Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 10 1715 3831092 3829840 2026-04-18T11:33:11Z KWiki 9400 3831092 wikitext text/x-wiki {{Slika na početnoj strani/vijesti | slika = Peter-Magyar-portrait-2026.jpg | širina = | opis = Magyar 2026. | naslov = | alt = | link = | okvir = ne | poravnanje_opisa = }} * [[12. april]] – {{Vijest|Na [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|parlamentarnim izborima]] u [[Mađarska|Mađarskoj]], uvjerljivo pobijedila stranka [[Tisza]], na čelu s [[Péter Magyar|Péterom Magyarom]] (''na fotografiji''), okončavši 16 godina vladavine stranke [[Fidesz]] na čelu s premijerom [[Viktor Orbán|Viktorom Orbánom]].}} * [[8. april]] – {{Vijest|U 68. godini umro [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški stručnjak i bivši selektor [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]].}} * [[6. april]] – Posada [[NASA]]-ine misije [[Artemis II]] postavila rekord udaljenosti od [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] preletjevši [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]. * [[6. april]] – {{Vijest|Umro [[Christian Schwarz-Schilling]], [[političar]] i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini]] od 2006. do 2007.}} * [[5. april]] – {{Vijest|Umro [[Rusmir Mahmutćehajić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] akademik i [[političar]], prvi potpredsjednik [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]].}} {{Vijesti/podnožje | trenutni_događaji = * [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] * [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] | nedavne_smrti = * [[Oscar Schmidt]] * [[Duško Vujošević]] * [[Chuck Norris]] * [[Jürgen Habermas]] * [[Robert Duvall]] }}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> tsbwa9t5kenaf1da7sl6j2i19hfx2ls 0 4684 3830918 3830386 2026-04-18T11:20:21Z KWiki 9400 3830918 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''16. februar / veljača (16. 2)''' jest 47. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 318 dana (319 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1995.]] – Počelo 30. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 12. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1497]] – [[Philip Melanchton Schwarzer]], njemački reformator, teolog i filozof === 18. vijek === * [[1755]] – [[Friedrich Graf Buelow]], pruski general * [[1774]] – [[Pierre Rode]], francuski violinist === 19. vijek === * [[1831]] – [[Nikolaj Semjonovič Leskov]], ruski književnik * [[1834]] – [[Ernst Haeckel]], njemački zoolog i filozof * [[1848]] **[[Octave Mirbeau]], francuski pisac i novinar ** [[Hugo de Vries]], nizozemski botaničar === 20. vijek === * [[1914]] – [[Tomanija Đuričko]], srbijanska glumica * [[1926]] – [[John Richard Schlesinger]], engleski režiser * [[1930]] – [[Ljiljana Jovanović]], srbijanska glumica * [[1935]] – [[Edda Dell'Orso]], italijanska pjevačica * [[1936]] – [[Pino Solanas]], argentinski režiser * [[1942]] – [[Kim Jong-il]], sjevernokorejski političar i državnik * [[1955]] – [[Margaux Hemingway]], američka glumica i model * [[1958]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš * [[1961]] – [[Jelena Golovina]], sovjetska biatlonka * [[1979]] – [[Valentino Rossi]], italijanski motociklist i višestruki svjetski prvak * [[1988]] – [[Sarah Murphy (biatlonka)|Sarah Murphy]], [[Kanada|kanadska]] i [[Novi Zeland|novozelandska]] [[biatlon]]ka * [[1997]] – [[Nikola Kovač (gejmer)|Nikola Kovač]], bosanskohercegovački gejmer == Umrli == * [[1754]] – [[Richard Mead]], privatni ljekar engleskog kralja [[Rikard II|Rikarda II]] * [[1907]] – [[Giosuè Carducci]], italijanski pjesnik * [[1917]] – [[Octave Mirbeau]], francuski pisac i novinar * [[1918]] – [[Karoly Khuen Hedervary]], mađarski grof * [[1981]] – [[Borko Arsenić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[2016]] ** [[Boutros Boutros-Ghali]], [[egipat]]ski diplomat ** [[Srđan Dizdarević]], bosanskohercegovački novinar * [[2024]] – [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|16 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/16/ Na današnji dan (16. februar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-16/ Na današnji dan (16. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-16]] da5q2cafd3vdcpzrz8vh0vcmxzqdr3r 0 4750 3830917 3798071 2026-04-18T11:19:46Z KWiki 9400 3830917 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''17. april / travanj (17. 4)''' jest 107. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (108. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 258 dana. == Događaji == * [[1492]] – U kampu [[Santa Fe (Granada)|Santa Feu]] potpisan je [[Ugovor iz Santa Fea|ugovor]] kojim je [[Kristofor Kolumbo|Kristoforu Kolumbu]] odobreno prvo putovanje i finansijska podrška za traženje morskog puta do Indije. * [[1898]] – U [[Tuzla|Tuzli]] osnovano prvo [[BiH|bosanskohercegovačko]] [[pozorište]]. * [[1968]] – Osnovana [[Centralna banka Malte|centralna banka]] [[Malta|Malte]]. * [[1992]] – [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] napada fabriku [[Pretis]] kod [[Vogošća|Vogošće]] i zaplijenjuje 800 komada protivoklopnih prenosnih raketnih lansera "zolja" i "osa". To oružje omogućilo je odbranu Sarajeva od masovnih tenkovskih prodora [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i paravojske [[SDS]]-a, mada je znatan dio tog oružja zbog nedostatka cijevi većeg kalibra nenamjenski korišten. *[[2019.|2019]] - Leteća opservatorija ''SOFIA'' je, pomoću se [[Infracrveno zračenje|infracrvenog]] [[Spektrometrija|spektrometra]] ''GREAT'', otkrila u maglini [[NGC 7027]] [[ion]]<nowiki/>e [[helij]]-[[hidrid]]<nowiki/>a, koji potječu još iz vremena [[Veliki prasak|nastanka]] svemira. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1880]] – [[Arthur Trebitsch]], [[Austrija|austrijski]] [[pisac]] i [[filozofija|filozof]] * [[1894]] – [[Nikita Hruščov]], [[SSSR|sovjetski]] [[političar]] i [[država|državnik]] === 20. vijek === * [[1929]] – [[James Last]], [[Njemačka|njemački]] [[muzika|muzičar]] * [[1942.]] ** [[Ismar Mujezinović]], bosanskohercegovački [[slikarstvo|slikar]] ** [[Holm Sundhaussen]], njemački historičar * [[1949]] – [[Peter Dascoulias]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[1959]] – [[Faruk Jažić]], bosanskohercegovački muzičar, [[filmski producent]], pisac, [[kompozitor]] i interpretator * [[1960]] – [[Mirsad Džombić]], bosanskohercegovački i njemački [[Akademija|akademski]] slikar * [[1967]] – [[Nadežda Talanova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka * [[1968]] – [[Jang Dong-lin]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac * [[1973]] – [[Tomas Globočnik]], slovenski [[biatlon]]ac * [[1974]] – [[Victoria Beckham]], [[UK|britanska]] [[pop muzika|pop]]-[[pjevanje|pjevačica]] ([[Spice Girls]]) * [[1985]] – [[Natalija Kočergina]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1790]] – [[Benjamin Franklin]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[fizičar]], [[izumitelj]], [[književnost|književnik]] i [[političar]] * [[1982]] – [[Mensur Dervišević]], bosanskohercegovački slikar * [[1942]] – [[Jean Baptiste Perrin]], [[Francuska|francuski]] [[fizičar]] i [[hemija|hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1926.]] * [[2014]] – [[Gabriel García Márquez]], kolumbijski pisac * [[2018]] – [[Barbara Bush]], bivša prva dama SAD-a, supruga 41. američkog predsjednika [[George H. W. Bush|Georgea H. W. Busha]] i majka 43. predsjednika, [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] * [[2019]] – [[Alan Garcia]], predsjednik Perua * [[2026]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš == Praznici == * Svjetski dan hemofilije == Vanjski linkovi == {{Commonscat|17 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/17 Na današnji dan (17. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-17/ Na današnji dan (17. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr017]] jozvzckuiw05np1lx5nknrrff9ryxbi 0 7625 3830919 3821671 2026-04-18T11:20:50Z KWiki 9400 /* Februar */ 3830919 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1958.''' (MCMLVIII) bila je uobičajena godina koja je počela u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1958. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 958. godina 2. milenija, 58. godina 20. stoljeća i deveta godina 1950-ih. == Događaji == * Prvi put poslije [[1938.]] održani opći izbori za članove nove Savezne skupštine i republičkih parlamenata. * [[Ljubljana]] broji 152.000 stanovnika, [[Zagreb]] 585.000, [[Beograd]] 680.000, [[Sarajevo]] 183.000, a [[Skopje]] 185.000. * Pokrenut [[Festival Opatija]]. * "Vijesnik u srijedu" (VUS) objavljuje [[anketa|anketu]] sprovedenu među srednjoškolcima prema kojoj je na pitanje “odobravate li seksualni život prije braka” 39% odgovorilo sa “da”, a 32% sa “ne”. Po rezultatima iste ankete, najomiljenija zabava 33% ispitanika je čitanje, 29% opredijelilo se za ples, za film 21%, sport 19%, pozorište 17% i za muziku 12%. Kao gorljive želje srednjoškolaca nabrojani su: biblioteka {35%}, vespa {28%}, tv {17%} i slika {1%}. * U štampi se vode intenzivne rasprave o ukidanju privatne ljekarske prakse. Diskutuje se o legalizaciji pobačaja i kontracepciji. * Na izgradnji autoputa “Bratstvo-jedinstvo” učestvovala i brigada “Polet”, sastavljena od zagrebačkih švercera, preprodavača i svih koji su “prkosili zakonu”. * Televizija Beograd počela da emituje redovan tv-program od 23. 8., a Televizija Ljubljana od 11. 10. Zajednički jugoslavenski program otpočeo je na Dan republike iste godine. * [[22. februar]] - Održana [[15. dodjela "Zlatnog globusa"]]; * [[1. mart]] - U [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Saalfelden]]u počelo prvo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] u muškoj konkurenciji; * [[23. mart]] - Odlukom nove Savezne narodne skupštine, kojom je predsjedavao [[Petar Stambolić]], [[Josip Broz Tito]] ponovo izabran za Predsjednika Republike. * [[21. februar]] – [[Gamal Abdel Naser]] je izabran za prvog predsjednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije [[Egipat|Egipta]] i [[Sirija|Sirije]]. == Rođeni == === Januar === * [[4. januar]] – [[Julian Sands]], britanski glumac * [[15. januar]] – [[Boris Tadić]], srbijanski političar i državnik * [[24. januar]] – [[Frank Ullrich]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. * [[25. januar]] – [[Antonio López Nieto]], španski nogometni sudija === Februar === * [[2. februar]] - [[Mladen Miličević]], bosanskohercegovački kompozitor * [[5. februar]] – [[Li Xiaoming (biatlonac)|Li Xiaoming]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|skijaš-trkač]] * [[6. februar]] – [[Juri Mitev]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac * [[9. februar]] – [[Asim Horozić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[kompozitor]] * [[16. februar]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš === Mart === * [[22. mart]] – [[Senahid Halilović]], bosanskohercegovački lingvist * [[30. mart]] – [[Josef Skalník (biatlonac)|Josef Skalník]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac === April === * [[1. april]] – [[Toni Innauer]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]] * [[2. april]] – [[Emir Dizdarević]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[4. april]] – [[Avdo Palić]], pukovnik Armije Bosne i Hercegovine i glavnokomandujući odbrane Žepe === Maj === * [[9. maj]] – [[František Chládek]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[10. maj]] – [[Harri Kirvesniemi]], [[Finska|finski]] [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] === Juni === * [[7. juni]] – [[Prince (muzičar)|Prince Rogers Nelson]], poznatiji kao [[Prince]], američki muzičar * [[14. juni]] ** [[Eric Heiden]], američki brzoklizač i ljekar ** [[Olaf Scholz]], njemački političar * [[26. juni]] – [[Bill Carow (biatlonac)|Bill Carow]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac === Juli === * [[5. juli]] – [[Veronica Guerin]], irska novinarka. * [[27. juli]] – [[Piotr Fijas]], [[Poljska|poljski]] [[skijaš-skakač]] * [[29. juli]] – [[Srebrenka Golić]], bosanskohercegovačka političarka === August === * [[16. august]] – [[Anne L'Huillier]], francusko-švedska [[fizičar]]ka * [[16. august]] – [[Madonna]], američka pjevačica, tekstopisac, producentica i glumica * [[29. august]] ** [[Michael Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[pjevač]] i [[ples]]ač ** [[Olga Odanović]], srbijanska glumica * [[30. august]] – [[Ana Politkovska]], ruska novinarka === Septembar === * [[17. septembar]] – [[Janez Janša]], slovenski političar * [[22. septembar]] – [[Andrea Bocelli]], italijanski tenor === Oktobar === * [[12. oktobar]] – [[Oscar di Lovera]], argentinski [[biatlon]]ac * [[15. oktobar]] – [[Sevgül Uludağ]], [[kipar]]ska novinarka * [[31. oktobar]] – [[Eva Korpela]], [[švedska]] [[biatlon]]ka === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Lilja Budžurova]], krimskotatarska pjesnikinja i novinarka * [[7. novembar]] – [[Željko Kocaj]], bosanskohercegovački književnik * [[19. novembar]] – [[Mette Mestad]], [[norveška]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[6. decembar]] – [[Sead Čizmić]], bosanskohercegovački umjetnik. Član likovne grupe [[Zvono]] * [[13. decembar]] – [[Zdeněk Hák (biatlonac)|Zdeněk Hák]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[17. decembar]] – [[Mathias Jung]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac == Umrli == * [[11. oktobar]] – [[Maurice de Vlaminck]], francuski slikar i grafičar * [[14. oktobar]] - [[Douglas Mawson]], [[Australija|australijski]] geolog i istraživač [[Antarktik]]a * [[15. oktobar]] – [[Elizabeth Alexander]], britanska [[Geologija|geologinja]], [[Akademik|akademkinja]] i [[fizičar]]ka * [[12. decembar]] – [[Milutin Milanković]], srpski geofizičar, klimatolog i astronom == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Pavel Tjerenkov]], [[SSSR]] ** [[Ilja Frank]], [[SSSR]] ** [[Igor Tam]], [[SSSR]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Frederick Sanger]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[George Beadle]], [[SAD]] ** [[Edward Tatum]], [[SAD]] ** [[Joshua Lederberg]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Boris Pasternak]], [[SSSR]] (prisiljen odbiti nagradu) * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Georges Pire]], [[Belgija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1958}} {{Normativna kontrola}} l774dv2f46one22sbweq3xz86l48qhy 0 10768 3830865 3786792 2026-04-18T09:01:27Z KWiki 9400 [[Kategorija:Matematički i kvantitativni metodi (ekonomija)]] uklonjena; [[Kategorija:Matematičke i kvantitativne metode (ekonomija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830865 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Operating_system_placement_(software).svg|mini|Dijagram koji prikazuje kako korisnik komunicira s [[Aplikativni softver|aplikativnim softverom]] na tipičnom ličnom računaru. Sloj aplikativnog softvera povezuje se sa [[Operativni sistem|operativnim sistemom]], koji zauzvrat komunicira s [[hardver]]om. Strelice označavaju protok informacija.]]'''Računarski softver''' ili samo '''softver''' je skup [[Podatak (računarstvo)|podataka]] ili [[računar]]skih instrukcija koje računaru govore kako treba da radi. U [[Računarstvo|računarstvu]] i [[Softversko inženjerstvo|softverskom inženjerstvu]], računarski softver je sva [[informacija]] koju obrađuju [[Računar|računarski sistemi]], [[Računarski program|programi]] i [[Podatak|podaci]]. Računarski softver uključuje [[Računarski program|računarske programe]], [[Biblioteka (računarstvo)|biblioteke]] i srodne neizvršive [[Podaci (računarstvo)|podatke]], poput [[Digitalni mediji|digitalnih medija]]. Računarski hardver i softver usko su povezani, i nije ih moguće koristiti samostalno. Na najnižem programskom nivou, [[Izvršni kod|izvršni kôd]] se sastoji od instrukcija na [[Mašinski jezik|mašinskom jeziku]] kojeg podržava [[Procesor|centralna procesorska jedinica]] (CPU) ili [[Grafički procesor|grafička procesorska jedinica]] (GPU). Mašinski jezik se sastoji od grupe [[Binarni numerički sistem|binarnih brojeva koji]] naznačuje [[procesorske instrukcije]]. Na primjer, instrukcija može promijeniti vrijednost pohranjenu na određenoj lokaciji za pohranu u računaru – efekt koji korisnik ne može direktno da vidi. Instrukcija se može [[Sistemski poziv|pozvati]] i na jednu od mnogih [[Ulaz/izlaz|operacija ulaza/izlaza]], na primjer prikazivanje određenog teksta na ekranu računara; promjene stanja koje bi trebale biti vidljive korisniku. Procesor [[Instrukcijski ciklus|izvršava]] upute redoslijedom koji mu je dat, osim ako mu je naređeno da "preskoči" na neku drugu instrukciju ili ga operativni sistem [[Prekid operativnog sistema|prekine]]. Do 2015, većina ličnih računara, [[Pametni mobitel|pametnih]] uređaja i [[server]]a imaju procesore sa više izvršnih jedinica ([[višejezgreni procesori]]) ili [[Multiprocesor|više procesora]] koji zajedno obavljaju računanje. Većina softvera napisana u [[Programski jezik visokog nivoa|programskom jeziku visokog nivoa]]. Lakši su i efikasniji programerima jer su bliži prirodnim jezicima nego mašinskom jeziku.<ref>{{Cite web|url=http://www.cs.uu.nl/education/vak.php?vak=INFOMCCO|title=Compiler construction|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102143144/http://www.cs.uu.nl/education/vak.php?vak=INFOMCCO|archive-date=2. 11. 2013}}</ref> Jezici visokog nivoa se prevode na mašinski jezik koristeći [[kompajler]] ili [[interpreter]] ili s kombinacijom oba. Softver može biti napisan i na [[Asembler|asemblerskom jeziku]], koji je također jezik niskog nivoa i bliži je mašinskom jeziku, a prevodi se pomoću [[asembler]]a. == Historija == [[Algoritam]] za ono što se smatra prvim softver napisala je [[Ada Lovelace]] u 19. vijeku, za nadolazeću [[Analitička mašina|Analitičku mašinu]].{{Sfn|Evans|2018}} Izradila je [[Matematički dokaz|dokaz]] koji su trebali izračunati Bernoulli brojeve.{{Sfn|Evans|2018}} Zbog dokaza i algoritma ona se smatra prvim računarskim programerom.<ref name="Annals of the History of Computing">{{Cite journal|last=Fuegi|first=J.|last2=Francis|first2=J.|date=2003|title=Lovelace & Babbage and the creation of the 1843 'notes'|journal=Annals of the History of Computing|volume=25|issue=4|pages=16–26|doi=10.1109/MAHC.2003.1253887}}</ref><ref name="Lovelace Google">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/dec/10/ada-lovelace-honoured-google-doodle|title=Ada Lovelace honoured by Google doodle|last=|first=|date=10. 12. 2012|work=The Guardian|access-date=25. 11. 2018}}</ref> Prvu teoriju o softveru, prije stvaranja računara kakve ih danas poznajemo, predložio je [[Alan Turing]] u svom eseju iz 1935. godine ''On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem'' (O Računarskim Brojevima, sa aplikacijom na ''[[Entscheidungsproblem]]'' – problem odluke). To je na kraju dovelo do stvaranja akademskog polja [[Računarstvo|računarske nauke]] i [[Softversko inženjerstvo|softverskog inženjerstva]]. Računarstvo je teorijska studija računara i softvera, dok je softverski inženjering primjena inženjeringa i razvoja softvera. Prije 1946. softver još nije bio program pohranjen u memoriji digitalnih računara kao što je danas uobičajeno. Prvi uređaji za elektroničko računanje su nanovo spajani žicama kako bi bili reprogramirani. Najranija upotreba termina "softver" u inženjerskom kontekstu zabilježena je u augustu 1953. u radu Richarda R. Carharta.<ref name="Carhart_1953"><cite class="citation book">Carhart, Richard (1953). [https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/research_memoranda/2013/RM1131.pdf#79 ''A survey of the current status of the electronic reliability problem''] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. Santa Monica, CA: [[Rand Corporation]]. p.&nbsp;69. <q>[…] It will be recalled from Sec. 1.6 that the term ''personnel'' was defined to include people who come into direct contact with the hardware, from production to field use, i.e., people who assemble, inspect, pack, ship, handle, install, operate, and maintain electronic equipment. In any of these phases personnel failures may result in unoperational gear. As with the hardware factors, there is almost no quantitative data concerning these software or human factors in reliability: How many faults are caused by personnel, why they occur, and what can be done to remove the errors. […]</q></cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> == Tipovi softvera == === Domena korištenja === * '''[[Aplikativni softver]]''' Softver koji koristi računarski sistem za obavljanje posebnih funkcija izvan osnovnog rada samog računara. Postoji mnogo različitih tipova aplikativnog softvera, jer je raspon zadataka koji se mogu obavljati sa modernim računarom jako velik. * '''[[Sistemski softver]]''' Softver za upravljanje '''[[Hardver|računarskim hardverom]]''', kako bi pružio osnovne funkcionalnosti koje su potrebne korisnicima ili da bi se drugi softver ispravno pokretao, ako ga uopšte ima. Sistemski softver je također dizajniran za pružanje platforme za pokretanje aplikativnog softvera,<ref>{{Cite web|url=http://home.olemiss.edu/~misbook/sfsysfm.htm|title=System Software|publisher=The University of Mississippi|archive-url=https://web.archive.org/web/20010530092843/http://home.olemiss.edu/~misbook/sfsysfm.htm|archive-date=30. 5. 2001}}</ref> a uključuje sljedeće: *'''[[Operativni sistem]]''' Ključna zbirka softvera koji upravlja resursima i pruža zajedničke usluge za drugi softver koji se izvodi na njemu. [[Program nadzora|Nadzorni programi]], [[Pokretanje (računarstvo)|pokretački programi za dizanje sistema]], [[Ljuska (računarstvo)|ljuske]] i [[Sistem prozora|prozori]] su osnovni dijelovi operativnih sistema. U praksi se operativni sistem isporučuje u paketu s dodatnim softverom (uključujući aplikativni softver). * '''[[Upravljački program]]''' (driver) Upravlja određenom vrstom uređaja koji je priključen na računar. Svaki uređaj treba najmanje jedan odgovarajući upravljački program; jer računar obično ima najmanje jedan uređaj za unos i najmanje jedan izlazni uređaj, tako da računar obično treba više od jednog upravljačkog programa. * '''[[Softverski program|Uslužni softver]]''' Ovaj tip računarskog [[Programi i funkcije|programa]] dizajniran da pomogne korisnicima u održavanju i njezi njihovih računara. * '''[[Malware|Zlonamjerni softver]]''' Softver razvijen da naudi i ošteti računare i kao takav nepoželjan na računaru === Domena izvršavanja === * [[Aplikativni softver]] poput [[Internetski preglednik|internet preglednika]] i [[Microsoft Office]], kao i aplikacije za [[Pametni mobitel|pametne telefone]] i [[Tablet (računar)|tablete]] * [[JavaScript]] skripte su dijelovi softvera koji su tradicionalno ugrađeni u [[Web-stranica|web stranice]] koje se pokreću unutar [[Internetski preglednik|interenet preglednika]] kada se web stranica učita. Softver napisan na drugim programskim jezicima može se pokrenuti i u pregledniku ako je softver ili preveden na JavaScript ili ako je instaliran dodatak za preglednik koji podržava taj jezik; najčešći primjer posljednjih su [[ActionScript]] skripte koje podržava [[Adobe Flash]] dodatak. * [[Server|Serverski softver]], uključujući: **[[Web aplikacija|Web aplikacije]], koje se vrte na [[web server]]u i serviraju dinamičke web stranice, koristeći npr. [[PHP]], [[Java (programski jezik)|Java]], [[ASP.NET]] ili čak [[Node.js|JavaScript koji se pokreće na serveru]]. * [[Dodatak (računarstvo)|Dodaci]] i proširenja su softver koji proširuje ili modificira funkcionalnost drugog dijela softvera i zahtijeva da se taj softver koristi kako bi radio. * [[Embedded software|Ugrađeni softver]] nalazi se kao [[Firmware|firmver]] u [[Ugrađeni sistem|ugrađenim sistemima]], uređajima koji su posvećeni nekoj specifičnoj upotrebi kao što su [[automobil]]i i pametni [[Televizija|televizori]].<ref>{{Cite web|url=http://www.computer.org/csdl/mags/so/2009/03/mso2009030014.html|title=Embedded Software—Technologies and Trends|date=maj–jun 2009|publisher=IEEE Computer Society|archive-url=https://web.archive.org/web/20131028045823/http://www.computer.org/csdl/mags/so/2009/03/mso2009030014.html|archive-date=28. 10. 2013|access-date=6. 11. 2013}}</ref> U ugrađenom sistemskom kontekstu ponekad ne postoji jasna razlika između sistemskog softvera i aplikativnog softvera. Neki ugrađeni sistemi pokreću [[Ugrađeni operativni sistem|ugrađene operativne sisteme]], a ti sistemi zadržavaju razliku između sistemskog softvera i aplikativnog softvera (iako će korisnik uvijek vidjeti samo jednu, fiksnu pokrenutu aplikaciju). * [[Mikroprogram]] je poseban, relativno nepoznat tip ugrađenog softvera koji direktno govori procesoru kako da izvršava mašinski kod, tako da je on još niži nivo od mašinskog koda. Obično je vlasništvo proizvođača procesora. === Alati za programiranje === {{Glavni|Alati za programiranje}} Alat za programiranje također je softver u obliku programa ili aplikacije koje programeri softvera (poznati i kao ''programeri, koderi, hakeri'' ili ''softverski inženjeri)'' koriste za stvaranje, uklanjanje greški (debug), održavanje softvera Softver je napisan na jednom ili više programskih jezika. Postoji mnogo programskih jezika i svaki ima najmanje jednu implementaciju, a svaki se sastoji od vlastitog skupa programskih alata. Ovi alati mogu biti relativno samostalni programi kao što su [[kompajler]]i, [[debugger]]i, [[interpreter]]i, [[linker]]i i uređivači teksta, koji se mogu kombinirati zajedno ili mogu biti u obliku integrisanog razvojnog okruženja (integrated development environment – IDE). == Teme == === Arhitektura === {{Glavni|Softverska arhitektura}} Korisnici često vide stvari drugačije od programera. Ljudi koji koriste savremene računare opće namjene (za razliku od [[Ugrađeni sistem|ugrađenih sistema]], [[Analogni računar|analognih računara]] i [[superračunar]]a) obično vide tri sloja softvera koji obavljaju različite zadatke: platformski, aplikacijski i korisnički softver. * '''Platformski softver''' Platforma uključuje [[Firmware|firmver]], [[Upravljački program|upravljačke programe uređaja]], [[operativni sistem]] i [[grafički korisnički interfejs]] koji omogućavaju korisniku da komunicira s računarom i njegovim [[Periferija|perifernim uređajima]]. * '''Aplikativni softver''' [[Aplikativni softver]] ili Aplikacije su ono što većina ljudi asocira sa softverom. Tipični primjeri uključuju [[Proračunska tabela|proračunske tabele]] i [[Videoigra|videoigre]]. [[Aplikativni softver]] se često kupuje odvojeno od hardvera računara. * '''Korisnički napisan softver''' Krajnje korisničko programiranje odnosi se na aktivnosti i alate koji omogućavaju krajnjim korisnicima - ljudima koji nisu profesionalni programeri - za programiranje računara Korisnički softver može biti predloška (template) proračunske tabele. === Izvršavanje === {{Glavni|Izvršavanje (računarstvo)}} Računarski softver mora biti "učitan" u podatkovno skladište računara (poput [[Tvrdi disk|tvrdog diska]] ili [[Memorija računara|memorije]]). Nakon što se softver učita, računar je u mogućnosti da ga ''izvrši''. Ovo uključuje prenošenje instrukcija iz [[Aplikativni softver|aplikativnog softvera]], preko sistemskog softvera, na hardver koji na kraju dobija instrukciju u obliku [[Mašinski jezik|mašinskog koda]]. Svaka instrukcija uzrokuje izvršavanje operacije, kao što je premještanje podatka ili izvršavanje računanja. === Kvalitet i pouzdanost === {{Glavni|Kvalitet softvera|Testiranje softvera}} Kvalitet softvera je jako bitan, posebno za komercijalni i sistemski softver poput [[Microsoft Office]], [[Microsoft Windows]] i [[Linux]]. Ako je softver pun grešaka, može izbrisati nečiji rad, srušiti računar i učiniti druge neočekivane stvari. Greške i pogreške se nazivaju "bugovi". Softver je često žrtva nečega što je poznato i kao starenje softvera, progresivna degradacija performansi uzrokovana nekim nepredvidivim greškama. Mnogo grešaka se otkrije i ukloni [[Testiranje softvera|testiranjem softvera]]. Međutim, testiranje softvera rijetko, ako ikad, eliminira svaku grešku.<ref name="github">{{Cite web|url=https://github.com/mark-watson/scripting-intelligence-book-examples/blob/master/part1/wikipedia_text/software.txt|title=scripting intelligence book examples|date=9. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106154317/https://github.com/mark-watson/scripting-intelligence-book-examples/blob/master/part1/wikipedia_text/software.txt|archive-date=6. 11. 2015}}</ref> U [[Kaskadni model|kaskadnoj]] metodi razvoja softvera obično se koriste odvojeni timovi za testiranje, ali u novijim pristupima kao što je [[agilni pristup razvoju softvera]], programeri često rade sami testiranja i redovno demonstriraju softver korisnicima/klijentima kako bi dobili povratne informacije. === Licenca === {{Glavni|Softverska licenca|}} Softverska licenca daje korisniku pravo na upotrebu softvera u licenciranom okruženju, a u slučaju besplatnih licenci za softver daje i druga prava, poput prava na kopiranje. Vlasnički softver može se podijeliti na dvije vrste: * [[Freeware|besplatan softver (freeware)]], koji uključuje kategoriju softvera "besplatna proba" (free trial) ili "[[freemium]]" softver (softver koji je u osnovi besplatan, ali se plaćaju dodaci i dodatne funkcionalnosti, u prošlosti se izraz [[shareware]] često koristio za besplatni probni/freemium softver). * softver dostupan uz naknadu koji se legalno može koristiti samo uz kupovinu licence. [[Softver otvorenog koda]] dolazi sa besplatnom licencom za softver koji omogućava primaocu prava da modifikuje i redistribuira softver. == Dizajn i primjena == Dizajn i primjena softvera varira ovisno o složenosti softvera. Na primjer, stvaranje [[Microsoft Word]]a trajalo je mnogo više vremena od dizajniranja i razvoja Microsoft Notepada jer je Notepad dosta jednostavan program u odnosu na Word. Softver se obično dizajnira i programira u [[Integrisano razvojno okruženje|integrisanim razvojnim okruženjima]] (IDE) poput [[Eclipse]], IntelliJ i [[Microsoft Visual Studio]] koji mogu pojednostaviti postupak i [[Kompajler|kompajlirati]] softver. Softver se obično stvara preko postojećeg softvera i [[Aplikativni programski interfejs|aplikativnog programskog interfejsa]] (API) koji temeljni softver pruža, kao što su [[GTK +|GTK+]], JavaBeans ili [[Swing (Java)|Swing]]. Biblioteke (API-jevi) mogu se kategorizirati prema svojoj namjeni. Na primjer, Spring Framework koristi se za primjenu poslovnih aplikacija, biblioteka [[Windows Forms]] koristi se za dizajn aplikacija grafičkog korisničkog interfejsa (Microsoft GUI) poput [[Microsoft Word]]a, a [[Windows Communication Foundation]] koristi se za dizajniranje [[web usluga]]. Na primjer, Microsoft Windows desktop aplikacija može pozvati API funkcije u [[.NET Framework|.NET]] bibliotekci Windows Forms kao što je ''Form1.Close()'' i ''Form1.Show()''<ref>{{Cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/default.aspx|title=MSDN Library|archive-url=https://web.archive.org/web/20100611204810/http://msdn.microsoft.com/en-us/library/default.aspx|archive-date=11. 6. 2010|access-date=14. 6. 2010}}</ref> da biste zatvorili (close) ili otvorili (show) aplikaciju. Bez ovih API-ja programer bi morao nanovo sam napisati ove funkcionalnosti. Tvrtke poput [[Oracle Corporation|Oracle]] i [[Microsoft]] pružaju vlastite API-je, tako da se mnoge aplikacije pišu korištenjem njihovih [[Biblioteka (računarstvo)|softverskih biblioteka]] koje u njima obično sadrže brojne API-je. [[Struktura podataka|Strukture podataka]] kao što su [[Hash tabela|hash tabele]], nizovi i [[Binarno stablo|binarna stabla]], te [[Algoritam|algoritmi]] poput quicksorta mogu biti korisni za kreiranje softvera. Osoba koja stvara softver naziva se programer, softverski inženjer ili softverski programer, izrazi koji imaju slično značenje. Postoje i neformalni termini za programera kao što su "coder" i "hacker" iako upotreba ove posljednje riječi može izazvati konfuziju, jer se češće koristi za označavanje nekoga ko ilegalno stekne pristup računarskom sistemu. == Industrija i organizacije == Veliki broj softverskih kompanija i programera u svijetu čine softversku industriju. Softver može biti prilično profitabilna industrija: [[Bill Gates]], suosnivač [[Microsoft|Microsofta,]] bio je najbogatija osoba na svijetu u 2009. godini, velikim dijelom zbog vlasništva nad značajnim brojem dionica u Microsoftu, kompaniji odgovornoj za [[Microsoft Windows]] i [[Microsoft Office]]. Neprofitne softverske organizacije uključuju [[Fondacija za slobodni softver|Fondaciju za slobodni softver]], [[GNU projekat]] i Mozilla fondaciju. Organizacije softverskog standarda poput [[World Wide Web Consortium|W3C]], IETF razvijaju preporučene softverske standarde kao što su [[XML]], [[Hypertext Transfer Protocol|HTTP]] i [[HTML]], tako da softver može uzajamno komunicirati putem tih standarda. Ostale poznate velike softverske kompanije uključuju [[Google]], [[IBM]], [[Tata Consultancy Services|TCS]], [[Infosys]], [[Wipro]], [[HCL Technologies]], [[Oracle Corporation|Oracle]], [[Novell]], [[SAP AG|SAP]], [[NortonLifeLock|Symantec]], [[Adobe Systems]], [[Sidetrade]] i [[Corel]]. == Veza sa hardverom == Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi bez softvera. Na hardveru (kao što je [[Tvrdi disk|hard disk]]) nalazi se softver (kao što je [[operativni sistem]]), softver upravlja hardverom. Obično, softver sa hard diska se učitava na [[RAM]] memoriju odakle se prosljeđuje [[procesor]]u koji izvršava naredbe koje sadrži neki program (softver). Najniži nivo softvera je [[binarni kod|mašinski kod (binarni kod)]], najjednostavniji oblik programa koji je obično teško promijeniti. Softver se zato češće piše u [[programski jezik|programskim jezicima]] višeg nivoa koje ljudi mnogo bolje razumiju nego li [[binarni kod|nule i jedinice]]. Za prevođenje programskih naredbi se koristi [[kompajler]] koji ponovo prevodi taj kod u, najniži, mašinski kod koji računar razumije (nule i jedinice). == Pouzdanost i kvalitet softvera == Pouzdanost softvera podrazumijeva greške, mane i propuste pri stvaranju nekog programa. * [[Kvalitet softvera]] * [[Isprobavanje softvera]] * [[Pouzdanost softvera]] == Također pogledajte == {{Div col|cols=3}} * [[Programiranje]] * [[Programski jezik|Programski jezici]] * [[Kompajler]] * [[Algoritam]] * [[Razvojni alati]] * [[Održavanje softvera]] * [[Softverska optimizacija]] * [[Application Programming Interface|API (Application Programming Interface)]] * [[Računarska grafika]] * [[Grafički program]] * [[Matematički softver]] * [[Softversko inženjerstvo]] * [[Licenciranje softvera]] * [[Portal:Informatika|Informatički portal]] * [[IT certifikacija]] * [[GEM]] * [[Hunspell]] * [[Mac OS X 10.6]] * [[Metasploit]] * [[Norton Ghost]] * [[Specifikacija programa]] * [[Wine]] {{Div col end}} === Termini za određene vrste softvera === * [[Otvoreni softver|Open source softver]] * [[Nelegalni softver]] * [[Shovelware]] * [[Freeware]] * [[Postcardware]] * [[Shareware]] * [[Uninstaller]] * [[Slobodni softver]] * [[Porijeklo računarskih termina]] == Izvori == {{refbegin|30em}} * {{Cite book| ref=harv|last=Parsons|first=June Jamrich|last2=Oja|first2=Dan|title = New Perspectives on Computer Concepts 30 14: Comprehensive|year=2013|publisher=Cengage Learning|url= |isbn=978-1-285-09692-6|pages=129}} * {{Cite book| ref=harv|url=https://books.google.com/books?id=sCCfRAj3aCgC&dq=device+driver+hardware+dependent&hl=fil&source=gbs_navlinks_s|title = Information Storage and Management: Storing, Managing, and Protecting Digital Information|year=2010|last=Services|first=EMC Education|publisher=John Wiley & Sons}} * {{Cite book| ref=harv|last=Dhotre| first = I.A.| title = Operating Systems. | publisher = Technical Publications |year=2009|pages=1}} * {{Cite book| ref=harv|last=Stallings| title = Operating Systems, Internals and Design Principles | url=https://archive.org/details/operatingsystems00stal_116| publisher = Prentice Hall |year=2005| location = Pearson |pages=[https://archive.org/details/operatingsystems00stal_116/page/n543 6]}} * {{Cite book| ref=harv|last=Kuck|first= David|title = Computers and Computations, Vol 1| url=https://archive.org/details/structurecompute01kuck|year=1978|publisher= John Wiley & Sons, Inc.|isbn=978-0-471-02716-4|pages=[https://archive.org/details/structurecompute01kuck/page/12 12]}} * Matthew Robinson, Pavel Vorobiev: ''Swing, Second Edition'', Manning. {{page|year=|isbn=978-1-930110-88-5 |pages=}} * [[David M. Geary]]: ''Graphic Java 2, Volume 2: Swing''. {{Cite book| location=|publisher=Prentice Hall|year=|isbn=978-0-13-079667-7 |pages=}} * John Zukowski: ''The Definitive Guide to Java Swing, Third Edition'', Apress. {{page|year=|isbn=978-1-59059-447-6 |pages=}} * James Elliott, [[Robert Eckstein]], [[Marc Loy]], David Wood, Brian Cole: ''Java Swing'', O'Reilly. {{page|year=|isbn=978-0-596-00408-8 |pages=}} * {{Cite book| ref=harv|last=Walrath|first=Kathy|authorlink=Kathy Walrath|last2=Campione|first2=Mary|authorlink=Mary Campione|last3=Huml|first3=Alison|authorlink=Alison Huml|last4=Zakhour|first4=Sharon|authorlink=Sharon Zakhour|title=The JFC Swing Tutorial: A Guide to Constructing GUIs| year=1999| url=https://archive.org/details/jfcswingtutorial00walr|publisher=Addison-Wesley Professional|isbn=978-0-201-91467-2 |pages=}} * [[Joshua Marinacci]], Chris Adamson: ''Swing Hacks'', O'Reilly. {{page|year=|isbn=978-0-596-00907-6 |pages=}} * [[Ivan Portyankin]], [https://web.archive.org/web/20170224121852/http://www.ipsoftware.ru/en/ ''Swing, Effective User Interfaces (Russian)'']., , Moscow, "Lory". {{Cite book| edition=2nd|year=2010|isbn=978-5-469-00005-1 |pages=}} {{refend}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{dmoz|Computers/Software}}{{Commonscat|Software}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Softver]] [[Kategorija:Matematičke i kvantitativne metode (ekonomija)]] bemte62786id5atc7mozmojih99y97p 0 13267 3830905 3054412 2026-04-18T10:56:48Z Tulum387 155909 Proširen članak, dopuniti reference. 3830905 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Obraz.svg|mini|Zastava Obraza]]'''Otačastveni pokret Obraz''' bio je ekstremno<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/bs/minska-polja-fa%C5%A1izma-svuda-oko-nas/a-46029583|title=Minska polja fašizma svuda oko nas|website=dw.com|language=|access-date=18. 4. 2026}}</ref> desničarski pokret u Srbiji koji je zagovarao spoj [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], te uspostavljanje pravoslavnog hrišćanstva kao državne religije i upravljanje državom isključivo od strane etničkih [[Srbi|Srba]].<ref>Dzihic, V. (2023). The Far-Right in the Western Balkans: How the Extreme Right is Threatening Democracy in the Region. (Policy Analysis / Österreichisches Institut für Internationale Politik, 1). Wien: Österreichisches Institut für Internationale Politik (oiip). <nowiki>https://nbn-resolving.org/urn:nbn:de:0168-ssoar-85191-9</nowiki></ref> Pokret je iskazivao lojalnost srpskoj naciji i [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]], te se deklarativno zalagao za borbu protiv grupa koje je smatrao neprijateljima pravoslavnog srpskog naroda. == Ideologija == Ideologija pokreta bila je pod snažnim uticajem pravoslavnih i nacionalističkih mislilaca poput [[Nikolaj Velimirović|Nikolaja Velimirovića]] i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], kao i [[Jugoslovenski narodni pokret Zbor|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] iz perioda [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] Obraz je od strane više institucija i organizacija, uključujući [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije|Ministarstvo unutrašnjih poslova]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije|Republike Srbije]] i vlasti [[Vojvodina|Autonomne Pokrajine Vojvodine]], okarakterisan kao klerofašistički pokret. Pokret se deklarativno zalagao za borbu protiv različitih grupa koje je smatrala neprijateljima srpskog naroda, uključujući: * "[[Cionizam|cioniste]]" (u koje su ubrajani i kabalisti, manihejci, [[Slobodno zidarstvo|slobodni zidari]] i [[iluminati]]), * "[[ustaše]]" (uglavnom hrvatske nacionaliste), * "muslimanske ekstremiste" (uglavnom bošnjačke nacionaliste), * "albanske [[Terorizam|teroriste]]" (uglavnom [[Albanski nacionalizam|albanske nacionaliste]]), * "lažne [[Pacifizam|pacifiste]]" (aktiviste za [[ljudska prava]] i [[Nevladina organizacija|nevladine organizacije]]), * političke protivnike, * [[Vjera|vjerske]] [[Sekta|sekte]], * [[LGBTQ|LGBT populaciju]], * "narkomane i kriminalce". == Historijat == === Rani period === Krajem 2001. godine organizovan je Prvi sabor pravoslavno-nacionalne omladine na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], prvi takve vrste nakon 1944. godine. Učesnici su bili članovi društva "Sveti Justin Filozof", Srpski sabor "Dveri" i sveštenici Srpske pravoslavne crkve. Na skupu je naglašena "duhovna vertikala srpske historije i srpskog naroda", uz isticanje autoriteta [[Justin Popović|Justina Popovića]] i [[Nikolaj Velimirović|Nikolaja Velimirovića]], te poziv na stvaranje države u skladu s njihovim idejama. Upućen je i poziv na pomirenje između pristalica [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] i širenje tih ideja kroz [[Obrazovanje|obrazovni sistem]]. == Vođstvo == Osnivač i prvi predsjednik Obraza bio je [[Nebojša Krstić]], koji je poginuo 2001. godine u [[Saobraćajna nesreća|saobraćajnoj nesreći]], iako su pojedini članovi i desničarske organizacije dovodili u pitanje zvaničnu verziju događaja. Nakon njega, vođa pokreta postao je [[Mladen Obradović]]. == Djelovanje == Tokom 2000-ih godina, članovi i simpatizeri pokreta učestvovali su na različitim nacionalističkim skupovima i protestima, uključujući proteste povodom [[Deklaracija nezavisnosti Kosova|nezavisnosti Kosova]] 2008. godine, skup "[[Kosovo je Srbija]]", te okupljanja u sjevernoj [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]]. Zabilježeni su i incidenti govora mržnje, uključujući vrijeđanje žrtava [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenic]]<nowiki/>i 2009, kada su osobe povezane s pokretom uzvikivale uvrede, izražavale podršku [[Četnici|četničkom pokretu]] i pozivale na [[Islamofobija|uništenje islama]]. Obraz je bio poznat po izrazito nacionalističkim i netolerantnim stavovima, kao i učešću u nasilnim protestima. == Anti-LGBT aktivnosti == Organizacija je bila posebno poznata po izraženim anti-LGBT stavovima. Uoči [[Povorka ponosa|Parade ponosa]] u Beogradu 2009, upućivane su prijeteće poruke poput "Čekamo vas!", dok je sama manifestacija na kraju bila zabranjena.<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/vesti/hronika/853058/vodja-obraza-ostaje-u-pritvoru.html|title=Vođa "Obraza" ostaje u pritvoru|website=RTS|language=|access-date=18. 4. 2026}}</ref> U septembru 2009. godine organizacija je putem propagandnih plakata upućivala otvorene prijetnje nasiljem organizatorima i učesnicima Parade ponosa. Vođa pokreta Mladen Obradović osuđen je na 10 mjeseci zatvora zbog prijetnji tokom Parade ponosa 2009, te na dvije godine zatvora za slična djela počinjena 2010. == Javne izjave i stavovi == Obraz je javno izražavao podršku ratnim zločincima [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]] i [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]], nazivajući ih "posljednjim srpskim herojima" i zahvaljujući im na "žrtvi za opstanak [[Bosanski Srbi|bosanskih Srba]]". Prema riječima profesora Ljubiše Rajića, poruke pokreta predstavljaju obnovu ideja svetosavlja koje naglašavaju sabornost, monarhiju, klerikalizam, konzervativizam i patrijarhalne vrijednosti. == Zabrana == U decembru 2005. godine srpska policija svrstala je Obraz u klerofašističke organizacije, što je izazvalo burne reakcije desničarskih krugova.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/o/info/vesti/index|title=Prvi zvaničan spisak neonacista|last=B92|first=Net|website=B92.net|language=|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Dana 28. februara 2009. godine Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Srbije pokrenulo je inicijativu za zabranu rada organizacije zbog ekstremizma i podsticanja nasilja. Godine 2011. pokrenut je postupak pred Ustavnim sudom Srbije s ciljem zabrane djelovanja pokreta i sprječavanja njegove registracije pod drugim imenom. Dana 12. juna 2012. godine Ustavni sud Srbije proglasio je Obraz neustavnim i zabranio njegovo djelovanje.<ref>'''Ustavni sud Republike Srbije, VIIU-249/2009, 12. 06. 2012.''' ''Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša B. Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, na osnovu člana 167. stav 3. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 12. juna 2012. godine, doneo je odluku:'' ''1. Zabranjuje se rad Udruženju građana <nowiki>''Otačastveni pokret Obraz''</nowiki>, zbog delovanja usmerenog na kršenje zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i izazivanja nacionalne i verske mržnje.'' ''2. Nalaže se brisanje udruženja iz tačke 1. iz Registra udruženja koji vodi Agencija za privredne registre, danom dostavljanja ove odluke Agenciji.'' '''Izvor: https://sirius.rs/praksa/-rzkIw'''</ref> Ipak, ubrzo nakon zabrane, organizacija je ponovo registrovana pod sličnim imenom i nesmetano nastavila rad.<ref>{{Cite news|title=Desničarska organizacija Obraz zaobišla ustavnu zabranu|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/desnicarska-organizacija-obraz-zabrana-ustav-srbije/30646117.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=27. 3. 2023|access-date=18. 4. 2026|language=|first=Dušan|last=Komarčević}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/extreme-right-organisations/orgObraz-Saint-Sava-Alliance.php|title=Obraz Saint Sava Alliance {{!}} Who are the extreme right organizations in the Balkans?|website=balkaninsight.com|access-date=18. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20080513113608/http://www.obraz.org.yu/ Zvanična internet prezentacija] *[https://web.archive.org/web/20060117220423/http://www.komentar.co.yu/index.php?id=228 Članak o progonu Obraza] *[https://web.archive.org/web/20060304075721/http://www.helsinki.org.yu/focus_text.php?lang=sr&idteks=1565 Vijest o pisanju premijera Srbije Vojislava Koštunice za časopis "Obraz"] *[https://insajder.net/nasilje-uz-blagoslov "Nasilje uz blagoslov" - Huligani, desničari i crkva] {{stub-polit}} {{Commonscat|Obraz}} [[Kategorija:Političke organizacije u Srbiji]] [[Kategorija:Klerofašističke organizacije]] 3vaf2ubziwzlyh5vc8jsmvfneq06aja 0 15037 3830867 3712448 2026-04-18T09:02:08Z KWiki 9400 3830867 wikitext text/x-wiki '''Eksperimentalna psihologija''', dio psihologije koji znanstvene spoznaje temelji na eksperimentu kojim se točnije od svih drugih znanstvenih postupaka mogu odrediti uzročno-posljedični odnosi među proučavanim pojavama, što je glavni cilj znanstvene spoznaje. Primjena eksperimenta u psihologiji omogućila je brz razvoj te znanosti ne samo u teorijskome nego i u primijenjenim područjima, jer eksperiment podrazumijeva korištenje kvantitativnih metoda i tehnika kao i upotrebu statističkih postupaka u obradbi rezultata. Psihologija je eksperiment preuzela iz prirodnih znanosti, ali ga je morala prilagoditi svojemu predmetu istraživanja i razviti veći broj prikladnih oblika eksperimentalnog istraživanja. Primjena eksperimenta u psihologiji ograničena je zbog problema etičke naravi.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17423|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|last=Kragić|first=Bruno (glavni urednik)|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|isbn=978-953-268-038-6|access-date=24. 1. 2023|archive-date=17. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230117113617/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17423|url-status=dead}}</ref> Počeci eksperimentalne psihologije sežu u sredinu XIX. st. primjenom laboratorijskih metoda fiziologije na ispitivanje mišićnog osjeta (Weber, 1846) i mjerenje jednostavnih stanja svijesti (Fechner, 1860). Drži se da je eksperimentalna psihologija utemeljena osnivanjem prvoga psihološkog laboratorija Wilhelma Wundta 1879. u Leipzigu. Najprije se zvala fiziološka psihologija, jer je fiziološkim metodama istraživala osjetilne organe, vrijeme reakcije i asocijacije. Prenesena u Ameriku, obogaćena je novim metodama i obuhvaća sve kompleksnije procese ponašanja i reagiranja. Razvija se gotovo istovremeno, eksperimentalno istraživanje procesa učenja (Ebbinghaus, 1885) i neurologija u proučavanju promjena u živčanim stanicama, uzbuđenja u živčanom sustavu i sl. Savremena eksperimentalna psihologija obuhvaća čitavu problematiku psihologije: senzorne procese, procese učenja, misaone, osjetilne i socijalne procese.<ref>{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/19412/|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|last=Kragić|first=Bruno (glavni urednik)|website=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|isbn=978-953-268-038-6|access-date=24. 1. 2023}}</ref> == Reference == {{reference}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Eksperimentalna psihologija| ]] [[Kategorija:Matematičke i kvantitativne metode (ekonomija)]] i7gcg2j4ihrb3nh8gw1uddxwmwqjhm3 0 15038 3830874 3765412 2026-04-18T09:13:52Z KWiki 9400 /* Sociologija */ 3830874 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{sociologija}} '''Socijalna psihologija''' je studij koji istražuje kako društvene okolnosti afektiraju ljudska bića. Znanstvenici u ovom naučnom polju su ujedno i psiholozi i sociolozi obzirom na činjenicu da svi socijalni psiholozi polaze i od '''pojedinca''' kao i od '''grupe''' kao osnovne jedinice u svojoj analizi. Usprkos sličnostima, ove discipline više teže razlikama u svojim osnovnim ciljevima, postignućima, metodama i terminologijom. Također održavaju posebne akademske žurnale i društva. Poput drugih nauka kao [[biofizika|biofizike]] i [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]] i socijalna psihologija je ustvari interdisciplinarno područje. Period kada je postojala ozbiljna saradnja između psihologa i sociologa je bio tokom godina neposredno nakon Drugog svjetskog rata (Sewell, 1989). Unatoč tome što su se ove dvije discipline razdvajale u svojim specijalizacijama i dalje je prisutan određeni nivo međusobnog utjecaja. == Psihologija == {{Glavni|Socijalna psihologija (psihologija)}} Mnogi socijalni psiholozi u svome radu se drže prvobitno psihologije. Njihov pristup koji se u proučavanjima uglavnom usmjerava na individuum teži stavovima da su mišljenja, osjećaji i ponašanje pojedinca pod utjecajem drugih ljudi iz okoline. Istraživače koji se orijentiraju na isključivo psihološki aspekt zanimaju situacije u kojima se odvijaju neposredni socijalni kontakti kao i interakcije između osoba u promjenjivim situacijama. Istraživanja nastoje postići dosljednost u empiriji i kvantitativnosti a obično se vrše u laboratorijskim eksperimentima. Psiholozi koji se bave socijalnom psihologijom uglavnom se zanimaju za teme kao što su: stavovi, društveno razumijevanje, [[kognitivna disonanca]], društveni utjecaj, kao i pojavama u interpersonalnim odnosima [[altruizam]], [[agresija]]. Mogu se izdvojiti i dva utjecajna časopisa koji objavljuju istraživanja iz ovih oblasti a to su američki ''Journal of Personality and Social Psychology'' kao i ''Journal of Experimental Social Psychology''. == Sociologija == {{Glavni|Socijalna psihologija (sociologija)}} {{Commonscat|Social psychology (psychology)}} {{Psihologija}} {{Društvene nauke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Socijalna psihologija| ]] [[Kategorija:Grane sociologije (interdisciplinarno)]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] i6gqnj9zojfm2wjr1sglahti89esh9r 0 15039 3830884 3573082 2026-04-18T09:33:30Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3830884 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Klinička psihologija''' je disciplina unutar [[primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]], koja se bavi evaluacijom individualnih sposobnosti i crta ličnosti, s naročitim naglaskom na [[patološka reakcija|patološke reakcije]], odnosno ponašanje koje se smatra [[aberantna|aberantnim]], ili je posljedica neke [[bolest]]i. Smatra se da je apliciranje postignuća iz oblasti psihologije praktično započelo na Univerzitetu Pennsylvania 1896. Tada je Univerzitet vodio kliniku na čije čelo je postavio [[Lightner Witmer|Lightner Witmera.]] U svom radu klinički psiholozi se koriste velikim brojem tehnika, u prvom redu kliničkim intervjuom, te psihološkim testovima sposobnosti i upitnicima ličnosti. Klinička psihologija je najsličnija [[psihijatrija|psihijatriji]] (koja je jedna od brojnih grana [[medicina|medicine]]), jer se bavi psihološkim bolestima promatranim s biološkog aspekta. Danas je klinička psihologija veoma aktuelna jer obuhvata [[psihoterapija|psihoterapiju]] i rehabilitaciju, koje su veoma bitne za liječenje tzv. modernih bolesti (liječenje od stresa, razne ovisnosti, poremećaji u prehrani - [[anoreksija]], [[bulimija]] i sl.) == Također pogledajte == *[[Psihologija]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Clinical psychologists}} * [http://testovi.50webs.com Testovi ličnosti online] {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Klinička psihologija| ]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] [[Kategorija:Zanimanja u zdravstvu]] 225q7u6rvrcddn4cdfysff8dsp2gvap 0 15437 3830885 3809902 2026-04-18T09:34:46Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3830885 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Kugleramme.jpg|mini|desno|180px|Abakus služi za učenje apstraktnih koncepata.]] '''Pedagoška psihologija''' se bavi izučavanjem ljudskog ponašanja i učenja na različitim uzrastima i u različitim uslovima vaspitno - obrazovne sredine. To je grana primjenjene [[Psihologija|psihologije]], čiji je cilj unapređivanje tih procesa i njihovog podizanja na jedan viši i kvalitetniji nivo, u smislu optimalnog razvoja sposobnosti i osobina ličnosti učenika. Također imamo i definiciju školske psihologije: ona otkriva zakonitosti koje nastaju u odgojno-obrazovnom procesu. Njen je osnovni zadatak da ustanovi što efikasnije nastavne metode u proučavanju, posebno one koje se odnose na motivaciju i učenje. == Također pogledajte == * [[Kognitivna nauka]] * [[Motivacija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ipf.unze.ba/index.php?id=461 Pedagoška psihologija] {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pedagoška psihologija| ]] q1m3wvgcq4twt24k50921u8r8r6mqw9 0 15570 3830758 3501921 2026-04-17T13:17:16Z Panasko 146730 3830758 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sator mountain.jpg|mini|desno|250px|Šator planina]] '''Šator''' je [[planina]] na zapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koja razdvaja [[Livanjsko polje]] od [[Glamočko polje|Glamočkog]]. Najviši vrh je Šator, 1875 m n/v. Ispod samog vrha nalazi se [[Šatorsko jezero]], uz koji se nalazi i [[hote]]l, omiljeno izletište ljudi iz okolnih [[općina]]. == Položaj == [[Slika:Grahovsko polje 2.jpg|mini|Šator iz Grahovskog polja]] Šator se ubraja u primorsko područje, zapadnobosanska kraška visoravan, zajedno sa planinama od [[Osječenica|Osječenice]] do [[Velež (planina)|Veleža]]. Leži sjeverozapadno-zapadno od [[Glamoč]]a na udaljenosti 25&nbsp;km vazdušnom linijom, na istoku od [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] na udaljenosti 19&nbsp;km i na istoku od [[Drvar]]a 29&nbsp;km. Planina je dobila ime zbog svog piramidalnog oblika, a i zbog bjeline [[Krečnjak|krečnjačkih]] krševa. Pored Velikog Šatora ističu se i ostali vrhovi: Babina greda (1862 m), Mali Šator (1768 m) i Velika Lisina (1701 m). Pravac pružanja je paralelan sa ostalim planinama [[Dinaridi|Dinarskog sistema]], odnosno sa obalom [[Jadransko more|Jadranskog mora]] od sjeverozapada prema jugoistoku. U odnosu na susjedne planine, Šator se nalazi južno od planine [[Jadovnik (planina)|Jadovnik]] na koju se veže kod sela [[Veliko Tičevo]], a sjeverozapadno od planina [[Staretina|Staretine]] i [[Velika Golija|Velike Golije]], na koju se vezuje kod Bundine kose. Sa zapada Šator je ograničen Bosansko-Grahovskim i [[Livanjsko polje|Livanjskim poljem]], sa istoka [[Glamočko polje|Glamočkim poljem]]. U horizontalnom pogledu Šator je najduži od mjesta zvanog Ružića Draga kod Velikog Tičeva do Marića Naslona kod Staretine u dužini od 26&nbsp;km, a najširi je u centralnom dijelu između Peulja i Rora u širini od 11&nbsp;km. Najniža tačka je 920 m i nalazi se u selu [[Preodac]]. Površina planine iznosi ukupno 10.559,25 hektara, i to 9.622,75 pod šumom, a 936,50 hektara zauzimaju razne planinske livade, pašnjaci, vrtače, ponori i goli krš.<ref name="preodac">{{cite web|url=http://preodac.org/sr/%D0%BE%D0%BF%D1%88%D1%82%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D0%B0%D1%86%D0%B8/%D0%B3%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0/%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD%D0%B5.html|title=Planine|publisher=preodac.org|access-date=25. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20151214144606/http://preodac.org/sr/%D0%BE%D0%BF%D1%88%D1%82%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D0%B0%D1%86%D0%B8/%D0%B3%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0/%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD%D0%B5.html|archive-date=14. 12. 2015|url-status=dead}}</ref> == Geologija == Po građi i po površinskom obliku Šator je najtipičniji odjeljak [[Dinaridi|Dinarskih planina]] predstavljen tipičnim dinarskim kršom, često sa pustim, golim i bezvodnim predjelima, a uveliko se vide gromade i litice krečnjačkih slojeva. Godine 1897., među ostalim planinama, pronađeni su [[Glacijacija|glacijalni]] tragovi i na Šatoru. [[Šatorsko jezero]] zagrađeno je ovim morenama, koje su sastavljene od [[Glina|gline]], prožete pijeskom i oblucima. Utvrđeno je da su na planini postojala četiri cirka i tri kratka dolinska [[lednik]]a.<ref name="preodac"/> == Hidrologija == Ispod najvišeg vrha Velikog Šatora (1872 m) leži poznato [[Šatorsko jezero]] [[Lednik|glečerskog]] porijekla na visini 1488 m. Na udaljenosti od 500 m. od jezera nalazi se Bulino vrelo od kojeg nastaje Mlin Potok. Njegovim spajanjem sa Šatorskim Potokom nastaje rijeka [[Unac]], pritoka [[Una|Une]]. Na podnožju sjevernih strmih visova Velikog Šatora postoje tri vrela koja se zovu Jezerce i koja prave potok Mali Palež. Poslije toka od pola kilometra ove vode izgube se u ponoru koji leži u jednoj visokoj ravni. Južni dio planine potpuno je bez izvora. Bliže sela [[Rore]] na ivici šume nalazi se Rorsko Vrelo koje je kaptirano. Postoji Crni Bunar na Crncu, vrelo potoka Štedre, te bezimeno vrelo u šumi kod Borovog Polja.<ref name="preodac"/> == Flora i fauna == Osnovne biljne šumske zajednice su: sastojine [[Bukva|bukve]] i [[Jela|jele]]. Sastojine [[Smrča|smreke]] se javljaju u posebnim zajednicama vrtača i u mrazištima, ali i u sastojinama bukve i jele. Zajednice bijelog bora ima nešto više u području Preodca i u području potoka Štedre, zatim u Dugom Dolu i oko Tičeva. Bukva se može naći i dosta nisko. Bor krivulj se spušta do jezera (1488 m), a na pašnjacima, gdje je klekovina potisnuta, javlja se omelika. Sjeveroistočne strane padine Šatora najvećim dijelom su šikare [[Carpinus|graba]] i klena, manje [[javor]]a i [[Fraxinus|jasena]]. Na vlažnim staništima kod [[Bastasi (Bosansko Grahovo)|Bastasa]] u podnožju Šatora nalazimo stabla:bijele vrbe, crne johe i bijeli jasen. Nešto više nalazimo stabla: cer, [[hrast]] medunac, crni grab, grabić, crni jasen, klen i brojne druge vrste. Na Šatoru je pronađen runolist (''Leontopodium alpinus''). Ovaj krasni srebrenobijeli cvijet uspijeva na visokim planinam, ali se od 1933. i Šator navodi kao nalazište. Šator je nekad bio bogat klekovinom bora (''Pinus mugo''), ali je ovaj bor stradao u velikom požaru 1947, kada su čitave sastojine do temelja izgorjele. U zadnje vrijeme na planini posebna pažnja se poklanja lovu. Iako se stanje divljači u Šatoru popravilo, životni uslovi na ovoj planini su smetnja da se razvijaju i žive različite vrste životinjskog svijeta. Tako od zaštićene dlakave divljači nalazi se obični [[jelen]] u manjem broju te [[Srna|srne]] i [[zečevi]], dok je nepoznato stanje s [[divokoza]]ma koje su 1980-ih godina unesene na ovu planinu. Prisutan je i velik broj [[tetrijeb]]a gluhana. Od nezaštićene dlakave divljači nalaze se: [[Lisica|lisice]], [[Kuna zlatica|kune zlatice]], [[Kuna bjelica|kune bjelice]], [[Vjeverica|vjeverice]] i puhovi. Od zvjeri u ovom području sreće se [[vuk]], [[medvjed]] i odnedavno, [[ris]].<ref name="preodac"/> == Također pogledajte == * [[Spisak planina u Bosni i Hercegovini]] * [[Šatorsko jezero]] * [[Unac]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20150822162112/http://preodac.org/sr/%D0%BE%D0%BF%D1%88%D1%82%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D0%B0%D1%86%D0%B8/%D0%B3%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0/%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD%D0%B5.html Položaj i građa Šator Planine] * http://www.dinarskogorje.com/scaronator-1872-m.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305102348/http://www.dinarskogorje.com/scaronator-1872-m.html |date=5. 3. 2016 }} == Reference == {{Refspisak}} {{stub-geog}} {{Commonscat|Šator}} {{Planine u BiH}} [[Kategorija:Glamoč]] [[Kategorija:Bosansko Grahovo]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]] qjwnqd4mu6wnc9ue56nbdgu7m1waznq 0 17432 3830781 3807899 2026-04-17T14:24:54Z Panasko 146730 3830781 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|mini|desno|Rasprostranjenost Ilira na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]] '''Iliri''' ({{Jez-grc|Ἰλλυριοί}}''Illyrioi''; {{Jez-la|Illyrii}}) bili su grupa [[Indoevropski jezici|indoevropskih naroda]] koja je u antici nastanjivala zapadni [[Balkan]]. Činili su jednu od tri glavne [[Paleobalkanski jezici|paleobalkanske]] populacije, uz [[Tračani|Tračane]] i [[Antička Grčka|Grke]]. Područje na kojem su živjeli Iliri kasniji grčki i rimski autori nazvali su [[Ilirija|Ilirijom]], identificirajući teritorij koji odgovara većini [[Albanija|Albanije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]], velikom dijelu [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], zapadnoj i središnjoj [[Srbija|Srbiji]] te nekim dijelovima [[Slovenija|Slovenije]], a obuhvaćao je [[Jadransko more]] na zapadu, rijeku [[Drava|Dravu]] na sjeveru, rijeku [[Velika Morava|Moravu]] na istoku i [[Ceraunske planine|Ceraunskih planina]] na jugu.<ref name="Shpuza 2022 553">{{harvnb|Shpuza|2022|p=553}}; {{harvnb|Zindel|Lippert|Lahi|Kiel|2018|p=346}}; {{harvnb|Bejko|Morris|Papadopoulos|Schepartz|2015|p=4}}; {{harvnb|Hammond|Wilkes|2012|p=726}}; {{harvnb|Dausse|2015|p=28}}.</ref> Prvi opis Ilira potječe iz 6. stoljeća p. n. e, iz djela [[Antička Grčka|starogrčkog]] pisca [[Hekatej Milećanin|Hekateja]] [[Hekatej Milećanin|Milećanina]].<ref name="Shpuza 2022 553"/> Naziv "Iliri", kako su ga stari Grci primjenjivali na svoje sjeverne susjede, možda se odnosio na široku, nejasno definiranu skupinu ljudi. Predloženo je da se ilirska plemena nikada nisu kolektivno identificirala kao "Iliri" i da je malo vjerojatno da su uopće koristila bilo kakvu kolektivnu nomenklaturu. Čini se da je ''Iliri'' bio naziv za određeno ilirsko pleme koje je bilo među prvima koji su se susreli s starim Grcima tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. Grci su kasnije taj pojam ''Iliri'', [[pars pro toto]], primijenili na sve narode sa sličnim jezikom i običajima.{{sfn|Wilkes|1992|p=92}} U arheološkim, historijskim i lingvističkim studijama, istraživanja o Ilirima, od kraja 19. do 21. stoljeća, prešla su od [[Panilirske hipoteze|panilirskih]] [[Panilirske hipoteze|hipoteza]], koje su kao Ilire identificirale čak i grupe sjeverno od Balkana, do bolje definiranih grupacija temeljenih na ilirskoj [[Onomastika|onomastici]] i materijalnoj antropologiji od 1960-ih, kako su se pronalazili novi natpisi i iskopavala nalazišta. Postoje dva glavna ilirska onomastička područja: južno i dalmatinsko-pannonsko, s područjem [[Dardanci|Dardanaca]] kao regijom preklapanja ta dva područja. Treće područje, sjeverno od njih – koje se u antičkoj književnosti obično identificiralo kao dio Ilirija – više se povezivalo s [[Venetski jezik|venetskim jezikom]] nego s ilirskim. Ilirsko naseljavanje u Italiji pripisivalo se, a i danas se pripisuje, nekolicini drevnih plemena za koja se smatra da su migrirala duž jadranske obale na [[Apeninsko poluostrvo]] iz geografske "Ilirije": [[Dauni]]ma, [[Peuceti]]ma i [[Mesapi]]ma (zajednički poznatim kao [[Japigi]], koji su govorili [[mesapski jezik]]).{{sfn|Mallory|Adams|1997|pp=378–379}}{{sfn|Fortson|2004|p=407}} Izraz "Iliri" posljednji put se pojavljuje u historijskim zapisima u 7. stoljeću, a odnosi se na bizantsku posadu koja je djelovala unutar bivše rimske pokrajine [[Ilirik]].<ref name="Schaefer2008">{{harvnb|Schaefer|2008|p=130}}.</ref> Što se dogodilo s Ilirima nakon naseljavanja [[Slaveni|Slavena]] u regiju predmet je rasprava među znanstvenicima, a uključuje i hipotezu o porijeklu [[Albanski jezik|albanskog jezika]] od [[Ilirski jezik|ilirskog jezika]], koju znanstvenici često podupiru zbog očitih geografskih i historijskih razloga, ali koja nije dokazana.<ref name="Shpuza 2022 553"/><ref>{{harvnb|Parpola|2012|p=131|ps=: "The poorly attested Illyrian was in antiquity an important Indo-European language in the Balkans, and it is widely believed to survive in the Albanian language (cf. Mallory 1989: 73–76; Fortson 2004: 405–406 and 390)."}}</ref><ref>{{harvnb|Beekes|2011|p=25}}: "It is often thought (for obvious geographic reasons) that Albanian descends from ancient Illyrian (see above), but this cannot be ascertained as we know next to nothing about Illyrian itself."</ref><ref>{{harvnb|Fortson|2010|p=446}}: "Albanian forms its own separate branch of Indo-European; it is the last branch to appear in written records. This is one of the reasons why its origins are shrouded in mystery and controversy. The widespread assertion that it is the modern–day descendant of Illyrian, spoken in much the same region during classical times ([..]), makes geographic and historical sense but is linguistically untestable since we know so little about Illyrian."</ref>{{sfn|Mallory|Adams|1997|p=11|ps=: "Although there are some lexical items that appear to be shared between Romanian (and by extension Dacian) and Albanian, by far the strongest connections can be argued between Albanian and Illyrian. The latter was at least attested in what is historically regarded as Albanian territory and there is no evidence of any major migration into Albanian territory since our records of Illyrian occupation. The loan words from Greek and Latin date back to before the Christian era and suggest that the ancestors of the Albanians must have occupied Albania by then to have absorbed such loans from their histori-cal neighbors. As the Illyrians Albanian territory at this time, they are the most likely recipients of such loans."}} == Teorija o etnogenezi == [[Teorija autohtonosti geneze Ilira|Teoriju autohtonosti geneze Ilira]] razvili su [[Alojz Benac]] i [[Borivoj Čović]] 1960-tih, efektivno diskreditirajući prijašnja mišljenja o Ilirima kao pridošlicama.<ref name="BenacPrediliri">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2011.pdf |title= Alojz Benac – O identifikaciji ilirskog etnosa |work= ANUBiH Naše starine 1973 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 22. 6. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210622065637/https://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2011.pdf |url-status= dead }}</ref> Po njihovom mišljenju, željeznodobne grupe na Balkanu poznate kao "Iliri" su uglavnom autohtone, a periodične seobe naroda ''polja sa urnama'', Halštatskih seoba, odnosno disperzije [[Željezno doba|Latenske kulture]] poznate kao [[Kelti]] u 4. i 3. vijeku p. n. e. nisu značajno izmijenile etnički supstrat domaćeg stanovništva koji je evoluirao kroz stadije koje Benac definira kao pred-Ilire, proto-Ilire, pra-Ilire i Ilire.<ref>Mesihović, 2014, s.35</ref> U prilog teoriji Alojza Benca idu i istraživanja koja su proveli [[Pierre Cabanes]] u knjizi "Iliri", te [[John Wilkes]] u istoimenoj knjizi. Razni antički historičari{{ko}} Ilire su smatrali ratobornim, ali i slobodoljubivim narodom. Tako je zabilježeno da je ilirski kralj [[Bardilis]] oslobodio sve svoje robove, koji su se kasnije čak i borili na njegovoj strani. Ovo naravno nije izolovan slučaj među Iliriskim vođama i vladarima u drevno doba. Ilirski kralj [[Agron (kralj)|Agron]] je pomogao tadašnjem makedonskom kralju da se riješi pošasti, Grka Ajetolaca, koji su bili ozbiljno riješili ugroziti tadašnje Makedonce svojim osvajačkim ambicijama. Također je poznato i to da je i legendarni [[Pir]] ([[Pirova pobjeda]]), vladar Epira, koji su po mnogim historičarima bili ilirskog roda, također pritekao u pomoć jednom od italskih naroda u borbi protiv nadmočnijeg neprijatelja. [[Batonov ustanak|Batonovov ustanak]] (Bellum Batonianum) bila je bitna prekretnica. Ustanak je započeo u srednjoj Bosni u 6, a koji je pokrenuo do tada anonimni [[Baton]] iz plemena [[Dezitijati]] ([[Daesitiates]]), jedan od dva Batona po kojima su Rimaljani nazvali ovaj ustanak. Kada su Rimljani konačno zarobili Batona i živog ga doveli u Rim, što zbog divljenja, što kao ratni trofej, upitali su ga zašto je podigao ilirski narod na ustanak, na šta je on odgovorio: "Zato što ste poslali vukove da čuvaju ovce!" S obzirom na to da je u to doba Rimom vladao car August, pobuna je poznata i pod nazivom [[Gemma Augustea]]. == Ime == {{Glavni|Kolonizacija i legende o Ilirima}} Grčka [[mitologija]] porijeklo Ilira daje u dvije verzije. Po prvoj, koju donosi Apolodor, znatno raširenijoj verziji, porijeklo Ilira se veže za mit o [[Zeus]]ovoj otmici Evrope. Njen brat [[Feničani]]n Kadmo naselio se među Enhelejce i oženio se Harmonijom, koja mu je rodila sina Illyriosa kojeg je odmah po rođenju obavila zmija i prenijela mu svoju magičnu snagu; on će postati ilirski rodonačelnik. U drugoj verziji, Ilir (Illyrius) je sin kiklopa [[Polifema]] i Galatije. llir je imao šest sinova, Enchcleus, Autarieus, Dardanus, Maedus, Taulas i Perrhaebus, i kćerke, Partho, Daortho, Dassaro, i druge. Od njih su [[Autarijati]], [[Dardanci]], [[Taulanti]], [[Enhelejci]], [[Parteni]], [[Dasareti]], [[Daorsi]]. Autarius je imao sina Pannoniusa (ili Paeon), a kasnije sinove Scordiscusa i Triballus<ref name="Wilkes">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/15826619JohnWilkesTheIllyrians/15826619-John-Wilkes-The-Illyrians_djvu.txt |title= John Wilkes - the Illiyans |work= Elektronska verzija|access-date= 9. 2. 2018}}</ref>. Dok se u prvoj generaciji Apijanove verzije nalaze eponimi ilirskih naroda, već u sljedećoj generaciji imamo ubacivanje [[Panoni|Panona]], a u trećoj generaciji Ilirovih potomaka su [[Tribali]] i [[Skordisci]], što predstavlja etabliranja [[Kelti|Kelta]] na Balkanu.<ref>Mesihović, 2014, s.34</ref> <ref>{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |title=Adnan Kaljanac - Mehanizmi identificiranja u brončanodobnim zajednicama homerskog doba |access-date=9. 3. 2020 |archive-date=19. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319213353/http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |url-status=dead }}</ref> Predrimsko stanovništvo na Balkanu, Iliri, nije bilo jedinstveno po porijeklu niti po kulturi, pa se pojmovi Iliri i ilirski moraju shvatiti uslovno. Ti termini su tvorevina grčkih trgovaca i njihovih pisaca, i prvi put javlja se u 6. vijeku p. n. e, daleko na jugu, na granici sa Grcima, i najdalje do rijeke Drima. U 3. vijeku p. n. e. ime se proširuje do obala [[Neretva|Neretve]], a u 1. vijeku p. n. e. do rijeke [[Cetina|Cetine]], da bi ga nakon toga tada [[Rimljani]] proširili do [[Dunav]]a.<ref name="Bojanovski"/> Iliri se dakle nisu pojavili kao gotova narodnosna grupacija plemena, nego su se formirali u procesu simbioze i asimilacije raznorodnih etničkih i kulturnih komponenata. == Život i običaji == Iliri su se bavili [[stočarstvo]]m, [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[lov]]om i [[ribolov]]om, a bavili su se i [[pirat|gusarstvo]]m, kao i [[rudarstvo]]m. Poznavali su i [[Metalurgija|metalurgiju]]. Kao i ostali Iliri, Mezeji su živjeli u utvrđenim ili poluutvrđenim naseljima, od poljoprivrede, [[lov]]a i [[ribolov]]a. Antički pisci (Herodijan, [[Livije]], Plinije, [[Strabon]], Teopomp i drugi) Ilire opisuju kao ljude visokog rasta, jake i dobre [[ratnik]]e, odane piću. Nisu održavali ličnu higijenu, a živjeli su u [[patrijarh]]alnim zajednicama. Preme njima, svake osme godine su dijelili zemlju (teritoriju), razjedinjeni u međusobnim borbama i otporima neprijatelju. Maizaioi su imali 269 sudija. Ilire se optužuje i za prinošenje ljudskih žrtava, a sumnja se da je među njima bilo i ljudožderstva kao i kod [[Skordisci|Skordiska]], koji su se kasnije pomiješali s njima. Međutim pojedini autori{{ko}} navode da su takvi opisi djelo drevnih grčkih autora kod kojih metaforičko izražavanje nije bilo neuobičajeno. Naselja Ilira se razlikuju od mjesta do mjesta. Njihova naselja, poznata kao [[Gradina|gradine]], podizana su na teško pristupačnim mjestima, obično na prirodnim uzvisinama. Svoje gradove opasavali bi odbrambenim zidinama i kulama (ostaci nekih od tih gradova još prkose vremenu, poput ostataka grada Daorsa, [[Ošanjići]] kod Stoca). Uz rijeke su Iliri podizali sojenička naselja. U područjima gdje je klima oštra gradili su zemunice, dijelom ukopane u zemlju. Prema [[Strabon]]u, plemena poznata kao [[Dardanci]] zemunice su gradili ispod gnojnica, navodeći usput da su se Dardanci prali svega dvaput u životu - na rođenju i prilikom vjenčanja. Iliri su bili vješti u mnogim poslovima pa tako i u izradi [[Zlato|zlatnog]], [[Srebro|srebrnog]] i [[bronza]]nog nakita: narukvica, fibula, privjesaka, ogrlica, ukrasnih kopči i aplika. Posuđe Ilira je od keramike, ali su proizvodili i metalne posude u obliku situla (vedro s poklopcem i vedro). Sjekire su od kamena, bronze i željeza. Dlijeta su bila od bronze i željeza (dva tipa). Pored ovaca, uzgajali su svinje, koze i nešto manje goveda. Imali su i konje i [[psi|pse]]. Poznavali su i poljoprivredu i uzgoj pšenice, ječma, prosa, te mahunarki, kao što su [[grašak]], [[leća]] i [[bob (biljka)|bob]]. Plemena uz obalu uzgajala su i vinovu lozu (vjerovatno naučeno od susjednih Grka). U obradi zemlje Iliri su se služili koštanim motikama napravljenim od jelenjeg roga. Tek su od Kelta dobili ralo, kao i makaze. U Albaniji su ralo Iliri dobili od susjednih Grka, a ostali tek dolaskom Rimljana. Međutim, već u mlađem željeznom dobu Iliri poznaju pijuk, lopatu, grablje, srp, kosu i kosijer, a veći dio tog oruđa je od željeza. Prilikom pečenja hljeba Iliri su se služili sačem. Neki od njih već su imali peći od pečene gline za kuhanje i pečenje, ali je većina palila vatru na goloj zemlji u sredini sobe ili kutu prostorije, nasuprot vratima. Svoje žitarice mljeli su ručnim žrvnjevima, dok su neki od njih rotacijski žrvanj dobili od Grka, Kelta i Rimljana. Lov nije bio najrazvijeniji, hvatali su jelene (zbog rogova), lisice, jazavce, medvjede, dabrove, kune radi krzna. U lovu su koristili strelice s metalnim vrhovima, koplja i sulice. Glavno oružje lovca ipak su luk i strijela. Plemena [[Dalmacija|Dalmacije]] poznavala su i strelice s otrovnim vrhom, taj otrov nazivali su ''ninum'', a dobijali su ga od otrova tamošnjih [[zmije|zmija]]. Ribolov također ima značajno mjesto u krajevima uz obalu i uz rijeke. Ribolov je za Enhelejce bio glavno zanimanje. Ilirska [[udica]] je od bronze, imali su i željezne osti i koštane harpune. U ribolovu su se služili i izdubljenim čamcima ([[monoksil]]). Jedan otkriveni primjerak ima dužinu od 12,34 metra. Uz obalu mora Iliri su se bavili i skupljanjem školjaka ([[dagnja|dagnje]] i [[priljepak|priljepci]]). Mehke dijelove ovi ljudi su jeli, dok bi ljuštura kod [[Histri|Histra]] služila kao amulet i ukras. Iliri su znali obrađivati [[bakar]], [[zlato]] i [[srebro]]. Kod kopanja rude služili su se pijucima i maljevima. Zdrobljena ruda topila se u posebno građenim pećima. Kalupi za lijevanje pretežno su bili kameni. Razvoj njihove metalurgije pospješili su dospjeli [[Kelti]]. Tada Iliri raspolažu većim brojem alatki. U području Bosne Iliri su najviše obrađivali bronzu. [[Srebro]] se obrađivalo tek na jugu njihovog područja. Od 2. vijeka nove ere stagnira proizvodnja [[zlato|zlata]], a sve se više proizvodi željezo. Iliri su znali dobijati i [[so]] iz slane vode. Slani izvori bili su glavni razlog vječnim ratovima između [[Autarijati|Autarijata]] i [[Ardijejci|Ardijeja]]. Da su Iliri bili razvijen narod govori i činjenica da su znali proizvoditi i [[staklo]], za čiju je proizvodnju bila potrebna temperatura od 650&nbsp;°C. Iz staklene paste izrađivali su zrnca za ukrašavanje lukova na fibulama i izradu ogrlica, i to još u starije željezno doba. [[Datoteka:Face of King Gentius on Ancient Illyrian coin.jpg|thumb|200px|desno|Kovana novčanica sa likom Ilirskog kralja [[Gentius]]a.]] [[Pirati|Gusarstvo]] je za Ilire bio jedan od oblika privređivanja, kao i kod kasnijih [[Kačići|Kačića]]. Iliri su imali malene brze brodice pogodne za iznenadne napade na trgovačke italske brodove, pa i na same grčke gradove. Ovaj posao Ilirima je donosio lijepu korist. Premda su bili gusari, Iliri su se morali baviti i [[Trgovina|trgovinom]]. Grcima su Iliri izvozili [[srebro]], [[Pšenica|pšenicu]] (Grčko tlo je veoma nepogodno za poljoprivredu zbog manjka vode), kožu, [[Perunika|peruniku]] i drugo. Od njih su uvozili [[Keramika|keramiku]], oružje i nakit. === Ilirski novac === {{Glavni|Ilirski novac}} Novac je uvijek vezan uz trgovinu, pa Iliri u trgovini sa Grcima koriste njihov kovani novac. Prvi put ga počinju kovati početkom 4. vijeka p. n. e. u južnoj Iliriji, i to u gradu Damastionu; taj novac je od srebra. U Albaniji novac se kuje od 3. vijeka p. n. e. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Daorsi]] novac kuju od 2. vijeka p. n. e, kao i Labeati (sjeverna [[Albanija]]), a Peonci od 4. vijeka p. n. e. === Kultura === {{Glavni|Ilirska kultura}} === Ilirsko naslijeđe u današnjem dobu === Sarajevski [[etnologija|etnolog]] [[Cvjetko Rihtman]] u svojoj studiji o muzičkom folkloru Bosne i Hercegovine zaključuje da izvjesne polifonijske forme ne postoje među drugim slavenskim narodima.<ref>Ardian, 2004, s.26</ref> Tradicionalna vokalna [[muzika u Bosni i Hercegovini]], poznata kao [[ganga]], nema paralelu sa [[Slaveni|slavenskim]] tradicijama i mogući je ostatak ilirskog vremena. Albanska riječ za zvuk je - kënga‟ (izgovara se u sjevernoj Albaniji – kanga).<ref>Ardian, 2004</ref> Gluha kola, kao što je [[Glamočko kolo]], svoju formu i sadržaj vuku iz ilirskih vremena. Takođe se ne nalazi u slavenskoj tradiciji. Poseban kulturni element u Bosni i Hercegovini je [[tetoviranje]] dijela katoličkog stanovništva (dolina [[Lašvanska dolina|Lašve]]). Ista tradicija je i kod katoličkog i muslimanskog stanovništva Albanije. Grčki historičar [[Strabon]] u opisima Ilira govori da su obično tetovirani. Njegov opis ima potvrdu u tačkastim bronzanim iglama, neđenim na [[Glasinac|Glasincu]] i [[Arheološko područje Donja Dolina|Donjoj Dolini]]. Motivi tetovaža su jednaki brojnim detaljima nađenim na spomenicima iz [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]].<ref>Ardian, 2004, s.27</ref> Neki uzorci sa ilirske odjeće (cik-cak linije i koncentrični krugovi) nalaze se i na tradicionalnim uzorcima narodne nošnje. Poznato je da su Iliri djeci brijali glavu, a ovaj običaj se na Balkanu zadržao sve do 20. vijeka. == Društveno uređenje == Plemena Ilira bila su organizirana po rodovima (dekurijama) i bratstvima. Savez bratstava činio je pleme. Dekurija ili rod se sastojao od 150 do 200 ljudi. Zemlja je bila vlasništvo bratstva i nije se dijelila porodicama nego rodovima. Broj bratstava razlikovao se po veličini teritorije i broju članova plemena, a mogao je biti i određen organizacijskom strukturom plemena. Tako 12 bratstava nalazimo kod [[Liburni|Liburna]] i [[Hythmiti|Hythmita]], ali i kod Peuceta iz južne Italije. Na čelu bratstva stoje ''princeps'' i u tom su svojstvu bili i članovi plemenskog vijeća. Na čelu ovog stajao je ''praepositus''. Smatra se da je kod nekih Ilira, prema [[Teopomp]]u i [[Agatarhid iz Knida|Agatarhidu iz Knida]], bilo i ropstva, pa se u tom smislu pominju Ardijejci i Dardanci. Ipak, poznato je da su se ilirski robovi borili na strani Ilira u ratovima, kako je ranije pomenuto. Zbog ove, kao i činjenice da su ilirski "robovi" sa svojim "vlasnicima" učestvovali i u gozbama, a imali su vlastiti dio zemlje koju su mogli obrađivati za vlastite potrebe, teško da se može govoriti o klasičnom robovlasništvu <ref>Cabanes, 1988</ref> Kod nekih plemena pominju se i ostaci matrijarhata (Liburni). Žene Liburna mogle su se prije udaje podavati kome su htjele. [[Pseudo-Skilaks]] piše u 'Periplu' kako Liburnima vladaju žene. [[File:Bronze helmet of Illyrian type MET DP105500.jpg|mini|desno|Ilirski bronzani šljem]] [[Datoteka:Illyrian Elite Noble Footman or Footsoldier (English).jpg|mini|desno|Elitni ilirski ratnik]] == Rat i oružje == Iliri su bili ratoboran narod, ratovali su kako protiv susjeda tako i međusobno, što je zapravo u [[Antika|antičkoj]] historiji bilo česta pojava uopšte. Od njihovog oružja treba pomenuti zakrivljeni bodež ili kratki mač 'sica' (izgovor sika), koji se možda razvio od zakrivljenog bronzanog noža. Tu su još 'sibyna' ili 'sigyna', dugo željezno koplje, duga bojna sjekira, luk i strijela, a kao odbrambeno oružje služili su štitovi, bronzani oklop i 'knemide' ili 'potkoljenice', te više tipova kaciga. == Pomorstvo == {{Glavni|Ilirsko pomorstvo}} Primorski Iliri bili su vješti pomorci i brodograditelji. Rimljani, a po svoj prilici i Grci, primili su od njih mnoge vještine brodograditeljstva. Brodica ''liburna'' ([[liburnica navis]]) bila je lagahno plovilo, brzo i velikih manevarskih sposobnosti. Najvještiji ilirski pomorci bili su, uz [[Liburni|Liburne]], i [[Labeati]], [[Daorsi]], [[Picenti]] i [[Ardijejci]]. == Pogrebni običaji == Većina plemena kod Ilira svoje pokojne pokapa pod humkom zajedno s popudbinom, kao što su to radili [[Dezitijati]]. Mrtvaci bi se ponekad spalili, pa je tek onda pepeo polagan u grob. Humci su podizani od zemlje i kamena, a u toku njegovog podizanja razbijala se lončarija. Tokom obreda ukopa plesali su se i pogrebni plesovi. Neki Iliri mrtve su sahranjivali ispod kuće. Kult [[Lar]]a (Lar, zaštitnik kuće) također je bio prisutan, od njih su ga preuzeli Rimljani. Kod Liburna mrtvaci su se pokapali u skvrčenom položaju. == Religija == {{Glavni|Ilirska religija}} Iliri su bili mnogobošci. Na sjeveru prevladava kult Sunca, na jugu kult zmije. Imali su veliki broj bogova, od kojih se neki javljaju samo lokalno. Kod Histra poznati su: Eia, Melesocus, Boria, Iria. Kod Liburna: Anzotica (podudara se sa rimskom Venerom), te božica Ica, kojoj je podignut spomenik u Plominu. Nadalje, tu su Iutossica, Latra i Sentona. Glavni bog Japoda bio je Bindus, zaštitnik izvora i voda (identificira se s rimskim Neptunom). Armatus je bio lokalni bog rata. Slijede: Terminus, zaštitnik meda; Tadenus, poistovjećen s Apolonom; Medaurus, zaštitnik grada Rhizon (danas Risan), bio je vjerovatno bog liječništva. Na jugu ilirskog područja javljaju se Dracon i Draccena, božanski zmijski par. Oko vrata Iliri su nosili amulete kako bi se zaštitili od zlog pogleda. ==Izgled== Iliri su pripadali dolihokefalnom tipu, dok je brahikefalnih bilo jedino na području savremene [[Albanija|Albanije]]. Brade su rijetko kada brijali, ako je suditi po onom kako su ih u kipovima i na kamenu prikazivali Rimljani. Sa druge strane, u njihovim humkama i grobovima nađen je priličan broj britvi, što se poklapa i sa prikazima likova na kamenu i kipova koje su oni sami izrađivali (čuveni prikaz ilirskih sveštenika na kamenu iz Zenice, te mnogobrojni drugi prikazi domaće umjetnosti u ranom rimskom periodu). Osim toga, poznato je da su Rimljani sve svoje neprijatelje prikazivali po ustaljenom formatu: polugoli "barbari", duge kose i brade. Odjeća se sastojala od bijele košulje, koja je visila sve do koljena i bila opasana oko pojasa, i ogrtača. Glave su pokrivali s nekoliko vrsti kapa, a na nogama su nosili kožne [[opanci|opanke]], mokasinke i drugu vrstu obuće. Rimljani u više izvora pominju kako je čuvena tunika "dalmatika" (Dalmatica) izvorno ilirska nošnja, na šta ukazuje i sam naziv. Kasnije je postala eklezijastička nošnja Rimljana, a zatim i Bizantijaca (može se vidjeti na freskovnom prikazu Cara Justinijana - duga bijela odora sa crnim linijama od ramena do dna). Nosili su i više vrsta kapa, koje su, kao i većinu drugih odjevnih predmeta, tkali pretežno od vune, pošto je stočarstvo bilo važno ilirsko zanimanje i to u svim krajevima, a u nekim i glavni izvor bogaćenja. Mada materijalni ostaci (kako oni što si ih pravili drugi, tako i oni što su ih pravili oni sami) prikazuju Ilire u tipičnim antičkim košuljama do koljena, bez rukava, a one ilirske zajednice koje su živjele u hladnijim predjelima morale nositi topliju odjeću i obuću, koje su zasigurno morali izrađivati od vune. [[File:South Illyria and Environs (English).png|mini|desno|Plemena sjeverno od antičke Makedonije na čijoj teritoriji se nalazilo Ilirsko kraljevstvo]] [[File:Adriatic_Coast_230_BC_3rd_century_(English).svg|mini|desno|Ardijejsko kraljevstvo (Ilirsko kraljevstvo) u vrijeme kralja Agrona 230.]] [[File:Queen Teuta orders the murder of Roman ambassadors.jpg|mini|desno|Regentkinja [[Teuta]] naređuje svojoj gardi ubistvo rimskog izaslanika - Augustyn Mirys]] == Ilirska država == {{Glavni|Lista ilirskih vladara}} Iliri je naziv za negrčke narode koji su bili susjedi antičkoj [[Antička Makedonija|Makedoniji]], [[Epir]]u i grčkim kolonijama i koristili su ga svi grčki pisci. Kada govore o ilirskim vladarima, u svim izvorima se oni nazivaju ilirski kraljevi, bez navođenja pripadnosti bilo kom plemenu.<ref name="Il. kraljevina">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Fanula Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države |work= ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 14. 7. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |url-status= dead }}</ref> Tek u [[Rimsko Carstvo|rimskim]] izvorima, za vrijeme 260 - 167. p. n. e, ilirski vladari nazivaju su Ardijejski kraljevi, a država Ardijejsko kraljevstvo.<ref name="Imamović">{{Cite web |url= http://illyriancommunities.illyria.net/ |title= Enver Imamovic - On elements of political organization of illyrian communities |work= 'Prilozi', 30, Sarajevo, 2001, pages. 25-41|access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Ilirsko kraljevstvo sadržavalo je sve elemente državnosti svoga vremena. Imalo je nasljednu ulogu vladajuće (kraljevske) dinastije, kraljevski dvorac sa pripadajućim funkcijama, diplomatiju, emisiju ili štampanje novca, čvrstu vojsku, što je uz zajedničko stanovanje i ratovanje, stvaralo i grupni identitet u datom društvenom kontekstu.<ref>{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god47/Godisnjak47-full.pdf |title=Milijan Dimitrijević - Socioekonomski odnosi i identiteti u gvozdenom dobu Jugoistočnog Jadrana, Godišnjak ANUBiH 47, 2018, s. |access-date=6. 3. 2020 |archive-date=28. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328133311/http://www.anubih.ba/godisnjak/god47/Godisnjak47-full.pdf |url-status=dead }}</ref> Naselja su bila organizovana po uzoru na grčke kolonije (helenizirani po principima urbane civilizacije).<ref name="Imamović"/> Historija ilirske države se u savremenoj nauci dijeli u dva perioda. Prvi period je vrijeme od početka 4. do sredine 3. stoljeća. Pošto se znaju nazivi plemena i njihova teritorijalna rasprostranjenost, danas se u literaturi umjesto Ilirsko kraljevstvo navodi nekoliko ilirskih država toga vremena: [[Enhelejci|Kraljevstvo Enhelejaca]], [[Peonci|Kraljevstvo Peonaca]], [[Taulanti|Kraljevstvo Taulanata]] ili [[Dardanci|Kraljevstvo Dardanaca]].<ref name="Makedonija"/> Pri tome, među historičarima ne postoji potpuna usaglašenost u nazivima, odnosno plemenske pripadnosti kraljeva, rasprostranjenosti i vremenu trajanja. Drugi period je od 260 - 168. p. n. e, gdje se kod svih današnjih autora država naziva [[Ardijejci|Kraljevstvo Ardijejeca]], što korespondira nazivu Ilirsko kraljevstvo. [[Fanula Papazoglu]] tvrdi da je Ilirsko kraljevstvo stvoreno na sjeverozapadnim granicama Makedonije na početku 4. stoljeća p. n. e. Već se Bardilis, drugi u genealogiji ilirskih vladara , izričito naziva ''kralj Ilira'' (''ho tön Illyriön basileüs - Polibije''). U latinskoj formi glasi ''rex Illyriorum''. Ne zna se koliko je ta titula (''basileus, rex'') po svom značenju adekvatna njihovoj izvornoj ilirskoj funkciji, jer se taj ilirski termin nije sačuvao<ref>Bojanovski, 1989</ref> U vrijeme osnivanja kraljevstva, Iliri su bili na istom nivou društveno-političkog razvoja kao i Makedonci. Od [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]] Makedonija doživljava silan uspon, a Iliri su u stalnom povlačenju. === Dardansko kraljevstvo === {|border="1" |Ime || godina vladavine (p. n. e.) || plemenska pripadnost |- |[[Sirhas]] || V-IV vijek ||Iliri, Linkesti, Makedonci |- |[[Bardilis]] || 385-358 || [[Dardanci]] |- |[[Grabos]] || 358-344 || [[Grabi]], Dardanci |- |[[Pleuratus]] I || 344- || Dardanci, [[Taulanti]] |- |[[Kleitus]] || 317-302 || Dardanci |- |[[Glaukijas]] || 317-303 || [[Taulanti]] |- |[[Bardilis]] II || 295-290 || Dardanci |- |[[Monunius]] || 300-280 || Dardanci |- |[[Mitilos]] || 270 || Dardanci |- |[[Longar]] || kraj III vijeka, oko 239-229 || Dardanci |- |[[Bato]] || kraj III vijeka || Dardanci |- |} === Ardijejsko kraljevstvo === Po teoriji Gustava Zippela<ref name="Zippel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/142186107/Zippel-G-1877-Die-Romische-Herrschaft-in-Illyrien Zippel G. 1877. |title= Gustav Zippel - Die Römische Herrschaft in Illyrien |work= Lajpcig, 1877.|access-date= 9. 2. 2018}}</ref>, [[Ardijejci]] su osnivači ilirske države, zajedno sa [[Daorsi]]ma, [[Plereji]]ma, [[Melkumani]]ma i Vardeima, plemenima sa teritorije istočno od [[Neretva|Neretve]] do Bokokotorskog zaliva i na sjeveru do Neretve. Po njemu i mižljenju većine savremenih historičara, ardijejska država nema kontinuitet sa predhodnom ilirskom gržavom. Ovo mišljenje zasniva se na rimskim izvorima. Ardijejci kasnije u državu uključuju [[Dokleati|Dokleate]] i [[Labeati|Labeate]].<ref name="Imamović"/> Lista kraljeva iz Ardijejske dinastije: {|border="1" |Ime || godina vladavine (p. n. e.) || titula || plemenska pripadnost || napomena |- |[[Pleuratus]] II || 260-250 || kralj || Ardijejci || |- |[[Agron (kralj)|Agron]] || 250-230 || kralj || Ardijejci || |- |[[Pineus]] || 230-217 || kralj || Ardijejci || maloljetan |- |[[Teuta]] || 230-217 || regent ||||završila na planini Orjen|| |- |[[Scerdilaidas]] || 219-206 || regent, kralj || Ardijejci || Agronov brat |- |[[Demetrije Hvarski]] || 229-219 || rimski namjesnik || Grk ||pobjegao Makedoncima|| |- |[[Pleuratus]] III || 205-180 || kralj || Ardijejci|| |- |[[Gencije]] || 180-168 || kralj || Ardijejci|| |} === Iliri i Rimljani === {{Glavni|Ilirski ratovi}} Od kraja III stoljeća pne, na Balkanskom poluostrvu se pojavljuje [[Rimska Republika]], koja će u vremenu od 50 godina potčiniti i Makedonce i Ilire. Jedino će Dardanci pružati nešto duži otpor. Prvi sudar ilirske ardijejske države i [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimskog]] imperijalizma desio se nakon smrti kralja [[Agron (kralj)|Agron]]a 231/230. p. n. e, za vrijeme Agronove udovice kraljice [[Teuta|Teute]]<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref>. Razlog je bio ilirsko gusarenje i pljačkanje italski i grčkih gradova koje su već držali Rimljani.<ref>Živković, 2013</ref> Teuta je bila poražena, kraljevska dinastija nije ukinuta (Teutu je zamijenio [[Scerdilaidas]]), i 229.ine ilirska država postala je ilirski protektorat, u kojem je rimske interese štitio [[Demetrije Hvaranin]].<ref>[https://books.google.de/books?id=t7YF5S9cP7YC&pg=PA169&lpg=PA169&dq=Zippel+illyrian&source=bl&ots=JWwDCwzewf&sig=f7TXc57Sc_wg460sAmPYSMnKZlY&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjrqq3h1r_fAhUILFAKHVOvDewQ6AEwC3oECAAQAQ#v=onepage&q=Zippel%20illyrian&f=false Drevna piratstva]</ref>. Nakon toga, u drugom [[Ilirski ratovi|ilirskom ratu]] 219, Ilire je predvodio Demetrije Hvaranin, koji se predhodno odmetnuo od Rimljana. Rimljani su napali i osvojili slabo branjeni [[Dimale]], jedno od glavnih Demetrijevih uporišta. Odatle je rimska flota otplovila na sjever te zauzela Faros (Hvar). Demetrije Hvaranin je, tako ostavši bez baza, bio prisiljen bježati, te je pronašao utočište kod [[Makedonija (antička)|makedonskog]] kralja [[Filip V Makedonski|Filipa V]]. Kada je makedonski kralj [[Perzej]] započeo novu protivrimsku akciju, u nju se uključio i ilirski kralj [[Gencije]].<ref>Miočević, 1968</ref> Ovaj treći [[Makedonski ratovi|makedonski rat]] (ujedno i treći ilirski rat) završio se 168. porazom i slomom [[Antička Makedonija|Makedonije]] i ilirskog kraljevstva. Ilirska država je nestala, podijeljena na tri dijela, koji će postati zametak rimskog [[Ilirikum|Ilirika]].<ref name="Nam">[https://www.academia.edu/5867721/Salmedin_Mesihovic_-_PROCONSVLES_LEGATI_ET_PRAESIDES._Rimski_namjesnici_Ilirika_Gornjeg_Ilirika_i_Dalmacije_-_Roman_Governors_of_Illyricum_Upper_Illyricum_and_Dalmatia Salmedin Mesihović - Rimski namjesnici]</ref> [[Rim]]skom okupacijom dolazi do raseljavanja dijela stanovništva i do djelimične romanizacije ostataka. Dolaskom [[Slaveni|Slavena]] u ove krajeve, vjerovatno se samo u planinskim krajevima sačuvalo stanovništvo izvorno ilirskog roda, a i ono će biti slavenizirano.<ref name="Makedonija">{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q&f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|access-date= 9. 2. 2016}}</ref> === Dalmati i Rimljani === {{Glavni|Dalmatski ratovi}} Pored borbi na istočnoj strani Jadrana, Rimljani su od kraja III. st. p. n. e. ratovali i na sjeveroistočnim granicama Italije. To je dovelo do sukoba sa Histrima 221, 181. i 178/177. p. n. e. i njihovog potpunog poraza. [[Istra]] je bila prvi dio Zapadnog Balkana koji su Rimljani stavili pod direktnu upravu i u nadležnosti Cisalpinske Galije. Pored [[Histri|Histra]], tokom 171. i 129. ratovali su i [[Japodi]], [[Panoni]] i Taurisci ([[Kelti]]) p. n. e. Od sredine II. st. p. n. e. Rimljani su počeli sukobe sa dalmatskom zajednicom, štiteći Isejce i [[Daorsi|Daorse]] a kasnije i [[Liburni|Liburne]], a zapravo šireći svoj imperijalizam. Niz rimsko - dalmatskih ratova je u toku perioda dužeg od jednog stoljeća oblikovao političku historiju priobalnog područja i nešto dublje kontinentalne unutrašnjosti istočne strane srednjeg Jadrana. Sve je započelo sa I. dalmatskim ratom 156 - 154. p. n. e. U III. dalmatskom ratu (od 78. do 76. p. n. e.) Rimljani su trebale pune dvije godine da umiri Dalmate i da povrate [[Salona|Salonu]]. Za rimsko – dalmatske ratove je posebno značajan bio kontinuirani sukob od 15 godina, koji je započeo 50. p. n. e. za vrijeme [[Julije Cezar|Cezarovog]] prokonzulata nad [[Galija|Cisalpinskom Galijom]] i Ilirikom. Jedan dio ovog 15- godišnjeg perioda, bio je dio rimskog građanskog rata (49.– 45. p. n. e.) između Cezara i Pompeja. Dalmati su podupirali Pompeja. Iako su trupe Rimske Republike u većini slučajeva odnosili pobjede, ipak su doživljavale i teške poraze. Otpor domorodačkih plemena balkanskog svijeta, upoređujući sa drugim evro -mediteranskim zajednicama, spadao je u one najdugotrajnije i najsnažnije. === Iliri i Oktavijan === {{Glavni|Oktavijanovi ilirski ratovi}} Istočnojadranske ilirske oblasti su bile i jedino područje nad kojim je [[Oktavijan]] teorijski imao mandat, a koje su se jednim svojim dijelom neprijateljski držale prema njemu. Tokom 35. p. n. e. je pokrenuta velika Oktavijanova «ilirska» kampanja koja se odvijala u više faza i zahvatila je jedno široko područje od [[Alpe|alpskih]] oblasti do [[dunav]]skih predjela. Bio je to skup niza operacija koje su izvođene protiv domorodačkih zajednica alpskog pojasa, zapadnog Balkana i zapadnog dijela panonskog bazena. U alpskom pojasu su vođene operacije protiv Salasa, Karna i keltskih Taurisca. Radi gusarstva vrlo surovo i oštro kažnjeni su Melitenjani (stanovnici Mljeta), Korkirani (stanovnici Korčule) kao i Liburni kojima su oduzeti brodovi. Zatim su poraženi Japodi, [[Segestani]] i Dalmati. U borbama je ranjen i Oktavijan pa je napustio bojište. Ekspanzija se nastavila kroz teritoriju današnje Bosne i Hercegovine prema srednjem Podunavlju. Na tom putu, bez borbe su potčinjena brojna plemena (sada u formi peregrinske civitas), koja su sa Rimskom državom, sklopila ugovor (gotovo sigurno foedus iniquum) o regulisanju njihove obaveze i prava u odnosu na centralnu i provincijsku rimsku vlast. Oktavijanove trupe su se u povratku kretale tokom rijeke [[Drina|Drine]], u području jugozapadne Srbije, sjeverne Albanije i Crne Gore i stigle u [[Narona|Naronu]]. Po državnom uređenju iz 27. p. n.e, osnovana je nova provincija [[Ilirik]] (odnosno njene kasnije izvedenice Gornji i Donji Ilirik) i predana senatu na upravljanje. Nakon samo jedne decenije, literarna i epigrafska izvorna građa potvrđuje postojanje dvije provincije - [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i Panonija. Nema nikakvih direktnih podataka o vremenu oficijelne disolucije, razlozima i procesu same separacije. === Batonov ustanak === {{Glavni|Veliki ilirski ustanak}} Nesumnjivo je [[Veliki ilirski ustanak|Veliki Ilirski ustanak]] od 6-9. bio posljednji pokušaj Ilira da se oslobode rimske vlasti. Iz troipogodišnjeg rata, Ilirik i njegove plemenske zajednice su izašle sa velikim razaranjima i pustošenjima te ljudskim i materijalnim gubicima. Neke procjene gubitaka u ljudstvu kod ustaničke mase iznosila su možda i preko 30 % (ubijeni, odvedeni u ropstvo, umrli uslijed neborbenih posljedica rata). Ovakvi veliki gubici nisu nikada više zabilježeni u historiji ratovanja na Zapadnom Balkanu. Infrastruktura Ilirika južno od Drave je bila uništena, uključujući i veliki broj naselja koja su zauvijek nestala. == Ilirska plemena == Proces formiranja plemena u najvećem dijelu sjeverozapadnog [[Balkan]]a tekao je na sličan način i zato se mora računati sa određenim stepenom bliskosti (jezičke i kulturne) među plemenskim skupinama ovog prostora.<ref name="Bojanovski"/> Samo tako može se objasniti zajedničko ime kojim su [[Antička Grčka|Grci]] grupi naroda koji govore indoevropski jezik oko [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], sa obe strane crnogorsko-albanske granice, sjeverno od [[Epir]]a i [[Antička Makedonija|Makedonije]], nazvali zajedničkim imenom Iliri. Na sjeveru od njih postojali su drugi narodi, nastanjeni između [[Jadransko more|Jadrana]] i [[Drava|Drave]], koji su govorili jezik sličan onom ''pravih Ilira (Illyrii proprie dicti)''. Na njih se primjenjivalo ilirsko ime, zajedno sa rimskim geografskim izrazom [[Ilirik]] u godinama prije osvajanja, ali koje se općenito određivalo kao [[Dalmati|Dalmete]] i [[Panoni|Panone]]. Izvan njih, [[Veneti|venetski]] narodi sjeveroistočne Italije, sjevernog Jadrana i istočnih Alpa, koje su antički pisci ponekad uključivali u Ilire, svojim se jezikom izdvajaju iz te dvije glavne ilirske grupe. <ref name="WilkesI">[https://de.scribd.com/document/33915225/ILIRI-John-Wilkes-Split-2001 John Wilkes - Iliri; Laus, Split 2001]</ref> Ilirska teritorija na početku bronzanog doba se protezala približno od slovenskih [[Alpe|Alpa]] na zapadu do srednjeg Balkana omeđenog dolinom Morave na istoku. Južna granica je obala Jadranskog mora sa dijelovima južne Italije i rijeka Vojuša u Albaniji dok je na sjeveru to rijeka Drava. Na tom prostoru razvoj je tekao pod različim historijskim, geografskim, ekonomskim i kulturnim uslovima, pa je na kraju željeznog doba, u vrijeme rimske okupacije bio poznat veliki broj ilirskih plemana. U današnjoj historiografiji se plemena svrstavaju u nekoliko grupacija u kojima su više srodna plemena. * Iliri: [[Autarijati]], [[Dalmati]], [[Daorsi]], [[Deuri]], [[Dicioni]], [[Dezitijati]], [[Dokleati]], [[Glindicioni]], [[Labeati]], [[Melkumani]], [[Naresi]], [[Plereji]], [[Sardeati]], * Illirii propri dicti (Pravi Iliri - Grčki Iliri): [[Abri]], [[Albani]], [[Dasareti]], [[Enhelejci]], [[Grabi]], [[Partini]], [[Peonci]], [[Taulanti]] * Ilirsko-panonska: [[Amantini]], [[Andizeti]], [[Breuci]], [[Japodi]], [[Kolapijani]], [[Mezeji]], [[Oserijati]], * Ilirsko-tračka: [[Dardanci]], [[Penesti]], * Ilirsko-italska: [[Japigi]], [[Mesapi]], [[Peuceti]], [[Deuni]] * Ilirsko-venetska: [[Histri]], [[Liburni]], [[Karni]] * Ilirsko-keltska: [[Dindari]] == Također pogledajte == * [[Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira]] * [[Ilirija]] * [[Ilirik|Ilirikum]] * [[Liburni]] == Literatura == *{{cite book |last = Bojanovski |first = Ivo |title = BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1988 |isbn = }} *{{cite book |last = Miočević |first = Duje Rendić |title = Ilirski vladari u svjetlu numizmatičkih i epigrafskih izvora |url = http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_12_RENDIC.pdf |publisher = Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb |year = 1968 |isbn = |access-date = 14. 12. 2018 |archive-date = 30. 1. 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200130133528/http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_12_RENDIC.pdf |url-status = dead }} *{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Porijeklo i razvoj ilirske države |url = https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |publisher = ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO |year = 1969 |isbn = |access-date = 26. 1. 2021 |archive-date = 14. 7. 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |url-status = dead }} *{{cite book |last = Živković |first = Mate |title = OPSADE TIJEKOM RIMSKOG OSVAJANJA ILIRIKA OD 178. PR. KR.|url=http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/2402/1/Opsade%20tijekom%20rimskog%20osvajanja%20Ilirika.pdf |publisher = SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA POVIJEST |year = 2013 |isbn = }} *{{cite book |last = Mesihović |first = Salmedin |title = Historija Autarijata |url = http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |publisher = Filozofski fakultet Sarajevo |year = 2014 |isbn = |access-date = 18. 12. 2018 |archive-date = 21. 3. 2016 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |url-status = dead }} *{{cite book |last = Ardian |first = Adžanela |title = Cultural Treasure of Bosnia and Herzegovina edition-Prehistoric and Ancient Period- Book 2- Illyrian Bosnia and Herzegovina-an Overview of a Cultural Legacy/ Ancient Illyrians of Bosnia and Herzegovina |url= http://www.academia.edu/2490281/Illyrian_Bosnia_and_Herzegovina-an_Overview_of_a_Cultural_Legacy_Ancient_Illyrians_of_Bosnia_and_Herzegovina |publisher =Academia |year = 2004 |isbn = }} *{{cite book |last = Čović |first = Borivoj |title = OD BUTMIRA DO ILIRA |url = https://docslide.com.br/documents/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |publisher = Veselin Masleša, Sarajevo |year = 1976 |isbn = }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *{{cite book |last = Cabanes |first = Pierre |title = Les illyriens de Bardylis à Genthios 1 csillagozás IVe-IIe siècles avant J.-C. |url= https://moly.hu/konyvek/pierre-cabanes-les-illyriens-de-bardylis-a-genthios |publisher =Amazon (French) Paperback |year = 1988 |isbn = }} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Illyria}} * [http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/90750-zmija-kao-uvar-kue- "Zmija kao čuvar kuće"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221014811/https://www.portalanalitika.me/clanak/90750--zmija-kao-uvar-kue- |date=21. 2. 2021 }} {{Iliri}} [[Kategorija:Iliri|*]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Ilira]] d6zrg3orvn4l8uh9dout90dqq2ky1y1 0 17664 3830754 3826827 2026-04-17T13:05:36Z Panasko 146730 3830754 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompozitor | ime = Domenico Scarlatti | opis_slike = Domenico Scarlatti | veličina = 250px | puno_ime = Giuseppe Domenico Scarlatti | slika = Retrato de Domenico Scarlatti.jpg | datum_rođenja = 26. oktobar 1685. | mjesto_rođenja = [[Napulj]] | datum_smrti = 23. juli 1757. | mjesto_smrti = [[Madrid]] | djela = 542 sonate za čembalo, 10 sonata za violinu i continuo, 3 sonate za orgulje. | period = [[Barok]] | nagrade = }} '''Giuseppe Domenico Scarlatti''' ([[Napulj]], 26. oktobar 1685 - [[Madrid]], 23. juli 1757), bio je [[italija]]nski [[barok]]ni kompozitor i virtuoz na [[Čembalo|čembalu]]. Sin je i učenik [[Alessandro Scarlatti|Alessandra Scarlattija]], a školovao se i kod [[kompozitor]]a i učitelja [[Francesco Gasparini|Francesca Gasparinija]] u [[Venecija|Veneciji]]. Bio je [[kompozitor]], kapelnik i klavijaturist u [[Rim]]u, [[Lisabon]]u, [[Sevilla|Sevilli]] na kraljevskom dvoru u [[Madrid]]u. Pod očevim utjecajem pisao je najprije duhovnu [[Muzika|muziku]] i [[opera|opere]]. Približno 1730. posvetio se komponiranju [[sonata]] za čembalo, najviše u jednom stavku, čiji je stil izvršio odlučujući utjecaj na razvoj [[klavir]]ske muzike u 18. vijeku. Postepeno je razvio virtuoznu tehniku sviranja na [[Čembalo|čembalu]], i utjecao je na mnoge klavirske kompozitore, naročito u [[Španija|Španiji]] i [[Engleska|Engleskoj]].<ref name="brit">{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Domenico-Scarlatti|title= ''Italian composer: Domenico Scarlatti''|work= britannica.com|access-date= 12. 5. 2022}}</ref> == Rani život i vokalna muzička djela: Italija == Bio je sin poznatog kompozitora [[Vokalna muzika|vokalne muzike]] Alessandra Scarlattija, a rođen je u istoj godini kao [[Johann Sebastian Bach]] i [[Georg Friedrich Händel]]. U petnaestoj godini života dobija posao orguljaša u Napulju, gdje 1703. piše prve opere, ''"L'Ottavia restituita al trono"'' i ''"Il Giustino"''. Godine 1705. otac ga je poslao daleko od Napulja do Venecije, navodno na studije kod kompozitora [[Francesco Gasparini|Francesca Gasparinija]]. Dok je bio u [[Venecija|Veneciji]], Scarlatti se možda susreo sa mladim [[Irska|ircem]], Thomasom Roseingravom, koji je mnogo godina kasnije engleskom muzikologu Charlesu Burneyu opisao Domenicovo sviranje čembala {{Citat|kao da je deset hiljada đavola sviralo taj muzički instrument, i da on nikada prije nije čuo takve prelaze i efekte na njemu}}. Do proljeća 1709. Scarlatti je preuzeo očev položaj muzičkog direktora u [[Rim]]u kod prognane [[Poljska|Poljske]] kraljice [[Marie Casimire Louise de La Grange d'Arquien|Marije Casimira]]. Do njegovog odlaska 1714. komponirao je niz opera i povremenih komada, sve po tekstovima kraljičinog sekretara, Carla Sigismonda Capecija. Nešto od ove muzike je sačuvano, ali nije dostigla slavu koju će kasnije doživjeti njegove [[Sonata|sonate]] za čembalo. Za ovu muziku ima malo interesa danas. Do 1713. Scarlatti je uspostavio odnose s [[Vatikan]]om, a od 1714. do 1719. vršio je dužnost muzičkog direktora Julian kapele u [[Bazilika svetog Petra|bazilici svetog Petra]]. Od sačuvane duhovne muzike iz tog vremena, samo "''Stabat Mater''" za deset pjevača daje naznake genija koji će pronaći svoj dugo odgađani procvat u sonatama za čembalo. Tokom ovih godina Scarlatti je doveo do kraja njegovu očito nikad previše uspješnu karijeru opernog kompozitora s ''"Ambleto"'' 1715, imao je [[Intermeco (muzika)|intermeco]] ''"La Dirindina"'', koja je zbog slobode njegovog teksta povučena iz koncertnog programa u Rimu. Njegova muzička nastojanja proizvela su ''"Berenice, Regina di Egitto"'' 1718, uz zajedničko komponiranje sa [[Nicola Porpora|Nicolom Porporom]]. Više obećavajući za budućnost su njegovi odnosi s [[portugal]]skom ambasadom, za koju je 1714. komponirao [[kantata|kantatu]] u čast rođenja portugalskog princa. U septembru 1719. Scarlatti je napustio posao u Vatikanu, a do kraja 1720. bio je u [[Lisabon]]u, gdje je njegova [[serenada]] ''"Contesa delle Stagioni"'' je izvedena u kraljevskoj palati 6. septembra te godine. Postao je muzički direktor kod portugalskog kralja [[Joao V. (kralj Portugalije)|Joao V.]] kao i muzički maestro kod kraljevog mlađeg brata Don Antonija i princeze Marije Barbara de Bragança, koja će ostati njegova zaštitnica, a za koju će kasnije napisati većinu svojih sonata za čembalo. Nastavio je i dalje da komponira serenade i duhovnu muziku. Međutim, velike promjene se dešavaju u Scarlattijevom životu. Godine 1725. umire njegov otac, a 1728. ​​posljednji put posjećuje Italiju gdje ženi rimljanku, Mariju Caterinu Genti, koja će mu roditi šestero djece (četiri više nego u njegovom drugom braku sa španjolkom Anastasijom Maxarti Ximenes). Godine 1728. njegova učenica Maria Bárbara udaje se za španskog prestolonasljednika, budućeg [[Ferdinand VI, kralj Španije|Ferdinanda VI]], a Scarlatti slijedi kraljevski par u Španiju.<ref name="brit"/> == Kasniji život i djela za klavijaturu: Španija == Tu će provesti svoje preostale godine, prvo u [[Sevilla|Sevilli]], vjerovatno već slušajući špansku popularnu muziku i oponašajući, kako nam Burney govori, "melodije pjesama koje su pjevali prevoznici i običan narod." Nakon 1733. boravio je u kraljevskoj rezidenciji u [[Madrid]]u i u obližnjim palatama [[La Granja]], [[El Escorial]], i [[Aranjuez]]. Mnoge veze s prošlošću čini se da su presječene uz emancipaciju koja će dovesti do izvanrednog stilskog razvoja sonata za čembalo. Scarlatti gotovo da nestaje kao [[kompozitor]] vokalne muzike, a ne postoji dokaz njegovog učestvovanja u ekstravagantnim opernim produkcijama dirigovanim na dvoru od strane njegovog prijatelja [[kastrati]]ja pjevača [[Farinelli]]ja. Najvažniji sačuvani izvještaj o Scarlattijevom životu i karakteru nalazi se u objavljivanju njegovih ''"Esercizi po gravicembalo"'' (Vježbe) iz 1738, nizu od 30 sonata za čembalo. Serija sonata nastavlja briljantno sa rukopisnim sveskama kopiranim za Mariju Barbaru 1742. i 1749. Ona je postala kraljica Španije 1746, a muzičke aktivnosti španskog dvora postale su bogatije nego ikad. Glavni dokaz Scarlattijeve vlastite aktivnosti i dalje živi u završetku velikog niza sonata za čembalo kopiranih za kraljicu od 1752. do 1757, Scarlattijeve smrti.<ref name="brit"/> == Utjecaj na druge kompozitore == Osim [[Engleska|engleskih]] izdanja njegovih ranijih sonata iz 18. vijeka i nekoliko kontinentalnih reizdanja, većina Scarlattijeve muzike za klavijaturu bila je gotovo nepoznata izvan njegovog najužeg kruga. Imala je malo direktnog utjecaja na njegove italijanske sljedbenike ili na [[Njemačka|njemačke]] i [[Austrija|austrijske]] kompozitore poput [[Carl Philipp Emanuel Bach|Carla Philippa Emanuela Bacha]], [[Joseph Haydn|Josepha Haydna]], [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]] i [[Ludwig van Beethoven|Ludwiga van Beethovena]], za čije brojne stilske karakteristike je bilo očekivano da ih imaju. Tako je bilo sve do izdanja kojeg je pripremio italijanski pijanista [[Alessandro Longo]], a tek tada su gotovo sve njegove sonate za čembalo postale dostupne. Godine Godine 1906. Longo je objavio gotovo kompletno izdanje aranžmana za [[klavir]] od 545 sonata, grupišući ih prema [[Ključ (muzika)|ključu]], ali razdvajajući Scarlattijeve sonate u parove i obraćajući malo pažnje na hronologiju i stil. Propusti u ovom i drugim izdanjima otežalo je bilo kakvo ozbiljnije razumijevanje stilskog razvoja i dosljednosti sonata. U svojoj monografiji Domenica Scarlattija iz 1953. [[Ralph Kirkpatrick]] je napravio cjelokupan popis radova i promijenio brojeve 555 sonata po hronološkom redoslijedu štampanih i rukopisnih zbirki. Kirkpatrickov sistem brojeva Scarlattijevih sonata će naknadno zamijeniti onaj koji je napravio Longo. Uz odgovarajuća kompletna izdanja Kirkpatricka i Kennetha Gilberta (1971 - 1984), u kojima je očuvan hronološki red i parno uređenje izvora, omogućava nesmetan pogled na Scarlattijeva djela za klavijaturu koja se sada mogu dobiti, otkrivajući jedan od najvažnijih i izrazito originalnih muzičkih stilova iz 18. vijeka.<ref name="brit"/> == Zanimljivosti == Udruženje Domenico Scarlatti je 1982. osnovao Enzo Amato, čija namjera je bila širenje velikog kulturnog i muzičkog nasljeđa napuljske muzičke škole iz 18.vijeka. Tokom svojih dugih karijera, poznati umjetnici i naučnici su aktivno i plodonosno sarađivali na brojnim projektima promovišući udruženje poput: Maria Luisa Anido, Maxence Larrieu, Sandro Cappelletto, Marcello Abbado.<ref name="ads">{{Cite web|url= http://www.domenicoscarlatti.it/|title= ''Festival internazionale del '700 musicale napoletano''|work= domenicoscarlatti.it|access-date= 12. 5. 2022}}</ref> {| class="wikitable" align=right |rowspan=8|[[Datoteka:Gnome-mime-audio-openclipart.svg|50px|link=|alt=]] |[[:Datoteka:Domenico Scarlatti - Allegretto - D minor.ogg|Sonata u d-molu, K. 9, Allegretto]] [[Datoteka:Domenico Scarlatti - Allegretto - D minor.ogg|180px|noicon]] <small>izvedba na [[čembalo|čembalu]] - [[Martha Goldstein]]</small> |- |[[:Datoteka:Domenico Scarlatti - Presto - E Major.ogg|Sonata u E-Duru K. 20, Presto]] [[Datoteka:Domenico Scarlatti - Presto - E Major.ogg|180px|noicon]] <small>izvedba na čembalu - Martha Goldstein</small> |- |[[:Datoteka:Scarlatti Sonata B Minor K27.ogg|Sonata in b-molu K. 27, Allegro]] [[Datoteka:Scarlatti Sonata B Minor K27.ogg|180px|noicon]] <small>izvedba na klaviru - [[Raymond Smullyan]]</small> |- |[[:Datoteka:Scarlatti f-moll3.ogg|Sonata in f-molu K. 69]] [[Datoteka:Scarlatti f-moll3.ogg|180px|noicon]] <small>izvedba na [[spinet]]u - Ulrich Metzner</small> |- |[[:Datoteka:D-Scarlatti-Sonata-K159-C.ogg|Sonata in C-Duru K. 159, Allegro]] [[Datoteka:D-Scarlatti-Sonata-K159-C.ogg|180px|noicon]] <small>izvedba na klaviru - Veronica van der Knaap</small> |- |[[:Datoteka:Scarlatti Sonata E Major K380.ogg|Sonata u E-Duru K. 380, Andante comodo]] [[Datoteka:Scarlatti Sonata E Major K380.ogg|180px|noicon]] <small>izvedba na klaviru - Raymond Smullyan</small> |- |[[:Datoteka:Scarlatti Sonata E Major K531.ogg|Sonata u E-Duru K. 531, Allegro]] [[Datoteka:Scarlatti Sonata E Major K531.ogg|180px|noicon]] <small>izvedba na klaviru - Raymond Smullyan</small> |} == Slobodni notni zapisi == *[http://www.johnsankey.ca/scarlatti/index.html Sheet music for K.1 to K.176 John Sankey edition] *[http://kreusch-sheet-music.net/eng/index.php?action=search&page=show&order=op&query=domenico+scarlatti www.kreusch-sheet-music.net] harpsichord sonatas by Scarlatti *{{ChoralWiki}} *[http://vigna.dsi.unimi.it/music/ Sheet music engraved by Sebastiano Vigna]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} == Lista sonata za čembalo == *[https://web.archive.org/web/20090117074509/http://mysite.verizon.net/chrishail/scarlatti/ Scarlatti Domenico – A new look at the keyboard sonatas]; complete catalogue including newly discovered works == Vanjski linkovi == *{{MutopiaComposer|ScarlattiD}} *{{cite book|first=Ralph|last=Kirkpatrick|authorlink=Ralph Kirkpatrick|title=Domenico Scarlatti|url=https://archive.org/details/domenicoscarlatt0000kirk_i6b3|publisher=Princeton University Press|year=1953|isbn=0-691-02708-0}} *[http://www.johnsankey.ca/consonance.html John Sankey: Keyboard Tuning of Domenico Scarlatti] *[http://www.johnsankey.ca/scarlattirec.html John Sankey: Kompletna izdanja, harpsichord, downloadable recordings in MIDI] *[http://www.guardian.co.uk/music/2007/jul/20/classicalmusicandopera2 "The mercurial maestro of Madrid"] autor Robert White, 20 July 2007, ''[[The Guardian]]'' *[http://www.mp3classicalmusic.net/Composers/scarlatti.htm 538 Piano Sonate (mp3 datoteke)] *[http://pianosociety.com/cms/index.php?section=148/ Piano Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160527064409/http://www.pianosociety.com/cms/index.php?section=148%2F |date=27. 5. 2016 }} – Kratka biografija besplatni snimci u MP3 formatu, izvođači [[Roberto Carnevale]], [[Chase Coleman]], [[Graziella Concas]], [[Knut Erik Jensen]] == Reference == {{Refspisak}} *[http://www.ne.jp/asahi/music/marinkyo/scarlatti/referenco.html.en Converter for Scarlatti's Works Number] </references> {{Barok}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Scarlatti, Domencio}} [[Kategorija:Rođeni 1685.]] [[Kategorija:Umrli 1757.]] [[Kategorija:Biografije, Napulj]] [[Kategorija:Italijanski kompozitori]] [[Kategorija:Italijanski operski kompozitori]] [[Kategorija:Kompozitori barokne muzike]] coqsh7jqvxbp1m8kfo8qjm16v71lmqd 0 20865 3830759 3503634 2026-04-17T13:19:32Z Panasko 146730 3830759 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Polje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Nevesinjsko polje | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = kraško polje <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Nevesinjsko polje 2.jpg | opis_slike = Nevesinjsko polje i [[Velež (planina)|Velež]] <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država =Bosna i Hercegovina | zastava_države = | pokrajina = | regija = | distrikt = | općina =Nevesinje <!-- *** objekti što pripadaju u ovaj dio *** --> | matični = | planinski_sistem = | graniči_sa = | dio = | rukavac_lijevo = | rukavac_desno = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Poležaj i visine *** --> | najviši = | najviše_mjesto = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | visina = | dubina = | površina = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_gustoća = <!-- *** Svojstvo *** --> | geologija = | orogeneza = | period = <!-- *** Pristup *** --> | javnost = | pristup = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Nevesinjsko polje''' je [[kraško polje]] na području općine [[Nevesinje]], u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Pod Nevesinjsko polje (u širem smislu) ubrajaju se i tri manja: Lakatsko i Mačipolje na zapadu, Kljunsko polje i Kruševo polje (Gornje polje) na istoku i Zovidolsko polje na jugu. Predstavlja tektonsku depresiju koja je ograničena planinskim vijencima različitih visina, [[Velež (planina)|Veleža]] na zapadu,<ref name="Velež)">[https://www.dinarskogorje.com/vele382.html Nevesinjsko polje - Velež - Dinarsko gorje]</ref> [[Crvanj|Crvnja]] na sjeveroistoku i Bjelašnice (hercegovačka) na jugu. Okružuju ga i niže planine: Sniježnica, Glog, Nekudina, Mala ruda, Orlovica i Kruške. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok u dužini 23&nbsp;km. i širine 7,5&nbsp;km, površine oko 180 km2. Nadmorska visina je 817 m, sa kontinentalnom klimom, i djelimičnim mediteranskim uticajem. Poljem dominira vegetacija šikara, žbunova i niskog drveća.<ref>[https://www.dinarskogorje.com/crvanj.html Crvanj - Dinarsko gorje]</ref> Jedino veće naseljeno mjesto je [[Nevesinje]]. Osim njega po oboda su nalaze još tridesetak manjih sela. U polju se gaje planinska žita, [[krompir]], [[kupus]] i [[voće]]. Stanovništvo se bavi i stočarstvom. == Geografija == U građi Nevesinjskog polja i njegovog oboda učestvuju [[krečnjaci]] i [[dolomiti]] jure i krede, prominski konglomerati, laporci i [[Glina|gline]] sa ugljem eocen-oligocena. Dno polja ispunjavaju aluvijalni nanosi, a na njegovim sjeveroistočnim stranama su impresivni sipari čija je dužina mjestimično veća od 2&nbsp;km.<ref>[http://geologija1.mojweb.ba/file/iiisg-primjeri-geoloske-i-geomorfoloske-bastine-u-turistickoj/67 Ferid Skopljak - Primjeri geološke i geomorfološke baštine u turističkoj ponudi Bosne i Hercegovine - III Savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine u Neumu]</ref> Nevesinjskim poljem teče jedna veća [[rijeka]], ponornica [[Zalomka]], gdje je zovu i Kolješka rijeka, s pritokama Zovidolska rijeka, Bukovik, Vučine i dr. Ponire u mnogobrojnim [[Ponor (geografija)|ponorima]] od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n. v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n. v), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Fiktivna brzina iznosi do 33,67&nbsp;cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Polje je periodično plavljeno. Plavni perid traje od novembra do maja.<ref name="Velež)"/> Najveće jezero u polju je vještačko polje [[Alagovac]] (Aligovac, Nevesinjsko jezero), izgrađeno za potrebe snabdijevanja Nevesinja pitkom vodom. === Projekat Gornji horizonti === Gornji horizonti predstavljaju hidroenergetski megaprojekat kompleksnih i velikih zahvata u slivu rijeke [[Trebišnjica|Trebišnjice]]. U Nevesinjskom polju su predviđeni radovi: * Brana Rilje u predjelu [[Kifino Selo|Kifina sela]] će formirati akumulaciju Zalomka čije će vode služiti za HE Nevesinje, instalisane snage 60 MW. * Brana „Pošćenje“ graditi će se na oko 3&nbsp;km uzvodno od ponora Biograd. Ovom branom će se vode [[Buna (rijeka)|Bune]] i Bunice prevesti u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.<ref name="Ekologij">{{Cite web |url= http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |title= Elektroenergetski sistem Gornji horizonti |work= |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 27. 8. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180827093942/http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |url-status= dead }}</ref> === Pećina Provalija (Mala Vjetrenica) === Nalazi se u Gaju, zaselku Kifina Sela, oko 500 m od ceste Nevesinje - [[Gacko]]. Zbog svojih prirodnih vrijednosti 1954, rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, stavljena je pod zaštitu države kao spomenik prirode. Nekada je bila jedan od izvora potoka Surdup, a i danas su sedreni bazeni (bigrene kade) u pećini ispunjene vodom i u najsušnijem periodu. Iznad se nalazi stijena Vjetrača, te selo Koleško. Ulaz u pećinu je malih dimenzija, širine 0,73 m x 0,30 m. s vertikalnim zidom od 1,7 m. Godine 2017. i 2018. održane su međunarodne speleološke ekspedicije, s ciljem istraživanja i topografskog snimanja. Zbog svoje dužine i velikog broja kanalanije do kraja istražena. Sa do sada izmjerenih i ucrtanih 2674 m kanala zauzela četvrto mjesto po dužini u BiH (podatak iz 2018). Po konfiguraciji terena i pravcu pružanja kanala ima ogromni potencijal za dalje istraživanje. Po ljepoti pećinskog nakita (helektiti i pećinski biseri), Provalija spada među najljepše u Bosni i Hercegovini. === Mesojedna biljka drosera === Lokalitet mesojedne biljke ''Drosera rotundifoliau'' u Nevesinjskom Polju nalazi se na sjeverozapadnom kraju, i to na rubu bare ispod naselja Srednje Vode na podnožju Veleža. Geološka podloga Nevesinjskog Polja u poređenju sa drugim kraškim poljima, u kojima se nalaze pretežno jednolični nanosi lapora, vrlo je šarolika. <ref>[http://www.medzlis-nevesinje.com/zanimljivosti/item/327-nevesinje-prvo-nalaziste-mesojedne-biljke-drosera-rotundifolia-l-u-bosni-i-hercegovini.html NEVESINJE - PRVO NALAZIŠTE MESOJEDNE BILJKE „DROSERA ROTUNDIFOLIA L.” U BOSNI I HERCEGOVINI]</ref> == Historija == U [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|antičko vrijeme]] i tokom [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjeg vijeka]], zbog nemogućnosti prolaska dolinom [[Neretva|Neretve]], polje je predstavljalo glavnu saobraćajnicu između [[Jadransko more|jadranskog]] primorja i unutrašnjosti Bosne. [[Narona]] kod Metkovića bila je rimski centar iz koje su polazili putevi u raznim pravcima. Jedna njihova cesta počela se graditi za vrijeme cara [[August|Oktavijana Avgusta]] i išla je u Nevesinjsko polje i dalje prema [[Borci (Konjic)|Borcima]], [[Konjic]]u i [[Sarajevo|Sarajevskom]] polju.<ref>[http://www.nevesinjeturizam.com/?p=1032 Nevesinje turizam - Rimskim putevima kroz Nevesinje]</ref> Put je prelazio Zalomku na mjestu današnjeg mosta [[Ovčiji brod]], koji je podignut u [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanskom periodu]], nakon čega se dijelio u dva pravca. Jedan pravac se odvajao prema Zalomu i dalje prema [[Gacko|Gacku]] i istočnoj Bosni. Drugi pravac je išao prema [[Drenovik]]u gdje je bilo najveće rimsko naselje u Nevesinjskom polju, a zatim dalje prema Konjicu preko Borika. I početkom XXI vijeka, u dužini od preko 500 m. vidljivi su tragovi rimskog puta u blizini mosta preko Zalomke. Na području Nevesinja evidentiran je i 21 [[Rimski miljokaz|miljokaz]] ([[Donja Bijenja]], Udrežnja, Luke), koje su Rimljani podizali uz puteve. Iz srednjeg vijeka u polju su i dvije nekropole [[Stećak|stećaka,]] nacionalni spomenici kulture Bosne i Hercegovine: * [[Nekropola Kalufi]], kao najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini sa 462 stećka * [[Nekropola sa stećcima Rajkov kamen]] u zaseoku Mijatovcima, naselje Krekovi. Na području općine Nevesinje nalazi se 117 nekropola s ukupno 4109 stećaka. == Literatura == * Uzeir Beširović - Zapis sa Crvanj planine. Naše planine, 1984. br.5; str. 107-108 (PDF) * [[Šefik Bešlagić]] - Nevesinjski stećci. Naše starine XIII, Zavod za zaštitu spomenika kulture SR BiH, Sarajevo, 1972, 97-122 * 1948. * Ivo Lučić - Moj dom: Nevesinjsko polje (DOC) * REDŽIĆ, S, LAKUŠIĆ, R, MURATSPAHIĆ, D, BARUDANOVIĆ, S. - Fitocenoze subalpinskog i alpinskog pojasa planine Crvanj u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, 31, 1992/95. str. 285-310. * [[Dimitrije Sergejevski]] - Rimska cesta na Nevesinjskom polju. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska III, Sarajevo, 1948, 43-61 * Dimitrije Sergejevski - Putne bilješke sa Nevesinjskog polja. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska III, Sarajevo, 1948, 167-187 == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Nevesinje field}} == Vanjski linkovi == * [http://www.nevesinjeturizam.com/?p=134 Nevesinjsko polje - Nevesinjeturizam] {{Kraška polja}} [[Kategorija:Nevesinje]] [[Kategorija:Kraška polja u Bosni i Hercegovini]] djui7tgo0n04laqsd4hme34mg38vdkr 3830763 3830759 2026-04-17T13:29:53Z AnToni 2325 /* Mesojedna biljka drosera */ 3830763 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Polje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Nevesinjsko polje | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = kraško polje <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Nevesinjsko polje 2.jpg | opis_slike = Nevesinjsko polje i [[Velež (planina)|Velež]] <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država =Bosna i Hercegovina | zastava_države = | pokrajina = | regija = | distrikt = | općina =Nevesinje <!-- *** objekti što pripadaju u ovaj dio *** --> | matični = | planinski_sistem = | graniči_sa = | dio = | rukavac_lijevo = | rukavac_desno = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Poležaj i visine *** --> | najviši = | najviše_mjesto = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | visina = | dubina = | površina = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_gustoća = <!-- *** Svojstvo *** --> | geologija = | orogeneza = | period = <!-- *** Pristup *** --> | javnost = | pristup = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Nevesinjsko polje''' je [[kraško polje]] na području općine [[Nevesinje]], u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Pod Nevesinjsko polje (u širem smislu) ubrajaju se i tri manja: Lakatsko i Mačipolje na zapadu, Kljunsko polje i Kruševo polje (Gornje polje) na istoku i Zovidolsko polje na jugu. Predstavlja tektonsku depresiju koja je ograničena planinskim vijencima različitih visina, [[Velež (planina)|Veleža]] na zapadu,<ref name="Velež)">[https://www.dinarskogorje.com/vele382.html Nevesinjsko polje - Velež - Dinarsko gorje]</ref> [[Crvanj|Crvnja]] na sjeveroistoku i Bjelašnice (hercegovačka) na jugu. Okružuju ga i niže planine: Sniježnica, Glog, Nekudina, Mala ruda, Orlovica i Kruške. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok u dužini 23&nbsp;km. i širine 7,5&nbsp;km, površine oko 180 km2. Nadmorska visina je 817 m, sa kontinentalnom klimom, i djelimičnim mediteranskim uticajem. Poljem dominira vegetacija šikara, žbunova i niskog drveća.<ref>[https://www.dinarskogorje.com/crvanj.html Crvanj - Dinarsko gorje]</ref> Jedino veće naseljeno mjesto je [[Nevesinje]]. Osim njega po oboda su nalaze još tridesetak manjih sela. U polju se gaje planinska žita, [[krompir]], [[kupus]] i [[voće]]. Stanovništvo se bavi i stočarstvom. == Geografija == U građi Nevesinjskog polja i njegovog oboda učestvuju [[krečnjaci]] i [[dolomiti]] jure i krede, prominski konglomerati, laporci i [[Glina|gline]] sa ugljem eocen-oligocena. Dno polja ispunjavaju aluvijalni nanosi, a na njegovim sjeveroistočnim stranama su impresivni sipari čija je dužina mjestimično veća od 2&nbsp;km.<ref>[http://geologija1.mojweb.ba/file/iiisg-primjeri-geoloske-i-geomorfoloske-bastine-u-turistickoj/67 Ferid Skopljak - Primjeri geološke i geomorfološke baštine u turističkoj ponudi Bosne i Hercegovine - III Savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine u Neumu]</ref> Nevesinjskim poljem teče jedna veća [[rijeka]], ponornica [[Zalomka]], gdje je zovu i Kolješka rijeka, s pritokama Zovidolska rijeka, Bukovik, Vučine i dr. Ponire u mnogobrojnim [[Ponor (geografija)|ponorima]] od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n. v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n. v), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Fiktivna brzina iznosi do 33,67&nbsp;cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Polje je periodično plavljeno. Plavni perid traje od novembra do maja.<ref name="Velež)"/> Najveće jezero u polju je vještačko polje [[Alagovac]] (Aligovac, Nevesinjsko jezero), izgrađeno za potrebe snabdijevanja Nevesinja pitkom vodom. === Projekat Gornji horizonti === Gornji horizonti predstavljaju hidroenergetski megaprojekat kompleksnih i velikih zahvata u slivu rijeke [[Trebišnjica|Trebišnjice]]. U Nevesinjskom polju su predviđeni radovi: * Brana Rilje u predjelu [[Kifino Selo|Kifina sela]] će formirati akumulaciju Zalomka čije će vode služiti za HE Nevesinje, instalisane snage 60 MW. * Brana „Pošćenje“ graditi će se na oko 3&nbsp;km uzvodno od ponora Biograd. Ovom branom će se vode [[Buna (rijeka)|Bune]] i Bunice prevesti u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.<ref name="Ekologij">{{Cite web |url= http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |title= Elektroenergetski sistem Gornji horizonti |work= |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 27. 8. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180827093942/http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |url-status= dead }}</ref> === Pećina Provalija (Mala Vjetrenica) === Nalazi se u Gaju, zaselku Kifina Sela, oko 500 m od ceste Nevesinje - [[Gacko]]. Zbog svojih prirodnih vrijednosti 1954, rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, stavljena je pod zaštitu države kao spomenik prirode. Nekada je bila jedan od izvora potoka Surdup, a i danas su sedreni bazeni (bigrene kade) u pećini ispunjene vodom i u najsušnijem periodu. Iznad se nalazi stijena Vjetrača, te selo Koleško. Ulaz u pećinu je malih dimenzija, širine 0,73 m x 0,30 m. s vertikalnim zidom od 1,7 m. Godine 2017. i 2018. održane su međunarodne speleološke ekspedicije, s ciljem istraživanja i topografskog snimanja. Zbog svoje dužine i velikog broja kanalanije do kraja istražena. Sa do sada izmjerenih i ucrtanih 2674 m kanala zauzela četvrto mjesto po dužini u BiH (podatak iz 2018). Po konfiguraciji terena i pravcu pružanja kanala ima ogromni potencijal za dalje istraživanje. Po ljepoti pećinskog nakita (helektiti i pećinski biseri), Provalija spada među najljepše u Bosni i Hercegovini. === Mesojedna biljka drosera === Lokalitet mesojedne biljke ''Drosera rotundifoliau'' u Nevesinjskom polju nalazi se na sjeverozapadnom kraju, i to na rubu bare ispod naselja Srednje Vode na podnožju Veleža. Geološka podloga Nevesinjskog polja u poređenju sa drugim kraškim poljima, u kojima se nalaze pretežno jednolični nanosi lapora, vrlo je šarolika.<ref>[http://www.medzlis-nevesinje.com/zanimljivosti/item/327-nevesinje-prvo-nalaziste-mesojedne-biljke-drosera-rotundifolia-l-u-bosni-i-hercegovini.html NEVESINJE - PRVO NALAZIŠTE MESOJEDNE BILJKE „DROSERA ROTUNDIFOLIA L.” U BOSNI I HERCEGOVINI]</ref> == Historija == U [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|antičko vrijeme]] i tokom [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjeg vijeka]], zbog nemogućnosti prolaska dolinom [[Neretva|Neretve]], polje je predstavljalo glavnu saobraćajnicu između [[Jadransko more|jadranskog]] primorja i unutrašnjosti Bosne. [[Narona]] kod Metkovića bila je rimski centar iz koje su polazili putevi u raznim pravcima. Jedna njihova cesta počela se graditi za vrijeme cara [[August|Oktavijana Avgusta]] i išla je u Nevesinjsko polje i dalje prema [[Borci (Konjic)|Borcima]], [[Konjic]]u i [[Sarajevo|Sarajevskom]] polju.<ref>[http://www.nevesinjeturizam.com/?p=1032 Nevesinje turizam - Rimskim putevima kroz Nevesinje]</ref> Put je prelazio Zalomku na mjestu današnjeg mosta [[Ovčiji brod]], koji je podignut u [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanskom periodu]], nakon čega se dijelio u dva pravca. Jedan pravac se odvajao prema Zalomu i dalje prema [[Gacko|Gacku]] i istočnoj Bosni. Drugi pravac je išao prema [[Drenovik]]u gdje je bilo najveće rimsko naselje u Nevesinjskom polju, a zatim dalje prema Konjicu preko Borika. I početkom XXI vijeka, u dužini od preko 500 m. vidljivi su tragovi rimskog puta u blizini mosta preko Zalomke. Na području Nevesinja evidentiran je i 21 [[Rimski miljokaz|miljokaz]] ([[Donja Bijenja]], Udrežnja, Luke), koje su Rimljani podizali uz puteve. Iz srednjeg vijeka u polju su i dvije nekropole [[Stećak|stećaka,]] nacionalni spomenici kulture Bosne i Hercegovine: * [[Nekropola Kalufi]], kao najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini sa 462 stećka * [[Nekropola sa stećcima Rajkov kamen]] u zaseoku Mijatovcima, naselje Krekovi. Na području općine Nevesinje nalazi se 117 nekropola s ukupno 4109 stećaka. == Literatura == * Uzeir Beširović - Zapis sa Crvanj planine. Naše planine, 1984. br.5; str. 107-108 (PDF) * [[Šefik Bešlagić]] - Nevesinjski stećci. Naše starine XIII, Zavod za zaštitu spomenika kulture SR BiH, Sarajevo, 1972, 97-122 * 1948. * Ivo Lučić - Moj dom: Nevesinjsko polje (DOC) * REDŽIĆ, S, LAKUŠIĆ, R, MURATSPAHIĆ, D, BARUDANOVIĆ, S. - Fitocenoze subalpinskog i alpinskog pojasa planine Crvanj u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, 31, 1992/95. str. 285-310. * [[Dimitrije Sergejevski]] - Rimska cesta na Nevesinjskom polju. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska III, Sarajevo, 1948, 43-61 * Dimitrije Sergejevski - Putne bilješke sa Nevesinjskog polja. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska III, Sarajevo, 1948, 167-187 == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Nevesinje field}} == Vanjski linkovi == * [http://www.nevesinjeturizam.com/?p=134 Nevesinjsko polje - Nevesinjeturizam] {{Kraška polja}} [[Kategorija:Nevesinje]] [[Kategorija:Kraška polja u Bosni i Hercegovini]] k05pqyvo8tch7fj7lv0aziyfuj1sgc9 0 22335 3830914 3710248 2026-04-18T11:18:17Z Lojwe 158029 3830914 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje |Grb = Escut de Barcelona.svg |Karta = Localització_de_Barcelona.png |Država = {{ZD|ŠPA}} [[Španija]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = [[Španske autonomne zajednice|Autonomna zajednica]] |SrednjiNivoVlasti = [[Katalonija]] |Općina = |Stanovništvo = 1605602 |StanovništvoGodina = 2006 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 100.4 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = +34 93 |Poštanski broj = 08001–08080 |Registarska oznaka = |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Jordi Hereu Boher |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = Gradonačelnik |NačelnikStranka = |Web = www.barcelona.cat |Slika = {{Multiple image | perrow = 1/3/2/2 | border = infobox | total_width = 280 | image1 = Aerial view of Barcelona, Spain (51227309370) edited.jpg | image2 = Σαγράδα Φαμίλια 2941.jpg | image3 = Torre Glòries nocturna.jpg | image4 = Arc_de_Triomf,_domingo_de_Ramos.jpg | image5 = 15-10-27-Vista_des_de_l'estàtua_de_Colom_a_Barcelona-WMA_2800.jpg | image7 = Avinguda_de_la_Reina_Maria_Cristina_Barcelona_2013.jpg | image8 = Barcelona,_Spain_(51225532527).jpg | image9 = Casa_Milà,_general_view.jpg }} |SlikaInfo = }} [[Datoteka:Placa d'Espanya.JPG|desno|mini|250p|Katalonski narodni muzej umjetnosti (''Plaça d'Espanya'')]] '''Barcelona''' je [[Spisak gradova u Španiji|drugi]] najveći grad u [[Španija|Španiji]] (poslije [[Madrid]]a) i [[glavni grad]] i administrativni centar autonomne regije [[Katalonija]]. Grad se nalazi u sjeveroistočnom dijelu [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskog poluostrva]], na obali [[Mediteran]]a. Osim što je važan privredni, obrazovni, kulturni i turistički grad, Barcelona je i sjedište katalonske vlade (''Generalitat'') i parlamenta. Geopolitička podjela [[Španija|Španije]] se vrši, osim po autonomnim regijama, također i po provincijama, tako da je ime Barcelona, ujedno i naziv za provinciju Barcelona. == Geografija i klima == Grad Barcelona se, bez periferije, prostire na površini od 100,39&nbsp;km² i broji 1.578.546 stanovnika (popis stanovništva iz [[2004]]. godine). Cijela provincija Barcelone ima oko 4.117.000 stanovnika. Gustina naseljenosti je 15.724,14 stanovnika po km². Nalazi se oko 160&nbsp;km južno od planinskog pojasa [[Pirineji|Pirineja]] i granice sa [[Francuska|Francuskom]]. Udaljenost od [[Madrid]]a, glavnog grada Španije, je oko 500&nbsp;km. Grad je omeđen dvijema rijekama koje se ulivaju u [[Mediteran]]. Na sjeveru je to rijeka ''Besos'', a na jugu ''Llobregat'' (Ljobregat). Klima je mediteranska sa dugim i žarkim, sunčanim i veoma vlažnim ljetima i blagim zimama. Bez snježnih padavina i sa temperaturom koja zimi skoro nikada ne pada ispod nule, a koja se ljeti, naročito krajem jula mjeseca i u [[august]]u, kreće između trideset i četrdeset stepeni Celzijusa. U centru grada se pod uticajem ljudskog faktora formirala mikroklima, tako da su unutar centra ljeti velike vrućine, a zimi je toplije nego u ostalim dijelovima grada. == Gradske općine i historijske četvrti == Grad Barcelona sačinjava deset općina. Svaka općina je politički entitet s vlastitim nadležnostima, čime se gradska vlast decentralizira i približava građanima. Teritorijalna podjela je vezana za historijske transformacije grada. Većina gradskih općina su nastale od starih zasebnih općina i četvrti sa posebnim identitetom, koje su tokom [[19. vijek|19.]] i [[20. vijek]]a pripojene gradu Barceloni. Mnogi od starosjedilaca grada i danas identificiraju Barcelonu samo općinom ''Ciutat Vella'' (Stari grad). Gradske općine koje sačinjavaju Barcelonu su: ''Ciutat Vella'', ''Eixample'', ''Sants-Montjuïc'', ''Les Corts'', ''Sarrià-Sant Gervasi'', ''Gràcia'', ''Horta-Guinardó'', ''Nou Barris'', ''Sant Andreu'' i ''Sant Martí''. == Turizam == Barcelona nudi mogućnosti posjetiocima da pješke obilazi dijelove grada koji su od [[Turizam|turističkog]] značaja, kao što su ostaci rimske kulture, srednjovjekovni grad i četrvrti katalonskog modernizma. Karakteristična je urbanistička podjela grada na blokove i dugačke avenije koje spajaju krajeve samoga grada. Najduža ulica je avenija Dijagonala koja presijeca grad od sjeverozapada pa sve do obale mora na jugoistoku. === Historijski centar grada === Jedno od najprivlačnijih mjesta grada je šetalište ''Les Rambles'' koje se nalazi između Trga Katalonije (''Plaça Catalunya''), neurološkog centra grada i stare luke. Šetalište je svakodnevno prepuno ljudi sve do kasnih noćnih sati. Novinarnice, cvijećare i prodavnice ptica, žive ulične skulpture, kafiće i restorane, sve ovo možete sresti na ovom šetalištu. Zgrada pod imenom Palata Vireina, svjetski poznati teatar Liseu i glavna pijaca Bokeria su od velikog turističkog interesa. Šetalište završava u staroj luci trgom Vrata mira (''Portal de la Pau''), gdje se nalazi poznata statua [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]]. Zanimljivo je da ruka statue sa ispruženim prstom pokazuje suprotno od američkog kontinenta, usmjerena prema [[italija]]nskom gradu [[Đenova|Đenovi]], koji se smatra njegovim rodnim gradom. === Arhitektura === [[Datoteka:Sagradafamilia-overview.jpg|lijevo|mini|200p|Barcelona, katedrala Svete porodice]] '''Barcelona''' je poznata kao metropola modernizma. Grad u kojem je živio i radio arhitekta [[Antoni Gaudí]], sadrži i njegova najreprezentativnija djela, koja godišnje privlače milione turista iz cijelog svijeta. Najpoznatije djelo arhitekte i ujedno najposjećeniji arhitektonski objekat u Španiji je katedrala [[Sagrada Familia]] (Sveta porodica), koja je ostala nezavršena nakon njegove smrti i još uvijek se gradi. Predviđa se da će biti završena oko [[2020]]. godine. Druga poznata djela arhitekte su kompleks [[Park Guel]], gde je arhitekta i živio posljednjih dvadeset godina svoga života, kuća Mila (''Casa Milà''), poznatija pod imenom La Pedrera i kuća Batljo (''Casa Batlló''). Osim djela arhitekte Gaudija, tu su još i drugi biseri katalonskog modernizma kao što je bolnica San Pau i Palača muzike (Palau de la Musica), arhitekte Luisa Dymeneka i Myntanepa. Osim modernizma, možemo sresti i istaknuta djela drugih historijskih perioda. Iz srednjovjekovnog perioda vrijedno je istaknuti djela [[Gotika|gotike]], koja su prisutna u starom gradu i po kojima je i cijela jedna četvrt dobila ime, Bario gotico. Njemu pripadaju katedrala Santa Eulalija, bazilika Santa Marija del Mar (karakteristična po harmoniji i čistoći forme) i crkva Santa Marija del Pi koja se nalazi na istoimenom trgu (Plasa del Pi). Iz savremene arhitekture treba naročito istaknuti njemački paviljon (Pavellon aleman), njemačkog arhitekte i dizajnera Ludviga Mies van der Roea, koji je konstruisan [[1929]]. godine u svrhu internacionalne izložbe, svjetskog događaja čiji je domaćin te godine bila Barcelona. Tu su još i Zadužbina (fondacija) [[Xyana Miroa]] i Paviljon Republike (1937) katalonskog arhitekte Gusepa Luisa Serta i Muzej savremene umjetnosti (MAKBA) američkog arhitekte Richarda Meyera. == Historija == Po legendi, grad Barsino su osnovali [[Kartažani]] pod komandom vojskovođe Amilikar Barka zvanog Barkenon, oca [[Hanibal]]ovog. Kasnije su stigli Rimljani i pretvorili grad u vojnu tvrđavu čiji je centar bio malo uzvišenje pod nazivom Taber i koje se nalazi blizu mora. Danas se tu nalazi palata vlade Katalonije koja je ujedno i općinska uprava grada. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su gradu promijenili ime u Kolonija Julija Augusta Faventija Paterna Barsino. Ulice i ostaci zidina, koji su ostali od Rimljana, još uvijek se mogu sresti u starom gradu. U podrumu Muzeja historije se mogu posjetiti iskopine ostataka jednog dijela grada čiji su tvorci Rimljani. U [[5. vijek]]u grad su okupirali [[Vizigoti]] iz centralne Evrope, pretvorivši ga u glavni grad hispanskog kraljevstva Bizigota. [[Muslimani]] su stigli u [[8. vijek]]u, ali se nisu dugo zadržali, pošto su 801. godine grad osvojili Karolinzi. Barcelona je njihovim osvajanjem postala glavni grad dijela karolinškog carstva na Iberskom poluostrvu. U [[11. vijek]]u se stvara feudalna država Katalonija i Barcelona postaje politički, društveni, kulturni i trgovinski centar, ne samo Katalonije nego i grupe kneževina ([[Aragon]], [[Valencia (grad)|Valencija]], [[Mallorca]] - [[Balearska ostrva]], Rosellon i Alger), koje su bile pod komandom stare aragonske kraljevine pod imenom Aragonska kruna. == Također pogledati == * [[Torre Agbar]] == Vanjski linkovi == {{commonscat|Barcelona}} * [http://www.barcelona.cat/ Zvanična stranica Barcelone] * [http://www.barcelonanews.com/ Barcelona News] Novine * [https://web.archive.org/web/20051224063604/http://www.barcelonareporter.com/ Barcelona Reporter] Novine * [https://web.archive.org/web/20051201100508/http://spain.archiseek.com/catalunya/barcelona/index.html Arhitektura Barcelone] na Archiseek.com * [https://web.archive.org/web/20051201021747/http://itineraris.coac.net/itineraris/angles/index.htm Arhitektura Barcelone] * [https://web.archive.org/web/20060621225915/http://www.lodgephoto.com/galleries/spain/barcelona/ Fotografije Barcelone] * [http://bcnip.blogspot.com/ Barcelona in progress] - Nova Barcelona * [https://archive.today/20121208160733/www.barcelona-home.com/images/mapabcn.gif Mapa okoline Barcelone] * [http://www.barcelona-on-line.es/ Smeštaj u Barceloni: hoteli, hosteli, apartmani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081020025000/http://www.barcelona-on-line.es/mapa/viewBarriBCN.asp?i=ang&t=2&m=9 |date=20. 10. 2008 }} * [http://www.travelguidetobarcelona.com Barcelona Travel Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190806033048/http://www.travelguidetobarcelona.com/ |date=6. 8. 2019 }} {{Gradovi domaćini LJOI-a}} {{Gradovi domaćini EP u atletici}} [[Kategorija:Gradovi u Španiji]] [[Kategorija:Olimpijski gradovi]] [[Kategorija:Barcelona|*]] apq31d2uolvwpu13j7gbnmtismjql83 0 26844 3830920 3577218 2026-04-18T11:23:45Z Daredevilx1 180386 3830920 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Porez na dodatu vrijednost''' ('''PDV''') jeste najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svijetu. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta{{izvor}}, a u nekim od njih se javlja i pod drugačijim nazivima naprimjer u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Kanada|Kanadi]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] ili [[Singapur]]u gdje je poznat kao porez na dobra i usluge (eng. ''goods and services tax (GST)''), dok je u [[Japan]]u poznat kao porez na konzumiranje. Porez na dodatu vrijednost je [[indirektni porez]], što znači da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik, već od lica koja se smatraju krajnjim potrošačima. S obzirom da je PDV zamišljen kao porez na konzumiranje, izvoz (koji se, po definiciji, konzumira ''vani'') nije predmet oporezivanja. PDV je izumio francuski ekonomista [[Maurice Lauré]] (Moris Lore) [[1954]]. godine. On je bio direktor francuske porezne službe koja je [[10. april]]a 1954. uvela ''taxe sur la valeur ajoutée (TVA)''. Ovaj porez je isprva uveden kao opterećenje za velike kompanije, ali je vremenom njegovo djelovanje prošireno na sve oblasti poslovanja. U Francuskoj je PDV najznačajniji izvor javnog finansiranja i procjenjuje se da donosi oko 45% prihoda. == Karakteristike == Za njega treba reći da je neto svefazni porez. Svefazni jer se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju, a neto, jer se ne obračunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza, već samo na dodatu vrijednost, nastalu u konkretnoj fazi. On u velikoj mjeri onemogućava različite oblike prevara, ali je i meta brojnih kritika zbog toga što je to regresivni porez. Sistem poreza na dodatu vrijednost državi omogućava veće javne prihode, naročito u zemljama koje su u klasičnim sistemima imale mnogo problema sa prikupljanjem poreza. Mnogo je manja mogućnost različitih utaja, mada se na razvijenijim tržištima svi ovi efekti pomalo gube zbog mnogo širih mogućnosti za malverzacije. Kako je izvoz oslobođen plaćanja PDV-a, to je oblast za koju se najveći broj utaja i veže. === Primjer === Ukoliko neko preduzeće vrši nabavku u iznosu od 10.000 KM, dobavljač će mu obračunati PDV od 17% (tj. 1.700 KM). Dakle, preduzeće će platiti dobavljaču 11.700 KM od čega je 1.700 KM tzv. ulazni porez. Kada preduzeće dalje proda istu robu, recimo po cijeni od 12.000 KM, ono će također obračunati 17% na tu cijenu (2.040 KM). Ukupna cijena koju će platiti kupac je 14.040 KM, a dodatnih 2.040 KM je za preduzeće tzv. "izlazni porez". Ukupan iznos PDV-a koji ide državi (u ovom slučaju) jeste 2.040 KM. Razlika između izlaznog i ulaznog poreza od 340 KM je porezna obaveza preduzeća prema državi, ostatak je obaveza njegovog dobavljača, ali će im to sve biti nadoknađeno (tj. nije im trošak poslovanja) jer je konačno opterećenje na krajnjem potrošaču koji će to platiti kroz cijenu. == Kritike == Osnovna kritika je vezana za činjenicu da stvarni teret oporezivanja snose krajnji potrošači. Naročito su time pogođeni siromašniji slojevi društva. Iz tog razloga su u mnogim državama uvedene umanjene stope poreza na dodatu vrijednost, negdje čak i nulta stopa. Tim, nižim stopama su uglavnom obuhvaćene osnovne namirnice, lijekovi, knjige, ortopedska pomagala i slično. == PDV u Bosni i Hercegovini == U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], porez na dodatu vrijednost (PDV) se počeo primjenjivati [[1. januar]]a [[2006]]. godine i to sa samo jednom jedinstvenom stopom od 17%.<ref name="uino">[http://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/Porezi/PDV/Zakon_o_PDV.pdf Zakon o PDV-u BiH], član 23.</ref> Porezni obveznici su sva zakonom definisana lica koja vrše poslovnu djelatnost na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zakon o porezu na dodatu vrijednost kao uslove ističe da su to sva pravna i fizička lica koja imaju godišnji promet od preko 50.000 KM, te poljoprivredna domaćinstva čiji katastarski prihod od poljoprivrednog zemljišta i šumarstva svih članova domaćinstva prelazi 15.000 KM. Ostala lica nisu zakonski obveznici, ali se mogu dobrovoljno prijaviti što bi im u nekim slučajevima moglo donijeti određene koristi. Međutim, na njima je samim da sagledaju svoj položaj i procijene da li bi im to bilo povoljno ili ne. == PDV u Evropskoj Uniji == Porezni sistem [[EU|Evropske Unije]] je označen serijom direktiva od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. Iako postoje osnovne smjernice, neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. Naprimjer, Kanarska Ostrva, Ceuta i Melilla (Španija), Gibraltar (Velika Britanija), Åland (Finska) su svi izvan EU sistema poreza na dodatu vrijednost. Azorska Ostrva i Madeira (Portugal), pak, imaju nešto nižu stopu nego je to u kontinentalnom dijelu Portugala. Različite stope postoje i unutar nekih drugih država Evropske Unije. Uobičajena stopa je 20%, ali ponegdje postoje i snižene do 5%, ali i povišene gdje je maksimum 25%. Konačno, iako nije predviđeno Šestom direktivom, neke države za izvjesna dobra i usluge imaju "nultu stopu". Važna napomena je da to nije isto što i oslobađanje od poreza na dodatu vrijednost. Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a. Naprimjer, poštanske usluge, medicinska njega, osiguranje i bankarske usluge i drugo). Također, za određene vrste usluga važe specifična pravila o mjestu oporezivanja i, kao i kod nas, neophodno je sagledati propise kako bi se znao njihov status. == PDV u Sjedinjenim Američkim Državama == U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], porez na dodatu vrijednost je prisutan samo u državi [[Michigan]] gdje postoji tzv. Single Business Tax. Usvojen je [[1975]]. godine. == PDV u svijetu == === Zemlje EU === <small>Stanje: 30. decembar 2014.</small> {| class="wikitable" |- ! rowspan=2 | Država ! colspan="2" | Stopa |- ! Standardna ! Umanjena |- | {{ZID|Austrija}} | 20% | 10% |- | {{ZID|Belgija}} | 21% | 12%, 6% i 0% |- | {{ZID|Bugarska}} | 20% | 0% i 9% |- | {{ZID|Češka}} | 21% | 15% |- | {{ZID|Danska}} | 25% | 0% |- | {{ZID|Estonija}} | 20% | 9% |- | {{ZID|Finska}} | 24% | 14% i 10% |- | {{ZID|Francuska}} | 20% | 5,5%, 2,1% i 7% |- | {{ZID|Grčka}} | 23% | 13% i 6,5% (na ostrvima posebne stope) |- | {{ZID|Holandija}} | 21% | 6% i 0% |- | {{ZID|Hrvatska}} | 25% | 13% i 5%<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_73_1451.html Zakon o porezu na dodanu vrijednost Hrvatske], član 38.</ref> |- | {{ZID|Irska}} | 23% | 13,5%; 9%; 4,8% i 0% |- | {{ZID|Italija}} | 22% | 10% i 4% |- | {{ZID|Kipar}} | 19% | 5% (8% za taksi i autobuski prevoz) |- | {{ZID|Latvija}} | 21% | 12% i 0% |- | {{ZID|Litvanija}} | 21% | 9% i 5% |- | {{ZID|Luksemburg}} | 15% | 12%, 9%, 6% i 3% |- | {{ZID|Mađarska}} | 27% | 18% i 5% |- | {{ZID|Malta}} | 18% | 5% i 0% |- | {{ZID|Njemačka}} | 19% | 7% i 0% |- | {{ZID|Poljska}} | 23% | 8%, 5% i 0% |- | {{ZID|Portugal}} | 23% | 13% i 6% (na Madeiri i Azorima posebne stope) |- | {{ZID|Rumunija}} | 24% | 9% i 5 % |- | {{ZID|Slovačka}} | 20% | 10% |- | {{ZID|Slovenija}} | 22% | 9,5% |- | {{ZID|Španija}} | 21% | 10% i 4% (na Kanarskim ostrvima posebne stope) |- | {{ZID|Švedska}} | 25% | 12%, 6% i 0% |- | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | 20% | 5% i 0% (na Kanalskim ostrvima 0%) |} === Druge zemlje === {| class="wikitable" |- ! rowspan="2" | [[Država]] ! colspan="2" | Stopa ! rowspan=2 | Lokalni naziv |- ! Standardna ! Umanjena |- | {{ZID|Albanija}} | 20% | 10% | TVSH = ''Tatimi mbi Vleren e Shtuar'' |- | {{ZID|Argentina}} | 21% | 10,5% i 0% | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|Australija}} | 10% | 0% | GST = ''Goods and Services Tax'' |- | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | 17%<ref name="uino"/> | nema | PDV = ''porez na dodatu vrijednost'' |- | {{ZID|Bolivija}} | 13% | nema |- | {{ZID|Crna Gora}} |21% |7% i 0%<ref>[http://www.mif.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rid=196107&rType=2&file=Zakon%20o%20porezu%20na%20dodatu%20vrijednost.doc Zakon o PDV-u Crne Gore]{{Mrtav link}}, član 24a i 25.</ref> | PDV = ''porez na dodatu vrijednost'' |- | {{ZID|Čile}} | 19% | nema | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|Dominikanska Republika}} | 16% | 12% i 0% |- | {{ZID|Ekvador}} | 12% | nema | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|El Salvador}} | 13% | nema | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|Filipini}} | 12% | nema |- | {{ZID|Island}} | 25,5% | 7% | VASK = ''Virðisaukaskattur'' |- | {{ZID|Indija}} | 12,5% | 4%, 1% i 0% |- | {{ZID|Izrael}} | 18% | 0% | Ma'am = ''מס ערך מוסף'' |- | Jersey (UK) | 3% | nema | GST = ''Goods and Services Tax'' |- | {{ZID|Japan}} | 8% | nema | 消費税 |- | {{ZID|Južnoafrička Republika}} | 14% | 0% | |- | {{ZID|Kanada}} | 5% | 4,5% | GST = ''Goods and Services Tax, Taxe sur les produits et services'' |- | {{ZID|Kazahstan}} | 13% | nema | Қосымша салық құны |- | {{ZID|Kolumbija}} | 16% | nema | IVA = ''Impuesto sobre el Valor Agregado'' |- | {{ZID|Kosovo}} | 16% | nema |TVSH = ''Tatimi mbi Vleren e Shtuar'' |- | {{ZID|Liban}} | 10% | nema | |- | {{ZID|Makedonija}} | 18% | 5% i 0% | ДДВ = ''Данок на додадена вредност'' |- | {{ZID|Malezija}} | 10% | nema |- | {{ZID|Meksiko}} | 16% | 0% | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|Moldavija}} | 20% | 8%, 5% i 0% | TVA = ''Taxa pe Valoarea Adăugată'' |- | {{ZID|Novi Zeland}} | 15% | nema | GST = ''Goods and Services Tax'' |- | {{ZID|Norveška}} | 25% | 15%, 8% i 0% | MVA = ''Merverdiavgift'' (neformalno ''moms'') |- | {{ZID|Paragvaj}} | 10% | 5% | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|Peru}} | 16+2% | nema | IGV = ''Impuesto General a la Ventas'' |- | {{ZID|Rusija}} | 18% | 10% i 0% |НДС = ''Налог на добавленную стоимость'' |- | {{ZID|Srbija}} | 20% | 10% i 0% | ПДВ = ''Порез на додату вредност'' |- | {{ZID|Singapur}} | 9% | nema | GST = ''Goods and Services Tax'' |- | {{ZID|Šri Lanka}} | 12% | nema | |- | {{ZID|Švicarska}} | 7,6% | 3,6% i 2,4% |MWST = Mehrwertsteuer |- | {{ZID|Tajland}} | 7% | nema | ภาษีมูลค่าเพิ่ม |- | {{ZID|Turska}} | 18% | 8% i 1% | KDV= Katma deger vergisi |- | {{ZID|Ukrajina}} | 20% | 0% |ПДВ= ''Податок на додану вартість'' |- | {{ZID|Venecuela}} | 12% | 11% |IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |} == Kratak vodič kroz R&D poreske olakšice u Crnoj Gori == U Crnoj Gori, poreska olakšica za istraživanje i razvoj (R&D) je ciljani program finansijske podrške osmišljen da smanji poresko opterećenje za inovativne kompanije, startapove i investitore koji razvijaju nove tehnologije, usluge ili intelektualnu svojinu. Da biste ostvarili pravo na ovu olakšicu, vaša kompanija mora zvanično podnijeti zahtjev za status korisnika kod Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja i biti uspješno upisana u Registar inovacione djelatnosti.<ref>{{cite web|url=https://swansonreed.me/|title=Strateška analiza poreskih okvira za I&R u Crnoj Gori (Perspektive za 2025.)}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/vat/how_vat_works/index_en.htm Šta je PDV?: Pregled (na engleskom jeziku)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110524122038/http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/vat/how_vat_works/index_en.htm |date=24. 5. 2011 }} * [https://web.archive.org/web/20060831225301/http://europa.eu.int/eur-lex/en/consleg/pdf/1977/en_1977L0388_do_001.pdf Konsolidovana verzija Šeste direktive (398k pdf)] * [https://web.archive.org/web/20070429120404/http://www.all-taxquestions.com/Real-Estate-Tax-Attorney.php Real Estate Tax Attorney resources] [[Kategorija:Porezi]] pa8gxzu6mkebn0h6odwe8efb9zmzgms 3831015 3830920 2026-04-18T11:29:08Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Daredevilx1|Daredevilx1]] ([[User talk:Daredevilx1|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Sngpra|Sngpra]] 3577218 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Porez na dodatu vrijednost''' ('''PDV''') jeste najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svijetu. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta{{izvor}}, a u nekim od njih se javlja i pod drugačijim nazivima naprimjer u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Kanada|Kanadi]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] ili [[Singapur]]u gdje je poznat kao porez na dobra i usluge (eng. ''goods and services tax (GST)''), dok je u [[Japan]]u poznat kao porez na konzumiranje. Porez na dodatu vrijednost je [[indirektni porez]], što znači da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik, već od lica koja se smatraju krajnjim potrošačima. S obzirom da je PDV zamišljen kao porez na konzumiranje, izvoz (koji se, po definiciji, konzumira ''vani'') nije predmet oporezivanja. PDV je izumio francuski ekonomista [[Maurice Lauré]] (Moris Lore) [[1954]]. godine. On je bio direktor francuske porezne službe koja je [[10. april]]a 1954. uvela ''taxe sur la valeur ajoutée (TVA)''. Ovaj porez je isprva uveden kao opterećenje za velike kompanije, ali je vremenom njegovo djelovanje prošireno na sve oblasti poslovanja. U Francuskoj je PDV najznačajniji izvor javnog finansiranja i procjenjuje se da donosi oko 45% prihoda. == Karakteristike == Za njega treba reći da je neto svefazni porez. Svefazni jer se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju, a neto, jer se ne obračunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza, već samo na dodatu vrijednost, nastalu u konkretnoj fazi. On u velikoj mjeri onemogućava različite oblike prevara, ali je i meta brojnih kritika zbog toga što je to regresivni porez. Sistem poreza na dodatu vrijednost državi omogućava veće javne prihode, naročito u zemljama koje su u klasičnim sistemima imale mnogo problema sa prikupljanjem poreza. Mnogo je manja mogućnost različitih utaja, mada se na razvijenijim tržištima svi ovi efekti pomalo gube zbog mnogo širih mogućnosti za malverzacije. Kako je izvoz oslobođen plaćanja PDV-a, to je oblast za koju se najveći broj utaja i veže. === Primjer === Ukoliko neko preduzeće vrši nabavku u iznosu od 10.000 KM, dobavljač će mu obračunati PDV od 17% (tj. 1.700 KM). Dakle, preduzeće će platiti dobavljaču 11.700 KM od čega je 1.700 KM tzv. ulazni porez. Kada preduzeće dalje proda istu robu, recimo po cijeni od 12.000 KM, ono će također obračunati 17% na tu cijenu (2.040 KM). Ukupna cijena koju će platiti kupac je 14.040 KM, a dodatnih 2.040 KM je za preduzeće tzv. "izlazni porez". Ukupan iznos PDV-a koji ide državi (u ovom slučaju) jeste 2.040 KM. Razlika između izlaznog i ulaznog poreza od 340 KM je porezna obaveza preduzeća prema državi, ostatak je obaveza njegovog dobavljača, ali će im to sve biti nadoknađeno (tj. nije im trošak poslovanja) jer je konačno opterećenje na krajnjem potrošaču koji će to platiti kroz cijenu. == Kritike == Osnovna kritika je vezana za činjenicu da stvarni teret oporezivanja snose krajnji potrošači. Naročito su time pogođeni siromašniji slojevi društva. Iz tog razloga su u mnogim državama uvedene umanjene stope poreza na dodatu vrijednost, negdje čak i nulta stopa. Tim, nižim stopama su uglavnom obuhvaćene osnovne namirnice, lijekovi, knjige, ortopedska pomagala i slično. == PDV u Bosni i Hercegovini == U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], porez na dodatu vrijednost (PDV) se počeo primjenjivati [[1. januar]]a [[2006]]. godine i to sa samo jednom jedinstvenom stopom od 17%.<ref name="uino">[http://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/Porezi/PDV/Zakon_o_PDV.pdf Zakon o PDV-u BiH], član 23.</ref> Porezni obveznici su sva zakonom definisana lica koja vrše poslovnu djelatnost na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zakon o porezu na dodatu vrijednost kao uslove ističe da su to sva pravna i fizička lica koja imaju godišnji promet od preko 50.000 KM, te poljoprivredna domaćinstva čiji katastarski prihod od poljoprivrednog zemljišta i šumarstva svih članova domaćinstva prelazi 15.000 KM. Ostala lica nisu zakonski obveznici, ali se mogu dobrovoljno prijaviti što bi im u nekim slučajevima moglo donijeti određene koristi. Međutim, na njima je samim da sagledaju svoj položaj i procijene da li bi im to bilo povoljno ili ne. == PDV u Evropskoj Uniji == Porezni sistem [[EU|Evropske Unije]] je označen serijom direktiva od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. Iako postoje osnovne smjernice, neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. Naprimjer, Kanarska Ostrva, Ceuta i Melilla (Španija), Gibraltar (Velika Britanija), Åland (Finska) su svi izvan EU sistema poreza na dodatu vrijednost. Azorska Ostrva i Madeira (Portugal), pak, imaju nešto nižu stopu nego je to u kontinentalnom dijelu Portugala. Različite stope postoje i unutar nekih drugih država Evropske Unije. Uobičajena stopa je 20%, ali ponegdje postoje i snižene do 5%, ali i povišene gdje je maksimum 25%. Konačno, iako nije predviđeno Šestom direktivom, neke države za izvjesna dobra i usluge imaju "nultu stopu". Važna napomena je da to nije isto što i oslobađanje od poreza na dodatu vrijednost. Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a. Naprimjer, poštanske usluge, medicinska njega, osiguranje i bankarske usluge i drugo). Također, za određene vrste usluga važe specifična pravila o mjestu oporezivanja i, kao i kod nas, neophodno je sagledati propise kako bi se znao njihov status. == PDV u Sjedinjenim Američkim Državama == U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], porez na dodatu vrijednost je prisutan samo u državi [[Michigan]] gdje postoji tzv. Single Business Tax. Usvojen je [[1975]]. godine. == PDV u svijetu == === Zemlje EU === <small>Stanje: 30. decembar 2014.</small> {| class="wikitable" |- ! rowspan=2 | Država ! colspan="2" | Stopa |- ! Standardna ! Umanjena |- | {{ZID|Austrija}} | 20% | 10% |- | {{ZID|Belgija}} | 21% | 12%, 6% i 0% |- | {{ZID|Bugarska}} | 20% | 0% i 9% |- | {{ZID|Češka}} | 21% | 15% |- | {{ZID|Danska}} | 25% | 0% |- | {{ZID|Estonija}} | 20% | 9% |- | {{ZID|Finska}} | 24% | 14% i 10% |- | {{ZID|Francuska}} | 20% | 5,5%, 2,1% i 7% |- | {{ZID|Grčka}} | 23% | 13% i 6,5% (na ostrvima posebne stope) |- | {{ZID|Holandija}} | 21% | 6% i 0% |- | {{ZID|Hrvatska}} | 25% | 13% i 5%<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_73_1451.html Zakon o porezu na dodanu vrijednost Hrvatske], član 38.</ref> |- | {{ZID|Irska}} | 23% | 13,5%; 9%; 4,8% i 0% |- | {{ZID|Italija}} | 22% | 10% i 4% |- | {{ZID|Kipar}} | 19% | 5% (8% za taksi i autobuski prevoz) |- | {{ZID|Latvija}} | 21% | 12% i 0% |- | {{ZID|Litvanija}} | 21% | 9% i 5% |- | {{ZID|Luksemburg}} | 15% | 12%, 9%, 6% i 3% |- | {{ZID|Mađarska}} | 27% | 18% i 5% |- | {{ZID|Malta}} | 18% | 5% i 0% |- | {{ZID|Njemačka}} | 19% | 7% i 0% |- | {{ZID|Poljska}} | 23% | 8%, 5% i 0% |- | {{ZID|Portugal}} | 23% | 13% i 6% (na Madeiri i Azorima posebne stope) |- | {{ZID|Rumunija}} | 24% | 9% i 5 % |- | {{ZID|Slovačka}} | 20% | 10% |- | {{ZID|Slovenija}} | 22% | 9,5% |- | {{ZID|Španija}} | 21% | 10% i 4% (na Kanarskim ostrvima posebne stope) |- | {{ZID|Švedska}} | 25% | 12%, 6% i 0% |- | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | 20% | 5% i 0% (na Kanalskim ostrvima 0%) |} === Druge zemlje === {| class="wikitable" |- ! rowspan="2" | [[Država]] ! colspan="2" | Stopa ! rowspan=2 | Lokalni naziv |- ! Standardna ! Umanjena |- | {{ZID|Albanija}} | 20% | 10% | TVSH = ''Tatimi mbi Vleren e Shtuar'' |- | {{ZID|Argentina}} | 21% | 10,5% i 0% | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|Australija}} | 10% | 0% | GST = ''Goods and Services Tax'' |- | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | 17%<ref name="uino"/> | nema | PDV = ''porez na dodatu vrijednost'' |- | {{ZID|Bolivija}} | 13% | nema |- | {{ZID|Crna Gora}} |21% |7% i 0%<ref>[http://www.mif.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rid=196107&rType=2&file=Zakon%20o%20porezu%20na%20dodatu%20vrijednost.doc Zakon o PDV-u Crne Gore]{{Mrtav link}}, član 24a i 25.</ref> | PDV = ''porez na dodatu vrijednost'' |- | {{ZID|Čile}} | 19% | nema | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|Dominikanska Republika}} | 16% | 12% i 0% |- | {{ZID|Ekvador}} | 12% | nema | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|El Salvador}} | 13% | nema | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|Filipini}} | 12% | nema |- | {{ZID|Island}} | 25,5% | 7% | VASK = ''Virðisaukaskattur'' |- | {{ZID|Indija}} | 12,5% | 4%, 1% i 0% |- | {{ZID|Izrael}} | 18% | 0% | Ma'am = ''מס ערך מוסף'' |- | Jersey (UK) | 3% | nema | GST = ''Goods and Services Tax'' |- | {{ZID|Japan}} | 8% | nema | 消費税 |- | {{ZID|Južnoafrička Republika}} | 14% | 0% | |- | {{ZID|Kanada}} | 5% | 4,5% | GST = ''Goods and Services Tax, Taxe sur les produits et services'' |- | {{ZID|Kazahstan}} | 13% | nema | Қосымша салық құны |- | {{ZID|Kolumbija}} | 16% | nema | IVA = ''Impuesto sobre el Valor Agregado'' |- | {{ZID|Kosovo}} | 16% | nema |TVSH = ''Tatimi mbi Vleren e Shtuar'' |- | {{ZID|Liban}} | 10% | nema | |- | {{ZID|Makedonija}} | 18% | 5% i 0% | ДДВ = ''Данок на додадена вредност'' |- | {{ZID|Malezija}} | 10% | nema |- | {{ZID|Meksiko}} | 16% | 0% | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|Moldavija}} | 20% | 8%, 5% i 0% | TVA = ''Taxa pe Valoarea Adăugată'' |- | {{ZID|Novi Zeland}} | 15% | nema | GST = ''Goods and Services Tax'' |- | {{ZID|Norveška}} | 25% | 15%, 8% i 0% | MVA = ''Merverdiavgift'' (neformalno ''moms'') |- | {{ZID|Paragvaj}} | 10% | 5% | IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |- | {{ZID|Peru}} | 16+2% | nema | IGV = ''Impuesto General a la Ventas'' |- | {{ZID|Rusija}} | 18% | 10% i 0% |НДС = ''Налог на добавленную стоимость'' |- | {{ZID|Srbija}} | 20% | 10% i 0% | ПДВ = ''Порез на додату вредност'' |- | {{ZID|Singapur}} | 9% | nema | GST = ''Goods and Services Tax'' |- | {{ZID|Šri Lanka}} | 12% | nema | |- | {{ZID|Švicarska}} | 7,6% | 3,6% i 2,4% |MWST = Mehrwertsteuer |- | {{ZID|Tajland}} | 7% | nema | ภาษีมูลค่าเพิ่ม |- | {{ZID|Turska}} | 18% | 8% i 1% | KDV= Katma deger vergisi |- | {{ZID|Ukrajina}} | 20% | 0% |ПДВ= ''Податок на додану вартість'' |- | {{ZID|Venecuela}} | 12% | 11% |IVA = ''Impuesto al Valor Agregado'' |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/vat/how_vat_works/index_en.htm Šta je PDV?: Pregled (na engleskom jeziku)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110524122038/http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/vat/how_vat_works/index_en.htm |date=24. 5. 2011 }} * [https://web.archive.org/web/20060831225301/http://europa.eu.int/eur-lex/en/consleg/pdf/1977/en_1977L0388_do_001.pdf Konsolidovana verzija Šeste direktive (398k pdf)] * [https://web.archive.org/web/20070429120404/http://www.all-taxquestions.com/Real-Estate-Tax-Attorney.php Real Estate Tax Attorney resources] [[Kategorija:Porezi]] kuev0d62ofoiyfb70799tsyqivix91w 0 28386 3830755 3826778 2026-04-17T13:10:42Z Panasko 146730 3830755 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Alexander Fleming | slika = Faroe stamp 079 europe (fleming).jpg | alt_slike = | opis = Alexander Fleming na poštanskoj markici Farskih ostrva iz 1983. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1881|08|06}} | mjesto_rođenja = [[Lochfield]], [[Škotska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1955|03|11|1881|08|06}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = Otkriću penicilina | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | značajni_radovi = }} Sir '''Alexander Fleming''' (Lochfield, Darvel, 6. august 1881 - [[London]], 11. mart 1955), je bio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Biologija|biolog]], [[Farmakologija|farmakolog]] i [[Botanika|botaničar]] [[Škotska|škotskog]] porijekla. Najpoznatiji je po otkriću [[enzim]]a [[lizozim]] 1923. i izoliranju [[Antibiotik|antibiotičke]] supstance [[Benzilpenicilin]]a (''penicillin G'') iz gljivice ''[[Penicillium notatum]]'' 1928. za što je, zajedno s [[Howard Florey|Howardom Floreyem]] i [[Ernst Chain]]om, 1945. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu iz oblasti fiziologije ili medicine]].<ref name="Nobel">{{cite web | url = http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1945/fleming-bio.html| title = Sir Alexander Fleming - Biographical| last = | first = | date = | website = Nobel Prize.org| publisher = The Nobel Foundation| access-date=9. 3. 2016| language = en}}</ref><ref name="Brit">{{cite web | url = http://www.britannica.com/biography/Alexander-Fleming| title = Alexander Fleming| last = Brown| first = Kevin| date = | website = Encyclopaedia Britannica| publisher = | access-date=9. 3. 2016| language = en}}</ref> == Biografija == Fleming je rođen na farmi u [[Lochfield]]u blizu [[Darvel]]a u [[East Ayrshire]]u, u [[Škotska|Škotskoj]], kao sedmo dijete od osam koliko ih je njegov otac Hugh imao (po četiri sa prvom i drugom suprugom).<ref name="Bio">{{cite web | url = http://www.biography.com/people/alexander-fleming-9296894| title = Alexander Fleming Biography| last = Biography.com | first = Editors| date = | website = The Biography.com website| publisher = A&E Television Networks | access-date=9. 3. 2016 | language = en}}</ref> Osnovno [[obrazovanje]] stekao je u školama [[Loudoun Moor School]] i [[Darvel School]], te [[Kilmarnock Academy]] prije nego što se preselio u [[London]], kod starijeg brata Thomasa, koji je bio [[Oftalmologija|oftamolog]].<ref name="Brit" /> U Londonu se dalje školovao na [[University of Westminster|Royal Polytechnic Institution]].<ref>{{cite book |last1= Bowden|first1= Mary Ellen |last2= Crow|first2= Amy Beth|last3= Sullivan|first3= Tracy|date=1. 6. 2005|title= Pharmaceutical Achievers: The Human Face of Pharmaceutical Research|trans-title= |url=https://archive.org/details/pharmaceuticalac0000bowd|language= |location= |publisher= Chemical Heritage Foundation|isbn= 978-0941901307|access-date= }}</ref><ref>{{cite book |last= Brown|first= Kevin|date=25. 12. 2005|title= Penicillin man: Alexander Fleming and the antibiotic revolution|trans-title= |url= |language= en|location= |publisher= The History Press|isbn= 978-0750931533|access-date= }}</ref> U vrijeme [[Burski rat|Burskog rata]], Alexander i dvojica njegove braće, John i Robert, pridružili su se odredu dobrovoljaca škotske regimente u Londonu ({{jez-en|London Scottish Regiment}}) 1900. (ali njihova jedinica nije napuštala [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]).<ref>{{cite book |last= Mann|first= John|date=27. 10. 2004|title= Life Saving Drugs: The Elusive Magic Bullet|trans-title= |url=https://archive.org/details/lifesavingdrugse0000mann_e0q6|language= en|location= |publisher= Royal Society of Chemistry|isbn= 978-0854046348|access-date= }}</ref> Nakon što je [[London]]u četiri godine radio kao činovnik na poslovima špedicije, od ujaka je naslijedio nešto [[novac]]a (250 [[Britanska funta|funti sterlinga]]). Budući da se Alexanderov stariji brat Thomas već bavio medicinom kao okulist, on mu je i preporučio da odabere istu profesiju. U pomoć stipendije i naslijeđenog novca, Alexander Fleming je 1901. počeo studirati medicinu u školi [[St Mary's Hospital Medical School]] u [[Paddington]]u koja će postati njegova [[alma mater]]. Diplomirao je izvrsnim ocjenama 1906.<ref name="BBC">{{cite web | url = http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/fleming_alexander.shtml| title = Alexander Fleming (1881-1955)| last = | first = | date = | website = BBC.co.uk| publisher = | access-date=9. 3. 2016| language = en }}</ref> Odmah nakon toga pridružio se istraživačkom odjelu Medicinske škole bolnice St. Mary, kao asistent [[Bakteriologija|bakteriolog]] kod Sir [[Almroth Wright|Almrotha Wrighta]], pionira na polju [[Imunologija|imunologije]] i [[vakcina]]. Fleming je, izučavajući bakteriologiju, nastavio svoj naučni rad ponovo sa odličnim rezultatima, tako da je diplomirao medicinske [[nauka|nauke]] ({{jez-en|Bachelor of Medicine, Bachelor of Surgery}})<ref name="Nobel" /> a [[Univerzitet u Londonu]] dodijelio mu je zlatnu medalju kao najboljem [[student]]u medicine 1908.<ref>{{cite book |last= Cullen|first= Katherine|title= Encyclopedia of Life Science (Facts on File Science Library)|year= 2009|trans-title= |url=https://archive.org/details/encyclopediaofli0001cull|language= en|location= |publisher= Facts on File|isbn= 978-0816070084|access-date= }}</ref> Između 1909. i 1914. Alexander Fleming je vodio uspješnu privatnu praksu kao [[venerologija|venerolog]]. Bio je oženjen medicinskom sestrom iz [[Irska|Irske]], po imenu Sarah Marion McElroy. Sin Robert se također bavio [[Medicina|medicinom]]. Fleming je bio jedan od prvih koji je u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] primjenjivao [[arsphenamine]] ([[Salvarsan]]) za liječenje [[sifilis]]a. Do 1914, Fleming je radio i kao predavač u školi St. Mary. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] služio je u činu [[kapetan]]a u [[Royal Army Medical Corps]]. U improviziranoj [[laboratorija|laboratoriji]] u [[Francuska|Francuskoj]] proučavao je [[Infekcija|infekcije]] [[rana]].<ref name="Bio" /> Alexander Fleming se vratio u Bolnicu St. Mary 1918. i radio na poziciji pomoćnika [[direktor]]a Odjela za [[Inokulacija|inokulaciju]] ({{jez-en|Inoculation Department}}).<ref name="Nobel" /><ref name="Bio" /> [[Datoteka:Nobelpristagare Fleming Midi.jpg|mini|desno|Fleming prima Nobelovu nagradu od [[Gustav V, kralj Švedske|Gustava V]], kralja [[Švedska|Švedske]].]] Postao je profesor bakteriologije na Univerzitetu u Londonu 1928, profesor [[emeritus]] bakteriologije 1948. a 1951. izabran je za rektora [[Univerzitet u Edinburgu|Univerziteta u Edinburgu]].<ref name="Bio" /> Članom Kraljevskog društva Fellow of the Royal Society, Fleming postaje 1943. Titulu [[Vitez (višeznačnica)|viteza]] nosio je od 1944. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] dodijeljena je ravnopravno Flemingu, Floreyu i Chainu 1945. Prva Flemingova supruga umrla je 1949. a 1953. oženio je Amaliju Coutsouris-Voureka, medicinsku radnicu iz [[Grčka|Grčke]] koja je 1946. došla u [[London]] da radi sa njim.<ref name="EWB" /> Umro je 11. marta 1955.<ref name="BBC" /><ref>{{cite web| url = http://www.sciencemuseum.org.uk/broughttolife/people/alexanderfleming| title = Alexander Fleming (1881-1955)| last = | first = | date = | website = | publisher = Science Museum.org.uk| access-date = 9. 3. 2016| language = en| archive-date = 20. 3. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160320112426/http://www.sciencemuseum.org.uk/broughttolife/people/alexanderfleming| url-status = dead}}</ref> u 73. godini života. Uz državne počasti, njegovi posmrtni ostaci pohranjeni su u [[Katedrala sv. Pavla u Londonu|Katedrali sv. Pavla u Londonu]].<ref name="Nobel" /> == Prva otkrića == Sa iskustvima iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], tokom kojeg je bio svjedok smrti velikog broja vojnika zbog [[Sepsa|septikemije]], Alexander Fleming se posvetio istraživanju antibakterijskih agensa. [[Antiseptik|Antiseptici]] korišteni u tretmanu rana zadobijenih u borbi, uništavali su [[imunološki sistem]] pacijenta brže nego što su ubijali [[Bakterija|bakterije]]. U članku objavljenom u medicinskom žurnalu ''The Lancet'' za vrijeme Prvog svjetskog rata, Fleming je objasnio zašto antiseptici ubijaju vojnike češće nego [[bolest]]i. Antiseptici su djelovali pravilno na koži ali u dubokim ranama krile su se anaerobne bakterije i činilo se da antiseptici prevashodno ubijaju korisne agense umjesto da štite pacijenta. Antiseptici nisu uopšte sprječavali [[Gangrena|gangrenu]] već su je pospješivali pošto su ubijali [[Leukociti|leukocite]]. Preporučio je jednostavnu upotrebu blagog [[fiziološki rastvor|fiziološkog rastvora]] za državanje rana čistim. Sir Almroth Wright je snažno podržao Flemingove zaključke. Uprskos svemu, većina vojnih doktora tokom Prvog svjetskog rata nije smanjila upotrebu antiseptika, čak ni kada su time pogoršavali stanje pacijenata.<ref name="Brit" /><ref name="Bio" /> [[Datoteka:Flemming laboratory (1).JPG|mini|desno|Memorijalna ploča posvećena Sir Alexanderu Flemingu, otkrio ju je njegov sin, dr. Robert Fleming, 1993.]] Osim toga, primijetio je da je [[fagocitoza]] bila intenzivnija kod rana zadobijenih u ratu nego kod drugih rana. Na osnovu toga savjetovao je [[Hirurgija|hirurzima]] da što prije uklanjaju svo [[Nekroza|nekrotično]] [[tkivo]].<ref name="EWB">{{cite web | url = http://www.encyclopedia.com/topic/Sir_Alexander_Fleming.aspx| title = Sir Alexander Fleming| last = | first = | date = | website = Encyclopedia.com| publisher = Encyclopedia of World Biography| access-date=9. 3. 2016| language = en}}</ref> Iako su kasnija Flemingova otkrića zasjenila prethodno opisana, smatra se da mu najveće zasluge pripadaju upravo za dokazivanje štetnosti antiseptika po tkiva ljudskog tijela kada se ne primjenjuju pravilno.<ref name="EWB" /> U novembru 1921. Fleming je otkrio [[lizozim]], [[enzim]] koji se nalazi u tjelesnim tekućinama kao što su [[Pljuvačka|saliva]] i [[Suza (višeznačnica)|suze]], sa blagim antiseptičkim djelovanjem. To je bilo prvo od njegovih velikih otkrića a do njega došao slučajno. Naime, tada je bio prehlađen i dok se nalazio nad jednom [[Petrijeva zdjelica|Petrijevom posudom]] koja je sadržavala kulturu bakterija, kap sline iz njegovog nosa pala je u posudu. Pretpostavljajući da sekret iz nosa može imati neki uticaj na rast i razmnožavanja bakterija sproveo je eksperiment kojim je pokušao dokazati postojanje [[bakteriofag]]a u slini. Nakon nekoliko sedmica bilo je vidljivo da su se bakterije "rastopile". Vrlo slične rezultate postigao je i sa sekretima zdravih kolega, uključujući i suze. Tako je došao do zaključka da se radi o enzimu - bakteriofagu koji djeluje tako da razara ćelijski zid bakterije. Po tome je i nazvan "lizozim" (od: [[Grčki jezik|starogrčki]] λύσις/lizis - rastvaranje, degradacija i en'''zim'''). Fleming je ovo otkriće smatrao za svoj nabolji naučni rad. Nažalost, lizozim ne djeluje na bakterije sa jakim [[patogen]]im djelovanjem.<ref name="Brit" /><ref>{{cite book |last= Karp|first= Gérald|date=25. 3. 2016|title= Biologie cellulaire et moléculaire|trans-title= |url= |language= |location= |publisher= De Boeck|isbn= 978-2804160111|access-date= }}</ref> == Otkriće penicilina == [[Penicilin]] je jedan od prvih antibiotika koji su otkriveni.<ref name="Brit" /><ref name="Bio" /> Fleming je zapisao: "Kada sam se 28. septembra 1928. probudio odmah nakon svitanja, sigurno da nisam planirao revolucionizirati kompletnu medicinu otkrićem prvog antibiotika na svijetu... ali, pretpostavljam da sam upravo to bio uradio."<ref>"When I woke up just after dawn on September 28, 1928, I certainly didn’t plan to revolutionize all medicine by discovering the world’s first antibiotic, or bacteria killer," … "But I guess that was exactly what I did".{{cite web | url = http://www.biographyonline.net/scientists/alex-fleming.html| title = Alexander Fleming Biography| last = | first = | date = | website = Biography Online| publisher = | access-date=9. 3. 2016| language = }}</ref> Flemingovom otkriću [[penicilin]]a prethodile su studije plijesni u ranijim dekadama. Prvi naučni rad o sposobnostima plijesni koje uništavaju bakterije objavio je [[John Burton]] 1870.<ref>{{cite book |last= Landau|first= Ralph|title= Pharmaceutical Innovation: Revolutionizing Human Health|year= 1999|trans-title= |url=https://archive.org/details/pharmaceuticalin0000unse_y4n5|language= en|location= Phildelphia|publisher= Chemical Heritage Press|isbn= 0-941901-21-1|access-date= }}</ref> [[Vincenzo Tiberio]] 1895.<ref>{{cite book |last= Tiberio|first= Vincenzo|date= |title= Sugli estratti di alcune muffe|trans-title= |url= |language= |location= |publisher= Annali di Igiene sperimentale V, 1895|isbn=|access-date= }}</ref><ref>{{cite book |last= Sneader|first= Walter|title= Drug discovery: a History|year= 2005|trans-title= |url=https://archive.org/details/drugdiscoveryhis0000snea|language= |location= |publisher= John Wiley & Sons|isbn= 0-471-89980-1|access-date= }}</ref> i [[Bartolomeo Gosio]] 1896.<ref>{{cite web | url = http://www.treccani.it/enciclopedia/medicina-e-sanita-pubblica_%28Il-Contributo-italiano-alla-storia-del-Pensiero:-Scienze%29| title = Enciclopedia Treccani| last = | first = | date = | website = Treccani.it| publisher = | access-date=21. 10. 2015| language = it}}</ref> sproveli su slična istraživanja. [[Datoteka:Professor Alexander Fleming at work in his laboratory at St Mary's Hospital, London, during the Second World War. D17801.jpg|mini|desno|Profesor Fleming u svojoj laboratoriji u Bolnici St. Mary, London.]] Kratko vrijeme nakon što je postavljen na poziciju profesora bakteriologije, radeći u laboratoriji, Fleming je primijetio da je kultura ''[[Staphylococcus aureus]]a'' na kojoj je radio bila kontaminirana gljivicom, kasnije identiciranom kao ''[[Penicillium notatum]]'' (klasificirana kao ''P. chrysogenum''). (Ova rijetka gljivica je vjerovatno bila prenijeta iz druge laboratorije) Pošto je kolonija bakterija oko gljivice bila uništena, Fleming je smatrao da je naišao na još jedan enzim, snažniji od lizozima, pa je odmah nastavio dalje istraživati. Efikasnost gljivice je potvrđena i na drugim vrstama bakterija, sa više nego zadovoljavajućim efektima protiv [[streptokoka]], [[stafilokoka]], bacila [[difterije]] i [[antraks]]a. Međutim, nije bila efikasna protiv [[tifus]]a (zbog niske koncentracije).<ref>{{cite book |last= Bud|first= Robert|date=5. 2. 2009|title= Penicillin: Triumph and Tragedy|trans-title= |url= |language= |location= London|publisher= Oxford University Press|isbn= 978-0199541614|access-date= }}</ref> Penicilin je imao izuzetno snažno antibiotičko djelovanje ali postavio se problem njegove [[Proizvodnja|proizvodnje]] u dovoljnim količinama. Fleming je nastojao pronaći način, kao u slučaju lizozima, za ekstrakciju čiste, aktivne tvari, a ne samo sirovog filtrata. Postizanje tog cilja zahtijevalo je multidisciplinarni timski rad. Radeći samo sa dvojicom mladih istraživača, Fleming nije uspio stabilizirati i rafinirati penicilin. Ipak, ukazao je na klinički potencijal penicilina i kao antiseptika i kao antibotika.<ref name="Brit" /><ref name="Bio" /> Penicilin je imao široku primjenu već u vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] jer je tim naučnika koje je predvodio [[Howard Florey]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] uspio izdvojiti ljekovitu supstancu u čistom obliku.<ref>{{cite web | url = http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/medicine-and-world-war-two| title = Medicine and WWII| last = Trueman| first = | date = | website = www.historylearningsite.co.uk| publisher = | access-date=24. 5. 2015| language = }}</ref> Howard Florey, [[Australija]]nac koji se bavio eksperimentalnom [[Patologija|patologijom]] i [[Ernst Chain]], [[Jevreji|jevrejski]] [[hemičar]] koji se sklonio od [[Nacizam|nacističke]] [[Njemačka|Njemačke]], na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] su 1939. nastavili Flemingov rad na penicilinu. Primijenivši tehniku [[liofilizacija|liofilizacije]], Florey i Chain su uspjeli izdvojiti lijek u čistom obliku, koji je bio oko milion puta aktivniji nego Flemingova sirova supstanca iz 1928. Svoje rezultate o uspješnom tremanu inficiranih bijelih [[miš]]eva objavili su 1940. Potpuno uspio test na ljudskom biću izveden je 1942; tek tada je bila na raspolaganju dovoljna količina lijeka. Fabrike u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] su 1943. počele proizvoditi penicilin u velikim količinama za vojne potrebe. Već 1944. "čudotvorni lijek" postao je dostupan i za civilnu upotrebu.<ref name="EWB" /> Fleming nikada nije uzimao novac za otkriće penicilina. Nakon dodjele [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] obišao je [[SAD]] gdje bio dočekan kao heroj. Američka hemijska industrija prikupila je 100.000 [[dolar]]a u znak zahvalnosti za Flemingov doprinos medicini. Fleming nije prihvatio taj novac za sebe već ga je iskoristio za istraživanje u školi St. Mary.<ref name="EWB" /> Iako su [[Howard Florey]], njegov saradnik [[Ernst Chain]] i Fleming ravnopravno dijelili zasluge za [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], njihovom međusobnom odnosu štetilo je pitanje ko bi trebao biti najzaslužniji za [[penicilin]].<ref name="Brit" /><ref name="Bio" /> == Nagrade, priznanja i počasti == [[Datoteka:LasVentas agradecimiento a Fleming.jpg|mini|desno| Zahvalni torerosi su u Madridu podigli spomenik Alexanderu Flemingu.]] * Dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade iz oblasti fiziologije i medicine]] ravnopravno sa [[Howard Florey|Howardom Floreyem]] i [[Ernst Boris Chain]]om 1945.<ref name="Nobel" /> * Kralj [[Đorđe VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Džordž VI]] uveo je Fleminga u viteški red 1944.<ref>{{cite book |last= CBS News|first= Time|title= People of the century|year= 1999|trans-title= |url=https://archive.org/details/peopleofcentury00cbsn|url-access= registration|language= |location= |publisher= Simon & Schuster, 1999.|isbn= |access-date= }}</ref> * Magazin [[Time]] uvrstio je Fleminga među 100 najvažnijih ličnosti stoljeća<ref name="Time 100">{{cite news|title=Alexander Fleming – Time 100 People of the Century|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,990612,00.html|work=Magazin [[Time]]|date=29. 3. 1999|access-date=10. 3. 2016|archive-date=16. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071016213052/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,990612,00.html|url-status=dead}}</ref> * Ispred glavne arene za borbu bikova u [[Madrid]]u postavljena je statua Alexandra Fleminga kojom su [[Torero|''torerosi'']] izrazili zahvalnost za penicilin koji je smanjio stopu smrtnosti od posljedica ranjavanja u [[Korida|koridi]].<ref>{{cite book|last= Lewine|first= Eward|date= 2005|title= Death and the Sun: A Matador's Season in the Heart of Spain|trans-title= |url= https://archive.org/details/deathsunmatadors00lewi|language= |location= str. 123|publisher= Houghton Mifflin Harcourt|isbn= 9780618263257|access-date= }}</ref> == Zanimljivosti == Fleming je bio dugogodišnji član "Umjetničkog kluba Chelsea" ({{jez-en|Chelsea Arts Club}}) i čak izradio nekoliko "bakterijskih slika": slikao je uz pomoć spora različitih vrsta pigmentiranih bakterija. Bakterije su bile nevidljive dok je slikao, no, nakon što bi se razmnožile, "sijale" su blještavim [[boja]]ma.<ref>{{cite web | url = http://www.smithsonianmag.com/science-nature/painting-with-penicillin-alexander-flemings-germ-art-1761496/?no-ist=&page=1| title = Painting With Penicillin: Alexander Fleming's Germ Art| last = Dunn| first = Rob| date=20. 6. 2010| website = Smithsonian.com| publisher = | access-date=9. 3. 2016| language = }}</ref> <!-- Reference? :[[Serratia marcescens]] - crvena :[[Chromobacterium violaceum]] - ljubičasta :[[Micrococcus luteus]] - žuta :[[Micrococcus varians]] - bijela :[[Micrococcus roseus]] - roza :[[Bacillus]] sp. - purpurna --> == Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Alexander Fleming}} *{{cite web | url = http://www.britannica.com/science/penicillin| title = O penicilinu| last = | first = | date = | website = | publisher = Encyclopædia Britannica| access-date=11. 3. 2016| language = }} *{{cite web | url = http://himetop.wikidot.com/alexander-fleming| title = Spisak spomen-obilježja podignuta u čast Alexandera Fleminga| last = | first = | date = | website = The History of Medicine Topographical Database| publisher = | access-date=11. 3. 2016| language = }} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fleming, Alexander}} [[Kategorija:Britanski biolozi]] [[Kategorija:Rođeni 1881.]] [[Kategorija:Umrli 1955.]] [[Kategorija:Biografije, Lochfield]] olrbg6ic0fnxo3x6d62m0b19zqsmyym 0 28983 3830836 3812208 2026-04-18T08:02:58Z Mmns21 170250 3830836 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}8{{Kategorizacija}}{{Wiki}} {{Infokutija naučnik | ime = Mirko Pejanović | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1946. | mjesto_rođenja = [[Matijevići (Kladanj)|Matijevići]], [[Kladanj]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | polje = Politologija, [[sociologija]] | institucija = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|FPN Sarajevo]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | poznat_po = Član ratnog [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]], profesor emeritus i akademik | nagrade = [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]] (2020) i Nagrada za životno djelo IFIMES (2023) | potpis = }} '''Mirko Pejanović''' (rođen 1946) je bosanskohercegovački politolog i sociolog, univerzitetski profesor emeritus i redovni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANUBiH). Bio je član ratnog [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] tokom rata u Bosni i Hercegovini. == Rani život i obrazovanje == Mirko Pejanović je rođen 1946. godine u selu [[Matijevići (Kladanj)|Matijevići]], u općini [[Kladanj]]. Osnovno obrazovanje završio je u Stuparima, a Učiteljsku školu u [[Tuzla|Tuzli]] 1965. godine. Visoko obrazovanje stekao je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirao 1972. godine na Odsjeku za sociologiju i stekao zvanje diplomiranog sociologa. Postdiplomske studije završio je 1979. godine stjecanjem zvanja magistra političkih nauka. Doktorsku disertaciju pod nazivom ''Delegatsko odlučivanje u skupštinama društveno-političkih zajednica'' odbranio je 1988. godine na istom fakultetu, čime je stekao naučni stepen doktora političkih nauka.<ref name="pejanovic-1988-doktorat">{{cite thesis | last = Pejanović | first = Mirko | date = 1988 | title = Delegatsko odlučivanje u skupštinama društveno-političkih zajednica | type = Doktorska disertacija | location = Sarajevo | publisher = Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu }}</ref><ref name="anubih">{{cite web | url = https://www.anubih.ba/akademik-mirko-pejanovic/ | title = Akademik Mirko Pejanović | website = Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine | publisher = ANUBiH | access-date = 24. februar 2026 | language = bs }}</ref><ref name="cv-pfk">{{cite web | url = https://pfk.edu.ba/v2/images/cv/mirko.pejanovic.bhs.pdf | title = Biografija: Mirko Pejanović | website = Pravni fakultet Univerziteta u Travniku | publisher = PFK | access-date = 24. februar 2026 | language = bs }}</ref> == Akademska karijera == Mirko Pejanović je bio redovni profesor na Odsjeku za politologiju [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka]], gdje je predavao predmete iz oblasti lokalne i regionalne samouprave, evropskih integracija, javne uprave u Bosni i Hercegovini, te participacije građana u odlučivanju o javnim poslovima u lokalnoj zajednici.<ref name="cv-pfk" /> Od 2007. do 2012. godine obavljao je dužnost dekana Fakulteta političkih nauka, a bio je i prorektor i član Upravnog odbora [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Od decembra 2014. godine nosilac je počasnog zvanja ''profesor emeritus''.<ref name="anubih" /> U periodu od 1998. do 2014. godine rukovodio je Centrom za razvoj lokalne i regionalne samouprave pri Fakultetu političkih nauka. Od 2012. godine učestvuje u izvođenju nastave na doktorskom studiju Fakulteta političkih nauka, predajući predmete Političko predstavljanje, Demokratija u lokalnim zajednicama i Evropski regionalizam. Bio je voditelj više naučno-istraživačkih projekata, a rezultati istraživanja objavljeni su u studijama Fakulteta političkih nauka, među kojima su: ''Euroregije i Bosna i Hercegovina'' (2006), ''Opštine/Općine u Bosni i Hercegovini: demografske, socijalne, ekonomske i političke činjenice'' (2006) i ''Razvoj političkog pluralizma u Sloveniji i Bosni i Hercegovini'' (2006). == Političko djelovanje == Na prvim višestranačkim izborima u Bosni i Hercegovini 1990. bio je kandidat [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="anubih" /> Od juna 1992. do septembra 1996. godine bio je član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu učestvovao je u radu najviših organa vlasti te je bio član državne delegacije za pregovore o postizanju mirovnog rješenja na Mirovnoj konferenciji u Ženevi, koja je trajala od 1992. do sredine 1994.<ref name="anubih" /> Kao član državnog vrha, Pejanović je bio predmetom kritika zbog zakašnjele reakcije i političke odgovornosti ratnog Predsjedništva RBiH u vezi sa zločinima nad srpskim civilima u opkoljenom Sarajevu, sa posebnim akcentom na ubistva na jami Kazani. Istraživanja i svjedočenja ukazuju da su Pejanović i ostali članovi Predsjedništva mjesecima dobijali izvještaje o nezakonitim hapšenjima, torturama i ubistvima koje su sprovodili pripadnici 10. brdske brigade Armije RBiH pod komandom Mušana Topalovića Cace, prije nego što je državni vrh u oktobru 1993. godine konačno naredio vojno-policijsku operaciju "Trebević 2" kako bi se zaustavio rad ovih odmetnutih jedinica.<ref name="moll-kazani-2015">{{cite book | last = Moll | first = Nicolas | date = 2015 | title = "Sarajevska najpoznatija javna tajna": Suočavanje sa Cacom, Kazanima i zločinima nad Srbima u opkoljenom Sarajevu, od rata do 2015. godine | location = Sarajevo | publisher = Friedrich Ebert Stiftung | isbn = 978-9958-884-43-6 | url = https://collections.fes.de/publikationen/ident/fes/12972 | language = bs }}</ref> Godine 1994. bio je jedan od osnivača Srpskog građanskog vijeća (SGV), čiji je predsjednik bio u periodu od 1994. do 2010. godine. Organizacija je djelovala s ciljem okupljanja Srba koji podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.<ref name="anubih" /> Na općim izborima 2010. godine izabran je za poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kao kandidat Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, za mandatni period 2010–2014. godine.<ref name="anubih" /> == Članstva u organizacijama i tijelima == Akademik Pejanović je aktivan član brojnih naučnih i društvenih institucija: * Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine: Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 2012, a za redovnog člana 2018. godine. Od 2021. godine obavlja funkciju potpredsjednika Akademije.<ref name="anubih" /> * Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99": Dugogodišnji je član "Krug 99" u Sarajevu, gdje aktivno učestvuje u sesijama i tribinama posvećenim društveno-političkim pitanjima Bosne i Hercegovine.<ref name="krug99-clanovi">{{cite web | url = https://www.krug99.ba/registrovani-clanovi/ | title = Registrovani članovi asocijacije | last = | first = | date = | website = krug99.ba | publisher = Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 | access-date = 24. februar 2026 | language = bs }}</ref> * Internacionalna liga humanista: Član Vijeća od 2000. godine. * Časopis Pregled: Član redakcije od 2004. godine. == Izabrana bibliografija == Slijedi izbor objavljenih knjiga i studija: * Pejanović, M. (2021). ''Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću''. Sarajevo: University Press.<ref name="pejanovic-drzavnost-monografija">{{cite book | last1 = Pejanović | first1 = Mirko | date = 2021 | title = Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću | location = Sarajevo | publisher = University Press | isbn = 9789958673825 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. i dr. (2020). ''Sarajevo grad i regija u vremenu i prostoru – studija''. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="anubih-sarajevo-2020">{{cite book | last1 = Pejanović | first1 = Mirko | last2 = Domazet | first2 = Anto | last3 = Osmanković | first3 = Jasmina | last4 = Sadiković | first4 = Elmir | date = 2020 | title = Sarajevo grad i regija u vremenu i prostoru - studija | series = Posebna izdanja, Knjiga CLXXXIV, Odjeljenje društvenih nauka, Knjiga 12 | location = Sarajevo | publisher = Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine | url = https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/45402da4-acfc-4097-b7f3-1385e8beaef6/content | language = bs | access-date = 24. februar 2026 }}</ref> * Demirović, M., Kregar, J., Pejanović, M., Findrik, N. i Bešlagić, J. (2012). ''Pravo lokalne i regionalne samouprave''. Bihać: Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću.<ref name="demirovic-et-al-2012">{{cite book | last1 = Demirović | first1 = Mujo | last2 = Kregar | first2 = Josip | last3 = Pejanović | first3 = Mirko | last4 = Findrik | first4 = Nikola | last5 = Bešlagić | first5 = Jasmina | date = 2012 | title = Pravo lokalne i regionalne samouprave | location = Bihać | publisher = Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću | isbn = 978-9958-9269-9-0 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (2015). ''Država Bosna i Hercegovina i demokratija''. Sarajevo: University Press/Magistrat.<ref name="najetovic-review-2015">{{cite journal | last1 = Najetović | first1 = Džemal | date = 2015 | title = Prikaz knjige: Mirko Pejanović, Država Bosna i Hercegovina i demokratija | journal = Gračanički glasnik | volume = 20 | issue = 40 | pages = 162–164 | url = https://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2015/11/gg40_14.pdf | access-date = 24. februar 2026 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. i Sadiković, E. (2010). ''Lokalna i regionalna samouprava u Bosni i Hercegovini''. Sarajevo/Zagreb: Šahinpašić.<ref name="pejanovic-sadikovic-2010">{{cite book | last1 = Pejanović | first1 = Mirko | last2 = Sadiković | first2 = Elmir | date = 2010 | title = Lokalna i regionalna samouprava u Bosni i Hercegovini | location = Sarajevo/Zagreb | publisher = Šahinpašić | isbn = 978-9958-41-395-7 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (2010). ''Ogledi o državnosti i političkom razvoju Bosne i Hercegovine: studije, članci, intervjui''. Sarajevo/Zagreb: Šahinpašić.<ref name="pejanovic-2010-ogledi">{{cite book | last = Pejanović | first = Mirko | date = 2010 | title = Ogledi o državnosti i političkom razvoju Bosne i Hercegovine: studije, članci, intervjui | location = Sarajevo/Zagreb | publisher = Šahinpašić | isbn = 978-9958-41-396-4 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (2007). ''The political development of Bosnia and Herzegovina in the post-Dayton period''. Sarajevo: Šahinpašić.<ref name="pejanovic-2007-english">{{cite book | last = Pejanović | first = Mirko | date = 2007 | title = The political development of Bosnia and Herzegovina in the post-Dayton period | location = Sarajevo | publisher = Šahinpašić | isbn = 978-9958-41-210-3 | language = en }}</ref><ref name="mujkic-review-2007">{{cite journal | last1 = Mujkić | first1 = Asim | date = 2007 | title = Perspektive političkog razvoja Bosne i Hercegovine (Prikaz knjige: Mirko Pejanović, The Political Development of Bosnia and Herzegovina in the Post-Dayton Period) | journal = Pregled | volume = 48 | issue = 3-4 | pages = 315–319 | url = https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/download/492/504/1467 | access-date = 24. februar 2026 | language = bs }}</ref> * Osmanković, J. i Pejanović, M. (2006). ''Euroregije i Bosna i Hercegovina''. Sarajevo: Fakultet političkih nauka, Centar za lokalnu i regionalnu samoupravu.<ref name="osmankovic-pejanovic-2006">{{cite book | last1 = Osmanković | first1 = Jasmina | last2 = Pejanović | first2 = Mirko | date = 2006 | title = Euroregije i Bosna i Hercegovina | location = Sarajevo | publisher = Fakultet političkih nauka, Centar za lokalnu i regionalnu samoupravu | isbn = 978-9958-598-06-7 | language = bs }}</ref> * Fink Hafner, D. i Pejanović, M. (2006). ''Razvoj političkog pluralizma u Sloveniji i Bosni i Hercegovini: istraživačka studija''. Sarajevo: Fakultet političkih nauka.<ref name="stojarova-review">{{cite journal | last1 = Stojarová | first1 = Věra | date = 2008 | title = Review: Razvoj političkog pluralizma u Sloveniji i Bosni i Hercegovini | journal = Central European Political Studies Review | volume = 10 | issue = 1 | pages = 68–69 | url = https://journals.muni.cz/cepsr/article/view/4409/6112 | access-date = 24. februar 2026 | language = en }}</ref> * Pejanović, M. i dr. (2006). ''Opštine/Općine u Bosni i Hercegovini: demografske, socijalne, ekonomske i političke činjenice''. Sarajevo: Promocult; Fakultet političkih nauka, Centar za razvoj lokalne i regionalne samouprave.<ref name="pejanovic-et-al-2006-opstine">{{cite book | last1 = Pejanović | first1 = Mirko | last2 = Zlokapa | first2 = Zdravko | last3 = Zolić | first3 = Hasan | last4 = Arnautović | first4 = Suad | date = 2006 | title = Opštine/Općine u Bosni i Hercegovini: demografske, socijalne, ekonomske i političke činjenice | location = Sarajevo | publisher = Promocult; Fakultet političkih nauka, Centar za razvoj lokalne i regionalne samouprave | isbn = 9958-9319-8-2 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (2005). ''Politički razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu''. Sarajevo: Šahinpašić.<ref name="pejanovic-2005">{{cite book | last = Pejanović | first = Mirko | date = 2005 | title = Politički razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu | location = Sarajevo | publisher = Šahinpašić | isbn = 9958-41-148-2 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (2004). ''Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb''. West Lafayette: Purdue University Press.<ref name="pejanovic-2004-memoir">{{cite book | last = Pejanović | first = Mirko | date = 2004 | title = Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb | location = West Lafayette, Indiana | publisher = Purdue University Press | isbn = 978-1557533593 | language = en }}</ref> * Pejanović, M. (2002). ''Through Bosnian eyes: The political memoirs of a Bosnian Serb''. Sarajevo: Šahinpašić.<ref name="pejanovic-2002-memoir-ba">{{cite book | last = Pejanović | first = Mirko | date = 2002 | title = Through Bosnian eyes: the political memoirs of a Bosnian Serb | location = Sarajevo | publisher = Šahinpašić | isbn = 9958-41-058-3 | language = en }}</ref> * Pejanović, M. (1999). ''Bosansko pitanje i Srbi u Bosni i Hercegovini''. Sarajevo: Bosanska knjiga.<ref name="pejanovic-1999-srbi">{{cite book | last1 = Pejanović | first1 = Mirko | date = 1999 | title = Bosansko pitanje i Srbi u Bosni i Hercegovini | location = Sarajevo | publisher = Bosanska knjiga | isbn = 9958-20-063-5 | language = bs }}</ref> * Ibrahimagić, O., Trnka, K. i Pejanović, M. (1989). ''Marksizam i socijalističko samoupravljanje: udžbenik za II razred srednjeg usmjerenog obrazovanja''. Sarajevo: Svjetlost.<ref name="ibrahimagic-trnka-pejanovic-1989">{{cite book | last1 = Ibrahimagić | first1 = Omer | last2 = Trnka | first2 = Kasim | last3 = Pejanović | first3 = Mirko | date = 1989 | title = Marksizam i socijalističko samoupravljanje: udžbenik za II razred srednjeg usmjerenog obrazovanja | location = Sarajevo | publisher = Svjetlost }}</ref> * Pejanović, M. (1997). ''Sadašnjost i politička budućnost Bosne i Hercegovine''. Sarajevo: Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.<ref name="pejanovic-1997-buducnost">{{cite book | last1 = Pejanović | first1 = Mirko | date = 1997 | title = Sadašnjost i politička budućnost Bosne i Hercegovine | location = Sarajevo | publisher = Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca | isbn = 9958-47-001-2 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (1995). ''Amerika i mirovno rješenje za Bosnu i Hercegovinu''. Sarajevo: Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.<ref name="pejanovic-1995-amerika">{{cite book | last = Pejanović | first = Mirko | date = 1995 | title = Amerika i mirovno rješenje za Bosnu i Hercegovinu | location = Sarajevo | publisher = Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (1987). ''Savez komunista u samoupravnom razvoju društva''. Sarajevo: Oslobođenje.<ref name="pejanovic-1987">{{cite book | last = Pejanović | first = Mirko | date = 1987 | title = Savez komunista u samoupravnom razvoju društva | location = Sarajevo | publisher = Oslobođenje }}</ref> * Pejanović, M. (1986). ''Društveno organizovanje i uloga omladine u političkom sistemu''. Sarajevo: Centar društvenih aktivnosti RK SSO BiH.<ref name="pejanovic-1986">{{cite book | last1 = Pejanović | first1 = Mirko | date = 1986 | title = Društveno organizovanje i uloga omladine u političkom sistemu | location = Sarajevo | publisher = Centar društvenih aktivnosti RK SSO BiH }}</ref> * Pejanović, M. (1981). ''Delegacije i delegatska tijela: ustavno konstituisanje u SR Bosni i Hercegovini''. Sarajevo: Službeni list SR BiH; Svjetlost; Republički zavod za javnu upravu<ref name="pejanovic-1981">{{cite book | last1 = Pejanović | first1 = Mirko | date = 1981 | title = Delegacije i delegatska tijela: ustavno konstituisanje u SR Bosni i Hercegovini | location = Sarajevo | publisher = Službeni list SR BiH: Svjetlost: Republički zavod za javnu upravu }}</ref> == Naučni članci (izbor) == Slijedi izbor naučnih radova objavljenih u časopisima i zbornicima radova: * Sadiković, E. i Pejanović, M. (2022). ''Savremene teorije i prakse participativne demokratije u lokalnim zajednicama''. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="sadikovic-pejanovic-2022">{{cite conference | last1 = Sadiković | first1 = Elmir | last2 = Pejanović | first2 = Mirko | date = 2022 | title = Savremene teorije i prakse participativne demokratije u lokalnim zajednicama | conference = Participacija građana/građanki u odlučivanju o javnim poslovima u jedinicama lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini | location = Sarajevo | publisher = Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine | doi = 10.5644/PI2022.205.01 | url = https://www.researchgate.net/publication/366491755_SAVREMENE_TEORIJE_I_PRAKSE_PARTICIPATIVNE_DEMOKRATIJE_U_LOKALNIM_ZAJEDNICAMA | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (2022). ''Ustavno-pravni položaj Grada Sarajeva u postdejtonskom periodu s osvrtom na mogućnost reforme nadležnosti i teritorijalne organizacije''. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="pejanovic-sarajevo-ustav-2022">{{cite book | last = Pejanović | first = Mirko | date = 2022 | title = Ustavno-pravni položaj Grada Sarajeva u postdejtonskom periodu s osvrtom na mogućnost reforme nadležnosti i teritorijalne organizacije | book-title = Političko-pravni i zakonski položaj Grada Sarajeva u sistemu lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini | location = Sarajevo | publisher = Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine | pages = 17–28 | doi = 10.5644/PI2022.204.02 | url = https://doi.org/10.5644/PI2022.204.02 | language = bs }}</ref> * Sadiković, E. i Pejanović, M. (2022). ''Analiza rezultata provedenog empirijskog istraživanja u okviru projekta: Ustavnopravni i zakonski položaj Grada Sarajeva: mogućnosti reforme nadležnosti i teritorijalne organizacije''. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="sadikovic-pejanovic-2022-sarajevo">{{cite book | last1 = Sadiković | first1 = Elmir | last2 = Pejanović | first2 = Mirko | date = 2022 | title = Analiza rezultata provedenog empirijskog istraživanja u okviru projekta: Ustavnopravni i zakonski položaj Grada Sarajeva: mogućnosti reforme nadležnosti i teritorijalne organizacije | book-title = Političko-pravni i zakonski položaj Grada Sarajeva u sistemu lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini | location = Sarajevo | publisher = Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine | pages = 177–196 | doi = 10.5644/PI2022.204.15 | url = https://doi.org/10.5644/PI2022.204.15 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M., Osmanković, J., Domazet, A. i Sadiković, E. (2019). ''Sarajevo – grad i regija u vremenu i prostoru''. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="anubih-sarajevo-2019">{{cite book | last1 = Pejanović | first1 = Mirko | last2 = Osmanković | first2 = Jasmina | last3 = Domazet | first3 = Anto | last4 = Sadiković | first4 = Elmir | date = 2019 | title = Sarajevo – grad i regija u vremenu i prostoru | location = Sarajevo | publisher = Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine | isbn = 9789926410391 | doi = 10.5644/PI2019.178.00 | url = https://www.researchgate.net/publication/355032361 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (2014). ''Pretpostavke za ubrzanje procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju''. ''Pregled: časopis za društvena pitanja''.<ref name="pejanovic-pregled-2014-eu">{{cite journal | last = Pejanović | first = Mirko | date = 2014 | title = Pretpostavke za ubrzanje procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju | journal = Pregled: časopis za društvena pitanja | publisher = Univerzitet u Sarajevu | volume = 55 | issue = 1 | pages = 11–26 | url = https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/1069/1111 | access-date = 24. februar 2026 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (2014). ''Snažna demokratska država – uslov sigurnosti''. ''Pregled: časopis za društvena pitanja''.<ref name="pejanovic-pregled-2014">{{cite journal | last = Pejanović | first = Mirko | date = 2014 | title = Snažna demokratska država - uslov sigurnosti | journal = Pregled: časopis za društvena pitanja | publisher = Univerzitet u Sarajevu | volume = 55 | issue = 2 | pages = 11–26 | url = https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/336/343 | access-date = 24. februar 2026 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (2013). ''Bosna i Hercegovina od ZAVNOBiH-a do Daytonskog sporazuma: kontinuitet izgradnje državnosti u XX stoljeću''. ''Historijska traganja''.<ref name="pejanovic-traganja-2013">{{cite journal | last = Pejanović | first = Mirko | date = 2013 | title = Bosna i Hercegovina od ZAVNOBiH-a do Daytonskog sporazuma: kontinuitet izgradnje državnosti u XX stoljeću | journal = Historijska traganja | publisher = Institut za historiju, Sarajevo | issue = 12 | pages = 241–266 | url = https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=106604 | access-date = 24. februar 2026 | language = bs }}</ref> * Pejanović, M. (2012). ''Društveno-istorijski značaj referenduma iz 1992. godine za razvoj državnosti Bosne i Hercegovine''. ''Pregled: časopis za društvena pitanja''.<ref name="pejanovic-pregled-2012">{{cite journal | last = Pejanović | first = Mirko | date = 2012 | title = Društveno-istorijski značaj referenduma iz 1992. godine za razvoj državnosti Bosne i Hercegovine | journal = Pregled: časopis za društvena pitanja | publisher = Univerzitet u Sarajevu | volume = 53 | issue = 1 | pages = 11–28 | url = https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/621/632 | access-date = 24. februar 2026 | language = bs }}</ref> == Nagrade == * Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (2020), dodijeljena za doprinos u oblasti naučnog i društvenog rada.<ref name="sestoaprilska-2020">{{cite web | url = https://www.sarajevo.ba/bs/article/7355/gradsko-vijece-grada-sarajeva-usvojilo-odluku-o-dodjeli-priznanja-sestoaprilske-nagrade-grada-sarajeva-2020 | title = Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojilo Odluku o dodjeli priznanja „Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva“ u 2020. godini | date = 4. mart 2020 | website = sarajevo.ba | publisher = Grad Sarajevo | access-date = 25. februar 2026 | language = bs }}</ref> * Nagrada za životno djelo (''Lifetime Achievement Award''), Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), Ljubljana (2023).<ref name="ifimes-nagrada">{{cite web | url = https://www.ifimes.org/en/press-releases/academician-mirko-pejanovic-recipient-of-the-lifetime-achievement-award/5232?page=2 | title = Academician Mirko Pejanović recipient of the Lifetime Achievement Award | date = 9. novembar 2023 | website = ifimes.org | publisher = International Institute for Middle-East and Balkan Studies (IFIMES) | access-date = 24. februar 2026 | language = en }}</ref> * Plaketa za doprinos miru i humanizmu, Internacionalna liga humanista. == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ibn-sina.net/wp-content/uploads/2016/06/263-276.pdf Mirko Pejanović: „Država Bosna i Hercegovina i vjerske zajednice“] – Naučni rad objavljen u časopisu ''Znakovi vremena'' (PDF format) * [http://www.youtube.com/watch?v=yc0a0sFaZuc Gostovanje akademika Mirka Pejanovića u emisiji "Vijesti u 7" (Hayat TV)] – Razgovor o 30 godina Dejtonskog sporazuma * [https://stav.ba/vijest/akademik-mirko-pejanovic-generacije-nakon-izetbegovica-ne-pokazuju-strpljivost-i-borbu-za-interese-drzave-poput-njega/35330 Intervju s akademikom Mirkom Pejanovićem o državi i političkom liderstvu], ''Stav.ba'' (2024) {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:Pejanović, Mirko}} [[Kategorija:Biografije, Kladanj]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] p88zyt20w2caww4uvceo70mvxzsol3e 0 36651 3830743 3830649 2026-04-17T12:08:32Z Nino2910 129308 3830743 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:M. Zalica2.jpg|mini]] [[Datoteka:6 skakavac u fraku naslovna.jpg|mini|Skakavac u fraku, poezija]] [[Datoteka:Plakat, Poznanj.png|mini]] [[Datoteka:4 ne crtaj djavola na zidu, naslovna.jpg|mini]] '''Miodrag Žalica''' ([[Sarajevo]], 16. decembar 1926 – Sarajevo, 17. decembar 1992) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sveske.ba/bs/content/miodrag-zalica-poezija-nadrealisticke-dramaticnosti|title=MIODRAG ŽALICA: POEZIJA NADREALISTIČKE DRAMATIČNOSTI {{!}} Sarajevske Sveske|website=www.sveske.ba|language=bs|access-date=9. 4. 2018}}</ref> Jedan od najznačajnijih modernističkih pjesnika i vodeći bosanskohercegovački dramski pisac druge polovine dvadesetog vijeka. Josip Lešić je u knjizi "Drama i njene sjenke" o Miodragu Žalici rekao: ''"Za njega je čovjek usitinu građa od koje se prave snovi."''<ref>{{Cite news|url=https://sarajevo.co.ba/sjecanje-miodrag-zalica/|title=Sjećanje: Miodrag Žalica ~ SARAJEVO.co.ba|date=15. 12. 2015|newspaper=SARAJEVO.co.ba|language=bs-BA|access-date=9. 4. 2018}}</ref> Školovao se u Sarajevu i Zagrebu. Na Radio Sarajevu adaptirao i režirao veliki broj radio novela i drama. Jedan od pionira Televizije Sarajevo, glavni urednik u igranog programa i urednik dokumentarnom programu TVSA. Drame su mu igrane na mnogim scenama u Jugoslaviji i Poljskoj. Uvršten je u mnoge antologije, poetske i prozne.{{Infokutija osoba | ime = Miodrag Žalica | slika = | opis = Miograg Žalica, 1970. | širina slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1926|12|16}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|12|17|1926|12|16}} | mjesto_smrti = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = [[Antonije Nino Žalica]], [[Pjer Žalica]] | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} == Djela == *''Ne crtaj đavola na zidu, pripovijetke'' (1962) *''Tržnica sna'' (zbirke poezije, 1972)<ref>{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/kolumne/miljenko-jergovic/jednokrili-andeo/257173|title=Miljenko Jergović / Jednokrili anđeo|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=9. 4. 2018}}</ref> (1955.) i "Skakavac u fraku" 1961, <nowiki>''izabrana poezija''</nowiki> 1972 *''Evropska trava'' (prva samostalna drama, 1963)<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=1fDaAAAAQBAJ&pg=PA151&lpg=PA151&dq=miodrag+%C5%BEalica&source=bl&ots=wVf4ruW_25&sig=Fk__4GAMTtA_32b5Jp-jKKv38Ro&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwj0mre_7K3aAhVnP5oKHaueDZo4ChDoAQhSMAc#v=onepage&q=miodrag%20%C5%BEalica&f=false|title=World Encyclopedia of Contemporary Theatre: Volume 1: Europe|last=Nagy|first=Peter|last2=Rouyer|first2=Phillippe|last3=Rubin|first3=Don|date=13. 9. 2013|publisher=Routledge|isbn=9781136402890|language=en}}</ref> *''Tri drame (Pas koji pjeva; Jeskim; Najljepši dan: jedna noć)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1971) *''Zagrljenici'' (Sarajevo, 1971) *''U beskraj, Hotel s pogledom na čudovište'' (1973) *''Drugi trio (Zagrljenici; Tako dozvaše tajnu; Hotel s pogledom na čudovište ili vilovnjaci)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1975) *''Rimski dan (Propercije)'' (Sarajevo, 1976) *''Jesenja padobranska vježba'' (1978) *''Drugi mačići koji se u vodu bacaju'' (1980) *''Treći trio (Velike dvokolice; Lambethwalk; Rimski dan)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1980) *''Rimski dan, Savremena književnost naroda i narodnosti BiH'' (Sarajevo, 1984/85) *''Mamurni golubovi'' (Sarajevo, 1986) *''Neprijatno interesovanje'' (Sarajevo, 1987) *''Mirišu li jorgovani u Njujorku'' (Sarajevo, 1988) *''Geteov hrast u Buhenvaldu''(Sarajevo, 1988) *''Posljednji iz kaste strasti'' (Sarajevo, 1990) *''Poezija Miodraga Žalice'' (Sarajevo, 2024) ==Nagrade== * '''1962''' – [[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu; * '''1972''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]; *27-julska nagrada BiH *Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (dva puta) *Nagrada iz fonda Vase Kosića Udruženja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine (dva puta) *Nagrada časopisa Pozorište {{Wikicitat}} == Reference == {{Refspisak|}} {{stub-bh-biog}} {{DEFAULTSORT:Žalica, Miodrag}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Rođeni 1926.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjesnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]] [[Kategorija:Jugoslavenski scenaristi]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] cmzernhhbyuspk8xm6kwi4fd8vi0mdo 0 55416 3830848 3830592 2026-04-18T08:33:04Z KWiki 9400 Držati se općeg pristupa. 3830848 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} Pojam '''indirektnog poreza''' može imati više od jednog značenja. U kolokvijalnom smislu, '''indirektni porez''' poput poreza na promet, posebnih oblika poreza (porez po jedinici), [[Porez na dodatu vrijednost|poreza na dodatu vrijednost]] (PDV) ili poreza na robe i usluge je [[porez]] koji se prikuplja putem posrednika (kao što je prodavnica) od osoba koje se smatraju poreskim obveznicima i koje snose krajnje ekonomske posljedice poreza (naprimjer krajnji potrošači). Posrednici u toku prodaje robe ili vršenja usluga popunjavaju izvještaje o povratu poreza i proslijeđuju ih poreznim organima sa zahtjevom za povrat. U ovom smislu, pojam indirektnog poreza je u suprotnosti s pojmom direktnih poreza koji se prikupljaju direktno od strane poreznih organa od osoba (fizičkih i pravnih) na koje se taj porez odnosi. Neki ekonomisti su mišljenja da je "direktni porez onaj koji se ne može prevaliti od strane poreznih obveznika na drugu osobu, dok se indirektni može prevaliti, odnosno indirektni porez plaća neko drugi".<ref>''Britannica Online'', Article on [http://www.britannica.com/eb/article-72003/taxation Taxation]. See also ''Financial Dictionary Online'', Article on [http://financial-dictionary.thefreedictionary.com/Direct+taxes Direct taxes].</ref> Indirektni porez može povećati cijenu roba i usluga tako da u stvarnosti potrošači plaćaju porez tako što kupuju robu i usluge plaćajući cijenu u kojoj su sadržani indirektni porezi.<ref>''Financial Dictionary Online'', članak o [http://financial-dictionary.thefreedictionary.com/Indirect+taxes indirektnim porezima].</ref> Primjer bi moglo biti [[gorivo]], [[alkoholna pića]] ili cigarete. == Također pogledajte == * [[Porez na dodatu vrijednost]] * [[Carina]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Porezi]] h2j8k5rnd1yn0vi8gy9a0ynm2e4tpxv 0 57019 3830760 3631748 2026-04-17T13:22:24Z Panasko 146730 3830760 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Illyrian Tribes satellite Map (English).svg|mini|300px|Karta koja približno pokazuje razmještaj ilirskih plemena u Iliriji]] '''Ardijejci''' (Vardaei, Ardiaei ili Ardijeji) su [[Iliri|ilirski]] narod koji je prvobitno nastanjivao područje doline rijeke [[Neretva|Neretve]] (Narenta), i uz [[Jadransko more|jadransku]] obalu (pretežno područje koje danas zauzima južna [[Dalmacija]]) do [[Boka kotorska|Boke kotorske]], a u određenim periodima i šire. == Etimologija == Strukturne jezičke sličnosti povezuju riječ Ardiaei sa riječima nekoliko indo-evropskih jezika. Tako naprimjer postoji sličnost između naziva [[Ardiaei]] (Ardijeji, Ardijejci itd.) i [[albanski jezik|albanske riječi]] "ardhja", što znači "dolazak", a koja je opet slična albanskoj riječi "(h)ardhija",("loza"), i predstavlja direktnu konotaciju na riječ "nasljednik". S druge strane postoji i sličnost sa latinskim korijenom riječi "ard", iz kojeg je proizašlo niz riječi značenja "vatreno", "strasno" ili "žarko". Ipak, ono što je u jezičkom smislu najinteresantnije je veza između naziva ''Ardiaei'', onako kako je zabilježeno u antičkim dokumentima i [[latinski jezik|latinske riječi]] "Ardea", što doslovno znači "[[Čaplja]]". U prilog ovoj tezi ide i činjenica da se grad u dolini Neretve, što je upravo područje koje su nastanjivali starosjedioci Ardijejci zove "[[Čapljina]]". To otvara mogućnost da su [[Slaveni]] dolaskom na to područje preuzeli naziv mjesta od Rimljana, a upravo se jezikom ovih potonjih (Latinskim) može lahko objasniti naziv ovog ilirskog naroda. S druge strane teoriju o latinskoj etimologiji naziva ovog ilirskog naroda (Ardiaei) podriva činjenica da se oni pominju, doduše u grčkoj formi, kao [[Ardiaioi]], mnogo prije negoli su Rimljani mogli uopće izvršiti bilo kakav uticaj na jezik Ilira, tj. mnogo prije nego su Rimljani zvanično okupirali teritorij nastanjen Ilirima. Tako Teopomp, grčki istoričar koji je živio oko 380. p. n. e. govori o sukobu između Ardijejaca i [[Kelti|Kelta]]. Ardijejci se također pominju i u sukobu sa [[Filip II Makedonski|Filipom II]], ocem [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]], koji ih nikada nije uspio pokoriti, uprkos mnogobrojnim napadima sa kojih bi se često vraćao nazad u Makedoniju sa priličnim plijenom. [[Strabon]], grčki historičar, geograf i filozof, navodi da su Ardijejce kasnije nazivali i Vardiaei (Geografija, knjiga VII.5). (Naziv Vardiaei možda se može dovesti u vezu sa nazivom rijeke [[Vardar]], u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] što otvara još jednu mogućnost istraživanja u oblasti etimologije ovog imena.)Ono što je posebno bitno kada je u pitanju naziv Vardaei je činjenica da je ovaj naziv gotovo identičan grčkoj riječi "vardia", što znači "čuvar" ili "garda", a što nije za odbaciti kao moguće objašnjenje za porijeklo naziva Adrijejaca, obzirom na to da je drevni grčki jezik bio zapravo ''lingua franca'' tog vremena. To nadalje navodi na zaključak da bi grčki naziv za ovaj ilirski narod, Ardiaioi, mogao biti zapravo samo još jedna jezička varijanta naziva "Vardaei", a ovj potonji, naziv koji po ovoj teoriji potiče od grčke riječi" vardei". Naravno, to je samo jedna od nekoliko mogućih teorija koje otvaraju i mnoga druga pitanja na polju etno-jezičkog istraživanja. [[Ivan Lučić]] citira Strabona i navodi dvije verzije ovog imena: ''Sardiaeos/Ardiaeos''.<ref>{{Cite book|last=Lučić|first=Ivan|authorlink= |title=O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske, knjiga VII|year=1986|url= |publisher=VPA|pages=144., 145.|location=Zagreb|id= }}</ref> Postoji još i keltska riječ "ardu", što znači "visok". Lično ime [[Ardian]] ili [[Ardijan]] potiče upravo od Ardijejaca. == Prva postojbina == {{Glavni|Autarijati i Ardijejci}} [[Autarijati]] i Ardijejci su dva susjedna ilirska plemena koji su se vijekovima sukobljavali na liniji planina: [[Treskavica]]-[[Bjelašnica]]-[[Visočica (planina)|Visočica]]-[[Lelija]]-[[Zelengora]]-[[Maglić]]-[[Durmitor]]. Na osnovu [[Pseudo-Aristotel]]a i [[Strabon]]a, razlog sukoba su bogate zone za ispašu i slana vrela neophodna za brigu o stoci. Oba pisca spominju vrelo slane vode koje se pojavljuje samo u proljeće, što indicira da do toga dolazi uslijed otapanja snijega. Dugotrajno sukobljavanje trajalo je sve do konačnog ujedinjena autarijatskih zajednica u jedinstveni politički entitet do kojeg je došlo krajem VI vijeka p.n.e. Stvaranje jedinstvenog, stabilnog i moćnog političkog entiteta je bio jedan od najvažnijih preduvjeta za ekspanziju Autarijata širokog obima. Ardijejci su potisnuti od masiva [[Prenj]]a, Zelengore i Maglića, i formiraju novi centar u [[Gatačko polje|Gatačkom polju]]. Od kraja IV. st. p. n. e. presudno utiču na razvoj etničkih, narodnosnih i geopolitičkih procesa koji su se odvijali na prostoru između Neretve, Boko-kotorskog zaliva i sve do [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]].<ref name="GT">{{Cite web |url=https://vdocuments.site/salmedin-mesihovic-ilirike.html |title=Salmedin Mesihović - Ilirike |access-date=21. 3. 2020 |archive-date=12. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200112151027/https://vdocuments.site/salmedin-mesihovic-ilirike.html |url-status=dead }}</ref> == Život i običaji == Ardijejci su bili vrsni brodograditelji i pomorci, a svoje vještine stekli su upravo na rijeci Neretvi. Gradili su male i brze brodice, slične onima po kojima su bili poznati [[Liburni]], čiji je izum kasnije bio u širokoj upotrebi od strane Rimljana, kao uostalom i tuniku "Dalmatika" (vidjeti mozaik s prikazom [[Justinijan I|Cara Justinijana]] u crkvi San Vitale u [[Ravenna|Ravenni]]). Drevni historičari su također zabilježili da su Iliri "''običavali oslobađati svoje ratne zarobljenike, a ovi potonji bi se zauzvrat brzo asimilirali u njihovo društvo''" (Wise; Terence: "Armies of the 2nd Punic War", i Strabon, Geografica). Ukoliko bi osvojili neku oblast Ardijejci su tom stanovništvu kao cjelini, nametali obavezu plaćanja dažbina.<ref>{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2030.pdf |title=Fanula Papazoglu - O zavisnom seljaštvu kod Ardijejeca i Dardanaca |access-date=21. 3. 2020 |archive-date=15. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200215062405/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2030.pdf |url-status=dead }}</ref> Ardijejci su dijelili rijeku Neretvu koja se tada zvala Narenta/Naron/Narona sa ilirskim narodom po imenu [[Narensi]]; veza između imena Narensi i rijeke Neretve se čini očiglednom. Ardijejci su bili susjedi i [[Daorsi]]ma, čije ostatke grada [[Daorsoi|Daorsona]] još uvijek možemo vidjeti u Ošanićima kod [[Stolac|Stoca]]. Ardijejci, za razliku od Daorsa, nisu kovali svoj novac, ali su svakako bili značajna ilirska zajednica u drevnom svijetu i osnivači jednog od najuticajnijih kraljevstava drevnog Balkana-ilirskog kraljevstva kralja [[Agron (kralj)|Agrona]].<ref name="PapazogluD">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države |work= ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |access-date= 9. 2. 2018 |archive-date= 14. 7. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |url-status= dead }}</ref> Stari Grci, a potom i stari Rimljani su ih smatrali jednim od najmoćnijih ilirskih naroda. Zahvaljući neposrednom dodiru starih [[Rimljani|Rimljana]] sa Ardijejcima i sačuvanim zapisima njihovih historičara danas imamo o njima nešto više podataka u odnosu na ostale ilirske narode. Nakon poraza Grci su ih opisali kao sklone piću i nedisciplini. Uprkos opisu Ardijejaca koji su dali drevni rimski i grčki autori, a koji itekako mogu biti pristrasni i neobjektivni, obzirom na to da su se Iliri generacijama uspješno opirali asimilaciji od strane drevnih Helena a kasnije i Rimljana, nije teško između redova izvući i nešto objektivniji opis Ilira kao naroda. [[File:Map of the Kingdom of Agron of the Ardiaei (English).svg|mini|desno|Ilirska kraljevina u doba Agrona]] == Ardijejsko kraljevstvo == Grčki historičar [[Strabon]] (oko 63. p. n. e – 24. n. e) navodi Ardijejce kao jedan od tri najjača ilirska naroda, uz [[Autarijati|Autarijate]] i [[Dardanci|Dardance]], i kaže da su se ilirske teritorije prostirale od Panonije preko bosanskih planina do zaliva Rhizon ([[Risan]]). Ilirski kralj Agron bio je Ardijejac i u vrijeme njegove vladavine kraljevstvo Ilira bilo je najmoćnije, što ne poriču ni grčki ni rimski istoričari. Bio je sin kralja [[Pleuratus]]a i vladao je od 250. do 230. p. n. e.<ref name="Wilkes">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/15826619JohnWilkesTheIllyrians/15826619-John-Wilkes-The-Illyrians_djvu.txt |title= John Wilkes - the Illiyans |work= Elektronska verzija|access-date= 9. 2. 2018}}</ref> Pod Agronom, Iliri su bili na vrhuncu svoje vojne moći, i na moru i na kopnu. Niko od susjeda Ilira u to vrijeme nije ni približno bio toliko moćan. Agronovo kraljevstvo se prostiralo većim dijelom historijskog područja [[Ilirija|Ilirije]] uključujući i ostrvo [[Hvar]]. Ono što je možda i najbitnije u smislu sticanja objektivnije slike o drevnim Ilirima Agronovog kraljevstva je običajno pravo koje je, sudeći po vladavini Agrona, kultivisalo pravičnost kao sistem vrijednosti. Tako je godine 231. p. n. e. Demetrijus II, makedonski kralj, zatražio vojnu pomoć od Agrona protiv najezde vojno daleko nadmoćnijeg i mnogobrojnijeg napadača - Etolskih Grka. Agron je bez oklijevanja uslišio molbe makedonskog kralja te su Ilirski ratnici natjerali Etolske Grke u bijeg.<ref name="Zippel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/142186107/Zippel-G-1877-Die-Romische-Herrschaft-in-Illyrien |title= Zippel G. 1877. Die Römische Herrschaft in Illyrien |work= |access-date= 9. 2. 2018}}</ref> Pobjednička vojska Ilira se slaveći vratila kući, a Agron je bio toliko sretan zbog pobjede da je zbog prekomjernog slavljeničkog uživanja u vinu preminuo 231. godine p. n. e., mada svakako ne treba isključiti ni daleko manje naivne teoorije njegove smrti, kao npr. trovanje i sl.<ref>[https://books.google.de/books?id=t7YF5S9cP7YC&pg=PA169&lpg=PA169&dq=Zippel+illyrian&source=bl&ots=JWwDCwzewf&sig=f7TXc57Sc_wg460sAmPYSMnKZlY&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjrqq3h1r_fAhUILFAKHVOvDewQ6AEwC3oECAAQAQ#v=onepage&q=Zippel%20illyrian&f=false Henri A. Ormerod - Drevna piratstva – The Johns Hopkins University Press, Baltimor, Maryland, 1997]</ref> Zbog učestalih napada na rimske i druge trgovačke brodove u Jadranskom i [[Jonsko more|Jonskom moru]] i propalih pregovora, [[rimska vojska]] je potisnula na ušće Neretve. == Posljednji pomeni == Nakon toga malo je spomena o Ardijejcima. Servije Fulvije Flak (Servius Fulvius Flaccus) je 135. p. n. e. pokrenuo vojsku od oko 10.000 pješaka i 600 konjanika te porazio Ardijejce u blizini poluostrva [[Pelješac]]. U svakom slučaju, drevni historičari pišu kako su Ardijejci gotovo "izumrli", vjerovatno misleći na njihov nestanak kao gospodara istočne jadranske obale i jadranskog mora. Moguće je i da su se asimilirali u druge kontinentalne ilirske zajednice. Oni preostali koji se nisu asimilirali i koji su zadržali ime Ardijejci, a za koje [[Plinije Stariji|Plinije]] navodi da ih je ostalo svega 20 dekurija, prema [[Radoslav Dodig|Radoslavu Dodigu]] nastavili su živjeti na teritoriji današnjeg [[Podveležje (regija)|Podveležja]] kod [[Mostar]]a.<ref>{{Cite book|title=Hrvatski neretvanski zbornik 5/2013.|last=Dodig|first=Radoslav|publisher=Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu|year=2013|isbn=|location=Zagreb|pages=46, 47}}</ref> == Literatura == # Aleksabdar Stipčević - Iliri-Povijest, život i kultura, Školska knjiga, 1989. # Radovi Alojza Benca # Radovi Prof. Envera Imamovića # {{cite book |last = Cabanes |first = Pierre |title = Les illyriens de Bardylis à Genthios 1 csillagozás IVe-IIe siècles avant J.-C. |url= https://moly.hu/konyvek/pierre-cabanes-les-illyriens-de-bardylis-a-genthios |publisher =Amazon (French) Paperback |year = 1988 |isbn = }} # Room, Adrian: ''BREWER'S Dictionary of Names, People, Places and Things'' # Wise; Terence: "Armies of the 2nd Punic War", # Adžanela Ardian - Illyrian Bosnia and Herzegovina-an overview of a cultural legacy, 2004, Center for Balkan Studies, http://www.academia.edu/2490281/Illyrian_Bosnia_and_Herzegovina-an_Overview_of_a_Cultural_Legacy_Ancient_Illyrians_of_Bosnia_and_Herzegovina # {{cite book |last = Bojanovski |first = Ivo |title = BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1988 |isbn = }} == Reference == {{Refspisak}} {{Iliri}} [[Kategorija:Ilirska plemena]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Ilira]] hsarjw9zi8q53j7m6opkvdl23dbzm0a 0 71829 3830818 3760487 2026-04-17T20:19:50Z ~2026-23640-46 180429 nova knjiga poezije 3830818 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mujo Musagić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|04|10}} | mjesto_rođenja = [[Duvno]], [[FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mujo Musagić''' rođen je 10. aprila 1947. u Duvnu (sada [[Tomislavgrad]]). U rodnom gradu završio je osnovnu školu i gimnaziju, a Višu pedagošku školu završava u [[Mostar]]u. Fakultetsko obrazovanje stječe u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje živi i radi od 1978. Musagić duži niz godina obavlja poslove direktora i glavnog i odgovornog urednika ''Prosvjetnog lista'', informativnog i stručnog glasila radnika u obrazovanju. Član je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] i Bošnjačkog društva pisaca == Bibliografija == * ''U Nigdjezemlji grad Nigdjegrad'', Kulturno-prosvjetna zajednica, poezija, [[Duvno]], 1969. * ''Gorka izdaja trava'', poezija, "Drugari", Sarajevo, 1992. * ''Stakleni dani'', poezija, "Polet" i "Prosvjetni list", Sarajevo, 1997. * ''Soba'', poezija, "Sarajevo Publishing", Sarajevo, [[1998]]. * ''Baš nešto mislim'', poezija za djecu, "Hromadžić company", Sarajevo, 2002. * ''Ručak na Blekinom Potoku i druge priče iz opsjednutog grada'', priče, "Sarajevo Publishing", Sarajevo, 2003. * ''Šta će sad raditi prsti'', poezija, "Bosanska riječ", [[Tuzla]], 2005. * ''Peripatos kraj Miljacke'', poezija, "Zalihica", Sarajevo, 2007. * ''Sunce je ozbiljna zvijezda'', poezija, "Dobra knjiga", Sarajevo, 2010. * ''"Leteći tanjir" iznad Vranića doca, priče za djecu i mlade, "Planjax", Tešanj, 2015.'' * ''Druga konferencija ptica'', poezija, "Dobra knjiga", Sarajevo, 2015. * ''Na kraju umornog vijeka'', poezija, "Planjax" , Tešanj, [[2016.]] * ''Evo prešli smo rijeku'', poezija, "Planjax", Tešanj, 2017. * ''Listopadna pjesma ljubavna'', poezija, "Planjax", Tešanj, [[2018.]] * ''Opet će se pisati soneti, poezija, Društvo pisaca BiH, Sarajevo, 2020.<ref>{{Cite web|url=http://drustvopisaca.ba/vijest.php?id=52|title=Vijesti|website=drustvopisaca.ba|access-date=20. 5. 2020}}{{Mrtav link}}</ref>'' * ''U kvaru su nam ogledala, poezija, "Planjax", Tešanj, 2021.'' * ''Stalo vrijeme u red za pjesmu, izabrane pjesme, Dobra knjiga, Sarajevo, 2022.'' * ''Mjeseca plavog najmlađi sin, poezija, Društvo pisaca BiH, Sarajevo, 2023.'' * ''Polje me moje prevarilo, Edicija "100 knjiga bošnjačke književnosti", BZK "Preporod", Sarajevo, 2023.'' * ''Niko više ne broji zvijezde, poezija, Bošnjačko društvo pisaca, Sarajevo, 2026.'' == Reference == {{Refspisak|}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Musagić, Mujo}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Tomislavgrad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 295nsdnp7beyuq63h5ujwwj1xsi6nwp 0 77832 3830807 3608843 2026-04-17T16:59:54Z Silverije 11028 3830807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija aerodrom | ime = Aerodrom Varaždin | izvorno ime = Aerodrom Varaždin | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Vara%C5%BEdinski_aerodrom_1.jpg | slika-širina = 150px | opis = Kontrolni toranj varaždinskog aerodroma | IATA = | ICAO = LDVA | vrsta = Aerodrom za poseban zračni saobraćaj | vlasnik-operator = | vlasnik = | operater = Parkovi d.o.o. | grad = [[Varaždin]] | lokacija = | izgrađen = | upotreba = | visina-m = 166 | koordinate = {{coor dms|46|17|39|N|16|23|00|E|type:airport}} | website = [http://www.varazdinairfield.com/ Službena stranica] | r1-broj = 16/34 | r1-dužina-m = 1730 | r1-površina = asfalt | h1-broj = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Aerodrom Varaždin (ICAO: LDVA)''' je [[aerodrom]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Namijenjen je za poseban [[zračni saobraćaj]], odnosno za prihvat i otpremu [[avion]]a. Nalazi se dva kilometra istočno od grada [[Varaždin]]a. Varaždinski aerodrom ima asfaltiranu stazu dugu 1730 m i široku 30 m. Na aerodromu djeluju službe carine, granične policije, vatrogasaca i hitne službe. Aerodrom nudi i usluge servisa poslovnih aviona.<ref>{{Cite web|url=http://www.croatianairports.com/hr/VarazdinAerodrom.aspx|title=Aerodrom Varaždin|website=www.croatianairports.com|language=hr|access-date=22. 2. 2018|archive-date=10. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180310123029/http://www.croatianairports.com/hr/VarazdinAerodrom.aspx|url-status=dead|archive-date=10. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180310123029/http://www.croatianairports.com/hr/VarazdinAerodrom.aspx}}</ref> Po Ugovoru o upravljanju i korištenju varaždinskog aerodroma, sklopljenog između Grada Varaždina i Parkova d.o.o. kao Upravitelja, Parkovi d.o.o. su operater Aerodroma Varaždin.<ref>{{Cite web|url=https://parkovi.eu/|title=Parkovi d.o.o. su dioničko društvo za komunalne i hortikulturne djelatnosti|website=Parkovi d.o.o.|language=hr|access-date=2. 8. 2022}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20080516083232/http://www.varazdinairfield.com/ Službene stranice] {{Aerodromi u Hrvatskoj}} {{stub-aerodrom-hrvatska}} [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj|Varaždin]] [[Kategorija:Građevine u Varaždinu]] [[Kategorija:Ekonomija Hrvatske]] b360dmff02sr3lb5wqzsibeoia1ciur 0 85087 3830748 3826534 2026-04-17T12:53:23Z Panasko 146730 3830748 wikitext text/x-wiki {{mson|Villach}} * [[Villach (grad)]], grad u istoimenom [[Villach (okrug)|okrugu]], austrijske pokrajine Koruške * [[Villach-Land]], okrug u austrijskoj pokrajini [[Koruška|Koruškoj]] {{višeznačnica}} iv2aathy53voc7ah6ysxf15a9nxvmsh 14 85363 3830864 2055446 2026-04-18T09:01:04Z KWiki 9400 [[Kategorija:Matematički i kvantitativni metodi (ekonomija)]] uklonjena; [[Kategorija:Matematičke i kvantitativne metode (ekonomija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830864 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Industries}} [[Kategorija:Primijenjena matematika]] [[Kategorija:Matematičke i kvantitativne metode (ekonomija)|Matematička ekonomija]] [[Kategorija:Ekonomija]] 81vvnd0fw585jcatuptptxvhvx13wwm 14 85364 3830866 2882948 2026-04-18T09:01:49Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Matematički i kvantitativni metodi (ekonomija)]] na [[Kategorija:Matematičke i kvantitativne metode (ekonomija)]] bez ostavljanja preusmjerenja 2882948 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Grane ekonomije|Matematički i kvantitativni metodi]] [[Kategorija:Primijenjena matematika]] 2zaueoe5z98gazvuyn62qihfk7ga28e 0 86995 3830831 3821656 2026-04-18T07:38:49Z KWiki 9400 3830831 wikitext text/x-wiki {{ATP sidebar navbox}} '''ATP Masters 1000''' jest serija najprestižnijih [[tenis]]kih turnira pod okriljem [[Asocijacija teniskih profesionalaca|Asocijacije teniskih profesionalaca]] (ATP). Održavaju se godišnje u [[Evropa|Evropi]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[NR Kina|Kini]]. Masters serija turnira počela je davne 1990, i to pod nazivom "Championship Series". Između 1996. i 1999. zvala se '''Mercedes-Benz Super 9''', od 2000. do 2004. '''Tennis Masters Series''', a između 2005. i 2009. '''ATP Masters Series'''. Od početka 2009. nosila je naslov '''ATP World Tour Masters 1000''', a od 2019. '''ATP Tour Masters 1000'''. Trenutno se svi mečevi na ovim turnirima igraju na dva dobijena seta. (Ranije su se finala nekih igrala na tri dobijena seta.) Rekord po broju osvojenih titula drži [[Novak Đoković]] (40), koji je osvajanjem titule u Cincinnatiju 2018. postao i jedini igrač u historiji s osvojenih svih devet Mastersa.<ref name="GM">{{Cite web |date= 19. 8. 2018 |title= Nine To Shine: Djokovic Claims Historic Cincy Crown |url= http://www.atptour.com/en/news/cincinnati-2018-final-federer-djokovic |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20220309181131/https://www.atptour.com/en/news/cincinnati-2018-final-federer-djokovic |archive-date= 9. 3. 2022 |website= ATPTour.com}}</ref> U parovima rekord drže [[Bob Bryan|Bob]] i [[Mike Bryan]] s 39 titula; njih dvojica također su osvojila svih devet titula, kao i [[Daniel Nestor]]. == Turniri == {| class="wikitable" |- !Turnir !Država !Lokacija !Mjesto održavanja !Datira od !Vrsta podloge |- | [[Indian Wells Masters|BNP Paribas Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Indian Wells (Kalifornija)|Indian Wells]] ([[Kalifornija]]) | [[Indian Wells Tennis Garden]] | align=center|1987. | tvrda |- | [[Miami Masters|Miami Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Miami Gardens]] | [[Stadion "Hard Rock"]] | align=center|1985. | tvrda |- | [[Monte Carlo Masters|Monte-Carlo Rolex Masters]] | {{ZID|Monako}} | [[Roquebrune-Cap-Martin]] | [[Monte Carlo Country Club]] | align=center|1897. | zemlja |- | [[Madrid Masters|Mutua Madrid Open]] | {{ZID|Španija}} | [[Madrid]] | [[Caja Mágica]] | align=center|2002. | zemlja |- | [[Rim Masters|Internazionali BNL D'Italia]] | {{ZID|Italija}} | [[Rim]] | [[Foro Italico]] | align=center|1930. | zemlja |- | [[Canada Masters|National Bank Open]] | {{ZID|Kanada}} | [[Montréal]] / [[Toronto]]{{efn|group=t|Muški Canada Masters održava se u Montréalu u parnim godinama, a u Torontu u neparnim, naizmjenično sa ženskim izdanjem turnira.}} | [[Stadion IGA|Stade IGA]] / [[Aviva Centre]] | align=center|1881. | tvrda |- | [[Cincinnati Masters|Western & Southern Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Cincinnati]] | [[Teniski centar porodice Lindner]] | align=center|1899. | tvrda |- | [[Shanghai Masters (tenis)|Shanghai Rolex Masters]] | {{ZID|Kina}} | [[Šangaj]] | [[Qizhong Arena]] | align=center|2009. | tvrda |- | [[Pariz Masters|Rolex Paris Masters]] | {{ZID|Francuska}} | [[Pariz]] | [[La Défense Arena]] | align=center|1968. | tvrda |} {{notelist|group=t}} == Rezultati == <!-- === 2027. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2027.|Indian Wells]]''' || || || || || || |- | '''[[Miami Masters 2027.|Miami]]''' || || || || || || |- | '''[[Monte Carlo Masters 2027.|Monte Carlo]]''' || || || || || || |- | '''[[Madrid Masters 2027.|Madrid]]''' || || || || || || |- | '''[[Rim Masters 2027.|Rim]]''' || || || || || || |- | '''[[Canada Masters 2027.|Toronto]]''' || || || || || || |- | '''[[Cincinnati Masters 2027.|Cincinnati]]''' || || || || || || |- | '''[[Shanghai Masters 2027.|Šangaj]]''' || || || || || || |- | '''[[Pariz Masters 2027.|Pariz]]''' || || || || || || |} --> === 2026. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2026.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || 7–6⁶, 7–6⁴ || {{ZD|ARG}} [[Guido Andreozzi]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Manuel Guinard]] || {{ZD|FRA}} [[Arthur Rinderknech]] <br/> {{ZD|MNK}} [[Valentin Vacherot]] || 7:6³, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2026.|Miami]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Lehečka]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Andrea Vavassori]] || {{ZD|FIN}} [[Harri Heliövaara]] <br/> {{ZD|VB}} [[Henry Patten]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2026.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || 7:6⁵, 6:3 || {{ZD|NJE}} [[Kevin Krawietz]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 4:6, 6:2, [10:8] |- | '''[[Madrid Masters 2026.|Madrid]]''' || || || || || || |- | '''[[Rim Masters 2026.|Rim]]''' || || || || || || |- | '''[[Canada Masters 2026.|Toronto]]''' || || || || || || |- | '''[[Cincinnati Masters 2026.|Cincinnati]]''' || || || || || || |- | '''[[Shanghai Masters 2026.|Šangaj]]''' || || || || || || |- | '''[[Pariz Masters 2026.|Pariz]]''' || || || || || || |} === 2025. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2025.|Indian Wells]]''' || {{ZD|VB}} [[Jack Draper (teniser)|Jack Draper]] || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || 6:2, 6:2 || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|SAD}} [[Sebastian Korda]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Jordan Thompson (teniser)|Jordan Thompson]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2025.|Miami]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Menšík]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6⁴, 7:6⁴ || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] <br/> {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || 7:6³, 6:3 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2025.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Musetti]] || 3:6, 6:1, 6:0 || {{ZD|MNK}} [[Romain Arneodo]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Manuel Guinard]] || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] <br/> {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || 1:6, 7:6⁸, [10:8] |- | '''[[Madrid Masters 2025.|Madrid]]''' || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || {{ZD|VB}} [[Jack Draper (teniser)|Jack Draper]] || 7:5, 3:6, 6:4 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Rim Masters 2025.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 7:6⁵, 6:1 || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|FRA}} [[Sadio Doumbia]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Fabien Reboul]] || 6–4, 6–7⁶, [13–11] |- | '''[[Canada Masters 2025.|Toronto]]''' || {{ZD|SAD}} [[Ben Shelton]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Karen Hačanov]] || 6:7⁵, 6:4, 7:6³ || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] <br/> {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 6:3, 6:7⁵, [13:11] |- | '''[[Cincinnati Masters 2025.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 5:0, predaja || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Musetti]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Sonego]] || 4:6, 6:3, [10:5] |- | '''[[Shanghai Masters 2025.|Šangaj]]''' || {{ZD|MNK}} [[Valentin Vacherot]] || {{ZD|FRA}} [[Arthur Rinderknech]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|NJE}} [[Kevin Krawietz]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] || {{ZD|ŠVE}} [[André Göransson]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Alex Michelsen]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2025.|Pariz]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] || 6:4, 7:6⁴ || {{ZD|FIN}} [[Harri Heliövaara]] <br/> {{ZD|VB}} [[Henry Patten]] || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] <br/> {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || 6:3, 6:4 |} === 2024. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2024.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus|ATP je objavio da igrači iz Rusije i Bjelorusije od 1. marta 2022. neće nastupati pod imenima ili zastavama svojih zemalja zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]].}} [[Danil Medvedev]] || 7:6⁵, 6:1 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || 7:6², 7:6⁴ |- | '''[[Miami Masters 2024.|Miami]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] || 6:3. 6:1 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] || 6:7³, 6:3, [10:6] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2024.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|BEL}} [[Sander Gillé]] <br/> {{ZD|BEL}} [[Joran Vliegen]] || {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 5:7, 6:3, [10:5] |- | '''[[Madrid Masters 2024.|Madrid]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || {{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] || 4:6, 7:5, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Sebastian Korda]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Jordan Thompson (teniser)|Jordan Thompson]] || {{ZD|URU}} [[Ariel Behar]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Adam Pavlásek]] || 6:3, 7:6⁷ |- | '''[[Rim Masters 2024.|Rim]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|ČIL}} [[Nicolás Jarry]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 6:2, 6:2 |- | '''[[Canada Masters 2024.|Montréal]]''' || {{ZD|AUS}} [[Aleksej Popirin]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || 6:2, 7:6⁴ |- | '''[[Cincinnati Masters 2024.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|SAD}} [[Frances Tiafoe]] || 7:6⁴, 6:2 || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|SAD}} [[Mackenzie McDonald]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Alex Michelsen]] || 6:2, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2024.|Šangaj]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6⁴, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] || {{ZD|ARG}} [[Máximo González]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Andrés Molteni]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2024.|Pariz]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|FRA}} [[Ugo Humbert]] || 6:2, 6:2 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] || {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Adam Pavlásek]] || 3:6, 6:3, [10:5] |} === 2023. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2023.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 6:3, 2:6, [10:8] |- | '''[[Miami Masters 2023.|Miami]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 7:5, 6:3 || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 7:6⁴, 7:5 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2023.|Monte Carlo]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || 5:7, 6:2, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] || {{ZD|MNK}} [[Romain Arneodo]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Sam Weissborn]] || 6:0, 4:6, [14:12] |- | '''[[Madrid Masters 2023.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NJE}} [[Jan-Lennard Struff]] || 6:4, 3:6, 6:3 || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Karen Hačanov]] <br/> {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || 6:3, 3:6, [10:3] |- | '''[[Rim Masters 2023.|Rim]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|MNK}} [[Hugo Nys]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Jan Zieliński]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Botic van de Zandschulp]] || 7:5, 6:1 |- | '''[[Canada Masters 2023.|Toronto]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] || 6:4, 6:1 || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || 6:3, 6:1 |- | '''[[Cincinnati Masters 2023.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || 5:7, 7:6⁷, 7:6⁴ || {{ZD|ARG}} [[Máximo González]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Andrés Molteni]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 3:6, 6:1, [11:9] |- | '''[[Shanghai Masters 2023.|Šangaj]]''' || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6:3, 3:6, 7:6⁸ || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || 5:7, 6:2, [10:7] |- | '''[[Pariz Masters 2023.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || 6:2, 5:7, [10:7] |} === 2022. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2022.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 7:6⁵ || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:6⁴, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2022.|Miami]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] <br/> {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 7:6⁵, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2022.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || {{ZD|ŠPA}} [[Alejandro Davidovich Fokina]] || 6:3, 7:6³ || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 6:4, 3:6, [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2022.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 6:3, 6:1 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 7:6⁴, 4:6, [10:5] |- | '''[[Rim Masters 2022.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:0, 7:6⁵ || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] || 6:2, 6:7⁸, [12–10] |- | '''[[Canada Masters 2022.|Montréal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] || 3:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|VB}} [[Daniel Evans (teniser)|Daniel Evans]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers (teniser)|John Peers]] || 6:2, 4:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2022.|Cincinnati]]''' || {{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 7:6⁰, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 7:6⁴, 7:6⁵ |- |'''Šangaj''' |colspan="6" align="center"|''Otkazan zbog restrikcija vezanih za [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-a 19]]'' |- | '''[[Pariz Masters 2022.|Pariz]]''' || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 3:6, 6:3, 7:5 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] || 7:6⁵, 6:4 |} === 2021. === {|class="wikitable plainrowheaders" ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Miami Masters 2021.|Miami]]''' |{{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |{{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] |7:6⁴, 6:4 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/>{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|VB}} [[Dan Evans (teniser)|Dan Evans]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:4, 6:4 |- |'''[[Monte Carlo Masters 2021.|Monte Carlo]]''' |{{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] |{{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:3, 6:3 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/>{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|VB}} [[Dan Evans (teniser)|Dan Evans]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:3, 4:6, [10:7] |- |'''[[Madrid Masters 2021.|Madrid]]''' |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] |{{ZD|ITA}} [[Matteo Berrettini]] |6:7⁸, 6:4, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |1–6, 6–3, [10:8] |- |'''[[Rim Masters 2021.|Rim]]''' |{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |7:5, 1:6, 6:3 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] |6:4, 7:6⁴ |- |'''[[Canada Masters 2021.|Toronto]]''' |{{ZD|RUS}} [[Danil Medvedev]] |{{ZD|SAD}} [[Reilly Opelka]] |6:4, 6:3 |{{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] ||{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |6:3, 4:6, [10:3] |- |'''[[Cincinnati Masters 2021.|Cincinnati]]''' |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] |{{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:2, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|SAD}} [[Steve Johnson (teniser)|Steve Johnson]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] |7:6⁵, 7:6⁵ |- |'''Šangaj''' |colspan="6" align="center"|''Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Indian Wells Masters 2021.|Indian Wells]]''' |{{ZD|VB}} [[Cameron Norrie]] |{{ZD|GRU}} [[Nikoloz Basilašvili]] |3:6, 6:4, 6:1 |{{ZD|AUS}} [[John Peers]] <br/> {{ZD|SLK}} [[Filip Polášek]] |{{ZD|RUS}} [[Aslan Karacev]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:3, 7:6⁵ |- |'''[[Pariz Masters 2021.|Pariz]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|RUS}} [[Danil Medvedev]] |4:6, 6:3, 6:3 |{{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] |{{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] |6:3, 6:7⁴, [11:9] |} === 2020. === {|class=wikitable ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- |'''[[Indian Wells Masters 2020.|Indian Wells]]''' |rowspan="5" colspan="6" align="center"|''Otkazani zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Miami Masters 2020.|Miami]]''' |- |'''[[Monte Carlo Masters 2020.|Monte Carlo]]''' |- |'''[[Madrid Masters 2020.|Madrid]]''' |- |'''[[Canada Masters 2020.|Toronto]]''' |- |'''[[Cincinnati Masters 2020.|Cincinnati]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] |1:6, 6:3, 6:4 |{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |{{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:2, 7:5 |- |'''[[Rim Masters 2020.|Rim]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] |7:5, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|FRA}} [[Jérémy Chardy]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Fabrice Martin]] |6:4, 5:7, [10:8] |- |'''[[Shanghai Masters 2020 (tenis)|Šangaj]]''' |colspan="6" align="center"|''Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Pariz Masters 2020.|Pariz]]''' |{{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] |5:7, 6:4, 6:1 |{{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] |6:7³, 7:6⁷, [10:2] |} === 2019. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2019.|Indian Wells]]''' || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 3:6, 6:3, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 4:6, 6:4, [10:3] |- | '''[[Miami Masters 2019.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 7:5, 7:6⁸ |- | '''[[Monte Carlo Masters 2019.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || {{ZD|SRB}} [[Dušan Lajović]] || 6−3, 6−4 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Franko Škugor]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] || 6:7³, 7:6³, [11:9] |- | '''[[Madrid Masters 2019.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2019.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:0, 4:6, 6:1 || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6:1, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2019.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || 6:3, 6:0 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] || 7:5, 7:5 |- | '''[[Cincinnati Masters 2019.|Cincinnati]]''' || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || {{ZD|BEL}} [[David Goffin]] || 7:6³, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|SLK}} [[Filip Polášek]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 4:6, 6:4, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2019 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]]|| 6:4, 6:1 || {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2019.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Denis Šapovalov]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6:4, 6:1 |} === 2018. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2018.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:7⁸, 7:6² || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 7:6⁴, 7:6² |- | '''[[Miami Masters 2018.|Miami]]''' || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 6:7⁴, 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 4:6, 7:6⁵, [10:4] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2018.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Oliver Marach]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 7:6⁵, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2018.|Madrid]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]]<br/>{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 5:3 predaja |- | '''[[Rim Masters 2018.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 6:1, 1:6, 6:3 || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] <br/> {{ZD|POR}} [[João Sousa]] || 3:6, 6:4, [10:4] |- | '''[[Canada Masters 2018.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:2, 7:6⁴ || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers (teniser)|John Peers]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6:2, 6:7⁷, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2018.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 4:6, 6:3, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2018 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2018.|Pariz]]''' || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 6:4, 6:2 |} === 2017. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2017.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:7¹, 6:4, [10:8] |- | '''[[Miami Masters 2017.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|SAD}} [[Nicholas Monroe]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2017.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos Viñolas]] || 6:1, 6:3 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas]] || {{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:3, 3:6, [10:4] |- | '''[[Madrid Masters 2017.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 7:6⁸, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Lukasz Kubot]]<br/>{{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2017.|Rim]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] || 4:6, 6:4, [10:3] |- | '''[[Canada Masters 2017.|Montréal]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] || 6:4, 3:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2017.|Cincinnati]]''' || {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] || {{ZD|AUS}} [[Nick Kyrgios]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 7:6⁶, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2017 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2017.|Pariz]]''' || {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|SRB}} [[Filip Krajinović]] || 5:7, 6:4, 6:1 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] || 7:6³, 3:6, [10:6] |} === 2016. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2016.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || 6:2, 6:0 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 7:6⁵ |- | '''[[Miami Masters 2016.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || 5:7, 6:1, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2016.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 7:5, 5:7, 6:0 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 4:6, 6:0, [10:6] |- | '''[[Madrid Masters 2016.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:2, 3:6, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] || 6:4, 7:6⁵ |- | '''[[Rim Masters 2016.|Rim]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 2:6, 6:3, [10:7] |- | '''[[Canada Masters 2016.|Toronto]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Cincinnati Masters 2016.|Cincinnati]]''' || {{ZD|HRV}} [[Marin Čilić]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 7:6⁵, 6:7⁵, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2016 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[Roberto Bautista Agut]] || 7:6¹, 6:1 || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2016.|Pariz]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]]|| 6:3, 6:7⁴, 6:4 || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 6:4, 3:6, [10:6] |} === 2015. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2015.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:7⁵, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 6:4, 6:7³, [10:7] |- | '''[[Miami Masters 2015.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 7:6³, 4:6, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 1:6, [10:8] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2015.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] || 7:5, 4:6, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 7:6³, 6:1 |- | '''[[Madrid Masters 2015.|Madrid]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 6:7⁵, [11:9] |- | '''[[Rim Masters 2015.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:4, 7:5 |- | '''[[Canada Masters 2015.|Montréal]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 4:6, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:6⁵, 3:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2015.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6¹, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 6:2 |- | '''[[Shanghai Masters 2015 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Pariz Masters 2015.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 2:6, 6:3, [10:5] |} === 2014. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2014.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 3:6, 6:3, 7:6³ || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2014.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 7:6⁸, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2014.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 4:6, 7:6⁵, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:3, 3:6, [10:8] |- | '''[[Madrid Masters 2014.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 2:6, 6:4, 3:0 predaja || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Rim Masters 2014.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] || 6:4, 7:6² |- | '''[[Canada Masters 2014.|Toronto]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:6³ || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2014.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6:3, 1:6, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Shanghai Masters 2014 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Gilles Simon (teniser)|Gilles Simon]] || 7:6⁶, 7:6² || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 6:3, 7:6³ |- | '''[[Pariz Masters 2014.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || 6:2, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Jürgen Melzer]] || 7:6⁵, 5:7, [10:6] |} === 2013. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2013.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 4:6, 6:3, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FIL}} [[Treat Conrad Huey]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Jerzy Janowicz]] || 6:3, 3:6, [10:6] |- | '''[[Miami Masters 2013.|Miami]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 2:6, 6:4, 7:6¹ || {{ZD|PAK}} [[Aisam Ul-Haq Qureshi]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:4, 6:1 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2013.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:2, 7:6¹ ||{{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 4:6, 7:6⁴, [14:12] |- | '''[[Madrid Masters 2013.|Madrid]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] ||6:2, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2013.|Rim]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||6:1, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/> {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2013.|Montréal]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] ||6:2, 6:2 ||{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] ||{{ZD|VB}} [[Colin Fleming]] <br/> {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:4, 7:6² |- | '''[[Cincinnati Masters 2013.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|SAD}} [[John Isner]] ||7:6⁸, 7:6³ ||{{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] ||{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers-Pujol]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:4, 4:6, [10:4] |- | '''[[Shanghai Masters 2013 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] ||6:1, 3:6, 7:6³ || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] ||{{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 7:6², 6:7⁶, [10:2] |- | '''[[Pariz Masters 2013.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] ||7:5, 7:5 ||{{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] ||{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:3, 6:3 |} === 2012. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2012.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || 7:6⁷, 6:3 || {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || 6:2, 7:6³ |- | '''[[Miami Masters 2012.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:1, 7:6⁴ || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štepanek]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 3:6, 6:1, [10:8] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2012.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 6:1 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2012.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomaš Berdych]] || 3:6, 7:5, 7:5 || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] <br/>{{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Rim Masters 2012.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:5, 6:3 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || {{ZD|POLJ}} [[Lukasz Kubot]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Janko Tipsarević]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Canada Masters 2012.|Toronto]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] ||6:3, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:1, 4:6, [12:10] |- | '''[[Cincinnati Masters 2012.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:0, 7:6⁷ || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] <br/>{{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2012 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 5:7, 7:6¹¹, 6:3|| {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štěpánek]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:7⁷, 6:3, [10:5] |- | '''[[Pariz Masters 2012.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || {{ZD|POLJ}} [[Jerzy Janowicz]] || 6:4, 6:3|| {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || {{ZD|PAK}} [[Aisam-Ul-Haq Qureshi]] <br/>{{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || 7:6⁶, 6:3 |} === 2011. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! pobjednik || finalist || rezultat ! pobjednici || finalisti || rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2011.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 6:2 || {{ZD|VBR}} [[Aleksandar Dolgopolov]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Xavier Malisse]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] <br/>{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6:4, 6:7⁵, 10-7 |- | '''[[Miami Masters 2011.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 7:6⁴ || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:7⁵, 6:2, [10:5] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2011.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Ignacio Chela]] <br/>{{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Madrid Masters 2011.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2011.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || bez borbe |- | '''[[Canada Masters 2011.|Montréal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:2, 3:6, 6:4 || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:7⁵, [10:5] |- | '''[[Cincinnati Masters 2011.|Cincinnati]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 3:0 predaja || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 7:6⁴, 7:6² |- | '''[[Shanghai Masters 2011 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 3:6, 6:1, [12:10] |- | '''[[Pariz Masters 2011.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || 6:1, 7:6³ || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/>{{ZD|PAK}} [[Aisam-Ul-Haq Qureshi]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 6:2, 6:4 |} === 2010. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2010.|Indian Wells]]''' || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 7:6³, 7:6⁵ || {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 7:6⁸, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2010.|Miami]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomas Berdych]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Dlouhý]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:2, 7:5 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2010.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 6:0, 6:1 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:3, 3:0 <br/>predaja |- | '''[[Rim Masters 2010.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 7:5, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2010.|Madrid]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||6:4, 7:6⁵ || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2010.|Toronto]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2010.|Cincinnati]]''' ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||{{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:7⁵, 7:6¹, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2010 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|AUT}} [[Jürgen Melzer]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 7:5, 4:6, [10:5] |- | '''[[Pariz Masters 2010.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Robin Söderling]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 6:1, 7:6¹ || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 7:5, 7:5 |} === 2009. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2009.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:1, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 3:6, 6:1 [14:12] |- | '''[[Miami Masters 2009.|Miami]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:2, 7:5 || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|AUS}} [[Ashley Fisher]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Stephen Huss (teniser)|Stephen Huss]] || 6:7⁴, 6:2, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2009.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 2:6, 6:1 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:1 |- | '''[[Rim Masters 2009.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6², 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 7:6⁵, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2009.|Madrid]]*''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|ŠVE}} [[Simon Aspelin]]<br/>{{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2009.|Montréal]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 6:7⁴, 7:6³, 6:1 || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]<br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2009.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:1, 7:5 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 3:6, 7:6², [15:13] |- | '''[[Shanghai Masters 2009 (tenis)|Šangaj]]**''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 7:6³, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]]<br/>{{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]]<br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:2, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2009.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 6:2, 5:7, 7:6³ || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]]<br/>{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || 6:3, 6:4 |} ^* Masters u Madridu, koji se ranije igrao prije Pariza, premješten je na mjesto Hamburga, koji više nije u kategoriji ATP Masters 1000 serije nego serije ATP 500. Također je promijenjena i podloga, pa se turnir u Madridu igra na zemlji.<br/> ^** Shanghai Masters, koji se ranije igrao kao Tennis Masters Cup (od 2009. ATP World Tour Finals London), premješten je na mjesto Madrida. === 2008. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2008.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:2, 5:7, 6:3 || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2008.|Miami]]''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:2, 6:2 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2008.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2008.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 3:6, 6:4, [10:8] |- | '''[[Hamburg Masters 2008.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 6:7³, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]|| 6:4, 5:7, [10:8] |- | '''[[Canada Masters 2008.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|NJE}} [[Nicolas Kiefer]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]|| 6:2, 4:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2008.|Cincinnati]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6⁴, 7:6⁵ || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 4:6, 7:6², [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2008.|Madrid]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|FRA}} [[Gilles Simon (teniser)|Gilles Simon]] || 6:4, 7:6⁶ || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2008.|Pariz]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || 6:3, 4:6, 6:4 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|JAR}} [[Jeff Coetzee]] <br/>{{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 6:2, 6:2 |} === 2007. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2007.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:2, 7:5 || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2007.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Cañas]] || 6:3, 6:2, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 6:7⁷, 6:3, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2007.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6:2, 6:1 |- | '''[[Rim Masters 2007.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 6:2, 6:2 || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:7⁴, [10:7] |- | '''[[Hamburg Masters 2007.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 2:6, 6:2, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2007.|Montréal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:6², 2:6, 7:6² || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Pavel Vízner]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Cincinnati Masters 2007.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 4:6, 6:3, [13:11] |- | '''[[Madrid Masters 2007.|Madrid]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 1:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:3, 7:6⁴ |- | '''[[Pariz Masters 2007.|Pariz]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 7:6⁴ |} === 2006. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2006.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 7:5, 6:3, 6:0 || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2006.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 7:6⁵, 7:6⁴, 7:6⁶ || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2006.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:2, 6:7², 6:3, 7:6⁵ || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 7:6² |- | '''[[Rim Masters 2006.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:7⁰, 7:6⁵, 6:4, 2:6, 7:6⁵ || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 5:7, [13:11] |- | '''[[Hamburg Masters 2006.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štěpánek]] || 6:1, 6:3, 6:3 || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:2, 7:6⁸ |- | '''[[Canada Masters 2006.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 2:6, 6:3, 6:2, || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:3, 7:5 |- | '''[[Cincinnati Masters 2006.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || {{ZD|ŠPA}} [[Juan Carlos Ferrero]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 3:6, 6:3, [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2006.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 7:5, 6:1, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 7:5, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2006.|Pariz]]''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|SLK}} [[Dominik Hrbatý]] || 6:1, 6:2, 6:2 || {{ZD|FRA}} [[Arnaud Clément]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 7:6⁴ |} === 2005. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2005.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] || 6:2, 6:4, 6:4 || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|AUS}} [[Wayne Arthurs (teniser)|Wayne Arthurs]] <br/>{{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] || 7:6⁶, 7:6² |- | '''[[Miami Masters 2005.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 2:6, 6:7⁴, 7:6⁵ 6:3, 6:1 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:1, 6:2 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2005.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6:3, 6:1, 0:6, 7:5 || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || bez borbe |- | '''[[Rim Masters 2005.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6:4, 3:6, 6:3, 4:6, 7:6⁶ || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Hamburg Masters 2005.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6:3, 7:5, 7:6⁴ || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2005.|Montréal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 6:3, 4:6, 6:2 || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:7⁵, 6:3, 6:0 |- | '''[[Cincinnati Masters 2005.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:4, 5:7, 6:2 |- | '''[[Madrid Masters 2005.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 3:6, 2:6, 6:3, 6:4, 7:6³ || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || 3:6, 6:3, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2005.|Pariz]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomaš Berdych]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 6:3, 6:4, 3:6, 4:6, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:4, 6:7³, 6:4 |} == Osvajači == Aktivni teniseri navedeni su '''podebljanim''' slovima. {| |-style="vertical-align:top" | === Pojedinačno === {|class="wikitable" |- ! Titule !! Igrač !! {{abbr|PT|Po turnirima}} |- !40 | {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || '''9/9''' |- !36 | {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || 7/9 |- !28 | {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7/9 |- !17 | {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 7/9 |- !14 | {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 7/9 |- !11 | {{ZD|SAD}} [[Pete Sampras]] || 5/9 |- !rowspan=3|8 | {{ZD|ITA}} '''[[Jannik Sinner]]''' || 7/9 |- | {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Alcaraz]]''' || 6/9 |- | {{ZD|AUT}} [[Thomas Muster]] || 4/9 |- !rowspan=2|7 | {{ZD|NJE}} '''[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]''' || 5/9 |- | {{ZD|SAD}} [[Michael Chang]] || 4/9 |- !6 | {{ZD|RUS}} '''[[Danil Medvedev]]''' || 6/9 |- !rowspan=6|5 | {{ZD|ČIL}} [[Marcelo Ríos]] || 5/9 |- | {{ZD|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] || 4/9 |- | {{ZD|SAD}} [[Jim Courier]] || 3/9 |- | {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 3/9 |- | {{ZD|RUS}} [[Marat Safin]] || 3/9 |- | {{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] || 2/9 |} {{Col-break|gap=8em}} === Parovi === {|class="wikitable" |- ! Titule !! Igrač !! {{abbr|PT|Po turnirima}} |- !rowspan=2|39 | {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] ||rowspan=2 |'''9/9''' |- | {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] |- !28 | {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || '''9/9''' |- !18 | {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] || 7/9 |- !17 | {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 7/9 |- !rowspan=2|16 | {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] || 8/9 |- | {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 8/9 |- !rowspan=2|15 | {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] || 8/9 |- | {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6/9 |- !14 | {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]] || 5/9 |- !13 | {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 8/9 |- !11 | {{ZD|HRV}} '''[[Nikola Mektić]]''' || 8/9 |- !rowspan=2|10 | {{ZD|NIZ}} [[Paul Haarhuis]] || 7/9 |- | {{ZD|ŠPA}} '''[[Marcel Granollers]]''' || 6/9 |- !rowspan=3|9 | {{ZD|BRA}} '''[[Marcelo Melo]]''' || 6/9 |- | {{ZD|ARG}} '''[[Horacio Zeballos]]''' || 6/9 |- | {{ZD|HRV}} '''[[Mate Pavić]]''' || 6/9 |- !8 | {{ZD|NIZ}} [[Jacco Eltingh]] || 6/9 |} |} == Također pogledajte == * [[Asocijacija teniskih profesionalaca]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.atptour.com/ ATP Tour] [[Kategorija:Teniski turniri]] 99yr7ema3edy79iufg3cbs2b1l6wo0p 0 91729 3830782 3588584 2026-04-17T14:25:42Z Panasko 146730 3830782 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = | vrsta = <!-- *** Ime *** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina_vrsta = [[Općina]] | općina = [[Kiseljak]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = 525 | širina_stepeni = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ = | dužina_stepeni = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ = | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 2685 | stanovništvo godina = 1991 | gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | načelnik = | načelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = 71 254 | pozivni broj = (+387) 030 | matični broj = <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Lepenica''' je mjesna zajednica i naselje u općini [[Kiseljak]], [[Srednjobosanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]. Pored Lepenice, mjesna zajednica obuhvata i naselja: Kuliješ, Azapovići, Tulica, Homolj, Boljkovići, Gojakovac, Donje Žeželovo, Gornje Žeželovo, Čubren, Ivica, Solakovići, Bukovica, Zabrđe, Toplica i Botunja. Kroz naselje protiče i stoimena rijeka [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenica]]. Pored naselja prolazi autoput A-1. == Historija == Lepenica kao [[župa]] se spominje u srednjovjekovnoj povelji ugarsko-hrvatskog kralja [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele IV]] iz 1244, uz župe [[Vrhbosna]], Neretva, Vidgossa, Mel i Lašva, a u župi Lepenica se spominje selo Rotilj sa crkvom svetog Mihovila. Sljedeći podatak potiče iz [[Dubrovački arhiv|Dubrovačkog arhiva]]: godine 1335. neki Bogoje Dobrošić iz Lepenice prodao je u [[Dubrovnik]]u 3 konja za 40 perpera. U Dubrovačkom arhivu je i dokument u kojem se Lepenica spominje treći put, u kojem se govori o kupovini jedne robinje u Lepenici, obavljenoj 1381.<ref name="Sek-Lepenica">{{Cite web |url=http://sek-lepenica.info/povijest.html |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091004065508/http://sek-lepenica.info/povijest.html |archive-date=4. 10. 2009 |url-status=dead }}</ref> Ta srednjovjekovna župa Lepenica obuhvatala je cio današnji lepeničko-kreševski kraj, koji graniči sa spomenutim župama.<ref>{{Cite web |url=http://www.tzsbk.com/kiseljak.html |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 6. 2009 |archive-date=14. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090514082358/http://www.tzsbk.com/kiseljak.html |url-status=dead }}</ref> U vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|bosanske samostalnosti]] današnji lepenički kraj bio je banski, odnosno kraljevski posjed. Tamo se nalaze brojna srednjovjekovna groblja s mnoštvom [[stećak]]a, među kojima se ističe stećak "Radoja, velikog kneza bosanskog". Odatle potiče i današnji naziv župe [[Banbrdo]] (uspostavljene 1858), kojoj Lepenica pripada.<ref>http://www.bosnasrebrena.ba/php/modules.php?name=Sections&op=viewarticle&artid=166{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na lepeničkom području (od Mokrina do Podastinja) registrirano je 35 [[nekropola]] sa oko 700 stećaka.<ref>{{Cite web |url=http://sek-lepenica.info/stecci.html |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091004074344/http://sek-lepenica.info/stecci.html |archive-date=4. 10. 2009 |url-status=dead }}</ref> [[Osmansko Carstvo|Osmanlijsko]] osvajanje [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] dovodi do mnogih promjena, koje su, jednim dijelom, uzrokovane i ekonomskim napretkom [[Kreševo|Kreševa]] i [[Fojnica|Fojnice]], kao posljedicom pojačane eksploatacije u tamošnjim rudnicima, te razvoju zanatstva. Jedna od tih promjena je i nestanak župe Lepenica, kao i stalno smanjivanje teritorija koji se podrazumijevao pri spomenu Lepenice kao područja. Posljedice su vidljive i u administrativnom režimu: dok se još 1485. u popisu [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]], uz nahije [[Lašva (rijeka)|Lašva]], [[Visoko]] i Kreševo, spominje i nahija Lepenica, već 1489. te [[nahija|nahije]] nestaje iz popisa – najveći njen dio, kao i nahije Kreševo, postao je dio visočke nahije.<ref name="Sek-Lepenica"/> Značaj Lepenice stalno je opadao, mada se još do prije manje od stotinu godina pod pojmom Lepenica podrazumijevao čitav kiseljački kraj.<ref name="Sek-Lepenica"/> == Reference == {{reference}} {{stub-geog}} [[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Kiseljaku]] 1i3raf78p0fule51bofq8aqgg8qnt9h 0 96457 3830773 3736160 2026-04-17T14:05:13Z Panasko 146730 3830773 wikitext text/x-wiki {{mson|Bila}} * [[Bila (rijeka)]], lijeva pritoka rijeke [[Lašva (rijeka)|Lašve]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] * [[Bila (Livno)]], naselje u općini [[Livno]] * [[Bila (Vitez)]], naselje u općini [[Vitez (općina)|Vitez]] {{višeznačnica}} byeltmr1ko5us7luvg3t9au0wgt92cj 0 101132 3830772 3308555 2026-04-17T14:04:50Z Panasko 146730 3830772 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gorica | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Zenica]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.1516 | dužina_stepeni = 17.9706 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 686 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 162248<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=10. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11185 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gorica u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gorica''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Zenica|Zenici]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naselje Gorica je okruženo brdima: [[Bitovlje]] (678 m), [[Grašnica]] (772 m) i [[Janjički vrh]] (812 m). Nalazi se na nadmorskoj visini 400–450 m. == Geologija == Tlo je nastalo u doba alpinskog nabiranja u [[oligomiolen]]u, a to se vidi po pragovima i koritu rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], u narodu poznate kao ''police'' i one se nalaze s obje strane rijeke Bosne oko sela Gorica. Klima je umjereno-kontinentalna, ali je prisutan i utjecaj hladnijih vazdušnih masa dolinom rijeke [[Lašva (rijeka)|Lašve]], kod njenog ušća u rijeku Bosnu. U tlu je velikim dijelom zastupljen laporac. Veća vodena površina je rijeka Bosna sa suženjima i klisurom, gdje se nalaze i poznati slapovi. == Historija == Iz predhistorijskog perioda nema podataka. Jedino se sa većom sigurnošću može reći da je pored sela (lokalitet Kose) prolazio rimski put od [[Salona|Salone]] do [[Srebrenica|Srebrenice]]. U srednjem vijeku naselje Gorica se vjerovatno zvalo Krstjanska Gora (bilo je pod utjecajima bogumilske crkve), jer je u blizini naselje Janjići, u kojem je stolovao vrhovni poglavar cijele bosanske [[Bogumili|bogumilske]] crkve. Prve godine nakon ulaska Turaka u Bosnu i padom Bosne pod njihovu upravu, podiže se džamija u [[Janjići (Zenica)|Janjićima]], što je imalo veliki utjecaj na upoznavanju sa islamom kako stanovnika Janjića tako i stanovnika iz susjednih sela (Gorica…). Prema turskom popisu (popis [[defter]]a [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]]) iz 1489. god. u okviru [[nahija|nahije]] Brod spominju se brojna naselja iz okoline Zenice, među njima i Gorica. Od 114 naselja spomenutih iz nahije Brod, Gorica se spominje na 19. mjestu. U to vrijeme uzgajalo se: [[grožđe]] (vinogradi) razno voće, orah, pšenica, ječam, proso, zob i slično. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gorica | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 162248 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 125/126) |work=fzs.ba |access-date= 10. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 686 | g2013_bosnjaci = 680 | g2013_bosanci = 4 | g2013_nepoznato = 2 | g1991_ukupno = 801 | g1991_muslimani = 727 | g1991_srbi = 66 | g1991_hrvati = 1 | g1991_jugosloveni = 3 | g1981_ukupno = 726 | g1981_muslimani = 602 | g1981_srbi = 91 | g1981_jugosloveni = 31 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 686 | g1971_muslimani = 592 | g1971_srbi = 91 }} == Reference == {{Refspisak|2}} == Dodatna literatura == * Zenica i njena okolina, dr Kemal Hrelja * Prošlost Zenice do 1941, prof.mr. Salih Jaliman == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.zenica.ba/ Zvanični sajt grada Zenice] {{Grad Zenica}} 1zx9ia85nilpqxoey3qls5f5yqb9yok 10 148579 3830837 3812080 2026-04-18T08:12:48Z KWiki 9400 3830837 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = ATP brojevi 1 | naslov = ATP brojevi 1 | osnovastil = background-color: #465945; color: white; | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * {{nowrap|'''1.''' {{ZD|RUM|veličina=18px}} [[Ilie Năstase]] {{small|(1973 / 1974 – 40 s)}}}} * {{nowrap|'''2.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[John Newcombe]] {{small|(1974 – 8 s)}}}} * {{nowrap|'''3.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jimmy Connors]] {{small|(1974 / 1983 – 268 s)}}}} * {{nowrap|'''4.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Björn Borg]] {{small|(1977 / 1981 – 109 s)}}}} * {{nowrap|'''5.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[John McEnroe]] {{small|(1980 / 1985 – 170 s)}}}} * {{nowrap|'''6.''' {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}} {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Ivan Lendl]] {{small|(1983 / 1990 – 270 s)}}}} * {{nowrap|'''7.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Mats Wilander]] {{small|(1988 / 1989 – 20 s)}}}} * {{nowrap|'''8.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Stefan Edberg]] {{small|(1990 / 1992 – 72 s)}}}} * {{nowrap|'''9.''' {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Boris Becker]] {{small|(1991 – 12 s)}}}} * {{nowrap|'''10.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Courier]] {{small|(1992 / 1993 – 58 s)}}}} * {{nowrap|'''11.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Pete Sampras]] {{small|(1993 / 2000 – 286 s)}}}} * {{nowrap|'''12.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Andre Agassi]] {{small|(1995 / 2003 – 101 s)}}}} * {{nowrap|'''13.''' {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Thomas Muster]] {{small|(1996 – 6 s)}}}} * {{nowrap|'''14.''' {{ZD|ČIL|veličina=18px}} [[Marcelo Ríos]] {{small|(1998 – 6 s)}}}} * {{nowrap|'''15.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Carlos Moyá]] {{small|(1999 – 2 s)}}}} * {{nowrap|'''16.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] {{small|(1999 – 6 s)}}}} * {{nowrap|'''17.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Patrick Rafter]] {{small|(1999 – 1 s)}}}} * {{nowrap|'''18.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Marat Safin]] {{small|(2000 / 2001 – 9 s)}}}} * {{nowrap|'''19.''' {{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Gustavo Kuerten]] {{small|(2000 / 2001 – 43 s)}}}} * {{nowrap|'''20.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Lleyton Hewitt]] {{small|(2001 / 2003 – 80 s)}}}} * {{nowrap|'''21.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Juan Carlos Ferrero]] {{small|(2003 – 8 s)}}}} * {{nowrap|'''22.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Andy Roddick]] {{small|(2003 / 2004 – 13 s)}}}} * {{nowrap|'''23.''' {{ZD|ŠVI|veličina=15px}} [[Roger Federer]] {{small|(2004 / 2018 – 310 s)}}}} * {{nowrap|'''24.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Rafael Nadal]] {{small|(2008 / 2020 – 209 s)}}}} * {{nowrap|'''25.''' {{ZD|SRB|veličina=18px}} [[Novak Đoković]] {{small|(2011 / 2024 – 429 s)}}}} * {{nowrap|'''26.''' {{ZD|VB|veličina=18px}} [[Andy Murray]] {{small|(2016 / 2017 – 41 s)}}}} * {{nowrap|'''27.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Danil Medvedev]] {{small|(2022 – 16 s)}}}} * {{nowrap|'''28.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Carlos Alcaraz]] {{small|(2022 / 2026 – 66 s)}}}} * {{nowrap|'''29.''' {{ZD|ITA|veličina=18px}} '''[[Jannik Sinner]] {{small|(2024 / 2025 – 67 s)'''}}}} | ispod = * ATP-lista vodi se od 3. 11. 1975 * (Prvi put na br. 1 / Posljednji put na br. 1 – broj sedmica na br. 1 /s/) * Trenutni br. 1 podebljan (do 13. 4. 2026)<noinclude><ref>https://www.atptour.com/en/rankings/singles</ref></noinclude> }}[[Kategorija:ATP brojevi 1]]<noinclude> [[Kategorija:Teniski šabloni]] </noinclude> lfc5gidhpg0p4q31vi4zc4mfgs73cb0 0 149538 3830877 3830022 2026-04-18T09:18:01Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3830877 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Computer Workstation Variables.jpg|mini|200px|desno|Ergonomija dizajnira predmete za bolju interakciju sa ljudima.]] '''Ergonomija''' je nauka koja se bavi [[dizajn]]om proizvoda tako da oni najbolje budu prilagođeni [[čovjek|ljudskom]] [[tijelo|tijelu]]. Ergonomija se uglavnom shvata kako je to definisano u prethodnoj definiciji. Ipak, ona, u suštini, ali i sadržajno, jeste multi i interdisciplinarna nauka koja se bavi sistemom [[čovjek-mašina]], kako bi se mašina prilagodila čovjekovim bio-psiho-socijalnim ograničenjima i zahtjevima, kako bi upotreba mašine bila efikasnija, bezbjednija i pouzdanija. Pod pojmom [[mašina]] podrazumijeva se svaki materijalni predmet sa kojim čovjek dolazi u dodir prilikom obavljanja nekog posla, tako da je mašina i tastaura računara, obična olovka, ali i lokomotiva, automobil, avion itd. Na početku nastanka ove nauke, neposredno poslije Drugog svjetskog rata, akcenat je bio na prilagođavanju mašine (shvaćene na prethodni način) ljudskom tijelu i njegovim ograničenjima. Ipak, danas se ne može zanemariti da čovjekova psihička i socijalna ograničenja, potrebe, zahtjevi mogu biti također limit u korištenju nekog sredstva, i da i njih treba učitavati prilikom projektovanja tehničkog sredstva ili tehničkog sistema. Nastanak ergonomije se vezuje za brzi razvoj [[tehnika|tehnike]] i tehničkih sredstava koja su bila sve savršenija i efikasnija, ali se onda javio čovjek kao onaj koji svojim ograničenjima postaje limitirajući faktor njegovog razvoja. Naprimjer, tehnički uzevši neko najsavršenije sredstvo nije "ergonomsko" ako ga čovjek sa svojim bio-psiho-socijalnim karakteristikama ne može efikasno koristiti, i to je danas limitirajući faktor tehničkog i tehnološkog razvoja. Ergonomijom se danas bave biolozi, antropolozi, psiholozi, sociolozi, ali sva znanja koja nosi svaka od nabrojanih i drugih struka ne znači ništa ako se ne integrišu u skup jedinstvenih i usklađenih zahtjeva koji se moraju postaviti pred projektanta ili dizajnera tehničkog sredstva, da bi ono zadovoljilo sve potrebe i zahtjeve čovjeka. Jednostavan primjer primjene ergonomije je '''stolica za sekretaricu''': *Visina sjedišta može da se podešava - da noge ne bi visile već da dodiruju (tj da se oslanjaju) na pod. *Da ima rukohvate da prilikom kucanja na tastaturi nadlaktice budu oslonjene, da se ruke i ramena manje zamaraju. *Naslon stolice treba da pridržava dio kičme u lumbalnom dijelu. *Stolica treba da ima mogućnost okretanja u krug da bi se mogao opsluživati sto koji je jednim dijelom računarski, a drugim dijelom za pisanje. *Stolica treba da ima točkove da se malim odgurivanjem nogama može prići nekom bližem ormaru bez ustajanja i sl. == Također pogledajte == * [[Interakcija čovjeka i računara]] * [[Sigurnosno inženjerstvo]] * [[Lillian Gilbreth]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ergonomics}} * [http://www.cdc.gov/niosh/topics/ergonomics/ NIOSH Topic Page on Ergonomics and Musculoskeletal Disorders] * [http://osha.europa.eu/publications/e-facts/efact13/13_office_ergonomics.pdf Office Ergonomics Information] iz [[European Agency for Safety and Health at Work]] * [http://www.enre.umd.edu/publications/hfs&h.htm Human Factors Standards & Handbooks] iz [[University of Maryland]] Department of Mechanical Engineering {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ergonomija| ]] [[Kategorija:Dizajn]] [[Kategorija:Inženjerstvo]] [[Kategorija:Industrijsko inženjerstvo]] [[Kategorija:Sigurnost i zdravlje na radu]] 40e5w5leyq7p8hhs02zs6kzllbx6sjd 0 153908 3830870 3767359 2026-04-18T09:07:18Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3830870 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Prijevod}} '''Percepcija''' ili '''Opažanje''' je proces kojim [[mozak]] organizira podatke dospjele iz raznih [[osjetila]] i interpretira ih čineći smislenu cjelinu. Percepcija nam omogućava da razne mrlje [[boja|boje]] vidimo kao određeni predmet, da mnoštvo [[zvuk]]ova čujemo kao [[govor]], da kombinaciju slatkog, kiselog i ostalih [[okus]]a okusimo kao određeno jelo itd. == Perceptivna organizacija == Osnova percepcije je organizacija podataka iz osjetilâ. Te procese proučava grana [[psihologija|psihologije]] zvana '''[[geštaltizam]]'''. === Grupisanje === [[Datoteka:Gestalt ley de proximidad.png|mini|lijevo|Načelo bliskosti]] [[Datoteka:Gestalt ley de semejanza.png|mini|150px|Načelo sličnosti]] [[Datoteka:Gestalt ley de cierre.png|mini|lijevo|Načelo zatvaranja]] Naš mozak često mnoštvo objekata dijeli u grupe, i to po raznim načelima. Najpoznatija su načela bliskosti (objekti koji su bliže bit će u jednoj grupi), sličnosti (slični će objekti činiti jednu grupu) i zatvaranja (mozak će automatski zatvoriti "rupe" da bi percipirao poznati oblik). === Odvajanje figure od pozadine === [[Datoteka:Facevase.JPG|mini|100px|lijevo|Dva profila ili vaza?]] U svakodnevnom životu je vrlo važno razlikovati figuru od pozadine, odnosno znati što je objekt koji gledamo, a što je njegova okolina. Sa strane je prikazana slika kod koje je to nemoguće razlikovati: moguće je vidjeti bijelu vazu na crnoj podlozi, ili dva crna lica iz profila na bijeloj pozadini. Ali, gotovo je nemoguće vidjeti oboje istovremeno (dva lica između kojih je vaza). Treba napomenuti da je isti mehanizam vrlo čest kod [[zvuk|auditornih podražaja]], odnosno kada moramo razlikovati [[govor]] od okolne buke (vidi [[Perceptivne varke#Zvučne varke|Kontinuitet prekinutog tona]]). === Percepcija dubine === Postoji više znakova pomoću kojih naš [[mozak]] određuje [[udaljenost]] različitih predmeta. ==== Binokularni znakovi ==== Binokularni su znakovi oni koji u svojoj osnovi imaju činjenicu da posjedujemo dva [[oko|oka]]. Osnova [[trodimenzionalni vid|trodimenzionalnog vida]] jeste '''različitost slikâ na [[mrežnica (oko)|mrežnici]]''' (vidi [[Stereoskopija#Princip rada|stereoskopija]]). Zbog različitog položaja naših očiju, svako oko gleda svijet iz drugog kuta, pa se na mrežnicama stvaraju dvije različite slike. Mozak iz tih podataka "shvati" koji su objekti bliže a koji dalje, pa mi percipiramo svijet trodimezionalno. Osim različitosti slika na mrežnici, mozak za percipiranje dubine koristi i '''konvergenciju očiju'''. Kad gledamo u neki predmet, oba su naša oka usmjerena u istu točku. Što je predmet bliže, oči gledaju više "u križ", odnosno primaknute su bliže jedno drugome. ==== Monokularni znakovi ==== Monokularni su znakovi oni pomoću kojih možemo percipirati dubinu i kad zažmirimo na jedno oko. Jedan od načina jest uspoređivanje '''relativne veličine''' raznih objekata te zaključivanje uz pomoć [[iskustvo|iskustva]]. Ako vidimo kuću kraj planine koja je prividno iste veličine kao i kuća, zaključit ćemo da je planina vrlo daleko, jer iz iskustva znamo da je nemoguće da planina bude tako mala, ili da kuća bude tako velika. [[Datoteka:Dione Rhea Occultation.jpg|mini|lijevo|100px|[[Saturn (planet)|Saturnovi]] [[Prirodni satelit]]i [[Diona (mjesec)|Diona]] i [[Reja (mjesec)|Reja]]]] Ako jedan objekt '''prekriva''' drugi, znati ćemo da je on ispred, odnosno da je vrlo mala [[vjerovatnost]] da je onaj drugi objekt na neki način odrezan baš tako da kroz taj dio vidimo onaj prvi objekt. Na slici sa strane vidimo [[Diona (mjesec)|Dionu]] kako prekriva [[Reja (mjesec)|Reju]]. '''Linearna perspektiva''' koristi prividno spajanje paralelnih [[pravac]]a u jednoj točki u daljini (vidi [[Perceptivne varke#Optičke varke|Pogrešne percepcije veličine i oblika]]). Promjene vida kod '''kretanja promatrača'''. Kad se promatrač gledajući u neke udaljene statične objekte kreće, kut između njih se mijenja pa promatrač može shvatiti odnos između objekata. '''Atmosferska perspektiva''' - vrlo udaljeni predmeti su često (ovisno o [[atmosfera|atmosferskim]] prilikama) zamućeni i plavkasti. Mozak to koristi kako bi lakše ustanovio udaljenost predmetâ. I tu se pretežno radi o iskustvu. == Perceptivna konstantnost == Perceptivna konstantnost nam omogućuje da neki predmet percipiramo baš kao ''taj'' predmet iz kojeg god kuta i iz koje god udaljenosti ga gledali (vidimo jabuku, [[telefon]], [[CD]] itd.). Da nema perceptivne konstantnosti, jedan bismo predmet mogli percipirati kao beskonačno mnogo različitih predmeta (kružite oko stolice i uvijek nanovo vidite novi predmet). == Perceptivne varke == {{Glavni|Perceptivne varke}} '''Perceptivne varke''' (ili iluzije) su "krivo" percipirane pojave koje često mogu biti zbunjujuće. Najčešće su [[optika|optičke]] iluzije, ali je razlika u tome što optičke varke uključuju samo pojave koje percipiraju [[oko|oči]], a perceptivne uključuju sve pojave koje percipiramo (na bilo koji način). Neke su perceptivne varke uzrokovane nesavršćenošću naših osjetila ([[tromost oka]], na primjer), a neke radom našeg [[mozak|mozga]]. == Također pogledajte == [[Osjetila]] : [[Oko]], [[Vid]] : [[Uho]], [[Sluh]] [[Perceptivne varke]] [[Stereoskopija]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Perception}} {{Epistemologija}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Percepcija| ]] [[Kategorija:Eksperimentalna psihologija]] [[Kategorija:Izvori znanja]] [[Kategorija:Neuropsihološka procjena]] [[Kategorija:Senzorni sistem]] [[Kategorija:Spoznajne nauke]] h96rfr5fosxtoopso8rwsphzj6mijmw 14 154011 3830820 3608657 2026-04-17T21:28:55Z NinaScep 180433 Dodala sam časopis Novi izraz za umjetničku i književnu kritiku 3830820 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Evropski časopisi]] [[Kategorija:Časopisi po državama]] [[Kategorija:Mediji u Bosni i Hercegovini|Časopisi]] Novi izraz 2gwk1r68k0bbrt4jaafidge9iniqlxe 3830826 3830820 2026-04-18T06:32:39Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/NinaScep|NinaScep]] ([[User talk:NinaScep|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]] 3608657 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Evropski časopisi]] [[Kategorija:Časopisi po državama]] [[Kategorija:Mediji u Bosni i Hercegovini|Časopisi]] dbnjnf9qvpqa31ie299if7smm30ndm8 0 263428 3830830 3701729 2026-04-18T07:33:44Z KWiki 9400 3830830 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniski turnir | naziv = Monte Carlo Masters | vrsta = ATP | turnir_u_toku = | logo = | veličina_loga = 200px | službeni_naziv = Monte-Carlo Rolex Masters | turneja = [[ATP World Tour]] | sponzor = | osnovan = 1897. | obustavljen = | lokacija = [[Roquebrune-Cap-Martin]], [[Francuska]] | stadion = [[Monte Carlo Country Club]] | kategorija = [[ATP Masters 1000]] | podloga = [[Zemljani teren|Zemlja]] | žrijeb = 56S / 28K / 24P | nagradni_fond = 6.309.095 € ({{smaller|2026}}) | najviše_pojedinačnih_titula = {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] (11) | trenutni_prvak = {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] | veb-sajt = {{URL|montecarlotennismasters.com}} | napomene = | posljednji_završeni_turnir = | pojedinačno = | parovi = | muškarci_pojedinačno = | žene_pojedinačno = | muški_parovi = | ženski_parovi = }} '''Monte Carlo Masters''' [[tenis]]ki je turnir za muškarce koji se svake godine (obično u aprilu) održava u [[Francuska|francuskom]] [[Roquebrune-Cap-Martin]]u, [[općina|općini]] koja [[granica|graniči]] s [[Monako]]m.<ref>{{cite web |url=http://montecarlo.masters-series.com/4/en/event/access/default.asp |title=Site Access |publisher=Monte Carlo Masters |access-date= |archive-url= https://web.archive.org/web/20080212205152/http://montecarlo.masters-series.com/4/en/event/access/default.asp |archive-date=12. 2. 2008 |url-status=dead}}<br/>Također pogledajte [https://web.archive.org/web/20080229035342/http://montecarlo.masters-series.com/4/fr/event/GuideAccess.jpg ovu kartu na navedenoj stranici], koja jasno pokazuje da su tereni na francuskoj strani granice.</ref> Dio je serije [[ATP Masters 1000]] u okviru [[ATP Tour]]a. Igra se na [[zemljani teren|zemljanoj podlozi]]. Prvo izdanje održano je 1897. [[Open Era|Otvoreni turnir]] ("Open") postao je 1969. Od 1970. do 1989. bio je jedan od glavnih turnira [[Grand Prix (tenis)|Grand Prix Toura]] u okviru [[Grand Prix Championship serija|Grand Prix Championship]] serije prije nego što je postao '''ATP Championship Series Single Week''' turnir (preteča današnjih Mastersa). Od 2009. ovo je jedini Masters na kojem igrači nisu obavezni nastupiti. Većina najboljih tenisera ipak se odlučuje nastupiti. [[Rafael Nadal]] osvojio je osam uzastopnih titula od 2005. do 2012, postavši jedini igrač u Open Eri koji je osam puta uzastopno osvajao isti turnir. [[Niz Rafaela Nadala od 46 pobjeda na Monte Carlo Mastersu|Njegov niz]] zaustavio je [[Novak Đoković]] u finalu [[Monte Carlo Masters 2013 – singl|2013.]] Nadal je kasnije osvojio još tri uzastopne titule ([[Monte Carlo Masters 2016 – singl|2016]]–[[Monte Carlo Masters 2018 – singl|2018]]), tako da ih ima 11. == Finala == === Pojedinačno === {|class=wikitable style=font-size:95% !Godina !width=200|Pobjednik !width=200|Finalist !width=200|Rezultat |- | 1897. || {{ZD|VB}} '''[[Reggie Doherty]] || {{ZD|VB}} [[Conway W. Blackwood Price]] || 6–2, 6–1, 6–2 |- | 1898. || {{ZD|VB}} '''[[Reggie Doherty]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|NJEC}} [[Graf Victor Voß]] || 4–6, 6–3, 6–3, 4–0 predaja |- | 1899. || {{ZD|VB}} '''[[Reggie Doherty]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|NJEC}} [[Graf Victor Voß]] || 6–2 predaja |- | 1900. || {{ZD|VB}} '''[[Lawrence Doherty]] || || Možda nije ni održan<ref>''Ayres' lawn tennis almanack and tournament guide'' i drugi izvori navode ga kao pobjednika, ali, prema ''Aujourd'hui 100 Ans 1897–1997 - Le Tournoi de Monte-Carlo'' autora Michela Suttera (1997) i još nekim izvorima, turnir nije ni održan.</ref> |- | 1901. || {{ZD|VB}} '''[[Lawrence Doherty]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|VB}} [[Wilberforce Eaves]] || 6–2, 5–7, 6–1 |- | 1902. || {{ZD|VB}} '''[[Reggie Doherty]]''' {{small|(4)}} || {{ZD|VB}} [[George Hillyard]] || 6–1, 6–4, 6–3 |- | 1903. || {{ZD|VB}} '''[[Reggie Doherty]]''' {{small|(5)}} || {{ZD|VB}} [[Frank Riseley]] || 6–1, 14–16 predaja |- | 1904. || {{ZD|VB}} '''[[Reggie Doherty]]''' {{small|(6)}} || {{ZD|VB}} [[Josiah Ritchie]] || 6–1, 7–5, 3–6, 7–5 |- | 1905. || {{ZD|VB}} '''[[Lawrence Doherty]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|VB}} [[Josiah Ritchie]] || 6–4, 8–6, 6–4 |- | 1906. || {{ZD|VB}} '''[[Lawrence Doherty]]''' {{small|(4)}} || {{ZD|VB}} [[Wilberforce Eaves]] || 6–3, 11–9 |- | 1907. || {{ZD|VB}} '''[[Josiah Ritchie]] || {{ZD|VB}} [[Lawrence Doherty]] || 8–6, 7–5, 8–6 |- | 1908. || {{ZD|NZL}} '''[[Anthony Wilding]] || {{ZD|VB}} [[Wilberforce Eaves]] || 6–3, 2–6, 6–3, 4–6, 6–0 |- | 1909. || {{ZD|SAD}} '''[[Fred Alexander]] || {{ZD|VB}} [[Lawrence Doherty]] || 7–5, 6–4, 6–1 |- | 1910. || {{ZD|FRA}} '''[[Max Decugis]] || {{ZD|VB}} [[Josiah Ritchie]] || 6–3, 6–0, 6–0 |- | 1911. || {{ZD|NZL}} '''[[Anthony Wilding]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|FRA}} [[Max Decugis]] || 5–7, 1–6, 6–3, 6–0, 6–1 |- | 1912. || {{ZD|NZL}} '''[[Anthony Wilding]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|VB}} [[C. Moore]] || 6–3, 6–0, 6–0 |- | 1913. || {{ZD|NZL}} '''[[Anthony Wilding]]''' {{small|(4)}} || {{ZD|FRA}} [[Felix Poulin]] || 6–0, 6–2, 6–1 |- | 1914. || {{ZD|NZL}} '''[[Anthony Wilding]]''' {{small|(5)}} || {{ZD|VB}} [[Gordon Lowe]] || 6–2, 6–3, 6–2 |- | 1915. || align="center" bgcolor="#f5f5f5" rowspan="4" colspan="3" |''[[Prvi svjetski rat]]'' |- | 1916. |- | 1917. |- | 1918. |- | 1919. || {{ZD|RUM}} '''[[Nicholas Mishu]] || {{ZD|FRA}} [[Max Decugis]] || 6–2, 6–0 |- | 1920. || {{ZD|VB}} '''[[Gordon Lowe]] || {{ZD|VB}} [[Josiah Ritchie]] || 7–5, 6–2 |- | 1921. || {{ZD|VB}} '''[[Gordon Lowe]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|VB}} [[Algernon Kingscote]] || 6–1, 0–6, 6–4, 6–2 |- | 1922. || {{ZD|Kr ITA}} '''[[Giovanni Balbi di Robecco]] || {{ZD|FRA}} [[Alain Gerbault]] || 6–1, 6–4, 6–3 |- | 1923. || {{ZD|VB}} '''[[Gordon Lowe]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|VB}} [[Leighton Crawford]] || 6–2, 6–4, 6–4 |- | 1924. || {{ZD|VB}} '''[[Leighton Crawford]] || {{ZD|FRA}} [[Leonce Aslangul]] || 6–4, 3–6, 6–2 |- | 1926. || {{ZD|MAĐ|1920}} '''[[Béla von Kehrling]] || {{ZD|VB}} [[Charles Kingsley]] || 6–4, 6–1, 6–3 |- | 1927. || {{ZD|MAĐ|1920}} '''[[Béla von Kehrling]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|DAN}} [[Erik Worm]] || bez borbe |- | 1928. || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Cochet]] || {{ZD|MAĐ|1920}} [[Béla von Kehrling]] || 3–6, 2–6, 6–3, 6–3, 6–2 |- | 1929. || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Cochet]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|Kr ITA}} [[Umberto De Morpurgo]] || 8–6, 6–4, 6–4 |- | 1930. || {{ZD|SAD}} '''[[Bill Tilden|William Tilden]] || {{ZD|VB}} [[Bunny Austin|Henry Austin]] || 6–4, 6–4, 6–1 |- | 1931. || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Cochet]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|IRS}} [[George Lyttleton-Rogers]] || 7–5, 6–2, 6–4 |- | 1932. || {{ZD|ČSSR}} '''[[Roderich Menzel]] || {{ZD|IRS}} [[George Lyttleton-Rogers]] || 6–4, 7–5, 6–2 |- | 1933. || {{ZD|VB}} '''[[Bunny Austin|Henry Austin]] || {{ZD|IRS}} [[George Lyttleton-Rogers]] || 11–9, 6–3, 7–5 |- | 1934. || {{ZD|VB}} '''[[Bunny Austin|Henry Austin]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|Kr ITA}} [[Giorgio de Stefani]] || 6–1, 8–6, 6–4 |- | 1935. || {{ZD|Kr ITA}} '''[[Giovanni Palmieri]] || {{ZD|VB}} [[Bunny Austin|Henry Austin]] || 6–1, 6–1, 7–5 |- | 1936. || {{ZD|NNJE}} '''[[Gottfried von Cramm]] || {{ZD|NNJE}} [[Henner Henkel]] || 4–6, 4–6, 7–5, 6–4, 7–5 |- | 1937. || {{ZD|NNJE}} '''[[Gottfried von Cramm]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|FRA}} [[Christian Boussus]] || 6–2, 3–6, 6–2, 2–6, 6–2 |- | 1938. || {{ZD|KJUG}} '''[[Franjo Punčec]] || {{ZD|FRA}} [[Christian Boussus]] || 6–0, 6–1, 6–1 |- | 1939. || {{ZD|FRA}} '''[[Pierre Pelizza]] || {{ZD|FRA}} [[Yvon Petra]] || 6–8, 6–3, 6–4, 6–2 |- | 1940. || align="center" bgcolor="#f5f5f5" rowspan="6" colspan="3" |''[[Drugi svjetski rat]]'' |- | 1941. |- | 1942. |- | 1943. |- | 1944. |- | 1945. |- | 1946. || {{ZD|FRA}} '''[[Pierre Pelizza]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|FRA}} [[Yvon Petra]] || 6–3, 6–2, 4–6, 6–3 |- | 1947. || {{ZD|ŠVE}} '''[[Lennart Bergelin]] || {{ZD|SAD}} [[Budge Patty]] || 6–3, 6–8, 1–6, 6–2, 8–6 |- | 1948. || {{ZD|MAĐ|1946}} '''[[József Asbóth]] || {{ZD|ITA}} [[Gianni Cucelli]] || 6–3, 6–2, 5–7, 6–2 |- | 1949. || {{ZD|SAD}} '''[[Frank Parker]] || {{ZD|ITA}} [[Gianni Cucelli]] || 2–6, 6–3, 6–0, 6–4 |- | 1950. || {{ZD|EGI|1922}} '''[[Jaroslav Drobný]] || {{ZD|SAD}} [[William Talbert]] || 6–4, 6–4, 6–1 |- | 1951. || {{ZD|SAD}} '''[[Straight Clark]] || {{ZD|SAD}} [[Fred Kovaleski]] || 1–6, 6–4, 6–4, 1–6, 10–8 |- | 1952. || {{ZD|AUS}} '''[[Frank Sedgman]] || {{ZD|EGI|1922}} [[Jaroslav Drobný]] || 7–5, 6–2, 5–7, 6–1 |- | 1953. || {{ZD|POLJ}} '''[[Władysław Skonecki]] || {{ZD|EGI|1952}} [[Jaroslav Drobný]] || 6–3, 6–4, 11–9 |- | 1954. || {{ZD|KAN|1921}} '''[[Lorne Main]] || {{ZD|SAD}} [[Tony Vincent (teniser)|Tony Vincent]] || 9–7, 3–6, 7–5, 6–4 |- | 1955. || {{ZD|POLJ}} '''[[Władysław Skonecki]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|SAD}} [[Budge Patty]] || 6–4, 6–2, 8–6 |- | 1956. || {{ZD|SAD}} '''[[Hugh Stewart (teniser)|Hugh Stewart]] || {{ZD|SAD}} [[Tony Vincent (teniser)|Tony Vincent]] || 1–6, 8–6, 6–0, 6–2 |- | 1957. || {{ZD|BEL}} '''[[Jacques Brichant]] || {{ZD|FRA}} [[Paul Remy]] || 3–6, 5–5, prek. |- | 1958. || {{ZD|FRA}} '''[[Robert Haillet]] || {{ZD|VB}} [[Jaroslav Drobný]] || 6–4, 6–4, 6–3 |- | 1959. || {{ZD|FRA}} '''[[Robert Haillet]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|SAD}} [[Budge Patty]] || 9–7, 6–3, 4–6, 6–3 |- | 1960. || {{ZD|ŠPA|1945}} '''[[Andrés Gimeno]] || {{ZD|VB}} [[Mike Davies (teniser)|Mike Davies]] || 8–6, 6–3, 6–4 |- | 1961. || {{ZD|ITA}} '''[[Nicola Pietrangeli]] || {{ZD|FRA}} [[Pierre Darmon]] || 6–4, 1–6, 6–3, 6–3 |- | 1962. || {{ZD|FRA}} '''[[Pierre Darmon]] || {{ZD|JUG}} [[Boro Jovanović]] || 6–2, 6–1, 6–3 |- | 1963. || {{ZD|FRA}} '''[[Pierre Darmon]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ŠVE}} [[Jan-Erik Lundqvist]] || 6–2, 2–6, 6–1, 5–7, 6–4 |- | 1964. || {{ZD|AUS}} '''[[Martin Mulligan]] || {{ZD|ŠVE}} [[Jan-Erik Lundqvist]] || 6–4, 6–4 |- | 1965. || {{ZD|MAĐ|1949}} '''[[István Gulyás]] || {{ZD|ČSSR}} [[Jiri Javorský]] || 6–3, 7–9, 8–6, 6–4 |- | 1966. || {{ZD|ŠPA|1945}} '''[[Manuel Santana]] || {{ZD|ITA}} [[Nicola Pietrangeli]] || 8–6, 4–6, 6–4, 6–1 |- | 1967. || {{ZD|ITA}} '''[[Nicola Pietrangeli]] || {{ZD|AUS}} [[Martin Mulligan]] || 6–3, 3–6, 6–3, 6–1 |- | 1968. || {{ZD|ITA}} '''[[Nicola Pietrangeli]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|SSSR}} [[Aleksandar Metreveli]] || 6–2, 6–2 |- | 1969. || {{ZD|HOL}} '''[[Tom Okker]] || {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]] || 8–10, 6–1, 7–5, 6–3 |- | 1970. || {{ZD|JUG}} '''[[Željko Franulović]] || {{ZD|ŠPA|1945}} [[Manuel Orantes]] || 6–4, 6–3, 6–3 |- | 1971. || {{ZD|RUM|1965}} '''[[Ilie Năstase]] || {{ZD|HOL}} [[Tom Okker]] || 3–6, 8–6, 6–1, 6–1 |- | [[Monte Carlo Open 1972.|1972.]] || {{ZD|RUM|1965}} '''[[Ilie Năstase]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ČSSR}} [[František Pála]] || 6–1, 6–0, 6–3 |- | [[Monte Carlo Open 1973 – singl|1973.]] || {{ZD|RUM|1965}} '''[[Ilie Năstase]]''' {{small|(32)}} || {{ZD|ŠVE}} [[Björn Borg]] || 6–4, 6–1, 6–2 |- | [[Monte Carlo Open 1974 – singl|1974.]] || {{ZD|ROD}} '''[[Andrew Pattison]] || {{ZD|RUM|1965}} [[Ilie Năstase]] || 5–7, 6–3, 6–4 |- | [[Monte Carlo Open 1975 – singl|1975.]] || {{ZD|ŠPA|1945}} '''[[Manuel Orantes]] || {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]] || 6–2, 6–4 |- | [[Monte Carlo Open 1976 – singl|1976.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Guillermo Vilas]] || {{ZD|POLJ}} [[Wojciech Fibak]] || 6–1, 6–1, 6–4 |- | [[Monte Carlo Open 1977 – singl|1977.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]] || {{ZD|ITA}} [[Corrado Barazzutti]] || 6–3, 7–5, 6–0 |- | [[Monte Carlo Open 1978.|1978.]] || {{ZD|MEKS}} '''[[Raúl Ramírez]] || {{ZD|ČSSR}} [[Tomáš Šmíd]] || 6–3, 6–3, 6–4 |- | [[Monte Carlo Open 1979.|1979.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|SAD}} [[Vitas Gerulaitis]] || 6–2, 6–1, 6–3 |- | [[Monte Carlo Open 1980.|1980.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || 6–1, 6–0, 6–2 |- | [[Monte Carlo Open 1981 – singl|1981.]] || colspan="2" | {{ZD|SAD}} '''[[Jimmy Connors]]''' – {{ZD|ARG}} '''[[Guillermo Vilas]]''' || 5–5 (nedovršen meč – [[kiša]]) |- | [[Monte Carlo Open 1982.|1982.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Guillermo Vilas]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] || 6–1, 7–6, 6–3 |- | [[Monte Carlo Open 1983.|1983.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Mats Wilander]] || {{ZD|SAD}} [[Mel Purcell]] || 6–1, 6–2, 6–3 |- | [[Monte Carlo Open 1984.|1984.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Henrik Sundström]] || {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || 6–3, 7–5, 6–2 |- | [[Monte Carlo Open 1985.|1985.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Ivan Lendl]] || {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || 6–1, 6–3, 4–6, 6–4 |- | [[Monte Carlo Open 1986.|1986.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Joakim Nyström]] || {{ZD|FRA}} [[Yannick Noah]] || 6–3, 6–2 |- | [[Monte Carlo Open 1987.|1987.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Mats Wilander]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|SAD}} [[Jimmy Arias]] || 4–6, 7–5, 6–1, 6–3 |- | [[Monte Carlo Open 1988.|1988.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Ivan Lendl]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ARG}} [[Martín Jaite]] || 5–7, 6–4, 7–5, 6–3 |- | [[Monte Carlo Open 1989 – singl|1989.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Alberto Mancini]] || {{ZD|SRNJ}} [[Boris Becker]] || 7–5, 2–6, 7–6, 7–5 |- | [[Monte Carlo Open 1990 – singl|1990.]] || {{ZD|SSSR}} '''[[Andrej Česnokov]] || {{ZD|AUT}} [[Thomas Muster]] || 7–5, 6–3, 6–3 |- | [[Monte Carlo Open 1991 – singl|1991.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Sergi Bruguera]] || {{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] || 5–7, 6–4, 7–6⁶, 7–6⁴ |- | [[Monte Carlo Open 1992 – singl|1992.]] || {{ZD|AUT}} '''[[Thomas Muster]] || {{ZD|SAD}} [[Aaron Krickstein]] || 6–3, 6–1, 6–3 |- | [[Monte Carlo Open 1993 – singl|1993.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Sergi Bruguera]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|FRA}} [[Cédric Pioline]] ||7–6², 6–0 |- | [[Monte Carlo Masters 1994 – singl|1994.]] || {{ZD|UKR}} '''[[Andrij Medvedev]] || {{ZD|ŠPA}} [[Sergi Bruguera]] || 7–5, 6–1, 6–3 |- | [[Monte Carlo Masters 1995.|1995.]] || {{ZD|AUT}} '''[[Thomas Muster]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] || 4–6, 5–7, 6–1, 7–6⁶, 6–0 |- | [[Monte Carlo Masters 1996.|1996.]] || {{ZD|AUT}} '''[[Thomas Muster]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|ŠPA}} [[Albert Costa]] || 6–3, 5–7, 4–6, 6–3, 6–2 |- | [[Monte Carlo Open 1997 – singl|1997.]] || {{ZD|ČIL}} '''[[Marcelo Ríos]] || {{ZD|ŠPA}} [[Àlex Corretja]] || 6–4, 6–3, 6–3 |- | [[Monte Carlo Open 1998 – singl|1998.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Moyá]] || {{ZD|FRA}} [[Cédric Pioline]] || 6–3, 6–0, 7–5 |- | [[Monte Carlo Open 1999 – singl|1999.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]] || {{ZD|ČIL}} [[Marcelo Ríos]] || 6–4, 2–1 predaja |- | [[Monte Carlo Masters 2000 – singl|2000.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Cédric Pioline]] || {{ZD|SLK}} [[Dominik Hrbatý]] || 6–4, 7–6³, 7–6⁶ |- | [[Monte Carlo Masters 2001 – singl|2001.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|MAR}} [[Hicham Arazi]] || 6–3, 6–2, 6–4 |- | [[Monte Carlo Masters 2002 – singl|2002.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Juan Carlos Ferrero]] || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Moyá]] || 7–5, 6–3, 6–4 |- | [[Monte Carlo Masters 2003 – singl|2003.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Juan Carlos Ferrero]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6–2, 6–2 |- | [[Monte Carlo Masters 2004 – singl|2004.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Guillermo Coria]] || {{ZD|NJE}} [[Rainer Schüttler]] ||6–2, 6–1, 6–3 |- | [[Monte Carlo Masters 2005 – singl|2005.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6–3, 6–1, 0–6, 7–5 |- | [[Monte Carlo Masters 2006 – singl|2006.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6–2, 6–7², 6–3, 7–6⁵ |- | [[Monte Carlo Masters 2007 – singl|2007.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6–4, 6–4 |- | [[Monte Carlo Masters 2008 – singl|2008.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' {{small|(4)}} || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7–5, 7–5 |- | [[Monte Carlo Masters 2009 – singl|2009.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' {{small|(5)}} || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6–3, 2–6, 6–1 |- | [[Monte Carlo Masters 2010 – singl|2010.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' {{small|(6)}} || {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 6–0, 6–1 |- | [[Monte Carlo Masters 2011 – singl|2011.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' {{small|(7)}} || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6–4, 7–5 |- | [[Monte Carlo Masters 2012 – singl|2012.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' {{small|(8)}} || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6–3, 6–1 |- | [[Monte Carlo Masters 2013 – singl|2013.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6–2, 7–6¹ |- | [[Monte Carlo Masters 2014 – singl|2014.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Stanislas Wawrinka]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 4–6, 7–6⁵, 6–2 |- | [[Monte Carlo Masters 2015 – singl|2015.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] || 7–5, 4–6, 6–3 |- | [[Monte Carlo Masters 2016 – singl|2016.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' {{small|(9)}} || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 7–5, 5–7, 6–0 |- | [[Monte Carlo Masters 2017 – singl|2017.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' {{small|(10)}} || {{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos Viñolas]] || 6–1, 6–3 |- | [[Monte Carlo Masters 2018 – singl|2018.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' {{small|(11)}} || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6–3, 6–2 |- | [[Monte Carlo Masters 2019 – singl|2019.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Fabio Fognini]]''' || {{ZD|SRB}} [[Dušan Lajović]] || 6−3, 6−4 |- | 2020. ||colspan=3 bgcolor="#f5f5f5" align="center"|Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]<ref name="covid">{{cite web |url= http://montecarlotennismasters.com/communique-officiel-covid-19/ |title= COMMUNIQUÉ OFFICIEL – COVID-19 |date= 11. 3. 2020 |website= montecarlotennismasters.com}}</ref></center> |- | [[Monte Carlo Masters 2021 – singl|2021.]] || {{ZD|GRČ}} '''[[Stefanos Tsitsipas]]''' || {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6−3, 6−3 |- | [[Monte Carlo Masters 2022 – singl|2022.]] || {{ZD|GRČ}} '''[[Stefanos Tsitsipas]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ŠPA}} [[Alejandro Davidovich Fokina]] || 6−3, 7−6³ |- | [[Monte Carlo Masters 2023 – singl|2023.]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|Zbog [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]], [[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP]] i [[WTA]] zabranili su do daljnjeg teniserima i teniserkama iz [[Rusija|Rusije]] i [[Bjelorusija|Bjelorusije]] da nastupaju pod zastavama svojih zemalja.|name=rus-blr}}'''[[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]]''' || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || 5−7, 6−2, 7−5 |- | [[Monte Carlo Masters 2024 – singl|2024.]] || {{ZD|GRČ}} '''[[Stefanos Tsitsipas]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 6−1, 6−4 |- | [[Monte Carlo Masters 2025 – singl|2025.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Alcaraz]]''' || {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Musetti]] || 3−6, 6−1, 6–0 |- | [[Monte Carlo Masters 2026 – singl|2026.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Jannik Sinner]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || 7–6⁵, 6–3 |} === Parovi === '''Od 1968:''' {|class=wikitable style=font-size:95% !Godina !width=200|Pobjednici !width=200|Finalisti !width=200|Rezultat |- | 1968. || {{ZD|SSSR}} '''[[Sergej Lihačev]] <br/> {{ZD|SSSR}} [[Aleksandar Metreveli]]''' || {{ZD|FRA}} [[Patrice Beust]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Daniel Contet]] || 5–7, 9–7, 6–4, 5–7, 7–5 |- | 1969. || {{ZD|AUS}} '''[[Owen Davidson]]<br/>{{ZD|AUS}} [[John Newcombe]]''' || {{ZD|SAD}} [[Richard Pancho Gonzales]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Dennis Ralston]] || 7–5, 11–13, 6–2, 6–1 |- | 1970. || {{ZD|SAD}} '''[[Marty Riessen]]<br/>{{ZD|VB}} [[Roger Taylor (teniser)|Roger Taylor]]''' || {{ZD|FRA}} [[Pierre Barthès]]<br/>{{ZD|JUG}} [[Nikola Pilić]] || 6–3, 6–4, 6–2 |- | 1971. || {{ZD|RUM|1965}} '''[[Ilie Năstase]]<br/>{{ZD|RUM|1965}} [[Ion Ţiriac]]''' || {{ZD|HOL}} [[Tom Okker]]<br/>{{ZD|VB}} [[Roger Taylor (teniser)|Roger Taylor]] || 1–6, 6–3, 6–3, 8–6 |- | 1972. || {{ZD|FRA}} '''[[Patrice Beust]]<br/>{{ZD|FRA}} [[Daniel Contet]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Jiří Hřebec]]<br/>{{ZD|ČSSR}} [[František Pala]] || 3–6, 6–1, 12–10, 6–2 |- | 1973. || {{ZD|ŠPA|1945}} '''[[Juan Gisbert Sr.]]<br/>{{ZD|RUM|1965}} [[Ilie Năstase]]''' || {{ZD|FRA}} [[Georges Goven]]<br/>{{ZD|FRA}} [[Patrick Proisy]] || 6–2, 6–2, 6–2 |- | 1974. || {{ZD|AUS}} '''[[John Alexander (teniser)|John Alexander]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Phil Dent]]''' || {{ZD|ŠPA|1945}} [[Manuel Orantes]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Tony Roche]] || 7–6, 4–6, 7–6, 6–3 |- | 1975. || {{ZD|JAR|1928}} '''[[Bob Hewitt]]<br/>{{ZD|JAR|1928}} [[Frew McMillan]]''' || {{ZD|SAD}} [[Arthur Ashe]]<br/>{{ZD|HOL}} [[Tom Okker]] || 6–3, 6–2 |- | 1976. || {{ZD|POLJ}} '''[[Wojciech Fibak]]<br/>{{ZD|SRNJ}} [[Karl Meiler]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Björn Borg]]<br/>{{ZD|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || 7–6, 6–1 |- | 1977. || {{ZD|FRA}} '''[[François Jauffret]]<br/>{{ZD|ČSSR}} [[Jan Kodeš]]''' || {{ZD|POLJ}} [[Wojciech Fibak]]<br/>{{ZD|HOL}} [[Tom Okker]] || 2–6, 6–3, 6–2 |- | 1978. || {{ZD|SAD}} '''[[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]]<br/>{{ZD|ČSSR}} [[Tomáš Šmíd]]''' || {{ZD|ČIL}} [[Jaime Fillol]]<br/>{{ZD|RUM|1965}} [[Ilie Năstase]] || 6–4, 7–5 |- | 1979. || {{ZD|RUM|1965}} '''[[Ilie Năstase]]<br/>{{ZD|MEKS}} [[Raúl Ramírez]]''' || {{ZD|PAR}} [[Víctor Pecci]]<br/>{{ZD|MAĐ|1957}} [[Balázs Taróczy]] || 6–3, 6–4 |- | 1980. || {{ZD|ITA}} '''[[Paolo Bertolucci]]<br/>{{ZD|ITA}} [[Adriano Panatta]]''' || {{ZD|SAD}} [[Vitas Gerulaitis]]<br/>{{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] || 6–2, 5–7, 6–4 |- | 1981. || {{ZD|ŠVI}} '''[[Heinz Günthardt]]<br/>{{ZD|ŠVI}} [[Markus Günthardt]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Pavel Složil]]<br/>{{ZD|ČSSR}} [[Tomáš Šmíd]] || 6–3, 6–3 |- | 1982. || {{ZD|AUS}} '''[[Peter McNamara]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Paul McNamee]]''' || {{ZD|AUS}} [[Mark Edmondson]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Sherwood Stewart]] || 6–7, 7–6, 6–3 |- | 1983. || {{ZD|ŠVI}} '''[[Heinz Günthardt]]<br/>{{ZD|MAĐ|1957}} [[Balázs Taróczy]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|FRA}} [[Henri Leconte]]<br/>{{ZD|FRA}} [[Yannick Noah]] || 6–2, 6–4 |- | 1984. || {{ZD|AUS}} '''[[Mark Edmondson]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Sherwood Stewart]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Jan Gunnarsson]]<br/>{{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || 6–2, 6–1 |- | 1985. || {{ZD|ČSSR}} '''[[Pavel Složil]]<br/>{{ZD|ČSSR}} [[Tomáš Šmíd]]''' || {{ZD|IZR}} [[Shlomo Glickstein]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Shahar Perkiss]] || 6–2, 6–3 |- | 1986. || {{ZD|FRA}} '''[[Guy Forget]]<br/>{{ZD|FRA}} [[Yannick Noah]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Joakim Nyström]]<br/>{{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || 6–4, 3–6, 6–4 |- | 1987. || {{ZD|ČIL}} '''[[Hans Gildemeister]]<br/>{{ZD|EKV}} [[Andrés Gómez]]''' || {{ZD|IRN}} [[Mansour Bahrami]]<br/>{{ZD|DAN}} [[Michael Mortensen]] || 6–2, 6–4 |- | 1988. || {{ZD|ŠPA}} '''[[Sergio Casal]]<br/>{{ZD|ŠPA}} [[Emilio Sánchez]]''' || {{ZD|FRA}} [[Henri Leconte]]<br/>{{ZD|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] || 6–1, 6–3 |- | 1989. || {{ZD|ČSSR}} '''[[Tomáš Šmíd]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]]''' || {{ZD|ITA}} [[Paolo Canè]]<br/>{{ZD|ITA}} [[Diego Nargiso]] || 1–6, 6–4, 6–2 |- | 1990. || {{ZD|ČSSR}} '''[[Petr Korda]]<br/>{{ZD|ČSSR}} [[Tomáš Šmíd]]''' || {{ZD|EKV}} [[Andrés Gómez]]<br/>{{ZD|ŠPA}} [[Javier Sánchez]] || 6–4, 7–6 |- | 1991. || {{ZD|SAD}} '''[[Luke Jensen]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Laurie Warder]]''' || {{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]]<br/>{{ZD|HOL}} [[Mark Koevermans]] || 5–7, 7–6, 6–4 |- | 1992. || {{ZD|NJE}} '''[[Boris Becker]]<br/>{{ZD|NJE}} [[Michael Stich]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Petr Korda]]<br/>{{ZD|ČSSR}} [[Karel Nováček]] || 6–4, 6–4 |- | [[Monte Carlo Masters 1993.|1993.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Stefan Edberg]]<br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Petr Korda]]''' || {{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]]<br/>{{ZD|HOL}} [[Mark Koevermans]] || 3–6, 6–2, 7–6 |- | [[Monte Carlo Masters 1994.|1994.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Nicklas Kulti]]<br/>{{ZD|ŠVE}} [[Magnus Larsson]]''' || {{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]]<br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Daniel Vacek]] || 3–6, 7–6, 6–4 |- | [[Monte Carlo Masters 1995.|1995.]] || {{ZD|HOL}} '''[[Jacco Eltingh]]<br/>{{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]]''' || {{ZD|ARG}} [[Luis Lobo]]<br/>{{ZD|ŠPA}} [[Javier Sánchez]] || 6–3, 6–4 |- | 1996. || {{ZD|JAR}} '''[[Ellis Ferreira]]<br/>{{ZD|HOL}} [[Jan Siemerink]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]]<br/>{{ZD|ŠVE}} [[Nicklas Kulti]] || 2–6, 6–3, 6–2 |- | 1997. || {{ZD|SAD}} '''[[Donald Johnson]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Francisco Montana]]''' || {{ZD|HOL}} [[Jacco Eltingh]]<br/>{{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]] || 7–6, 2–6, 7–6 |- | 1998. || {{ZD|HOL}} '''[[Jacco Eltingh]]<br/>{{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]]''' || {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]] || 6–4, 6–2 |- | 1999. || {{ZD|FRA}} '''[[Olivier Delaître]]<br/>{{ZD|VB}} [[Tim Henman]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Novák]]<br/>{{ZD|ČEŠ}} [[David Rikl]] || 6–2, 6–3 |- | 2000. || {{ZD|JAR}} '''[[Wayne Ferreira]]<br/>{{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]]''' || {{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Sandon Stolle]] || 6–3, 2–6, 6–1 |- | 2001. || {{ZD|ŠVE}} '''[[Jonas Björkman]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]]''' || {{ZD|AUS}} [[Joshua Eagle]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Andrew Florent]] || 3–6, 6–4, 6–2 |- | 2002. || {{ZD|ŠVE}} '''[[Jonas Björkman]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]]<br/>{{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] || 6–3, 3–6, [10-7] |- | [[Monte Carlo Masters 2003 – parovi|2003.]] || {{ZD|IND}} '''[[Mahesh Bhupathi]]<br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]''' || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]]<br/>{{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || 6–4, 3–6, 7–6 |- | [[Monte Carlo Masters 2004 – parovi|2004.]] || {{ZD|VB}} '''[[Tim Henman]]<br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]]''' || {{ZD|ARG}} [[Gastón Etlis]]<br/>{{ZD|ARG}} [[Martín Rodríguez (teniser)|Martín Rodríguez]] || 7–5, 6–2 |- | [[Monte Carlo Masters 2005 – parovi|2005.]] || {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]<br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]]''' || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || bez borbe |- | [[Monte Carlo Masters 2006 – parovi|2006.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Jonas Björkman]]<br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]''' || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]]<br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || 6–2, 7–6 |- | [[Monte Carlo Masters 2007 – parovi|2007.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]''' || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]]<br/>{{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6–2, 6–1 |- | [[Monte Carlo Masters 2008 – parovi|2008.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]<br/>{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]]''' || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]<br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6–3, 6–3 |- | [[Monte Carlo Masters 2009 – parovi|2009.]] || {{ZD|KAN}} '''[[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]]''' || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6–1, 6–4 |- | [[Monte Carlo Masters 2010 – parovi|2010.]] || {{ZD|KAN}} '''[[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]<br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6–3, 2–0 predaja |- | [[Monte Carlo Masters 2011 – parovi|2011.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ARG}} [[Juan Ignacio Chela]]<br/>{{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6–3, 6–2 |- | [[Monte Carlo Masters 2012 – parovi|2012.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6–2, 6–3 |- | [[Monte Carlo Masters 2013 – parovi|2013.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Julien Benneteau]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]]'''|| {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 4–6, 7–6⁴, [14-12] |- | [[Monte Carlo Masters 2014 – parovi|2014.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]''' {{small|(4)}} || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6–3, 3–6, [10–8] |- | [[Monte Carlo Masters 2015 – parovi|2015.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]''' {{small|(5)}} || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]]<br/>{{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 7–6³, 6–1 |- | [[Monte Carlo Masters 2016 – parovi|2016.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Pierre-Hugues Herbert]]'''<br/>{{ZD|FRA}} '''[[Nicolas Mahut]]''' || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]]<br/>{{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 4–6, 6–0, [10–6] |- | [[Monte Carlo Masters 2017 – parovi|2017.]] || {{ZD|IND}} '''[[Rohan Bopanna]]''' <br/> {{ZD|URU}} '''[[Pablo Cuevas]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6–3, 3–6, [10–4] |- | [[Monte Carlo Masters 2018 – parovi|2018.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]''' {{small|(6)}} || {{ZD|AUT}} [[Oliver Marach]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 7–6⁵, 6–3 |- | [[Monte Carlo Masters 2019 – parovi|2019.]] || {{ZD|HRV}} '''[[Nikola Mektić]]''' <br/> {{ZD|HRV}} '''[[Franko Škugor]]''' || {{ZD|HOL}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|HOL}} [[Wesley Koolhof]] || 6–7³, 7–6³, [11–9] |- | 2020. ||colspan=3 bgcolor="#f5f5f5" align="center"|Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]<ref name="covid"/></center> |- | [[Monte Carlo Masters 2021 – parovi|2021.]] || {{ZD|HRV}} '''[[Nikola Mektić]]''' <br/> {{ZD|HRV}} '''[[Mate Pavić]]''' || {{ZD|VB}} [[Dan Evans (teniser)|Dan Evans]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 6–3, 4–6, [10–7] |- | [[Monte Carlo Masters 2022 – parovi|2022.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Rajeev Ram]]''' <br/> {{ZD|VB}} '''[[Joe Salisbury]]''' || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 6–4, 3–6, [10–7] |- | [[Monte Carlo Masters 2023 – parovi|2023.]] || {{ZD|HRV}} '''[[Ivan Dodig]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Austin Krajicek]]''' || {{ZD|MNK}} [[Romain Arneodo]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Sam Weissborn]] || 6–0, 4–6, [14–12] |- | [[Monte Carlo Masters 2024 – parovi|2024.]] || {{ZD|BEL}} '''[[Sander Gillé]]''' <br/> {{ZD|BEL}} '''[[Joran Vliegen]]''' || {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 5–7, 6–3, [10–5] |- | [[Monte Carlo Masters 2025 – parovi|2025.]] || {{ZD|MNK}} '''[[Romain Arneodo]]''' <br/> {{ZD|FRA}} '''[[Manuel Guinard]]''' || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] <br/> {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || 1–6, 7–6⁸, [10–8] |- | [[Monte Carlo Masters 2026 – parovi|2026.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Kevin Krawietz]]''' <br/> {{ZD|NJE}} '''[[Tim Pütz]]''' || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić ]] || 4–6, 6–2, [10–8] |} == Rekordi == === Pojedinačno === *'''Najviše titula:''' {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] (11) *'''Najviše uzastopnih titula:''' {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] (8: 2005–2012) *'''Najviše finala:''' {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] (12: 2005–2013, 2016–2018) *'''Najviše uzastopnih finala:''' {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] (9: 2005–2013) *'''Najviše mečeva:''' {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] (79) *'''Najviše pobjeda:''' {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] (73) *'''Najviše uzastopnih pobjeda''': {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ([[Niz Rafaela Nadala od 46 pobjeda na Monte Carlo Mastersu|46]], 2005–2013) *'''Najviše nastupa:''' {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]], {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]], {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] (17) *'''Najduže finale:''' {{ZD|NNJE}} [[Gottfried von Cramm]] – {{ZD|NNJE}} [[Henner Henkel]]; rezultat: 4–6, 4–6, 7–5, 6–4, 7–5 (54 gema, 1936) *'''Najkraće finale:''' {{ZD|VB}} [[Reginald Doherty]] – {{ZD|NJEC}} [[Graf Victor Voß]]; rezultat: 6–2 predaja (8 gemova, 1899) *'''Najstariji pobjednik:''' {{ZD|VB}} [[Gordon Lowe|Gordon Francis Lowe]]: 38 g, 8 m, 6 d (1923) *'''Najmlađi pobjednik:''' {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]]: 18 g, 7 m, 7 d (1983) === Parovi === *'''Najviše pobjeda – isti par:''' {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] / {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] (6) *'''Najviše pobjeda – kao član para:''' {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]], {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] (6) == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Monte-Carlo masters}} * [http://www.tennistv.com Zvanični ''streaming'' svih mečeva (uživo)] {{ATP Masters 1000}} {{ATP Masters serija}} {{Grand Prix Championship serija}} [[Kategorija:Monte Carlo Masters]] [[Kategorija:Teniski turniri u Francuskoj]] [[Kategorija:Teniski turniri u Monaku]] [[Kategorija:Teniski turniri na zemlji]] fsqvbkhu0va6bvjicb2og147eailnz8 0 357917 3830774 3803369 2026-04-17T14:07:12Z Panasko 146730 3830774 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = 7. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine | slika =7. Korpus Armije RBIH v1.png | veličina_slike = 250px | opis_slike = | aktivan = formiran 7. april 1994. | država = [[Republika Bosna i Hercegovina]] | grana = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Kopnena vojska Armije Republike Bosne i Hercegovine]] | vrsta = | dio = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Travnik]] | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | bitke = [[Bitka za Kupres (1994)|Operacija Cincar]]<br>[[Operacija "Sana '95"]] | web_stranica = | komandir1_oznaka = | komandir1 = [[Mehmed Alagić]] | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine''' je bio jedan od ukupno sedam korpusa koji je za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] djelovao u sastavu [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 7. aprila<ref>http://www.inmedia.ba/devetnaesta-godisnjica-od-formiranja-7-korpusa-armije-r-bih/</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=33408 |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 5. 2014 |archive-date=20. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190820201513/http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=33408 |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.cazin.net/vijesti/clanak/sanski-most-sesnaesta-godina-od-formiranja-7-korpusa{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> 1994. sa sjedištem u [[Travnik]]u. Komandant korpusa za čitavo vrijeme njegovog postojanja bio je [[Mehmed Alagić]]. == Historija == Ideje o formiranju korpusa, čija zona odgovornosti bi obuhvatala dio Srednje Bosne a čiji bi glavni glavni zadatak bio očuvanje ove i oslobađanje privremeno zaposjednute teritorije Bosanske krajine su nastale daleko prije samog osnivanja korpusa. Naime treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine iz kojeg je trebao izrasti novi korpus je imao veliku zonu odgovornosti i veliko brojno stanje što je u izvjesnoj mjeri otežavalo lanac rukovođenja i komandovanja a samim time i rezultati su bili skromniji. [[11. januar]]a 1994, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o formiranju sedmog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine. Međutim, stanje na terenu bilo je izuzetno teško usljed borbenih dejstava sa oba neprijatelja koje su se odvijala u zoni odgovornosti ovog korpusa. Ipak, dan nakon stupanja na snagu sporazuma o prekidu svih neprijateljstava između dvije konfronitare strane, Armije Republike Bosne i Hercegovine i HVO-a, [[26. februar]]a 1994. Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine donosi novu odluku o formiranju korpusa kojom se određuje da komandant novoformiranog 7. korpusa postane brigadir [[Mehmed Alagić]] dok komandovanje nad [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusom]] preuzima brigadir [[Sakib Mahmuljin]]. Primopredaja dužnosti komandanta 7. korpusa obavila se 6. aprila a funkcionisanje Komande Korpusa dan kasnije te se ovaj dan obilježava kao zvanični datum formiranja 7. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine. == Komanda == [[Datoteka:Komanda 7. korpusa, Travnik, BiH.JPG|thumb|Komanda 7. korpusa, [[Travnik]]]] Komanda 7. korpusa bila je u Travniku a saćinjavali su je: * Komandant: brigadir [[Mehmed Alagić]] * Zamjenik komandanta: pukovnik [[Fikret Ćuskić]] * Načelnik štaba: [[Kadir Jusić]] * Pomoćnik za sigurnost: pukovnik [[Ramiz Dugalić]] * Pomoćnik za logistiku: pukovnik [[Abdulah Jeleč]] * Pomoćnik za finansije: major [[Mustafa Šanta]] * Načelnik Odsjeka za obuku: major [[Remzija Šiljak]] == Struktura i organizacija == Kako je formiranje 7. korpusa nastalo u drugačijim uslovima i okolnostima u odnosu na druge korpuse tako je i proces ustrojavanja išao brže i organizovanije. Korpus je nastao od dotadašnjih operativnih grupa iz sastava 3. korpusa: OG ‘’Bosanska krajina’’ i OG ’’Zapad’’ te njima pripadajućih jedinica. Na dan formiranja, korpus su činile sljedeće jedinice: Iz operativne grupe ‘’Bosanska krajina’’: * [[17. viteška krajiška brdska brigada]] * [[705. slavna brdska brigada]] – [[Jajce]]; * [[706. brdska brigada]] sa sjedištem u Travniku, [[Han Bila]]; * [[708. brdska brigada]] sa sjedištem u [[Novi Travnik|Novom Travniku]]; * [[712. brdska brigada]] sa sjedištem u Travniku; * [[725. brdska brigada]] - Vitez; *[[727. brdska brigada]] i * [[737. muslimanska brdska brigada.]] Iz operativne grupe ‘’Zapad’’ u sastav korpusa su ušle sljedeće brigade: * [[707. brdska brigada]] sa sjedištem u Bugojnu; * [[717. brdska brigada]] sa sjedištem u Gornjem Vakufu i * [[770. brdska brigada]] – Donji Vakuf. Nešto kasnije, korpusu će se pridružiti i [[Busovača|busovačka]] 733. brdska brigada. == Zona odgovornosti == Zona odgovornosti je odgovarala zoni odgovornosti dotadašnji operativnih grupa ‘’Bosanska krajina’’ i ‘’Zapad’’ a ukljičivala je uglavnom slobodne teritorije u dolinama rijeka [[Vrbas]] i [[Lašva (rijeka)|Lašva]]. == Značajniji uspjesi == * Oslobađanje [[Vlašić]]a 23. marta 1995. * Oslobađanje [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresa]] * Oslobađanje [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] 14. septembra 1995. * Oslobađanje i odbrana Ključa i oslobađanje [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] zajedno sa jedinicama Petog korpusa, jesen 1995. == Reference == {{Refspisak|2}} {{Armija Republike Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Korpusi Armije Republike Bosne i Hercegovine|7]] [[Kategorija:Historija Travnika]] m4eu0lpq70s6du6c0i5yoznh5gex5sj 0 358746 3830775 3808019 2026-04-17T14:09:54Z Panasko 146730 3830775 wikitext text/x-wiki {{Infokutija put | ime = Brza cesta B1 | oznaka = B1-BIH.svg | karta = BiH - highways.jpg | opis_karte = <!-- *** Osnovni podaci *** --> | druge_oznake = E761-BIH.svg | vrsta = [[Brza cesta]] | dužina = 178 | nadležnost = [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|Autoceste FBiH]],<br> [[Autoputevi Republike Srpske]] | vrijeme_gradnje = 2022- <!-- *** Dionica *** -->| početak = [[Izačić]] | čvorovi = | kraj = [[Lašva (rijeka)|Lašva]] <!-- *** Lokacija *** -->| vrsta_teritorije = Država | teritorija = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi = [[Bihać]], [[Bosanski Petrovac]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Jajce]], [[Donji Vakuf]], [[Travnik]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Zenica]] }} '''Brza cesta B1''' je planirana [[brza cesta]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], koja bi trebala povezivati [[Granični prijelaz Izačić|granični prijelaz]] [[Izačić]] sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], preko [[Bihać]]a, [[Jajce|Jajca]], [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]], [[Travnik]]a, [[Lašva (Zenica)|Lašvom]] i autoput [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]]. Pravac ceste odgovara postojećoj [[Magistralna cesta|magistralnoj cesti]] [[Magistralni put M5|M5]]. Izgradnja dijela dionice koji prolazi kroz [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], nije poznata, jer [[Autoputevi Republike Srpske]] nisu prezentirali projekat izgradnje. Ostali dio trase je u planu od strane [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|Autocesta FBiH]]. == Izgradnja == Ugovor o izgradnji dionice Lašva – [[Nević Polje]] (Lot 5) potpisan je 26. 4. 2022. Izvođač radova je firma Hering d.d. Široki Brijeg. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 74.904.570,00 KM sa uračunatim PDV-om, s rokom završetka izgradnje od 20 mjeseci. Tokom 2026. planirana je izgradnja sljedećih dionica * Nević Polje - Turbe (10,8&nbsp;km) * Lašva - Vitez (18,7&nbsp;km) Nova trasa počinje od petlje Nević Polje, a ukupna duljina dionice iznosit će 11,43 kilometra. Kada se završe navedene dionice Jajce će biti povezano sa autoputom A1.<ref>{{Cite web|url=https://www.jpautoceste.ba/plan-gradnje/|title=Plan gradnje|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=16. 1. 2026}}</ref> Za dionicu Bihać – Ključ dužine oko 106&nbsp;km završeni su idejni projekt, studija izvedivosti i procjena utjecaja na okoliš. == Slike == == Također pogledajte == * [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)]] == Vanjski linkovi == * [http://www.jpautoceste.ba Autoceste FBiH] * [https://web.archive.org/web/20160409044057/http://www.autoputevirs.com/aprs/DefaultLang.aspx?lang=cir JP Autoputovi Republike Srpske] * [https://www.motorways-exits.com/europe/bih/bosnia_and_hercegovina.html Informacije u autoputevima i brzim cestama u Bosni i Hercegovini] {{Commonscat|B1 (Bosnia and Herzegovina)}} == Reference == {{Refspisak}} {{stub-saobraćaj}} {{Autoputovi u BiH}} [[Kategorija:Autoputevi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine]] mm18jmlpsvekotnoq3uknw27ciibok0 0 360847 3830868 3777694 2026-04-18T09:03:46Z KWiki 9400 /* Reference */ 3830868 wikitext text/x-wiki '''Kognitivna ili spoznajna psihologija''' je grana [[psihologije]] koja proučava mentalne procese kao što su "pažnja, upotrebe jezika, memorije, percepcije, rješavanje problema, kreativnost i razmišljanje."<ref>http://www.apa.org/research/action/glossary.aspx</ref> Savremena kognitivna teorija slijedi dva široka pristupa: * razvojni pristup Pijažea, koji se bavi konstrukcijom mentalnih modela i * pristup obrade informacija, koji posmatra ljudski um kao analogan sofisticiranom računarskom sistemu. Kognitivna psihologija se u mnogome razlikuje od prethodnih psiholoških pristupa a što se ogleda kroz sljedeće: * Prihvata upotrebu naučne metode te općenito odbacuje introspekciju kao valjanu metodu istraživanja za razliku od fenomenoloških metoda poput Freudovske psihologije. * Pretpostavlja postojanje unutrašnjih mentalnih stanja (kao što su vjerovanja, želje i motivacija) za razliku od bihevioralne psihologije. ==Historija== Sa filozofske tačke gledišta, o ljudskog umu i njegovim procesima se raspravljalo i razmišljalo još u vrijeme starih [[Antička Grčka|Grka]]. Još 387. godine p.n.e. [[Platon]] je sugerisao da je mozak centar mentalnih procesa. 1637. godine, [[René Descartes]] je tvrdio da se ljudi rađaju s urođenim idejama, te proslijedio ideju dualizma uma i tijela. Od tog vremena, glavne rasprave na ovu temu su uslijedile tokom 19. vijeka. Neki od onih koji su uključeni u ove rasprave su bili George Berkeley i Johna Lockea u oblasti empirizma i [[Immanuel Kant]] na strani nativisma.<ref>Anderson, J.R. (2010). Cognitive Psychology and Its Implications. New York, NY: Worth Publishers.</ref> Pa iako se na temu kognitivne psihologije raspravljalo dosta ranije, kognitivna psihologija kao posebno područje unutar discipline se razvilo početkom druge polovine 20. vijeka, nakon prevlasti bihevioralnog pokreta. Ulric Neiss je zaslužan za uvođenje termina kognitivna psihologija objavljivanjem svoje knjige ''Cognitive Psychology'' iz 1967. godine.<ref>Neisser, U. (1967). Cognitive Psychology. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall. Neisser's definition on page 4.</ref> Integrisana saznanja iz domene kognitivne psihologije utjecala su na razvoj drugih nauka i njihovih ogranaka, poput ekonomije i lingvistike. == Reference == {{refspisak}} {{Psihologija}} {{Društvene nauke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kognitivna psihologija| ]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] [[Kategorija:Spoznavanje]] g1aoz9224m6ndp3ez89def9it3q4pff 10 361167 3830827 3701714 2026-04-18T07:25:46Z KWiki 9400 3830827 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Pobjednici Monte Carlo Mastersa | naslov = Pobjednici [[Monte Carlo Masters]]a | naslovstil = background:#FF915F; | podaciklasa = hlist | podaci1 = * 1990:&nbsp;[[Andrej Česnokov]] * 1991:&nbsp;[[Sergi Bruguera]] * 1992:&nbsp;[[Thomas Muster]] * 1993:&nbsp;[[Sergi Bruguera]] * 1994:&nbsp;[[Andrij Medvedev]] * 1995–1996:&nbsp;[[Thomas Muster]] * 1997:&nbsp;[[Marcelo Ríos]] * 1998:&nbsp;[[Carlos Moyá]] * 1999:&nbsp;[[Gustavo Kuerten]] * 2000:&nbsp;[[Cédric Pioline]] * 2001:&nbsp;[[Gustavo Kuerten]] * 2002–2003:&nbsp;[[Juan Carlos Ferrero]] * 2004:&nbsp;[[Guillermo Coria]] * 2005–2012:&nbsp;[[Rafael Nadal]] * 2013:&nbsp;[[Novak Đoković]] * 2014:&nbsp;[[Stanislas Wawrinka]] * 2015:&nbsp;[[Novak Đoković]] * 2016–2018:&nbsp;[[Rafael Nadal]] * 2019:&nbsp;[[Fabio Fognini]] * {{color|grey|2020:&nbsp;[[Pandemija COVID-a 19|''Otkazan'']]}} * 2021–2022:&nbsp;[[Stefanos Tsitsipas]] * 2023:&nbsp;[[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] * 2024:&nbsp;[[Stefanos Tsitsipas]] * 2025:&nbsp;[[Carlos Alcaraz]] * 2026:&nbsp;[[Jannik Sinner]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni teniskih turnira]] </noinclude> 56r6fu21ltheg07xv0pd7yifju54pul 10 361179 3830828 3701739 2026-04-18T07:27:25Z KWiki 9400 3830828 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Pobjednici Monte Carlo Mastersa - parovi | naslov = Pobjednici [[Monte Carlo Masters]]a – parovi | naslovstil = background:#FF915F; | podaciklasa = hlist | podaci1= * 1990:&nbsp;[[Petr Korda|Korda]] / [[Tomáš Šmíd|Šmíd]] * 1991:&nbsp;[[Luke Jensen|Jensen]] / [[Laurie Warder|Warder]] * 1992:&nbsp;[[Boris Becker|Becker]] / [[Michael Stich|Stich]] * 1993:&nbsp;[[Stefan Edberg|Edberg]] / [[Petr Korda|Korda]] * 1994:&nbsp;[[Nicklas Kulti|Kulti]] / [[Magnus Larsson|Larsson]] * 1995:&nbsp;[[Jacco Eltingh|Eltingh]] / [[Paul Haarhuis|Haarhuis]] * 1996:&nbsp;[[Ellis Ferreira|E. Ferreira]] / [[Jan Siemerink|Siemerink]] * 1997:&nbsp;[[Donald Johnson|Johnson]] / [[Francisco Montana|Montana]] * 1998:&nbsp;[[Jacco Eltingh|Eltingh]] / [[Paul Haarhuis|Haarhuis]] * 1999:&nbsp;[[Olivier Delaître|Delaître]] / [[Tim Henman|Henman]] * 2000:&nbsp;[[Wayne Ferreira|W. Ferreira]] / [[Jevgenij Kafeljnikov|Kafeljnikov]] * 2001–2002:&nbsp;[[Jonas Björkman|Björkman]] / [[Todd Woodbridge|Woodbridge]] * 2003:&nbsp;[[Mahesh Bhupathi|Bhupathi]] / [[Maks Mirni|Mirni]] * 2004:&nbsp;[[Tim Henman|Henman]] / [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]] * 2005:&nbsp;[[Leander Paes|Paes]] / [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]] * 2006:&nbsp;[[Jonas Björkman|Björkman]] / [[Maks Mirni|Mirni]] * 2007:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2008:&nbsp;[[Rafael Nadal|Nadal]] / [[Tommy Robredo|Robredo]] * 2009–2010:&nbsp;[[Daniel Nestor|Nestor]] / [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]] * 2011–2012:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2013:&nbsp;[[Julien Benneteau|Benneteau]] / [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]] * 2014–2015:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2016:&nbsp;[[Pierre-Hugues Herbert|Herbert]] / [[Nicolas Mahut|Mahut]] * 2017:&nbsp;[[Rohan Bopanna|Bopanna]] / [[Pablo Cuevas|Cuevas]] * 2018:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2019:&nbsp;[[Nikola Mektić|Mektić]] / [[Franko Škugor|Škugor]] * {{color|grey|2020:&nbsp;[[Pandemija COVID-a 19|''Otkazan'']]}} * 2021:&nbsp;[[Nikola Mektić|Mektić]] / [[Mate Pavić|Pavić]] * 2022:&nbsp;[[Rajeev Ram|Ram]] / [[Joe Salisbury|Salisbury]] * 2023:&nbsp;[[Ivan Dodig|Dodig]] / [[Austin Krajicek|Krajicek]] * 2024:&nbsp;[[Sander Gillé|Gillé]] / [[Joran Vliegen|Vliegen]] * 2025:&nbsp;[[Romain Arneodo|Arneodo]] / [[Manuel Guinard|Guinard]] * 2026:&nbsp;[[Kevin Krawietz|Krawietz]] / [Tim Pütz|Tim Pütz]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni teniskih turnira]] </noinclude> 614v2albmri0tiwq080l1532kycd09j 3830829 3830828 2026-04-18T07:27:39Z KWiki 9400 3830829 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Pobjednici Monte Carlo Mastersa - parovi | naslov = Pobjednici [[Monte Carlo Masters]]a – parovi | naslovstil = background:#FF915F; | podaciklasa = hlist | podaci1= * 1990:&nbsp;[[Petr Korda|Korda]] / [[Tomáš Šmíd|Šmíd]] * 1991:&nbsp;[[Luke Jensen|Jensen]] / [[Laurie Warder|Warder]] * 1992:&nbsp;[[Boris Becker|Becker]] / [[Michael Stich|Stich]] * 1993:&nbsp;[[Stefan Edberg|Edberg]] / [[Petr Korda|Korda]] * 1994:&nbsp;[[Nicklas Kulti|Kulti]] / [[Magnus Larsson|Larsson]] * 1995:&nbsp;[[Jacco Eltingh|Eltingh]] / [[Paul Haarhuis|Haarhuis]] * 1996:&nbsp;[[Ellis Ferreira|E. Ferreira]] / [[Jan Siemerink|Siemerink]] * 1997:&nbsp;[[Donald Johnson|Johnson]] / [[Francisco Montana|Montana]] * 1998:&nbsp;[[Jacco Eltingh|Eltingh]] / [[Paul Haarhuis|Haarhuis]] * 1999:&nbsp;[[Olivier Delaître|Delaître]] / [[Tim Henman|Henman]] * 2000:&nbsp;[[Wayne Ferreira|W. Ferreira]] / [[Jevgenij Kafeljnikov|Kafeljnikov]] * 2001–2002:&nbsp;[[Jonas Björkman|Björkman]] / [[Todd Woodbridge|Woodbridge]] * 2003:&nbsp;[[Mahesh Bhupathi|Bhupathi]] / [[Maks Mirni|Mirni]] * 2004:&nbsp;[[Tim Henman|Henman]] / [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]] * 2005:&nbsp;[[Leander Paes|Paes]] / [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]] * 2006:&nbsp;[[Jonas Björkman|Björkman]] / [[Maks Mirni|Mirni]] * 2007:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2008:&nbsp;[[Rafael Nadal|Nadal]] / [[Tommy Robredo|Robredo]] * 2009–2010:&nbsp;[[Daniel Nestor|Nestor]] / [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]] * 2011–2012:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2013:&nbsp;[[Julien Benneteau|Benneteau]] / [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]] * 2014–2015:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2016:&nbsp;[[Pierre-Hugues Herbert|Herbert]] / [[Nicolas Mahut|Mahut]] * 2017:&nbsp;[[Rohan Bopanna|Bopanna]] / [[Pablo Cuevas|Cuevas]] * 2018:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2019:&nbsp;[[Nikola Mektić|Mektić]] / [[Franko Škugor|Škugor]] * {{color|grey|2020:&nbsp;[[Pandemija COVID-a 19|''Otkazan'']]}} * 2021:&nbsp;[[Nikola Mektić|Mektić]] / [[Mate Pavić|Pavić]] * 2022:&nbsp;[[Rajeev Ram|Ram]] / [[Joe Salisbury|Salisbury]] * 2023:&nbsp;[[Ivan Dodig|Dodig]] / [[Austin Krajicek|Krajicek]] * 2024:&nbsp;[[Sander Gillé|Gillé]] / [[Joran Vliegen|Vliegen]] * 2025:&nbsp;[[Romain Arneodo|Arneodo]] / [[Manuel Guinard|Guinard]] * 2026:&nbsp;[[Kevin Krawietz|Krawietz]] / [[Tim Pütz|Pütz]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni teniskih turnira]] </noinclude> k2hyjokhcjsea21cimg7apyr8893uxq 0 364924 3830841 3810565 2026-04-18T08:21:24Z KWiki 9400 3830841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Marin Čilić | slika = Cilic WM18 (62) (43932286881).jpg | veličina_slike = | tekst = | puno_ime = | izvorno_ime = | jezik_izvornog_imena = | itf_ime = | nadimak = ''Mrnja'' <br/> ''Čila'' | država = {{ZID|Hrvatska}} | prebivalište = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1988|09|28}} | mjesto_rođenja = [[Međugorje]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 198 cm | težina = 89 kg | profesionalni_početak = 2005. | kraj_karijere = | ruka = Desna (dvoručni [[bekhend]]) | koledž = | trener = {{plainlist| * [[Bob Brett]] {{small|(2004–2013)}} * [[Goran Ivanišević]] {{small|(2013–2016)}} * [[Jonas Björkman]] {{small|(2016–2017)}} * [[Ivan Cinkuš]] {{small|(2018–2020)}} * Vedran Martić {{small|(2020–2021)}} * Vilim Višak {{small|(2020–)}} }} | novčane_nagrade = 33.108.894 $ *<small>&nbsp;[[Rekordi na ATP Touru#Zarada|12. svih vremena]] | kuća_slavnih_god = | kuća_slavnih_id = | služeni_sajt = {{URL|marin-cilic.net/hr/}} | pobjede-porazi_pojedinačno = {{pob-por-tenis|pobjede=605|porazi=357}} | turniri_pojedinačno = 21 | najbolji_plasman_pojedinačno = 3 (29. 1. 2018) | trenutni_plasman_pojedinačno = 48 (13. 4. 2026) | australian_open_pojedinačno = F ([[Australian Open 2018 – muški singl|2018]]) | roland_garros_pojedinačno = PF ([[Roland Garros 2022 – muški singl|2022]]) | wimbledon_pojedinačno = F ([[Wimbledon 2017 – muški singl|2017]]) | us_open_pojedinačno = '''P''' ([[US Open 2014 – muški singl|2014]]) | drugi_turniri = | TOC = | masters_cup_pojedinačno = GF ([[Tennis Masters Cup 2014 – singl|2014]], [[Tennis Masters Cup 2016 – singl|2016]], [[Tennis Masters Cup 2017 – singl|2017]], [[Tennis Masters Cup 2018 – singl|2018]]) | WCT = | olimpijske_igre_pojedinačno = 3K ([[Tenis na Olimpijskim igrama 2016 – muški singl|2016]]) | pobjede-porazi_parovi = {{pob-por-tenis|pobjede=89|porazi=100}} | turniri_parovi = | najbolji_plasman_parovi = 49 (15. 4. 2013) | trenutni_plasman_parovi = | australian_open_parovi = | roland_garros_parovi = | wimbledon_parovi = | us_open_parovi = | drugi_turniri_parovi = | olimpijske_igre_parovi = | mješoviti_parovi = | pobjede-porazi_mješoviti_parovi = | turniri_mješoviti_parovi = | australian_open_mješoviti_parovi = | roland_garros_mješoviti_parovi = | wimbledon_mješoviti_parovi = | us_open_mješoviti_parovi = | drugi_turniri_mješoviti_parovi = | olimpijske_igre_mješoviti_parovi = | timska_takmičenja = | davis_cup = '''P''' ([[Davis Cup 2018.|2018]]) | laver_cup = '''P''' ([[Laver Cup 2017.|2017]]) | hopman_cup = | modul = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|Olimpijske igre – [[Tenis na Olimpijskim igrama|Tenis]]}} {{MedaljaSrebro|Tokio 2020.|[[Tenis na Olimpijskim igrama 2020 - muški parovi|Parovi]]}} | ažurirano = 13. 4. 2026. }} '''Marin Čilić''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[tenis]]er. Osvajač je [[US Open]]a [[US Open 2014 – muški singl|2014.]] te finalist [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]] [[Wimbledon 2017 – muški singl|2017.]] i [[Australian Open]]a [[Australian Open 2018 – muški singl|2018.]] S [[Davis Cup reprezentacija Hrvatske|reprezentacijom Hrvatske]] osvojio je i [[Davis Cup]] [[Davis Cup 2018.|2018.]] Najbolji plasman na ATP-listi mu je treće mjesto krajem januara 2018. Također je osvajač srebrne medalje s [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskih igara 2020.]] u [[Tokio|Tokiju]] u [[Tenis na Olimpijskim igrama 2020 - muški parovi|paru]] s [[Ivan Dodig|Ivanom Dodigom]]. Jedan je od petorice aktivnih tenisera koji su došli najmanje do polufinala na sva četiri [[Grand Slam]] turnira i jedan od šestorice aktivnih s 20 ili više titula u karijeri. Također ima plasmane najmanje u četvrtfinale na svih devet turnira iz serije [[ATP Masters 1000|Masters 1000]]. Od aprila 2018. u braku je s Kristinom Milković. Imaju sinove Baldu i Vitu. == Juniorske godine == Njegov najveći uspjeh u juniorskoj karijeri bilo je osvajanje juniorskog [[Roland Garros]]a 2005, što ga je dovelo na 2. mjesto na rang-listi najboljih juniora, da bi sljedeće godine postao prvi junior svijeta. Najbolji rezultat u seniorskoj karijeri ostvario je osvojivši [[US Open 2014 – muški singl|US Open 2014.]]<ref>{{cite web |author= M. Šljivak |url= http://sportsport.ba/tenis/ivanisevic-dobio-nasljednika-marin-cilic-osvojio-us-open/139945 |title= Ivanišević dobio nasljednika: Marin Čilić osvojio US Open |website=sportsport.ba|date= 9. 9. 2014}}</ref> Nakon odlaska [[Ivan Ljubičić|Ivana Ljubičića]] iz [[Hrvatska teniska reprezentacija|hrvatske reprezentacije]] postao je standardni reprezentativac. Kao vrlo mlad i talentiran teniser istakao se vrlo brzo. Senzacionalna je bila njegova pobjeda 6:3, 1:6, 6:3 protiv tada 25. igrača na ATP-listi, [[Rusi|Rusa]] [[Igor Andrejev|Andrejeva]], na [[Zagreb ATP Indoors]]u. === Titula na juniorskom Roland Garrosu 2005. === Pobjedom u finalu [[Roland Garros]]a nad [[Holanđani]]nom [[Antal van Der Duim|Antalom Van Der Duimom]] (6:3, 6:1), Čilić je [[Hrvatska|Hrvatskoj]] donio ukupno četvrtu [[Grand Slam]] titulu u juniorskoj konkurenciji. Čilićev put do titule na juniorskom Roland Garrosu: {| class="wikitable" |- |'''Kolo''' |'''Protivnik''' |'''Rezultat''' |- | 1. kolo | {{ZD|Nizozemska}} [[Thiemo de Bakker]] | 6:4, 6:3 |- | 2. kolo | {{ZD|Francuska}} [[Yannick Thivant]] | 4:6, 6:0, 6:4 |- | 1/8 finala | {{ZD|Južna Koreja}} [[Sun-Yong Kim]] | 6:1, 6:3 |- | 1/4 finala | {{ZD|Ukrajina}} [[Sergej Bubka mlađi|Sergej Bubka ml.]] | 7:6⁵, 6:2 |- | Polufinale | {{ZD|Velika Britanija}} [[Andy Murray]] | 7:5, 6:3 |- | Finale | {{ZD|Nizozemska}} [[Antal Van Der Duim]] | 6:3, 6:1 |} == Seniorska karijera == Profesionalnu karijeru uspješno je počeo 2006. Ušao je među najboljih 200 na svijetu, a na turniru u Gstaadu igrao je polufinale. Godine 2007. već počinje igrati i na [[Grand Slam]] turnirima, dok je na turniru na travi u [[ATP Queen's Club|Queen's Clubu]] pobijedio [[Tim Henman|Tima Henmana]] te pokušao izboriti drugo polufinale u karijeri protiv [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]] (poraz 4:6, 6:7). Krajem sezone ulazi u polufinale [[ATP Sankt Peterburg|turnira]] u [[Sankt Peterburg]]u i godinu završava na 71. mjestu ATP-liste, a u toj sezoni posebno treba istaći dvije pobjede nad [[Nikolaj Davidenko|Nikolajem Davidenkom]], tada 4. igračem svijeta. === 2008. === [[Datoteka:Cilic return.jpg|mini|200px|Susret Čilića (plava majica) i Đokovića na [[US Open]]u 2008.]] Godinu 2008. otvorio je sjajnim nastupom u [[ATP Chennai 2008 – singl|Chennaiju]], gdje je tek u polufinalu, nakon izjednačenog meča, izgubio od [[Mihail Južni|Mihaila Južnog]], što ga lansira na 59. mjesto ATP-liste. Na [[Australian Open 2008 – muški singl|Australian Openu]] stigao je do 1/8 finala. Na putu dotle izbacio je 27. nosioca, [[Nicolás Almagro|Nicolása Almagra]], 3:0 u setovima, zatim Jürgena Melzera s novih 3:0, te 7. nosioca i prošlogodišnjeg finalista, [[Fernando González|Fernanda Gonzáleza]] (3:1). Nakon Australian Opena zabilježio je novi najbolji rejting karijere - 39. mjesto. Slijedilo je 4. kolo [[Wimbledon 2008 – muški singl|Wimbledona]] i poraz od [[Arnaud Clément|Arnauda Clémenta]] te osvajanje prvog ATP-turnira u karijeri, [[Pilot Pen Tennis]]a u New Havenu. Do finala je pobijedio [[Viktor Troicki|Troickog]], Melzera, Andrejeva, [[Luka Gregorc|Gregorca]] i, u finalu, [[Mardy Fish|Fisha]] sa 6:4, 4:6, 6:2. U 3. kolu [[US Open 2008 – muški singl|US Opena]] poražen je od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]] sa 7:6⁷, 5:7, 4:6, 6:7⁰ u meču koji je trajao gotovo četiri sata. Godinu je završio na 22. mjestu kao najbolji hrvatski teniser. === 2009. === Čilić ponovo sjajno igra u [[ATP Chennai 2009 – singl|Chennaiju]] i ovaj ga put osvaja. Na putu do titule pobijedio je [[Alberto Martín|Alberta Martína]], [[Denis Istomin|Denisa Istomina]], [[Janko Tipsarević|Janka Tipsarevića]], [[Marcel Granollers|Marcela Granollersa]] i, u finalu, domaćeg tenisera, [[Somdev Devvarman|Somdeva Devvarmana]]. Taj uspjeh doveo ga je prvi put u karijeri među 20 najboljih tenisera svijeta. Na [[Australian Open 2009 – muški singl|Australian Openu]] na putu do osmine finala izbacio je [[Kevin Anderson (teniser)|Kevina Andersona]], Tipsarevića i Davida Ferrera. Uslijedio je poraz od Argentinca [[Juan Martín del Potro|Del Potra]], (7:5, 4:6, 4:6, 2:6). Čilić prvi put osvaja turnir na domaćem terenu, [[Zagreb Indoors]], pritom pobijedivši [[Mario Ančić|Marija Ančića]] u finalu 6:3, 6:4. U [[Dubai Tennis Championships 2009 – muški singl|Dubaiju]] se plasirao u četvrtfinale, gdje ga je izbacio 3. teniser svijeta, Novak Đoković. U uvodu za [[Roland Garros]] upisuje četvrtfinale u [[ATP München 2009 – singl|Münchenu]]. [[Datoteka:Marin Čilić at the 2009 Wimbledon Championships 01.jpg|mini|lijevo|200px|Susret s Albertom Martínom u Wimbledonu 2009.]] Na [[Roland Garros 2009 – muški singl|Roland Garrosu]] je stigao do osmine finala, gdje ga izbacuje 4. igrač svijeta Andy Murray. Ostat će upisano da je Čilić u prvoj sedmici turnira postavio rekord po najmanjem broju izgubljenih gemova od svih tenisera.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/cilic-u-osmini-finala-roland-garrosa-bez-izgubljenog-seta/435922.aspx Čilić u osmini finala Roland Garrosa bez izgubljenog seta!], index.hr, 29. 5. 2009.</ref> U 3. kolu [[Wimbledon 2009 – muški singl|Wimbledona]] odigrao je gotovo epski meč protiv Nijemca [[Tommy Haas|Tommyja Haasa]] (kasnijeg polufinalista). U susretu koji se protegao na dva dana gubio je 0:2 u setovima da bi stigao do servisa za meč, koji nije iskoristio, kao ni meč-loptu sljedećeg dana i poražen je 5:7, 5:7, 6:1, 7:6, 8:10. U meču Davis Cupa protiv SAD-a u [[poreč]]koj dvorani [[Sportska dvorana Žatika|Žatika]] Čilić u još jednom [[triler]]u pobjeđuje Fisha 4:6, 6:3, 6:7, 6:1, 8:6. U odlučujućem meču sjajnom igrom pobjedio je [[James Blake (teniser)|Jamesa Blakea]] 6:3, 6:3, 4:6, 6:2 te uveo Hrvatsku u polufinale Davis Cupa. Uvod u posljednji Grand Slam sezone bio je loš: američku turneju počeo je porazom 5:7, 4:6 od Devvarmana u [[ATP Washington 2009 – singl|Washingtonu]], koji mu je tako uzvratio za poraz u finalu Chennaija. Uslijedio je još jedan poraz, i to od Južnog, 6:4, 6:7⁴, 1:6, na [[Rogers Cup 2009 – muški singl|turniru]] iz serije Masters 1000 u [[Montréal]]u, da bi na [[Cincinnati Masters 2009 – muški singl|Mastersu]] u [[Cincinnati]]ju pružio solidne igre, pritom pobijedivši [[Španci|Španca]] [[Juan Carlos Ferrero|Juana Carlosa Ferrera]] te izgubivši od njegovog zemljaka, Davida Ferrera. Unatoč slabijoj formi, na [[US Open 2009 – muški singl|US Openu]] napravio je senzaciju: u 1/8 finala uvjerljivo je pobijedio 2. igrača svijeta i 2. nosioca,, Andyja Murraya (7:5, 6:2, 6:2). Prije toga je na putu do četvrtfinala savladao Amerikance [[Ryan Sweeting|Ryana Sweetinga]] i [[Jesse Levine|Jesseja Levinea]] (u meču gdje je okrenuo 0:2 u setovima prvi put u karijeri) te [[Uzbekistan]]ca [[Denis Istomin|Denisa Istomina]]. U četvrtfinalu ga je sa 4:6, 6:3, 6:2 i 6:1 zaustavio kasniji pobjednik turnira Juan Martín del Potro. Uslijedilo je polufinale Davis Cupa protiv [[Davis Cup reprezentacija Češke|Češke]] u Poreču i meč protiv Berdycha, koji je Čilić izgubio u 5 setova.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/67287/davis-cup-hrvatska-ceska-0-2 Davis Cup: Hrvatska – Češka 0-2]{{Mrtav link}}, ''nacional.hr'', 19. 9. 2009.</ref> Češka je susret dobila ukupnim rezultatom 1:4 nakon što su Čilić i [[Lovro Zovko]] izgubili i meč parova. [[Datoteka:Marin Čilić at the 2009 US Open 01.jpg|mini|200px|Čilić na ''US Openu'' 2009.]] Nakon toga je nastupio u Kini, na [[China Open 2009 (tenis) – singl|turniru]] u Pekingu, na kojem je stigao do finala. U četvrtfinalu je pobijedio Davidenka 6:4, 6:4, a u polufinalu 2. tenisera svijeta, [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]], s uvjerljivih 6:2, 6:3. U finalu je poražen od Đokovića 2:6, 6:7. Uslijedila je evropska dvoranska sezona, koju je otvorio finalom u [[ATP Beč 2009 – singl|Beču]], gdje je izgubio od domaćeg tenisera Jürgena Melzera u dva seta. Zatim je stigao do četvrtfinala [[ATP Basel 2009 – singl|turnira]] u [[Basel]]u, gdje je ispao od [[Radek Štěpánek|Štěpáneka]]. Na putu do četvrfinala pobijedio je [[Viktor Troicki|Viktora Troickog]] u meču u kojem je spasio tri vezane meč-lopte u ''tie-breaku'' 3. seta, od kojeg su dvije bile na odličan servis protivnika. Odličnu završnicu sezone upotpunio je vrlo dobrim nastupom na [[Pariz Masters 2009 – singl|Mastersu]] u Parizu, gdje je stigao do četvrtfinala. Na putu do tog uspjeha u dva meča preokrenuo je 0:1 u setovima: prvo protiv [[Poljaci|Poljaka]] [[Łukasz Kubot|Kubota]], a zatim protiv španskog top 10 igrača [[Fernando Verdasco|Fernanda Verdasca]]. U četvrtfinalu je poražen od domaće uzdanice [[Gaël Monfils|Gaëla Monfilsa]] u potpuno izjednačenom meču u 3 seta. Sezonu je završio na 14. mjestu. === 2010. === Uspješno je otvorio i 2010. odbranom titule u [[ATP Chennai 2010 – singl|Chennaiju]]. U finalu je savladao Švicarca [[Stanislas Wawrinka|Stanislasa Wawrinku]] (7:6², 7:6³). Zatim je na [[Australian Open 2010 – muški singl|Australian Openu]] u 1. kolu pobijedio [[Fabrice Santoreo|Fabricea Santoroa]], u drugom [[Bernard Tomić|Bernarda Tomića]], u trećem Wawrinku, a u četvrtom Del Potra. U četvrtfinalu, u meču u pet setova, pobijedio je [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]] i tako osigurao mjesto u top 10. U polufinalu je, nakon odličnog prvog seta, ipak izgubio od Murraya. Na [[Zagreb Indoors|PBZ Zagreb Indoorsu]] u 1. kolu pobijedio je [[Jan Hájek (teniser)|Jana Hájeka]], u 2. kolu [[Daniel Köllerer|Daniela Köllerera]], u četvrtfinalu [[Ivo Karlović|Ivu Karlovića]] te u polufinalu Melzera. Pobjedom u finalu nad [[Nijemci|Nijemcem]] [[Michael Berrer|Michaelom Berrerom]] (6:4, 6:7⁵, 6:3) odbranio je titulu na ovom turniru. === 2011. === [[Datoteka:Marin Cilic 03042011 2.jpg|mini|Čilić nakon meča protiv Nijemca [[Florian Mayer|Floriana Mayera]] u [[Davis Cup]]u [[Davis Cup 2011.|2011.]]]] Čilić je 2011. odigrao četiri finala, a pobijedio je na [[ATP Sankt Peterburg 2011 – singl|turniru]] u [[Sankt Peterburg]]u. U finalu je igrao protiv [[Janko Tipsarević|Janka Tipsarevića]]. Konačni rezultat bio je 6:3, 3:6, 6:2. Tri turnira na kojima je došao do finala i izgubio jesu [[ATP Marseille 2011 – singl|Marseille]], [[ATP Umag 2011 – singl|Umag]] i [[China Open 2011 – singl|Peking]], a izgubio ih je od [[Robin Söderling|Robina Söderlinga]] u [[Marseille]]u (4:6, 6:3, 3:6), [[Aleksandar Dolgopolov|Aleksandra Dolgopolova]] u [[Umag]]u (4:6, 6:3, 3:6) te [[Tomáš Berdych|Tomáša Berdycha]] u [[Peking]]u (6:3, 4:6, 1:6).<ref name="Finale">[http://www.atpworldtour.com/Tennis/Players/Top-Players/Marin-Cilic.aspx?t=tf ATP World Tour - Marin Čilić]; preuzeto: 30. 10. 2011.</ref> === 2013. === Sezona je počela odlično osvajanjem [[PBZ Zagreb Indoors]]a pobjedom nad Melzerom, ali predajom u 2. kolu [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]] sve se zakompliciralo, tj. prestao je igrati, a tek se kasnije saznalo da je igrao pod [[doping]]om. Dobio je devetomjesečnu zabranu igranja, na što se žalio [[Arbitražni sud za sport|Arbitražnom sudu za sport]], koji mu je smanjio kaznu na četiri mjeseca, od 25. juna do 25. oktobra 2013, te je već sedmicu nakon isteka zabrane nastupio na [[Pariz Masters|turniru]] iz serije [[ATP Masters 1000]] u [[Pariz]]u (u dvorani [[Bercy (dvorana)|Bercy]]). Nakon ovog turnira, na kojem je u 2. kolu izgubio od [[Argentina|Argentinca]] [[Juan Martín del Potro|Del Potra]], Čilić je potvrdio da mu je novi trener [[Goran Ivanišević]]. Godinu 2013. završio je na 33. mjestu. Ove godine odigrao je i svoje prvo finale u parovima. U Umagu je s [[Lovro Zovko|Lovrom Zovkom]] rezultatom 3:6, 7:5, [7:10] izgubio od [[Italijani|Italijana]] [[Simone Bolelli|Simonea Bolellija]] i [[Fabio Fognini|Fabija Fogninija]].<ref name="Finale"/> === 2014. === Godinu je počeo ispadanjem s [[Australian Open 2014 – muški singl|Australian Opena]], ali 9. februara po četvrti je put osvojio [[Zagreb Indoors 2014 – singl|Zagreb Indoors]] i tako postao najuspješniji igrač na tom turniru ikada. Dvije sedmice kasnije osvojio je i [[ATP Delray Beach 2014 – singl|turnir]] u [[Delray Beach]]u, na kojem je igrao prvi put u karijeri, savladavši u finalu Andersona. === 2015. === {{Proširiti sekciju}} === 2016. === {{Proširiti sekciju}} === 2017. === {{Proširiti sekciju}} === 2018. === {{Proširiti sekciju}} === 2019. === {{Proširiti sekciju}} === 2020–2021. === {{Proširiti sekciju}} === 2022. === {{Proširiti sekciju}} == Statistike == {{Glavni|Statistike karijere Marina Čilića}} === Grand Slam finala === ==== Pojedinačno: 3 (1–2) ==== {|class="sortable wikitable" |- !width=80|Ishod !width=50|Godina !width=200|Turnir !width=75|Podloga !width=200|Protivnik !width=200|Rezultat |- style="background:#ccf;" | style="background:#98fb98;"|Pobjednik || [[US Open 2014 – muški singl|2014.]] || ''[[US Open]]'' || Tvrda || {{ZD|Japan}} [[Kei Nishikori]] || 6–3, 6–3, 6–3 |- style="background:#cfc;" | style="background:#FFA07A;"|Finalist||[[Wimbledon 2017 – muški singl|2017.]]||[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]||[[Travnati teren|Trava]]||{{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]]||3–6, 1–6, 4–6 |- style="background:#ffc;" |bgcolor=ffa07a|Finalist||[[Australian Open 2018 – muški singl|2018.]]||[[Australian Open]]||Tvrda||{{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] ||2–6, 7–6⁵, 3–6, 6–3, 1–6 |} === Uspjeh po sezonama na GS turnirima === ''Nakon Australian Opena 2026.'' {|class=wikitable style=text-align:center !Turnir!![[ATP Tour 2006.|2006.]]!![[ATP Tour 2007.|2007.]]!![[ATP Tour 2008.|2008.]]!![[ATP World Tour 2009.|2009.]]!![[ATP World Tour 2010.|2010.]]!![[ATP World Tour 2011.|2011.]]!![[ATP World Tour 2012.|2012.]]!![[ATP World Tour 2013.|2013.]]!![[ATP World Tour 2014.|2014.]]!![[ATP World Tour 2015.|2015.]]!![[ATP World Tour 2016.|2016.]]!![[ATP World Tour 2017.|2017.]]!![[ATP World Tour 2018.|2018.]]!![[ATP Tour 2019.|2019.]]!![[ATP Tour 2020.|2020.]]!![[ATP Tour 2021.|2021.]]!![[ATP Tour 2022.|2022.]]!![[ATP Tour 2023.|2023.]]!![[ATP Tour 2024.|2024.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!![[ATP Tour 2026.|2026.]]!!O/I!!Pob–Por |- |colspan=15 align=left|'''[[Grand Slam|Grand Slam turniri]]''' |- |align=left|[[Australian Open]] |N |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2007 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2008 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2009 – muški singl|4K]] |bgcolor=yellow|[[Australian Open 2010 – muški singl|PF]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2011 – muški singl|4K]] |N |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2013 – muški singl|3K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2014 – muški singl|2K]] |N |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2016 – muški singl|3K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2017 – muški singl|2K]] |bgcolor=thistle|[[Australian Open 2018 – muški singl|F]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2019 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2020 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2021 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2022 – muški singl|4K]] |N |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2024 – muški singl|1K]] |N |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2026 – muški singl|3K]] |0/16 |37–16 |- |align=left|[[Roland Garros]] |[[Roland Garros 2006 – kvalifikacije za muški singl|KV2]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2007 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2008 – muški singl|2K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2009 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2010 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2011 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2012 – muški singl|3K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2013 – muški singl|3K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2014 – muški singl|3K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2015 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2016 – muški singl|1K]] |bgcolor=ffebcd|[[Roland Garros 2017 – muški singl|ČF]] |bgcolor=ffebcd|[[Roland Garros 2018 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2019 – muški singl|2K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2020 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2021 – muški singl|2K]] |bgcolor=yellow|[[Roland Garros 2022 – muški singl|PF]] |N |N |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2025 – muški singl|1K]] | |0/17 |31–17 |- |align=left|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |N |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2007 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2008 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2009 – muški singl|3K]] |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2010 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2011 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2012 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2013 – muški singl|2K]]* |bgcolor=ffebcd|[[Wimbledon 2014 – muški singl|ČF]] |bgcolor=ffebcd|[[Wimbledon 2015 – muški singl|ČF]] |bgcolor=ffebcd|[[Wimbledon 2016 – muški singl|ČF]] |bgcolor=thistle|[[Wimbledon 2017 – muški singl|F]] |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2018 – muški singl|2K]] |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2019 – muški singl|2K]] |NO |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2021 – muški singl|3K]] |N |N |N |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2025 – muški singl|4K]] | |0/15 |34–14 |- |align=left|[[US Open]] |[[US Open 2006 – kvalifikacije za muški singl|KV1]] |[[US Open 2007 – kvalifikacije za muški singl|KV1]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2008 – muški singl|3K]] |bgcolor=ffebcd|[[US Open 2009 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2010 – muški singl|2K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2011 – muški singl|3K]] |bgcolor=ffebcd|[[US Open 2012 – muški singl|ČF]] |N |bgcolor=lime|[[US Open 2014 – muški singl|'''P''']] |bgcolor=yellow|[[US Open 2015 – muški singl|PF]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2016 – muški singl|2K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2017 – muški singl|3K]] |bgcolor=ffebcd|[[US Open 2018 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2019 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2020 – muški singl|3K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2021 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2022 – muški singl|4K]] |N |N |bgcolor=afeeee|[[US Open 2025 – muški singl|1K]] | |1/15 |41–14 |- !style=text-align:left|Pob–Por !0–0 !0–3 !9–4 !12–4 !9–4 !5–4 !9–3 !5–3 !14–3 !12–3 !8–4 !13–4 !15–4 !8–4 !5–3 !3–4 !11–3 !0–0 !0–1 !3–3 !2–1 !1/63 !143–61 |} * ''Na [[Wimbledon 2013 – muški singl|Wimbledonu 2013.]] Čilić se povukao s turnira prije meča drugog kola.'' === ATP-turniri === ==== Pojedinačne titule (21) ==== {| class="wikitable" |- |'''Br.''' |'''Datum''' |'''Turnir''' |'''Protivnik''' |'''Rezultat''' |- | 1. | 24. 8. 2008. | {{ZD|SAD}} [[ATP New Haven|New Haven]] | {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] | 6:4, 4:6, 6:2 |- | 2. | 11. 1. 2009. | {{ZD|Indija}} [[ATP Chennai|Chennai]] (1) | {{ZD|Indija}} [[Somdev Devvarman]] | 6:4, 7:6³ |- | 3. | 8. 2. 2009. | {{ZD|Hrvatska}} [[Zagreb Indoors|Zagreb]] (1) | {{ZD|Hrvatska}} [[Mario Ančić]] | 6:3, 6:4 |- | 4. | 10. 1. 2010. | {{ZD|Indija}} [[ATP Chennai|Chennai]] (2) | {{ZD|Švicarska}} [[Stanislas Wawrinka]] | 7:6², 7:6³ |- | 5. | 7. 2. 2010. | {{ZD|Hrvatska}} [[Zagreb Indoors|Zagreb]] (2) | {{ZD|Njemačka}} [[Michael Berrer]] | 6:4, 6:7⁵, 6:3 |- | 6. | 30. 10. 2011. | {{ZD|Rusija}} [[ATP Sankt Peterburg|St. Peterburg]] | {{ZD|Srbija}} [[Janko Tipsarević]] | 6:3, 3:6, 6:2 |- |7. | 17. 6. 2012. | {{ZD|Velika Britanija}} [[ATP Queen's Club|Queen's Club]] | {{ZD|Argentina}} [[David Nalbandian]] | 6:7, 4:3* <br/>''(Nalbandian diskvalificiran)''<ref>{{cite web |url= http://www.vecernji.hr/sport/tenis/evo-zasto-je-nalbandian-diskvalificiran-protiv-cilica-clanak-421337 |title= Nalbandian diskvalificiran protiv Čilića |work=[[Večernji list]]|date= 18. 6. 2012}}</ref> |- |8. | 15. 7. 2012. | {{ZD|Hrvatska}} [[ATP Umag|Umag]] | {{ZD|Španija}} [[Marcel Granollers]] | 6:4, 6:2<ref>[http://www.croatiaopen.hr/hrv/novosti-multimedija/novosti/finale-23-vegeta-croatia-opena/ "Finale 23. Vegeta Croatia Opena - Marin Čilić osvojio Umag!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023052203/http://www.croatiaopen.hr/hrv/novosti-multimedija/novosti/finale-23-vegeta-croatia-opena/ |date=23. 10. 2015}}, 15. 7. 2012; pristupljeno: 17. 8. 2012.</ref> |- | 9. | 10. 2. 2013. | {{ZD|Hrvatska}} [[Zagreb Indoors|Zagreb]] (3) | {{ZD|Austrija}} [[Jürgen Melzer]] | 6:3, 6:1 |- | 10. | 9. 2. 2014. | {{ZD|Hrvatska}} [[Zagreb Indoors|Zagreb]] (4) | {{ZD|Njemačka}} [[Tommy Haas]] | 6:3, 6:4 |- | 11. | 23. 2. 2014. | {{ZD|SAD}} [[ATP Delray Beach|Delray Beach]] | {{ZD|JAR}} [[Kevin Anderson (teniser)|Kevin Anderson]] | 7:6⁶, 6:7⁷, 6:4 |- | 12. | 8. 9. 2014. | {{ZD|SAD}} [[US Open]] | {{ZD|Japan}} [[Kei Nishikori]] | 6:3, 6:3, 6:3 |- | 13. | 19. 10. 2014. | {{ZD|Rusija}} [[Kup Kremlja|Moskva]] | {{ZD|Španija}} [[Roberto Bautista Agut]] | 6:4, 6:4 |- | 14. | 25. 10. 2015. | {{ZD|Rusija}} [[Kup Kremlja|Moskva]] (2) | {{ZD|Španija}} [[Roberto Bautista Agut]] | 6:4, 6:4 |- | 15. | 21. 8. 2016. | {{ZD|SAD}} [[Cincinnati Masters|Cincinnati]] | {{ZD|Velika Britanija}} [[Andy Murray]] | 6:4, 7:5 |- | 16. | 30. 10. 2016. | {{ZD|ŠVI}} [[ATP Basel|Basel]] | {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] | 6:1, 7:6⁵ |- | 17. | 7. 5. 2017. | {{ZD|TUR}} [[ATP Istanbul|Istanbul]] | {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] | 7:6³, 6:3 |- | 18. | 24. 6. 2018. | {{ZD|VB}} [[ATP Queen's Club|Queen's Club]] | {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] | 5:7, 7:6⁴, 6:3 |- | 19. | 13. 6. 2021. | {{ZD|NJE}} [[ATP Stuttgart|Stuttgart]] | {{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] | 7:6², 6:3 |- | 20. | 31. 10. 2021. | {{ZD|Rusija}} [[ATP Sankt Peterburg|St. Peterburg]] (2) | {{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] | 7:6³, 4:6, 6:4 |- | 21. | 24. 9. 2024. | {{ZD|Kina}} [[Hangzhou Open|Hangzhou]] | {{ZD|KIN}} [[Zhang Zhizhen]] | 7–6⁵, 7–6⁵ |} ==== Pojedinačna finala (16) ==== {| class="wikitable" |- |'''Br.''' |'''Datum''' |'''Turnir''' |'''Protivnik''' |'''Rezultat''' |- | 1. | 11. 10. 2009. | {{ZD|Kina}} [[ATP Peking|Peking]] (1) | {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] | 2:6, 6:7⁴ |- | 2. | 1. 11. 2009. | {{ZD|Austrija}} [[ATP Beč|Beč]] | {{ZD|Austrija}} [[Jürgen Melzer]] | 4:6, 3:6 |- | 3. | 9. 5. 2010. | {{ZD|Njemačka}} [[ATP München|München]] (1) | {{ZD|Rusija}} [[Mihail Južni]] | 3:6, 6:4, 4:6 |- | 4. | 20. 2. 2011. | {{ZD|Francuska}} [[ATP Marseille|Marseille]] (1) | {{ZD|Švedska}} [[Robin Söderling]] | 4:6, 6:3, 3:6 |- | 5. | 31. 7. 2011. | {{ZD|Hrvatska}} [[ATP Umag|Umag]] | {{ZD|Ukrajina}} [[Aleksandar Dolgopolov]] | 4:6, 6:3, 3:6 |- | 6. | 9. 10. 2011. | {{ZD|Kina}} [[ATP Peking|Peking]] (2) | {{ZD|Češka}} [[Tomáš Berdych]] | 6:3, 4:6, 1:6 |- | 7. | 6. 5. 2012. | {{ZD|Njemačka}} [[ATP München|München]] (2) | {{ZD|Njemačka}} [[Philipp Kohlschreiber]] | 6:7, 3:6 |- | 8. | 16. 6. 2013. | {{ZD|Velika Britanija}} [[ATP Queen's Club|Queen's Club]] (London) | {{ZD|Velika Britanija}} [[Andy Murray]] | 7:5, 5:7, 3:6 |- | 9. | 16. 2. 2014. | {{ZD|Holandija}} [[ATP Rotterdam|Rotterdam]] | {{ZD|Češka}} [[Tomáš Berdych]] | 4:6, 2:6 |- | 10. | 21. 2. 2016. | {{ZD|Francuska}} [[ATP Marseille|Marseille]] (2) | {{ZD|Australija}} [[Nick Kyrgios]] | 2:6, 6:7³ |- | 11. | 21. 5. 2016. | {{ZD|Švicarska}} [[ATP Ženeva|Ženeva]] | {{ZD|Švicarska}} [[Stanislas Wawrinka]] | 4:6, 6:7¹¹ |- | 12. | 25. 6. 2017. | {{ZD|Velika Britanija}} [[ATP Queen's Club|Queen's Club]] (London) | {{ZD|Španija}} [[Feliciano López]] | 6:4, 6:7², 6:7⁸ |- | 13. | 16. 7. 2017. | {{ZD|Velika Britanija}} [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] | {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] | 3:6, 1:6, 4:6 |- | 14. | 28. 1. 2018. | {{ZD|Australija}} [[Australian Open]] | {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] | 2:6, 7:6⁵, 3:6, 6:3, 1:6 |- | 15. | 24. 10. 2021. | {{ZD|Rusija}} [[Kup Kremlja|Moskva]] | {{ZD|Rusija}} [[Aslan Karacev]] | 2:6, 4:6 |- | 16. | 2. 10. 2022. | {{ZD|IZR}} [[ATP Tel Aviv|Tel Aviv]] | {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] | 3:6, 4:6 |} ==== Finala u parovima (1) ==== {| class="wikitable" |- |'''Br.''' |'''Datum''' |'''Turnir''' |'''Partner''' |'''Protivnici''' |'''Rezultat''' |- | 1. | 31. 7. 2011. | {{ZD|Hrvatska}} [[ATP Umag|Umag]] | {{ZD|Hrvatska}} [[Lovro Zovko]] | {{ZD|Italija}} [[Simone Bolelli]]<br/>[[Fabio Fognini]] | 3:6, 7:5, [7:10] |} === ''Challenger'' i ''Futures'' turniri === ==== Pojedinačne titule (4) ==== {| class="wikitable" |- |'''Br.''' |'''Datum''' |'''Turnir''' |'''Protivnik''' |'''Rezultat''' |- | 1. | 8. 8. 2005. | {{ZD|Hrvatska}} [[Vinkovci]] | {{ZD|Slovačka}} [[Lukáš Lacko]] | 6:3, 6:1 |- | 2. | 13. 2. 2006. | {{ZD|Hrvatska}} [[Zagreb]] | {{ZD|Njemačka}} [[Dieter Kindlmann]] | 6:4. 6:2 |- | 3. | 9. 4. 2007. | {{ZD|Maroko}} [[Casablanca]] | {{ZD|Italija}} [[Simone Bolelli]] | 4:6, 6:3, 6:4 |- | 4. | 7. 5. 2007. | {{ZD|Hrvatska}} [[Rijeka (grad)|Rijeka]] | {{ZD|Slovačka}} [[Lukáš Lacko]] | 7:5, 6:2 |} ==== Pojedinačna finala (1) ==== {| class="wikitable" |- |'''Br.''' |'''Datum''' |'''Turnir''' |'''Protivnik''' |'''Rezultat''' |- | 1. | 26. 2. 2006. | {{ZD|Hrvatska}} [[Zagreb]] | {{ZD|Njemačka}} [[Mischa Zverev]] | 6:7⁵, 6:3, 6:7⁷ |} ==== Titule u parovima (1) ==== {| class="wikitable" |- |'''Br.''' |'''Datum''' |'''Turnir''' |'''Partner''' |'''Protivnici''' |'''Rezultat''' |- | 1. | 8. 8. 2005. | {{ZD|Hrvatska}} [[Vinkovci]] | {{ZD|Hrvatska}} [[Ivan Dodig]] | {{ZD|Češka}} [[Daniel Lustig]]<br/>[[Karel Tříska]] | 3:6, 6:4, 6:3 |} ==== Finala u parovima (2) ==== {| class="wikitable" |- |'''Br.''' |'''Datum''' |'''Turnir''' |'''Partner''' |'''Protivnici''' |'''Rezultat''' |- | 1. | 29. 8. 2004. | {{ZD|Hrvatska}} [[Zagreb]] | {{ZD|Hrvatska}} [[Ivan Cerović]] | {{ZD|Hrvatska}} [[Luka Kukulić]]<br/>[[Marin Vukelić]] | 3:6, 3:6 |- | 2. | 25. 2. 2005. | {{ZD|Hrvatska}} [[Zagreb]] | {{ZD|Hrvatska}} [[Ante Nakić-Alfirević]] | {{ZD|Slovenija}} [[Rok Jarc]]<br/>[[Boštjan Osabnik]] | 6:7³, 2:6 |} == Ekipna finala == === Davis Cup: 2 (1–1) === {|class="sortable wikitable" |- ! scope="col" style="width:70px;"|Ishod ! scope="col" class="unsortable" | Br. ! scope="col" style="width:90px;"|Datum ! scope="col" style="width:110px;"|Turnir ! scope="col" |Podloga ! scope="col" style="width:145px;"|Partner(i) ! scope="col" style="width:170px;"|Protivnici ! class="unsortable" style="width:70px;"| Rezultat |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |1. |25–27. 11. 2016. |[[Davis Cup]], Zagreb |Tvrda (d) |[[Ivo Karlović]] <br/> [[Ivan Dodig]] <br/> [[Franko Škugor]] |{{ZD|Argentina}} [[Juan Martín del Potro]] <br/> {{ZD|Argentina}} [[Federico Delbonis]] <br/> {{ZD|Argentina}} [[Leonardo Mayer]] <br/> {{ZD|Argentina}} [[Guido Pella]] |[[Davis Cup 2016.#Finale|2–3]] |- |bgcolor=98FB98|Pobjeda |1. |23–25. 11. 2018. |[[Davis Cup]], [[Lille]] |Zemlja (d) |[[Borna Ćorić]] <br/> [[Franko Škugor]] <br/> [[Mate Pavić]] <br/> [[Ivan Dodig]] |{{ZD|Francuska}} [[Jérémy Chardy]] <br/> {{ZD|Francuska}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] <br/> {{ZD|Francuska}} [[Lucas Pouille]] <br/> {{ZD|Francuska}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|Francuska}} [[Nicolas Mahut]] |[[Davis Cup 2018.#Finale|3–1]] |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Marin Čilić}} * [https://web.archive.org/web/20150722051852/http://www.marin-cilic.net/hr/ Zvanični sajt] * [http://www.atpworldtour.com/en/players/enwiki/C977/overview ATP-profil] * [http://www.itftennis.com/mens/players/player.asp?player=100018489 ITF-profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090907233409/http://www.itftennis.com/mens/players/player.asp?player=100018489 |date=7. 9. 2009 }} {{Pobjednici US Opena}} {{Pobjednici Roland Garrosa - juniori}} {{Pobjednici ATP Masters turnira - pojedinačno}} {{Hrvatski sportist godine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Čilić, Marin}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Čitluk]] [[Kategorija:Hrvatski teniseri]] [[Kategorija:Hrvatski olimpijci u tenisu]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2008.]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2020.]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Hrvatska)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] ogfc7hlkzsodhb9sifx7lyi76nle1o4 0 369667 3830821 3803122 2026-04-17T22:54:52Z ~2026-23721-37 180435 Laž sam izmenila 3830821 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Elijah 1570s.jpg|mini|Ikona «Ilija»]] '''Aliđun''' ili '''Ilindan''' je [[praznik|svetkovina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. [[Bošnjaci]] su poštovali Ilindan ili Aliđun, koji je 2. augusta. Sveti Ilija nije [[Kršćanstvo|kršćanska]] zamjena za staroslavenskog ([[Paganizam|paganskog]]) [[Bog]]a - [[grom]]ovnika [[Perun]]a, nego jednostavno starozavetni Svetitelj i koji je uvršten na taj kalendarski dan načinom revolta hrišćana protiv paganizma. "U bošnjačkom svetkovanju Aliđuna su došle do izražaja staroslavenske paganske tradicije povezane s kultom Sunca, gromova i kiše."<ref>Hadžijahić M. (1980): Sinkretistički elementi u islamu u Bosni i Hercegovini, POF, 28-29 (8-9): 315, Sarajevo.</ref><ref name="ReferenceA">Duraković E.: Staroslavenski običaji u narodnoj religiji i kulturi Bošlnaka. Esej, Behar, 100, Sarajevo.</ref> Vlastito ime Ali(ja) je [[musliman]]ska inačica za kršćanskog Iliju, a riječ ''gün'' na [[Turski jezik|turskom]] znači dan. Jednostavnim prevođenjem Ilindana u Aligun ili Aliđun muslimani nisu htjeli da prikriju njegovo porijeklo. To su potvrđivali izrekom: "Do podne Ilija, od podne Alija", što je uticalo da u narodu živi sjećanje na proces širenja [[islam]]a u Bosni i Hercegovini koje je obuhvatalo predislamsko stanovništvo Bosne i Hercegovine, uključujući i mnoge njegove blagdane. Najčuveniji aliđunski derneci održavali su se u Gerzovu, općina [[Šipovo]], pored turbeta čuvenog bošnjačkog [[ep]]skog junaka, [[Alija Đerzelez|Đerzelez Alije]], što također upućuje na spomenutu povezanost Ilija-Alija.<ref>Hadžijahić M. (1990): Porijeklo bosanskih muslimana. Muslimanska biblioteka, Sarajevo.</ref><ref>Kulišić Š. (1973): Značaj slovensko-balkanske i kavkaske tradicije u proučavanju stare slovenske religije (II), ANUBIH Knjiga XI, Centar za balkanološka ispitivanja, Knjiga 9, Sarajevo.</ref> Aliđun se tradicionalno obilježava širom Bosne i Hercegovine, kada se održavaju vašari i teferiči. "Muslimani [[Sarajevo|Sarajeva]] imali su običaj da na Ilindan rano ujutro odlaze na [[Trebević]], gdje su do mrklog mraka jeli, pili, pjevali i igrali kola veseleći se na različite načine.“<ref name="ReferenceA"/><ref>Hadžijahić M (1980): Sinkretistički elementi u islamu u Bosni i Hercegovini, POF, 28-29 (8-9): 315, Sarajevo.</ref><ref>Kapetanović R., Mulabdić E. (1990): Šta ne valja. Behar, I-X, (odabrali Isaković A. i Hajdarević H), El-Kalem, Sarajevo.</ref> [[Antropologija|Antropolog]] Safet HadžiMuhamedović, u svojoj knjizi'' Waiting for Elijah: Time and Encounter in a Bosnian Landscape'', razmatra sinkretističku tradiciju Ilindana-Aliđuna u Bosni, sa posebnim naglaskom na [[Gatačko polje]].<ref>{{Cite book|title=Waiting for Elijah: Time and Encounter in a Bosnian Landscape|last=HadžiMuhamedović|first=Safet|publisher=Berghahn Books|year=2018|isbn=978-1-78533-856-4|series=Articulating Journeys: Festivals, Memorials and Homecomings|location=New York and Oxford|pages=}}</ref> == Reference == {{reference}} == Također pogledajte== *[[Sveti Ilija]] [[Kategorija:Religija u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Praznici u augustu]] 3hsax4ukhmifgir9qxwp88sv3xwecvx 0 391643 3830779 3810614 2026-04-17T14:21:07Z Panasko 146730 3830779 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime =Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | aktivan = | država =[[Jugoslavija]] | grana =Mješovita [[brigada]] | vrsta =[[Pješadija]]/[[Artiljerija]] | dio =[[11. srednjobosanska narodnooslobodilačka udarna divizija|11. srednjobosanske narodnooslobodilačke udarne divizije]] | glavno_sjedište =Promjenljivo - [[Partizan]]sko | nadimak =14. SNOUB | moto = | boje =[[Datoteka:Red star.svg|left|20px]] | oprema = | bitke = [[Prnjavor]]<br>[[Obodnik]]<br>[[Doboj]]<br>[[Banja Luka]]<br>[[Šesta neprijateljska ofanziva]]<br>[[Kotor-Varoš]]<br>[[Šiprage]]<br>[[Derventa]]<br>[[Teslić]]<br>[[Tešanj]] | web_stranica = | komandir1_oznaka =[[Stevo Samardžija]] | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''Četrnaesta srednjobosanska narodnooslobodilačka udarna brigada''' bila je brigada [[11. krajiška divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|11. krajiške divizije]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Formirana je 17. oktobra 1943. prema naređenju Operativnog štaba i Oblasnog komiteta [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] od 15. oktobra iste godine. U njen sastav je uključen obnovljeni 4. krajiški narodnooslobodilački partizanski odred (kasnije Banjalučki), početkom februara 1943. ==Formiranje== Četrnaesta srednjobosanska NO udarna brigada je formirana prema direktivi Štaba 1. bosanskog NOU korpusa, u pismu od juna 1943, koja je upućena Štabu 12. NOU divizije, koja je u to vrijeme djelovala na području [[Srednja Bosna|srednje Bosne]]. Glavna poruka te naredbe je bila ''da Banjalučki partizanski odred preraste u brigadu''."{{Napomena|Pod pojmom srednja Bosna u toku [[NOR]]-a podrazumijevao se dio Bosne omeđen sa zapada, sjevera i istoka tokovima velikih rijeka: [[Vrbas]], [[Sava]] i [[Bosna]], a sa juga zamišljenom linijom [[Jajce]] − Travnik − korito rijeke [[Lašva|Lašve]]. U toku 1941/1942. godine ovaj prostor se nazivao "centralna Bosna"}}<ref name="sanitetskasluzba">Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.</ref><ref name="cetrnaestasamardzija">Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.</ref> Prema pomenutoj direktivi, dvije jedinice 14. brigade – dotadašnji Banjalučki i Prnjavorski NOP odred – trebalo je hitno rasporediti u selu Glogovac, kod [[Prnjavor]]a da tamo obave pripreme za svečani čin formiranja [[Brigada|Brigade]]. Kao dan osnivanja određena je nedjelja, 17. oktobra 1943, sa početkom u 8:00 sati; lokacija je bila na uzvisini Cer, kod [[Prnjavor]]a. {{Citat|...Svim drugim jedinicama kojima je naredba dostavljena i koje su imale da učestvuju na ovoj svečanosti naređeno je da se u međuvremenu pripreme za smotru. Kako u naredbi štaba divizije od 15. oktobra nije saopšteno da li će i dalje postojati Banjalučki i Prnjavorski partizanski odred, drugom naredbom istog štaba, kojom je postavljen komandni kadar u 14. brigadi, to je razjašnjeno formulacijom da u sastav »14. SBNOU brigade ulaze, jedan bataljon Banjalučkog i dva bataljona Prnjavorskog partizanskog odreda. Na osnovu tih naredbi i usmenih uputstava koja je dao štab 11. NOU divizije, iz dotadašnjeg Banjalučkog partizanskog odreda izdvojeno je (u s. Maslovare) 70 boraca i rukovodilaca,5 sa odgovarajućim naoružanjem, za jezgro Banjalučkog NOP odreda, a od ostalog dijela odreda formiran je bataljon koji je ušao u 14. brigadu kao njen 1. bataljon. Slično je postupio i dotadašnji štab Prnjavorskog NO partizanskog odreda. Postrojio je svoja dva bataljona u dvorištu pravoslavne crkve u s. Štrpci. Pročitana im je naredba o formiranju brigade, zatim je iz oba bataljona izdvojeno 50 boraca i rukovodilaca, sa odgovarajućim naoružanjem, za jezgro istoimenog odreda, dok je ostatak boraca i rukovodilaca ušao u sastav 14. brigade kao njen 2 i 3. bataljon. Naredbom štaba 11. divizije postavljeni su štab 14. brigade i štabovi bataljona. Za komandanta i političkog komesara brigade postavljeni su kapetan Stevo Samardžija i Vojo Stupar, dotadašnji komandant i politički komesar Prnjavorskog NOP odreda, a za zamjenika komandanta kapetan Ratko Obradović, dotadašnji komandant Banjalučkog partizanskog odreda.Mjesta pomoćnika političkog komesara i načelnika štaba ostala su privremeno nepopunjena. Štabovi bataljona su bili slijedećeg sastava: u 1. bataljonu komandant Mile Trkulja, komesar Josip Tvrz Pepi, zamjenik komandanta Mile Marić, zvani Trubač, a pomoćnik političkog komesara Ljubo Jovičić; u 2. bataljonu komandant Predrag Vidović Pendo, komesar Momir Lalović, zamjenik komandanta Dragan Ilibašić, a pomoćnik političkog komesara Stanko Vukašinović; u 3. bataljonu komandant Ljubo Radić Gedžo, komesar Košta Jotić Kojo, zamjenik komandanta Vlado Jotanović, a zamjenik političkog komesara Spasoje Marjanović. Cjelokupan kadar je došao iz Banjalučkog i Prnjavorskog partizanskog odreda.}} Brigada je tokom 17. oktobra, sa polazišta u selu [[Donji Štrpci|Štrpci]] krenula na Cer, podijeljena na manje jedinice. Zbog predostrožnosti, izbjegnut je pravac kretanja preko Prnjavora i krenuli su se preko uzvisine Vučjak i sela Kremne, a zatim preko rijeke Vijake, sve do zbornog mjesta. Pokret Brigade je planiran je tako da se na Cer stigne oko 7:30 sati, kako bi se na vrijeme postrojila. Istovremeno su na Cer pristizali 1. i 4. bataljon [[5.kozaračka narodnooslobodilačka udarna brigada|5. kozaračke NOU brigade]], sa članovima štaba brigade: [[Ranko Šipka|Rankom Šipkom]], [[Rade Kondić|Radom Kondićem]], [[Niko Jurinčić|Nikom Jurinčićem]] i glavnina [[12. krajiška NOU brigada|12. krajiške NOU brigade]], čiji je komandant bio [[Petar Mećava]]. Pored dijelova [[5. Kozaračka brigada|5. Kozaračke]] i 12. krajiške brigade, za smotru su postrojeni i partizanski odredi: [[Banjalučki odred|Banjalučki]], [[Crnovrški odred|Crnovrški]], [[Tešanjski-teslićki odred|Tešanjsko-teslićki]] i [[Prnjavorski odred|Prnjavorski]]. Od organa "narodne vlasti" i partijsko-političkih rukovodstava prisustvovali su: * sekretar Okružnog komiteta KPJ za srednju Bosnu: [[Ilija Kostić]]; * predsjednik sreskog NOO Prnjavor: [[Vid Nježić]]; * komandant vojnog partizanskog područja: [[Ilija Slavnić]] i * [[komesar]] područja: [[Zdravko Preradović Braco]]. Na Cer je došao i štab 11. divizije, na čelu sa [[komandant]]om [[Josip Mažar|Josipom Mažarom]] i [[komesar]]om [[Žarko Zgonjanin|Žarkom Zgonjaninom]], kojima je komandant 14. brigade predao raport. ==Ratni put== ===Početni raspored jedinica i prve borbe=== Nakon osnivačkog slavlja na Ceru, bataljoni 14. SBNOU brigade su upućeni su u sela sjeveroistočno od [[Prnjavor]]a (Mačino Brdo, [[Velika Ilova|Ilova]]). Slijedeća dva dana organizirane su smotre i upoznavanje boraca sa rukovodstvom. Evidentirano je oružje, raspoređivala municija i pravljeni spiskovi boraca po [[vod]]ovima i desetinama. Također su održani i [[četa|četni]] i vodni sastanci, kao i sastanci [[Savez komunista Jugoslavije|partijskih ćelija]] i [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-evskih aktiva. Na dan formiranja [[Brigada]] je imala 565 boraca i starješina, a od naoružanja: *388 [[puška|vojničkih pušaka]], *20 [[puškomitraljez]]a, *3 [[mitraljez|teška mitraljeza]], *jedan teški [[minobacač]], *jednu [[tenk|protivtenkovsku]] pušku, *nekoliko [[automat (oružje)|automata]] i *oko 30 [[pištolj]]a. U Brigadi je u to vrijeme bio 61 član KPJ i 93 člana SKOJ-a. Tada je uključena u 11. NOU diviziji koja je u svom sastavu imala još 5. kozarsku i 12. krajišku brigadu i nekoliko odreda. Divizija je, u dosta širokoj slobodnoj teritoriji, držala Prnjavor i [[Kotor-Varoš]]. Veći neprijateljski [[garnizon]]i su bili u Banjoj Luci, [[Jajce|Jajcu]], [[Travnik]]u, [[Zenica|Zenici]],[[Doboj]]u, [[Teslić]]u i [[Derventa|Derventi]]. Podržavale su ih i seoske [[Ustaše|ustaške]] milicije koj su povremeno upadale na slobodnu teritoriju, prijeteći većim pokretima i novom ofanzivom. Pored tih okupatorsko-ustaških snaga, u srednjoj Bosni su djelovali i [[četnici]]. Oni su još s proljeća 1943, na području [[Kotor-Varoš]]i, formirali tzv. "Vrbasku četničku brigadu". Prvo se, iz četničkog odreda "Borje" (komandant Rade Radić), izdvojio bataljon "Knez Arsen" koji je poznat kao "Motajički četnički odred" (komandant Nikola Forkapa). Nakon toga je bataljon "Kralj Petar II" proglašen "Ljubićkom četničkom brigadom" (komandant Ilija Malić), a samo pet dana prije formiranja 14. brigade, 12. oktobra 1943, od preostalog dijela "Borjanskog četničkog odreda" formirane su "Teslićka" i "Banjalučka četnička brigada". Od "Motajičkog četničkog odreda" formirana "Motajička četnička brigada" (komandant Vlado Vinčić). Tako je u srednjoj Bosni, početkom oktobra, bilo pet četničkih brigada uključenih u "Srednjobosanski četnički korpus" [[Lazo Tešanović|Laze Tešanovića]]. Taj korpus, sa oko 1.900 četnika, bio je pod komandom četničkog štaba "Zapadna Bosna" kao i "Krajiškog četničkog korpusa" [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]. Neke od tih jedinica su često upadale u slobodnu teritoriju i prisiljavali [[Partizani|partizanske]] snage na permanentnu, iscrpljujuću mobilnost. U takvim uvjetima je 14. brigada bila skoro cijeli ostatak [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOR]]-a. Unatoč tome, stalnim udarima po četnicima, uz istovremeno privlačenje novih boraca, ona je doprinosila djelotvornijem formiranju novih srednjobosanskih jedinica, a time slabljenju i razbijanju četnika, što je i bio njen najvažniji zadatak. Prvi borbeni pokret protiv četnika oko [[Motajica|Motajice]], Brigada je izvela 20. oktobra, kada se jedna patrola 3. bataljona, u selu [[Miškovci]], sukobila sa manjom četničkom grupom. Pri tome su ubijena dva četnika i zaplijenjen jedan [[puškomitraljez]]. Dana 29. oktobra 1943, Štab brigade je bio u rejonu selo Lepenica – Sitneši. Toga dana je formiran Brigadni komitet [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a. Kako mjesto pomoćnika političkog [[komesar]]a brigade nije bilo popunjeno, sastankom je rukovodio politički [[komesar]] brigade [[Vojo Stupar]]. Za prvog sekretara brigadnog SKOJ-a izabran je [[Advan Hozić]], iz [[Kotor-Varoš]]i. Štab 11. divizije je Petoj kozaračkoj i 14. brigadi, 30. oktobra, je izdao naređenje da odu u [[Lijevče polje]] i "likvidiraju uporišta" između [[Vrbas|Vrbasa]] i [[Sava|Save]], kao i ceste [[Gradiška|Bosanska Gradiška]] – Klašnice (kod [[Laktaši|Laktaša]]): [[Razboj Ljevčanski|Razboj]], Kukulje, Kosijerovo i Junuzovci i savladaju ustaše u selu Dolina i četnike u selu Bajinci. Peta kozaračka je te noći imala zadatak da likvidira neprijateljsku posadu u selu [[Razboj Ljevčanski|Razboj]], gdje se nalazio i most preko Vrbasa. Pritom je 14. brigada trebala, prodorom ka komunikaciji Bosanska Gradiška – [[Banja Luka]] i pomenutim selima, zaštititi ovaj napad 5. brigade od moguće intervencije [[Nijemci|Nijemaca]] ili četnika i ustaša iz pravca sela [[Aleksandrovac]] i [[Nova Topola|Topola]]. Glavni cilj ovog manevra je bio da se ugrozi put Gradiška – Banja Luka i odvuče pažna neprijatelja sa pruge Banja Luka – [[Novi Grad|Bosanski Novi]]. Osim toga, u Diviziji se planiralo da će poslije ove akcije porasti mogućnosti za mobilizaciju novih boraca u jedinice NOV iz [[Lijevče polje|Lijevča polja]]. Očekivalo se će na tom području ojačati partizanski utjecaj i da će se bolje povezati ranije oslobođena teritorija [[Kozara|Kozare]] sa oslobođenom [[Lijevče polje|Župom]] na desnoj obali Vrbasa. U svom naređenju, Štab [[Divizija (vojna formacija)|divizije]] je dostav io i podatke o neprijatelju. U daljem razvoju događaja, treći [[bataljon]] je tokom noći s jednom [[četa|četom]] pretresao selo Bajince, a glavnina Bataljona – Donju i Gornju Dolinu, gdje je ubijeno nekoliko ustaša. Štab brigade se te noći smjestio u selu Trošelji, dok je 1. bataljon brigade iste noći stigao u rejon sela Srednja i [[Nova Topola|Donja Topola]], na komunikaciji Bosanska Gradiška – [[Banja Luka]]. Tokom narednog dana, zbile su se borbe oko tzv. "Crvene crkve" sa dijelovima nekog od tamošnjih [[Njemačka|njemačkih]] policijskih [[bataljon]]a, koji su bili formirani od [[Lijevče polje|ljevčanskog]] njemačkog stanovništva. Neprijatelj je bio prisiljen da na to područje premjesti i dijelove svojih jedinica iz Bosanske Gradiške. Drugi od bataljona je uspješno presjekao [[telefon]]ske veze i postavio zasjedu na putu [[Nova Topola|Topola]] – [[Razboj Ljevčanski|Razboj]]. U zoru, 1. novembra, 14. NOU brigada se, preko Vrbasa, vratila u srednju Bosnu. Tokom boravka oko Vrbasa poginuo je komandir 2. čete 2. bataljona [[Vojislav Mikić]] (koja je bila u [[Srbac|Srpcu]]). Po naređenju Štaba 11. NOU divizije, [[Brigada]] je na području [[Motajica|Motajice]], ostavila svoj 2. bataljon, koji je, pored ostalog, bio potreban tom terenu, gdje je postojao veći omladinski aktiv. Mladež je pomogala pri formiranju Motajičke partizanske čete. Preostala dva bataljona su 3. novembra krenula prema pruzi [[Doboj]] - [[Derventa]], da učestvuju u akciji u čast 26-godišnjice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Tokom pokreta, stiglo je novo naređenje, po kojem je Brigada upućena prema rijeci [[Sava|Savi]], gdje je trebalo prihvatiti 12. slavonsku brigadu. Ona se prebacivala na područje srednje Bosne. Štab 14. brigade očekivao je da će ta brigada Savu prijeći između [[Srbac|Srpca]] i [[Kobaš]]a, jer je tu Motajica najbliža rijeci. Zato je na toj lokaciji i raspoređen 2. bataljon. To je poduzeto da bi se izbjegla moguća intervencija neprijatelja iz pravca [[Derventa|Dervente]], čime bi se omogućilo prihvatanje jedinice koja je pristizala iz [[Slavonija|Slavonije]]. Sa istim ciljem je i Prvi bataljon usmjeren prema selu Trstenica. Treći bataljon Brigade je, kao rezerva prema četnicima, zaposjeo položaje na području [[Velika Ilova|Ilova]] – Kunova – [[Smrtići]]. U noći 3/4. novembra, 12. slavonska brigada nije prešla Savu, pa je 14. SNOUB ostala na zauzetim položajima cijelog sljedećeg dana. Treći bataljon je naredne noći, prema Derventi, uputio jače izvidnice situacije na terenu. Tom prilikom napao i razoružao posadu [[bunker]]a u selu [[Agići]]. Posada je pripadala 6. lovačkoj pukovniji, čiji je štab bio u Derventi. [[Dvanaesta slavonska brigada]] je, u zoru 5. novembra, počela prelaziti [[Sava|Savu]], u rejonu sela [[Dubočac]]. Tom prilikom je iznenadila neprijatelja i otela skelu. Najbliži tom rejonu bio je 1. bataljon 14. brigade. Poslije ove relativno slabe koordinacije između 14. i 12. slavonske brigade u noći 5/6. novembra, 3. bataljon 14. brigade je napao neprijateljsko uporište zvano '''Hepting''', kod sela [[Kalenderovci Donji|Kalenderovci]], koje je bilo dobro utvrđeno. Odbranu je podržavala i neprijateljska [[artiljerija]] sa vatrenih položaja oko Dervente. Uprkos tome, 3. bataljon je pošao u prepad i brzo ovladao prijelazima. Ubacio se se u unutrašnjost sistema neprijateljskih linija, a atim ga likvidirao po dijelovima. Drugi bataljon Brigade je do 7. novembra zadržan u rejonu donjeg toka [[Vrbas|Vrbasa]]. Toga dana se, u selu Prebjezima, sukobio sa „jurišnim bataljonom“ Motajičke četničke brigade. Četnici su pobjegli preko mosta na Vrbasu, koji su pod svojom kontrolom držali [[Žandarmerija|žandar]]i ili [[Schutzstaffel|SS-ovska]] posada iz [[Razboj Ljevčanski|Razboja]]. Oko 10. novembra, četnici su napali 2. bataljon oko Vrbasa i prinudili ga na povlačenje. Novonastala situacija je zahtijevala da se [[Bataljon]] iz [[Liplje (Kotor-Varoš)|Liplja]] vrati prema Prnjavoru, ali je od sela Kulaša krenuo uz [[Ukrina|Ukrinu]] u selo Staru Dubravu. [[Bataljon]] je, sedmicu kasnije, u selima Stara i Nova Dubrava, uključen u sastav Brigade. Tada je, sa štabom 14. Brigade bio komandant 11. [[Divizija (vojna formacija)|divizije]] – Josip Mažar Šoša. Došao je da koordinira sudejstvima 14. brigade sa 1. i 3. bataljonom 5. kozaračke brigade. Ti su se, preko [[Uzlomac|Uzlomca]], vraćali sa područja [[Kotor-Varoš]]i. Usput su trebali napasti četničke jedinice u [[Jošavka Gornja|Jošavki]], a 14. brigada da te iste četnike istovremeno napadne od Kozje glave i Divana. Četnici su, pritisnuti sa dvije strane, odstupili prema Crnom vrhu. U tom okršaju sa četnicima, između ostalih, ranjeni su i [[Boško Suvajac]] i [[Stojan Dragojević]], iz 3. čete 2. bataljona. Komandant divizije dao je toga dana zadatke 14. brigadi i bataljonima 5. kozaračke za dejstvo narednog dana, a zatim se, sa grupom od oko dvadesetak skojevskih rukovodilaca četa iz 5. i 14. brigade vratio za [[Prnjavor]]. Obavještajna služba 11. divizije je, prije podne 17. novembra, uočila jaču grupaciju četnika u rejonu Devetine – [[Čardačani]] – Boškovići (kod [[Laktaši|Laktaša]]), pa je [[komandant]] [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], prije odlaska za [[Prnjavor]], naredio 5. kozaračkoj da se sa 1. i 3. bataljonom napadne tu četničku jedinicu, sa istoka, iz pravca Kokora i Hrvaćana. Četrnaesta brigada je napala četnike sa juga, prilazeći im iz pravca Crnog vrha. Do početka napada, trebalo je da se jedan njen bataljon probije u rejon "Table" (između Klašnica i [[Čardačani|Čardačana]]), da bi se četnicima spriječilo povlačenja u Klašnice (kod [[Laktaši|Laktaša]]), kada se pred napadom 5. brigade i ostalih bataljona 14. brigade počnu bježati. Tamo su inače kuda uvijek bježali kada su na tom prostoru bili napadnuti. Prema oskudnim četničkim dokumentima, izgleda da ova njihova grupacija 17. i 18. novembra češće bila na tom području "radi uspješnijih izvođenja predstojećih operacija" . Bila je grupirana u dvije kolone. Prva, desna, koja se razmjestila na prostoru Crni vrh – [[Slatina (Laktaši)|Slatina]], uključivala je Banjalučku, Vrbasku i dijelove Teslićke četničke brigade, pod komandom četničkog potporučnika [[Bogdan Vujačić|Bogdana Vujačića]]. Druga, ljevokrilna, bila je sastavljena od 3. krajiške (sa [[Manjača|Manjače]]), [[Lijevče polje|Župske]] i dijelova Motajičke četničke brigade pod komandom Mitra Trivunčića. Iznenadni sudar sa [[Njemačka|njemačkom]] trupom omeo je Brigadu u izvršenju zadatka koji joj je postavio Štab divizije. U periodu od 19. do 23. novembra je ostala na prostoru prema Klašnicama (kod [[Laktaši|Laktaša]]) i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sekretari aktiva i [[bataljon]]skih biroa su 19. i 20. novembra bili na divizijskom savjetovanju u selu [[Čečava]]. Prema sačuvanim zabilješkama [[Advan Hozić|Advana Hozića]], prisutni su, pored ostalih, bili [[Braco Erceg]], [[Braco Nemet]], [[Pero Kulundžija]] i [[Mile Trnjaković]], te SKOJ-evska rukovodstva 5. i 12. krajiške brigade. SKOJ-evsko rukovodstvo 14. Brigade je pristiglo 21. novembra u [[Prnjavor]], a 22. novembra priključilo se svojim jedinicama na Devetini. Brigada se zatim pomjerila prema selu Potočanima, 23. novembra, a 24. prema Prnjavoru. U međuvremenu, oko 20. novembra, 3. bataljon brigade krenuo je prema [[Jajce|Jajcu]], po oružje koje su slali saveznici. Sa bataljonom je bio i veliki broj boraca iz cijele divizije. Kolona je brojila preko 300 boraca, a sa nom su su išli i delegati na Drugo zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a iz istočne i srednje Bosne. Delegate iz srednje Bosne predvodio je [[Ilija Kostić]]. Uz Kostića, bili su delegati: [[Vid Nježić]], [[Boško Hadžić]], [[Ljubo Janković]], [[Jovo Mrđa]], [[Gavro Ćirić]], [[Aleksa Suvajac]], [[Ignac Kunecki]], [[Vasilj Semak]], [[geometar]] [[Džemal Mahmutćehajić]], [[Milan Rončević]], [[hodža]] [[Sulejman Hadžisarajlić]], [[Adem Hercegovac]], [[Edhem Pobrić]], [[Košta Jotić Kojo]], [[Mitar Subotić]], [[Milutin Đurić]], [[Sredoja Đukarić]], [[Mihajlo Pavlović]], [[Ilija Slavnić]], [[Duško Josipović]], [[Sabit Hodžić]] i [[hodža]] [[Mehmed Mujkić]] iz [[Kotor-Varoš]]i. Sa ovom kolonom je bio i komandant [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], Josip Mažar Šoša. Oružje i municija za 11. diviziju dobijeni su na [[željeznica|željezničkoj stanici]] u [[Jajce|Jajcu]]. Tamo su pristizali veliki transportni [[kamion]]i marke "IF", koje su vozili zarobljeni [[italija]]nski vojnici. Na povratku iz Jajca, gdje si neki vidjeli i [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], prve noći su zanoćili u selu [[Divičani]]ma. {{Citat|"Naredbom štaba 11. divizije od 25. novembra 14. brigada je upućena na prugu Derventa – Doboj . Sa jedinicama 5. kozaračke trebalo je da likvidira neprijateljsku posadu na željezničkoj stanici Kotorsko, a jedan bataljon da bude u zasjedi i čisti sela od ustaške milicije. Trebalo je da napad otpočne 26. novembra u 5,00 časova. Brigada je u tu akciju krenula na vrijeme, ali su joj nabujala r. Ukrina i potocima ispresijecani teren pričinili velike teškoće. Pošto se dosta zadržala oko savlađivanja prijelaza preko mosta na Ukrini, jer je zemljište oko mosta bilo pod dubokom vodom, brigada je u daljem pokretu nailazila na bare i nabujale potoke na kojima nije bilo ni mostova ni prijelaza, pa su se koristile deblje nagnute vrbe i njihove grane. Međutim, i njih je, po kiši koja je neprekidno padala i mračnoj noći, bilo teško pronaći i otkriti, a zatim osposobiti za korištenje. Posebno je teško bilo drugaricama, jer na ovakva veranja nisu bile naviknute. Te noći je brigada imala najteži, najmučniji, do kraja iscrpljujući pokret, kakav se nikada kasnije nije ponovio. Voda, kiša, mokra odjeća i obuća zamarali su borce, pa se pokret i pored svih nastojanja mnogo usporio. Dogodilo se tako po drugi put da 14. brigada nije stigla na vrijeme da izvrši dobijeni zadatak. Međutim, u akciju su iz istih razloga zakasnili i neki bataljoni 5. kozaračke brigade. Jedino je 1. bataljon brigade te noći pred zoru uspio da na dijelu pruge ispod s. Kladara i Retka postavi jednu minu. Kada je voz naišao mina je lokomotivu i par vagona izbacila iz tračnica. Izjutra je došla vojska da lokomotivu podigne na kolosijek, pa je 1. bataljon po njima otvorio vatru. Naišla je zatim jedna jaka neprijateljska kolona sa pravca Dervente – više od puka Kozaka /koje je narod srednje Bosne nazvao Čerkezi/ – pa se 1. bataljon povukao na visove zapadno od pruge. Tu se našao i štab 2. bataljona 5. kozaračke brigade. Osmatrajući ovu neprijateljsku kolonu vidjeli su da se jedan njen manji dio iz Čivčija izdvojio i zaustavio u s. Velikoj Bukovici, u rejonu škole i crkve. Ocijenili su da se radi o manjim snagama pa su odlučili da ih naredne noći, 26/27. novembra, zajednički napadnu, i to sa dvije čete 1. bataljona 14. i jednom četom 2. bataljona 5. brigade.}} Prema dovorenom početku napada, Treća [[četa]] je krenula na prostor oko [[škola|škole]] i [[crkva|crkve]] u selu Velika Bukovica, sa zapada. Druga četa je napadala iz pravca rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] – sa istoka. Selo V. Bukovica, u kojoj su zanoćili [[Kozaci|kozački]] neprojateljski dijelovi, imalo je u blizini [[crkva|crkvu]] i [[škola|školu]], gdje se neprijatelj smjestio. Neprijatelji su tu otvorili paljbu po [[četa]]ma 1. bataljona. U vrijeme napada [[Kozaci|Kozaka]] na borce 1. bataljona 14. brigade, četa 2. bataljona 5. brigade je "pripucala", ali nije napala. Tako su dvije čete 1. bataljona 14. brigade upale u zamku. Borci 1. bataljona nisu ustukli. Međusobna neravnopravna borba se nastavila, uz djejstvo [[mitraljez]]a, i [[minobacač]]a. Neprijatelj je ispaljivao i svjetleće rakete, iznad 2. bataljona 5. brigade, pa se mogao vidjeti raspored partizana. O akciji i gubicima referirano je štabu Divizije, što je u ime bataljona učinio [[komesar]]. Josip Mažar Šoša ga je primio i pohvalio „inicijativu“ [[Bataljon]] a. I na brigadnoj konferenciji (5. februara 1944), Štab divizije je također pohvalio ovu samoinicijativu, i pored vidnih gubitaka. Brigada je i dalje zadržala bataljone prema [[željeznica|željezničkoj]] pruzi. Drugi bataljon, ojačan minerskim vodom 5. Kozaračke je, 27. novembra, između [[Johovac (Doboj)|Johovca]] i Rudanke, podmetnuo nagaznu [[Kopnena mina|minu]] na koju je u 23:30 sata naletio [[Njemačka|njemački]] oklopni [[voz]]. Mina je eksplodirala i dva [[vagon]]a izbacila iz kolosjeka. Oklopni voz nije uništen jer su iz njega [[Njemačka|Nijemci]] pružali snažan otpor, ali je saobraćaj na pruzi Bosanski Brod – [[Sarajevo]] uspostavljen slijedećeg dana, 28. novembra u 14:00 sati. Prema naredbi štaba [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], sa željezničke pruge, Brigada se povukla 28. novembra prema Ljeskovim vodama (sela Radonjići i [[Stanovi (Doboj)|Stanovi]]), ali je uveče, istog dana, vraćena u akciju, ali ovoga puta zajedno sa 12. slavonskom brigadom. Na prugu, u rejon [[željeznica|željezničke stanice]] Rudanka, jedinice 14. brigade su stigle 29. novembra oko 23:00 sata. Dok su jedni dijelovi ovih brigada bili u obezbjeđenju prema [[Derventa|Derventi]] i [[Doboj]]u, drugi su rušili prugu. "Pruga Derventa – Doboj na više mjesta porušena", konstatirano je za tu noć u jednom neprijateljskom izvještaju. Drugi je nešto precizniji, jer u njemu stoji da je noću, 29. novembra u 23:00 sata, veća grupa partizana raskinula željezničku prugu [[Johovac (Doboj)|Johovac]] – Rudanka, u dužini od 80 metara i da je željeznički saobraćaj uspostavljen tek 30. novembra u 8:00 sati. Glavnina brigade nalazila se 1. decembra ponovo na relaciji [[Stanovi (Doboj)|Stanovi]] – Gojakovac – Križ, sjeverozapadno od [[Doboj]]a, a 4. decembra, po sjećanju [[Advan Hozić|Advana Hozića]], u rejonu selo [[Donji Vijačani|Vijačani]] – selo Stara Dubrava (danas [[Ukrina]]). ===Bitka za Prnjavor=== {{Glavni|Bitka za Prnjavor 1944.}} Bitku za Prnjavor 14. SNOUB je vodila u januaru 1944. Prnjavor je okupirala 1. bojna 4. lovačke pukovnije, koja je sa 6. terečkim [[Kozaci|kozačkim]] pukom 4. januara ušla u grad. Prije dolaska u Prnjavor, bojna je bila oko 15 dana u svom uporištu Kalenderovci, gdje je došla iz Bosanskog Broda. Na kapama su nosili oznaku '''V''' (asocirajući na viktorija), a sebe su nazivali "Branioci Višegrada". U lokalnom stanovništvu ova jedinica je zapamćena kao "Begićeva bojna", iako se njen komandant zvao Vagner (imena se niko nije sjećao). Imala 665 vojnika i starješina, od čega oko 630 [[domobran]]a, 20 [[Nijemci|Nijemaca]], instruktora, i 15 ustaša. Bili su dobro uvježbani i naoružani, sa mnogo [[automat (oružje)|automatskog oružja]] i nekoliko [[minobacač]]a. Pored njih, u Prnjavoru je bio i manji broj [[žandarmerija|žandara]] i domaćih ustaša. Procjene štaba 11. divizije , ukupno oko 750 neprijateljskih vojnika. Bojna je 8. januara započela sistematsko utvrđivanje [[Prnjavor]]a. Na prilazima grada i prnjavorskoj periferiji , kao i u samom gradu, izgrađen je veći broj solidno građenih [[bunker]]a i uporišnih tačaka. Prva bojna je stalno izviđala oko Prnjavora i održavala čvrstu vezu sa [[četnici]]ma. Tada je, 17. januara, viđen je četnički i komandir [[Miloš Kondić]], koji je posjetio Vagnera. Poslije podne 17. januara je protivoklopna satnija napustila [[Prnjavor]] i otišla u pravcu [[Derventa|Dervente]] , što je ukazivalo da od tada nije znala da je 14. brigada u rejonu sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Nakon usaglašavanja procjena zaamjenika komandanta [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]] pomoćnika [[komesar]]a 14. Brigade i partijskog rukovodioca Brigade (Pstrocki) donesena je odluka da napad otpočne 18. januara u 22:00 sata. Novi sastanak, kome je prisustvovao i štab 12. slavonske, održan je 18. januara, u prijepodnevnim satima. Razrađen je plan napada i precizirano da se obje brigade angažiraju sa po dva [[bataljon]]a. Za zaštitu pravca prema [[Banja Luka|Banja Luci]] određen je jedan bataljon 14. brigade, a prema [[Derventa|Derventi]] dva bataljona 12. i jedan bataljon 14. Naređeno je da se bataljon prema [[Banja Luka|Banjaluci]] postavi u visinu sela [[Potočani (Prnjavor)|Potočani]], a bataljoni prema Derventi na liniju Ukrinski lug – Jeftića mlin – Palačkovci. Prvi bataljon je upućen u Potočane, a četvrti prema Palačkovcima. Drugi bataljon je dobio naredbu da napada općim pravcem: selo Konjuhovci – Mahala – [[žandarmerija|žandarmerijska]] kasarna. Na desnom krilu, kod džamije, trebao je da uspostavi vezu sa lijevokrilnim bataljonom 12. Slavonske brigade. Zadatak Trećeg bataljona je bio napad iz sela Maćino Brdo i Lazine vode ka [[Katolička crkva|katoličkoj]] [[crkva|crkvi]] i prnjavorskom groblju, gdje se trebalo povezati sa desnim krilom 12. brigade. Planirano je da 2. i 3. bataljon zajedničkim snagama likvidiraju neprijateljski punkt u rejonu Ćosića hotel – katolička crkva, a zatim, sa 12. brigadom, da ovladaju i ostatkom tog istaknutog dijela grada. U toj situaciji, pretpostavlja se da je četnički komandir Miloš Kondić imao podatke o dolasku partizanskih snaga u rejon Šarinci – [[Vijačani Gornji|Vijačani]], 17. januara i da li je na to upozorio prnjavorsku posadu, ali se pouzdano zna da je u predvečerje 18. januara, neidentificirani mještanin iz sela Drenove donio posadi vijest da će ih te večeri napasti partizani. ===Bitka za Obodnički vis=== {{Glavni|Bitka za Obodnički vis 1944.}} Bitka za Obodnički vis počela je 28. jula 1944, kada su ustaška 2. bojna 3. lovačke pukovnije i ustaška milicija iz Kotor-Varoši, napale iz pravca [[Kotor-Varoš]] – [[Obodnik]]. Odbrana ove strateški važne tačke bila je zadatak [[14. srednjobosanska udarna brigada|14. srednjobosanske udarne brigade]]. Sa dodatnim borbama u bližem okruženju, trajala je do 4. augusta iste godine, ali su borbe nastavljene prema [[Šiprage|Šipragama]], [[Korićani]]ma i [[Kneževo|Skender Vakufu]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref>Petrić N. (2006): Sto pedeset godina moje porodice – 1885-2005. Radnička štampa, Beograd, {{ISBN|86-7073-1134}}.</ref> Obodnik od davnina bio značajna lokalna raskrsnica kimunikacija uz [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]] (prema [[Šiprage|Šipragama]] i [[Kruševo Brdo|Kruševu Brdu]]) i njenu pritoku [[Kruševica (rijeka)|Kruševicu]] (prema [[Maslovare|Maslovarama]] i [[Teslić]]u. Kao dominantna uzvisina iznad Obodnika, Obodinski vis, tj. (kartografski) Veliki Obodnik (640 m) je bio važna strateška tačka u svim vojnim operacijama oko Obodnika, [[Orahova (Kotor-Varoš)|Orahove]] i Maslovara i dalje prema Tesliću i [[Doboj]]u. Jaka strateška pozivija V. Obodnika je pojačana činjenicom da je na rastojanju od oko jedan kilometar od vrha, njegovo podnožje (uz [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]]) niže za 300 m , tj. na visini od 340 m n/v. Prethodni uspjesi neprijatelja u odbrani pozicija oko [[Prnjavor]]a i [[Teslić]]a imali su teške posljedice u razvoju pokreta otpora u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]]. Neprijateljske snage su u tim uvjetima iz pravca Kotor-Varoš – Teslić, prijetille i prodorom od [[Obodnik]]a ka [[Šiprage|Šipragama]], gdje je bila divizijska bolnica. Njoj su se u početku suprostavili samo 2. i 3. bataljon 14. brigade. Iz četničkih dokumenata se vidi da je lijepog 28. Jula, komandant 2. bataljona ''Vrbaske četničke brigade'', oko 15 sati, od komandanta ustaške milicije, Kotor-Varoš Zvonke Jovića dobio pismo u kjem ga ovaj obavještava da: {{Citat|»...snage iz Kotor-Varoša napadaju prema Šipragama i da su zauzele brdo Stol i s. Večiće i Hrastik«.}} Prema svim procjenama, neprijatelj je bio više zainteresiran za napad na [[partizani|partizansku]] Bolnicu u Šipragama nego sam Teslić, ali da bi došao do Šipraga morao je da prodre do Obodničkog visa, a taj pravac branio je 3. bataljon. Držao je položaje na kosama oko [[Vrbanjci|Vrbanjaca]], prema [[Uzlomac|Uzlomcu]]. Ujutro, 28. jula, dva [[avion]]a su prvo nadletala i [[bomba]]rdirala položaje 3. bataljona 14. SNOUB-a, a istovremeno se vodila borba i na kosama južno od Vrbanje, na liniji sela Dragiševac – Podstaza – Orahova, gdje se branio 2. bataljon, koga je napadala ustaška milicija iz pravca sela Sokoline (Kotor-Varoš). Naredne večeri, 3. bataljon je poslao jednu četu u protunapad , da bi potisnuo neprijatelja sa lijevog krila njegovih položaja. Bataljonom je komandovao zamjenik komandanta [[Vlado Jotanović]]. Glavnina čete, koja je napadala sa fronta, doprla je do neprijateljskih rovova, ali napad nije uspio. Sutradan izjutra, po još pospanim borcima 3. bataljona počele su da padaju [[minobacač]]ke granate. Zatim je napala i neprijateljska [[pješadija]], podržana vatrom [[puška|pušaka]], [[mitraljez|puškomitraljeza]] i teških [[mitraljez]]a. Neprijatelj je bio daleko nadmoćniji, a skupa sa „nekim njemačkim dijelovima“ u kotorvaroškoj miliciji, njegove snage su imale oko 1.500 vojnika i starješina. ===Bitka za Doboj=== {{Glavni|Bitka za Doboj 1944.}} Najveća bitka za Doboj u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] odvijala se u augustu 1944, kada su partizani napali [[garnizon]] vojske [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Glavninu partizanskih snaga činile su 14. SNOUB i [[21. slavonska brigada NOVJ]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/> Zadnjeg dana augusta 1944. godine, 14. brigada (bez 4. bataljona) se premještala u pravcu [[Doboj]] – [[Teslić]]. Dio njenih snaga je 1. septembra već bio u [[Čečava|Čečavi]]. U okolini Teslića tada su djelovali Tešanjsko-teslićki odred, a prema Doboju i 21. slavonska brigada.<ref name="vojnaenciklopedija">Čišić A. (1974): Vojna enciklopedija. Redakcija vojne enciklopedije, Beograd.</ref> Garnizon je napala 53. divizija sa 21. slavonskom i 14. srednjobosanskom brigadom, bez 4. bataljona. Dvadeset i prva slavonska imala je zadatak da nastupa sa sjevera, a 14. srednjobosanska od juga i zapada. Zadatak je bio da se poslije predaje jedinica na spoljnjoj liniji odbrane produži nastupanje, razbije unutrašnji sistem odbrane i zauzme grad. Više oficire dobojskog garnizona, 8. septembra oko 17:00 sati je pokrenula vijest da je komandant 1. lovačkog zdruga, pukovnik [[Luka Sarić]], napustio komandno mjesto i prešao u [[Trebavski četnički odred]]. Oficiri koji nisu znali za dogovor o predaji potražili su [[Asim Tanović|Asima Tanovića]], komandanta 6. posadnog zdruga, i Slavka Telarevića, komandanta 5. artiljerijskog puka, da neko od njih privremeno preuzeo komandu nad 1. lovačkim zdrugom. Ustanovljeno je da njih nema i da su prešli na stranu partizana. U određeno vrijeme, napad je otpočela 14. srednjobosanska brigada napadom na kotu 258: {{Citat|»U 21,30 sati otpočeo je napadaj partizana na kotu 258 (jugozapadno od Karuša) te ista nakon borbe od 30 minuta napuštena od strane posade, koj a se povukla na postave stožerne sati u Makljenovcu«}}, pisalo je o tome kasnije u izvještaju štaba 1. lovačkog zdruga. Odmah nakon ovog napada, Druga bojna je prešla je na stranu jedinica partizanske 53. divizije. Kada je 21. slavonska brigada pošla u napad, pred njom je bio otvoren put sve do druge linije odbrane. Prvi bataljon 14. srednjobosanske udarne brigade je nastupao prema gradu, iz prava južnije od Denkovače, a 3. bataljon između rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Makljenovac|Makljenovca]], prema tvornici [[šećer]]a. Treći i 1. bataljon su došli su do unutrašnje linije odbrane Doboja i djelimično su upali u grad i iza ove linije, što dokazuju neprijateljska dokumenta: {{Citat|»Borba u samom gradu bila je sve žešća je r su partizani u toku noći 8/9. septembar 1944. uspjeli da prodru u grad na više mjesta«.}} To je primoralo ostatke štaba 1. lovačkog zdruga da se skloni u zgradu gdje se nalazio njemački štab. Posebne teškoće je imao 2. bataljon 14. brigade, koji je napadao preko Makljenovca, kada je zbog zabune u koordinaciji akcije ranjeno nekoliko boraca, a bilo je i poginulih. Počela je bitka koja je trajala do oko 5:00 sati. Te noći je u partizane je prešla velika većina oficira 1. lovačkog zdruga i sve njegove prištapske jedinice sa svojim komandnim kadrom (izuzev sanitetske čete), kao i dompobrani 6. posadnog zdruga, a pred zoru se na Denkovaču izvukao i 5. artiljerijski puk i baterija 16. artiljerijskog puka. Pošto se 3. bojna još branila na Makljenovcu, na nju je 9. septembra, domobranski artiljerijski puk sa Denkovače otvorio vatru. Ta bojna se zatim počela naglo povlačiti, a dijelovi 2. bataljona bili su upali u njihove rovove, ali se pozicijska borba nastavila sve do 8:00 sati. Tada je 2. bataljon, uz pomoć 1. bataljona i pomoć partizanima pridošle domobranske artiljerije, izvršio novi napad i sa 1. bataljonom potisnuo 3. bojnu. Partizani su prodrli sve do [[crkva|katoličke crkve]]. {{Citat|»Oko 08,00 uslijed jake topničke vatre i žestokog napadaja partizana« kaže se u jednom neprijateljskom izvještaju, 3. bojna je odstupila preko r. Bosne na područje Ozrenskog četničkog odreda. Ostaci štaba 4. lovačke pukovnije prebacili su se preko Bosne do Suhog polja. U 8,00 časova potpukovnik Maričić i glavnostožerni satnik Korajić napustili su Doboj i krenuli za Gračanicu, da otud dovedu 25. ustašku bojnu, koja je u toku noći nudila pomoć. Četrnaesta i 21. slavonska brigada likvidirale su u tom napadu sva neprijateljska spoljna uporišta oko Doboja (Matuzići, Karuše, Miljkovac, Makljenovac i željezničku stanicu Usoru, a ušle su i u Doboj). Onda je garnizonu stigla pomoć: njemačka oklopna kola iz Zepča, a u 15,00 časova i dio ustaških bojni iz Lukavca i Žepča.}} ===Prva banjalučka operacija=== {{Glavni|Prva banjalučka operacija NOVJ}} [[11. krajiška divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Jedanaesta krajiška divizija NOVJ]], u čijem je sastavu bila 14. brigada, dobila je zadatak da napadne i likvidira sva neprijateljska uporišta oko Banje Luke, na desnoj obali [[Vrbas|Vrbasa]]. Naredni zadatak je bio da, na najpogodnijim lokacijama, dijelom snaga osvoji lijevu obalu ove rijeke, naročito preko Rebrovačkog mosta. U zapovijesti štaba 5. bosanskog korpusa nije bilo predviđeno učešće 14. brigade u ovom napadu na Banju Luku, ali ju je štab 11. divizije u obje svoje zapovijesti (od 27. i 28. decembra), uključio. Pored nje isti zadatak su dobile i [[5. kozaračka brigada]] i [[12. KNOU brigada]], kao treće kolonu ove operacije, a dijelom i kao divizijske rezerve. Četrnaesta brigada, međutim, u napadu na Banju Luku nije djejstvovala kao cjelina. Iz nje je izdvojen 1. bataljon u opštu divizijsku rezervu, sa zadatkom da sa dijelovima 12. krajiške likvidira policijsku karaulu kod Rebrovačkog mosta, zauzme most i na lijevoj obali Vrbasa uspostavi mostobran. Odatle je trebalo da potpomaže prodor dijela 12. krajiške koji je išao u pravcu „Vrbas-logora“. Usput je trebalo da likvidira i sjedište [[Gestapo]]-a. Ostatak 14. brigade kojoj je pridodat i [[Prnjavorski partizanski odred]], trebalo je da formira dvije grupe. Planirano je da jedna napada i likvidira obezbjeđenje oko vojnih magacina na Krčmaricama, gdje se pretpostavljalo da ima oko 250 neprijateljskih vojnika i nešto artiljerije. Poslije likvidacije posade oko magacina trebalo je da čisti sela Priječane i Trn i potpomaže 5. kozaračku pri likvidaciji neprijatelja u [[Trapisti]]ma. Ovaj zadatak je dobio 2. bataljon. Zaštita divizijske hirurške ekipe („sa dr '''Spremom'''“), koja je bila smještena u [[Slatina (Laktaši)|Slatini]] povjerena je Prnjavorskom partizanskom odredu. Druga grupa trebalo je da napadne neprijateljsku posadu u Klašnicama u kojoj je bila jedna bojna 7. lovačke pukovnije i uspostavi na tom dijelu čvrst mostobran. ===Druga banjalučka operacija=== {{Glavni|Druga banjalučka operacija NOVJ}} '''Druga banjalučka operacija''' [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta Jugosjavije]] (NOP), odnosno partizana događala se od 18. do 20. septembra 1944, a završne procedure, uz preuzimanja plijena, trajale su do 27. septembra. Planirana je i realizirana snagama jedinicama [[Peti bosanski udarni korpus|Petog bosanskog korpusa]], tj 4. krajiške narodnooslobodilačke divizije, uz učešće 14. srednjobosanske udarne brigade iz 11. Narodnooslobodilačke udarne divizije. Okupiranu [[Banja Luka|Banjaluku]] su branile [[Njemačka|njemačke]] snage, uz pomoć 3. i 4. ustaške bojne Nezavisne Države Hrvatske, pod zapovjedništvom tek pridošlog satnika ([[pukovnik]]a) '''Buljana''', koji je preuzeo komandu dan prije (17. septembra) operacije. Pravovremeno je, na jugoistočnim prilazima osujećena pomoć četničkih kolaboracionista iz pravca naselja [[Vrbanja (Banja Luka)|Vrbanja]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref name="vojnaenciklopedija"/><ref name="opstinepetric">Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet „Đuro Pucar Stari“, Kotor Varoš.</ref> Jedinice [[Peti bosanski korpus NOVJ|5. bosanskog korpusa NOVJ]] zauzele su [[Banja Luka|Banjaluku]], izuzev tvrđave Kastel u kojoj se utvrdila grupa od 300 Nijemaca i ustaša) i ostalim uporištima u dolini Vrbasa i u [[Lijevče polje|Lijevču]], osim Bosanske Gradiške. Poražene si i potpuno ili djelimice uništene sve neprijateljske snage (oko 12.000 ljudi). 21. septembra zarobljeni su i sam zapovednik odbrane Banjaluke, njemački general '''fon Devic''', zajedno sa šefom [[Gestapo]]-a [[major]]om '''Vilijem Volterom''' i ustaškim zapovednikom [[Viktor Gutić|Viktorom Gutićem]]. Druga oklopna [[njemačka]] [[vojska|armija]] je imala dvije borbene grupe za pomoć snagama u oblasti [[Banja Luka|Banjaluke]] (borbene grupe '''fon Panvic''' i '''fon Rudno'''). Partizani su prvu napadali iz pravca Bosanske Gradiške prema jugu, a druga iz pravca [[Doboj]]a je nadirala prema sjeverozapadu. Pod njihovim pritiskom jedinice [[Peti bosanski korpus NOVJ|5. korpusa NOVJ]] su nakon uzimanja ratnog plijena napustile Banjaluku 27. septembra 1944. Po naređenju [[Vrhovni Štab NOV i POJ|Vrhovnog Štaba NOVJ]], [[Peti bosanski korpus NOVJ]] je zatim glavninu snaga orijentirao, preko [[Travnik]]a, prema dolini [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. ===Borba za oslobođenje Prnjavora=== {{Glavni|Bitka za Prnjavor 1944.}} [[Prnjavor]] je 1944. bio malo mjesto na putu [[Derventa]] – Klašnice – [[Banja Luka]], a do okupacije bio je sjedište [[srez]]a. Prema popisu stanovništva od 1930. cijeli srez je imao 63.653 stanovnika, od čega je 6.679 ukljućivalo oko 14 narodnosti ([[Poljaci]], [[Česi]], [[Slovaci]], [[Ukrajinci]], [[Nijemci]], [[Italijani]], [[Mađari]], [[Jevreji]], [[Rusi]], [[Romi]], [[Bugari]] itd). Od oko 47 mjeseci, koliko je trajala okupacija i NDH, Prnjavor je oko 22 mjeseca bio slobodan. Praktično, to je bilo od 10. jula 1943. do kraja rata. Prnjavor je okupirala 1. bojna 4. lovačke pukovnije, koja je sa 6. terečkim [[Kozaci|kozačkim]] pukom 4. januara ušla u grad. Prije dolaska u Prnjavor, bojna je bila oko 15 dana u svom uporištu Kalenderovci, gdje je došla iz Bosanskog Broda. Na kapama su nosili oznaku V (asocirajući na Viktorija), a sebe su nazivali "Branioci Višegrada". U lokalnom stanovništvu ova jedinica je zapamćena kao "Begićeva bojna", iako se njen komandant zvao Vagner (imena se niko nije sjećao). Imala 665 vojnika i starješina, od čega oko 630 [[domobran]]a, 20 Nijemaca, instruktora, i 15 ustaša. Bili su dobro uvježbani i naoružani, sa mnogo [[automat (oružje)|automatskog oružja]] i nekoliko [[minobacač]]a. Pored njih, u Prnjavoru je bio i manji broj [[žandarmerija|žandara]] i domaćih ustaša. Procjene štaba 11. divizije , ukupno oko 750 neprijateljskih vojnika. Bojna je 8. januara započela sistematsko utvrđivanje [[Prnjavor]]a. Na prilazima grada i prnjavorskoj periferiji , kao i u samom gradu, izgrađen je veći broj solidno građenih [[bunker]]a i uporišnih tačaka. Prva bojna je stalno izviđala oko Prnjavora i održavala čvrstu vezu sa [[četnici]]ma. Tada j, 17. januara, viđen je četnički i komandir [[Miloš Kondić]], koji je posjetio Vagnera. Poslije podne 17. januara je protivoklopna satnija napustila [[Prnjavor]] i otišla u pravcu [[Derventa|Dervente]] , što je ukazivalo da od tada nije znala da je 14. brigada u rejonu sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Nakon usaglašavanja procjena zaamjenika komandanta [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]] pomoćnika [[komesar]]a 14. Brigade i partijskog rukovodioca Brigade (Pstrocki) donesena je odluka da napad otpočne 18. januara u 22:00 sata. Novi sastanak, kome je prisustvovao i štab 12. slavonske, održan je 18. januara, u prijepodnevnim satima. Razrađen je plan napada i precizirano da se obje brigade angažiraju sa po dva [[bataljon]]a. U brigadi je bilo 120 članova KPJ, u 12 četnih ćelija i 5 štabskih, a jedan dio članova bio je u ćelijama pri radnim vodovima, brigadnoj intendanturi, brigadnoj ambulanti i zaštitnici pri štabu brigade. Kandidata je bilo 21, a SKOJ-evaca 159. Drugi bataljon je imao najviše članova Partije – 35, Prvi 31, Treći 27 a Četvrti svega 20 članova. U 14. brigadu došao je 18. februara kapetan [[Albert Trinki]] na mjesto načelnika štaba, koje od formiranja brigade nije bilo popunjeno. U periodu od 21. februara brigada je bila u pokretu ka Prnjavoru, radi učešća na proslavi 26-godišnjice formiranja [[Crvena armija|Crvene Armije]]. Smotra je održana 23. februara. Učestvovale su 5. kozaračka i 14. srednjobosanska NO udarna brigada. ===Šesta neprijateljska ofanziva=== {{Glavni|Šesta neprijateljska ofanziva}} Još prije partizanskog napada na [[Banja Luka|Banju Luku]], [[njemačka]] komanda je planirala da većim snagama, u suradnji sa ustašama i četnicima, "pročešlja" i područje srednje Bosne. U pismu Komande zapadne Bosne komandantu Bosansko-krajiškog četničkog korpusa, od 23. decembra 1943, između ostalog, je stajalo: "Ovih dana [[Nijemci]] će napasti crvene jakim snagama". Uočeno je da se kolone od "nekoliko hiljada motorizovanih vozila" kreću preko istočne Bosne ka dolini rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Doboj]]u. Te snage su bile spremne za akciju već 1. januara 1944. Nakon tih saznanja, Vrhovni štab i štab 5. korpusa su odlučili za prekid napada na Banju Luku i povlačenje. U noći 2. na 3. januara, 11. divizija je naredila 5. kozaračkoj da napusti [[Trapisti|Trapiste]] i da sa ranjenicima 5. I 14. brigade krene usiljenim maršem u rejon [[Obodnik]] – [[Maslovare]] i spriječi prodor neprijatelja od [[Teslić]]a preko [[Borja]] i zatvaranje pravca prema [[Šiprage|Šipragama]]. Tu bila smještena Divizijska bolnica, u klisuri [[Demićka|Demićke]]. Četrnaestoj SNOUB je posredno (nije imala [[Radiostanica|radiostanicu]]) naređeno da ostane u [[Trapisti]]ma do 3. januara 1944, ujutru, da spriječi brzi prodor neprijatelja ka [[Slatina (Laktaši)|Slatini]] i omogući nesmetano izvlačenje hirurške ekipe koja je slidejila 5. kozaračku u pravcu Šipraga. Bataljoni 5. kozaračke su krenuli iz Trapista u noći 3. januara, a u tom mjestu je ostao samo 2. bataljon 14. brigade. U svanuće se očekivao napad neprijatelja. [[Most]] preko Vrbasa nije se mogao onesposobiti, jer je prilaz neprijatelj snažno branio. Da bi se neprijatelj što duže zadržao oko prijelaza, odlučeno je da se iskoristi par buradi sa naftom koja su pronađena u [[Trapisti]]ma. Burad je trebalo dopremiti do blizu mosta i, kada tenkovi naiđu, na neki način, upotrebom [[nafta|nafte]] ili [[benzin]]a, zapaliti i onesposobiti prvi neprijateljski tenk i tako zakrčiti izlaz sa [[most]]a. U tu svrhu su se okupili rukovodioci četa i štab bataljona: [[Stanko Vukašinović]], [[Čedo Čolić]], [[Dragoljub Jeftić]], [[Ljubo Vuković]], [[Ostoja Đurić]], [[Petar Petrović]] i drugi. Ranjeni borci 14. brigade otpremljeni su u [[Šiprage]].<ref name="opstinepetric"/> Neprijateljska ofanziva je ostatak Brigade odbacila prema [[Karaula|Karauli]] i [[Turbe (Travnik)|Turbetu]], zapadno od [[Travnik]]a. Neki ranjeni borci 14. brigade, kao i [[Danilo Martić]], dospjeli su tada do [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] i [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelja]]. Očekivalo se da će neprijatelj preko Krčmarica ići za Slatinu pa je minirano nekoliko skladišta sa artiljerijskom i [[minobacač]]kom municijom. Detonacije su bile tako snažne da su borce, koji su bili udaljeni i nekoliko stotina metara, obarale u [[snijeg]]. Štab brigade, 2. bataljon i [[Prnjavorski partizanski odred]] zadržali su se 3. januara na Krčmaricama oko puta [[Trapisti]] – [[Slatina (Laktaši)|Slatina]]. U njihov sastav je pred veče uključen i 1. bataljon Brigade, bez čete i prištapskih dijelova. Ovaj dio Brigade se zatim premjestio na područje sela [[Čardačani]] i Boškovići, gdje se već nalazio 3. bataljon. Zbog nedostatka sredstava veze, nije otišla na prostor Martinac – Nožičko – [[Srbac]], kako je ranije naredio Štab divizije (28. decembra 1943). Bataljoni ove brigade i Prnjavorski partizanski odred ostali su da zatvaraju pravac Klašnice – [[Prnjavor]], čekajući dalja naređenja štaba Divizije. Četvrtog januara, poslije podne, stigla je direktiva da Brigada "odmah po primitku naređenja izvrši pokret u pravcu Prnjavor – Maćino Brdo". Istim aktom Prnjavorski partizanski odred je upućen na područje sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Tada se nije znalo da je u srednjoj Bosni otpočela [[Šesta neprijateljska ofanziva]] i da, pored neprijateljskih snaga koje iz Banje Luke nadiru prema prostoru oko [[Kotor-Varoš]]i, jake neprijateljske snage (7. [[SS]], 1. brdska i 187. njemačka divizija) napadaju iz doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] preko planinskih masiva od [[Vlašić]]a do [[Borja]], te da se linije [[Bosanski Dubočac]] – selo Kuljenovci – [[Derventa]] – Kladari (kod [[Doboj]]a) nastupaju prema širem prostoru oko [[Prnjavor]]a: 5. kozački puk 2. konjičke kozačke brigade, 1. bojna, 4. lovačke pukovnije, 2. bojna 6. lovačke pukovnije i 6. terečki kozački puk, 2. konjičke kozačke brigade. Zadatak tih neprijateljskih snaga je bio da "pročešljaju" planine južno od [[Sava|Save]] i "unište glavne oslone tačke bandita" i u partizanskim selima "da konfiskuju sve zalihe hrane i marve". Šesti terečki kozački puk, koji je nadirao od sela Kladari, uz suradnnji sa četničkim komandantom Mitrom Milankovićem, komandantom četničkog bataljona „Gavrilo Princip“ i četničkim komandirima Đurom Vrhovcem i Milošaem Kondićem, snažno je ugrozio dijelove 11. NOU divizije u [[Prnjavor]]u. Zato su se odatle na brzinu morale evakuirati ambulante Prnjavorskog partizanskog odreda, 12. slavonske i 14. srednjobosanske brigade. Pod velikim pritiskom neprijatelja skupa su se izvlačili i učesnici Omladinskog vojno-političkog kursa, zaštitni bataljon komande područja, Komanda prnjavorskog partizanskog područja na čelu sa [[Albert Trinki|Albertom Trinkijem]], Okružni komitet KPJ na čelu sa [[Ilija Kostić|Ilijom Kostićem]], sreski [[NO]] odbor sa [[Vid Nježić|Vidom Nježićem]]. Priključilo se i pet opštinskih narodnooslobodilačkih odbora sa ukupno oko 70 ljudi, uz 150 aktivista NOP-a iz [[Prnjavor]]a koji nisu smjeli čekati neprijateljski ulazak u grad. Pošto su bataljoni 12. slavonske brigade, na položajima oko Tromeđe, prodorom neprijatelja od Kladara i Dubočca, bili izmanevrirani izvlačenje iz Prnjavora organizurali su: dio štaba 11. divizije, komanda područja, Okružni komitet KPJ i sreski NOO. Veliki dio tereta podnio je [[Albert Trinki]]. Ostavio je čovjeka za vezu da sačeka [[Petar Turudija|Petra Turudiju]] pa da ih zatim sve odvede u [[Donji Vijačani|Vijačane]]. Do mraka, organizatori su 4. januara iz Prnjavora, pod vrlo nepovoljnim okolnostima, bezbjedno izvukli sve koji su se morali evakuirati do [[Donji Vijačani|Vijačana]], a odatle su, 5. januara, oko 3:30 sata noću nastavili izvlačenje ka [[Šnjegotina Velika|Šnjegotini]]. Štab 14. brigade također nije imao pravi pregled situacije, a najmanje je bio u toku onoga što se događalo oko [[Prnjavor]]a, 4. januara poslije podne. Kasno naveče stigli su do Potočana, a odatle je 3. bataljon upućen za Prnjavor, a Prvom bataljonu je naređeno da ide na Maćino Brdo. Štab brigade, sa 2. bataljonom, zadržao se u rejonu Potočana. Prethodnica, koju je na maršu prema [[Prnjavor]]u odaslao 3. Bataljon, doznala je da su u gradu domobrani i [[Kozaci|Čerkezi]]. O tome je odmah informiran štab brigade, koji je, na osnovu toga, pomjerio 3. bataljon u Mravićima, a prvi zadržao u rejonu Galjipovaca i Gradine. Jedinice 6. terečkog [[Kozaci|kozačkog]] [[Puk|puka]], koje su u jutro 5. januara krenule iz Prnjavora, napale su 3. bataljon u rejonu Mravića. Brojno i tehnički premoćne [[Kozaci|čerkeske]] snage su potisnule su 3. bataljon, koji je imao tri poginula borca, dok su tri ranjena. Bataljon se povlačio na brzinu pa mu je jedna desetina ostala odsječena. Istoga dana, oko 8:00 sati , napadnut je i 1. bataljon oko Gradine, u rejonu sela Galjipovci; napali su ga dijelovi 5. kozačkog puka. Bataljon je prihvatio borbu, ne dozvolivši da ga neprijatelj potisne. Dijelovi 5. kozačkog puka su zaobišli položaje 1. bataljona i počeli napadati sa sjeverozapada, sa pravca sela Lišnja. Ove čerkeske dijelove je zatim napao 1. bataljon 12. slavonske i tako omogućio 1. bataljonu 14. brigade da se bez gubitaka povuče prema brdu Bubnju. Povlačenje prvog, a posebno 3. bataljona u stopu su pratili [[Kozaci]]. Borili su se kao pješaci, a kad su borci brigade odstupali jurili su ih konjima. Odstupajuće bataljone 14. brigade, prihvatili su 2. bataljon 14. brigade i [[Prnjavor]]ski partizanski odred (PPO), koji se povukao iz [[Donji Vijačani|Vijačana]] i priključio Brigadi, na liniji Šarinci – Vršani. Tu je Brigadi priključen i jedan dio čete za vezu 12. slavonske brigade, sa izvjesnim brojem [[konj]]a i radiostanicom. U borbi sa [[Kozaci]]ma, Brigada je primjenjivala taktiku manevarske odbrane, nastojeći da što više uspori njihovo napredovanje. Bile su to vrlo oštre borbe, u kojima su borci brigade sačekivali [[Kozaci|Čerkeze]] na blisko odstojanje, a onda su na njih otvarali oštru paljbu. Druga četa 1. bataljona , poslije odstupanja od [[Banja Luka|Banje Luke]], nije se vratila u sastav Brigade, nedo se uputila cestom preko [[Čelinac|Čelinca]]. Petog januara 1944. našla se u rejonu Tešića kuća, sjeverno od [[Kotor-Varoš]]i. Tu se, kako se sjećao [[Taib Dervić]], borac 2. čete 1. bataljona, susrela sa 4. bataljonom 12. slavonske brigade, negdje između selâ Tešići i Garići. Kako je komunikacija [[Kotor-Varoš]] – [[Maslovare]] već bila pod kontrolom neprijatelja, ove dvije jedinice su odlučile da krenu na sjever. Prešle su [[Uzlomac]] i zaustavile se u zaseoku Kovačevići, sela[[Liplje (Kotor-Varoš)|Liplje]]. Umorni i neispavani brzo su zaspali pa ih je neprijatelj iznenada napao. Neprijatelj se privukao klancem Bistrice, iznenadio ih i bataljonu 12. brigade, a naročito komori, nanio veće gubitke. Sa [[Uzlomac|Uzlomca]] [[četa]] se zatim spustila nazad u zaseok Kovačeviće i od neprijatelja vratila dio svoje komore, a zatim otišla na Uzlomac iznad Kovačevića. Na samom grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] razvila se žestoka borba između Nijemaca, SS-ovaca, i 2. čete 1. bataljona 14. brigade. Bilo je to u zoru 6. januara [[1944]]. U ovoj borbi junački se ponio i 4. bataljon 12. slavonske brigade. Četrnaestu brigadu, razmještenu te noći u rejonu Spasojevića – kako se sjećao [[Mile Trkulja]] – probudila je iz sna urnebesna vatra pušaka, [[puškomitraljez]]a i ručnih [[bomba|bombi]] sa [[Uzlomac|Uzlomca]]. Štab 14. brigade se na grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] susreo sa zamjenikom komandanta i načelnikom štaba 11. NOU divizije ([[Đurin Predojević]] i [[Mirko Pekić]]). Noć, 6/7. Januara, Brigada je provela u rejonu sela Garići, a izjutra je, u tami , uz obezbjeđenje prema [[Maslovare|Maslovarama]], prešla komunikaciju Maslovare – [[Obodnik]] i, preko sela Borci pa iznad sela Stopan izbila u [[Šiprage]]. U rejonu Palivuk – Jankovići – Kovačevići bila je 9. januara. Slijedila je neprijatelja, prema selu [[Petrovo Polje]], i tamo se, 10. Januara, susrela sa dijelovima 5. kozaračke, koja se već bila probila u taj rejon. To je omogućilo vraćanje 14. brigade nazad, na sjever prema [[Lijevče polje|Župi]]. Brigada je 13. januara bila na područu [[Maslovare]] – [[Obodnik]] – Garići. Tu je područni bataljon komande prnjavorskog područja , čiji je komandant bio [[Mitar Polovina]], a komesar [[Lutfo Hajdaragić]], uključen u 14. brigadu, kao njen 4. bataljon. Dotadašnji Dobojsko-derventski odred je također uključen u Brigadu i raspoređen po četama novoformiranog 4. bataljona. Kada je brigada u koloni prelazila Uzlomac, idući ka Prnjavoru, od neprijateljske [[artiljerija|artiljerije]] iz rejona [[Hrvaćani (Kotor-Varoš)|Hrvaćana]], kod [[Vrbanjci|Vrbanjaca]], poginuo je borac [[Dževad Radžić]], rodom iz Banje Luke. Sve jedinice su dobile naređenje da u slučaju ponovnog napaa jačih ofanzivnih grupa neprijatelja izbjegavaju frontalnu borbu i da se sklanjaju u stranu i iza leđa neprijatelja, radi očuvanja ljudstva. Noć 14/15. januar brigada je provela u rejonu Šnjegotina – Spasojevići. Tokom Šeste neprijateljske ofanzive, na grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] zbila se žestoka borba između Nijemaca, SS-ovaca, i 2. čete 1. bataljona 14. brigade koju su predvodili komandir [[Husein Redžić]] i njegov zamjenik [[Jovica Trkulja]]. Neprijatelj je nekoliko puta jurišao, ali je energično odbijan, čemu su doprinosili komandir Redžić, Jovica Trkulja i [ puškomitraljesci [[Petar Marić Veliki]] iz [[Imljani|Imiljana]], [[Siniša Batić]] iz [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] i [[Salih Halilović]] iz [[Prnjavor]]a, koji su Nijemcima zadavali najviše gubitaka. [[Husein Redžić]] je teško ranjen 16. marta 1944. i umro od zadobijenih rana u borbama oko [[Kotor-Varoš]]i. ===Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga=== {{Glavni|Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga 1944.}} Borbe oko [[Kotor-Varoš]]i i [[Šiprage|Šipraga]] između partizana i neprijatelja (Nijemci, četnici i ustaše), tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] naročito su intenzivirane tokom i poslije [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]]. To je bilo posljedica odbrane Bolnice [[11. krajiška divizija NOVJ|11. krajiške divizije NOVJ]], u Šipragama i klisuri [[Demićka|Demićke]]. Tome je doprinijelo i povlačenje nekih [[Njemačka|njemačkih]] jedinica, sa četn icima [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] prema zapadu. Iz prnjavorskog odmorišta, Brigada je krenula 25. februara. Marširala je u dvije kolone: jednom preko sela Kokora, a drugom preko sela [[Donji Vijačani|Vijačana]], za Karač. Odatle je, jednom kolonom, preko [[Jošavka Gornja|Jošavke]], a drugom preko Donje Šnjegotine, produžila za Opsječko (kod [[Čelinac|Čelinca]]). Neprijateljske snage su 6. januara 1944. probile partizansku liniju odbrane (na raskršću seoskih puteva za Stopan i Kerle; lokalitet "Raskršće") i 7. januara ušle u centar [[Šiprage|Šipraga]]. Nakon prolaska tzv. [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]] u ovom kraju, za desetak dana 15. januara 1944., Bolnica se vraća u Šiprage. Bolnica u Demićkoj je velikim dijelom bila razmještena u zemunicama kamufliranim granjem i lišćem. Zemunica je bilo oko Demičke i na drugim pogodnim mjestima. Prostorije su imale neophodnu ventilaciju. Bolnica je imala razrađen plan po kome se uvijek znalo, kako u slučaju opasnosti postupati kao i ko ostaje u [[bolnica|bolnici]] a ko je napušta. Bolnicom je rukovodila dr [[Danica Perović]], [[Banja Luka|Banjalučanka]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref name="opstinepetric"/>. Prije i u toku evakuacije, razmještanja ranjenika i povratka u Šiprage, Bolnicu je štitila 14. srednjobosanska udarna brigada. Sa 14. SBNOU brigadom u istom periodu je sudjejstvovao je i [[Banjalučki partizanski odred]]. Dok je Brigada djelovala na ovom terenu taj odred je bio u njenom sastavu i učestvovao je u većini borbi koje je imala protiv četnika. Brigadi i odredu, koji su ukupno imali oko 900 boraca, suprostavljale su se tri četničke brigade: Vrbaska i 1. i 2. krajiška, koje su se u to vrijeme prešle sa lijeve obale Vrbasa na taj teren – bilo da su potisnute ili su došle u pomoć. Ukupno su imale oko 1.600 četnika, sa 6 teških [[mitraljez]]a i 56 [[puškomitraljez]]a. Prema ovom području, u nekim četničkim akcijama usmjeravana je i Jošavačka četnička brigada, koja je u to vrijeme imala 218 četnika, sa tri teška [[mitraljez]] a i 9 [[puškomitraljez]]a i jednim [[minobacač]]em. Iako je neprijatelj stalno [[bomba]]rdirao [[Kotor-Varoš]], 14. brigada je pokrenula akciju na četnike. Trećeg marta, 3. bataljon brigade ih je napadao u rejonu Lipovca, a 4. marta proširuje djejstva ka Opsječkom i [[Čelinac|Čelincu]]. Jedan od bataljona je za to vrijeme bio u [[Kotor-Varoš]]i ili bližoj okolini, 1. bataljon oko [[Šiprage|Šipraga]], a jedan negdje prema [[Čemernica (planina)|Čemernici]]. Tek za noć 12/13. marta postoji podatak da je 14. brigada (bez jednog [[bataljon]]a), najvjerovatnije Četvrtog, bila u akciji na četnike koji su bili koncentrirani na prostoru sela Vranić i Šibovi. Poslije nekoliko međusobnih juriša, borci 14. brigade su odstupili na povoljnije položaje. Procijenivši da ne mogu ostvariti neki uspjeh četnici su učinili isto, pa je ova borba ostala bez pobjednika. U upadu u Kotor-Varoš, uz ustaše, [[domobran]]a i ustaške milicije, učestvovale su i dvije četničke brigade Vrbaska i Jošavačka, izvještavala je četnička komanda „Zapadna Bosna“ komandu [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]]. Partizani su 26. aprila, u zoru, odustali od daljeg napada na Kotor-Varoš. Bataljoni 14. brigade koji su napadali sa juga, povlačili su se kroz zaklonjene usjeke i uz [[potok]]e. ===Bitka za Derventu=== {{Glavni|Bitka za Derventu 1944.}} Bitka za oslobođenje Dervente od [[Wehrmacht|njemačkih]] snaga i ustaških i četničkih jedinica, u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], zbila se od 27. do 29. juna 1944.<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/> Januara 1943. 1. proleterska divizija NOVJ je planirala napad na ovaj garnizon, što je omela [[Bitka na Neretvi|Četvrta neprijateljska ofanziva]]. [[11. krajiška divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Jedanaesta krajiška divizija NOVJ]] je 1943. i prvom polovinom 1944. bila angažirana u razbijanju četničkih snaga, pa nije imala snage da pokrene ovakav napad, posebno imajući u vidu značajne neprijateljske snage u [[Doboj]]u i Bosanskom Brodu. Opće mišljenje je bilo da je Derventa neprikosnovena ustaška tvrđava. Kada je, u ljeto 1944. 11. divizija brojno i borbeno ojačala, organizifrala je napad na Derventu. Namjera nije bila daje zauzme i zadrži, jer u to vrijeme na tako nešto se nije moglo očekivati. Plan je bio da se, po mogućnosti, razbije garnizon, a ustašama i četnicima pokaže da im Derventa nije sigurno sklonište. U ovoj diviziji je bilo i mnogo boraca sa područja Dervente.<ref name="vojnaenciklopedija"/><ref>Stupar V. (2004): Sjećanja i svjedočenja o NOB u srednjoj Bosni i Podgrmeču 1941-1945. Foto Futura, {{ISBN|86-83691-12-8}}.</ref> Krajem juna (26.), štab 4. lovačke pukovnije NDH konstatira da su partizani "jakim snagama koncentrisani zapadno i južno od Dervente" i da "izgleda da je napad na Derventu neizbježan". Štab 11. divizije je naredio 14. srednjobosanskoj udarnoj brigadi (bez 5. bataljona) da se, u napadu na Derventu i okolna uporišta, pridruži 5. kozaračkoj (bez 3. bataljona), 18. hrvatskoj istočnobosanskoj brigadu i Tešanjsko-teslićkom partizanskom odredu. Svakoj od ovih jedinica su odijeljeni preciznizadaci. Planirano je da napad počne 27. juna 1944, u 23:00 sata. Neprijatelj je na području Dervente imao 4. lovačku pukovniju (bez 3. bojne, koja je bila oko [[Maglaj]]a) i 1. bojnu 6. posadnog zdruga. Ustaški štab je organizirao spoljnu odbranu, da bi izbjegao ulične neizvjesne borbe. U gradu su bili samo Štab i dijelovi 4. bojne, 14. i 15. satnija i 2. bateriju 16. artiljerijskog diviziona, dok su mu ostale snage a ostale snage bile zapadno i južno od Dervente. Prva bojna, ojačana dijelovima 1. bojne 6. posadnog zdruga, bila je raspoređena na položajima [[Kalenderovci Donji|Kalenderovci]] – Vrhovi – Vrdoljaci, a 2. bojna 4. lovačkog puka sa glavninom 1. bojne 6. posadnog zdruga, u funkciji operativne rezerve, bila razmještena u rejonu Johovac – Foča (kod [[Doboj]]a), na cesti [[Derventa]] – Doboj. Borba za Derventu počela je iz pravca napada 2. bataljona 5. kozaračke. Iz neprijateljskih izvještaja je kasnije zaključeno da su u međuvremenu pokrenuta njihova 2. bojna 4. lovačkog puka i glavnina 1. bojne 6. posadnog zdruga, koji su oko ponoći 27. juna bili na Počivaljki. Istovremeno je i 2. baterija 16. artiljerijskog diviziona poljskim topovima iz 13. čete sa Vrdoljaka djelovala permanentnom paljbom vatru po pozicijama napada 5. i 14. brigade. Ustaški štab je oko ponoći prešao u zgradu gimnazije, u kojoj je bila 15 satnija. Uz pomoć [[Njemačka|njemačkog]] instruktora, gimnazijska zgrada je pretvorena u snažno uporište. Uporedo je uspostavljen i drugi uporišni punkt u rejonu željezničke stanice i kasarne. To uporište je imalo podršku iz „oklopnog vlaka na samoj postaji“. Kada su 4. bataljon 5. kozaračke i 1. bataljon 14. srednjobosanske brigade zajedno prišli gvozdenom mostu na Ukrini, bataljon 5. brigade je krenuo je prvi preko mosta. Za njima je prešao i bataljon 14. i ubacio se u kolonu 4. bataljona 5. brigade. Tako su ušli u grad. Čelna [[četa]] 5. kozaračke je otpočela borbu na prilazima željezničkoj stanici, gdje se uključuje i 1. bataljon 14. brigade. Glavnina 4. bataljona 5. brigade uputila se prema centru grada i gimnaziji. Tako je već oko 1:00, 28. juna neprijatelj u Derventi izgubio sva [[artiljerija|artiljerijska]] oruđa, budući da je jedan protutenkovski i dva brdska topa do tada već bila zaplijenila 5. Brigada. U gradu su iz gorjele željeznička stanica, zgrade općine, Zempro-a, oružničke postaje, pošte i neka skladišta. Kada u Derventu s juga pristižu skoro dvije kompletne bojne NDH, 5. kozaračka brigada nije bila u stanju da angažira ni jedan cio bataljon, jer je 4. Bio upućen prema liniji fronta na kojoj je djelovalaj 14. brigada, a2. bataljon (bez čete) je ranije biomupućen prema položa jima Vrhovi – Kamen – [[Donja Lupljanica|Lupljanica]]. Preostale snage 5. kozaračke i dio 14. brigade, koji su još bili oko gimnazije, nisu uspjeli spriječiti neprijatelja da nastupa u tri pravca: prva bojna 6. posadnog zdruga pošla cestom, dvije satnije 2. bojne – sa obje strane ceste, 6. satnija istočno od ceste, prema bolnici i gimnaziji, čemu se pridružila i 7. satnija, koja je napala zapadno od ceste. Usljed tako nagle promjene situacije na bojištu, komandant 14. brigade nije uspio o tome da preko kurira obavijesti štab 4. bataljona pa je znak za povlačenje bio ponovljeni hitac iz raketnog pištolja. Kad je svanulo nastavljena je bitka protiv svježih snaga NDH. Brigada je u borbi oko Dervente, prema izvještaju Štaba, imala 10 mrtvih, 20 ranjenih i 20 nestalih, od kojih je većina poginula ili zarobljena. Bataljoni 5. i 14. brigade su zapalili su željezničku stanicu sa magacinima, poštu, električnu centralu, [[žandarmerija|žandarmerijsku]] stanicu, zgradu gradske općine, njemačko skladište za hranu i Alajbegovićev magazin. Vojna kasarna nije uništena, iako je izvjesno vrijeme bila napuštena. Na sastanku štabova 5, 14. i 18. hrvatske brigade, održanom 29. juna sa štabom 11. divizije, za neuspjeh je prvo optužena 14. brigada. Procijenjeno je da su rezultati napada na Derventu, unatoč odsustvu 18. hrvatske brigade, razbio je sve dotadašnje mitove o Derventi kao „ustaškoj kuli, nepristupačnoj za partizane“. {{Citat|». .. mislimo da je svakome jasno da su partizanske snage na ovome području tako jak e da u svako doba mogu napasti Derventu, Doboj ili Teslić . . ., « rezimira svoja razmišljanja zapovjednik 1. lovačkog zdruga general Nikolić, a zapovjednik 2. zbornog područja, general Pacak, procjenjuje da na prostoru prema pruzi Doboj — Derventa ima oko 7.000 partizana i da oni imaju namjeru da napadnu sve posade koje se nalaze na tom prostoru uključujući i Maglaj. Procjene i jednog i drugog bile su realne.}} Za to vrijeme, Štab 11. NOU divizije je pažljivo pratio i analizirao razvoj događaja oko [[Teslić]]a i zaključio da je pogodan momenat da se napadne lokalni garnizon i Teslić oslobodi. ===Bitka za Teslić=== {{Glavni|Bitka za Teslić 1944.}} Presudna bitka za oslobođenje Teslića je vođena u septembru 1944. Teslić je prvi put oslobođen 1. januara 1943. Oslobodili su ga borci 1. i 3. brigade, 1. proleterske divizije. Tada su [[partizani]] zarobili bogat ratni plijen, a u njene redove je ušlo oko 200 boraca sa područja Teslića. Nakon toga, oružane snage NDH ušle su u Teslić već 6. januara i uhapsile oko 120 osoba, a u selu Mrkotić oko 200 osoba. Od njih je devet strijeljano u [[Doboj]]u, dok su ostali odvedeni u logore; a vrlo malo ih je pušteno. Kao odmazdu za pad Teslića u ruke partizanskih jedinica ustaška vlast nije bila selektivna prema nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti stanovništva. Uhapšeno je je najviše [[Srbi|Srba]], ali i [[Muslimani (narod)|Muslimana]], [[Hrvati|Hrvata]] i pripadnike raznih narodnosti, osumnjičenoih ta [[fašizam|antifašizam]]. Zatim su uslijedila su tri napada na teslićki garnizon. Prvi (14/15. januar, 1943) je izvela 1. Proleterska brigada, a zatim, 8/9 i 9/10. septembra 1943. [[2. krajiška brigada NOVJ|2. krajiška]] i [[5. kozaračka brigada NOVJ]], a [[12. slavonska brigada]] 12. divizije je napala 26/27. januara 1944. Međutim, svi ovi napadi ostali su bezuspješni, čemu je uglavnom doprinosio sistem neprijateljske odbrane, uz upotrebu [[elektricitet|električne struje]] visokog napona iz [[elektrana|električne centrale]] u samom mjestu. Poslije povlačenja [[partizani|partizana]], u Tesliću su počele represalije nad preostalim mještanoma. To, ipak, nije destimuliralo štab 11. divizije u nastojanju da uništi teslićki [[garnizon]]. Jedan od glavnih povoda za takvu operaciju bio je njegov stratiški položaj koji je ometao razvoj NOB-a u tom dijelu [[Srednja Bosna|Srednje Bosne]]. {{Citat| Dublje uvučen u slobodnu teritoriju, ometao je djejstva 11. NOU divizije prema pruzi Žepče – Maglaj, kao baza iz koje su uvijek mogla uslijediti neprijateljska djejstva u pravcu Kotor-Varoši i Prnjavora. On je služio i kao baza za ustašku miliciju u s. Crna Rijeka, Slatina, Rajševa, Donje Dubrave i Kamenica, a pogotovu za miliciju iz sela Komušine, koja je bila pod uticajem mjesnog sveštenika – župnika Mirka Radoša. Postoje pismeni dokazi da je ovaj sveštenik bio inicijator nekih akcija jedinica NDH protiv dijelova NOVJ oko Teslića.240 Teslić je važio kao četnički oslonac još od proljeća 1942. godine. Na njega su se oslanjali četnici Ilije Malića, Jove Kitica i Novaka Prodića. Kao komandant četničke brigade, Prodić je ulazio u Teslić kad god mu je zatrebalo. Ađutant Tesličke četničke brigade, poručnik Vorotović, u jednom izvještaju navodi: »Ja sam u toku ove desetice prvi put posjetio varoš Teslić. Otišao sam u pratnji komandantovoj. Svrha sastanka sa domobranskim starješinama bila je : zajednička akcij a i saradnja protiv crvenih...«}} ===Bitka za Tešanj=== {{Glavni|Oslobađanje Tešnja 1944.}} Operaciju '''oslobađanja Tešnja''' u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] partizani su uspješno izveli 11. septembra 1944., dan nakon oslobođenja [[Teslić]]a i rasula 1. gorskog zdruga oružanih snaga NDH. Tokom napada na [[Doboj]], neprijateljske jedinice su na cijelom okolnom području već ble jako oslabljene. Zato su šartizanski štabovi procijenili da se za dogledno vrijeme ne može očekivati njihovo prestrojavanje niti jačanje, što je iskorišteno za operaciju oslobađanju Tešnja. U glavnoj ulozi te akcije bila je 14. SNOUB, uz učešće Tešanjsko-teslićkog partizanskog odreda. Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada je pripremila opsadu Tešnja još prije napada na Doboj. Neprijateljska posada se branila iz starog grada - [[tvrđava|tvrđave]], koja je bila vrlo nepristupačna. U njoj su bili [[kazamat]]i, velike prostorije i [[lavirint]]i. Obim kule (i danas) oko 48 m, a zidovi debeli tri metra, obložena bijelim tesanim [[kamen]]om. U unutrašnjosti se nalazila cisterna za 70.000 litara vode. Unatoč tome, borci 14. brigadeprema su nastupali prema ostatku Tešnja su, ali se neprijatelj iz tvrđave žestoko branio. Zato je odlučeno da se na nju ne juriša i izlaže riziku od nepotrebnih žrtava. Logičnija je bila taktika iznuravanja neprijateljskih resursa.<ref name="vojnaenciklopedija"/> Postavljen su osiguranja prema [[Doboj]]u i [[Maglaj]]u, još i prije napada na Doboj. Sa okolnih uzvisina je povremeno otvarana paljba po tvrđavi. Naravljene su i lutke ljudskog oblika, sa tzv. titovkama na "glavi", koje su postavljene na istaknuta mjesta i povremeno izlagane, simulirajući partizanski pokret u napad. Uz povremenu [[puška|puščanu]] i puškomitraljesku paljbu, posada utvrde je po ovim "neprijateljskim vojnicima" otvarala snažnu [[mitraljez|mitraljesku]] vatru, da bi im nanijela što veće gubitke. Posadu utvrde, partizani su svojim aktivnostima tokom noći, dizali na uzbunu, da bi što više trošila municiju, jer nije bilo nikakve mogućnosti da joj se nova doturi. Za vrijeme napada 1, 2. i 3. bataljona na Doboj, opsadu je organizirao 4. bataljon brigade koji je pristigao sa prostora oko [[Šiprage|Šipraga]]. Odmah nakon napada na Doboj, 14. brigada se vratila i krenula sa 3. bataljonom na Tešanj. Posada Tešnja, koja je osluškivala aktivnosti i rezultate borbe oko Doboja, procijenila je da iz Doboja ne može očekivati pomoć. Pod tim pritiskom, a poslije ponovne opsade, donijela je odluku da se neopaženo izvuče. Iako su partizanski štabovi to i očekivali i preduzeli određene mjere opreza, neprijatelj je noću 10/11. septembra uspio, spuštajući se konopcima niz zidove tvrđave, da se izvuče i prođe prema Maglaju. *Tešanj je 11. septembra 1944. godine konačno bio slobodan. ==Epilog i odlikovanja== Uspjesi u oslobađanju [[Teslić]]a i Tešnja bili su višestruko značajni. Oslobađanjem Tešnja otvarala se mogućnost jedinicama NOV Jugoslavije za prodor na prostor prema [[Novi Šeher|Novom Šeheru]], [[Žepče|Žepču]], [[Zavidovići]]ma i [[Maglaj]]u. Na tom području je trebalo ostvariti veći partizanski uticaj i novi priliv boraca. Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada je u svom sastavu već imala izvjestan broj boraca i rukovodilaca sa tog terena, posebno sa iz Maglaja i okoline. Nakon oslobođenja, od oko 4.000 boraca, koji su prošli kroz 14. srednjobosansku udarnu brigadu, u borbama poginulo 560, tj. "onoliko koliko ih je bilo u stroju na dan formiranja brigade". Svaki deseti poginuli bio starješina različitog ranga. Mnogi su odlikovani [[Orden za hrabrost|Ordenom za hrabrost]] i [[Madalja za hrabrost|Medaljom za hrabrost]] {{Citat|Š T A B XIV BRIGADE LIII DIVIZIJE Jugoslavenske Armije Pov. Br. 125/45. Položaj, dne 4-V-1945-god. — SVIMA JEDINICAMA OVE BRIGADE* — Štab LIII Divizije svojom Naredbom broj 25. za 1. maj 1945. god. dostavio je sledeće: »Na osnovu ovlaštenja Pretsjedništva Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije od 14. oktobra 1944. god. odlukom štaba LIII U. Divizije odlikovani su za pokazanu hrabrost u narodno oslobodilačkoj borbi. '''ORDENOM ZA HRABROST'''<br> I. Iz XIV brigade LIII U. Divizije slijedeći borci i rukovodioci: * Prepis dokumenta koji se odnosi na jednu od Odluka o odlikovanjima pripadnika 14. brigada. *8. DEVIĆ ŽARKO, kapetan pol. kom. ; *9. LAKICEVIĆ PERO, kapetan polkom. ; *10. BOGUNOVIĆ SLOBODAN, kapetan polkom.; *11. ŠARČEVIĆ ILIJA, poručnik; *12. MLINARIĆ MILAN, poručnik; *13. AVDlĆ HUSEIN, zamj. kdt. bat. ; *14. [[Husein Redžić|REDŽlĆ HUSEIN]], zamj. kdt. bat.; *1. KOVAČEVIĆ STEVO, major; *2. KALINlĆ MILAN, major-pol. kom.; *3. LALOVIĆ MOMIR, zamj. kdt. brig.; *4. ANDRIĆ DIMITRIJE, kap. pom. polkom.; *5. ČUDIĆ DRAGO, kapetan; *6. KUŠMlĆ MUSTAFA, kapetan polkom.; *7. LUBURIĆ DRAGO, kapetan polkom. ; *15. DUKIĆ RAJKO, zamj. kdt. bat.; *16. JEFTIĆ DRAGOLJUB, poručnik; *17. ĐURĐEVIC MILUTIN, por. pom. polkom.; *18. MEŠlĆ ISMET, poručnik pom. polkom.; *19. VUKELJA PERO, poruč. pom. polkom.; *20. ŠEREMET IVICA, poručnik polkom. ; *21. VASIĆ ĐURO, poručnik polkom.; *22. KUZMANOVlĆ MILORAD, poruč. polkom.; *23. DANILOVIĆ MILIVOJE, poručnik polkom.; *24. MAJKIĆ LJUBOMIR, poručnik polkom.; *25. STARČEVIĆ ĐURO, komandir; *26. SANČANIN BORO, komandir; *27. DRINlĆ SRETKO, komandir; *28. PLIVAČ MUHAREM, komandir; *29. KUZMANOVlĆ PETAR, komandir; *30. PANIĆ LJUBOJA, p. poručnik; *31. SUVAJAC BOŠKO, p. poručnik; *32. SELMAN JUSUF, p. poručnik pom. polkom.; *33. ŠARIC SIMEUN, zamj. komandira; *34. PUŠIĆ MIRKO, zamj. komandira; *35. BIJELlć ZORA, ref. saniteta; *36. STANAREVIĆ BRANKO, inten. brig.; *37. GAJIĆ MIRKO, član inten. brigade; *38. BUBlĆ RAJKO, zastavnik; *39. IVKOVlĆ NEDO, zastavnik; *40. VOJVODIĆ OBRAD, zastavnik; *41. SELAKOVIĆ SLAVKO, zast. politdeleg.; *42. VUKOVIĆ LJUBO, vodnik voda; *43. BOJIĆ GLIGOR, vodnik voda; *44. PUSlĆ STANISLAV, vodnik voda; *45. KOVAČEVIĆ MILE, zamj. komandira; *46. MIHlĆ MAKSIM, vodnik voda; *47. SLAVNlĆ MIRKO, vodnik voda; *48. JOKANOVIĆ VLADIMIR, vodnik voda; *49. MARIĆ PETAR, vodnik voda; *50. MEŠlĆ MUHAMED, vodnik voda; *51. VOJVODIĆ MOMČILO, vodnik; *52. STANlĆ SLAVKO, vođa izv. grupe; *53. MUJANOVIĆ ŠERIF, mitraljezac. '''MEDALJOM ZA HRABROST'''<br> I.<br> Iz XIV brigade LIII U. Divizije slijedeće borce i rukovodioce: *1. NUHBEGOVlĆ ALIJA, poruč; *2. TEŠNJAK AVDO, poruč. polkom *3. DURAKOVlĆ HAMDIJA, ponik polkom.; ruč. polkom. *4. PRERADO VIC BLAGO JE, pokom.; ruč. polkom.; *5. KAJZER IVAN, poruč. polkom.; *6. TIŠMA JOJA, poruč polkom.; *7. PETKOVIC MILOVAN, komandir čete; *8. SEGIĆ KOŠTA, komandir čete; *9. GATARIĆ BRANKO, komandir čete; *10. STEGlĆ DUŠAN, komandir čete; *11. SAVIĆ MILE, komandir čete; *12. OMUKIĆ SMAJO, p. poručnik pom. polkom.; *13. TOPIĆ STOJAN, p. poručnik pom. polk.; *14. PETROVIĆ MIRKO, p. poručnik pom. polkom.; *15. ŽlVANlĆ NEDO, p. poruč. pom. polkom.; *16. BOJIĆ SADIK, zast. polit, delegat.; *17. PAUKOVIĆ DRAGO, zastavnik politdel. ; *18. JANJIĆ BRANKO, zast. polit, delegat. ; *19. CVIJETlĆ RADE, zast. polit, delegat. ; *20. SAVIĆ ĐORĐO, st. vodnik; *21. SAVKOVIC DUŠAN, st. vodnik; *22. TODORlĆ RADE, st. vodnik; *23. MEŠANOVIĆ OSMAN, st. vodnik; *24. RADOŠEVIĆ STEVO, st. vodnik; *25. STOJANOVIĆ ČEDO, vodnik voda; *26. GRUB AC PETAR, vodnik voda; *27. FORIĆ EDHEM, v. d. vodnika voda; *28. MUŠKlC LJUBOMIR, vodnik voda; *29. KUZMANOVIĆ NEDELJKO, vodnik voda; *30. RADULOVlĆ VASKRSIJA,vodnik voda; *31. GUNJEVIĆ MILOŠ, vodnik voda; *32. PETROVIC ĐORĐE, vodnik voda; *33. RADAN IVAN, v. d. vodnika voda; *34. BIJELlĆ MILOŠ, v. d. vodnika voda; *35. PILJEVIC RANKO, v. d. pol. delegata; *36. ČENANOVlĆ TALE, vođa izv. grupe; *37. ŠIMUNlC ĐURO, vodnik; *38. BENEK PETAR, vodnik; *39. SANCANIN ĐORĐO, vodnik; *40. TADlC DRAGOMIR, vodnik; *41. CILAK IVAN, ml. vodnik; *42. BOŽlĆ JELENKO, magacioner; *43. PETKOVIĆ BOŽICA, bolničarka; *44. RADINOVIĆ LJUBICA, bolničarka; *45. VUČKOVIĆ GOJKO, desetar; *46. PETROVIć OBRAD, desetar; *47. JUSIć SALIH, desetar; *48. VINČlĆ DUŠAN, desetar; *49. VUKOVIĆ MILOVAN, desetar; *50. TODOROVlĆ MILAN, desetar; *51. PILJAGlĆ RANKO, desetar; *52. PILJAGlĆ DUŠAN, desetar; *53. ĆUSTIĆ ILIJA, desetar; *54. IBRIŠEVlĆ IBRAHIM, desetar; *55. VEJSlĆ AHMET, desetar; *56. HADŽlC ŠERIF, desetar; *57. ŠERHATLIĆ HIMZO, desetar; *58. GUNJEVIĆ VID, desetar; *59. EVĐENlĆ SAVO, desetar; *60. DANlČlĆ SLAVKO, desetar; *61. JANČlĆ JOZO, desetar; *62. MILIVOJAC NOVAK, desetar; *63. SUBAŠIĆ MUHAREM, desetar; *64. ZAIMOVIĆ MUHAREM, mitraljezac; *65. BOŽlC STIPO, mitraljezac; *66. ALIMANOVlĆ NAZIF, borac; *67. KADIĆ JUSUF, borac; *68. BALABAN STEVO, borac; *69. RADOVANOVIĆ TODO, borac; *70. KOVAČEV NEDELJKO, borac; *71. POPOVIĆ OSTOJA, borac; *72. SMULJA SAVO, borac; *73. PETKOVIĆ LJUBOMIR, borac; *74. BUBIĆ TOMISLAV, borac; *75. BEŠLIJA SALIH, borac; *76. IKANOVIĆ SEJDO, borac; *77. DELIBAŠIĆ MUHAREM, borac; *78. HRVIĆ MUJO, borac; *79. IGNJATOVIĆ MILOVAN, borac; *80. DEDIĆ UZEIR, borac; *81. VUJAGIĆ JOVO, borac; *82. DRAGIČEVIĆ ĐURO, borac; *83. ARALICA AUGUSTIN, borac; *84. POPOVIĆ PETAR, borac; *85. VIKODINOVlĆ VELIMIR, borac; *86. BATIĆ SINIŠA, borac«. - * * * - Personalni povjerenici unijeće promjene u kartone odlikovanih oficira i političkih rukovodioca i list promjena podnijeti ovom štabu /za pers. povjerenika/ najdalje do 7 ov. mj. Smrt fašizmu – sloboda narodu! Pomoćnik politkomesara: Zamjenik komandanta: kapetan, Momir Lalović Dimitrije Andrić M. P.}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{refspisak|30em}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Srednjobosanske brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:14. srednjobosanska udarna brigada]] [[Kategorija:Jedanaesta krajiška divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] cngc6z9ftf297gf3qi1k3aq7hfao0sf 3830780 3830779 2026-04-17T14:22:57Z Panasko 146730 3830780 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | aktivan = | država = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | grana = Mješovita [[brigada]] | vrsta = [[Pješadija]]/[[Artiljerija]] | dio = [[11. srednjobosanska narodnooslobodilačka udarna divizija|11. srednjobosanske narodnooslobodilačke udarne divizije]] | glavno_sjedište = Promjenljivo - [[Partizan]]sko | nadimak = 14. SNOUB | moto = | boje = [[Datoteka:Red star.svg|left|20px]] | oprema = | bitke = [[Prnjavor]]<br>[[Obodnik]]<br>[[Doboj]]<br>[[Banja Luka]]<br>[[Šesta neprijateljska ofanziva]]<br>[[Kotor-Varoš]]<br>[[Šiprage]]<br>[[Derventa]]<br>[[Teslić]]<br>[[Tešanj]] | web_stranica = | komandir1_oznaka = [[Stevo Samardžija]] | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''Četrnaesta srednjobosanska narodnooslobodilačka udarna brigada''' bila je brigada [[11. krajiška divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|11. krajiške divizije]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Formirana je 17. oktobra 1943. prema naređenju Operativnog štaba i Oblasnog komiteta [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] od 15. oktobra iste godine. U njen sastav je uključen obnovljeni 4. krajiški narodnooslobodilački partizanski odred (kasnije Banjalučki), početkom februara 1943. ==Formiranje== Četrnaesta srednjobosanska NO udarna brigada je formirana prema direktivi Štaba 1. bosanskog NOU korpusa, u pismu od juna 1943, koja je upućena Štabu 12. NOU divizije, koja je u to vrijeme djelovala na području [[Srednja Bosna|srednje Bosne]]. Glavna poruka te naredbe je bila ''da Banjalučki partizanski odred preraste u brigadu''."{{Napomena|Pod pojmom srednja Bosna u toku [[NOR]]-a podrazumijevao se dio Bosne omeđen sa zapada, sjevera i istoka tokovima velikih rijeka: [[Vrbas]], [[Sava]] i [[Bosna (rijeka)|Bosna ]], a sa juga zamišljenom linijom [[Jajce]] − Travnik − korito rijeke [[Lašva (rijeka)|Lašve]]. U toku 1941/1942. godine ovaj prostor se nazivao "centralna Bosna"}}<ref name="sanitetskasluzba">Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.</ref><ref name="cetrnaestasamardzija">Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.</ref> Prema pomenutoj direktivi, dvije jedinice 14. brigade – dotadašnji Banjalučki i Prnjavorski NOP odred – trebalo je hitno rasporediti u selu Glogovac, kod [[Prnjavor]]a da tamo obave pripreme za svečani čin formiranja [[Brigada|Brigade]]. Kao dan osnivanja određena je nedjelja, 17. oktobra 1943, sa početkom u 8:00 sati; lokacija je bila na uzvisini Cer, kod [[Prnjavor]]a. {{Citat|...Svim drugim jedinicama kojima je naredba dostavljena i koje su imale da učestvuju na ovoj svečanosti naređeno je da se u međuvremenu pripreme za smotru. Kako u naredbi štaba divizije od 15. oktobra nije saopšteno da li će i dalje postojati Banjalučki i Prnjavorski partizanski odred, drugom naredbom istog štaba, kojom je postavljen komandni kadar u 14. brigadi, to je razjašnjeno formulacijom da u sastav »14. SBNOU brigade ulaze, jedan bataljon Banjalučkog i dva bataljona Prnjavorskog partizanskog odreda. Na osnovu tih naredbi i usmenih uputstava koja je dao štab 11. NOU divizije, iz dotadašnjeg Banjalučkog partizanskog odreda izdvojeno je (u s. Maslovare) 70 boraca i rukovodilaca,5 sa odgovarajućim naoružanjem, za jezgro Banjalučkog NOP odreda, a od ostalog dijela odreda formiran je bataljon koji je ušao u 14. brigadu kao njen 1. bataljon. Slično je postupio i dotadašnji štab Prnjavorskog NO partizanskog odreda. Postrojio je svoja dva bataljona u dvorištu pravoslavne crkve u s. Štrpci. Pročitana im je naredba o formiranju brigade, zatim je iz oba bataljona izdvojeno 50 boraca i rukovodilaca, sa odgovarajućim naoružanjem, za jezgro istoimenog odreda, dok je ostatak boraca i rukovodilaca ušao u sastav 14. brigade kao njen 2 i 3. bataljon. Naredbom štaba 11. divizije postavljeni su štab 14. brigade i štabovi bataljona. Za komandanta i političkog komesara brigade postavljeni su kapetan Stevo Samardžija i Vojo Stupar, dotadašnji komandant i politički komesar Prnjavorskog NOP odreda, a za zamjenika komandanta kapetan Ratko Obradović, dotadašnji komandant Banjalučkog partizanskog odreda.Mjesta pomoćnika političkog komesara i načelnika štaba ostala su privremeno nepopunjena. Štabovi bataljona su bili slijedećeg sastava: u 1. bataljonu komandant Mile Trkulja, komesar Josip Tvrz Pepi, zamjenik komandanta Mile Marić, zvani Trubač, a pomoćnik političkog komesara Ljubo Jovičić; u 2. bataljonu komandant Predrag Vidović Pendo, komesar Momir Lalović, zamjenik komandanta Dragan Ilibašić, a pomoćnik političkog komesara Stanko Vukašinović; u 3. bataljonu komandant Ljubo Radić Gedžo, komesar Košta Jotić Kojo, zamjenik komandanta Vlado Jotanović, a zamjenik političkog komesara Spasoje Marjanović. Cjelokupan kadar je došao iz Banjalučkog i Prnjavorskog partizanskog odreda.}} Brigada je tokom 17. oktobra, sa polazišta u selu [[Donji Štrpci|Štrpci]] krenula na Cer, podijeljena na manje jedinice. Zbog predostrožnosti, izbjegnut je pravac kretanja preko Prnjavora i krenuli su se preko uzvisine Vučjak i sela Kremne, a zatim preko rijeke Vijake, sve do zbornog mjesta. Pokret Brigade je planiran je tako da se na Cer stigne oko 7:30 sati, kako bi se na vrijeme postrojila. Istovremeno su na Cer pristizali 1. i 4. bataljon [[5.kozaračka narodnooslobodilačka udarna brigada|5. kozaračke NOU brigade]], sa članovima štaba brigade: [[Ranko Šipka|Rankom Šipkom]], [[Rade Kondić|Radom Kondićem]], [[Niko Jurinčić|Nikom Jurinčićem]] i glavnina [[12. krajiška NOU brigada|12. krajiške NOU brigade]], čiji je komandant bio [[Petar Mećava]]. Pored dijelova [[5. Kozaračka brigada|5. Kozaračke]] i 12. krajiške brigade, za smotru su postrojeni i partizanski odredi: [[Banjalučki odred|Banjalučki]], [[Crnovrški odred|Crnovrški]], [[Tešanjski-teslićki odred|Tešanjsko-teslićki]] i [[Prnjavorski odred|Prnjavorski]]. Od organa "narodne vlasti" i partijsko-političkih rukovodstava prisustvovali su: * sekretar Okružnog komiteta KPJ za srednju Bosnu: [[Ilija Kostić]]; * predsjednik sreskog NOO Prnjavor: [[Vid Nježić]]; * komandant vojnog partizanskog područja: [[Ilija Slavnić]] i * [[komesar]] područja: [[Zdravko Preradović Braco]]. Na Cer je došao i štab 11. divizije, na čelu sa [[komandant]]om [[Josip Mažar|Josipom Mažarom]] i [[komesar]]om [[Žarko Zgonjanin|Žarkom Zgonjaninom]], kojima je komandant 14. brigade predao raport. ==Ratni put== ===Početni raspored jedinica i prve borbe=== Nakon osnivačkog slavlja na Ceru, bataljoni 14. SBNOU brigade su upućeni su u sela sjeveroistočno od [[Prnjavor]]a (Mačino Brdo, [[Velika Ilova|Ilova]]). Slijedeća dva dana organizirane su smotre i upoznavanje boraca sa rukovodstvom. Evidentirano je oružje, raspoređivala municija i pravljeni spiskovi boraca po [[vod]]ovima i desetinama. Također su održani i [[četa|četni]] i vodni sastanci, kao i sastanci [[Savez komunista Jugoslavije|partijskih ćelija]] i [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-evskih aktiva. Na dan formiranja [[Brigada]] je imala 565 boraca i starješina, a od naoružanja: *388 [[puška|vojničkih pušaka]], *20 [[puškomitraljez]]a, *3 [[mitraljez|teška mitraljeza]], *jedan teški [[minobacač]], *jednu [[tenk|protivtenkovsku]] pušku, *nekoliko [[automat (oružje)|automata]] i *oko 30 [[pištolj]]a. U Brigadi je u to vrijeme bio 61 član KPJ i 93 člana SKOJ-a. Tada je uključena u 11. NOU diviziji koja je u svom sastavu imala još 5. kozarsku i 12. krajišku brigadu i nekoliko odreda. Divizija je, u dosta širokoj slobodnoj teritoriji, držala Prnjavor i [[Kotor-Varoš]]. Veći neprijateljski [[garnizon]]i su bili u Banjoj Luci, [[Jajce|Jajcu]], [[Travnik]]u, [[Zenica|Zenici]],[[Doboj]]u, [[Teslić]]u i [[Derventa|Derventi]]. Podržavale su ih i seoske [[Ustaše|ustaške]] milicije koj su povremeno upadale na slobodnu teritoriju, prijeteći većim pokretima i novom ofanzivom. Pored tih okupatorsko-ustaških snaga, u srednjoj Bosni su djelovali i [[četnici]]. Oni su još s proljeća 1943, na području [[Kotor-Varoš]]i, formirali tzv. "Vrbasku četničku brigadu". Prvo se, iz četničkog odreda "Borje" (komandant Rade Radić), izdvojio bataljon "Knez Arsen" koji je poznat kao "Motajički četnički odred" (komandant Nikola Forkapa). Nakon toga je bataljon "Kralj Petar II" proglašen "Ljubićkom četničkom brigadom" (komandant Ilija Malić), a samo pet dana prije formiranja 14. brigade, 12. oktobra 1943, od preostalog dijela "Borjanskog četničkog odreda" formirane su "Teslićka" i "Banjalučka četnička brigada". Od "Motajičkog četničkog odreda" formirana "Motajička četnička brigada" (komandant Vlado Vinčić). Tako je u srednjoj Bosni, početkom oktobra, bilo pet četničkih brigada uključenih u "Srednjobosanski četnički korpus" [[Lazo Tešanović|Laze Tešanovića]]. Taj korpus, sa oko 1.900 četnika, bio je pod komandom četničkog štaba "Zapadna Bosna" kao i "Krajiškog četničkog korpusa" [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]. Neke od tih jedinica su često upadale u slobodnu teritoriju i prisiljavali [[Partizani|partizanske]] snage na permanentnu, iscrpljujuću mobilnost. U takvim uvjetima je 14. brigada bila skoro cijeli ostatak [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOR]]-a. Unatoč tome, stalnim udarima po četnicima, uz istovremeno privlačenje novih boraca, ona je doprinosila djelotvornijem formiranju novih srednjobosanskih jedinica, a time slabljenju i razbijanju četnika, što je i bio njen najvažniji zadatak. Prvi borbeni pokret protiv četnika oko [[Motajica|Motajice]], Brigada je izvela 20. oktobra, kada se jedna patrola 3. bataljona, u selu [[Miškovci]], sukobila sa manjom četničkom grupom. Pri tome su ubijena dva četnika i zaplijenjen jedan [[puškomitraljez]]. Dana 29. oktobra 1943, Štab brigade je bio u rejonu selo Lepenica – Sitneši. Toga dana je formiran Brigadni komitet [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a. Kako mjesto pomoćnika političkog [[komesar]]a brigade nije bilo popunjeno, sastankom je rukovodio politički [[komesar]] brigade [[Vojo Stupar]]. Za prvog sekretara brigadnog SKOJ-a izabran je [[Advan Hozić]], iz [[Kotor-Varoš]]i. Štab 11. divizije je Petoj kozaračkoj i 14. brigadi, 30. oktobra, je izdao naređenje da odu u [[Lijevče polje]] i "likvidiraju uporišta" između [[Vrbas|Vrbasa]] i [[Sava|Save]], kao i ceste [[Gradiška|Bosanska Gradiška]] – Klašnice (kod [[Laktaši|Laktaša]]): [[Razboj Ljevčanski|Razboj]], Kukulje, Kosijerovo i Junuzovci i savladaju ustaše u selu Dolina i četnike u selu Bajinci. Peta kozaračka je te noći imala zadatak da likvidira neprijateljsku posadu u selu [[Razboj Ljevčanski|Razboj]], gdje se nalazio i most preko Vrbasa. Pritom je 14. brigada trebala, prodorom ka komunikaciji Bosanska Gradiška – [[Banja Luka]] i pomenutim selima, zaštititi ovaj napad 5. brigade od moguće intervencije [[Nijemci|Nijemaca]] ili četnika i ustaša iz pravca sela [[Aleksandrovac]] i [[Nova Topola|Topola]]. Glavni cilj ovog manevra je bio da se ugrozi put Gradiška – Banja Luka i odvuče pažna neprijatelja sa pruge Banja Luka – [[Novi Grad|Bosanski Novi]]. Osim toga, u Diviziji se planiralo da će poslije ove akcije porasti mogućnosti za mobilizaciju novih boraca u jedinice NOV iz [[Lijevče polje|Lijevča polja]]. Očekivalo se će na tom području ojačati partizanski utjecaj i da će se bolje povezati ranije oslobođena teritorija [[Kozara|Kozare]] sa oslobođenom [[Lijevče polje|Župom]] na desnoj obali Vrbasa. U svom naređenju, Štab [[Divizija (vojna formacija)|divizije]] je dostav io i podatke o neprijatelju. U daljem razvoju događaja, treći [[bataljon]] je tokom noći s jednom [[četa|četom]] pretresao selo Bajince, a glavnina Bataljona – Donju i Gornju Dolinu, gdje je ubijeno nekoliko ustaša. Štab brigade se te noći smjestio u selu Trošelji, dok je 1. bataljon brigade iste noći stigao u rejon sela Srednja i [[Nova Topola|Donja Topola]], na komunikaciji Bosanska Gradiška – [[Banja Luka]]. Tokom narednog dana, zbile su se borbe oko tzv. "Crvene crkve" sa dijelovima nekog od tamošnjih [[Njemačka|njemačkih]] policijskih [[bataljon]]a, koji su bili formirani od [[Lijevče polje|ljevčanskog]] njemačkog stanovništva. Neprijatelj je bio prisiljen da na to područje premjesti i dijelove svojih jedinica iz Bosanske Gradiške. Drugi od bataljona je uspješno presjekao [[telefon]]ske veze i postavio zasjedu na putu [[Nova Topola|Topola]] – [[Razboj Ljevčanski|Razboj]]. U zoru, 1. novembra, 14. NOU brigada se, preko Vrbasa, vratila u srednju Bosnu. Tokom boravka oko Vrbasa poginuo je komandir 2. čete 2. bataljona [[Vojislav Mikić]] (koja je bila u [[Srbac|Srpcu]]). Po naređenju Štaba 11. NOU divizije, [[Brigada]] je na području [[Motajica|Motajice]], ostavila svoj 2. bataljon, koji je, pored ostalog, bio potreban tom terenu, gdje je postojao veći omladinski aktiv. Mladež je pomogala pri formiranju Motajičke partizanske čete. Preostala dva bataljona su 3. novembra krenula prema pruzi [[Doboj]] - [[Derventa]], da učestvuju u akciji u čast 26-godišnjice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Tokom pokreta, stiglo je novo naređenje, po kojem je Brigada upućena prema rijeci [[Sava|Savi]], gdje je trebalo prihvatiti 12. slavonsku brigadu. Ona se prebacivala na područje srednje Bosne. Štab 14. brigade očekivao je da će ta brigada Savu prijeći između [[Srbac|Srpca]] i [[Kobaš]]a, jer je tu Motajica najbliža rijeci. Zato je na toj lokaciji i raspoređen 2. bataljon. To je poduzeto da bi se izbjegla moguća intervencija neprijatelja iz pravca [[Derventa|Dervente]], čime bi se omogućilo prihvatanje jedinice koja je pristizala iz [[Slavonija|Slavonije]]. Sa istim ciljem je i Prvi bataljon usmjeren prema selu Trstenica. Treći bataljon Brigade je, kao rezerva prema četnicima, zaposjeo položaje na području [[Velika Ilova|Ilova]] – Kunova – [[Smrtići]]. U noći 3/4. novembra, 12. slavonska brigada nije prešla Savu, pa je 14. SNOUB ostala na zauzetim položajima cijelog sljedećeg dana. Treći bataljon je naredne noći, prema Derventi, uputio jače izvidnice situacije na terenu. Tom prilikom napao i razoružao posadu [[bunker]]a u selu [[Agići]]. Posada je pripadala 6. lovačkoj pukovniji, čiji je štab bio u Derventi. [[Dvanaesta slavonska brigada]] je, u zoru 5. novembra, počela prelaziti [[Sava|Savu]], u rejonu sela [[Dubočac]]. Tom prilikom je iznenadila neprijatelja i otela skelu. Najbliži tom rejonu bio je 1. bataljon 14. brigade. Poslije ove relativno slabe koordinacije između 14. i 12. slavonske brigade u noći 5/6. novembra, 3. bataljon 14. brigade je napao neprijateljsko uporište zvano '''Hepting''', kod sela [[Kalenderovci Donji|Kalenderovci]], koje je bilo dobro utvrđeno. Odbranu je podržavala i neprijateljska [[artiljerija]] sa vatrenih položaja oko Dervente. Uprkos tome, 3. bataljon je pošao u prepad i brzo ovladao prijelazima. Ubacio se se u unutrašnjost sistema neprijateljskih linija, a atim ga likvidirao po dijelovima. Drugi bataljon Brigade je do 7. novembra zadržan u rejonu donjeg toka [[Vrbas|Vrbasa]]. Toga dana se, u selu Prebjezima, sukobio sa „jurišnim bataljonom“ Motajičke četničke brigade. Četnici su pobjegli preko mosta na Vrbasu, koji su pod svojom kontrolom držali [[Žandarmerija|žandar]]i ili [[Schutzstaffel|SS-ovska]] posada iz [[Razboj Ljevčanski|Razboja]]. Oko 10. novembra, četnici su napali 2. bataljon oko Vrbasa i prinudili ga na povlačenje. Novonastala situacija je zahtijevala da se [[Bataljon]] iz [[Liplje (Kotor-Varoš)|Liplja]] vrati prema Prnjavoru, ali je od sela Kulaša krenuo uz [[Ukrina|Ukrinu]] u selo Staru Dubravu. [[Bataljon]] je, sedmicu kasnije, u selima Stara i Nova Dubrava, uključen u sastav Brigade. Tada je, sa štabom 14. Brigade bio komandant 11. [[Divizija (vojna formacija)|divizije]] – Josip Mažar Šoša. Došao je da koordinira sudejstvima 14. brigade sa 1. i 3. bataljonom 5. kozaračke brigade. Ti su se, preko [[Uzlomac|Uzlomca]], vraćali sa područja [[Kotor-Varoš]]i. Usput su trebali napasti četničke jedinice u [[Jošavka Gornja|Jošavki]], a 14. brigada da te iste četnike istovremeno napadne od Kozje glave i Divana. Četnici su, pritisnuti sa dvije strane, odstupili prema Crnom vrhu. U tom okršaju sa četnicima, između ostalih, ranjeni su i [[Boško Suvajac]] i [[Stojan Dragojević]], iz 3. čete 2. bataljona. Komandant divizije dao je toga dana zadatke 14. brigadi i bataljonima 5. kozaračke za dejstvo narednog dana, a zatim se, sa grupom od oko dvadesetak skojevskih rukovodilaca četa iz 5. i 14. brigade vratio za [[Prnjavor]]. Obavještajna služba 11. divizije je, prije podne 17. novembra, uočila jaču grupaciju četnika u rejonu Devetine – [[Čardačani]] – Boškovići (kod [[Laktaši|Laktaša]]), pa je [[komandant]] [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], prije odlaska za [[Prnjavor]], naredio 5. kozaračkoj da se sa 1. i 3. bataljonom napadne tu četničku jedinicu, sa istoka, iz pravca Kokora i Hrvaćana. Četrnaesta brigada je napala četnike sa juga, prilazeći im iz pravca Crnog vrha. Do početka napada, trebalo je da se jedan njen bataljon probije u rejon "Table" (između Klašnica i [[Čardačani|Čardačana]]), da bi se četnicima spriječilo povlačenja u Klašnice (kod [[Laktaši|Laktaša]]), kada se pred napadom 5. brigade i ostalih bataljona 14. brigade počnu bježati. Tamo su inače kuda uvijek bježali kada su na tom prostoru bili napadnuti. Prema oskudnim četničkim dokumentima, izgleda da ova njihova grupacija 17. i 18. novembra češće bila na tom području "radi uspješnijih izvođenja predstojećih operacija" . Bila je grupirana u dvije kolone. Prva, desna, koja se razmjestila na prostoru Crni vrh – [[Slatina (Laktaši)|Slatina]], uključivala je Banjalučku, Vrbasku i dijelove Teslićke četničke brigade, pod komandom četničkog potporučnika [[Bogdan Vujačić|Bogdana Vujačića]]. Druga, ljevokrilna, bila je sastavljena od 3. krajiške (sa [[Manjača|Manjače]]), [[Lijevče polje|Župske]] i dijelova Motajičke četničke brigade pod komandom Mitra Trivunčića. Iznenadni sudar sa [[Njemačka|njemačkom]] trupom omeo je Brigadu u izvršenju zadatka koji joj je postavio Štab divizije. U periodu od 19. do 23. novembra je ostala na prostoru prema Klašnicama (kod [[Laktaši|Laktaša]]) i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sekretari aktiva i [[bataljon]]skih biroa su 19. i 20. novembra bili na divizijskom savjetovanju u selu [[Čečava]]. Prema sačuvanim zabilješkama [[Advan Hozić|Advana Hozića]], prisutni su, pored ostalih, bili [[Braco Erceg]], [[Braco Nemet]], [[Pero Kulundžija]] i [[Mile Trnjaković]], te SKOJ-evska rukovodstva 5. i 12. krajiške brigade. SKOJ-evsko rukovodstvo 14. Brigade je pristiglo 21. novembra u [[Prnjavor]], a 22. novembra priključilo se svojim jedinicama na Devetini. Brigada se zatim pomjerila prema selu Potočanima, 23. novembra, a 24. prema Prnjavoru. U međuvremenu, oko 20. novembra, 3. bataljon brigade krenuo je prema [[Jajce|Jajcu]], po oružje koje su slali saveznici. Sa bataljonom je bio i veliki broj boraca iz cijele divizije. Kolona je brojila preko 300 boraca, a sa nom su su išli i delegati na Drugo zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a iz istočne i srednje Bosne. Delegate iz srednje Bosne predvodio je [[Ilija Kostić]]. Uz Kostića, bili su delegati: [[Vid Nježić]], [[Boško Hadžić]], [[Ljubo Janković]], [[Jovo Mrđa]], [[Gavro Ćirić]], [[Aleksa Suvajac]], [[Ignac Kunecki]], [[Vasilj Semak]], [[geometar]] [[Džemal Mahmutćehajić]], [[Milan Rončević]], [[hodža]] [[Sulejman Hadžisarajlić]], [[Adem Hercegovac]], [[Edhem Pobrić]], [[Košta Jotić Kojo]], [[Mitar Subotić]], [[Milutin Đurić]], [[Sredoja Đukarić]], [[Mihajlo Pavlović]], [[Ilija Slavnić]], [[Duško Josipović]], [[Sabit Hodžić]] i [[hodža]] [[Mehmed Mujkić]] iz [[Kotor-Varoš]]i. Sa ovom kolonom je bio i komandant [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], Josip Mažar Šoša. Oružje i municija za 11. diviziju dobijeni su na [[željeznica|željezničkoj stanici]] u [[Jajce|Jajcu]]. Tamo su pristizali veliki transportni [[kamion]]i marke "IF", koje su vozili zarobljeni [[italija]]nski vojnici. Na povratku iz Jajca, gdje si neki vidjeli i [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], prve noći su zanoćili u selu [[Divičani]]ma. {{Citat|"Naredbom štaba 11. divizije od 25. novembra 14. brigada je upućena na prugu Derventa – Doboj . Sa jedinicama 5. kozaračke trebalo je da likvidira neprijateljsku posadu na željezničkoj stanici Kotorsko, a jedan bataljon da bude u zasjedi i čisti sela od ustaške milicije. Trebalo je da napad otpočne 26. novembra u 5,00 časova. Brigada je u tu akciju krenula na vrijeme, ali su joj nabujala r. Ukrina i potocima ispresijecani teren pričinili velike teškoće. Pošto se dosta zadržala oko savlađivanja prijelaza preko mosta na Ukrini, jer je zemljište oko mosta bilo pod dubokom vodom, brigada je u daljem pokretu nailazila na bare i nabujale potoke na kojima nije bilo ni mostova ni prijelaza, pa su se koristile deblje nagnute vrbe i njihove grane. Međutim, i njih je, po kiši koja je neprekidno padala i mračnoj noći, bilo teško pronaći i otkriti, a zatim osposobiti za korištenje. Posebno je teško bilo drugaricama, jer na ovakva veranja nisu bile naviknute. Te noći je brigada imala najteži, najmučniji, do kraja iscrpljujući pokret, kakav se nikada kasnije nije ponovio. Voda, kiša, mokra odjeća i obuća zamarali su borce, pa se pokret i pored svih nastojanja mnogo usporio. Dogodilo se tako po drugi put da 14. brigada nije stigla na vrijeme da izvrši dobijeni zadatak. Međutim, u akciju su iz istih razloga zakasnili i neki bataljoni 5. kozaračke brigade. Jedino je 1. bataljon brigade te noći pred zoru uspio da na dijelu pruge ispod s. Kladara i Retka postavi jednu minu. Kada je voz naišao mina je lokomotivu i par vagona izbacila iz tračnica. Izjutra je došla vojska da lokomotivu podigne na kolosijek, pa je 1. bataljon po njima otvorio vatru. Naišla je zatim jedna jaka neprijateljska kolona sa pravca Dervente – više od puka Kozaka /koje je narod srednje Bosne nazvao Čerkezi/ – pa se 1. bataljon povukao na visove zapadno od pruge. Tu se našao i štab 2. bataljona 5. kozaračke brigade. Osmatrajući ovu neprijateljsku kolonu vidjeli su da se jedan njen manji dio iz Čivčija izdvojio i zaustavio u s. Velikoj Bukovici, u rejonu škole i crkve. Ocijenili su da se radi o manjim snagama pa su odlučili da ih naredne noći, 26/27. novembra, zajednički napadnu, i to sa dvije čete 1. bataljona 14. i jednom četom 2. bataljona 5. brigade.}} Prema dovorenom početku napada, Treća [[četa]] je krenula na prostor oko [[škola|škole]] i [[crkva|crkve]] u selu Velika Bukovica, sa zapada. Druga četa je napadala iz pravca rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] – sa istoka. Selo V. Bukovica, u kojoj su zanoćili [[Kozaci|kozački]] neprojateljski dijelovi, imalo je u blizini [[crkva|crkvu]] i [[škola|školu]], gdje se neprijatelj smjestio. Neprijatelji su tu otvorili paljbu po [[četa]]ma 1. bataljona. U vrijeme napada [[Kozaci|Kozaka]] na borce 1. bataljona 14. brigade, četa 2. bataljona 5. brigade je "pripucala", ali nije napala. Tako su dvije čete 1. bataljona 14. brigade upale u zamku. Borci 1. bataljona nisu ustukli. Međusobna neravnopravna borba se nastavila, uz djejstvo [[mitraljez]]a, i [[minobacač]]a. Neprijatelj je ispaljivao i svjetleće rakete, iznad 2. bataljona 5. brigade, pa se mogao vidjeti raspored partizana. O akciji i gubicima referirano je štabu Divizije, što je u ime bataljona učinio [[komesar]]. Josip Mažar Šoša ga je primio i pohvalio „inicijativu“ [[Bataljon]] a. I na brigadnoj konferenciji (5. februara 1944), Štab divizije je također pohvalio ovu samoinicijativu, i pored vidnih gubitaka. Brigada je i dalje zadržala bataljone prema [[željeznica|željezničkoj]] pruzi. Drugi bataljon, ojačan minerskim vodom 5. Kozaračke je, 27. novembra, između [[Johovac (Doboj)|Johovca]] i Rudanke, podmetnuo nagaznu [[Kopnena mina|minu]] na koju je u 23:30 sata naletio [[Njemačka|njemački]] oklopni [[voz]]. Mina je eksplodirala i dva [[vagon]]a izbacila iz kolosjeka. Oklopni voz nije uništen jer su iz njega [[Njemačka|Nijemci]] pružali snažan otpor, ali je saobraćaj na pruzi Bosanski Brod – [[Sarajevo]] uspostavljen slijedećeg dana, 28. novembra u 14:00 sati. Prema naredbi štaba [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], sa željezničke pruge, Brigada se povukla 28. novembra prema Ljeskovim vodama (sela Radonjići i [[Stanovi (Doboj)|Stanovi]]), ali je uveče, istog dana, vraćena u akciju, ali ovoga puta zajedno sa 12. slavonskom brigadom. Na prugu, u rejon [[željeznica|željezničke stanice]] Rudanka, jedinice 14. brigade su stigle 29. novembra oko 23:00 sata. Dok su jedni dijelovi ovih brigada bili u obezbjeđenju prema [[Derventa|Derventi]] i [[Doboj]]u, drugi su rušili prugu. "Pruga Derventa – Doboj na više mjesta porušena", konstatirano je za tu noć u jednom neprijateljskom izvještaju. Drugi je nešto precizniji, jer u njemu stoji da je noću, 29. novembra u 23:00 sata, veća grupa partizana raskinula željezničku prugu [[Johovac (Doboj)|Johovac]] – Rudanka, u dužini od 80 metara i da je željeznički saobraćaj uspostavljen tek 30. novembra u 8:00 sati. Glavnina brigade nalazila se 1. decembra ponovo na relaciji [[Stanovi (Doboj)|Stanovi]] – Gojakovac – Križ, sjeverozapadno od [[Doboj]]a, a 4. decembra, po sjećanju [[Advan Hozić|Advana Hozića]], u rejonu selo [[Donji Vijačani|Vijačani]] – selo Stara Dubrava (danas [[Ukrina]]). ===Bitka za Prnjavor=== {{Glavni|Bitka za Prnjavor 1944.}} Bitku za Prnjavor 14. SNOUB je vodila u januaru 1944. Prnjavor je okupirala 1. bojna 4. lovačke pukovnije, koja je sa 6. terečkim [[Kozaci|kozačkim]] pukom 4. januara ušla u grad. Prije dolaska u Prnjavor, bojna je bila oko 15 dana u svom uporištu Kalenderovci, gdje je došla iz Bosanskog Broda. Na kapama su nosili oznaku '''V''' (asocirajući na viktorija), a sebe su nazivali "Branioci Višegrada". U lokalnom stanovništvu ova jedinica je zapamćena kao "Begićeva bojna", iako se njen komandant zvao Vagner (imena se niko nije sjećao). Imala 665 vojnika i starješina, od čega oko 630 [[domobran]]a, 20 [[Nijemci|Nijemaca]], instruktora, i 15 ustaša. Bili su dobro uvježbani i naoružani, sa mnogo [[automat (oružje)|automatskog oružja]] i nekoliko [[minobacač]]a. Pored njih, u Prnjavoru je bio i manji broj [[žandarmerija|žandara]] i domaćih ustaša. Procjene štaba 11. divizije , ukupno oko 750 neprijateljskih vojnika. Bojna je 8. januara započela sistematsko utvrđivanje [[Prnjavor]]a. Na prilazima grada i prnjavorskoj periferiji , kao i u samom gradu, izgrađen je veći broj solidno građenih [[bunker]]a i uporišnih tačaka. Prva bojna je stalno izviđala oko Prnjavora i održavala čvrstu vezu sa [[četnici]]ma. Tada je, 17. januara, viđen je četnički i komandir [[Miloš Kondić]], koji je posjetio Vagnera. Poslije podne 17. januara je protivoklopna satnija napustila [[Prnjavor]] i otišla u pravcu [[Derventa|Dervente]] , što je ukazivalo da od tada nije znala da je 14. brigada u rejonu sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Nakon usaglašavanja procjena zaamjenika komandanta [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]] pomoćnika [[komesar]]a 14. Brigade i partijskog rukovodioca Brigade (Pstrocki) donesena je odluka da napad otpočne 18. januara u 22:00 sata. Novi sastanak, kome je prisustvovao i štab 12. slavonske, održan je 18. januara, u prijepodnevnim satima. Razrađen je plan napada i precizirano da se obje brigade angažiraju sa po dva [[bataljon]]a. Za zaštitu pravca prema [[Banja Luka|Banja Luci]] određen je jedan bataljon 14. brigade, a prema [[Derventa|Derventi]] dva bataljona 12. i jedan bataljon 14. Naređeno je da se bataljon prema [[Banja Luka|Banjaluci]] postavi u visinu sela [[Potočani (Prnjavor)|Potočani]], a bataljoni prema Derventi na liniju Ukrinski lug – Jeftića mlin – Palačkovci. Prvi bataljon je upućen u Potočane, a četvrti prema Palačkovcima. Drugi bataljon je dobio naredbu da napada općim pravcem: selo Konjuhovci – Mahala – [[žandarmerija|žandarmerijska]] kasarna. Na desnom krilu, kod džamije, trebao je da uspostavi vezu sa lijevokrilnim bataljonom 12. Slavonske brigade. Zadatak Trećeg bataljona je bio napad iz sela Maćino Brdo i Lazine vode ka [[Katolička crkva|katoličkoj]] [[crkva|crkvi]] i prnjavorskom groblju, gdje se trebalo povezati sa desnim krilom 12. brigade. Planirano je da 2. i 3. bataljon zajedničkim snagama likvidiraju neprijateljski punkt u rejonu Ćosića hotel – katolička crkva, a zatim, sa 12. brigadom, da ovladaju i ostatkom tog istaknutog dijela grada. U toj situaciji, pretpostavlja se da je četnički komandir Miloš Kondić imao podatke o dolasku partizanskih snaga u rejon Šarinci – [[Vijačani Gornji|Vijačani]], 17. januara i da li je na to upozorio prnjavorsku posadu, ali se pouzdano zna da je u predvečerje 18. januara, neidentificirani mještanin iz sela Drenove donio posadi vijest da će ih te večeri napasti partizani. ===Bitka za Obodnički vis=== {{Glavni|Bitka za Obodnički vis 1944.}} Bitka za Obodnički vis počela je 28. jula 1944, kada su ustaška 2. bojna 3. lovačke pukovnije i ustaška milicija iz Kotor-Varoši, napale iz pravca [[Kotor-Varoš]] – [[Obodnik]]. Odbrana ove strateški važne tačke bila je zadatak [[14. srednjobosanska udarna brigada|14. srednjobosanske udarne brigade]]. Sa dodatnim borbama u bližem okruženju, trajala je do 4. augusta iste godine, ali su borbe nastavljene prema [[Šiprage|Šipragama]], [[Korićani]]ma i [[Kneževo|Skender Vakufu]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref>Petrić N. (2006): Sto pedeset godina moje porodice – 1885-2005. Radnička štampa, Beograd, {{ISBN|86-7073-1134}}.</ref> Obodnik od davnina bio značajna lokalna raskrsnica kimunikacija uz [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]] (prema [[Šiprage|Šipragama]] i [[Kruševo Brdo|Kruševu Brdu]]) i njenu pritoku [[Kruševica (rijeka)|Kruševicu]] (prema [[Maslovare|Maslovarama]] i [[Teslić]]u. Kao dominantna uzvisina iznad Obodnika, Obodinski vis, tj. (kartografski) Veliki Obodnik (640 m) je bio važna strateška tačka u svim vojnim operacijama oko Obodnika, [[Orahova (Kotor-Varoš)|Orahove]] i Maslovara i dalje prema Tesliću i [[Doboj]]u. Jaka strateška pozivija V. Obodnika je pojačana činjenicom da je na rastojanju od oko jedan kilometar od vrha, njegovo podnožje (uz [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]]) niže za 300 m , tj. na visini od 340 m n/v. Prethodni uspjesi neprijatelja u odbrani pozicija oko [[Prnjavor]]a i [[Teslić]]a imali su teške posljedice u razvoju pokreta otpora u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]]. Neprijateljske snage su u tim uvjetima iz pravca Kotor-Varoš – Teslić, prijetille i prodorom od [[Obodnik]]a ka [[Šiprage|Šipragama]], gdje je bila divizijska bolnica. Njoj su se u početku suprostavili samo 2. i 3. bataljon 14. brigade. Iz četničkih dokumenata se vidi da je lijepog 28. Jula, komandant 2. bataljona ''Vrbaske četničke brigade'', oko 15 sati, od komandanta ustaške milicije, Kotor-Varoš Zvonke Jovića dobio pismo u kjem ga ovaj obavještava da: {{Citat|»...snage iz Kotor-Varoša napadaju prema Šipragama i da su zauzele brdo Stol i s. Večiće i Hrastik«.}} Prema svim procjenama, neprijatelj je bio više zainteresiran za napad na [[partizani|partizansku]] Bolnicu u Šipragama nego sam Teslić, ali da bi došao do Šipraga morao je da prodre do Obodničkog visa, a taj pravac branio je 3. bataljon. Držao je položaje na kosama oko [[Vrbanjci|Vrbanjaca]], prema [[Uzlomac|Uzlomcu]]. Ujutro, 28. jula, dva [[avion]]a su prvo nadletala i [[bomba]]rdirala položaje 3. bataljona 14. SNOUB-a, a istovremeno se vodila borba i na kosama južno od Vrbanje, na liniji sela Dragiševac – Podstaza – Orahova, gdje se branio 2. bataljon, koga je napadala ustaška milicija iz pravca sela Sokoline (Kotor-Varoš). Naredne večeri, 3. bataljon je poslao jednu četu u protunapad , da bi potisnuo neprijatelja sa lijevog krila njegovih položaja. Bataljonom je komandovao zamjenik komandanta [[Vlado Jotanović]]. Glavnina čete, koja je napadala sa fronta, doprla je do neprijateljskih rovova, ali napad nije uspio. Sutradan izjutra, po još pospanim borcima 3. bataljona počele su da padaju [[minobacač]]ke granate. Zatim je napala i neprijateljska [[pješadija]], podržana vatrom [[puška|pušaka]], [[mitraljez|puškomitraljeza]] i teških [[mitraljez]]a. Neprijatelj je bio daleko nadmoćniji, a skupa sa „nekim njemačkim dijelovima“ u kotorvaroškoj miliciji, njegove snage su imale oko 1.500 vojnika i starješina. ===Bitka za Doboj=== {{Glavni|Bitka za Doboj 1944.}} Najveća bitka za Doboj u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] odvijala se u augustu 1944, kada su partizani napali [[garnizon]] vojske [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Glavninu partizanskih snaga činile su 14. SNOUB i [[21. slavonska brigada NOVJ]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/> Zadnjeg dana augusta 1944. godine, 14. brigada (bez 4. bataljona) se premještala u pravcu [[Doboj]] – [[Teslić]]. Dio njenih snaga je 1. septembra već bio u [[Čečava|Čečavi]]. U okolini Teslića tada su djelovali Tešanjsko-teslićki odred, a prema Doboju i 21. slavonska brigada.<ref name="vojnaenciklopedija">Čišić A. (1974): Vojna enciklopedija. Redakcija vojne enciklopedije, Beograd.</ref> Garnizon je napala 53. divizija sa 21. slavonskom i 14. srednjobosanskom brigadom, bez 4. bataljona. Dvadeset i prva slavonska imala je zadatak da nastupa sa sjevera, a 14. srednjobosanska od juga i zapada. Zadatak je bio da se poslije predaje jedinica na spoljnjoj liniji odbrane produži nastupanje, razbije unutrašnji sistem odbrane i zauzme grad. Više oficire dobojskog garnizona, 8. septembra oko 17:00 sati je pokrenula vijest da je komandant 1. lovačkog zdruga, pukovnik [[Luka Sarić]], napustio komandno mjesto i prešao u [[Trebavski četnički odred]]. Oficiri koji nisu znali za dogovor o predaji potražili su [[Asim Tanović|Asima Tanovića]], komandanta 6. posadnog zdruga, i Slavka Telarevića, komandanta 5. artiljerijskog puka, da neko od njih privremeno preuzeo komandu nad 1. lovačkim zdrugom. Ustanovljeno je da njih nema i da su prešli na stranu partizana. U određeno vrijeme, napad je otpočela 14. srednjobosanska brigada napadom na kotu 258: {{Citat|»U 21,30 sati otpočeo je napadaj partizana na kotu 258 (jugozapadno od Karuša) te ista nakon borbe od 30 minuta napuštena od strane posade, koj a se povukla na postave stožerne sati u Makljenovcu«}}, pisalo je o tome kasnije u izvještaju štaba 1. lovačkog zdruga. Odmah nakon ovog napada, Druga bojna je prešla je na stranu jedinica partizanske 53. divizije. Kada je 21. slavonska brigada pošla u napad, pred njom je bio otvoren put sve do druge linije odbrane. Prvi bataljon 14. srednjobosanske udarne brigade je nastupao prema gradu, iz prava južnije od Denkovače, a 3. bataljon između rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Makljenovac|Makljenovca]], prema tvornici [[šećer]]a. Treći i 1. bataljon su došli su do unutrašnje linije odbrane Doboja i djelimično su upali u grad i iza ove linije, što dokazuju neprijateljska dokumenta: {{Citat|»Borba u samom gradu bila je sve žešća je r su partizani u toku noći 8/9. septembar 1944. uspjeli da prodru u grad na više mjesta«.}} To je primoralo ostatke štaba 1. lovačkog zdruga da se skloni u zgradu gdje se nalazio njemački štab. Posebne teškoće je imao 2. bataljon 14. brigade, koji je napadao preko Makljenovca, kada je zbog zabune u koordinaciji akcije ranjeno nekoliko boraca, a bilo je i poginulih. Počela je bitka koja je trajala do oko 5:00 sati. Te noći je u partizane je prešla velika većina oficira 1. lovačkog zdruga i sve njegove prištapske jedinice sa svojim komandnim kadrom (izuzev sanitetske čete), kao i dompobrani 6. posadnog zdruga, a pred zoru se na Denkovaču izvukao i 5. artiljerijski puk i baterija 16. artiljerijskog puka. Pošto se 3. bojna još branila na Makljenovcu, na nju je 9. septembra, domobranski artiljerijski puk sa Denkovače otvorio vatru. Ta bojna se zatim počela naglo povlačiti, a dijelovi 2. bataljona bili su upali u njihove rovove, ali se pozicijska borba nastavila sve do 8:00 sati. Tada je 2. bataljon, uz pomoć 1. bataljona i pomoć partizanima pridošle domobranske artiljerije, izvršio novi napad i sa 1. bataljonom potisnuo 3. bojnu. Partizani su prodrli sve do [[crkva|katoličke crkve]]. {{Citat|»Oko 08,00 uslijed jake topničke vatre i žestokog napadaja partizana« kaže se u jednom neprijateljskom izvještaju, 3. bojna je odstupila preko r. Bosne na područje Ozrenskog četničkog odreda. Ostaci štaba 4. lovačke pukovnije prebacili su se preko Bosne do Suhog polja. U 8,00 časova potpukovnik Maričić i glavnostožerni satnik Korajić napustili su Doboj i krenuli za Gračanicu, da otud dovedu 25. ustašku bojnu, koja je u toku noći nudila pomoć. Četrnaesta i 21. slavonska brigada likvidirale su u tom napadu sva neprijateljska spoljna uporišta oko Doboja (Matuzići, Karuše, Miljkovac, Makljenovac i željezničku stanicu Usoru, a ušle su i u Doboj). Onda je garnizonu stigla pomoć: njemačka oklopna kola iz Zepča, a u 15,00 časova i dio ustaških bojni iz Lukavca i Žepča.}} ===Prva banjalučka operacija=== {{Glavni|Prva banjalučka operacija NOVJ}} [[11. krajiška divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Jedanaesta krajiška divizija NOVJ]], u čijem je sastavu bila 14. brigada, dobila je zadatak da napadne i likvidira sva neprijateljska uporišta oko Banje Luke, na desnoj obali [[Vrbas|Vrbasa]]. Naredni zadatak je bio da, na najpogodnijim lokacijama, dijelom snaga osvoji lijevu obalu ove rijeke, naročito preko Rebrovačkog mosta. U zapovijesti štaba 5. bosanskog korpusa nije bilo predviđeno učešće 14. brigade u ovom napadu na Banju Luku, ali ju je štab 11. divizije u obje svoje zapovijesti (od 27. i 28. decembra), uključio. Pored nje isti zadatak su dobile i [[5. kozaračka brigada]] i [[12. KNOU brigada]], kao treće kolonu ove operacije, a dijelom i kao divizijske rezerve. Četrnaesta brigada, međutim, u napadu na Banju Luku nije djejstvovala kao cjelina. Iz nje je izdvojen 1. bataljon u opštu divizijsku rezervu, sa zadatkom da sa dijelovima 12. krajiške likvidira policijsku karaulu kod Rebrovačkog mosta, zauzme most i na lijevoj obali Vrbasa uspostavi mostobran. Odatle je trebalo da potpomaže prodor dijela 12. krajiške koji je išao u pravcu „Vrbas-logora“. Usput je trebalo da likvidira i sjedište [[Gestapo]]-a. Ostatak 14. brigade kojoj je pridodat i [[Prnjavorski partizanski odred]], trebalo je da formira dvije grupe. Planirano je da jedna napada i likvidira obezbjeđenje oko vojnih magacina na Krčmaricama, gdje se pretpostavljalo da ima oko 250 neprijateljskih vojnika i nešto artiljerije. Poslije likvidacije posade oko magacina trebalo je da čisti sela Priječane i Trn i potpomaže 5. kozaračku pri likvidaciji neprijatelja u [[Trapisti]]ma. Ovaj zadatak je dobio 2. bataljon. Zaštita divizijske hirurške ekipe („sa dr '''Spremom'''“), koja je bila smještena u [[Slatina (Laktaši)|Slatini]] povjerena je Prnjavorskom partizanskom odredu. Druga grupa trebalo je da napadne neprijateljsku posadu u Klašnicama u kojoj je bila jedna bojna 7. lovačke pukovnije i uspostavi na tom dijelu čvrst mostobran. ===Druga banjalučka operacija=== {{Glavni|Druga banjalučka operacija NOVJ}} '''Druga banjalučka operacija''' [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta Jugosjavije]] (NOP), odnosno partizana događala se od 18. do 20. septembra 1944, a završne procedure, uz preuzimanja plijena, trajale su do 27. septembra. Planirana je i realizirana snagama jedinicama [[Peti bosanski udarni korpus|Petog bosanskog korpusa]], tj 4. krajiške narodnooslobodilačke divizije, uz učešće 14. srednjobosanske udarne brigade iz 11. Narodnooslobodilačke udarne divizije. Okupiranu [[Banja Luka|Banjaluku]] su branile [[Njemačka|njemačke]] snage, uz pomoć 3. i 4. ustaške bojne Nezavisne Države Hrvatske, pod zapovjedništvom tek pridošlog satnika ([[pukovnik]]a) '''Buljana''', koji je preuzeo komandu dan prije (17. septembra) operacije. Pravovremeno je, na jugoistočnim prilazima osujećena pomoć četničkih kolaboracionista iz pravca naselja [[Vrbanja (Banja Luka)|Vrbanja]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref name="vojnaenciklopedija"/><ref name="opstinepetric">Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet „Đuro Pucar Stari“, Kotor Varoš.</ref> Jedinice [[Peti bosanski korpus NOVJ|5. bosanskog korpusa NOVJ]] zauzele su [[Banja Luka|Banjaluku]], izuzev tvrđave Kastel u kojoj se utvrdila grupa od 300 Nijemaca i ustaša) i ostalim uporištima u dolini Vrbasa i u [[Lijevče polje|Lijevču]], osim Bosanske Gradiške. Poražene si i potpuno ili djelimice uništene sve neprijateljske snage (oko 12.000 ljudi). 21. septembra zarobljeni su i sam zapovednik odbrane Banjaluke, njemački general '''fon Devic''', zajedno sa šefom [[Gestapo]]-a [[major]]om '''Vilijem Volterom''' i ustaškim zapovednikom [[Viktor Gutić|Viktorom Gutićem]]. Druga oklopna [[njemačka]] [[vojska|armija]] je imala dvije borbene grupe za pomoć snagama u oblasti [[Banja Luka|Banjaluke]] (borbene grupe '''fon Panvic''' i '''fon Rudno'''). Partizani su prvu napadali iz pravca Bosanske Gradiške prema jugu, a druga iz pravca [[Doboj]]a je nadirala prema sjeverozapadu. Pod njihovim pritiskom jedinice [[Peti bosanski korpus NOVJ|5. korpusa NOVJ]] su nakon uzimanja ratnog plijena napustile Banjaluku 27. septembra 1944. Po naređenju [[Vrhovni Štab NOV i POJ|Vrhovnog Štaba NOVJ]], [[Peti bosanski korpus NOVJ]] je zatim glavninu snaga orijentirao, preko [[Travnik]]a, prema dolini [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. ===Borba za oslobođenje Prnjavora=== {{Glavni|Bitka za Prnjavor 1944.}} [[Prnjavor]] je 1944. bio malo mjesto na putu [[Derventa]] – Klašnice – [[Banja Luka]], a do okupacije bio je sjedište [[srez]]a. Prema popisu stanovništva od 1930. cijeli srez je imao 63.653 stanovnika, od čega je 6.679 ukljućivalo oko 14 narodnosti ([[Poljaci]], [[Česi]], [[Slovaci]], [[Ukrajinci]], [[Nijemci]], [[Italijani]], [[Mađari]], [[Jevreji]], [[Rusi]], [[Romi]], [[Bugari]] itd). Od oko 47 mjeseci, koliko je trajala okupacija i NDH, Prnjavor je oko 22 mjeseca bio slobodan. Praktično, to je bilo od 10. jula 1943. do kraja rata. Prnjavor je okupirala 1. bojna 4. lovačke pukovnije, koja je sa 6. terečkim [[Kozaci|kozačkim]] pukom 4. januara ušla u grad. Prije dolaska u Prnjavor, bojna je bila oko 15 dana u svom uporištu Kalenderovci, gdje je došla iz Bosanskog Broda. Na kapama su nosili oznaku V (asocirajući na Viktorija), a sebe su nazivali "Branioci Višegrada". U lokalnom stanovništvu ova jedinica je zapamćena kao "Begićeva bojna", iako se njen komandant zvao Vagner (imena se niko nije sjećao). Imala 665 vojnika i starješina, od čega oko 630 [[domobran]]a, 20 Nijemaca, instruktora, i 15 ustaša. Bili su dobro uvježbani i naoružani, sa mnogo [[automat (oružje)|automatskog oružja]] i nekoliko [[minobacač]]a. Pored njih, u Prnjavoru je bio i manji broj [[žandarmerija|žandara]] i domaćih ustaša. Procjene štaba 11. divizije , ukupno oko 750 neprijateljskih vojnika. Bojna je 8. januara započela sistematsko utvrđivanje [[Prnjavor]]a. Na prilazima grada i prnjavorskoj periferiji , kao i u samom gradu, izgrađen je veći broj solidno građenih [[bunker]]a i uporišnih tačaka. Prva bojna je stalno izviđala oko Prnjavora i održavala čvrstu vezu sa [[četnici]]ma. Tada j, 17. januara, viđen je četnički i komandir [[Miloš Kondić]], koji je posjetio Vagnera. Poslije podne 17. januara je protivoklopna satnija napustila [[Prnjavor]] i otišla u pravcu [[Derventa|Dervente]] , što je ukazivalo da od tada nije znala da je 14. brigada u rejonu sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Nakon usaglašavanja procjena zaamjenika komandanta [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]] pomoćnika [[komesar]]a 14. Brigade i partijskog rukovodioca Brigade (Pstrocki) donesena je odluka da napad otpočne 18. januara u 22:00 sata. Novi sastanak, kome je prisustvovao i štab 12. slavonske, održan je 18. januara, u prijepodnevnim satima. Razrađen je plan napada i precizirano da se obje brigade angažiraju sa po dva [[bataljon]]a. U brigadi je bilo 120 članova KPJ, u 12 četnih ćelija i 5 štabskih, a jedan dio članova bio je u ćelijama pri radnim vodovima, brigadnoj intendanturi, brigadnoj ambulanti i zaštitnici pri štabu brigade. Kandidata je bilo 21, a SKOJ-evaca 159. Drugi bataljon je imao najviše članova Partije – 35, Prvi 31, Treći 27 a Četvrti svega 20 članova. U 14. brigadu došao je 18. februara kapetan [[Albert Trinki]] na mjesto načelnika štaba, koje od formiranja brigade nije bilo popunjeno. U periodu od 21. februara brigada je bila u pokretu ka Prnjavoru, radi učešća na proslavi 26-godišnjice formiranja [[Crvena armija|Crvene Armije]]. Smotra je održana 23. februara. Učestvovale su 5. kozaračka i 14. srednjobosanska NO udarna brigada. ===Šesta neprijateljska ofanziva=== {{Glavni|Šesta neprijateljska ofanziva}} Još prije partizanskog napada na [[Banja Luka|Banju Luku]], [[njemačka]] komanda je planirala da većim snagama, u suradnji sa ustašama i četnicima, "pročešlja" i područje srednje Bosne. U pismu Komande zapadne Bosne komandantu Bosansko-krajiškog četničkog korpusa, od 23. decembra 1943, između ostalog, je stajalo: "Ovih dana [[Nijemci]] će napasti crvene jakim snagama". Uočeno je da se kolone od "nekoliko hiljada motorizovanih vozila" kreću preko istočne Bosne ka dolini rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Doboj]]u. Te snage su bile spremne za akciju već 1. januara 1944. Nakon tih saznanja, Vrhovni štab i štab 5. korpusa su odlučili za prekid napada na Banju Luku i povlačenje. U noći 2. na 3. januara, 11. divizija je naredila 5. kozaračkoj da napusti [[Trapisti|Trapiste]] i da sa ranjenicima 5. I 14. brigade krene usiljenim maršem u rejon [[Obodnik]] – [[Maslovare]] i spriječi prodor neprijatelja od [[Teslić]]a preko [[Borja]] i zatvaranje pravca prema [[Šiprage|Šipragama]]. Tu bila smještena Divizijska bolnica, u klisuri [[Demićka|Demićke]]. Četrnaestoj SNOUB je posredno (nije imala [[Radiostanica|radiostanicu]]) naređeno da ostane u [[Trapisti]]ma do 3. januara 1944, ujutru, da spriječi brzi prodor neprijatelja ka [[Slatina (Laktaši)|Slatini]] i omogući nesmetano izvlačenje hirurške ekipe koja je slidejila 5. kozaračku u pravcu Šipraga. Bataljoni 5. kozaračke su krenuli iz Trapista u noći 3. januara, a u tom mjestu je ostao samo 2. bataljon 14. brigade. U svanuće se očekivao napad neprijatelja. [[Most]] preko Vrbasa nije se mogao onesposobiti, jer je prilaz neprijatelj snažno branio. Da bi se neprijatelj što duže zadržao oko prijelaza, odlučeno je da se iskoristi par buradi sa naftom koja su pronađena u [[Trapisti]]ma. Burad je trebalo dopremiti do blizu mosta i, kada tenkovi naiđu, na neki način, upotrebom [[nafta|nafte]] ili [[benzin]]a, zapaliti i onesposobiti prvi neprijateljski tenk i tako zakrčiti izlaz sa [[most]]a. U tu svrhu su se okupili rukovodioci četa i štab bataljona: [[Stanko Vukašinović]], [[Čedo Čolić]], [[Dragoljub Jeftić]], [[Ljubo Vuković]], [[Ostoja Đurić]], [[Petar Petrović]] i drugi. Ranjeni borci 14. brigade otpremljeni su u [[Šiprage]].<ref name="opstinepetric"/> Neprijateljska ofanziva je ostatak Brigade odbacila prema [[Karaula|Karauli]] i [[Turbe (Travnik)|Turbetu]], zapadno od [[Travnik]]a. Neki ranjeni borci 14. brigade, kao i [[Danilo Martić]], dospjeli su tada do [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] i [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelja]]. Očekivalo se da će neprijatelj preko Krčmarica ići za Slatinu pa je minirano nekoliko skladišta sa artiljerijskom i [[minobacač]]kom municijom. Detonacije su bile tako snažne da su borce, koji su bili udaljeni i nekoliko stotina metara, obarale u [[snijeg]]. Štab brigade, 2. bataljon i [[Prnjavorski partizanski odred]] zadržali su se 3. januara na Krčmaricama oko puta [[Trapisti]] – [[Slatina (Laktaši)|Slatina]]. U njihov sastav je pred veče uključen i 1. bataljon Brigade, bez čete i prištapskih dijelova. Ovaj dio Brigade se zatim premjestio na područje sela [[Čardačani]] i Boškovići, gdje se već nalazio 3. bataljon. Zbog nedostatka sredstava veze, nije otišla na prostor Martinac – Nožičko – [[Srbac]], kako je ranije naredio Štab divizije (28. decembra 1943). Bataljoni ove brigade i Prnjavorski partizanski odred ostali su da zatvaraju pravac Klašnice – [[Prnjavor]], čekajući dalja naređenja štaba Divizije. Četvrtog januara, poslije podne, stigla je direktiva da Brigada "odmah po primitku naređenja izvrši pokret u pravcu Prnjavor – Maćino Brdo". Istim aktom Prnjavorski partizanski odred je upućen na područje sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Tada se nije znalo da je u srednjoj Bosni otpočela [[Šesta neprijateljska ofanziva]] i da, pored neprijateljskih snaga koje iz Banje Luke nadiru prema prostoru oko [[Kotor-Varoš]]i, jake neprijateljske snage (7. [[SS]], 1. brdska i 187. njemačka divizija) napadaju iz doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] preko planinskih masiva od [[Vlašić]]a do [[Borja]], te da se linije [[Bosanski Dubočac]] – selo Kuljenovci – [[Derventa]] – Kladari (kod [[Doboj]]a) nastupaju prema širem prostoru oko [[Prnjavor]]a: 5. kozački puk 2. konjičke kozačke brigade, 1. bojna, 4. lovačke pukovnije, 2. bojna 6. lovačke pukovnije i 6. terečki kozački puk, 2. konjičke kozačke brigade. Zadatak tih neprijateljskih snaga je bio da "pročešljaju" planine južno od [[Sava|Save]] i "unište glavne oslone tačke bandita" i u partizanskim selima "da konfiskuju sve zalihe hrane i marve". Šesti terečki kozački puk, koji je nadirao od sela Kladari, uz suradnnji sa četničkim komandantom Mitrom Milankovićem, komandantom četničkog bataljona „Gavrilo Princip“ i četničkim komandirima Đurom Vrhovcem i Milošaem Kondićem, snažno je ugrozio dijelove 11. NOU divizije u [[Prnjavor]]u. Zato su se odatle na brzinu morale evakuirati ambulante Prnjavorskog partizanskog odreda, 12. slavonske i 14. srednjobosanske brigade. Pod velikim pritiskom neprijatelja skupa su se izvlačili i učesnici Omladinskog vojno-političkog kursa, zaštitni bataljon komande područja, Komanda prnjavorskog partizanskog područja na čelu sa [[Albert Trinki|Albertom Trinkijem]], Okružni komitet KPJ na čelu sa [[Ilija Kostić|Ilijom Kostićem]], sreski [[NO]] odbor sa [[Vid Nježić|Vidom Nježićem]]. Priključilo se i pet opštinskih narodnooslobodilačkih odbora sa ukupno oko 70 ljudi, uz 150 aktivista NOP-a iz [[Prnjavor]]a koji nisu smjeli čekati neprijateljski ulazak u grad. Pošto su bataljoni 12. slavonske brigade, na položajima oko Tromeđe, prodorom neprijatelja od Kladara i Dubočca, bili izmanevrirani izvlačenje iz Prnjavora organizurali su: dio štaba 11. divizije, komanda područja, Okružni komitet KPJ i sreski NOO. Veliki dio tereta podnio je [[Albert Trinki]]. Ostavio je čovjeka za vezu da sačeka [[Petar Turudija|Petra Turudiju]] pa da ih zatim sve odvede u [[Donji Vijačani|Vijačane]]. Do mraka, organizatori su 4. januara iz Prnjavora, pod vrlo nepovoljnim okolnostima, bezbjedno izvukli sve koji su se morali evakuirati do [[Donji Vijačani|Vijačana]], a odatle su, 5. januara, oko 3:30 sata noću nastavili izvlačenje ka [[Šnjegotina Velika|Šnjegotini]]. Štab 14. brigade također nije imao pravi pregled situacije, a najmanje je bio u toku onoga što se događalo oko [[Prnjavor]]a, 4. januara poslije podne. Kasno naveče stigli su do Potočana, a odatle je 3. bataljon upućen za Prnjavor, a Prvom bataljonu je naređeno da ide na Maćino Brdo. Štab brigade, sa 2. bataljonom, zadržao se u rejonu Potočana. Prethodnica, koju je na maršu prema [[Prnjavor]]u odaslao 3. Bataljon, doznala je da su u gradu domobrani i [[Kozaci|Čerkezi]]. O tome je odmah informiran štab brigade, koji je, na osnovu toga, pomjerio 3. bataljon u Mravićima, a prvi zadržao u rejonu Galjipovaca i Gradine. Jedinice 6. terečkog [[Kozaci|kozačkog]] [[Puk|puka]], koje su u jutro 5. januara krenule iz Prnjavora, napale su 3. bataljon u rejonu Mravića. Brojno i tehnički premoćne [[Kozaci|čerkeske]] snage su potisnule su 3. bataljon, koji je imao tri poginula borca, dok su tri ranjena. Bataljon se povlačio na brzinu pa mu je jedna desetina ostala odsječena. Istoga dana, oko 8:00 sati , napadnut je i 1. bataljon oko Gradine, u rejonu sela Galjipovci; napali su ga dijelovi 5. kozačkog puka. Bataljon je prihvatio borbu, ne dozvolivši da ga neprijatelj potisne. Dijelovi 5. kozačkog puka su zaobišli položaje 1. bataljona i počeli napadati sa sjeverozapada, sa pravca sela Lišnja. Ove čerkeske dijelove je zatim napao 1. bataljon 12. slavonske i tako omogućio 1. bataljonu 14. brigade da se bez gubitaka povuče prema brdu Bubnju. Povlačenje prvog, a posebno 3. bataljona u stopu su pratili [[Kozaci]]. Borili su se kao pješaci, a kad su borci brigade odstupali jurili su ih konjima. Odstupajuće bataljone 14. brigade, prihvatili su 2. bataljon 14. brigade i [[Prnjavor]]ski partizanski odred (PPO), koji se povukao iz [[Donji Vijačani|Vijačana]] i priključio Brigadi, na liniji Šarinci – Vršani. Tu je Brigadi priključen i jedan dio čete za vezu 12. slavonske brigade, sa izvjesnim brojem [[konj]]a i radiostanicom. U borbi sa [[Kozaci]]ma, Brigada je primjenjivala taktiku manevarske odbrane, nastojeći da što više uspori njihovo napredovanje. Bile su to vrlo oštre borbe, u kojima su borci brigade sačekivali [[Kozaci|Čerkeze]] na blisko odstojanje, a onda su na njih otvarali oštru paljbu. Druga četa 1. bataljona , poslije odstupanja od [[Banja Luka|Banje Luke]], nije se vratila u sastav Brigade, nedo se uputila cestom preko [[Čelinac|Čelinca]]. Petog januara 1944. našla se u rejonu Tešića kuća, sjeverno od [[Kotor-Varoš]]i. Tu se, kako se sjećao [[Taib Dervić]], borac 2. čete 1. bataljona, susrela sa 4. bataljonom 12. slavonske brigade, negdje između selâ Tešići i Garići. Kako je komunikacija [[Kotor-Varoš]] – [[Maslovare]] već bila pod kontrolom neprijatelja, ove dvije jedinice su odlučile da krenu na sjever. Prešle su [[Uzlomac]] i zaustavile se u zaseoku Kovačevići, sela[[Liplje (Kotor-Varoš)|Liplje]]. Umorni i neispavani brzo su zaspali pa ih je neprijatelj iznenada napao. Neprijatelj se privukao klancem Bistrice, iznenadio ih i bataljonu 12. brigade, a naročito komori, nanio veće gubitke. Sa [[Uzlomac|Uzlomca]] [[četa]] se zatim spustila nazad u zaseok Kovačeviće i od neprijatelja vratila dio svoje komore, a zatim otišla na Uzlomac iznad Kovačevića. Na samom grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] razvila se žestoka borba između Nijemaca, SS-ovaca, i 2. čete 1. bataljona 14. brigade. Bilo je to u zoru 6. januara [[1944]]. U ovoj borbi junački se ponio i 4. bataljon 12. slavonske brigade. Četrnaestu brigadu, razmještenu te noći u rejonu Spasojevića – kako se sjećao [[Mile Trkulja]] – probudila je iz sna urnebesna vatra pušaka, [[puškomitraljez]]a i ručnih [[bomba|bombi]] sa [[Uzlomac|Uzlomca]]. Štab 14. brigade se na grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] susreo sa zamjenikom komandanta i načelnikom štaba 11. NOU divizije ([[Đurin Predojević]] i [[Mirko Pekić]]). Noć, 6/7. Januara, Brigada je provela u rejonu sela Garići, a izjutra je, u tami , uz obezbjeđenje prema [[Maslovare|Maslovarama]], prešla komunikaciju Maslovare – [[Obodnik]] i, preko sela Borci pa iznad sela Stopan izbila u [[Šiprage]]. U rejonu Palivuk – Jankovići – Kovačevići bila je 9. januara. Slijedila je neprijatelja, prema selu [[Petrovo Polje]], i tamo se, 10. Januara, susrela sa dijelovima 5. kozaračke, koja se već bila probila u taj rejon. To je omogućilo vraćanje 14. brigade nazad, na sjever prema [[Lijevče polje|Župi]]. Brigada je 13. januara bila na područu [[Maslovare]] – [[Obodnik]] – Garići. Tu je područni bataljon komande prnjavorskog područja , čiji je komandant bio [[Mitar Polovina]], a komesar [[Lutfo Hajdaragić]], uključen u 14. brigadu, kao njen 4. bataljon. Dotadašnji Dobojsko-derventski odred je također uključen u Brigadu i raspoređen po četama novoformiranog 4. bataljona. Kada je brigada u koloni prelazila Uzlomac, idući ka Prnjavoru, od neprijateljske [[artiljerija|artiljerije]] iz rejona [[Hrvaćani (Kotor-Varoš)|Hrvaćana]], kod [[Vrbanjci|Vrbanjaca]], poginuo je borac [[Dževad Radžić]], rodom iz Banje Luke. Sve jedinice su dobile naređenje da u slučaju ponovnog napaa jačih ofanzivnih grupa neprijatelja izbjegavaju frontalnu borbu i da se sklanjaju u stranu i iza leđa neprijatelja, radi očuvanja ljudstva. Noć 14/15. januar brigada je provela u rejonu Šnjegotina – Spasojevići. Tokom Šeste neprijateljske ofanzive, na grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] zbila se žestoka borba između Nijemaca, SS-ovaca, i 2. čete 1. bataljona 14. brigade koju su predvodili komandir [[Husein Redžić]] i njegov zamjenik [[Jovica Trkulja]]. Neprijatelj je nekoliko puta jurišao, ali je energično odbijan, čemu su doprinosili komandir Redžić, Jovica Trkulja i [ puškomitraljesci [[Petar Marić Veliki]] iz [[Imljani|Imiljana]], [[Siniša Batić]] iz [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] i [[Salih Halilović]] iz [[Prnjavor]]a, koji su Nijemcima zadavali najviše gubitaka. [[Husein Redžić]] je teško ranjen 16. marta 1944. i umro od zadobijenih rana u borbama oko [[Kotor-Varoš]]i. ===Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga=== {{Glavni|Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga 1944.}} Borbe oko [[Kotor-Varoš]]i i [[Šiprage|Šipraga]] između partizana i neprijatelja (Nijemci, četnici i ustaše), tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] naročito su intenzivirane tokom i poslije [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]]. To je bilo posljedica odbrane Bolnice [[11. krajiška divizija NOVJ|11. krajiške divizije NOVJ]], u Šipragama i klisuri [[Demićka|Demićke]]. Tome je doprinijelo i povlačenje nekih [[Njemačka|njemačkih]] jedinica, sa četn icima [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] prema zapadu. Iz prnjavorskog odmorišta, Brigada je krenula 25. februara. Marširala je u dvije kolone: jednom preko sela Kokora, a drugom preko sela [[Donji Vijačani|Vijačana]], za Karač. Odatle je, jednom kolonom, preko [[Jošavka Gornja|Jošavke]], a drugom preko Donje Šnjegotine, produžila za Opsječko (kod [[Čelinac|Čelinca]]). Neprijateljske snage su 6. januara 1944. probile partizansku liniju odbrane (na raskršću seoskih puteva za Stopan i Kerle; lokalitet "Raskršće") i 7. januara ušle u centar [[Šiprage|Šipraga]]. Nakon prolaska tzv. [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]] u ovom kraju, za desetak dana 15. januara 1944., Bolnica se vraća u Šiprage. Bolnica u Demićkoj je velikim dijelom bila razmještena u zemunicama kamufliranim granjem i lišćem. Zemunica je bilo oko Demičke i na drugim pogodnim mjestima. Prostorije su imale neophodnu ventilaciju. Bolnica je imala razrađen plan po kome se uvijek znalo, kako u slučaju opasnosti postupati kao i ko ostaje u [[bolnica|bolnici]] a ko je napušta. Bolnicom je rukovodila dr [[Danica Perović]], [[Banja Luka|Banjalučanka]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref name="opstinepetric"/>. Prije i u toku evakuacije, razmještanja ranjenika i povratka u Šiprage, Bolnicu je štitila 14. srednjobosanska udarna brigada. Sa 14. SBNOU brigadom u istom periodu je sudjejstvovao je i [[Banjalučki partizanski odred]]. Dok je Brigada djelovala na ovom terenu taj odred je bio u njenom sastavu i učestvovao je u većini borbi koje je imala protiv četnika. Brigadi i odredu, koji su ukupno imali oko 900 boraca, suprostavljale su se tri četničke brigade: Vrbaska i 1. i 2. krajiška, koje su se u to vrijeme prešle sa lijeve obale Vrbasa na taj teren – bilo da su potisnute ili su došle u pomoć. Ukupno su imale oko 1.600 četnika, sa 6 teških [[mitraljez]]a i 56 [[puškomitraljez]]a. Prema ovom području, u nekim četničkim akcijama usmjeravana je i Jošavačka četnička brigada, koja je u to vrijeme imala 218 četnika, sa tri teška [[mitraljez]] a i 9 [[puškomitraljez]]a i jednim [[minobacač]]em. Iako je neprijatelj stalno [[bomba]]rdirao [[Kotor-Varoš]], 14. brigada je pokrenula akciju na četnike. Trećeg marta, 3. bataljon brigade ih je napadao u rejonu Lipovca, a 4. marta proširuje djejstva ka Opsječkom i [[Čelinac|Čelincu]]. Jedan od bataljona je za to vrijeme bio u [[Kotor-Varoš]]i ili bližoj okolini, 1. bataljon oko [[Šiprage|Šipraga]], a jedan negdje prema [[Čemernica (planina)|Čemernici]]. Tek za noć 12/13. marta postoji podatak da je 14. brigada (bez jednog [[bataljon]]a), najvjerovatnije Četvrtog, bila u akciji na četnike koji su bili koncentrirani na prostoru sela Vranić i Šibovi. Poslije nekoliko međusobnih juriša, borci 14. brigade su odstupili na povoljnije položaje. Procijenivši da ne mogu ostvariti neki uspjeh četnici su učinili isto, pa je ova borba ostala bez pobjednika. U upadu u Kotor-Varoš, uz ustaše, [[domobran]]a i ustaške milicije, učestvovale su i dvije četničke brigade Vrbaska i Jošavačka, izvještavala je četnička komanda „Zapadna Bosna“ komandu [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]]. Partizani su 26. aprila, u zoru, odustali od daljeg napada na Kotor-Varoš. Bataljoni 14. brigade koji su napadali sa juga, povlačili su se kroz zaklonjene usjeke i uz [[potok]]e. ===Bitka za Derventu=== {{Glavni|Bitka za Derventu 1944.}} Bitka za oslobođenje Dervente od [[Wehrmacht|njemačkih]] snaga i ustaških i četničkih jedinica, u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], zbila se od 27. do 29. juna 1944.<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/> Januara 1943. 1. proleterska divizija NOVJ je planirala napad na ovaj garnizon, što je omela [[Bitka na Neretvi|Četvrta neprijateljska ofanziva]]. [[11. krajiška divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Jedanaesta krajiška divizija NOVJ]] je 1943. i prvom polovinom 1944. bila angažirana u razbijanju četničkih snaga, pa nije imala snage da pokrene ovakav napad, posebno imajući u vidu značajne neprijateljske snage u [[Doboj]]u i Bosanskom Brodu. Opće mišljenje je bilo da je Derventa neprikosnovena ustaška tvrđava. Kada je, u ljeto 1944. 11. divizija brojno i borbeno ojačala, organizifrala je napad na Derventu. Namjera nije bila daje zauzme i zadrži, jer u to vrijeme na tako nešto se nije moglo očekivati. Plan je bio da se, po mogućnosti, razbije garnizon, a ustašama i četnicima pokaže da im Derventa nije sigurno sklonište. U ovoj diviziji je bilo i mnogo boraca sa područja Dervente.<ref name="vojnaenciklopedija"/><ref>Stupar V. (2004): Sjećanja i svjedočenja o NOB u srednjoj Bosni i Podgrmeču 1941-1945. Foto Futura, {{ISBN|86-83691-12-8}}.</ref> Krajem juna (26.), štab 4. lovačke pukovnije NDH konstatira da su partizani "jakim snagama koncentrisani zapadno i južno od Dervente" i da "izgleda da je napad na Derventu neizbježan". Štab 11. divizije je naredio 14. srednjobosanskoj udarnoj brigadi (bez 5. bataljona) da se, u napadu na Derventu i okolna uporišta, pridruži 5. kozaračkoj (bez 3. bataljona), 18. hrvatskoj istočnobosanskoj brigadu i Tešanjsko-teslićkom partizanskom odredu. Svakoj od ovih jedinica su odijeljeni preciznizadaci. Planirano je da napad počne 27. juna 1944, u 23:00 sata. Neprijatelj je na području Dervente imao 4. lovačku pukovniju (bez 3. bojne, koja je bila oko [[Maglaj]]a) i 1. bojnu 6. posadnog zdruga. Ustaški štab je organizirao spoljnu odbranu, da bi izbjegao ulične neizvjesne borbe. U gradu su bili samo Štab i dijelovi 4. bojne, 14. i 15. satnija i 2. bateriju 16. artiljerijskog diviziona, dok su mu ostale snage a ostale snage bile zapadno i južno od Dervente. Prva bojna, ojačana dijelovima 1. bojne 6. posadnog zdruga, bila je raspoređena na položajima [[Kalenderovci Donji|Kalenderovci]] – Vrhovi – Vrdoljaci, a 2. bojna 4. lovačkog puka sa glavninom 1. bojne 6. posadnog zdruga, u funkciji operativne rezerve, bila razmještena u rejonu Johovac – Foča (kod [[Doboj]]a), na cesti [[Derventa]] – Doboj. Borba za Derventu počela je iz pravca napada 2. bataljona 5. kozaračke. Iz neprijateljskih izvještaja je kasnije zaključeno da su u međuvremenu pokrenuta njihova 2. bojna 4. lovačkog puka i glavnina 1. bojne 6. posadnog zdruga, koji su oko ponoći 27. juna bili na Počivaljki. Istovremeno je i 2. baterija 16. artiljerijskog diviziona poljskim topovima iz 13. čete sa Vrdoljaka djelovala permanentnom paljbom vatru po pozicijama napada 5. i 14. brigade. Ustaški štab je oko ponoći prešao u zgradu gimnazije, u kojoj je bila 15 satnija. Uz pomoć [[Njemačka|njemačkog]] instruktora, gimnazijska zgrada je pretvorena u snažno uporište. Uporedo je uspostavljen i drugi uporišni punkt u rejonu željezničke stanice i kasarne. To uporište je imalo podršku iz „oklopnog vlaka na samoj postaji“. Kada su 4. bataljon 5. kozaračke i 1. bataljon 14. srednjobosanske brigade zajedno prišli gvozdenom mostu na Ukrini, bataljon 5. brigade je krenuo je prvi preko mosta. Za njima je prešao i bataljon 14. i ubacio se u kolonu 4. bataljona 5. brigade. Tako su ušli u grad. Čelna [[četa]] 5. kozaračke je otpočela borbu na prilazima željezničkoj stanici, gdje se uključuje i 1. bataljon 14. brigade. Glavnina 4. bataljona 5. brigade uputila se prema centru grada i gimnaziji. Tako je već oko 1:00, 28. juna neprijatelj u Derventi izgubio sva [[artiljerija|artiljerijska]] oruđa, budući da je jedan protutenkovski i dva brdska topa do tada već bila zaplijenila 5. Brigada. U gradu su iz gorjele željeznička stanica, zgrade općine, Zempro-a, oružničke postaje, pošte i neka skladišta. Kada u Derventu s juga pristižu skoro dvije kompletne bojne NDH, 5. kozaračka brigada nije bila u stanju da angažira ni jedan cio bataljon, jer je 4. Bio upućen prema liniji fronta na kojoj je djelovalaj 14. brigada, a2. bataljon (bez čete) je ranije biomupućen prema položa jima Vrhovi – Kamen – [[Donja Lupljanica|Lupljanica]]. Preostale snage 5. kozaračke i dio 14. brigade, koji su još bili oko gimnazije, nisu uspjeli spriječiti neprijatelja da nastupa u tri pravca: prva bojna 6. posadnog zdruga pošla cestom, dvije satnije 2. bojne – sa obje strane ceste, 6. satnija istočno od ceste, prema bolnici i gimnaziji, čemu se pridružila i 7. satnija, koja je napala zapadno od ceste. Usljed tako nagle promjene situacije na bojištu, komandant 14. brigade nije uspio o tome da preko kurira obavijesti štab 4. bataljona pa je znak za povlačenje bio ponovljeni hitac iz raketnog pištolja. Kad je svanulo nastavljena je bitka protiv svježih snaga NDH. Brigada je u borbi oko Dervente, prema izvještaju Štaba, imala 10 mrtvih, 20 ranjenih i 20 nestalih, od kojih je većina poginula ili zarobljena. Bataljoni 5. i 14. brigade su zapalili su željezničku stanicu sa magacinima, poštu, električnu centralu, [[žandarmerija|žandarmerijsku]] stanicu, zgradu gradske općine, njemačko skladište za hranu i Alajbegovićev magazin. Vojna kasarna nije uništena, iako je izvjesno vrijeme bila napuštena. Na sastanku štabova 5, 14. i 18. hrvatske brigade, održanom 29. juna sa štabom 11. divizije, za neuspjeh je prvo optužena 14. brigada. Procijenjeno je da su rezultati napada na Derventu, unatoč odsustvu 18. hrvatske brigade, razbio je sve dotadašnje mitove o Derventi kao „ustaškoj kuli, nepristupačnoj za partizane“. {{Citat|». .. mislimo da je svakome jasno da su partizanske snage na ovome području tako jak e da u svako doba mogu napasti Derventu, Doboj ili Teslić . . ., « rezimira svoja razmišljanja zapovjednik 1. lovačkog zdruga general Nikolić, a zapovjednik 2. zbornog područja, general Pacak, procjenjuje da na prostoru prema pruzi Doboj — Derventa ima oko 7.000 partizana i da oni imaju namjeru da napadnu sve posade koje se nalaze na tom prostoru uključujući i Maglaj. Procjene i jednog i drugog bile su realne.}} Za to vrijeme, Štab 11. NOU divizije je pažljivo pratio i analizirao razvoj događaja oko [[Teslić]]a i zaključio da je pogodan momenat da se napadne lokalni garnizon i Teslić oslobodi. ===Bitka za Teslić=== {{Glavni|Bitka za Teslić 1944.}} Presudna bitka za oslobođenje Teslića je vođena u septembru 1944. Teslić je prvi put oslobođen 1. januara 1943. Oslobodili su ga borci 1. i 3. brigade, 1. proleterske divizije. Tada su [[partizani]] zarobili bogat ratni plijen, a u njene redove je ušlo oko 200 boraca sa područja Teslića. Nakon toga, oružane snage NDH ušle su u Teslić već 6. januara i uhapsile oko 120 osoba, a u selu Mrkotić oko 200 osoba. Od njih je devet strijeljano u [[Doboj]]u, dok su ostali odvedeni u logore; a vrlo malo ih je pušteno. Kao odmazdu za pad Teslića u ruke partizanskih jedinica ustaška vlast nije bila selektivna prema nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti stanovništva. Uhapšeno je je najviše [[Srbi|Srba]], ali i [[Muslimani (narod)|Muslimana]], [[Hrvati|Hrvata]] i pripadnike raznih narodnosti, osumnjičenoih ta [[fašizam|antifašizam]]. Zatim su uslijedila su tri napada na teslićki garnizon. Prvi (14/15. januar, 1943) je izvela 1. Proleterska brigada, a zatim, 8/9 i 9/10. septembra 1943. [[2. krajiška brigada NOVJ|2. krajiška]] i [[5. kozaračka brigada NOVJ]], a [[12. slavonska brigada]] 12. divizije je napala 26/27. januara 1944. Međutim, svi ovi napadi ostali su bezuspješni, čemu je uglavnom doprinosio sistem neprijateljske odbrane, uz upotrebu [[elektricitet|električne struje]] visokog napona iz [[elektrana|električne centrale]] u samom mjestu. Poslije povlačenja [[partizani|partizana]], u Tesliću su počele represalije nad preostalim mještanoma. To, ipak, nije destimuliralo štab 11. divizije u nastojanju da uništi teslićki [[garnizon]]. Jedan od glavnih povoda za takvu operaciju bio je njegov stratiški položaj koji je ometao razvoj NOB-a u tom dijelu [[Srednja Bosna|Srednje Bosne]]. {{Citat| Dublje uvučen u slobodnu teritoriju, ometao je djejstva 11. NOU divizije prema pruzi Žepče – Maglaj, kao baza iz koje su uvijek mogla uslijediti neprijateljska djejstva u pravcu Kotor-Varoši i Prnjavora. On je služio i kao baza za ustašku miliciju u s. Crna Rijeka, Slatina, Rajševa, Donje Dubrave i Kamenica, a pogotovu za miliciju iz sela Komušine, koja je bila pod uticajem mjesnog sveštenika – župnika Mirka Radoša. Postoje pismeni dokazi da je ovaj sveštenik bio inicijator nekih akcija jedinica NDH protiv dijelova NOVJ oko Teslića.240 Teslić je važio kao četnički oslonac još od proljeća 1942. godine. Na njega su se oslanjali četnici Ilije Malića, Jove Kitica i Novaka Prodića. Kao komandant četničke brigade, Prodić je ulazio u Teslić kad god mu je zatrebalo. Ađutant Tesličke četničke brigade, poručnik Vorotović, u jednom izvještaju navodi: »Ja sam u toku ove desetice prvi put posjetio varoš Teslić. Otišao sam u pratnji komandantovoj. Svrha sastanka sa domobranskim starješinama bila je : zajednička akcij a i saradnja protiv crvenih...«}} ===Bitka za Tešanj=== {{Glavni|Oslobađanje Tešnja 1944.}} Operaciju '''oslobađanja Tešnja''' u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] partizani su uspješno izveli 11. septembra 1944., dan nakon oslobođenja [[Teslić]]a i rasula 1. gorskog zdruga oružanih snaga NDH. Tokom napada na [[Doboj]], neprijateljske jedinice su na cijelom okolnom području već ble jako oslabljene. Zato su šartizanski štabovi procijenili da se za dogledno vrijeme ne može očekivati njihovo prestrojavanje niti jačanje, što je iskorišteno za operaciju oslobađanju Tešnja. U glavnoj ulozi te akcije bila je 14. SNOUB, uz učešće Tešanjsko-teslićkog partizanskog odreda. Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada je pripremila opsadu Tešnja još prije napada na Doboj. Neprijateljska posada se branila iz starog grada - [[tvrđava|tvrđave]], koja je bila vrlo nepristupačna. U njoj su bili [[kazamat]]i, velike prostorije i [[lavirint]]i. Obim kule (i danas) oko 48 m, a zidovi debeli tri metra, obložena bijelim tesanim [[kamen]]om. U unutrašnjosti se nalazila cisterna za 70.000 litara vode. Unatoč tome, borci 14. brigadeprema su nastupali prema ostatku Tešnja su, ali se neprijatelj iz tvrđave žestoko branio. Zato je odlučeno da se na nju ne juriša i izlaže riziku od nepotrebnih žrtava. Logičnija je bila taktika iznuravanja neprijateljskih resursa.<ref name="vojnaenciklopedija"/> Postavljen su osiguranja prema [[Doboj]]u i [[Maglaj]]u, još i prije napada na Doboj. Sa okolnih uzvisina je povremeno otvarana paljba po tvrđavi. Naravljene su i lutke ljudskog oblika, sa tzv. titovkama na "glavi", koje su postavljene na istaknuta mjesta i povremeno izlagane, simulirajući partizanski pokret u napad. Uz povremenu [[puška|puščanu]] i puškomitraljesku paljbu, posada utvrde je po ovim "neprijateljskim vojnicima" otvarala snažnu [[mitraljez|mitraljesku]] vatru, da bi im nanijela što veće gubitke. Posadu utvrde, partizani su svojim aktivnostima tokom noći, dizali na uzbunu, da bi što više trošila municiju, jer nije bilo nikakve mogućnosti da joj se nova doturi. Za vrijeme napada 1, 2. i 3. bataljona na Doboj, opsadu je organizirao 4. bataljon brigade koji je pristigao sa prostora oko [[Šiprage|Šipraga]]. Odmah nakon napada na Doboj, 14. brigada se vratila i krenula sa 3. bataljonom na Tešanj. Posada Tešnja, koja je osluškivala aktivnosti i rezultate borbe oko Doboja, procijenila je da iz Doboja ne može očekivati pomoć. Pod tim pritiskom, a poslije ponovne opsade, donijela je odluku da se neopaženo izvuče. Iako su partizanski štabovi to i očekivali i preduzeli određene mjere opreza, neprijatelj je noću 10/11. septembra uspio, spuštajući se konopcima niz zidove tvrđave, da se izvuče i prođe prema Maglaju. *Tešanj je 11. septembra 1944. godine konačno bio slobodan. ==Epilog i odlikovanja== Uspjesi u oslobađanju [[Teslić]]a i Tešnja bili su višestruko značajni. Oslobađanjem Tešnja otvarala se mogućnost jedinicama NOV Jugoslavije za prodor na prostor prema [[Novi Šeher|Novom Šeheru]], [[Žepče|Žepču]], [[Zavidovići]]ma i [[Maglaj]]u. Na tom području je trebalo ostvariti veći partizanski uticaj i novi priliv boraca. Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada je u svom sastavu već imala izvjestan broj boraca i rukovodilaca sa tog terena, posebno sa iz Maglaja i okoline. Nakon oslobođenja, od oko 4.000 boraca, koji su prošli kroz 14. srednjobosansku udarnu brigadu, u borbama poginulo 560, tj. "onoliko koliko ih je bilo u stroju na dan formiranja brigade". Svaki deseti poginuli bio starješina različitog ranga. Mnogi su odlikovani [[Orden za hrabrost|Ordenom za hrabrost]] i [[Madalja za hrabrost|Medaljom za hrabrost]] {{Citat|Š T A B XIV BRIGADE LIII DIVIZIJE Jugoslavenske Armije Pov. Br. 125/45. Položaj, dne 4-V-1945-god. — SVIMA JEDINICAMA OVE BRIGADE* — Štab LIII Divizije svojom Naredbom broj 25. za 1. maj 1945. god. dostavio je sledeće: »Na osnovu ovlaštenja Pretsjedništva Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije od 14. oktobra 1944. god. odlukom štaba LIII U. Divizije odlikovani su za pokazanu hrabrost u narodno oslobodilačkoj borbi. '''ORDENOM ZA HRABROST'''<br> I. Iz XIV brigade LIII U. Divizije slijedeći borci i rukovodioci: * Prepis dokumenta koji se odnosi na jednu od Odluka o odlikovanjima pripadnika 14. brigada. *8. DEVIĆ ŽARKO, kapetan pol. kom. ; *9. LAKICEVIĆ PERO, kapetan polkom. ; *10. BOGUNOVIĆ SLOBODAN, kapetan polkom.; *11. ŠARČEVIĆ ILIJA, poručnik; *12. MLINARIĆ MILAN, poručnik; *13. AVDlĆ HUSEIN, zamj. kdt. bat. ; *14. [[Husein Redžić|REDŽlĆ HUSEIN]], zamj. kdt. bat.; *1. KOVAČEVIĆ STEVO, major; *2. KALINlĆ MILAN, major-pol. kom.; *3. LALOVIĆ MOMIR, zamj. kdt. brig.; *4. ANDRIĆ DIMITRIJE, kap. pom. polkom.; *5. ČUDIĆ DRAGO, kapetan; *6. KUŠMlĆ MUSTAFA, kapetan polkom.; *7. LUBURIĆ DRAGO, kapetan polkom. ; *15. DUKIĆ RAJKO, zamj. kdt. bat.; *16. JEFTIĆ DRAGOLJUB, poručnik; *17. ĐURĐEVIC MILUTIN, por. pom. polkom.; *18. MEŠlĆ ISMET, poručnik pom. polkom.; *19. VUKELJA PERO, poruč. pom. polkom.; *20. ŠEREMET IVICA, poručnik polkom. ; *21. VASIĆ ĐURO, poručnik polkom.; *22. KUZMANOVlĆ MILORAD, poruč. polkom.; *23. DANILOVIĆ MILIVOJE, poručnik polkom.; *24. MAJKIĆ LJUBOMIR, poručnik polkom.; *25. STARČEVIĆ ĐURO, komandir; *26. SANČANIN BORO, komandir; *27. DRINlĆ SRETKO, komandir; *28. PLIVAČ MUHAREM, komandir; *29. KUZMANOVlĆ PETAR, komandir; *30. PANIĆ LJUBOJA, p. poručnik; *31. SUVAJAC BOŠKO, p. poručnik; *32. SELMAN JUSUF, p. poručnik pom. polkom.; *33. ŠARIC SIMEUN, zamj. komandira; *34. PUŠIĆ MIRKO, zamj. komandira; *35. BIJELlć ZORA, ref. saniteta; *36. STANAREVIĆ BRANKO, inten. brig.; *37. GAJIĆ MIRKO, član inten. brigade; *38. BUBlĆ RAJKO, zastavnik; *39. IVKOVlĆ NEDO, zastavnik; *40. VOJVODIĆ OBRAD, zastavnik; *41. SELAKOVIĆ SLAVKO, zast. politdeleg.; *42. VUKOVIĆ LJUBO, vodnik voda; *43. BOJIĆ GLIGOR, vodnik voda; *44. PUSlĆ STANISLAV, vodnik voda; *45. KOVAČEVIĆ MILE, zamj. komandira; *46. MIHlĆ MAKSIM, vodnik voda; *47. SLAVNlĆ MIRKO, vodnik voda; *48. JOKANOVIĆ VLADIMIR, vodnik voda; *49. MARIĆ PETAR, vodnik voda; *50. MEŠlĆ MUHAMED, vodnik voda; *51. VOJVODIĆ MOMČILO, vodnik; *52. STANlĆ SLAVKO, vođa izv. grupe; *53. MUJANOVIĆ ŠERIF, mitraljezac. '''MEDALJOM ZA HRABROST'''<br> I.<br> Iz XIV brigade LIII U. Divizije slijedeće borce i rukovodioce: *1. NUHBEGOVlĆ ALIJA, poruč; *2. TEŠNJAK AVDO, poruč. polkom *3. DURAKOVlĆ HAMDIJA, ponik polkom.; ruč. polkom. *4. PRERADO VIC BLAGO JE, pokom.; ruč. polkom.; *5. KAJZER IVAN, poruč. polkom.; *6. TIŠMA JOJA, poruč polkom.; *7. PETKOVIC MILOVAN, komandir čete; *8. SEGIĆ KOŠTA, komandir čete; *9. GATARIĆ BRANKO, komandir čete; *10. STEGlĆ DUŠAN, komandir čete; *11. SAVIĆ MILE, komandir čete; *12. OMUKIĆ SMAJO, p. poručnik pom. polkom.; *13. TOPIĆ STOJAN, p. poručnik pom. polk.; *14. PETROVIĆ MIRKO, p. poručnik pom. polkom.; *15. ŽlVANlĆ NEDO, p. poruč. pom. polkom.; *16. BOJIĆ SADIK, zast. polit, delegat.; *17. PAUKOVIĆ DRAGO, zastavnik politdel. ; *18. JANJIĆ BRANKO, zast. polit, delegat. ; *19. CVIJETlĆ RADE, zast. polit, delegat. ; *20. SAVIĆ ĐORĐO, st. vodnik; *21. SAVKOVIC DUŠAN, st. vodnik; *22. TODORlĆ RADE, st. vodnik; *23. MEŠANOVIĆ OSMAN, st. vodnik; *24. RADOŠEVIĆ STEVO, st. vodnik; *25. STOJANOVIĆ ČEDO, vodnik voda; *26. GRUB AC PETAR, vodnik voda; *27. FORIĆ EDHEM, v. d. vodnika voda; *28. MUŠKlC LJUBOMIR, vodnik voda; *29. KUZMANOVIĆ NEDELJKO, vodnik voda; *30. RADULOVlĆ VASKRSIJA,vodnik voda; *31. GUNJEVIĆ MILOŠ, vodnik voda; *32. PETROVIC ĐORĐE, vodnik voda; *33. RADAN IVAN, v. d. vodnika voda; *34. BIJELlĆ MILOŠ, v. d. vodnika voda; *35. PILJEVIC RANKO, v. d. pol. delegata; *36. ČENANOVlĆ TALE, vođa izv. grupe; *37. ŠIMUNlC ĐURO, vodnik; *38. BENEK PETAR, vodnik; *39. SANCANIN ĐORĐO, vodnik; *40. TADlC DRAGOMIR, vodnik; *41. CILAK IVAN, ml. vodnik; *42. BOŽlĆ JELENKO, magacioner; *43. PETKOVIĆ BOŽICA, bolničarka; *44. RADINOVIĆ LJUBICA, bolničarka; *45. VUČKOVIĆ GOJKO, desetar; *46. PETROVIć OBRAD, desetar; *47. JUSIć SALIH, desetar; *48. VINČlĆ DUŠAN, desetar; *49. VUKOVIĆ MILOVAN, desetar; *50. TODOROVlĆ MILAN, desetar; *51. PILJAGlĆ RANKO, desetar; *52. PILJAGlĆ DUŠAN, desetar; *53. ĆUSTIĆ ILIJA, desetar; *54. IBRIŠEVlĆ IBRAHIM, desetar; *55. VEJSlĆ AHMET, desetar; *56. HADŽlC ŠERIF, desetar; *57. ŠERHATLIĆ HIMZO, desetar; *58. GUNJEVIĆ VID, desetar; *59. EVĐENlĆ SAVO, desetar; *60. DANlČlĆ SLAVKO, desetar; *61. JANČlĆ JOZO, desetar; *62. MILIVOJAC NOVAK, desetar; *63. SUBAŠIĆ MUHAREM, desetar; *64. ZAIMOVIĆ MUHAREM, mitraljezac; *65. BOŽlC STIPO, mitraljezac; *66. ALIMANOVlĆ NAZIF, borac; *67. KADIĆ JUSUF, borac; *68. BALABAN STEVO, borac; *69. RADOVANOVIĆ TODO, borac; *70. KOVAČEV NEDELJKO, borac; *71. POPOVIĆ OSTOJA, borac; *72. SMULJA SAVO, borac; *73. PETKOVIĆ LJUBOMIR, borac; *74. BUBIĆ TOMISLAV, borac; *75. BEŠLIJA SALIH, borac; *76. IKANOVIĆ SEJDO, borac; *77. DELIBAŠIĆ MUHAREM, borac; *78. HRVIĆ MUJO, borac; *79. IGNJATOVIĆ MILOVAN, borac; *80. DEDIĆ UZEIR, borac; *81. VUJAGIĆ JOVO, borac; *82. DRAGIČEVIĆ ĐURO, borac; *83. ARALICA AUGUSTIN, borac; *84. POPOVIĆ PETAR, borac; *85. VIKODINOVlĆ VELIMIR, borac; *86. BATIĆ SINIŠA, borac«. - * * * - Personalni povjerenici unijeće promjene u kartone odlikovanih oficira i političkih rukovodioca i list promjena podnijeti ovom štabu /za pers. povjerenika/ najdalje do 7 ov. mj. Smrt fašizmu – sloboda narodu! Pomoćnik politkomesara: Zamjenik komandanta: kapetan, Momir Lalović Dimitrije Andrić M. P.}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{refspisak|30em}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Srednjobosanske brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:14. srednjobosanska udarna brigada]] [[Kategorija:Jedanaesta krajiška divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 4iqq1naizhpb102gu4w6tosi54c357k 0 392624 3830771 3587702 2026-04-17T14:03:03Z Panasko 146730 3830771 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Guča Gora | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Samostan Guča Gora, 2012.05.jpg | opis_slike = [[Franjevci|Franjevački]] samostan u Gučoj Gori | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Travnik]] | nadmorska_visina = 764 | širina_stepeni = 44.243304 | dužina_stepeni = 17.728764 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 511 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 152170<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=28. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 11061 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Guča Gora u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Guča Gora''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Geografija == Guča Gora se nalazi na padinama [[Vlašić]]a, 9&nbsp;km sjeveroistočno od [[Travnik]]a, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 611 do 764 m. Lokalnim [[asfalt]]nim putevima povezana je sa regionalnom cestom R-440, osnosno [[Magistralna cesta|magistralom]] E-660.<ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref><ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}.</ref> == Historija== Guča gora se prvi put se spominje 1425. Prije dolaska [[Franjevci|franjevaca]],u 13. vijeku, u [[Lašvanska dolina|Lašvanskoj dolini]] postojala je župa sa sjedištem u [[Lašvanska dolina|Lašvi]] (između [[Putićevo|Putićeva]] i [[Dolac na Lašvi|Doca na Lašvi]]), sa vjerojatno malim gradskim naseljem. U 14. vijeku, [[franjevci]] su tu podigli samostan, koji se navodi u popisu [[Bartol Pizanski|Bartola Pizanskog]] 1385./90. godine. === Samostan i franjevačka kuća === Nakon [[Pad Kraljevine Bosne pod osmanlijsku vlast|pada Kraljevine Bosne pod osmanlijsku vlast]] 1463, samostan je najkasnije do kraja 15. vijeka bio nasilno porušen. U 16. vijeku u Lašvanskoj župi je bilo dvadesetak sela. U 18. vijeku ona se naziva i travničkom, a i1743. je imala 2.364 katolika; njihov broj se1768. povećao na 3.626, a 1796. na 5.315. Franjevačka kuća u Gučoj Gori proglašena je 1757. hospicijem. Ona je 1764. nestala u požaru, ali je uskoro bila podignuta nova, koja se 1768. naziva rezidencijom. U njoj su tada stanovala tri [[Franjevci|franjevca]]. U spomenutom požaru nestale su i matične knjige. Sačuvano je tek nekoliko listića iz 1733 - 1734. Franjevci su 1777. kupili zemljište u [[Dolac na Lašvi|Docu]] i tu ubrzo podigli kuću, koja je bila vlasništvo triju samostana. Gvardijani triju starih samostana: [[Fojnica]], [[Kraljeva Sutjeska]] i [[Kreševo]], morali češće dolaziti. Tako je [[Dolac na Lašvi]], od 1827, postao sjedište lašvansko-travničke župe, dok je Guča Gora bila mjesna kapelanija. Guča Gora je 1840. iznova podignuta na rang župe, a tamošnja redovnička kuća, s naslovom rezidencije, imala je prvenstvo pred ostalim župnim kućama u tom području. Time je priznato da Guča Gora ima bogatiju[[Franjevci|franjevačku]] tradiciju od bilo kojeg drugog mjesta na travničkom području. [[Franjevački samostan Guča Gora|Franjevački samostan u Gučoj Gori]] je rimokatolički samostan koji je građen je od 1857 - 1859, a na njegovom podizanju radio je fratar Marijan Šunjić.{{sfn|Valjan|p=11}} === Župa Guča Gora === Gučogorska župa je 1877. imala 2.934 katolika, a 1935: 2.750. U međuvremenu su od njenih dijelova formirane nove: [[Zenica]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Brajkovići]] i u najnovije vrijeme [[Nova Bila]]. Župa Guča Gora je 1991. imala 3.010 vjernika, a njihov se broj, zbog iseljavanja, do pred posljednji rat postupno smanjivao. U ratu su prognani; vratio ih se manji broj pa župa Guča Gora danas ima 1.027 vjernika. U ovoj župi su slijedeća naselena mjesta: Guča Gora, Bandol, Banovići, Bikoši, Brankovac, [[Bukovica (Travnik)|Bukovica]] (Velika i Mala), [[Čifluk (Travnik)|Čifluk]], Kosovo, [[Krpeljići]], [[Kula (Travnik)|Kula]], Maljine, [[Mosor (Travnik)|Mosor]], Postinje i Radonjići. Na području župe nalazi se podružna crkva u [[Bukovica (Travnik)|Bukovici]] (7,5x5 m) izgrađena tridesetih godina 20. vijeka, te tri grobljanske kapelice. [[Datoteka:Samostan_i_crkva,_Guča_Gora.jpg|mini|centar|thumb|500px|Samostan i crkva Guča Gora]] Samostan Guča Gora je na listi nacionalnih sponenika kulture Bosne i Hervegovine.<ref>{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=52&lang=4&action=view&id=1680 |title=Guča Gora – Groblje |work=kons.gov.ba |access-date=6. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141107171154/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=52&lang=4&action=view&id=1680 |archive-date=7. 11. 2014 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Guča Gora | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 152170 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 105) |work=fzs.ba |access-date= 28. 2. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 2. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 2. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 511 | g2013_bosnjaci = 5 | g2013_srbi = 1 | g2013_hrvati = 503 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 847 | g1991_srbi = 2 | g1991_hrvati = 838 | g1991_jugosloveni = 4 | g1981_ukupno = 882 | g1981_srbi = 4 | g1981_hrvati = 865 | g1981_jugosloveni = 12 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 937 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 28 | g1971_hrvati = 907 }} === Mjesna zajednica === U mjesnoj zajednici Guča Gora 1991. je živjelo 2.075 stanovnika. {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Nacionalnost''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''Broj''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''%''' |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hrvati]] | align="right" | 1.184 | align="right" | 57,06 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Bošnjaci]] | align="right" | 855 | align="right" | 41,20 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Jugoslaveni]] | align="right" | 23 | align="right" | 1,11 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Srbi]] | align="right" | 4 | align="right" | 0,19 |- |Ostali i nepoznato | align="right" | 9 | align="right" | 0,43 |} == Literatura == * {{cite book |ref=harv|last= Valjan|first= Velimir|date= 2010|title= Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150, obljetnice samostana u Gučoj Gori|trans-title= |url= |language= hr |location= Guča Gora, Sarajevo|publisher= Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo|isbn= 978-9958-9026-2-8|access-date= }} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Guča Gora}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcinatravnik.com.ba/ba/ Zvanični sajt općine Travnik] * [http://www.guca-gora.com Zvanična stranice Župe Guča Gora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190908085614/http://www.guca-gora.com/ |date=8. 9. 2019 }} {{Općina Travnik}} msfng55oowx2vnsowr7ls40o6r9w0vr 0 392639 3830762 3588874 2026-04-17T13:27:05Z Panasko 146730 3830762 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | slika = | slika_širina =200px | naziv =Hercegovački zvončić<br>''Campanula hercegovina'' | regnum =[[Biljke|Plantae]] | phylum =Eudikotiledone | classis = | ordo = | familia =''[[Campanulaceae]]'' | genus =''[[Campanula]]'' | species ='''''C. hercegovina''''' | status =EN }} '''Hercegovački zvončić''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Campanula hercegovina'') je [[Biljke|biljka]] porodice ''[[Campanulaceae]]'': zvončići. U [[Hromosomska garnitura|hromosomskoj garnituri]] ima 2''n''=24.<ref>Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-02557-9}}.</ref> ==Opis== Hercegovački zvončić je lomljiva viseća trajnica dužine 12-20, ponekad i 40&nbsp;cm. Ima debeli, poluodrvenjeni kvrgavi [[rizom]]om koji može duboko prodrijeti i u uske pukotine krečnjačkih litica. [[Stablo|Stabljike]] su mu brojne, uglaste, ispresavijane. Listovi sterilnih jedinki su okupljeni u čupercima, jajoliki, zašiljeni, pri bazi srcoliki, bubrežasti. Obostrano imaju po 2-3 zuba, a peteljke su oko tri puta duže od lamine. [[Cvijet|Cvjeta]] od juna do augusta. Cvjetovi su u vršnim grozdovima, iz kategorije malocvjetnih (2-5), a brakteja ima 1-3; linearno su srpaste ili ljuspaste. Krunica je gola, svijetlomodra, do tretine rascijepljena na pet trokutastih režnjeva. Duga je od 14 (rijetko do oko 16-20, a ponekad i 22&nbsp;mm. [[Plod]] ovog zvončića je zavrnuta [[čahura (plod)|čahura]], u kojoj je mnogo sjemenki. Otvara se sa strane, zahvaljujući 3-5 rupica, a sam vrh ploda ostaje zatvoren. Sjemenke su sitne, dužine oko 1&nbsp;mm, a široke oko 0,3&nbsp;mm. Vretenaste su i svijetlosmeđe, gole površine. ==Ekologija i rasprostranjenje== Staništa hercegovačkog zvončića su pukotine okomitih, (polu)zasjenjenih [[krečnjak|krečnjackih]] i krecnjacko-[[dolomit]]skih stijena, od montanog do subalpskog pojasa, obično na nadmorskim visinama od oko 1.150-1.500 m (u dnu kanjona [[Neretva|Neretve]] i [[Diva Grabovica|Dive Grabovice]] i na 240 m). Takve pozicije su tokom godine izlozena visokim temperaturnim ekstremima. Karateristična je vrsta endemske asocijacije koju obilježava ''Heliospermum retzdorffiani'' i ''Oreocherzogietus'' (''Rhamnetus'') ''illyricae''. Ovaj zvončić je endem [[Dinaridi|Jugoistočnih Dinarida]], do [[Albanija|Albanije]]. U [[Bosna i Hercegovina|BiH]], odnosno [[Hercegovina|Hercegovini]] najveće lokalne [[populacija|populacije]] su u kanjoni Neretve, [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnice]], Dive Grabovice, [[Drežanka|Drežanke]], na [[Prenj]]u, [[Čvrsnica|Čvrsnici]], [[Čabulja|Čabulji]], [[Piasa|Piasi]] i [[Velež (planina)|Veležu]]. ''Loccus classicus'' je u Hercegovini: Prenj, [[Tisovica]] (A. Degen. 20. 7. 1886) ==Reference== {{reference}} ==Također pogledajte== *[[Endem]] *[[Endemizam]] *[[Bosanskohercegovački endemi]] [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Campanulaceae]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački endemi]] 8j0u29v1xw6v80jak96kmq0z4buf8qi 0 410132 3830765 3587787 2026-04-17T13:39:36Z Panasko 146730 3830765 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Krušćica | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Krušćica-Vitez09535.JPG | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Vitez (općina)|Vitez]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.131234 | dužina_stepeni = 17.789469 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 2551 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 160261<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 11142 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Krušćica u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Krušćica''' (ponegdje i Kruščica) je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Bosna i Hercegovina]]. Rijeka Kruščica je desna pritoka [[Lašva (rijeka)|Lašve]] i protiče kroz naselje. Izvore na planini Kruščica, a napaja je mnoštvo planinskih potoka. Ova [[rijeka]] je pod stalnom zabranom [[ribolov]]a uzvodno od naselja Kruščica i predstavlja plodište [[Potočna pastrmka|potočne pastrmke]]. To je tipičan salmonidni planinski potok koji daje veoma povoljne uslove za mrijest i život potočnoj pastrmki. Ova vrsta je dominantna sa 62,5% učešća u ukupnoj populacije ribe, a pored nje egzistiraju još 4 vrste iz tri porodice. Ove prateće vrste uglavnom služe kao prirodna hrana potočnoj pastrmki.<ref>{{Cite web |url=https://www.usrvitez.ba/index.php/ribolov-zona/rijeka-kruscica |title=Rijeka Kruščica |access-date=28. 3. 2021 |archive-date=28. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210228221047/https://www.usrvitez.ba/index.php/ribolov-zona/rijeka-kruscica |url-status=dead }}</ref> Na udaljenosti 500 metara od naselja je izletište Bistrovo Kruščica. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (tokom 1941. god), u naselju se nalazio [[Koncentracijski logor Kruščica|ustaški koncentracioni logor]]. Proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Vitez_Crna%20kuca%20kompl%20HR.pdf|title= Spomenik žrtvama fašističkog terora u Kruščici|work= Komisija za nacionalne spomenike|access-date= 13. 9. 2018|archive-date= 4. 9. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20170904152100/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Vitez_Crna%20kuca%20kompl%20HR.pdf|url-status= dead}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Krušćica | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 160261 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 121) |work=fzs.ba |access-date= 23. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 3. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 2551 | g2013_bosnjaci = 1575 | g2013_srbi = 26 | g2013_hrvati = 628 | g2013_romi = 311 | g2013_muslimani = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 2404 | g1991_muslimani = 1389 | g1991_srbi = 72 | g1991_hrvati = 590 | g1991_jugosloveni = 129 | g1981_ukupno = 2090 | g1981_muslimani = 1347 | g1981_srbi = 52 | g1981_hrvati = 560 | g1981_jugosloveni = 68 | g1981_crnogorci = 1 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 54 | g1971_ukupno = 1877 | g1971_muslimani = 982 | g1971_srbi = 157 | g1971_hrvati = 631 | g1971_jugosloveni = 28 | g1971_romi = 75 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 1330 | g1961_muslimani = 765 | g1961_srbi = 77 | g1961_hrvati = 480 | g1961_jugosloveni = 2 | g1961_slovenci = 2 | g1961_crnogorci = 2 | g1961_makedonci = 1 }} == Također pogledajte == * [[Koncentracijski logor Kruščica]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kruščica (Vitez)}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} {{Općina Vitez}} bwgpga5e40ae3sn9hgbgmzmjfw9m0uf 0 411696 3830783 3826783 2026-04-17T14:27:25Z Panasko 146730 3830783 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija| | grupa = | ime = Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar | slika = Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine.png | vrsta = Državno | osnivanje = 1. januar 2011. | osnivači = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | predsjednik = Đenin Salčin | ključneosobe = Adnan Terzić | industrija = | proizvodi = | zaposleni = 449 (2021) | holding = | slogan = Gradimo da spajamo | web = {{URL|jpautoceste.ba}} | pod_posluženo = | usluge = održavanje i izgradnja autoputeva | prihod = 89.038.544 [[Konvertibilna marka|KM]] (2014) | operativni_prihod = | neto_dobit = 48.030.096 [[Konvertibilna marka|KM]] (2014) | divizije = | podruž = | vlasnik = Vlada Federacije Bosne i Hercegovine | prestala_postojati = | dodatak = }} '''Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar''' (skraćeno: '''JP Autoceste FBiH''' ili '''Autoceste FBiH''') [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]] je preduzeće u vlasništvu [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]], koje je zaduženo za izgradnju novih [[autoput]]eva i [[Brzi put|brzih cesta]], te za održavanje postojećih na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20130724631/o-nama|title=O nama|last=Admin|website=www.jpautoceste.ba|access-date=1. 5. 2016}}</ref> Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su, pored [[Autoputevi Republike Srpske|Autoputeva Republike Srpske]], jedno od dva preduzeća zadužena za izgradnju novih i održavanje postojećih [[autoput]]eva i brzih cesta u Bosni i Hercegovini. == Dužnosti == Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su osnovane 1. januara 2011. kao nasljednik Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autoputeva i brzih cesta, koja je poslovala u sastavu [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstva prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine]] sa dužnostima koja su potvrđena zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine. Te dužnosti sastoje se od izgradnje novih autoputeva i brzih cesta i održavanje istih na području Federacije Bosne i Hercegovine, te od naplačivanja [[putarina]] na izgrađenim dionicama Autocesta FBiH. Autoceste Federacije BiH imaju ukupno tri izvora finansija: naplaćivanje putarina i taksi, novac iz budžeta i kroz kredite raznih razvojnih banaka, kao što je [[Evropska banka za obnovu i razvoj]] (EBRD). [[Datoteka:A1 - Bijaca (5).JPG|mini|Novoizgrađena dionica [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoputa A1]] u blizini graničnog prijelaza Bijača]] === Tarifna struktura i finansiranje === Za tekuću 2016. godinu Autoceste Federacije očekuju prihode u iznosu od 133,655 miliona KM, od čega bi trebali iznositi prihodi od akciza na gorivu 67 miliona KM, povećanja na akcizu za gorivo 35 miliona KM, cestarine 31 miliona KM, naknade za korištenje cestovnog zemljišta 450 hiljada KM, prodaje tenderske dokumentacije 5 hiljada KM, dok bi se trebalo ostvariti i 200 hiljada ostalih prihoda.<ref>{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/images/pp2016.pdf|title=Plan poslovanja za 2016. godinu|last=|first=|date=|website=|publisher=Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=1. 5. 2016}}</ref> Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine vozila svrstaju u ukupno četiti klase: Kategorija I, II, III i IV<ref>{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/2010120624/kategorizacija-vozila|title=Kategorizacija vozila|last=Admin|website=www.jpautoceste.ba|access-date=1. 5. 2016}}</ref>. Kojoj kategoriji jedno vozilo pripada, odlučuje se prema visini i broju osovina, nosivost vozila, ali i broja registriranih sjedišta u vozilu. Osim toga, Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine od 14. juna 2012. pružaju i usluge mogućnosti plaćanja cestarine putem ACC TAG (Autoceste Card) električnog uređaja, što predstavlja, prema riječima Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine bržu i praktičnu mogućnost plaćanja cestarine. ACC korisnik se postaje time što se potpiše pristupnica. Od prihoda i drugih izvora finansija, Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine planiraju u 2016. godini ulaganja u ukupnom iznosu od oko 243.900.772 KM (bez PDV-a), dok ukupna vrijednost tih investicija iznosi prema procjeni 772.893.594 KM (bez PDV-a), od čega se najviše odnosi na izgradnju autocesta u Federaciji Bosne i Hercegovine sa ukupnom vrijednošću investicije od 680,4 miliona KM, a planiranim godišnjim investicijama u 2016. godini u iznosu od 212,6 miliona KM. == Brojke == Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine održavaju ukupno 91,6 kilometara ceste, koje se svi nalaze na [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoputu A1]] [[Evropski put E73|koridora Vc]], sa dvanaest izlaza, jedanaest tunela sa ukupnom dužinom u iznosu od 9,484 kilometara i sedam mostova ukupne dužine od oko 1300 metara<ref>{{Cite web|url=https://www.motorways-exits.com/europe/bih/a1.html|title=Autocesta / Autoput / Аутопут A1|website=motorways-exits.com|access-date=1. 5. 2016}}</ref>. Osim toga, na tim autocestama se nalaze tri odmarališta, na kojima se nalaze dvije benzinske pumpe i tri restorana. [[Datoteka:A1 Ilijas toll booth.JPG|mini|Naplatne kućice za naplaćivanje putarine autoputa A1 na uzlazu u [[Ilijaš]]]] Trenutno se nalaze ukupno 20 kilometara autoceste Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine u izgradnji, koji se također nalaze na autoputu A1 koridora Vc, na kojima bi se trebali nalaziti četiri izlaza, tri tunela ukupne dužine u iznosu od 1,55 kilometara i šest mostova ukupne dužine u iznosu od 2,418 kilometara. Osim toga, u izgradnji se na toj dionici Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine se nalazi i [[granični prijelaz Svilaj]] kod [[Odžak]]a, te odmaralište [[Kravice (vodopad)|Kravice]] u blizini sela [[Studenci (Ljubuški)|Studenca]] u općini [[Ljubuški]]. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine također planiraju završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, [[Autoput A2 (Bosna i Hercegovina)|autoput A2]] od [[Orašje|Orašja]] do [[Tuzla|Tuzle]], [[Autoput A3 (Bosna i Hercegovina)|autoput A3]] od [[Žepče|Žepča]] do Tuzle, [[Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B1]] od [[Granični prijelaz Izačić|GP-a Izačić]] kod [[Bihać]]a do priključka na autoput A1 kod [[Lašva (Zenica)|Lašve]], [[Brza cesta B2 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B2]] od Donjeg Vakufa do [[Granični prijelaz Kamensko|GP Kamensko]] kod [[Livno|Livna]], [[Brza cesta B3 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B3]] od [[Granični prijelaz Osoje|GP Osoje]] kod Posušja do priključka na autoput A1 kod [[Mostar]]a i [[Brza cesta B4 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B4]] od Sarajeva do [[Goražde|Goražda]]. 2014. godine Autoceste [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] su izgradile ukupno 51,15 kilometara autoputa A1, za šta je izdvojeno 912.900.332 KM, finansirali iz ukupno 762.638.323 KM kreditnih sredstava [[Evropske investicione banke]] (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dok je iz vlastitih sredstava Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine utrošeno 150.262.009 KM. Autoceste FBiH su u 2013. godini direktno zapošljavali 168 radnika, koji rade na naplaćivanju cestarina, održavanju autoputeva i tkd. U 2014. godini Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su ostvarile ukupne prihode u iznosu od 89.038.544 miliona KM, od toga se odnose na akcizu na gorivo 62.358.560 KM ili 70,04%, cestarine 24.027.074 KM, naknade za korištenje putnog zemljišta 191.656 KM, prodaje tenderske dokumentacije 38.276 KM, kamata 691.029 KM, odobrenog popusta po osnovu naknade za cestarinu 629.684 KM i ostalih prihoda u iznosu od 1.102.265 KM<ref>{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/images/irpp.pdf|title=Izvještaj o poslovanju Autocesta FBiH|last=|first=|date=|website=|publisher=Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=1. 5. 2016}}</ref>. U 2018. godini [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BIH]] je imala 102 [[Km (višeznačnica)|km]] [[autoput]]a. [[Datoteka:Autoput A1 (BiH).svg|mini|Autoput A1 (BiH)]] === Projekti u 2019. === {| class="wikitable" | |'''DIONICA''' | '''DUŽINA''' |- | |'''Dionice u izgradnji''' | |- |1. |[[Svilaj]] – [[Odžak]], Faza II |10,4&nbsp;km (Građenje: 95%) |- |2. |Drivuša – [[Klopce|Klopče]] |2,3&nbsp;km (Građenje: 97%) |- |3. |[[Klopce|Klopče]] – [[Gračanica|D.Gračanica]] |5,8&nbsp;km (Građenje: 65%) |- |4. |[[Buna]] – [[Počitelj]] |7.2&nbsp;km (Građenje: 3,5%) |- |5. |BC [[Prača (višeznačnica)|Prača]] – [[Goražde]] (I faza) |13,7&nbsp;km (Građenje: 0 %) |- | |'''Dionice – planirani početak izgradnje u 2019. godini''' | |- |6. |[[Vraca]] (tunel [[Zenica]]) – [[Donja Gračanica (Zenica)|Donja Gračanica]] (tunel Pečuj) |4&nbsp;km |- |7. |Putnikovo brdo – [[Medakovo]] |8.5&nbsp;km |- |8. |Poprikuše – [[Nemila]] |5.5&nbsp;km |- |9. |[[Nemila (Zenica)|Nemila]] – [[Vranduk (višeznačnica)|Vranduk]] |5,7&nbsp;km |- |10. |[[Vranduk (višeznačnica)|Vranduk]] – [[Ponirak]] |5,3&nbsp;km |- |11. |Ponirak – Vraca        (tunel Zenica) |2.7&nbsp;km |- |12. |[[Tarčin]] – Ivan |6.9&nbsp;km |- |13. |Tunel Prenj |12&nbsp;km |- |14. |Mostar Sjever – Mostar Jug |15.4&nbsp;km |- |15. |Mostar Jug – Kvanj |8.5&nbsp;km |- |16. |Kvanj – Buna (tunel Kvanj) |5,2&nbsp;km |- |17. |[[Počitelj]] – [[Zvirovići]] |11.1&nbsp;km |- |18. |BC [[Lašva (rijeka)|Lašva]] – [[Nević Polje]] (lot 1. Vitez – Nević Polje) |5&nbsp;km |- |19. |AC [[Tuzla]] – [[Žepče]] |55,4 (5.5)km |- |20. |Sarajevska obilaznica (Lot 3B) |1,5&nbsp;km |- | rowspan="2" |21. | rowspan="2" |Regionala R425a Tromeđa – [[Zvirovići]] | rowspan="2" |5.8&nbsp;km |} == Organizacija == [[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|Autoput A1 prema [[Zenica|Zenici]]]] Organizacijski organi Autocesta FBiH jesu Skupština, Nadzorni odbor, Uprava i Odbor za reviziju.<ref>{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20130801635/ogranizaciona-struktura|title=Ogranizaciona struktura|last=Admin|website=www.jpautoceste.ba|access-date=1. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160403065400/http://jpautoceste.ba/20130801635/ogranizaciona-struktura|archive-date=3. 4. 2016|url-status=dead}}</ref> === Skupština === Rad skupštine Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine potvrđen je Uredbom o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine SN 44/15<ref>{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20130804636/skuptina|title=Skupština|last=Admin|website=www.jpautoceste.ba|access-date=1. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160403040735/http://jpautoceste.ba/20130804636/skuptina|archive-date=3. 4. 2016|url-status=dead}}</ref>. Pravo učešća u Skupštini Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine Vlada FBiH ispunjava putem opunomoćenika, koji dobija pismenu punomoć. === Nadzorni odbor === Nadzorni odbor Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine izabran je 18. oktobra 2015.<ref>{{Cite web|url=http://jpautoceste.ba/20130804637/nadzorni-odbor |title=Nadzorni odbor|last=Admin|website=jpautoceste.ba|access-date=1. 5. 2016}}</ref> ==== Uprava ==== Uprava Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja to bosanskohercegovačko preduzeće. === Odbor za reviziju === [[Datoteka:Most Trebizat.JPG|mini|Most Trebižat na dionici A1 u blizini Stubice kod Ljubuškog]] Odbor za reviziju Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine sastoji se od predsjednika i dva člana, koje bira Skupština preduzeća.<ref>{{Cite web |url=http://www.jpautoceste.ba/20130804638/odbor-za-reviziju |title= Odbor za reviziju |last= Admin |website= www.jpautoceste.ba |access-date= 1. 5. 2016}}</ref> == Historija == Izgradnja autoputa u BiH počela je 1975. godine time, što je početa izgradnja autoputa [[Zenica]] - Sarajevo. Godine 1997, dvije godine nakon kraja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], koridor Vc je uvršten u mrežu panevropskih koridora, koji je danas najveći projekat Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine. Godinu dana kasnije, 1998. pristupilo je se studij izbora trase autoputa na koridoru Vc kroz Bosnu i Hercegovinu. Godine 2001. započeta je izgradnja autoputa [[Visoko]] - Sarajevo Sjever, čime je zvanično počela izgradnja koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, odnosno Autoputa A1, koja je 2003. završena i predstavljala time prvih 20 kilometara autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu. Godine 2007. izrađena je na osnovu studije iz 1998. godine je izrađen idejni projekati i studija izvodljivosti autoputa na koridoru Vc kroz Bosnu i Hercegovinu. Godinu dana kasnije, 2008. počelo je naplaćivanje putarina na postojećim autputevima u Federaciji Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Direction sign BiH Autoput alt02.svg|mini|Znak]] Dvije godine kasnije, 1. jula 2010. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj 149. sjednici u Sarajevu donijela je odluku o stasusnim pitanjima Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine. Dana 28. oktobra 2010. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su registrovane u općinskom sudu u Mostaru. Dva mjeseca kasnije, 1. januara 2011. su zvanično počele sa radom Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Mostaru, te kao nasljednik bivše Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, koje je poslovala u sastavu ministarstva prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine. '''Koridor Vc''' Autocesta na [[Koridor Vc|Koridoru Vc]] je ključni infrastrukturni regionalni i evropski projekata od vitalnog značaja za [[Bosna i Hercegovina|BiH.]] Odobreno je blizu 200 miliona KM bespovratnih sredstava [[Evropska unija|EU]] a aplicirali smo za nove ukupne vrijednosti preko 200 miliona KM što je rekord za jedno javno preduzeće, a sve to zahvaljujući efikasnim i dobro osmišljenim aplikacijama. Autocesta na [[Evropski put E73|Koridoru Vc]] se intezivno gradi. Do sada je izgrađeno 102 kilometra, a u izgradnji do kraja godine će biti osam dionica za 40 kilometara nove moderne autoceste. Pokrenut je teneder za još četiri dionice za 23 kilometra i završetak se očekuje tokom naredne godine. Vrlo brzo će se raspisati teneder za još dvije dionice za 17 kilometara. == Aktivna gradilišta == ====== Svilaj – Odžak ====== Svi radovi na dionici autoceste Svilaj – Odžak dugoj 10,7&nbsp;km su završeni. Ova dionica je strateški važna ne samo za poboljšanje cestovne infrastrukture nego i za regionalnu saradnju i bolju komunikaciju s EU.Radovi na ovoj dionici započeli su u septembru 2013, a izgradnja je bila podijeljena u dvije faze zbog uslovljenosti od završetka izgradnje mosta preko rijeke [[Sava|Save]] kao i graničnog prelaza [[Svilaj]]. ====== Vranduk – Ponirak ====== Ugovora o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionice Poprikuše – [[Zenica]] sjever (Donja Gračanica), poddionica [[Vranduk (višeznačnica)|Vranduk]] – Ponirak potpisan je 15. maja 2019. godine. Na dužini od 5,3 kilometra gradit će se potporni zidovi, dva mosta, tri vijadukta i tunel. Predviđeni rok izgradnje je 24 mjeseci. ====== Ponirak – Vraca ====== Ugovora o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionice Poprikuše – [[Zenica]] sjever ([[Donja Gračanica (Zenica)|Donja Gračanica]]), poddionica Ponirak – Vraca potpisan je 01. augusta 2019. godine. Poddionica Ponirak – Vraca duga je 2,65&nbsp;km, a najznačajniji objekat na poddionici je tunel [[Zenica]] dužine 2475 m lijeva cijev i 2420 m desna cijev. Predviđeni rok izgradnje je 30 mjeseci. ====== Tunel Zenica – Donja Gračanica ====== Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionica Donja Gračanica (Zenica sjever) – tunel Zenica potpisan je 08. novembar 2018. godine. Dionica [[Donja Gračanica (Zenica)|Donja Gračanica]] (Zenica sjever) – tunel Zenica nastavlja se na dionicu [[Klopce|Klopče]] – tunel Pečuj i predstavlja treći lot zeničke obilaznice. Poddionice je duga 4 kilometra.Rok za završetak radova je 30 mjeseca. ====== Klopče – Donja Gračanica ====== Ugovor o izgradnji poddionice Klopče – Donja Gračanica potpisan je 9. maja 2016. Ukupna dužina projektovane trase autoputa predmetne poddionice iznosi 5,78&nbsp;km. Rok za izvođenje radova je 30 mjeseci. ====== Drivuša – Klopče ====== Svi tehnički radovi na izgradnji poddionice Drivuša-Klopče na Koridoru Vc, ukupne dužine 2,23 kilometra su završeni. Trasa poddionice Drivuša – Klopče, na početku se nadovezuje na dionicu Drivuša – Bilješevo u zoni petlje Drivuša, a završava u km 2+680,00. Minimalni primijenjeni polumjer iznosi 900 m, dok maksimalni polumjer iznosi 1800 m. Trasa je projektovana za brzinu od 120&nbsp;km/h. ====== Tunel Ivan ====== Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionica Tarčin – [[Konjic]], poddionica Tarčin – Ivan, LOT 2, tunel Ivan potpisan je 28. oktobra 2019. godine. Predviđeni rok izgradnje je 30 mjeseci. ====== Buna – Počitelj ====== Ugovor o izgradnji poddionice [[Buna (Mostar)|Buna]] – [[Počitelj]] potpisan je 18. maja 2018. Rok za završetak radova je 18 mjeseci. Poddionica Buna – Počitelj je duga 7,2&nbsp;km i dio je dionice autoceste na Koridoru Vc Mostar jug – Počitelj. ====== Počitelj – Zvirovići ====== Ugovor o izgradnji poddionice Počitelj – Zvirovići potpisan je 20. 6. 2019. godine. Poddionica Počitelj – Zvirovići duga je 11,75 kilometara, predviđeni rok izgradnje za Lot 1 je 24 mjeseca, a za Lot 2 30 mjeseci. ====== BC Prača – Goražde ====== Ugovora o probijanju glavne i servisne cijevi i izrade primarne podgrade cestovnog tunela Hranjen, što predstavlja početak izgradnje prve faze brze ceste Sarajevo – Goražde potpisan je 22. septembra 2018. Tunel Hranjen bit će dug 5,5 kilometara.Rok za izgradnju ovog najdužeg cestovnog tunela u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 36 mjeseci. == Također pogledajte == * [[Autoputevi Republike Srpske]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.jpautoceste.ba/ Zvanični sajt] * [https://www.youtube.com/watch?v=m8vKyiPccy4 Video o Autocestama Federacije Bosne i Hercegovine] na [[YouTube]]u {{Autoputevi u BiH}} [[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 2011.]] [[Kategorija:Autoputevi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|*]] f5o7tq6v83bzgo5ym7pjlaivxv4jt55 0 417590 3830769 3766678 2026-04-17T14:00:43Z Panasko 146730 3830769 wikitext text/x-wiki [[File:Eisenbannetz BiH 1892.jpg|mini|desno|Željeznica u BiH 1892 * k.u.k. Bosnabahn: * * Bosanski Brod–Zenica * Bosnisch-Herzegowinische Staatsbahnen: * * Zenica–Sarajevo und Doboj–Simin Han (betrieben durch die Bosnabahn) * * Sarajevo–Metković * * Vogošća–Čevljanovići * * Janjići–Donji Vakuf–Jajce/Bugojno und Podlugovi–Vareš (beide damals projektiert) * k.u.k. Militärbahn * * Dobrljin–Banja Luka * Usoratalbahn * * Doboj–Teslić]] '''Historija željeznice Bosne i Hercegovine''' počinje 1872. godine puštanjem u saobraćaj pruge [[Dobrljin]] – [[Banja Luka]]. == Prva pruga == Nakon posjete Evropi turski sultan [[Abdul Aziz Han]] je donio odluku o gradnji željezničke pruge koja bi povezivala [[Istanbul]] sa [[Beč]]om.<ref name="Ajdin">[https://de.scribd.com/doc/70259912/HISTORIJSKI-RAZVOJ-%C5%BDELJEZNICA-U-BOSNI-I-HERCEGOVINI Ajdin Fevzija - Historijski razvoj željeznica u Bosni i Hercegovini]</ref> U proljeće 1871. započela je izgradnja pruge od [[Dobrljin]]a do Banje Luke i puštena je u saobraćaj krajem decembra 1872. Bila je to pruga normalnog kolosijeka, u dužini od 101,6&nbsp;km. Na pruzi je izgrađeno 13 mostova, od kojih su dva bila željezna. U ložionici u Banjoj Luci bilo je 5 lokomotiva. Dvije su bile izrađene u fabrici Hanomag u Hannoveru u Njemačkoj a tri u fabrici Tubize u Belgiji. Saobraćaj na pruzi Banja Luka – Dobrljin obustavljen je 14. novembra 1875. zbog nedovoljnog broja putnika i roba. Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina dolazi pod vlast [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije. Pruga je popravljena, a saobraćaj od Banje Luke do [[Prijedor]]a uspostavljen je 1. decembra 1878, a do Dobrljina 24. marta 1879. Pruga je dobila naziv "Carska i kraljevska vojna žaljeznica Banja Luka – Dobrljin". Osim za potrebe vojske, željeznica je bila dostupna i za civilno stanovništvo. Tada su izgrađene i nove stanične zgrade, kao i magacini i magacinske utovarno-istovarne rampe. Prvog decembra 1891. željeznička stanica Banja Luka povezana je sa gradom Banja Luka novoizgrađenom željezničkom prugom u dužini od 3&nbsp;km. == Prve uskotračne pruge == === Pruga Bosanski Brod – Sarajevo – Metkovići === Prva uskotračna željeznička pruga u Bosni i Hercegovini, kolosjeka 0,76 m, od Bosanskog Broda do Sarajeva, građena je etapno od 1878. do 1882. Prugu je gradilo 40 inžinjera i 4.000 radnika. 10. septembra 1878. u Derventi je osnovana prva direkcija bosanskohercegovačkih željeznica, pod nazivom Direkcija carskih i kraljevskih bosanskih željeznica. Osoblje Direkcije sačinjavalo je 7 austrougarskih oficira i vojnih činovnika, 39 civilnih činovnika iz Austrougarske i veći broj stranih činovnika. Domaći radnici su bili pomoćno osoblje.<ref name="Ajdin"/> Krajem 1878. pruga je izgrađena do [[Derventa|Dervente]], a 12. februara 1879. godine došao je prvi voz u [[Doboj]]. Do [[Žepče|Žepča]] pruga je otvorena 22. aprila 1879, a 5. juna 1879. prvi voz je stigao u [[Zenica|Zenicu]]. Spojna veza-pruga između Slavonskog i Bosanskog Broda u dužini od 3,484&nbsp;km završena je 5. jula 1879. i tako se ova prva uzana bosanskohercegovačka pruga povezala sa prugama Austro-Ugarske monarhije. Prvi voz u Sarajevo stigao je 5. 10. 1882. Vozni park se sastojao od malih lokomotiva i vagona. Lokomotive su imale jačinu 20 do 40 konjskih snaga, a otvoreni vagoni zvani«loris» imali su nosivost dvije tone. Kvačenje vagona bilo je primitivno i uslijed kruti hveza, često je dolazilo do kidanja vozova u krivinama. Za putnički saobraćaj preuređeno je 10 «lorisa» na taj način što su u četiri ćoška vagona postavljeni vertikalni stubovi irazapeto krovno platno, zvano «SEGEITUH». Sljedeća izgrađena pruga bila je [[ruda]]rsko – [[Šuma|šumska]] pruga [[Donji Čevljanovići|Čevljanovići]] – [[Ivančići]] kojom se izvozila [[mangan]]ska ruda iz bogatog nalazišta kod Čevljanovića i poluobrađeni drveni trupci. Uskotračna željeznička pruga na cijeloj trasi od Sarajeva do [[Metković]]a u dužini od 134,7&nbsp;km, izgrađena je 1891. Direkcija bosanskohercegovačkih zemaljskih željeznica raspolagala je 1910. sa 1.002 kilometra uskotračne željezničke mreže. Za potrebe bosanskohercegovačkih željeznica, [[Švicarska|švicarski]] inžinjer Heinrich Klose od 1885. do 1904. konstruisao je takozvane zupčaste lokomotive, koje su se koristile na prugama velikih nagiba, kakav je dionica od [[Bradina|Bradine]] do [[Podorašac|Podorašca]] i dionica preko Komara. === Pruga Čapljina – Zelenika === Gradnja pruge, poznate i kao Dalmatinska pruga, imala je prvenstveno vojni značaj, jer je [[Zelenika (Herceg Novi)|Zelenika]] luka u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], današnja [[Crna Gora]]. Istovremeno je njena gradnja bila i posljedica rivaliteta između Austrije i [[Mađarska|Mađarske]] oko raspodjele luka na [[Jadransko more|jadranskoj]] obali. Puštena je u saobraćaj 17. jula 1901. Osnovna pruga imala je i dva kraka: * od Huma prema [[Podgorica|Podgorici]] * od Uskoplja prema Gružu kod [[Dubrovnik]]a Dio pruge Čapljina–Hum–Trebinje/Uskoplje–Glavska pripadao je Bosansko-hercegovačkoj državnoj željeznici (BHStB). Dio Uskoplje–Zelenika i Glavska–Gruž pripadao je državnoj austrougarskoj željeznici (kkStB). Od Sarajeva do Gruža saobraćao je voz sa vagonima savremene izvedbe. Za 4 godine prugom je prevezeno 128.000 putnika i 28 miliona tona bruto robnog prometa. Luka u Gružu se razvila isključivo zbog prometa robe iz Bosne i Hercegovine. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] pruga je korištena isključivo za potrebe ofanzivnih dejstava protiv srpske i crnogorske vojske. <gallery widths="200" heights="130"> Old steel bridge just south of Capljina over the river Neretva.jpg|Željezni most kod Gabele preko [[Neretva|Neretve]] Nasep zeleznicni trati Gabela-Dubrovnik, Popovo Polje.jpg|Današnji izgled trase pruge kroz [[Popovo polje]]. Herceg-Novi-former-railway-tunnel.JPG|Trasa pruge kroz Herceg Novi, danas kao šetalište Bahnhof Zelenika.jpg|Stanica Zelenika, najjužnija stanica u Austro-Ugarskoj monarhiji </gallery> === Bosanska istočna pruga === Iz strategijskih razloga, prvenstveno vojnih, Austrougarska monarhija se opredijelila za izgradnju Bosanske istočne pruge, kao dijela ukupne bosanskohercegovačke željeznice (njem: BHStB). Gradila se etapna i imala je dva kraka: * Sarajevo-[[Uvac]] na granici sa [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] bio je osnovni pravac u dužini 137,6&nbsp;km. * Most na Drini kod [[Međeđa (Višegrad)|Međeđe]]-[[Vardište]] na granici sa [[Srbija|Srbijim]] bio je krak u dužini 29,1&nbsp;km. Pruga je ukinuta 1978, ali dijelovi trase postoje i danas, kao i više stanica, tunela i mostova. Neke od stanica imaju status spomenika baštine. Od 2003. manjim dijelom pruge na odvojku od Višegrada do Vardišta i dalje do tzv. "[[Šarganska osmica|Šarganske osmice]]" u Srbiji, saobraća turistički voz "Ćiro". Pruga se smatra jednom od najskupljih, jer joj je trasa položena kroz veoma teške kamenite terene i klisure. Na toj pruzi izgrađeno je 99 tunela, napravljen veliki broj propusta i potpornih zidova. Jedan kilometar te pruge koštao je 450.000 zlatnih kruna, odnosno 50 miliona kruna čitava pruga. Puštena je u saobraćaj 04. 7. 1906. Nakon 1918. god. pruga je vlasništvo [[Jugoslovenska Željeznica|Jugoslovenske Željeznice]] (JDŽ/JŽ). Tokom 1929. pruga je produžena u dužini 4,5&nbsp;km. od Uvca prema [[Priboj]]u u današnjoj Srbiji. Krak [[Ustiprača]]–[[Foča]] otvoren je 1939, a produžetak Foča–[[Miljevina]] 1962. Sedamdesetih godina XX vijeka doći će do ukidanje Istočne pruge. {| class="wikitable" ! Relacija !!Otvaranje!!Zatvaranje !! Dužina (km) |- | Sarajevo – Dobrun ||rowspan="2"|4. juli 1906. ||rowspan="4"|28. maj 1978. || style="text-align:right"|120,5 |- | Most na Drini – Uvac ||style="text-align:right"|38,8 |- | Dobrun – Vardište ||1. august 1906. ||style="text-align:right"|7,4 |- | Uvac – Priboj ||1. januar 1929. ||style="text-align:right"|4,5 |- | Ustiprača – Foča ||17. septembar 1939. ||22. maj 1977. ||style="text-align:right"|41,6 |- | Sarajevo – Novo Sarajevo ||20. maj 1951. ||1. maj 1968. ||style="text-align:right"|1,2 |- | Foča – Miljevina ||1. juli 1962. ||1. april 1976. ||style="text-align:right"|14,0 |- ! colspan="3" |Ukupno ||style="text-align:right"|'''228,0&nbsp;km''' |} <gallery widths="200" heights="130"> Narrow-Gauge-Railway Ostbahn Station-Bistrik (3).jpg|Zgrada željezničke stanice Bistrik. Stanica je u svojim posljednjim godinama stekla svjetsku prepoznatljivost, jer su se pored nje snimali kadrovi filma [[Valter brani Sarajevo]] Narrow-Gauge-Railway Ostbahn Bridge-Dobrik West-of-Pale.jpg|Vijadukt iznad Dobrika kod [[Pale|Pala]] Narrow-Gauge-Railway Ostbahn Tunnels-No-1-65 Most-na-Drini.jpg|Nakon Mosta na Drini kod [[Međeđa|Međeđe]] pruga se račvala prema Vardištu (lijevo) i [[Uvac|Uvcu]] (desno). Za gradnju ovog mosta dužine 130 metara, iz jedne fabrike u južnoj [[Poljska|Poljskoj]] dopremljeno je 94 vagona materijala. Bosnische Ostbahn Flügelstrecke km 3.jpg|Tuneli Br. 3, 4 i 5 poslije Mosta na Drini </gallery> === Šumske i rudničke pruge === Austrougarska monarhija sagradila je i mnoge šumske i rudničke pruge u privatnom vlasništvu koje su služile za eksploataciju rudnog i šumskog bogatstva, kao i za putnički saobraćaj. U početku se nije moglo pristupiti eksploataciji šuma u većim razmjerama zbog nedostatka potrebnih komunikacija. Da bi se to postiglo, bile su potrebne velike investicije za izgradnju šumskih komunikacija, odnosno šumskih željezničkih kolosijeka. Proizvodi drvne industrije postali su najvažniji eksportni artikal bosanske privrede. Izvozilo se uglavnom poluprerađeno drvo, dok se namještaj uvozio. Pred kraj austrougarske uprave, krajem 1916. u Bosni i Hercegovini bilo je oko 1220&nbsp;km šumskih i rudničkih pruga. ==== Pruga Semizovac – Ivančići ==== Godine 1985. za potrebe novootvorenog rudnika [[mangan]]a izgrađena je prva rudnička uskotračna pruga u dužini od oko 22&nbsp;km, od Semizovca do [[Donji Čevljanovići|Čevljanovića]]. Rudnik je pripadao rudarskoj zadruzi "Bosnia” (Gewerkschaft Bosnia). Bila je to prva rudnička pruga u Bosni i Hercegovini, izgrađena kao odvojak od željezničke linije u [[Bosna (rijeka)|dolini Bosne]]. Konzorcij Švejda – Kalmut naknadno je izgradio dio pruge od Čevljanovića do [[Ivančići|Ivančića]], dug oko 2&nbsp;km koji je rudarska zadruga "Bosnia” preuzela u posjed 1897. Cijela rudnička pruga [[Vogošća]] – Ivančići (24,1&nbsp;km) postala je vlasništvo države, a promet na njoj vodile su "Bosansko-hercegovačke državne željeznice”. U javni saobraćaj (putnički) od Vogošće do Ivančića pruga je puštena tokom 1899.<ref name="Pruga">{{Cite web |url= http://radioilijas.ba/danas-je-dan-rudara-osvrt-na-ilijas-nekad-rudarski-grad/ |title=Nermina Durić-Kahvedžić: Danas je Dan rudara-osvrt na Ilijaš nekad rudarski grad - 21.12.2014|work= radioilijas.ba/ |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Izgrađeni krak trase željezničke pruge od Semizovca do Čevljanovića dug je: do Ljubine 9&nbsp;km +523 m, do [[Srednje (Ilijaš)|Srednjeg]] 16+169 i do Čevljanovića 20+252. Najmanji radijus krivina je 40 metara. Uspon i pad pruge je: do Srednjeg 20, a do Čevljanovića 26 ‰. Vožnja do Čevljanovića na usponu trajala je oko 83 minute, a nazad (pad pruge) oko 61 minuta. Broj kolosijeka po stanicama bio je: Semizovac 6, [[Ljubina (Ilijaš)|Ljubina]], Srednje i Čevljanovići po dva, s tim što je u stanici Čevljanovići izgrađena posebna rampa i kolosijek za utovar iskopane rude u teretne vagone ("Erzewerks").<ref name="Pruga"/> Nijedna stanica nije imala okretnicu, a ni trianglu (okretanje tendera lokomotive). Stanica Semizovac za potrebe prevoza putnika imala je jedna kola tipa De (Troosovinska službena kola) i tri para kola tipa BCns (dvoosovinska 2 i 3 razreda sa hodnikom po sredini kola). Za potrebe manevrisanja i vuče vozova u stanici Semizovac snabdijevanje sa lokomotivama tražilo se iz Ložioničke ispostave u [[Podlugovi]]ma. Pruga do Ivančića bila je u upotrebi do 1962. godine, kada je zatvorena zbog nerentabilnosti i nepotrebne.<ref name="Prug">{{Cite web |url=http://vremeplov.ba/?m=20190524 |title=Uoči 56. godišnjice ukidanja: U spomen na uzanu željezničku prugu Semizovac – Ivančići - 24.05.2019|work= vremeplov.ba/ |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> ==== Šipadove pruge ==== {{Glavni|Steinbeis–Šipadove pruge}} Najveće su bile pruge bečkog industrijalca Otta Steinbeissa u zapadnoj Bosni koje će od 1919. preći u vlasništvo [[ŠIPAD|Šipada]] ([[Steinbeis–Šipadove pruge]]). Njima su pripadale pruge [[Prijedor]] – [[Sanski Most]] – Srnetica – [[Drvar]] – Lička Kaldrma i [[Srnetica (Istočni Drvar)|Srnetica]] – Mliništa – [[Jajce]]. Ove pruge imale su vlastiti vozni i vučni park i ložionice. Pruga Prijedor – Sanski Most – Srnetica – Drvar – Lička Kaldrma, završena je u julu 1914, kada izgrađena je i zgrada stare željezničke stanice u Sanskom Mostu.<ref name="Spomenik">{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sanski%20Most_Stara%20zelj%20stanica_kompl%20BOS.pdf|title= Zgrada Stare željezničke stanice u Sanskom Mostu|work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH|access-date= 9. 2. 2017}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Pruga Srnetica – Jajce puštena je u saobraćaj 10. 1. 1916. u dužini 107&nbsp;km. Željezničke stanice na relaciji Jajce – Srnetica bile su: Jajce – Plivska Jezera – Jezero – Volari – Šipovo – Sokolac – Pliva – Podovi – Čardak – Podgora – Mlinište – Ovčara – Lisina – Tisova Kosa – Kurijeva Kosa – Potoci – Srnetica. Za potrebe ove pruge u prigradskom dijelu Jajca sagrađena je još jedna zgrada željezničke stanice poznata pod nazivom Šipad. Izgradnjom ove zgrade Jajce dobija dvije zasebne željezničke stanice.<ref name="Šipad">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Jajce_Zeljeznicka%20stanica%20kompl%20HR.pdf |title=Zgrada bivše željezničke stanice Steinbeiss u Jajcu |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=29. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529141904/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Jajce_Zeljeznicka%20stanica%20kompl%20HR.pdf |url-status=dead }}</ref> === Ukidanje uskotračnih pruga === * Pruga Bosanski Brod – Sarajevo počela se parcijalno ukidati nakon puštanja u saobraćaj normalne pruge Sarajevo–[[Ploče]] 1966. godine. * Posljednja dionica ove pruge, Zenica–[[Lašva]], ukinuta je 1. 6. 1975. * Promet na uzanoj pruzi Knin – Lička Kaldrma je obustavljen 29.11.1948. * Promet na uzanoj pruzi Prijedor – Drvar je obustavljen 1.6.1975. * Promet na uzanoj pruzi Licka Kaldrma – Drvar je obustavljen 28.5.1978. == Prvi motorni vozovi == U Slavonskom Brodu građeni su motorni vozovi u kooperaciji sa mađarskom tvornicom Ganz–Budapest – čuveni DMV-801. Prvi takav voz u saobraćaj pušten je 1938. godine na relaciji [[Beograd]] – Sarajevo – [[Dubrovnik]]. Pošto je bio mnogo brži od dotadašnjih parnjača, popularno je nazvan ''Ludi Sarajlija'', po tadašnjem ministru [[Mehmed Spaho|Mehmedu Spahi]]. Krajem '60-ih godina prošlog stoljeća isključeni su iz saobraćaja. == Pruge normalnog kolosjeka == Period neposredno poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] karakteriše izgradnja [[Omladinske radne akcije|omladinskih pruga]] normalnog kolosjeka: * [[Pruga Brčko–Banovići]] (89,100&nbsp;km)<ref name="Hrvatska">{{Cite web |url=http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf |title=Omladinske pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo u arhivskim fondovima Hrvatskog državnog arhiva |work=Hrvatski državni arhiv, Zagreb |access-date=9. 2. 2021 |archive-date=27. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210327072112/http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf |url-status=dead }}</ref> * [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac – Sarajevo]] (238&nbsp;km). Prva je puštena u saobraćaj 7. 11. 1946, a druga 15. 11. 1947.<ref name="Hrvatska"/> * [[Pruga Doboj – Banja Luka]]<ref name="Gradačac">{{Cite web |url= https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2016/05/Pages-from-gg41_web-7.pdf |title=Alen Zečević: Izgradnja željezničkog saobraćaja u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini |work= GRAČANIČKI GLASNIK, časopis za kulturnu historiju |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> U narednom periodu izgrađene su: * [[Unska pruga|Unska pruga Bihać – Knin]] (28. 11. 1948) * [[Modriča]] – [[Gradačac]] izgrađena je 1951, * [[Doboj]] – [[Tuzla]] (27. 8. 1953), * [[Pruga Sarajevo - Ploče|Sarajevo - Ploče]] (1. 10. 1968). Od 1966. do 1978, ukinute su sve uskotračne pruge na teritoriji Bosne i Hercegovine. Već 1969. elektrificirana je pruga Sarajevo – [[Ploče]], a naredni period do 1992. je period elektrifikacije i uvođenja najsavremenijih tehnologija u željezničkom saobraćaju. Željeznički kapaciteti i infrastruktura znatno su uništeni u periodu [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992–95]]. Programi obnove i razvoja realizovani su i uz pomoć i međunarodne zajednice. == Također pogledajte == * [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Željeznice Republike Srpske]] * [[Józef Trajtler]] == Literatura == * Fevzija Ajdin, ''Historija željeznica Bosne i Hercegovine'', Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2006. * Dževad Juzbašić, ''Izgradnja željeznica u BiH u svijetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kallayeve ere''. Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, 1974. * Dušan Žigić, ''Izgradnja pruga i historija željeznica u Bosni i Hercegovini od 1872 do 1972.'' * Fevzija Ajdin, ''Prva bosanskohercegovačka pruga Banja Luka – Dobrljin.'' == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20160816102517/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&task=view&id=44&Itemid=97 Željeznica FBiH] * [https://www.youtube.com/watch?v=Sf-K0Fjw5Pk&t=18s Pruga Drvar-Ostrelj] 8-mm-film iz 1969, UNRRA-Lokomotiva.. * [https://www.youtube.com/watch?v=PBVAxAOTatI&t=13s Ložionica u Drvaru] 8-mm-film iz 1969, UNRRA-Lokomotiva. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] pvm70iuvhroi5lez505emd45l94sqdo 3830770 3830769 2026-04-17T14:01:06Z Panasko 146730 3830770 wikitext text/x-wiki [[File:Eisenbannetz BiH 1892.jpg|mini|desno|Željeznica u BiH 1892 * k.u.k. Bosnabahn: * * Bosanski Brod–Zenica * Bosnisch-Herzegowinische Staatsbahnen: * * Zenica–Sarajevo und Doboj–Simin Han (betrieben durch die Bosnabahn) * * Sarajevo–Metković * * Vogošća–Čevljanovići * * Janjići–Donji Vakuf–Jajce/Bugojno und Podlugovi–Vareš (beide damals projektiert) * k.u.k. Militärbahn * * Dobrljin–Banja Luka * Usoratalbahn * * Doboj–Teslić]] '''Historija željeznice Bosne i Hercegovine''' počinje 1872. godine puštanjem u saobraćaj pruge [[Dobrljin]] – [[Banja Luka]]. == Prva pruga == Nakon posjete Evropi turski sultan [[Abdul Aziz Han]] je donio odluku o gradnji željezničke pruge koja bi povezivala [[Istanbul]] sa [[Beč]]om.<ref name="Ajdin">[https://de.scribd.com/doc/70259912/HISTORIJSKI-RAZVOJ-%C5%BDELJEZNICA-U-BOSNI-I-HERCEGOVINI Ajdin Fevzija - Historijski razvoj željeznica u Bosni i Hercegovini]</ref> U proljeće 1871. započela je izgradnja pruge od [[Dobrljin]]a do Banje Luke i puštena je u saobraćaj krajem decembra 1872. Bila je to pruga normalnog kolosijeka, u dužini od 101,6&nbsp;km. Na pruzi je izgrađeno 13 mostova, od kojih su dva bila željezna. U ložionici u Banjoj Luci bilo je 5 lokomotiva. Dvije su bile izrađene u fabrici Hanomag u Hannoveru u Njemačkoj a tri u fabrici Tubize u Belgiji. Saobraćaj na pruzi Banja Luka – Dobrljin obustavljen je 14. novembra 1875. zbog nedovoljnog broja putnika i roba. Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina dolazi pod vlast [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije. Pruga je popravljena, a saobraćaj od Banje Luke do [[Prijedor]]a uspostavljen je 1. decembra 1878, a do Dobrljina 24. marta 1879. Pruga je dobila naziv "Carska i kraljevska vojna žaljeznica Banja Luka – Dobrljin". Osim za potrebe vojske, željeznica je bila dostupna i za civilno stanovništvo. Tada su izgrađene i nove stanične zgrade, kao i magacini i magacinske utovarno-istovarne rampe. Prvog decembra 1891. željeznička stanica Banja Luka povezana je sa gradom Banja Luka novoizgrađenom željezničkom prugom u dužini od 3&nbsp;km. == Prve uskotračne pruge == === Pruga Bosanski Brod – Sarajevo – Metkovići === Prva uskotračna željeznička pruga u Bosni i Hercegovini, kolosjeka 0,76 m, od Bosanskog Broda do Sarajeva, građena je etapno od 1878. do 1882. Prugu je gradilo 40 inžinjera i 4.000 radnika. 10. septembra 1878. u Derventi je osnovana prva direkcija bosanskohercegovačkih željeznica, pod nazivom Direkcija carskih i kraljevskih bosanskih željeznica. Osoblje Direkcije sačinjavalo je 7 austrougarskih oficira i vojnih činovnika, 39 civilnih činovnika iz Austrougarske i veći broj stranih činovnika. Domaći radnici su bili pomoćno osoblje.<ref name="Ajdin"/> Krajem 1878. pruga je izgrađena do [[Derventa|Dervente]], a 12. februara 1879. godine došao je prvi voz u [[Doboj]]. Do [[Žepče|Žepča]] pruga je otvorena 22. aprila 1879, a 5. juna 1879. prvi voz je stigao u [[Zenica|Zenicu]]. Spojna veza-pruga između Slavonskog i Bosanskog Broda u dužini od 3,484&nbsp;km završena je 5. jula 1879. i tako se ova prva uzana bosanskohercegovačka pruga povezala sa prugama Austro-Ugarske monarhije. Prvi voz u Sarajevo stigao je 5. 10. 1882. Vozni park se sastojao od malih lokomotiva i vagona. Lokomotive su imale jačinu 20 do 40 konjskih snaga, a otvoreni vagoni zvani«loris» imali su nosivost dvije tone. Kvačenje vagona bilo je primitivno i uslijed kruti hveza, često je dolazilo do kidanja vozova u krivinama. Za putnički saobraćaj preuređeno je 10 «lorisa» na taj način što su u četiri ćoška vagona postavljeni vertikalni stubovi irazapeto krovno platno, zvano «SEGEITUH». Sljedeća izgrađena pruga bila je [[ruda]]rsko – [[Šuma|šumska]] pruga [[Donji Čevljanovići|Čevljanovići]] – [[Ivančići]] kojom se izvozila [[mangan]]ska ruda iz bogatog nalazišta kod Čevljanovića i poluobrađeni drveni trupci. Uskotračna željeznička pruga na cijeloj trasi od Sarajeva do [[Metković]]a u dužini od 134,7&nbsp;km, izgrađena je 1891. Direkcija bosanskohercegovačkih zemaljskih željeznica raspolagala je 1910. sa 1.002 kilometra uskotračne željezničke mreže. Za potrebe bosanskohercegovačkih željeznica, [[Švicarska|švicarski]] inžinjer Heinrich Klose od 1885. do 1904. konstruisao je takozvane zupčaste lokomotive, koje su se koristile na prugama velikih nagiba, kakav je dionica od [[Bradina|Bradine]] do [[Podorašac|Podorašca]] i dionica preko Komara. === Pruga Čapljina – Zelenika === Gradnja pruge, poznate i kao Dalmatinska pruga, imala je prvenstveno vojni značaj, jer je [[Zelenika (Herceg Novi)|Zelenika]] luka u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], današnja [[Crna Gora]]. Istovremeno je njena gradnja bila i posljedica rivaliteta između Austrije i [[Mađarska|Mađarske]] oko raspodjele luka na [[Jadransko more|jadranskoj]] obali. Puštena je u saobraćaj 17. jula 1901. Osnovna pruga imala je i dva kraka: * od Huma prema [[Podgorica|Podgorici]] * od Uskoplja prema Gružu kod [[Dubrovnik]]a Dio pruge Čapljina–Hum–Trebinje/Uskoplje–Glavska pripadao je Bosansko-hercegovačkoj državnoj željeznici (BHStB). Dio Uskoplje–Zelenika i Glavska–Gruž pripadao je državnoj austrougarskoj željeznici (kkStB). Od Sarajeva do Gruža saobraćao je voz sa vagonima savremene izvedbe. Za 4 godine prugom je prevezeno 128.000 putnika i 28 miliona tona bruto robnog prometa. Luka u Gružu se razvila isključivo zbog prometa robe iz Bosne i Hercegovine. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] pruga je korištena isključivo za potrebe ofanzivnih dejstava protiv srpske i crnogorske vojske. <gallery widths="200" heights="130"> Old steel bridge just south of Capljina over the river Neretva.jpg|Željezni most kod Gabele preko [[Neretva|Neretve]] Nasep zeleznicni trati Gabela-Dubrovnik, Popovo Polje.jpg|Današnji izgled trase pruge kroz [[Popovo polje]]. Herceg-Novi-former-railway-tunnel.JPG|Trasa pruge kroz Herceg Novi, danas kao šetalište Bahnhof Zelenika.jpg|Stanica Zelenika, najjužnija stanica u Austro-Ugarskoj monarhiji </gallery> === Bosanska istočna pruga === Iz strategijskih razloga, prvenstveno vojnih, Austrougarska monarhija se opredijelila za izgradnju Bosanske istočne pruge, kao dijela ukupne bosanskohercegovačke željeznice (njem: BHStB). Gradila se etapna i imala je dva kraka: * Sarajevo-[[Uvac]] na granici sa [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] bio je osnovni pravac u dužini 137,6&nbsp;km. * Most na Drini kod [[Međeđa (Višegrad)|Međeđe]]-[[Vardište]] na granici sa [[Srbija|Srbijim]] bio je krak u dužini 29,1&nbsp;km. Pruga je ukinuta 1978, ali dijelovi trase postoje i danas, kao i više stanica, tunela i mostova. Neke od stanica imaju status spomenika baštine. Od 2003. manjim dijelom pruge na odvojku od Višegrada do Vardišta i dalje do tzv. "[[Šarganska osmica|Šarganske osmice]]" u Srbiji, saobraća turistički voz "Ćiro". Pruga se smatra jednom od najskupljih, jer joj je trasa položena kroz veoma teške kamenite terene i klisure. Na toj pruzi izgrađeno je 99 tunela, napravljen veliki broj propusta i potpornih zidova. Jedan kilometar te pruge koštao je 450.000 zlatnih kruna, odnosno 50 miliona kruna čitava pruga. Puštena je u saobraćaj 04. 7. 1906. Nakon 1918. god. pruga je vlasništvo [[Jugoslovenska Željeznica|Jugoslovenske Željeznice]] (JDŽ/JŽ). Tokom 1929. pruga je produžena u dužini 4,5&nbsp;km. od Uvca prema [[Priboj]]u u današnjoj Srbiji. Krak [[Ustiprača]]–[[Foča]] otvoren je 1939, a produžetak Foča–[[Miljevina]] 1962. Sedamdesetih godina XX vijeka doći će do ukidanje Istočne pruge. {| class="wikitable" ! Relacija !!Otvaranje!!Zatvaranje !! Dužina (km) |- | Sarajevo – Dobrun ||rowspan="2"|4. juli 1906. ||rowspan="4"|28. maj 1978. || style="text-align:right"|120,5 |- | Most na Drini – Uvac ||style="text-align:right"|38,8 |- | Dobrun – Vardište ||1. august 1906. ||style="text-align:right"|7,4 |- | Uvac – Priboj ||1. januar 1929. ||style="text-align:right"|4,5 |- | Ustiprača – Foča ||17. septembar 1939. ||22. maj 1977. ||style="text-align:right"|41,6 |- | Sarajevo – Novo Sarajevo ||20. maj 1951. ||1. maj 1968. ||style="text-align:right"|1,2 |- | Foča – Miljevina ||1. juli 1962. ||1. april 1976. ||style="text-align:right"|14,0 |- ! colspan="3" |Ukupno ||style="text-align:right"|'''228,0&nbsp;km''' |} <gallery widths="200" heights="130"> Narrow-Gauge-Railway Ostbahn Station-Bistrik (3).jpg|Zgrada željezničke stanice Bistrik. Stanica je u svojim posljednjim godinama stekla svjetsku prepoznatljivost, jer su se pored nje snimali kadrovi filma [[Valter brani Sarajevo]] Narrow-Gauge-Railway Ostbahn Bridge-Dobrik West-of-Pale.jpg|Vijadukt iznad Dobrika kod [[Pale|Pala]] Narrow-Gauge-Railway Ostbahn Tunnels-No-1-65 Most-na-Drini.jpg|Nakon Mosta na Drini kod [[Međeđa|Međeđe]] pruga se račvala prema Vardištu (lijevo) i [[Uvac|Uvcu]] (desno). Za gradnju ovog mosta dužine 130 metara, iz jedne fabrike u južnoj [[Poljska|Poljskoj]] dopremljeno je 94 vagona materijala. Bosnische Ostbahn Flügelstrecke km 3.jpg|Tuneli Br. 3, 4 i 5 poslije Mosta na Drini </gallery> === Šumske i rudničke pruge === Austrougarska monarhija sagradila je i mnoge šumske i rudničke pruge u privatnom vlasništvu koje su služile za eksploataciju rudnog i šumskog bogatstva, kao i za putnički saobraćaj. U početku se nije moglo pristupiti eksploataciji šuma u većim razmjerama zbog nedostatka potrebnih komunikacija. Da bi se to postiglo, bile su potrebne velike investicije za izgradnju šumskih komunikacija, odnosno šumskih željezničkih kolosijeka. Proizvodi drvne industrije postali su najvažniji eksportni artikal bosanske privrede. Izvozilo se uglavnom poluprerađeno drvo, dok se namještaj uvozio. Pred kraj austrougarske uprave, krajem 1916. u Bosni i Hercegovini bilo je oko 1220&nbsp;km šumskih i rudničkih pruga. ==== Pruga Semizovac – Ivančići ==== Godine 1985. za potrebe novootvorenog rudnika [[mangan]]a izgrađena je prva rudnička uskotračna pruga u dužini od oko 22&nbsp;km, od Semizovca do [[Donji Čevljanovići|Čevljanovića]]. Rudnik je pripadao rudarskoj zadruzi "Bosnia” (Gewerkschaft Bosnia). Bila je to prva rudnička pruga u Bosni i Hercegovini, izgrađena kao odvojak od željezničke linije u [[Bosna (rijeka)|dolini Bosne]]. Konzorcij Švejda – Kalmut naknadno je izgradio dio pruge od Čevljanovića do [[Ivančići|Ivančića]], dug oko 2&nbsp;km koji je rudarska zadruga "Bosnia” preuzela u posjed 1897. Cijela rudnička pruga [[Vogošća]] – Ivančići (24,1&nbsp;km) postala je vlasništvo države, a promet na njoj vodile su "Bosansko-hercegovačke državne željeznice”. U javni saobraćaj (putnički) od Vogošće do Ivančića pruga je puštena tokom 1899.<ref name="Pruga">{{Cite web |url= http://radioilijas.ba/danas-je-dan-rudara-osvrt-na-ilijas-nekad-rudarski-grad/ |title=Nermina Durić-Kahvedžić: Danas je Dan rudara-osvrt na Ilijaš nekad rudarski grad - 21.12.2014|work= radioilijas.ba/ |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Izgrađeni krak trase željezničke pruge od Semizovca do Čevljanovića dug je: do Ljubine 9&nbsp;km +523 m, do [[Srednje (Ilijaš)|Srednjeg]] 16+169 i do Čevljanovića 20+252. Najmanji radijus krivina je 40 metara. Uspon i pad pruge je: do Srednjeg 20, a do Čevljanovića 26 ‰. Vožnja do Čevljanovića na usponu trajala je oko 83 minute, a nazad (pad pruge) oko 61 minuta. Broj kolosijeka po stanicama bio je: Semizovac 6, [[Ljubina (Ilijaš)|Ljubina]], Srednje i Čevljanovići po dva, s tim što je u stanici Čevljanovići izgrađena posebna rampa i kolosijek za utovar iskopane rude u teretne vagone ("Erzewerks").<ref name="Pruga"/> Nijedna stanica nije imala okretnicu, a ni trianglu (okretanje tendera lokomotive). Stanica Semizovac za potrebe prevoza putnika imala je jedna kola tipa De (Troosovinska službena kola) i tri para kola tipa BCns (dvoosovinska 2 i 3 razreda sa hodnikom po sredini kola). Za potrebe manevrisanja i vuče vozova u stanici Semizovac snabdijevanje sa lokomotivama tražilo se iz Ložioničke ispostave u [[Podlugovi]]ma. Pruga do Ivančića bila je u upotrebi do 1962. godine, kada je zatvorena zbog nerentabilnosti i nepotrebne.<ref name="Prug">{{Cite web |url=http://vremeplov.ba/?m=20190524 |title=Uoči 56. godišnjice ukidanja: U spomen na uzanu željezničku prugu Semizovac – Ivančići - 24.05.2019|work= vremeplov.ba/ |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> ==== Šipadove pruge ==== {{Glavni|Steinbeis–Šipadove pruge}} Najveće su bile pruge bečkog industrijalca Otta Steinbeissa u zapadnoj Bosni koje će od 1919. preći u vlasništvo [[ŠIPAD|Šipada]] ([[Steinbeis–Šipadove pruge]]). Njima su pripadale pruge [[Prijedor]] – [[Sanski Most]] – Srnetica – [[Drvar]] – Lička Kaldrma i [[Srnetica (Istočni Drvar)|Srnetica]] – Mliništa – [[Jajce]]. Ove pruge imale su vlastiti vozni i vučni park i ložionice. Pruga Prijedor – Sanski Most – Srnetica – Drvar – Lička Kaldrma, završena je u julu 1914, kada izgrađena je i zgrada stare željezničke stanice u Sanskom Mostu.<ref name="Spomenik">{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sanski%20Most_Stara%20zelj%20stanica_kompl%20BOS.pdf|title= Zgrada Stare željezničke stanice u Sanskom Mostu|work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH|access-date= 9. 2. 2017}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Pruga Srnetica – Jajce puštena je u saobraćaj 10. 1. 1916. u dužini 107&nbsp;km. Željezničke stanice na relaciji Jajce – Srnetica bile su: Jajce – Plivska Jezera – Jezero – Volari – Šipovo – Sokolac – Pliva – Podovi – Čardak – Podgora – Mlinište – Ovčara – Lisina – Tisova Kosa – Kurijeva Kosa – Potoci – Srnetica. Za potrebe ove pruge u prigradskom dijelu Jajca sagrađena je još jedna zgrada željezničke stanice poznata pod nazivom Šipad. Izgradnjom ove zgrade Jajce dobija dvije zasebne željezničke stanice.<ref name="Šipad">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Jajce_Zeljeznicka%20stanica%20kompl%20HR.pdf |title=Zgrada bivše željezničke stanice Steinbeiss u Jajcu |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=29. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529141904/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Jajce_Zeljeznicka%20stanica%20kompl%20HR.pdf |url-status=dead }}</ref> === Ukidanje uskotračnih pruga === * Pruga Bosanski Brod – Sarajevo počela se parcijalno ukidati nakon puštanja u saobraćaj normalne pruge Sarajevo–[[Ploče]] 1966. godine. * Posljednja dionica ove pruge, Zenica–Lašva, ukinuta je 1. 6. 1975. * Promet na uzanoj pruzi Knin – Lička Kaldrma je obustavljen 29.11.1948. * Promet na uzanoj pruzi Prijedor – Drvar je obustavljen 1.6.1975. * Promet na uzanoj pruzi Licka Kaldrma – Drvar je obustavljen 28.5.1978. == Prvi motorni vozovi == U Slavonskom Brodu građeni su motorni vozovi u kooperaciji sa mađarskom tvornicom Ganz–Budapest – čuveni DMV-801. Prvi takav voz u saobraćaj pušten je 1938. godine na relaciji [[Beograd]] – Sarajevo – [[Dubrovnik]]. Pošto je bio mnogo brži od dotadašnjih parnjača, popularno je nazvan ''Ludi Sarajlija'', po tadašnjem ministru [[Mehmed Spaho|Mehmedu Spahi]]. Krajem '60-ih godina prošlog stoljeća isključeni su iz saobraćaja. == Pruge normalnog kolosjeka == Period neposredno poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] karakteriše izgradnja [[Omladinske radne akcije|omladinskih pruga]] normalnog kolosjeka: * [[Pruga Brčko–Banovići]] (89,100&nbsp;km)<ref name="Hrvatska">{{Cite web |url=http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf |title=Omladinske pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo u arhivskim fondovima Hrvatskog državnog arhiva |work=Hrvatski državni arhiv, Zagreb |access-date=9. 2. 2021 |archive-date=27. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210327072112/http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf |url-status=dead }}</ref> * [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac – Sarajevo]] (238&nbsp;km). Prva je puštena u saobraćaj 7. 11. 1946, a druga 15. 11. 1947.<ref name="Hrvatska"/> * [[Pruga Doboj – Banja Luka]]<ref name="Gradačac">{{Cite web |url= https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2016/05/Pages-from-gg41_web-7.pdf |title=Alen Zečević: Izgradnja željezničkog saobraćaja u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini |work= GRAČANIČKI GLASNIK, časopis za kulturnu historiju |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> U narednom periodu izgrađene su: * [[Unska pruga|Unska pruga Bihać – Knin]] (28. 11. 1948) * [[Modriča]] – [[Gradačac]] izgrađena je 1951, * [[Doboj]] – [[Tuzla]] (27. 8. 1953), * [[Pruga Sarajevo - Ploče|Sarajevo - Ploče]] (1. 10. 1968). Od 1966. do 1978, ukinute su sve uskotračne pruge na teritoriji Bosne i Hercegovine. Već 1969. elektrificirana je pruga Sarajevo – [[Ploče]], a naredni period do 1992. je period elektrifikacije i uvođenja najsavremenijih tehnologija u željezničkom saobraćaju. Željeznički kapaciteti i infrastruktura znatno su uništeni u periodu [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992–95]]. Programi obnove i razvoja realizovani su i uz pomoć i međunarodne zajednice. == Također pogledajte == * [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Željeznice Republike Srpske]] * [[Józef Trajtler]] == Literatura == * Fevzija Ajdin, ''Historija željeznica Bosne i Hercegovine'', Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2006. * Dževad Juzbašić, ''Izgradnja željeznica u BiH u svijetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kallayeve ere''. Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, 1974. * Dušan Žigić, ''Izgradnja pruga i historija željeznica u Bosni i Hercegovini od 1872 do 1972.'' * Fevzija Ajdin, ''Prva bosanskohercegovačka pruga Banja Luka – Dobrljin.'' == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20160816102517/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&task=view&id=44&Itemid=97 Željeznica FBiH] * [https://www.youtube.com/watch?v=Sf-K0Fjw5Pk&t=18s Pruga Drvar-Ostrelj] 8-mm-film iz 1969, UNRRA-Lokomotiva.. * [https://www.youtube.com/watch?v=PBVAxAOTatI&t=13s Ložionica u Drvaru] 8-mm-film iz 1969, UNRRA-Lokomotiva. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] 5f6hpupkdc3vcuyb4kufpepg0s0u5iu 0 419203 3830813 3631694 2026-04-17T17:50:32Z Amherst99 17984 3830813 wikitext text/x-wiki {{Infokutija valuta |ime_valute =Španska peseta |izvorno_ime =peseta española |slika_1 =100_pesetas.png |opis_1 =Kovanica od 100 peseta |slika_2 =1000pesetas.JPG |opis_2 =Novčanice od 1000 peseta |iso_kod =ESP |korisnik_država ={{ZID|Španija}}, {{ZID|Andora}} |stopa_inflacije = |izvor_datum_inf = |najmanja_jedinica = |oznaka = |kovanice =1, 5, 10, 25, 50, 100, 200, 500 |novčanice =1.000, 2.000, 5.000, 10.000 |oznaka =Pts |nacionalna_banka =http://www.bde.es/ |web_banka = |štamparija = |web_tiskara = |kovnica = |web_kovnica = }} '''Španska peseta''' je, u periodu 1869.-2002., bila valuta [[Španija|Španije]]. Njena oznaka po [[ISO 4217|iso 4217]] kodu je ESP. U praksi su pored naziva peseta korišteni i ''pela'', ''duro'', ''talego'' i ''kilo''. Za izdavanje novca je bila zadužena [[Centralne banka Španije]] (sp. "Banco de España"). Izdavane su novčanice u apoenima od: 1.000, 2.000, 5.000, 10.000. Kovanice su izdavane u apoenima od: 1, 5, 10, 25, 50, 100, 200, 500 peseta. U 2002. pesetu je zamijenio [[euro]]. ==Historija== U 1869. [[Španski eskudo|eskudo]] je zamijenjen pesetom. Španija je već bila članica [[Latinska monetarna unija|Latinske monetarne unije]], osnovanoj u 1868. [[Srebreni standard|Srebreni]] i zlatni standard su bili usvojeni. Nakon 1873. ukinut je srebreni dok je ostao [[zlatni standard]]. Od 1959. Španija postaje članica [[Sporazum iz Bretton Woodsa|sporazum]]<nowiki/>a iz [[Bretton Woods (New Hampshire)|Bretton Woods]]<nowiki/>a. Peseta je time bila vezana za [[američki dolar]] po tečaju 60:1. U 1967. peseta gubi vrijednost u poređenju s [[Britanska funta|britanskom funtom]], te se uvodi novi kurs od 70:1. U 2002. peseta se zamjenjuje eurom po kursu 166.386:1.<ref name="oanda">{{cite web|title=Spanish Peseta|url=https://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/ESP|website=OANDA|access-date=15. 10. 2016|language=en|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924054317/http://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/ESP|url-status=dead}}</ref> Španci trenutno (2014.) imaju oko 1,7 milijardi peseta. Od toga je oko 800 miliona novčanicama a ostalo u kovanicama. Nakon uvođenja eura u januaru 2002. Centralna banka je dala rok zamjene, s tim da je to moguće u svim banka Španije, do juna iste godine. Nakon isteka roka zamjena se može obaviti isključivo preko centralne banke.<ref>{{cite news|last1=Burgen|first1=Stephen|title=Spaniards still holding on to almost €1.7bn worth of pesetas|url=https://www.theguardian.com/world/2014/aug/31/spaniards-holding-pesetas-spain-bank-exchange-euro|access-date=22. 10. 2016|work=Guardian News|publisher=[[The Guardian]]|date=31. 8. 2014|location=[[Barcelona]]|language=en}}</ref> Kovanice se mogu zamijeniti do 31. decembra 2020.<ref name="cbs" /> ==Kovanice== {| class="wikitable" |- ! Vrijednost ! Slika ! Masa<ref name="cbs">{{cite web|title=Banknotes and coins|url=http://www.bde.es/bde/en/areas/billemone/Publico_general/Billetes_y_moned/|website=[[Centralna banka Španije]]|access-date=22. 10. 2016|language=en}}</ref> ! Prečnik<ref name="cbs"/> ! Boja<ref name="cbs"/> ! Sastav<ref name="cbs"/> ! Rub<ref name="cbs"/> |- |1 Ps |[[Datoteka:Spagna_1_peseta_%282%29.JPG|260px]] |0,55 g |14&nbsp;mm |Bijela |[[Aluminij]] |Gladak |- |5 Ps |[[Datoteka:5_pesetas_1999_murcia.png|260px]] |3 g |17,5&nbsp;mm |Žuta |[[Aluminij]]-[[bronza]] |Grub |- |10 Ps |[[Datoteka:1993_10_Pesetas.jpg|260px]] |4 g |18,5&nbsp;mm |Bijela |[[Kupronikl]] |Grub |- |25 Ps |[[Datoteka:1993_25_Pesetas.jpg|260px]] |4,25 g |19,5&nbsp;mm |Žuta |[[Aluminij]]-[[bronza]] |Gladak |- |50 Ps |[[Datoteka:1993_50_Pesetas.jpg|260px]] |5,6 g |20,5&nbsp;mm |Bijela |[[Kupronikl]] |Sedam udubljenja |- |100 Ps |[[Datoteka:1993_100_Pesetas.jpg|260px]] |9,25 g |24,5&nbsp;mm |Žuta |[[Aluminij]]-[[bronza]] |Grub |- |200 Ps |[[Datoteka:1995_200_Pesetas.jpg|260px]] |10,5 g |25,5&nbsp;mm |Bijela |[[Kupronikl]] |Grub s prekidima |- |500 Ps |[[Datoteka:1993_500_Pesetas.jpg|260px]] |12 g |28&nbsp;mm |Žuta |[[Aluminij]]-[[bronza]] |Žuta |} ==Novčanice== U periodu 1989-1992 Centralna banka je izdala nove novčanice koje je dizajnirao [[José María Cruz Novillo]]. One su bile nešto manje. Uvođenjem novih denominirane su stare apoena 200 do 2000 peseta. Novčanice su kombinovale tradicionalne (poput [[Vodeni žig|vodenog znaka]]) i moderne ([[Fluorescentno vlakno|fluorescentna vlakna]]) sigurnosne oznake. U 1992. kao simbol 500 godina otkrića [[Amerika|Amerike]] novčanice su sadržavale španske i američke umjetničke radove. Njemački grafičar [[Reinhold Gerstetter]] je imao značajan utjecaj kod izbora dizajna posljednje serije novčanica.<ref name="cbs" /> {| class="wikitable" |- ! Vrijednost ! Lice<ref name="ecb">{{cite web|title=Spanien|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/exchange/es/html/index.de.html|website=[[Evropska centralna banka]]|access-date=15. 10. 2016|language=de}}</ref> ! Naličje<ref name="ecb"/> ! Opis lica ! Opis naličja |- |1000 Pst |[[Datoteka:1000pesetas.JPG|260px]] |[[Datoteka:1000 pesetas, 12 de octubre de 1992, Francisco Pizarro.jpg|260px]] |[[Hernán Cortés]] |[[Francisco Pizarro]] |- |2000 Pst |[[Datoteka:2000pesetas.JPG|260px]] | |[[José Celestino Mutis]] | |- |5000 Pst |[[Datoteka:5000pesetas.JPG|260px]] | |[[Kristofor Kolumbo]] | |- |10.000 Pst |[[Datoteka:10000pesetas.JPG|260px]] | |Kralj [[Juan Carlos, kralj Španije|Juan Carlos]] |[[Jorge Juan]] |} ==Također pogledajte== *[[Privreda Španije]] *[[Latinska monetarna unija]] ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== *{{es simbol}}[http://www.bde.es/ Centralne banka Španije] {{Commonscat|Coins of Spain}} {{Evropske valute}} [[Kategorija:Španija]] [[Kategorija:Privreda Španije]] [[Kategorija:Historijske valute]] [[Kategorija:Valute zamijenjene eurom]] 40yt5gu99hcdg9rvjmdgq43b1nfa9xz 0 425613 3830753 3826873 2026-04-17T13:02:10Z Panasko 146730 3830753 wikitext text/x-wiki {{Infokutija videoigra | naziv = Grand Theft Auto III | slika = Grand Theft Auto III.svg | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = | razvijač = [[DMA Design]] | izdavač = [[Rockstar Games]] | distributer = [[Take-Two Interactive]] | serijal = ''Grand Theft Auto'' | pogon = [[RenderWare]] | platforme = {{plainlist| * [[PlayStation 2]] * [[Microsoft Windows]] * [[Xbox (konzola)|Xbox]] * [[OS X]] * [[Android (operativni sistem)|Android]] * [[iOS]] * [[Fire OS]] }} | objavljeno = {{Složiv spisak|title=22. 10. 2001.|titlestyle=font-weight:normal; background:transparent; text-align:left;|{{plainlist| * '''PlayStation 2''' * [[Sjeverna Amerika|NA]]: 22. 10. 2001. * [[PAL regija|PAL]]: 26. 10. 2001. * '''Microsoft Windows''' * [[Sjeverna Amerika|NA]]: 21. 5. 2002. * [[PAL regija|PAL]]: 24. 5. 2002. * '''Xbox''' * [[Sjeverna Amerika|NA]]: 31. 10. 2003. * [[PAL regija|PAL]]: 2. 1. 2004. * '''OS X''' * [[Evropa|EU]]: 12. 11. 2010. * [[Sjeverna Amerika|NA]]: 22. 11. 2010. * '''Android''', '''iOS''' * {{abbr|WW|Širom svijeta}}: 15. 12. 2011. * '''Fire OS''' * {{abbr|WW|Širom svijeta}}: 15. 5. 2014. }} }} | žanr = Akcijska avantura, pucačina iz trećeg lica | režimi = | režiser = | producent = [[Leslie Benzies]] | dizajner = | programer = {{plainlist| * Obbe Vermeij * Adam Fowler }} | umjetnik = Aaron Garbut | pisac = {{plainlist| * James Worrall * Paul Kurowski * Dan Houser }} | kompozitor = {{plainlist| * Craig Conner * Stuart Ross }} | kabinet = | arkadni_sistem = | procesor = | zvuk = | prikaz = }} '''''Grand Theft Auto III''''' (skraćeno '''GTA III''' ili '''GTA 3''') jest treća igra serijala ''[[Grand Theft Auto]]'' i predstavlja uvod u trilogiju i njezin hronološki kraj. Godine 2001. objavljena je za [[Sony]] [[PlayStation 2|Playstation 2]], a 2002. za [[Microsoft Windows]]. ''GTA III'' je prva igra serijala u kojoj se koristi [[3D računarska grafika|3D-grafika]]. Standardno se koristi ''[[Third-Person perspektiva]]'', a može se i izabrati i perspektiva, koja se koristila i u [[Grand Theft Auto I|GTA 1]] i [[Grand Theft Auto II|2]]. == Priča == ''GTA III'' je prva igra serije sa izrađenom pričom, koja se priča putem kat-scena u grafiki igre. Priča naslanja na klasičnim gangsterskim filmovima kao što je ''[[Kum (film)|Kum]]'' ili ''[[Lice s ožiljkom (1983)|Scarface]]''. ''GTA III'' se odvija u 2001. u fiktivnom američkom gradu Liberty City. Igrač upravlja nijemim zločincem Claudeom, koji tokom kompletne igre ni jednom progovori riječ i koji se tek u ''[[Grand Theft Auto: San Andreas]]'' može identificirati kao "Claude". Igrač dobiva poslove od različitih osoba, koji vremenom postaju sve zahtijevniji. Kod tih osoba radi se o veoma utjecanjim čelnicima kriminalnih organizacija kao što je Leone-[[Mafija|Mafia]]-familija ([[italijani]]) i [[Yakuza]] ([[japanci]]). Manji poslovi dobiva i od vođa manjih uličnih banda. Igra počinje pljačkom banke, tokom kojega je Claudova djevojka ''Catalina'' njega upucala i on bude uhapšen od policije. Od tada, Claude radi na osveti prema svojoj bivšoj djevojci. Tokom deportacije zatovrenika do zatvora transport je na Callahan Bridgu zaustavljen od strane pripadnika Kolumbijskog Kartela, potom čega oni jednog od nijhovih saborca oslobode. U od jedne ekslopdirane bombe nastalom haosu, Claude zajedno sa bombaškim ekspertom ''8-Ball'' uspije pobjeći od policije. Uz 8-Balla, Claude ulazi u kontakt sa Leone-mafijom. Claude u narednom periodu svojim radom postaje lični asistent dona Leone-mafije, ''Salvtatore Leona''. Catalina je u međuvremenu kao vođa Kolumbijskog Kartela izgradila svoj imperij droga u Liberty Cityu. Nakon što je Claude bombaškim napadom uništio glavni laboratorij Kolumbijskog Kartela, nastaje opasnost od rata između njih i Leone-mafije. Kada Salvatore, don Leone-mafije, uz to i saznaje da je svoja žena ''Maria'' zaljubljena u Clauda, Salvatore želi da ga ubije automobilskom bombom i tako postići mir sa kolumbijancima. Međutim, zahvlajujući Mariji Claude sazna od tog plana i uspije pobjeći u gradski okrug Staunton Island. Od sada, Claude radi zajedno sa Yakuzom na ubijanju Salvatore Leona i u daljem nastavku Catalinin imperij korak po korak uništiti. Kasnije, Claude dolazi i u kontakt sa medijskim mogulem ''Donaldom Loveom'', jednim od najutjecajnjijim ljudima u čitavom Liberty Cityu. Zajedno sa njim Claude isprovocira rat između Kolumbijskog Kartela i Yakuza. To rezultira time, da Catalina mora lično da uđe u taj rat bandi. Ona poubija zadne lidere Yakuza i kidnapuje Mariju, kako bi kasnije od Claude tražila 500.000 dollara da je pusti. Tokom predaje novca, koji se odvija u sjedištu Kolumbijskog Kartela, Catalina ponovo izdaje Clauda i bježi sa novcem do brane. U tom showdownu Claude uspjeva da obori Catalinin helikopter i pobjegne sa Marijom. Tokom zadnje kat-scene, Claude ubija nametljivu Mariju, koja mu je tokom čitave priče samo pravila belaj. Jedini razlog zašto je Claude pristao na predaju novca je bio da se osveti Catalini. == Princip igre == Većinom GTA III se sastoji od kombinacija pucanja i vožnja. Zadatke, koje igrač dobija, mogu se svrstati u tri kategorije: Glavne zadatke, sekularne zadatke i slobodno igranje. Tokom misija, ali i van njih policija regarira na kriminlane radnje igrača. Što više zločina on radi, to više policajaca i drugih jedinica traguju za igračem. Glavni zadatci čine priču igre i tako imaju vremenski redoslijed. Za njih, igrač mora otići kroz raznih osoba, koji se nalaze na određenim mjestima svuda u Liberty Cityu. Nakon toga, dolazi kat-scena u kojem priča se nastavlja i problem, koji treba riješiti, objašnjen, nakon čega igrač oružjem ili/i vozilima, koje on može da nađe u Liberty Cityu, da riješi zadatak. Sekularne misije nisu dio priče, tako da mogu da budu izvršene bilo kada. Tako na primjer u sklopu jedne misije traženja igrač mora nači 100 skrivenih paketića. Monster-stuntovi zahtjevaju realizaciju dugih skokova vozilom. Tokom taxi-misija igrač mora pasante da vozi do njihovih željnih ciljeva. Te vrste misija ne moraju biti odrađene odjednom. Međutim, vatrogasne-, policijske- i ambulantne misije moraju da bude odjednom. Kod tih misija mora se odraditi određeni broj istih zadataka, kao npr. gašenje požara ili ubijanje kriminalaca. Grand Theft Auto III ima [[princip otvorenog svijeta]] (na engleskom Open World), pa tako igrač nije prinuđen da odradi zadatke. Igra nudi razne vrste zabava van zadataka.Tako igrač npr. može namjerno da počini zločine, kako pi privukao pažnju policije, ali i da samo obiđe Liberty City. Djela igrača imaju djelimično uticaj na svoju okolinu u igri. Tako npr. da nakon ubijanja Salvatore Leona igrač gotovo nikad neće proći sjeverni Portland, pogotovo Saint Mark's, da ga jedan pripadnik Leone-mafije neće atakirati. Isto važi i za teretoriju Kolumbijskog Kartela, gdje su kolumbijanci veoma dobro naoružani i predstavljaju veliku opasnost za igrača. == Svijet igre == Grad Liberty city je naslonjen na realnom gradu [[New York]] i sastoji se od tri otoka, koji se tek vremenom pojedinačno otvaraju za igrača. Ta tri otoka su povezana mostovima, jednim tunelom i [[Željeznica|metroom]]. Na prvom otoku, Portlandu, može se i koristiti nadzemna željeznica. Na svakom otoku igrač ima po jedno skrovište, u kojem može da memoriše igru. Ako igrač nađe određeni broj skrivenih paketića, u blizini skrovišta će se pojaviti oružje, oklopna zaštita za igrača i zdravlje. U ''GTA III'' igrač može da izabere između 50 različitih vozila. Međutim, gotovo sva vozila su automobili i brodovi, dok u igri postoji tek jedan avion. Samo "Dodo", jedan [[Cessna]] avion sa propelerima, se može koristi za letove nad Liberty Cityom. === Bande === Veliki broj banda kontroliše grad. Dok nekoliko bandi kao oružje ima samo baseball palice, druge su opremljene Uziima i drugim teškim oružjem. Nekoliko najjačih banda: * ''Kolumbijski kartel:'' Oni prodavaju drogu ''SPANK'' , čime žele da stave Liberty City stave pod svoju kontrolu. * ''Leone mafija:'' Od njih Claude je dobija prve poslove. Saint Mark's se čvrsto nalazi pod njihovom kontrolom, a "Don" im je Salvatore Leone. * ''Trijade:'' Trijade žele da istjeraju Leone mafiju iz Portlanda. Kao kamuflažu koriste fabriku [[Skušovka|skušovki]]. * ''Yakuza:'' Yakuze žele da zaustave kolumbijski kartel, da preko droga osvoji moć u gradu. Pored njih, postoje i nekoliko lokalnih uličnih bandi, koji nemaju puno značaja u priči igre. Među nijima su bande kao ''Diablos, Yardies,'' i ''Southside Hoods.'' Claude od njihovih vođa dobija nekoliko zadataka koji su, međutim, sekularni i nemaju nikakvog značaja za priču igre. == Muzika == Kao i u prošlim, igrač može da bira između nekoliko radio stanica, ali su one puno bolje kvalitete. Stanice su Flashback FM (igra pjesme iz filma ''Scarface''), K-Jah (igra pjesme iz 1980. izašlog albuma ''Scientist Rids The World of the Evil Curse of the Vampires'' od Scientista, originalni jamaikanski [[dub]]), Double Cleff FM (klasična italijanska [[Opera]]), MSX FM ([[Drum and bass]]), Game Radio FM (pjesme [[Hip-hop muzika|hip-hop]] umjetnika stvarne izdavačke kuće Game Recordings), Rise FM ([[Trance muzika|Trance]]), Head Radio i Lips 106 (oboje igraju [[Pop-muzika|pop]] muziku, sve pjesme su kreacije Rockstar Gamesa), te Chatterbox FM (Talk stanica sa Lazlowom). Osim toga je po prvi put u PC verziji moguće, svoje MP3- i Wave- filove integrisati u igru, koje se onda vide kao radio stanica. U [[Xbox]]-verziji je moguće, svoje pjesme sa materne ploče integrisati u igru. == Puštanje u prodaju == Datum puštanja u prodaju Grand Theft Auta III je prvo bio 2. oktobra 2001, ali je nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. u Rockstaru odlučeno da se promjenje neki segmenti igre: Farba vozila policije je promjenjena u crno-bijelu, jer je plavo-bijela previše podsjeća na vozila [[New York Police Department|NYPD-a]]. Osim toga je karakter Darkel, koji je trebao da bude u uvod u igru, izbrisan iz Grand Theft Auta III. Finalna verzija je puštena u prodaju 23. oktobra 2001. Rockstar Games je 15. decembra 2011. povodom 10-godišnjeg jubileja GTA III odlučio da pretvori u Android i iOS verziju od strane ''War Drum Studios.''<ref>{{cite news|url=https://www.android-user.de/im-test-gta-iii-fuer-android/|title=Im Test: GTA III für Android|date=15. 12. 2011|newspaper=Android User|language=de|access-date=22. 1. 2017}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20161125165112/http://www.gta3.de/main.html ''GTA III''] na sajtu ''gta3.de'' * [http://www.mobygames.com/game/grand-theft-auto-iii ''GTA III''] na sajtu ''mobygames.com'' * [[imdbtitle:0277723|''GTA III'']] na [[IMDb]]-ju * [https://www.cinemablend.com/games/GTA-III-Rage-Classic-Mod-Puts-GTA-III-GTA-IV-45301.html ''Grand Theft Auto III: RAGE Classic''] na sajtu ''cinemablend.com'' {{Grand Theft Auto}} {{Zlatni džojstik za igru godine}} [[Kategorija:Grand Theft Auto]] [[Kategorija:Avanturističke igre]] 50j6vij42ishsso1g5za2viuq5qwtgu 0 430309 3830767 3174550 2026-04-17T13:47:49Z Panasko 146730 3830767 wikitext text/x-wiki '''Municipij Bistuensium''' je rimski [[municipium]] na području nekadašnje [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske Dalmacije]], na teritoriji današnje srednje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Izvorna građa == Do sada poznata izvorna građa sa područja srednje Bosne spominje dva naselja koja nose naziv ''Bistue Vetus'' i ''Bistue Nova'', koja se smatraju urbanim središtima municipija. Lokalizacija naselja nije još uvijek tačno i jedinstveno utvrđena, niti je sigurno da li je postojalo jedno ili dva naselja. Nejasna je i veličina i granice municipija. * Ukupno je do danas poznato 6 natpisa koji spominju ili se naslućuje naselje sa imenom Bistue, izvedenih iz osnovnog oblika, kako bi se ukazalo na municipij, odnosno na funkcije koje je neko nosio u konkretnom municipiju. * Pojtingerova karta, na cesti [[Salona]]-Argentaria (Domavia), dugoj CXXII rimskih milja (180 km), označava dvije poimenično navedene lokacije, ''Bistue Vetus i Bistue Nova'', međusobno udaljene 45 rimskih milja (66 km). Između njih navodi se lokacija ''Ad Matricem''. Ova karta je šematskog karaktera, ali ima vrijednost zbog naziva mjesta i njihove udaljenosti od nultog [[Rimski miljokaz|miljokaza]] u Saloni. * Cesta [[Salona]]-Argentarium ([[Domavia]]) bila je uklesana u kamenu uzidanom u toranj katedralne crkve u Splitu. * Geografija Ravenskog Anonima navodi Bistue Betus, vjerovatno Vetus, te lokacija Ibisua ili Bisua, možda Bistue Nova. * Zapisi sa salonitanskih sabora iz 530. i 533, navode ranokršćansku biskupiju Bistoensis (''Bestoensis ecclesia'') na području nekadašnje rimske Dalmacije, na teritoriji današnje srednje Bosne i Hercegovine. * Opeka sa žigom Bistues pronađena u [[Bugojno|Bugojnu]]. odnosno u porječja gornjeg [[Vrbas]]a. == Arheološki lokaliteti == Postoji obimna arheološka građa, a svakako pronađeni ostaci 16 ranokrščanskih bazilika su značajni za historiju rimskog perioda: * [[Ranokršćanska bazilika u Čipuljiću]] * [[Arheološki lokalitet Turbe]] * [[Ranokršćanska bazilika u Malom Mošunju kod Viteza]] * [[Ranokršćanska bazilika u Zenici]] == Prva naučna tumačenja == Izvorna građa i arheološki nalazi izazivaju kod naučnika konfuziju u tumačenjima. U posljednjih 120 godina predlagana su najrazličitija rješenja za lokaliziranje municipalnih/municipalnog središta Bistua. Prvi historičari smještaju Bistue u Šuicu kod [[Kupres]]a, u [[Eminovo Selo]], [[Fojnica|Fojnicu]], oko [[Konjic]]a (engleski arheolog [[Artur Evans]]). Nakon toga sarajevski arheolozi predvođeni [[Ćiro Truhelka|Ćirom Truhelkom]] i [[Karl Pač|Karlom Pačom]], Bistue Vetus lociraju u [[Gradina Varvara (vrelo Rame)|Varvaru]], u Gornjoj Rami, a Bistue Nova u Bilimišće u Zenici. Na obe lokacije su pronađene ranokršćanske bazilike. Ad Matricem se smješta u [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosnu]], Travničko polje i [[Arheološko područje Otinovci|Otinovce]] kod [[Kupres]]a. Ivan Kujundžić, [[Dimitrije Sergejevski]] i [[Esad Pašalić]] smještaju Bistue Novu u [[Mali Mošunj]] kod [[Vitez]]a. == Novija tumačenja == Sistematska istraživanja antičkih komunikacija, naselja, ranokršćanskih bazilika, crkvenog namještaja, epigrafskih i numizmatičkih nalaza, koja su proveli sarajevski arheolozi Esad Pašalić, [[Ivo Bojanovski]] i [[Veljko Paškvalin]] dovela su do teza o jedinstvenom bistuenskom municipiju u čijim se granicama nalazilo područje Rame, gornjeg [[Vrbas]]a, Lašvanska dolina te zenička kotlina. Upravno, privredno i crkveno središte nalazilo se u antičkom naselju Bistues u Čipuljiću, Bugojno. Podloga za ovakav zaključak je značaj antičkog naselja s Grudina (Crkvina) u Čipuljiću, važnost žiga Bistues s rimske tegule iz istog naselja, ranokršćanske bazilike i baptisterija te dekorativna plastike njenog interijera. Rezultate istraživanja do kojih je u pitanju bistuenskog municipija odnosno Bistue nova i Bistue Vetus, došao Bojanovski uvršteni su i u savremenu stručnu literaturu, posredstvom slovenske historičarke Marjete Šašel Kos, koja bistuenski municipij poistovjećuje s putnom stanicom Bistue nova, te ga locira na etničko područje [[Desitijati|Desitijat]]a odnosno u porječja gornjeg Vrbasa, Rame i Lašve gdje su se nalazili rudnici zlata i željeza. Bistue vetus locira na područje [[Tomislavgrad]]a (Duvna). Sličnog je mišljenja i francuski arheolog Pascale Chevalier. == Posljednji stavovi == Komisija za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]] posredno je iznijela svoj stav proglašavajući arheološki lokalitet Čipuljić u Bugojnu za nacionalni spomenik. U svojoj odluci Komisija navodi ''...navode na pretpostavku da je ovdje bio jak civilni i vjerski centar MUN(icipium) BISTVES, a u 6. stoljeću i sjedište biskupije.'' Historičar [[Salmedin Mesihović]] smatra da municipalno (i vjersko) središte municipiuma Bistuensium treba tražiti u dolini rijeke [[Lašva (rijeka)|Lašve]] i na području Zenice == Literatura == * [[Alojz Benac]]-[[Đuro Basler]]-[[Borivoj Ćović]]-[[Esad Pašalić]]-[[Nada Miletić]]-[[Pavao Anđelić]] -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE * [[Ivo Bojanovski]], Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA * Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI * Salmedin Mesihović, Dezitijati, 2007 * Radoslav Dodig - Ante Škegro, Akti crkvenih sinoda održanih 530. i 533. u Saloni, Povijesni prilozi, 35 (2008.) 18: * Ante Škegro, Bestoenska biskupija u svjetlu dosadašnjih istraživanja, Zbornik o Pavlu Anđeliću, Sarajevo 2008, 111-141; * Ante Škegro NOVE SPOZNAJE O NEKIM RANOKRŠĆANSKIM DIJECEZAMA NA ISTOČNOJADRANSKIM PROSTORIMA * Ivan Kujundžić, O položaju rimskoga municipija Bistue nova u Bosni, Vrhbosna: svećenićka revija XLVII, Sarajevo, listopad-studeni 1933, 253-261; * Veljko Paškvalin, Pojava kršćanstva u srednjoj Bosni i njegova hijerarhija u svjetlu novijih arheoloških iskopavanja, == Reference == {{Refspisak}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Zenica]] [[Kategorija:Bugojno]] [[Kategorija:Vitez]] [[Kategorija:Rimska naselja u Bosni i Hercegovini]] o2xrpf9gap4t26t68jh9m7e31dxgg8w 10 436321 3830838 3812081 2026-04-18T08:15:45Z KWiki 9400 3830838 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = ATP brojevi 1 - parovi | naslov = ATP brojevi 1 – parovi | osnovastil = background-color:#465945; color:white; | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Bob Hewitt]] {{small|(1976 – 6 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|MEX|veličina=18px}} [[Raúl Ramírez]] {{small|(1976 / 1977 – 62 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Frew McMillan]] {{small|(1977 / 1979 – 85 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Tom Okker]] {{small|(1979 – 11 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[John McEnroe]] {{small|(1979 / 1989 – 269 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Stan Smith]] {{small|(1981 – 8 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Paul McNamee]] {{small|(1981 – 3 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]] {{small|(1982 / 1984 – 17 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ČSSR|veličina=18px}} [[Tomáš Šmíd]] {{small|(1984 / 1985 – 34 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Anders Järryd]] {{small|(1985 / 1992 – 107 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Robert Seguso]] {{small|(1985 / 1988 – 62 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Ken Flach]] {{small|(1985 / 1986 – 5 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Stefan Edberg]] {{small|(1986 / 1987 – 15 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Yannick Noah]] {{small|(1986 / 1987 – 19 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JUG|veličina=18px}} [[Slobodan Živojinović]] {{small|(1986 – 7 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|EKV|veličina=18px}} [[Andrés Gómez]] {{small|(1986 – 13 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Emilio Sánchez]] {{small|(1989 – 6 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Grabb]] {{small|(1989 / 1993 – 13 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Pugh]] {{small|(1989 / 1990 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Danie Visser]] {{small|(1990 – 27 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Rick Leach]] {{small|(1990 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Pieter Aldrich]] {{small|(1990 – 19 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[David Pate]] {{small|(1991 – 25 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]] {{small|(1991 / 1992 – 40 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Todd Woodbridge]] {{small|(1992 / 2001 – 204 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Kelly Jones (teniser)|Kelly Jones]] {{small|(1992 – 1 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Mark Woodforde]] {{small|(1992 / 2000 – 83 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Richey Reneberg]] {{small|(1993 – 5 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Patrick Galbraith]] {{small|(1993 / 1994 – 4 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jonathan Stark (teniser)|Jonathan Stark]] {{small|(1994 – 6 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KAN|veličina=18px}} [[Grant Connell]] {{small|(1993 / 1994 – 17 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Paul Haarhuis]] {{small|(1994 / 1999 – 71 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ZIM|veličina=18px}} [[Byron Black]] {{small|(1994 – 8 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Jacco Eltingh]] {{small|(1995 / 1998 – 63 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Mahesh Bhupathi]] {{small|(1999 – 4 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Leander Paes]] {{small|(1999 / 2000 – 39 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jared Palmer]] {{small|(2000 / 2002 – 39 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Alex O'Brien]] {{small|(2000 – 5 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Jonas Björkman]] {{small|(2000 / 2005 – 74 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Donald Johnson]] {{small|(2002 – 20 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|BAH|veličina=18px}} [[Mark Knowles]] {{small|(2002 / 2005 – 65 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KAN|veličina=18px}} [[Daniel Nestor]] {{small|(2002 / 2012 – 108 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|BJE|veličina=18px}} [[Maks Mirni]] {{small|(2003 / 2012 – 57 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Bob Bryan]] {{small|(2003 / 2015 – 439 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Mike Bryan]] {{small|(2003 / 2019 – 506 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SRB|veličina=18px}} [[Nenad Zimonjić]] {{small|(2008 / 2010 – 40 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Marcelo Melo]] {{small|(2015 / 2018 – 56 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Jamie Murray]] {{small|(2016 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Nicolas Mahut]] {{small|(2016 / 2017 – 39 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|FIN|veličina=18px}} [[Henri Kontinen]] {{small|(2017 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|POLJ|veličina=18px}} [[Łukasz Kubot]] {{small|(2018 – 19 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|HRV|veličina=18px}} [[Mate Pavić]] {{small|(2018 / 2025 – 97 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KOL|veličina=18px}} [[Juan Sebastián Cabal]] {{small|(2019 / 2020 – 29 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KOL|veličina=18px}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] {{small|(2019 / 2021 – 68 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|HRV|veličina=18px}} [[Nikola Mektić]] {{small|(2021 – 3 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Joe Salisbury]] {{small|(2022 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Rajeev Ram]] {{small|(2022 / 2023 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Wesley Koolhof]] {{small|(2022 / 2023 – 34 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} '''[[Neal Skupski]] {{small|(2022 / 2026 – 45 s)'''}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Austin Krajicek]] {{small|(2023 / 2024 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Rohan Bopanna]] {{small|(2024 – 8 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Matthew Ebden]] {{small|(2024 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Marcel Granollers]] {{small|(2024 – 22 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ARG|veličina=18px}} [[Horacio Zeballos]] {{small|(2024 / 2026 – 23 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAL|veličina=18px}} [[Marcelo Arévalo]] {{small|(2024 / 2025 – 40 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Lloyd Glasspool]] {{small|(2025 / 2026 – 24 s)}}}} | ispod = * ATP-lista parova vodi se od 1. 3. 1976 * (Prvi put na br. 1 / Posljednji put na br. 1 – broj sedmica na br. 1 / s / ) * Trenutni br. 1 podebljan(i) (do 23. 2. 2026)<noinclude><ref>https://www.atptour.com/en/rankings/doubles</ref></noinclude> }}<noinclude>[[Kategorija:Teniski šabloni|ATP brojevi 1 - parovi]]</noinclude> 03n1cpppfh57h2i90qk9yj34xneyivn 0 445367 3830766 3635616 2026-04-17T13:46:06Z Panasko 146730 3830766 wikitext text/x-wiki '''Zgrada Oficirskog doma u Travniku''' nalazi se u Gornjoj čaršiji, sa sjeverne strane rijeke [[Lašva (rijeka)|Lašve]], u srednjem dijelu [[Travnik]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 1. do 4. decembra 2009. donijela je odluku da se zgrada proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća).<ref name="Spomenik">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3287 |title= Zgrada oficirskog doma u Travniku |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 21. 5. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220521065829/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3287 |url-status= dead }}</ref> == Historija == Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda, Gornja čaršija, odnosno područje zvano Luke nisu izgubile na značaju. Nova vlast je nastavila sa gradnjom značajnih objekata. Zgrada Oficirskog doma, objekti Nove kasarne, Željezničke stanice i Sreskog načelništva su objekti, izgrađeni od državnih sredstava [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]]. Oficirski dom izgrađen je 1906. za potrebe oficirskog doma i menze, između Velikog konaka (gdje su svoju rezidenciju imali bosanski namjesnici) na zapadu, i Malog konaka ( gdje su bili smješteni šerijatski suci) na istoku. U periodu između dva svjetska rata dom imao je javnu namjenu. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] predat je na upravljanje [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]]. Tokom 1950. porušen je Veliki konak na zapadu, i na tom mjestu 1952. izgrađen zapadni aneks u funkciji pozorišne i kino dvorane, u obliku i stilu izvornog dijela, sa obilježjima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. U dvorišnom dijelu su izgrađeni pomoćni objekti i ljetna pozornica. Godine 1964. općina Travnik preuzima dom, a 1972. preduzeće tekstilne industrije "Borac" i u njemu otvara ekskluzivni restoran. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] dom je degradiran usljed neodržavanja, a 2004. preuzima ga preduzeće "Bajra" iz Travnika. Regulacionim planom lokaliteta "Konak – Luke“ , predviđa se izgradnja Velikog konaka, što podrazumijeva rušenje zapadnog krila Oficirskog doma. == Opis == Zgrada Oficirskog doma u Travniku je objekt pravougaonog tlocrtnog osnova dimenzija 51,69&nbsp;m x 12,17&nbsp;m, ukupne spratnosti prizemlje + potkrovlje. Ukupna visina do sljemena iznosi 10,23&nbsp;m, a do krovne strehe 5,50&nbsp;m. Sastoji se od istočnog i zapadnog krila koji su građeni u različitim vremenskim epohama. Glavne fasade izvedene su u [[Historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini|historicističkom]] maniru, dok su sporedna - zapadna i zapadni dio južne fasade znatno skromnije izvedbe. == Literatura == * [[Hamdija Kreševljaković]], Saraji ili dvori bosanskih namjesnika (1463-1878), knjiga III, Naše starine. Sarajevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti BiH * M. Udovičić, Travnik u vrijeme austrougarske (1878-1918). Travnik: Arhiv Srednje Bosne u Travniku == Reference == {{Refspisak}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Travniku]] [[Kategorija:Građevine u Travniku]] [[Kategorija:Historija Travnika|Oficirski dom]] suuc85g7ckr5rir212v432raz1dcdt0 0 447112 3831097 3790060 2026-04-18T11:55:14Z Mhare 481 infokutija 3831097 wikitext text/x-wiki {{Tačnost}} {{Infokutija rat | sukob = Napad na Kravicu | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | datum = 7. januar 1993. | mjesto = [[Kravica (Bratunac)|Kravica]], [[Bratunac]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | rezultat = Snage [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] zauzele su Kravicu, Šiljkoviće i Ježesticu; srpske snage povukle su se iz sela | strana1 = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] | strana2 = [[Vojska Republike Srpske]] i lokalne srpske seoske straže | komandant1 = [[Naser Orić]] | komandant2 = | snage1 = Jedinice iz [[Srebrenica|srebreničke]] enklave | snage2 = Lokalni stražari, pripadnici VRS-a i naoružani mještani | žrtve1 = | žrtve2 = 46 poginulih: 35 vojnika i 11 civila<ref name="Myth of Bratunac">{{cite web|url=http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|title=The Myth of Bratunac: A Blatant Numbers Game|publisher=Research and Documentation Center|archive-url=https://web.archive.org/web/20090508095038/http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|archive-date=8. 5. 2009|access-date=18. 4. 2026}}</ref> }} '''Napad na Kravicu''' desio se 7. januara [[1993]]. za vrijeme [[Pravoslavna crkva|pravoslavnog]] [[Božić]]a. U napadu učestvovali su jedinice [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]: četa Stari Grad, brigada Potočari, brigada Sućeska, brigada "3. maj" iz Kragljivode, Samostalni bataljon Osmače, četa Pusmulići Samostalnog bataljona Srebrenica, 6. odred iz Kamenice, 114. istočnobosanska brigada, Samostalni bataljon Voljavica, Samostalni bataljon Biljeg i 1. ceranski odred, pod komandom [[Naser Orić|Nasera Orića]]<ref name="un.org">http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27263#.WZ_49_jXbIU</ref><ref name="Optužnica">[http://www.icty.org/x/cases/oric/ind/bcs/oric-ai030716b.htm Izmjenjena optužnica Mežunarodnog suda za Bivšu Jugoslaviju IT-03-68-PT]</ref> na [[Bratunac|bratunačko]] [[selo]] [[Kravica (Bratunac)|Kravica]]. == Uvod == Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], [[Srebrenica]] je bila pod opsadom snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS). Srpske snage rijetko su dopuštavale da se humanitarna pomoć unese u srebreničku enklavu. Rezultat toga bile su glad i nedostatak medicine među bošnjačkom stanovništvu Srebrenice. Pretpostavlja se da je ARBiH napadala pod ciljem da nađe hranu, oružje i vojnu opremu.<ref name="un.org"/> == Napad == 7. i 8. januara 1993. godine, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine napali su Kravicu, čije se stanovništvo sastavljalo isključivo od Srba. Vojnici ARBiH su pretežno bili iz brojnih sela srebreničke enklave. U sukobu je ubijeno 46 ljudi: 35 vojnika VRS-a i 11 civila.<ref name="Myth of Bratunac">{{cite web|url=http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html |title=The Myth of Bratunac: A Blatant Numbers Game |access-date=22. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090508095038/http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html |archive-date=8. 5. 2009 |publisher=Research and Documentation Center}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bratunac]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] 2nopo4ywkl14pmosc1aqqp9q17pe3vl 3831098 3831097 2026-04-18T11:56:11Z Mhare 481 3831098 wikitext text/x-wiki {{Tačnost}} {{Infokutija rat | sukob = Napad na Kravicu | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | datum = 7. januar 1993. | mjesto = [[Kravica (Bratunac)|Kravica]], [[Bratunac]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | rezultat = Snage [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] zauzele su Kravicu, Šiljkoviće i Ježesticu; srpske snage povukle su se iz sela | strana1 = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] | strana2 = [[Vojska Republike Srpske]] i lokalne srpske seoske straže | komandant1 = [[Naser Orić]] | komandant2 = | snage1 = Jedinice iz [[Srebrenica|srebreničke]] enklave | snage2 = Lokalni stražari, pripadnici VRS-a i naoružani mještani | žrtve1 = | žrtve2 = 46 poginulih: 35 vojnika i 11 civila<ref name="Myth of Bratunac">{{cite web|url=http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|title=The Myth of Bratunac: A Blatant Numbers Game|publisher=Research and Documentation Center|archive-url=https://web.archive.org/web/20090508095038/http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|archive-date=8. 5. 2009|access-date=18. 4. 2026}}</ref> }} '''Napad na Kravicu''' desio se 7. januara [[1993]]. za vrijeme [[Pravoslavna crkva|pravoslavnog]] [[Božić]]a. U napadu učestvovali su jedinice [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]: četa Stari Grad, brigada Potočari, brigada Sućeska, brigada "3. maj" iz Kragljivode, Samostalni bataljon Osmače, četa Pusmulići Samostalnog bataljona Srebrenica, 6. odred iz Kamenice, 114. istočnobosanska brigada, Samostalni bataljon Voljavica, Samostalni bataljon Biljeg i 1. ceranski odred, pod komandom [[Naser Orić|Nasera Orića]]<ref name="un.org">http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27263#.WZ_49_jXbIU</ref><ref name="Optužnica">[http://www.icty.org/x/cases/oric/ind/bcs/oric-ai030716b.htm Izmjenjena optužnica Mežunarodnog suda za Bivšu Jugoslaviju IT-03-68-PT]</ref> na [[Bratunac|bratunačko]] [[selo]] [[Kravica (Bratunac)|Kravica]]. == Uvod == Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], [[Srebrenica]] je bila pod opsadom snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS). Srpske snage rijetko su dopuštavale da se humanitarna pomoć unese u srebreničku enklavu. Rezultat toga bile su glad i nedostatak medicine među bošnjačkom stanovništvu Srebrenice. Pretpostavlja se da je ARBiH napadala pod ciljem da nađe hranu, oružje i vojnu opremu.<ref name="un.org"/> == Napad == 7. i 8. januara 1993. godine, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine napali su Kravicu, čije se stanovništvo sastavljalo isključivo od Srba. Vojnici ARBiH su pretežno bili iz brojnih sela srebreničke enklave. U sukobu je ubijeno 46 ljudi: 35 vojnika VRS-a i 11 civila.<ref name="Myth of Bratunac"> </ref> == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bratunac]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] 9fpl4hsj219s4szbzvw8kpdwggwoku0 3831103 3831098 2026-04-18T11:58:25Z Mhare 481 3831103 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Masak u Kravici 1995.}} {{Infokutija rat | sukob = Napad na Kravicu | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | datum = 7. januar 1993. | mjesto = [[Kravica (Bratunac)|Kravica]], [[Bratunac]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | rezultat = Snage [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] zauzele su Kravicu, Šiljkoviće i Ježesticu; srpske snage povukle su se iz sela | strana1 = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] | strana2 = [[Vojska Republike Srpske]] i lokalne srpske seoske straže | komandant1 = [[Naser Orić]] | komandant2 = | snage1 = Jedinice iz [[Srebrenica|srebreničke]] enklave | snage2 = Lokalni stražari, pripadnici VRS-a i naoružani mještani | žrtve1 = | žrtve2 = 46 poginulih: 35 vojnika i 11 civila<ref name="Myth of Bratunac">{{cite web|url=http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|title=The Myth of Bratunac: A Blatant Numbers Game|publisher=Research and Documentation Center|archive-url=https://web.archive.org/web/20090508095038/http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|archive-date=8. 5. 2009|access-date=18. 4. 2026}}</ref> }} '''Napad na Kravicu''' desio se 7. januara [[1993]]. za vrijeme [[Pravoslavna crkva|pravoslavnog]] [[Božić]]a. U napadu učestvovali su jedinice [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]: četa Stari Grad, brigada Potočari, brigada Sućeska, brigada "3. maj" iz Kragljivode, Samostalni bataljon Osmače, četa Pusmulići Samostalnog bataljona Srebrenica, 6. odred iz Kamenice, 114. istočnobosanska brigada, Samostalni bataljon Voljavica, Samostalni bataljon Biljeg i 1. ceranski odred, pod komandom [[Naser Orić|Nasera Orića]]<ref name="un.org">http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27263#.WZ_49_jXbIU</ref><ref name="Optužnica">[http://www.icty.org/x/cases/oric/ind/bcs/oric-ai030716b.htm Izmjenjena optužnica Mežunarodnog suda za Bivšu Jugoslaviju IT-03-68-PT]</ref> na [[Bratunac|bratunačko]] [[selo]] [[Kravica (Bratunac)|Kravica]]. == Uvod == Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], [[Srebrenica]] je bila pod opsadom snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS). Srpske snage rijetko su dopuštavale da se humanitarna pomoć unese u srebreničku enklavu. Rezultat toga bile su glad i nedostatak medicine među bošnjačkom stanovništvu Srebrenice. Pretpostavlja se da je ARBiH napadala pod ciljem da nađe hranu, oružje i vojnu opremu.<ref name="un.org"/> == Napad == 7. i 8. januara 1993. godine, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine napali su Kravicu, čije se stanovništvo sastavljalo isključivo od Srba. Vojnici ARBiH su pretežno bili iz brojnih sela srebreničke enklave. U sukobu je ubijeno 46 ljudi: 35 vojnika VRS-a i 11 civila.<ref name="Myth of Bratunac"> </ref> == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bratunac]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] tefz3y0zlsfz3l8l3lqup3x595u0dyc 0 453533 3830768 3823143 2026-04-17T13:54:37Z Panasko 146730 3830768 wikitext text/x-wiki Područje [[Visoko]]g bilo je naseljeno od 5. milenijuma p. n. e, dok je [[Arheološko područje Okolište|Okolište]] reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], i jedno od najvećih<ref>Müller 2006; Hofmann et al. 2007, 195–200</ref>{{sfn|Kujundžić-Vejzagić, Muller, Rassmann, Schuler|2004|p=13-31}} [[neolit]]skih naselja u jugoistočnoj Evropi. Visočka dolina bila je rani centar [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovne države Bosne]].{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} U [[Mile (Visoko)|Milima]] je bilo bansko sjedište i centar [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|državnog života]], gdje se održavao [[stanak]], te krunidbeno mjesto prvog [[Bosanski kraljevi|bosanskog kralja]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka Kotromanića]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}} [[Stari grad Visoki]] koji se nalazi na [[Grad (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] je bio politički važna [[tvrđava]]<ref>[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)</ref>, a njegovo podgrađe [[Podvisoki]] je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref name=":7">[[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – Doba stare bosanske države, „Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162<br /></ref> U prvoj polovini 14. stoljeća, je u obližnjim [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]] bila kuća [[Crkva bosanska|krstjana]].{{sfn|Anđelić|1984|p=125}} Od srednjovjekovnog grada, Visoko će izrasti u naselje osmanskog tipa. U okvirima ovog novog tipa grada historijsku ulogu imao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]]<ref>Šabanović, „Dvije najstarije vakufname u Bosni“, 35.<br /></ref> 11. novembra 1911, u zadnjim godinama [[Visoko u sastavu Austro-Ugarske|Austrougarske uprave]], grad je skoro potpuno izgorio u [[požar]]u koji je slučajno započet.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/zenicko-dobojski-kanton/430394/danas-117-godisnjica-visocke-jangije-pozar-u-kojem-je-izgorjela-cijela-carsija|title=Danas 117. godišnjica visočke jangije: Požar u kojem je izgorjela cijela čaršija|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=7. 5. 2019}}</ref> Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Visoko je najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], dok su danas nosioci [[Privreda|privrednog]] razvoja i dalje kožarsko-tekstilna industrija, ali i [[Automobil|auto-industrijska]]. Od 2006. Visoko posjećuju desetine hiljada turista<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/teme/294495/pozitivan-primjer-visoko-vrvi-od-turista-svi-dobro-znamo-zasto-ali-vlast-to-ne-zanima|title=POZITIVAN PRIMJER {{!}} Visoko vrvi od turista, svi dobro znamo zašto, ali vlast to ne zanima|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=6. 5. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/turisticka-ponuda-visokog-dostupna-na-internet-platformi|title=Turistička ponuda Visokog dostupna na internet platformi|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=Oslobođenje d.o.o.|language=bs-ba|access-date=6. 5. 2019}}</ref> zbog [[Bosanske piramide|tvrdnji]] [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] da u Visokom postoje pradavne piramide.<br /> == Prahistorija == {{Glavni|Arheološko područje Okolište|Arheološki lokalitet Donje Moštre}} U [[Visoko|visočkom]] bazenu u [[kasni neolit|kasnom neolitu]] razvila se gusta mreža naselja [[Kakanjska kultura|kakanjske]] i [[Butmirska kultura|butmirske]] kulturne grupe, koncentrirana ponajviše uz doline rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojnice]]. Dosadašnjim istraživanjima u samom bazenu i njegovim bočnim dolinama evidentirano je oko petnaest srednjoneolitskih i kasnoneolitskih lokaliteta, među kojima se izdvajaju [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Donje Moštre]], Arnautovići, Zbilje, Ginje, Dvor, Čifluk i Hadžići.<ref name="Aegeo2008">{{cite web |last1=Hofmann |first1=Robert |last2=Kujundžić-Vejzagić |first2=Zilka |last3=Müller |first3=Johannes |last4=Müller-Scheeßel |first4=Nils |last5=Rassmann |first5=Knut |title=Excavations in Okolište and the reconstruction of Late Neolithic settlement processes in the Visoko Basin in Central Bosnia (5200–4500 BCE) |url=https://aegeobalkanprehistory.kreas.ff.cuni.cz/2008/04/11/excavations-in-okoliste-and-the-reconstruction-of-late-neolithic-settlement-processes-in-the-visoko-basin-in-central-bosnia-5200-4500-b-c/ |website=Aegeo-Balkan Prehistory |date=11. 4. 2008 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Najznačajniji među tim lokalitetima jest [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], smješteno na pleistocenskoj riječnoj terasi u sjevernom dijelu visočkog bazena. Površina naselja iznosila je približno 7,5 hektara, a debljina kulturnih slojeva dosezala je do tri metra, što ga čini ne samo najvećim poznatim neolitskim naseljem u visočkom bazenu nego i jednim od najvećih lokaliteta [[Butmirska kultura|butmirske kulture]] uopće.<ref name="Aegeo2008" /> Istraživanja upućuju na to da druga butmirska naselja u pravilu nisu prelazila 3,5 hektara, pa se Okolište tumači kao središnje naselje u hijerarhijski organiziranom naseljenskom sistemu centralne Bosne.<ref name="Aegeo2008" /><ref name="AcademiaSocio">{{cite web |last1=Müller-Scheeßel |first1=Nils |last2=Hofmann |first2=Robert |last3=Müller |first3=Johannes |last4=Rassmann |first4=Knut |title=The Socio-Political Development of the Late Neolithic Settlement of Okolište/Bosnia-Hercegowina: Devolution by Transhumance? |url=https://www.academia.edu/4449431/The_Socio_Political_Development_of_the_Late_Neolithic_Settlement_of_Okoli%C5%A1te_Bosnia_Hercegowina_Devolution_by_Transhumance |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Geomagnetska prospekcija i arheološka iskopavanja, koja se na Okolištu sistematski provode od 2002. godine u saradnji [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]], Rimsko-germanske komisije u Frankfurtu i Univerziteta u Kielu, pokazala su da je naselje bilo planski organizirano. U više istraženih sektora utvrđeni su nizovi paralelno postavljenih kuća, među kojima su registrirani i ostaci spaljenih objekata, kao i tragovi neizgorjelih kuća iz različitih građevinskih faza.<ref name="Aegeo2008" /> Najbolje istražene kuće bile su pravougaone osnove, približnih dimenzija 4 × 10 m, s unutrašnjom podjelom na više prostorija.<ref name="Aegeo2008" /> Naselje je bilo i utvrđeno. Oko ranih faza Okolišta postojao je sistem opkopa, podignut približno oko 5200/5100. godine p. n. e. i obnavljan najmanje dvaput do oko 4900. p. n. e.<ref name="Aegeo2008" /> Istraživanja su pokazala da je vanjski opkop stariji od unutrašnjeg, što se tumači kao znak da je naselje već u ranoj fazi smanjeno s približno 7,5 na oko 5,6 hektara.<ref name="Aegeo2008" /> U kasnijem razvoju njegova površina dodatno se smanjila, pa je oko 4500. p. n. e. obuhvatala oko 1,2 hektara.<ref name="Aegeo2008" /><ref name="ANUBIHKeramika">{{cite journal |title=Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien |url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.20.pdf |journal=Godišnjak/Jahrbuch Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH |year=2013 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Na osnovu rezultata iskopavanja i geomagnetskih snimanja procijenjeno je da je u ranijoj fazi Okolišta istovremeno postojalo oko 200 kuća, što uz pretpostavku od pet članova po domaćinstvu daje približno hiljadu stanovnika.<ref name="Aegeo2008" /> Ako se slična gustina izgradnje projicira i na druga kasnoneolitska naselja visočkog bazena, ukupno stanovništvo tog prostora moglo je iznositi oko 3.500 ljudi, odnosno oko 32 stanovnika po km².<ref name="Aegeo2008" /> Takva koncentracija stanovništva ubraja visočki bazen među gušće naseljene neolitske prostore u ovom dijelu [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]].<ref name="AcademiaSocio" /> Analize pokretnog arheološkog materijala, keramike, životinjskih kostiju i ugljeniziranih biljnih ostataka pokazuju da je privreda neolitskih zajednica u visočkom bazenu počivala na kombinaciji [[zemljoradnja|zemljoradnje]] i [[stočarstvo|stočarstva]], pri čemu je govedarstvo imalo posebno važno mjesto.<ref name="Aegeo2008" /> Istovremeno, promjene u veličini naselja, rasporedu kuća i širenju manjih lokaliteta na rubovima bazena ukazuju na dugotrajan proces preoblikovanja naseljenskog sistema tokom kasnog neolita.<ref name="Aegeo2008" /><ref name="AcademiaPottery">{{cite web |title=Style and Function of Pottery in Relation to the Development of Late Neolithic Settlement Patterns in Central Bosnia |url=https://www.academia.edu/1625131/Style_and_Function_of_Pottery_in_Relation_to_the_Development_of_Late_Neolithic_Settlement_Patterns_in_Central_Bosnia |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U novijoj literaturi Okolište se razmatra i kao važan primjer društvene diferencijacije u neolitskim zajednicama centralne Bosne. Pojedini autori povezuju kasnije smanjenje naselja i dugotrajni pad njegove važnosti s unutrašnjim društvenim napetostima i nejednakim pristupom ključnim resursima.<ref name="RGCapability">{{cite web |title=Using the Capability Approach to Conceptualise Inequality in Archaeology: the Case of the Late Neolithic Bosnian Site Okolište c. 5200–4600 BCE |url=https://www.researchgate.net/publication/277352668_Using_the_Capability_Approach_to_Conceptualise_Inequality_in_Archaeology_the_Case_of_the_Late_Neolithic_Bosnian_Site_Okoliste_c_5200-4600_bce |website=ResearchGate |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Zbog svojih naučnih, kulturno-historijskih i dokumentarnih vrijednosti, prahistorijsko naselje na lokalitetu Okolište u naseljima Okolište i Radinovići proglašeno je [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONSOkoliste">{{cite web |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – Tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Metalno doba == Kontinuitet naseljenosti na području današnjeg [[Visoko]]g nastavljen je i tokom [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]]. Arheološki nalazi pokazuju da se u tom razdoblju stanovništvo u većoj mjeri vezivalo za uzvišene i prirodno zaštićene položaje, odnosno za [[gradina|gradinska]] naselja, dok su plodna riječna polja i dalje ostala važna za privredu i komunikacije.<ref name="DzinoDezidijati">{{cite journal |last=Džino |first=Danijel |title=„Dezidijati“: identitetski konstrukt između antičkih i suvremenih percepcija |url=https://www.academia.edu/245190/_Dezidijati_Identitetski_konstrukt_izme%C4%91u_anti%C4%8Dkih_i_suvremenih_percepcija |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH |volume=36 |year=2009 |pages=75–96 |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="MesihovicBitka">{{cite web |last=Mesihović |first=Salmedin |title=Battle for Illyricum / Bitka za Ilirik |url=https://www.academia.edu/37576870/Battle_for_Illyricum_Bitka_za_Ilirik |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Na visočkom području iz željeznog doba poznat je veći broj nalazišta i gradinskih položaja, među kojima se u literaturi navode Hadžići, brdo Gradina, Kopači, Malo Čajno, Zbilje, Mokronoge, Vratnica i Porječani.<ref name="MesihovicBitka" /> Ovi lokaliteti pripadaju širem kulturnom prostoru srednje Bosne, koji se u arheologiji najčešće povezuje sa [[Srednjobosanska kulturna grupa|srednjobosanskom kulturnom grupom]] bronzanog i željeznog doba.<ref name="DzinoDezidijati" /> U kasnijoj historiografskoj i arheološkoj tradiciji taj se prostor obično dovodi u vezu s [[Iliri|ilirskim]] [[Dezidijati]]ma, premda savremena nauka upozorava da se etnički identiteti iz antičkih pisanih izvora ne mogu jednostavno projicirati na cijelo prethistorijsko razdoblje.<ref name="DzinoDezidijati" /> Posebno važan nalaz predstavlja nekropola Vratnica-Gornji Skladovi kod Visokog. Riječ je o zajedničkoj inhumacijskoj grobnici s ostacima većeg broja muškaraca, koja se u stručnoj literaturi najčešće tumači kao grobna cjelina ratnika poginulih u oružanom sukobu.<ref name="MesihovicBitka" /> U grobnici su pronađeni željezni vrhovi kopalja, ulomci kratkih mačeva i noževa, kao i skromniji grobni prilozi poput fibula, igala, dugmadi, prstenja, perli, keramike i životinjskih kostiju.<ref name="MesihovicBitka" /> Na osnovu objavljenih analiza grobnica se uglavnom datira u mlađe željezno doba, najčešće u drugu polovinu ili kraj 4. stoljeća p. n. e, i ubraja se među najznačajnije nalaze te vrste u visočko-brežanskoj podregiji.<ref name="DzinoDezidijati" /><ref name="MesihovicBitka" /> Za željezno doba važna je i gradina Gradac u Gunjačama, na području Mokronoga. Taj lokalitet pripada grupi utvrđenih uzvisinskih naselja koja su imala nadzor nad okolnim plodnim zemljištem i komunikacijama, a u literaturi se navodi da je mokronoška gradina imala približne dimenzije oko 300 × 100 metara.<ref name="MesihovicBitka" /> Mreža takvih gradina na prostoru Visokog i šire srednje Bosne upućuje na dobro organiziran sistem naseljenosti u kojem su prirodno zaštićeni položaji imali istaknutu odbrambenu i nadzornu ulogu.<ref name="DzinoDezidijati" /><ref name="MesihovicBitka" /> Iako je na području Visokog evidentiran veći broj lokaliteta iz metalnog doba, mnogi od njih nisu sistematski istraženi, pa su dosadašnja saznanja u znatnoj mjeri zasnovana na starijim zaštitnim iskopavanjima, površinskim nalazima i naknadnim reinterpretacijama. Uprkos tome, raspored gradina i nekropola pokazuje da je visočki kraj tokom metalnog doba predstavljao važan dio kulturnog i naseljenskog prostora srednje Bosne.<ref name="DzinoDezidijati" /> == Antički period == Visočko područje ušlo je u [[antika|antičko]] razdoblje nakon uspostave [[Rimsko Carstvo|rimske]] vlasti nad srednjom [[Bosna|Bosnom]] u vrijeme završnih [[Oktavijan August|Augustovih]] osvajanja [[Ilirik]]a i potom je, uz prekid izazvan [[Veliki ilirski ustanak|Velikim ilirskim ustankom]] od 6. do 9. n. e, ostalo u sastavu rimske države sve do kasne antike.<ref name="MesihovicMostre">{{cite web |last=Mesihović |first=Salmedin |title=Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog |url=https://www.academia.edu/3613572/Anti%C4%8Dko_naselje_uz_Zimo%C5%A1nicu_u_Mo%C5%A1trima_kod_Visokog |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="ANUBIHBihAntika">{{cite web |last=Bojanovski |first=Ivo |title=Bosna i Hercegovina u antičko doba |url=https://bastina.anubih.ba/items/621ab2c1-9f51-4eb2-b32a-eba5fc0a9690 |website=Baština ANUBiH |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |year=1988 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U rimsko doba visočki kraj pripadao je prostoru intenzivne naseobinske i komunikacijske aktivnosti, posebno u širem području [[Moštre|Moštra]], koje je zbog svog položaja imalo važnu ulogu u povezivanju doline [[Bosna (rijeka)|Bosne]] s pravcima prema [[Lepenica (rijeka)|Lepenici]], [[Fojnička rijeka|Fojnici]] i [[Lašvanska dolina|Lašvi]].<ref name="MesihovicMostre" /> Najvažniji antički lokalitet na području Moštra jest naselje na lokalitetu Svibe, uz potok Zimašnicu. Prema dosadašnjim nalazima, riječ je o ravničarskom rimskom naseobinskom kompleksu površine oko 7 hektara, smještenom na nešto višem terenu zaštićenijem od poplava. Na lokalitetu su registrirani temelji zgrada, lomljeni i tesani kamen, malter, opeka, crijep, ulomci fresko-slikarstva, keramika provincijalne izrade te različiti metalni predmeti, što upućuje na razvijenu naseobinsku djelatnost i postojanje značajnije antičke aglomeracije.<ref name="MesihovicMostre" /> Ipak, zbog ograničenog obima istraživanja nije moguće precizno odrediti ni puni prostorni obuhvat ni tačan upravni status tog naselja.<ref name="MesihovicMostre" /> Antička naseobinska djelatnost evidentirana je i na nešto sjevernijem lokalitetu Crkvina na širem području [[Mokronozi|Mokronoga]]. Ondje su još krajem 19. vijeka uočeni ostaci antičkih objekata, a kasnija istraživanja potvrdila su postojanje substrukcija zgrada i obilja rimskog građevinskog materijala, uključujući opeku, crijep, tubuluse, ostatke suspenzura, ulomke kamenih arhitektonskih elemenata, novac i trosku.<ref name="MesihovicMostre" /> Tokom izgradnje objekata PIK-a „Sarajevo“ 1967. godine veći dio lokaliteta je devastiran, ali su spašena dva novčića careva [[Trebonijan Gal|Trebonijana Gala]] i [[Galijen]]a, kao i dobro očuvani kanelirani kameni stup koji se čuva u Zavičajnom muzeju u Visokom.<ref name="MesihovicMostre" /> Ivo Bojanovski je na Crkvini zabilježio i postojanje monumentalnijeg objekta s centralnim grijanjem (''hypocaustum''), koji je tumačio kao vjerovatni centar većeg gospodarskog imanja, odnosno [[villa rustica|''ville rustice'']].<ref name="MesihovicMostre" /> Na prisustvo rimskih građevina upućuju i nalazi s drugih lokaliteta u visočkom kraju. U [[Mile (Visoko)|Milama]] u [[Arnautovići]]ma, ispod ostataka srednjovjekovne banske i kraljevske crkve, zapaženi su dijelovi starijeg zida i fragmenti rimskog krovnog crijepa, što ukazuje na antički sloj i kontinuitet korištenja prostora.<ref name="MesihovicMostre" /><ref name="KONSMile">{{cite web |title=Arheološko područje Mile - Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Slično tome, i na lokalitetu [[Stari grad Visoki|Visoki]] na [[Visočica (planina)|Visočici]] zabilježeni su stariji ilirski i rimski tragovi ispod srednjovjekovnih slojeva, što pokazuje dugotrajnu stratešku važnost tog uzvišenja u kontroli doline Bosne.<ref name="ANUBIHDolabela">{{cite web |last=Bojanovski |first=Ivo |title=Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji |url=https://bastina.anubih.ba/items/dd9c3acf-87ac-4d8c-9372-1bc17fc23f58 |website=Baština ANUBiH |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |year=1974 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Na lokalitetu Gradina u Seoči, na uzvišenju zvanom Veliki grad, još je [[Vjenceslav Radimski]] krajem 19. vijeka uočio ruševine manje rimske utvrde, a Ivo Bojanovski ih je kasnije interpretirao kao kastel sa stražarnicom.<ref name="MesihovicMostre" /> Položaj tog objekta, s pogledom prema dolini Bosne i pravcu Radovlja, ukazuje na njegovu moguću ulogu u nadzoru lokalnih komunikacija.<ref name="MesihovicMostre" /> Tragovi antičke naseobinske djelatnosti utvrđeni su i na lokalitetima Gradac u Gunjačama, Omejak kod [[Maurovići (Visoko)|Maurovića]], gdje su pronađeni substrukcije, opeke, tragovi hipokausta i troska, te na Raskršću kod Maurovića-Rizvića, gdje su registrirani temelji rimske zgrade s brojnim ulomcima krovne opeke.<ref name="MesihovicMostre" /> Arheološki nalazi potvrđuju da je šire područje Moštra u rimsko doba predstavljalo saobraćajno čvorište. Kroz njega su prolazili pravci koji su povezivali sarajevsko polje i srednju Bosnu s rudnim i privrednim područjima centralne Bosne, dok su plodne ravnice uz Bosnu pogodovale razvoju poljoprivrede.<ref name="MesihovicMostre" /><ref name="ANUBIHDolabela" /> U takvom okruženju razvila se šira antička naseobinska aglomeracija, čiji su pojedini dijelovi danas poznati samo fragmentarno zbog višestoljetnog razaranja, pregradnji i zemljoradničkih radova.<ref name="MesihovicMostre" /> Kasna antika na visočkom području, kao i u ostatku Bosne, obilježena je postupnim slabljenjem rimske uprave, nakon čega su uslijedile vlast [[Ostrogoti|istočnih Gota]] i potom kratkotrajna [[Bizantijsko Carstvo|bizantska]] prevlast. Doseljavanjem [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] u 6. i početkom 7. vijeka antičko razdoblje se završava, a prostor ulazi u rani srednji vijek.<ref name="ANUBIHBihAntika" /> == Srednji vijek == [[Datoteka:Old_town_Visoki.jpg|alt=|mini|[[Stari grad Visoki]] ]] {{Glavni|Visoko u srednjem vijeku|Stari grad Visoki|Mile (Visoko)|Podvisoki}} Za današnje područje Visočkog polja se pretpostavlja, da je još u [[10. vijek]]u, predstavljalo zametak u razvoju srednjovjekovne bosanske države koje spominje car [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenit]].{{sfn|Filipović|2002|p=203}} Naselje smješteno u Visočkom polju i njegovoj okolini, dugo je imalo naziv Bosna što je predstavljalo najstariji i najuži sadržaj pojam Bosne kao teritorijalno-političke zajednice.{{sfn|Vego|1982|p=77}} Grad Visoki na [[Grad (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] prvi put spominje 1. septembra 1355. godine kada je u njemu ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i povlastice.<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=7. 5. 2019|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|url-status=dead}}</ref> Visoko je bilo pod feudalnom upravom [[Kotromanići|Kotromanića]].<ref>{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33481|title=Kotromanići {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=12. 5. 2019}}</ref> [[Stari grad Visoki|Grad Visoki]], [[Podvisoki]], [[Mile (Visoko)|Mile]], [[Biskupići (Visoko)|Biskupići]] i [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]] su bili središte nekadašnje [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] odakle se dalje razvijala bosanska država. Prvi bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] je krunisan i pokopan u crkvi u [[Mile (Visoko)|Milama]], gdje se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a bile su i mjesto održavanja [[Stanak|stanka]] [[Rusag|državnog sabora]]. Tvrđava Visoki je štitila podgrađe [[Podvisoki]] koji je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref name=":7" /> U Moštrima se nalazila kuća krstjana{{sfn|Anđelić|1984|p=125}}, gdje je [[Crkva bosanska]] obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske [[Vjera|vjerske]] organizacije.<ref>Đ. Basler (njegovo nav. dj. str. 273)</ref><ref>Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.</ref> U Biskupićima se nalazila crkva koju je sagradio prvi domaći bosanski [[ban]], [[Kulin ban|Kulin]]. == Osmanlijska vladavina == [[Datoteka:Ilustracija.jpg|alt=|mini|Crtež Visokog iz Osmanskog perioda]] {{Glavni|Visoko u sastavu Osmanskog Carstva}} Postavši dijelom novog carstva prekinut je način dotadašnjeg razvoja Visokog obzirom da Osmanlije donose novi tip gradnje. Od srednjovekovnog grada, Visoko će izrasti u naselje osmanskog tipa. U okvirima ovog novog tipa grada historijsku ulogu imao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]] koji je u Visokom podigao kompleks građevinskih objekata koji su činili novu urbanu jezgru. Godine 1477. Ajas-beg je izgradio hamam, mekteb, vodovod, most na rijeci Bosni i Medresu, te utemeljio [[vakuf]] i [[Tekija|tekiju]] [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda koja i danas postoji. [[File:Kraljevac mosque in Visoko.jpg|thumb|Kraljevačka džamija]] Visoko je tokom osmanskog razdoblja prošlo kroz različite faze urbanog i arhitektonskog razvoja. Koristeći se informacijama koje su dostupne u nekolicini vakufnama a koje se odnose na Visoko, moguće je uočiti da je srednjovjekovno manje naselje ([[selo]]) za kratko vrijeme postalo [[Kasaba|kasabom]], odnosno naselje s urbanim karakteristikama koje neophodno moraju sačinjavati i javni i infrastrukturni elementi. Konačno Visoko postaje [[nahija]]. Kao sjedište nahije nalazilo se isprva u sastavu [[kadiluk]]a Bobovac (1463 – prije 1470), a potom u sastavu kadiluka Sarajevo sve do 1851, kada je postalo samostalan kadiluk.<ref name=":6">{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64842|title=Visoko {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=5. 5. 2019}}</ref> Prilikom upada [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1697.|1697]]. u Bosnu, prije nego će krenuti za Sarajevo, Visoko je opljačkano i zapaljeno.<ref>Durajlić, Islamski sakralni spomenici iz osmanlijskog perioda na području općine Visoko, 25.</ref> == Austrougarska vladavina == {{Glavni|Visoko u sastavu Austro-Ugarske}} [[Datoteka:Building_in_NeoMoorish_style.jpg|alt=|mini|Primjer zgrade građene u pseudo-Maurskom stilu za vrijeme Austrougarske vladavine]] Nakon Berlinskog kongresa, Austrougarska je 1878. okupirala većinu tadašnje BiH. Otpor austrijskoj vojsci je bio kratkotrajan, i trajao nekih 6 sati pod vodstvom Muhameda ef. Hadžijamakovića, a pridružili su im se i pravoslavni Visočani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Konačan otpor je slomljen poslije podne 17. augusta 1878. kada se grupa povlači prema Sarajevu.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} [[Datoteka:Old Town Visoko 1.jpg|thumb|Tipičan primjer kuća koje su građene poslije velikog požara 1911.]] U prvim godinama [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vladavine Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo karakteristike [[orijent]]alnog tipa. Iako se veći broj muslimana tada iselio u [[Turska|Tursku]], i dalje je Visoko ostalo pretežno muslimansko mjesto jer je od 4715 stanovnika, njih 3677 su bili muslimani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=54}} U podacima iz 1882. godine stoji da je Visoko organizirana naseobina sa razvijenom trgovinom, uredima i drugim institucijama, te da ima 752 kuće. Grad se širi obalom rijeke Fojnice niz glavnu saobračajnicu prema Jaliji, ušću i mostu preko rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]].Gradska uprava je 1901. sagradila vodovod, a voda je uzeta iz izvora Perutac i Kraljevac.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=54}} Odmah poslije okupacije, ruždija je zatvorena, a otvorena komunalna osnovna škola 1886. i franjevačka gimnazija 1900. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanlijskog perioda i dalje se razvijao tabački zanat, tako je izvoz kože rastao. Godišnje se prerađivalo 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milion pari opanaka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=53}} Daljni razvoj je zaustavio katastrofalni požar koji je izbio 11. novembra 1911. godine. Tom prilikom je izgorjelo preko 450 kuća, dućana i ostalih objekata. Potpuno su izgorjeli Gornja [[čaršija]] i mahale uz nju i kuće uz glavnu saobraćajnicu. == Kraljevina Jugoslavija == Nakon sloma [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] i uspostave [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]], Visoko je ušlo u novo državno i upravno okruženje u kojem su se promjene vlasti iz 1918–1919. brzo odrazile i na lokalnu sredinu.<ref name="OmerovicKJ">{{cite web|url=https://www.academia.edu/126846561/Enes_S_Omerovi%C4%87_Visoko_u_KHS_Jugoslaviji|title=Enes S. Omerović, Visoko u KHS-Jugoslaviji|year=2024|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U novoj državi Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], struktura stanovništva se nije previše mijenjala. Betonski most, preko rijeke Bosne, napravljen 1929. godine po projektu inžinjera Julija Hahamovića, predstavlja prvi objekat od armiranog betona na ovim prostorima. Zgrada bivšeg Sokolskog doma (danas prostor DTV Partizana) izgrađena 1934. Bilo je u sastavu [[Sarajevska oblast|Sarajevske oblasti]] (1922–29), zatim [[Drinska banovina|Drinske banovine]] (1929–41).<ref name=":6" /> U političkom životu Visokog između dva svjetska rata odražavali su se širi procesi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i jugoslavenske države. Već krajem 1918. počelo je stranačko grupiranje, a među muslimanskim stanovništvom kao dominantna politička opcija nametnula se [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]]. Izvori bilježe i izborne napetosti, pa je na izborni dan 28. novembra 1920. na području visočkog kotara zabilježen i ozbiljan incident na biralištu u Kralupima.<ref name="OmerovicKJ" /> Privreda visočkog sreza u međuratnom razdoblju ostala je pretežno agrarna, ali je Visoko i dalje imalo ulogu upravnog, trgovačkog i zanatskog središta. Zemljoradnja je bila osnovno zanimanje većine stanovništva, dok su u urbanom jezgru i dalje bili važni zanati, trgovina i prerada, naročito kožarska djelatnost i ciglarstvo. Monografija za period 1918–1941. pokazuje i kontinuitet razvoja školstva, uključujući rad državnih osnovnih škola, šegrtske škole, kožarsko-krznarske škole i [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačke klasične gimnazije]].<ref name="OmerovicKJ" /> == Drugi svjetski rat == Nakon pada Jugoslavije, Visoko se našlo pod upravom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], i bilo je u sastavu župe Lašva–Glaž (1941–45).<ref name=":6" /> Visoko je oslobođeno 7. aprila 1945. od strane 7, 9 i 17 Krajiške brigade iz Desete divizije. Iz Visočke općine 1205 vojnika je učestvovalo u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodno oslobodilačkom ratu]], dok ih je 142 poginulo. Poslije rata ustanove i ulice u Visokom su obično dobile imena po ratnim herojima. Tako je [[Osnovna škola "Kulin ban" Visoko|škola na Kraljevcu]] dobila ime po narodnom heroju [[Ognjen Prica|Ognjenu Prici]], a srednja škola je nosila ime [[Janko Balorda|Janka Balorde]]. Danas se 7. april slavi kao dan oslobođenja Visokog kada se svake godine upriličava polaganje cvijeća na Spomen kosturnicu borcima NOAR-a. Jevrejsko groblje, udaljeno je 5–6&nbsp;km od centra grada na putu prema Kiseljaku, u okviru kojeg se nalazi i spomenik palim borcima i jevrejskim žrtvama fašizma u Visokom. Ćeliju [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] su 1940. formirali Džudžo Mehmed - Meho, Meho Patak, Janko Balorda i Himzo Salihbegović. Oni su imali spomen biste koje je napravio kipar Milanović Ranko. [[Drugi svjetski rat]] prekinuo je političke i društvene procese koji su se u Visokom razvijali tokom međuratnog perioda.<ref name="OmerovicKJ" /> U lokalnoj historiji naročito je vidljiv ratni slom dotadašnje jevrejske zajednice: istraživanje o Jevrejima Visokog navodi da su njemačka okupacija, uspostava [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], dovela do sistematskog uništavanja izvora o Jevrejima, njihovog odvođenja u koncentracione logore i ubijanja, te da je veoma mali broj visočkih Jevreja preživio rat, a niko od preživjelih nije se vratio u Visoko.<ref name="MalicJevreji">{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1|year=2020|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Razmjere ratnih gubitaka i značenje [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačke borbe]] na području Visokog vidljivi su i iz kasnijeg sistema spomen-obilježja podignutih u socijalističkom periodu. Prema pregledu memorijala NOB-a za općinu Visoko, na tom području su historijski evidentirana 31 spomen-obilježja povezana s ratom 1941–1945, među njima kosturnice, spomen-ploče, biste i druga obilježja, što pokazuje da je rat ostavio dubok i trajan trag u lokalnom kolektivnom pamćenju.<ref name="LawlerNOB">{{cite web|url=https://www.academia.edu/38161566/Monuments_and_Memorials_to_the_People_s_Liberation_War_on_the_territory_of_Bosnia_and_Herzegovina_their_current_status_and_condition_Visoko_Municipality|title=Monuments and Memorials to the People's Liberation War on the territory of Bosnia and Herzegovina – their current status and condition: Visoko Municipality|year=2019|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Socijalistička Jugoslavija == [[Datoteka:Vispak Visoko factory.JPG|mini|Vispak je preduzeće osnovano za vrijeme SFRJ]] Nakon 1945. Visoko je ušlo u razdoblje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|socijalističke Bosne i Hercegovine]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. U širem bosanskohercegovačkom okviru taj period ANUBiH opisuje kao vrijeme federalne afirmacije Bosne i Hercegovine i dugotrajnog privredno-kulturnog razvoja unutar jugoslavenske federacije, što predstavlja i osnovni državni kontekst poslijeratnog razvoja Visokog.<ref name="ANUBiHSarajevoRegija">{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/18a52987-3378-4ab6-9061-0bb04f4f2558/download|title=Sarajevo grad i regija u vremenu i prostoru – studija|website=Baština ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Od 1955. Visoko biva [[srez]] odnosno središte nekoliko današnjih općina: [[Breza (općina)|Breza]], [[Fojnica]], [[Ilijaš]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Vareš]]. U isto vrijeme vrši se nagla industrijalizacija gdje se posebno ističe kožarska, te prehrambena, metalna, tekstilna, trgovinska i građevinska industrija koja je bila u mogućnosti opskrbljavati čitav tadašnji srez te izvoziti u susjedne savezne republike i inostranstvo. Tadašnja privreda, prema podacima iz 1991. zapošljavala je 88% stanovništva, koja je u 1991. ostvarila ukupan izvoz od 92,5 miliona [[dolar]]a. Visočka općina je bila najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], Vitex u tekstilnoj, KTK u kožnoj industriji. [[Datoteka:Postal Office and Vitex advert, Visoko.jpg|thumb|Zgrada BH Pošte, izgrađena za vrijeme SFRJ, arhitekta [[Zlatko Ugljen]]. Na lijevoj strani ostatak reklame za tekstilno preduzeće [[Vitex]] koje nije preživjelo [[Rat u Bosni i Hercegovini]].]] Početkom 1950-tih godina počinje gradnja prvih većih stambenih i poslovnih zgrada u Visokom, kao i postepeno širenje grada prema prostranim i plodnim ravnicama uz obalu rijeke Bosne i Fojnice. Isto tako grad dobija sve bitnije objekte među kojima su pošta, policijska i vatrogasna stanica, dom zdravlja, zavičajni muzej, hotel, kao i robne kuće, sportske objekte i ostale stambene, poslovne i filijalne objekte. Dolazi i do procvata [[Kultura|kulturnog]] života jer 1950-tih godina Visoko dobija svoje amatersko pozorište i kino. U ovo periodu se osniva većina [[sport]]skih klubova, uključujući najuspješnije [[RK Bosna Visoko|rukometni klub "Vitex"]] odnosno "Bosna", te [[Aeroklub "Izet Kurtalić"|aero klub "Izet Kurtalić"]], dok je bitno i osnivanje [[NK Bosna Visoko|nogometnog kluba "Bosna"]] koja je nastala ujedinjavanjem Jadrana i Radničkog. Za Visoko je socijalistički period značio nastavak urbanog, kulturnog i privrednog preoblikovanja grada. Fotografska građa iz zaostavštine Marice Vojnović, koja obuhvata razdoblje od austrougarskog vremena do 1970-ih, svjedoči o kontinuitetu urbanog i društvenog života u Visokom i omogućava praćenje promjena u svakodnevici, kulturi i vizuelnom identitetu grada kroz poslijeratne decenije.<ref name="MaricaVojnovic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2|year=2022|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Istovremeno, Visoko je bilo uključeno i u industrijsku mrežu socijalističke Bosne i Hercegovine. Visoko se spominje u kontekstu republičke proizvodne i izvozne strukture te upućuje na prisustvo kožarske industrije među prepoznatljivim proizvodnim granama Bosne i Hercegovine u tom razdoblju, što se uklapa u duži kontinuitet visočke kožarske tradicije.<ref name="GoogleBooksIndustrija">{{cite web|url=https://books.google.com/books/about/Bosnia_and_Herzegovina.html?id=IRAbAQAAMAAJ|title=Bosnia and Herzegovina: Manufactures. Exports-imports|year=1971|website=Google Books|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom ovog perioda ubrzano se razvija [[privreda]] i pokreću se firmekao što su: KTK, [[Vispak]]a, Vitexa, Veleprometa, GP Zvijezda, Kovina i mnogih drugih. Tadašnja privreda, prema podacima iz 1991, zapošljavala je 88% stanovništva, koja je u 1991. ostvarila ukupan izvoz od 92,5 miliona [[dolar]]a. Kasnih 1980-tih godina te početkom 1990-ih dolazi do ubrzane urbanizacije grada gdje se gradi veliko gradsko naselje "Luke" koje se nalazi uz samu rijeku Bosnu, te predstavlja najgušće naseljeni dio grada. Izgradnja je prekinuta početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], ali je dovršena nedugo poslije rata. Zadnje godine ovog perioda su obilježene nemirima i raznim previranjima koje će rezultirati vanrednim stanjem 6. aprila i konačno [[Visoko u ratu (1992–1995)|izbijanjem rata u gradu i općini]]. Pregled memorijala pokazuje da su se spomenici, biste, ploče i kosturnice posvećeni NOB-u podizali i nakon prvih poslijeratnih godina, uključujući i talas memorijalne izgradnje tokom 1970-ih i 1980-ih, čime je antifašistička tradicija postala važan dio javnog prostora i simboličkog pejzaža grada.<ref name="LawlerNOB" /> == Visoko u Bosanskom ratu == {{Glavni|Visoko u Bosanskom ratu|Operativna grupa Visoko|165. brdska brigada}} Vanredno stanje na području visočke općine je proglašeno 6. aprila 1992, a istog mjeseca počinje doturanje naoružanja prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. Glavne borbe su vođene na području [[Čekrčići|Čekrčića]], koji su bili pod kontrolom VRS-a. == Moderna historija == [[Datoteka:Visočica.JPG|mini|[[Grad (brdo kod Visokog)|Visočica]], brdo iznad Visokog na kojem se nalaze ostaci srednjovjekovnog grada [[Stari grad Visoki|Visokog]]]] {{Glavni|Bosanske piramide}} Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Visoko je obnovilo ulogu važnog privrednog središta srednje Bosne, oslanjajući se na naslijeđenu tradiciju [[Kožarska industrija|kožarske]], [[Tekstilna industrija|tekstilne]] i prerađivačke industrije, uz postepeni razvoj novih poslovnih i trgovačkih sadržaja.<ref name="InvestGuideVisoko">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/Investment-guide-new.pdf|title=Investment Guide – Municipality of Visoko|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U novijem periodu Visoko se zadržalo među privredno najaktivnijim sredinama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema podacima [[Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine|Porezne uprave Federacije BiH]], grad je u 2025. godini bio deseti u Federaciji po evidentiranom fiskalnom prometu.<ref>{{cite web|url=https://pufbih.ba/v1/public/upload/files/2025_04.pdf|title=Fiskalni promet po općinama FBiH za april 2025. godine|website=Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U novijem periodu gradske vlasti isticale su i povoljnije demografske pokazatelje.<ref>{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad-visoko-biljezi-pozitivan-prirodni-prirastaj-i-stabilne-demografske-trendove/|title=Grad Visoko bilježi pozitivan prirodni priraštaj i stabilne demografske trendove|date=9. 1. 2026|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U savremenom identitetu grada posebno mjesto zauzima i fenomen [[Bosanske piramide|visočkih piramida]]. [[Semir Osmanagić]] počeo je 2005. i 2006. godine promovirati tvrdnju da se na području Visokog, naročito na [[Grad (brdo kod Visokog)|Visočici]], nalaze drevne piramide građene ljudskom rukom.<ref name="ReutersPyramids">{{cite web |title=Bosnian 'Indiana Jones' digs for controversy again with park |url=https://www.reuters.com/article/lifestyle/bosnian-indiana-jones-digs-for-controversy-again-with-park-idUSKCN10F0UC/ |website=Reuters |date=5. 8. 2016 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Iako su te tvrdnje privukle veliku pažnju javnosti i doprinijele razvoju turizma u Visokom, velika većina arheologa, geologa i drugih stručnjaka odbacila ih je.<ref name="ReutersPyramids" /><ref name="SmithsonianPyramids">{{cite web |last=Lawler |first=Andrew |title=The Mystery of Bosnia's Ancient Pyramids |url=https://www.smithsonianmag.com/history/the-mystery-of-bosnias-ancient-pyramids-148990462/ |website=Smithsonian Magazine |date=1. 1. 2009 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Uprkos naučnim osporavanjima, lokalitet Ravne i područje „piramida” ostali su važan dio turističke ponude grada i jedan od najprepoznatljivijih motiva u medijskom predstavljanju savremenog Visokog.<ref name="ReutersPyramids" /><ref name="RFERLPyramids">{{cite web |title=Whether Real Or A Hoax, Bosnian 'Pyramids' Bringing Tourists To Visoko |url=https://www.rferl.org/a/bosnia-visoko-pyramids-osmanagic-economy-hoax/28725843.html |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=9. 9. 2017 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U maju 2014. godine Visoko je, kao i veliki dio Bosne i Hercegovine, pogodila [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|teška prirodna nepogoda]] izazvana obilnim kišama, poplavama i klizištima, pri čemu su naročito stradala pojedina prigradska i seoska naselja.<ref name="Poplave2014">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/poplave-u-bih-bakir-izetbegovic-obisao-naselja-u-visokom/140517033|title=Poplave u BiH: Bakir Izetbegović obišao naselja u Visokom|date=17. 5. 2014|website=Klix.ba|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Savremeni kulturni život Visokog obilježen je razvojem novih ustanova i manifestacija. Kulturni centar Altindag otvoren je 2016. kao višenamjenski prostor za kulturne, obrazovne i javne sadržaje.<ref name="Altindag2016">{{cite web|url=https://preporod.info/bs/article/7755/visoko-otvoren-kulturni-centar-altindag|title=Visoko: Otvoren Kulturni centar Altindag|date=23. 4. 2016|website=Preporod.info|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U narednim godinama pokrenuti su i projekti uređenja nove gradske biblioteke te formiranja stalne postavke [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajnog muzeja Visoko]].<ref name="Biblioteka2025">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/investicije/visoko-zeli-napraviti-modernu-biblioteku-u-centru-grada-vrijednost-projekta-400000-km/250426036|title=Visoko želi napraviti modernu biblioteku u centru grada, vrijednost projekta 400.000 KM|date=26. 4. 2025|website=Klix.ba|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Muzej2026">{{cite web|url=https://visoko.ba/visoko-i-zavicajni-muzej-konacno-dobijaju-stalnu-muzejsku-postavku/|title=Visoko i Zavičajni muzej konačno dobijaju stalnu muzejsku postavku|date=27. 1. 2026|website=Visoko.ba|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Jedna od važnijih administrativnih promjena u novijoj historiji grada bilo je stupanje na snagu Zakona o Gradu Visoko 2019, kada je dotadašnja općina dobila status grada.<ref name="ZakonGradVisoko">{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfiles/file/Usvojeni%20materijali_2019/ZAKON%20O%20GRADU%20VISOKO-Bos_J.pdf|title=Zakon o Gradu Visoko|date=2019|website=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U savremenom periodu Visoko je radilo i na brendiranju lokalnih prehrambenih proizvoda. Među njima se posebno izdvaja [[visočka pečenica]], tradicionalni suhomesnati proizvod koji je 2020. godine registrovan kao proizvod sa zaštićenom oznakom geografskog porijekla u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web|url=https://fsa.gov.ba/hr/politika-kvalitete/podrucje/zemljopisno-podrijetlo/|title=Oznake podrijetla, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta|website=Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://sluzbenilist.ba/page/akt/6b33IE4Wt5k%3D|title=Službeni glasnik BiH, broj 36/20|website=Službeni list BiH|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Važan simbol savremenog Visokog jest [[Šerefudinova Bijela džamija]], remek-djelo arhitekta [[Zlatko Ugljen|Zlatka Ugljena]], koje je današnji oblik dobilo nakon rekonstrukcije završene 1980. godine. Džamija je 1983. nagrađena [[Aga Khanova nagrada za arhitekturu|Aga Khanovom nagradom za arhitekturu]].<ref name="AKDNBijela">{{cite web |title=Sherefudin's White Mosque |url=https://the.akdn/en/how-we-work/our-agencies/aga-khan-trust-culture/akaa/sherefudins-white-mosque |website=Aga Khan Development Network |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="ArchnetBijela">{{cite web |title=Sherefudin's White Mosque |url=https://www.archnet.org/sites/176 |website=Archnet |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U domaćim i regionalnim medijima kasnije je prenošeno i da su je mađarski arhitekti 2007. svrstali među tri najbolje dizajnirana sakralna prostora u Evropi.<ref name="PreporodBijela">{{cite web |title=Bijela džamija u Visokom uskoro će biti "otvorenija" gradu i ljudima |url=https://preporod.info/bs/article/36926/bijela-dzamija-u-visokom-uskoro-ce-biti-otvorenija-gradu-i-ljudima |website=Preporod.info |access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Infrastruktura i saobraćaj === [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] povezuje Visoko sa [[Sarajevo]]m na jugu i [[Zenica|Zenicom]] na sjeveru. Autoput je uključen etapno. Dionica Visoko–Podlugovi u dužini od 8,54&nbsp;km puštena je u promet 10. jula 2006, dok je poddionica Dobrinje–Visoko puštena u promet u decembru 2007.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/svecano-otvorena-dionica-autoceste-visoko-podlugovi/060710008|title=Svečano otvorena dionica autoceste Visoko - Podlugovi|date=10. 7. 2006|website=Klix.ba|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/stagnacija-uzela-maha-rs-bi-2018-mogla-prestici-fbih-po-broju-kilometara-autoputa/170808005|title=RS bi 2018. mogla prestići FBiH po broju kilometara autoputa|date=18. 9. 2017|website=Klix.ba|access-date=17. 3. 2026}}</ref>.<ref name="VisokoInfrastruktura">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/zivot-u-gradu/prometna-povezanost-i-infrastruktura/|title=Prometna povezanost i infrastruktura|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U gradskim planskim dokumentima predviđeno je i dodatno unapređenje pješačkih i kolskih mostova u užem urbanom području, posebno na prostoru uz ušće Fojnice u Bosnu.<ref name="VisokoMostPlan">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/08/RP-Prijeko-KTK-nacrt-plana.pdf|title=Regulacioni plan „Prijeko-KTK“ – nacrt plana|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Jedan od najuočljivijih zahvata u savremenom urbanom razvoju Visokog bila je rekonstrukcija nekadašnje robne kuće Vema, jednog od prepoznatljivih simbola grada iz kasnog [[20. vijek|20. stoljeća]]. Izvorni objekat otvoren je 1982. godine, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je devastiran, a dodatno je oštećen u požaru 1996. godine.<ref name="SintezaVema">{{cite web|url=https://sinteza.ba/projekat-rekonstrukcije-i-adaptacije-shopping-centar-i-hotel-vema-visoko-2016-2023/997/|title=Projekat rekonstrukcije i adaptacije: “Shopping centar i hotel Vema”, Visoko 2016–2023|date=6. 4. 2025|website=Sinteza|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="ShareVema">{{cite web|url=https://awards.share-architects.com/reconstruction-and-adaptation-project-shopping-center-and-hotel-vema/|title=Reconstruction and adaptation project: Shopping center and hotel Vema|website=SHARE Architects|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Obnovljeni kompleks otvoren je za javnost 2023. i u domaćim medijima predstavljen je kao jedna od najvećih novijih investicija u Visokom, vrijedna oko 50 miliona KM.<ref name="EkapijaVema">{{cite web|url=https://ba.ekapija.com/news/4460774/infrastructure/real-estate%2525252Finvestments|title=Investicija od 50 mil KM - Otvoreni šoping centar i hotel Vema u Visokom|date=19. 11. 2023|website=eKapija|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="BiznisInfoVema">{{cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/susa-o-objektu-koji-je-vratio-sjaj-visokom-cilj-nam-je-bio-ponuditi-nesto-posebno/|title=Suša o objektu koji je vratio sjaj Visokom: Cilj nam je bio ponuditi nešto posebno|date=15. 12. 2023|website=BiznisInfo|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Među važnijim zahvatima bila je rekonstrukcija Čaršijske ulice i ulice Alije Izetbegovića, odnosno užeg gradskog jezgra. Radovi su započeli krajem 2024. godine, a obuhvatili su preuređenje centralnog dijela grada. U sklopu tog projekta Čaršijska ulica pretvorena je u pješačku zonu, čime je izmijenjen izgled i funkcija historijskog centra grada.<ref>{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/pocela-rekonstrukcija-ulice-carsijska-i-ulice-alije-izetbegovica/|title=Počela rekonstrukcija ulice Čaršijska i ulice Alije Izetbegovića|date=29. 10. 2024|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/projekat-rekonstrukcija-ulice-carsijska-i-ulice-alije-izetbegovica/|title=Projekat Rekonstrukcija ulice Čaršijska i ulice Alije Izetbegovića|date=14. 7. 2025|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Izvori == * Tarik Ahić, Ahmed Handžija, Munib Smajović (1998). ''Visoko, privredno-kulturni informator'' * {{citation|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI|title=Kotromanići|last=Ćošković|first=Pejo|date=|year=2009|website=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=Hrvatski|isbn=|access-date=|archive-date=3. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190203143535/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI|url-status=dead}} * {{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Visoko_i_okolina_kroz_istoriju.html?id=oc0qAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat.|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1984|website=|publisher=Skupština Općine Visoko|language=|isbn=|access-date=}} * {{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Viso%C4%8Dka_nahija.html?id=tLnhAAAACAAJ&redir_esc=y|title=Visočka nahija|last=Filipović|first=Milenko S.|date=|year=2002|website=|publisher=Mak|language=Srpski|isbn=|access-date=}} * {{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Postanak_srednjovjekovne_bosanske_dr%C5%BEav.html?id=7sFpAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|last=Vego|first=Marko|date=|year=1982|website=|publisher=Svjetlost|language=|isbn=|access-date=}} * {{citation|url=https://hrcak.srce.hr/146615?lang=en|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1973|website=|publisher=|language=|isbn=|access-date=}} * {{citation|url=|title=Okolište – iskopavanje i geofizička prospekcija centralnobosanskog tel-naselja iz prve polovine petog milenija prije n.e|last=Kujundžić-Vejzagić, Muller, Rassmann, Schuler|first=|date=|year=2004|website=|publisher=Centar za balkanološka ispitivanja, ANUBiH, Sarajevo,|language=bosanski|isbn=|access-date=}} * {{citation|url=|title=Visoko|last=Kreševljaković|first=Hamdija|date=|year=1934|website=|publisher=|language=|isbn=|access-date=}} *[https://web.archive.org/web/20070927141018/http://www.visoko.co.ba/strategija.pdf Strategija razvoja općine Visoko] *Čović, B. 1984, Najstarija prošlost visočkog kraja – bakarno, bronzano i željezno doba, Visoko i okolina kroz istoriju I, Visoko 1984, 31–37. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://vimeo.com/39792128?fbclid=IwAR18IFaNkbljJKFkAiD06hgz0eboJgKoqt5zqTecgX7jtWylwPG3bh9Ib7M Dokumentarni film o neolitskom nalazištu u Okolištu] *[https://visoko.co.ba/bili-su-dobri-trgovci-zanatlije-i-ljekari-groblje-i-ulica-jedini-svjedoci-zivota-jevreja-u-visokom/ Groblje i ulica jedini svjedoci života Jevreja u Visokom] {{Visoko}} [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Visoko]] eohkk2aifoar89xw0w6a30u7u7bsxjd 0 485415 3830785 3824342 2026-04-17T15:10:22Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3830785 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 2021/2022. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{Žuto}} {{m}} {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet|Q. F. Maillet]]|FRA}} <br>{{Žuto}} {{ž}} | takmičenje2 = [[Biatlon#Discipline|Pojedinačno:]] | pobjednik2 = {{Crveno}} {{m}} {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} <br>{{Crveno}} {{ž}} {{flagathlete|[[Markéta Davidová]]|ČEŠ}} | takmičenje3 = [[Biatlon#Discipline|Sprint:]] | pobjednik3 = {{Crveno}} {{m}} {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet|Q. F. Maillet]]|FRA}} <br>{{Crveno}} {{ž}} {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland|M. O. Røiseland]]|NOR}} | takmičenje4 = [[Biatlon#Discipline|Potjera:]] | pobjednik4 = {{Crveno}} {{m}} {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet|Q. F. Maillet]]|FRA}} <br>{{Crveno}} {{ž}} {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland|M. O. Røiseland]]|NOR}} | takmičenje5 = [[Biatlon#Discipline|Masovni start:]] | pobjednik5 = | takmičenje6 = [[Biatlon#Discipline|Štafete:]] | pobjednik6 = {{Crveno}} {{m}} {{ZID|Norveška}} <br> {{Crveno}} {{ž}} {{ZID|Švedska}} | takmičenje7 = Kup nacija: | pobjednik7 = | takmičenje8 = [[Biatlon#Discipline|Mješovite štafete:]] | pobjednik8 = {{Crveno}} {{m}} {{ZID|Norveška}} | takmičenje9 = U 25 | pobjednik9 = {{Plavo}} {{m}} {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid|S. H. Lægreid]]|NOR}} <br> {{Plavo}} {{ž}} {{flagathlete|[[Elvira Öberg]]|ŠVE}} <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = 9 | pojedinačna_takmičenja = 22 | timska_takmičenja = 4 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = {{m}} 33 <br> {{ž}} 31 | sportisti = {{m}} 189 <br> {{ž}} 191 <!-- ** ** --> | posljednja = [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 2021/22.''' (zvanično: ''BMW IBU World Cup Biathlon'') je 45. po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Niz takmičenja počeo je 27. novembra 2021. u švedskom [[Östersund]]u, a završit će 14. marta 2021. u [[Oslo|Oslu]]. Vrhunac takmičenja bile su [[Biatlon na ZOI 2022.|Zimske olimpijske igre]] u [[Kina|kineskom]] [[Peking]]u. Rezultati sa [[ZOI 2022.]] nisu se bodovali za plasman u Svjetskom kupu. Za vrednovanje i pravo učestvovanja korišteni su rezultati [[IBU kup 2018/19.|IBU kupa 2019/20]]. {{Lokacijska karta+|Evropa||width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 2021/22. u Evropi<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije|places= {{Lokacijska karta~|Evropa||lat=63.11|long=14.38|label=[[Östersund]]|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa||lat=47.28|long=12.37|label=[[Hochfilzen]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=62.46|long=29.51|label=[[Kontiolahti]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa||lat=50.42|long=10.44|label=[[Oberhof]]|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa||lat=59.55|long=10.45|label=[[Oslo]]|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa||lat=46.51|long=12.60|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa||lat=58.03|long=26.30|label=[[Otepää]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=45.54|long=6.08|label=[[Annecy]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa||lat=47.46|long=12.39|marksize=2|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Green pog.svg}} }} == Startne kvote == ; Muškarci ; Žene == Kalendar takmičenja == {{Takmičenja Svjetskog kupa u biatlonu 2021.}} == Bodovanje == Od [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezone 2008/09.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 60 bodova, drugi 54, treći 48 itd.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=23. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> Ovaj sistem je zamijenio sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezone 2007/08.]] po kojem je pobjednik dobijao 50 bodova, drugi 48, treći 46 i svaki slijedeći plasman tri, dva ili jedan bod manje.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=23. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> {{Biatlon bodovi 4}} {{Biatlon bodovi masovni start}} {{Biatlon bodovi štafeta}} {{Biatlon bodovi KN}} {{Biatlon bodovi mješovita štafeta}} == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}} 26–28. novembar 2021.}} |- | 27. novembar 2021. <small>(subota)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Simon Desthieux]]|FRA}} |- | 28. novembar 2021. <small>(nedelja)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sebastian Samuelsson]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}} 29. novembar–5. decembar 2021.|Rastojanje=1em}} |- | 2. decembar 2021. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sebastian Samuelsson]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Émilien Jacquelin]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} |- | 4. decembar 2021. <small>(subota)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Sivert Guttorm Bakken]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Fabien Claude]]|[[Émilien Jacquelin]]|[[Simon Desthieux]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Said Karimula Šalili]]|[[Danijel Serohvostov]]|[[Aleksandar Loginov]]|[[Eduard Latipov]]}} |- | 5. decembar 2021. <small>(nedelja)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Sebastian Samuelsson]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Émilien Jacquelin]]|FRA}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 6–12. decembar 2021.|Rastojanje=1em}} |- | 10. decembar 2021. <small>(petak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Johannes Kühn]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Martin Ponsiluoma]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Anton Smolski]]|BJE}} |- | 11. decembar 2021. <small>(subota)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Émilien Jacquelin]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Sebastian Samuelsson]]|ŠVE}} |- | 12. decembar 2021. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Fabien Claude]]|[[Simon Desthieux]]|[[Émilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Vasilij Tomšin]]|[[Danijel Serohvostov]]|[[Aleksandar Loginoa]]|[[Eduard Latipov]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Annecy]]ju {{ZID|Francuska}}, 13–19. decembar 2021.|Rastojanje=1em}} |- | 17. decembar 2021. <small>(petak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Eduard Latipov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Filip Fjeld Andersen]]|NOR}} |- | 18. decembar 2021. <small>(subota)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Eduard Latipov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|NOR}} |- | 19. decembar 2021. <small>(nedelja)</small> | Masovni start (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Émilien Jacquelin]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u {{ZID|Njemačka}}, 3–9. januar 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 7. januar 2022. <small>(petak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Aleksandar Loginov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Émilien Jacquelin]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} |- | 9. januar 2022. <small>(nedelja)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Sebastian Samuelsson]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 10–16. januar 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 13. januar 2022. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Benedikt Doll]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Anton Smolski]]|BJE}} |- | 15. januar 2022. <small>(subota)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{flagcountry|RUS}}|[[Said Karimula Halili]]|[[Danijil Serohvostov]]|[[Aleksandar Loginov]]|[[Maxim Sergejewitsch Zwetkow|Maxim Zwetkow]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|NJE}}|[[Erik Lesser]]|[[Roman Rees]]|[[Benedikt Doll]]|[[Philipp Nawrath]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|BJE}}|[[Mikita Labastau]]|[[Dsmitryj Lasouski]]|[[Maksim Warabej]]|[[Anton Smolski]]}} |- | 16. januar 2022. <small>(nedelja)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Aleksandar Loginov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Anton Smolski]]|BJE}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz]]u {{ZID|Italija}}, 17–23. januar 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 20. januar 2022. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anton Babikov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Said Karimula Halili]]|RUS}} |- | 22. januar 2022. <small>(subota)</small> | Masovni start (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Benedikt Doll]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} |- | 23. januar 2022. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|RUS}}|[[Anton Babikov]]|[[Danijil Serohvostov]]|[[Aleksandar Loginov]]|[[Eduard Latipov]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|NJE}}|[[Roman Rees]]|[[Philipp Horn]]|[[David Zobel]]|[[Lucas Fratzscher]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=8. takmičenje Svjetskog kupa u [[Kontiolahti]]ju {{ZID|Finska}}, 28. februar–6. mart 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 4. mart 2022. <small>(petak)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sivert Guttorm Bakken]]|[[Filip Fjeld Andersen]]|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|SWE}}|[[Peppe Femling]]|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Antonin Guigonnat]]|[[Émilien Jacquelin]]|[[Simon Desthieux]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} |- | 5. mart 2022. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Filip Fjeld Andersen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Johannes Kühn]]|NJE}} |- | 6. mart 2022. <small>(nedelja)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Erik Lesser]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Lukas Hofer]]|ITA}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=9. takmičenje Svjetskog kupa u [[Otepää]]u {{ZID|Estonija}}, 7–12. mart 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 10. mart 2022. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Benedikt Doll]]|NJE}} |- | 12. mart 2022. <small>(subota)</small> | Masovni start (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Sivert Guttorm Bakken]]|NOR}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=10. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oslo|Oslu]] {{ZID|Norveška}}, 14–20. mart 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 18. mart 2022. <small>(petak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Sebastian Samuelsson]]|ŠVE}} |- | 19. mart 2022. <small>(subota)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Erik Lesser]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} |- | 20. mart 2022. <small>(nedelja)</small> | Masovni start (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sivert Guttorm Bakken]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Émilien Jacquelin]]|FRA}} |} === Tabele === {{col-begin}} {{col-3}} {{SKB 2021 ukupno muškarci}} {{col-3}} {{SKB 2021 pojedinačno muškarci}} {{col-3}} {{SKB 2021 sprint muškarci}} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-3}} {{SKB 2021 potjera muškarci}} {{col-3}} {{SKB 2021 masovni start muškarci}} {{col-3}} {{SKB 2021 štafeta muškarci}} {{col-3}} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-3}} {{SKB 2021 U25 muškarci}} {{col-3}} {{SKB 2021 Kup nacija muškarci}} {{col-3}} {{col-end}} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 2021/22. (muškarci)}} {{Rezultati SKB 2021/22. (štafete muškarci)}} == Žene == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}} 26–28. novembar 2021.}} |- | 27. novembar 2021. <small>(subota)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Markéta Davidová]]|ČEŠ}} | {{flagathlete|[[Lisa Hauser]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Denise Herrmann]]|NJE}} |- | 28. novembar 2021. <small>(nedelja)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Hanna Öberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Anaïs Chevalier-Bouchet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}} 29. novembar–5. decembar 2021.|Rastojanje=1em}} |- | 2. decembar 2021. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Lisa Hauser]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Elvira Öberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Hana Sola]]|BJE}} |- | 4. decembar 2021. <small>(subota)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Anaïs Bedcond]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Anaïs Chevalier-Bouchet]]|FRA}} |- | 5. decembar 2021. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 6&nbsp;km) | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Anaïs Bescond]]|[[Anaïs Chevalier-Bouchet]]|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]|[[Justine Braisaz-Bouchet]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|BLR}}|[[Irina Leščanka]]|[[Dinara Alimbekava]]|[[Jelena Kručinkina]]|[[Hana Sola]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|SWE}}|[[Linn Persson]]|[[Mona Brorsson]]|[[Elvira Öberg]]|[[Hanna Öberg]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 6–12. decembar 2021.|Rastojanje=1em}} |- | 10. decembar 2021. <small>(petak)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Hana Sola]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Justine Braisaz-Bouche]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} |- | 11. decembar 2021. <small>(subota)</small> | Štafeta (4 × 6&nbsp;km) | {{Štafeta|{{flagcountry|SWE}}|[[Linn Persson]]|[[Anna Magnusson]]|[[Elvira Öberg]]|[[Hanna Öberg]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|RUS}}|[[Valerija Vasnecova]]|[[Svjetlana Mironova]]|[[Uljana Nigmatulina]]|[[Kristina Rezcova]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Anaïs Bescond]]|[[Anaïs Chevalier-Bouchet]]|[[Chloé Chevalier]]|[[Justine Braisaz-Bouchet]]}} |- | 12. decembar 2021. <small>(nedelja)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Hana Sola]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Elvira Öberg]]|ŠVE}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Annecy]]ju {{ZID|Francuska}}, 13–19. decembar 2021.|Rastojanje=1em}} |- | 16. decembar 2021. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Anaïs Bedcond]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Elvira Öberg]]|ŠVE}} |- | 18. decembar 2021. <small>(subota)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Elvira Öberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Hanna Öberg]]|ŠVE}} |- | 19. decembar 2021. <small>(nedelja)</small> | Masovni start (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Elvira Öberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Kristina Rezcova]]|FRA}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u {{ZID|Njemačka}}, 3–9. januar 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 7. januar 2022. <small>(petak)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Hana Sola]]|BJE}} <br> {{flagathlete|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]|FRA}} | |- | 9. januar 2022. <small>(nedelja)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Hanna Öberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Dinara Alimbekava]]|BJE}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 10–16. januar 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 12. januar 2022. <small>(srijeda)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Elvira Öberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}} |- | 14. januar 2022. <small>(petak)</small> | Štafeta (4 × 6&nbsp;km) | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Anaïs Chevalier-Bouchet]]|[[Chloé Chevalier]]|[[Justine Braisaz-Bouchet]]|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|SWE}}|[[Johanna Skottheim]]|[[Stina Nilsson]]|[[Mona Brorsson]]|[[Anna Magnusson]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|RUS}}|[[Valerija Vasnecova]]|[[Svjetlana Mironova]]|[[Irina Kazakevič]]|[[Kristina Rezcova]]}} |- | 16. januar 2022. <small>(nedelja)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Elvira Öberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Hanna Öberg]]|ŠVE}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz]]u {{ZID|Italija}}, 17–23. januar 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 21. januar 2022. <small>(petak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Justine Braisaz-Bouche]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Mona Brorsson]]|ŠVE}} |- | 22. januar 2022. <small>(subota)</small> | Štafeta (4 × 6&nbsp;km) | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Karoline Offigstad Knotten]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Ida Lien]]|[[Ingrid Landmark Tandrevold]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|RUS}}|[[Valerija Vasnecova]]|[[Kristina Rezcova]]|[[Irina Kazakevič]]|[[Uljana Nigmatulina]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Chloé Chevalier]]|[[Justine Braisaz-Bouchet]]|[[Paula Botet]]|[[Anaïs Bescond]]}} |- | 23. januar 2022. <small>(nedelja)</small> | Masovni start (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Dinara Alimbekava]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Anaïs Chevalier-Bouchet]]|BJE}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=8. takmičenje Svjetskog kupa u [[Kontiolahti]]ju {{ZID|Finska}}, 28. februar–6. mart 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 3. mart 2022. <small>(četvrtak)</small> | Štafeta (4 × 6&nbsp;km) | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Marte Olsbu Røiseland]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Ida Lien]]|[[Ingrid Landmark Tandrevold]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|SWE}}|[[Linn Persson]]|[[Anna Magnusson]]|[[Hanna Öberg]]|[[Elvira Öberg]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|ITA}}|[[Samuela Comola]]|[[Dorothea Wierer]]|[[Federica Sanfilippo]]|[[Lisa Vittozzi]]}} |- | 5. mart 2022. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Denise Herrmann]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Stina Nilsson]]|NOR}} |- | 6. mart 2022. <small>(nedelja)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Denise Herrmann]]|NJE}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=8. takmičenje Svjetskog kupa u [[Otepää]]u {{ZID|Estonija}}, 7–12. mart 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 11. mart 2022. <small>(petak)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Vanessa Voigt]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Karoline Offigstad Knotten]]|NOR}} |- | 12. mart 2022. <small>(subota)</small> | Masovni start (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Elvira Öberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Denise Herrmann]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=10. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oslo|Oslu]] {{ZID|Norveška}}, 14–20. mart 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 17. mart 2022. <small>(četvrtaj)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Lisa Hauser]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} |- | 19. mart 2022. <small>(subota)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Paulína Fialková]]|ČEŠ}} |- | 20. mart 2022. <small>(nedelja)</small> | Masovni start (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Justine Braisaz-Bouche]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Justine Braisaz-Bouche]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Franziska Preuß]]|NJE}} |} === Tabele === {{col-begin}} {{col-3}} {{SKB 2021 ukupno žene}} {{col-3}} {{SKB 2021 pojedinačno žene}} {{col-3}} {{SKB 2021 sprint žene}} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-3}} {{SKB 2021 potjera žene}} {{col-3}} {{SKB 2021 masovni start žene}} {{col-3}} {{SKB 2021 štafeta žene}} {{col-3}} {{SKB 2021 U25 žene}} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-3}} {{SKB 2021 Kup nacija žene}} {{col-end}} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 2021/22. (žene)}} {{Rezultati SKB 2021/22. (štafete žene)}} == Mješovita štafeta== === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u {{ZID|Njemačka}}, 3–9. januar 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 8. januar 2022. <small>(subota)</small> | Mješovita štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Ingrid Landmark Tandrevold]]|[[Marte Olsbu Røiseland]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Mikita Labastau]]|[[Anton Smolski]]|[[Dinara Alimbekava]]|[[Hana Sola]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Antonin Guigonnat]]|[[Simon Desthieux]]|[[Anaïs Bescond]]|[[Julia Simon]]}} |- | 8. januar 2022. <small>(subota)</small> | Pojedinačna mješovita štafeta (6&nbsp;km + 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Anton Babikov]]|[[Kristina Rezcova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Simon Eder]]|[[Lisa Hauser]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Artem Tiščenko]]|[[Darija Blaško]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=9. takmičenje Svjetskog kupa u [[Otepää]]u {{ZID|Estonija}}, 7–12. mart 2022.|Rastojanje=1em}} |- | 13. mart 2022. <small>(nedelja)</small> | Mješovita štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sivert Guttorm Bakken]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Ingrid Landmark Tandrevold]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Linn Persson]]|[[Elvira Öberg]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Simon Desthieux]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Chloé Chevalier]]|[[Justine Braisaz-Bouchet]]}} |- | 13. mart 2022. <small>(nedelja)</small> | Pojedinačna mješovita štafeta (6&nbsp;km + 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Marte Olsbu Røiseland]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Sebastian Samuelsson]]|[[Hanna Öberg]]}} | {{Štafeta|{{flagcountry|NJE}}|[[Erik Lesser]]|[[Franziska Preuß]]}} |} === Tabele === {{SKB 2021 mješovite štafete}} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 2021/22. (mješovite štafete)}} == Pobjede u Svjetskom kupu == <center> {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {{SKB 2021 pobjede muškarci}} {{col-break}} ; Žene {{SKB 2021 pobjede žene}} {{col-end}} </center> == Povlačenja == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{reflist|2}} == Vanjski linkovi == * [http://biathlonworld.com Službena stranica IBU-a] * [http://biathlonresults.com/ Službena stranica sa bankom podataka IBU-a] {{Biatlon portal}} {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:2021. u biatlonu]] [[Kategorija:2022. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|*]] 950aep2sjoecsjaqqgaguiwfjsts0c8 0 488031 3830804 3820619 2026-04-17T15:52:10Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3830804 wikitext text/x-wiki {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.}} {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – mješovita štafeta | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Kina}}, [[Peking]] | datum = 5. februar 2022. | broj_učesnika = 80 | broj_zemalja = 20 | broj_ekipa = 20 | godina = 2022 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Marte Olsbu Røiseland]]<br/>[[Tiril Eckhoff]]<br/>[[Tarjei Bø]]<br/>[[Johannes Thingnes Bø]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Anaïs Chevalier-Bouchet]]<br/>[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]<br/>[[Émilien Jacquelin]]<br/>[[Quentin Fillon Maillet]] | srebro_NOK = FRA | bronza = [[Uljana Nigmatulina]]<br/>[[Kristina Rezcova]]<br/>[[Aleksandar Loginov (biatlonac)|Aleksandar Loginov]]<br/>[[Eduard Latipov]] | bronza_NOK = ROK | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|2018.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|2026]] }} {{Biatlon na ZOI 2022.}} '''Takmičenje u mješovitoj štafetnoj trci''' na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking]]u održalo se u biatlonskom kompleksu [[Centar za nordijsko skijanje i biatlon Kuyangshu]] u gradu [[Zhangjiakou]], [[Kineski okruzi|okrugu]] [[Chongli]], koji se nalazi u [[Kina Koreja|kineskoj]] [[Kineske pokrajine|pokrajine]] [[Hebei]] 5. februara 2022.<ref>{{cite web| url = https://www.beijing2022.cn/en/competitionzones/zhangjiakou.htm| title = Beijing 2022 Olympic Winter Games Bid Committee/Zhangjiakou City| last = | first = | date = | website = beijing2022cn| publisher = | access-date = 24. 11. 2021| language = en| archive-date = 24. 11. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20211124193052/https://www.beijing2022.cn/en/competitionzones/zhangjiakou.htm| url-status = dead}}</ref> s početkom u 17:00 sati po lokalnom vremenu (10:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]). == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Startni <br>broj !! Ime !!Vrijeme<ref>[http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1314/BT/SWRL/OG__/SWRL/BTW406101_C73C_1.0.pdf Final Results]</ref> !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{Gold1}} || 1 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|NOR|2022}}|[[Marte Olsbu Røiseland]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} || '''1:06:45.6'''<br />17:18.6<br />19:12.6<br />15:31.1<br />14:43.3 || {{sort|3+13|'''1+6 2+7'''}}<br />0+1 0+0<br />1+3 2+3<br />0+0 0+3<br />0+2 0+1 || |- | {{Silver2}} || 3 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|FRA|2022}}|[[Anaïs Chevalier-Bouchet]]|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]|[[Émilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} || '''1:06:46.5'''<br />18:43.7<br />17:17.7<br />15:56.3<br />14:48.8|| {{sort|3+11|'''0+5 3+6'''}}<br />0+2 1+3<br/>0+2 0+0<br />0+0 2+3<br />0+1 0+0 || {{sort|+0:00.9|+0.9}} |- | {{Bronze3}} || 5 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|ROK|2022}}|[[Uljana Nigmatulina]]|[[Kristina Rezcova]]|[[Aleksandar Loginov (biatlonac)|Aleksandar Loginov]]|[[Eduard Latipov]]}} ||'''1:06:47.1'''<br />18:16.0<br />18:46.1<br />14:38.3<br />15:06.7|| {{sort|1+13|'''0+4 1+9'''}}<br />0+2 0+3<br/>0+1 1+3<br />0+0 0+2<br />0+1 0+1 || {{sort|+0:01.5|+1.5}} |- | 4 || 4 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|SWE|2022}}|[[Hanna Öberg]]|[[Elvira Öberg]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} || '''1:07:26.6'''<br />18:02.6<br />18:13.8<br />15:41.1<br />15:29.1 || {{sort|0+13|'''0+7 0+6'''}}<br />0+2 0+1<br/>0+3 0+2<br />0+0 0+3<br />0+2 0+0 || {{sort|+0:41.0|+41.0}} |- | 5 || 6 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|GER|2022}}|[[Vanessa Voigt]]|[[Denise Herrmann]]|[[Benedikt Doll]]|[[Philipp Nawrath]]}} || '''1:07:51.1'''<br />19:37.1<br />18:00.0<br />15:23.0<br />14:51.0 || {{sort|2+18|'''1+10 1+8'''}}<br />1+3 1+3<br/>0+3 0+3<br />0+3 0+1<br />0+1 0+1 || +1:05.5 |- | 6 || 2 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|BLR|2022}}|[[Dinara Alimbekava]]|[[Hana Sola]]|[[Mikita Labastau]]|[[Anton Smolski]]}} || '''1:08:00.2'''<br />17:49.8<br />19:05.0<br />15:32.8<br />15:32.6 || {{sort|2+14|'''0+6 2+8'''}}<br />0+1 0+1<br/>0+3 2+3<br />0+0 0+2<br />0+2 0+2 || +1:14.6 |- | 7 || 19 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|USA|2022}}|[[Susan Dunklee]]|[[Clare Egan]]|[[Sean Doherty (biatlonac)|Sean Doherty]]|[[Paul Schommer]]}} || '''1:08:58.3'''<br />18:52.3<br />17:38.8<br />15:27.8<br />16:59.4 || {{sort|1+12|'''1+8 0+4'''}}<br />0+3 0+2<br/>0+1 0+0<br />0+1 0+0<br />1+3 0+2 || +2:12.7 |- | 8 || 14 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|SUI|2022}}|[[Amy Baserga]]|[[Lena Häcki]]|[[Benjamin Weger]]|[[Sebastian Stalder]]}} || '''1:09:06.0'''<br />18:39.9<br />18:44.0<br />15:23.8<br />16:18.3 || {{sort|2+11|'''2+6 0+5'''}}<br />1+3 0+1<br/>1+3 0+1<br />0+0 0+1<br />0+0 0+2 || +2:20.4 |- | 9 || 7 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|ITA|2022}}|[[Lisa Vittozzi]]|[[Dorothea Wierer]]|[[Thomas Bormolini]]|[[Lukas Hofer]]}} || '''1:09:25.3'''<br />17:35.3<br />18:30.2<br />16:23.0<br />16:56.8 || {{sort|2+14|'''0+4 2+10'''}}<br />0+0 0+1<br/>0+1 0+3<br />0+0 1+3<br />0+3 1+3 || +2:39.7 |- | 10 || 11 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|AUT|2022}}|[[Julia Schwaiger]]|[[Lisa Theresa Hauser]]|[[Simon Eder]]|[[Felix Leitner]]}} || '''1:09:44.2'''<br />19:25.7<br />18:41.6<br />15:49.8<br />15:47.1 || {{sort|2+13|'''1+6 1+7'''}}<br />0+2 1+3<br/>1+3 0+0<br />0+1 0+3<br />0+0 0+1 || +2:58.6 |- | 11 || 8 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|FIN|2022}}|[[Suvi Minkkinen]]|[[Mari Eder]]|[[Tero Seppälä]]|[[Olli Hiidensalo]]}} || '''1:10:06.7'''<br />19:24.1<br />18:14.2<br />15:12.5<br />17:15.9 || {{sort|1+12|'''1+6 0+6'''}}<br />0+0 0+0<br/>0+2 0+3<br />0+1 0+0<br />1+3 0+3 || +3:21.1 |- | 12 || 9 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|CZE|2022}}|[[Jessica Jislová]]|[[Markéta Davidová]]|[[Mikuláš Karlík]]|[[Michal Krčmář]]}} || '''1:10:20.2'''<br />18:40.2<br />18:44.1<br />17:11.7<br />15:44.2 || {{sort|3+17|'''2+7 1+10'''}}<br />0+3 0+2<br/>0+0 0+3<br />2+3 1+3<br />0+1 0+2 || +3:34.6 |- | 13 || 10 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|UKR|2022}}|[[Valentina Semerenko]]|[[Julija Džima]]|[[Artem Prima]]|[[Dmitro Pidrušnji]]}} || '''1:10:21.7'''<br />20:46.4<br />17:50.2<br />15:45.1<br />16:00.0 || {{sort|4+15|'''3+9 1+6'''}}<br />2+3 1+3<br/>0+0 0+2<br />0+3 0+1<br />1+3 0+0 || +3:36.1 |- | 14 || 18 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|CAN|2022}}|[[Sarah Beaudry]]|[[Emma Lunder]]|[[Christian Gow]]|[[Scott Gow]]}} || '''1:11:12.4'''<br />19:48.9<br />18:48.1<br />16:30.5<br />16:04.9 || {{sort|3+17|'''0+5 3+12'''}}<br />0+1 0+3<br/>0+1 0+3<br />0+3 2+3<br />0+0 1+3 || +4:26.8 |- | 15 || 12 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|CHN|2022}}|[[Meng Fanqi]]|[[Chu Yuanmeng]]|[[Yan Xingyuan]]|[[Cheng Fangming]]}} || '''1:11:28.1'''<br />19:15.9<br />19:46.1<br />16:20.4<br />16:05.7 || {{sort|0+12|'''0+3 0+9'''}}<br />0+0 0+3<br/>0+3 0+2<br />0+0 0+2<br />0+0 0+2 || +4:42.5 |- | 16 || 13 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|EST|2022}}|[[Regina Oja]]|[[Tuuli Tomingas]]|[[Rene Zahkna]]|[[Kristo Siimer]]}} || '''1:11:56.5'''<br />18:50.6<br />19:19.0<br />16:13.1<br />17:33.8 || {{sort|1+14|'''0+8 1+6'''}}<br />0+3 0+1<br/>0+0 1+3<br />0+2 0+0<br />0+3 0+2 || +5:10.9 |- | 17 || 15 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|SVK|2022}}|[[Ivona Fialková]]|[[Paulína Fialková]]|[[Michal Šíma]]|[[Tomáš Sklenárik]]}} || '''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />19:59.3<br />19:45.2<br />{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}<br />{{0}} || valign=top|{{hs|9}}<br />3+3 0+3<br/>1+3 0+1<br />5+3{{nbsp|7}} || {{hs|+9:59.7}} |- | 18 || 20 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|JPN|2022}}|[[Fuyuko Tachizaki]]|[[Sari Maeda]]|[[Tsukasa Kobonoki]]|[[Kosuke Ozaki (biatlonac)|Kosuke Ozaki]]}} || '''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />19:53.9<br />{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}<br /><br />{{0}}|| valign=top|{{hs|9}}<br />0+3 0+3<br/>0+2 3+3 || {{hs|+9:59.7}} |- | 19 || 17 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|BUL|2022}}|[[Milena Todorova]]|[[Marija Zdravkova]]|[[Vladimir Ilijev]]|[[Dimitar Gerdžikov]]}} || '''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br/>19:38.6<br />{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}<br /><br />{{0}} || valign=top|{{hs|9}}<br />0+2 1+3<br/>0+1 2+3 || {{hs|+9:59.8}} |- | 20 || 16 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|SLO|2022}}|[[Polona Klemenčič]]|[[Živa Klemenčič]]|[[Jakov Fak]]|[[Miha Dovžan]]}} || '''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />19:15.0<br />{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}<br /><br />{{0}} || valign=top|{{hs|9}}<br />0+1 0+3<br/>3+3 1+3 || {{hs|+9:59.9}} |} == Reference == {{reference}}{{Biatlon portal}} == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama - mješovite štafete]] mzmg64ro6asekdyxjokypwj6ny04qqy 0 489275 3830842 3815903 2026-04-18T08:28:04Z Tulum387 155909 Izbrisan nepostojeći šablon i dupli razmaci. 3830842 wikitext text/x-wiki [[slika:Avian sex determination.jpg|thumb|280px|ZW sistem određivanja spola kod ptica (kao primjer kod [[kokoš]]i)]] '''ZW sistem određivanja spola''' je [[hromosom]]ski sistem koji određuje [[spol]] potomaka kod [[ptica]]s, nekih [[riba]] i [[rakovi|rakova]], npr. ''[[Macrobrachium rosenbergii]]'' (džinovske kozice), neki [[insekti]] (uključujući [[leptir]]a i [[moljac|moljce]]), red [[pljosnate gliste|pljosnatih glista]] porodice shistozoma i neki [[gmizavci]], npr. većina [[zmija]], lacertidnih [[gušter]]a i monitora uključujući [[Komodo zmaj]]eve. Također se sreće u nekim [[biljka]]ma, gdje je vjerovatno u nekoliko navrata samostalno evoluirao.<ref name="GB_2020">{{cite journal |last1=Zhou |first1=Ran |last2=Macaya-Sanz|first2=David |last3=Carlson |first3=Craig H. |last4=thirteen others |first4=and |title=A willow sex chromosome reveals convergent evolution of complex palindromic repeats |journal=Genome Biology |date=14. 2. 2020 |volume=21 |issue=1 |page=38 |doi=10.1186/s13059-020-1952-4 |pmid=32059685 |pmc=7023750 |doi-access=free }}</ref> Slova Z i W koriste se za razlikovanje ovog sistema od [[XY sistem određivanja spola|XY sistema određivanja spola]]. U ovom sistemu, za razliku od XY sistema ženke su hromosomski heterospecifične: imaju par različitih ZW [[hromosom]]a, a mužjaci iste vrste imaju dva jednaka ZZ [[hromosom]]a. Za razliku od XY sistema za određivanje pola i [[X0 sistem određivanja spola|X0 sistema određivanja spola]], gdje [[sperma]] određuje spol, u ZW sistemu [[jajna ćelija]] određuje spol potomstva. Mužjaci su [[homogametni spol]] (ZZ), dok su ženke heterogametne (ZW). Z hromosom je veći i ima više gena, poput X hromozoma u sistemu XY. ==Značaj ZW i XY sistema== Nema zajedničkih gena između ptičjih ZW i sisarskih XY hromosoma ,<ref>{{cite journal |vauthors=Stiglec R, Ezaz T, Graves JA |title=A new look at the evolution of avian sex chromosomes |journal=Cytogenet. Genome Res. |volume=117 |issue=1–4 |pages=103–9 |year=2007 |pmid=17675850 |doi=10.1159/000103170|s2cid=12932564 }}</ref> i, iz poređenja između kokoši i ljudi, Z hromosom izgleda sličan [[autosom]]nom hromosomu 9 kod ljudi, a ne X ili Y, što je navelo istraživače da vjeruju da ZW i XY sistemi određivanja spola nemaju zajedničko porijeklo , ali da su spolni hromosomi izvedeni iz autosoma [[zajednički predak|zajedničkog pretka]]. Smatra se da su ovi autosomi razvili lokuse koji određuju spol i na kraju evoluirali u odgovarajuće [[spolni hromosom|spolne hromosome]], nakon što je rekombinacija između hromosoma (X i Y ili Z i W) bila potisnuta.<ref>{{Cite journal|title = Sex-chromosome evolution: recent progress and the influence of male and female heterogamety|journal = Nature Reviews Genetics|date = 1. 3. 2011|issn = 1471-0056|pages = 157–166|volume = 12|issue = 3|doi = 10.1038/nrg2948|first = Hans|last = Ellegren|pmid=21301475|s2cid = 21098648}}</ref> [[Platypus]], [[monotremata|monotrematni]] [[sisar]], ima sistem od pet parova XY hromosoma. Oni formiraju višestruki lanac zbog [[homolog]]nih regija kod mužjačkih [[mejoza]] i konačno se odvajaju u XXXXX– i YYYYY-[[spermatozoid]]e. Ptičiji par nalik Z pojavljuje se na suprotnim krajevima lanca. Područja homologna sa ptičjim Z hromosomom su raštrkana po X3 i X5.<ref>{{cite journal |last1=Deakin |first1=JE |last2=Graves |first2=JA |last3=Rens |first3=W |title=The evolution of marsupial and monotreme chromosomes. |journal=Cytogenetic and Genome Research |date=2012 |volume=137 |issue=2–4 |pages=113–29 |doi=10.1159/000339433 |pmid=22777195|doi-access=free }}</ref>{{rp|at=fig. 5}} Iako sistem određivanja spola nije nužno povezan sa sistemom ptica i definitivno ne sa sistemom kod [[Theria|terijskih sisara]], sličnost je barem omogućila zaključak da su [[spolni hromosom]]i sisara dvaput evoluirali.<ref>{{cite journal |last1=Cortez |first1=Diego |last2=Marin |first2=Ray |last3=Toledo-Flores |first3=Deborah |last4=Froidevaux |first4=Laure |last5=Liechti |first5=Angélica |last6=Waters |first6=Paul D. |last7=Grützner |first7=Frank |last8=Kaessmann |first8=Henrik |title=Origins and functional evolution of Y chromosomes across mammals |journal=Nature |date=24. 4. 2014 |volume=508 |issue=7497 |pages=488–493 |doi=10.1038/nature13151|pmid=24759410 |bibcode=2014Natur.508..488C |s2cid=4462870 }}</ref> Prethodni izvještaj da [[kljunar|platipus]] ima X hromosome slične onima [[Theria|terijskih sisara]] sada se smatra greškom.<ref name="Veyrunes"/> ZW ptica i zmija nisu u srodstvu, jer su evoluirali iz različitih [[autosom]]a.<ref name=Matsubara>{{cite journal |last1=Matsubara |first1=K |last2=Tarui |first2=H |last3=Toriba |first3=M |last4=Yamada |first4=K |last5=Nishida-Umehara |first5=C |last6=Agata |first6=K |last7=Matsuda |first7=Y |title=Evidence for different origin of sex chromosomes in snakes, birds, and mammals and step-wise differentiation of snake sex chromosomes. |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=28. 11. 2006 |volume=103 |issue=48 |pages=18190–5 |doi=10.1073/pnas.0605274103 |pmid=17110446 |pmc=1838728|doi-access=free }}</ref> Međutim, ptičiji hromozomi kos kljunara (platipusa) mogu ukazivati da su preci [[zmija]] imali ZW sistem sličan pticama.<ref name="Veyrunes">{{cite journal |vauthors=Veyrunes F, Waters PD, Miethke P |title=Bird-like sex chromosomes of platypus imply recent origin of mammal sex chromosomes |journal=Genome Research |volume=18 |pages=965–973 |year=2008 |doi=10.1101/gr.7101908 |pmid=18463302 |issue=6 |pmc=2413164 |display-authors=etal }}</ref> == Po [[takson]]ima == ===Ptice=== [[slika:ChickenChromosomesBMC Genomics5-56Fig4.jpg|right|thumb|[[Kokoš]]iji hromosoma sa mnogim mikrohromosomima (koji se pojavljuju kao tačke). <br>Strelice označavaju obojeni [[Lokus (genetika)|genski lokus]]) na homolognim makrohromosomima.]] [[slika:Cytogenetic Mega-telomeres GGA 9 and W.jpg|thumb|right200px| Hromosomske lokacije mega-[[telomera]] u liniji [[inbriding|inbredirane]] kokoši: GGA (hromosom) 9 i W [[spolni hromosom]]]] Iako nije bilo opsežnog istraživanja na drugim organizmima sa ZW sistemom određivanja spola, 2007. istraživači su objavili da spolni hromosomi kokoši i zebrastih zeba ne pokazuju bilo kakav tip hromosoma u cijeloj [[kompenzacija doze|kompenzaciji doze]], i umjesto toga čini se da doza kompenzira na bazi gen po gen.<ref>{{Cite journal|title = Faced with inequality: chicken do not have a general dosage compensation of sex-linked genes|journal = BMC Biology|date = 20. 9. 2007|issn = 1741-7007|pmc = 2099419|pmid = 17883843|pages = 40|volume = 5|issue = 1|doi = 10.1186/1741-7007-5-40|first1 = Hans|last1 = Ellegren|first2 = Lina|last2 = Hultin-Rosenberg|first3 = Björn|last3 = Brunström|first4 = Lennart|last4 = Dencker|first5 = Kim|last5 = Kultima|first6 = Birger|last6 = Scholz}}</ref><ref>{{Cite journal|title = Dosage compensation is less effective in birds than in mammals|journal = Journal of Biology|date = 1. 1. 2007|issn = 1475-4924|pmc = 2373894|pmid = 17352797|pages = 2|volume = 6|issue = 1|doi = 10.1186/jbiol53|first1 = Yuichiro|last1 = Itoh|first2 = Esther|last2 = Melamed|first3 = Xia|last3 = Yang|first4 = Kathy|last4 = Kampf|first5 = Susanna|last5 = Wang|first6 = Nadir|last6 = Yehya|first7 = Atila|last7 = Van Nas|first8 = Kirstin|last8 = Replogle|first9 = Mark R.|last9 = Band}}</ref> Smatra se da specifične lokacije na kokošijem Z hromosomu, kao što je [[Kompenzacija doze|MHM regija]], pokazuju regionalnu kompenzaciju doze, iako se neki tvrde da ova regija zapravo ne predstavlja lokalnu kompenzaciju doze.<ref>{{Cite journal|title = All dosage compensation is local: gene-by-gene regulation of sex-biased expression on the chicken Z chromosome|url = https://archive.org/details/sim_heredity_2009-03_102_3/page/312|journal = Heredity|date = 1. 3. 2009|issn = 1365-2540|pmid = 18985062|pages = 312–320|volume = 102|issue = 3|doi = 10.1038/hdy.2008.116|first1 = J. E.|last1 = Mank|first2 = H.|last2 = Ellegren|doi-access = free}}</ref><ref>{{Cite journal|title = Some Inconvenient Truths About Sex Chromosome Dosage Compensation and the Potential Role of Sexual Conflict|journal = Evolution|date = 1. 8. 2011|issn = 1558-5646|pages = 2133–2144|volume = 65|issue = 8|doi = 10.1111/j.1558-5646.2011.01316.x|first1 = Judith E.|last1 = Mank|first2 = David J.|last2 = Hosken|first3 = Nina|last3 = Wedell|pmid=21790564|doi-access = free}}</ref> Daljnja istraživanja proširila su listu ptica koje ne pokazuju nikakav tip kompenzacije doziranja u cijelom hromosomu [[vrana]] i [[pacov]]a, što implicira da svim hromosomima ptica nedostaje kompenzacija doze za cijeli hromosom.<ref>{{Cite journal|title = General lack of global dosage compensation in ZZ/ZW systems? Broadening the perspective with RNA-seq|journal = BMC Genomics|date = 1. 2. 2011|issn = 1471-2164|pmc = 3040151|pmid = 21284834|pages = 91|volume = 12|issue = 1|doi = 10.1186/1471-2164-12-91|first1 = Jochen BW|last1 = Wolf|first2 = Jarosław|last2 = Bryk}}</ref><ref>{{Cite journal|title = Lack of Dosage Compensation Accompanies the Arrested Stage of Sex Chromosome Evolution in Ostriches|url= |journal = Molecular Biology and Evolution|date = 1. 4. 2013|issn = 0737-4038|pmc = 3603317|pmid = 23329687|pages = 806–810|volume = 30|issue = 4|doi = 10.1093/molbev/mst009|first1 = Sofia|last1 = Adolfsson|first2 = Hans|last2 = Ellegren}}</ref> I [[transkripcija (genetika)|transkripcijska]] i [[translacija (genetika)|translacijska]] kompenzacija doze specifične za gen uočena je u spolnim hromosomima [[ptica]].<ref name="Uebbing msv147">{{Cite journal|title = Quantitative Mass Spectrometry Reveals Partial Translational Regulation for Dosage Compensation in Chicken|url= |journal = Molecular Biology and Evolution|date = 24. 6. 2015|issn = 0737-4038|pmc = 4576709|pmid = 26108680|pages = 2716–25|doi = 10.1093/molbev/msv147|first1 = Severin|last1 = Uebbing|first2 = Anne|last2 = Konzer|first3 = Luohao|last3 = Xu|first4 = Niclas|last4 = Backström|first5 = Björn|last5 = Brunström|first6 = Jonas|last6 = Bergquist|first7 = Hans|last7 = Ellegren|volume=32|issue = 10}}</ref> Osim toga, predloženo je uključivanje [[miRNK]] orijentiranih prema spolu, kako bi se kompenziralo prisustvo dva Z-hromoSoma kod muških ptica.<ref>{{cite journal|last1=Warnefors|first1=Maria|last2=Mössinger|first2=Katharina|last3=Halbert|first3=Jean|last4=Studer|first4=Tania|last5=VandeBerg|first5=John L.|last6=Lindgren|first6=Isa|last7=Fallahshahroudi|first7=Amir|last8=Jensen|first8=Per|last9=Kaessmann|first9=Henrik|title=Sex-biased microRNA expression in mammals and birds reveals underlying regulatory mechanisms and a role in dosage compensation|journal=Genome Research|date=27. 10. 2017|volume=27|issue=12|pages=1961–1973|doi=10.1101/gr.225391.117|pmid=29079676|pmc=5741053}}</ref> Nepoznato je da li prisustvo W hromoaoma inducira ženske osobine ili je umjesto toga dupliciranje Z hromosoma ono što indukuje muške; za razliku od sisara, nijedna ptica sa dvostrukim W hromosomom (ZWW) ili jednim Z (Z0) nije na zadovoljavajući način dokumentovana. Međutim, poznato je da uklanjanje ili oštećenje [[jajnik]]a kod ženki ptica može dovesti do razvoja muškog perja, što sugerira da ženski [[hormon]]i potiskuju [[ekspresija gena|ekspresiju]] muških karakteristika kod ptica.<ref>{{Cite journal|last=Graves|first=J. a. M.|date=2003|title=Sex and death in birds: a model of dosage compensation that predicts lethality of sex chromosome aneuploids|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/14684995/|journal=Cytogenetic and Genome Research|volume=101|issue=3–4|pages=278–282|doi=10.1159/000074349|issn=1424-859X|pmid=14684995|s2cid=24824551}}</ref> Moguće je da bilo koje takvo stanje može uzrokovati [[embrion]]sku smrt ili da bi oba kromosoma mogla biti odgovorna za determinaciju spola.<ref>{{cite journal |vauthors=Smith CA, Roeszler KN, Hudson QJ, Sinclair AH |title=Avian sex determination: what, when and where? |journal=Cytogenet. Genome Res. |volume=117 |issue=1–4 |pages=165–73 |year=2007 |pmid=17675857 |doi=10.1159/000103177|s2cid=16436279 }}</ref> Jedan od mogućih gena koji bi mogli odrediti spol kod ptica je [[DMRT1]] gen. Istraživanja su pokazala da su dvije kopije gena neophodne za određivanje muškog spola.<ref name="Uebbing msv147"/><ref>{{Cite journal|title = Why does dosage compensation differ between XY and ZW taxa?|journal = Trends in Genetics|date = 1. 1. 2010|issn = 0168-9525|pmid = 19963300|pages = 15–20|volume = 26|issue = 1|doi = 10.1016/j.tig.2009.11.006|first1 = Sara|last1 = Naurin|first2 = Bengt|last2 = Hansson|first3 = Staffan|last3 = Bensch|first4 = Dennis|last4 = Hasselquist}}</ref> ZW sistem određivanja pola omogućava stvaranje spolno-vezanih kokošiju, kod kojih se boja pri valjenju razlikuje po spolu, čime je proces određivanja spola pilića lakši. ===Zmije=== [[slika:Pbio.1001643.g001 (14138035754).png|thumb|280px| Normalizirana dubina pokrivenosti očitavanja za ženske (crvene) i muške (plave) skele poredane duž [[genom]]a roda ''Anolis'' za (A) [[boa|bou]], (B) [[zmija|zmiju]] podvezicu i (C) [[zvečarka|zvečarku]]. Tačke pokazuju normaliziranu pokrivenost log-2 za svaku skelu, a linije korigirajuće šare povučenu duž hromosoma. Pokrivenost je normalizirana dijeljenjem pokrivenosti za svaku kombinaciju skela po spolu sa medijanom pokrivenosti svih skela u hromozomima 1–5 u tom spolu, što je rezultiralo srednjim rezultatom log2 pokrivenosti za [[autosom]]e od 0. Pod ovom normalizacijom, od [[hemizigot]]ne sekvence očekuje se da će imati pokrivenost medijanskog log2 od –1. Skele su mapirane za [[makrohromosom]]e roda ''Anolis'', na osnovu lokacije njihovog genskog sadržaja. Prikazan je [[filogenetsko stablo|filogenetski odnos]] između ispitivanih [[vrsta]]. Boide su se odvojili od druge dvije grupe prije oko 100 miliona godina, dok su se kolubride (bjelouške) i viperide (šarke, poskoci) razišli prije oko 50 miliona godina]] Zmijski W hromosomi pokazuju različite nivoe raspadanja u poređenju sa njihovim Z hromosomima. Ovo omogućava praćenje skraćivanja W hromosoma (analogno smanjenju [[hromosom Y|Y hromosoma]]) poređenjem između [[vrsta]]. [[mapiranje gena|Mapiranje specifičnih gena]] otkriva da se zmijski sistem razlikuje od ptičjeg. Još nije poznato koji gen određuje spol kod zmija. Jedna činjenica koja se ističe je da piton pokazuje male znakove "W-skraćivanja".<ref name=Matsubara/> Sada se zna da porodice ''[[Booidea|boa]]'' i ''[[Pythonoidea|pitona]]'' vjerovatno imaju [[XY sistem određivanja pola]].<ref>{{cite journal |last1=Emerson |first1=J.J. |title=Evolution: A Paradigm Shift in Snake Sex Chromosome Genetics |journal=Current Biology |date=august 2017 |volume=27 |issue=16 |pages=R800–R803 |doi=10.1016/j.cub.2017.06.079|pmid=28829965 |doi-access=free }}</ref> Zainteresovanost da se ovo ispita potekla je od nalaza kod ženskih članova porodice, sposobnih za [[partenogeneza|partenogenezu]], ili proizvodnju potomstva bez parenja. Godine 2010. u divljini je pronađena ženka ''[[Boa constrictor]]'' koja je na ovaj način proizvela 22 ženska potomka. Do tada se pretpostavljalo da su takav obrazac izazvali WW hromosomi.<ref>{{cite news| url=http://www.cbc.ca/technology/story/2010/11/03/boa-constrictors-virgin-birth.html | work=CBC News | title=Boa constrictor produces fatherless babies | date=3. 11. 2010}}</ref> ''[[Python bivittatus]]'' (burmanski piton) i ''[[Boa imperator]],'' na sličan način proizvode samo žensko potomstvo; njihovi [[genom]]i dijele muške specifične [[SNP|jednognukleotidne polimorfizme]] koji se mogu identificirati pomoću [[resrikcijski enzim|restrikciski enzima]]. Njihovo hromosomsko porijeklo se, međutim, razlikuje: pitonov XY je sličan ZW drugih zmija, dok se boin XY kod drugih zmija nalazi na [[mikrohromosom]]u.<ref>{{Cite journal|last1=Gamble|first1=Tony|last2=Castoe|first2=Todd A.|last3=Nielsen|first3=Stuart V.|last4=Banks|first4=Jaison L.|last5=Card|first5=Daren C.|last6=Schield|first6=Drew R.|last7=Schuett|first7=Gordon W.|last8=Booth|first8=Warren|date=24. 7. 2017|title=The Discovery of XY Sex Chromosomes in a Boa and Python|journal=Current Biology|volume=27|issue=14|pages=2148–2153.e4|doi=10.1016/j.cub.2017.06.010|issn=1879-0445|pmid=28690112|url=https://epublications.marquette.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1608&context=bio_fac|doi-access=free}}</ref> Obrazac samo za ženke je u suprotnosti sa partenogenima ZW porodice ''[[Colubroidea]]'' (bjelouoke), koji uvijek proizvode muško (ZZ) potomstvo.<ref>{{Cite journal|last1=Booth|first1=Warren|last2=Schuett|first2=Gordon W.|date=24. 12. 2015|title=The emerging phylogenetic pattern of parthenogenesis in snakes|journal=Biological Journal of the Linnean Society|language=en|volume=118|issue=2|pages=172–186|doi=10.1111/bij.12744|issn=0024-4066|doi-access=free}}</ref> ===Moljci i leptiri=== U [[Lepidoptera]] (moljci i leptiri), ženke mogu imati Z, ZZW, pa čak i ZZWW garnituru.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=vDHOYPQ2mmYC&q=ZW+sex+determination|title=Sex Wars: Genes, Bacteria, and Biased Sex Ratios|vauthors=Majerus ME|date=2003|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-00981-0|pages=59|language=en}}</ref> ===Shistosome=== Članovi [[Porodica (biologija)|porodice]] ''[[Schistosomatidae]]'', koji se obično nazivaju krvnim metiljima, su mala parazitska [[pljosnate gliste]], koji žive u krvnim sudovima bešike, jetre, crijeva i drugih organa [[ptica]] i [[sisar]]a. Oni pripadaju jedinoj porodici seksualno heteromorfnim glista u razredu [[trematoda]] i ovise o tome da ostanu biohemijski upareni pri kopulaciji, kako bi završili svoj [[životni ciklus]].<ref>{{Cite journal|last1=Atkinson|first1=Kristine H.|last2=Atkinson|first2=Burr G.|date=31. 1. 1980|title=Biochemical basis for the continuous copulation of female Schistosoma mansoni|journal=[[Nature]]|language=en|volume=118|issue=2|pages=478–479|doi=10.1038/283478a0|pmid=7352026|bibcode=1980Natur.283..478A|s2cid=4337699}}</ref> Heterogametske spolne hromosome kod ženki devet vrsta shistosoma prvi su opisali genetičar [[Margaret Menzel]] i parazitolog Robert B. Short sa Državnog univerziteta Floride 1960.<ref>{{Cite journal|last1=Menzel|first1=Margaret Y.|first2=Robert B.|date=1960|title=Pachytene chromosomes in three species of schistosomes:sex and autosomal bivalents in males and females|journal=Journal of Heredity|language=en|volume=51|issue=1|pages=3–12|doi=10.1093/oxfordjournals.jhered.a106943}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Short|first1=Robert B.|last2=Menzel|first2=Margaret Y.|date=1960|title=Chromosomes of nine species of schistosomes|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-parasitology_1960-06_46_3/page/273|journal=Journal of Parasitology|language=en|volume=46|issue=3|pages=273–287|doi=10.2307/3275488|jstor=3275488|pmid=14446186}}</ref> Razlika u spolnim hromosomima uočena je tokom [[Mejoza I|pahitenske]] potfaze [[mejoza|mejotske]] [[profaza|profaze]], kada se hromosomi zgusnu i poravnaju sa svojim homolognim partnerom. === Kornjače === [[Kornjače]] porodice ''[[Trionychidae]]'' imaju ZZ-ZW SISTEM determinacije spola, koji je nastao negde između početka [[Jura|jure]] i rane [[Kreda (period)|krede]].<ref>{{Cite journal|last1=Rovatsos|first1=Michail|last2=Praschag|first2=Peter|last3=Fritz|first3=Uwe|last4=Kratochvšl|first4=Lukáš|date=10. 2. 2017|title=Stable Cretaceous sex chromosomes enable molecular sexing in softshell turtles (Testudines: Trionychidae)|journal=Scientific Reports|language=en|volume=7|issue=1|pages=42150|doi=10.1038/srep42150|pmid=28186115|pmc=5301483|bibcode=2017NatSR...742150R|issn=2045-2322|doi-access=free}}</ref> === Biljke === [[slika:Plantes - Diécie.svg|thumb| [[Spolni dimorfizam]] dvodomnih biljaka]] Među otprilike 5% biljnih vrsta koje imaju odvojene muške i ženske jedinke ([[dvodomne biljke|dvodomne]]), poznato je da nekoliko imaju ZW sistem određivanja spola. To uključuje [[Pistacia vera|pistaciju]], nekoliko vrsta [[jagoda]] uključujući ''[[Fragaria virginiana]]'', ''[[Fragaria chiloensis]]'' i nekoliko vrsta [[vrbe]] uključujući ''[[Salix viminalis]]'' i ''[[Salix purpurea]]''.<ref name="GB_2020" /><ref name="Charlesworth-2015">{{cite journal |last1=Charlesworth |first1=Deborah |title=Plant Sex Chromosomes |journal=Annual Review of Plant Biology |date=2015 |volume=67 |pages=397–420 |doi=10.1146/annurev-arplant-043015-111911 |pmid=26653795 |url=https://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev-arplant-043015-111911 |access-date=8. 12. 2020 |archive-date=24. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210424064601/https://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev-arplant-043015-111911 |url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte== *[[Spolna diferencijacija]] (ljudi) *[[Sekundarna spolna karakteristika]] *[[Y-hromosomski Adem]] * [[Sistem određivanja spola]] * [[Spolna diferencijacija]] * [[Haplodiploidni sistem određivanja spola]] * [[XY sistem određivanja spola]] * [[X0 sistem određivanja spola]] * [[Z0 sistem određivanja spola]] * [[Određivanje spola ovisno o temperaturi]] * [[Hromosom X]] * [[Hromosom Y]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Determinacija i diferencijacija spola}} {{Spol (biologija)}} {{Commons category|ZW system of sex determination}} {{DEFAULTSORT:Zw Sex-Determination System}} [[Kategorija:Sistemi određivanja spola]] [[Kategorija:Genetika insekata]] [[Kategorija:Lepidopterologija]] [[Kategorija:Spol]] pyaxyz2s6tfo3gf98d45g4gekwdh4ec 0 490634 3830835 3812074 2026-04-18T08:00:19Z KWiki 9400 3830835 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Carlos Alcaraz | slika = Carlos Alcaraz.jpg | veličina_slike = 250px | tekst = | puno_ime = Carlos Alcaraz Garfia | izvorno_ime = | jezik_izvornog_imena = | itf_ime = | nadimak = | država = {{ZID|Španija}} | prebivalište = [[Villena]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2003|5|5}} | mjesto_rođenja = [[El Palmar (Murcia)|El Palmar]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 185 cm | težina = | profesionalni_početak = 2018. | kraj_karijere = | ruka = Desna (dvoručni bekhend) | trener = [[Juan Carlos Ferrero]] {{small|(2019–2025)}}<br/>[[Samuel López (teniski trener)|Samuel López]] {{small|(2024–)}} | novčane_nagrade = 64.948.871 $ *<small>[[ATP Tour rekordi#Zarada|4. svih vremena]]</small> | kuća_slavnih_god = | kuća_slavnih_id = | služeni_sajt = | pobjede-porazi_pojedinačno = {{pob-por-tenis|pobjede=301|porazi=68}} | turniri_pojedinačno = 26 | najbolji_plasman_pojedinačno = '''1.''' (12. 9. 2022) | trenutni_plasman_pojedinačno = 2. (13. 4. 2026) | australian_open_pojedinačno = '''P''' ([[Australian Open 2026 – muški singl|2026]]) | roland_garros_pojedinačno = '''P''' ([[Roland Garros 2024 – muški singl|2024]], [[Roland Garros 2025 – muški singl|2025]]) | wimbledon_pojedinačno = '''P''' ([[Wimbledon 2023 – muški singl|2023]], [[Wimbledon 2024 – muški singl|2024]]) | us_open_pojedinačno = '''P''' ([[US Open 2022 – muški singl|2022]], [[US Open 2025 – muški singl|2025]]) | masters_cup_pojedinačno = PF ([[ATP Finals 2023.|2023]]) | olimpijske_igre_pojedinačno = F ([[Tenis na olimpijskim igrama 2024 – muški singl|2024]]) | pobjede-porazi_parovi = {{pob-por-tenis|pobjede=9|porazi=6}} | turniri_parovi = 0 | najbolji_plasman_parovi = | trenutni_plasman_parovi = | australian_open_parovi = | roland_garros_parovi = | wimbledon_parovi = | us_open_parovi = | masters_cup_parovi = | olimpijske_igre_parovi = ČF ([[Tenis na olimpijskim igrama 2024 – muški parovi|2024]]) | pobjede-porazi_mješoviti_parovi = | turniri_mješoviti_parovi = | australian_open_mješoviti_parovi = | roland_garros_mješoviti_parovi = | wimbledon_mješoviti_parovi = | us_open_mješoviti_parovi = 1K ([[US Open 2025 – mješoviti parovi|2025]]) | olimpijske_igre_mješoviti_parovi = | davis_cup = | laver_cup = | atp_cup = | modul = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|Olimpijske igre – [[Tenis na Olimpijskim igrama|Tenis]]}} {{MedaljaSrebro|[[Olimpijske igre 2024.|Pariz 2024.]]|[[Tenis na Olimpijskim igrama 2024 – muški singl|Singl]]}} | ažurirano = 18. 4. 2026. }} '''Carlos Alcaraz''' [[Španija|španski]] je [[tenis]]er. Najmlađi je teniser koji je bio broj 1 i jedini kome je to uspjelo kao tinejdžeru. Pobjedom na [[Australian Open 2026 – muški singl|Australian Openu 2026.]] postao je i najmlađi teniser koji je osvojio sva četiri [[Grand Slam]] turnira. Na [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama 2024.]] u [[Pariz]]u osvojio je srebrnu medalju, izgubivši u finalu od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]]. == Rane godine == Rođen je u [[El Palmar (Murcia)|El Palmaru]], u [[Španske autonomne zajednice|Regiji]] [[Regija Murcia|Murcia]] u porodici Carlosa i Virginije Alcaraz. Ima troje braće i sestara. == Karijera == === 2020: Debi na ATP-turnirima === Prvi nastup na nekom ATP-turniru imao je u februaru na [[Rio Open 2020 – singl|Rio Open]], porazivši zemljaka [[Albert Ramos Viñolas|Alberta Ramosa Viñolasa]] nakon što je dobio pozivnicu za turnir.<ref>{{Cite web |url= https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/ATP_Tennis/81432/carlos-alcaraz-grabs-2020-rio-open-wild-card-for-an-atp-debut/ |title= Carlos Alcaraz grabs 2020 Rio Open wild card for an ATP debut |website= Tennis World USA |date= 13. 12. 2019 |access-date= 26. 4. 2022}}</ref> === 2021: Prvi uspjesi === Na početku sezone kvalificirao se u glavni žrijeb [[Australian Open 2021 – muški singl|Australian Opena]], gdje je bio najmlađi učesnik u muškom singlu.<ref>{{Cite web |url= https://sportsfinding.com/alcaraz-follows-in-the-footsteps-of-djokovic-nadal-and-federer/78180/ |title= Alcaraz follows in the footsteps of Djokovic, Nadal and Federer |date= 15. 1. 2021}}</ref> U svom prvom nastupu na nekom [[Grand slam]] turniru savladao je još jednog kvalifikanta, [[Botic van de Zandschulp|Botica van de Zandschulpa]], bez izgubljenog seta, ali ga je u drugom kolu pobijedio [[Mikael Ymer]].<ref>{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-australian-open-2021-tuesday |title= 17-Year-Old Carlos Alcaraz Wins Grand Slam Debut at Australian Open}}</ref> Na [[Madrid Masters 2021 – singl|Madrid Mastersu]], gdje je također igrao s pozivnicom, postao je najmlađi pobjednik meča u historiji [[Madrid Masters|tog turnira]] nadigravši [[Adrian Mannarino|Adriana Mannarina]] i srušivši rekord tada 18-godišnjeg [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] iz [[Madrid Masters 2004 – singl|2004.]] U drugom kolu izgubio je upravo od Nadala, na svoj 18. rođendan.<ref>{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-mannarino-madrid-2021-monday |title= Carlos Alcaraz Sets Rafael Nadal Clash in Madrid}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-madrid-2021-monday-reaction |title= Alcaraz on 'Dream' Nadal Clash: 'It's the Best Birthday Present'}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Rafael_Nadal/97643/rafael-nadal-loses-madrid-open-age-milestone-to-17yearold-carlos-alcaraz/ |title= Rafael Nadal loses Madrid Open age milestone to 17-year-old Carlos Alcaraz}}</ref> Osvojivši [[Open de Oeiras III 2021.|čelendžer]] u [[Oeiras]]u, dotad najveći turnir u karijeri, ušao je među 100 najboljih kao najmlađi igrač 24. maja.<ref>{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-2021-oeiras-challenger-title |title= Carlos Alcaraz Claims Historic Fourth Challenger Crown}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://www.tennis-tourtalk.com/74206/alcaraz-triumphs-at-oeiras-open-challenger |title= Alcaraz Triumphs at Oeiras Open Challenger |date= 22. 5. 2021 |access-date= 26. 4. 2022 |archive-date= 22. 5. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210522175712/https://www.tennis-tourtalk.com/74206/alcaraz-triumphs-at-oeiras-open-challenger |url-status= dead }}</ref> Na [[Roland Garros 2021 – muški singl|Roland Garrosu]] prvi je put došao do trećeg kola na nekom Grand Slam turniru savladavši [[Nikoloz Basilašvili|Nikoloza Basilašvilija]], ali ga je tu zaustavio [[Jan-Lennard Struff]]. U julu se u [[ATP Umag 2021.|Umagu]] plasirao u prvo ATP-finale u karijeri savladavši ponovo Ramosa Viñolasa,<ref>{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/ramos-vinolas-alcaraz-gasquet-altmaier-umag-2021-sf |title= Carlos Alcaraz Makes History in Umag, Reaches First ATP Tour Final}}</ref> da bi zatim osvojio i prvu titulu uvjerljivom pobjedom protiv [[Richard Gasquet|Richarda Gasqueta]]. Time je postao najmlađi osvajač nekog ATP-turnira od titule tada 18-godišnjeg [[Kei Nishikori|Keija Nishikorija]] u [[ATP Delray Beach|Delray Beachu]] [[ATP Delray Beach 2008.|2008.]] te najmlađi Španac koji je osvojio ATP-titulu nakon Nadalovog prvijenca u karijeri u [[ATP Sopot|Sopotu]] [[ATP Sopot 2004.|2004.]]<ref>{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-gasquet-umag-2021-final |title= 18-Year-Old Carlos Alcaraz Wins First ATP Tour Title in Umag}}</ref> Na [[Wimbledon 2021 – muški singl|Wimbledonu]] je izgubio u drugom kolu od [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]]. U [[ATP Winston-Salem 2021.|Winston-Salemu]] došao je do polufinala,<ref>{{cite web |url= https://apnews.com/article/sports-tennis-us-open-tennis-championships-winston-salem-36e3b51a216b02e05d6f75949ef77779 |title= Ivashka, Ruusuvuori, Ymer advance in Winston-Salem Open |publisher= [[Associated Press]] |date= 27. 8. 2021}}</ref> gdje ga je pobijedio [[Mikael Ymer]]. === 2022. === {{Proširiti sekciju}} === 2023. === U [[ATP Queen's Club 2023 – singl|Queen's Clubu]] osvojio je svoju prvu titulu na [[Travnati teren|travi]], pobijedivši [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] u dva seta u finalu. Ta pobjeda vratila ga je na broj 1 ATP-liste.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jun/25/alcaraz-wins-queens-favourite-for-wimbledon|title=Carlos Alcaraz wins Queen’s and declares himself a ‘favourite’ for Wimbledon|author=Sean Ingle|date=26. 6. 2023|website=The Guardian|access-date=15. 7. 2023}}</ref> Na [[Wimbledon 2023 – muški singl|Wimbledonu]], kao prvi nosilac, stigao je do finala pobjedama nad [[Jérémy Chardy|Jérémyjem Chardyjem]], [[Alexandre Muller|Alexandreom Mullerom]], [[Nicolás Jarry|Nicolásom Jarryjem]], [[Matteo Berrettini|Matteom Berrettinijem]], [[Holger Rune|Holgerom Runeom]] i [[Danil Medvedev|Danilom Medvedevom]], da bi u finalu savladao i Novaka Đokovića sa 1:6, 7:6, 6:1, 3:6, 6:4, čime je postao treći najmlađi pobjednik u All England Clubu u [[Open Era|Open Eri]], nakon [[Boris Becker|Borisa Beckera]] i [[Björn Borg|Björna Borga]]. == Statistike == {{Glavni|Statistike karijere Carlosa Alcaraza}} === Grand Slam turniri === ''Nakon [[Australian Opena 2026 – muški singl|Australian Opena 2026.]]'' {|class=wikitable style=text-align:center !Turnir!![[ATP Tour 2020.|2020.]]!![[ATP Tour 2021.|2021.]]!![[ATP Tour 2022.|2022.]]!![[ATP Tour 2023.|2023.]]!![[ATP Tour 2024.|2024.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!![[ATP Tour 2026.|2026.]]!!O/I!!Pob–Por!!Pob % |- |align=left bgcolor=efefef|[[Australian Open]] |N |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2021 – muški singl|2K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2022 – muški singl|3K]] |N |bgcolor=ffebcd|[[Australian Open 2024 – muški singl|ČF]] |bgcolor=ffebcd|[[Australian Open 2025 – muški singl|ČF]] |bgcolor=lime|'''[[Australian Open 2026 – muški singl|P]]''' |bgcolor=efefef|1/5 |bgcolor=efefef|18–4 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=18|lost=4|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Roland Garros]] |[[Roland Garros 2020 – muški singl, kvalifikacije|KV1]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2021 – muški singl|3K]] |bgcolor=ffebcd|[[Roland Garros 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=yellow|[[Roland Garros 2023 – muški singl|PF]] |bgcolor=lime|'''[[Roland Garros 2024 – muški singl|P]]''' |bgcolor=lime|'''[[Roland Garros 2025 – muški singl|P]]''' | |bgcolor=efefef|2/5 |bgcolor=efefef|25–3 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=25|lost=3|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |style=color:#767676|NO |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2021 – muški singl|2K]] |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2022 – muški singl|4K]] |bgcolor=lime|'''[[Wimbledon 2023 – muški singl|P]]''' |bgcolor=lime|'''[[Wimbledon 2024 – muški singl|P]]''' |bgcolor=thistle|[[Wimbledon 2025 – muški singl|F]] | |bgcolor=efefef|2/5 |bgcolor=efefef|24–3 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=24|lost=3|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[US Open]] |N |bgcolor=ffebcd|[[US Open 2021 – muški singl|ČF]] |bgcolor=lime|'''[[US Open 2022 – muški singl|P]]''' |bgcolor=yellow|[[US Open 2023 – muški singl|PF]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2024 – muški singl|2K]] |bgcolor=lime|'''[[US Open 2025 – muški singl|P]]''' | |bgcolor=efefef|2/5 |bgcolor=efefef|24–3 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=24|lost=3|integer=yes}} |-style=background:#efefef;font-weight:bold |style=text-align:left|Pob–Por |0–0 |8–4 |16–3 |17–2 |19–2 |24–2 |7–0 |7/20 |91–13 |{{tennis win percentage|won=91|lost=13|integer=yes}} |} == Važnija finala == === Grand Slam === ==== Singl: 8 (7–1) ==== {|class="sortable wikitable" |- !Ishod !Godina !Turnir !Podloga !Protivnik !Rezultat |- style="background:#ccf;" |style="background:#98fb98;"|Pobjeda||align=center|[[US Open 2022 – muški singl|2022.]]||[[US Open]]||Tvrda||{{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]]||6:4, 2:6, 7:6¹, 6:4 |-style="background:#cfc;" |style="background:#98fb98;"|Pobjeda||align=center|[[Wimbledon 2023 – muški singl|2023.]]||[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]||Trava||{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]||[[Finale Wimbledona 2023 – muški singl|1:6, 7:6⁶, 6:1, 3:6, 6:4]] |-style=background:#ebc2af |style=background:#98fb98|Pobjeda||align=center|[[Roland Garros 2024 – muški singl|2024.]]||[[Roland Garros]]||Zemlja||{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:3, 2:6, 5:7, 6:1, 6:2 |-style="background:#cfc;" |style="background:#98fb98;"|Pobjeda||align=center|[[Wimbledon 2024 – muški singl|2023.]]||[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]||Trava||{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]|| [[Finale Wimbledona 2024 – muški singl|6:2, 6:2, 7:6⁴]] |-style=background:#ebc2af |style=background:#98fb98|Pobjeda||align=center|[[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]]||[[Roland Garros]]||Zemlja||{{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || [[Finale Roland Garrosa 2025 – muški singl|4:6, 6:7⁴, 6:4, 7:6³, 7:6²]] |-style=background:#cfc |style=background:#ffa07a|Poraz |align=center|[[Wimbledon 2025 – muški singl|2025.]] |Wimbledon |Trava |{{ZD|ITA}} Jannik Sinner |[[Finale Wimbledona 2025 – muški singl|6:4, 4:6, 4:6, 4:6]] |- style="background:#ccf;" |style="background:#98fb98;"|Pobjeda||align=center|[[US Open 2025 – muški singl|2025.]] || US Open ||Tvrda || {{ZD|ITA}} Jannik Sinner || 6:2, 3:6, 6:1, 6:4 |- |style=background:#98fb98|Pobjeda |align=center|[[Australian Open 2026 – muški singl|2026.]] |style=background:#ffc|[[Australian Open]] |Tvrda |{{ZD|SRB}} Novak Đoković |2–6, 6–2, 6–3, 7–5 |} === Masters 1000 === ==== Singl: 10 (8–2) ==== {|class="sortable wikitable" !Ishod !Godina !Turnir !Podloga !Protivnik !Rezultat |-bgcolor=ccccff |bgcolor=#98fb98|Pobjeda|| align=center|[[Miami Masters 2022 – muški singl|2022.]] || [[Miami Masters]] || Tvrda || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 7:5, 6:4 |- style="background:#ebc2af;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda||align=center|[[Madrid Masters 2022 – muški singl|2022.]] || [[Madrid Masters]] || Zemlja || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:3, 6:1 |-bgcolor=ccccff |bgcolor=#98fb98|Pobjeda|| align=center|[[Indian Wells Masters 2023 – muški singl|2023.]] || [[Indian Wells Masters]] || Tvrda || {{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] || 6:3, 6:2 |- style="background:#ebc2af;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda||align=center|[[Madrid Masters 2023 – muški singl|2023.]] || [[Madrid Masters]] (2) || Zemlja || {{ZD|NJE}} [[Jan-Lennard Struff]] || 6:4, 3:6, 6:3 |-bgcolor=ccccff |style="background:#ffa07a;"|Poraz||align=center|[[Cincinnati Masters 2023 – singl|2023.]]||[[Cincinnati Masters]]||Tvrda||{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]||7:5, 6:7⁷, 6:7⁴ |-bgcolor=ccccff |bgcolor=#98fb98|Pobjeda|| align=center|[[Indian Wells Masters 2024 – muški singl|2024.]] || [[Indian Wells Masters]] (2) || Tvrda || {{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] || 7:6⁵, 6:1 |- style="background:#ebc2af;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda||align=center|[[Monte Carlo Masters 2025 – singl|2025.]] || [[Monte Carlo Masters]] || Zemlja || {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Musetti]] || 3:6, 6:1, 6:0 |- style="background:#ebc2af;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda||align=center|[[Rim Masters 2025 – muški singl|2025.]] || [[Rim Masters]] || Zemlja || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 7:6⁵, 6:1 |-bgcolor=ccccff |style="background:#98fb98;"|Pobjeda||align=center|[[Cincinnati Masters 2025 – singl|2025.]]||[[Cincinnati Masters]]||Tvrda||{{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]]||5:0, predaja |- style="background:#ebc2af;" |style="background:#ffa07a;"|Poraz||align=center|[[Monte Carlo Masters 2026 – singl|2026.]]||[[Monte Carlo Masters]]||Zemlja||{{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]]||6–7⁵, 3–6 |} === Olimpijske igre === ==== Singl: 1 (0–1) ==== {|class="sortable wikitable" !Ishod !Godina !Turnir !Podloga !Protivnik !Rezultat |-bgcolor=ebc2af |style="background:#ffa07a;"|Poraz||align=center|[[Tenis na Olimpijskim igrama 2024 – muški singl|2024.]]||[[Olimpijske igre]]||Zemlja||{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]||6:7³, 6:7² |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Carlos Alcaraz}} * [https://www.atptour.com/en/players/-/A0E2/overview ATP-profil] * [https://www.itftennis.com/en/players/carlos-alcaraz/800446486/esp/mt/s/overview/ ITF-profil] * [https://www.daviscup.com/en/players/player.aspx?id=800446486 Davis Cup profil] {{S-start}} {{Redoslijed |prije = {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] |naslov = ATP Novajlija godine <br/> 2020. |poslije = {{ZD|SAD}} [[Jenson Brooksby]] }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|RUS}} [[Aslan Karacev]] |naslov = ATP Igrač koji je najviše napredovao <br/> 2022. |poslije = {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] |naslov = ATP Nagrada "Stefan Edberg" za sportski duh <br/> 2023. |poslije = {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] }} {{S-end}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Roland Garrosa}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Osvajači kompletiranog GS}} {{Pobjednici ATP Masters turnira - pojedinačno}} {{ATP brojevi 1}} {{Španski sportist godine}} {{Laureusov proboj godine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Alcaraz, Carlos}} [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Murcia]] [[Kategorija:Španski teniseri]] [[Kategorija:Španski olimpijci]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2024.]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Španija)]] qwblv58msho1vh9btwny4cx3bggrc6k 0 495739 3830757 3481665 2026-04-17T13:15:23Z Panasko 146730 3830757 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna osoba |ime = Safet Mujić |slika = File:Safet Mujic.jpg |opis = |veličina = |datum rođenja = {{Datum rođenja|1908|03|23}} |mjesto rođenja = [[Mostar]], [[Austro-Ugarska]] |datum smrti = {{Datum smrti i godine|1942|08|08|1908||}} |mjesto smrti = [[Zabrđe]], [[Hadžići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] |nacionalnost = |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = |čin = |ratovi = [[Drugi svjetski rat]] |bitke = |vojska = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] |rod = |jedinice = [[Mostarski partizanski bataljon]] |zapovijedao = |odlikovanja = [[Orden narodnog heroja]] }} '''Safet Mujić''' ([[Mostar]], 23. marta, 1908 Zabrđe, – [[Hadžići]], 28. august 1943), bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizan]] i [[Narodni heroj Jugoslavije]]. == Biografija == Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Mostaru, a Medicinski fakultet u [[Beograd]]u. Poslije završenih studija, vratio se u Mostar i radio je kao ljekar. Uporedo sa ljekarskim poslom, on je i politički djelovao među intelektualcima, a posebno među [[Bošnjaci]]ma. Bio je i odbornik u [[FK Velež Mostar|Fudbalskom klubu Velež]].<ref name="mujić"/> U članstvo [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ) primljen je 1938. Neposredno pred rat bio je izabran za člana Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu.<ref name="Mujić">[https://znaci.org/00001/182.htm Enver Ćemalović: MOSTARSKI BATALJON - Skupština opštine Mostar - www.suggsbih.ba]</ref> == U Mostarskom bataljonu == Prva naoružana grupa od 22 borca, pod rukovodstvom Safeta Mujića i [[Muje Pašića]], 17. jula 1941. krenula je iz Mostara. Na padini planine [[Velež (planina)|Velež]] kod Jarac-kuku, za vrijeme odmora, grupu su napale [[ustaše]] i vratili su se u Mostar. Po naređenju Svetozara Vukmanovića Tempa, člana Politbiroa CK KPJ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba]], Mujić i Pašić su isključeni iz KPJ. Safet Mujić je nakon toga često bio tražen od okupatora i njihovih saradnika, pa je živio u ilegali. Neposredno pred posljednji odlazak od kuće, jedva je izmakao ustašama koji su bili došli u njegovu kuću s namjerom da ga uhapse. On ih je zamolio da ga sačekaju dok se obrije, pa je kroz druga vrata pobjegao do rijeke Radobolje i dalje se skrio. Malo kasnije se vratio, došao je do roditelja s kojima se pozdravio i zbog dalje sigurnosti otišao od kuće i nikad se nije vratio.<ref>[https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/za-drugove-doktor-za-siromasne-sirotinjska-majka Za drugove doktor, za siromašne - sirotinjska majka - Oslobođenje, 5.3.2017]</ref> U Mostarski bataljon je dolašao iz Mostara krajem novembra. Organizovao je bolnicu na [[Borci (Konjic)|Borci]]ma u [[Šantića vila u Borcima|Šantića vili]] u kojoj su radile djevojke sa završenim kursom za bolničarke u Mostaru. Svaka četa imala je i vlastiti sanitet koji se brinuo o zbrinjavanje ranjenika i bolesnika u četnim ambulantama. Uvedeno je redovno pranje veša, kupanje boraca i parenje odjeće u "partizanskoj buradi". Posebna pažnja je uvedena higijeni hrane. Bolnica i četne ambulante pružale su pomoć i bolesnim mještanima. Mujić je održavao sastanke i sa ženama po selima objašnjavajući im značaj higijene u porodici, prilikom porođaja i za vrijeme odgoja djece. Rasla je i sigurnost boraca koji su znali da ih ima ko liječiti u slučaju ranjavanja, što je ojačalo opšte borbeno raspoloženje bataljona i naroda.<ref name="Mujić"/> == U Hercegovačkom odredu == Na zahtjev [[Glavni štab NOP odreda Bosne i Hercegovine|Operativnog štaba]], zbog velikog broja ranjenika, dr Safet Mujić je otišao u [[Hercegovački NOP odred]]. [[Četnici]] su 29. maja 1942. napali partizansku bolnicu u Zvijerini, ranili a zatim zarobili Safeta Mujića s grupom boraca i bolnicom. U partizanskoj akciji je bio oslobođen.<ref name="hercegovina">{{Cite web |url=https://znaci.org/00003/465.htm |title= Grupa autora: HERCEGOVINA U NOB, knjiga 3, strana 187 |work= Vojnoizdavački i novinski centar - Beograd i Historijski arhiv Hercegocine - Mostar; znaci.org |access-date= 9. 2. 2022}}</ref> Krajem jula 1942. [[Peta crnogorska brigada]] i Hercegovački odred iz rejona Zelengore krenuli su sa proleterskim jedinicama u [[Pohod proleterskih jedinica u Bosansku krajinu|pohod prema Bosanskoj krajini]]. U selu Zabrđe kod [[Hadžići|Hadžića]], 28. augusta 1942, Odred je upao u okršaj s Nemcima, koji su koncentrično napadali iz pravca [[Kiseljak]]a i [[Pazarić]]a. U ovoj borbi, mitraljeski rafal je pogodio jednu stariju ženu, koja je sa partizanima krenula sa Zelengore. Pod jakom neprijateljskom vatrom, dr Safet Mujić je na brisanom prostoru, sa crvenom maramom u ruci potrčao da ranjenoj ženi ukaže pomoć. Nijemci se na to nisu obazirali, mitraljeskim rafalom su otvorili vatru i Mujić je smrtno stradao.<ref name="mujić">[http://www.yugopapir.com/2016/06/dr-safet-mujic-rukovodilac-saniteta.html Dr. Safet Mujić, rukovodilac saniteta Hercegovačkog odreda: Sjećanje na Veležovog narodnog heroja]</ref> Njegovi posmrtni ostaci su poslije rata sahranjeni na [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskom groblju u Mostaru]]. Ukazom predsednika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], 24. jula 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja Kantonalna bolnica dr.Safet Mujić u Mostaru nosi njegovo ime.<ref>[https://www.tacno.net/mostar/februari-toplo-disu-14-februar-1945-14-februar-2017/ Februari toplo dišu… 14. februar 1945. -14. februar 2017.]</ref> == Literatura == * {{cite encyclopedia |year= 1975|title = [[Narodni heroj Jugoslavije|Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)]]|encyclopedia= |publisher= Mladost|location= Beograd|id= }} == Reference == {{Refspisak|2}} {{Narodni heroji iz Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mujić, Safet}} [[Kategorija:Rođeni 1915.]] [[Kategorija:Umrli 2002.]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] hp2oqlf3infyf9i9azwx5bve4c7tffi 2 500884 3830849 3830567 2026-04-18T08:33:46Z Tulum387 155909 Izbrisana skica članka koji je već započet. 3830849 wikitext text/x-wiki Paretov princip, FIFA Fudbalske sudije (2000-2026) '''Victoria Aleksanyan''' (rođena 1987. u Erevanu, Armenija) armenska je filmska režiserka i suosnivačica IFCA – Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. Aleksanyan je napisala, režirala i producirala niz kratkih filmova. == Obrazovanje == Aleksanyan ima zvanje magistre likovnih umjetnosti iz filma sa Univerziteta Columbia, te diplomu iz ekonomske novinarske struke sa Rusko-armenskog univerziteta. Dobila je postprodukcijsku stipendiju na Baden-Württemberg Filmskoj akademiji. == Karijera == Aleksanyan je započela svoju karijeru kao novinarka, radeći u nekoliko kulturnih časopisa u Armeniji. Nakon što je diplomirala na Rusko-armenskom univerzitetu i stekla magistarsku diplomu iz novinarstva, njen profesionalni put dobio je umjetnički smjer. Pridružila se jednom projektu pozorišta na otvorenom u Norveškoj kao blogerka i izvođačica, a ubrzo zatim se preselila u New York kako bi studirala film na Univerzitetu Columbia. U novembru 2018. Aleksanyan je realizovala Filmmaking Learning Lab za Tumo Centar za kreativne tehnologije u Gyumriju i održala jednomjesečnu intenzivnu edukativnu filmsku radionicu, koja je rezultovala produkcijom zajedničkog kratkog filma pod nazivom "Gyumri, my love", koji su kreirali Tumo studenti. Također je bila članica Nezavisnog filmskog odbora pri Nacionalnom centru za kinematografiju, gdje je pregledala i ocjenjivala filmske projekte i scenarije za Državni konkurs za finansiranje 2018. godine. Sada je Aleksanyan suosnivačica, prikupljačica sredstava i članica Upravnog odbora IFCA-e, Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. '''Tina Trstenjak''' (rođena 24. avgusta 1990. u Celju) je bivša slovenska džudistkinja koja se takmičila u kategoriji do 63 kg. Trenirala je u klubu Judo Klub Z'Dezele Celje. Nakon Olimpijskih igara 2020. završila je takmičarsku karijeru i kasnije postala sudija. == Uspjesi == === Svjetsko prvenstvo === * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Bakuu 2017. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu u Astani 2015. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Chelyabusku 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Parizu 2009. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Bangkoku 2008. === Evropsko prvenstvo === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Lisabonu 2021. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Varšavi 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Kazanju 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Bakuu 2015. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Timska bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2013. === Državno prvenstvo Slovenije === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2019. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2017 . * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2014. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2013. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2012. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2011. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2010. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2009. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2007. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2006. === Ostala takmičenja === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Budapest Grand Slamu 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Düsseldorf Grand Slam 2020. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slamu 2020. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2019. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Paris Grand Slamu 2019. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2018. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slam 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2015 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2017 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Tokyo Grand Slamu 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Tokyo Grand Slamu 2014 . {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Remifentanil | Druga_imena = metil 1-(2-metoksikarboniletil)-4-(fenil-propanoil-amino)-piperidin-4-karboksilat | Grupa = Opioid | Trgovačka imena = Ultiva | ATC kodovi = N01AH06 ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]) | CAS_registarski_broj = 132875-61-7 | Dostupnost bez recepta = ne | Strukturna formula = [[Datoteka:Remifentanil-2D-skeletal.svg|170px]] | IUPAC ime = | Sumarna formula = C₂₀H₂₈N₂O₅ | Tačka topljenja = 5&nbsp;°C | Tačka ključanja = | Molarna masa = 376,447 g/mol | Biološka raspoloživost = 100% (IV/IM) | Metabolizam = razgrađen od strane nespecifičnih esteraza u plazmi i tkivima | Poluvrijeme eliminacije = 1-20 min | Izlučivanje = }} '''Remifentanil''', koji se prodaje pod trgovačkim imenom '''Ultiva''', je snažni, kratkodjelujući sintetički [[Opioid|opioidni]] [[analgetik]]. Daje se pacijentima tokom operacije kako bi se ublažila bol, te kao dodatak [[Anestezija|anestetiku]]. Remifentanil se koristi za [[Sedacija|sedaciju]], kao i u kombinaciji s drugim lijekovima za primjenu u [[Opća anestezija|općoj anesteziji]]. Upotreba remifentanila omogućila je primjenu anestezije s visokim dozama opioida i niskim dozama [[Hipnotik|hipnotika]], zbog sinergijskog djelovanja između remifentanila i različitih hipnotičkih lijekova, te isparljivih anestetika. == Medicinska primjena == Remifentanil se koristi kao opioidni analgetik koji ima i brzo djelovanje i brzo povlačenje (vrijeme oporavka). Efikasno se primjenjuje tokom [[kraniotomija]], spinalne hirurgije, [[Kardiohirurgija|kardiohirurgije]] i zahvata gastričnog bypassa. Iako opioidi općenito djeluju slično u smislu ublažavanja [[Bol|bola]], farmakokinetika remifentanila omogućuje brži postoperativni oporavak. Remifentanil se može primjenjivati kao dio anestetičke tehnike TIVA ([[totalna intravenska anestezija]]) pomoću [[Kompjuter|kompjuterski]] kontrolisanih infuzijskih pumpi u postupku nazvanom TCI ([[ciljano kontrolirana infuzija]]). Ciljana koncentracija u plazmi unosi se u pumpu u jedinicama ng/mL, koja zatim izračunava stopu infuzije prema faktorima pacijenta, poput dobi i težine. Za indukciju se obično koriste nivoi od 40 ng/mL, ali općenito variraju između 3–8 ng/mL. Za određene hirurške procedure koje stvaraju posebno jake podražaje može biti potrebna razina do 15 ng/mL. Relativno kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme eliminacije remifentanila omogućuje brzo postizanje željenog nivoa u [[Krv|krvi]], a iz istog razloga oporavak također nastupa brzo. To omogućava upotrebu remifentanila u posebnim okolnostima, poput [[Carski rez|carskog reza]]. Kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme remifentanila čini ga idealnim za intenzivnu bol kratkog trajanja. Kao takav, uspješno se koristi za ublažavanje bola tokom poroda; međutim, nije toliko učinkovit kao epiduralna analgezija. U kombinaciji s [[Propofol|propofolom]], remifentanil se koristi za anesteziju pacijenata koji prolaze [[Elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnu terapiju]]. === Dostupni oblici === Primjenjuje se u obliku remifentanil hidrohlorida, a kod odraslih se daje kao [[intravenska infuzija]] u dozama koje se kreću od 0,1 mikrogram po kilogramu tjelesne mase u minuti (μg/kg/min) do 0,5 μg/kg/min. Djeca mogu zahtijevati veće infuzijske stope (do 1,0 μg/kg/min). Klinički korisne infuzijske stope za sedaciju su 0,025–0,1 μg/kg/min (stope se prilagođavaju prema starosti pacijenta, težini bolesti i invazivnosti hirurškog zahvata). Male količine drugih sedativnih lijekova obično se istovremeno primjenjuju sa remifentanilom kako bi se postigla sedacija. Klinički korisne infuzijske stope u općoj anesteziji variraju, ali obično su 0,1–1 μg/kg/min. == Farmakologija == === Farmakokinetika === Remifentanil se smatra metabolički "mekim" lijekom, što znači da se vrlo brzo razlaže u neaktivni oblik. Za razliku od drugih sintetičkih opioida koji se razgrađuju u jetri, remifentanil ima estersku vezu koja se brzo hidrolizira pomoću nespecifičnih enzima u tkivima i plazmi. Zbog toga se ne nakuplja u organizmu, a njegovo poluvrijeme eliminacije ostaje oko 4 minute, čak i nakon infuzije koja traje 4 sata. Remifentanil se razlaže u remifentanil kiselinu, koja je praktično neaktivna – samo 1/4600 jačine originalnog lijeka. Zbog brzog metabolizma i kratkog trajanja djelovanja, remifentanil je omogućio fleksibilnije i preciznije primjene u anesteziji. Kada se koristi zajedno sa hipnotikom, može se davati u relativno visokim dozama, jer se lijek brzo eliminiše iz krvi nakon prekida infuzije. Efekti nestaju brzo, čak i nakon dugih infuzija. Zbog sinergijskog djelovanja remifentanila i hipnotika (npr. propofola), doza hipnotika se može značajno smanjiti. To često vodi ka stabilnijem krvnom pritisku i srčanoj funkciji tokom operacije, kao i bržem postoperativnom oporavku. === Farmakodinamika === Kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji, remifentanil može biti efikasniji od morfina u kontroli bola i sedaciji, ali ne i od fentanila. == Neželjeni efekti == Remifentanil je specifični agonist μ-receptora, što znači da smanjuje tonus simpatičkog nervnog sistema, izaziva respiratornu depresiju i analgeziju. Efekti lijeka uključuju smanjenje frekvencije srca, arterijskog pritiska, frekvencije disanja i plućnog volumena u zavisnosti od doze. Ponekad se javlja i rigidnost mišića. Najčešći neželjeni efekti koje pacijenti prijavljuju su vrtoglavica – često kratkotrajna, uobičajena kod drugih brzodelujućih sintetičkih fenilpiperdinskih opioida poput fentanila i alfentanila, jak svrab (pruritus) – uglavnom po licu. Ovi efekti se obično kontrolišu promjenom doze (smanjivanjem ili, u nekim slučajevima, povećanjem) ili davanjem drugih sedativa koji pomažu pacijentu da lakše podnese ili ne osjeti neželjena dejstva. Budući da je svrab djelimično uzrokovan povišenim nivoom histamina u krvi, nerijetko se daju antihistaminici poput difenhidramina (Benadryl). Međutim, ovo se radi pažljivo, jer može izazvati prekomjernu sedaciju. Mučnina se takođe može pojaviti, ali je obično kratkotrajna, jer remifentanil brzo napušta krvotok nakon prekida infuzije. === Potencijal za zloupotrebu === Kao i drugi μ-receptor agonisti (npr. morfin i kodein), remifentanil može izazvati euforiju i ima potencijal za zloupotrebu. Međutim, zbog brzog metabolizma i kratkog poluvremena djelovanja, rizik od zloupotrebe je prilično nizak. Ipak, postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe remifentanila. == Društvo i kultura == === Razvoj i plasman na tržište === Prije nego što je razvijen remifentanil, većina kratkodjelujućih hipnotika i amnestika imala je problem s dugotrajnom upotrebom – lijekovi bi se nakupljali u organizmu i izazivali nepoželjne dugotrajne efekte nakon operacije. Remifentanil je dizajniran da bude snažan anestetik s ultra-kratkim i predvidljivim trajanjem djelovanja, bez problema nakupljanja. Remifentanil je patentirala kompanija Glaxo Wellcome Inc, a FDA je odobrila njegovu upotrebu 12. jula 1996. Patent je istekao 10. septembra 2017. === Pravni status === U [[Hong Kong|Hong Kongu]], remifentanil je regulisan prema Rasporedu 1 Zakona o opasnim drogama (Poglavlje 134). Mogu ga koristiti samo zdravstveni radnici, a smije se koristiti i u univerzitetske istraživačke svrhe. Supstancu mogu izdavati farmaceuti, ali samo na odgovarajući propisani recept. Svako ko distribuira supstancu bez recepta može biti kažnjen sa 10.000 hongkonških dolara. Kazna za trgovinu ili proizvodnju supstance iznosi 5,000,000 HK$ i doživotnu kaznu zatvora. Posjedovanje supstance za ličnu upotrebu bez dozvole Departmana zdravlja ilegalno je i kažnjava se sa 1,000,000 HK$ i/ili 7 godina zatvora. U Sjedinjenim Američkim Državama, remifentanil je narkotik iz Rasporeda II (''Schedule II'') pod kontrolom DEA, sa brojem ACSCN 9739, a godišnja proizvodna kvota za 2013. iznosila je 3,750 grama, što je ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. == Tert-butil remifentanil == Zamjena metil-[[Ester|estera]] na dugom lancu sa tert-butil-esterom čini ovaj remifentanilni analog 150.000 puta jačim od morfina i 210 puta jačim od samog remifentanila, što ga svrstava među najjače poznate fentanil analoge. Tert-butil grupa takođe čini lijek otpornijim na hidrolizu i produžava njegovo poluvrijeme u tijelu. == Primjena u veterini == Poluvrijeme remifentanila kod pasa je 6 minuta. Ovo poluvrijeme se ne povećava ni sa većom dozom ni sa dugotrajnom upotrebom, pa je oporavak nakon primjene vrlo brz. Remifentanil je efikasniji kod pasa nego kod mačaka, mada se povećanjem doze kod mačaka može postići analgezija i smanjenje čula bola (anti-nocicepcija). [[Hiperalgezija]] i tolerancija su primijećene kod glodara i kunića, ali ne kod pasa i mačaka. Kod konja, remifentanil može pružiti dugotrajnu sedaciju kada se kombinuje sa [[Ksilazin|ksilazinom]] i koristi kao kontinuirana infuzija. == Reference == == Ubistva u šumi u Klanovicáma == Dana 15. decembra 2023. godine, u šumi Klánovice na istočnom obodu Praga, oko 25 kilometara od Karlovog Univerziteta, ubijeni su 32-godišnji muškarac i njegova dvomjesečna kćerka dok se nalazila u dječijim kolicima. Naknadnom istragom utvrđeno je da je počinilac, David Kozák, prije izvršenja ubistava samo jednom posjetio šumu Klánovice. Na dan pucnjave na Karlovom Univerzitetu, na svom računaru je napisao oproštajnu poruku u kojoj je detaljno opisao ubistva u Klánovicama, a oružje kojim su počinjena ubistva prethodno je sakrio u porodičnom dvorištu. Prema istrazi, Kozák je na dan zločina koristio javni prevoz, pri čemu je tokom presjedanja na drugom dijelu Praga isključio mobilni telefon. Sa sobom je nosio bež ruksak i bio naoružan s dva pištolja, Glock 45 i Berettu 71. Nakon ulaska u šumu, prvobitno je namjeravao napasti ženu s dvoje djece koju je vidio na igralištu uz glavnu šumsku stazu, ali je potom uočio muškarca s kolicima i procijenio da je on lakša meta. Pratio ga je kraće vrijeme, nakon čega je ispalio više hitaca iz pištolja Glock 45, opremljenog prigušivačem, usmrtivši muškarca, a potom je ispalio dva hica u kolica, pri čemu je ubijena njegova dvomjesečna kćerka. Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja. Tokom bijega, Kozák se kretao pješke prema gradu Úvaly, zatim je autobusom otišao do željezničke stanice Klánovice, odakle je vozom napustio područje između 16:00 i 16:45 po srednjoevropskom vremenu. U jednom trenutku tokom bijega prošao je pored para s kolicima i razmatrao mogućnost napada, ali je odustao nakon što je u daljini čuo sirene. Policija je nakon zločina sprovela opsežnu potragu u šumi angažujući stotine službenika, dok je formirana i posebna operativna grupa za pronalazak počinioca. Kako nije bilo direktnih tragova, istraga je prvo usmjerena na vlasnike registrovanog vatrenog oružja koje je odgovaralo balističkim nalazima, čime je obuhvaćeno oko 30.000 osoba, a potom je krug sužen na približno 4.000 potencijalnih osumnjičenih, od kojih je oko 40 živjelo u blizini šume Klánovice. Dana 20. decembra policija je saopćila da i dalje nema konkretnih tragova, ali da se istraga nastavlja. U kasnijoj fazi, kada je isključen lični ili profesionalni motiv, istraga je razmatrala mogućnost nasumičnog napada. Prema navodima stručnih izvora, slučaj je upoređivan s ranijim ubistvima poznatim kao "šumska ubica“ iz 2005. godine, kada je bivši policajac ubio tri nasumične žrtve u šumskim područjima u okviru priprema za planirani napad u praškom metrou, koji je kasnije spriječen njegovim hapšenjem. Glavni istražitelj Jedinice za teške zločine u Pragu izjavio je da je, zbog činjenice da je Kozák živio u Srednjočeškoj regiji, koja ima odvojenu policijsku upravu od Praga, istraga bila za nekoliko dana prekasna da bi se potencijalno spriječio napad na Karlovom univerzitetu. '''Mircea Lucescu''' (29. juli 1945. – 7. april 2026) bio je bivši profesionalni rumunski fudbaler i trener. Lucescu je bio jedan od najuspješnijih igrača rumunskog ligaškog prvenstva, osvojivši sedam titula sa Dinamom iz Bukurešta. Također je nastupao za Științu iz Bukurešta i Corvinul Henedoaru, a upisao je i 64 nastupa za rumunsku fudbalsku reprezentaciju. Bio je kapiten te selekcije na FIFA SP 1970. Trenirao je razne timove u Rumuniji, Italiji, Turskoj, Ukrajini i Rusiji. Dobro je poznat po dvanestogodišnjem mandatu u Šahtjoru iz Donjecka, gdje je postao najuspješnii trener osvojivši sa klubom 8 titula u ukrajinskom prvenstvu, 6 kupova, 7 superkupova i UEFA kup 2008/09. Također je osvajao trofeje sa Šahtjorovim rivalom, Dinamom iz Kijeva, te titule A divizije sa klubovima iz Bukurešta, Dinamom i Rapidom. Sa Galatasarayem i Beşiktaşom osvojio je i tursko nacionalno prvenstvo. Proglašavan je za rumunskog trenera godine 2004, 2010, 2012, 2014 i 2021, a za trenera godine u Ukrajini 2006, kao i u periodu između 2008. i 2014. Primio je i nagradu u Rumuniji za trenera decenije 2013, a 2015. godine postao je peti čovjek koji je vodio klubove u 100 utakmica Lige prvaka, pridruživši se tako Alexu Fergusonu, Carlu Ancelottiju, Arsènu Wengeru i Josèu Mourinhu. Također je treći trener po osvojenom broju službenih trofeja (38). == Klupska karijera == Lucescu je rođen 29. jula 1945. u rumunskom glavnom gradu, Bukureštu. Počeo je igrati juniorski fudbal 1961. godine u Școala Sportivă 2 u Bukureštu. U Dinamo Bukurešt doveo ga je trener Traian Ionescu, gdje je debitovao u Diviziji A 21. juna 1964. u pobjedi 5–2 protiv Rapida iz Bukurešta. U svoje prve dvije sezone u Dinamu, Lucescu je osvojio prvenstvo u obje, odigravši ukupno tri utakmice u Diviziji A. Sljedeće dvije sezone bio je posuđen klubu Štiința Bukurešt u Diviziju B. Nakon završetka posudbe, vratio se među Crvene pse, s kojima je osvojio Kup Rumunije 1967/68, postigavši dva pogotka u pobjedi 3:1 u finalu protiv Rapida iz Bukurešta, nakon što ga je trener Bazil Marin uveo u igru u 77. minuti umjesto Nicolaea Nagyja. U naredna tri izdanja Kupa Rumunije klub je svaki put stigao do finala, a Lucescu je u finalu 1971. postigao dva gola. Ipak, u sva tri navrata njegova ekipa poražena je od rivala Steaue iz Bukurešta. Tokom boravka u klubu, Lucescu je osvojio i četiri ligaške titule. U sezoni prvog naslova, pod vodstvom trenera Nicolaea Dumitrua i Ionescua, upisao je 23 nastupa i postigao tri gola. U narednoj šampionskoj sezoni trener Ion Nunweiller koristio ga je u 28 utakmica, u kojima je postigao lični rekord od 12 golova. U trećoj sezoni osvajanja titule zabilježio je četiri pogotka u 31 nastupu, ponovo radeći s Dumitruom, dok je u posljednjoj šampionskoj sezoni odigrao 19 utakmica i postigao sedam golova pod vodstvom Nunweilera. Lucescu je ukupno proveo 12 sezona u Dinamu, u kojima je odigrao 250 utakmica u Diviziji A i postigao 57 golova, uključujući devet u derbijima protiv Steaue. Tokom tih godina odigrao je i 15 utakmica u evropskim takmičenjima, u kojima je postigao tri gola (uključujući tri nastupa u Kupu velesajamskih gradova). Postigao je gol protiv oba madridska velikana, Reala i Atlética, u Evropskom kupu, ali u oba slučaja Dinamo nije uspio proći dalje protiv Španaca. Zbog svojih nastupa u 1971, Lucescu je zauzeo četvrto mjesto u izboru za rumunskog fudbalera godine, a 1974. bio je drugi. U julu 1977. godine Lucescu je prešao u Corvinul Hunedoara, gdje je u januaru 1979. preuzeo i ulogu trenera, istovremeno ostajući aktivan igrač. Na kraju te sezone klub je ispao u Diviziju B, ali je Lucescu ostao vjeran ekipi i već nakon jedne godine izborio povratak u najviši rang. Imao je ključnu ulogu i u sezoni 1981/82, kada je Corvinul završio na trećem mjestu Divizije A, nakon čega je okončao igračku karijeru kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu. Tokom trenerskog mandata u Dinamu nakratko se vratio na teren, jer je veliki broj igrača bio pozvan u kamp reprezentacije Rumunije uoči Svjetskog prvenstva 1990. godine. Zbog toga se ponovo registrovao kao igrač i 16. maja 1990. ušao u igru u 76. minuti, zamijenivši Ionela Fulgu u remiju 1:1 protiv Sportula Studențesca iz Bukurešta. Te sezone osvojio je titulu i kao igrač i kao trener. Sa 44 godine, 9 mjeseci i 17 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u Diviziji A, takmičenju u kojem je ukupno upisao 362 nastupa i postigao 78 golova. Lucescu je tokom karijere imao i ponude iz inostranstva. Tokom 1970-ih često se povezivao s prelascima u strane klubove, ali ga je u tome sprječavao rumunski komunistički režim. U februaru 1970, tokom turneje reprezentacije po Brazilu na turniru u Rio de Janeiru, predsjednik Fluminensea poslao je zvaničan zahtjev rumunskim vlastima da ga dovede na posudbu. Ponuda je odbijena, jer je režim sportiste smatrao nacionalnim resursima i političkim simbolima, rijetko im dopuštajući odlazak u inostranstvo. Fudbaleri su tada viđeni kao ambasadori socijalističkog uspjeha, s očekivanjem da predstavljaju Rumuniju u svijetu, ali pod strogom kontrolom države i bez mogućnosti nastupa za strane klubove. Kasnije se njegovo ime dovodilo u vezu i s turskim Fenerbahçeom u dva navrata. U julu 1971. nastupio je na revijalnoj utakmici povodom oproštaja klupske legende Ogüna Altıparmaka, što je bio prvi znak interesa istanbulskog kluba. U augustu 1976. nosio je dres Fenerbahçea u prijateljskoj utakmici protiv Dnipropetrovska; navodno je transfer bio dogovoren, ali su vlasti ponovo spriječile njegov odlazak. == Reprezentativna karijera == Lucescu je za reprezentaciju Rumunije odigrao ukupno 64 utakmice, od čega je u 23 navrata bio kapiten, te je postigao devet golova. Debi je upisao pod vodstvom selektora Iliea Oană 2. novembra 1966. godine, u pobjedi 4:2 protiv Švicarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1968. U tim kvalifikacijama zabilježio je šest nastupa i postigao dva gola, oba u pobjedama protiv Kipra. Prvih deset nastupa za reprezentaciju ostvario je dok je još igrao u drugom rangu, za Științu iz Bukurešta. U uspješnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1970. nastupio je u šest utakmica. Na završnom turniru selektor Angelo Niculescu koristio ga je kao kapitena u sve tri utakmice grupne faze – pobjedi protiv Čehoslovačke te porazima od branitelja naslova Engleske i kasnijeg prvaka Brazila, nakon čega Rumunija nije uspjela proći dalje. Uoči posljednje utakmice protiv Brazila, Lucescu je vlastitim novcem kupio plavu opremu za ekipu, jer je Fudbalski savez Rumunije obezbijedio samo jedan komplet dresova, žute boje, iste kao i brazilski. Tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1972. odigrao je sedam utakmica i postigao dva gola, a Rumunija je stigla do četvrtfinala, gdje je eliminisana od Mađarske, koja je kasnije izborila plasman na završni turnir. U narednim godinama upisao je dva nastupa u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1974, tri utakmice uz jedan gol u pobjedi 3:1 protiv Grčke u Balkanskom kupu 1973–76, te šest nastupa i jedan pogodak u uvjerljivoj pobjedi 6:1 protiv Danske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1976. Posljednji nastup za reprezentaciju zabilježio je 4. aprila 1979. godine u remiju 2:2 protiv Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1980. Za doprinos reprezentaciji, posebno učešće na Svjetskom prvenstvu 1970, odlikovan je 25. marta 2008. godine, kada mu je tadašnji predsjednik Traian Băsescu dodijelio Orden „Meritul Sportiv“ III klase. == Trenerska karijera == === Corvinul Hunedoara === Lucescu je mnogo toga o trenerskom poslu naučio od Viorela Mateianua, čijim je metodama rada bio posebno impresioniran. Redovno je odlazio na treninge njegovog kluba Baia Mare, često ga moleći da ih produži kako bi mogao što više naučiti. Posjećivao ga je i kod kuće, gdje su znali provoditi noći razgovarajući o fudbalu i zajedno crtajući taktičke zamisli. Trenersku karijeru započeo je u januaru 1979. u Corvinulu, gdje je zamijenio Iliea Savua, istovremeno ostajući aktivan igrač. Debitovao je 28. februara iste godine u Kupu Rumunije, porazom 3:1 nakon produžetaka. Samo tri dana kasnije upisao je i prvi meč u prvenstvu, uz pobjedu 2:0 i postignut gol. Ipak, ekipa je na kraju sezone ispala u niži rang, ali je već naredne godine izborila povratak. Vrhunac tog perioda bio je treće mjesto u sezoni 1981/82, nakon čega se Lucescu posvetio radu s reprezentacijom, koju je vodio paralelno. U tom razdoblju pokazao je izuzetan dar za rad s mladima, afirmišući igrače poput Ioana Andonea, Mircee Rednica, Michaela Kleina i Dorina Mateuța. === Rumunija === Na klupi reprezentacije debitovao je 11. novembra 1981. remijem bez golova protiv Švicarske. Uspio je odvesti selekciju na Evropsko prvenstvo 1984, osvojivši tešku kvalifikacionu grupu ispred Italije, Čehoslovačke i Švedske. Na završnom turniru Rumunija je osvojila samo bod i nije prošla grupu. Bio je nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo 1986, ali je njegova ekipa ostala kratka za jedan bod. Reprezentaciju je napustio 1986. godine. Posebno se pamti da je upravo on dao debi Gheorgheu Hagiju sa 18 godina, a kasnije mu povjerio i kapitensku traku. === Dinamo București === Godine 1985. preuzeo je Dinamo, paralelno vodeći reprezentaciju. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup Rumunije pobjedom nad velikim rivalom Steauom. Tokom gotovo pet godina stvorio je snažan tim kombinujući mlade igrače iz omladinskog pogona s već formiranim fudbalerima. Dinamo je pod njegovim vodstvom stigao do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, a potom osvojio i duplu krunu 1990. godine. === Pisa === Nakon revolucije 1989. odlazi u Italiju, gdje preuzima Pisu. Iako je dobro započeo sezonu, problemi s upravom i loši rezultati doveli su do otkaza 1991. godine. U tom periodu radio je s mladim Diegom Simeoneom i započeo saradnju na analitičkom pristupu fudbalu, uključujući razvoj jednog od prvih softvera za statistiku u sportu. === Brescia === U Bresci je brzo ostvario uspjeh, izborivši plasman u Seriju A. Klub je kasnije nekoliko puta ispadao i vraćao se u ligu, a osvojio je i Anglo-italijanski kup 1994. Posebno je zanimljivo da je tim bio poznat kao “rumunska Brescia”, jer je doveo više igrača iz svoje domovine. U tom periodu dao je priliku mladom Andrei Pirlu da trenira s prvim timom. === Reggiana === Kratko je vodio Reggianu 1996. godine, ali je zbog loših rezultata brzo smijenjen. === Rapid București === Povratkom u Rumuniju 1997. preuzeo je Rapid, s kojim je osvojio Kup, a zatim i prvenstvo 1999. – prvo nakon 32 godine čekanja. Dodao je i Superkup, potvrdivši dominaciju nad Steauom. === Inter Milan === Krajem 1998. preuzeo je Inter, radeći s velikim zvijezdama poput Ronalda i Roberta Baggia. Ekipa je stigla do četvrtfinala Lige prvaka, ali je eliminisana od Manchester Uniteda. Klub je napustio već 1999, između ostalog i zbog nesuglasica s Ronaldom. === Galatasaray === Godine 2000. dolazi u Galatasaray i odmah osvaja UEFA Superkup pobjedom nad Real Madridom. U narednim sezonama bilježi dobre evropske rezultate i osvaja tursko prvenstvo, ali uprkos tome biva smijenjen. === Beşiktaş === U Beşiktaşu ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši titulu 2003. uz rekordni broj bodova. Ipak, nakon kontroverzi i pada forme naredne sezone, napušta klub. === Shakhtar Donetsk === Najveći trag ostavio je u Shakhtaru, koji je vodio čak 12 godina. Osvojio je brojne domaće trofeje i 2009. godine UEFA Kup, prvi evropski trofej u historiji kluba. Posebno uspješna bila je sezona 2010/11, kada je osvojio trostruku krunu i stigao do četvrtfinala Lige prvaka. Bio je poznat po radu s mladim Brazilcima, koje je razvijao u vrhunske igrače. Više puta proglašavan je trenerom godine u Ukrajini. === Zenit, Turska i Dynamo Kyiv === Godine 2016. preuzima Zenit i osvaja Superkup Rusije, ali ubrzo dobija otkaz. Kao selektor Turske nije uspio izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo. Godine 2020. preuzima Dynamo Kyiv, što izaziva negodovanje navijača zbog njegove prošlosti u Shakhtaru. Ipak, već u prvoj sezoni osvaja prvenstvo i Kup. Tokom rata u Ukrajini 2022. napušta zemlju radi sigurnosti. Klub napušta 2023. godine. === Povratak u Rumuniju === Na klupu reprezentacije Rumunije vraća se 2024. godine. U Ligi nacija ostvaruje odlične rezultate i plasman u viši rang, ali ne uspijeva izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo 2026. Nakon eliminacije u baražu protiv Turske, te zdravstvenih problema, podnosi ostavku u aprilu 2026. == Privatni život i smrt == Lucescu je fudbal smatrao centrom svog života, često naglašavajući da želi ostati u sportu do kraja. Govorio je više jezika i poticao igrače na obrazovanje i kulturno uzdizanje. Njegov sin Răzvan također je postao trener. Tokom života imao je i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i tešku saobraćajnu nesreću. Početkom aprila 2026. hospitalizovan je zbog teških srčanih komplikacija. Preminuo je 7. aprila 2026. u Bukureštu, u 80. godini života. == Djela == Autor je i knjiga o fudbalu: * ''Miraj travnjaka'' (1981) * ''Rudarski život'' (2011) Arina Sabaljenka (rođena 5. maja 1998.) bjeloruska je profesionalna teniserka. Trenutno je broj 1 u pojedinačnoj konkurenciji na WTA rang listi, te prijašnja najbolje rangirana igračica u dublu. Sabaljenka je osvojila24 TWA singl ttule, među kojima su 4 Grand Slam turnira – po dvije na Australian Openu i US Openu – kao i 11 WTA 1000 turnira. Također je ovojila 6 titula u dublu, uključujući US Open 2019. i Australian Open 2021, oba puta s Elise Mertens. Sabaljenka je veću prepoznatljivost stekla 2017. kada je, zajedno s Aleksandrom Sasnovič, dovela reprezentaciju Bjelorusije do finala Fed Cupa, iako obje tada nisu bile među top 75 na rang listi. Sezone 2018. i 2019. završila je kao svjetski broj 11 u singlu. Nakon dva polufinala na Grand Slam turnirima 2021. godine, popela se na drugo mjesto, ali je 2022. imala problema s održavanjem tog nivoa igre. Godine 2023. osvojila je svoj prvi Grand Slam naslov na Australian Openu, bila finalistkinja US Opena i prvi put postala svjetski broj 1. Godine 2024. Sabaljenka je odbranila svoju Australian Open titulu i osvojila treći Grand Slam naslov na US Openu, završivši prvi put godinu kao prvorangirana igračica. Godine 2025. odbranila je titulu na US Openu i bila finalistkinja Astralian Opena i Roland Garrosa, zadržavši prvo mjesto tokom čitave sezone. U 2026. stigla je do osmog Grand Slam finala na Australian Openu i osvojila tzv. Sunshine Double (Indian Wells i Miami). Sabaljenka je redovno počela igrati dublove 2019. Sa Mertens kao partnerkom odmah je ostvarila uspjeh osvojvši Sunshine double iste godine. Kasnije su zajedno osvojile US Open, a Sabaljenka se prvi put plasirana na WTA Finals. Nakon što su Mertens i ona osvojile drugi Grand Slam na Australian Openu 2021, Sabaljenka je postala broj 1 u dublu, nakon čega se isključivo fokusirala na singl. Počeci Sabaljenka je rođena u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njen otac, Sergej (preminuo 2019.), bio je hokejaš na ledu. Sabaljenka je počela igrati tenis sasvim slučajno. Izjavila je: "Jednog dana moj tata me je vozio negdje autom i usput je vidio teniske terene. Tako me je odveo tamo. Svidjelo mi se i uživala sam u tome — i tako je sve počelo." Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku kada je otvorena 2014. godine. Godine 2015. Bjeloruski teniski savez uvjerio je Sabaljenku i njen tim da se fokusiraju na igranje profesionalnih turnira nižeg nivoa umjesto juniorskih takmičenja, iako je još uvijek imala pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji. Karijera Juniorska karijera Sabaljenka je kasno počela igrati na ITF juniorskim turnirima jer je u mlađim kategorijama nastupala na U14 i U16 Tennis Europe takmičenjima. Nije igrala u glavnom žrijebu nijednog ITF turnira sve do 2013, kada je sa 15 godina igrala n nižerangiranom Grade-4 Tallink kupu u Estoniji. Nikada nije igrala na juniorskim Grand Slam turnirima niti na drugim visokim Grade-A i Grade-1 takmičenja. Zbog nedostatka većeg broja bodova s tih većih turnira, najbolji plasman u karijeri bio joj je tek 225. mjesto. Sabaljenka je svoju prvu ITF titulu osvojila u dublu na najnižem nivou, Grade-5 Alatan Tour Cupu u Bjelorusiji krajem 2013, zajedno sa sunarodnjakinjom Verom Lapko. Tokom 2014. istakla se na Grade-4 turnirima, gdje je u junu stigla do svog prvog finala u singlu na Estonian Junior Openu, a u oktobru je osvojila svoju prvu singl titulu na MTV Total Junior Cupu u Finskoj. Na kraju sezone odbranila je titulu u dublu na Alatan Tour Cupu, ovog puta sa sunarodnjakinjom Nikom Šitkouskajom, a osvojila je i titulu u singlu. Godine 2015. igrala je samo na jednom turniru, Evropskom juniorskom prvenstvu. Kao turnir kategorije B1, to je bio najviši nivo juniorskog takmičenja na kojem je učestvovala. Izgubilaje u drugom kolu od prve nositeljice Markete Vondrušove. Period 2012–2016: Profesionalni i Fed Cup debi Sabaljenka je počela igrati na ITF Women's Circuitu 2014, čak i prije nego što je nastupala na ITF juniorskim turnirima. U dvije godine odigrala je svojih prvih 5 turnira u rodnom Minsku, ali ni na jednom nije osvojila pobjedu u glavnom žrijebu. Svoju prvu profesionalnu pobjedu zabilježila je krajem 2014. u Istanbulu. U narednoj sezoni, u oktobru, osvojila je prve dvije titule u uzastopnim sedmicama u Antaliji, obje na turnirima ranga 10.000 dolara. Također je osvojila i turnir sa glavnom nagradom od 25.000 dolara posljednje sedmice te godin. Ta titula ju je početkom 2016. prvi put uvela među najboljih 300 na WTA listi. Iste godine u aprilu debitovala je u Fed Cupu, gdje je poražena u svom jedinom meču. Također je osvojila i tada najveće titule, obje sa nagradom od 50.000 dolara (prva u Tianjinu uvela ju je među 200 najboljih u maju, dok joj je druga u Toyoti u novembru pomogla da sezonu završi kao 137. igračica svijeta). Godina 2017: Titula na WTA 125 i probijanje među 100 najboljih Uprkos određenom uspjehu početkom sezone u Fed Cupu, Sabaljenka je imala miran start godine. U februaru je prvi put igrala u glavnom žrijebu WTA Toura kao kvalifikantkinja na Dubai Openu; međutim, svoju prvu pobjedu na WTA Touru ostvarila je tek u julu na Wimbledonu. Na svom Grand Slam debiju ponovo je kroz kvalifikacije izborila glavni žrijeb i u prvom kolu pobijedila Irinu Hromačevu. Sabaljenka je ovaj uspjeh nastavila još jednom pobjedom na Washington Openu protiv 34. igračice svijeta, Lauren Davis, finalistkinje iz 2016. i tada najviše rangirane protivnice koju je pobijedila. Nakon poraza u kvalifikacijama US Opena, Sabaljenka je stigla do svog prvog WTA polufinala na Taškent Openu, gdje je između ostalih pobijedila treću nositeljicu i 53. igračicu svijeta, Tatjanu Mariju. Nekoliko sedmica kasnije nastupila je na Tianjin Openu kao 119. igračica svijeta, ali je uspjela doći do svog prvog WTA finala. Tamo se susrela sa svojim idolom iz djetinjstva, Marijom Šarapovom, ali je na kraju izgubila u dva tijesna seta. Zahvaljujući tom rezultatu, napredovala je na 76. mjesto i prvi put ušla među 100 najboljih na svijetu. Nakon tijesnog poraza u finalu Fed Cupa protiv Sjedinjenih Američkih Država, Sabaljenka je sezonu završila osvajanjem tada najveće titule u karijeri na Mumbai Openu, turniru iz serije WTA 125. Ova titula joj je osigurala 78. mjesto na kraju godine. '''Steam''' je [[Digitalna distribucija|digitalna platforma za distribuciju]] i prodaju [[Videoigra|videoigara]] koju je razvija [[Valve (korporacija)|korporacija Valve]]. Pokrenut je kao softverski klijent u septembru 2003. kako bi automatski obezbijedio ažuriranja za Valveove video-igre, a krajem 2005. proširen je na distribuciju igara drugih proizvođača. Nudi različite funkcije, kao što su [[Matchmaking|povezivanje igrača na serveru]] uz [[Valve Anti-Cheat]] (VAC) zaštitu, [[Servis društvenog umrežavanja|društvene mreže]] i usluge [[Streamovanje igara|streamovanja igara]]. Funkcije Steam klijenta uključuju održavanje ažuriranja, cloud skladištenje i opcije popu direktnih poruka, prikaza unutar igre (ovelay), foruma za diskusiju i virtuelnog tržišta [[Kolekcionarski predmet|kolekcionarskih predmeta]]. Prodavnica također nudi [[softver za produktivnost]], [[Muzika u videoigrama|muzički sadržaj iz igara]], videozapise, kao i prodaju hardvera kojeg Valve proizvodi ([[Valve Index]], [[Steam Deck]]). [[Aplikativni programski interfejs|Programski interfejs (API)]], Steamworks, objavljen je 2008, a programeri ga koriste kako bi u svoje proizvode integrisali Steam funkcije, poput [[Upravljanje digitalnim pravima|zaštite digitalnih prava (DRM)]]. Nekoliko izdavača igara počelo je distribuisati svoje proizvode na Steamu iste godine. Steam je prvobitno razvijen za [[Microsoft Windows|Windows]], ali je 2010. i 2013. prilagođen za [[macOS]] i [[Linux]]. Mobilna verzija Steama, koja omogućava korištenje njegovih online funkcije, objavljena je za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] 2012. Steam je najveća digitalna platforma za distribuciju [[Računarska igra|računarskih igara]], sa udjelom na tržištu koji se 2013. prema ''[[IHS Screen Digest|IHS Screen Digestu]]'' procjenjivao na 75%. Do 2017, kupovine igara preko Steama dostigle su oko 4,3 milijarde američkih dolara, odnosno najmanje 18% globalne prodaje računarskih igara prema [[Steam Spy|''Steam Spyju'']]. Do 2021, usluga je imala više od 34.000 igara i preko 132 miliona [[Aktivni korisnik|aktivnih mjesečnih korisnika]]. Uspjeh Steama doveo je do razvoja [[Steam Machine]] gaming računara 2015, uključujući [[SteamOS]] (za Linux OS) i [[Steam Controller|Steam Controllera]]; zatim [[Steam Link]] uređaja za lokalni streaming igara; i 2022. prenosivog [[Steam Deck|Steam Decka]], prilagođenog za pokretanje Steam igara. '''Mioklonus''' je brzi kratki nevoljni nepravilni trzaj [[Mišić|mišića]], grupe mišića ili [[Zglob|zgloba]] (bez ritma) za razliku od [[Klonus|klonusa]] koji je ritmičan i pravilan. Javlja se kao prateći simptom kod velikog broja [[Neurološki poremećaj|neuroloških oboljenja]]. Sam termin mioklonus (myo - "mišić", clonus "grč") opisuje [[medicinski znak]] i, uopšteno, ne predstavlja [[Dijagnoza|dijagnozu]] [[Bolest|bolesti]]. Nastaju u [[Moždana kora|moždanoj kori]] (kortikalno), u drugim dijelovima mozga (subkortikalno) ili u [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] (spinalno). Ubrajaju se u ekstrapiramidalne [[Hiperkinezija|hiperkinezije]], odnosno spadaju u hiperkinetičke poremećaje pokreta, zajedno sa [[Tremor|tremorom]] i [[Horeja|horejom]]. Ovi miokloni trzaji ili grčevi obično su uzrokovani naglim [[Mišićna kontrakcija|kontrakcijama mišića]] (pozitivni mioklonus) ili kratkotrajnim prekidima kontrakcije (negativni mioklonus). Najčešće se javljaju prilikom uspavljivanja ([[hipnički trzaj]]). Miokloni trzaji mogu se javiti i kod zdravih osoba i povremeno ih doživljava gotovo svako. Međutim, ako postanu učestaliji i rašireniji, mogu biti znak različitih neuroloških poremećaja. [[Štucanje]] je vrsta mioklonog trzaja koji posebno zahvata [[Dijafragma|dijafragmu]]. Kada je grč izazvan od strane druge osobe naziva se ''isprovocirani grč''. Napadi [[Drhtanje|drhtanja]] kod [[beba]] spadaju u ovu kategoriju. Miokloni trzaji mogu se javiti pojedinačno ili u nizu, u određenom obrascu ili bez obrasca. Pojavljivati se mogu rijetko ili više puta u jednoj minuti. Najčešće je mioklonus jedan od više znakova u širokom spektru poremećaja [[Nervni sistem|nervnog sistema]], kao što su [[multipla skleroza]], [[Parkinsonova bolest]], [[distonija]], [[cerebralna paraliza]], [[Alzheimerova bolest]], [[Gaucherova bolest]], [[subakutni sklerozirajući panencefalitis]], [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobova bolest]], [[serotoninska toksičnost]], neki slučajevi [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]], kao i pojedini oblici [[Epilepsija|epilepsije]], te povremeno kod [[Intrakranijalna hipotenzija|intrakranijalne hipotenzije]]. U gotovo svim slučajevima u kojim je mioklonus uzrokovan oboljenjem [[Centralni nervni sistem|CNS-a,]] prethode mu drugi simptomi, kao npr. kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti on je obično kasna klinička manifestacija koja se javlja nakon što pacijent već počne pokazivati izražene neurološke deficite. Anatomski, mioklonus može poticati iz lezija korteksa, subkorteksa ili kičmene moždine. Prisustvo mioklonusa iznad foramen magnuma praktično isključuje spinalni mioklonus; dalja lokalizacija zahtijeva dodatne pretrage, poput [[Elektromiografija|elektromiografije (EMG)]] i [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije (EEG)]]. == Tipovi == Među najčešćim tipovima mioklonusa su akcijski, kortikalni refleksni, esencijalni, palatalni mioklonus, kao i oni koji se javljaju u progresivnim miokonim epilepsijama, retikuralni refleksni, spavački, te stimulusno-osjetljivi mioklonus. === Oblici epilepsije === '''Kortikalno refleksni mioklonus''' smatra se oblikom epilepsije koja potiče iz moždane kore – vanjskog sloja, ili "[[Siva masa|sive mase]]" mozga, odgovorne za veliki dio obrade informacija u mozgu. U ovom tipu mioklonusa trzaji obično zahvataju samo nekoliko mišića u jednom dijelu tijela, ali se mogu javiti i trzaji koji uključuju mnoge mišiće. Kortikalni refleksni mioklonus može se pojačati kada pacijenti pokušavaju izvesti određeni pokret ili kada dožive određeni podražaj. '''Esencijalni mioklonus''' javlja se bez prisustva epilepsije ili drugih očitih abnormalnosti u mozgu ili [[Živac|živcima]]. Može se pojaviti nasumično kod osoba bez porodične historije ili kod članova u jednoj [[Porodica|porodici]], što ukazuje da ponekad može biti nasljedni poremećaj. Esencijalni mioklonus obično je stabilan i ne pogoršava se s vremenom. Neki naučnici spekulišu da neki oblici esencijalnog mioklonusa mogu biti oblik epilepsije bez poznatog uzroka. '''Mioklonu epilepsiju kod adolescenata''' obično čine trzanje, prije svega mišića gornjih ekstremiteta. Ovo uključuje trzanje [[Ruka|ruku]], [[Rame|ramena]], [[Lakat|laktova]] i veoma rijetko [[Noga|nogu]]. '''[[Juvenilna mioklona epilepsija]]''' je među najčešćim tipovima epilepsije i može zahvatiti jednu od 14 osoba sa ovom bolešću. Napadi se obično javljaju nakon buđenja, a pojava ovog tipa epilepsije kod većine pacijenata da se uočiti oko [[Pubertet|puberteta]]. Primjena lijekova koji liječe više tipova napada obično je najefikasniji oblik tretmana. [[Lennox–Gastautov sindrom|'''Lennox–Gastautov sindrom (LGS)''']], ili dječja epileptička encefalopatija, rijedak je epileptički poremećaj koji čini 1–4% dječjih epilepsija. Sindrom se očituje mnogo težim simptomima, uključujući višestruke napade dnevno, [[poteškoće u učenju]] i abnormalne nalaze na elektroencefalogramu (EEG). Rani početak napada povezan je sa većim rizikom od kognitivnog oštećenja. '''[[Progresivna mioklonična epilepsija (PME)]]''' je grupa bolesti koje se karakterišu mioklonusom, epileptičkim napadima, [[Toničko-klonički napadi|toničko-kloničkim napadima]] i drugim ozbiljnim simptomima kao što su poteškoće s hodanjem ili govorom. Ovi rijetki poremećaji često se pogoršavaju s vremenom i mogu biti fatalni. Studije su identificirale barem tri oblika PME. Bolest Lafora nasljeđuje se kao [[Dominacija (genetika)|autosomno-recesivni poremećaj]], što znači da se bolest javlja samo kada dijete naslijedi dvije kopije defektnog gena, po jednu od svakog roditelja. [[Lafora bolest]] karakterišu mioklonus, epileptički napadi i [[demencija]] (progresivni gubitak pamćenja i drugih intelektualnih funkcija). Druga grupa PME bolesti, koja pripada klasi cerebralnih skladišnih bolesti, obično uključuje mioklonus, probleme sa vidom, demenciju i [[Distonija|distoniju]] (stalne kontrakcije mišića koje uzrokuju uvijanje ili abnormalne položaje tijela). Još jedna grupa PME poremećaja u klasi sistemskih degeneracija često je praćena akcijskim mioklonusom, napadima, te problemima s ravnotežom i hodanjem. Mnoge od ovih PME bolesti počinju u djetinjstvu ili adolescenciji, a liječenje obično nije dugoročno uspješno. '''Retikularni refleksni mioklonus''' smatra se oblikom generalizovane epilepsije koja potiče iz [[Moždano stablo|moždanog stabla]], dijela mozga koji se povezuje s kičmenom moždinom i kontroliše vitalne funkcije poput [[Disanje|disanja]] i rada srca. Miokloni trzaji obično zahvataju cijelo tijelo, pri čemu su mišići s obje strane tijela istovremeno pogođeni. Kod nekih osoba trzaji se javljaju samo u dijelu tijela, npr. nogama, pri čemu su svi mišići u tom dijelu uključeni u svaki trzaj. Retikularni refleksni mioklonus može biti izazvan ili voljnim pokretom ili vanjskim podražajem. === Dijafragmalni trzaj === Vrlo rijedan oblik uključuje [[Dijafragma|dijafragmalni]] trzaj, poznat i kao Sindrom plesača trbuha ili Van Leeuwenhoekova bolest. Prvi ga je opisao [[Antoni van Leeuwenhoek]] 1723. godine, koji je i sam imao ovo stanje. Ovu bolest karakteriše govori koji zvuči kao [[štucanje]] sa kratkim dahom. Spazmi mišića mogu se ponavljati na desetine puta dnevno. Brzina kontrakcija dijafragme kreće se između 35 i 480 kontrakcija u minuti, sa prosječnom brzinom od oko 150. Studije pokazuju da mogući uzroci mogu biti poremećaji u CNS-u i PNS-u, [[anksioznost]], nutritivni poremećaji i upotreba određenih medikamenata. Nijedan tretman nije se pokazao univerzalno učinkovitim, iako blokada ili presjecanje [[Frenični živac|freničnog živca]] može pružiti instantnu olakšicu kada farmakološko liječenje nije efektivno. Samo oko 50 ljudi širom svijeta ima dijagnozu dijafragmalnog trzaja. === Ostali oblici === * '''Akcioni mioklonus''' karakterišu trzaji mišića koji se javljaju ili pojačavaju pri voljnim pokretima ili čak namjeri za pokretom. Pokušaju preciznih i koordiniranih pokreta mogu pogoršati stanje. Akcioni mioklonus je najonesposobljavajući oblik mioklonusa i može zahvatiti ruke, noge, lice, pa čak i glas. Često se povezuje sa toničko-kloničkim napadima i difuznim neuronskim oboljenjima poput posthipoksične [[Encefalopatija|encefalopatije]], [[Uremija|uremije]] i različitih oblika PME, iako se u slučaju fokalnog moždanog deficita, ovo oboljenje može biti ograničeno na jedan ekstremitet. Ovaj tip mioklonusa često je uzrokovan oštećenjem mozga nastalim zbog nedostatka kisika i protoka krvi u mozak kada je disanje ili rad srca privremeno zaustavljeno. Prekomjerna eksitacija [[Senzomotorni korteks|senzomotornog korteksa]] (kortikalni refleksni mioklonus) ili [[Mrežasta formacija srednjeg mozga|mrežaste formacije]] (retikularni refleksni mioklonus) također može uzrokovati akcioni mioklonus. Smatra se da neurotransmiteri [[Serotonin|serotonina]] i [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] uzrokuju ovaj nedostatak inhibicije, što može objasniti poboljšanja kod primjene prekursora serotonina. U proces su uključeni sistemi: cerebelodentatorubralni, piramidalni, ekstrapiramidalni, optički, auditivni, zadnje kolone i nuclei gracilis i cuneatus, [[kičmeno-moždani putevi]], motorički neuroni moždanih nerava i prednjih rogova kičmene moždine, kao i mišićna vlakna. * Palatalni mioklonus je regularna, ritmička kontrakcija jedne ili obje strane [[Mehko nepce|mekog nepca]]. Ove kontrakcije mogu biti praćene mioklonusom u drugim mišićima, uključujući [[Lice (anatomija)|lice]], [[Jezik (anatomija)|jezik]], [[grlo]] i dijafragmu. Kontrakcije su vrlo brze, javljaju se i do 150 puta u minuti i mogu trajati tokom sna. Obično se pojavljuje kod odraslih i može trajati neograničeno. Osobe sa palatalnim mioklonusom obično ga smatraju manjim problemom, iako se neki žale na povremeni zvuk kliktanja koji nastaje kontrakcijom mišića mekog nepca. * [[Mioklonus srednjeg uha]] javlja se u mišićima [[Srednje uho|srednjeg uha]], uključujući [[Mišić zatezač bubne opne|mišić zatezače bubne opne]] i [[mišić uzengije]]. Može zahvatiti i mišiće oko [[Eustachijeva cijev|Eustahijeve tube]], uključujući [[mišić zatezača mekog nepca]] i [[mišić podizača mekog nepca]], kao i [[trubno-ždrijelni mišić]]. Oboljeli ga opisuju kao kucajući zvuk/osjećaj u [[Uho|uhu]]. * Spinalni mioklonus je mioklonus koji potiče iz kičmene moždine, uključujući segmentalni i propriospinalni mioklonus. Propriospinalni mioklonus obično je uzrokovan torakalnim generatorom koji izaziva trzaj fleksije trupa. Često je izazvan [[Stimulus (fiziologija)|stimulusom]], s kašnjenjem zbog sporog provođenja kroz propriospinalna [[Nervno vlakno|nervna vlakna]]. * Mioklonus osjetljiv na podražaje izazvan je raznim vanjskim stimulusima poput [[Buka|buke]], [[Pokret|pokreta]] i [[Svjetlost|svjetla]]. Iznenađenje može povećati osjetljivost pacijenta. * Mioklonus u snu javlja se u početnim fazama [[San|sna]], naročito prilikom uspavljivanja, uključujući poznate primjere poput hipničkog trzaja. Neki oblici su osjetljivi na podražaje. Većina osoba rijetko osjeća smetnje, pa liječenje često nije potrebno. Ako je simptom kompleksnijeg i ometajućeg poremećaja, poput [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]], može biti potrebno medicinsko liječenje. Mioklonus se također može povezati sa osobama sa [[Touretteov sindrom|Tourettovim sindromom]]. == Znakovi i simptomi == Mioklonički napad opisuje se kao trzaji koji se javljaju u jednom ekstremitetu ili čak u cijelom tijelu. Osoba koja doživljava napad opisuje osjećaj kao nekontrolisane pokrete, slične blagom [[Električni udar|električnom udaru]]. Iznenadni trzaji ponekad mogu biti toliko snažni da malo [[dijete]] zbog njih može pasti. Mioklonički napad je nagla nevoljna kontrakcija grupe mišića. Trzaji mišića obično su simetrični, najčešće generalizovani, a mogu biti lokalizovani u rukama i ramenima, često istovremeno sa klimanjem glave; obje ruke mogu se odjednom ispružiti dok se istovremeno javlja klimanje glave. Simptomi mogu varirati među pacijentima. Ponekad se cijelo tijelo može trzati, slično [[Refleks iznenađenja|refleksu iznenađenja]]. Kao što je slučaj sa svim generalizovanim napadima, pacijent [[Svijest i poremećaji svijesti|nije svjestan]] tokom događaja, ali napad je toliko kratak osoba izgleda potpuno [[Svijest|svjesno]]. Kod refleksnih epilepsija, miokloničke napade mogu izazvati trepereća svjetla ili drugi spoljašnji podražaji (vidi [[fotosenzitivna epilepsija]]). Slični primjeri normalnog mioklonusa su podrigivanje i hipnički trzaji koje neki ljudi osjećaju prilikom uspavljivanja. Teški slučajevi patološkog mioklonusa mogu poremetiti kretanje i znatno ograničiti sposobnost osobe da spava, jede, govori ili hoda. Mioklonički trzaji se često javljaju kod osoba s [[Epilepsija|epilepsijom]]. == Uzroci == Mioklonus kod zdravih osoba ne ukazuje na ništa drugo osim na nasumičnu kontrakciju mišića (nije opasan). Mioklonus se također može razviti kao odgovor na infekciju, hiperosmolarnu hiperglikemijsku krizu, povredu glave ili kičmene moždine, moždani udar, stres, tumore mozga, zatajenje bubrega ili jetre, bolesti nakupljanja lipida, trovanje hemikalijama ili lijekovima, kao nuspojava određenih lijekova (poput tramadola, kinolona, benzodiazepina, gabapentina, sertralina, lamotrigina i opioida), ili uslijed drugih poremećaja. Mioklonus može biti simptom velikog broja neuroloških oboljenja i stanja, poput: * [[Multipla skleroza|multiple skleroze]] * [[Epilepsija|epilepsije]] * [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovog oboljenja]] * [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]] * [[Demencija Lewyjevih tijela|demencije Lewyjevih tijela]] * [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] * [[Frontotemporalna demencija|frontotemporalne demencije]] * [[Kortikobazna degeneracija|kortikobazne degeneracije]] * [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]] * [[Lajmska bolest|Lajmske bolesti]] * [[Opsoclonus mioklonus sindrom|opsoclonus mioklonus sindroma]] * [[lupus]] i * [[MERRF sindrom|MERRF-a]] (miokloničke epilepsije s neurednim crvenim vlaknima) – rijetka [[mitohondrijska encefalomiopatija]] Noćni mioklonus može biti prisutan kod osoba s [[Fibromialgija|fibromialgijom]]. Benigne miokloničke pokrete često je moguće uočiti tokom indukcije opće anestezije intravenskim lijekovima, poput [[Etomidat|etomidata]] i [[Propofol|propofola]]. Pretpostavlja se da nastaju zbog smanjenog inhibicijskog signalizovanja od strane kranijalnih neurona. Dugotrajni nedostatak kisika u mozgu, odnosno [[hipoksija]], može rezultirati posthipoksičnim mioklonusom. Osobe s [[Benigni fascikularni sindrom|benignim fascikularnim sindromom]] često mogu doživjeti miokloničke trzaje udova, prstiju i palčeva. Trzaji mišićnih grupa, većine tijela ili niz trzaja u brzom nizu, zbog kojih osoba naglo uspravlja tijelo iz opuštenog sjedećeg položaja, ponekad se javljaju kod ambulantnih pacijenata liječenih visokim dozama [[Morfin|morfina]], [[Hidromorfin|hidromorfina]] i sličnih lijekova, a mogu biti znak visokih i/ili brzo rastućih nivoa ovih lijekova u serumu. Mioklonički trzaji izazvani drugim opioidima, poput [[Tramal|tramadola]] i [[Petidin|petidina]], mogu biti manje benigni. Lijekovi nevezani za opioide, poput [[Antiholinergici|antiholinergika]], također su poznati po tome da izazivaju miokloničke trzaje. == Liječenje == Primjenjuje se simptomatsko liječenje. Za kontrolu mioklonusa mogu se koristiti kombinacije lijekova. Kod ozbiljnijih stanja, s obzirom na kompleksne uzroke mioklonusa, liječenje može uključivati više lijekova koji pojedinačno imaju ograničen učinak, ali u kombinaciji djeluju snažnije jer utiču na različite moždane puteve ili mehanizme. Liječenje je najefikasnije kada je poznat osnovni uzrok i kada se može ciljano tretirati. Neki od lijekova koji se proučavaju u različitim kombinacijama uključuju klonazepam, natrijum-valproat, piracetam i primidon. Hormonska terapija može poboljšati odgovor na antimiokloničke lijekove kod nekih osoba. Neke studije su pokazale da doze 5-hidroksitriptofana (5-HTP) mogu dovesti do poboljšanja kod pacijenata s određenim tipovima akcionog mioklonusa i progresivne miokloničke epilepsije (PME). Razlike u učinku 5-HTP-a kod pacijenata s mioklonom još uvijek nisu objašnjene. Mnogi lijekovi koji se koriste za mioklonus, poput barbiturata, fenitoina i primidona, također se koriste za liječenje epilepsije. Barbiturati usporavaju centralni nervni sistem i imaju sedativni ili antikonvulzivni učinak. Fenitoin i primidon su učinkoviti antiepileptici, iako fenitoin može izazvati zatajenje jetre ili druge dugotrajne štetne efekte kod pacijenata s PME. Natrijum-valproat je alternativna terapija za mioklonus i može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s klonazepamom. Neki pacijenti mogu imati neželjene reakcije na klonazepam i/ili natrijum-valproat. Kada pacijenti uzimaju više lijekova, prestanak primjene onih koji se sumnja da izazivaju mioklonus i tretman metaboličkih poremećaja može riješiti neke slučajeve mioklonusa. Kada je indicirano farmakološko liječenje, antikonvulzivi su primarna linija liječenja. Paradoksalne reakcije na terapiju su zabilježene – lijekovi na koje većina pacijenata reagira pozitivno kod drugih mogu pogoršati simptome. Ponekad to dovodi do greške povećavanja doza, umjesto smanjenja ili prekida lijeka. Liječenje mioklonusa fokusira se na lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma. Koriste se natrijum-valproat, klonazepam, antikonvulziv levetiracetam i piracetam. Doze klonazepama obično se postepeno povećavaju dok pacijent ne pokaže poboljšanje ili dok nuspojave ne postanu štetne. Pospanost i gubitak koordinacije su česte nuspojave. Korisni efekti klonazepama mogu vremenom slabiti ako pacijent razvije toleranciju na lijek. U oblicima mioklonusa gdje je zahvaćeno samo jedno područje, pa čak i kod nekoliko drugih oblika, botox injekcije (OnabotulinumtoxinA) mogu biti od pomoći. Hemijski transmiter odgovoran za izazivanje nevoljnih kontrakcija mišića blokiran je toksinima Botulinuma iz Botoxa. Hirurški zahvat također je opcija liječenja ako simptome izaziva tumor ili lezija u mozgu ili kičmenoj moždini. Operacija može korigovati simptome kod pacijenata kod kojih mioklonus zahvata dijelove lica ili uha. Dok se duboka moždana stimulacija (DBS) još proučava u vezi s mioklonusom, ona je već isprobana kod osoba s ovim i drugim poremećajima pokreta. == Epidemiologija == Mioklonus se može javiti kod osoba bez porodične historije, ali i među članovima iste porodice. Neki ljudi sa mioklonusom imaju članove porodice koji pate od esencijalnog tremora ili distonije (mioklonus-distonija). == Prognoza == Efekti mioklonusa kod pojedinca mogu varirati u zavisnosti od oblika bolesti i opšteg zdravstvenog stanja. U težim slučajevima, posebno onima koji ukazuju na osnovni poremećaj u mozgu ili nervima, pokreti mogu biti izrazito izobličeni i ograničiti sposobnost normalnog funkcionisanja, kao što su jedenje, govor i hodanje. U takvim slučajevima, terapija koja je inače efikasna, poput klonazepama i natrijum valproata, može izazvati neželjene reakcije na lijek, uključujući povećanu toleranciju i potrebu za većim dozama. Međutim, prognoza za jednostavnije oblike mioklonusa kod inače zdravih osoba može biti neutralna, jer bolest može uzrokovati malo ili nimalo poteškoća. U nekim slučajevima bolest počinje jednostavno, u jednom dijelu tijela, a zatim se širi. == Istraživanje == Istraživanja o mioklonusu podržava Nacionalni institut neuroloških oboljenja i moždanog udara. Glavni fokus istraživanja je na ulozi neurotransmitera i receptora uključenih u ovu bolest. Utvrđivanje da li abnormalnosti u tim putovima uzrokuju mioklonus može pomoći u razvoju terapije lijekovima i dijagnostičkih testova. Određivanje u kojoj mjeri genetika igra ulogu u tim abnormalnostima može dovesti do potencijalnih terapija za njihovo preokretanje, što bi moglo ispraviti gubitak inhibicije i istovremeno unaprijediti mehanizme u tijelu koji bi kompenzovali njihove efekte. == Etimologija == Riječ mioklonus nastala je kombinovanjem riječi myo- i clonus, što ukazuje na poremećaj kontrakcije mišića. Izgovara se /ˌmaɪˈɒklənəs/ ili /ˌmaɪəˈkloʊnəs, ˌmaɪoʊ-/. Zastupljenost ovih varijanti pokazuje razliku između američkog i britanskog engleskog. Varijanta sa naglaskom na slog -oc- jedini je izgovor koji se navodi u nekoliko glavnih američkih rječnika (medicinskih i opštih). Varijanta sa naglaskom na slog -clo- navodi se u britanskoj verziji Oxford Dictionaries online, ali ne i u američkoj verziji. == Također pogledajte == * Sindrom prekida uzimanja antidepresiva – simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja antidepresivnih lijekova * Sindrom benignih fascikulacija – nevoljno trzanje mišića u voljnim mišićima * Klonus – niz nevoljnih i ritmičnih kontrakcija i opuštanja mišića * Sindrom eksplodirajuće glave – abnormalna senzorna percepcija tokom sna * Fahr-ov sindrom – genetski poremećaj koji uključuje kalcifikaciju bazalnih ganglija * Fascikulacija – spontano, nevoljno trzanje mišića * Hipnagogija – stanje svijesti pri uspavljivanju * Hipnički trzaj – nevoljno trzanje prilikom uspavljivanja * Poremećaj periodičnih pokreta udova – poremećaj spavanja * Sindrom nemirnih nogu == Reference == '''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio). Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].<ref>Anchel, Robert (1911). "Convention, The National". In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.</ref> Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]]. == Izbori == Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.<ref>"[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]". [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')</ref> Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref>^[<ref>Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi "narodni" kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u "narodnom" smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ "narodni" shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju "narodnu" fazu.</ref>^] iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.<ref>Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN <bdi>978-0-226-41037-1</bdi>.</ref> U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za "republiku", iako je samo Pariz koristio tu riječ.<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref> Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u "Sali sto Švicaraca"; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili "razbacani". Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.<ref>{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije. Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti. == Politička podjela == Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika. Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima. == Žirondinski konvent == === Žirondinci i Montanjari === Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu. Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao. === Ravnica === Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu. === Suđenje kralju i pogubljenje === Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu. Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom. === Kriza i pad Žirondinaca === Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa. Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista. == Montanjarski Konvent == === Revoluciona(rna) vlada === Parižani su 5. septembra pokušali ponoviti pobunu od 2. juna. Naoružane sekcije ponovo su opkolile Konvent kako bi zahtijevale formiranje unutrašnje revolucionarne vojske, hapšenje osumnjičenih i čistku u odborima. To je vjerovatno ključni dan o formiranju revolucionarne vlade: Konvent je popustio, ali je zadržao kontrolu nad događajima. Istog dana je na agendu stavljen "teror", a već sutradan u Komitet javne bezbjednosti izabrani su Collot d'Herbois i Billaud-Varenne. Dana 9. septembra formirana je revoluciona vojska, a 11. je donešen maksimum za žito i stočnu hranu, što je značilo opštu kontrolu cijena, ali i plata. Dana 14. septembra reorganizovan je Revolucioni tribunal, a 17. je usvojen zakon o osumnjičenima, a 20. septembra lokalnim revolucionarnim komitetima povjeren je zadatak sastavljanja njihovih spiskova. === Raspad frakcija === Još u septembru 1793. među revolucionarima postojala su dva jasno različita krila. Prvo krilo predstavljali su tzv. hebertisti, iako sam Jacques Hébert nikada nije bio zvanični vođa stranke koja je zagovarala rat do istrebljenja i usvojila program enragésa, navodno zato što su ga sans-culotti podržavali. Hebertisti su ranije stajali uz Montanjare dok god su mogli da se nadaju da će preko njih kontrolisati Konvent. Dominirali su u Klubu kordeljera, popunjavali Bouchotteove kancelarije i uglavnom su mogli voditi Komunu sa sobom. Drugo krilo činili su dantonisti, koji su nastali kao odgovor na sve veću centralizaciju revolucionarne vlade i diktaturu odbora. Dantoniste su uglavnom predvodili poslanici Konventa (a ne sans-culotti), uključujući Georgesa Dantona, Charlesa Delacroixa i Camillea Desmoulinsa. Na kraju, Komitet je potkopao sopstvenu podršku uklanjanjem i dantonista i hebertista, iako su obje grupe ranije podržavale Komitet. Primoravajući Konvent da dozvoli hapšenje žirondinaca i dantonista, Komitet je vjerovao da je uništio svoju glavnu opoziciju. Međutim, suđenja su pokazala nepoštovanje Komiteta prema članovima Konventa, od kojih su neki bili pogubljeni. Mnogi članovi Konventa koji su do sredine 1794. podržavali Komitet više ga nisu podržavali. Komitet je djelovao kao posrednik između Konventa i sans-culottesa iz kojih su obje strane crpile moć. Pogubljenjem hebertista i otuđivanjem sans-culottea, Komitet je postao nepotreban Skupštini. - - - Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine 93s548x2j674pr0euoontmo1xz5uszq 0 503238 3830778 3774373 2026-04-17T14:14:34Z 14Bosniak 176612 3830778 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Bitka za Žuč | sirina = <!-- širina infokutije --> | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] | slika = | velicina_slike = | alt = | opis_slike = | datum = 8. juni 1992. | mjesto = [[Sarajevo]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|52|38|N|18|19|57|E}} | karta_vrsta = | karta_reljef = | karta_velicina = | karta_znakvel = | karta_opis = | karta_oznaka = | teritorija = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] zauzima Žuč | rezultat = Pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] | akcija = | status = <!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --> | strane_zaglavlje = | strana1 = {{ZID|Republika Srpska}} (1992–1995) <br />{{ZD|Savezna Republika Jugoslavija}} Volonteri i paravojske Jugoslavije | strana1a = <!-- od 'a' do 'd' --> | strana2 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | strana2a = <!-- od 'a' do 'd' --> | strana3 = | strana3a = <!-- od 'a' do 'd' --> | komandant1 = {{ZD|Republika Srpska}} Nepoznat | komandant1a = <!-- od 'a' do 'd' --> | komandant2 = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Sefer Halilović]] {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]<br />{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Safet Zajko]]<br />{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Enver Šehović]] {{KIA}} | komandant2a = <!-- od 'a' do 'd' --> | komandant3 = | komandant3a = <!-- od 'a' do 'd' --> | jedinice1 = {{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg}} Rajlovačka i/ili Vogošćanska brigada | jedinice2 = {{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[112. viteška brdska brigada|2. motorizovana brigada]]<br />{{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[111. viteška brdska brigada|1. mehanizovana brigada]] | jedinice3 = | snage1 = Nepoznato | snage2 = Nepoznato | snage3 = | polsnaga1 = | polsnaga2 = | polsnaga3 = | vojsnaga1 = | vojsnaga2 = | vojsnaga3 = | žrtve1 = | žrtve2 = približno 200 | žrtve3 = | napomena = | vojna_kampanja = <!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --> }} '''Bitka za Žuč''' bio je sukob [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koji se dogodio 8. juna 1992. na brdu Žuč, na području [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://historija.ba/d/533-bitka-za-zuc|title=Bitka za Žuč}}</ref> == Bitka == Dana 8. juna 1992, jedinice ARBiH iz pravca Sarajeva pod komandom [[Enver Šehović|Envera Šehovića]] i [[Safet Zajko|Safeta Zajke]] su u borbi na brdu Žuč zauzeli brdo Orlić i šire područje prema Volujku i Krstacu, te naselja Smiljevići i Zabrđe. Cilj operacije [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] bio je probijanje obruča i spajanje snaga sa ARBiH na drugoj strani grada. Plan izvođenja akcije donio je načelnik štaba Vrhovne komande ARBiH [[Sefer Halilović]], a jedinicama je komandovao [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]. Pravci napada bili su visoravan Žuč sa kotama Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. Borbena dejstva su počela u 5 sati ujutru. Pravci napada su visoravan Žuč sa dominantnom kotom Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. ARBiH probija linije VRS oko Sarajeva u svim pravcima napada; Kromolj, Trebević, Vraca, Žuč.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|title=Bitka za Žuč - Majka svih bitaka|date=8. 6. 2022|access-date=29. 1. 2024|archive-date=5. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231005082246/https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://muzejalijaizetbegovic.ba/8-juni-bitka-za-zuc/|title=08. juni - Bitka za Žuč|date=8. 6. 2022}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://historija.ba/d/127-godisnjica-pogibije-envera-sehovica|title=Godišnjica pogibije Envera Šehovića}}</ref> == Završna faza i posljedice == Zaplijenjene su značajne količine oružja i municije, vojne opreme i sanitetskog materijala. Riječ je o borbi koja je potvrdila pobjedu ARBiH u toku [[Bitka na Pofalićima|Pofalićke bitke]], te osigurala i ojačala komunikaciju sa braniocima sa područja [[Vogošća|Vogošće]], odnosno naselja [[Ugorsko]], Bušće i [[Kobilja Glava (Vogošća)|Kobilja Glava]]. Nakon osvajanja Orlića, zauzeti su i Kota 850, Vis i Golo Brdo.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":3" /> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Novi Grad (Sarajevo)]] [[Kategorija:Bitke u 1992.]] [[Kategorija:Opsada Sarajeva]] [[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] fh8xfn9hxzkfzdza8m1k2h7xpxvh405 3830784 3830778 2026-04-17T14:42:37Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/14Bosniak|14Bosniak]] ([[User talk:14Bosniak|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:~2025-29767-05|~2025-29767-05]] 3774373 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Bitka za Žuč | sirina = <!-- širina infokutije --> | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] | slika = | velicina_slike = | alt = | opis_slike = | datum = 8. juni 1992. | mjesto = [[Sarajevo]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|52|38|N|18|19|57|E}} | karta_vrsta = | karta_reljef = | karta_velicina = | karta_znakvel = | karta_opis = | karta_oznaka = | teritorija = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] zauzima Žuč | rezultat = Pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] | akcija = | status = <!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --> | strane_zaglavlje = | strana1 = {{ZID|Republika Srpska}} (1992–1995) <br />{{ZD|Savezna Republika Jugoslavija}} Volonteri i paravojske Jugoslavije | strana1a = <!-- od 'a' do 'd' --> | strana2 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | strana2a = <!-- od 'a' do 'd' --> | strana3 = | strana3a = <!-- od 'a' do 'd' --> | komandant1 = {{ZD|Republika Srpska}} Nepoznat | komandant1a = <!-- od 'a' do 'd' --> | komandant2 = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]<br />{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Safet Zajko]]<br />{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Enver Šehović]] {{KIA}} | komandant2a = <!-- od 'a' do 'd' --> | komandant3 = | komandant3a = <!-- od 'a' do 'd' --> | jedinice1 = {{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg}} Rajlovačka i/ili Vogošćanska brigada | jedinice2 = {{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[112. viteška brdska brigada|2. motorizovana brigada]]<br />{{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[111. viteška brdska brigada|1. mehanizovana brigada]] | jedinice3 = | snage1 = Nepoznato | snage2 = Nepoznato | snage3 = | polsnaga1 = | polsnaga2 = | polsnaga3 = | vojsnaga1 = | vojsnaga2 = | vojsnaga3 = | žrtve1 = | žrtve2 = približno 200 | žrtve3 = | napomena = | vojna_kampanja = <!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --> }} '''Bitka za Žuč''' bio je sukob [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koji se dogodio 8. juna 1992. na brdu Žuč, na području [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://historija.ba/d/533-bitka-za-zuc|title=Bitka za Žuč}}</ref> == Bitka == Dana 8. juna 1992, jedinice ARBiH iz pravca Sarajeva pod komandom [[Enver Šehović|Envera Šehovića]] i [[Safet Zajko|Safeta Zajke]] su u borbi na brdu Žuč zauzeli brdo Orlić i šire područje prema Volujku i Krstacu, te naselja Smiljevići i Zabrđe. Cilj operacije [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] bio je probijanje obruča i spajanje snaga sa ARBiH na drugoj strani grada. Plan izvođenja akcije donio je načelnik štaba Vrhovne komande ARBiH [[Sefer Halilović]], a jedinicama je komandovao [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]. Pravci napada bili su visoravan Žuč sa kotama Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. Borbena dejstva su počela u 5 sati ujutru. Pravci napada su visoravan Žuč sa dominantnom kotom Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. ARBiH probija linije VRS oko Sarajeva u svim pravcima napada; Kromolj, Trebević, Vraca, Žuč.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|title=Bitka za Žuč - Majka svih bitaka|date=8. 6. 2022|access-date=29. 1. 2024|archive-date=5. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231005082246/https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://muzejalijaizetbegovic.ba/8-juni-bitka-za-zuc/|title=08. juni - Bitka za Žuč|date=8. 6. 2022}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://historija.ba/d/127-godisnjica-pogibije-envera-sehovica|title=Godišnjica pogibije Envera Šehovića}}</ref> == Završna faza i posljedice == Zaplijenjene su značajne količine oružja i municije, vojne opreme i sanitetskog materijala. Riječ je o borbi koja je potvrdila pobjedu ARBiH u toku [[Bitka na Pofalićima|Pofalićke bitke]], te osigurala i ojačala komunikaciju sa braniocima sa područja [[Vogošća|Vogošće]], odnosno naselja [[Ugorsko]], Bušće i [[Kobilja Glava (Vogošća)|Kobilja Glava]]. Nakon osvajanja Orlića, zauzeti su i Kota 850, Vis i Golo Brdo.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":3" /> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Novi Grad (Sarajevo)]] [[Kategorija:Bitke u 1992.]] [[Kategorija:Opsada Sarajeva]] [[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] 2fs4wqurjxlub372h3vsvm0f4zvoq0i 0 508540 3830915 3830658 2026-04-18T11:19:14Z KWiki 9400 3830915 wikitext text/x-wiki {{Godina}}   {{Godina u drugim kalendarima}} '''2026.''' (MMXXVI) uobičajena je godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2026. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 26. godina 3. milenija i 21. stoljeća i sedma godina 2020-ih. == Događaji == === Januar === * [[1. januar]] ** [[Bugarska]] [[Bugarska i euro|usvaja]] [[euro]], postajući 21. država članica [[Eurozona|eurozone]].<ref>{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/07/08/bulgaria-ready-to-use-the-euro-from-1-january-2026-council-takes-final-steps/|title=Bulgaria ready to use the euro from 1 January 2026: Council takes final steps|website=Consilium|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> ** [[Kipar]] preuzima ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.leuropeista.it/en/cyprus-eu-council-presidency-security-competitiveness/|title=Cyprus EU Council Presidency kicks off: between security and competitiveness|last=Rigonat|first=Filippo|date=30. 12. 2025|website=L'Europeista|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}</ref> ** U [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.|požaru u baru]] u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] poginulo je 40 osoba, a 116 ih je povrijeđeno.<ref>{{Cite news|title=About 40 killed and 115 injured in fire at bar in Swiss ski resort of Crans-Montana|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/01/several-dead-and-injured-in-explosion-swiss-ski-resort-town-crans-montana-police-say|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Chris|last=Michael|first2=Angela|last2=Giuffrida|first3=Luke|last3=Harding}}</ref> * [[3. januar]] ** [[Sjedinjene Američke Države]] pokreću nekoliko [[Napadi Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli 2026.|zračnih napada]] na više lokacija širom sjeverne [[Venecuela|Venecuele]], hapseći [[Predsjednik Venecuele|venezuelanskog predsjednika]] [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i [[Prvu dama Venecuele|prvu damu]] [[Cilia Flores|Ciliu Flores]].<ref>{{Cite news|title=Maduro Arrives in N.Y.; Trump Says U.S. Will ‘Run’ Venezuela|url=https://www.nytimes.com/live/2026/01/03/world/trump-maduro-venezuela-us-strikes|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|title=Trump says U.S. will run Venezuela after U.S. captures Maduro|url=https://www.reuters.com/world/americas/loud-noises-heard-venezuela-capital-southern-area-without-electricity-2026-01-03/|newspaper=Reuters|access-date=16. 1. 2026|language=en-US}}</ref> ** [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] izvode zajednički zračni napad na sumnjivu podzemnu skladištnu lokaciju oružja u [[Sirija|Siriji]] koju je prethodno koristila [[Islamska Država|Islamska država]].<ref>{{Cite news|title=British and French aircraft attack underground Islamic State weapons store in Syria|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/03/british-and-french-aircraft-attack-underground-isis-weapons-store-in-syria|newspaper=The Guardian|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=P. A.|last=Media}}</ref> ** [[Ekvatorska Gvineja]] premješta svoju prijestolnicu iz [[Malabo|Malaba]] u [[Ciudad de la Paz]].<ref>{{Cite news|title=Equatorial Guinea relocates capital to Ciudad de la Paz|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2026/01/04/equatorial-guinea-relocates-capital-to-ciudad-de-la-paz_6749064_4.html|date=4. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}</ref> * [[5. januar]] ** [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti [[Predsjednik Venecuele|predsjednice Venecuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Cite news |date=5. 1. 2026 |title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim presiden |url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/ |work=Reuters}}</ref> * [[6. januar]] ** Završava [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejska godina]].<ref>{{Cite web|url=https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|title=Jubilee 2025|website=Archdiocese of Boston|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.iubilaeum2025.va/en/pellegrinaggio/calendario-giubileo.html|title=Calendar of Major Events|website=www.iubilaeum2025.va|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[7. januar]] ** Sjedinjene Američke Države zaplijenjuju dva tankera [[Flota u sjeni|flote u sjeni]], uključujući jedan pod [[Ruska flota u sjeni|ruskom zastavom]], u [[Naftna blokada Sjedinjenih Američkih Država tokom operacije Južno koplje|naftnoj blokadi SAD-a tokom operacije Južno koplje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/cwynjdqgellt|title=US seizes Russian-flagged tanker in Atlantic as UK confirms it gave support to operation|website=BBC News|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[9. januar]] ** [[Kampanja u južnom Jemenu 2025–2026]]: [[Južno prijelazno vijeće]] objavljuje svoje raspuštanje nakon teritorijalnih gubitaka, uključujući i svoj glavni grad [[Aden]].<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/1/9/yemens-separatist-southern-transitional-council-announces-its-dissolution|title=Yemeni southern separatists in Riyadh announce disputed disbanding of STC|last=Staff|first=Al Jazeera|website=Al Jazeera|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[11. januar]] ** Održani su [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|parlamentarni izbori u Beninu]].<ref>{{Cite web|url=https://bridge-project.org/event/election-observation/|title=Election Observation – BRIDGE|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[13. januar]] ** [[Protesti u Iranu 2025–2026]]: Protesti širom zemlje protiv iranskog režima se nastavljaju, sa hiljadama poginulih i hiljadama pritvorenih usred žestoke represije vlade.<ref>{{Cite news |date=13. 1. 2026 |title=About 2,000 killed in Iran protests, official says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/about-2000-killed-iran-protests-official-says-2026-01-13/ |access-date=13. 1. 2026 |work=Reuters |language=en-GB}}</ref> * [[15. januar]] ** Održani su [[Opći izbori u Ugandi 2026.|opći izbori u Ugandi]].<ref>{{Cite web|url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/|title=Uganda's electoral commission sets final date for general election|last=AfricaNews|date=21. 10. 2025|website=Africanews|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> == Predviđeni i zakazani događaji == * [[5. februar]] &ndash; [[Novi START]] ugovor ističe. * [[6. februar|6.]] &ndash; [[22. februar|22.]] februar &ndash; [[Zimske olimpijske igre 2026.]] održane u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]], u [[Italija|Italiji]]. * [[6. mart|6.]] &ndash; [[15. mart|15.]] mart &ndash; [[Zimske paraolimpijske igre 2026]]. treba da se održe u Milanu i Cortina d'Ampezzo, Italija. * [[11. juni|11. jun]] – [[19. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] treba se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. * [[12. august|12. avgust]] &ndash; Predviđa se da će se potpuno [[Pomračenje Sunca 12. augusta 2026|pomračenje Sunca]] dogoditi na Mjesečevom silaznom čvoru orbite u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] . Potpuno pomračenje proći će preko [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a, [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i sjeverne [[Španija|Španije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.thrillist.com/news/nation/total-solar-eclipse-2026-travel-tours-spain-iceland|title=Forget 2024, It's Time to Start Planning for the 2026 Solar Eclipse|last=Tara|first=Serena|date=17. 11. 2023|website=Thrillist|language=en|access-date=5. 1. 2024}}</ref> * [[Septembar]] – [[Artemis 3|Artemis III]], prvo slijetanje posade na površinu Meseca od [[Apolo 17|1972. godine]] i treća misija [[Artemis program|programa Artemis]], planirano je za lansiranje najkasnije u septembru 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-iii/|title=Artemis III - NASA|language=en-US|access-date=17. 1. 2024}}</ref> * [[4. septembar|4.]] &ndash; [[13. septembar|13.]] septembar – [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 2026]]. treba da se održi u [[Berlin]]u, [[Njemačka]] . * [[19. septembar]] – [[4. oktobar]] – [[Azijske igre 2026]]. bit će održane u [[Prefektura Aichi|prefekturi Aichi]] ([[Japan]]). == Umrli == === Januar === * [[19. januar]] ** [[Senka Veletanlić]]. bosanskohercegovačka i jugoslavenska pjevačica ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš === Februar === * [[2. februar]] – [[Józef Gąsienica-Sobczak]], poljski biatlonac * [[15. februar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac * [[17. februar]] – [[Jesse Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] aktivist za građanska prava, [[političar]] i baptistički svećenik * [[18. februar]] ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački i srpski političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine * [[20. februar]] – [[Mirjana Kapetanović]], bosanskohercegovačka književnica i novinarka * [[28. februar]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana === Mart === * [[5. mart]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]] * [[7. mart]] ** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar s [[Američka Samoa|Američke Samoe]] ** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš * [[14. mart]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog === April === * [[5. april]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac * [[6. april]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[Biatlon|biatlonac]] * [[7. april]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener * [[8. april]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener * [[17. april]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš == Reference == {{Refspisak}} iilsqva61vmj1vmu55p3fk6ch4v599n 3 514988 3830825 3830224 2026-04-18T05:48:42Z Zblace 120887 /* Feminizam i folklor 2026. */ odgovor 3830825 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Zblace/Flow]] == Feminizam i folklor 2026. == Ćao, vidio sam da si se dodao u [[Wikipedia:Feminizam i folklor 2026.|Feminizam i folklor 2026.]], p ate molim za informaciju koji je to bio članak, jer isti nije dodan u Fountain? Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:06, 14 april 2026 (CEST) :Da da...sorry za delay...dodao sam kasno :-) [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 18 april 2026 (CEST) j6vqhfct0lv4nhd7a7tq1lg4x55et3u 0 522001 3830834 3821661 2026-04-18T07:55:00Z KWiki 9400 3830834 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Jannik Sinner | slika = Jannik Sinner (2024 US Open) 04 (cropped).jpg | veličina_slike = 250px | tekst = Sinner na [[US Open 2024 – muški singl|US Openu 2024.]] | puno_ime = | izvorno_ime = | jezik_izvornog_imena = | itf_ime = | nadimak = | država = {{ZID|Italija}} | prebivalište = [[Monte Carlo]] | datum_rođenja = {{datum_rođenja_i_godine|2001|8|16}} | mjesto_rođenja = [[San Candido]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 191 cm | težina = | profesionalni_početak = 2018. | kraj_karijere = | ruka = Desna (dvoručni bekhend) | koledž = | trener = [[Simone Vagnozzi]]<br/>[[Darren Cahill]] | novčane_nagrade = 62.321.898 $ *<small>[[ATP Tour rekordi#Zarada|6. svih vremena]]</small> | kuća_slavnih_god = | kuća_slavnih_id = | služeni_sajt = {{URL|janniksinner.com}} | pobjede-porazi_pojedinačno = {{pob-por-tenis|pobjede=345|porazi=88}} | turniri_pojedinačno = 27 | najbolji_plasman_pojedinačno = '''1.''' (10. 6. 2024) | trenutni_plasman_pojedinačno = 1. (13. 4. 2026) | australian_open_pojedinačno = '''P''' ([[Australian Open 2024 – muški singl|2024]], [[Australian Open 2025 – muški singl|2025]]) | roland_garros_pojedinačno = F ([[Roland Garros 2025 – muški singl|2025]]) | wimbledon_pojedinačno = '''P''' ([[Wimbledon 2025 – muški singl|2025]]) | us_open_pojedinačno = '''P''' ([[US Open 2024 – muški singl|2024]]) | masters_cup_pojedinačno = '''P''' ([[ATP Finals 2024 – singl|2024]]) | olimpijske_igre_pojedinačno = | pobjede-porazi_parovi = {{pob-por-tenis|pobjede=26|porazi=26}} | turniri_parovi = 1 | najbolji_plasman_parovi = 124. (27. 9. 2021) | trenutni_plasman_parovi = | australian_open_parovi = | roland_garros_parovi = | wimbledon_parovi = | us_open_parovi = | masters_cup_parovi = | olimpijske_igre_parovi = | pobjede-porazi_mješoviti_parovi = | turniri_mješoviti_parovi = | australian_open_mješoviti_parovi = | roland_garros_mješoviti_parovi = | wimbledon_mješoviti_parovi = | us_open_mješoviti_parovi = | olimpijske_igre_mješoviti_parovi = | davis_cup = '''P''' ([[Davis Cup 2023 – završni turnir|2023]], [[Davis Cup 2024 – završni turnir|2024]]) | laver_cup = | atp_cup = | hopman_cup = | modul = | medalje = | ažurirano = 18. 4. 2026. }} '''Jannik Sinner''' [[italija]]nski je [[tenis]]er. Prvi je Italijan u historiji koji je bio na broju 1 ATP-liste. Osvojio je 27 turnira, uključujući [[Australian Open]] [[Australian Open 2024 – muški singl|2024.]] i [[Australian Open 2025 – muški singl|2025]], [[US Open]] [[US Open 2024 – muški singl|2024]], [[Wimbledon 2025 – muški singl|Wimbledon 2025.]] i [[Tennis Masters Cup]] [[ATP Finals 2024 – singl|2024.]] te osam titula iz serije [[ATP Masters 1000|Masters 1000]]. Također je predvodio [[Teniska reprezentacija Italije|Italiju]] do krune u [[Davis Cup]]u [[Davis Cup 2023 – završni turnir|2023.]] i [[Davis Cup 2024 – završni turnir|2024.]] Uprkos ograničenom uspjehu kao junior, počeo je igrati na profesionalnim turnirima sa 16 godina i postao jedan od rijetkih igrača koji je osvojio više [[ATP Challenger Tour|čelendžera]] sa 17 godina. U 2019. probio se među 100 najboljih, osvojivši [[ATP Next Generation Finals 2019.|ATP Next Generation Finals]] i nagradu za novajliju godine. Godine 2021. na [[ATP Washington 2021 – singl|Washington Openu]] postao je najmlađi pobjednik nekog turnira iz serije [[ATP 500]] i prvi igrač rođen 2000-ih koji je ušao među prvih deset na ATP-listi. Prvi Masters osvojio je na [[Rogers Cup 2023 – muški singl|Canadian Openu 2023.]] i završio sezonu tako što je stigao do finala [[ATP Finals 2023 – singl|Tennis Masters Cupa]] i odveo Italiju do titule u Davis Cupu. Na Australian Openu 2024. u pet setova pobijedio je prvog igrača svijeta [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], a zatim i [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]] u [[Finale Australian Opena 2024 – muški singl|finalu]], preokrenuvši zaostatak od 0–2 u setovima i osvojivši svoju prvu titulu na [[Grand Slam]] turnirima. Slijedile su titule na tri turnira Masters 1000, US Open i Masters Cupu da bi godinu završio kao broj 1. Godine 2025. odbranio je titulu na Australian Openu, nakon čega je odslužio tromjesečnu suspenziju od [[WADA]]-e zbog slučaja dopinga iz prethodne sezone.<ref>{{cite web |title= Top-ranked Jannik Sinner gets three-month ban in settlement of doping case |url= https://www.tsn.ca/tennis/top-ranked-jannik-sinner-gets-three-month-ban-in-settlement-of-doping-case-1.2252986 |publisher= TSN |access-date= 15. 2. 2025 |date= 15. 2. 2025 |language=en}}</ref> Zatim je stigao do [[Finale Roland Garrosa 2025 – muški singl|finala]] [[Roland Garros 2025 – muški singl|Roland Garrosa]], izgubivši od [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]] u sjajnom meču, ali mu je uzvratio već u finalu Wimbledona iste godine. == Statistike == {{Glavni|Statistike karijere Jannika Sinnera}} === Grand Slam turniri === ''Nakon [[Australian Opena 2026 – muški singl|Australian Opena 2026.]]'' {|class=wikitable style=text-align:center !Turnir!![[ATP Tour 2019.|2019.]]!![[ATP Tour 2020.|2020.]]!![[ATP Tour 2021.|2021.]]!![[ATP Tour 2022.|2022.]]!![[ATP Tour 2023.|2023.]]!![[ATP Tour 2024.|2024.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!!O/I!!Pob–Por!!Pob % |- |align=left bgcolor=efefef|[[Australian Open]] |N |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2020 – muški singl|2K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2021 – muški singl|1K]] |bgcolor=ffebcd|[[Australian Open 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2023 – muški singl|4K]] |bgcolor=lime|'''[[Australian Open 2024 – muški singl|P]]''' |bgcolor=lime|'''[[Australian Open 2025 – muški singl|P]]''' |bgcolor=yellow|[[Australian Open 2026 – muški singl|PF]] |bgcolor=efefef|2/7 |bgcolor=efefef|27–5 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=27|lost=5|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Roland Garros]] |N |bgcolor=ffebcd|[[Roland Garros 2020 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2021 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2022 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2023 – muški singl|2K]] |bgcolor=yellow|[[Roland Garros 2024 – muški singl|PF]] |bgcolor=thistle|[[Roland Garros 2025 – muški singl|F]] | |bgcolor=efefef|0/6 |bgcolor=efefef|22–6 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=22|lost=6|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |KV1 |style=color:#767676|NO |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2021 – muški singl|1K]] |bgcolor=ffebcd|[[Wimbledon 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=yellow|[[Wimbledon 2023 – muški singl|PF]] |bgcolor=ffebcd|[[Wimbledon 2024 – muški singl|ČF]] |bgcolor=lime|'''[[Wimbledon 2025 – muški singl|P]]''' | |bgcolor=efefef|1/5 |bgcolor=efefef|20–4 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=20|lost=4|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[US Open]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2019 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2020 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2021 – muški singl|4K]] |bgcolor=ffebcd|[[US Open 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2023 – muški singl|4K]] |bgcolor=lime|'''[[US Open 2024 – muški singl|P]]''' |bgcolor=thistle|[[US Open 2025 – muški singl|F]] | |bgcolor=efefef|1/7 |bgcolor=efefef|23–6 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=23|lost=6|integer=yes}} |-style=background:#efefef;font-weight:bold |style=text-align:left|Pob–Por |0–1 |5–3 |6–4 |15–4 |12–4 |23–2 |26–2 |5–1 |4/25 |92–21 |{{tennis win percentage|won=92|lost=21|integer=yes}} |} == Važnija finala == === Grand Slam === ==== Pojedinačno: 6 (4–2) ==== {|class="sortable wikitable" |- !Ishod !Godina !Turnir !Podloga !Protivnik !Rezultat |-style=background:#ffc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Australian Open 2024 – muški singl|2024.]] |[[Australian Open]] |Tvrda |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |[[Finale Australian Opena 2024 – muški singl|3:6, 3:6, 6:4, 6:4, 6:3]] |-style=background:#ccf |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[US Open 2024 – muški singl|2024.]] |[[US Open]] |Tvrda |{{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] |6:3, 6:4, 7:5 |-style=background:#ffc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Australian Open 2025 – muški singl|2025.]] |Australian Open {{small|(2)}} |Tvrda |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |6:3, 7:6⁴, 6:3 |-style=background:#ebc2af |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]] |[[Roland Garros]] |Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |{{nowrap|[[Finale Roland Garrosa 2025 – muški singl|6:4, 7:6⁴, 4:6, 6:7³, 6:7²]]}} |-style=background:#cfc |style=background:#98fb98|Pobjeda |align=center|[[Wimbledon 2025 – muški singl|2025.]] |[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |[[Travnati teren|Trava]] |{{ZD|ŠPA}} Carlos Alcaraz |[[Finale Wimbledona 2025 – muški singl|4:6, 6:4, 6:4, 6:4]] |-style=background:#ccf |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[US Open 2025 – muški singl|2025.]] |US Open |Tvrda |{{ZD|ŠPA}} Carlos Alcaraz |2:6, 6:3, 1:6, 4:6 |} === ATP Finals === {| class="wikitable" style="text-align:center;font-size:96%;" !Turnir!![[ATP Tour 2019.|2019.]]!![[ATP Tour 2020.|2020.]]!![[ATP Tour 2021.|2021.]]!![[ATP Tour 2022.|2022.]]!![[ATP Tour 2023.|2023.]]!![[ATP Tour 2024.|2024.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!!width=35|O/I!!width=35|Pob–Por!!width=35|Pob % |- |style="background:#efefef;" align=left|[[Tennis Masters Cup|ATP Finals]] |colspan=2 style=color:#767676|NKV |bgcolor=afeeee|[[ATP Finals 2021 – singl|RR]] |style=color:#767676|NKV |bgcolor=thistle|[[ATP Finals 2023 – singl|F]] |bgcolor=lime|[[ATP Finals 2024 – singl|'''P''']] |bgcolor=lime|[[ATP Finals 2025 – singl|'''P''']] |bgcolor=efefef|2/4 |bgcolor=efefef|15–2 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=15|lost=2|integer=yes}} |} ==== Finala: 3 (2–1) ==== {|class="sortable wikitable" |- ! Ishod ! Godina ! width=120 | Turnir ! Podloga ! width=150 | Protivnik ! width=100 class="unsortable" | Rezultat |-bgcolor=ffffcc |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[ATP Finals 2023 – singl|2023.]] |[[ATP Finals]] |rowspan=3|Tvrda (d) |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |3:6, 3:6 |-bgcolor=ffffcc | bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[ATP Finals 2024 – singl|2024.]] |[[ATP Finals]] |{{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] |6:4, 6:4 |-bgcolor=ffffcc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[ATP Finals 2025 – singl|2025.]] |style=background:#ffffcc|ATP Finals <small>(2)</small> |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |7:6⁴, 7:5 |} === [[ATP Masters 1000]] === ==== Pojedinačno: 12 (8–4) ==== {|class="sortable wikitable" |- !Ishod !Godina !Turnir !Podloga !Protivmik !class="unsortable"|Rezultat |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Miami Masters 2021 – singl|2021.]] |bgcolor=ccccff rowspan=2|[[Miami Masters]] |bgcolor=ccccff rowspan=2|Tvrda |{{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |6:7⁴, 4:6 |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Miami Masters 2023 – singl|2023.]] |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |5:7, 3:6 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Rogers Cup 2023 – muški singl|2023.]] |bgcolor=ccccff|[[Rogers Cup|Canada Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |6:4, 6:1 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Miami Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|Miami Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] |6:3, 6:1 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Cincinnati Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|[[Cincinnati Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|SAD}} [[Frances Tiafoe]] |7:6⁴, 6:2 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Shanghai Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|[[Shanghai Masters (tenis)|Shanghai Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |7:6⁴, 6:3 |- |style=background:#ffa07a|Poraz |align=center|[[Rim Masters 2025 – singl|2025.]] |style=background:#ebc2af|[[Rim Masters]] |style=background:#ebc2af|Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |6:7⁵, 1:6 |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Cincinnati Masters 2025 – singl|2025.]] |bgcolor=ccccff|[[Cincinnati Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |0:5, predaja |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Pariz Masters 2025 – singl|2025.]] |bgcolor=ccccff|[[Pariz Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda (d) |{{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] |6:4, 7:6⁴ |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Indian Wells Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ccccff|Indian Wells Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |7:6⁶, 7:6⁴ |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Miami Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ccccff|Miami Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Lehečka]] |6:4, 6:4 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Monte Carlo Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ebc2af|[[Monte Carlo Masters]] |bgcolor=ebc2af|Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |7:6⁵, 6:3 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Jannik Sinner}} * [https://janniksinner.com Službeni sajt] * [https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview ATP-profil] * [https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/overview/ ITF-profil] * [https://www.daviscup.com/en/players/player.aspx?id=800405198 Davis Cup profil] {{S-start}} {{Redoslijed |prije = {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |naslov = ATP Novajlija godine <br/> 2019. |poslije = {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |naslov = ATP Igrač koji je najviše napredovao <br/> 2023. |poslije = {{ZD|FRA}} [[Giovanni Mpetshi Perricard]] }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |naslov = ATP Omiljeni igrač po izboru navijača <br/> 2023, 2024. |poslije = ''čeka se'' }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |naslov = ATP Igrač godine <br/> 2024. |poslije = ''čeka se'' }} {{S-end}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Pobjednici ATP Masters turnira - pojedinačno}} {{Pobjednici Masters Cupa}} {{ATP brojevi 1}} {{Italijanski sportist godine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sinner, Jannik}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biogafije, San Candido]] [[Kategorija:Italijanski teniseri]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] h8g7d3inj325b1mq7hswgmedmuddxh4 2 523334 3830798 3821110 2026-04-17T15:28:04Z AnToni 2325 3830798 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours hlist" align=right | * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960 <small><small>(30/30)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964 <small><small>(51/51)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968 <small><small>(72/72)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972 <small><small>(62/62)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976 <small><small>(74/74)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980 <small><small>(76/76)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984 <small><small>(95/95)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988 <small><small>(92/92)</small></small>]]</s> * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992 <small><small>(186/192)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994 <small><small>(159/191)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998 <small><small>(128/179)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002 <small><small>(120/188)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006 <small><small>(122/204)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010 <small><small>(114/204)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014 <small><small>(96/205)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018 <small><small>(91/200)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022 <small><small>(92/210)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026 <small><small>(90/210)</small></small>]] k4ancnabrtnqcebfoni88xw6m6l8xlp 0 524992 3830860 3817058 2026-04-18T08:53:23Z KWiki 9400 3830860 wikitext text/x-wiki {{Short description|Grana psihologije}} <!-- Tema i usmjerenje ovog uvodnog dijela odnose se na psihopatologiju, odnosno na proučavanje odstupanja od uobičajenih (normalnih) misli, ponašanja i emocija kod ljudi. Ove tri ljudske osobine mogu se kod svakog pojedinca izražavati na različite načine. Psihički poremećaj može nastati kao posljedica promijenjenog ponašanja, emocija ili mišljenja koji nisu u skladu s društvenim normama ili funkcionalnim ponašanjem. Neki od glavnih dijelova ovog članka uključuju natprirodna i psihološka objašnjenja, kao i raspravu o različitim psihičkim poremećajima, koji su navedeni i opisani u kasnijem dijelu članka. Psihopatologija je područje koje je intenzivno istraživano i proučavano u okviru psihologije. --> [[File:Edvard Munch - Anxiety - Google Art Project.jpg|thumb|right|<center>''Anksioznost'' (1894), slika norveškog slikara [[Edvard Munch|Edvarda Muncha]], koja prikazuje osjećaj tjeskobe i egzistencijalne napetosti</center>]] '''Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja''' je grana [[psihologija|psihologije]] koja se bavi proučavanjem neuobičajenih obrazaca [[ponašanje|ponašanja]], [[emocija]] i [[mišljenje|mišljenja]] koji se mogu tumačiti kao [[mentalni poremećaj|psihički poremećaji]]. Iako se neka ponašanja mogu smatrati neobičnim ili odstupajućim, ova oblast psihologije se najčešće bavi takvim pojavama u okviru [[klinička psihologija|kliničke psihologije]].<ref name="Barlow2015">{{cite book |last=Barlow |first=David H. |author2=Durand, V. Mark |date=2015 |title=Abnormal Psychology: An Integrative Approach |url=https://dspace.sxcjpr.edu.in/jspui/bitstream/123456789/1020/1/Copy%20of%20Barlow%20%26%20Durand_Abnormal_7e%20%281%29.pdf |edition=7. |location=Stamford, CT |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-285-75561-8 |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref><ref name="Beidel2014">{{cite book |last=Beidel |first=Deborah C. |author2=Bulik, Cynthia M. |author3=Stanley, Melinda A. |date=2014 |title=Abnormal Psychology |url=https://www.pearsonhighered.com/assets/preface/0/2/0/5/0205968244.pdf |edition=3. |location=Upper Saddle River, NJ |publisher=Pearson |isbn=978-0-205-96654-7 |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> Stručnjaci već dugo pokušavaju razumjeti i objasniti ponašanja koja se smatraju aberantnim ili devijantnim. Takva ponašanja mogu uključivati statistički rijetke oblike ponašanja, kršenje društvenih normi, ličnu patnju ili poteškoće u svakodnevnom funkcionisanju. Različite kulture često imaju različite načine razumijevanja i objašnjavanja takvih pojava. U ovom području psihologije polazi se od pretpostavke da psihička stanja mogu imati više različitih uzroka. U njihovom objašnjavanju koriste se različiti teorijski pristupi iz [[opća psihologija|opće psihologije]], ali i iz drugih naučnih disciplina. Ipak, među stručnjacima i dalje postoje rasprave o tome šta se tačno podrazumijeva pod pojmom „abnormalno“. <ref name="DavisonNeale2001">{{cite book |last=Davison |first=Gerald C. |author2=Neale, John M. |date=2001 |title=Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja |url=https://pdfcoffee.com/document-15-3-pdf-free.html |location=Jastrebarsko |publisher=Naklada Slap |pages=880 |isbn=9789531910606 |access-date=15. mart 2026 |language=hr }}</ref> Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja proučava dva osnovna tipa ponašanja: [[adaptivno ponašanje|adaptivno]] i [[maladaptivno ponašanje|maladaptivno]]. Maladaptivno ponašanje ukazuje na to da osoba ima određene poteškoće i da se teško nosi sa stresom iz okoline. To može dovesti do problema u svakodnevnom životu, kao što su poteškoće s emocijama, mišljenjem, ponašanjem i komunikacijom. Adaptivno ponašanje, s druge strane, pomaže osobi da se uspješno prilagodi svom okruženju i da lakše komunicira i razumije druge ljude.<ref name="Beidel2014" /> U prošlosti su psiholozi i biolozi često različito objašnjavali [[mentalni poremećaj|psihičke poremećaje]]. Ova razlika u pristupima povezana je filozofskim [[dualizam|dualizmom]] o [[problem uma i tijela|odnosu između uma i tijela]]. Tokom vremena razvijeni su i različiti načini klasifikacije psihičkih poremećaja, a pojam abnormalnog može obuhvatati tri kategorije: [[subnormalno]], [[natprirodno]] i [[paranormalno]].<ref name="Kring2014">{{cite book |last=Kring |first=Ann M. |author2=Johnson, Sheri L. |author3=Davison, Gerald C. |author4=Neale, John M. |date=2014 |title=Abnormal Psychology |url=https://archive.org/details/abnormalpsycholo0000unse_i1q4 |edition=12. |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-118-01849-1 |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> [[Klinička psihologija]] je primijenjena grana psihologije koja se bavi procjenom, razumijevanjem i tretmanom psihičkih stanja u kliničkoj praksi. Područje psihologije abnormalnog ponašanja i doživljavanja pruža teorijski okvir za takav rad. Međutim, savremeni klinički psiholozi u svojoj praksi rijetko koriste izraz ''abnormalno'', jer se on može smatrati pojednostavljenim ili stigmatizirajućim. Umjesto toga, u stručnoj literaturi i praksi češće se koriste termini koji preciznije opisuju psihička stanja i poremećaje. Pojam [[psihopatologija]] uglavnom se koristi u sličnom značenju. On naglašava postojanje osnovne [[patologija|patološke]] promjene ili procesa bolesti, što je u skladu s medicinskim modelom objašnjavanja psihičkih poremećaja. Zbog toga se ovaj termin češće koristi u medicinskoj disciplini [[psihijatrija|psihijatriji]] nego u psihologiji.<ref name="Stanghellini2013">{{cite journal | last = Stanghellini | first = Giovanni | date = 2013 | title = Psychopathology: re-humanizing psychiatry | journal = Acta Psychiatrica Scandinavica | volume = 127 | issue = 6 | pages = 436–437 | doi = 10.1111/acps.12091 | url = https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acps.12091 | access-date = 15. mart 2026 | language = en }}</ref> == Historija == === Humoralna teorija === [[File:Hippocrates.png|thumb|right|<center>Hippokrat</center>]] U antičkoj medicini vjerovalo se da zdravlje tijela i uma zavisi od ravnoteže tjelesnih tečnosti. Jedan od prvih koji je razvio takvo objašnjenje bio je [[Hipokrat]] (460–377. p. n. e.), koji je smatrao da bolest nastaje kada se naruši ravnoteža takozvanih ''humora'', odnosno vitalnih tjelesnih tečnosti. Prema humoralnoj teoriji postojale su četiri osnovne tečnosti: krv, sluz, žuta žuč i crna žuč. Svaka od osnovnih tečnosti utječe na određene osobine ličnosti i emocionalna stanja, što je kasnije povezano s teorijom [[četiri temperamenta]]. Na primjer, višak sluzi povezivao se s tromošću i umorom, višak crne žuči s [[melankolija|melankolijom]], žuta žuč s naglom naravi i razdražljivošću, dok se višak krvi povezivao s optimizmom, vedrinom i samopouzdanjem.<ref name="Nevid2018">{{cite book |last=Nevid |first=Jeffrey S. |authorlink = |date=2018 |title=Abnormal Psychology in a Changing World |url=https://studentebookhub.com/wp-content/uploads/2024/preview/9780135792049.pdf |location=New York |publisher=Pearson |page=11 |isbn=978-0-134-44758-2 |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> === Azili === Praksa smještanja osoba s [[mentalni poremećaj|psihičkim poremećajima]] u posebne ustanove, poznate kao [[psihijatrijska bolnica|azili]], započela je 1547. godine, kada je [[Henrik VIII od Engleske|kralj Henrik VIII]] osnovao u Londonu ustanovu [[Bethlem Royal Hospital|St. Mary of Bethlehem]]. Ova bolnica, kasnije poznata pod nadimkom ″Bedlam″, poznata je po veoma lošim uslovima i nehumanom tretmanu pacijenata.<ref name="NolenHoeksema2013">{{cite book |last=Nolen-Hoeksema |first=Susan |date=2013 |title=Abnormal Psychology |url=https://dokumen.pub/ise-abnormal-psychology-9nbsped-126523776x-9781265237769.html |edition=6. |location=Boston |publisher=McGraw-Hill |isbn=978-0078035388 |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> Azili su ostali u upotrebi tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] i [[renesansa|renesanse]]. U mnogim od tih ranih ustanova uslovi života bili su izuzetno teški. Pacijenti su često smatrani teretom za društvo, bili su zatvarani i izolovani, a ponekad i tretirani više kao objekti nego kao osobe kojima je potrebna pomoć. U nekim od takvih ustanovama pacijentima je ipak pružana određena medicinska njega. Pored toga, postojalo je i naučno interesovanje za neuobičajena ponašanja, iako su takva istraživanja u ranim azilima bila rijetka. Pacijenti su ponekad bili izlagani javnosti radi zabave ili zarade, što odražava tadašnje društvene stavove prema osobama sa psihičkim poremećajima. Rani azili često su bili organizovani po uzoru na postojeće kaznene institucije, što dodatno naglašava njihov represivni karakter.<ref name="Fadul2014">{{cite book |last=Fadul |first=Jose A. |date=2014 |title=Encyclopedia of Theory & Practice in Psychotherapy & Counseling |location=Raleigh, NC |publisher=Lulu Press Inc. |isbn=978-1-312-34920-9 |language=en }}</ref> [[File:Philippe Pinel.jpg|thumb|right|<center>Philippe Pinel</center>]] Krajem 18. stoljeća, rad [[Philippe Pinel]] u Francuskoj bio je osnova za razvoj humanijeg pristupa u tretmanu osoba sa psihičkim poremećajima.<ref name="DavisonNeale2001" /> Pinel je zagovarao ideju da pacijenti ne smiju biti tretirani okrutno, kao da su životinje ili kriminalci, već s poštovanjem i ljubaznošću. Njegove eksperimentalne mjere, poput skidanja okova s pacijenata, inicijalno su naišle na otpor osoblja i društva. Ipak, praksa humanog tretmana pokazala se uspješnom i postala je podsticaj za reformu upravljanja psihijatrijskim ustanovama.<ref name="Fadul2014" /> Tokom 19. i 20. stoljeća došlo je do promjena u načinu brige o osobama s [[mentalni poremećaj|psihičkim poremećajima]]. Na razvoj humanijeg pristupa utjecali su brojni reformatori, među kojima se posebno ističe [[Dorothea Dix]]. Ona je ukazivala na loše uslove u kojima su živjele osobe s psihičkim problemima i nastojala je potaknuti društvo i vlasti da poboljšaju njihovo zbrinjavanje. ″Dix je, više nego bilo koja druga ličnost u 19. stoljeću, učinila da ljudi u Americi i gotovo cijeloj Evropi postanu svjesni da su osobe s psihičkim bolestima izložene ozbiljnim zlostavljanjima.″<ref>{{cite book |last1=Rimm |first1=David C. |last2=Somervill |first2=John W. |date=1977 |title=Abnormal Psychology |location=New York |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-588840-0 |language=en }}</ref> U isto vrijeme djelovao je i [[Social hygiene movement|Pokret za mentalnu higijenu]], koji je naglašavao važnost brige o fizičkom i općem blagostanju osoba s psihičkim poteškoćama. Zahvaljujući takvim inicijativama prikupljena su sredstva za izgradnju novih ustanova za smještaj i liječenje pacijenata. Tokom 20. stoljeća broj [[psihijatrijska bolnica|psihijatrijskih bolnica]] znatno se povećao, a briga o osobama s psihičkim poremećajima postala je organizovanija. Do 1939. godine u državnim psihijatrijskim bolnicama u Sjedinjenim Američkim Državama bilo je više od 400.000 pacijenata.<ref name="Osborn2009">{{cite journal | last = Osborn | first = Lawrence A. | date = 2009 | title = From beauty to despair: the rise and fall of the American State Mental Hospital | journal = The Psychiatric Quarterly | volume = 80 | issue = 4 | pages = 219–31 | doi = 10.1007/s11126-009-9109-3 | pmid = 19633958 | url = https://www.researchgate.net/publication/26697023_From_Beauty_to_Despair_The_Rise_and_Fall_of_the_American_State_Mental_Hospital | access-date = 15. mart 2026 | language = en }}</ref> Boravak u tim bolnicama često je bio dugotrajan, a neki pacijenti ostajali su u ustanovama godinama. Iako su ove ustanove predstavljale određeni napredak u odnosu na ranije azile, metode liječenja ostale su ograničene. Uprkos reformama, pacijenti su u mnogim slučajevima i dalje bili izloženi grubom i nehumanom tretmanu. Promjene u odnosu prema osobama s psihičkim poremećajima počele su 1946. godine, kada je [[Mary Jane Ward]] objavila roman Zmijsko gnijezdo (eng. ''The Snake Pit''). Knjiga, prema kojoj je kasnije snimljen i istoimeni film, skrenula je pažnju javnosti na teške uslove u kojima su živjeli pacijenti u psihijatrijskim bolnicama. Djelo je potaknulo širu društvenu raspravu o potrebi humanijeg tretmana u prenapučenim psihijatrijskim ustanovama.<ref name="Osborn2009" /> Iste godine u Sjedinjenim Američkim Državama osnovan je Nacionalni institut za mentalno zdravlje (eng. ''National Institute of Mental Health''), koji je pružao podršku za obuku bolničkog osoblja i za istraživanja o stanju i potrebama pacijenata. U tom periodu u Sjedinjenim Američkim Državama je donesen i Zakon Hill–Burton (eng. ''Hill–Burton Act''), u skladu s kojim je finansirana izgradnja zdravstvenih ustanova, uključujući bolnice za mentalno zdravlje. Kasnije je usvojen i Zakon o zdravstvenim uslugama u zajednici iz 1963. godine (eng. ''Community Health Services Act of 1963''), koji je doveo do razvoja ambulantnih psihijatrijskih službi, psihijatrijskih odjela u općim bolnicama i centara za rehabilitaciju i savjetovanje u lokalnim zajednicama.<ref name="Fadul2014" /> === Deinstitucionalizacija === Krajem 20. stoljeća u mnogim zemljama započeo je proces deinstitucionalizacije, tj. premještanja pacijenata iz velikih, izoliranih psihijatrijskih bolnica u zajednicu. Kao posljedica ovog procesa, veliki broj bolnica je zatvoren. Na primjer, u Engleskoj je od 130 bolnica izgrađenih početkom 20. stoljeća na početku 21. stoljeća ostalo otvoreno samo njih 14.<ref name="Osborn2009" /> Godine 1963. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država [[John F. Kennedy|John F. Kennedy]] osnovao je pokret za razvoj zdravstvenih usluga u zajednici (eng. ''community health movement''), predstavljajući ga kao ″nov i ambiciozan pristup″ zaštiti mentalnog zdravlja. Cilj ove inicijative bio je preusmjeriti brigu o osobama s psihičkim poremećajima iz velikih institucija u centre u zajednici, gdje bi pacijenti dobivali koordiniranu i dostupnu podršku i njegu. Tokom narednih četrdeset godina broj pacijenata u psihijatrijskim bolnicama u Sjedinjenim Američkim Državama smanjio se za približno 90 posto.<ref name="NolenHoeksema2013" /> Proces deinstitucionalizacije doveo je do postepenog ukidanja dugotrajnog boravka pacijenata u izoliranim psihijatrijskim bolnicama. Takva dugotrajna izolacija pacijenata u bolnicama često je dovodila do negativnih posljedice na njihovo već narušeno mentalno zdravlje. Na primjer, dugotrajna institucionalizacija osoba sa [[shizofrenija|shizofrenijom]] mogla je dovesti do pogoršanja negativnih simptoma bolesti, poput emocionalnog povlačenja, gubitka motivacije i otežane komunikacije.<ref name="Mancevski2007">{{cite journal | last = Mancevski | first = Branislav | author2 = Keilp, John | author3 = Kurzon, Matthew | author4 = Berman, Robert M. | author5 = Ortakov, Vladimir | author6 = Harkavy-Friedman, Jill | author7 = Rosoklija, Gorazd | author8 = Dwork, Andrew J. | date = 2007 | title = Lifelong Course of Positive and Negative Symptoms in Chronically Institutionalized Patients with Schizophrenia | journal = Psychopathology | volume = 40 | issue = 2 | pages = 83–92 | doi = 10.1159/000098488 | pmid = 17215594 | url = https://karger.com/psp/article-abstract/40/2/83/284622/Lifelong-Course-of-Positive-and-Negative-Symptoms | access-date = 15. mart 2026 | language = en }}</ref> Ipak, deinstitucionalizacija je ponekad bila predmetom kritika. Pojedini autori smatrali su da je zatvaranje velikih psihijatrijskih bolnica u nekim slučajevima dovelo do povećanja broja osoba s teškim psihičkim poremećajima koje žive bez adekvatnog smještaja i odgovarajuće podrške, uključujući i porast beskućništva među osobama koje su ranije bile institucionalno zbrinute.<ref name="Page2012">{{cite journal | last = Page | first = Joshua | author2 = Petrovich, James | author3 = Kang, Sung-Yeon | date = 2012 | title = Characteristics of homeless adults with serious mental illnesses served by three street-level federally funded homelessness programs | journal = Community Mental Health Journal | volume = 48 | issue = 6 | pages = 699–704 | doi = 10.1007/s10597-011-9473-y | pmid = 22370894 | url = https://link.springer.com/article/10.1007/s10597-011-9473-y | access-date = 15. mart 2026 | language = en }}</ref><ref name="Jones1986">{{cite book |last=Jones |first=Billy E. |date=1986 |title=Treating the Homeless: Urban Psychiatry's Challenge |location=Washington, D.C. |publisher=American Psychiatric Press |isbn=978-0-88048-080-2 |language=en }}</ref> == Objašnjavanje odstupajućeg ponašanja == Pokušaji razumijevanja odstupajućeg ili neuobičajenog ponašanja prisutni su kroz cijelu historiju ljudskog društva. Tokom vremena razvijala su se različita objašnjenja psihičkih poremećaja, koja se u literaturi najčešće svrstavaju u tri osnovna pristupa: [[natprirodno|natprirodni]], [[biološko|biološki]] i [[psihološko|psihološki]].<ref name="Barlow2015" /> Natprirodni pristup objašnjava odstupajuće ponašanje kao posljedicu djelovanja nadnaravnih sila ili duhovnih utjecaja. Biološki pristup polazi od pretpostavke da su psihički poremećaji povezani s promjenama u funkcionisanju mozga i nervnog sistema. U okviru ovog pristupa istražuju se genetski faktori, neurohemijski procesi u mozgu, hormonalni utjecaji i struktura i funkcija moždanih regija uključenih u regulaciju emocija i ponašanja. Psihološki pristup naglašava ulogu psihičkih procesa i iskustava u nastanku i održavanju psihopatologije. On obuhvata različite teorijske pravce, uključujući kognitivne, bihejvioralne, humanističke i psihodinamske modele. Ovi pristupi ispituju na koji način razmišljanje, emocionalne reakcije, obrasci učenja i životna iskustva mogu doprinijeti razvoju psihičkih poteškoća.<ref name="Barlow2015" /> Savremena istraživanja sve češće naglašavaju da se psihički poremećaji ne mogu objasniti samo jednim pristupom. Umjesto toga, mnogi autori zagovaraju integrativni ili biopsihosocijalni model, prema kojem na mentalno zdravlje istovremeno utječu biološki, psihološki i društveni faktori.<ref name="Engel1977">{{cite journal | last = Engel | first = George L. | date = 1977 | title = The need for a new medical model: A challenge for biomedicine | journal = Science | volume = 196 | issue = 4286 | pages = 129–136 | doi = 10.1126/science.847460 | url = https://globalization.anthro-seminars.net/wp-content/uploads/2016/11/Need-for-a-New-Medical-Model-A-Challenge-for-Biomedicine.pdf | access-date = 15. mart 2026 | language = en }}</ref> === Natprirodna objašnjenja === U najranijim objašnjenjima odstupajućeg ponašanja dominirala su natprirodna objašnjenja, koja se često naziva i demonološkim pristupom. Prema ovom shvatanju, neobična ili odstupajuća ponašanja objašnjavala su se djelovanjem sila izvan ljudskog tijela, kao što su demoni, duhovi ili drugi natprirodni utjecaji. U nekim vjerovanjima smatralo se da na ljudsko ponašanje mogu utjecati i Mjesec, planete i zvijezde. Jedna od najstarijih praksi koja seže do [[kameno doba|kamenog doba]] bio je postupak [[trepanacija|trepanacije]] u kojem se kod osoba koje su imale [[mentalni poremećaj|psihičke poremećaje]] pravio otvor na lobanji kako bi se, prema tadašnjim vjerovanjima, iz glave ″oslobodili″ zli duhovi. Slična uvjerenja postojala su u različitim civilizacijama. Stari [[Drevna Kina|Kinezi]], [[Drevni Egipat|Egipćani]] i [[Hebreji]] smatrali su da su psihičke poteškoće posljedica djelovanja zlih duhova te su kao način liječenja primjenjivali [[egzorcizam]].<ref name="Barlow2015" /> U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] u Evropi bilo je rašireno vjerovanje da odstupajuće ponašanje nastaje zbog djelovanja vještica, demona ili drugih nadnaravnih sila. Osobe s psihičkim poremećajima često su smatrane opsjednutima, pa su religijski rituali korišteni kao način liječenja. U slučajevima kada takvi postupci nisu davali rezultate, ponekad su primjenjivane i veoma surove mjere, uključujući zatvaranje, fizičko kažnjavanje i druge oblike mučenja. Vjerovanje da su vještice, demoni i duhovi odgovorni za odstupajuće ponašanje zadržalo se sve do 15. stoljeća.<ref name="Barlow2015" /> U 16. stoljeću švicarski liječnik i astrolog [[Paracelsus]] (1493–1541) počeo je dovoditi u pitanje ovakva objašnjenja. On je smatrao da odstupajuće ponašanje nije posljedica djelovanja demona ili vještica, već da može biti povezano s prirodnim utjecajima, poput kretanja nebeskih tijela. Iako je u savremenoj nauci natprirodna tradicija zamijenjena biološkim i psihološkim pristupima, vjerovanja o utjecaju nadnaravnih sila na ljudsko ponašanje i danas su prisutna u nekim društvima i religijskim zajednicama.<ref name="Barlow2015" /> === Natprirodna vjerovanja i prakse === U mnogim ranim društvima odstupajuće ponašanje objašnjavalo se djelovanjem natprirodnih sila. U nekim lovačko-sakupljačkim zajednicama postojalo je vjerovanje da su osobe koje pokazuju neobično ponašanje opsjednute zlonamjernim duhovima. Takva vjerovanja povezuju se s praksom [[trepanacija|trepanacije]], postupkom pravljenja otvora u lobanji, za koji se smatralo da omogućava oslobađanje zlih duhova iz tijela.<ref name="HansellDamour2002">{{cite book |last=Hansell |first=James |author2=Damour, Lisa |date=2002 |title=Abnormal Psychology |url=https://archive.org/details/abnormalpsycholo0000hans |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-38982-8 |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> Iako nije jednostavno precizno definirati psihologiju abnormalnog ponašanja i doživljavanja, jedno od mogućih određenja polazi od toga da se odstupanje može prepoznati kroz statističku rijetkost određenog ponašanja u populaciji.<ref name="Davison1990">{{cite book |last=Davison |first=Gerald C. |author2=Neale, John M. |date=1990 |title=Abnormal Psychology |url=https://archive.org/details/abnormalpsycholo0005davi |edition=5. |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-81352-1 |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> Formalniji odgovor na duhovna objašnjenja odstupajućeg ponašanja bila je praksa [[egzorcizam|egzorcizma]]. Ovaj ritual, koji su provodili vjerski autoriteti, imao je za cilj ″istjerivanje″ duhova za koje se vjerovalo da uzrokuju patološko ponašanje. U nekim historijskim periodima osobe s neobičnim mišljenjem ili ponašanjem bile su isključivane iz zajednice, protjerivane ili strogo kažnjavane. Na primjer, sumnja na vještičarstvo u pojedinim društvima kažnjavala se smrću. U kasnom srednjem vijeku značajan utjecaj imalo je djelo [[Čekić protiv vještica]] (lat. ''Malleus Maleficarum''), koje su napisala dvojica katoličkih inkvizitora, a koje su kao osnuvu svog postupanja koristili mnogi inkvizitori i progonioci vještica. Ova knjiga sadržavala je rane pokušaje klasifikacije ponašanja koja su smatrana devijantnim i smjernice za progon osoba optuženih za vještičarstvo.<ref name="Herzig2010">{{cite journal | last = Herzig | first = Tamar | date = 2010 | title = Malleus maleficarum (review) | journal = Magic, Ritual, and Witchcraft | volume = 5 | issue = 1 | pages = 135–138 | doi = 10.1353/mrw.0.0161 | url = https://muse.jhu.edu/article/383188 | access-date = 15. mart 2026 | language = en }}</ref> === Biološka objašnjenja === U biološkom ili medicinskom pristupu psihički poremećaji objašnjavaju se biološkim ili medicinskim uzrocima. Prema ovom shvatanju, odstupajuće ponašanje može biti povezano s genetskim faktorima, somatskim bolestima, infekcijama ili hemijskim neravnotežama u mozgu. Ovaj pristup polazi od ideje da se psihički poremećaji mogu razumjeti na sličan način kao i druge bolesti organizma.<ref name="Barlow2015" /> Važnu ulogu u razvoju biološkog pristupa imao je grčki liječnik [[Hipokrat]], koji se smatra ocem zapadne medicine. On i njegovi saradnici su između 450. i 350. godine p. n. e. napisali zbirku medicinskih tekstova kasnije poznatu kao [[Hipokratov korpus]] (eng. ''Hippocratic Corpus''). U tim spisima navodi se da se odstupajuće ponašanje može liječiti kao i svaka druga bolest. Hipokrat je smatrao da je mozak središte [[svijest]]i, [[emocija]], [[inteligencija|inteligencije]] i [[mudrost]]i, te je vjerovao da poremećaji koji zahvataju ove funkcije potječu iz mozga.<ref name="Barlow2015" /> Kasnije je ove ideje preuzeo i razradio rimski liječnik [[Galen]]. Njegovi radovi imali su veliki utjecaj na medicinu i psihijatriju, a biološki pristup koji je razvijao ostao je utjecajan u evropskoj medicini sve do 18. stoljeća. U savremenoj psihologiji i psihijatriji biološki pristup i dalje ima značajnu ulogu. Istraživanja u ovom području usmjerena su na razumijevanje genetskih faktora, strukture i funkcije mozga, kao i neurohemijskih procesa koji mogu biti povezani s nastankom psihičkih poremećaja. U liječenju se često koristi farmakoterapija, često u kombinaciji s različitim oblicima psihoterapije.<ref name="Cherry2016">{{cite web |last=Cherry |first=Kendra |date=2016 |title=What Is Abnormal Psychology? |url=https://www.verywell.com/what-is-abnormal-psychology-2794775 |work=Verywell Mind |access-date=15. mart 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170504153123/https://www.verywell.com/what-is-abnormal-psychology-2794775 |archive-date=4. maj 2017 |language=en }}</ref> === Psihološka objašnjenja === [[Sigmund Freud]] je osmislio strukturu ličnosti na osnovu koje se psihičke funkcije dijele na tri dijela: id, ego i superego. Ovi dijelovi pomažu da razumijemo kako pojedinac reaguje na svijet oko sebe i na vlastite unutrašnje impulse.<ref name="Boag2014">{{cite journal | last = Boag | first = Simon | date = 2014 | title = Ego, drives, and the dynamics of internal objects | journal = Frontiers in Psychology | volume = 5 | issue = 5 | pages = 666 | doi = 10.3389/fpsyg.2014.00666 | pmc = 4076885 | pmid = 25071640 | url = https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4076885/ | access-date = 15. mart 2026 | language = en }}</ref> Id predstavlja naše instinktivne impulse ili nagone, koji uglavnom ostaju nesvjesni. Superego funkcioniše kao unutrašnja savjest i sadrži društvene norme i moralne vrijednosti koje smo usvojili. Ego pokušava da poveže impulse ida sa zahtjevima superega na realan način, vodeći računa o stvarnosti. Ako superego nije pravilno razvijen ili je nesistematično formiran, osoba može razviti iracionalne ili neuobičajene misli i postupke koji su u suprotnosti s normama i vrijednostima društva.<ref name="Boag2014" /> ==== Iracionalna uvjerenja ==== Iracionalna uvjerenja nastaju zbog nesvjesnih strahova i mogu dovesti do neuobičajenog ili problematičnog ponašanja. Ova uvjerenja često nisu u skladu s realnošću i otežavaju svakodnevno funkcionisanje.<ref name="Turner2016">{{cite journal | last = Turner | first = Martin J. | author-link = | date = 2016 | title = Rational Emotive Behavior Therapy (REBT), Irrational and Rational Beliefs, and the Mental Health of Athletes | journal = Frontiers in Psychology | volume = 7 | issue = | pages = 1423 | doi = 10.3389/fpsyg.2016.01423 | pmc = 5028385 | url = https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5028385/ | access-date = 15. mart 2026 | language = en | publisher = Manchester Metropolitan University }}</ref> Racionalno-emotivno-bihejvioralna terapija (REBT) je metoda koja pomaže ljudima da prepoznaju i zamijene iracionalna uvjerenja racionalnim i adaptivnijim načinom razmišljanja, čime se smanjuje psihička patnja i problematično ponašanje.<ref name="Turner2016" /> ==== Sociokulturni utjecaji ==== Na ponašanje pojedinca utječe širok spektar faktora iz njegovog društvenog okruženja. To uključuje porodicu, prijatelje, obrazovne i radne institucije, kao i zakone i društvene norme u zemlji ili šire. Diskriminacija ili nejednakost, bilo da je zasnovana na društvenoj klasi, prihodima, rasi, etničkoj pripadnosti ili spolu, može povećati rizik od razvoja neuobičajenih ili odstupajućih obrazaca ponašanja.<ref name="Whitbourne2013">{{cite book |last=Whitbourne |first=Susan Krauss |authorlink = |date=2013 |title=Abnormal Psychology: Clinical Perspectives on Psychological Disorders |url=https://dokumen.pub/abnormal-psychology-clinical-perspectives-on-psychological-disorders-10nbsped-9781265407988-1265407983.html |location=New York, NY |publisher=McGraw-Hill Higher Education |page= |isbn=978-1265407988 |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> === Višestruki uzroci === Psihički poremećaji rijetko se mogu objasniti samo jednim teorijskim pristupom, a takvo objašnjenje vodi redukcionizmu, odnosno pojednostavljenom tumačenju složenih pojava.<ref name="HansellDamour2002" /> Većina psihičkih poremećaja nastaje uslijed kombinacije više faktora, pa je pri dijagnostici i objašnjavanju odstupajućeg ponašanja važno uzeti u obzir različite pristupe i teorijske perspektive. Objašnjavanje psihičkih poremećaja korištenjem više teorijskih pristupa poznato je kao model višestrukih uzroka. [[Model dijateze-stresa]]<ref name="Zvolensky2005">{{cite journal | last = Zvolensky | first = Michael J. | date = 2005 | title = Diathesis stress model for panic-related distress: a test in a Russian epidemiological sample | journal = Behaviour Research and Therapy | volume = 43 | issue = 4 | pages = 521–532 | doi = 10.1016/j.brat.2004.09.001 | url = https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0005796704002256 | access-date = 15. mart 2026 | language = en }}</ref> naglašava višestruku uzročnost u psihopatologiji, objašnjavaći da poremećaji nastaju zbog kombinacije predisponirajućih i neposrednih uzroka. Neposredni uzrok je okidač, tj. događaj ili situacija koja izaziva određeno ponašanje, dok predisponirajući uzrok predstavlja osnovni faktor koji u interakciji s neposrednim uzrocima doprinosi razvoju poremećaja. Oba tipa uzroka imaju značajnu ulogu u nastanku psihičkog poremećaja.<ref name="Jeronimus2016">{{cite journal | last = Jeronimus | first = Bertus F. | date = 2016 | title = Neuroticism's prospective association with mental disorders halves after adjustment for baseline symptoms and psychiatric history, but the adjusted association hardly decays with time: a meta-analysis on 59 longitudinal/prospective studies with 443 313 participants | journal = Psychological Medicine | volume = 46 | issue = 14 | pages = 2883–2906 | doi = 10.1017/S0033291716001653 | url = https://www.cambridge.org/core/journals/psychological-medicine/article/abs/neuroticisms-prospective-association-with-mental-disorders-halves-after-adjustment-for-baseline-symptoms-and-psychiatric-history-but-the-adjusted-association-hardly-decays-with-time-a-metaanalysis-on-59-longitudinalprospective-studies-with-443-313-participants/5070A58444A05CCAC7E00411F51EDF51 | access-date = 15. mart 2026 | language = en }}</ref> === Savremeni koncepti abnormalnosti === U savremenoj psihologiji abnormalnost se ne određuje samo jednim kriterijem. Istraživači i kliničari koriste različite pristupe kako bi procijenili da li određeno ponašanje ili psihičko stanje odstupa od uobičajenog. Nijedan od ovih pristupa sam po sebi nije dovoljan da objasni psihičke poremećaje, ali zajedno mogu pomoći u njihovom razumijevanju. ''Statistička abnormalnost'' – odnosi se na osobine ili ponašanja koja se pojavljuju kod malog broja osoba u populaciji.<ref>{{Cite web |last=Gilles-Thomas |first=David L. |date=1989 |title=Definitions of Abnormality |url=https://www.acsu.buffalo.edu/~dgthomas/Abpsy/lecture1.html |access-date=15. mart 2026 }}</ref> U ovom pristupu abnormalnim se smatra ono što je statistički rijetko. Međutim, rijetkost sama po sebi ne znači da je riječ o psihičkom poremećaju. Na primjer, veliko bogadstvo ili fizička privlačnost statistički su rijetke pojave, ali se ne smatraju psihičkim poremećajima. ''Psihometrijska abnormalnost'' – u okviru [[Psihometrija|psihometrije]] abnormalnost se određuje kao odstupanje od statistički utvrđene norme, kao što je prosječan koeficijent inteligencije (IQ) od 100. Rezultat IQ testa koji je niži od prosjeka 70–75 IQ može ukazivati na određene poteškoće u učenju i svakodnevnom funkcionisanju. Ipak, stvarne poteškoće zavise od mnogih faktora i zavise od životnih okolnosti i podrške koju osoba ima. S druge strane, visok rezultat na testu inteligencije, iako predstavljaja odstupanje od prosjeka, obično se ne smatraja znakom psihičkog poremećaja. ''Devijantno ponašanje'' – odnosi se na ponašanje koje odstupa od društvenih normi i očekivanja. Međutim, takvo ponašanje ne mora nužno značiti postojanje psihičkog poremećaja. S druge strane, osoba može imati psihički poremećaj i bez vidljivog odstupanja u ponašanju. ''Kombinovani kriteriji'' – u savremenoj psihologiji abnormalnost se često procjenjuje na osnovu postojanja više faktora istovremeno, kao što su prisustvo psihičke patnje, poteškoće u svakodnevnom funkcionisanju, poremećeni psihički procesi, neprimjerene reakcije u određenim situacijama, kao i ponašanja koja mogu nanijeti štetu samoj osobi ili drugima.<ref name="Bennett2003">{{cite book |last=Bennett |first=Peter |date=2003 |title=Abnormal and Clinical Psychology |publisher=Open University Press |isbn=978-0-335-21236-1 |language=en }}</ref> Zbog složenosti psihičkih poremećaja, u psihološkoj praksi se obično kombinuju ovi pristupi kako bi se dobilo potpunije objašnjenje abnormalnog ponašanja i doživljavanja. ==== Primjeri ==== Postoji veliki broj [[mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]] koji se u psihologiji proučavaju u okviru psihologije abnormalnog ponašanja i doživljavanja. Među njima su, između ostalih, sljedeći poremećaji: ===== Shizofrenija ===== [[Shizofrenija]] je psihički poremećaj koji može dovesti do ozbiljnog poremećaja u percepciji stvarnosti. Psihotična priroda ovog poremećaja često se manifestuje kroz [[deluzija|deluzije]] i [[halucinacija|halucinacije]]. Savremena istraživanja pokazuju da je nastanak shizofrenije povezan s više faktora. Među njima su genetska predispozicija, ali i biološki procesi koji utječu na razvoj i funkcionisanje mozga. Neki naučni radovi ukazuju da promjene u razvoju mozga mogu nastati već tokom prenatalnog perioda, što može povećati vjerovatnoću za razvoj ovog poremećaja kasnije u životu.<ref name="Phares2020">{{cite book |last=Phares |first=Vicky |date=2020 |title=Understanding Abnormal Child Psychology |url=https://www.scribd.com/document/770142040/Understanding-Abnormal-Child-Psychology-Phares-Vicky-Author-2020-Hoboken-NJ-Wiley-1119605253-525b37b7f888c48f27643e3f69ef81bb-An |location=Hoboken, NJ |publisher=Wiley |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> ===== Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću ===== [[Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću]] (ADHD) je perzistentan neurorazvojni poremećaj koji se najčešće identifikuje tokom ranog školskog uzrasta. Karakteriše ga razvojno neodgovarajući nivo pažnje, hiperaktivnost i impulsivnost koji direktno ometa funkcionalno prilagođavanje djeteta u socijalnom i akademskom okruženju. Osobe s ovim poremećajem često se suočavaju s poteškoćama u održavanju koncentracije, lako im se odvlači pažnja i mogu imati problema u organizovanju svakodnevnih aktivnosti. Također, često zaboravljaju obaveze ili gube predmete neophodne za rad i život. Hiperaktivnost i impulsivnost se manifestuju kroz stalni fizički ili unutrašnji nemir, nemogućnost mirnog sjedenja, pretjerano pričanje i prekidanje drugih u razgovoru ili aktivnostima.<ref name="Phares2020" /> Ovi simptomi direktno utječu na školsko postignuće, kvalitet društvenih odnosa i opće svakodnevno funkcionisanje osobe. ===== Antisocijalni poremećaj ličnosti ===== [[Antisocijalni poremećaj ličnosti]] je psihički poremećaj iz grupe poremećaja ličnosti, kojeg karakteriše zanemarivanja prava drugih, kršenje društvenih normi i zakona, kao i nedostatak empatije i kajanja. Osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti često pokazuju izraženu impulsivnost, agresivnost i neodgovornost. Njihovo ponašanje može uključivati manipulaciju i obmanjivanje drugih, kao i korištenje laži ili površnog šarma radi lične koristi.<ref name="Sánchez_de_Ribera_2019">{{cite journal |last=Sánchez de Ribera |first=Olga |author2=Kavish, Nicholas |author3=Katz, I. M. |author4=Boutwell, Brian B. |author5=Back, M. |date=2019 |title=Untangling Intelligence, Psychopathy, Antisocial Personality Disorder, and Conduct Problems: A Meta–Analytic Review |journal=European Journal of Personality |volume=33 |issue=5 |pages=529–564 |doi=10.1002/per.2207 |url=https://www.researchgate.net/publication/322775355_Untangling_intelligence_psychopathy_personality_disorders_conduct_problems_A_meta-analytic_review |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> Također je česta ravnodušnost prema vlastitoj ili tuđoj sigurnosti. ===== Disocijativni poremećaj identiteta ===== [[Disocijativni poremećaj identiteta]] (DID), u ranijim klasifikacijama poznat kao poremećaj podvojene ličnosti, predstavlja složen psihički poremećaj koji se često opisuje kao neurorazvojni i posttraumatski poremećaj. Karakteriše ga prisustvo dva ili više različitih identiteta ili stanja ličnosti koji naizmjenično preuzimaju kontrolu nad ponašanjem osobe. Svaki od tih identiteta može imati vlastite obrasce mišljenja, percepcije i ponašanja, a ponekad i različit stepen svijesti o drugim identitetima.<ref name="Boysen2013">{{cite journal |last=Boysen |first=Guy A. |author2=VanBergen, Alexandra |date=2013 |title=A review of published research on adult dissociative identity disorder: 2000–2010 |journal=The Journal of Nervous and Mental Disease |volume=201 |issue=1 |pages=5–11 |doi=10.1097/NMD.0b013e31827aaf81 |pmid=23274288 |url=https://www.academia.edu/35652569/A_Review_of_Published_Research_on_Adult_Dissociative_Identity_Disorder |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> U naučnoj literaturi često se navode dva glavna modela koji pokušavaju objasniti nastanak ovog poremećaja: posttraumatski i sociokognitivni model.<ref name="Boysen2013" /> Posttraumatski model pretpostavlja da se poremećaj razvija kao posljedica teških i dugotrajnih traumatskih iskustava u djetinjstvu, kao što su fizičko, emocionalno ili seksualno zlostavljanje. U takvim okolnostima dijete može razviti disocijaciju kao psihološki mehanizam suočavanja s traumom, pri čemu se traumatična sjećanja i emocije razdvajaju u različita stanja svijesti, tj. različite identitete. Ovaj proces omogućava djetetu da nastavi svakodnevno funkcionisati uprkos traumatskim iskustvima. Istraživanja pokazuju da veliki broj osoba s dijagnozom disocijativnog poremećaja identiteta ima historiju hroničnog zlostavljanja ili zanemarivanja u ranom djetinjstvu.<ref name="Brand2016">{{cite journal |last=Brand |first=Bethany L. |author2=Loewenstein, Richard J. |author3=Spiegel, David |date=2016 |title=Dispelling myths about dissociative identity disorder treatment: An empirically based approach |journal=Psychiatry |volume=79 |issue=2 |pages=169–189 |doi=10.1080/00332747.2016.1194743 |url=https://www.dcjs.virginia.gov/sites/dcjs.virginia.gov/files/training-events/6851/brand_loewenstein_spiegel_2014_dispelling_myths_did_treatment.pdf |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> Sociokognitivni model, s druge strane, smatra da se ponašanja povezana s više identiteta mogu razvijati pod utjecajem društvenih i kulturnih faktora. Prema ovom pristupu, pojedinci mogu nesvjesno usvajati obrasce ponašanja koji su povezani s idejom postojanja više identiteta, u skladu s očekivanjima okoline ili kulturnim predstavama o ovom poremećaju.<ref name="Boysen2013" /> ===== Socijalni anksiozni poremećaj ===== [[Socijalni anksiozni poremećaj]] (SAD), ranije poznat kao socijalna fobija, je psihički poremećaj iz grupe anksioznih poremećaja koji karakteriše intenzivan i trajan strah od društvenih situacija. Osobe s ovim poremećajem doživljavaju izrazitu nelagodu u situacijama u kojima mogu biti posmatrane ili procjenjivane od strane drugih osoba.<ref name="McEnery2019">{{cite journal |last=McEnery |first=Carla |author2=Lim, Michelle H. |author3=Tremain, Hailey |author4=Knowles, Ann |author5=Alvarez-Jimenez, Mario |date=2019 |title=Prevalence rate of social anxiety disorder in individuals with a psychotic disorder: A systematic review and meta-analysis |journal=Schizophrenia Research |volume=208 |pages=25–33 |doi=10.1016/j.schres.2019.01.045 |pmid=30722947 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0920996419300489 |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> Srž poremećaja predstavlja strah od negativne evaluacije, odnosno uvjerenje da će ponašanje osobe ili vidljivi znakovi anksioznosti biti ocijenjeni kao neprikladni ili ponižavajući.<ref name="DSM5TR2022">{{cite book |last=American Psychiatric Association |date=2022 |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-5-TR) |location=Washington, DC |publisher=American Psychiatric Publishing |isbn=978-0-89042-575-6 |language=en}}</ref> Osobe sa socijalnim anksioznim poremećajem često osjećaju snažan strah u većini, a ponekad i u gotovo svim društvenim situacijama, posebno u okolnostima koje uključuju javni nastup, upoznavanje novih ljudi ili interakciju s nepoznatim osobama.<ref name="McEnery2019" /> Zbog intenziteta simptoma, ovaj poremećaj može značajno narušiti svakodnevno funkcionisanje pojedinca, uključujući profesionalni, obrazovni i društveni život. Razvoj ovog poremećaja može biti povezan s traumatičnim ili izrazito neugodnim iskustvima koja su se dogodila u prisustvu drugih osoba, kao što su javna kritika, ismijavanje ili osjećaj poniženja. Takva iskustva mogu doprinijeti formiranju trajnog straha od sličnih društvenih situacija u budućnosti.<ref name="Phares2020" /> ===== Generalizirani anksiozni poremećaj ===== [[Generalizirani anksiozni poremećaj]] (GAD) je psihički poremećaj iz grupe anksioznih poremećaja koji karakteriše hronična, prekomjerna i teško kontrolisana zabrinutost vezana za različite aspekte svakodnevnog života. Za razliku od specifičnih fobija, anksioznost kod ovog poremećaja nije vezana za određeni objekt ili situaciju, već se može odnositi na širok spektar tema, poput zdravlja, finansija, porodičnih odnosa ili poslovnih obaveza. Prema kriterijima dijagnostičkog priručnika DSM-5-TR, zabrinutost mora biti prisutna većinu dana tokom perioda od najmanje šest mjeseci.<ref name="DSM5TR2022" /> Osobe s generaliziranim anksioznim poremećajem često doživljavaju zabrinutost koju je teško kontrolisati, čak i kada ne postoji stvarna ili neposredna prijetnja. Pored stalne brige, mogu se javiti i dodatni simptomi, poput razdražljivosti, umora, poteškoća s koncentracijom i osjećaja unutrašnjeg nemira ili napetosti.<ref name="Tyrer2006">{{cite journal |last=Tyrer |first=Peter |author2=Baldwin, David |date=2006 |title=Generalised anxiety disorder |journal=The Lancet |volume=368 |issue=9553 |pages=2156–2166 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69865-6 |pmid=17174708 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140673606698656/abstract |access-date=15. mart 2026 |language=en }}</ref> ===== Specifična fobija ===== [[Specifična fobija|Specifična fobija]] predstavljaja anksiozni poremećaj koji karakteriše intenzivan i iracionalan strah povezan s određenim objektom ili situacijom.<ref name="Ipser2013">{{cite journal |last=Ipser |first=Jonathan C. |author2=Singh, Leesha |author3=Stein, Dan J. |date=2013 |title=Meta-analysis of functional brain imaging in specific phobia |journal=Psychiatry and Clinical Neurosciences |volume=67 |issue=5 |pages=311–322 |doi=10.1111/pcn.12055 |pmid=23711114 |url=https://www.academia.edu/3858960/Meta_analysis_of_functional_brain_imaging_in_specific_phobia |access-date=16. mart 2026 |language=en }}</ref> Osobe sa ovim poremećajem doživljavaju izrazit strah i izraženu potrebu za izbjegavanjem fobičnog podražaja, iako često prepoznaju da je njihov strah pretjeran u odnosu na stvarnu opasnost. Specifične fobije ubrajaju se među najčešće psihičke poremećaje u općoj populaciji, a istraživanja pokazuju da se češće javljaju kod žena nego kod muškaraca.<ref name="Eaton2018">{{cite journal |last=Eaton |first=William W. |author2=Bienvenu, O. Joseph |author3=Miloyan, Beyon |date=2018 |title=Specific phobias |journal=The Lancet Psychiatry |volume=5 |issue=8 |pages=678–686 |doi=10.1016/S2215-0366(18)30169-X |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S221503661830169X |access-date=16. mart 2026 |language=en }}</ref> Među najčešće opisanim oblicima specifičnih fobija u kliničkoj literaturi ubrajaju se: * arahnofobija (''arachnophobia'') – strah od pauka i drugih sličnih zglavkara, * ofidiofobija (''ophidiophobia'') – strah od zmija, * kinofobija (''cynophobia'') – strah od pasa, * akrofobija (''acrophobia'') – strah od visine, * astrafobija (''astraphobia'') – strah od grmljavine i munja, * niktofobija (''nyctophobia'') – strah od mraka ili noći, * klaustrofobija (''claustrophobia'') – strah od zatvorenih ili uskih prostora, * aerofobija (''aerophobia'') – strah od letenja avionom, * tripanofobija (''trypanophobia'') – strah od medicinskih igala i injekcija, * hemofobija (''hemophobia'') – strah od krvi, * dentofobija (''dentophobia'') – strah od stomatoloških zahvata, * emetofobija (''emetophobia'') – strah od povraćanja, * kulrofobija (''coulrophobia'') – strah od klaunova, * glosofobija (''glossophobia'') – strah od javnog govora. Kliničke manifestacije specifičnih fobija uključuju snažne fiziološke i emocionalne reakcije pri susretu s izvorom straha ili čak pri samoj pomisli na takvu situaciju. Među najčešće simptome ubrajaju se ubrzan rad srca, otežano disanje, drhtanje, osjećaj panike i snažna potreba za bijegom iz situacije koja izaziva strah. Jedan od osnovnih mehanizama održavanja poremećaja jeste izbjegavanje. Kada osoba izbjegne kontakt s fobičnim podražajem, anksioznost se privremeno smanjuje, što dodatno učvršćuje uvjerenje da je izbjegavani objekt ili situacija opasna. U težim slučajevima čak i iščekivanje mogućeg susreta s izvorom straha može značajno utjecati na planiranje svakodnevnih aktivnosti i kvalitet života.<ref name="DSM5TR2022" /> ===== Posttraumatski stresni poremećaj ===== [[Posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP) je psihički poremećaj koji nastaje kao odloženi ili produženi odgovor na stresni događaj ili situaciju izuzetno ugrožavajuće ili katastrofalne prirode. Posttraumatski stresni poremećaj se može manifestovati kroz fizičke i psihičke simptome, uključujući, ali ne ograničavajući se na: noćne more, flashbackove, izbjegavanje situacija ili stimulusa povezanih s traumom, osjećaj srama i krivnje, ljutnju, pojačanu budnost (hipervigilanciju) i socijalnu izolaciju.<ref name="Kube2020">{{cite journal |last=Kube |first=Tobias |author2=Berg, Max |author3=Kleim, Birgit |author4=Herzog, Philipp |date=2020 |title=Rethinking post-traumatic stress disorder – A predictive processing perspective |journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews |volume=113 |pages=448–460 |doi=10.1016/j.neubiorev.2020.04.014 |pmid=32315695 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0149763419311029 |access-date=16. mart 2026 |language=en }}</ref> Simptomi se obično javljaju unutar tri mjeseca od traumatičnog iskustva, ali u nekim slučajevima može doći do odloženog početka, mjesecima ili godinama nakon događaja. == Teorijski pristupi == Razumijevanje abnormalnog ponašanja i doživljavanja kroz historiju se mijenjalo u zavisnosti od dominantne paradigme. Savremena psihologija i psihijatrija prepoznaju tri glavna pristupa: === Somatogeni pristup === Somatogeni pristup smatra da su psihički poremećaji direktna posljedica bioloških i fizioloških poremećaja u mozgu. [[Emil Kraepelin]], pionir ovog pristupa, postavio je temelje modernoj psihijatrijskoj klasifikaciji posmatrajući psihičke bolesti kao organske procese <ref name="Kraepelin1883">{{cite book |last=Kraepelin |first=Emil |date=1883 |title=Compendium der Psychiatrie |trans-title=Textbook of Psychiatry |location=Leipzig |publisher=Abel |language=de }}</ref>. Historijski gledano, razvoj ovog pristupa doveo je do primjene radikalnih bioloških tretmana, poput lobotomije, ali je istovremeno postavio temelje za savremenu psihofarmakologiju i genetička istraživanja u psihologiji. === Psihogeni pristup === Psihogeni pristup naglašava da abnormalno ponašanje i doživljavanje nastaje kao posljedica psiholoških procesa, emocionalnih konflikata ili neadekvatnog učenja. Unutar ovog pristupa razvile se se značajne škole i terapijski pravaci, uključujući: * [[Psihoanaliza|Psihoanalitički pravac]] ([[Sigmund Freud]]): Fokusira se na nesvjesne konflikte i potisnuta sjećanja iz ranog djetinjstva. Rani tretmani uključivali su katarzu i hipnozu radi oslobađanja potisnutih emocija.<ref name="Bennett2003" /> * [[Bihevioralna psihologija|Bihevioralni pravac]] ([[Burrhus Frederic Skinner|B.F. Skinner]], [[John Broadus Watson|J.B. Watson]]): Smatra da je abnormalno ponašanje naučeno putem kondicioniranja i da se može mijenjati modifikacijom okoline i procesom učenja. * [[Kognitivna psihologija|Kognitivni pravac]] ([[Aaron Beck|A. Beck]], [[Albert Ellis|A. Ellis]]): Fokusira se na iracionalna uvjerenja i kognitivne distorzije. Poremećaj se ne posmatra kao rezultat samog događaja, već načina na koji osoba interpretira taj događaj.<ref name="Hofmann2012">{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |author2=Asnaani, Anu |author3=Vonk, Imke J. J. |author4=Sawyer, Alice T. |author5=Fang, Angela |date=oktobar 2012 |title=The Efficacy of Cognitive Behavioral Therapy: A Review of Meta-analyses |journal=Cognitive Therapy and Research |volume=36 |issue=5 |pages=427–440 |doi=10.1007/s10608-012-9476-1 |url=https://www.researchgate.net/publication/235786385_The_Efficacy_of_Cognitive_Behavioral_Therapy_A_Review_of_Meta-analyses |access-date=16. mart 2026 |language=en }}</ref> * [[Humanistički psihologija|Humanistički pravac]] ([[Carl Rogers|C. Rogers]], [[Abraham Maslow|A. Maslow]]): Naglašava ljudsku težnju ka samoostvarenju. Abnormalno ponašanje i doživljavanje nastaje kada su prepreke u okruženju toliko snažne da ometaju lični rast i razvoj potencijala. === Biopsihosocijalni pristup === Biopsihosocijalni model integriše prethodne pristupe i sugeriše da psihički poremećaji nastaju složenom interakcijom biološke ranjivosti, psiholoških faktora (poput ličnosti i načina suočavanja) i socijalnog okruženja (porodica, kultura, stresni događaji).<ref name="Engel1977" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Abnormal psychology}} * {{cite book |editor1=Hersen, Michel |editor2=Sledge, William H. |date=2002 |title=Encyclopedia of Psychotherapy |url=https://elmirmohammedmemorypsy.com/wp-content/uploads/2023/11/encyclopedia-of-psychotherapy.pdf |location=Amsterdam; Boston |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-343010-6 |access-date=15. 3. 2026 |language=en}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Abnormalna psihologija| ]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] [[Kategorija:Klinička psihologija]] h5jvpj4sotq6fua3px0c02krfj24os8 0 526018 3830819 3830348 2026-04-17T20:45:49Z Topnik95 56539 3830819 wikitext text/x-wiki {{Infokutija trenutna sezona fudbalskog kluba | ime_kluba = Arsenal FC | sezona = 2025/2026. | slika = | veličina_slike = | tekst = | titula_vlasnika = | vlasnik = {{nowrap|[[Kroenke Sports & Entertainment]]}} | titula_predsjednika = | predsjednik = [[Stan Kroenke]]<br>[[Josh Kroenke]] | titula_menadžera = | menadžer = [[Mikel Arteta]] | titula4 = | osoba4 = | titula_stadiona = | stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] | liga1 = [[Premier League]] | liga1_rezultat = ''[[Premier League 2025/2026.|1. mjesto]]'' | liga2 = | liga2_rezultat = | liga3 = | liga3_rezultat = | kup1 = [[FA kup]] | kup1_rezultat = ''[[FA kup 2025/2026.|Četvrtina finala]]'' | kup2 = [[Engleski Liga-kup]] | kup2_rezultat = ''[[Engleski Liga-kup 2025/2026.|2. mjesto]]'' | kup3 = {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka]]}} | kup3_rezultat = ''[[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Polufinale]]'' | kup4 = | kup4_rezultat = | kup5 = | kup5_rezultat = | kup6 = | kup6_rezultat = | kup7 = | kup7_rezultat = | najbolji_strijelac_sezone = <br>[[Viktor Gyökeres]]<br>(18 golova) | najbolji_strijelac_lige = <br>[[Viktor Gyökeres]]<br>(12 golova) | najveća_posjećenost = 60.345 v [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]<br>(23. Novembar 2025, Premier League) | najmanja_posjećenost = 50.200 v [[FK Kairat|Kairat]]<br>(28. Januar 2026, UEFA Liga prvaka) | prosječna_posjećenost = 60.216 | najveća_pobjeda = '''5–0''' v Leeds United<br>(Kući, 23. August 2025, Premier League) | najveći_poraz = '''0–2''' v [[Manchester City FC|Manchester City]]<br> ([[Stadion Wembley|Wembley]], 22. Mart 2026, Finale EFL kupa) | uzorak_lr1 = _arsenal2526h | uzorak_t1 = _arsenal2526h | uzorak_dr1 = _arsenal2526h | uzorak_š1 = _arsenal2526h | uzorak_č1 = _arsenal2526hl | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = F00000 | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = F00000 | opis1 = Domaći | uzorak_lr2 = _arsenal2526a | uzorak_t2 = _arsenal2526a | uzorak_dr2 = _arsenal2526a | uzorak_š2 = _arsenal2526a | uzorak_č2 = _arsenal2526a | lijeva ruka2 = 192B47 | tijelo2 = 192B47 | desna ruka2 = 192B47 | šorc2 = 151D35 | čarape2 = 151D35 | opis2 = Gostujući | uzorak_lr3 = _arsenal2526t | uzorak_t3 = _arsenal2526t | uzorak_dr3 = _arsenal2526t | uzorak_š3 = _arsenal2526t | uzorak_č3 = _arsenal2526tl | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = 6A2335 | čarape3 = FFFFFF | opis3 = Treći | prethodna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2024/2025.|2024/2025.]] | naredna_sezona = 2026/2027. | ažurirano = 15. 4. 2026 | vlasnici = }} '''Sezona 2025/2026.''' je 34. sezona [[Arsenal FC|Nogometnog kluba Arsenal]] u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]], njihova 100. uzastopna sezona u najvišoj engleskoj ligi, čime su postali prva ekipa koja je provela 100 sezona zaredom u engleskoj najvišoj ligi, te 109. sezona u najvišoj ligi ukupno. Osim domaće lige, Arsenal također sudjeluje u ovogodišnjim izdanjima FA kupa, EFL kupa i UEFA Lige prvaka, od kojih je njihova 40. europska kampanja. Sezona obuhvaća razdoblje od 1. jula 2025. do 30. juna 2026. == Prvi tim == === Stručni štab === {| class="wikitable" |+ !Pozicija !Ime !Datum rođenja !Ref. |- |Menadžer |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |{{Datum rođenja|1982|03|26}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mikel-arteta-joining-our-new-head-coach|title=Mikel Arteta joining as our new head coach|date=16. 9. 2025|website=Mikel Arteta joining as our new head coach|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal appoint ex-captain as head coach|url=https://www.bbc.com/sport/football/50817660|newspaper=BBC Sport|date=20. 12. 2019|access-date=13. 9. 2025|language=en-GB}}</ref> |- | rowspan="4" |Pomoćnici |{{ZD|NIZ}} [[Albert Stuivenberg]] |{{Datum rođenja|1970|08|05}} |<ref name="Coaching team named">{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-team-named|title=Coaching team named|date=16. 9. 2025|website=Coaching team named|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref name="bbc.com">{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal's new boss encouraged by early signs from players|url=https://www.bbc.com/sport/football/50912761|newspaper=BBC Sport|date=26. 12. 2019|access-date=13. 9. 2025|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|ARG}} [[Gabriel Heinze]] |{{Datum rođenja|1978|04|19}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/gabriel-heinze-joins-coaching-team|title=Gabriel Heinze joins coaching team|date=16. 9. 2025|website=Gabriel Heinze joins coaching team|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|title=Arsenal appoint Gabriel Heinze to join Mikel Arteta’s coaching staff|url=https://www.nytimes.com/athletic/6478034/2025/07/08/arsenal-heinze-coach-appointment/|newspaper=The New York Times|date=8. 7. 2025|access-date=13. 9. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Nnamdi|last=Onyeagwara}}</ref> |- |{{ZD|FRA}} [[Nicolas Jover]] |{{Datum rođenja|1981|10|28}} |<ref>{{Cite news|title=Arsenal appoint set-piece coach Nicolas Jover from Manchester City|url=https://www.nytimes.com/athletic/4206997/2021/07/05/arsenal-appoint-set-piece-coach-nicolas-jover-from-manchester-city/|newspaper=The New York Times|date=6. 7. 2021|access-date=13. 9. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Art de|last=Roché}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/sport/football/arsenal-andreas-georgson-malmo-man-city-b944119.html|title=Arsenal hire Man City coach Jover as Georgson leaves for Malmo|last=Collings|first=Simon|date=5. 7. 2021|website=The Standard|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Molina (nogometaš)|Miguel Molina]] |{{Datum rođenja|1993|01|03}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-and-backroom-team|title=Coaching and backroom team|date=16. 9. 2025|website=Coaching and backroom team|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/mikel-arteta-appoints-three-new-22594631|title=Mikel Arteta appoints three new staff to his Arsenal backroom team|last=Wells|first=Darren|date=28. 8. 2020|website=Daily Mirror|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |Trener golmana |{{ZD|ŠPA}} [[Iñaki Caña]] |{{Datum rođenja|1975|09|19}} |<ref name="Coaching team named"/><ref name="bbc.com"/> |} === Igrači prvog tima === {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ŠPA|ime=[[David Raya]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=FRA|ime=[[William Saliba]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠPA|ime=[[Cristhian Mosquera]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=EKV|ime=[[Piero Hincapié]]|poz=DF}} (Na posudbi iz [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BRA|ime=[[Gabriel Magalhães]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ENG|ime=[[Bukayo Saka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NOR|ime=[[Martin Ødegaard]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BRA|ime=[[Gabriel Jesus]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ENG|ime=[[Eberechi Eze]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Gabriel Martinelli]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=NIZ|ime=[[Jurriën Timber]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=ŠPA|ime=[[Kepa Arrizabalaga]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠVE|ime=[[Viktor Gyökeres]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=DAN|ime=[[Christian Nørgaard]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BEL|ime=[[Leandro Trossard]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ENG|ime=[[Noni Madueke]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ŠPA|ime=[[Mikel Merino]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=NJE|ime=[[Kai Havertz]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Riccardo Calafiori]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=ŠPA|ime=[[Martín Zubimendi]]|poz=MF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=ENG|ime=[[Declan Rice]]|poz=MF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=ENG|ime=[[Myles Lewis-Skelly]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==== Igrači na posudbi ==== {| class="wikitable" |+ !{{Abbr|Br.|Broj na dresu}} !Igrač !{{Abbr|Poz.|Pozicija}} !{{Abbr|Posudba|Na posudbi u}} !{{Abbr|Ref.|Reference}} |- |15 |{{ZD|POLJ}} [[Jakub Kiwior]] |Odbrana |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/jakub-kiwior-joins-porto-season-long-loan|title=Jakub Kiwior joins Porto on season-long loan|date=16. 9. 2025|website=Jakub Kiwior joins Porto on season-long loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |21 |{{ZD|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] |Vezni |{{ZD|NJE}} [[Hamburger SV|HSV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/fabio-vieira-joins-hamburger-sv-loan|title=Fabio Vieira joins Hamburger SV on loan|date=16. 9. 2025|website=Fabio Vieira joins Hamburger SV on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |24 |{{ZD|ENG}} [[Reiss Nelson]] |Napad |{{ZD|ENG}} [[Brentford FC|Brentford]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/reiss-nelson-joins-brentford-loan-0|title=Reiss Nelson joins Brentford on loan|date=16. 9. 2025|website=Reiss Nelson joins Brentford on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |31 |{{ZD|EST}} [[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]] |Golman |{{ZD|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/karl-hein-joins-werder-bremen-loan|title=Karl Hein joins Werder Bremen on loan|date=16. 9. 2025|website=Karl Hein joins Werder Bremen on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |22 |{{ZD|ENG}} [[Ethan Nwaneri]] |Vezni |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/ethan-nwaneri-joins-marseille-loan|title=Ethan Nwaneri joins Marseille on loan|date=7. 2. 2026|website=Ethan Nwaneri joins Marseille on loan|language=en|access-date=4. 2. 2026}}</ref> |} == Predsezona i prijateljske utakmice == {{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFCC|Nerješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{Penpromašaj}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{Penpromašaj}} *[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{Penpromašaj}} *[[Max Dowman|Dowman]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Josh Nichols|Nichols]] {{pengol}} *Salmon {{Penpromašaj}} |jedanaesterci = 5–6 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Matteo Gabbia|Gabbia]] *{{Penpromašaj}} [[Lorenzo Colombo|Colombo]] *{{pengol}} [[Samuel Chukwueze|Chukwueze]] *{{Penpromašaj}} [[Mattia Liberali|Liberali]] *{{Penpromašaj}} [[Noah Okafor|Okafor]] *{{pengol}} [[Warren Bondo|Bondo]] *{{pengol}} [[Filippo Terracciano|F. Terracciano]] *{{pengol}} [[Matteo Duțu|Duțu]] *{{pengol}} Comotto |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-23/arsenal-1-0-ac-milan-match-report |tim2 = [[AC Milan|Milan]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} |golovi2 = |stadion = [[Nacionalni stadion, Singapur|Nacionalni stadion]] |runda = Azijska turneja |lokacija = [[Kallang]], [[Singapur]] |gledalaca = 22.813 |sudac = Jansen Foo ([[Nogometni savez Singapura|Singapur]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-27/arsenal-3-2-newcastle-united-match-report |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|33}} *[[Alex Murphy (nogometaš)|A. Murphy]] {{gol|35|a.g}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|38}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|84|pen.}} |golovi2 = *[[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|6}} *[[Jamaal Lascelles|Lascelles]] {{žuti karton|45+1}} *[[Jacob Murphy|J. Murphy]] {{gol|58}} |jedanaesterci = |jedanaesterci1 = |jedanaesterci2 = |stadion = [[Nacionalni stadion, Singapur|Nacionalni stadion]] |runda = Azijska turneja |lokacija = Kallang, Singapur |gledalaca = 38.720 |sudac = Clarence Leow ([[Nogometni savez Singapura|Singapur]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-31/arsenal-tottenham-hotspur-match-report |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|90+3}} |golovi2 = *[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]] {{žuti karton|36}} *[[Pape Matar Sarr|Sarr]] {{gol|45}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Kai Tak Sports Park]] |runda = Azijska turneja |lokacija = [[Kowloon]], [[Hong Kong]] |gledalaca = 49.975 |sudac = Lau Fong Hei ([[Nogometni savez Hong Konga, Kina|Hong Kong]]) |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. august 2025. |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Aug-06/arsenal-2-3-villarreal-match-report |tim2 = [[Villarreal CF|Villarreal]] |golovi1 = *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{gol|36}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|76|pen.}} |golovi2 = *[[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|16}} *[[Karl Etta Eyong|Etta Eyong]] {{gol|33}} *[[Pape Gueye|Gueye]] {{žuti karton|55}} *[[Arnaut Danjuma|Danjuma]] {{gol|68}} |jedanaesterci = 3–4 |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Declan Rice|Rice]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{Penpromašaj}} *[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{pengol}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{Penpromašaj}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{Penpromašaj}} |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Alberto Moleiro|Moleiro]] *{{Penpromašaj}} [[Denis Suárez|Suárez]] *{{pengol}} [[Arnaut Danjuma|Danjuma]] *{{pengol}} [[Santi Comesaña|Comesaña]] *{{Penpromašaj}} Valou *{{pengol}} [[Pau Cabanes|Cabanes]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.355 |sudac = [[Sam Barrott]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. august 2025. |vrijeme = 18:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Aug-09/arsenal-3-0-athletic-club-match-report |tim2 = [[Athletic Bilbao]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|35}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|37}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|82}} |golovi2 = *[[Yuri Berchiche|Berchiche]] {{žuti karton|2}} |jedanaesterci = 6–5 |jedanaesterci1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{pengol}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{pengol}} *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{Penpromašaj}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[William Saliba|Saliba]] {{pengol}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{pengol}} |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Gorka Guruzeta|Guruzeta]] *{{pengol}} [[Robert Navarro (nogometaš)|Navarro]] *{{pengol}} [[Mikel Vesga|Vesga]] *{{pengol}} [[Nico Serrano|Serrano]] *{{Penpromašaj}} [[Maroan Sannadi|Sannadi]] *{{pengol}} [[Iñigo Lekue|Lekue]] *{{Penpromašaj}} [[Adama Boiro|Boiro]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = [[Emirates Cup]] |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.000 |sudac = [[Robert Jones (nogometni sudac)|Robert Jones]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |ishod = POB }} == Takmičenje == === Sveukupna statistika === {{Fb overview |c=5 |c1=[[Premier League 2025/2026.|Premier League]] |fm1=17. August 2025. |lm1=24. Maj 2026. |sr1=1. kolo |fp1=TBD |w1=21 |d1=7 |l1=4 |f1=62 |a1=24 |c2=[[FA kup 2025/2026.|FA kup]] |fm2=11. Januar 2026. |lm2=TBD |sr2=Treća runda |fp2=TBD |w2=3 |d2=0 |l2=1 |f2=11 |a2=4 |c3=[[Engleski Liga kup 2025/2026.|Engleski Liga kup]] |fm3=24. Septembar 2025. |lm3=22. Mart 2026. |sr3=Treća runda |fp3=2. mjesto|w3=4 |d3=1 |l3=1 |f3=9 |a3=5 |c4=[[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|UEFA Liga prvaka]] |fm4=16. Septembar 2025. |lm4=TBD |sr4=Ligaška faza |fp4=TBD |w4=10 |d4=2 |l4=0 |f4=27 |a4=5 |s=[https://int.soccerway.com/teams/england/arsenal-fc/ Soccerway] }} === Premier League === {{Main|Premier League 2025/2026.}} ==== Tabela ==== {{:Premier League 2025/2026.|showteam=ARS}} ==== Statistika u Premier League ==== {{Fb_rs |dp=12 |dn=2 |di=2 |ddg=36 |dpg=11 |gp=9 |gn=5 |gi=2 |gdg=26 |gpg=13 }} ==== Rezultati po kolima ==== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | updated=11. April 2026 | rnd1=[[Derbi Arsenal–Manchester United|1]]| rnd5=[[Derbi Arsenal–Manchester City|5]]| rnd12=[[Sjevernolondonski derbi|12]]| rnd13=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|13]]| rnd23=[[Derbi Arsenal–Manchester United|23]]| rnd27=31¹| rnd28=[[Sjevernolondonski derbi|27]]| rnd29=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|28]]| rnd30=29| rnd31=30| rnd33=[[Derbi Arsenal–Manchester City|33]] | header=Kolo | label1=Stadion | res1= [[Old Trafford|A]]/[[Emirates Stadium|H]]/[[Anfield|A]]/H/H/[[St James' Park|A]]/H/[[Craven Cottage|A]]/H/[[Turf Moor|A]]/[[Stadium of Light|A]]/H/[[Stamford Bridge (stadion)|A]]/H/[[Villa Park|A]]/H/[[Stadion Everton|A]]/H/H/[[Dean Court|A]]/H/[[City Ground|A]]/H/[[Elland Road|A]]/H/[[Stadion Brentford Community|A]]/[[Stadion Molineux|A]]/[[Stadion Tottenham Hotspur|A]]/H/[[Stadion Falmer|A]]/H/H/[[Gradski stadion u Manchesteru|A]]/H/H/[[Stadion London|A]]/H/[[Selhurst Park|A]] | label2=Rezultat | res2=W/W/L/W/D/W/W/W/W/W/D/W/D/W/L/W/W/W/W/W/D/D/L/W/W/D/D/W/W/W/W/L | label3=Pozicija | pos3=6/1/3/2/2/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1 | label4=Bodovi | pos4=3p/6p/6p/9p/10p/13p/16p/19p/22p/25p/26p/29p/30p/33p/33p/36p/39p/42p/45p/48p/49p/50p/50p/53p/56p/57p/58p/61p/64p/67p/70p/70p | color_W=green1|text_W=Pobjeda | color_D=yellow1|text_D=Nerješeno | color_L=red1|text_L=Izgubljeno | color_P=lightgrey|text_P=Otkazano | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1=gold|color_2–4=green1|color_5=blue1|color_18–20=red1<!--|color_X=gold where X is the number of points required to win the league, if the League is won by Arsenal--> | source=[https://www.premierleague.com/tables Premier League] | notes={{plainlist| * Pozicije su nakon završenog kola, a ne nakon odigrane utakmice utakmice ili dana. * ^'''1''' 31. Kolo (vs. [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]) je pomjereno zbog Arsenalovog učešća u finalu liga kupa. }}}} ==== Utakmice ==== {{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFCC|Nerješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#BBBBBB|Odgođeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. august 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561903 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Patrick Dorgu|Dorgu]] {{žuti karton|85}} |golovi2 = *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{gol|13}}, {{žuti karton|42}} *[[David Raya|Raya]] {{žuti karton|85}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|90+1}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Old Trafford]] |runda = [[Derbi Arsenal–Manchester United|1]] |lokacija = [[Trafford]] |gledalaca = 73.475 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB |iu = }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. august 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561906 |tim2 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|34||56}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|45+1}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|48||90+5|pen.}} |golovi2 = *[[Jayden Bogle|Bogle]] {{žuti karton|9}} *[[Gabriel Gudmundsson|Gudmundsson]] {{žuti karton|80}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.110 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. august 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561919 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ryan Gravenberch|Gravenberch]] {{žuti karton|29}} *[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|83}} *[[Wataru Endo|Endo]] {{žuti karton|90+8}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|66}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|81}} |stadion = [[Anfield]] |runda = 3 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = 60.455 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudac)|Chris Kavanagh]] |ishod = POR |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. septembar 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561926 |tim2 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |golovi1 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|32||79}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|46}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|61}} |golovi2 = *[[Neco Williams|Williams]] {{žuti karton|78}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 4 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.167 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. septembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561936 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|46}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+3}} |golovi2 = *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|9}} *[[Bernardo Silva|Silva]] {{žuti karton|36}} *[[Gianluigi Donnarumma|Donnarumma]] {{žuti karton|77}} |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.161 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. septembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561952 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{gol|34}} *[[Joelinton]] {{žuti karton|83}} *[[Dan Burn|Burn]] {{žuti karton|88}} |golovi2 = *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|56}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|84}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|90+6}} |stadion = [[St James' Park]] |runda = 6 |lokacija = [[Newcastle na Tyneu]] |gledalaca = 52.199 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. oktobar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561956 |tim2 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |golovi1 = *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|38}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|67|pen.}} |golovi2 = *[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{žuti karton|58}} *[[Lucas Paquetá|Paquetá]] {{žuti karton|69}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 7 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.181 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. oktobar 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Fulham F.C.|Fulham]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561968 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|58}} |stadion = [[Craven Cottage]] |runda = 8 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 27.736 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. oktobar 2025. |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561976 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|39}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 9 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.103 |sudac = [[Thomas Bramall]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. novembar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Burnley FC|Burnley]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561986 |tim2 = Arsenal |golovi1 = * [[Josh Cullen (nogometaš)|Cullen]] {{žuti karton|27}} * [[Zian Flemming|Flemming]] {{žuti karton|55}} |golovi2 = * [[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|14}} * [[Declan Rice|Rice]] {{gol|35}} * [[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|90+5}} |stadion = [[Turf Moor]] |runda = 10 |lokacija = [[Burnley]] |gledalaca = 21.538 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. novembar 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Sunderland AFC|Sunderland]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562002 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Daniel Ballard|Ballard]] {{gol|36}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{žuti karton|45+1}} *[[Reinildo Mandava|Mandava]] {{žuti karton|72}} *[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|90+4}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|36}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|54}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadium of Light]] |runda = 11 |lokacija = [[Sunderland]] |gledalaca = 46.799 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = N |iu=[[Bukayo Saka]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. novembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562006 |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|36}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|41||46||76}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|87}} |golovi2 = *[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]] {{žuti karton|32}} *[[Richarlison]] {{gol|55}} *[[Cristian Romero|Romero]] {{žuti karton|70}} *[[Pedro Porro|Porro]] {{žuti karton|87}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 12 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.345 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = POB |iu= [[Eberechi Eze]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. novembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562017 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Marc Cucurella|Cucurella]] {{žuti karton|11}} *[[Moisés Caicedo|Caicedo]] {{crveni karton|0|38}} *[[Trevoh Chalobah|Chalobah]] {{gol|48}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|5}} *[[Cristhian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|13}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|27}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|41}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|54}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|59}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|88}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = 13 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 39.820 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = N |iu=[[Reece James]] (CHE) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. decembar 2025. |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562026 |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|11}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90+1}} |golovi2 = *[[Yehor Yarmolyuk|Yarmolyuk]] {{žuti karton|65}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 14 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.110 |sudac = [[Tony Harrington]] |ishod = POB |iu=[[Mikel Merino]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. decembar 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562036 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Matty Cash|Cash]] {{gol|36}} *[[Emiliano Buendía|Buendía]] {{gol|90+5}} |golovi2 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|52}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|72}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{žuti karton|74}} |stadion = [[Villa Park]] |runda = 15 |lokacija = [[Birmingham]] |gledalaca = 42.888 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POR |iu=[[Matty Cash]] (AVL) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562045 |tim2 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |golovi1 = *[[Sam Johnstone|Johnstone]] {{gol|70|a.g.}} *[[Yerson Mosquera|Mosquera]] {{gol|90+4|a.g.}} |golovi2 = *[[Hwang Hee-chan]] {{žuti karton|60}} *[[Matt Doherty (nogometaš, rođen 1992)|Doherty]] {{žuti karton|65}} *[[Tolu Arokodare|Arokodare]] {{gol|90}} *[[Yerson Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|90+6}} *[[Emmanuel Agbadou|Agbadou]] {{žuti karton|90+8}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 16 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.242 |sudac = [[Robert Jones (nogometni sudija)|Robert Jones]] |ishod = POB |iu= [[Bukayo Saka]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562058 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Vitaliy Mykolenko|Mykolenko]] {{žuti karton|26}} *[[James Tarkowski|Tarkowski]] {{žuti karton|39}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|27|pen.}}, {{žuti karton|56}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|89}} |stadion = [[Stadion Everton]] |runda = 17 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. decembar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562065 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|14}} *[[Georginio Rutter|Rutter]] {{gol|52|a.g.}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Bart Verbruggen|Verbruggen]] {{žuti karton|45+1}} *[[Lewis Dunk|Dunk]] {{žuti karton|50}} *[[Diego Coppola|Coppola]] {{žuti karton|56}} *[[Diego Gómez (Paragvajski nogometaš)|Gómez]] {{gol|64}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 18 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.209 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. decembar 2025. |vrijeme = 21:15 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562075 |tim2 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|45+1}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|48}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|52}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|69}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|78}}, {{žuti karton|79}} |golovi2 = *[[Morgan Rogers|Rogers]] {{žuti karton|45+2}} *[[Lamare Bogarde|Bogarde]] {{žuti karton|81}} *[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|90+4}}, {{žuti karton|90+7}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 19 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.279 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. januar 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562085 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Evanilson (nogometaš, rođen 1999)|Evanilson]] {{gol|10}} *[[Antoine Semenyo|Semenyo]] {{žuti karton|26}} *[[Eli Junior Kroupi|Kroupi]] {{gol|76}}, {{žuti karton|80}} *[[Amine Adli|Adli]] {{žuti karton|90+1}} |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|16}} *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|54||71}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|70}} |stadion = [[Dean Court]] |runda = 20 |lokacija = [[Bournemouth]] |gledalaca = 11.240 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562096 |tim2 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{žuti karton|12}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|90+3}} |golovi2 = *[[Alexis Mac Allister|Mac Allister]] {{žuti karton|90}} *[[Ibrahima Konaté|Konaté]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 21 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.258 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. januar 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562111 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ola Aina|Aina]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|37}} |stadion = [[City Ground]] |runda = 22 |lokacija = [[West Bridgford]] |gledalaca = 30.729 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. januar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562116 |tim2 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |golovi1 = *[[Lisandro Martínez|Martínez]] {{gol|29|a.g.}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|64}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|84}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{žuti karton|90+1}} |golovi2 = *[[Bryan Mbeumo|Mbeumo]] {{gol|37}} *[[Patrick Dorgu|Dorgu]] {{gol|50}} *[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|87}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 23 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.296 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POR |iu= [[Patrick Dorgu]] (MUN) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. januar 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |rezultat = 0–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562128 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Gabriel Gudmundsson|Gudmundsson]] {{žuti karton|37}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|27}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|38}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|59}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|69}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|86}} |stadion = [[Elland Road]] |runda = 24 |lokacija = [[Leeds]] |gledalaca = 36.858 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. februar 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562136 |tim2 = [[Sunderland AFC|Sunderland]] |golovi1 = *[[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|26}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|42}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|66||90+3}} |golovi2 = *[[Habib Diarra|Diarra]] {{žuti karton|39}} *[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{žuti karton|40}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 25 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.312 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= [[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Brentford FC|Brentford]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562146 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Vitaly Janelt|Janelt]] {{žuti karton|4}} *[[Mathias Jensen|Jensen]] {{žuti karton|53}} *[[Keane Lewis-Potter|Lewis-Potter]] {{gol|71}} *[[Dango Ouattara|Ouattara]] {{žuti karton|86}} |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|20}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|30}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|61}} |stadion = [[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] |runda = 26 |lokacija = [[Brentford]] |gledalaca = 17.224 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = N |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562204 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Santiago Bueno|S. Bueno]] {{žuti karton|45+4}} *[[Hugo Bueno (nogometaš, rođen 2002)|H. Bueno]] {{gol|61}} *[[Jean-Ricner Bellegarde|Bellegarde]] {{žuti karton|71}} *[[Tom Edozie|Edozie]] {{gol|90+4}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|5}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{gol|56}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{žuti karton|90+9}} |stadion = [[Stadion Molineux]] |runda = 31 |lokacija = [[Wolverhampton]] |gledalaca = 29.843 |sudac = [[Paul Tierney (nogometni sudija)|Paul Tierney]] |ishod = N |iu=[[Declan Rice]] (ARS) |napomena=Utakmica je pomjerena zbog Arsenalovog sudjelovanja u finalu Engleskog Liga-kupa.}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. februar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |rezultat = 1–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562163 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Randal Kolo Muani|Kolo Muani]] {{gol|34}} *[[Archie Gray|Gray]] {{žuti karton|35}} *[[Yves Bissouma|Bissouma]] {{žuti karton|86}} |golovi2 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|27}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|32||61}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|47||90+4}} |stadion = [[Stadion Tottenham Hotspur]] |runda = 27 |lokacija = [[Tottenham]] |gledalaca = 61.439 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POB |iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. mart 2026. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562166 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|21}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|66}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|75}} |golovi2 = *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{gol|45+2|a.g.}} *[[Cole Palmer|Palmer]] {{žuti karton|59}} *[[Jorrel Hato|Hato]] {{žuti karton|65}} *[[Pedro Neto|Neto]] {{crveni karton|2|67|70}} *[[Enzo Fernández|Fernández]] {{žuti karton|79}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 28 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.296 |sudac =[[Darren England]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. mart 2026. |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562177 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Diego Gómez (Paragvajski nogometaš)|Gómez]] {{žuti karton|52}} *[[Olivier Boscagli|Boscagli]] {{žuti karton|80}} *[[Ferdi Kadıoğlu|Kadıoğlu]] {{žuti karton|82}} *[[Yasin Ayari|Ayari]] {{žuti karton|90+4}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|9}} *[[Cristian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|11}} |stadion = [[Stadion Falmer]] |runda = 29 |lokacija = [[Brighton and Hove]] |gledalaca = 31.575 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. mart 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562185 |tim2 = [[Everton FC|Everton]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|89}} *[[Max Dowman|Dowman]] {{gol|90+7}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 30 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.176 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POB |iu= [[Max Dowman]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. april 2026. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562205 |tim2 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|35|pen.}}, {{žuti karton|80}} |golovi2 = *[[Eli Junior Kroupi|Kroupi]] {{gol|17}}, {{žuti karton|79}} *[[Alex Scott (nogometaš, rođen 2003)|Scott]] {{gol|74}} *[[Adrien Truffert|Truffert]] {{žuti karton|77}} *[[James Hill (nogometaš, rođen, born 2002)|Hill]] {{žuti karton|90+6}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 32 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.210 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = POR |iu= [[Alex Scott (nogometaš, rođen 2003)|Alex Scott]] (BOU) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 19. april 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562221 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru]] |runda = 33 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. april 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562226 |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 34 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. maj 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562236 |tim2 = [[Fulham FC|Fulham]] |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 35 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. maj 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562254 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion London]] |runda = 36 |lokacija = [[Stratford, London|Stratford]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. maj 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562256 |tim2 = [[Burnley FC|Burnley]] |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 37 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 24. maj 2026. |vrijeme = 17:00 |historija = |tim1 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562267 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Selhurst Park]] |runda = 38 |lokacija = [[Selhurst]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} === FA kup === {{Glavni|FA kup 2025/2026.}} Kao klub iz Premijer lige, Arsenal je ušao u FA kup u trećem kolu, igrao je protiv drugoligaša [[Portsmouth FC|Portsmoutha]]. U četvrtom kolu Arsenal je ugostio [[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-discover-fa-cup-fourth-round-opponents|title=Arsenal to play Wigan in FA Cup fourth round|date=14. 1. 2026|website=Arsenal to play Wigan in FA Cup fourth round|language=en|access-date=12. 1. 2026}}</ref> U petom kolu Arsenal je gostovao kod [[Mansfield Town FC|Mansfield Towna]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mansfield-town-drawn-fa-cup-fifth-round|title=Mansfield Town drawn in FA Cup fifth round|date=18. 2. 2026|website=Mansfield Town drawn in FA Cup fifth round|language=en|access-date=16. 2. 2026}}</ref> U četvrtfinalu Arsenal je igrao u gostima protiv [[Southampton FC|Southamptona]]. {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. januar 2026. |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Portsmouth FC|Portsmouth]] |rezultat = 1–4 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cx2pkje7znet |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Colby Bishop|Bishop]] {{gol|3}} *[[Luke Le Roux|Le Roux]] {{žuti karton|55}} |golovi2 = *[[Andre Dozzell|Dozzell]] {{gol|8|a.g.}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|25||51||72}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{Penpromašaj}} 43' *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|45}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|68}} |stadion = [[Fratton Park]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Portsmouth]] |gledalaca = 20.611 |sudac = [[Tony Harrington]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. februar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cn0e377e218t |tim2 = [[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]] |golovi1 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|11}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|18}} *[[Jack Hunt (nogometaš)|Hunt]] {{gol|23|a.g.}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|27}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|82}} |golovi2 = *[[Owen Moxon|Moxon]] {{žuti karton|73}} *[[Will Aimson|Aimson]] {{žuti karton|83}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.996 |sudac = [[Tim Robinson (nogometni sudija)|Tim Robinson]] |ishod = POB |iu= [[Eberechi Eze]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. mart 2026. |vrijeme = 13:15 |historija = |tim1 = [[Mansfield Town FC|Mansfield Town]] |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj98rz2ypvdt |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Will Evans (nogometaš, rođen 1997)|Evans]] {{gol|50}} *[[Louis Reed|Reed]] {{žuti karton|60}} *[[Lucas Akins|Akins]] {{žuti karton|77}} *[[Stephen McLaughlin|McLaughlin]] {{žuti karton|80}} *[[Aaron Lewis (nogometaš)|Lewis]] {{žuti karton|90+2}} |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|41}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|66}}, {{žuti karton|74}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|70}} |stadion = [[Field Mill]] |runda = Peto kolo |lokacija = [[Mansfield]] |gledalaca = 9.260 |sudac = [[Thomas Bramall]] |ishod = POB |iu= [[Will Evans (nogometaš, rođen 1997)|Will Evans]] (MAN) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Southampton FC|Southampton]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c4gx7vpwpq9t |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ryan Manning|Manning]] {{žuti karton|27}} *[[Ross Stewart (nogometaš, rođen 1996)|Stewart]] {{gol|35}} *[[Shea Charles|Charles]] {{gol|85}} *[[Caspar Jander|Jander]] {{žuti karton|89}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|68}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Stadion St Mary's]] |runda = Četvrtina finala |lokacija = [[Southampton]] |gledalaca = 31.067 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POR |iu=[[Léo Scienza]] (SOU) }} === Engleski Liga-kup === {{Glavni|Engleski Liga-kup 2025/2026.}} Topnici su ušli u Engleski Liga-kup u trećem kolu kao jedna od ekipa Premijer lige koje sudjeluju u UEFA takmičenjima. Kao nositelji, izvučeni su u [[Vale Park|gostima]] ekipe [[Port Vale FC|Port Vale]] iz [[EFL League One|League One]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-third-round-opponents-confirmed|title=Port Vale drawn in Carabao Cup third round|date=16. 9. 2025|website=Port Vale drawn in Carabao Cup third round|language=en|access-date=15. 9. 2025}}</ref> U četvrtom kolu Arsenal je igrao na domaćem terenu protiv [[Brighton & Hove Albion FC|Brightona]]<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-fourth-round-opponents-drawn|title=Brighton drawn in Carabao Cup fourth round|date=1. 10. 2025|website=Brighton drawn in Carabao Cup fourth round|language=en|access-date=28. 9. 2025}}</ref> i u četvrtfinalu protiv [[Crystal Palace FC|Crystal Palacea]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-quarter-final-draw-made|title=Crystal Palace drawn in Carabao Cup quarter-finals|date=1. 11. 2025|website=Crystal Palace drawn in Carabao Cup quarter-finals|language=en|access-date=30. 10. 2025}}</ref> U polufinalu se sastaju Arsenal i [[Chelsea FC|Chelsea]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgeu]] u prvoj utakmici, a druga i odlučujuća utakmica igra se na [[Emirates Stadium|Emiratesu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-semi-final-draw-made|title=Carabao Cup semi-final draw made|date=27. 12. 2025|website=Carabao Cup semi-final draw made|language=en|access-date=24. 12. 2025}}</ref> U finalu se klub suočio s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]], koji je pokušao osvojiti takmičenje prvi put od 1993. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-face-man-city-carabao-cup-final|title=Arsenal to face Man City in Carabao Cup final|date=12. 2. 2026|website=Arsenal to face Man City in Carabao Cup final|language=en|access-date=8. 2. 2026}}</ref> Manchester City je bio bolji u finalu pobjedivši rezultatom 2−0.<ref>{{Cite web|url=https://efl.com/|title=Homepage|last=EFL|website=EFL|language=en|access-date=22. 3. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 24. septembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Port Vale FC|Port Vale]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2603058 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|8}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|86}} |stadion = [[Vale Park]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Stoke-on-Trent]] |gledalaca = 16.326 |sudac = Andrew Kitchen |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 29. oktobar 2025. |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2606487 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{gol|57}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|76}} |golovi2 = *[[Diego Coppola|Coppola]] {{žuti karton|34}} *[[Olivier Boscagli|Boscagli]] {{žuti karton|86}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.292 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2608196 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Maxence Lacroix|Lacroix]] {{gol|80|a.g.}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|89}} |golovi2 = *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{gol|90+5}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrtfinale |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = N |iu= |jedanaesterci=8–7 |jedanaesterci1= *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Declan Rice|Rice]] {{pengol}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{pengol}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{pengol}} *[[William Saliba|Saliba]] {{pengol}} |jedanaesterci2= *{{pengol}} [[Jean-Philippe Mateta|Mateta]] *{{pengol}} [[Justin Devenny|Devenny]] *{{pengol}} [[Will Hughes|Hughes]] *{{pengol}} [[Borna Sosa|Sosa]] *{{pengol}} [[Jefferson Lerma|Lerma]] *{{pengol}} [[Adam Wharton|Wharton]] *{{pengol}} [[Christantus Uche|Uche]] *{{Penpromašaj}} [[Maxence Lacroix|Lacroix]] }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2614884 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Estêvão Willian|Estêvão]] {{žuti karton|42}} *[[Marc Cucurella|Cucurella]] {{žuti karton|44}} *[[Alejandro Garnacho|Garnacho]] {{gol|57||83}} *[[Benoît Badiashile|Badiashile]] {{žuti karton|65}} *[[Pedro Neto|Neto]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|7}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{žuti karton|42}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|49}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|71}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|75}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|78}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|90+6}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = Polufinale (1. utakmica) |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 39.243 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB |iu= [[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2614886 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|90+7}} |golovi2 = *[[Liam Delap|Delap]] {{žuti karton|56}} *[[Malo Gusto|Gusto]] {{žuti karton|68}} *[[Estêvão Willian|Estêvão]] {{žuti karton|71}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Polufinale (uzvratna utakmica) |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.452 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POB |iu= |sveukupni rezultat=4–2}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. mart 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2625816 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|16}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|51}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|69}} |golovi2 = *[[Abdukodir Khusanov|Khusanov]] {{žuti karton|32}} *[[Nico O'Reilly|O'Reilly]] {{gol|60||64}} |stadion =[[Stadion Wembley]] |runda = Finale |lokacija = [[Wembley]] |gledalaca = 88.486 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POR |iu= [[Nico O'Reilly]] (MCI) }} === UEFA Liga prvaka === {{Glavni|UEFA Liga prvaka 2025/2026.}} ====Ligaška faza==== Arsenalov [[UEFA koeficijent|UEFA-in klupski koeficijent]] na kraju prethodne sezone bio je 98.000 bodova. Bili su u 2. šeširu za ždrijeb ligaške faze, koji je održan 28. augusta 2025. Arsenal je nasumično izvučen da igra protiv [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] i [[FC Inter Milano|Inter Milana]] (drugu sezonu zaredom) iz 1. šešira, [[Atlético Madrid]]a i [[Club Brugge KV|Club Bruggea]] iz 2. šešira, [[Olympiakos FC|Olympiakosa]] i [[SK Slavija Prag|Slavije Prag]] iz 3. šešira, te na kraju debitanta [[FK Kairat|Kairata]] i [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]] iz 4. šešira. =====Tabela ligaške faze===== <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Table |show_limit=5 |class_rules= |source=UEFA<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ |title=League phase table |publisher=[[UEFA]] |access-date=30. 8. 2025}}</ref> <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, BAY, LIV, TOT, BAR, CHE, SPO, MCI, RMA, INT, PAR, NEW, JUV, ATM, ATA, LEV, DOR, OLY, BRU, GAL, MON, QRB, BOD, BEN, MAR, PAF, USG, PSV, ATH, NAP, CPH, AJX, FRA, SLP, VIL, KAI <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_AJX=2 |draw_AJX=0 |loss_AJX=6 |gf_AJX=8 |ga_AJX=21<!--Ajax--> |win_ARS=8 |draw_ARS=0 |loss_ARS=0 |gf_ARS=23|ga_ARS=4 <!--Arsenal--> |win_ATA=4 |draw_ATA=1 |loss_ATA=3 |gf_ATA=10|ga_ATA=10<!--Atalanta--> |win_ATH=2 |draw_ATH=2 |loss_ATH=4 |gf_ATH=9 |ga_ATH=14<!--Athletic Bilbao--> |win_ATM=4 |draw_ATM=1 |loss_ATM=3 |gf_ATM=17|ga_ATM=15<!--Atlético Madrid--> |win_BAR=5 |draw_BAR=1 |loss_BAR=2 |gf_BAR=22|ga_BAR=14<!--Barcelona--> |win_LEV=3 |draw_LEV=3 |loss_LEV=2 |gf_LEV=13|ga_LEV=14<!--Bayer Leverkusen--> |win_BAY=7 |draw_BAY=0 |loss_BAY=1 |gf_BAY=22|ga_BAY=8 <!--Bayern Munich--> |win_BEN=3 |draw_BEN=0 |loss_BEN=5 |gf_BEN=10|ga_BEN=12<!--Benfica--> |win_BOD=2 |draw_BOD=3 |loss_BOD=3 |gf_BOD=14|ga_BOD=15<!--Bodø/Glimt--> |win_DOR=3 |draw_DOR=2 |loss_DOR=3 |gf_DOR=19|ga_DOR=17<!--Borussia Dortmund--> |win_CHE=5 |draw_CHE=1 |loss_CHE=2 |gf_CHE=17|ga_CHE=10<!--Chelsea--> |win_BRU=3 |draw_BRU=1 |loss_BRU=4 |gf_BRU=15|ga_BRU=17<!--Club Brugge--> |win_CPH=2 |draw_CPH=2 |loss_CPH=4 |gf_CPH=12|ga_CPH=21<!--Copenhagen--> |win_FRA=1 |draw_FRA=1 |loss_FRA=6 |gf_FRA=10|ga_FRA=21<!--Eintracht Frankfurt--> |win_GAL=3 |draw_GAL=1 |loss_GAL=4 |gf_GAL=9 |ga_GAL=11<!--Galatasaray--> |win_INT=5 |draw_INT=0 |loss_INT=3 |gf_INT=15|ga_INT=7 <!--Inter Milan--> |win_JUV=3 |draw_JUV=4 |loss_JUV=1 |gf_JUV=14|ga_JUV=10<!--Juventus--> |win_KAI=0 |draw_KAI=1 |loss_KAI=7 |gf_KAI=7 |ga_KAI=22<!--Kairat--> |win_LIV=6 |draw_LIV=0 |loss_LIV=2 |gf_LIV=20|ga_LIV=8 <!--Liverpool--> |win_MCI=5 |draw_MCI=1 |loss_MCI=2 |gf_MCI=15|ga_MCI=9 <!--Manchester City--> |win_MAR=3 |draw_MAR=0 |loss_MAR=5 |gf_MAR=11|ga_MAR=14<!--Marseille--> |win_MON=2 |draw_MON=4 |loss_MON=2 |gf_MON=8 |ga_MON=14<!--Monaco--> |win_NAP=2 |draw_NAP=2 |loss_NAP=4 |gf_NAP=9 |ga_NAP=15<!--Napoli--> |win_NEW=4 |draw_NEW=2 |loss_NEW=2 |gf_NEW=17|ga_NEW=7<!--Newcastle United--> |win_OLY=3 |draw_OLY=2 |loss_OLY=3 |gf_OLY=10|ga_OLY=14<!--Olympiacos--> |win_PAF=2 |draw_PAF=3 |loss_PAF=3 |gf_PAF=8 |ga_PAF=11<!--Pafos--> |win_PAR=4 |draw_PAR=2 |loss_PAR=2 |gf_PAR=21|ga_PAR=11<!--Paris Saint-Germain--> |win_PSV=2 |draw_PSV=2 |loss_PSV=4 |gf_PSV=16|ga_PSV=16<!--PSV Eindhoven--> |win_QRB=3 |draw_QRB=1 |loss_QRB=4 |gf_QRB=13|ga_QRB=21<!--Qarabağ--> |win_RMA=5 |draw_RMA=0 |loss_RMA=3 |gf_RMA=21|ga_RMA=12<!--Real Madrid--> |win_SLP=0 |draw_SLP=3 |loss_SLP=5 |gf_SLP=5 |ga_SLP=19<!--Slavia Prague--> |win_SPO=5 |draw_SPO=1 |loss_SPO=2 |gf_SPO=17|ga_SPO=11<!--Sporting CP--> |win_TOT=5 |draw_TOT=2 |loss_TOT=1 |gf_TOT=17|ga_TOT=7 <!--Tottenham Hotspur--> |win_USG=3 |draw_USG=0 |loss_USG=5 |gf_USG=8 |ga_USG=17<!--Union Saint-Gilloise--> |win_VIL=0 |draw_VIL=1 |loss_VIL=7 |gf_VIL=5 |ga_VIL=18<!--Villarreal--> <!--Team status--> |status_text_W=Osigurano doigravanje u play-offu (nosioci), ali se i dalje može automatski plasirati u osminu finala |status_text_X=Osigurano doigravanje u play-offu (nenosioci), ali se i dalje može automatski plasirati u osminu finala |status_text_Y=Ne mogu automatski proći u osminu finala, ali se i dalje mogu kvalificirati putem doigravanja (nosioci) |status_text_Z=Ne mogu automatski proći u osminu finala, ali se i dalje mogu kvalificirati putem doigravanja (nenosioci) <!--Team definitions--> |name_AJX={{ZD|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |name_ARS='''{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]''' |name_ATA={{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] |name_ATH={{ZD|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]] |name_ATM={{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |name_BAR={{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |name_LEV={{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |name_BAY={{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |name_BEN={{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]] |name_BOD={{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_DOR={{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |name_CHE={{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |name_BRU={{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |name_CPH={{ZD|DAN}} [[FC Copenhagen|Copenhagen]] |name_FRA={{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] |name_GAL={{ZD|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |name_INT={{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |name_JUV={{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |name_KAI={{ZD|KAZ}} [[FK Kairat|Kairat]] |name_LIV={{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI={{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MAR={{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |name_MON={{ZD|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |name_NAP={{ZD|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] |name_NEW={{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_OLY={{ZD|GRČ}} [[Olympiacos FC|Olympiacos]] |name_PAF={{ZD|KIP}} [[Pafos FC|Pafos]] |name_PAR={{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |name_PSV={{ZD|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] |name_QRB={{ZD|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |name_RMA={{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |name_SLP={{ZD|ČEŠ}} [[SK Slavia Prague|Slavia Prague]] |name_SPO={{ZD|POR}} [[Sporting CP]] |name_TOT={{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_USG={{ZD|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |name_VIL={{ZD|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16 |result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS |result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU |col_R16=green1 |text_R16=Prolazak u 1/8 finala (nosioci) |col_POS=blue1 |text_POS=Prolazak u play off nokaut faze (nosioci) |col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|Prolazak u play off nokaut faze (nenosioci)}} }}</onlyinclude> =====Statistika u ligaškoj fazi===== {{Fb_rs |dp=4 |dn=0 |di=0 |ddg=12 |dpg=3 |gp=4 |gn=0 |gi=0 |gdg=11 |gpg=1 }} =====Rezultati po kolima===== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | update=complete | header=Kolo | label1=Stadion | res1=[[Stadion San Mamés (2013)|A]]/[[Stadion Emirates|H]]/H/[[Fortuna Arena|A]]/H/[[Jan Breydel Stadium|A]]/[[San Siro|A]]/H | label2=Rezultat | res2=W/W/W/W/W/W/W/W | label3=Pozicija | pos3=7/5/4/2/1/1/1/1 | label4=Bodovi | pos4=3p/6p/9p/12p/15p/18p/21p/24p | color_W=green1|text_W=Pobjeda | color_D=yellow1|text_D=Nerješeno | color_L=red1|text_L=Izgubljeno | color_P=lightgrey|text_P=Otkazano | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1–8=green1|color_9–16=blue1|color_17–24=blue2 | source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/fixtures-results/ UEFA] }} =====Utakmice===== {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. septembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Athletic Bilbao]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045908/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Mikel Jauregizar|Jauregizar]] {{žuti karton|85}} |golovi2 = *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|7}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|72}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{žuti karton|85}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|87}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|90+1}} |stadion = [[Stadion San Mamés (2013)|San Mamés]] |runda = 1 |lokacija = [[Bilbao]], Španija |gledalaca = 51.059 |sudac = Donatas Rumšas ([[Nogometni savez Litvanije|Litvanija]]) |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) |ishod=POB}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. oktobar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045930 |tim2 = {{ZD|GRČ}} [[Olympiacos FC|Olympiacos]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|12}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|58}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|61}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|78}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90+2}} |golovi2 = *[[Gabriel Strefezza|Strefezza]] {{žuti karton|90}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 56.820 |sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) |ishod = POB |iu = [[Martin Ødegaard]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. oktobar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045940 |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |golovi1 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|38}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|57}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|64}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|67||70}} |golovi2 = *[[José María Giménez|Giménez]] {{žuti karton|33}} *[[Robin Le Normand|Le Normand]] {{žuti karton|75}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 3 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 59.200 |sudac = [[Davide Massa]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |ishod = POB |iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. novembar 2025. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[SK Slavia Prague|Slavia Prague]] {{ZD|ČEŠ}} |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045964 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Christos Zafiris|Zafiris]] {{žuti karton|70}} *[[David Douděra|Douděra]] {{žuti karton|83}} *[[Youssoupha Mbodji|Mbodji]] {{žuti karton|90+6}} |golovi2 = *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{žuti karton|24}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|32|pen.}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|37}}, {{gol|46||68}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|75}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|79}} |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Fortuna Arena]] |runda = 4 |lokacija = [[Prag]], Češka |gledalaca = |sudac = [[Aliyar Aghayev]] ([[Nogometni savez Azerbejdžana|Azerbejdžan]]) |ishod = POB |iu= [[Mikel Merino]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. novembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045986 |tim2 = {{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|22}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|69}} *[[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|74}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|77}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|80}} |golovi2 = *[[Dayot Upamecano|Upamecano]] {{žuti karton|23}} *[[Lennart Karl|Karl]] {{gol|32}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{žuti karton|43}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 58.780 |sudac = [[Marco Guida]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 10. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Club Brugge KV|Club Brugge]] {{ZD|BEL}} |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046007 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|25||47}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|56}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|65}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|68}} |stadion = [[Stadion Jan Breydel]] |runda = 6 |lokacija = [[Brugge]], Belgija |gledalaca = 26.464 |sudac = [[Sven Jablonski]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |ishod = POB |iu=[[Noni Madueke]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[FC Inter Milano|Inter Milano]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046012 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Petar Sučić|Sučić]] {{gol|18}} *[[Alessandro Bastoni|Bastoni]] {{žuti karton|72}} *[[Francesco Acerbi|Acerbi]] {{žuti karton|82}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|10||31}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|72}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|84}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|90+2}} |stadion = [[San Siro]] |runda = 7 |lokacija = [[Milano]], Italija |gledalaca = 72.649 |sudac = [[João Pinheiro (nogometni sudija)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) |ishod = POB |iu= [[Gabriel Jesus]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046034 |tim2 = {{ZD|KAZ}} [[FK Kairat|Kairat]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|3}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|6}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|15}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|36}} |golovi2 = *[[Jorginho (nogometaš, rođen 1997)|Jorginho]] {{gol|7|pen.}}, {{žuti karton|69}} *[[Ricardinho (nogometaš, rođen 2001)|Ricardinho]] {{gol|90+4}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 8 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 50.200 |sudac = [[Urs Schnyder]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) |ishod = POB |iu= [[Kai Havertz]] (ARS) }} ====Nokaut faza==== =====Osmina finala===== Kao rezultat prvog mjesta u ligaškoj fazi, Arsenal je bio nositelj za ždrijeb osmine finala, koji se održao 27. februara 2026., a uzvratnu utakmicu igrali su kod kuće. Prvi put od 2002. godine Arsenal je igrao protiv njemačkog Bayer Leverkusena.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/bayer-leverkusen-drawn-champions-league-last-16|title=Bayer Leverkusen drawn in Champions League last 16|date=1. 3. 2026|website=Bayer Leverkusen drawn in Champions League last 16|language=en|access-date=27. 2. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. mart 2026. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048054/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Robert Andrich|Andrich]] {{žuti karton|2}}, {{gol|46}} *[[Ernest Poku|Poku]] {{žuti karton|58}} *[[Exequiel Palacios|Palacios]] {{žuti karton|63}} *[[Álex Grimaldo|Grimaldo]] {{žuti karton|90+4}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|26}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|69}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|89|pen.}}, {{žuti karton|90+4}} |stadion = [[BayArena]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Leverkusen]], Njemačka |gledalaca = 30.210 |sudac = [[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) |ishod = N |iu= [[Robert Andrich]] (LEV) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. mart 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048062/ |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |golovi1 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|36}} *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|63}} |golovi2 = *[[Exequiel Palacios|Palacios]] {{žuti karton|46}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 57.537 |sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) |sveukupni rezultat=3–1 }} =====Četvrtina finala===== Ždrijeb za četvrtfinale automatski je određen nakon ždrijeba osmine finala 27. februara 2026. Nakon što je [[Sporting CP|Sporting]] prevladao zaostatak od tri gola iz prve utakmice protiv [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimta]], Arsenal je izvučen da igra protiv portugalskog prvaka treći put u posljednje četiri evropske kampanje. Zbog višeg plasmana, klub je uzvratnu utakmicu igrao kod kuće.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/who-will-arsenal-face-ucl-quarter-finals|title=Who will Arsenal face in the UCL quarter-finals?|date=22. 3. 2026|website=Who will Arsenal face in the UCL quarter-finals?|language=en|access-date=18. 3. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Sporting CP|Sporting]] {{ZD|POR}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048066/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Hidemasa Morita|Morita]] {{žuti karton|31}} |golovi2 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|90+1}} |stadion = [[Estádio José Alvalade]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Lisabon]], Portugal |gledalaca = 50.804 |sudac = [[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Daniel Siebert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |ishod = POB |iu= [[David Raya]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048068/ |tim2 = {{ZD|POR}} [[Sporting CP|Sporting]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Maximiliano Araújo|Araújo]] {{žuti karton|79}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 58.249 |sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) |ishod = N |iu= [[Martin Zubimendi]] (ARS) |sveukupni rezultat= 1–0 }} =====Polufinale===== Ždrijeb za polufinale automatski je određen nakon ždrijeba četvrtfinala 27. februara 2026. Arsenal će se po drugi put u takmičenju suočiti s [[Atlético Madrid|Atlético Madridom]] (nakon domaće pobjede od 4–0 u ligaškoj fazi), nakon što su u prethodnom kolu pobijedili španjolskog rivala [[FC Barcelona|Barcelonu]] ukupnim rezultatom 3–2. Zbog višeg plasmana, klub će ponovno igrati uzvratnu utakmicu kod kuće.{{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 29. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Atlético Madrid]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048071/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Metropolitano]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Madrid]], Španija |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. maj 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = |izvještaj = |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= |sveukupni rezultat= }} == Reference == <references responsive="" />{{Arsenal FC}}{{Arsenal FC sezone}} [[Kategorija:Sezone Arsenala FC]] 1zx2b7qbxie0a5cdclm213hqw5wroh9 0 527795 3830744 3830666 2026-04-17T12:47:52Z AnToni 2325 3830744 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kim Seon-su | slika = 2020-01-11_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_1X7A4780_by_Stepro.jpg | puno ime = Kim Seon-su | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|06|03}} | mjesto rođenja = [[Muju]], [[Južna Koreja]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2005/2006.|2005/06.]] | pobjede EK ='''0''' | plasman EK ='''97.''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) | pobjede EK štafeta= 0 | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 13. 11. 2025. }} '''Kim Seon-su''', ({{lang-ko|김선수}}) rođena 3. juna 1989. u [[Muju]]u, je nekadašnja [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka. == Biografija == === Karijera === ==== Olimpijske igre ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|84]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|83]] | | | | |} Kim je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 83-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 4:33.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške]] biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] nije nastupila. ==== Svjetska prvenstva ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|87]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|83]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|102]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|26]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|98]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|24]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|22]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|79]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|21]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|91]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|23]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:45.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 21-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Park Ji-ae]], [[Ana Frolina|Anom Frolinom]] i [[Ko Eun-jung]]. ==== Svjetski kup ==== Prvi nastup Kim Seon-su u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] 9. marta 2006. osvojila je 85-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km. Najbolji rezultat joj je bilo 67-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] 16. marta 2006. u [[Kontiolahtij]]u, u trci na 7,5&nbsp;km; a u štafetnim utrkama zadnje 16-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Oberhof]]u 3. januara 2007. zajedno s [[Chu Kyoung-Mi]], [[Mun Ji-Hee]] i [[Kim Mi-Seon]]. ==== Prestanak karijere ==== {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|715}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kim, Seon-su}} [[Kategorija:Biografije, Muju]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Učesnici Zimskih olimpijskih igara 2022.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] 7rs2tgun5zf02dm50qcnscozd7pihd1 3830745 3830744 2026-04-17T12:51:10Z AnToni 2325 3830745 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kim Seon-su | slika = 2020-01-11_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_1X7A4780_by_Stepro.jpg | puno ime = Kim Seon-su | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|06|03}} | mjesto rođenja = [[Muju]], [[Južna Koreja]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2005/2006.|2005/06.]] | pobjede EK ='''0''' | plasman EK ='''97.''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) | pobjede EK štafeta= 0 | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 13. 11. 2025. }} '''Kim Seon-su''', ({{lang-ko|김선수}}) rođena 3. juna 1989. u [[Muju]]u, je nekadašnja [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka. == Biografija == === Karijera === ==== Olimpijske igre ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|84]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|83]] | | | | |} Kim je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 83-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 4:33.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške]] biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] nije nastupila. ==== Svjetska prvenstva ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|87]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|83]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|102]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|26]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|98]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|24]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|22]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|79]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|21]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|91]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|23]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:45.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 21-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Park Ji-ae]], [[Ana Frolina|Anom Frolinom]] i [[Ko Eun-jung]]. ==== Svjetski kup ==== Prvi nastup Kim Seon-su u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] 9. marta 2006. osvojila je 85-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km. Najbolji rezultat joj je bilo 67-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] 16. marta 2006. u [[Kontiolahtij]]u, u trci na 7,5&nbsp;km; a u štafetnim utrkama zadnje 16-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Oberhof]]u 3. januara 2007. zajedno s [[Chu Kyoung-Mi]], [[Mun Ji-Hee]] i [[Kim Mi-Seon]]. ==== Prestanak karijere ==== {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|715}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kim, Seon-su}} [[Kategorija:Biografije, Muju]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Učesnici Zimskih olimpijskih igara 2022.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] evvhga76q6eartdd47v9s7q9gnuatga 3830746 3830745 2026-04-17T12:51:47Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3830746 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kim Seon-su | slika = 2020-01-11_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_1X7A4780_by_Stepro.jpg | puno ime = Kim Seon-su | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|06|03}} | mjesto rođenja = [[Muju]], [[Južna Koreja]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2005/2006.|2005/06.]] | pobjede EK ='''0''' | plasman EK ='''97.''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) | pobjede EK štafeta= 0 | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 13. 11. 2025. }} '''Kim Seon-su''', ({{lang-ko|김선수}}) rođena 3. juna 1989. u [[Muju]]u, je nekadašnja [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka. == Biografija == === Karijera === ==== Olimpijske igre ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|84]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|83]] | | | | |} Kim je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 83-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 4:33.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške]] biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] nije nastupila. ==== Svjetska prvenstva ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|87]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|83]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|102]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|26]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|98]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|22]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|79]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|21]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|91]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|23]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:45.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 21-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Park Ji-ae]], [[Ana Frolina|Anom Frolinom]] i [[Ko Eun-jung]]. ==== Svjetski kup ==== Prvi nastup Kim Seon-su u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] 9. marta 2006. osvojila je 85-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km. Najbolji rezultat joj je bilo 67-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] 16. marta 2006. u [[Kontiolahtij]]u, u trci na 7,5&nbsp;km; a u štafetnim utrkama zadnje 16-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Oberhof]]u 3. januara 2007. zajedno s [[Chu Kyoung-Mi]], [[Mun Ji-Hee]] i [[Kim Mi-Seon]]. ==== Prestanak karijere ==== {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|715}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kim, Seon-su}} [[Kategorija:Biografije, Muju]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Učesnici Zimskih olimpijskih igara 2022.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] c3bp93rvjry6avvb82x9ipumm5ujsc7 3830747 3830746 2026-04-17T12:53:09Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3830747 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kim Seon-su | slika = 2020-01-11_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_1X7A4780_by_Stepro.jpg | puno ime = Kim Seon-su | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|06|03}} | mjesto rođenja = [[Muju]], [[Južna Koreja]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2005/2006.|2005/06.]] | pobjede EK ='''0''' | plasman EK ='''97.''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) | pobjede EK štafeta= 0 | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 13. 11. 2025. }} '''Kim Seon-su''', ({{lang-ko|김선수}}) rođena 3. juna 1989. u [[Muju]]u, je nekadašnja [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka. == Biografija == === Karijera === ==== Olimpijske igre ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|84]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|83]] | | | | |} Kim je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 83-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 4:33.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške]] biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] nije nastupila. ==== Svjetska prvenstva ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|87]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|83]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|102]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|26]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|98]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|22]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|79]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|91]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|23]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:45.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 21-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Park Ji-ae]], [[Ana Frolina|Anom Frolinom]] i [[Ko Eun-jung]]. ==== Svjetski kup ==== Prvi nastup Kim Seon-su u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] 9. marta 2006. osvojila je 85-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km. Najbolji rezultat joj je bilo 67-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] 16. marta 2006. u [[Kontiolahtij]]u, u trci na 7,5&nbsp;km; a u štafetnim utrkama zadnje 16-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Oberhof]]u 3. januara 2007. zajedno s [[Chu Kyoung-Mi]], [[Mun Ji-Hee]] i [[Kim Mi-Seon]]. ==== Prestanak karijere ==== {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|715}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kim, Seon-su}} [[Kategorija:Biografije, Muju]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Učesnici Zimskih olimpijskih igara 2022.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] t9t67vvm9lmeyugo9rz2j93suribh22 3830749 3830747 2026-04-17T12:54:06Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3830749 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kim Seon-su | slika = 2020-01-11_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_1X7A4780_by_Stepro.jpg | puno ime = Kim Seon-su | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|06|03}} | mjesto rođenja = [[Muju]], [[Južna Koreja]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2005/2006.|2005/06.]] | pobjede EK ='''0''' | plasman EK ='''97.''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) | pobjede EK štafeta= 0 | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 13. 11. 2025. }} '''Kim Seon-su''', ({{lang-ko|김선수}}) rođena 3. juna 1989. u [[Muju]]u, je nekadašnja [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka. == Biografija == === Karijera === ==== Olimpijske igre ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|84]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|83]] | | | | |} Kim je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 83-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 4:33.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške]] biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] nije nastupila. ==== Svjetska prvenstva ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|87]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|83]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|102]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|26]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|98]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|79]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|91]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|23]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:45.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 21-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Park Ji-ae]], [[Ana Frolina|Anom Frolinom]] i [[Ko Eun-jung]]. ==== Svjetski kup ==== Prvi nastup Kim Seon-su u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] 9. marta 2006. osvojila je 85-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km. Najbolji rezultat joj je bilo 67-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] 16. marta 2006. u [[Kontiolahtij]]u, u trci na 7,5&nbsp;km; a u štafetnim utrkama zadnje 16-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Oberhof]]u 3. januara 2007. zajedno s [[Chu Kyoung-Mi]], [[Mun Ji-Hee]] i [[Kim Mi-Seon]]. ==== Prestanak karijere ==== {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|715}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kim, Seon-su}} [[Kategorija:Biografije, Muju]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Učesnici Zimskih olimpijskih igara 2022.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] o2qdysl7chzqqib8qvx87byj4yrgnxd 3830750 3830749 2026-04-17T12:55:01Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3830750 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kim Seon-su | slika = 2020-01-11_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_1X7A4780_by_Stepro.jpg | puno ime = Kim Seon-su | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|06|03}} | mjesto rođenja = [[Muju]], [[Južna Koreja]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2005/2006.|2005/06.]] | pobjede EK ='''0''' | plasman EK ='''97.''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) | pobjede EK štafeta= 0 | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 13. 11. 2025. }} '''Kim Seon-su''', ({{lang-ko|김선수}}) rođena 3. juna 1989. u [[Muju]]u, je nekadašnja [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka. == Biografija == === Karijera === ==== Olimpijske igre ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|84]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|83]] | | | | |} Kim je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 83-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 4:33.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške]] biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] nije nastupila. ==== Svjetska prvenstva ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|87]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|83]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|102]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|26]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|98]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|79]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|91]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|23]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:45.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 21-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Park Ji-ae]], [[Ana Frolina|Anom Frolinom]] i [[Ko Eun-jung]]. ==== Svjetski kup ==== Prvi nastup Kim Seon-su u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] 9. marta 2006. osvojila je 85-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km. Najbolji rezultat joj je bilo 67-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] 16. marta 2006. u [[Kontiolahtij]]u, u trci na 7,5&nbsp;km; a u štafetnim utrkama zadnje 16-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Oberhof]]u 3. januara 2007. zajedno s [[Chu Kyoung-Mi]], [[Mun Ji-Hee]] i [[Kim Mi-Seon]]. ==== Prestanak karijere ==== {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|715}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kim, Seon-su}} [[Kategorija:Biografije, Muju]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Učesnici Zimskih olimpijskih igara 2022.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] hds4rdu0zjwivfep0qxz0oz14zdd0vd 3830751 3830750 2026-04-17T12:55:59Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3830751 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kim Seon-su | slika = 2020-01-11_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_1X7A4780_by_Stepro.jpg | puno ime = Kim Seon-su | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|06|03}} | mjesto rođenja = [[Muju]], [[Južna Koreja]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2005/2006.|2005/06.]] | pobjede EK ='''0''' | plasman EK ='''97.''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) | pobjede EK štafeta= 0 | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 13. 11. 2025. }} '''Kim Seon-su''', ({{lang-ko|김선수}}) rođena 3. juna 1989. u [[Muju]]u, je nekadašnja [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka. == Biografija == === Karijera === ==== Olimpijske igre ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|84]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|83]] | | | | |} Kim je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 83-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 4:33.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške]] biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] nije nastupila. ==== Svjetska prvenstva ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|87]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|83]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|102]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|26]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|98]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|79]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|91]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:45.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 21-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Park Ji-ae]], [[Ana Frolina|Anom Frolinom]] i [[Ko Eun-jung]]. ==== Svjetski kup ==== Prvi nastup Kim Seon-su u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] 9. marta 2006. osvojila je 85-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km. Najbolji rezultat joj je bilo 67-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] 16. marta 2006. u [[Kontiolahtij]]u, u trci na 7,5&nbsp;km; a u štafetnim utrkama zadnje 16-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Oberhof]]u 3. januara 2007. zajedno s [[Chu Kyoung-Mi]], [[Mun Ji-Hee]] i [[Kim Mi-Seon]]. ==== Prestanak karijere ==== {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|715}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kim, Seon-su}} [[Kategorija:Biografije, Muju]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Učesnici Zimskih olimpijskih igara 2022.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] 27ny5883gd98hz8bdogapy5etggswri 3830752 3830751 2026-04-17T12:57:05Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3830752 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kim Seon-su | slika = 2020-01-11_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_1X7A4780_by_Stepro.jpg | puno ime = Kim Seon-su | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|06|03}} | mjesto rođenja = [[Muju]], [[Južna Koreja]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2005/2006.|2005/06.]] | pobjede EK ='''0''' | plasman EK ='''97.''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) | pobjede EK štafeta= 0 | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 13. 11. 2025. }} '''Kim Seon-su''', ({{lang-ko|김선수}}) rođena 3. juna 1989. u [[Muju]]u, je nekadašnja [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka. == Biografija == === Karijera === ==== Olimpijske igre ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|84]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|83]] | | | | |} Kim je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 83-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 4:33.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške]] biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] nije nastupila. ==== Svjetska prvenstva ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|87]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|83]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|102]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|98]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|79]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|91]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:45.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 21-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Park Ji-ae]], [[Ana Frolina|Anom Frolinom]] i [[Ko Eun-jung]]. ==== Svjetski kup ==== Prvi nastup Kim Seon-su u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] 9. marta 2006. osvojila je 85-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km. Najbolji rezultat joj je bilo 67-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] 16. marta 2006. u [[Kontiolahtij]]u, u trci na 7,5&nbsp;km; a u štafetnim utrkama zadnje 16-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Oberhof]]u 3. januara 2007. zajedno s [[Chu Kyoung-Mi]], [[Mun Ji-Hee]] i [[Kim Mi-Seon]]. ==== Prestanak karijere ==== {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|715}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kim, Seon-su}} [[Kategorija:Biografije, Muju]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Učesnici Zimskih olimpijskih igara 2022.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] 6l9ytof6rqlxsnkiy5uepwsx6me03n2 4 531580 3830817 3830582 2026-04-17T19:02:47Z AnToni 2325 3830817 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]] '''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih. == Doprinosi == == Nagrade == === Međunarodne nagrade === Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima: * 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 € * 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 € * 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 € * 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 € * 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 € Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade. == Lokalni projekat == U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena. === Pravila === Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: * Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova * Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika * Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026. * Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci * Članak treba da bude u okviru teme * Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. * Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. === Organizatori === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] * urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]] === Žiri === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] === Nagrade === * 1. nagrada * 2. nagrada * 3. nagrada ... === Članci === <div style="text-align:center;"> {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}} </div> Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon: <nowiki>{{Šablon:CEE žene 2026.}}</nowiki> na SZR o novom članku. {{Stubičasti dijagram | naslov = CEE žene 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 150 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=89 |ime_stuba2= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=115 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=50 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=1 |ime_stuba6= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]|boja_stuba6=#a8e6c4|cifra_stuba6=10 |ime_stuba7= Potrebno <br><small><small>(300)</small></small> |boja_stuba7=red|cifra_stuba7=35 }} 9bfrbwi6ctcso04xw3bwwd220etvewh 0 531878 3830898 3823094 2026-04-18T10:46:30Z Srđan 73336 3830898 wikitext text/x-wiki {{Islam i druge religije}} '''Iskustva muslimanskih žena''' ({{Jez-ar|مسلمات Muslimāt}}, jednina {{Jez-ar|مسلمة}}, Muslimah) uveliko se razlikuju između i unutar različitih društava zbog [[Kultura|kulture]] i vrijednosti koje su često prethodile uvođenju [[islam]]a u određene regije svijeta.<ref name="Siraj 2011">{{cite journal |last=Siraj |first=Asifa |date=oktobar 2011 |title=Meanings of modesty and the hijab amongst Muslim women in Glasgow, Scotland |journal=[[Gender, Place & Culture|Gender, Place & Culture: A Journal of Feminist Geography]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=18 |issue=6 |pages=716–731 |doi=10.1080/0966369X.2011.617907 |issn=1360-0524 |s2cid=144326780 |doi-access=free }}</ref><ref name=bodman>{{cite book|title=Women in Muslim Societies: Diversity Within Unity|editor=Herbert L. Bodman |editor2=Nayereh Esfahlani Tohidi|url=https://books.google.com/books?id=PFzdA2Hini4C&pg=PA2|pages=2–3|publisher=Lynne Rienner Publishers|year=1998|isbn=978-1-55587-578-7 }}</ref> Istovremeno, njihova pripadnost islamu je zajednički faktor koji u različitoj mjeri utiče na njihove živote i daje im zajednički identitet koji može poslužiti za premošćivanje širokih kulturnih, društvenih i ekonomskih razlika između muslimanki.<ref name="Siraj 2011"/><ref name=bodman /><ref>{{Cite book|last1=Ibrahim|first1=I. A.|url=https://books.google.com/books?id=MgbVSWaX8KEC|title=A Brief Illustrated Guide to Understanding Islam|last2=Abu-Harb|first2=Ibrahim Ali Ibrahim|date=1997|publisher=Darussalam|isbn=978-9960-34-011-1|language=en}}</ref> Među utjecajima koji su odigrali važnu ulogu u definisanju društvenog, pravnog, duhovnog i kosmološkog statusa žena tokom islamske historije su sveti spisi islama: [[Kur'an]];<ref name="Bouhdiba 2008">{{cite book |author-last=Bouhdiba |author-first=Abdelwahab |author-link=Abdelwahab Bouhdiba |year=2008 |chapter=The eternal and Islamic feminine |chapter-url=https://books.google.com/books?id=sIRsgQ5639oC&pg=PA19 |title=Sexuality in Islam |location=London and New York |publisher=[[Routledge]] |edition=1st |pages=19–30 |isbn=9780415439152}}</ref> [[hadis]], koji su tradicije koje se odnose na djela i aforizme pripisane islamskom [[Poslanici u islamu|poslaniku]] [[Muhammed]]u i njegovim [[ashabi]]ma;<ref>{{cite book|title=The Concise Encyclopaedia of Islam|last=Glassé|first=Cyril|publisher=Stacey International|year=1989|location=London|pages=141–143}}</ref> [[idžma]], što je naučni konsenzus, izričit ili prećutan, o pravnom pitanju;<ref name="Glassé 1989 182">{{cite book|title=The Concise Encyclopaedia of Islam|last=Glassé|first=Cyril|publisher=Stacey International|year=1989|location=London|page=182}}</ref> [[kijas]], princip po kojem se zakoni Kur'ana i [[sunnet]]a ili poslanikovog običaja primjenjuju na situacije koje nisu eksplicitno obuhvaćene s ova dva izvora zakonodavstva;<ref>{{cite book|title=The Concise Encyclopaedia of Islam|last=Glassé|first=Cyril|publisher=Stacey International|year=1989|location=London|page=325}}</ref> i [[fetva]], neobavezujuća objavljena mišljenja ili odluke u vezi s vjerskom doktrinom ili pravnim pitanjima. U islamskom shvatanju, [[Dijete|djeca]] se ne smatraju odgovornima; rodne uloge, obaveze ili ograničenja postaju jasne kada osoba dostigne zrelost. Islam smatra [[Muškarac|muškarce]] i [[Žena|žene]] inherentno različitim (iako jednakim na duhovnom nivou), te stoga imaju različite odgovornosti; ispunjavanje ovih odgovornosti je glavni dio islamskog koncepta [[Pravda|pravde]].<ref>"The West considered the political, social and economic rights as the meticulous standard that would determine the comprehensive equality between men and women as human beings. On the contrary Islam declares that all human beings are equal considering the status, preferment and dignity but determine the different responsibilities of male and female. Because the responsibilities must take into consideration of varying natural inclinations and affinity of individuals, so that Islam determine and prefer the concept of ‘justice’ rather than ‘equality’." {{Cite web|title=Concept of Gender equality in Islam|url=https://www.researchgate.net/publication/331303711|access-date=10. 2. 2022|website=ResearchGate|language=en|archive-date=1. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221101082136/https://www.researchgate.net/publication/331303711|url-status=live}}</ref> Žene su dužne obavljati sve dužnosti muslimanskog vjernika, uključujući i ispunjavanje vjerskih tradicija, posebno [[Hadž|hodočašća u Meku]], osim nekih vjerskih dužnosti poput [[Džuma-namaz|molitve petkom]]. Islamska kultura označila je pokret ka oslobođenju i jednakosti žena, budući da prethodne arapske kulture nisu omogućavale ženama takve slobode. Muhammed je tražio savjet od žena i uzimao u obzir njihova mišljenja, posebno u vezi s Kur'anom. Ženama je bilo dozvoljeno da se mole s muškarcima, učestvuju u komercijalnim interakcijama i igraju ulogu u obrazovanju. Jedna od Muhammedovih žena, [[Aiša bint Ebu-Bekr|Aiša]], igrala je značajnu ulogu u medicini, historiji i retorici. Međutim, žene nisu imale vjerske titule, ali su neke imale političku moć sa svojim muževima ili samostalno. Historijska uloga žena u islamu povezana je s društvenim [[Patrijarhat|patrijarhalnim]] idealima, a ne sa stvarnim vezama s Kur'anom. Pitanje žena u islamu postaje sve češća tema rasprave u modernom društvu.<ref>{{Cite web|url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2510|archive-url=https://web.archive.org/web/20100622060604/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2510|url-status=dead|archive-date=22. 6. 2010|title=Women and Islam – Oxford Islamic Studies Online|website=www.oxfordislamicstudies.com}}</ref> Dodatni utjecaji uključuju predislamske kulturne tradicije; sekularni zakoni, koji su u potpunosti prihvaćeni u islamu sve dok direktno ne proturječe islamskim propisima;<ref>{{cite book|title=The Heart of Islam: Enduring Values for Humanity|last=Nasr|first=Seyyed Hossein|publisher=HarperOne|year=2004|isbn=978-0-06-073064-2|location=New York|pages=121–122}}</ref> vjerske vlasti, uključujući agencije pod kontrolom vlade poput indonezijskog Vijeća ulema i turskog Dijaneta;<ref>{{cite web|url=https://www.csmonitor.com/2005/0427/p04s01-woeu.html|title=In Turkey, Muslim women gain expanded religious authority|last=Schleifer|first=Yigal|date=27. 4. 2005|website=The Christian Science Monitor|access-date=10. 6. 2015|archive-date=7. 5. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050507043011/http://www.csmonitor.com/2005/0427/p04s01-woeu.html|url-status=live}}</ref> i duhovni učitelji, koji su posebno istaknuti u [[Tesavuf|islamskom misticizmu]] ili sufizmu. Mnogi od ovih potonjih, uključujući srednjovjekovnog muslimanskog filozofa [[Ibn Arebi]]ja, i sami su napisali tekstove koji su razjasnili metafizičku simboliku ženskog principa u islamu.<ref>{{Cite book|title=The Tao of Islam: A Sourcebook on Gender Relationships in Islamic Thought|last=Murata|first=Sachiko|publisher=State University of New York Press|year=1992|isbn=978-0-7914-0914-5|location=Albany|pages=188–202}}</ref> == Interakcije i izvori prava == U predislamskoj arapskoj kulturi, [[brak]] se uglavnom sklapao u skladu sa širim potrebama plemena i zasnivao se na potrebi za stvaranjem saveza unutar plemena i s drugim plemenima. Djevičanstvo u vrijeme braka naglašavano je kao plemenska čast.<ref>Amira Sonbol, ''Rise of Islam: 6th to 9th century'', Encyclopedia of Women and Islamic Cultures</ref> Historičar [[William Montgomery Watt]] navodi da su svi Muhammedovi brakovi imali politički aspekt jačanja prijateljskih odnosa i da su se zasnivali na predislamskom arapskom običaju.<ref>Watt (1956), {{p.|287}}.</ref> [[File:PLATE8CX.jpg|thumb|Rane nošnje (slobodnih) [[Arapi|Arapkinja]]; mogu pružiti tragove u razumijevanju nekih od Kur'anskih naglasaka vezanih za [[urf]], kao što su [[Naređivanje dobra i sprečavanje zla|ma'ruf i munkar]], kao i [[sunnet]] i [[bidah]] o preferiranom ženskom odijevanju. {{refn|group=note|Ajet koji pokazuje da Kur'an nije previše zaokupljen formom nalazi se u suri [[El-A'raf]]-2.6; "O O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeću koja će pokrivati stidna mjesta vaša, a i raskošna odijela, ali, odjeća čestitosti, to je ono najbolje. – To su neki Allahovi dokazi da bi se oni opametili." }}{{refn|group=note|Sunnet je prvobitno značio tradiciju koja nije sadržavala definiciju dobra i zla. Kasnije su se "dobre tradicije" počele nazivati ​​sunnetom i uspostavljen je koncept "Poslanikovog sunneta".<ref name="Juynboll">{{Cite encyclopedia |last=Juynboll |first=G. H. A. |date=1997 |title=Sunna |encyclopedia=Encyclopaedia of Islam |edition=2nd |publisher=Brill |editor1-first=P. |editor1-last=Bearman |editor2-first=Th. |editor2-last=Bianquis |editor3-first=C. E. |editor3-last=Bosworth |editor4-first=E. |editor4-last=van Donzel |editor5-first=W. P. |editor5-last=Heinrichs |volume=9 |pages=878–879}}</ref>}}]] === Primarni === Žene ([[Sura]] [[En-Nisa]])<ref>{{cite web |url=http://www.sacred-texts.com//isl/pick/004.htm |title=The Meaning of the Glorious Qur'ân,: 4. an-Nisa': Women |publisher=Sacred-texts.com |access-date=24. 5. 2016 |archive-date=8. 11. 2001 |archive-url=https://web.archive.org/web/20011108201633/http://www.sacred-texts.com//isl/pick/004.htm |url-status=live }}</ref> je četvrto poglavlje Kur'ana. Naslov sure potiče od brojnih referenci na žene kroz cijelo poglavlje,<ref name="Haleem, M. A. S 2008">Haleem, M. A. S. Abdel. ''The Qur'an''. New York: Oxford University Press, 2008. Print.</ref> uključujući [[ajet]]e 4:34[18]: 4:34  i 4:127—4:130.<ref name="Quran 4 U">{{cite web |url=http://www.quran4u.com/Tafsir%20Ibn%20Kathir/004%20Nisa.htm |title=Tafsir Ibn Kathir (English): Surah Al Nisa |work=Quran 4 U |author=Ibn Kathir |publisher=[[Tafsir]] |access-date=27. 12. 2019 |author-link=Ibn Kathir |archive-date=30. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100430211757/http://www.quran4u.com/Tafsir%20Ibn%20Kathir/004%20Nisa.htm |url-status=live }}</ref>{{rp|4:34}} i 4:127—4:130.<ref name="Quran 4 U" />{{rp|4:127–130}} Kur'an sadrži neke ajete koje islamski modernizam predstavlja kao naglašavanje jednakosti muškaraca i žena; da muškarci i žene imaju moralnu slobodu djelovanja i da će oboje dobiti svoje nagrade u zagrobnom životu.<ref>{{cite book|editor=Mustafa Shah and Muhammad Abdel Haleem|title=The Oxford Handbook of Qur'anic Studies|chapter=Women and the Qur'an|author=Asma Afsaruddin|year=2020|quote=this Qur'anic verse took an unequivocal position: women and men have equal moral and spiritual agency in their quest for the good and righteous life in this world for which they reap identical rewards in the afterlife;|page=527|publisher=[[Oxford University Press]]}}</ref> <blockquote>Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat, i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha – Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio. (Kur'an 33:35).</blockquote> Unutar [[Sunitski islam|sunitskog islama]], ženama se pruža niz smjernica propisanih Kur'anom i hadiskom literaturom, kako ih shvaća [[fikh]] (islamska jurisprudencija), kao i prema tumačenjima izvedenim iz hadisa, oko kojih se većina sunitskih muslimanskih učenjaka složila kao autentičnih bez sumnje na osnovu hadiskih studija.<ref name="yvon">Haddad and Esposito, (1998), Islam, Gender, and Social Change, Oxford University Press, {{pp.|xii|xx}}.</ref><ref>Stowasser, B. F. (1994). Women in the Qur'an, Traditions, and Interpretation. Oxford University Press</ref> Kur'anska tumačenja i njihova primjena oblikovani su historijskim kontekstom muslimanskog svijeta u vrijeme kada su napisana.<ref name="yvon" /> === Sekundarni === Gore navedeni primarni izvori utjecaja na žene islama možda se ne bave svakom zamislivom situacijom tokom vremena. To je dovelo do razvoja jurisprudencije i vjerskih škola s islamskim učenjacima koji su se pozivali na resurse kao što su identifikacija autentičnih dokumenata, interne diskusije i uspostavljanje konsenzusa kako bi se pronašao ispravan vjerski odobreni tok djelovanja za muslimane.<ref name="Motahhari, 1983">Motahhari, Morteza (1983). Jurisprudence and Its Principles, translator:Salman Tawhidi, {{ISBN|0-940368-28-5}}.</ref><ref name="Kamali, Mohammad Hashim 1991">Kamali, Mohammad Hashim. Principles of Islamic Jurisprudence, Cambridge: Islamic Text Society, 1991. {{ISBN|0-946621-24-1}}</ref> Ovo su činili sekundarne izvore utjecaja za žene. Među njima su [[Idžma]]', [[kijas]], [[idžtihad]] i drugi, ovisno o sekti i odgovarajućim školama islamskog prava. U sekundarne izvore spadaju i fetve, koje muslimanski svećenici često široko distribuiraju, usmeno ili pismeno, masama na lokalnom jeziku i opisuju ponašanje, uloge i prava žena koja su u skladu s vjerskim zahtjevima. Fetve su teoretski neobavezujuće, ali se ozbiljno razmatraju i većina muslimana ih često praktikuje. Sekundarni izvori klasificiraju zakonita i nezakonita ponašanja muslimanskih muškaraca i žena, koja se obično svrstavaju u [[Ahkam|pet kategorija]]: [[vadžib]]/[[farz]] (obavezno), [[mustehab]]/mandub (preporučeno), [[mubah]] (neutralno), [[mekruh]] (neodobreno) i [[haram]] (zabranjeno).<ref name=CampoEoI>{{cite book|last1=Campo|first1=Juan Eduardo|title=Encyclopedia of Islam|year=2009|location=New York |publisher=[[Infobase Publishing]]|page=284|isbn=9781438126968|url=https://books.google.com/books?id=OZbyz_Hr-eIC&q=Makruh+haram+halal&pg=PA284|access-date=8. 7. 2014}}</ref> Postoje značajne kontroverze, promjene tokom vremena i sukobi između sekundarnih izvora.<ref>Agrama, H. A. (2010). "Ethics, tradition, authority: Toward an anthropology of the fatwa". ''American Ethnologist'', 37(1), {{pp.|2|18}}.</ref><ref>{{cite journal | last1 = Romirowsky | first1 = Asaf | year = 2007 | title = Fatwa Rules to Live By | journal = Political Studies Review | volume = 19 | issue = 1/2| pages = 174–176 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Hosen | first1 = N | year = 2004 | title = Behind the scenes: fatwas of Majelis Ulama Indonesia (1975–1998) | journal = Journal of Islamic Studies | volume = 15 | issue = 2| pages = 147–179 | doi=10.1093/jis/15.2.147}}</ref> == Rodne uloge i položaj žena u islamskoj zajednici == Osnovni islamski pogled na žene i muškarce postulira komplementarnost funkcija: kao i sve ostalo u svemiru, čovječanstvo je stvoreno u paru (sura [[Ez-Zarijat]], 51:49)<ref>{{Cite web|url=http://www.usc.edu/org/cmje/religious-texts/quran/verses/051-qmt.php|title=Center for Muslim-Jewish Engagement|date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704231846/http://www.usc.edu/org/cmje/religious-texts/quran/verses/051-qmt.php|archive-date=4. 7. 2015}}</ref> – i od svega po par stvaramo da biste vi razmislili!.<ref name="Murata 1992 14">{{Cite book|title = The Tao of Islam: A Sourcebook on Gender Relationships in Islamic Thought|last = Murata|first = Sachiko|publisher = [[State University of New York Press]]|year = 1992|isbn = 978-0-7914-0914-5|location = Albany|page = 14}}</ref> "U islamskom kosmološkom razmišljanju, svemir se doživljava kao ravnoteža izgrađena na skladnim polarnim odnosima između parova koji čine sve stvari.<ref name="Murata 1992 14" /> Štaviše, svi vanjski fenomeni su odrazi unutrašnjih noumena i u konačnici [[Bog]]a."<ref name="Murata 1992 14" /> [[File:Battle of the Camel by Mirkhwand.jpg|thumb|Perzijska minijatura iz 15. stoljeća koja prikazuje narativ o [[Bitka kod kamile]] između [[Ali ibn Ebu-Talib|Alija]] i [[Aiša bint Ebu-Bekr|Aiše]],<ref>{{Cite book|title=The Concise Encyclopaedia of Islam|last=Glassé|first=Cyril|publisher=Stacey International|year=1989|location=London, England|page=29}}</ref><ref>{{cite encyclopedia|author=Asma Sayeed|title=Camel, Battle of the |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World|editor=John L. Esposito|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|year=2009|url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1000|archive-url=https://web.archive.org/web/20201021041521/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1000|url-status=dead|archive-date=21. 10. 2020|url-access=subscription }}</ref> nakon Alijeve pobjede, Aiša se povukla iz politike. Tradicionalisti su koristili ovu priču kako bi tvrdili da žene ne bi trebale igrati aktivnu političku ulogu, dok su je modernisti koristili kako bi se zalagali za ravnopravnost spolova, za koju su vjerovali da postoji unutar [[Sunnet|islamske tradicije]].<ref>{{cite encyclopedia|author=Ghazala Anwar|title= ʿĀʿishah |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World|editor=John L. Esposito|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|year=2009|url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1009|archive-url=https://web.archive.org/web/20201021040641/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1009|url-status=dead|archive-date=21. 10. 2020|url-access=subscription }}</ref>]] Naglasak koji islam stavlja na ženski/muški polaritet (a time i komplementarnost) rezultira razdvajanjem društvenih funkcija.<ref name="Eaton 2000 92">{{Cite book|title = Remembering God: Reflections on Islam|last = Eaton|first = Gai|publisher = The [[Islamic Texts Society]]|year = 2000|isbn = 978-0-946621-84-2|location = Cambridge, England|pages = [https://archive.org/details/rememberinggodre0000eato/page/92 92]|url = https://archive.org/details/rememberinggodre0000eato/page/92}}</ref> Općenito, ženina sfera djelovanja je dom u kojem je ona dominantna figura – a muškarčeva odgovarajuća sfera je vanjski svijet.<ref name="Eaton 2000 93">{{Cite book|title = Remembering God: Reflections on Islam|last = Eaton|first = Gai|publisher = The Islamic Texts Society|year = 2000|isbn = 978-0-946621-84-2|location = Cambridge, England|pages = [https://archive.org/details/rememberinggodre0000eato/page/93 93]|url = https://archive.org/details/rememberinggodre0000eato/page/93}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Khalid |first=Umm |date=29. 11. 2023 |title=Understanding Why Women Belong in the Home |url=https://muslimskeptic.com/2023/11/29/women-home/ |access-date=22. 9. 2024 |website=Muslim Skeptic |language=en-US |archive-date=22. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240922214854/https://muslimskeptic.com/2023/11/29/women-home/ |url-status=live }}</ref> Žene su visoko poštovane u mnogim aspektima domaćeg života, kao što je hvaljenje zbog njihovog znanja kao ritualnih stručnjakinja, iscjeliteljica, njegovateljica i onih koje dogovaraju brakove u svojoj zajednici.<ref name=":20">{{Cite journal|last=Mazumdar|first=Shampa and Sanjoy|title=Rethinking Public and Private Space: Religion and Women in Muslim Society|date=Winter 2001|url=https://www.jstor.org/stable/43031047|journal=Journal of Architectural and Planning Research|volume= 18| issue = 4|pages=307–308|jstor=43031047}}</ref> Međutim, ova podjela u praksi nije tako kruta kao što se čini.<ref name="Eaton 2000 92" /> Postoje mnogi primjeri - kako u ranoj historiji islama tako i u savremenom svijetu - muslimanskih žena koje su igrale istaknute uloge u javnom životu, uključujući titule sultanija, kraljica, izabranih šefova država i bogatih poslovnih žena. Štaviše, važno je prepoznati da su u islamu dom i porodica čvrsto smješteni u središte života na ovom svijetu i društvu: muški posao ne može imati prednost nad privatnim svijetom.<ref name="Eaton 2000 93" /><ref name=":1" /> Suprotno glavnim islamskim konceptima rodnih uloga; neke konkubine, majke, sestre i bake sultana Osmanskog Carstva vršile su izvanredan politički utjecaj u periodu koji se naziva "[[Sultanat žena]]". Njihovu moć nije osporavalo ulemansko svećenstvo.<ref name="encyclopedia.com">{{cite web |title=Reign of Women |url=https://www.encyclopedia.com/women/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/reign-women-1520-1683 |website=encyclopedia.com |access-date=27. 11. 2025}}</ref> U nekim turskim sufijskim interpretacijama islama, kao što je [[alevizam]], prevladavajuće rodne uloge i rodna segregacija ne postoje ni u jednom aspektu, uključujući vjerske rituale i sveštenstvo.<ref name="apps.unive.it">{{cite web |title=Sufism and Gender in Contemporary Societies |url=https://apps.unive.it/server/eventi/55029/Program%20Sufism%20and%20Gender4.pdf |website=apps.unive.it |publisher=University of Venice |access-date=27. 11. 2025}}</ref><ref name="Azak">{{cite book |last1=Azak |first1=Umut |title=Islam and secularism in Turkey: Kemalism, religion and the nation state |date=2010 |publisher=I.B. Tauris |location=London |isbn=9780857713773}}</ref><ref name="cambridge.orgx">{{cite journal |last1=Akyol |first1=Pelin |last2=Ökten |first2=Çağla |title=The role of religion in female labor supply: evidence from two Muslim denominations |url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-demographic-economics/article/role-of-religion-in-female-labor-supply-evidence-from-two-muslim-denominations/D700154BC43C221223AA9A98D23BE7CD |journal=Journal of Demographic Economics |date=2024 |volume=90 |pages=116–153 |doi=10.1017/dem.2022.3 |access-date=23. 11. 2025|doi-access=free }}</ref><ref name=Degruyter>{{cite book | chapter-url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.31826/9781463225728-006/html | doi=10.31826/9781463225728-006 | chapter=Alevi Theology from Shamanism to Humanism | title=Alevis and Alevism | date=2010 | last1=Markussen | first1=Hege Irene | pages=65–90 | isbn=978-1-4632-2572-8 }}</ref> == Bilješke == {{NoteFoot}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin}} * [[Bernadette Andrea|Andrea, Bernadette]], ''Women and Islam in Early Modern English Literature'', Cambridge University Press, 2008 ({{ISBN|978-0-521-867641}}): Bernadette Andrea: Books * [[Leila Ahmed|Ahmed, Leila]], ''Women and Gender in Islam: Historical roots of a modern debate'', Yale University Press, 1992 * [[Karen Armstrong|Armstrong, Karen]]. ''[[The Battle for God]]: Fundamentalism in Judaism, Christianity and Islam'', London, HarperCollins/Routledge, 2001 * [[Alya Baffoun|Baffoun, Alya]]. ''Women and Social Change in the Muslim Arab World'', In Women in Islam. Pergamon Press, 1982. * {{cite book |editor1-last=Beck |editor1-first=Lois |editor2-last=Keddie |editor2-first=Nikki |title=Women In the Muslim World |date=1978 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge |isbn=9780674954816}} * [[John Esposito|Esposito, John]] and Yvonne Yazbeck Haddad, ''Islam, Gender, and Social Change'', Oxford University Press, 1997, {{ISBN|0-19-511357-8}} * Hambly, Gavin. ''Women in the Medieval Islamic World'', [[Palgrave Macmillan]], 1999, {{ISBN|0-312-22451-6}} * Joseph, Suad (ed.) ''Encyclopedia of Women and Islamic Cultures''. Leiden: Brill, Vol 1–4, 2003–2007. * {{cite book| publisher = Lynne Rienner Publishers| isbn = 978-1-55587-442-1| last = Roded| first = Ruth| title = Women in Islamic biographical collections: from Ibn Saʻd to Who's Who| year = 1994}} * Svensson, Jonas. ''[https://www.researchgate.net/publication/303727470_Women%27s_human_rights_and_Islam_A_study_of_three_attempts_at_accommodation Women's Human Rights and Islam. A Study of Three Attempts at Accommodation]'', [[Almquist & Wiksell]], 2001, * Mehmood, Maryyum. May 18, 2021. Mapping Muslim Moral Provinces: Framing Feminized Piety of Pakistani Diaspora. Religions 12: 356; Vol. 2 iss. 5. {{doi|10.3390/rel12050356|doi-access=free}} MDPI, {{refend}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20190217095457/http://chnm.gmu.edu/wwh/modules/lesson3/lesson3.php?s=0 George Mason University Archive, Islam{{snd}}Žene u svjetskoj historiji, Roy Rosenzweig Center] * [http://www.arabstudiesjournal.org/ Arab Studies Journal]{{snd}}recenzirana publikacija koja često obrađuje teme vezane za žene u islamu. * [https://web.archive.org/web/20140310030248/http://www.brill.com/sites/default/files/ftp/downloads/EWIO_Preview_2012.pdf The Encyclopedia of Women and Islamic Cultures]{{snd}}Brill, Nizozemska. * [https://archive.today/20120905140132/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2510?_hi=2&_pos=2 Oxford Islamic Studies Online]{{snd}}brojni članci koji se bave ulogom žena u islamskim društvima. * [https://www.worldcat.org/oclc/492570089 Enciklopedija žena i islamskih kultura: Porodica, pravo i politika], Urednici: Joseph and Naǧmābādī, Brill, Nizozemska, {{ISBN|978-9004128187}}. {{Islamske teme}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Islam i žene]] [[Kategorija:Prava žena u Islamu]] [[Kategorija:Muslimanke]] 5enp5w2ujwlkqjgrrdj7qpmvp3u71uf 0 531909 3830756 3817465 2026-04-17T13:12:59Z Panasko 146730 3830756 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Operacija Jesen '94 | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | slika = Map 30 - Northern Herzegovina - Autumn '94, 1994.jpg | opis_slike = | datum = 11. novembar – 20. novembar 1994. | mjesto = [[Vranjevići (Mostar)|Vranjevići]], [[Podveležje (regija)|Podveležje]] i [[Velež (planina)|Velež]], jugoistočno od [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]] | rezultat = pobjeda [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]]<ref name="BB">{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |year=2002 |page=496 |isbn=978-0-16-066472-4}}</ref> | strana1 = [[Republika Bosna i Hercegovina]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] | strana2 = [[Republika Srpska]] * [[Vojska Republike Srpske|VRS]] | komandant1 = [[Ramiz Dreković]] * [[Nezim Halilović]] * Esad Humo | komandant2 = Zoran Purković | jedinice1 = [[4. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|4. korpus ARBiH]] * 41. mostarska brigada * 4. muslimanska oslobodilačka brigada „Škorpioni” * [[Patriotska liga Republike Bosne i Hercegovine|Patriotska liga]] ** [[Crni labudovi]] | jedinice2 = [[Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske|Hercegovački korpus]] * 2. hercegovačka laka pješadijska brigada * 8. motorizovana brigada * 18. hercegovačka laka pješadijska brigada * Garda „Panteri” | jačina1 = oko 2.600 ljudi<ref name="Hodzic">{{cite book |last=Hodžić |first=Šefko |title=Operation Autumn '94 |place=Sarajevo |publisher=DES |year=2007}}</ref> | jačina2 = oko 4.000 ljudi<ref name="Hodzic" /> | žrtve1 = više od 200 poginulih<ref name="Jadovno">{{cite web |title=Remembrance of the Mitrovdan battles in 1992 and 1994 on the Nevesin battlefield |url=https://web.archive.org/web/20230714000000*/jadovno.com |website=Jadovno 1941 |language=sr |access-date=17. 3. 2026}}</ref><br>stotine ranjenih<ref name="Jadovno" /><br>113 zarobljenih<ref name="Nevesinje">{{cite web |title=Operation Autumn '94 |url=https://web.archive.org/web/20230714000000*/zurnal.me |website=Žurnal |language=sr |access-date=17. 3. 2026}}</ref> | žrtve2 = 22 poginula<ref name="Jadovno" /><br>217 ranjenih<ref name="Jadovno" /><br>3 zarobljena<ref name="Nevesinje" /> }} '''Operacija Jesen '94''' bila je vojna operacija koju je [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] izvela protiv [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], s ciljem zauzimanja [[Podveležje (regija)|Podveležja]] i [[Velež (planina)|Veleža]], jugoistočno od [[Mostar]]a.<ref name="BB" /> U srpskoj historiografiji i publicistici operacija se naziva i '''Druga mitrovdanska ofanziva'''.<ref name="Jadovno" /> == Pozadina == Tokom 1994. godine bošnjačke snage u [[Hercegovina|Hercegovini]] usmjeravale su napade protiv [[Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske|Hercegovačkog korpusa]] [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] na području mostarskog ratišta. Pošto ARBiH nije raspolagala većim brojem [[oklopno vozilo|oklopnih vozila]] niti teškim naoružanjem velikog kalibra, ali je imala brojčanu prednost u pješadiji, razvila je način djelovanja koji se zasnivao na ubacivanju većih diverzantskih grupa u pozadinu protivničkih linija.<ref name="BB" /> Nakon neuspješnih oktobarskih napada na pravcu [[Konjic]]a, koji je branila 2. hercegovačka brigada VRS-a, ARBiH je težište djelovanja prebacila na pravac Mostar–[[Nevesinje]] i pokrenula operaciju kodnog naziva ''Jesen '94''. Prema djelu ''Balkan Battlegrounds'', operacija je bila slabo planirana, a VRS je unaprijed znao za pripreme napada, zbog čega je organizovao dodatnu odbranu.<ref name="BB" /> == Operacija == ARBiH je pripreme za napad započela 9. novembra 1994. ubacivanjem oko 1.000 diverzanata, među kojima su bili i pripadnici jedinice [[Crni labudovi]], iza linija 8. motorizovane brigade VRS-a.<ref name="BB" /> Dio tih grupa otkriven je iste večeri u području Bruske, gdje je došlo do sukoba s manjom grupom branilaca.<ref name="Nevesinje" /> Tokom narednih borbi opkoljeno je 113 boraca Drugog bataljona 41. mostarske brigade ARBiH, koji su potom zarobljeni nakon što je komandant 8. motorizovane brigade Zoran Purković naredio kružnu odbranu i pojačanu pripravnost.<ref name="Nevesinje" /> Naredne noći nastavljeno je ubacivanje novih diverzantskih grupa, ali su one dočekane snažnom vatrom srpskih snaga.<ref name="Nevesinje" /> Glavna bitka izbila je 11. novembra 1994, kada je ARBiH pokrenula frontalni napad. Prema izvornom članku, snage VRS-a zadržale su svoje položaje, naročito u selu Banjdol. Do kraja dana ARBiH se počela povlačiti, dok su u narednim danima nastavljeni manji sukobi s razbijenim bošnjačkim grupama, koje su također odbijene.<ref name="Nevesinje" /> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Jesen '94, Operacija}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Historija Mostara]] [[Kategorija:Historija Nevesinja]] 5cqc2dfbj6iqle7flyw2bfpp95z395n 0 532343 3831094 3824224 2026-04-18T11:34:29Z WumpusBot 120674 /* Vanjski linkovi */ razne ispravke 3831094 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Bibijana Čujec | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1926|12|25}} | slika = Sbi1021810 Cujec Bibijana.jpg | mjesto_rođenja = [[Ljubljana]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2022|9|8|1926|12|25}} | mjesto_smrti = [[Edmonton]], [[Kanada]] | državljanstvo = [[Slovenija|slovensko]], [[Kanada|kanadsko]] | narodnost = [[Slovenci|Slovenka]] | polje = [[nuklearna fizika]], [[astrofizika]] | radna_institucija = Institut Jožef Stefan<br>Univerzitet u Pittsburghu<br>Univerzitet u Alberti<br>Univerzitet Laval<br>[[CERN]] | alma_mater = [[Univerzitet u Ljubljani]] | doktorski_mentor = Anton Peterlin | poznat_po = istraživanjima u eksperimentalnoj nuklearnoj fizici }} '''Bibijana Čujec''' (rođ. '''Dobovišek'''; [[Ljubljana]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]], 25. decembar 1926 – [[Edmonton]], [[Kanada]], 8. septembar 2022) bila je slovensko-kanadska [[fizičar]]ka, poznata po radu u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] i [[astrofizika|astrofizici]]. Tokom karijere djelovala je u Sloveniji, [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i Kanadi, a posebno se istakla dugogodišnjim radom na Univerzitetu Laval.<ref>{{cite web |title=Čujec, Bibijana (1926–2022) |url=https://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi1021810/ |website=Slovenska biografija |language=sl |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite journal |last=Hanna |first=David |title=Bibiana Cujec (1926–2022) |journal=Physics in Canada |volume=79 |issue=1 |year=2023 |pages=7–9 |url=https://pic-pac.cap.ca/index.php/Issues/showpdf/article/v79n1.0-a4191.pdf |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Studirala je [[matematika|matematiku]] i [[fizika|fiziku]] na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]], gdje je diplomirala 1950. Doktorat iz fizike stekla je 1959. na osnovu rada o fotonuklearnim reakcijama pod mentorstvom Antona Peterlina.<ref name="SBL" /> Nakon diplomiranja radila je najprije u Institutu za fiziku pri Slovenskoj akademiji nauka i umjetnosti, a zatim u Institutu Jožef Stefan. U ranoj fazi karijere usavršavala se i u [[Lund]]u, gdje je učestvovala u istraživanjima kozmičkih zraka. Poslije odlaska iz Ljubljane 1961. radila je na Univerzitetu u Pittsburghu, potom na Univerzitetu u Alberti u [[Edmonton]]u, a zatim prelazi na Univerzitet Laval u [[Quebec City|Quebecu]], gdje je od 1970. bila redovna profesorica i gdje je ostala do penzionisanja 1993.<ref name="SBL">{{cite web |title=Čujec, Bibijana (1926–2022) |url=https://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi1021810/ |website=Slovenska biografija |language=sl |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref name="PiC">{{cite journal |last=Hanna |first=David |title=Bibiana Cujec (1926–2022) |journal=Physics in Canada |volume=79 |issue=1 |year=2023 |pages=7–9 |url=https://pic-pac.cap.ca/index.php/Issues/showpdf/article/v79n1.0-a4191.pdf |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U toku akademske karijere boravila je i na [[Kalifornijski institut za tehnologiju|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]] te u [[CERN]]-u, gdje je nastavila eksperimentalna istraživanja u nuklearnoj fizici.<ref name="PiC" /> == Naučni rad == Čujec se bavila različitim oblastima eksperimentalne nuklearne fizike. U ranim radovima istraživala je interakcije [[kozmičke zrake|kozmičkih zraka]] i fotonuklearne procese, a kasnije se usmjerila na nuklearnu spektroskopiju, raspršenje jezgara poput ³He i ⁴He te reakcije težih jezgara pri niskim energijama. Dio njenog kasnijeg rada odnosio se i na pitanja [[nuklearna astrofizika|nuklearne astrofizike]] te na sudare protona i antiprotona pri niskim energijama.<ref name="SBL" /><ref name="PiC" /> Na Univerzitetu Laval imala je važnu ulogu u razvoju nastavnog i istraživačkog programa iz nuklearne fizike, a mentorirala je studente na dodiplomskom i postdiplomskom nivou.<ref name="SBL" /><ref name="PiC" /> == Smrt == Umrla je 8. septembra 2022. u Edmontonu u 95. godini.<ref>{{cite web |title=Bibiana Cujec Obituary |url=https://www.arbormemorial.ca/en/westlawn/obituaries/bibiana-cujec/91366.html |website=Arbor Memorial |date=15. 9. 2022 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Cujec, Bibijana}} [[Kategorija:Rođeni 1926.]] [[Kategorija:Umrli 2022.]] [[Kategorija:Slovenski naučnici]] [[Kategorija:Nuklearni fizičari]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Kanadski naučnici]] 0vvawrqc1xumdororw7ctneli4ic592 0 532656 3831093 3823798 2026-04-18T11:33:16Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831093 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Kategorizacija}} [[Datoteka:Wien - Bezirk Leopoldstadt, Wappen.svg|mini|Grb okruga Leopoldstadt]] [[Datoteka:Vienna subdivisions (2).svg|mini|Okrug Leopoldstadt]] '''Leopoldstadt''' je 2. od 23 [[beč]]kih okruga. Ime je dobio po caru [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Lepoldu I.]] U Leopoldstadtu se nalazi zabavni park [[Prater]]. === Geografija === ==== Položaj ==== Drugi okrug se nalazi između [[Dunav]]a i [[Dunavski kanal|Dunavskog kanala]] i graniči se s [[Innere Stadt|prvim okrugom]] preko Dunavskog kanala. Obale Dunavskog kanala iznad Ulrichgasse dio su vanjske zone Historijskog centra Beča, koji je na [[UNESCO Lista svjetske baštine|listi svjetske baštine]]. Leopoldstadt također graniči s [[Landstraße|3]], [[Alsergrund|9]],[[Simmering|11]] i [[Brigittenau|20]]. okrugom, kao i s 22. okrugom s druge strane Dunava. Prater zauzima veći dio drugog okruga. Ostrvo koje formiraju Dunav i Dunavski kanal nema službeno ime; u 19. stoljeću povremeno se nazivalo Leopoldstadtsko ostrvo.<ref>{{Cite book|title=Wigand‘s Conversations-Lexikon für alle Stände|year=1852|location=Leipzig|page=206}}</ref> ==== Vode ==== Pored Dunava i Dunavskog kanala, najvažnije vodene površine u Leopoldstadtu su rukavci Dunava ''Oberes Heustadlwasser, Unteres Heustadelwasser, Rosenwasser, Krebsenwasser, Mauthnerwasser'' i ''Lusthauswasser'' kod [[Lusthaus]]a. ==== Grätzl (gradski okrug) ==== U popularnom shvaćanju, postoje i različite četvrti sa svojim karakterom, takozvani Grätzl, kao što su [[Karmeliterviertel]], [[Stuwerviertel]], [[Nordbahnviertel]], [[Alliiertenviertel]] i [[Pratercottage]]. Navedene u smjeru kazaljke na satu, sljedeće četvrti 2. okruga graniče manje-više direktno s [[Augarten]]om: ''Volkerviertel, Afrikanerviertel, Karmeliterviertel'' i ''Rembrantviertel''.<ref>{{Cite book|title=Studie Umfeld Augarten-Kultur.Park.Augarten|year=2003|location=Wien|page=13}}</ref> Projekt [[Regulacija Dunava|regulacije Dunava]], završen 1875., u početku nije promijenio granice okruga; međutim, [[Bruckhaufen]] i [[Kaisermühlen]] se više nisu nalazili na ostrvu, več na lijevoj obali novog glavnog kanala. Stvaranje [[Floridsdorf|21. okruga]] 1905. uključivanjem područja istočno od 2. okruga također u početku nije utjecalo na granice okruga. Sa 2 990 kuća (9,5%) od ukopno 32 524 kuće u svih 19 okruga, Leopoldstadt je bio okrug s najviše kuća 1899., a slijedio ga je [[Hietzing]], na tadašnjem području sa 2 882 kuće<ref>{{Cite book|last=Lehmann|first=Adolph|title=Lehmanns Allgemeiner Wohnungsanzeiger|year=1900|volume=1|location=Wien|page=37 (= str. 101 Sveska 1)}}</ref> ==== Iščlanjenje iz 2. okruga ==== Površina okruga se smanjlivala od 1900. nadalje: * Godine 1900. , na zahtjev lokalnih političara, [[Brigittenau]] i sjeverni dio [[Zwischenbrücken]]a odvojeni su od 2. okruga i uspostavljeni kao 20. okrug. Za razliku od danas, njegova granica je išla duž desne obale Dunava ([[Handelskai]]). Sama rijeka i područje na lijevoj obali, nizvodno od Brigittenauspitza, ostali su dio 2. okruga. Leopoldstadt je takoizgubio svoju poziciju okruga s najviše zgrada, ali sa 141 007 stanovnika (8,5%) od 1 662 269 stanovnika Beča, ostao je daleko najnaseljeniji. Gustoća naseljenosti historijskog Leopoldstadta postaje jasna kada se doda 71.153 stanovnika (4,3%) novog 20. okruga: Zajedno, dva okruga su imali u sebi jednog od osam stanovnika Beča.<ref>{{Cite book|last=Lehmann|first=Adolph|title=Lehmanns Allgemeiner Wohnungs-Anzeiger|year=1902|volume=1|location=Wien|page=39 (=str. 102, sveska 1)}}</ref> * Dana 19. februara 1924., sjeveroistočna granica između 2. i 20. okruga duž ulice Innstraße proširena je preko Dunava do starog Dunava. (Kao što je navedeno u Bečkom pokrajinskom zakonu, duž ove linije bili su planirani mostovi preko oba vodena puta.) Bruckhaufen, smješten na lijevoj obali Dunava sjeverno od ove linije (danas područje između sjeverne ulice Arbeiterstrandbadstrasse, Donauturmstrasse i ulice Am Bruckhaufen), postao je dio 21. okruga. * Dana 15. oktobra 1938., kao dio stvaranja [[Veliki Beč|Velikog Beča]] pod nacističkom vlašču, Kaisermühlen, posljedni dio Leopoldstadta na ljevoj obali Dunava, odvojen je od njega i uključen u 21. okrug. To je također utjecalo na današnja područja [[Donaupark]]a, [[Donau City|Donau City-ja]], [[UNO City|UNO City-ja]], Arbeiterstranda (Radničke plaže), [[Strandbad Alte Donau]] (stare dunavske plaže) i najzapadnijeg dijela [[Gänsehäufel]]a. (Godine 1954. Kaisermühlen je postao dio [[Donaustadt|22. okruga]].) Broj stanovnika 20. okruga se povećao od njegovog odvajanja odvajanja od 2. okruga, dok se gustina naseljensti u 2. okruga smanjila- dijelom zbog protjerivanja i/ ili ubistva jevrejskih stanovnika Leopoldstadta. Danas, 2. okrug čini 4,6% površine Beča, ali u njemu živi 5,6% stanovništva. === Grb === [[Hugo Gerard Ströhl]] je 1904. dizajnirao grbove bečkih okruga. Grb Leopoldstadta sastavljen je od pečata okružnih sudova bivših predgrađa: * Sveti Leopold u gornjem lijevom dijelu simbolizira historijski Leopoldstadt, bivši Donji Werd, područje između Augartena, Taborstraße, Praterstraße i Dunavskog kanala. Odjeven je u plavi kaput i crveni ogrtač s hermelinom, te nosi austrijski vojvodski šešir. U rukama drži zastavu [[Nadvojvoda|Nadvojvodstva]] [[Donja Austrija|Austrije ispod Ennsa]] i model crkve, što simbolizira pokroviteljtvo [[Leopoldskirche (Leopoldstadt)|župne crkve u Leopoldstadtu]]. * Gornji desni dio grba predstavlja dio [[Jägerzeile]], područje istočno od današnje [[Praterstraße]] i [[Praterstern]]a. Prikazuje srebrnog jelena Svetog Huberta na zelenoj livadi. Jelen ima dvanaest zlatnih rogova, iz čijeg središta viri zlatni krst. Kao simbol lova, jelen predstavlja nekadašnji značaj Pratera i dunavskih močvara kao lovišta. * Donji dio grba predstavlja dio Zwischenbrücken. Prikazuje crveni jezik na srebrnoj pozadini, okružen zlatnim oreolom ukrašenim s pet zlatnih petokrakih zvijezda. Grb simbolizira Svetog Ivana Nepomuka, zaštitnika mostova, i predstavlja područje koje se prvobitno nalazio imeđu nekoliko rukavaca Dunava i njihovih mostova. Od regulacije Dunava između 1870. i 1875., ovo područje se protezalo sjeveroistočno od [[Sjeverna željeznička stanica beč|Sjeverne željezničke stanice]] (danas: [[Bečka stanica Praterstern]]), otprilike između Reichsbrücke i Nordbahnbrücke (a od 1900. djelomično pripada 20. okrugu). === Historija === Početci naselja mogu se datirati oko 1300..<ref>{{Citation|title=Historisches Lexikon Wien. 4: Le - Ro|publisher=Kremayr & Scheriau|date=1995|accessdate=30. 3. 2026|isbn=978-3-218-00546-3|first=Felix|last=Czeike}}</ref> Od 1300. dokumentirana su prva naselja na ostrvima na Dunavu, koji je često mijenjao svoj tok. Most prema Donjem Werdu (''werd,'' srednjovisokonjemački za ''otok'') u blizini gradskih vrata Rotenturm spominje se 1368. (do 1782. jedini)<ref name=":0">{{Cite journal|last=König|first=Josef|date=2007|title=Bezirksmuseum 2 Leopoldstadt,|journal=Wiener Geschichtsblätter 4/2007|publisher=Stadt- und Landesarchiv Wien|publication-place=Wien}}</ref> U 15. stolječu, grad Beč je ovdje stekao zemljište i farme. Naselje se razvilo u poplavnim područjima koja su ranije služila uglavnom kao pašnjaci: za stoku stanovnika Beča, kao i za stoku uvezenu iz [[Mađarska|Mađarske]] ili u tranzitu (oko 1500. , 50 000 je godišnje tjerano u Austriju, od kojih je dio tjeran u južnu Njemačku) i konje; grad je za to naplaćivao naknade za ispašu.<ref>{{Cite book|last=Opll|first=Ferdinand|title=Europäische Städte im Mittelalter|last2=Sonnlechner|first2=Christoph|date=2010|publisher=Studien Verlag|isbn=978-3-7065-4856-4|series=Forschungen und Beiträge zur Wiener Stadtgeschichte|location=Innsbruck}}</ref> Pokošeno sijeno se koristilo za hranjenje teglećih životinja, a Donji Werd je također obezbjeđivao građevinsko drvo i ogrjev za grad. Do 1450., područje između ulica Hollandstraße, Taborstraße (koja se u to vrijeme još zvala ''Kremser Straße'') i Praterstraße bilo je izgrađeno; veći dio Donjeg Werda još uvijek je bila poplavna šuma, ispresijecana mnogim rukavcima Dunava, čiji se tok mogao drastično promijeniti zbog poplava. 1439. izgrađen je prvi višerasponski most preko Dunava i njegovih bočnih kanala na mjestu koje se danas zove Gaußplatz.<ref name=":0" /> Godine 1529. mostovi su uništeni tokom [[Prva opsada Beča|Prve opsade Beča]], a donji Werd je okupirala [[Osmansko Carstvo|osmanska vojska]]. Građani koji su izgubili domove zbog naknadne obnove [[Gradske zidine Beča|gradskih zidina]] naselili su se na području današnje Rotensterngasse i Große Sperlgasse. Pivare su izgrađene 1530. i 1536 godine (pivara na danšnjoj Malzgasse postojala je do 1846.). Od 1569., car [[Maksimilijan II, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II]] dozvolioje svojim drvodjelcima i lovočuvarima da se naselje u Donjem Werdu, isprva u [[Venediger Au]], a zatim na desnoj strani puta od grada do [[Prater]]a. Iz ovoga se razvilo predgrađe ''[[Jägerzeile]]'' južno od današnje Praterstraße (u dijelu Czerningasse-Praterstern)<ref name=":0" /> Godine 1614., [[milosrdna braća]], pozvani u Beč, osnovali su svoj samostan s pripadajućom bolnicom, koji i danas postoji. [[Karmelićani]] su se tamo naselili 1621.. Neposredno prije toga, 1614, car Matijaš pozvao je u Beč Hospitalski red Braće Hospitalaca Svetog Ivana od Boga. Izgradnja crkve i bolnice započela je 1622., a potvrđena je poveljom o osnivanju od strane cara [[Ferdinand II, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II]] iz 1624.. Bolnica u donjoj Taborstrasse, koja je u to vrijeme bila važna ruta na velike udaljenosti prema sjeveru, i danas postoji; to je najstarija bolnica u gradu. Karmelićanska crkva, koja se nalazi u blizini, također je bila carska zadužbina (Ferdinand II, 1623.) i takođerdio habsburške ofenzive protiv reformacije za osnivanje samostana. Dvije crkve stvaraju upečatjive arhitektonske znamenitosti duž ovog dijela ulice. ==== Ostrvo mace i prvi Leopoldstadt ==== Godine 1624. car [[Ferdinand II, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand II]] protjerao je jevrejske stanovnike iz Beča iz grada i dodijelio im Donji Werd kao njihovo stambeno područje. Ovo je formalizirano sporazumom iz 1626. između jevrejske zajednice i Bürgerspitala (građanske bolnice), kojim je područje "Auf der baumlosen Haide" (Na goloj vrštini) definirao na sljedeći način (današnji nazivi): Kleine Pfarrgasse-Große Schiffgasse-Krummbaumgasse-Karmelitergasse-Taborstraße.<ref name=":0" /> Neke od kuća iz tog vremena i danas postoje, naprijemer Pabsthaus (Haidgasse 6, nazvana po dugogodišnjoj vlasničkoj porodici), kao i dvije susjedne kuće u Große Sperlgasse: Haus zum Sieg (Haidgasse 8, nazvana po pobjedi nadvojvode Karla u bici kod Asperna) i Haus zum goldenen Hasel (Kod Zlatnog lijeska) u Große Pfarrgasse 19, koja datira iz perioda prije godine natpisa na portalu (1736). Godine 1669/70, na nagovor svoje [[Margarita Terezija od Španije|španske supruge]] i gradskog vijeća Beča, [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I]] je protjerao Jevreje i odavde. Mnogi od njih su pronašli utočište na području današnjeg Gradišća, gdje je osnovano Sedam zajednicapod zaštitom mađarske magnatske porodice Esterházy.<ref>{{Cite web|url=https://oesterreichwiki.org/wiki/Geschichte_der_Juden_im_Burgenland|title=Geschichte der Juden im Burgenland – ÖsterreichWiki|website=oesterreichwiki.org|access-date=3. 4. 2026}}</ref> Godine 1670. car je položio kamen temeljac za crkvu posvećenu Svetom Leopoldu 1671. godine, nakon što su sinagogu, izgrađenu na tom mjestu samo nekolikko godina ranije, spalili Bečlije<ref>{{Cite book|last=Hamann|first=Brigitte|title=Hitlers Wien: Lehrjahre eines Diktators: mit 100 Abbildungen und Faksimiles|date=2016|publisher=Piper|isbn=978-3-492-22653-0|edition=Ungekürzte Taschenbuchausgabe, 15. Auflage|series=Piper|location=München}}</ref> Od tad se ''Donji Werd'' zove ''Leopoldstadt'' po caru, ime koje je 1850. godine preneseno s ovog relativno malog područjana cijeli okrug. Godine 1679. bjesnila je razorna epidemija kuge.<ref>{{Cite book|last=Czeike|first=Felix|title=Historisches Lexikon Wien: in 5 Bänden|date=1992|publisher=Kremayr & Scheriau|isbn=978-3-218-00543-2|location=Wien}}</ref> Godine 1683., tokom Druge opsade Beča, Leopoldstadt su opustošili opsjedatelji, a obnovljen je u narednim godinama. Leopoldskirche je obnovljena između 1722. i 1724. godine prema planovima [[Anton Ospel|Antona Ospela]]. Uprkos svim represijama do nacističke ere, Jevreji su se više puta vraćali u ovaj dio grada, koji je bio povoljno smješten za trgovinu, te blizu obrazovnih institucija. Nadimak okruga, "Ostrvo mace", potiče od brojnih pekara mace koji su proizvodili beskvasni hljeb tokom jevrejskih praznika. Do Holokausta, jevrejsko stanovništvo je činilo značajan dio stanovnika 2. okruga. Granica koju je povukao karmelićanski manastir i danas je vidljiva kao kratki dio historijskog zida izeđu Karmelitergasse i Tandelmarktgasse (vidljivo u dvorištima Tandelmarktgasse 8 i Karmelitergasse 24). Jevrejski stanovnici Beča danas ponovo žive u ovom okrugu. ==== Prater i Augarten ==== Tokom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]], Šveđani su opsjedali grad 1645. godine. Nakon njihovog povlačenja, izgrađena je kapela posvećena svetoj Brigiti Švedskoj. Područje, ranije nazvano Schottenau, dobilo je ime po ovoj kapeli.<ref name=":0" /> (Sjeverni dio 2. okruga postao je zaseban okrug, također nazvan Brigittenau, 1900. godine.) Godine 1537., [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I]], rimsko-njemački kralj, a kasnije i [[Car Svetog rimskog carstva|car]], izgradio je Prater Hauptallee (glavnu aveniju), koju je od 1867. godine ne prekida potok Heustadelwasser. Godine 1560. Prater je ograđen kao carsko lovište, a ulaz neovlaštenim osobama je bio zabranjen. U Augartenu, [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I]] je 1704. godine izgradio palatu, a od 1712. godine nadalje, [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]] je angažovao Jeana Treheta da dizajnira park u baroknom stilu koji je sačuvan do danas<ref name=":0" /> Godine 1766. car [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]], kao suvladar s [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marijom Terezijom]] u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]], otvorio je Prater, vrlo veliko područje, za javnost; osnovan je "Wurstelprater" (službeno Volksprater od 1786.). Godine 1775. car je također otvorio Augarten, u čijem je ''Josefsstöckelu'' (jednostavnoj, jednokatnoj zgradi) volio provoditi ljeto i odakle je [[papa Pio VI]] blagoslovio Bečlije 1782.:<ref>{{Citation|title=Wiener Bezirkskulturführer. 2: Leopoldstadt / Felix Czeike|publisher=Jugend und Volk|date=1980|accessdate=3. 4. 2026|isbn=978-3-7141-6225-7}}</ref> ''Mjesto rekreacije posvečena svim ljudima, od strane njihovih blagajnika.'' (Posveta iznad glave kapije). Od Augartena, ravna avenija proteže se oko 6&nbsp;km do Lusthausa (obnovljenog 1783. od strane [[Isodor Canevale|Isodora Canevalea]]) na livadama Pratera (do 1867. dva puta prekidan Heustadlwasserom, ogrankom Dunava; danas niz ulicu Klanggasse, Heinestraße,Praterstern i Hauptallee); Od 1963. godine na glavnoj aveniji na snazi je opšta zabrana vožnje. Godine 1782. [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] je održao koncert u Augartenu. Sin [[Anton Grassalkovics|Antona Grassalkovicsa]], mađarskog "ministra finansija" Marije Terezije, također po imenu Mozart, osnovao je soju bečku rezidenciju kao princ nasuprot glavnog ulaza u Augarten (a time i ljetnu rezidenciju cara [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]]) 1789. godine. [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]] je održao koncert u Augartenu 1803. godine. == Reference == <references /> [[Kategorija:Geografija Austrije]] [[Kategorija:Austrija]] 03slophj1lbcp70yb6t150y3pkd28nc 0 532804 3831091 3824074 2026-04-18T11:32:44Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831091 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svemirski let|image=Artemis II Launch (NHQ20260401 admin 0025).jpg|image_caption=NASA-ina raketa Space Launch System (SLS) i svemirska letjelica Orion lansirani su na probnom letu Artemis II, u srijedu, 1. aprila 2026. godine, iz lansirnog kompleksa 39B u NASA-inom svemirskom centru Kennedy na Floridi. Komandant Reid Wiseman, pilot Victor Glover i specijalista misije Christina Koch iz NASA-e, te specijalista misije Jeremy Hansen iz CSA (Kanadske svemirske agencije), letjet će oko Mjeseca i vratiti se na Zemlju tokom svoje misije koja traje otprilike 10 dana. Lansiranje iz lansirnog kompleksa 39B dogodilo se u 18:35 EDT. Autor fotografije: (NASA/John Kraus)|COSPAR_ID=|SATCAT=|spacecraft=[[Orion (svemirska letjelica)#Spisak letjelica|CM-003]] ''Integrity''{{r|twitter1}}|spacecraft_type=[[Orion (svemirska letjelica)|Orion MPCV]]|manufacturer=|landing_mass=|dimensions=|power=<!-- [[watt]]s -->|članovi posade={{Unbulleted list | [[Reid Wiseman]] | [[Victor J. Glover|Victor Glover]] | [[Christina Koch]] | [[Jeremy Hansen]] }}|launch_date={{Abbr|NET|ne prije}} 1. april 2026, 02:41:00&nbsp;[[UTC]] (February 6, 21:41:00&nbsp;[[Eastern Standard Time|EST]])<ref>{{Cite web |title=Artemis II Mission Availability PDF |url=https://www.nasa.gov/wp-content/uploads/2026/01/artemis-ii-mission-availability.pdf?emrc=51eb50 |access-date=10. 1. 2026 |website=nasa.gov |language=en}}</ref>|launch_rocket=[[Space Launch System]] Block 1|launch_site=[[Kennedy Space Center]], [[Kennedy Space Center Launch Complex 39B|LC-39B]]<ref name="HEOC">{{Cite web |last=Hill |first=Bill |date=mart 2012 |title=Exploration Systems Development Status |url=http://www.nasa.gov/pdf/630149main_5-Hill_SLS%20MPCV%20GSDO_508.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170211204753/https://www.nasa.gov/pdf/630149main_5-Hill_SLS |archive-date=11. 2. 2017 |access-date=21. 7. 2012 |publisher=NASA Advisory Council}} {{PD-notice}}</ref>|recovery_by=[[U.S. Navy]] ([[amfibijski transportni dok klase San Antonio]])|landing_date={{Abbr|NET|ne prije}} mart, 2026|landing_site=Tihi okean ''(planirano)''|interplanetary={{Infokutija svemirski let/IP | vrsta = prelet | objekt = [[Mjesec]] | udaljenost = {{cvt|6400|mi|km}} (planirano){{r|NASA-20180827}} }}|insignia=Artemis II patch.svg|insignia_caption=Artemis II oznaka misije|crew_photo=Artemis_2_Crew_Portrait.jpg|crew_photo_caption=Službeni portret posade, [[u kretanju kazaljke na satu]] sa lijeva: [[Christina Koch|Koch]], [[Victor J. Glover|Glover]], [[Jeremy Hansen|Hansen]] i [[Reid Wiseman|Wiseman]]}} [[Datoteka:Artemis II Orion Solar Array Wings Installed (jsc2025e016293).jpg|mini|[[Orionova svemirska letjelica]] ''Integrity'' i njen [[Evropski servisni modul]] za misiju Artemis II koji se pripremaju u martu 2025.]] '''Artemis II'''<ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-ii/|title=Artemis II: NASA’s First Crewed Lunar Flyby in 50 Years - NASA|language=en-US|access-date=31. 3. 2026}}</ref> je planirana [[Svemirski letovi|svemirska]] misija na Mjesec u okviru [[Artemis program|programa Artemis]], kojim upravlja [[NASA]]. Namijenjen je da bude drugi let Space Launch System-aa (SLS), i ujedno je prva misija s ljudskom posadom [[Orion (svemirska letjelica)|svemirske letjelice Orion]] i prva misija s ljudskom posadom u blizini [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]] od Apolla 17 1972. godine. Lansiranje je učinjeno 1. aprila 2026. godine u 22:35:12 po [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/news-release/liftoff-nasa-launches-astronauts-on-historic-artemis-moon-mission/|title=Liftoff! NASA Launches Astronauts on Historic Artemis Moon Mission - NASA|language=en-US|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Desetodnevna misija će nositi astronaute NASA-e Reida Wisemana, Victora Glovera i Christinu Koch, zajedno s Jeremyjem Hansenom iz [[Kanadska svemirska agencija|Kanadske svemirske agencije]], na [[Putanja slobodnog povratka|putanji slobodnog povratka]] oko Mjeseca i nazad na Zemlju. Artemis II je prvobitno nazvan '''Istraživačka misija-2''' ('''EM-2''') i prvobitno je bio namijenjen podršci sada otkazanoj [[Misija preusmjeravanja asteroida|misiji preusmjeravanja asteroida]]. Njeni ciljevi su revidirani nakon uspostavljanja programa Artemis. [[Datoteka:Illustration_of_Orion_over_lunar_surface_with_Earthrise_(32125696615)_(cropped).jpg|mini|Umjetnički prikaz svemirske letjelice Orion u lunarnoj orbiti. Artemis II neće ući u orbitu, već će izvršiti prelet pored Mjeseca na svojoj putanji slobodnog povratka.|lijevo]] [[Datoteka:Artemis_II_Core_Stage_Move_to_VAB_High_Bay_2_(KSC-20241211-PH-KLS01_0054).jpg|mini|Osnovna faza SLS-a za Artemis II podignuta je u visoki skladišni prostor 2 zgrade za montažu vozila ubrzo nakon početka operacija slaganja u decembru 2024.]] [[Datoteka:Artemis_II_prime_and_backup_crew.jpg|mini|Rezervna (stoje lijevo) i glavna posada Artemide II nakon konferencije za novinare u decembru 2024.]] {{Spaceflight crew|crew=Osnovna posada|ref=|terminology=Astronaut|position1=Komandant|crew1_up=[[Reid Wiseman]]|flights1_up=Drugi|agency1_up=[[NASA]]|position2=Pilot|crew2_up=[[Victor J. Glover|Victor Glover]]|flights2_up=Drugi|agency2_up=NASA|position3=Specijalist misije 1|crew3_up=[[Christina Koch]]|flights3_up=Drugi|agency3_up=NASA|position4=Specijalist misije 2|crew4_up=[[Jeremy Hansen]]|flights4_up=Prvi|agency4_up=[[Canadian Space Agency|CSA]]}}{{Spaceflight crew|crew=prime|ref=|terminology=Astronaut|position1=Commander|crew1_up=[[Reid Wiseman]]|flights1_up=Second|agency1_up=[[NASA]]|position2=Pilot|crew2_up=[[Victor J. Glover|Victor Glover]]|flights2_up=Second|agency2_up=NASA|position3=Mission Specialist 1|crew3_up=[[Christina Koch]]|flights3_up=Second|agency3_up=NASA|position4=Mission Specialist 2|crew4_up=[[Jeremy Hansen]]|flights4_up=First|agency4_up=[[Canadian Space Agency|CSA]]}}{{Spaceflight crew|crew=backup|terminology=Astronaut|position1=Mission Specialist|crew1_up=[[Andre Douglas]]|flights1_up=<!-- First -->|agency1_up=NASA|position2=Mission Specialist|crew2_up=[[Jenni Gibbons]]|flights2_up=<!-- First -->|agency2_up=CSA}}Posadu Artemis II činit će četiri astronauta: komandant Reid Wiseman, pilot Victor Glover i specijalista misije Christina Koch, svi iz NASA-e, zajedno sa specijalistom misije Jeremyjem Hansenom iz [[Kanadska svemirska agencija|Kanadske svemirske agencije]].<ref name="Artemis Crew">{{Cite web|url=http://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis|title=NASA Names Astronauts to Next Moon Mission, First Crew Under Artemis|last=O'Shea|first=Claire|date=3. 4. 2023|publisher=[[NASA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230722041405/https://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis/|archive-date=22. 7. 2023|url-status=live|access-date=9. 8. 2023}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFO'Shea2023"><span class="cx-segment" data-segmentid="609">[http://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis "NASA Names Astronauts to Next Moon Mission, First Crew Under Artemis"]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="610">[[NASA]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="612">[https://web.archive.org/web/20230722041405/https://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis/ Archived] from the original on July 22, 2023<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="613"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">August 9,</span> 2023</span>.</span></cite></ref> 22. novembra 2023. godine, Jenni Gibbons je imenovana za Hansenovu rezervu,<ref>{{Cite news|last=Nassar|first=Hana Mae|date=22. 11. 2023|title=Canadian astronauts receive new assignments|url=https://vancouver.citynews.ca/2023/11/22/canadian-astronauts-gibbons-kutryk/|archive-url=https://web.archive.org/web/20231122161422/https://vancouver.citynews.ca/2023/11/22/canadian-astronauts-gibbons-kutryk/|archive-date=22. 11. 2023|access-date=22. 11. 2023|work=citynews.ca|location=Vancouver}}</ref> a 3. jula 2024. godine, Andre Douglas je imenovan za rezervu za tri NASA-ina astronauta. {{R|Space.com1}} == Reference == * {{Refspisak|refs=<ref name="americaspace1">{{Cite web | author1= A. Longo | title= NASA Accelerates Artemis 2 by Two Months | url= https://www.americaspace.com/2025/03/22/nasa-accelerates-artemis-2-by-two-months/ | website= AmericaSpace | date= 22. 3. 2025 | access-date= 28. 3. 2025 }} </ref> * <ref name="arstech1">{{Cite web | author1= E. Berger | title= NASA targeting early February for Artemis II mission to the Moon | url= https://arstechnica.com/space/2025/09/nasa-targeting-early-february-for-artemis-ii-mission-to-the-moon/ | website= Ars Technica | date= 23. 9. 2025 | access-date= 24. 9. 2025 }} </ref> * <ref name="twitter4">{{cite tweet | author1= E. Berger | user= SciGuySpace | title= Based upon information from a couple of people, as of last night NASA is still working toward the Feb. 5-11 launch window for Artemis II. A big tell will be whether NASA rolls the rocket to the pad about 10 days from now. | number= 2008895848839520633 }} </ref> * <ref name="youtube1">{{YouTube | id= KsSKP8SP2KA | title= Core Stage for NASA's Artemis II Mission Arrives at Kennedy Space Center's Vehicle Assembly Building }} </ref>}} == Vanjski linkovi == * [https://www.nasa.gov/artemis-ii Artemis II], u NASA-i * [https://www.nasa.gov/feature/nasa-s-first-flight-with-crew-important-step-on-long-term-return-to-the-moon-missions-to Pregled misije], u NASA-i * [https://go.nasa.gov/artemisnames Artemis II "Pošaljite svoje ime u svemir"], u NASA-i {{Budući svemirski letovi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Misije na Mjesec]] 29s74k7ddafxdynqhr99p6613sj7ro5 0 532810 3831090 3830352 2026-04-18T11:32:40Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831090 wikitext text/x-wiki '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref name="ArtAnima"/> [[Datoteka:Aleksa Đukanović, autor.jpg|mini|<small>Aleksa Đukanović, 2026.</small>]] Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="SinhroNadzi">{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Djela su mu prevođena na italijanski i engleski jezik.<ref>{{Cite web|url=https://www.aphorism.it/autori/aleksa-dukanovic/|title=Aleksa Đukanović @ Aphorism.it|website=Aphorism.it|language=it|access-date=14. 4. 2026}}</ref> == Biografija == U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.<ref name="Booke"/><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegove ''Izabrane novele'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.<ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=4. 7. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.<ref name="Booke">{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=31. 3. 2026}}</ref> == Bibliografija == * ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021) * ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021) * ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021) * ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023) * ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023) * ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024) * ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025) == Nagrade == * 2021 — Književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH) <ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=20. 11. 2021|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2022 — Nagrada ''Boško Milovanović'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH)<ref name="ArtAnima">{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=19. 10. 2022|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2023 — [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']] (Liban)<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref name="KafkaItalia">{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=5. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}} [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Srbijanski publicisti]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mudki9kc4a6u9ls1srkv2f0xwyqoobt 0 532855 3831089 3823703 2026-04-18T11:32:23Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831089 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Butthole Surfers | pozadina = skupina | slika = Butthole Surfers.jpg | žanr = Noise rock, eksperimentalni rock, alternativni rock, psihodelični rock, art punk | karijera = * 1981–2017 * 2025–danas | trenutni_članovi = * [[Gibby Haynes]] * [[Paul Leary]] * [[King Coffey]] * [[Jeff Pinkus]] | bivši_članovi = | izdavač = {{hlist|[[Alternative Tentacles]]|[[Touch and Go Records|Touch and Go]]|[[Blast First]]|[[Au Go Go Records|Au Go Go]]|[[Latino Buggerveil]]|[[Rough Trade Records|Rough Trade]]|[[Capitol Records|Capitol]]|[[Trance Syndicate]]|[[Surfdog Records|Surfdog]]|[[Hollywood Records|Hollywood]]}} | porijeklo = [[San Antonio]], [[Teksas]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] }} '''Butthole Surfers''' američki je [[Rok-muzika|rock]] bend iz [[San Antonio|San Antonija]] ([[Teksas]]), kojeg su 1981. zajedno formirali [[Pjevanje|pjevač]] [[Gibby Haynes]] i [[gitarist]] [[Paul Leary]]. Bend je imao brojne promjene u sastavu, ali su okosnicu uvijek činili Haynes, Leary i [[bubnjar]] [[King Coffey]]. [[Teresa Nervosa]] bila je na mjestu drugog bubnjara od 1983. do 1985, zatim od 1986. do 1989, kao i 2009. Bend je također angažovao razne basiste, a među najistaknutijim bio je [[Jeff Pinkus]].<ref>Azerrad, ''Our Band'', str. 289.</ref><ref>Lieck, "Reissuing the Butthole Surfers: Tongue-in-Cheek Terror", Austin Chronicle izd. 18 br. 52.</ref> Butthole Surfersi su izrasli iz hardcore [[Pank-rok|pank]] scene 1980-ih, te su ubrzo postali poznati po svojim haotičnim live nastupima, [[Crni humor|crnom humoru]] i psihodeličnom zvuku s primjesama noise rocka i panka, te po korištenju zvučnih manipulacija i načina montaže svojih traka.<ref name="ReferenceA">Young, "Butthole Surfers biography", RollingStone.com.</ref><ref>Yates Wuelfing, Amy (5. mart 2009). "[http://therumpus.net/2009/03/how-did-it-comes-to-this/ How Did It Come to This?]". The Rumpus. Pristupljeno 2. 4. 2026.</ref> Njihova [[muzika]] smatra se uticajnom za [[grunge]] scenu koja je nastajala 1990-ih. Iako su uživali poštovanje svojih muzičkih kolega i imali vjernu bazu fanova, Butthole Surfers su ostvarili ograničen komercijalni uspjeh sve do izdavanja albuma ''[[Electriclarryland]]'' (1996).<ref>Azerrad, ''Our Band'', str. 274–311.</ref><ref name="ReferenceB">Gold & Platinum Record Database, RIAA.</ref> Na albumu se nalazio hit singl "[[Pepper (pjesma)|Pepper]]", koji je iste godine dospio na prvo mjesto [[Billboard]]ove ljestvice [[Modern Rock Tracks]].<ref name="ReferenceC">Charts & awards – Billboard singles, ''Allmusic''.</ref> == Historijat == === Formiranje (1976–1981) === Butthole Surfers je nastao na [[Univerzitet Trinity|Univerzitetu Trinity]] u San Antoniju u Teksasu krajem 1970-ih, kada su se studenti [[Gibson "Gibby" Haynes]] i [[Paul Leary Walthall]] (kasnije poznatiji samo kao Paul Leary) prvi put upoznali. Iako ih je povezivao zajednički ukus za nekomercijalnu muziku, obojica su u to vrijeme bili na putu ka prilično konvencionalnim karijerama. Haynes je bio kapiten [[košarka]]ške ekipe Univerziteta Trinity, kao i "računovođa godine" na [[fakultet]]u, te je ubrzo nakon diplomiranja dobio posao u uglednoj računovodstvenoj firmi u Teksasu, dok je Leary nastavio studirati.<ref>Azerrad, ''Our Band'', str. 276.</ref> Godine 1981. Haynes i Leary su objavili [[časopis]] ''Strange V.D.'', u kojem su se nalazile fotografije neobičnih medicinskih stanja, uz izmišljena i humoristična objašnjenja tih bolesti.<ref name="ReferenceD">Morthland & Patoski, "Feeding the Fish: An Oral History of the Butthole Surfers", ''SPIN''.</ref> Nakon što je Haynes na poslu uhvaćen s jednom od tih [[fotografija]], napustio je računovodstvenu firmu i preselio se u [[Južna Kalifornija|Južnu Kaliforniju]]. Leary, kojem je nedostajao još jedan semestar do diplome, napustio je fakultet i slijedio svog budućeg kolegu. Nakon kratkog perioda tokom kojeg su prodavali ručno rađenu [[Odjeća|odjeću]] i [[Posteljina|posteljinu]] s likom [[Lee Harvey Oswald|Lee Harveyja Oswalda]], vratili su se u San Antonio i osnovali bend koji će kasnije postati Butthole Surfers.<ref name="Azerrad, Our Band, str. 277">Azerrad, ''Our Band'', str. 277.</ref> === Rani počeci (1981–1984) === Haynes i Leary su 1981. godine imali prvi nastup u noćnom klubu The Bonham Exchange u San Antoniju, pri čemu tada još nisu imali ime benda. Do 1982. godine pridružila im se ritam sekcija koju su činili basista Quinn Mathews i njegov brat, bubnjar Scott Mathews. Međutim, bend nije uspio privući veću publiku u [[San Antonio|San Antoniju]], pa su kasnije tog ljeta kupili kombi i vratili se u [[Kalifornija|Kaliforniju]].<ref name="ReferenceD"/><ref name="Azerrad, Our Band, str. 277"/> Tokom jednog nastupa u klubu [[Valencia Tool & Die|Tool and Die]] u [[San Francisco|San Francisku]], bend je privukao pažnju [[Jello Biafra|Jella Biafre]], frontmena grupe [[Dead Kennedys]] i osnivača izdavačke kuće [[Alternative Tentacles]]. Impresioniran njihovim nastupom, Biafra je postao njihov obožavatelj<ref>Azerrad, ''Our Band'', str. 277–278.</ref> i pozvao ih je da nastupaju kao predgrupa Dead Kennedys i [[T.S.O.L.]] u poznatom klubu [[Whisky a Go Go]] u [[Los Angeles]]u. Ponudio im je i aranžman koji je pokrenuo njihovu snimateljsku karijeru: ukoliko bi pronašli studio koji bi im omogućio snimanje albuma, Alternative Tentacles bi preuzeo troškove snimanja nakon završetka projekta. Bend je prihvatio ponudu i vratio se u San Antonio, gdje su započeli snimanje u BOSS Studios (poznatom i kao Bob O’Neill’s Sound Studios, odnosno "The Boss").<ref name="ReferenceD"/> Međutim, braća Matthews nisu ušla u studio sa Haynesom i Learyjem, jer su napustili bend nakon fizičkog sukoba između Scotta Mathewsa i Haynesa. Bas poziciju preuzeo je Bill Jolly, koji je svirao i na sljedeća dva izdanja benda, a kroz bend je prošao i veći broj [[bubnjar]]a. Posljednji među njima, King Coffey (rođen kao Jeffrey Coffey), ostao je u bendu do danas.<ref>Azerrad, ''Our Band'', str. 278.</ref> EP ''[[Butthole Surfers (EP)|Butthole Surfers]]'', objavljen u julu 1983. za izdavačku kuću Alternative Tentacles, također poznat pod alternativnim nazivima ''Brown Reason to Live'' i ''Pee Pee the Sailor'' sadržavao je pjesme s namjerno provokativnim i apsurdnim naslovima, poput "[[The Shah Sleeps in Lee Harvey’s Grave]]" i "[[Bar-B-Q Pope]]", koje su naizmjenično izvodili Haynes i Leary. Haynes je u kasnijem periodu preuzeo ulogu glavnog vokala benda. Omot albuma, kao i kasnije vizuelne materijale za bend, osmislili su sami članovi.<ref>Azerrad, ''Our Band'', str. 275, 288, 294.</ref> EP je, uz izražen [[humor]]istički pristup, postavio temelje njihovog kasnijeg stvaralaštva, te je imao uticaj na muzičare poput [[Kurt Cobain|Kurta Cobaina]] iz [[Nirvana (grupa)|Nirvane]], koji ga je uvrstio među svojih deset omiljenih albuma,<ref>Cobain, ''Journals''.</ref> a kasnije i među pedeset najuticajniih za zvuk Nirvane. Cobain je 1991. također upoznao svoju buduću suprugu [[Courtney Love]] (Hole) na zajedničkom koncertu Surfersa i L7.<ref>Kelly, "Kurt and Courtney Sitting in a Tree", ''Sassy''.</ref> Nakon objave EP-a, bendu se pridružila druga bubnjarka, Teresa Nervosa (rođena kao Teresa Taylor), koja je ranije svirala s Kingom Coffeyjem u školskim bendovima u [[Fort Worth]]u i [[Austin (Teksas)|Austinu]].<ref name="ReferenceE">Leland & Robbins, "Butthole Surfers biography", ''Trouser Press''.</ref><ref>Interview, ''Flipside'' br. 46.</ref> Oni su istovremeno nastupali na odvojenim, stojećim bubnjarskim setovima, što je postalo važan dio scenskog identiteta benda. Iako su se Nervosa i Coffey, kao i drugi oko njih, često predstavljali kao [[brat]] i [[sestra]], kasnije je potvrđeno da zapravo nisu u rodbinskoj vezi.<ref name="ReferenceE"/><ref>Interview (King Coffey), SonicNet.com.</ref><ref>Azerrad, ''Our Band'', str. 280.</ref> Dolaskom Nervose formirana je tzv. "klasična postava" benda — Haynes, Leary, Coffey i Nervosa, koja će, uz česte promjene basista i privremeni odlazak Nervose između 1985. i 1986. godine, ostati uglavnom stabilna do njenog konačnog odlaska 1989. godine. Nervosa se nakratko vratila u bend 2008. godine, a njeno ime se pojavilo i u najavama turneje 2009. godine.<ref>"[https://web.archive.org/web/20080701024858/http://www.buttholesurfers.com/tourdates.html Butthole Surfers Summer '08 Tour Dates]". [http://www.buttholesurfers.com/tourdates.html Original] arhiviran 1. jula 2008. Pristupljeno 2. 4. 2026.</ref> Tokom 1984. godine bend se vratio u BOSS Studios kako bi snimio materijal za dva studijska albuma, koji su prvobitno ponuđeni izdavačkoj kući Alternative Tentacles. Prvi od tih projekata bio je album ''[[Psychic... Powerless... Another Man’s Sac]]''.<ref>Interview, ''Forced Exposure'' br. 11.</ref> Međutim, prije objave albuma došlo je do zastoja u vezi s pravima nad master snimcima, koje je držao vlasnik studija Bob O’Neill, zahtijevajući naknadu troškova snimanja. Kako izdavačka kuća u tom trenutku nije mogla platiti traženi iznos, bend je u septembru 1984. godine, iz finansijske nužde, objavio live album [[Live PCPPEP.|''Live PCPPEP''.]] Album je većinom sadržavao live verzije ranijih pjesama, što je dovelo do komentara dijela kritike i publike kako se sadržajno preklapa s njihovim ranijim izdanjima. Istovremeno, O’Neill je planirao izdati ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac'' putem vlastite etikete Ward 9 kako bi nadoknadio troškove snimanja.<ref>Paytress, "The Butthole Surfers: Mark Paytress Unravels the Career of the Cult American Band", ''Record Collector'' br. 114.</ref> === Period između 1984. i 1987. === Dok su pojedini članovi benda radili kao perači suđa, grupa je bila nezadovoljna što su album izbacili preko etikete Ward 9. Zahvaljujući Terryju Tolkinu, prijatelju benda i njihovom agentu za istočnu obalu, bend je potpisao ugovor s novoosnovanom nezavisnom izdavačkom kućom Touch and Go Records u Detroitu, koju je vodio Corey Rusk. ''Psychic...Powerless...Another Man's Sac'' objavljen je 1984. godine.<ref>''The Baffler'', 4. izdanje.</ref><ref name="Azerrad, Our Band, str. 292">Azerrad, ''Our Band'', str. 292.</ref> Ovim izdanjem bend je dodatno razvio svoj zvuk, proširujući ga snažnijim utjecajem [[Psihodelična muzika|psihodelične muzike]]. U produkcijskom smislu koristili su tehnike kao što su montaža magnetofonske trake, upotreba nekonvencionalnih instrumenata, te različite oblike modulacije zvuka, što će kasnije postati jedno od prepoznatljivih obilježja njihovog studijskog rada.<ref name="ReferenceA"/> Neposredno prije izbacivanja ''Psychic...'' bend je sa novim basistom Terence Smartom krenuo na prvu turneju širom zemlje. Tokom te turneje su izgradili nacionalnu prepoznatljivost, krenuli su iz ranog sjedišta Touch and Go u Detroitu, zatim otišli u [[New York]], gdje su impresionirali članove [[Sonic Youth]], kao i Kramera iz Shockabilly (i budućeg basistu Butthole Surfersa). Nakon toga su mjesecima gostovali širom SAD-a, a koncert u [[Seattle]]u privukao je pažnju Kima Thayila, budućeg gitariste [[Soundgarden]]a, koji je postao njihov obožavatelj. Po završetku turneje, boraveći u San Francisku i bez stalnog mjesta stanovanja, članovi benda zajednički su odlučili preseliti se u [[Winterville]] (gradić u blizini [[Atena|Atene]], savezna država [[Georgia]]). Tokom tog perioda, prema vlastitim navodima, razvili su neobičan hobi: uhodili su članove benda [[R.E.M]]. Jednom prilikom planirali su parkirati [[Karavan (automobil)|kombi]] ispred kuće pjevača [[Michael Stipe|Michaela Stipea]] sa natpisom na bočnoj strani vozila: "Michael Stipe/Despite the Hype/I Still Wanna Suck/Your Big Long Pipe".<ref>Heller, Phyllis (Juni 1986). "This Butt's for You: Interview by Phyllis Heller". ''Spin''. Izd. 2, br. 3. str. 82. ISSN 0886-3032.</ref> Basista Terence Smart napustio je bend nakon što je započeo vezu s prijateljicom benda, a na njegovo mjesto došao je Trevor Malcolm, mladi Kanađanin kojeg je preporučila kuća Touch and Go.<ref>Azerrad, ''Our Band'', str. 291–292.</ref> Do trenutka kada su ponovo krenuli na turneju, glas o neobičnim i bizarnim scenskim nastupima benda se širio, što je rezultovalo sve većom posjećenošću njihovih koncerata.<ref name="Azerrad, Our Band, str. 292"/> Nedugo nakon dolaska Malcolma, bend je snimio svoje scenske nastupe i koncerte u klubu Traxx u Detroitu. Dio tog materijala kasnije je objavljen pod naslovom ''[[Blind Eye Sees All]]'', što je jedino video-izdanje koje imaju do danas. U tom periodu nabavili su svoj prvi 8-track snimač, koji su iskoristili za snimanje dvije pjesme, kasnije objavljene na A-strani izdanja ''[[Cream Corn from the Socket of Davis]]''. Prema dostupnim izvorima, nezadovoljan životom u bendu, Trevor Malcolm napustio je grupu sredinom 1985. godine. Kao privremena zamjena angažovan je Juan Molina, prijatelj benda iz Atene, koji je s njima odradio kratku turneju po SAD-u, ali nije bio zainteresovan kao stalni član. Bez stalnog basiste i pred nadolazeću prvu evropsku turneju, bend je stupio u kontakt s [[Kramer (muzičar)|Kramerom]], koji je pristao da se pridruži grupi. U međuvremenu, njihov drugi LP, prvobitno predan izdavačkoj kući Alternative Tentacles pod naslovom Rembrandt Pussy Horse, ostao je neobjavljen. Razlozi za odugovlačenje nisu u potpunosti razjašnjeni, no poznato je da je izdavačka kuća odgađala odluku gotovo godinu dana, prije nego što je na kraju odbila njegovo objavljivanje. Tokom tog perioda čekanja, bend je krajem 1985. objavio EP Cream Corn from the Socket of Davis za Touch and Go Records. Na njemu su bile četiri pjesme. Nakon odbijanja Alternative Tentaclesa, grupa se vratila u studio Noise New York, čiji je vlasnik bio Kramer, gdje je snimila dvije nove pjesme kao zamjenu za trake "To Parter" i "Tornadoes", koje su prvobitno bile namijenjene za album Rembrandt Pussy Horse, ali su se ipak pojavile na B-strani EP izdanja Cream Corn from the Socket of Davis. Nakon evropske turneje, bend ''Butthole Surfers'' suočio se s novim promjenama u postavi kada je bubnjarka Teresa Nervosa napustila grupu oko Božića 1985, nezadovoljna načinom života koji je podrazumijevao stalne turneje i želeći više vremena provoditi s porodicom.<ref>Interview, ''Tripping Yarns'' No. 2, intervju iz 1987.</ref> Zamijenila ju je druga bubnjarka, Kytha Gernatt, koja je ubrzo nakon dolaska u bend u medijima dobila nadimak Cabbage Gomez Jr.<ref>Intervju sa Haynesom, ''SPIN Magazine'', Juni 1986.</ref> Prije toga, Gernatt je nastupala s Kathleen Lynch u sastavu Easturn Stars; kasnije je postala poznata kao kontroverzna plesačica benda tokom nastupa u periodu između 1986. i 1989. U istom razdoblju je i Kramer napustio bend, a zamijenio ga je [[Jeff Pinkus]], koji je na mjestu basiste ostao do 1994. godine i time osigurao najduži kontinuitet u toj ulozi. Drugi LP grupa je objavila u aprilu 1986, pod nazivom ''[[Rembrandt Pussyhorse]]'', u izdanju Touch and Go Records. Objavljen gotovo dvije godine nakon prvobitnih snimki, LP se razlikovao po miksu i izboru pjesama u odnosu na raniju, neobjavljenu verziju izdavačke kuće Alternative Tentacles. Posebno je zapažen po minimalističkoj obradi pjesme "[[American Woman (pjesma)|American Woman]]" grupe [[The Guess Who]], te se smatra jednim od najeksperimentalnijih izdanja u ionako eksperimentalnoj karijeri benda. Nakon još jedne izrazito haotične turneje, čak i po vlastitim standardima, bend se tokom ljeta 1986. djelimično nastanio u [[Winterville]]u. Teresa Nervosa se u međuvremenu vratila u grupu (nakon što je Gernatt ranije otpuštena), a članovi su započeli radove na uređenju vlastitog kućnog studija u iznajmljenoj kući na periferiji Atene. Ubrzo potom započeli su opušteniji proces snimanja svog trećeg studijskog albuma.<ref>Azerrad, ''Our Band'', str. 303.</ref> Objavljen u martu 1987. godine, ''[[Locust Abortion Technician]]'' smatra se jednim od najtežih i najznačajnijih albuma benda. Kombinujući elemente punka, heavy-metala i psihodelije, album donosi sporiji i masivniji zvuk, koji se često navodi kao rana preteča [[grunge]]a.<ref name="ReferenceE"/> === Evolucija (1987–1991) === Otprilike u vrijeme izlaska albuma ''Locust Abortion Technician'', grupa je kupila kuću u [[Driftwood]]u u Teksasu, pedesetak kilometara od grada Austina. Bila je to ranč-kuća ukopana u brdo, sa oko 5 ari (20.000 m²) zemljišta. Kao i prethodna iznajmljena kuća blizu Atine, i ovaj prostor je pretvoren u improvizovani studio za snimanje. Ipak, nisu dugo živeli zajedno — Coffey se prvi odselio, a do 1991. svi su imali odvojene domove.<ref name="ReferenceD"/> Početkom 1988. bend je bio spreman da snimi novi album i prvi put su željeli da rade u modernom studiju, pa su izabrali kvalitetan studio u Teksasu. Snimanje je trajalo samo nedjelju dana, jer su već godinama izvodili većinu materijala uživo.<ref>Azerrad, ''Our Band'', str. 306.</ref> Ovaj pristup koristili su i kasnije. Za razliku od toga, raniji albumi su prolazili kroz mnogo više eksperimentisanja u studiju. Pinkus je kasnije rekao da su ove organizovanije sesije smanjile spontanost koja je krasila ranije radove.<ref name="ReferenceF">Lieck, "Reissuing the Butthole Surfers: Tongue-in-Cheek Terror", ''Austin Chronicle''.</ref> Album ''[[Hairway to Steven]]'' izašao je u aprilu i predstavljao je prijelaz između eksperimentalnih početaka i pristupačnijeg zvuka koji će uslijediti. Polovina pjesama je i dalje veoma ekstremna, dok su ostale konvencionalnije. Ovo je bio prvi album na kojem akustična gitara dolazi do većeg izražaja. Pjesme u početku nisu imale nazive, svaka je bila predstavljena apsurdnim, često koprološkim crtežom.<ref name="ReferenceF"/> Bend je naredne godine koncerte intenzivirao, sa još jednom uspješnom turnejom po Evropi. Njihovi nastupi su u tom periodu počeli gubiti dio ranijeg haosa.<ref>Azerrad, ''Our Band'', str. 307–308.</ref> Tokom zimske turneje 1988, grupa je koristila DAT rekorder za snimanje koncerata. Najbolji snimci objavljeni su kao ''Double Live'', ograničeno izdanje dvostrukog albuma (vinil i kaseta 1989, CD izbačen naredne godine). To je bilo prvo izdanje na njihovoj etiketi [[Latino Buggerveil]]. Album kasnije nije distribuiran, ali su pjesme dostupne kao besplatni [[MP3]] fajlovi na zvaničnom sajtu benda. Ovo je urađeno kao odgovor na nelegalno snimanje njihovih nastupa. ''[[Double Live (album Butthole Surfers)|Double Live]]'' je bio posljednji album sa Nervosom, koja je napustila bend početkom 1989. Ubrzo nakon toga dijagnostikovana joj je aneurizma i morala je na operaciju mozga, a kasnije je imala i epileptične napade izazvane stroboskopskim svjetlima.<ref name="ReferenceD"/> Godine 1991. pojavila se u filmu [[Slacker]] režisera [[Richard Linklater|Richarda Linklatera]]. Do 1995. radila je u školi za slijepe i slabovidne u Teksasu. Nisu odmah tražili zamjenu za nju i nastavili su rad kao četvorka.<ref>''[[imdbtitle:0102943|Slacker]]'', IMDb.</ref> Nakon EP-a ''[[Widowermaker]]'' (1989), napustili su izdavačku kuću Touch and Go i potpisali za Rough Trade Records. Prije novog albuma objavili su singl The Hurdy Gurdy Man (1990), a iste godine izašao je i novi projekat [[Digital Dump]], projekt koji su sa strane vodili Haynes i Pinkus, pod nazivom [[The Jackofficers]].<ref>Orr, "Journey to the Sphincter of Your Mind or... Cowabunghole", ''Reflex Magazine''.</ref> ''[[piouhgd]]'' (izgovara se „p.o.-ed“, kao „pissed off“ / „iznerviran“) bio je peti studijski album benda i prvi za izdavačku kuću Rough Trade. Objavljen u aprilu 1991, sadržao je više elektronske instrumentacije, ali je uglavnom dočekan kao razočaranje u poređenju sa ranijim izdanjima. I Haynes i Leary su kasnije izrazili nezadovoljstvo ovim albumom.<ref name="ReferenceA"/><ref name="ReferenceE"/><ref>Nunez, "The Hole Truth... and Nothing Butt", ''Fiz Magazine''.</ref> Uprkos tome, bend je pozvan da učestvuje na prvom [[Lollapalooza]] festivalu tog ljeta.<ref name="Azerrad, Our Band, str. 311">Azerrad, ''Our Band'', str. 311.</ref> Otprilike u to vrijeme, Haynes je sarađivao sa bendom Ministry, posuđujući vokale na njihovom singlu iz 1991, "[[Jesus Built My Hotrod]]", koji je kasnije uvršten na album iz 1992, ''[[Psalm 69: The Way to Succeed and the Way to Suck Eggs]]''. == Uspon, pravne borbe i nasljeđe == Nakon bankrota izdavačke kuće Rough Trade 1991. godine, neposredno nakon objavljivanja Learyjevog solo projekta ''The History of Dogs'', grupa Butthole Surfers iznenadila je javnost potpisivanjem ugovora za [[Capitol Records]].<ref name="ReferenceE"/><ref name="Azerrad, Our Band, str. 311"/> Gitarista Paul Leary se 2017. godine osvrnuo na taj korak, ističući da je, uprkos kritikama zbog prelaska u mainstream vode, bilo nemoguće odbiti ponudu etikete na kojoj su nekada bili [[The Beatles]] i [[Dean Martin]].<ref name=":0">"[https://thequietus.com/articles/22036-butthole-surfers-locust-abortion-technician-paul-leary-interview The Quietus - Features - Anniversary - The Day Of The Locust: Paul Leary Of The Butthole Surfers Interviewed]". ''thequietus.com''. 20. mart 2017. Pristupljeno 2. 4. 2026.</ref> Pod okriljem Capitola, bend je otpočeo saradnju sa renomiranim producentom i basistom grupe [[Led Zeppelin]], [[John Paul Jones|Johnom Paulom Jonesom]].<ref name="ReferenceE"/> Rezultat je bio album ''[[Independent Worm Saloon]]'' (1993), koji je donio svedeniji rock zvuk i njihov prvi radijski hit,<ref>Cohen, "In Through the Back Door: The Butthole Surfers are the certified shock jocks of the next wave", ''Rolling Stone''.</ref> "[[Who Was in My Room Last Night?]]". Album je dosegao 124. mjesto na listi [[Billboard 200]], dok je prisustvo njihovih numera u [[MTV|MTV-jevoj]] seriji ''[[Beavis and Butt-Head]]'' dodatno učvrstilo njihovu popularnost. Sredinom devedesetih, nakon odlaska basiste Jeffa Pinkusa, članovi su se posvetili sporednim projektima. Frontmen Gibby Haynes formirao je grupu P, u kojoj su, između ostalih, bili [[Johnny Depp]] i Flea. Upravo je nastup ovog sastava u klubu [[Viper Room]] obilježio tragičnu noć smrti glumca [[River Phoenix]]a 1993.<ref name="ReferenceD"/> Istovremeno, unutar benda su rasle tenzije zbog Haynesove navodne zavisnosti, što je on kasnije negirao. Krajem 1995. godine, bend je pokrenuo trogodišnju pravnu bitku protiv nezavisne izdavačke kuće Touch and Go oko vlasničkih prava i profita. Spor je izazvao duboke podjele na alternativnoj sceni; dok su ih kolege poput Iana MacKayea kritikovale, bend je tvrdio da je vlasnik etikete, Corey Rusk, netransparentno i neadekvatno vodio knjige. Sud je 1999. godine presudio u korist benda, omogućivši im ponovno izdavanje ranijih albuma pod sopstvenom etiketom Latino Buggerveil.<ref>Young, "Butthole Surfers Resurface: Austin Iconoclasts Exit Legal Morass, Sign to Surfdog/Hollywood", ''Billboard Magazine''.</ref><ref>Lieck, "Reissuing the Butthole Surfers: Tongue-in-Cheek Terror", ''Austin Chronicle'' izd. 18 br. 52.</ref> Godina 1996. bila je ključna za bend zahvaljujući albumu ''Electriclarryland''. Singl "Pepper" zauzeo je prvo mjesto na Billboardovoj listi modernog rocka,<ref name="ReferenceB"/><ref name="ReferenceC"/> a njihova muzika postala je nezaobilazan dio holivudskih blockbustera poput filmova ''Romeo + Juliet'' i ''Escape from L.A.'' Ipak, odnos sa Capitolom se pogoršao, što je dovelo do otkazivanja planiranog albuma ''After the Astronaut'' 1998. godine. Nakon eksperimentisanja sa elektronskim i hip-hop zvukom na albumu ''[[Weird Revolution]]'' (2001), bend je ušao u period sporadičnih turneja. Tokom 2008. i 2009. godine, "klasična" postava se ponovo okupila za seriju koncerata, uključujući i nastup na festivalu [[All Tomorrow's Parties]]. Iako su kružile glasine o trajnom prestanku rada, bend je nastavio sa povremenim nastupima, a kritika je isticala da je njihov scenski spektakl ostao impresivan uprkos nedostatku novog materijala. U martu 2025. godine, dokumentarni film ''Butthole Surfers: The Hole Truth and Nothing Butt'' premijerno je prikazan na festivalu South by Southwest. Uslijedilo je objavljivanje albuma ''Live at the Leatherfly'' i kratak zajednički nastup u Los Angelesu. Konačno, u martu 2026. godine, bend je zvanično najavio da će dugo očekivani album ''After the Astronaut'' biti objavljen 26. juna, uz prateći singl "Jet Fighter".<ref>{{Cite web|url=https://stereogum.com/2492507/butthole-surfers-announce-release-of-shelved-1998-album-after-the-astronaut/music/|title=Butthole Surfers To Release Shelved 1998 Album 'After The Astronaut'|date=17. 3. 2026|website=stereogum.com|language=en|access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Identitet i scenski nastup == Sastav je ime dobio slučajno, nakon što je najavljivač na njihovom prvom [[koncert]]u na kojem su plaćeni upotrijebio naslov jedne njihove pjesme kao ime benda. Prije toga su nastupali pod različitim, često provokativnim [[pseudonim]]ima (npr. ''Ed Asner Is Gay'').<ref name="ReferenceD"/> Zbog eksplicitnog naziva, mediji su decenijama koristili skraćenice, na šta je Haynes jednom prilikom u svom stilu odgovorio da bi, da može da bira ponovo, izabrao još vulgarnije ime.<ref>{{Cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/butthole-surfers-americas-most-notorious-psycho-delic-rock-band-41022/|title=Butthole Surfers: America's Most Notorious Psycho-Delic Band|last=Young|first=Charles M.|date=26. 12. 1996|website=Rolling Stone|language=en-US|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Tokom osamdesetih, Butthole Surfers su postali sinonim za dekadentne i [[Nasilje|nasilne]] nastupe. Njihovi koncerti su bili multimedijalni [[haos]].<ref>Haynesov je često koristio kompleksni sistem vokalnih efekata, a osim toga bend je koristio stroboskope, dimne mašina i projektovao uznemirujuće snimke (od medicinskih operacija do nuklearnih eksplozija). Palili su činele, bacali fotokopirane slike bubašvaba u publiku i angažovali obnaženu plesačice Kathleen Lynch kao dio performansa.</ref> Iako su kasniji nastupi postali predvidljiviji, bend je zadržao reputaciju jednog od najekscentričnijih i najuticajnijih sastava američkog undergrounda. Prema riječima Paula Learyja, uprkos tome što mu turneje više ne pričinjavaju zadovoljstvo, trenutna [[Društvo|društveno]]-[[Politika|politička]] klima je idealan trenutak za povratak Butthole Surfersa.<ref name=":0" /> == Reference == [[Kategorija:Muzičke grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1980-ih]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1981.]] 8p41kumbnagvpuhv0jx3hjrfkfz3dn2 0 532856 3831088 3823751 2026-04-18T11:32:21Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831088 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cornell University Logo.png|mini]] '''Univerzitet Cornell''' (Cornell University) je privatni istraživački univerzitet sa sjedištem u Ithaci, [[New York (savezna država)|New York]], i jedan je od osam članova prestižne Ivy League (Lige bršljana). Instituciju su 1865.<ref>{{cite report|chapter=Chapter 585: An act to establish the Cornell University ...|title=[[Laws of New York]]|journal=Laws of the State of New York Passed at the Sessions of the Legislature|volume=88th sess.|year=1865|pages=1188–1194|hdl=2027/nyp.33433090742218|issn=0892-287X|chapter-url=https://hdl.handle.net/2027/nyp.33433090742218?urlappend=%3Bseq=1198}} enacted April 27, 1865.</ref> godine osnovali Ezra Cornell i Andrew Dickson White, s primarnim ciljem da podučava i daje doprinos u svim oblastima znanja — od teorijskih nauka do primijenjenih disciplina. Ova filozofija je sažeta u poznatom citatu osnivača Ezre Cornella, koji je izjavio da želi osnovati instituciju u kojoj svaki pojedinac može pronaći poduku o bilo kojem predmetu.<ref name="nobel">{{cite press release|title=Nobel laureates affiliated with Cornell University|website=Cornell Chronicle|publisher=Cornell News Service|url=https://news.cornell.edu/content/nobel-laureates-affiliated-cornell-university|access-date=12. 9. 2022}}</ref><ref name="Rhodes Scholars">{{cite web|url=https://ezra.cornell.edu/posting.php?timestamp=1165899600|title=Uncle Ezra|publisher=Cornell University|archive-url=https://web.archive.org/web/20070102092343/http://ezra.cornell.edu/posting.php?timestamp=1165899600|archive-date=2. 1. 2007|url-status=dead|access-date=10. 1. 2007}}</ref> Kao federalno dodijeljen univerzitet za zemljište (land-grant university) države New York, Cornell ima jedinstvenu strukturu koja uključuje i privatno finansirane i državno subvencionirane (statutarne) koledže. Glavni kampus u Ithaci prostire se na preko 2.900 hektara i poznat je po svojoj složenoj arhitektonskoj cjelini i geografskom položaju između kanjona i vodopada. Pored glavnog kampusa, univerzitet upravlja značajnim medicinskim i tehnološkim centrima, uključujući medicinski koledž "Weill Cornell" (Weill Cornell Medicine) u New Yorku i Kataru, kao i inovativni kampus "Cornell Tech" na ostrvu Roosevelt u New Yorku.<ref name="Colleges and Schools">{{cite web|url=https://www.cornell.edu/academics/colleges.cfm|title=Colleges and Schools|website=cornell.edu|publisher=Cornell University|access-date=29. 5. 2024}}</ref> Akademski, univerzitet je organizovan u petnaest fakulteta i škola koji pokrivaju širok spektar disciplina kao što su poljoprivreda, arhitektura, inženjering, pravo i hotelski menadžment. Institucija je povezana sa velikim brojem dobitnika Nobelove nagrade, Rhodesovim stipendistima i drugim istaknutim ličnostima u nauci, politici i kulturi, što potvrđuje njegovu ulogu kao jednog od ključnih stubova globalnog visokog obrazovanja.<ref>{{cite web|url=https://www.cnbc.com/2018/11/28/these-30-colleges-produced-the-most-current-fortune-500-ceos.html|title=University of Wisconsin produced the most current Fortune&nbsp;500 CEOs — here's how 29&nbsp;other schools stack up|last=Hess|first=Abigail|date=29. 11. 2018|publisher=CNBC|language=en|access-date=16. 6. 2020}}</ref><ref name="factbook">{{cite web|url=https://www.cornell.edu/about/facts/cornell_facts.pdf|title=Factbook|date=Oct 2009|publisher=Cornell University|archive-url=https://web.archive.org/web/20060626082316/http://www.cornell.edu/about/facts/cornell_facts.pdf|archive-date=26. 6. 2006|url-status=dead|access-date=27. 12. 2009}}</ref> == Reference == [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Asocijacija američkih univerziteta]] oglu50f6d99nrp04szwzqlmhj44g6zu 0 532859 3831087 3823776 2026-04-18T11:32:19Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831087 wikitext text/x-wiki U [[šah]]u i njegovim [[Varijante šaha|varijantama]], '''usamljeni kralj''' označava poziciju u kojoj jedan igrač ima samo [[Kralj (šah)|kralja]], odnosno sve njegove ostale figure su već [[Šahovski termini|uzete]]. == Historija == U nekim starijim verzijama šaha, poput [[šatrandž]]a,<ref>{{Cite web|url=https://www.chessvariants.com/historic.dir/shatranj.html|title=Shatranj|last=Bodlaender|first=Hans|website=www.chessvariants.com|access-date=3. 4. 2026}}</ref> dovođenje protivnika u poziciju s usamljenim kraljem bio je jedan od načina pobjede, odnosno [[Šah-mat|mat]]. Relativna slabost figura u šatrandžu činila je ovu vrstu pobjede češtom i poželjnom. Postojao je i izuzetak: ako bi igrač čiji je kralj upravo "ogoljen" odmah mogao uzeti protivničku figuru i time i protivnika ostaviti samo s kraljem, nastajala bi posebna situacija poznata kao medinska pobjeda (jer je u [[Medina|Medin]]<nowiki/>i to i dalje bila pobjeda za igrača koji je prvi ostavio protivničkog kralja samim na ploči). U mnogim pravilima ova pozicija se smatra remijem.<ref>Hooper & Whyld (1996), str. 256. ''Medinese victory''.</ref> == Savremena pravila == Prema savremenim [[Pravila šaha|pravilima šaha]], igrač sa usamljenim kraljem ne gubi automatski, odnosno može nastaviti partiju. Usamljeni kralj ne može dati [[Šah (šah)|šah]], pa samim time ne može ni matirati protivnika, niti pobijediti. Ipak, u određenim situacijama može izboriti [[Remi (šah)|remi]], npr. u [[Pat (šah)|patu]], ako protivnik prekorači vrijeme<ref>Član 6.10 u pravilima FIDE (Svjetske šahovske federacije) kaže da prekoračenje vremenskog ograničenja rezultira porazom, "međutim, partija je neriješena ako je pozicija takva da protivnik ne može matirati kralja drugog igrača nijednim mogućim nizom legalnih poteza, čak ni uz najlošiju moguću odbranu."</ref> ili ako se materijal svede na nedovoljan za mat. Partija se odmah završava neriješeno ako oba igrača imaju samo kralja ili ako jedan igrač ima kralja i [[Lovac (šah)|lovca]] ili [[Skakač (šah)|skakača]], a drugi ima samo kralja.<ref>1.3. Ako je pozicija takva da niti jedan igrač nema mogućnost matiranja partija je neriješena. (FIDE pravila šaha)</ref><ref>Luca, Giovanni Di (15. 12. 2020). "[https://web.archive.org/web/20220528112705/https://chesspulse.com/heres-why-its-impossible-to-checkmate-with-1-bishop/ Here's Why It's Impossible To Checkmate With 1 Bishop]". Chess Pulse. [https://chesspulse.com/heres-why-its-impossible-to-checkmate-with-1-bishop/ Original] arhiviran 28. 5. 2022. Pristupljeno 4. 3. 2026.</ref> == Reference == <references /> {{Šah portal}} {{Šah}} [[Kategorija:Šahovska terminologija]] maxxgp0kze0rv4jxthos4r9s7vm0omd 0 532860 3831086 3830273 2026-04-18T11:32:16Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831086 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} {{Infokutija protein | Symbol = TBP | Name = TBP | image = PDB 1ngm EBI.jpg | width = 270px | caption = [[Kristalna struktura]] ternarnog kompleksa kvasca brf1-tbp-dnk | Pfam = PF00352 | Pfam_clan = CL0407 | InterPro = IPR000814 | SMART = | PROSITE = PDOC00303 | MEROPS = | SCOP = 1tbp | TCDB = | OPM family = | OPM protein = | CAZy = | CDD = }} '''TATA-vezujući protein''' ('''TBP''') je [[opći transkripcijski faktor]] koji se veže za sekvencu [[DNK]] zvanu [[TATA-kutija]]. Ova sekvenca DNK nalazi se oko 30 [[bazni par|baznih parova]] uzvodno od [[mjesto početka transkripcije|mjesta početka transkripcije]] u nekim [[eukarioti|eukariotskim]] [[gen]]ima [[promotor (genetika)|promotorima]].<ref name="pmid17670940">{{cite journal | vauthors = Kornberg RD | title = The molecular basis of eukaryotic transcription | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 104 | issue = 32 | pages = 12955–61 | year = 2007 | pmid = 17670940 | pmc = 1941834 | doi = 10.1073/pnas.0704138104 | bibcode = 2007PNAS..10412955K | doi-access = free }}</ref> ==Aminokiselinska sekvenca== {{legenda aminokiselina}} |content=<table> {{(!}} style="font-family:monospace;" {{!-}} style="text-align:right;" {{!!}} 10 {{!!}} {{!!}} 20 {{!!}} {{!!}} 30 {{!!}} {{!!}} 40 {{!!}} {{!!}} 50 {{!-}} style="background-color: #eee;" {{!}} MDQNNSLPPY {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} AQGLASPQGA {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} MTPGIPIFSP {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} MMPYGTGLTP {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} QPIQNTNSLS {{!-}} style="background-color: #eee;" {{!}} ILEEQQRQQQ {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} QQQQQQQQQQ {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} QQQQQQQQQQ {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} QQQQQQQQQQ {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} QQQQQAVAAA {{!-}} style="background-color: #eee;" {{!}} AVQQSTSQQA {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} TQGTSGQAPQ {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} LFHSQTLTTA {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} PLPGTTPLYP {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} SPMTPMTPIT {{!-}} style="background-color: #eee;" {{!}} PATPASESSG {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} IVPQLQNIVS {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} TVNLGCKLDL {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} KTIALRARNA {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} EYNPKRFAAV {{!-}} style="background-color: #eee;" {{!}} IMRIREPRTT {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} ALIFSSGKMV {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} CTGAKSEEQS {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} RLAARKYARV {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} VQKLGFPAKF {{!-}} style="background-color: #eee;" {{!}} LDFKIQNMVG {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} SCDVKFPIRL {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} EGLVLTHQQF {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} SSYEPELFPG {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} LIYRMIKPRI {{!-}} style="background-color: #eee;" {{!}} VLLIFVSGKV {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} VLTGAKVRAE {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} IYEAFENIYP {{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}} {{!}} ILKGFRKTT {{!)}} </table> == Porodica gena TBP == TBP je član male porodice gena faktora povezanih s TBP-om.<ref>{{cite journal | vauthors = Akhtar W, Veenstra GJ | title = TBP-related factors: a paradigm of diversity in transcription initiation | journal = Cell & Bioscience | volume = 1 | issue = 1 | page = 23 | date = 1. 1. 2011 | pmid = 21711503 | pmc = 3142196 | doi = 10.1186/2045-3701-1-23 | doi-access = free }}</ref> Prvi faktor povezan s TBP-om (TRF/TRF1) identificiran je kod voćne mušice [[Drosophila]], ali čini se da je specifičan za muhu ili insekte. Naknadno je [[TBPL1]]/TRF2 pronađen u genomima mnogih [[metazoa]], dok genomi [[kičmenjak]]a kodiraju trećeg člana kičmenjačke porodice, [[TATA-kutijski protein|TBPL2]]/TRF3. U specifičnim tipovima ćelija ili na specifičnim promotorima, TBP se može zamijeniti jednim od ovih faktora povezanih s TBP-om, od kojih neki interaguju s TATA-kutijom slično kao TBP. == Uloga kao transkripcijskog faktora == TBP je podjedinica eukariotskog [[opći transkripcijski faktor|općeg transkripcijskog faktora]] [[TFIID]]. TFIID je prvi protein koji se veže za DNK tokom formiranja [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa]] [[RNK-polimeraza II|RNK-polimeraze II]] (RNK Pol II).<ref name="pmid11092823">{{cite journal | vauthors = Lee TI, Young RA | title = Transcription of eukaryotic protein-coding genes | journal = Annual Review of Genetics | volume = 34 | pages = 77–137 | year = 2000 | pmid = 11092823 | doi = 10.1146/annurev.genet.34.1.77 }}</ref> Kao jedan od rijetkih proteina u preinicijacijskom kompleksu koji se veže za DNK na način specifičan za sekvencu, pomaže u pozicioniranju RN-polimeraze II preko [[mjesto početka transkripcije|mjesta početka transkripcije]] gena. Međutim, procjenjuje se da samo 10–20% ljudskih promotora ima TATA kutije – većina ljudskih promotora su [[TATA-kutija|TATA]]-bez [[domaćinski gen|domaćinskog gena]] [[Promotor (genetika)|promotori]] – tako da TBP vjerovatno nije jedini protein uključen u pozicioniranje RNK-polimeraze II. Vezivanje TBP-a za ove promotore olakšavaju regulatori domaćinskog gena.<ref>{{cite journal | vauthors = Lam KC, Mühlpfordt F, Vaquerizas JM, Raja SJ, Holz H, Luscombe NM, Manke T, Akhtar A | title = The NSL complex regulates housekeeping genes in Drosophila | journal = PLOS Genetics | volume = 8 | issue = 6 | date = 2012 | pmid = 22723752 | pmc = 3375229 | doi = 10.1371/journal.pgen.1002736 | doi-access = free }}</ref><ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Lam KC, Chung HR, Semplicio G, Iyer SS, Gaub A, Bhardwaj V, Holz H, Georgiev P, Akhtar A | title = The NSL complex-mediated nucleosome landscape is required to maintain transcription fidelity and suppression of transcription noise | journal = Genes & Development | volume = 33 | issue = 7–8 | pages = 452–465 | date = februar 2019 | pmid = 30819819 | pmc = 6446542 | doi = 10.1101/gad.321489.118 }}</ref> Zanimljivo je da transkripcija započinje unutar uske regije na oko 30 bp nizvodno od TATA-kutije, na promotorima koji sadrže TATA,<ref>{{cite journal | vauthors = Carninci P, Sandelin A, Lenhard B, Katayama S, Shimokawa K, Ponjavic J, Semple CA, Taylor MS, Engström PG, Frith MC, Forrest AR, Alkema WB, Tan SL, Plessy C, Kodzius R, Ravasi T, Kasukawa T, Fukuda S, Kanamori-Katayama M, Kitazume Y, Kawaji H, Kai C, Nakamura M, Konno H, Nakano K, Mottagui-Tabar S, Arner P, Chesi A, Gustincich S, Persichetti F, Suzuki H, Grimmond SM, Wells CA, Orlando V, Wahlestedt C, Liu ET, Harbers M, Kawai J, Bajic VB, Hume DA, Hayashizaki Y | display-authors = 6 | title = Genome-wide analysis of mammalian promoter architecture and evolution | journal = Nature Genetics | volume = 38 | issue = 6 | pages = 626–35 | date = juni 2006 | pmid = 16645617 | doi = 10.1038/ng1789 | s2cid = 22205897 }}</ref> dok su mjesta početka transkripcije promotora bez TATA raspršena unutar regije od 200 bp.<ref name=":0" /><ref>{{cite journal | vauthors = Ni T, Corcoran DL, Rach EA, Song S, Spana EP, Gao Y, Ohler U, Zhu J | title = A paired-end sequencing strategy to map the complex landscape of transcription initiation | journal = Nature Methods | volume = 7 | issue = 7 | pages = 521–7 | date = juli 2010 | pmid = 20495556 | pmc = 3197272 | doi = 10.1038/nmeth.1464 }}</ref> Vezivanje TFIID-a za [[TATA-kutija|TATA-kutiju]] u [[promotor (biologija)|promotorskoj]] regiji gena inicira regrutovanje drugih faktora potrebnih da RNK Pol II započne transkripciju. Neki od ostalih regrutovanih transkripcijskih faktora uključuju [[TFIIA]], [[TFIIB]] i [[TFIIF]]. Svaki od ovih [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] sadrži nekoliko proteinskih podjedinica. TBP je također važan za transkripciju putem [[RNK-polimeraza I|RNK-polimeraze I]] i [[RNK-polimeraza III|RNK polimeraze III]], te je stoga uključen u inicijaciju transkripcije putem sve tri RNK- polimeraze.<ref>{{cite journal | vauthors = Vannini A, Cramer P | title = Conservation between the RNA polymerase I, II, and III transcription initiation machineries | journal = Molecular Cell | volume = 45 | issue = 4 | pages = 439–46 | date = februar 2012 | pmid = 22365827 | doi = 10.1016/j.molcel.2012.01.023 | doi-access = free | hdl = 11858/00-001M-0000-0015-483A-5 | hdl-access = free }}</ref> TBP je uključen u [[topljenje DNK]] (razdvajanje dvostrukog lanca) savijanjem [[DNK]] za 80° (sekvenca bogata AT-om na koju se veže olakšava lahko topljenje). TBP je neobičan protein po tome što se veže za manji žlijeb koristeći [[beta-list|β list]]. Još jedno karakteristično obilježje TBP-a je dugi niz [[glutamin]]a na [[N-kraj]]u proteina. Ova regija modulira aktivnost vezivanja DNK na [[C-terminal]]u, a modulacija vezivanja DNK utiče na brzinu formiranja transkripcijskog kompleksa i inicijaciju transkripcije. Mutacije koje proširuju broj CAG ponavljanja koja kodiraju ovaj [[poliglutaminski trakt]], i time povećavaju dužinu poliglutaminskog niza, povezane su sa [[spinocerebelelumska ataksija|spinocerebelumskom ataksijom]] 17, [[neurodegenerativni poremećaj|neurodegenerativnim poremećajem]] klasifikovanim kao [[bolest poliglutamina]].<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TBP TATA box binding protein| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=6908}}</ref> == Interakcije DNK-protein == Kada se TBP veže za [[TATA-kutija|TATA kutiju]] unutar [[DNK]], on iskrivljuje DNK umetanjem aminokiselinakih [[bočni lanac|bočnih lanaca]] između baznih parova, djelomično odmotavajući spiralu i dvostruko je savijajući. Iskrivljavanje se postiže velikom količinom površinskog kontakta između proteina i DNK. TBP se veže za negativno nabijene fosfate u DNK okosnici putem pozitivno nabijenih ostataka aminokiselina [[lizin]] i [[arginin]]. Oštro savijanje DNK nastaje projekcijom četiri glomazna ostatka [[fenilalanin]]a u manji žlijeb. Kako se DNK savija, njen kontakt sa TBP-om se povećava, čime se pojačava interakcija DNK-protein. Naprezanje nametnuto DNK kroz ovu interakciju inicira topljenje ili razdvajanje lanaca. Budući da je ova regija DNK bogata ostacima [[adenin]]a i [[timin]]a, koji se bazno sparuju putem samo dvije [[vodikova veza|vodikove veze]], lanci DNK se lakše razdvajaju. Razdvajanje dva lanca otkriva baze i omogućava [[RNK-polimeraza II|RNK-polimerazi II]] da započne transkripciju [[gen]]a. [[C-terminal]]ni dio TBP-a ima helikoidni oblik koji (nepotpuno) komplementira T-A-T-A regiju DNK. Ova nepotpunost omogućava DNK da se pasivno veže. Za informacije o upotrebi TBP-a u ćelijama pogledajte: [[RNK-polimeraza I]], [[RNK-polimeraza II]] i [[RNK-polimeraza III]]. == Interakcije protein-protein == Pokazano je da protein koji veže TATA [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa:{{div col|colwidth=20em}} * [[BRF1 (gen)|BRF1]],<ref name="pmid10921893">{{cite journal | vauthors = McCulloch V, Hardin P, Peng W, Ruppert JM, Lobo-Ruppert SM | title = Alternatively spliced hBRF variants function at different RNA polymerase III promoters | journal = EMBO J. | volume = 19 | issue = 15 | pages = 4134–43 | date = august 2000 | pmid = 10921893 | pmc = 306597 | doi = 10.1093/emboj/19.15.4134 }}</ref><ref name="pmid7624363">{{cite journal | vauthors = Wang Z, Roeder RG | title = Structure and function of a human transcription factor TFIIIB subunit that is evolutionarily conserved and contains both TFIIB- and high-mobility-group protein 2-related domains | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 92 | issue = 15 | pages = 7026–30 | date = juli 1995 | pmid = 7624363 | pmc = 41464 | doi = 10.1073/pnas.92.15.7026 | bibcode = 1995PNAS...92.7026W | doi-access = free }}</ref> * [[BTAF1]],<ref name=pmid9159119/><ref name="pmid9488487">{{cite journal | vauthors = Chicca JJ, Auble DT, Pugh BF | title = Cloning and biochemical characterization of TAF-172, a human homolog of yeast Mot1 | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 18 | issue = 3 | pages = 1701–10 | date = mart 1998 | pmid = 9488487 | pmc = 108885 | doi = 10.1128/MCB.18.3.1701}}</ref> * [[C-Fos]],<ref name="pmid8065335">{{cite journal | vauthors = Metz R, Bannister AJ, Sutherland JA, Hagemeier C, O'Rourke EC, Cook A, Bravo R, Kouzarides T | title = c-Fos-induced activation of a TATA-box-containing promoter involves direct contact with TATA-box-binding protein | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 14 | issue = 9 | pages = 6021–9 | date = septembar 1994 | pmid = 8065335 | pmc = 359128 | doi = 10.1128/MCB.14.9.6021 }}</ref> * [[C-jun]],<ref name="pmid7848298">{{cite journal | vauthors = Franklin CC, McCulloch AV, Kraft AS | title = In vitro association between the Jun protein family and the general transcription factors, TBP and TFIIB | journal = Biochem. J. | volume = 305 | issue = 3 | pages = 967–74 | date = februar 1995 | pmid = 7848298 | pmc = 1136352 | doi = 10.1042/bj3050967}}</ref> * [[EDF1]],<ref name="pmid12040021">{{cite journal | vauthors = Brendel C, Gelman L, Auwerx J | title = Multiprotein bridging factor-1 (MBF-1) is a cofactor for nuclear receptors that regulate lipid metabolism | journal = Mol. Endocrinol. | volume = 16 | issue = 6 | pages = 1367–77 | date = juni 2002 | pmid = 12040021 | doi = 10.1210/mend.16.6.0843 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid10816571">{{cite journal | vauthors = Mariotti M, De Benedictis L, Avon E, Maier JA | title = Interaction between endothelial differentiation-related factor-1 and calmodulin in vitro and in vivo | journal = J. Biol. Chem. | volume = 275 | issue = 31 | pages = 24047–51 | date = august 2000 | pmid = 10816571 | doi = 10.1074/jbc.M001928200 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid10567391">{{cite journal | vauthors = Kabe Y, Goto M, Shima D, Imai T, Wada T, ((Morohashi Ki)), Shirakawa M, Hirose S, Handa H | title = The role of human MBF1 as a transcriptional coactivator | journal = J. Biol. Chem. | volume = 274 | issue = 48 | pages = 34196–202 | date = novembar 1999 | pmid = 10567391 | doi = 10.1074/jbc.274.48.34196 | doi-access = free }}</ref> * [[GTF2B]] (TFIIB),<ref name="Tang">{{cite journal |vauthors=Tang H, Sun X, Reinberg D, [[Richard H. Ebright|Ebright RH]] | title = Protein–protein interactions in eukaryotic transcription initiation: structure of the preinitiation complex | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 93 | issue = 3 | pages = 1119–24 | date = februar 1996 | pmid = 8577725 | pmc = 40041 | doi = 10.1073/pnas.93.3.1119 | bibcode = 1996PNAS...93.1119T | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid14963322">{{cite journal | vauthors = Bushnell DA, Westover KD, Davis RE, Kornberg RD | title = Structural basis of transcription: an RNA polymerase II-TFIIB cocrystal at 4.5 Angstroms | url = https://archive.org/details/sim_science_2004-02-13_303_5660/page/982 | journal = Science | volume = 303 | issue = 5660 | pages = 983–8 | date = februar 2004 | pmid = 14963322 | doi = 10.1126/science.1090838 | bibcode = 2004Sci...303..983B | s2cid = 36598301 }}</ref> * [[GTF2A1]] ([[TFIIA]] podjedinica 1),<ref name=Tang /><ref name="pmid7724559">{{cite journal | vauthors = DeJong J, Bernstein R, Roeder RG | title = Human general transcription factor TFIIA: characterization of a cDNA encoding the small subunit and requirement for basal and activated transcription | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 92 | issue = 8 | pages = 3313–7 | date = april 1995 | pmid = 7724559 | pmc = 42156 | doi = 10.1073/pnas.92.8.3313 | bibcode = 1995PNAS...92.3313D | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid9603936">{{cite journal | vauthors = Ozer J, Mitsouras K, Zerby D, Carey M, Lieberman PM | title = Transcription factor IIA derepresses TATA-binding protein (TBP)-associated factor inhibition of TBP-DNA binding | journal = J. Biol. Chem. | volume = 273 | issue = 23 | pages = 14293–300 | date = juni 1998 | pmid = 9603936 | doi = 10.1074/jbc.273.23.14293 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid7958900">{{cite journal | vauthors = Sun X, Ma D, Sheldon M, Yeung K, Reinberg D | title = Reconstitution of human TFIIA activity from recombinant polypeptides: a role in TFIID-mediated transcription | journal = Genes Dev. | volume = 8 | issue = 19 | pages = 2336–48 | date = oktobar 1994 | pmid = 7958900 | doi = 10.1101/gad.8.19.2336 | doi-access = free }}</ref> * [[GTF2F1]] ([[TFIIF]] subunit 1)<ref name=pmid9159119/><ref name="pmid7590250">{{cite journal | vauthors = Ruppert S, Tjian R | title = Human TAFII250 interacts with RAP74: implications for RNA polymerase II initiation | journal = Genes Dev. | volume = 9 | issue = 22 | pages = 2747–55 | date = novembar 1995 | pmid = 7590250 | doi = 10.1101/gad.9.22.2747 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid9482861">{{cite journal | vauthors = Malik S, Guermah M, Roeder RG | title = A dynamic model for PC4 coactivator function in RNA polymerase II transcription | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 95 | issue = 5 | pages = 2192–7 | date = mart 1998 | pmid = 9482861 | pmc = 19292 | doi = 10.1073/pnas.95.5.2192 | bibcode = 1998PNAS...95.2192M | doi-access = free }}</ref> * [[GTF2H4]] ([[TFIIH]] subunit 4),<ref name="pmid9159119">{{cite journal | vauthors = Scully R, Anderson SF, Chao DM, Wei W, Ye L, Young RA, Livingston DM, Parvin JD | title = BRCA1 is a component of the RNA polymerase II holoenzyme | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 94 | issue = 11 | pages = 5605–10 | date = maj 1997 | pmid = 9159119 | pmc = 20825 | doi = 10.1073/pnas.94.11.5605 | bibcode = 1997PNAS...94.5605S | doi-access = free }}</ref> * [[Mdm2]],<ref name="pmid9271120">{{cite journal | vauthors = Thut CJ, Goodrich JA, Tjian R | title = Repression of p53-mediated transcription by MDM2: a dual mechanism | journal = Genes Dev. | volume = 11 | issue = 15 | pages = 1974–86 | date = august 1997 | pmid = 9271120 | pmc = 316412 | doi = 10.1101/gad.11.15.1974 }}</ref><ref name="pmid9388200">{{cite journal | vauthors = Léveillard T, Wasylyk B | title = The MDM2 C-terminal region binds to TAFII250 and is required for MDM2 regulation of the cyclin A promoter | journal = J. Biol. Chem. | volume = 272 | issue = 49 | pages = 30651–61 | date = decembar 1997 | pmid = 9388200 | doi = 10.1074/jbc.272.49.30651 | doi-access = free }}</ref> * [[MSX1]],<ref name="pmid10215616">{{cite journal | vauthors = Shetty S, Takahashi T, Matsui H, Ayengar R, Raghow R | title = Transcriptional autorepression of Msx1 gene is mediated by interactions of Msx1 protein with a multi-protein transcriptional complex containing TATA-binding protein, Sp1 and cAMP-response-element-binding protein-binding protein (CBP/p300) | journal = Biochem. J. | volume = 339 | issue = 3 | pages = 751–8 | date = maj 1999 | pmid = 10215616 | pmc = 1220213 | doi = 10.1042/0264-6021:3390751 }}</ref><ref name="pmid9111364">{{cite journal | vauthors = Zhang H, Hu G, Wang H, Sciavolino P, Iler N, Shen MM, Abate-Shen C | title = Heterodimerization of Msx and Dlx homeoproteins results in functional antagonism | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 17 | issue = 5 | pages = 2920–32 | date = maj 1997 | pmid = 9111364 | pmc = 232144 | doi = 10.1128/mcb.17.5.2920}}</ref><ref name="pmid8700832">{{cite journal | vauthors = Zhang H, Catron KM, Abate-Shen C | title = A role for the Msx-1 homeodomain in transcriptional regulation: residues in the N-terminal arm mediate TATA binding protein interaction and transcriptional repression | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 93 | issue = 5 | pages = 1764–9 | date = mart 1996 | pmid = 8700832 | pmc = 39855 | doi = 10.1073/pnas.93.5.1764 | bibcode = 1996PNAS...93.1764Z | doi-access = free }}</ref> * [[NFYB]],<ref name="pmid9153318">{{cite journal | vauthors = Bellorini M, Lee DK, Dantonel JC, Zemzoumi K, Roeder RG, Tora L, Mantovani R | title = CCAAT binding NF-Y-TBP interactions: NF-YB and NF-YC require short domains adjacent to their histone fold motifs for association with TBP basic residues | journal = Nucleic Acids Res. | volume = 25 | issue = 11 | pages = 2174–81 | date = juni 1997 | pmid = 9153318 | pmc = 146709 | doi = 10.1093/nar/25.11.2174 }}</ref> * [[P53]],<ref name="pmid1465435">{{cite journal | vauthors = Seto E, Usheva A, Zambetti GP, Momand J, Horikoshi N, Weinmann R, Levine AJ, Shenk T | title = Wild-type p53 binds to the TATA-binding protein and represses transcription | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 89 | issue = 24 | pages = 12028–32 | date = decembar 1992 | pmid = 1465435 | pmc = 50691 | doi = 10.1073/pnas.89.24.12028 | bibcode = 1992PNAS...8912028S | doi-access = free }}</ref><ref name=pmid10359315/> * [[PAX6]],<ref name="pmid10359315">{{cite journal | vauthors = Cvekl A, Kashanchi F, Brady JN, Piatigorsky J | title = Pax-6 interactions with TATA-box-binding protein and retinoblastoma protein | url = https://archive.org/details/sim_investigative-ophthalmology-visual-science_1999-06_40_7/page/1342 | journal = Invest. Ophthalmol. Vis. Sci. | volume = 40 | issue = 7 | pages = 1343–50 | date = juni 1999 | pmid = 10359315 }}</ref> * [[POLR2A]],<ref name=pmid9159119/> * [[POU2F1]],<ref name="pmid8202368">{{cite journal | vauthors = Zwilling S, Annweiler A, Wirth T | title = The POU domains of the Oct1 and Oct2 transcription factors mediate specific interaction with TBP | journal = Nucleic Acids Res. | volume = 22 | issue = 9 | pages = 1655–62 | date = maj 1994 | pmid = 8202368 | pmc = 308045 | doi = 10.1093/nar/22.9.1655 }}</ref> * [[RELA]],<ref name="pmid9584164">{{cite journal | vauthors = Guermah M, Malik S, Roeder RG | title = Involvement of TFIID and USA components in transcriptional activation of the human immunodeficiency virus promoter by NF-kappaB and Sp1 | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 18 | issue = 6 | pages = 3234–44 | date = juni 1998 | pmid = 9584164 | pmc = 108905 | doi = 10.1128/mcb.18.6.3234}}</ref><ref name="pmid7706261">{{cite journal | vauthors = Schmitz ML, Stelzer G, Altmann H, Meisterernst M, Baeuerle PA | title = Interaction of the COOH-terminal transactivation domain of p65 NF-kappa B with TATA-binding protein, transcription factor IIB, and coactivators | journal = J. Biol. Chem. | volume = 270 | issue = 13 | pages = 7219–26 | date = mart 1995 | pmid = 7706261 | doi = 10.1074/jbc.270.13.7219 | doi-access = free }}</ref> * [[NR2B1]],<ref name="pmid7667283">{{cite journal | vauthors = Schulman IG, Chakravarti D, Juguilon H, Romo A, Evans RM | title = Interactions between the retinoid X receptor and a conserved region of the TATA-binding protein mediate hormone-dependent transactivation | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 92 | issue = 18 | pages = 8288–92 | date = august 1995 | pmid = 7667283 | pmc = 41142 | doi = 10.1073/pnas.92.18.8288 | bibcode = 1995PNAS...92.8288S | doi-access = free }}</ref> * [[TAF1]],<ref name=pmid9153318/><ref name="pmid9858607">{{cite journal | vauthors = Siegert JL, Robbins PD | title = Rb inhibits the intrinsic kinase activity of TATA-binding protein-associated factor TAFII250 | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 19 | issue = 1 | pages = 846–54 | date = januar 1999 | pmid = 9858607 | pmc = 83941 | doi = 10.1128/MCB.19.1.846}}</ref><ref name="pmid7680771">{{cite journal | vauthors = Ruppert S, Wang EH, Tjian R | title = Cloning and expression of human TAFII250: a TBP-associated factor implicated in cell-cycle regulation | journal = Nature | volume = 362 | issue = 6416 | pages = 175–9 | date = mart 1993 | pmid = 7680771 | doi = 10.1038/362175a0 | bibcode = 1993Natur.362..175R | s2cid = 4364676 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid9660973">{{cite journal | vauthors = O'Brien T, Tjian R | title = Functional analysis of the human TAFII250 N-terminal kinase domain | journal = Mol. Cell | volume = 1 | issue = 6 | pages = 905–11 | date = maj 1998 | pmid = 9660973 | doi = 10.1016/S1097-2765(00)80089-1 | doi-access = free }}</ref> * [[TAF4]],<ref name="pmid12665565">{{cite journal | vauthors = Pointud JC, Mengus G, Brancorsini S, Monaco L, Parvinen M, Sassone-Corsi P, Davidson I | title = The intracellular localisation of TAF7L, a paralogue of transcription factor TFIID subunit TAF7, is developmentally regulated during male germ-cell differentiation | journal = J. Cell Sci. | volume = 116 | issue = Pt 9 | pages = 1847–58 | date = maj 2003 | pmid = 12665565 | doi = 10.1242/jcs.00391 | s2cid = 24519687 | doi-access = }}</ref> * [[TAF5]],<ref name=pmid9153318/><ref name=pmid7680771/><ref name="pmid9045704">{{cite journal | vauthors = Tao Y, Guermah M, Martinez E, Oelgeschläger T, Hasegawa S, Takada R, Yamamoto T, Horikoshi M, Roeder RG | title = Specific interactions and potential functions of human TAFII100 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 272 | issue = 10 | pages = 6714–21 | date = mart 1997 | pmid = 9045704 | doi = 10.1074/jbc.272.10.6714 | doi-access = free }}</ref> * [[TAF6]],<ref name=pmid9153318/><ref name=pmid7680771/><ref name=pmid12665565/> * [[TAF7]],<ref name=pmid9153318/><ref name=pmid12665565/> * [[TAF9]].<ref name=pmid9153318/><ref name="pmid11564863">{{cite journal | vauthors = Martinez E, Palhan VB, Tjernberg A, Lymar ES, Gamper AM, Kundu TK, Chait BT, Roeder RG | title = Human STAGA complex is a chromatin-acetylating transcription coactivator that interacts with pre-mRNA splicing and DNA damage-binding factors in vivo | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 21 | issue = 20 | pages = 6782–95 | date = oktobar 2001 | pmid = 11564863 | pmc = 99856 | doi = 10.1128/MCB.21.20.6782-6795.2001 }}</ref> * [[TAF10]],<ref name=pmid9153318/><ref name=pmid7680771/> * [[TAF11]],<ref name=pmid9153318/><ref name=pmid7729427/><ref name="pmid8670810">{{cite journal | vauthors = May M, Mengus G, Lavigne AC, Chambon P, Davidson I | title = Human TAF(II28) promotes transcriptional stimulation by activation function 2 of the retinoid X receptors | journal = EMBO J. | volume = 15 | issue = 12 | pages = 3093–104 | date = juni 1996 | pmid = 8670810 | pmc = 450252 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1996.tb00672.x}}</ref> * [[TAF13]],<ref name="pmid7729427">{{cite journal | vauthors = Mengus G, May M, Jacq X, Staub A, Tora L, Chambon P, Davidson I | title = Cloning and characterization of hTAFII18, hTAFII20 and hTAFII28: three subunits of the human transcription factor TFIID | journal = EMBO J. | volume = 14 | issue = 7 | pages = 1520–31 | date = april 1995 | pmid = 7729427 | pmc = 398239 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1995.tb07138.x}}</ref> i * [[TAF15]].<ref name="pmid8663456">{{cite journal | vauthors = Hoffmann A, Roeder RG | title = Cloning and characterization of human TAF20/15. Multiple interactions suggest a central role in TFIID complex formation | journal = J. Biol. Chem. | volume = 271 | issue = 30 | pages = 18194–202 | date = juli 1996 | pmid = 8663456 | doi = 10.1074/jbc.271.30.18194 | doi-access = free }}</ref> {{Div col end}} ==Složeno sastavljanje== TATA-kutija [[hemijska veza|veže]] [[protein]] (TBP) je potreban za inicijaciju [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]] pomoću RNK [[polimeraza]] I, II i III, iz [[promotor (biologija)|promotora]] sa ili bez TATA-kutije.<ref name="pmid12782648">{{cite journal | vauthors = Hochheimer A, Tjian R | title = Diversified transcription initiation complexes expand promoter selectivity and tissue-specific gene expression | journal = Genes & Development | volume = 17 | issue = 11 | pages = 1309–20 | date = juni 2003 | pmid = 12782648 | doi = 10.1101/gad.1099903 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid10974559">{{cite journal | vauthors = Pugh BF | title = Control of gene expression through regulation of the TATA-binding protein | journal = Gene | volume = 255 | issue = 1 | pages = 1–14 | date = septembar 2000 | pmid = 10974559 | doi = 10.1016/s0378-1119(00)00288-2 }}</ref> U prisustvu promotora bez TATA, TBP se veže uz pomoć faktora povezanih s TBP-om (TAF).<ref>{{Cite book|title=Molecular biology|author=Weaver, Robert Franklin|date=1. 1. 2012|publisher=McGraw-Hill|isbn=978-0-07-352532-7|oclc=789601172}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Louder RK, He Y, López-Blanco JR, Fang J, Chacón P, Nogales E | title = Structure of promoter-bound TFIID and model of human pre-initiation complex assembly | journal = Nature | volume = 531 | issue = 7596 | pages = 604–9 | date = mart 2016 | pmid = 27007846 | pmc = 4856295 | doi = 10.1038/nature17394 | bibcode = 2016Natur.531..604L }}</ref> TBP se povezuje s mnoštvom faktora, uključujući opće [[transkripcijske faktore]] TFIIA, -B, -D, -E i -H, formirajući ogromne više-podjedinične preinicijacijske komplekse na jezgru [[promotor (biologija)|promotora]]. Kroz svoju povezanost s različitim [[transkripcijski faktor|transkripcijskim faktorima]], TBP može inicirati [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] iz različitih RNK-[[polimeraza]]. Postoji nekoliko srodnih TBP-ova, uključujući TBP-slične (TBPL) [[protein]]e.<ref name="pmid12878007">{{cite journal | vauthors = Davidson I | title = The genetics of TBP and TBP-related factors | url = https://archive.org/details/sim_trends-in-biochemical-sciences_2003-07_28_7/page/390 | journal = Trends in Biochemical Sciences | volume = 28 | issue = 7 | pages = 391–8 | date = juli 2003 | pmid = 12878007 | doi = 10.1016/S0968-0004(03)00117-8 }}</ref> ==Struktura== [[C-terminal]]no jezgro TBP-a (~180 ostataka) je [[Konzervirana sekvenca|visoko konzervirano]] i sadrži dva tandemska ponavljanja od 88 aminokiselina [[tandemsko ponavljanje|ponovljenja]] koja proizvode sedlastu [[sekundarna struktura|strukturu]] koja se proteže preko DNK; ova regija [[Molekularno vezivanje|vezuje se]] za TATA kutiju i [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa [[transkripcijski faktor|transkripcijskim faktorima]] i [[regulacija gena|regulatornim]] [[protein]]ima.<ref name="pmid1436073">{{cite journal | vauthors = Nikolov DB, Hu SH, Lin J, Gasch A, Hoffmann A, Horikoshi M, Chua NH, Roeder RG, Burley SK | title = Crystal structure of TFIID TATA-box binding protein | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1992-11-05_360_6399/page/40 | journal = [[Nature]] | volume = 360 | issue = 6399 | pages = 40–6 | date = novembar 1992 | pmid = 1436073 | doi = 10.1038/360040a0 | bibcode = 1992Natur.360...40N | s2cid = 4307043 }}</ref> Nasuprot tome, [[N-terminal]]na regija varira i po dužini i po [[sekvenca (biologija)|sekvenci]]. == Reference == {{Reflist|32em}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1438/ GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Spinocerebellar Ataxia Type 17] *[https://web.archive.org/web/20050907105851/http://www.massey.ac.nz/~wwbioch/DNAprot/DNAmelt/framset.htm Interactive TBP Structure at massey.ac.nz] * {{PDB Molecule of the Month|67|TATA-binding protein}} * {{MeshName|TATA-Box+Binding+Protein}} * {{FactorBook|TBP}} * {{PDBe-KB2|P20226|Human TATA-box-binding protein}} {{PDB Gallery|geneid=6908}} {{Transkripcijski faktori|g4}} {{DEFAULTSORT:Tata-Binding Protein}} [[Kategorija:Proteini]] [[Kategorija:Geni]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] ocpjs6l2im41dp14fhxm8qv0y3cof3b 0 532863 3831085 3823829 2026-04-18T11:32:12Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831085 wikitext text/x-wiki '''Transkripcijski mjehurić''' je molekularna struktura koja se formira tokom inicijalizacije DNK [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]], kada se ograničeni dio dvostruke spirale [[DNK]] odmota, pružajući dovoljno prostora da se [[RNK-polimeraza]] (RNKP) veže za lanac matrice i započne sintezu [[RNK]]. Veličina transkripcijskog mjehurića je obično 12 do 14 baznih parova, što omogućava [[enzim]]u da lahko ugradi komplementarne [[nukleotid]]e RNK.<ref>{{Cite web |last=Mokobi |first=Faith |date=23. 8. 2022 |title=DNA Transcription (RNA Synthesis)- Article, Diagrams and Video |url=https://microbenotes.com/dna-transcription-rna-synthesis/?utm_source=chatgpt.com |access-date=14. 2. 2025 |website=microbenotes.com |language=en-US}}</ref> Dinamika i struktura transkripcijskog mjehurića su varijabilne i imaju ulogu u [[regulacija ekspresije gena|regulaciji ekspresije gena]] na transkripcijskom nivou.] <ref name=":0"/> Formiranje mjehurića zavisi od strukture [[hromatin]]a, DNK sekvence i transkripcijskog faktora, uključujući oznake [[acetilacija]] [[histon]]a, [[SWI/SNF]] [[nukleosom]]sko remodeliranje i [[transkripcijski faktor]] [[TFIIH]] i [[Sigma faktor|sigma (σ) faktore]].<ref>{{Cite journal |last1=Morse |first1=Kaitlin |last2=Swerdlow |first2=Sarah |last3=Ünal |first3=Elçin |title=Swi/SNF chromatin remodeling regulates transcriptional interference and gene repression |journal=Molecular Cell |date=2024 |volume=84 |issue=16 |pages=3080–3097.e9 |doi=10.1016/j.molcel.2024.06.029 |pmid=39043178 |biorxiv=10.1101/2023.04.27.538572 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Assfalg |first1=Robin |last2=Lebedev |first2=Anton |last3=Gonzalez |first3=Omar Garcia |last4=Schelling |first4=Adrian |last5=Koch |first5=Sylvia |last6=Iben |first6=Sebastian |date=28. 9. 2012 |title=TFIIH is an elongation factor of RNA polymerase I |journal=Nucleic Acids Research |volume=40 |issue=2 |pages=650–659 |doi=10.1093/nar/gkr746 |issn=1362-4962 |pmc=3258137 |pmid=21965540}}</ref> Iako se evolucijska historija ne može u potpunosti potvrditi, naučnici su pružili različite modele kako bi objasnili najvjerovatniji napredak evolucije mjehurića, direktno ga povezujući s divergencijom [[arheja]], [[eukarioti|eukariota]], [[prokarioti|prokariota]] i [[bakterija]] od [[LUCA|posljednjeg univerzalnog zajedničkog pretka]] (LUCA).<ref name=":4"/><ref name=":7"/> Mnogi lijekovi, uključujući hemoterapeutske i antibiotske spojeve, ciljaju elemente transkripcijskog mjehurića, kako bi regulirali transkripciju gena.<ref>{{Cite journal |last=Bensaude |first=Olivier |date=1. 5. 2011 |title=Inhibiting eukaryotic transcription. Which compound to choose? How to evaluate its activity?: Which compound to choose? How to evaluate its activity? |journal=Transcription |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.4161/trns.2.3.16172 |issn=2154-1264 |pmc=3173647 |pmid=21922053}}</ref> == Formiranje == Formiranje transkripcijskog mjehurića prethodi sintezi RNK i inicijalizira se vezivanjem RNK polimeraze (RNKP) za [[Promotor (genetika)|promotorsko mjesto]], nakon čega slijedi odmotavanje dvostruke spirale DNK. Ovo otkriva dio jednolančane DNK, omogućavajući sintezu RNK, koristeći je kao predložak.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Dangkulwanich |first1=Manchuta |last2=Ishibashi |first2=Toyotaka |last3=Bintu |first3=Lacramioara |last4=Bustamante |first4=Carlos |date=26. 3. 2014 |title=Molecular Mechanisms of Transcription through Single-Molecule Experiments |journal=Chemical Reviews |volume=114 |issue=6 |pages=3203–3223 |doi10.1021/cr400730x |issn=0009-2665 |pmc=3983126 |pmid=24502198}}</ref> Kao takvo, formiranje transkripcijskog mjehurića uveliko ovisi o kvaliteti promotora i mehanizmima pretraživanja RNKP-a. === Prokariotska inicijacija === Kod [[prokariot]]a, uočena su tri mehanizma pretraživanja promotora RNKP-a u različitoj mjeri: 1D klizanje, prijenos između segmenata (1D difuzijski mehanizmi) i skakanje (3D difuzijski mehanizam).<ref name=":1"/> Iako je stepen doprinosa svakog mehanizma neizvjestan, čini se da mehanizam koji ovisi o 3D difuziji nadmašuje 1D difuziju ''[[in vitro]]''. Međutim, zbog obilja [[makromolekula]] pronađenih u živim ćelijama, 3D difuzija može biti otežana, što dovodi do većeg doprinosa 1D difuzije nego što to primjećuju studije ''in vitro''.<ref name=":1" /> Različiti sigma (σ) faktori posreduju u povezanosti i stabilnosti vezivanja RNKP-a na mjestu promotora. Vezivanje RNKP-a za σ faktor stvara holoenzim RNA polimeraze, "aktivni" oblik bakterijske RNKP.<ref name=":2">{{Cite book |last=Lodish |first=Harvey F. |title=Molecular cell biology |date=april 2016 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-8339-3 |oclc=1003278428}}</ref> Vezivanje RNKP formira zatvoreni promotorski kompleks (RPc) koji se zatim mora izomerizirati u otvoreni promotorski kompleks (RPo), što dovodi do formiranja transkripcijskog mjehurića.<ref name=":2" /> Postoje dvije široke klase σ faktora: σ⁵⁴ i σ⁷⁰.<ref name=":8">{{Cite journal |last1=Glyde |first1=Robert |last2=Ye |first2=Fuzhou |last3=Darbari |first3=Vidya Chandran |last4=Zhang |first4=Nan |last5=Buck |first5=Martin |last6=Zhang |first6=Xiaodong |date=6. 7. 2017 |title=Structures of RNA Polymerase Closed and Intermediate Complexes Reveal Mechanisms of DNA Opening and Transcription Initiation |journal=Molecular Cell |volume=67 |issue=1 |pages=106–116.e4 |doi=10.1016/j.molcel.2017.05.010 |issn=1097-4164 |pmc=5505868 |pmid=28579332}}</ref> σ⁵⁴ se veže za [[konsenzusne sekvence]] na -12 i -24 iz [[mjesta početka transkripcije]] (TSS; +1), i regrutuje RNKP da bi formirao stabilan RPc koji rijetko izomerizira u RPo. U međuvremenu, faktori klase σ⁷⁰ regrutuju RNKP na -10 i -35, spontano formirajući RPo. Regrutacija σ⁷⁰ je posredovana različitim aktivatorima koji mogu promovirati formiranje RPc.<ref name=":8" /> Nakon formiranja transkripcijskog mjehurića, σ faktori se disociraju od [[holoenzim]]skog kompleksa, omogućavajući RNKP da nastavi duž lanca DNK matrice kako bi samostalno završio sintezu RNK.<ref name=":03">{{Cite book |last1=Alberts |first1=Bruce |title=Molecular Biology of the Cell |last2=Johnson |first2=Alexander |last3=Lewis |first3=Julian |last4=Morgan |first4=David |last5=Raff |first5=Martin |last6=Roberts |first6=Keith |last7=Walter |first7=Peter |publisher=Garland Science |year=2015 |isbn=978-1-315-73536-8 |editor-last=Wilson |editor-first=John |edition=6 |pages=306–307 |language=en |doi=10.1201/9781315735368 |editor-last2=Hunt |editor-first2=Tim}}</ref> Napredovanje RNKP-a odvija se istovremeno s premotavanjem jednolančane DNK uzvodno od enzima i odmotavanjem dvolančane DNK nizvodno od enzima, što rezultira "pomicanjem" transkripcijskog mjehurića s RNKP-om.<ref name=":14" /> [[slika:Eukaryotic RNA Polymerase II rotating.gif|thumb| Rotirajuća 3D struktura eukariotske RNK- polimeraze II, esencijalne za transkripciju iRNK]] === Eukariotska inicijacija === Kod [[eukariot]]a, potraga za lokusima za otvaranje transkripcijskih mjehurića odvija se putem regrutacije [[opći transkripcijski faktor|općeg transkripcijskog faktora]] u promotorsku regiju i formiranja [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] (PIC).<ref>{{Cite journal |last1=Haberle |first1=Vanja |last2=Stark |first2=Alexander |date=oktobar 2018 |title=Eukaryotic core promoters and the functional basis of transcription initiation |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=19 |issue=10 |pages=621–637 |doi=10.1038/s41580-018-0028-8 |issn=1471-0080 |pmc=6205604 |pmid=29946135 |bibcode=2018NRMCB..19..621H }}</ref> Nakon što se PIC formira, DNK dupleks se topi, formirajući transkripcijski mjehurić. Od uključenih enzima, [[TATA-vezujući protein]] (TBP) se veže za [[TATA- kutija|TATA kutiju]] i uzrokuje savijanje DNK, što dovodi do topljenja promotorske regije.<ref>{{Cite journal |last=Burley |first=S. K. |date=6. 2. 1996 |title=The TATA box binding protein |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=6 |issue=1 |pages=69–75 |doi=10.1016/s0959-440x(96)80097-2 |issn=0959-440X |pmid=8696975}}</ref> [[ATP]]-zavisna [[helikaza|helikazna]] aktivnost XPB-a, podjedinice TFIIH, neophodna je za odmotavanje DNK dupleksa i formiranje transkripcijskog mjehurića nakon formiranja PIC-a.<ref>{{Cite journal |last1=Egly |first1=Jean-Marc |last2=Coin |first2=Frédéric |date=15. 7. 2011 |title=A history of TFIIH: two decades of molecular biology on a pivotal transcription/repair factor |journal=DNA Repair |volume=10 |issue=7 |pages=714–721 |doi=10.1016/j.dnarep.2011.04.021 |issn=1568-7856 |pmid=21592869}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Compe |first1=Emmanuel |last2=Egly |first2=Jean-Marc |date=10. 5. 2012 |title=TFIIH: when transcription met DNA repair |journal=Nature Reviews. Molecular Cell Biology |volume=13 |issue=6 |pages=343–354 |doi=10.1038/nrm3350 |issn=1471-0080 |pmid=22572993}}</ref> Nakon što se odmota oko 25 baznih parova dvostrukog lanca DNK, sinteza RNK se odvija unutar regije transkripcijskog mjehurića.<ref name=":3">{{Cite book |last=Cramer |first=Patrick |title=Proteins in Eukaryotic Transcription |date=1. 1. 2004 |chapter=Structure and Function of RNA Polymerase II |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S006532330467001X |journal=Advances in Protein Chemistry |publisher=Academic Press |volume=67 |pages=1–42 |doi=10.1016/s0065-3233(04)67001-x |isbn=978-0-12-034267-9 |pmid=14969722 |access-date=30. 9. 2019|chapter-url-access=subscription }}</ref> Regije DNK ispred [[RNK-polimeraza II|RNK-polimeraze II]] odmotavaju se, kako bi se prilagodile kretanju enzima, dok se regije DNK iza nje istovremeno premotavaju kako bi reformirale dvostruku spiralu na način sličan onome kod prokariota.<ref name=":03"/> RNKP provodi većinu koraka tokom transkripcijskog ciklusa, posebno u održavanju transkripcijskog mjehurića otvorenim za komplementarni [[bazni par]].<ref name=":12">{{Citation |last1=Clark |first1=David P. |title=Chapter 2 - DNA, RNA, and Protein |date=1. 1. 2016 |work=Biotechnology (Second Edition) |pages=33–61 |editor-last=Clark |editor-first=David P. |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123850157000028 |access-date=30. 9. 2019 |publisher=Academic Cell |doi=10.1016/b978-0-12-385015-7.00002-8 |isbn=978-0-12-385015-7 |last2=Pazdernik |first2=Nanette J. |editor2-last=Pazdernik |editor2-first=Nanette J.|url-access=subscription }}</ref> Neki koraci transkripcijskog ciklusa koji zahtijevaju više proteina, kao što su Rpb4/7 kompleks i [[faktor elongacije]], [[transkripcijski faktor]] IIS (TFIIS).<ref name=":3"/> Nakon inicijacije, RNKP se kreće nizvodno duž lanca matrice. Neto efekat svakog koraka ekstenzije RNK je da RNKP uzima jedan [[nukleozid-trifosfat|nukleotid-trifosfat]], izdužuje nascentnu RNK za jedan nukleotid i generira jedan [[pirofosfat]]ni ion (PPi). Ovo je [[Gibbsova slobodna energija|energetski povoljna]] reakcija sa promjenom slobodne energije od približno –5,6 kcal/mol, što omogućava RNKP-u da ide naprijed duž svog ciljnog kalupa koji asocijacijom pomiče i mjehur naprijed.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Zuo |first1=Yuhong |last2=and Steitz |first2=Thomas A. |date=1. 1. 2017 |title=A structure-based kinetic model of transcription |journal=Transcription |volume=8 |issue=1 |pages=1–8 |doi=10.1080/21541264.2016.1234821 |issn=2154-1264 |pmid=27656764|pmc=5279718 }}</ref> == Terminacija == === Prokariotska terminacija === [[Datoteka:Intrinsic Termination Structure.png|thumb|Struktura RNK petlje koja inducira rho-nezavisnu intrinzičnu terminaciju transkripcije kod ''E. coli'' i drugih bakterija.]] Kod ''[[Escherichia coli]]'', utvrđeno je da proces terminacije transkripcije putem disocijacije RNK polimeraze zavisi od 3 moguća mehanizma: interakcije između polimeraze i [[Intrinzična terminacija|intrinzične terminatorske sekvence]] koja se nalazi na ukosnicama završene RNK, prisustva RNK-zavisnog faktora terminacije [[Rho-faktor|Rho]] i [[ATP]]-zavisne DNK [[translokaza|translokaze]] Mfd.<ref>{{Cite journal |last=Roberts |first=Jeffrey W. |date=20. 9. 2019 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283619301858 |journal=Journal of Molecular Biology |series=RNA polymerase reaches 60 |volume=431 |issue=20 |pages=4030–4039 |doi=10.1016/j.jmb.2019.04.003 |issn=0022-2836 |pmid=30978344|url-access=subscription }}</ref> Studije su otkrile da je poremećaj transkripcijskog kompleksa RNKP-DNK uzrokovan [[faktor terminacije|faktorom terminacije]] Rho inhibiran sve dok uzvodna DNK u transkripcijskom mjehuriću ostane nesparena. Dakle, odvajanju bakterijskog RNKP od DNK u rho-zavisnom procesu prethodi i zavisi od ponovnog vezivanja DNK unutar transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Park |first1=Joo-Seop |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=28. 3. 2006 |title=Role of DNA bubble rewinding in enzymatic transcription termination |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=103 |issue=13 |pages=4870–4875 |bibcode=2006PNAS..103.4870P |doi=10.1073/pnas.0600145103 |pmc=1405909 |pmid=16551743 |doi-access=free}}</ref> Tokom terminacije nezavisne od rho, transkripcija [[petlja u obliku ukosnice|petlje u obliku ukosnice]] na završenoj RNK, koja služi kao intrinzična sekvenca za terminaciju, doprinosi kolapsu transkripcijskog mjehurića. Nakon toga slijedi odvajanje RNKP od matrice DNK i ponovno vezivanje lanaca DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ryder |first1=Andrew M. |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=21. 11. 2003 |title=Role of the Non-template Strand of the Elongation Bubble in Intrinsic Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283603011896?fr=RR-2&ref=pdf_download&rr=92946281b9a039d5 |journal=Journal of Molecular Biology |volume=334 |issue=2 |pages=205–213 |doi=10.1016/j.jmb.2003.09.039 |issn=0022-2836 |pmid=14607113|url-access=subscription }}</ref> Ova metoda terminacije ne zahtijeva prisustvo transkripcijskog mjehurića, jer je kod ''[[E. coli]]'' RNKP ''[[in vitro]]'' uočeno da oslobađaju kompletan RNK transkript dok koriste jednolančane kalupe DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Uptain |first1=S. M. |last2=Chamberlin |first2=M. J. |date=9. 12. 1997 |title=Escherichia coli RNA polymerase terminates transcription efficiently at rho-independent terminators on single-stranded DNA templates |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=25 |pages=13548–13553 |doi=10.1073/pnas.94.25.13548 |doi-access=free |issn=0027-8424 |pmc=28343 |pmid=9391063|bibcode=1997PNAS...9413548U }}</ref> Treći proces terminacije, koji uključuje DNK translokazu Mfd, prvenstveno utiče na transkripcijske mjehuriće koji su zastali u prisustvu oštećenja DNK. Prisustvo Mfd u transkripcijskom mjehuriću prisiljava kretanje RNKP nizvodno bez dodavanja [[nukleozid]] trifosfata, što inducira ponovno vezanje DNK u transkripcijskom mjehuriću i odvajanje i RNKP i nascentne RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ray-Soni |first1=Ananya |last2=Bellecourt |first2=Michael J. |last3=Landick |first3=Robert |date=2016 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination: All Good Things Must End |journal=Annual Review of Biochemistry |language=en |volume=85 |pages=319–347 |doi=10.1146/annurev-biochem-060815-014844 |issn=0066-4154 |pmid=27023849 |doi-access=free}}</ref> Terminacija transkripcijskog mjehurića kod ''E. coli'' regulirana je raznim transkripcijskim faktorima. Jedan takav faktor je NusG, [[ribosomski protein]] koji poboljšava efikasnost Rho-ovisne terminacije pomažući Rho prepoznavanju terminacijskih sekvenci. Djelovanje NusG je obavezno u situacijama kada se oslobađanje RNK mora izvršiti u kratkom vremenskom okviru.<ref>{{Cite journal |last1=Sen |first1=Ranjan |last2=Chalissery |first2=Jisha |last3=Muteeb |first3=Ghazala |date=18. 1. 2008 |title=Nus Factors of Escherichia coli |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |journal=EcoSal Plus |volume=3 |issue=1 lplus.4.5.3.1 |doi=10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |pmid=26443730|url-access=subscription }}</ref> === Eukariotska terminacija === Terminacija transkripcije [[eukariot]]skom [[RNK-polimeraza I|RNK-polimerazom I]] (Pol I) zahtijeva faktore terminacije transkripcije slične rho-zavisnoj terminaciji kod prokariota.<ref>{{Cite book|title=Molecular cell biology |date=2013 |publisher=W.H. Freeman and Co |isbn=978-1-4292-3413-9 |editor-last=Lodish |editor-first=Harvey F. |edition=7th |location=New York |oclc=171110915}}</ref> Kod miševa, ponovljeni terminatori kodirani na DNK su izloženi kao jednolančana mjesta vezivanja za protein TTF-I kada ih dostigne transkripcijski mjehurić. Kompleks koji proizvode terminator i vezivanje TTF-I zatim indukuje oslobađanje transkripta.<ref>{{Cite journal |last1=Németh |first1=Attila |last2=Perez-Fernandez |first2=Jorge |last3=Merkl |first3=Philipp |last4=Hamperl |first4=Stephan |last5=Gerber |first5=Jochen |last6=Griesenbeck |first6=Joachim |last7=Tschochner |first7=Herbert |date=1. 3. 2013 |title=RNA polymerase I termination: Where is the end? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1874939912001782 |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |series=Transcription by Odd Pols |volume=1829 |issue=3 |pages=306–317 |doi=10.1016/j.bbagrm.2012.10.007 |pmid=23092677 |issn=1874-9399|url-access=subscription }}</ref> [[RNK-polimeraza II]] prekida se direktnim vezivanjem kompleksa za cijepanje i poliadenilaciju (CPA) na 3'-kraju za [[enzim]], koji zatim oslobađa transkribovanu RNK. Regrutovanje CPA kompleksa u transkripcijski mjehurić inducirano je transkripcijom signala [[Poli A|Poli-A]] na nascentnoj RNK.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Richard |first1=Patricia |last2=Manley |first2=James L. |date=1. 6. 2009 |title=Transcription termination by nuclear RNA polymerases |journal=Genes & Development |language=en |volume=23 |issue=11 |pages=1247–1269 |doi=10.1101/gad.1792809 |issn=0890-9369 |pmc=2763537 |pmid=19487567}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Proudfoot |first=Nick J. |date=10. 6. 2016 |title=Transcriptional termination in mammals: Stopping the RNA polymerase II juggernaut |journal=Science |volume=352 |issue=6291 |doi=10.1126/science.aad9926 |pmc=5144996 |pmid=27284201}}</ref> U oba slučaja, cijepanje i oslobađanje RNK se dešava prije disocijacije polimeraze iz transkripcijskog mjehurića. Dakle, integritet transkripcijskog mjehurića je privremeno očuvan nakon početka terminacije.<ref name=":13"/><ref>{{Cite journal |last1=Dye |first1=Michael J. |last2=Proudfoot |first2=Nick J. |date=1. 6. 2001 |title=Multiple Transcript Cleavage Precedes Polymerase Release in Termination by RNA Polymerase II |journal=Cell |language=English |volume=105 |issue=5 |pages=669–681 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00372-5 |issn=0092-8674 |pmid=11389836|doi-access=free }}</ref> Predložena su dva modela za objašnjenje procesa disocijacije polimeraze nakon oslobađanja RNK za obje polimeraze. Prvi je [[Eukariotski transkripcijski faktor|torpedni model]], u kojem [[polimeraza]] nastavlja sintetizirati RNK nakon oslobađanja nascentne RNK. [[egzonukleaza|Egzonukleazna]] aktivnost zatim degradira novi lanac RNK, destabilizirajući RNK polimerazu i postižući njenu disocijaciju od transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Kim |first1=Minkyu |last2=Krogan |first2=Nevan J. |last3=Vasiljeva |first3=Lidia |last4=Rando |first4=Oliver J. |last5=Nedea |first5=Eduard |last6=Greenblatt |first6=Jack F. |last7=Buratowski |first7=Stephen |date=15. 6. 2004 |title=The yeast Rat1 exonuclease promotes transcription termination by RNA polymerase II |url=https://www.nature.com/articles/nature03041 |journal=Nature |language=en |volume=432 |issue=7016 |pages=517–522 |doi=10.1038/nature03041 |pmid=15565157 |bibcode=2004Natur.432..517K |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Drugi mehanizam, [[Eukariotski transkripcijski faktor|alosterini model]], pretpostavlja da transkripcija poli A sekvence blizu kraja nascentnih RNK uzrokuje postepenu disocijaciju drugih transkripcijskih faktora iz transkripcijskog mjehurića, uzrokujući lančani efekat koji na kraju urušava transkripcijski mjehurić kroz destabilizaciju.<ref name=":13"/> == Regulacija == === Efekti sekvence DNK i superspiralizacije === Molekularno dinamičke simulacije su otkrile da je životni vijek transkripcijskog mjehurića zavisan od sekvence, a duži životni vijek mjehurića povezan je sa A-T bogatim sekvencama promotorskog jezgra.<ref>{{Cite journal |last1=Hillebrand |first1=M. |last2=Kalosakas |first2=G. |last3=Skokos |first3=Ch. |last4=Bishop |first4=A. R. |date=8. 12. 2020 |title=Distributions of bubble lifetimes and bubble lengths in DNA |url=https://journals.aps.org/pre/abstract/10.1103/PhysRevE.102.062114 |journal=Physical Review E |language=en |volume=102 |issue=6 |arxiv=2008.08841 |bibcode=2020PhRvE.102f2114H |doi=10.1103/PhysRevE.102.062114 |issn=2470-0045 |pmid=33465959}}</ref> Slabije interakcije A-T baza omogućavaju formiranje transkripcijskih mjehurića zbog manje energije potrebne za razdvajanje A-T parova.<ref>{{Cite journal |last1=Kowalski |first1=D. |last2=Eddy |first2=M. J. |date=20. 12. 1989 |title=The DNA unwinding element: a novel, cis-acting component that facilitates opening of the Escherichia coli replication origin |journal=The EMBO Journal |volume=8 |issue=13 |pages=4335–4344 |doi=10.1002/j.1460-2075.1989.tb08620.x |issn=0261-4189 |pmc=401646 |pmid=2556269}}</ref> Stanje [[DNK-superspirala|superspiralitacije DNK]] snažno utiče na regulaciju procesa transkripcije. Negativno superspiriraliranje koje se javlja prije mjesta početka transkripcije stvara razdvajanje lanca DNK što dovodi do inicijacije transkripcije.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=mart 2013 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |pmid=23416946 |pmc=3689368 |issn=1545-9985}}</ref> Pozitivno superspiralno namatanje ispred RNK polimeraze stvara barijeru koja dovodi do zastoja transkripcije tokom elongacije.<ref name=":5"/> Upravljanje stresom superspiralnog namatanja zavisi od enzima, uključujući DNK-[[giraza|girazu]] i [[topoizomeraza|topoizomerazu]]. DNK [[DNK-giraza|giraza]] stvara negativne superspiralne namotaje, dok opušta pozitivne superspiralne namotaje, kako bi se uspostavila potrebna superheliksna napetost za efikasnu transkripciju..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Schoeffler |first1=Allyn J. |last2=Berger |first2=James M. |date=februar 2008 |title=DNA topoisomerases: harnessing and constraining energy to govern chromosome topology |journal=Quarterly Reviews of Biophysics |volume=41 |issue=1 |pages=41–101 |doi=10.1017/S003358350800468X |issn=0033-5835 |pmid=18755053 |bibcode=2008QRBio..41...41S }}</ref> [[TOP1|Topoizomeraza I]] relaksira negativne superzavojnice, što održava strukturu DNK pogodnom za transkripcijske aktivnosti.<ref name=":6"/> === Uloga transkripcijskih faktora === [[Opći transkripcijski faktori]] (GTF) TFIIH funkcioniraju kao ključni elementi za inicijaciju transkripcije u eukariotskim ćelijama. XPB i XPD helikazne podjedinice TFIIH omogućavaju odmotavanje DNK, putem translokacije DNK dupleksa, što proizvodi jednolančane regije potrebne da [[RNK-polimeraza II]] započne transkripciju. σ faktori u bakterijama služe kao esencijalne komponente za usmjeravanje RNK-polimeraze prema određenim promotorskim sekvencama, što dovodi do stvaranja transkripcijskog mjehurića i početka [[Transkripcija (biologija)|transkripcije]]. Protein [[p53]] veže se blizu promotorskih regija, kako bi uticao na stabilnost transkripcijskog mjehurića, dok istovremeno pokazuje različite efekte na inicijaciju transkripcije na različitim ciljnim [[Promotor (genetika)|promotorima]].<ref>{{Cite journal |last1=Morachis |first1=José M. |last2=Murawsky |first2=Christopher M. |last3=Emerson |first3=Beverly M. |date=15. 1. 2010 |title=Regulation of the p53 transcriptional response by structurally diverse core promoters |journal=Genes & Development |volume=24 |issue=2 |pages=135–147 |doi=10.1101/gad.1856710 |issn=1549-5477 |pmc=2807349 |pmid=20040571}}</ref> Različiti [[transkripcijski faktor]]i također utiču na stabilnost inicijacije transkripcijskog mjehurića. DksA je ključan za regulaciju transkripcije [[Ribosomska RNK|rRNK]]. Utvrđeno je da smanjuje vrijeme poluraspada RNKP kompleksa, čime inhibira transkripciju iz rRNK promotora i uzrokuje destabilizaciju transkripcijskog mjehurića. Slično tome, GreA i GreB su homologni faktori koji imaju slične efekte kao DksA, a za oba je također poznato da smanjuju vrijeme poluraspada RNKP kompleksa. Međutim, otkriveno je da delecija GreA i GreB ima samo minimalne efekte na aktivnost rRNK promotora i stabilnost transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Rutherford |first1=Steven T. |last2=Lemke |first2=Justin J. |last3=Vrentas |first3=Catherine E. |last4=Gaal |first4=Tamas |last5=Ross |first5=Wilma |last6=Gourse |first6=Richard L. |date=2. 3. 2007 |title=Effects of DksA, GreA, and GreB on Transcription Initiation: Insights into the Mechanisms of Factors that Bind in the Secondary Channel of RNA Polymerase |journal=Journal of Molecular Biology |volume=366 |issue=4 |pages=1243–1257 |doi=10.1016/j.jmb.2006.12.013 |issn=0022-2836 |pmc=1839928 |pmid=17207814}}</ref> [[slika:Nucleosome at enhancer with H3K122 acetylated.jpg|thumb| [[Nukleosom]] na pojačivaču sa acetilacijom H3K122, što promoviše relaksaciju hromatina za inicijaciju transkripcije]] === Epigenetičke modifikacije i struktura hromatina === [[Epigenetika|Epigenetičke]] modifikacije značajno utiču na strukturu [[hromatin]]a i transkripcijsku aktivnost. [[Acetilacija]] [[lizin]]a 27 na [[histon]]u 3 (H3K27ac) stvara manje stabilnu strukturu [[nukleosom]]a, što dovodi do formiranja esencijalnih transkripcijskih mjehurića koji iniciraju transkripciju.<ref>{{Cite journal |last1=Kuo |first1=M. H. |last2=Allis |first2=C. D. |date=novembar 1999 |title=In vivo cross-linking and immunoprecipitation for studying dynamic Protein:DNA associations in a chromatin environment |journal=Methods |volume=19 |issue=3 |pages=425–433 |doi=10.1006/meth.1999.0879 |issn=1046-2023 |pmid=10579938}}</ref> [[acetilacija|Acetilacijski]] znak se pretežno nalazi na aktivnim promotorima, zajedno s [[pojačivač (genetika)|pojačivačkim regijama]] gdje dovodi do povišene transkripcijske aktivnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Venkatesh |first1=Swaminathan |last2=Workman |first2=Jerry L. |date=mart 2015 |title=Histone exchange, chromatin structure and the regulation of transcription |url=https://www.nature.com/articles/nrm3941 |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=16 |issue=3 |pages=178–189 |doi=10.1038/nrm3941 |pmid=25650798 |bibcode=2015NRMCB..16..178V |issn=1471-0080|url-access=subscription }}</ref> Transkripcijski uticaj metilacije promotorske regije varira ovisno o specifičnom kontekstu i prisutnim povezanim proteinima. SWI/SNF kompleks funkcionira kao remodelator [[hromatin]]a, kako bi modificirao pozicije nukleosoma putem [[ATP]]-ovisnih mehanizama koji uklanjaju ili repozicioniraju nukleosome, kako bi kontrolirali pristup RNK-polimerazi i regulirali brzinu transkripcije.<ref>{{Cite journal |last=Cairns |first=Bradley R. |date=10. 9. 2009 |title=The logic of chromatin architecture and remodelling at promoters |journal=[[Nature]] |volume=461 |issue=7261 |pages=193–198 |doi=10.1038/nature08450 |issn=1476-4687 |pmid=19741699|bibcode=2009Natur.461..193C }}</ref> === Zavisnost od temperature === Formiranje i održavanje transkripcijskog mjehurića vjerovatno također zavisi od temperature: temperaturne analize DNK ''[[E.coli]]'' ukazuju na to da se kompleks formira na 37&nbsp;°C i urušava na nižim temperaturama. Ove temperature mogu varirati u zavisnosti od vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Tchernaenko |first1=Vladimir |last2=Halvorson |first2=Herbert R. |last3=Kashlev |first3=Mikhail |last4=Lutter |first4=Leonard C. |date=1. 2. 2008 |title=DNA Bubble Formation in Transcription Initiation |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi701289g |journal=Biochemistry |language=en |volume=47 |issue=7 |pages=1871–1884 |doi=10.1021/bi701289g |issn=0006-2960 |pmid=18205393|url-access=subscription }}</ref> U kombinaciji s temperaturom, prisustvo [[magnezij]]evih iona ([[magnezij|Mg²⁺]]), uz porast temperature, uzrokuje odmotavanje transkripcijskih mjehurića dalje nizvodno do bazne pozicije +2, što korelira s početkom sinteze RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Zaychikov |first1=Evgeny |last2=Denissova |first2=Ludmilla |last3=Meier |first3=Thomas |last4=Götte |first4=Matthias |last5=Heumann |first5=Hermann |date=24. 1. 1997 |title=Influence of Mg2+ and Temperature on Formation of the Transcription Bubble * |journal=Journal of Biological Chemistry |language=English |volume=272 |issue=4 |pages=2259–2267 |doi=10.1074/jbc.272.4.2259 |issn=0021-9258 |pmid=8999932 |doi-access=free}}</ref> Produženo topljenje na višim temperaturama također poboljšava stabilnost mjehurića tokom ranih faza transkripcije.<ref name=":8"/> == Uloga u ekspresiji gena == I kod [[eukariot]]a i kod [[prokariot]]a, uočeno je više mjesta početka transkripcije unutar istog promotora, a pokazano je da dinamika transkripcijskih mjehurića – poput ekspanzije ("skupljanje") i kontrakcije ("odvajanje") – ima ulogu u pozicioniranju ovih varijabilnih mjesta početka transkripcije u odnosu na [[aktivno mjesto]] [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]].<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Revyakin |first1=Andrey |last2=Liu |first2=Chenyu |last3=Ebright |first3=Richard H. |last4=Strick |first4=Terence R. |date=17. 11. 2006 |title=Abortive Initiation and Productive Initiation by RNA Polymerase Involve DNA Scrunching |journal=Science |language=en |volume=314 |issue=5802 |pages=1139–1143 |doi=10.1126/science.1131398 |issn=0036-8075 |pmc=2754787 |pmid=17110577|bibcode=2006Sci...314.1139R }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Vvedenskaya |first2=Irina O. |last3=Zhang |first3=Yuanchao |last4=Zhang |first4=Yu |last5=Bird |first5=Jeremy G. |last6=Taylor |first6=Deanne M. |last7=Gourse |first7=Richard L. |last8=Ebright |first8=Richard H. |last9=Nickels |first9=Bryce E. |date=4. 3. 2016 |title=Multiplexed protein-DNA cross-linking: Scrunching in transcription start site selection |journal=Science |volume=351 |issue=6277 |pages=1090–1093 |doi=10.1126/science.aad6881 |pmc=4797950 |pmid=26941320|bibcode=2016Sci...351.1090W }}</ref> Kao takva, struktura transkripcijskog mjehurića igra ulogu u regulaciji ekspresije gena posredovanjem u stvaranju različitih transkripata. [[Datoteka:Structural-diversity-of-supercoiled-DNA-ncomms9440-s14.ogv|thumb|Struktura superspiralne DNK. Superspiralizacija se uočava zbog odmotavanja i premotavanja DNK na prednjoj i stražnjoj strani transkripcijskog mjehurića.]] Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za bijeg RNKP promotora – obavezni korak koji oslobađa RNKP iz promotora kako bi se započelo izduživanje transkripta.<ref name=":0" /> Prije bijega, RNKP provodi [[abortivna inicijacija|abortivnu inicijaciju]], gdje sintetizira kratke ~2–9 nt RNK fragmente bez pomicanja s mjesta gdje je vezan za promotor. Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za ovaj proces, kako bi se baze matrice DNK zadržale na aktivnom mjestu RNKP bez RNKP translokacije. Stepen skupljanja mjehurića povećava se s veličinom RNK. Dakle, elongacija transkripcije može se dogoditi tek nakon što dovoljno skupljanje mjehurića omogući formiranje dovoljno velikog RNK produkta (~10 nt) da izazove bijeg promotora.<ref>{{Cite journal |last=A Darst |first=Seth |date=1. 4. 2001 |title=Bacterial RNA polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0959440X00001858 |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=2 |pages=155–162 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00185-8 |pmid=11297923 |issn=0959-440X|url-access=subscription }}</ref> Izbočine DNK koje formiraju transkripcijski mjehurić javljaju se na različitim lokacijama na svakom lancu.<ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Winkelman |first2=Bradford T. |last3=Boyce |first3=Julian |last4=Maloney |first4=Michael F. |last5=Chen |first5=Albert Y. |last6=Ross |first6=Wilma |last7=Gourse |first7=Richard L. |date=3. 9. 2015 |title=Crosslink Mapping at Amino Acid-Base Resolution Reveals the Path of Scrunched DNA in Initial Transcribing Complexes |journal=Molecular Cell |volume=59 |issue=5 |pages=768–780 |doi=10.1016/j.molcel.2015.06.037 |issn=1097-4164 |pmc=4561013 |pmid=26257284}}</ref> Transkripcijski mjehurić također generira [[DNK superspirala|superspiralizaciju DNK]] nakon formiranja RPo-a - procesa za koji se zna da je važan za regulaciju gena.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Ma |first1=Jie |last2=Wang |first2=Michelle D. |date=1. 11. 2016 |title=DNA supercoiling during transcription |journal=Biophysical Reviews |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=75–87 |doi=10.1007/s12551-016-0215-9 |issn=1867-2469 |pmc=5338639 |pmid=28275417}}</ref> Transkripcija i kretanje mjehurića generiraju pozitivno superspiraliziranje (premotana spirala) ispred RNKP-a i negativno superspiraliziranje (podmotana spirala) iza njega. Pokazalo se da superspiralizirana struktura DNK oko transkripcijskog mjehurića inhibira elongaciju kada je stres previsok.<ref>{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=17. 2. 2013 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |issn=1545-9985 |pmc=3689368 |pmid=23416946}}</ref> Stoga, superspiralizacija uzrokovana procesima stvaranja mjehurića mora biti upravljana pomoću [[topoizomeraza]].<ref name=":9"/> == Evolucijsko porijeklo == Pretpostavljalo se da su prva porijekla [[replikacija DNK]] promotori za 2-double-Ψ-β-barel (2-DPBB) domena RNKP-a. Replikacija je započeta korištenjem RNKP-ova tipa 2-DPBB, nakon čega je uslijedila sinteza DNK pomoću [[reverzna transkriptaza|reverzne transkriptaze]], što je pružilo najranije poznate primjere transkripcijskih mjehurića.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Burton |first1=Zachary F. |last2=Opron |first2=Kristopher |last3=Wei |first3=Guowei |last4=Geiger |first4=James H. |date=2. 3. 2016 |title=A model for genesis of transcription systems |journal=Transcription |volume=7 |issue=1 |pages=1–13 |doi=10.1080/21541264.2015.1128518 |issn=2154-1264 |pmc=4802759 |pmid=26735411}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB mogu biti zavisni od RNK ili DNK kalupa, što ukazuje na to da su se ovi enzimi, a time i transkripcijski mjehurići, razvili u [[RNK-svijet]]u gdje su DNK [[genom]]i postepeno doživjeli istaknutost. Osim toga, i DNK i RNK-zavisni RNKP-ovi posjeduju okidačku petlju i mostnu spiralu, što implicira da su ovi mehanizmi transkripcijskih mjehurića drevnog porijekla.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Lei |first1=Lei |last2=Burton |first2=Zachary F. |date=5. 5. 2021 |title=Early Evolution of Transcription Systems and Divergence of Archaea and Bacteria |journal=Frontiers in Molecular Biosciences |language=English |volume=8 |doi=10.3389/fmolb.2021.651134 |issn=2296-889X |pmc=8131849 |pmid=34026831 |doi-access=free}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB najvjerovatnije su bili primarni mehanizam za transkripciju i replikaciju LUCA genoma, što ukazuje na to da divergencija bakterija i arheja potiče od koevolucije sa RNKP-ovima tipa 2-DPBB, RNKP promotorima i općim transkripcijskim faktorima (GTF) RNKP-a.<ref name=":4" /> Uočeno je da su bakterijski promotori jaki promotori koji imaju kontakte sa σA podjedinicama RNKP-a, ali im nedostaju TATA-vezujući protein (TBP) i transkripcijski faktor E (TFE). Ovo pokazuje da je mehanizam transkripcijskih mjehurića izgubljen tokom bakterijske divergencije.<ref name=":7" /> Slične konsenzusne sekvence između [[Pribnow kutija|Pribnow]] i TATA kutija pronađenih kod arheja i eukariota izazvale su nagađanja da su obje imale zajedničku strukturu promotora u LUCA koja se u nekom trenutku divergencirala. Divergencija promotora je moguće uticala na koevoluciju sa interagujućim transkripcionim faktorima, što implicira da mehanizmi transkripcionih mjehurića najvjerovatnije imaju zajedničko porijeklo koje potiče od LUCA.<ref name=":4" /> == Farmaceutski značaj == Zbog važnosti transkripcionog mjehurića za inicijaciju, propagaciju i završetak transkripcije, enzimi uključeni u održavanje transkripcionog mjehurića su održive mete za lijekove koji funkcionišu putem regulacije ekspresije gena.<ref name=":1" /> === Daktinomicin (Aktinomicin D) === [[Datoteka:Actinomycin D.svg|alt=|thumb|394x394px|Struktura Daktinomicina (Aktinomicin D), široko korištenog hemoterapeutskog lijeka koji inhibira transkripciju interkalacijom unutar transkripcionih mjehurića.]] [[Daktinomicin]] je potentni [[Interkalacijski (biohemija)|interkalirajući agens]] i [[Hemoterapija|hemoterapeutski]] lijek koji djeluje inhibirajući sintezu RNK. Direktno se veže za jednolančanu DNK u transkripcijskom mjehuriću, području DNK gdje se transkripcija aktivno odvija.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Perry |first1=Robert P. |last2=Kelley |first2=Dawn E. |date=1970 |title=Inhibition of RNA synthesis by actinomycin D: Characteristic dose-response of different RNA species |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jcp.1040760202 |journal=Journal of Cellular Physiology |language=en |volume=76 |issue=2 |pages=127–139 |doi=10.1002/jcp.1040760202 |pmid=5500970 |issn=1097-4652|url-access=subscription }}</ref> Prvi put ga je 1940. godine izolovao hemičar [[Selman Waksman|Selman A. Waksman]] i [[H. Boyd Woodruff]] iz ''[[Streptomyces]]'', a od tada je postao široko poznat po svojoj upotrebi u hemoterapiji raka zbog svoje sposobnosti da preferencijalno cilja i ubija tumorske ćelije.<ref>{{Cite journal |last1=Wheeler |first1=Glynn P. |last2=Bennett |first2=L. L. |date=1. 4. 1962 |title=Studies related to the mode of action of actinomycin D |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0006295262900576 |journal=Biochemical Pharmacology |volume=11 |issue=4 |pages=353–370 |doi=10.1016/0006-2952(62)90057-6 |pmid=14006444 |issn=0006-2952|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Hollstein |first=Ulrich |date=1. 12. 1974 |title=Actinomycin. Chemistry and mechanism of action |url=https://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/cr60292a002 |journal=Chemical Reviews |language=en |volume=74 |issue=6 |pages=625–652 |doi=10.1021/cr60292a002 |issn=0009-2665|url-access=subscription }}</ref> Daktinomicin ima široku primjenu i [[Citotoksičnost|citotoksičan]] je za širok spektar organizama. To je efikasan [[baktericid]], sposoban inhibirati rast i [[Gram-pozitivna bakterija|Gram pozitivnih]] i [[Gram-negativna bakterija|Gram negativnihbakterija]], s većim razrjeđenjima potrebnim za postizanje istih antibiotskih efekata. Kod eukariota, daktinomicin je preferencijalno toksičan za tumorske ćelije, što ga čini efikasnim [[hemoterapija|hemoterapijskim]] lijekom..<ref>{{Cite journal |last1=Waksman |first1=Selman A. |last2=Woodruff |first2=H. Boyd |date=1. 11. 1940 |title=Bacteriostatic and Bactericidal Substances Produced by a Soil Actinomyces.∗ |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.3181/00379727-45-11768 |journal=Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine |language=EN |volume=45 |issue=2 |pages=609–614 |doi=10.3181/00379727-45-11768 |bibcode=1940ExpBM..45..609W |issn=0037-9727|url-access=subscription }}</ref><ref name=":11">{{Cite journal |last1=Lai |first1=Wi S. |last2=Arvola |first2=Rene M. |last3=Goldstrohm |first3=Aaron C. |last4=Blackshear |first4=Perry J. |date=15. 2. 2019 |title=Inhibiting transcription in cultured metazoan cells with actinomycin D to monitor mRNA turnover |journal=Methods |volume=155 |pages=77–87 |doi=10.1016/j.ymeth.2019.01.003 |pmid=30625384 |issn=1046-2023|pmc=6392460 }}</ref> Daktinomicin se može umetnuti između baznih parova dvolančane ili jednolančane DNK, narušavajući njenu normalnu strukturu. Lijek se prvenstveno veže za ostatke [[guanin]]a i [[citozin]]a, koji se nalaze na novoodvojenoj jednolančanoj DNK u transkripcijskim mjehurićima.<ref name=":10"/> Lijek ometa mašineriju sinteze RNK nakon vezivanja, fizički sprječavajući kretanje RNK-polimeraze nizvodno i efikasno inhibirajući elongaciju RNK. To rezultira nedostatkom sinteze RNK u pogođenoj ćeliji, što rezultira preranom [[ćelijska smrt|ćelijskom smrću]].<ref name=":11"/> Osim upotrebe u medicini, sposobnost daktinomicina da inhibira proizvodnju RNK čini ga efikasnim eksperimentalnim alatom za kvantifikaciju i analizu RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Vilhena |first1=C. |last2=Bettencourt |first2=A. |date=1. 3. 2012 |title=Daptomycin: A Review of Properties, Clinical Use, Drug Delivery and Resistance |url=https://www.benthamdirect.com/content/journals/mrmc/10.2174/1389557511209030202 |journal=Mini Reviews in Medicinal Chemistry |language=en |volume=12 |issue=3 |pages=202–209 |doi=10.2174/1389557511209030202 |pmid=22356191 |issn=1389-5575|url-access=subscription }}</ref> === Rifampicin === [[Rifampicin]] je široko korišteni [[antibiotik]] koji cilja bakterijsku RNK-polimerazu, inhibirajući njenu sposobnost sinteze RNK. Posebno je efikasan protiv ''[[Mycobacterium tuberculosis]]'', bakterije odgovorne za [[tuberkuloza|tuberkulozu]], i često se koristi u kombinovanoj terapiji za tuberkulozu i druge bakterijske infekcije od 1965.<ref>{{Cite journal |last1=Grobbelaar |first1=Melanie |last2=Louw |first2=Gail E. |last3=Sampson |first3=Samantha L. |last4=van Helden |first4=Paul D. |last5=Donald |first5=Peter R. |last6=Warren |first6=Robin M. |date=1. 10. 2019 |title=Evolution of rifampicin treatment for tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1567134819301583 |journal=Infection, Genetics and Evolution |volume=74|doi=10.1016/j.meegid.2019.103937 |pmid=31247337 |bibcode=2019InfGE..7403937G |issn=1567-1348|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Abulfathi |first1=Ahmed Aliyu |last2=Decloedt |first2=Eric H. |last3=Svensson |first3=Elin M. |last4=Diacon |first4=Andreas H. |last5=Donald |first5=Peter |last6=Reuter |first6=Helmuth |date=1. 9. 2019 |title=Clinical Pharmacokinetics and Pharmacodynamics of Rifampicin in Human Tuberculosis |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s40262-019-00764-2 |journal=Clinical Pharmacokinetics |language=en |volume=58 |issue=9 |pages=1103–1129 |doi=10.1007/s40262-019-00764-2 |pmid=31049868 |issn=1179-1926|url-access=subscription }}</ref> Rifampicin se direktno veže za β podjedinicu bakterijske [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] unutar transkripcijskog mjehurića odmah nakon početka transkripcije, fizički sprječavajući elongaciju RNK lanca iza prvih nekoliko [[nukleotid]]a.<ref>{{Cite journal |last1=Campbell |first1=Elizabeth A. |last2=Korzheva |first2=Nataliya |last3=Mustaev |first3=Arkady |last4=Murakami |first4=Katsuhiko |last5=Nair |first5=Satish |last6=Goldfarb |first6=Alex |last7=Darst |first7=Seth A. |date=mart 2001 |title=Structural Mechanism for Rifampicin Inhibition of Bacterial RNA Polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0092867401002860 |journal=Cell |language=en |volume=104 |issue=6 |pages=901–912 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00286-0|pmid=11290327 }}</ref> [[Otpornost na lijekove|Kontinuirana evolucija]] sojeva ''M. tuberculosis'' otpornih na rifampicin i dalje predstavlja značajne izazove za upotrebu ovog lijeka u liječenju tuberkuloze. Sve zabilježene [[mutacije]] koje uzrokuju otpornost izolirane su u sekvenci bakterijske podjedinice RNK- polimeraze β, mjestu gdje se rifampicin fizički veže.<ref>{{Cite journal |last1=Telenti |first1=A |last2=Imboden |first2=P |last3=Marchesi |first3=F |last4=Matter |first4=L |last5=Schopfer |first5=K |last6=Bodmer |first6=T |last7=Lowrie |first7=D |last8=Colston |first8=M. J |last9=Cole |first9=S |date=13. 3. 1993 |title=Detection of rifampicin-resistance mutations in Mycobacterium tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/014067369390417F |journal=The Lancet |series=Originally published as Volume 1, Issue 8846 |volume=341 |issue=8846 |pages=647–651 |doi=10.1016/0140-6736(93)90417-F |pmid=8095569 |issn=0140-6736|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Taniguchi |first1=Hatsumi |last2=Aramaki |first2=Hironori |last3=Nikaido |first3=Yoshihiko |last4=Mizuguchi |first4=yasuo |last5=Nakamura |first5=Masahiro |last6=Koga |first6=Toshihiko |last7=Yoshida |first7=Shin-ichi |date=oktobar 1996 |title=Rifampicin resistance and mutation of the rpoB gene in Mycobacterium tuberculosis |url=https://academic.oup.com/femsle/article-lookup/doi/10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x |journal=FEMS Microbiology Letters |language=en |volume=144 |issue=1 |pages=103–108 |doi=10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x|pmid=8870258 }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Transkripcijski faktor]]i *[[Transkripcija (genetika)#Preinicijacija]] *[[RNK-polimeraza]] == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Transcription Bubble}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Ekspresija gena]] ktg0r7q2439kx6xn5yg0l59wij0agg5 0 532864 3831084 3823833 2026-04-18T11:32:08Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Mirsad Dedić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|2|21}} | rodnigrad = [[Srebrenik]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = {{0}}{{0}}{{0}}{{0}}–1988. | omladinskipogoni = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina]] | godine1 = 1988–1990. | klubovi1 = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1990–1993. | klubovi2 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1993–1996. | klubovi3 = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina]] | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1996–1999. | klubovi4 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)4 = 98 (0) | godine5 = 1999–2000. | klubovi5 = [[Yverdon-Sport FC|Yverdon]] | nastupi(golovi)5 = 2 (0) | godine6 = 2000. | klubovi6 = [[NK Đerzelez|Đerzelez]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = 2000–2001. | klubovi7 = [[FK Budućnost Banovići|Budućnost]] | nastupi(golovi)7 = 22 (0) | godine8 = 2001–2003. | klubovi8 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)8 = 10 (0) | godine9 = 2003–2006. | klubovi9 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)9 = 9 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2004–2007. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 27 (0) | trenergodine = 2006–2011.<br/>2012–2017.<br/>2017–2020.<br/>2020–2021.<br/>2021–2022.<br/>2023–danas | trenerklubovi = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Tuzla City|Tuzla City]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Tuzla City|Tuzla City]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana) | zadnjeuređivanje = 3. 4. 2026 }} '''Mirsad Dedić''' bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni golman i bivši [[nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Trenutno je trener golmana u [[FK Tuzla City|Tuzla Cityju]].<ref>{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/mirsad-dedic-sloboda/454724|title=Mirsad Dedić napustio Tuzla City, pa prešao u redove komšija|date=17. 7. 2023|access-date=17. 7. 2023|language=bs|author=E. Škorić|publisher=sportsport.ba}}</ref> == Međunarodna karijera == Debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] u novembru 1996. i ukupno je odigrao 27 utakmica bez postignutog gola.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16. 7. 2009 |website=[[RSSSF]]|access-date = 12. 2. 2021}}</ref> Njegova posljednja međunarodna utakmica bila je prijateljska utakmica u januaru 2000. protiv [[Nogometna reprezentacija Katara|Katara]].<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=4481|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=12. 2. 2021}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mirsad Dedić}} *{{NFT player|pid=881}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Dedić, Mirsad}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]] [[Kategorija:Nogometaši OFK Gradine]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Yverdon-Sporta]] [[Kategorija:Nogometaši Budućnosti (Banovići)]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] 81ci9zlam7u44lj7l3ukztxih3khz3e 0 532866 3831083 3824399 2026-04-18T11:32:06Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831083 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Goran Brašnić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|9|26}} | rodnigrad = [[Gradačac]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 190&nbsp;cm | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2001–2002. | klubovi1 = [[NK Troglav 1918 Livno|Troglav Livno]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 2002–2005. | klubovi2 = [[NK Žepče|Žepče]] | nastupi(golovi)2 = 43 (0) | godine3 = 2006–2007. | klubovi3 = [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] | nastupi(golovi)3 = 44 (0) | godine4 = 2007–2008. | klubovi4 = [[HNK Segesta|Segesta]] | nastupi(golovi)4 = 26 (0) | godine5 = 2010–2012. | klubovi5 = [[Song Lam Nghe An FC|Song Lam Nghe An]] | nastupi(golovi)5 = 17 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2004–2008. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (0) | trenergodine = <br/>2017–2018.<br/>2020.<br/>2022–2023.<br/>2023–2024.<br/>2024. | trenerklubovi = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]]<br/>[[NK Čelik|Čelik]]<br/>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]<br/>[[Auda|FK Auda]]<br/>[[Riga FC|Riga]]<br/>[[PFK CSKA Sofija|CSKA]]<br/> | zadnjeuređivanje = 3. 4. 2026 }} '''Goran Brašnić''' bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni golman i bivši [[nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. == Klupska karijera == Brašnić je napustio [[NK Troglav 1918 Livno|Troglav Livno]] u ljeto 2002. zbog ispadanja kluba u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvu ligu Federacije BiH]] i pridružio se novopečenom klubu [[NK Žepče|Žepče]]. Igrao je u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi]] sve dok nije potpisao za [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] iz [[Hrvatska nogometna liga|Prve HNL]] sredinom sezone 2005-06. == Reprezentacijska karijera == Brašnić je pozvan u [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] u septembru 2003, u dobi od 29 godina.<ref>{{cite news|url=http://www.uefa.com/news/kind=1/newsid=95389.html|title=Sliškovic finalises selection |date=1. 9. 2003|access-date=18. 10. 2008|publisher=[[UEFA]]}}{{dead link|date=mart 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> Drugi poziv dobio je u februaru 2004, a debitovao je u 85. minuti, zamijenivši [[Almir Tolja|Almira Tolju]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/competitions/worldcup/news/kind=1/newsid=144083.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20040225231324/http://www.uefa.com/competitions/WorldCup/news/Kind=1/newsId=144083.html|url-status=dead|archive-date=25. 2. 2004|title=Sliškovic selects new names|date=11. 2. 2004|access-date=18. 10. 2008|publisher=[[UEFA]]}}</ref> i ukupno je odigrao osam utakmica.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16. 7. 2009 |website=[[RSSSF]]|access-date = 4. 2. 2021}}</ref> Njegova posljednja utakmica za reprezentaciju bila je prijateljska utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] u novembru 2008.<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=2542|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=4. 2. 2021}}</ref> == Trenerska karijera == U januaru 2023. imenovan je za trenera golmana kluba [[Riga FC|Riga]] iz latvijske Više lige,<ref>{{cite web|url=https://rigafc.lv/en/post/744|title=THE COACHING STAFF HAS BEEN CONFIRMED|website=rigafc.lv/en|date=10. 1. 2023|accessdate=24. 1. 2023|archive-date=24. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230124162411/https://rigafc.lv/en/post/744|url-status=dead}}</ref> nakon što je menadžer [[Tomislav Stipić]] prethodne sezone sarađivao s njim u [[FK Auda|Audi]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Goran Brašnić}} *{{FIFA player|216050}} *{{NFT player|pid=912}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Brašnić, Goran}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Gradačac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Žepča]] [[Kategorija:Nogometaši Troglav Livna]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Zaprešića]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Segeste]] [[Kategorija:Nogometaši Song Lam Nghe An]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] d8qujji4yar8njlr906fv6192d0hgoa 0 532868 3831082 3824391 2026-04-18T11:32:04Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831082 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Adnan Gušo | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|11|30}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 198&nbsp;cm | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1984–1993. | omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | godine1 = 1993–1999. | klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)1 = 157 (0) | godine2 = 1999–2001. | klubovi2 = [[Erzurumspor]] | nastupi(golovi)2 = 24 (0) | godine3 = 2000–2001. | klubovi3 = → [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 36 (09 | godine4 = 2001 | klubovi4 = [[FK Spartak Moskva|Spartak]] | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = 2002. | klubovi5 = → [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (posudba) | nastupi(golovi)5 = 15 (0) | godine6 = 2002. | klubovi6 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = 2003–2005. | klubovi7 = [[FC U Craiova 1948|Craiova]] | nastupi(golovi)7 = 72 (0) | godine8 = 2005. | klubovi8 = [[Dinamo Bukurešt|FC Dinamo Bukurešt]] | nastupi(golovi)8 = 3 (0) | godine9 = 2006. | klubovi9 = [[FC Argeș Pitești|Argeș Pitești]] | nastupi(golovi)9 = 11 (0) | godine10 = 2006–2007. | klubovi10 = [[Pandurii Târgu Jiu|CS Pandurii Târgu Jiu]] | nastupi(golovi)10 = 37 (0) | godine11 = 2008. | klubovi11 = [[Olympiakos Nicosia]] | nastupi(golovi)11 = 4 (0) | godine12 = 2011–2012 | klubovi12 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)12 = 20 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1996–1997. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (0) | nacionalnegodine2 = 1999–2007. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 22 (0) | trenergodine = 2008–2011.<br/>2016–2017.<br/>2019–2021.<br/>2024–2026. | trenerklubovi = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (trener golmana)<br/>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] (trener golmana)<br/>[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (trener golmana)<br/>[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (trener golmana) | zadnjeuređivanje = 3. 4. 2026 }} '''Adnan Gušo''' bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni golman i bivši [[nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. == Klupska karijera == === Bosna i Hercegovina === Rođen u Sarajevu, Gušo je započeo karijeru u [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničaru]]. Obično je bio redovni izbor u prvom timu, a 1998. osvojio je titulu prvaka. Ubrzo je otišao u inostranstvo. Nakon kratkog boravka u turskom [[Erzurumspor]]u i [[FK Spartak Moskva|Spartaku]] iz Moskve, potpisao je jednogodišnji ugovor sa [[FK Sarajevo|Sarajevom]] u ljeto 2002. Gušo je ubrzo nakon toga otišao u Rumuniju, gdje je igrao za nekoliko klubova. Dok je bio u Bosni, Gušo je osvojio tri ligaške titule, jedan kup i jedan superkup, sve dok je igrao za Željezničar.<ref>{{cite news|url=http://www.uefa.com/footballeurope/news/kind=1/newsid=22629.html|title=Transfers: 24 June-02 July 2002|date=30. 4. 2002|publisher=[[UEFA]]|access-date=23. 10. 2008}}{{dead link|date=mart 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> === Rumunija === Troipogodišnji ugovor sa [[FC U Craiova 1948|Universitatea Craiova]] potpisao je u januaru 2003, na osnovu slobodnog transfera.<ref>[http://www.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=49831.html uefa.com – Football Europe – News & Features – News Specific<!-- Bot generated title -->]{{dead link|date=mart 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> Nakon ispadanja, potpisao je za [[FC Dinamo Bukurešt]] u ljeto 2005, gdje je osvojio rumunski Superkup 2005, a zatim je u januaru 2006. potpisao dvogodišnji ugovor sa [[FC Argeș Pitești|Argeș Pitești]].<ref>[https://web.archive.org/web/20060118015134/http://www.uefa.com/footballeurope/news/Kind=2/newsId=385213.html uefa.com – Football Europe – News & Features – News Specific<!-- Bot generated title -->]</ref> === Kipar === U januaru 2008. prešao je u [[Olympiakos Nicosia]], ali je iste godine napustio klub. === Povratak u Željezničar === Godine 2009. imenovan je za trenera golmana prvog tima Željezničara. Godine 2011. vratio se iz penzije i odigrao još jednu sezonu za klub. Istovremeno je i dalje bio trener golmana. Te sezone je osvojio dvostruku krunu i ponovo se penzionisao. == Reprezentacija == Gušo je debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u oktobru 1999. u utakmici kvalifikacija za UEFA Euro u gostima protiv [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotske]] i ukupno je odigrao 22 utakmice, ne postigavši ​​nijedan gol.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16. 7. 2009 |website=[[RSSSF]]|access-date = 28. 2. 2021}}</ref> Nije pozvan u tim [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] za prve četiri utakmice kvalifikacija za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|UEFA Euro 2008]]. U to vrijeme, prvi i drugi izbor golmana bili su [[Kenan Hasagić]] i [[Almir Tolja]]. Zbog imenovanja [[Fuad Muzurović|Fuada Muzurovića]] za glavnog trenera, obojica su izostavljena, a Gušo je preostalih 8 utakmica odigrao kao prvi izbor. Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je utakmica kvalifikacija za UEFA Euro u novembru 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|Turske]].<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=7484|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=28. 2. 2021}}</ref> == Trenerska karijera == Trenersku karijeru započeo je 2009. nakon završetka nigračke karijere. Postavljen je za trenera golmana u Željezničaru nakon što je [[Amar Osim]] imenovan za menadžera. Nakon dvije godine kao trener, pauzirao je svoju trenersku karijeru kako bi se vratio iz penzije i ponovo bio igrač Željezničara jednu sezonu. Godine 2016, četiri godine nakon što je po drugi put završio igračku karijeru, vratio se trenerskoj karijeri i imenovan je za trenera golmana reprezentacije Bosne i Hercegovine.<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/adnan-guso-cast-je-raditi-u-a-timu-bh-reprezentacije/160827013 Adnan Gušo: Čast je raditi u A timu bh. reprezentacije] at klix.ba, 27 August 2016</ref> U julu 2018, skoro godinu dana nakon što je napustio reprezentaciju, Gušo je postao trener golmana u Omladinskoj akademiji Željezničara.<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/adnan-guso-se-vratio-na-grbavicu-trenirat-ce-golmane-u-omladinskom-pogonu/180706030 Adnan Gušo se vratio na Grbavicu, trenirat će golmane u omladinskom pogonu] at klix.ba, 6 July 2018</ref> Dana 3. januara 2019. napustio je Omladinsku akademiju kako bi ponovo postao trener golmana u prvom timu Željezničara nakon pregovora s Amarom Osimom, koji je krajem decembra 2018, po treći put u svojoj menadžerskoj karijeri, imenovan za menadžera kluba.<ref>[https://sport1.oslobodjenje.ba/premijer-liga-bih/nekadasnji-golman-bh-reprezentacije-se-vraca-na-grbavicu/142432 Nekadašnji golman bh.reprezentacije se vraća na Grbavicu] at sport1.ba, 3 January 2019</ref> Usred serije od sedam utakmica bez pobjede u ligaškoj sezoni 2020-21, 5. aprila 2021, Gušo je odlučio napustiti Osimov trenerski štab prvog tima i vratio se u Omladinsku akademiju Željezničara.<ref>{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/adnan-guso-fk-zeljeznicar/395773|title=Adnan Gušo napustio stručni štab FK Željezničar|date=5. 4. 2021|access-date=5. 4. 2021|language=bs|author=S. Mlaćo|publisher=sportsport.ba}}</ref> U aprilu 2024. vratio se na posao u prvom timu.<ref>{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/fk-zeljeznicar-i-bruno-akrapovic-potpisali-sporazumni-raskid-ugovora-samir-bekric-vise-nije-sportski-direktor/77065/|title=FK Željezničar i Bruno Akrapović potpisali sporazumni raskid ugovora, Samir Bekrić više nije sportski direktor|date=20. 4. 2024|access-date=20. 4. 2024|language=bs|website=fkzeljeznicar.ba}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{NFT player|pid=914}} *[http://www.tff.org/Default.aspx?pageId=526&kisiId=29590 Profile at TFF] *{{FIFA player|179059}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gušo, Adnan}} [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] [[Kategorija:Nogometaši Erzurumspora]] [[Kategorija:Nogometaši Spartak Moskve]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši U Craiov 1948]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama (Bukurešt)]] [[Kategorija:Nogometaši Argeș Piteșta]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] 2dfffi67indgy1fdcbd8k16xmohjdxy 0 532871 3831081 3823861 2026-04-18T11:32:02Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831081 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sepsni šok | slika = Gabriel Metsu - La Fille malade.jpg | opis_slike = [[Sepsa]] je jedan od najčešćih uzroka smrti kod kritično bolesnih pacijenata na odjeljenjima intenzivne njege. Ulje autora [[Gabriël Metsu|Gabriëla Metsua]]. | specijalnost =[[Zarazne bolesti (medicinska specijalnost)|Zarazne bolesti]], [[medicina kritične njege]], [[hitna medicina]] | | simptomi =Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao. Opći znaci i simptomi uključuju groznicu, rigor, hipotermiju, znojenje, malaksalost. | komplikacije = | početak = | trajanje = | uzroci = Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka. Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. | rizici = | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_prognoza = | prevencija = | liječenje = | lijek= | prognoza = | frekvencija = Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu. Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje | smrtnost =. Oko 1/3 smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini. }} [[Datoteka:Trombocitopenia 01.JPG|thumb|[[Purpura]] uzrokovana [[trombocitopenija|trombocitopenijom]] na desnoj ruci kod pacijenta sa sepsnim šokom]] '''Sepsni šok''' pod uobičajenim (ali pogrešnim) nazivom '''septički šok''' je potencijalno fatalno medicinsko stanje koje se javlja kada [[sepsa]], koja se definiše kao abnormalni [[imunski odgovor]] na infekciju koji dovodi do životno opasne disfunkcije organa, dovodi do opasno [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]] i abnormalnosti u ćelijskoj i metaboličkoj disfunkciji.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Gauer |first1=Robert |last2=Forbes |first2=Damon |last3=Boyer |first3=Nathan |date=1. 4. 2020 |title=Sepsis: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=101 |issue=7 |pages=409–418 |issn=1532-0650 |pmid=32227831}}</ref> ==Uzroci== Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka.<ref name=":10"/> Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. Više od 80% slučajeva sepse uzrokovano je respiratornim, genitourinarnim, kožnim i mekotkivnim te gastrointestinalnim [[infekcija]]ma.<ref>{{Cite journal |last1=Gupta |first1=Shipra |last2=Sakhuja |first2=Ankit |last3=Kumar |first3=Gagan |last4=McGrath |first4=Eric |last5=Nanchal |first5=Rahul S. |last6=Kashani |first6=Kianoush B. |date=decembar 2016 |title=Culture-Negative Severe Sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0012369216589569 |journal=Chest |language=en |volume=150 |issue=6 |pages=1251–1259 |doi=10.1016/j.chest.2016.08.1460 |pmid=27615024 |url-access=subscription }}</ref> Zanimljivo je da je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Novosad |first1=Shannon A. |last2=Sapiano |first2=Mathew R.P. |last3=Grigg |first3=Cheri |last4=Lake |first4=Jason |last5=Robyn |first5=Misha |last6=Dumyati |first6=Ghinwa |last7=Felsen |first7=Christina |last8=Blog |first8=Debra |last9=Dufort |first9=Elizabeth |last10=Zansky |first10=Shelley |last11=Wiedeman |first11=Kathryn |last12=Avery |first12=Lacey |last13=Dantes |first13=Raymund B. |last14=Jernigan |first14=John A. |last15=Magill |first15=Shelley S. |date=26. 8. 2016 |title=Vital Signs: Epidemiology of Sepsis: Prevalence of Health Care Factors and Opportunities for Prevention |url=http://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/wr/mm6533e1.htm |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=65 |issue=33 |pages=864–869 |doi=10.15585/mmwr.mm6533e1 |pmid=27559759 |issn=0149-2195}}</ref> Trajni medicinski uređaji, poput pejsmejkera ili endokarditisa, također mogu dovesti do sepse. Teške infekcije, poput [[meningitis]]a, [[encefalitis]]a i [[endokarditis]]a, također su uzroci sepse. Trajni medicinski uređaji i teške infekcije zajedno čine jedan posto slučajeva sepse..<ref name=":16">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=Florian B |last2=Yende |first2=Sachin |last3=Angus |first3=Derek C |date=januar 2014 |title=Epidemiology of severe sepsis |journal=Virulence |language=en |volume=5 |issue=1 |pages=4–11 |doi=10.4161/viru.27372 |pmid=24335434 |pmc=3916382 |issn=2150-5594}}</ref> Bakterije su mikroorganizmi odgovorni za većinu slučajeva sepse.<ref name=":16" /> Oko 62 posto uzrokuju gram-negativne bakterije, a 47 posto gram-pozitivne bakterije.<ref name=":16" /> Mali broj pacijenata može imati sepsu uzrokovanu gljivicama, [[parazit]]ima ili virusnim infekcijama.<ref name=":1" /> Također je moguće da sepsu uzrokuju višestruke istovremeno nastale infekcije.<ref>{{Cite journal |last1=Ward |first1=Peter A |last2=Fattahi |first2=Fatemeh |date=27. 6. 2019 |title=New strategies for treatment of infectious sepsis |url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/106/1/187/6935530 |journal=Journal of Leukocyte Biology |language=en |volume=106 |issue=1 |pages=187–192 |doi=10.1002/JLB.4MIR1118-425R |pmid=30821872 |issn=1938-3673|hdl=2027.42/149767 |hdl-access=free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Patofiziologija]] sepsnog šoka nije u potpunosti razjašnjena, ali je poznato da ključnu ulogu u razvoju teške sepse ima [[imunski odgovor|imunski]] i [[koagulacija|koagulacijski]] odgovor na infekciju. I pro– i protivupalni odgovori imaju ulogu u sepsnom šoku.<ref name="Angusvan der Poll2013">{{cite journal | vauthors = Angus DC, van der Poll T | title = Severe sepsis and septic shock | journal = N. Engl. J. Med. | volume = 369 | issue = 9 | pages = 840–51 | date = august 2013 | pmid = 23984731 | doi = 10.1056/NEJMra1208623 | doi-access = free }}</ref> Sepsni šok uključuje široko rasprostranjeni upalni odgovor koji proizvodi hipermetabolički efekat. To se manifestuje povećanim [[ćelijsko disanje|ćelijskim disanjem]], [[katabolizam proteina|katabolizmom proteina]] i [[metabolička acidoza|metaboličkom acidozom]] sa kompenzacijskim respiratornim odgovorom.<ref name="SSC Guidelines">{{cite journal |display-authors=6 |vauthors=Dellinger RP, Levy MM, Rhodes A, Annane D, Gerlach H, Opal SM, Sevransky JE, Sprung CL, Douglas IS, Jaeschke R, Osborn TM, Nunnally ME, Townsend SR, Reinhart K, Kleinpell RM, Angus DC, Deutschman CS, Machado FR, Rubenfeld GD, Webb SA, Beale RJ, Vincent JL, Moreno R |date=februar 2013 |title=Surviving sepsis campaign: international guidelines for management of severe sepsis and septic shock: 2012 |journal=Crit. Care Med. |volume=41 |issue=2 |pages=580–637 |doi=10.1097/CCM.0b013e31827e83af |pmid=23353941 |s2cid=34855187 |doi-access=free}}</ref> I [[Gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivne]] i [[gram-negativne bakterije]] su najčešći uzroci sepsnog šoka.<ref name=":10" /> Toksini koje proizvode patogeni izazivaju [[imunski odgovor]]; kod gram-negativnih bakterija to su [[endotoksin]]i, koji su bakterijski membranski [[lipopolisaharid]]i (LPS).<ref name=":10" /><ref name=":3" /> [[Citokin]]i oslobođeni u velikom upalnom odgovoru rezultiraju masivnom [[vazodilatacija|vazodilatacijom]], povećanom [[permeabilnost kapilara|permeabilnošću kapilara]], smanjenim [[sistemski vaskularni otpor|sistemskim vaskularnim otporom]] i niskim krvnim pritiskom.<ref name=":10"/><ref name=":21"/> Konačno, u pokušaju da se kompenzira smanjeni [[krvni pritisak]], dolazi do disfunkcije miokarda sa i sistolnom (smanjena sposobnost srca da se stisne) i dijastoličkom (smanjena sposobnost srca da se istegne kako bi se prilagodio odgovarajućem volumenu krvi) disfunkcijom.<ref>{{Cite journal |last1=Shields |first1=Andrea D. |last2=Plante |first2=Lauren A. |last3=Pacheco |first3=Luis D. |last4=Louis |first4=Judette M. |date=septembar 2023 |title=Society for Maternal-Fetal Medicine Consult Series #67: Maternal sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0002937823003277 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=229 |issue=3 |pages=B2–B19 |doi=10.1016/j.ajog.2023.05.019 |pmid=37236495 }}</ref> ===Gram-pozitivni=== Kod gram-pozitivnih bakterija, to su [[egzotoksini]] ili [[enterotoksini]], što može varirati ovisno o vrsti bakterije.<ref name=":31">{{Cite journal |last1=van der Poll |first1=Tom |last2=Opal |first2=Steven M |date=januar 2008 |title=Host–pathogen interactions in sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309907702657 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=32–43 |doi=10.1016/S1473-3099(07)70265-7 |pmid=18063412 |url-access=subscription }}</ref> These are divided into three types.<ref name=":31" /> Tip I, toksini koji su površinski aktivni na ćelijama, oštećuju ćelije bez ulaska i uključuju [[superantigen]]e i [[termički stabilni enterotoksin|termički stabilne enterotoksine]].<ref name=":31" /> Tip II, toksini koji oštećuju membranu, uništavaju ćelijske membrane da bi ušli i uključuju [[hemolizin]]e i [[fosfolipaza|fosfolipaze]].<ref name=":31" /> Tip III, intračelijski toksini ili [[A/B toksini]] ometaju unutrašnju funkciju ćelija i uključuju toksine koje luče ''Streptococcus pyogenes'' ili ''Staphylococcus aureus.<ref name=":31" /><ref>{{Cite journal |last1=Lappin |first1=Emma |last2=Ferguson |first2=Andrew J |date=maj 2009 |title=Gram-positive toxic shock syndromes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309909700660 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=9 |issue=5 |pages=281–290 |doi=10.1016/S1473-3099(09)70066-0 |pmid=19393958 |url-access=subscription }}</ref> ===Gram-negativni=== Kod gram-negativne sepse, slobodni LPS se veže za cirkulirajući [[LPS-vezujući protein]], a kompleks se zatim veže za [[CD14]] receptor na [[monocit]]ima, [[makrofagi]]ma i [[neutrofil]]ima.<ref name=":32">{{Cite journal |last1=Hedayat |first1=Mona |last2=Netea |first2=Mihai G |last3=Rezaei |first3=Nima |date=septembar 2011 |title=Targeting of Toll-like receptors: a decade of progress in combating infectious diseases |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309911700998 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=11 |issue=9 |pages=702–712 |doi=10.1016/S1473-3099(11)70099-8 |pmid=21719349 |url-access=subscription }}</ref> Angažman CD14 (čak i u dozama od samo 10 pg/mL) rezultira [[ćelijska signalizacija|unutarćelijskom signalizacijom]] putem povezanog proteina 4 "Toll-likog receptora" ([[TLR-4]]).<ref name=":32" /> Ova signalizacija aktivira jedarni faktor kappaB ([[NF-κB]]), što dovodi do transkripcije nekoliko gena koji pokreću proupalni odgovor.<ref name=":33">{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Frank X. |last2=Kirschning |first2=Carsten J. |last3=Mancinelli |first3=Roberta |last4=Xu |first4=Xiao-Ping |last5=Jin |first5=Yiping |last6=Faure |first6=Emmanuelle |last7=Mantovani |first7=Alberto |last8=Rothe |first8=Mike |last9=Muzio |first9=Marta |last10=Arditi |first10=Moshe |date=mart 1999 |title=Bacterial Lipopolysaccharide Activates Nuclear Factor-κB through Interleukin-1 Signaling Mediators in Cultured Human Dermal Endothelial Cells and Mononuclear Phagocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |language=en |volume=274 |issue=12 |pages=7611–7614 |doi=10.1074/jbc.274.12.7611 |doi-access=free |pmid=10075645 }}</ref> Ovo rezultira značajnom aktivacijom mononuklearnih ćelija i sintezom efektorskih [[citokin]]a kao što su [[interleukin 1|IL-1]], [[interleukin 6|IL-6]] i [[TNF-α]].<ref>{{Cite journal |last1=Ciesielska |first1=Anna |last2=Matyjek |first2=Marta |last3=Kwiatkowska |first3=Katarzyna |date=februar 2021 |title=TLR4 and CD14 trafficking and its influence on LPS-induced pro-inflammatory signaling |url=https://link.springer.com/10.1007/s00018-020-03656-y |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |language=en |volume=78 |issue=4 |pages=1233–1261 |doi=10.1007/s00018-020-03656-y |pmid=33057840 |issn=1420-682X|pmc=7904555 }}</ref> TLR- posredovana aktivacija pomaže u pokretanju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]] da efikasno iskorijeni mikrobe koji napadaju, ali citokini koje proizvode također djeluju na [[endotel]]ne ćelije.<ref name=":32" /> Tamo imaju različite efekte, uključujući smanjenu sintezu antikoagulacijskih faktora kao što su [[inhibitor puta tkivnog faktora]] i [[trombomodulin]].<ref name=":34">{{Cite journal |last1=Gabarin |first1=Ramy S. |last2=Li |first2=Manshu |last3=Zimmel |first3=Paige A. |last4=Marshall |first4=John C. |last5=Li |first5=Yimin |last6=Zhang |first6=Haibo |date=2021 |title=Intracellular and Extracellular Lipopolysaccharide Signaling in Sepsis: Avenues for Novel Therapeutic Strategies |journal=Journal of Innate Immunity |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=323–332 |doi=10.1159/000515740 |pmid=34004605 |pmc=8613564 |issn=1662-811X}}</ref> Efekti citokina mogu biti pojačani angažmanom TLR-4 na endotelnim ćelijama.<ref name=":32"/><ref name=":34"/> Kao odgovor na upalu, dolazi do kompenzacijske reakcije proizvodnje protuupalnih supstanci kao što su [[interleukin 4|IL-4]], antagonisti IL-10, receptor IL-1 i [[kortizol]].<ref name=":35">{{Cite journal |last=Cheng |first=Lingxia |last2=Cao |first2=Yu |last3=Liu |first3=Shihao |last4=Lv |first4=Lukai |last5=Zhang |first5=Jianjun |last6=Bao |first6=Ji |last7=Wang |first7=Guan |last8=Xu |first8=Ping |date=septembar 2025 |title=Unveiling the research advances of sepsis: pathogenesis, precise intervention and clinical perspective |url=https://journals.lww.com/10.1097/JS9.0000000000002668 |journal=International Journal of Surgery |language=en |volume=111 |issue=9 |pages=6260–6289 |doi=10.1097/JS9.0000000000002668 |issn=1743-9159|doi-access=free }}</ref> Ovo se naziva sindrom kompenzatornog protivupalnog odgovora (CARS).<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008">{{cite journal | vauthors = Adib-Conquy M, Cavaillon JM | title = Compensatory anti-inflammatory response syndrome | journal = Thromb. Haemost. | volume = 101 | issue = 1 | pages = 36–47 | date = januar 2009 | pmid = 19132187 | doi = 10.1160/TH08-07-0421| s2cid = 11156883 | issn=0340-6245}}</ref> I upalne i protuupalne reakcije odgovorne su za tok sepse i opisane su kao MARS (sindrom miješanog antagonističkog odgovora).<ref name=":35"/> Cilj ovih procesa je održavanje upale na odgovarajućem nivou. CARS često dovodi do supresije imunološkog sistema, što pacijente ostavlja podložnima sekundarnoj infekciji.<ref name="Angusvan der Poll2013"/> Nekada se smatralo da SIRS ili CARS mogu predominirati kod osobe sa sepsom, te je predloženo da CARS slijedi SIRS u dvovalnom procesu. Sada se vjeruje da se sistemski upalni odgovor i kompenzacijski protuupalni odgovor javljaju istovremeno.<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008"/> Pri visokim nivoima LPS-a, dolazi do sindroma sepsnog šoka; Isti citokin i sekundarni medijatori, sada na visokim nivoima, rezultiraju sistemskom [[vazodilatacija|vazodilatacijom]] (hipotenzijom), smanjenom kontraktilnošću [[miokard]]a, raširenim oštećenjem endotela, aktivacijom koja uzrokuje sistemsku adheziju leukocita i difuzno oštećenje alveolarnih kapilara u plućima, te aktivacijom sistema koagulacije koja kulminira [[diseminirana intravaskularna koagulacija|diseminiranom intravaskularnom koagulacijom]] (DIC).<ref name=":35"/> Hipoperfuzija uzrokovana kombinovanim efektima raširene vazodilatacije, zatajenja miokardijalne pumpe i DIC-a uzrokuje zatajenje višeorganskih sistema koje utiče na jetru, bubrege i centralni nervni sistem, između ostalih organskih sistema. Nedavno je uočeno teško oštećenje ultrastrukture jetre usljed tretmana toksinima [[Salmonella]].<ref>{{cite journal |last= YashRoy |first= R.C. |date= juni 1994 |title= Liver damage by intra-ileal treatment with Salmonella 3,10:r:- extract as studied by light and electron microscopy |journal= Indian Journal of Animal Sciences |volume= 64 |issue= 6 |pages= 597–99 |url= https://www.researchgate.net/publication/230820149 |via= [[ResearchGate]]}}(animal study).</ref> Sposobnost [[TLR4]] da reaguje na različite vrste [[lipopolisaharid|LPS]] je klinički važna. [[Patogene bakterije]] mogu koristiti LPS sa niskom biološkom aktivnošću kako bi izbjegle pravilno prepoznavanje od strane sistema [[TLR4]]/[[MD-2 (imunologija)|MD-2]], smanjujući [[imunski odgovor]] domaćina i povećavajući rizik od širenja bakterija.<ref name=":35"/> S druge strane, takav LPS ne bi mogao izazvati sepsni šok kod osjetljivih pacijenata, što bi sepsne komplikacije učinilo lakšim za upravljanje.<ref name=":35"/> Ipak, definisanje i razumijevanje kako čak i najmanje strukturne razlike između vrlo sličnih vrsta LPS mogu uticati na aktivaciju imunskog odgovora, može pružiti mehanizam za fino podešavanje potonjeg i nove uvide u imunomodulatorne procese.<ref name=":35"/><ref name="pmid26635809">{{cite journal | vauthors = Korneev KV, Arbatsky NP, Molinaro A, Palmigiano A, Shaikhutdinova RZ, Shneider MM, Pier GB, Kondakova AN, Sviriaeva EN, Sturiale L, Garozzo D, Kruglov AA, Nedospasov SA, Drutskaya MS, Knirel YA, Kuprash DV|display-authors = 6 | title = Structural Relationship of the Lipid A Acyl Groups to Activation of Murine Toll-Like Receptor 4 by Lipopolysaccharides from Pathogenic Strains of Burkholderia mallei, Acinetobacter baumannii, and Pseudomonas aeruginosa | journal = Front Immunol | volume = 6 | page = 595 | date = 2015 | pmid = 26635809 | pmc = 4655328 | doi = 10.3389/fimmu.2015.00595 |doi-access = free }}</ref> ==Dijagnoza== === Definicije === [[Sepsa]] je precipitirajuće stanje za sepsni šok, stoga su dijagnostički kriteriji za sepsu relevantni za dijagnozu sepsnog šoka.<ref name=":2">{{Cite journal |date=26. 6. 2024 |title=Septic Shock: Practice Essentials, Background, Pathophysiology |url=https://emedicine.medscape.com/article/168402-overview?form=fpf |journal=Medscape}}</ref> Postoje tri različita sistema za dijagnosticiranje sepse.<ref name=":1" /> To su kriteriji sindroma sistemskog upalnog odgovora (SIRS), potpuna procjena posljedičnog otkazivanja [[organ]]a (SOFA) i brza verzija SOFA (qSOFA).<ref>{{Cite journal |last1=Tusgul |first1=Selin |last2=Carron |first2=Pierre-Nicolas |last3=Yersin |first3=Bertrand |last4=Calandra |first4=Thierry |last5=Dami |first5=Fabrice |date=3. 11. 2017 |title=Low sensitivity of qSOFA, SIRS criteria and sepsis definition to identify infected patients at risk of complication in the prehospital setting and at the emergency department triage |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13049-017-0449-y |doi-access=free |pmid=29100549 |pmc=5670696 |issn=1757-7241}}</ref> Najnoviji skup stručnjaka na temu sepse nazvan je "sepsa-3" i na njemu su predstavljene najnovije smjernice za dijagnozu i liječenje sepse.<ref>{{Citation |title=Sepsis: Management, Including Sepsis Bundles |work=SpringerReference |date=2011 |url=http://www.springerreference.com/index/doi/10.1007/springerreference_301188 |access-date=12. 1. 2026 |place=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |doi=10.1007/springerreference_301188 |doi-broken-date=13. 1. 2026 |url-access=subscription }}</ref> ==== SIRS ==== SIRS kriteriji su nedavno isključeni iz sepse-3, ali su i dalje najčešće korišteni dijagnostički alat za identifikaciju sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Kaukonen |first1=Kirsi-Maija |last2=Bailey |first2=Michael |last3=Pilcher |first3=David |last4=Cooper |first4=D. Jamie |last5=Bellomo |first5=Rinaldo |date=23. 4. 2015 |title=Systemic Inflammatory Response Syndrome Criteria in Defining Severe Sepsis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa1415236 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=372 |issue=17 |pages=1629–1638 |doi=10.1056/NEJMoa1415236 |pmid=25776936 |issn=0028-4793}}</ref> Pacijent koji ispunjava kriterije SIRS-a ima mogući ili dokumentirani izvor infekcije plus najmanje dva ili više kriterija navedenih u nastavku.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Seymour |first1=Christopher W. |last2=Liu |first2=Vincent X. |last3=Iwashyna |first3=Theodore J. |last4=Brunkhorst |first4=Frank M. |last5=Rea |first5=Thomas D. |last6=Scherag |first6=André |last7=Rubenfeld |first7=Gordon |last8=Kahn |first8=Jeremy M. |last9=Shankar-Hari |first9=Manu |last10=Singer |first10=Mervyn |last11=Deutschman |first11=Clifford S. |last12=Escobar |first12=Gabriel J. |last13=Angus |first13=Derek C. |date=23. 2. 2016 |title=Assessment of Clinical Criteria for Sepsis: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=762–774 |doi=10.1001/jama.2016.0288 |issn=0098-7484 |pmc=5433435 |pmid=26903335 |bibcode=2016JAMA..315..762S }}</ref> * [[Tahipneja]] (ubrzano disanje), što se definira kao više od 20 udisaja u minuti, ili prilikom testiranja [[krvni pčin|krvnih plinova]], [[PaCO2|{{Chem|PaCO|2}}]] manji od 32&nbsp;mmHg, što ukazuje na hiperventilaciju * Broj [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca]] ili značajno nizak (< 4000 ćelija/mm³) ili povišen (> 12000 ćelija/mm³) * [[Tahikardija]] (ubrzan [[srčani ritam]]), što se kod sepse definira kao brzina veća od 90 otkucaja u minuti * Promijenjena tjelesna [[Normalna tjelesna temperatura|temperatura]]: [[Groznica]] > 38.0|C|F}} ili hipotermija < 36.0|C|F}} Dokumentovani dokazi infekcije mogu uključivati pozitivne [[krvna kultura|krvne kultura]], znaci pneumonije na rendgenskom snimku grudnog koša ili drugi radiološki ili laboratorijski dokazi infekcije.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Cecconi |first1=Maurizio |last2=Evans |first2=Laura |last3=Levy |first3=Mitchell |last4=Rhodes |first4=Andrew |date=juli 2018 |title=Sepsis and septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673618306962 |journal=The Lancet |language=en |volume=392 |issue=10141 |pages=75–87 |doi=10.1016/S0140-6736(18)30696-2 |pmid=29937192 |bibcode=2018Lanc..392...75C |url-access=subscription }}</ref> Znakovi [[sindrom višestruke disfunkcije organa|disfunkcije krajnjih organa]] prisutni su kod sepsnog šoka, uključujući [[zatajenje bubrega]], disfunkciju jetre, promjene mentalnog stanja ili povišenu razinu [[mliječna kiselina|laktata]] u [[krvni serum|serumu]].<ref name=":21">{{Cite journal |last1=Meyer |first1=Nuala J. |last2=Prescott |first2=Hallie C. |date=5. 12. 2024 |editor-last=Hardin |editor-first=C. Corey |title=Sepsis and Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra2403213 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=391 |issue=22 |pages=2133–2146 |doi=10.1056/NEJMra2403213 |pmid=39774315 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> Jedno ograničenje kriterija SIRS-a je to što može biti prisutan u mnogim neinfektivnim stanjima, kao što su autoimuna stanja, pankreatitis, nedavna operacija ili vaskulitis.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Singer |first1=Mervyn |last2=Deutschman |first2=Clifford S. |last3=Seymour |first3=Christopher Warren |last4=Shankar-Hari |first4=Manu |last5=Annane |first5=Djillali |last6=Bauer |first6=Michael |last7=Bellomo |first7=Rinaldo |last8=Bernard |first8=Gordon R. |last9=Chiche |first9=Jean-Daniel |last10=Coopersmith |first10=Craig M. |last11=Hotchkiss |first11=Richard S. |last12=Levy |first12=Mitchell M. |last13=Marshall |first13=John C. |last14=Martin |first14=Greg S. |last15=Opal |first15=Steven M. |date=23. 2. 2016 |title=The Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=801–810 |doi=10.1001/jama.2016.0287 |issn=0098-7484 |pmc=4968574 |pmid=26903338}}</ref> ==== qSOFA and SOFA ==== qSOFA je još jedan skup kriterija koji se koristi za dijagnosticiranje sepse i pomaže kliničarima da identificiraju sepsu u okruženjima koja nisu jedinica intenzivne njege.<ref name=":1" /> Njegov pandan SOFA koristi se isključivo na intenzivnoj njezi.<ref name=":5" /> U SOFA kriterijima postoje tri kriterija, koja su navedena u nastavku.<ref name=":5"/> * frekvencija disanja od 22 udisaja u minuti ili više * promijenjeno mentalno stanje * sistolni [[krvni pritisak]] od 100&nbsp;mg ili manje Pacijenti ispunjavaju SOFA kriterije, a stoga imaju sepsu, kada ispunjavaju dva ili više gore navedenih kriterija.<ref name=":21"/> qSOFA je obično ograničena, kao što je poznato, uglavnom identificira pacijente koji se javljaju kasno u toku sepse.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Evans |first1=Laura |last2=Rhodes |first2=Andrew |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Antonelli |first4=Massimo |last5=Coopersmith |first5=Craig M. |last6=French |first6=Craig |last7=Machado |first7=Flávia R. |last8=Mcintyre |first8=Lauralyn |last9=Ostermann |first9=Marlies |last10=Prescott |first10=Hallie C. |last11=Schorr |first11=Christa |last12=Simpson |first12=Steven |last13=Wiersinga |first13=W. Joost |last14=Alshamsi |first14=Fayez |last15=Angus |first15=Derek C. |date=novembar 2021 |title=Surviving Sepsis Campaign: International Guidelines for Management of Sepsis and Septic Shock 2021 |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000005337 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=49 |issue=11 |pages=e1063–e1143 |doi=10.1097/CCM.0000000000005337 |pmid=34605781 |issn=0090-3493}}</ref> SOFA kriteriji se koriste kod kritično bolesnih pacijenata i procjenjuju težinu disfunkcije u šest organskih sistema.<ref name="jama.jamanetwork.com">{{Cite journal |last1=Raith |first1=Eamon P. |last2=Udy |first2=Andrew A. |last3=Bailey |first3=Michael |last4=McGloughlin |first4=Steven |last5=MacIsaac |first5=Christopher |last6=Bellomo |first6=Rinaldo |last7=Pilcher |first7=David V. |last8=for the Australian and New Zealand Intensive Care Society (ANZICS) Centre for Outcomes and Resource Evaluation (CORE) |date=17. 1. 2017 |title=Prognostic Accuracy of the SOFA Score, SIRS Criteria, and qSOFA Score for In-Hospital Mortality Among Adults With Suspected Infection Admitted to the Intensive Care Unit |url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?doi=10.1001/jama.2016.20328 |journal=JAMA |language=en |volume=317 |issue=3 |pages=290–300 |doi=10.1001/jama.2016.20328 |pmid=28114553 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> U vrijeme prijema na intenzivnu njegu, rezultat se izračunava kao početna vrijednost. Nakon toga, rezultat se izračunava svakih 48 sati.<ref name="jama.jamanetwork.com"/> Početna vrijednost je rezultat nula, što ukazuje na odsustvo sepse.<ref name=":3"/> Povećanje rezultata za dva ili više bodova ukazuje na sepsu i povećanu smrtnost od 20%.<ref name=":1"/> ==== Sepsni šok ==== Sepsni šok je potklasa [[distributivni šok|distributivnog šoka]], stanja u kojem abnormalna distribucija protoka krvi u [[mikrosudovi|najmanjim krvnim sudovima]] rezultira neadekvatnom opskrbom krvlju tijelesnih [[tkivo|tkiva]], što rezultira [[ishemija|ishemijom]] i disfunkcijom organa.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Standl |first1=Thomas |last2=Annecke |first2=Thorsten |last3=Cascorbi |first3=Ingolf |last4=Heller |first4=Axel R. |last5=Sabashnikov |first5=Anton |last6=Teske |first6=Wolfram |date=9. 11. 2018 |title=The Nomenclature, Definition and Distinction of Types of Shock |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=115 |issue=45 |pages=757–768 |doi=10.3238/arztebl.2018.0757 |pmid=30573009 |pmc=6323133 |issn=1866-0452}}</ref> Sepsni šok se konkretno odnosi na distributivni šok uzrokovan [[sepsa|sepsom]] kao posljedicom infekcije.<ref name=":7"/> Izvorno, sepsni šok je identificiran kod pacijenata samo na osnovu prisustva [[hipotenzija|hipotenzije]].<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Yealy |first1=Donald M. |last2=Mohr |first2=Nicholas M. |last3=Shapiro |first3=Nathan I. |last4=Venkatesh |first4=Arjun |last5=Jones |first5=Alan E. |last6=Self |first6=Wesley H. |date=juli 2021 |title=Early Care of Adults With Suspected Sepsis in the Emergency Department and Out-of-Hospital Environment: A Consensus-Based Task Force Report |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0196064421001177 |journal=Annals of Emergency Medicine |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=1–19 |doi=10.1016/j.annemergmed.2021.02.006 |pmid=33840511 }}</ref> Međutim, posljednjih godina otkriveno je da je hipotenzija kasnija manifestacija sepsnog šoka..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Shankar-Hari |first1=Manu |last2=Phillips |first2=Gary S. |last3=Levy |first3=Mitchell L. |last4=Seymour |first4=Christopher W. |last5=Liu |first5=Vincent X. |last6=Deutschman |first6=Clifford S. |last7=Angus |first7=Derek C. |last8=Rubenfeld |first8=Gordon D. |last9=Singer |first9=Mervyn |last10=for the Sepsis Definitions Task Force |date=23. 2. 2016 |title=Developing a New Definition and Assessing New Clinical Criteria for Septic Shock: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=775–787 |doi=10.1001/jama.2016.0289 |issn=0098-7484 |pmc=4910392 |pmid=26903336}}</ref> Konkretno, utvrđeno je da se nedostatak protoka krvi u tkivu (hipoperfuzija tkiva) javlja mnogo prije hipotenzije u slučajevima sepsnog šoka.<ref>{{Cite journal |last1=De Backer |first1=Daniel |last2=Ricottilli |first2=Francesco |last3=Ospina-Tascón |first3=Gustavo A. |date=april 2021 |title=Septic shock: a microcirculation disease |url=https://journals.lww.com/10.1097/ACO.0000000000000957 |journal=Current Opinion in Anaesthesiology |language=en |volume=34 |issue=2 |pages=85–91 |doi=10.1097/ACO.0000000000000957 |pmid=33577205 |issn=0952-7907|url-access=subscription }}</ref> Stoga je mjerenje [[laktat]]a postalo sastavni dio dijagnoze sepsnog šoka.<ref name=":6"/> To je zato što je laktat marker hipoperfuzije tkiva, budući da se ovaj metabolički produkt proizvodi samo metaboličkim procesima koji se odvijaju u odsustvu adekvatne opskrbe tkiva [[kisik]]om.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Bakker |first1=Jan |last2=Postelnicu |first2=Radu |last3=Mukherjee |first3=Vikramjit |date=januar 2020 |title=Lactate |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0749070419300727 |journal=Critical Care Clinics |language=en |volume=36 |issue=1 |pages=115–124 |doi=10.1016/j.ccc.2019.08.009 |pmid=31733674 |hdl=1765/120402 |hdl-access=free }}</ref> Nivo laktata od 18&nbsp;mg/dL (ili 2&nbsp;mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Drugi dijagnostički kriterij za sepsni šok je vazopresorska terapija potrebna za održavanje prosječnog [[krvni pritisak|arterijskog pritiska]] od 65 mmHg.<ref name=":21"/> === Znakovi i simptomi === ==== Općenito ==== Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao.<ref name=":21"/> Međutim, opći znaci i simptomi uključuju [[grozbica|groznicu]], rigor, [[hipotermija|hipotermiju]], [[znojenje]], malaksalost.<ref name=":21"/> Iako je [[groznica]] najčešća manifestacija sepse, u nekim slučajevima može biti odsutna.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Thomas-Rüddel |first1=Daniel O. |last2=Hoffmann |first2=Peter |last3=Schwarzkopf |first3=Daniel |last4=Scheer |first4=Christian |last5=Bach |first5=Friedhelm |last6=Komann |first6=Marcus |last7=Gerlach |first7=Herwig |last8=Weiss |first8=Manfred |last9=Lindner |first9=Matthias |last10=Rüddel |first10=Hendrik |last11=Simon |first11=Philipp |last12=Kuhn |first12=Sven-Olaf |last13=Wetzker |first13=Reinhard |last14=Bauer |first14=Michael |last15=Reinhart |first15=Konrad |date=decembar 2021 |title=Fever and hypothermia represent two populations of sepsis patients and are associated with outside temperature |journal=Critical Care |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-021-03776-2 |doi-access=free |pmid=34674733 |pmc=8532310 |issn=1364-8535}}</ref> Posebno, groznica može biti odsutna kod imunokompromitovanih pacijenata, starijih pacijenata i pacijenata s hroničnom zloupotrebom [[alkohol]]a.<ref name=":1"/> Osim toga, važno je napomenuti da je veća smrtnost povezana s pacijentima koji se javljaju s hipotermijom.<ref name=":9"/> ==== Srčani ==== Novi šum, [[tahikardija]], [[hipotenzija]] i [[purpura|topla i crvena koža]].<ref name=":10"/> ==== Gastrointestinalni ==== Ukočenost trbuha, bol u [[trbuh]]u, [[povraćanje]], [[proljev]], disfagija i abnormalna distenzija.<ref name=":10" /> [[Slika:Petechial rash.JPG|thumb| Petehijski osip kod pacijenta sa sepsnim šokom.]] [[Slika:Splinter hemorrhage.jpg|thumb|Slika krhotine u obliku iverja kod sepsnog šoka povezanog s [[endokarditis]]om .]] ==== Plućni ==== [[Kašalj]], pleurska bol u prsima, tahipneja, kratak dah i bol u grlu. ==== Neurološki ==== Promijenjeno mentalno stanje, [[glavobolja]], anestezija u sedlu, ukočenost ili rigidnost vrata i [[epilepsijski napad|napadi]].<ref>{{Cite journal |last1=Sonneville |first1=Romain |last2=Benghanem |first2=Sarah |last3=Jeantin |first3=Lina |last4=de Montmollin |first4=Etienne |last5=Doman |first5=Marc |last6=Gaudemer |first6=Augustin |last7=Thy |first7=Michael |last8=Timsit |first8=Jean-François |date=5. 10. 2023 |title=The spectrum of sepsis-associated encephalopathy: a clinical perspective |journal=Critical Care |language=en |volume=27 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-023-04655-8 |doi-access=free |pmid=37798769 |pmc=10552444 |issn=1364-8535}}</ref> ==== Mišićno-koštani sistem ==== Bolovi u [[zglob]]ovima, bolovi u [[mišić]]ima, [[edem]], slabost i krepitus.<ref>{{Cite journal |last1=Khan |first1=Jaffar |last2=Harrison |first2=Taylor B. |last3=Rich |first3=Mark M. |last4=Moss |first4=Marc |date=24. 10. 2006 |title=Early development of critical illness myopathy and neuropathy in patients with severe sepsis |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |journal=Neurology |language=en |volume=67 |issue=8 |pages=1421–1425 |doi=10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |pmid=17060568 |issn=0028-3878|url-access=subscription }}</ref> ==== Genitourinarni ==== Disurija, [[hematurija]], [[mokrenje|učestalost]], osjetljivost kostovertebralnog ugla, piurija, [[vaginsko krvarenje]] i [[vaginski iscjedak]].<ref>{{Cite journal |last1=Wagenlehner |first1=Florian M. E. |last2=Pilatz |first2=Adrian |last3=Weidner |first3=Wolfgang |last4=Naber |first4=Kurt G. |date=4. 9. 2015 |editor-last=Mulvey |editor-first=Matthew A. |editor2-last=Stapleton |editor2-first=Ann E. |editor3-last=Klumpp |editor3-first=David J. |title=Urosepsis: Overview of the Diagnostic and Treatment Challenges |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |journal=Microbiology Spectrum |language=en |volume=3 |issue=5|doi=10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |pmid=26542042 |issn=2165-0497|url-access=subscription }}</ref> ==== Kožni ==== [[Petehije]], bulozne lezije, [[eritem]], osip, krhotine u obliku iverja, modrice i gnojne [[lezija|lezije]].<ref>{{Cite journal |last1=Pulido-Perez |first1=Ana |last2=Sanchez-Carrillo |first2=Carlos |last3=Bergon-Sendin |first3=Marta |last4=Suarez-Fernandez |first4=Ricardo |last5=Rosell-Diaz |first5=Angel Manuel |last6=Muñoz |first6=Patricia |last7=Bouza |first7=Emilio |date=maj 2022 |title=Prevalence and clinical features of secondary skin lesions in septic patients with bloodstream infections |url=https://link.springer.com/10.1007/s10096-022-04431-6 |journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases |language=en |volume=41 |issue=5 |pages=779–786 |doi=10.1007/s10096-022-04431-6 |pmid=35320429 |issn=0934-9723|url-access=subscription }}</ref> === Dijagnostički alati === ==== Snimanje ==== Rendgenski snimci [[grudni koš|grudnog koša]] obično su indicirani za svaki slučaj sepse jer je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref name=":12"/> U zavisnosti od kliničke situacije, mogu se naručiti i drugi slikovni pregledi. Ako se sumnja na [[endokarditis]], indicirana je ehokardiografija.<ref>{{Cite journal |last1=Chambers |first1=Henry F. |last2=Bayer |first2=Arnold S. |date=6. 8. 2020 |editor-last=Solomon |editor-first=Caren G. |title=Native-Valve Infective Endocarditis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMcp2000400 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=383 |issue=6 |pages=567–576 |doi=10.1056/NEJMcp2000400 |pmid=32757525 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> [[CT-skeniranje]] grudnog koša može se koristiti i kada se sumnja na empijem ili infektivne izlive.<ref>{{Cite journal |last1=Feller-Kopman |first1=David |last2=Light |first2=Richard |date=22. 2. 2018 |editor-last=Ingelfinger |editor-first=Julie R. |title=Pleural Disease |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1403503 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=378 |issue=8 |pages=740–751 |doi=10.1056/NEJMra1403503 |pmid=29466146 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> CT skeniranje drugih dijelova tijela može se koristiti ako se sumnja na apscese.<ref>{{Cite journal |last1=Bonomo |first1=Robert A |last2=Chow |first2=Anthony W |last3=Edwards |first3=Morven S |last4=Humphries |first4=Romney |last5=Tamma |first5=Pranita D |last6=Abrahamian |first6=Fredrick M |last7=Bessesen |first7=Mary |last8=Dellinger |first8=E Patchen |last9=Goldstein |first9=Ellie |last10=Hayden |first10=Mary K |last11=Kaye |first11=Keith S |last12=Potoski |first12=Brian A |last13=Rodríguez-Baño |first13=Jesús |last14=Sawyer |first14=Robert |last15=Skalweit |first15=Marion |date=4. 10. 2024 |title=2024 Clinical Practice Guideline Update by the Infectious Diseases Society of America on Complicated Intra-abdominal Infections: Risk Assessment, Diagnostic Imaging, and Microbiological Evaluation in Adults, Children, and Pregnant People |url=https://academic.oup.com/cid/article/79/Supplement_3/S81/7706348 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=79 |issue=Supplement_3 |pages=S81–S87 |doi=10.1093/cid/ciae346 |pmid=38965057 |issn=1058-4838}}</ref> ==== Laboratorijsko testiranje ==== Veliki broj laboratorijskih testova je indiciran kada se sumnja na sepsu. Što se tiče kultura, kliničari obično naručuju dva seta perifernih krvnih kultura, kulture urina, kulture stolice, sputuma i kulture kože.<ref name=":12"/> Specijalne kulture, kao što su cerebrospinalne, zglobne ili pleuralne kulture, naručuju se samo u određenim kliničkim scenarijima i nisu standardna nega.<ref name=":12"/> Ostali laboratorijski testovi koji se naručuju u slučaju sepse uključuju kompletnu krvnu sliku sa diferencijalnim testom, osnovni metabolički panel, analizu urina, studije [[loagulacija|koagulacije]] i studije jetrenih [[enzim]]a.<ref name=":11"/> Konačno, abnormalnosti kiselinske i bazne ravnoteže su česte u slučaju sepse, stoga se naručuju uzorci arterijske i venske krvi.<ref>{{Cite journal |last1=Achanti |first1=Anand |last2=Szerlip |first2=Harold M. |date=januar 2023 |title=Acid-Base Disorders in the Critically Ill Patient |journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology |language=en |volume=18 |issue=1 |pages=102–112 |doi=10.2215/CJN.04500422 |pmid=35998977 |pmc=10101555 |issn=1555-9041}}</ref> ==== Biomarkeri sepse ==== Dva glavna biomarkera koja se koriste za sepsu i sepsni šok su [[laktat]] i [[prokalcitonin]].<ref name=":1"/> Laktat se koristi jer se proizvodi u tijelu kao rezultat nedovoljne opskrbe tkiva kisikom zbog slabog protoka krvi.<ref name=":13"/> Budući da tkiva ne primaju adekvatan protok krvi u sepsnom šoku, laktat se može koristiti za otkrivanje da li je pacijent u stanju sepsnog šoka.<ref name=":13"/> Kao što je gore spomenuto, nivo laktata od 18&nbsp;mg/dL (2&nbsp;mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Nivoi laktata se dobijaju kada se prvi put posumnja na sepsu. Ako su nivoi povišeni u tom trenutku, mjerenje laktata se ponavlja svaka četiri do šest sati, dok nivoi ponovo ne postanu normalni.<ref name=":12"/> Prokalcitonin se može koristiti kao indikator sepse jer je marker upale koju proizvode [[citokin]]i i bakterijski [[endotoksin]]i.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=novembar 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Nivo prokalcitonina od 0,05&nbsp;ng/mL smatra se normalnim, a pacijenti sa nivoom prokalcitonina manjim od 0,25&nbsp;ng/mL imaju malu vjerovatnoću sepse.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Kaal |first1=Anna G. |last2=Nieberg |first2=Margot |last3=Stegmeijer |first3=Koen |last4=Steyerberg |first4=Ewout W. |last5=van Nieuwkoop |first5=Cees |date=januar 2026 |title=The diagnostic accuracy of procalcitonin for community-acquired bacteremia: an updated systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X2500655X |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |doi=10.1016/j.cmi.2025.12.029 |pmid=41519266 |doi-access=free }}</ref> Nekoliko studija je pokazalo da težina sepse i nivoi prokalcitonina imaju statistički značajnu vezu.<ref name=":14"/> Iako trenutno ne postoje specifične dijagnostičke granice za nivoe prokalcitonina, neka ispitivanja su primijetila da pacijenti sa srednjim nivoima od 9,6&nbsp;ng/mL obično imaju sepsu bez šoka, a pacijenti sa srednjim nivoima od 32,7&nbsp;ng/mL obično imaju sepsni šok.<ref>{{Cite journal |last1=on behalf of the Internal Medicine Sepsis Study Group |last2=Tosoni |first2=Alberto |last3=Paratore |first3=Mattia |last4=Piscitelli |first4=Pamela |last5=Addolorato |first5=Giovanni |last6=De Cosmo |first6=Salvatore |last7=Mirijello |first7=Antonio |date=mart 2020 |title=The use of procalcitonin for the management of sepsis in Internal Medicine wards: current evidence |url=https://www.minervamedica.it/index2.php?show=R41Y2020N01A0054 |journal=Panminerva Medica |volume=62 |issue=1 |pages=54–62 |doi=10.23736/S0031-0808.19.03809-6 |pmid=31729202 |url-access=subscription }}</ref> ==Liječenje== Liječenje se prvenstveno sastoji od sljedećeg: # Davanje [[intravenske tekućine|intravenslih tekuina]]<ref name=Review11>{{cite journal |last1= Levinson |first1= A.T. |last2=Casserly |first2= B.P. |last3= Levy |first3= M.M. |title= Reducing mortality in severe sepsis and septic shock |journal= Seminars in Respiratory and Critical Care Medicine |date= april 2011 |volume= 32 |issue= 2 |pages= 195–205 |pmid= 21506056 |doi= 10.1055/s-0031-1275532|s2cid= 20763016 }}</ref> # Rana primjena antibiotika<ref name=Review11/> # [[Rana terapija usmjerena na cilj]]<ref name=Review11/> # Brza identifikacija i kontrola izvora # Podrška disfunkciji glavnih organa ===Tekućina=== Budući da sniženi krvni pritisak u sepsnom šoku doprinosi slaboj perfuziji, obezbjeđivanje vaskularnog pristupa i izvođenje [[reanimacije tekućinom]] je početni tretman za povećanje volumena krvi. Pacijente koji pokazuju hipoperfuziju izazvanu sepsom treba inicijalno reanimirati sa najmanje 30 ml/kg intravenoznih kristaloida unutar prva tri sata.<ref name=":1" /> Smatra se prihvatljivim davati boluse od jedne litre unutar prvih 30 minuta.<ref name=":10"/> Reanimacija tekućinom pomaže u liječenju sepsnog šoka jer povećava predopterećenje i minutni volumen srca, što poboljšava dostavu kisika.<ref name=":21"/> [[Ekspander volumena|Kristaloidi]] kao što su [[normalna fiziološka otopina]] i [[Ringerov laktat]] preporučuju se kao početna tekućina izbora, dok upotreba koloidnih otopina kao što je [[hidroksietil- škrob]] nije pokazala nikakvu prednost ili smanjenje smrtnosti.<ref name=":12" /> Kada se daju velike količine tekućine, davanje [[albumin]]a pokazalo je određenu korist.<ref name=":11" /> Nakon početne reanimacije tekućinom, potrebna je česta ponovna procjena ravnoteže tekućine pacijenta kako bi se izbjeglo prekomjerna ili nedovoljna hidratacija.<ref name=":11" /> Ovo je od veće važnosti kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, akutnim oštećenjem pluća ili hroničnom bubrežnom bolešću, jer preopterećenje volumenom može biti pogubno za ove pacijente.<ref>{{Cite journal |last1=Zampieri |first1=Fernando G. |last2=Bagshaw |first2=Sean M. |last3=Semler |first3=Matthew W. |date=13. 6. 2023 |title=Fluid Therapy for Critically Ill Adults With Sepsis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2805900 |journal=JAMA |language=en |volume=329 |issue=22 |pages=1967–1980 |doi=10.1001/jama.2023.7560 |pmid=37314271 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ravnoteža tekućine može se procijeniti na mnogo načina, kao što su dinamički odgovor [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], izlučivanje urina (treba biti veće od 0,5 mL na sat), klirens [[laktat]]a, ultrazvuk [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]], pasivno podizanje nogu i varijacije pulsnog pritiska. Davanje tekućine treba biti ograničeno u kasnijim fazama liječenja sepse.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Meyhoff |first1=Tine S. |last2=Hjortrup |first2=Peter B. |last3=Wetterslev |first3=Jørn |last4=Sivapalan |first4=Praleene |last5=Laake |first5=Jon H. |last6=Cronhjort |first6=Maria |last7=Jakob |first7=Stephan M. |last8=Cecconi |first8=Maurizio |last9=Nalos |first9=Marek |last10=Ostermann |first10=Marlies |last11=Malbrain |first11=Manu |last12=Pettilä |first12=Ville |last13=Møller |first13=Morten H. |last14=Kjær |first14=Maj-Brit N. |last15=Lange |first15=Theis |date=30. 6. 2022 |title=Restriction of Intravenous Fluid in ICU Patients with Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa2202707 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=386 |issue=26 |pages=2459–2470 |doi=10.1056/NEJMoa2202707 |pmid=35709019 |issn=0028-4793}}</ref> U idealnom slučaju, pacijenti bi trebali imati ravnotežu tekućine na nuli nakon 72 sata.<ref name=":0" /> To je zato što je dokazano da svaka litra prekomjerne hidratacije povećava rizik od smrti.<ref name=":0" /> ===Antibiotici=== ==== Opći pristup ==== Rani početak antibiotske terapije povezan je s boljim ishodima u više studija.<ref name=":10"/> U početku poručeavano je da se [[antibiotici]] primjenjuju jedan sat nakon početnog prepoznavanja sepse.<ref name=":1"/> Međutim, nekoliko naknadnih studija otkrilo je da nije bilo razlike u smrtnosti između pacijenata koji su primili antibiotike unutar jednog sata i onih koji su ih primili nakon jednog sata.<ref name=":1" /> Međutim, pokazalo se da su stope smrtnosti veće kod onih koji su primili antibiotsku terapiju nakon tri sata.<ref name=":1" /> U početku antibiotska terapija treba biti široka i zasnovana na kombinaciji faktora, kao što su sumnjivo mjesto infekcije, klinički kontekst (stečena u zajednici ili bolnici), najvjerovatniji [[patogen]] i lokalna otpornost. obrasci.<ref name=":21" /> Nakon što kulture definitivno otkriju patogen odgovoran za infekciju, izbor antibiotika može se suziti ili promijeniti po potrebi.<ref name=":11" /> Ovaj specifičan pristup smanjuje troškove liječenja, izbjegava toksičnost lijekova i smanjuje rizik od antimikrobne rezistencije.<ref>{{Cite journal |last1=Paul |first1=M. |last2=Dickstein |first2=Y. |last3=Raz-Pasteur |first3=A. |date=decembar 2016 |title=Antibiotic de-escalation for bloodstream infections and pneumonia: systematic review and meta-analysis |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X16301756 |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |volume=22 |issue=12 |pages=960–967 |doi=10.1016/j.cmi.2016.05.023 |pmid=27283148 |url-access=subscription }}</ref> Deeskalacija antibiotske terapije je kontroverzna i u literaturi nije postignut konsenzus.<ref name=":11" /> Faktori koji se koriste za odlučivanje o deeskalaciji antibiotske terapije uključuju upotrebu biomarkera, kao što je smanjenje prokalcitonina, za praćenje odgovora na terapiju ili kliničkog napretka tokom liječenja.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi P. |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=novembar 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Tipično, većina pacijenata može se efikasno liječiti sa 7-10 dana antibiotske terapije.<ref name=":11" /> Međutim, specifične infekcije poput endokarditisa i osteomijelitisa i infekcije uzrokovane trajnim medicinskim pomagalima koja se ne mogu ukloniti mogu zahtijevati duže trajanje antibiotske terapije.<ref name=":1" /> === Specifični izbori antibiotske terapije za različite infekcije koje uzrokuju sepsu === ==== Meningitis ==== Za liječenje sepse povezane s [[meningitis]]om, mogu se primijeniti vankomicin, ceftriakson, [[ampicilin]] i deksametazon ([[kortikosteroid]] koji se koristi kao protivupalni lijek za smanjenje neurvih komplikacija)).<ref name=":24">{{Cite journal |last=Hasbun |first=Rodrigo |date=6. 12. 2022 |title=Progress and Challenges in Bacterial Meningitis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2799148 |journal=JAMA |language=en |volume=328 |issue=21 |pages=2147–2154 |doi=10.1001/jama.2022.20521 |pmid=36472590 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktame, mogu se primijeniti vankomicin, moksifloksacin i trimetoprim/sulfametoksazol (TMP-SMX).<ref name=":24"/> Ako se sumnja na herpes encefalitis, može se primijeniti aciklovir.<ref name=":24"/> ==== Plućna infekcija ==== Za [[upala pluća|upalu pluća]] stečenu u zajednici bez rizika od rezistencije na lijekove, može se primijeniti fluorokinolon, ili ceftriakson i azitromicin, ili ceftriakson i doksiciklin.<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Vaughn |first1=Valerie M. |last2=Dickson |first2=Robert P. |last3=Horowitz |first3=Jennifer K. |last4=Flanders |first4=Scott A. |date=15. 10. 2024 |title=Community-Acquired Pneumonia: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2823762 |journal=JAMA |language=en |volume=332 |issue=15 |pages=1282–1295 |doi=10.1001/jama.2024.14796 |pmid=39283629 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Za vanbolnički stečenu pneumoniju s rizikom od rezistencije na lijekove ili bolnički stečenu pneumoniju, može se dati fluorokinolon, ili zoysin, ili cefepim, ili karbapenem.<ref name=":24"/> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, može se dati aztreonam i fluorokinolon.<ref name=":23" /> Vankomicin treba dodati u slučajevima empijema.<ref name=":24" /> ==== Infekcija kože i mehkog tkiva ==== Može se primijeniti vankomicin ili linezolid sa zosynom, ili karbapenemom, ili cefepimom i [[metronidazol]]om.<ref>{{Cite journal |date=1. 5. 2015 |title=Stevens DL et al (Clin Infect Dis 2014; 59:147–59) |url=https://academic.oup.com/cid/article/60/9/1448/406029 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=60 |issue=9 |page=1448 |doi=10.1093/cid/civ114 |pmid=25725056 |issn=1537-6591}}</ref> If a necrotizing infection is suspected then a carbapenem with vancomycin and clindamycin is recommended and surgery should also be consulted.<ref>{{Cite journal |last1=Hua |first1=Camille |last2=Urbina |first2=Tomas |last3=Bosc |first3=Romain |last4=Parks |first4=Tom |last5=Sriskandan |first5=Shiranee |last6=de Prost |first6=Nicolas |last7=Chosidow |first7=Olivier |date=mart 2023 |title=Necrotising soft-tissue infections |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309922005837 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=e81–e94 |doi=10.1016/S1473-3099(22)00583-7 |pmid=36252579 |hdl=10044/1/99436 |hdl-access=free }}</ref> ==== Intraabdominalne infekcije ==== Može se primijeniti zosyn, karbapenem, premarin ili flagyl. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati vankomicin s aztreonamom i metronidazolom.<ref name=":25">{{Cite journal |last1=Mazuski |first1=John E. |last2=Tessier |first2=Jeffrey M. |last3=May |first3=Addison K. |last4=Sawyer |first4=Robert G. |last5=Nadler |first5=Evan P. |last6=Rosengart |first6=Matthew R. |last7=Chang |first7=Phillip K. |last8=O'Neill |first8=Patrick J. |last9=Mollen |first9=Kevin P. |last10=Huston |first10=Jared M. |last11=Diaz |first11=Jose J. |last12=Prince |first12=Jose M. |date=januar 2017 |title=The Surgical Infection Society Revised Guidelines on the Management of Intra-Abdominal Infection |url=https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/sur.2016.261 |journal=Surgical Infections |volume=18 |issue=1 |pages=1–76 |doi=10.1089/sur.2016.261 |pmid=28085573 |issn=1096-2964}}</ref> U slučajevima intrabdominalne infekcije treba se konsultovati i sa hirurgom.<ref name=":25"/> ==== Neutropenija sa infekcijom ==== Može se dati cefepim, zoysn, karbapenem ili ceftazidim. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati aztreonam sa vankomicinom ili ciprofloksacin sa klindamicinom.<ref name=":26">{{Cite journal |last1=Taplitz |first1=Randy A. |last2=Kennedy |first2=Erin B. |last3=Bow |first3=Eric J. |last4=Crews |first4=Jennie |last5=Gleason |first5=Charise |last6=Hawley |first6=Douglas K. |last7=Langston |first7=Amelia A. |last8=Nastoupil |first8=Loretta J. |last9=Rajotte |first9=Michelle |last10=Rolston |first10=Kenneth |last11=Strasfeld |first11=Lynne |last12=Flowers |first12=Christopher R. |date=10. 5. 2018 |title=Outpatient Management of Fever and Neutropenia in Adults Treated for Malignancy: American Society of Clinical Oncology and Infectious Diseases Society of America Clinical Practice Guideline Update |url=https://ascopubs.org/doi/10.1200/JCO.2017.77.6211 |journal=Journal of Clinical Oncology |language=en |volume=36 |issue=14 |pages=1443–1453 |doi=10.1200/JCO.2017.77.6211 |pmid=29461916 |issn=0732-183X}}</ref> Ako je pacijent neutropeničan sa sepsnim šokom, pneumonijom, ima inficirani venski kateter, infekciju kože i mehkog tkiva, gram-pozitivnu bakterijemiju ili mukozitis, tada treba dodati vankomicin.<ref name=":26"/> ==== Nepoznate infekcije ==== Vankomicin se može primijeniti s levofloksacinom.<ref name=":11"/> ===Vazopresori=== Vazopresor prve linije za sepsni šok je norepinefrin.<ref name=":11"/> Ovo je indicirano kada se pacijentima srednji arterijski pritisak ne vrati na 65 mmHg ili više nakon početne reanimacije tekućinom.<ref name=":11"/> Pokazalo se da terapija vazopresorima povećava preživljavanje kod pacijenata sa sepanim šokom. Također je pokazano da se smrtnost pacijenata sa sepsnim šokom povećava za 5% na sat ako se ne daje vazopresor. Norepinefrin se započinje s 2–5 mcg u minuti i može porasti i do 35–90 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Ako norepinefrin ne može vratiti srednji arterijski pritisak na 65 mmHg ili više, tada se [[vazopresin]] može dodati kao sredstvo druge linije.<ref name=":11" /> Ovo može porasti na 0,03 mcg u minuti. Ako se srednji arterijski pritisak i dalje ne vrati, tada se može dodati [[adrenalin]] u brzini od 20–50 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Vazopresori se obično daju kroz centralni venski kateter.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Munroe |first1=Elizabeth S. |last2=Co |first2=Ivan N. |last3=Douglas |first3=Ivor |last4=Hyzy |first4=Robert |last5=Khan |first5=Akram |last6=Nelson |first6=Kristine |last7=Park |first7=Pauline K. |last8=Peltan |first8=Ithan D. |last9=Rice |first9=Todd W. |last10=Seelye |first10=Sarah |last11=Self |first11=Wesley H. |last12=Shapiro |first12=Nathan I. |last13=Prescott |first13=Hallie C. |last14=NHLBI PETAL Network |last15=Steingrub |first15=Jay S |date=27. 8. 2025 |title=Peripheral Vasopressor Use in Early Sepsis-Induced Hypotension |journal=JAMA Network Open |language=en |volume=8 |issue=8 |pages=e2529148 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2025.29148 |issn=2574-3805 |pmc=12391982 |pmid=40864467}}</ref> Ako se postavljanje centralnog venskog katetera odgodi, norepinefrin se može dati kroz periferni IV.<ref name=":19" /> Vazopresori se daju kroz centralni venski kateter zbog zabrinutosti oko oštećenja tkiva koje može nastati ako se daju kroz periferni IV.<ref name=":20">{{Cite journal |last1=Tran |first1=Quincy K. |last2=Mester |first2=Gaurika |last3=Bzhilyanskaya |first3=Vera |last4=Afridi |first4=Leenah Z. |last5=Andhavarapu |first5=Sanketh |last6=Alam |first6=Zain |last7=Widjaja |first7=Austin |last8=Andersen |first8=Brooke |last9=Matta |first9=Ann |last10=Pourmand |first10=Ali |date=novembar 2020 |title=Complication of vasopressor infusion through peripheral venous catheter: A systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0735675720308421 |journal=The American Journal of Emergency Medicine |language=en |volume=38 |issue=11 |pages=2434–2443 |doi=10.1016/j.ajem.2020.09.047 |pmid=33039229 |url-access=subscription }}</ref> Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je davanje vazopresora putem periferne intravenske injekcije sigurno za kratkotrajnu upotrebu i nudi praktične prednosti.<ref name=":20"/> ===Kortikosteroidi=== [[Kortikosteroidi]] se preporučuju pacijentima sa sepsnim šokom kojima su potrebni vazopresori.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Chaudhuri |first1=Dipayan |last2=Nei |first2=Andrea M. |last3=Rochwerg |first3=Bram |last4=Balk |first4=Robert A. |last5=Asehnoune |first5=Karim |last6=Cadena |first6=Rhonda |last7=Carcillo |first7=Joseph A. |last8=Correa |first8=Ricardo |last9=Drover |first9=Katherine |last10=Esper |first10=Annette M. |last11=Gershengorn |first11=Hayley B. |last12=Hammond |first12=Naomi E. |last13=Jayaprakash |first13=Namita |last14=Menon |first14=Kusum |last15=Nazer |first15=Lama |date=maj 2024 |title=2024 Focused Update: Guidelines on Use of Corticosteroids in Sepsis, Acute Respiratory Distress Syndrome, and Community-Acquired Pneumonia |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006172 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=52 |issue=5 |pages=e219–e233 |doi=10.1097/CCM.0000000000006172 |pmid=38240492 |issn=0090-3493}}</ref> Najčešći režim primjene kortikosteroida za pacijente sa sepsnim šokom je 200–300&nbsp;mg/dan hidrokortizona tokom 5–7 dana.<ref name=":27" /> Ovo se može davati kao kontinuirana infuzija ili u podijeljenim dozama.<ref name=":27" /> Nedavni dokazi pokazuju da kortikosteroidi mogu smanjiti kratkoročnu smrtnost u bolnici povezanu sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> Pokazalo se da kortikosteroidi rezultiraju većom stopom preokreta šoka i smanjenom disfunkcijom organa nakon sedam dana.<ref name=":27"/> Nuspojave kortikosteroida uključuju neuromuskularnu slabost, međutim, dostupni dokazi pokazuju da koristi nadmašuju rizike od [[nuspojava]] za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> ===Ostalo=== ==== β-blokatori ==== Novi dokazi pokazuju da se kratkodjelujući [[beta-blokator|β-blokatori]] mogu koristiti tokom liječenja sepsnog šoka kako bi se smanjila pojava novih tahiaritmija, a pokazalo se da smanjuju i smrtnost u roku od 28 dana.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=McChesney |first1=Chris |last2=Orozco |first2=Nicolas |last3=Fiorini |first3=Kyle |last4=Wong |first4=Michelle Yee Suet |last5=Slessarev |first5=Marat |last6=Prager |first6=Ross |last7=Kao |first7=Raymond |last8=Leligdowicz |first8=Aleksandra |last9=Sharif |first9=Sameer |last10=Lewis |first10=Kimberley |last11=Rochwerg |first11=Bram |last12=Honarmand |first12=Kimia |last13=Ball |first13=Ian M. |last14=Arntfield |first14=Robert |last15=Houlton |first15=Rachael |date=maj 2025 |title=Impact of Short-Acting Beta-Blockers on the Outcomes of Patients With Septic Shock: A Systematic Review and Meta-Analysis |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006604 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=53 |issue=5 |pages=e1125–e1139 |doi=10.1097/CCM.0000000000006604 |pmid=40009025 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Međutim, također je pokazano da β-blokatori mogu produžiti trajanje koje pacijenti trebaju biti na vazopresorima.<ref name=":28" /> ==== Modaliteti prečišćavanja krvi ==== Modaliteti prečišćavanja krvi, poput hemoperfuzije u koloni, predloženi su kao opcije liječenja sepsnog šoka.<ref name=":11"/> Međutim, dosadašnji dokazi koji stoje iza ovih opcija liječenja su slabi i oni nisu standardna njega za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":11"/> ==== Metilen-plavo ==== [[Metilen]] plavo nije navedeno kao sadašnji tretman u najnovijim smjernicama za sepsni šok, ali je istraživačka i terapija izvan odobrenih indikacija.<ref>{{Cite journal |last1=Jia |first1=Jinxin |last2=Ji |first2=Jingjing |last3=Liu |first3=Zhifeng |date=27. 9. 2024 |title=Efficacy of methylene blue in refractory septic shock: study protocol for a multicenter, randomized, placebo-controlled trial |journal=Trials |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13063-024-08439-5 |doi-access=free |pmid=39334256 |pmc=11428879 |issn=1745-6215}}</ref> Postoje brojne meta-analize koje ukazuju na to da metilensko plavo može smanjiti smrtnost u slučajevima sepsnog šoka.<ref name=":29">{{Cite journal |last1=Ballarin |first1=Raquel Simões |last2=Lazzarin |first2=Taline |last3=Zornoff |first3=Leonardo |last4=Azevedo |first4=Paula Schmidt |last5=Pereira |first5=Filipe Welson Leal |last6=Tanni |first6=Suzana Erico |last7=Minicucci |first7=Marcos Ferreira |date=18. 4. 2024 |title=Methylene blue in sepsis and septic shock: a systematic review and meta-analysis |journal=Frontiers in Medicine |volume=11 |doi=10.3389/fmed.2024.1366062 |doi-access=free |pmid=38698779 |issn=2296-858X}}</ref><ref name=":30">{{Cite journal |last1=Alkazemi |first1=Afrah |last2=Almoosawy |first2=Sayed Abdulmotaleb |last3=Murad |first3=Anwar |last4=Alfares |first4=Abdulrahman |date=februar 2026 |title=Methylene Blue for Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized and Prospective Observational Studies |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/08850666241300312 |journal=Journal of Intensive Care Medicine |language=en |volume=41 |issue=2 |pages=108–117 |doi=10.1177/08850666241300312 |pmid=39574288 |issn=0885-0666|url-access=subscription }}</ref> Također je dokazano da metilen plavo smanjuje vrijeme do prestanka primjene vazopresora, dužinu boravka na intenzivnoj njezi i trajanje mehaničke ventilacije.<ref name=":29" /><ref name=":30"/> Neke studije sugeriraju da metilen plavo može biti korisno u slučajevima refraktornog šoka ili šoka otpornog na [[kateholamin]]e.<ref>{{Cite journal |last1=Pluta |first1=Michał P. |last2=Putowski |first2=Zbigniew |last3=Czempik |first3=Piotr F. |last4=Krzych |first4=Łukasz J. |date=28. 6. 2023 |title=Successful Use of Methylene Blue in Catecholamine-Resistant Septic Shock: A Case Report and Short Literature Review |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=24 |issue=13|doi=10.3390/ijms241310772 |doi-access=free |pmid=37445952 |pmc=10342053 |issn=1422-0067}}</ref> ==Epidemiologija== Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje.<ref name=":10"/> Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Vincent |first1=Jean-Louis |last2=Jones |first2=Gabriel |last3=David |first3=Sholto |last4=Olariu |first4=Elena |last5=Cadwell |first5=Kevin K. |date=decembar 2019 |title=Frequency and mortality of septic shock in Europe and North America: a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=23 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-019-2478-6 |doi-access=free |pmid=31151462 |pmc=6545004 |issn=1364-8535}}</ref> Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi.<ref name=":17"/> Oko jedne trećine smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini.<ref name=":21"/> Rizik od sepsnog šoka povećava se u dobi od 60 godina, pri čemu oni u dobi od 70 godina imaju najveći rizik od smrti od sepse.<ref name=":21"/> Stopa smrtnosti od sepse, posebno ako se ne liječi brzo potrebnim lijekovima u bolnici, iznosi približno 40% kod odraslih i 25% kod djece.<ref>{{Cite journal |last1=Bauer |first1=Michael |last2=Gerlach |first2=Herwig |last3=Vogelmann |first3=Tobias |last4=Preissing |first4=Franziska |last5=Stiefel |first5=Julia |last6=Adam |first6=Daniel |date=decembar 2020 |title=Mortality in sepsis and septic shock in Europe, North America and Australia between 2009 and 2019— results from a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=24 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-020-02950-2 |doi-access=free |pmid=32430052 |pmc=7236499 |issn=1364-8535}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Tan |first1=Bobby |last2=Wong |first2=Judith Ju-Ming |last3=Sultana |first3=Rehena |last4=Koh |first4=Janine Cynthia Jia Wen |last5=Jit |first5=Mark |last6=Mok |first6=Yee Hui |last7=Lee |first7=Jan Hau |date=1. 4. 2019 |title=Global Case-Fatality Rates in Pediatric Severe Sepsis and Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=JAMA Pediatrics |language=en |volume=173 |issue=4 |pages=352–362 |doi=10.1001/jamapediatrics.2018.4839 |issn=2168-6203 |pmc=6450287 |pmid=30742207}}</ref> Pokazalo se da se smrtnost u bolnici, posebno zbog sepsnog šoka, povećava za 1,8% za svaki dodatni sat u kojem se antibiotici ne primjenjuju nakon što je pacijent stigao na hitnu pomoć.<ref name=":11"/> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 11960 | ICD10 = {{ICD10|R|57|2|a|30}} | ICD9 = {{ICD9|785.52}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000668 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D012772 }} {{Tipovi šokova}} {{Intenzivna njega}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Septic Shock}} [[Kategorija:Medicinska hitna stanja]] [[Kategorija:Zarazne bolesti]] [[Kategorija:Uzroci smrti]] [[Kategorija:Sepsa]] mbxrebio8hjofa1oo8ucda9ptmd8yyb 0 532874 3831080 3829169 2026-04-18T11:31:54Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831080 wikitext text/x-wiki '''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Ekipe== {| class="wikitable sortable" |- !rowspan=2| Pozicija u žrijebu !rowspan=2| Ekipa !rowspan=2| Šešir !rowspan=2| Konfederacija !rowspan=2| Način<br />kvalifikacije !rowspan=2| Datum<br />kvalifikacije !rowspan=2 data-sort-type="number"| Nastup !rowspan=2| Posljednji<br />nastup !rowspan=2| Prethodni najbolji<br />rezultat !colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=19. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025}}</ref> |- ! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].<ref name="draw procedure">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=25. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025}}</ref>}} ! Juni 2026. |- | B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value="*" | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.<ref>{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=14. 2. 2023 |access-date=14. 2. 2023 |archive-date=14. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref>}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="2.2" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. || |- | B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.<ref name="draw procedure"/>}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value="2.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || |- | B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="1.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. || |- | B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="4.3" | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. || |} '''Bilješke''' {{reflist|group=nb}} ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Kanada – Bosna i Hercegovina=== Ekipe se nikada ranije nisu sastale. <section begin=B1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|12}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|Utakmica 3}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 }}<section end=B1 /> ===Katar – Švicarska=== Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio 1–0.<ref>{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=B2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|QAT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|Utakmica 8}} |team2={{NOG|SUI}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 }}<section end=B2 /> ===Švicarska – Bosna i Hercegovina=== Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine 2–0.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=B3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|Utakmica 26}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 }}<section end=B3 /> ===Kanada – Katar=== Ekipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 2–0.<ref>{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=B4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=15:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|Utakmica 27}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 }}<section end=B4 /> ===Švicarska – Kanada=== Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 3–1.<ref>{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=B5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|Utakmica 51}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 }}<section end=B5 /> ===Bosna i Hercegovina – Katar=== Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.<ref>{{cite web |title=Bosnia & Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3. 4. 2026 |language=en}}</ref> <section begin=B6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BIH}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|Utakmica 52}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 }}<section end=B6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group B}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]] nw287azwg998ovvw92brbjj2m7l5btd 0 532875 3831079 3823899 2026-04-18T11:31:52Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831079 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Cvijeće Ukrajine | izvorno_ime = Квіти України | domaći_jezik = uk | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Datoteka:Kvity Ukrainy building on July 6, 2021.jpg | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = | vrsta_karte = | alt_karta = | map_caption = | map_size = | latitude = | longitude = | latd = | latm = | lats = | latNS = | longd = | longm = | longs = | longEW = | map_dot_label = | reljef = | bivši_nazivi = | alternativna_imena = | etimologija = | status = Djelimično srušena | prekinuto = | vrsta_građevine = | stil = [[Modernizam]] | klasifikacija = | lokacija = [[Kijev]] | adresa = Ulica Sichovih strijelaca 49 | lokacija_grad = | država = [[Ukrajina]] | iso_region = | coordinates_display = | coordinates_format = | koordinate = {{coord|50|27|21|N|30|29|41|E|region:UA_type:landmark|display=inline,title}} | altitude = | trenutni_stanari = | nazvano_po = | datum_kamen_temeljac= | početak = | završetak_datum = | datum_otvaranja = | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = <!-- ili |datum_uništenja = --> | trošak = | trošak_renoviranja = | klijent = | vlasnik = | upravitelj = | udruženje = | visina = 21 m | arhitektonski = | vrh = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | dužina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = | veličina = | broj_spratova = | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = Mikola Levčuk | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer= | ostali_dizajneri = | izvođač_radova = | nagrade = Zgrada godine (Ukrajinski savez arhitekata) | poznato_po = | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri= | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = | parking = | veb-sajt = | reference = | fusnote = }} '''Cvijeće Ukrajine''' (ukrajinski: Квіти України) je kasnosovjetska [[Modernizam|modernistička]] zgrada koja se nalazi u [[Kijev]]u. Izgrađena je 1983–1985. godine prema projektu ukrajinskog arhitekte Mikole Levčuka, a 1986. godine Ukrajinski savez arhitekata dodijelio joj je status "zgrada godine":<ref name=":0">{{Cite web|url=https://bzh.life/gorod/u-kievi-budinok-z-kvitami-hochut-rekonstruyuvati-z-nadbudovoyu-meshkanczi-proti/|title=Бывшее здание «Квітів України» хотят реконструировать с надстройкой. Жители против|website=Журнал Большого Города|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Opis == Zgrada ima pet spratova, a ukupna visina (uključujući tehnički sprat) iznosi 21 m. Glavna, sjeverna fasada oblikovana je kao kaskada od tri ostakljena volumena koji dosežu visinu drugog, trećeg i četvrtog sprata. Iznad ulaza nalazi se [[rizalit]] sa tri isturena vijenca. Iznad ulaznog dijela smješten je okrugli [[prozor]]. Središte unutrašnje prostorne organizacije objekta bio je atrij, okružen otvorenim galerijskim nivoima. == Historija == Autor projekta stakleničke cvjećare "Cvijeće Ukrajine" je ukrajinski arhitekt Mikola Levčuk. Projekt je izabran na konkursu, koji je 1979. raspisan među arhitektima "Kijevprojekta". Nakon realizacije, objekat je 1986. dobio nagradu Saveza arhitekata Ukrajine za "zgradu godine".<ref name=":0" /> Nakon puštanja u upotrebu 1985, pa sve do 2000-ih, pored najveće cvjećare u Kijevu, u zgradi su se nalazili i staklenik, izložbena sala, istraživačka baza, te prostorije za kulturno-obrazovni rad u kojim su se održavali floristički kursevi.<ref>{{Citation|title=Інтерв’ю з Анастасією Левчук, донькою автора проєкту Квіти України|url=https://www.youtube.com/watch?v=Usw3qjCGYCc|date=30. 6. 2021|accessdate=4. 4. 2026|last=}}</ref> === Planirana rekonstrukcija === Godine 2021. vlasnik zgrade planirao je njenu rekonstrukciju u kancelarijski centar s nadogradnjom i podzemnom garažom. Krajem juna 2021. investitor je uklonio puzavice koje su trideset godina rasle na fasadi zgrade, te započeo unutrašnje demonterske radove, uključujući originalne lustere i [[vitraj]]e. Dana 6. jula 2021. održan je protest ispred zgrade, na kojem su aktivisti zahtijevali očuvanje modernističkog objekta. Organizatori i učesnici skupa tražili su od [[Ministarstvo kulture Ukrajine|Ministarstva kulture Ukrajine]] i Odjela za kulturnu baštinu kijevske gradske državne administracije da zgradi dodijele status zaštite.<ref>{{Cite web|url=https://hromadske.ua/posts/u-kiyevi-aktivisti-vimagayut-restavruvati-budivlyu-kviti-ukrayini-vlasnik-hoche-peretvoriti-yiyi-na-torgovo-ofisnij-centr|title=У Києві активісти вимагають реставрувати будівлю «Квіти України». Власник хоче перетворити її на торгово-офісний центр|date=6. 7. 2021|website=hromadske|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 12. jula 2021. vlasnik zgrade započeo je demontažu glavne fasade paviljona, na što su aktivisti srušili ogradu oko objekta i počeli blokirati građevinsku mehanizaciju.<ref>{{Cite web|url=https://tsn.ua/exclusive/aktivisti-zablokuvali-tehniku-yaka-provodila-demontazh-budivli-kviti-ukrayini-1823341.html|title=Новини Києва: Демонтаж фасаду павільйону "Квіти України" у центрі столиці зупинили обурені активісти|date=12. 7. 2021|website=ТСН.ua|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Kasnije je ministar kulture Ukrajine [[Oleksandr Tkačenko]] na svom [[Facebook]] profilu izjavio da je potrebno zaustaviti demontažu zgrade i riješiti pitanje dodjele statusa zaštite, te je pozvao gradonačelnika Kijeva [[Vitalij Kličko|Vitalija Klička]] da pažljivije pristupi pravilima i ograničenjima za historijske objekte.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/12/7300294/|title=Ткаченко вступився за будівлю "Квіти України": демонтаж негайно зупинити|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Sljedećeg dana, zgrada je bila pod privremenom sudskom zaštitom Ševčenkivskog okružnog suda u Kijevu, koji je naložio zabranu svih građevinskih radova tokom predistražnog postupka, a objekat je bio pod policijskim nadzorom.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/13/7300420/|title=Суд наклав арешт на будівлю "Квіти України", там чергуватиме поліція|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 23. jula 2021. Ministarstvo kulture i informacione politike objavilo je potpisivanje memoranduma s nizom organizacija civilnog društva o očuvanju kulturne baštine iz druge polovine 20. stoljeća. Memorandum također ima za cilj formiranje radnih grupa po regijama radi praćenja, identifikacije i evidentiranja kulturnih dobara.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/23/7301503/|title=Мінкульт підписав меморандум із ГО, щоб зберегти архітектурні перлини XX століття|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 3. augusta 2021. Odjel za zaštitu kulturne baštine [[Kijevska gradska državna administracija|Kijevske gradske državne administracije]] uvrstio je zgradu "Cvijeće Ukrajine" na listu objekata kulturne baštine u Kijevu i uputio zahtjev Ministarstvu kulture za upis u državni registar spomenika.<ref>{{Cite web|url=https://epravda.com.ua/news/2021/08/03/676526/|title="Квіти України" внесли до об’єктів культурної спадщини Києва – КМДА|website=Економічна правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Početkom decembra 2022. Okružni upravni sud u Kijevu je, po skraćenom postupku, na zahtjev investitora poništio odluku Ministarstva kulture o zabrani građevinskih radova i odluku o dodjeli statusa spomenika zgradi, ali je krajem oktobra naredne godine Šesti upravni apelacioni sud prihvatio žalbu Ministarstva kulture i više drugih institucija i organizacija, odbio poništenje upisa zgrade u Državni registar spomenika te potvrdio naredbu Ministarstva kulture o obustavi građevinskih radova.<ref>{{Cite web|url=https://mincult.gov.ua/news/kvity-ukrayiny-prodovzhuyut-perebuvaty-pid-zahystom-derzhavy/|title=«Квіти України» продовжують перебувати під захистом держави|date=31. 10. 2023|website=Міністерство культури України|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Cvijeće Ukrajine (film)|Cvijeće Ukrajine]] (poljsko-ukrajinski film) == Reference == <references /> [[Kategorija:Građevine i zgrade u Kijevu]] 53h39ai3c2rain7aprswcdr0s0xm9co 0 532876 3831078 3823902 2026-04-18T11:31:50Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831078 wikitext text/x-wiki [[File:Millwallwestham1930.gif|thumb|300px|Susret ljutih rivala [[Millwall FC|Millwalla]] i [[West Ham United FC|West Hama]] na [[FA kup]]u 1930. godine na [[Stadion Upton Park|Upton Parku]].<ref>Lindsay, Richard (1991). ''Millwall: A Complete Record, 1885–1991''. Breedon Books Publishing Co Ltd. ISBN <bdi>1-85983-833-2</bdi>. Pristupljeno 28. februara 2014.</ref>]] '''Londonski derbiji''' je naziv za nekoliko različitih [[Spisak sportskih rivalstava|lokalnih]] [[Nogomet|fudbalskih]] derbija između klubova iz [[Engleska|engleskog]] [[London]]a. Ovaj pojam se odnosi posebno na pojedinačne utakmice između tih timova, ali se može koristiti i za opis općeg, trajnog rivalstva između klubova i njihovih navijača. Prvi londonski derbi u okviru [[English Football League|EFL-a]] odigran je na [[Stadion Clapton|stadionu Clapton]] 11. novembra 1905. godine, kada je [[Chelsea]] pobijedio [[Leyton Orient FC|Clapton Orient]] rezultatom 3–0 u utakmici [[Football League Second Division|Druge divizije]]. Chelsea je također ostvario pobjedu u prvom londonskom derbiju najvišeg ranga takmičenja, savladavši Woolwich Arsenal (današnji [[Arsenal FC|Arsenal]]) rezultatom 2–1 u utakmici Prve divizije na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgeu]] 9. novembra 1907. godine. Prvo finale [[FA kup]]a u kojem su se sastala dva londonska kluba odigrano je [[Finale FA kupa 1967.|1967]], kada je [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] pobijedio [[Chelsea FC|Chelsea]] rezultatom 2–1. Od sezone [[Sezona 2021-2022. u engleskom fudbalu|2021–22]], trinaest klubova u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]] i EFL-u dolazi iz [[Greater London|šireg područja Londona]]. Rivalstva između Arsenala i Tottenham Hotspura, kao i između [[Millwall FC|Millwalla]] i [[West Ham United FC|West Ham Uniteda]], smatraju se među najžešćim londonskim derbijima.<ref>{{Cite news|title=London derbies ranked on ferocity of rivalry, including Tottenham v Arsenal and West Ham v Chelsea|url=https://talksport.com/football/london-derbies-ranked-ferocity-rivalry-including-tottenham-v-arsenal-and-west-ham-v-chelsea|newspaper=talkSPORT|date=25. 11. 2016|access-date=4. 4. 2026|language=en|first=Damian|last=Mannion}}</ref><ref>{{Cite news|title=The 10 biggest rivalries in London football|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2016/02/08/the-10-biggest-rivalries-in-london-football/|newspaper=The Telegraph|access-date=4. 4. 2026|language=en|date=21. 1. 2016}}</ref> [[File:Honours of London football clubs by year.png|thumb|Historijski prikaz osvojenih priznanja londonskih klubova po sezoni.]] == Klubovi u Londonu == ''Zaključno sa sezonom 2025–26.'' {| class="wikitable" |+ !Liga !Klub(ovi) |- |[[Premijer liga Engleske]] |[[Arsenal FC|Arsenal]], [[Brentford FC|Brentford]], [[Chelsea FC|Chelsea]], [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]], [[Fulham FC|Fulham]], [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]], [[West Ham United FC|West Ham United]] |- |[[EFL Championship]] |[[Charlton Athletic FC|Charlton Athletic]], [[Millwall FC|Millwall]], [[Queens Park Rangers FC|Queens Park Rangers]] |- |[[EFL League One]] |[[AFC Wimbledon]], [[Leyton Orient FC|Leyton Orient]] |- |[[EFL League Two]] |[[Barnet FC|Barnet]], [[Bromley FC|Bromley]] |- |[[National League]] |[[Sutton United FC|Sutton United]], [[Wealdstone FC|Wealdstone]] |- |[[National League South]] |[[Dagenham & Redbridge FC|Dagenham & Redbridge]], [[Enfield Town FC|Enfield Town]], [[Hampton & Richmond Borough FC|Hampton & Richmond Borough]], [[Hornchurch FC|Hornchurch]] |- |Sedma liga engleskog fudbala |[[Isthmian Premier League|Isthmian Premier]]: [[Carshalton Athletic FC|Carshalton Athletic]], [[Cray Wanderers FC|Cray Wanderers]], [[Dulwich Hamlet FC|Dulwich Hamlet]], [[Wingate & Finchley FC|Wingate & Finchley]], [[Cray Valley Paper Mills FC|Cray Valley Paper Mills]], [[Hendon FC|Hendon]], [[Welling United FC|Welling United]] [[Southern Football League|Southern League Premier South]]: [[Hanwell Town FC|Hanwell Town]] |} Među ugašenim klubovima koji su nekada nastupali u EFL-u su [[Thames AFC|Thames]] i [[Wimbledon FC]]. == Veliki londonski derbiji == * '''[[Sjevernolondonski derbi]]''' – između [[Arsenal FC|Arsenala]] i [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspura]]. Rivalstvo postoji od Arsenalovog preseljenja u [[Highbury]] u [[Sjeverni London]] 1913. godine, a posebno od njihovog ulaska u Prvu diviziju 1919. Ovo je vjerovatno najžešći od svih londonskih derbija, jer su dva kluba udaljena oko 6&nbsp;km jedan od drugog i nalaze se u susjednim [[Londonske općine|općinama]]. Do danas su odigrali oko 200 međusobnih utakmica. * '''Derbi Sjevernog i Zapadnog Londona''' ** [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|'''Rivalstvo Arsenala i Chelseaja''']] – najstarije rivalstvo na najvišem nivou između [[Arsenal FC|Arsenala]] iz [[Sjeverni London|Sjevernog Londona]] i [[Chelsea FC|Chelseaja]] iz [[Zapadni London|Zapadnog Londona]], te najčešće igrani londonski derbi. Prvi put su se sastali u Prvoj diviziji 1907. godine i od tada su odigrali više od 200 utakmica. Sastajali su se u sva tri glavna domaća takmičenja, kao i u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] i [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]]. ** [[Rivalstvo Chelsea–Tottenham Hotspur|'''Rivalstvo Chelseaja i Tottenham Hotspura''']] – rivalstvo koje datira od njihovog prvog susreta 1909. godine, između Chelseaja iz Zapadnog i [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] iz Sjevernog Londona. Do danas su igrali nešto više od 160 puta. * [[Rivalstvo Milwall–West Ham United|'''Rivalstvo Millwalla i West Ham Uniteda''']] – derbi klubova iz [[Južni London|Južnog]] i [[Istočni London|Istočnog Londona]], poznat i kao "'''Dockers derbi'''" zbog historijskih veza klubova s brodogradnjom i radnicima na dokovima uz [[Temza|Temzu]]. Rivalstvo potiče iz sukoba između konkurentskih londonskih [[Lučki radnik|lučkih radnika]] i ostalo je izuzetno žestoko (utakmice su često bile obilježene nasiljem i [[Huliganstvo|huliganizmom]]), iako se rijetko igra jer su klubovi veći dio historije bili u različitim ligama. Ovi rivali su se sastali 99 puta, uglavnom prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Ovo je vjerovatno najogorčenije londonsko rivalstvo i prikazano je u nekoliko filmova, npr. u ''[[Green Street Hooligans]]''. * '''[[Istočnolondonski derbi]]''' – bilo koja utakmica između [[Leyton Orient FC|Leyton Orienta]], [[West Ham United FC|West Ham Uniteda]] i [[Dagenham & Redbridge FC|Dagenham & Redbridgea]], derbi koji se, iz istih razloga kao i Dockers derbi, rijetko igra. West Ham i Leyton Orient su se posljednji put takmičarski sastali u januaru 1987. godine, dok se West Ham i Dagenham & Redbridge nikada nisu sastali otkako je ovaj klub nastao 1992. godine spajanjem Redbridge Foresta i Dagenhama. Međutim, Leyton Orient i Dagenham & Redbridge povremeno igraju u nižim ligama. * '''[[Južnolondonski derbi]]''' – bilo koji meč između [[AFC Wimbledon]]a, [[Charlton Athletic FC|Charlton Athletica]], [[Crystal Palace FC|Crystal Palacea]], [[Millwall FC|Millwalla]] i [[Sutton United FC|Sutton Uniteda]]. Iako Millwall ima najžešće rivalstvo sa West Hamom iz Istočnog Londona, također ima rivalitet sa susjedima Crystal Palaceom i Charltonom. Ovih pet klubova su zajedno odigrali više od 300 utakmica. * '''[[Zapadnolondonski derbi]]''' – bilo koji susret između [[Brentford FC|Brentforda]], [[Chelsea FC|Chelseaja]], [[Fulham FC|Fulhama]] i [[Queens Park Rangers FC|Queens Park Rangersa]]. Brentford, Fulham i QPR imaju dugogodišnja međusobna rivalstva. Fulham smatra Chelsea svojim glavnim rivalom, a QPR također smatra Chelsea glavnim rivalom, pa zatim Fulham. Međutim, u posljednjih 10-15 godina, zbog uspjeha Chelseaja, ovo zapadnolondonsko rivalstvo nije u istoj mjeri uzvraćeno od strane navijača Chelseaja, koji češće smatraju Arsenal, Tottenham, West Ham, kao i sjeverne klubove [[Liverpool FC|Liverpool]], [[Leeds United FC|Leeds United]] i [[Manchester United FC|Manchester United]] značajnijim rivalima. == Također pogledajte == * [[Nogomet u Londonu]] == Reference == {{Refspisak}} == Izvori == * "''[https://www.amazon.co.uk/gp/product/190432813X?ie=UTF8&linkCode=as2&camp=1634&creative=6738&creativeASIN=190432813X The Offbeat Guide to the 92 League Clubs]''" – Geoff Harvey, Vanessa Strowger. Aesculus Press Limited, 2004, ISBN 978-1904328131 * "[http://greatwen.com/tag/london-football-club-rivals/ ''Understanding London football rivalries'']" – Peter Watts. Blog The Great Wen. Objavljeno 8. 2. 2010. Pristupljeno 4. 4. 2026. * "''[https://web.archive.org/web/20160303223526/http://www.wsc.co.uk/wsc-daily/997-July-2010/5668-brentford-and-fulham-briefly-resume-a-rivalry Brentford and Fulham briefly resume a rivalry]''", Blog When Saturday Comes''.'' Objavljeno 29. 7. 2010. Pristupljeno 4. 4. 2026. (arhivirani original) * "''[https://web.archive.org/web/20130303125741/http://soccerwithoutlimits.com/london-a-football-fans-heaven/2977/ London: A Football Fan’s Heaven]''", Veb-sajt SoccerWithoutLimits. Objavljeno 7. 7. 2012. Pristupljeno 4. 4. 2026. (arhivirani original) * "''[http://www.fussballinlondon.de/fans_eng.php The English Fan]''", Veb-sajt FussballinLondon * "''[https://web.archive.org/web/20140216185103/http://www.transfers-in-london.com/london-football-teams.html London football teams]''", Veb-sajt Transfers-in-London (arhivirani original) [[Kategorija:Londonski derbiji]] [[Kategorija:Engleski nogometni derbiji]] a9gdaurgk0m1apviz4ohx2ra0qylfjs 0 532881 3831077 3823939 2026-04-18T11:31:47Z WumpusBot 120674 /* Karijera */ razne ispravke 3831077 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Margarita Xhepa | slika = Margarita Xhepa, aktore.jpg | alt_slike = | opis = Margarita Xhepa, 2021. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|02}} | mjesto_rođenja = [[Lushnjë]], [[Albanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|04|03|1932|04|02}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Albanija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Xhavit Xhepa | djeca = [[Ndricim Xhepa]], Sokol Xhepa | roditelji = Zoi Prifti, Marije Prifti }} '''Margarita Zoi Xhepa''' ({{jez-rup|Margarita Gepa}})<ref>{{cite news|url=https://www.yumpu.com/xx/document/read/41663279/sumedrushtator-tetor-2012-tv-radio-makedonia/10|title=Figuri ilustri di etnia aromână/vlahă tu Arbinușiă / Figura të shquara të etnisë arumune/vllahe në Shqipëri|first=Iancu|last=Ballamaci|newspaper=Frația|volume=9–10|issue=198–199|date=2012|pages=10–11|language=sq, rup}}</ref> 2. aprila 1932. – 3. aprila 2025. bila je albanska glumica. Njezina karijera trajala je više od osam desetljeća s izvrsnim izvedbama u 140 pozorišnih predstava i 40 uloga u klasičnoj i modernoj kinematografiji, što joj je omogućilo da bude nazvana jednom od velikih dama albanske umjetnosti i kulture.<ref>{{Cite web |date=3. 4. 2025 |title=Margarita Xhepa sezoni i një DAME! Intervista e yllit të kinematografisë shqiptare për Revistën Newsbomb |url=https://newsbomb.al/kultureart/margarita-xhepa-sezoni-i-nje-dame-intervista-e-yllit-te-kinematografi-i359116 |access-date=6. 4. 2025 |website=NEWSBOMB|language=sq}}</ref> == Biografija == Xhepa je bila albansko-[[Arumuni|aromunskog]] porijekla.<ref>{{cite web|url=https://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|title=Minoriteti Vllah/Arumun|publisher=State Committee on Minorities|accessdate=16. 1. 2022|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304120221/http://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|archive-date=4. 3. 2022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|title=Vllehtë në hapësirat myzeqare|first=Jovan|last=Bizhyti|newspaper=Gazeta DITA|date=4. 10. 2015|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420165557/http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|archive-date=20. 4. 2020|url-status=dead}}</ref> Rođena je u [[Lushnjë]]u u Albaniji kao Margarita Prifti, oca Zoi i majke Marijë Prifti. Majka joj je umrla kada je Margarita imala devet godina. Od malih nogu voljela je albansku poeziju, a učitelj ju je poticao da se pridruži satovima glume. [[Gëzim Libohova]], tada poznata učiteljica drame u kulturnom institutu Lushnjë, tražila je među lokalnim školama odgovarajuću ulogu mlade Ruskinje u pozorišnoj predstavi. Čim je vidjela Xhepu, odmah ju je odabrala zbog njezine plave kose i plavih očiju. Predstava je bila toliko uspješna da je premijerno izvedena i u [[Fier]]u i [[Berat]]u. Nakon završetka osnovne škole prijavila se na poznatu [[Škola umjetnosti "Jordan Misja"|Školu umjetnosti "Jordan Misja"]] u Tirani, na dramski odjel.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekskluzive.al/diva-margarita-xhepa/|title = Diva Margarita Xhepa|date = 24. 6. 2018|language=sq}}</ref> === Karijera === Xhepa je karijeru započela u Tirani, u [[Narodno pozorište Albanije|Narodnom pozorištu Albanije]]. Tamo je nastupala u predstavama [[Anton Čehov|Antona Čehova]], [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]], [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaja Gogolja]] i drugih. Predstavila je prvi [[Festivali i Këngës]] 1962. Smatrana je jednom od najvećih dama albanske kinematografije i pozorišta, dobila je titulu [[Narodna umjetnica Albanije|Narodne umjetnice Albanije]]. Nastavila je glumiti u novijim filmovima poput uloge Firdus u filmu ''Bolero në vilën e pleqve'', temeljenom na istoimenom romanu [[Fatos Kongoli|Fatosa Kongolija]].<ref>{{Cite web |last=donika |date=6. 1. 2022 |title=Filmi “Bolero në vilën e pleqve” rikthen në kinema Margarita Xhepën e Robert Ndrenikën, aktorja: Isha e sëmurë, por…! |url=https://observerkult.com/filmi-bolero-ne-vilen-e-pleqve-rikthen-ne-kinema-margarita-xhepen-e-robert-ndreniken-aktorja-isha-e-semure-por/ |access-date=6. 4. 2025 |website=ObserverKult |language=en-US}}</ref> === Međunarodni uspjeh === Glumica je nagrađena nagradom ''Actor Of Europe'' na 19. izdanju Međunarodnog pozorišnog festivala. Glavna nagrada za najbolju glumu otišla je jednoj od najvažnijih glumica u širem prostoru balkanskog pozorišta, za ulogu 'Gospođe Majke' u predstavi ''Constantin and Doruntinë'' u režiji [[Laert Vasili|Laerta Vasilija]].<ref>{{Cite web|url=https://prive.al/kush-triumfoi-ne-festivalin-nderkombetar-te-teatrit/|title=Kush triumfoi në "Festivalin Ndërkombëtar të Teatrit"?|date=13. 7. 2021|language=sq}}</ref> == Filmografija == {{div col}} * ''[[Unë Jam Lepuri dhe Breshka nga prapa]]'' – (1999) * ''[[4 Nënat e Lepurit'' dhe ''Uznova '95]]'' – (1995) * ''[[E dashur Armike]]'' – (1993) * ''[[E Zeza e Nënës]]'' – (1993) * ''[[E shtuna e 11 Korrikut Xhiro]]'' – (1992) * ''[[Gjyshja dhe Motra]]'' – (1992) * ''[[Nositi]]'' – (1990) * ''[[Uznova '89]]'' (1989) * ''[[Këngët Të Zemrës]]'' – (1987) * ''[[Vrasje Në Gjueti]]'' – (1987) * ''[[Rrethi i Kujtesës]]'' – (1987) * ''[[Fjalë pa Fund]]'' – (1987) * ''[[Dhe Vjen Një Ditë'' dhe ''Gabimi]]'' – (1986) * ''[[Gurët e shtëpisë sime]]'' – (1985) * ''[[Militanti]]'' – (1984) * ''[[Apasionata]]'' – (1983) * ''[[Dora e ngrohtë]]'' – (1983) * ''[[Shokët]]'' – (1982) * ''[[Dita e parë e emrimit]]'' – (1981) * ''[[Me hapin e shokëve]]'' – (1979) (TV) * ''[[Dollia e dasmës sime]]'' – (1978) * ''[[Gjeneral gramafoni]]'' – (1978) * ''[[Koncert në vitin 1936]]'' – (1978) * ''[[Dimri i fundit]]'' – (1976) * ''[[Pylli i lirisë]]'' – (1976) * ''[[Tokë e përgjakur]]'' – (1976) * ''[[Vitet e para]]'' – (1965) {{div col end}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Lushnjë]] [[Kategorija:Albanske glumice]] [[Kategorija:Aromunske glumice]] o09et9jyrwjkkehdggctdn5rxrpmkwq 0 532894 3831076 3824004 2026-04-18T11:31:45Z WumpusBot 120674 /* Biografija */ razne ispravke 3831076 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Klara Abkar | slika = Klara_abkar.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1916. | mjesto_rođenja = [[Teheran]], [[Kadžarsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1996|03|20|1916||}} | mjesto_smrti = [[Iran]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Klara Abkar''' ({{jez-fa|کلارا آبکار}}, {{jez-hy|Կլարա Աբգար}}; 1916 – 20. marta 1996.) bila je [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica rođena u [[Iran]]u.<ref>{{Cite web |title=۱۰۰ زن نخست ایران در حوزه‌های مختلف |trans-title=Iran's first 100 women in different fields |language=fa |date=10. 10. 2013|url=https://www.bbc.com/persian/iran/2013/10/131010_100women_first_nm |website=BBC News فارسی |access-date=25. 9. 2023}}</ref><ref>{{Cite web |title=هنرمندی که آثارش را زنان تاثیرگذار ایران؛ کلارا آبکار، |trans-title=Influential women of Iran; Clara Abkar, an artist who did not sell her works |language=fa |url=https://iranwire.com/fa/blogs/43602-%D8%B2%D9%86%D8%A7%D9%86-%D8%AA%D8%A7%D8%AB%DB%8C%D8%B1%DA%AF%D8%B0%D8%A7%D8%B1-%D8%A7%DB%8C%D8%B1%D8%A7%D9%86-%DA%A9%D9%84%D8%A7%D8%B1%D8%A7-%D8%A2%D8%A8%DA%A9%D8%A7%D8%B1-%D9%87%D9%86%D8%B1%D9%85%D9%86%D8%AF%DB%8C-%DA%A9%D9%87-%D8%A2%D8%AB%D8%A7%D8%B1%D8%B4-%D8%B1%D8%A7-%D9%86%D9%85%DB%8C%D9%81%D8%B1%D9%88%D8%AE%D8%AA/ |website=Iran Wire}}</ref> Njezino ime se ponekad piše i kao Clara Abgar, Klara Abkar Hovanjani, Clara Abgaryan ili Clara Abkarian. == Biografija == Abkar je bila iranska minijaturistica koja je potjecala iz armenske obitelji u Jolfi ([[Isfahan]]), armenskoj četvrti Isfahana u Iranu. Rođena je 1916. u Teheranu, u tadašnjem [[Kadžarsko Carstvo|Kadžarskom Carstvu]]. Studirala je u armenskoj školi Davotian (kasnije nazvanoj Košeš). Tokom školskih godina studirala je slikarstvo kod [[Markar Qarabaghian|Markara Qarabaghiana]] i [[Hakup Vartanian|Hakupa Vartaniana]]. U Teheranu je studirala iransko slikarstvo i minijaturno slikarstvo pod mentorstvom poznatog iranskog dizajnera poštanskih maraka, [[Mohammad Mehrovan|Mohammada Mehrovana]].<ref>{{Cite web |title=کلارا آبکار |language=fa |url=https://rasekhoon.net/mashahir/show/592691 |website=rasekhoon.net |access-date=25. 9. 2023}}</ref> Studirala je na Akademiji likovnih umjetnosti. Nikada nije nudila svoja djela na prodaju.<ref>{{Cite web |title=زندگینامه : کلارا آبکار (۱۲۹۴-۱۳۷۵) |language=fa |date=10. 7. 2011 |url=https://www.hamshahrionline.ir/news/139934/%D8%B2%D9%86%D8%AF%DA%AF%DB%8C%D9%86%D8%A7%D9%85%D9%87-%DA%A9%D9%84%D8%A7%D8%B1%D8%A7-%D8%A2%D8%A8%DA%A9%D8%A7%D8%B1-%DB%B1%DB%B2%DB%B9%DB%B4-%DB%B1%DB%B3%DB%B7%DB%B5 |website=www.hamshahrionline.ir |access-date=25. 9. 2023}}</ref><ref>{{Cite web |title=نخستين مينياتوريست زن – DW – ۱۳۹۹/۸/۱۳ |language=fa |url=https://www.dw.com/fa-ir/%D9%86%D8%AE%D8%B3%D8%AA%D9%8A%D9%86-%D9%85%D9%8A%D9%86%D9%8A%D8%A7%D8%AA%D9%88%D8%B1%D9%8A%D8%B3%D8%AA-%D8%B2%D9%86/a-55480472 |website=dw.com |access-date=25. 9. 2023}}</ref> U kompleksu [[Saadabad|palače Saadabad]], smještenom u palači Leila Pahlavi, nalazi se [[Muzej Abkar]].<ref>[https://iranwire.com/en/women/121154-iranian-influential-women-clara-abkar-1916-1996/ Iranian Influential Women: Clara Abkar (1916-1996)], IranWire, 3. 10. 2023</ref> == Djela == Njezine minijature prikazuju konjičke scene, mrtve prirode, cvijeće, Mauzolej Omar Hajjam, [[Feriduddin Attar|Attara]], Šeika Ahmada, [[Firuzabad Minar]] i [[Aliabad toranj]]. Abkarina najpoznatija djela uključuju: "Anoushirvan i Bozorgmehr", "Shekar Bahram", "Yusuf i Zulikha", "Starica i sultan Sanjar" i "Tjeskobna djevojka". Radila je na području pozlate s [[paisley]] uzorcima.<ref>{{Cite book |title=Բախչինյան, Արծվի (2002). Հայազգի գործիչներ :հնագույն ժամանակներից մինչեւ մեր օրերը ; կենսագրական հանրագիտակ. Երևան: Տաթև գիտակրթական համալիր Զանգակ-97. S. 171-72. ISBN 99930-2-415-5. |language=hy}}</ref><ref>{{Cite book |title=Navasargian, Alice (1997). Iran - Armenia: Golden Bridges: 20th Century Iranian-Armenian Painters. Glendale: AAA Publishing House. S. 98-103. ISBN 978-0-9697620-0-3. |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1916.]] [[Kategorija:Umrli 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Teheran]] [[Kategorija:Armenski umjetnici]] [[Kategorija:Iranski umjetnici]] ommpb8bcgqdy1nh3iqldz4l1wkxu2lu 0 532897 3831075 3824038 2026-04-18T11:31:43Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831075 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vadžija Samedova | slika = Vajiha_Samadova_2024_stamp_of_Azerbaijan.jpg | alt_slike = | opis = Vəcihə Səmədova na poštanskoj marki Azerbejdđan 2024. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|11|24}} | mjesto_rođenja = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1965|10|24|1924|11|24}} | mjesto_smrti = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Latif Fayzullayev]] | djeca = [[Nicat Feyzullayev]] }} '''Vadžija Samedova''' ({{jez-az|Vəcihə Əli qızı Səmədova}}; {{jez-ru|Ваджия Самедова}}) 24. novembra 1924. [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]], bila je prva profesionalna slikarica u [[Azerbejdžan]]u. Umjetnica, koja je primila brojne počasti u svojoj domovini, danas se naziva "kraljicom azerbajdžanskog slikarstva". Umrla je 25. oktobra 1965. u Bakuu.<ref name="regio">{{cite web |author=Zohra Faracova |url=http://regionplus.az/en/articles/view/3348 |title=Queen of Painting |work=regionplus.az |date=16. 12. 2014|language=en |access-date=26. 11. 2020}}</ref> == Biografija == [[File:Vajiha Samadova - Blue lake 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Plavo jezero'' (1953)]] [[File:Vajiha Samadova - Song 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Song'' (1954)]] [[File:Vajiha Samadova - Zig settlement 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Zig Settlement'' (1955)]] Vadžija Samedova rođena je 24. novembar 1924. u [[Stari grad Baku|İçəri Şəhəru]], historijskom središtu Bakua, glavnog grada Azerbajdžana. Njezin otac, Kərbəlayi Əli, došao je iz [[Kars]]a, a majka, Rübabə, bila je Iranka koja je u Baku došla iz [[Kom (Iran)|Kom]]a. Od nekoliko djece para, samo su Vadžija i njezina sestra, Solmaz, doživjele odraslu dob. Već kao dijete razvila je ljubav prema slikanju, koju su poticali njezini roditelji. Od 1939. do 1944. Samedova je studirala u Državnoj umjetničkoj školi u Bakuu nazvanoj po [[Əzim Əzimzadə|Əzimu Əzimzadəu]], gdje je njezin budući suprug, Lətif Feyzullayev (1918 – 1987), bio učitelj. Nakon uspješno završenog studija, 1944. otišla je u [[Moskva|Moskvu]] kako bi nastavila školovanje na [[Moskovski umjetnički institut Surikov|Moskovskom umjetničkom institutu Surikov]], gdje joj je, između ostalih, [[Pavel Korin]] bio jedan od učitelja. Lətif Feyzullayev također je nastavio svoje umjetničko obrazovanje na ovom institutu, koje je prekinuo rat. Iste godine, Samedova i Feyzullayev vjenčali su se, a 1. novemvra 1945. rodila je sina Nicata (1945 – 2015.) kod kuće u Bakuu. Nakon jednogodišnje pauze, nastavila je studij u Moskvi.<ref name="regio"/> Nakon što je njezin suprug završio studij 1949. i vratio se u Baku, Samedova je ostala u Moskvi, gdje je 1951. napisala diplomski rad o azerbajdžanskom skladatelju [[Üzeyir Hacıbəyov|Üzeyiru Hacıbəyovu]] pod naslovom "Üzeyir Hacıbəyov među azerbajdžanskim skladateljima" ({{ru|Узеир Гаджибеков среди азербайджанских композиторов}}). Na nagovor svog učitelja Pavela Korina, završila je trogodišnji poslijediplomski program i potom dobila ponudu za predavanje na umjetničkom institutu. Međutim, budući da je njezin sin tada imao sedam godina, odlučila se vratiti svojoj obitelji u Baku. Tamo je predavala na Državnoj umjetničkoj školi i postala prva profesionalna slikarica u Azerbajdžanu koja se samostalno etablirala.<ref name="regio"/> Sa svojim suprugom poduzela je kreativna putovanja u razne regije Azerbajdžana, što je rezultiralo brojnim slikama koje prikazuju krajolike, ljude i lokalne kulturne karakteristike. Među onima koje je portretirala bili su mnogi članovi njezine obitelji, uključujući njezinu voljenu sestru Solmaz, njezinu kćer Fatimu i sina Nicata. Također je naručila portrete nekoliko istaknutih osoba, poput proizvođačice pamuka i političarke [[Shamame Hazano]], geologa [[Minir Mammadbayli|Minira Mammadbaylija]] i glumice [[Leyla Badirbeyli|Leyle Badirbeyli]], koji je jedan od najpoznatijih njenih portreta. Dojmove putovanja u [[Bugarska|Bugarsku]] obradila je u slikama s naslovima poput "Stare Bugarke", "Bazar u Sofiji" i "Kišni dan", među ostalima, koje je predstavila na svojoj samostalnoj izložbi u Bakuu 1962. godine. Daljnje izložbe održane su ne samo u Bakuu, već i u Moskvi i Sofiji.<ref name="regio"/> Godine 1963, već svjesna svog teškog, neizlječivog raka, Samedova je naslikala svoju posljednju sliku pod nazivom "Xəbər gözləyərkən" ("Čekajući vijesti"). Izložena je 1963, zajedno s drugim njenim djelima, na izložbi "Bizim müasirimiz" ("Naša modernost") u Bakuu. Slika prikazuje skupinu ljudi naguranih na plaži, čekajući vijesti od ribara koji se očekuju; prisutna je opipljiva napetost, ona vrsta koja često prethodi nesreći. Ta napetost je posebno vidljiva na licu žene koja stoji u prvom planu slike. Samedovin sin, Nicat, nikada nije mogao gledati sliku bez osjećaja, jer je u ovoj ženi vidio odraz svoje majke i rekao: "Yaratdığı kompozisiyada olduğu kimi, özü də intizar içərisindəydi. Xəstəlik diaqnozunu, taleyin ona neçə il ömür bəxş edəcəyini bilmək üçün xəbər gözləyirdi." "Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj dijagnozi i saznati koliko će joj godina život dati." Samedova je umrla u 40-oj godini, nekoliko tjedana prije svog 41. rođendana u Bakuu. Prema njezinoj želji, suprug ju je dao pokopati na muslimanskom groblju u Bakuu.<ref name="regio"/> == Nagrade == U junu 1964. Samedova je dobila počasnu titulu zaslužne umjetnice Azerbajdžanske SSR.<ref>{{cite book |title=Азәрбајҹан ССР Али Советинин Рәјасәт Һеј'әтиндә |series=Xalq |volume=151 |number=12622 |date=30. 6. 1964|page=1 |language=az}}</ref> Od 1965. izložbena dvorana Saveza azerbajdžanskih umjetnika u Bakuu nosi njezino ime.<ref>{{cite web |url=https://kataloq.gomap.az/en/all-poi/culture/museum/9691b16cd56611e0ad4900226424597d |title=Show-salon after Vajiha Samadova |work=kataloq.gomap.az |date=2. 5. 2004 |language=en |access-date=26. 11. 2020}}</ref> Njezin sin, filmski redatelj [[Nicat Feyzullayev]], režirao je dokumentarni film o životu i radu svoje majke, koji je naručilo Ministarstvo kulture i turizma. Film pod nazivom "Azərbaycan rəngkarlığının kraliçası" ("Kraljica azerbajdžanskog slikarstva") premijerno je prikazan 29. rujna 2010. u Međunarodnom centru za mugame Azerbajdžana (Beynəlxalq Muğam Mərkəzi) u Bakuu.<ref>{{cite web |url=https://azertag.az/ru/xeber/SOSTOYALAS_PREMERA_FILMA_KOROLEVA_AZERBAIDZHANSKOI_ZHIVOPISI-732448 |title=СОСТОЯЛАСЬ ПРЕМЬЕРА ФИЛЬМА «КОРОЛЕВА АЗЕРБАЙДЖАНСКОЙ ЖИВОПИСИ» |date=30. 9. 2010 |language=ru |access-date=26. 11. 2020 }}</ref> Od sredine maja 2018, u sklopu Dana azerbajdžanske kulture u Cannesu, Zaklada Heydar Aliyev organizirala je izložbu „Məhəbbət tandemi“ („Tandem ljubavi“), na kojoj je bilo izloženo 50 slika Vəcihə Səmədove i Lətifa Feyzullayeva, tijekom tri tjedna.<ref name="mia">{{cite web |author=mia.az |url=https://mia.az/w335141/Fransan%c4%b1n_Kann_%c5%9f%c9%99h%c9%99rind%c9%99_Az%c9%99rbaycan_m%c9%99d%c9%99niyy%c9%99ti_g%c3%bcnl%c9%99ri_ba%c5%9flay%c4%b1b_-_%3cfont_color=red%3eHeyd%c9%99r_%c6%8fliyev_Fondunun_t%c9%99%c5%9fkilat%c3%a7%c4%b1l%c4%b1%c4%9f%c4%b1_il%c9%99_+_FOTO_%3c/font%3e |title=Fransanın Kann şəhərində Azərbaycan mədəniyyəti günləri başlayıb - Heydər Əliyev Fond |work=mia.az |date= |language=az |access-date=26. 11. 2020}}</ref> U februara 2020, Rolls-Royce Motor Cars Showroom Baku, uz podršku Ministarstva kulture Azerbajdžana, predstavio je izložbu 40 djela para.<ref>{{cite web|url=https://www.trend.az/life/culture/3185536.html |title=Ваджия Самедова и Лятиф Фейзуллаев – о жизни и творчестве супружеской четы (ФОТО) |work=trend.az |date=1. 2. 2020 |language=ru |access-date=26. 11. 2020}}</ref> == Djela == * ''İmtahan ərəfəsində'' (''Uoči ispita'') * ''Lənkəranda igračka'' (''Vjenčanje u Lankaranu'') * ''Toya hazırıq'' (''Spremni smo za vjenčanje'') * ''Mahnı'' (''Pjesma'') * ''Qoca bolqar qadınları'' (''Stare bugarske žene'') * ''Sofiyada bazar'' (''Bazar u Sofiji'') * ''Yağışlı gün'' (''Kišni dan'') * ''[[Göygöl (Jezero)|Göy göl]]'' (''Modro jezero'') * ''Aktrisa Leyla Bədirbəylinin portreti'' (''Portret glumice Leyle Bədirbəyli'') * ''Geoloq Minirə Məmmədbəylinin portreti'' (''Portret geologa Minirə Məmmədbəylija'') * ''Bacımın portreti'' (''Portret moje sestre'') * ''Memar Solmaz Səmədova'' (''Arhitekt Solmaz Səmədova'') * ''Qızımın portreti'' (''Portret moje kćeri'') * ''Balaca Fatimə'' (''Mala Fatima'') * ''Tələbə'' (''student'') * ''Balaca skripkaçı'' (''Mali violinist'') * ''Xəbər gözləyərkən'' (''Čekanje vijesti'') == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Səmədova, Vəcihə }} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Baku]] [[Kategorija:Azerbejdžanski slikari]] [[Kategorija:Sovjetski slikari]] rfdlomiilj9vgovclsbjx8fw1x5encq 0 532901 3831074 3824065 2026-04-18T11:31:41Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831074 wikitext text/x-wiki {{Kvantna mehanika}} '''Kvantna informatika''' je interdisciplinarno područje koje kombinuje principe [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]], [[Teorija informacija|teorije informacija]] i [[Računarska nauka|računarstva]] kako bi istražilo kako se kvantni fenomeni mogu iskoristiti za obradu, analizu i prenos informacija.<ref>{{Cite book|last=Watrous|first=John|url=https://books.google.com/books?id=jQFWDwAAQBAJ&dq=quantum+information+science&pg=PP1|title=The Theory of Quantum Information|date=26. 4. 2018|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-316-85312-2|language=en|author-link=John Watrous (computer scientist)}}</ref> Kvantna informatika obuhvata i teorijske i eksperimentalne aspekte kvantne fizike, uključujući granice onoga što se može postići [[Kvantna informacija|kvantnom informacijom]]. Termin '''kvantna teorija informacija''' se ponekad koristi, ali se odnosi na teorijske aspekte obrade informacija i ne uključuje eksperimentalna istraživanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.pnnl.gov/explainer-articles/quantum-information-science|title=Quantum Information Science|website=www.pnnl.gov|language=en|access-date=6. 8. 2025}}</ref> U svojoj suštini, kvantna informatika istražuje kako se [[Informacija|informacije]] ponašaju kada [[Dohvaćanje informacija|se pohranjuju]] i manipulišu pomoću kvantnih sistema. Za razliku od klasičnih informacija, koje su kodirane u bitovima koji mogu biti samo 0 ili 1, kvantne informacije koriste kvantne bitove ili [[kubit]]e koji mogu istovremeno postojati u više stanja zbog [[Kvantna superpozicija|superpozicije]].<ref>{{Cite book|last=Nielsen|first=Michael A.|url=https://books.google.com/books?id=-s4DEy7o-a0C&dq=quantum+information+and+computation&pg=PR17|title=Quantum Computation and Quantum Information: 10th Anniversary Edition|last2=Chuang|first2=Isaac L.|date=9. 12. 2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-49548-6|language=en}}</ref> Osim toga, [[Kvantna zapletenost|ispreplitanje]] - jedinstvena kvantna veza između čestica - omogućava korelacije koje nemaju klasični pandan.<ref>{{Cite encyclopedia|last=Bub|first=Jeffrey|title=Quantum Entanglement and Information|date=2023|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|url=https://plato.stanford.edu/archives/sum2023/entries/qt-entangle/|access-date=6. 8. 2025|edition=Summer 2023|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|editor2-last=Nodelman|editor2-first=Uri}}</ref><ref>{{cite arXiv|last1=Brukner|first1=Caslav|last2=Zukowski|first2=Marek|title=Bell's Inequalities: Foundations and Quantum Communication|date=2009|class=quant-ph|eprint=0909.2611}}</ref><ref>{{Cite book|last=Braunstein|first=S. L.|title=Decoherence, Entanglement and Information Protection in Complex Quantum Systems|date=2005|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-1-4020-3283-7|editor-last=Akulin|editor-first=V.M.|series=NATO Science Series II: Mathematics, Physics and Chemistry|volume=189|location=Dordrecht|pages=17–26|language=en|chapter=Entanglement in Quantum Information Processing|bibcode=2005deip.book...17B|doi=10.1007/1-4020-3283-8_3|editor-last2=Sarfati|editor-first2=A.|editor-last3=Kurizki|editor-first3=G.|editor-last4=Pellegrin|editor-first4=S.|chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/1-4020-3283-8_3}}</ref> Kvantna informatika je inherentno interdisciplinarna i objedinjuje fiziku, [[Računarska nauka|računarstvo]], matematiku i inženjerstvo. Uključuje razvoj teorijskih okvira, dizajniranje kvantnih algoritama, konstrukciju kvantnog hardvera i implementaciju kvantnih komunikacijskih protokola.<ref>{{Cite web|url=https://www.energy.gov/topics/quantum-information-science|title=Quantum Information Science|date=15. 11. 2024|website=Energy.gov|language=en|access-date=6. 8. 2025}}</ref> == Reference == <references responsive="1"></references> == Vanjski linkovi == * {{Cite book|last=Nielsen|first=Michael A.|title=Quantum Computation and Quantum Information|last2=Chuang|first2=Isaac L.|date=juni 2012|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=9780511992773|edition=10th anniversary|location=Cambridge|oclc=700706156|author-link=Michael Nielsen|author-link2=Isaac Chuang}} {{Kvantne informacije}}{{Normativna kontrola}}   {{Authority control}} r4njx5u3g5ju871x4prbibz4mg13klc 0 532902 3831073 3824166 2026-04-18T11:31:40Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831073 wikitext text/x-wiki '''Nikola Borota''' Radovan je kompozitor i producent zabavne muzike (Mostar, 17. 12. 1948).<ref>{{Cite web|url=https://rme.rilm.org/articles/ljm00356/1.0/ljm00356|title=RILM Music Encyclopedias|website=rme.rilm.org|language=en-US|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Bio je vođa grupe Kamen na kamen. Sredinom sedamdesetih godina bio je zastupnik ideje o »folk-šlageru«, koji je spoj melodijsko-ritmičkih elemenata folklora sa festivalskom zabavnom muzikom. Autor je rodoljubnih i revolucionarnih pjesama (albumi AVNOJ i OOUR). Živi na Novom Zelandu, i radi kao kompozitor, muzičar, producent, voditelj, poduzetnik i edukator.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2361038-Nikola-Borota|title=Nikola Borota|website=Discogs|language=en|access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite journal|last=Jelena|first=Jovanović|date=1. 1. 2014|title=Folklore motives in the early compositions of Nikola Borota - Radovan|url=http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/1450-9814/2014/1450-98141416173J.pdf|journal=Muzikologija|language=en|volume=2014|issue=16|pages=173–192|doi=10.2298/muz1416173j|issn=1450-9814}} {{Normativna kontrola}} 8lob8qbsdf4593rbpybyrm9dtylwjig 0 532908 3831072 3824133 2026-04-18T11:31:38Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831072 wikitext text/x-wiki [[slika:Acyl-CoA2.svg|thumb|right|Opća hemijska struktura acil-CoA, gdje je R [[bočni lanac]] karboksilne kiseline]] '''Acil-CoA''' je grupa [[koenzim]]a, baziranih na [[koenzim A|CoA]], koji metaboliziraju [[karboksilne kiseline]]. [[Masni acil-CoA]] su podložni [[beta-oksidacija|beta-oksidaciji]], formirajući, na kraju, [[acetil-CoA]]. Acetil-CoA ulazi u [[ciklus limunske kiseline]], na kraju formirajući nekoliko ekvivalenata [[Adenozin-trifosfat|ATP]]. Na taj način, [[masti]] se pretvaraju u ATP, uobičajeni biohemijski nosač [[energija|energije]]. ==Funkcije== ===Aktivacija masnih kiselina=== [[Masti]] se razgrađuju konverzijom u acil-CoA. Ova konverzija je jedan od odgovora na visoke energetske potrebe kao što je vježbanje.<ref name=":0">{{Citation|last1=Talley|first1=Jacob T.|title=Biochemistry, Fatty Acid Oxidation|date=2020|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK556002/|work=StatPearls|place=Treasure Island (FL)|publisher=StatPearls Publishing|pmid=32310462|access-date=23. 2. 2021|last2=Mohiuddin|first2=Shamim S.}}</ref> Oksidativna razgradnja masnih kiselina je dvostepeni proces, kataliziran [[acil-CoA sintetaz<|acil-CoA sintetaza|acil-CoA sintetazom]],<ref>{{Cite journal |last1=Grevengoed |first1=Trisha J. |last2=Klett |first2=Eric L. |last3=Coleman |first3=Rosalind A. |date=17. 7. 2014 |title=Acyl-CoA Metabolism and Partitioning |journal=Annual Review of Nutrition |language=en |volume=34 |issue=1 |pages=1–30 |doi=10.1146/annurev-nutr-071813-105541 |issn=0199-9885 |pmc=5881898 |pmid=24819326}}</ref> [[Masne kiseline]] pretvaraju se u svoj acil-[[ fosfat]], prekursor acil-CoA. Potonja konverzija se odvija putem acil-CoA sintaze. :acyl-P + HS-CoA → acyl-S-CoA + P_i + H⁺ Koriste se tri tipa acil-CoA [[sintaza]], ovisno o dužini lanca masne kiseline.<ref>{{cite book |doi=10.1016/B978-0-12-803550-4.00015-X |chapter=Lipid Metabolism |title=Medical Biochemistry |pages=325–365 |year=2017 |last1=Blanco |first1=Antonio |last2=Blanco |first2=Gustavo |isbn=978-0-12-803550-4 }}</ref> Naprimjer, supstrati za acil-CoA sintazu srednjeg lanca su masne kiseline sa 4-11 ugljikovih atoma.<ref name="Bhagavan et al 2015">{{cite book |doi=10.1016/B978-0-12-416687-5.00016-6 |chapter=Lipids I: Fatty Acids and Eicosanoids |title=Essentials of Medical Biochemistry |pages=269–297 |year=2015 |last1=Bhagavan |first1=N.V. |last2=Ha |first2=Chung-Eun |isbn=978-0-12-416687-5 }}</ref> [[Enzim]] acil-CoA tioesteraza kida acil-CoA i formira slobodnu masnu kiselinu i koenzim A.<ref name="Bhagavan et al 2015" /> === Beta-oksidacija acil-CoA === Drugi korak razgradnje masnih kiselina je [[beta-oksidacija]]. Beta oksidacija se odvija u [[mitohondrija]]ma.<ref name=":1">{{Cite web|title=Fatty acid beta oxidation {{!}} Abcam|url=https://www.abcam.com/en-us/technical-resources/pathways/fatty-acid-oxidation|access-date=23. 2. 2021|website=www.abcam.com}}</ref> Nakon formiranja u citosolu, acil-CoA se transportuje u mitohondrije, mjesto beta oksidacije. Transport acil-CoA u mitohondrije zahtijeva [[karnitin-palmitoiltransferaza I|karnitin-palmitoiltransferaza 1]] (CPT1), koja pretvara acil-CoA u acilkarnitin, koji se transportuje u mitohondrijski matriks.<ref name=":0"/> Jednom kada se nađe u matriksu, acilkarnitin se pretvara nazad u acil-CoA pomoću CPT2.<ref name=":1"/> Beta oksidacija može početi sada kada se Acil-CoA nalazi u mitohondrijama. Beta oksidacija acil-CoA se odvija u četiri koraka. 1. [[Acil-CoA dehidrogenaza]] katalizira dehidrogenaciju acil-CoA, stvarajući dvostruku vezu između alfa i beta ugljika.<ref name=":2">{{Cite web|date=26. 2. 2016|title=6.11: Fatty Acid Oxidation|url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Biochemistry/Book%3A_Biochemistry_Free_and_Easy_(Ahern_and_Rajagopal)/06%3A_Metabolism_I_-_Oxidative_Reductive_Processes/6.11%3A_Fatty_Acid_Oxidation|access-date=23. 2. 2021|website=Biology LibreTexts|language=en}}</ref> [[Flavin adenin-dinukleotid|FAD]] je akceptor [[vodik]]a, što daje FADH2.<ref name=":3">{{Cite web|date=3. 6. 2017|title=Beta Oxidation|url=https://biologydictionary.net/beta-oxidation/|access-date=23. 2. 2021|website=Biology Dictionary|language=en-US}}</ref> 2. [[Enoil-CoA hidraza]] katalizira adiciju vode preko novostvorene dvostruke veze kako bi se stvorio alkohol.<ref name=":1"/><ref name=":2"/> 3. [[3-hidroksiacil-CoA dehidrogenaza]] oksidira alkoholnu grupu u keton.<ref name=":1" /> NADH se proizvodi iz [[nikotinamid adenin dinukleotida|NAD+]].<ref name=":2"/> 4. [[HADHB|tiolaza]] cijepa između [[alfa ugljika]] i ketona kako bi oslobodila jedan molekul [[Acetil-CoA]] i Acil-CoA koji je sada 2 ugljika kraći.<ref name=":2"/> Ovaj proces u četiri koraka se ponavlja sve dok acil-CoA ne ukloni sve ugljike iz lanca, ostavljajući samo Acetil-CoA. Tokom jednog ciklusa beta oksidacije, Acyl-CoA stvara jedan molekul Acetil-CoA, FADH2 i NADH.<ref name=":3"/> Acetil-CoA se zatim koristi u [[ciklus limunske kiseline|ciklusu limunske kiseline]] dok se FADH2 i NADH šalju u [[lanac transporta elektrona]]. Svi ovi međuprodukti na kraju osiguravaju energiju za tijelo jer se na kraju pretvaraju u [[Adenozin-trifosfat|ATP]]. [[Datoteka:Beta_Oxidation_Process.png|alt=Proces beta oksidacije aktiviranog molekula Acil-CoA.|thumb|280px|Primjer beta oksidacije korištenjem stearinske kiseline]] Beta oksidacija, kao i alfa-oksidacija, također se odvija u [[peroksisom]]u.<ref name=":0"/> Peroksisom se bavi beta oksidacijom masnih kiselina koje imaju više od 20 ugljika u svom lancu jer peroksisom sadrži [[acil-CoA sintetazs vrlo dugog lanca|Acil-CoA sintetaze vrlo dugog lanca]].<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Reddy|first1=Janardan K|last2=Hashimoto|first2=Takashi|date=1. 7. 2001|title=PEROXISOMAL β-OXIDATION AND PEROXISOME PROLIFERATOR–ACTIVATED RECEPTOR α: An Adaptive Metabolic System|url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.nutr.21.1.193|journal=Annual Review of Nutrition|volume=21|issue=1|pages=193–230|doi=10.1146/annurev.nutr.21.1.193|pmid=11375435|issn=0199-9885|url-access=subscription}}</ref> Ovi enzimi su bolje opremljeni za oksidaciju Acyl-CoA s dugim lancima koje [[mitohondrije]] ne mogu obraditi. ==== Primjer korištenja stearinske kiseline ==== Beta-oksidacija uklanja dva atoma ugljika odjednom, tako da će pri oksidaciji [[masne kiseline]] s 18 ugljika, kao što je [[Stearinska kiselina|stearinska]], biti potrebno osam ciklusa da bi se Acyl-CoA potpuno razgradio.<ref name=":5"/> Ovo će proizvesti devet acetil-CoA koji imaju po dva ugljika, osam FADH2 i osam [[NADH]]. ==Klinički značaj== [[Srčani mišić]] prvenstveno metabolizira [[masti]] za energiju, a identificiran je [[metabolizam]] Acyl-CoA<ref>{{cite journal |last1=Goldenberg |first1=Joseph R. |last2=Carley |first2=Andrew N. |last3=Ji |first3=Ruiping |last4=Zhang |first4=Xiaokan |last5=Fasano |first5=Matt |last6=Schulze |first6=P. Christian |last7=Lewandowski |first7=E. Douglas |title=Preservation of Acyl-CoA Attenuates Pathological and Metabolic Cardiac Remodeling Through Selective Lipid Trafficking |journal=Circulation |volume=139 |issue=24 |pages=2765–2777 |date=26. 3. 2019 |doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.119.039610 |pmid=30909726 |pmc=6557671}} *{{lay source |template=cite news |author=Marti Leitch |title=Scientists find metabolic target to prevent, treat heart failure at earliest stage |url=https://news.osu.edu/scientists-find-metabolic-target-to-prevent-treat-heart-failure-at-earliest-stage |date=26. 3. 2019 |work=Ohio State News}}</ref> > kao ključna molekula u ranoj fazi zatajenja srčanog mišića. Sadržaj acil-CoA u ćelijama [[korelacija|korelira]] sa [[rezistencija na insulin|insulinskom rezistencijom]], što ukazuje na to da može posredovati u lipotoksičnosti u tkivima koja nisu masna.<ref>{{cite journal |last1=Li |first1=Lei O. |last2=Klett |first2=Eric L. |last3=Coleman |first3=Rosalind A. |title=Acyl-CoA synthesis, lipid metabolism and lipotoxicity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |date=mart 2010 |volume=1801 |issue=3 |pages=246–251 |doi=10.1016/j.bbalip.2009.09.024 |pmid=19818872 |pmc=2824076 }}</ref> Acil-CoA: diacilglicerol aciltransferaza (DGAT) ima važnu ulogu u metabolizmu energije zbog ključnog enzima u biosintezi triglicerida. Sintetska uloga DGAT-a je u masnom tkivu poput [[jetra|jetre]] i [[crijeva]], mjestima gdje su [[endogen]]i nivoi njegove aktivnosti i sinteze triglicerida visoki i relativno jasni. Također, bilo kakve promjene u nivoima aktivnosti mogu uzrokovati promjene u sistemskoj osjetljivosti na insulin i energetskoj [[homeostaza|homeostazi]].<ref>{{cite journal |last1=Yu |first1=Yi-Hao |last2=Ginsberg |first2=Henry |title=The role of acyl-CoA:diacylglycerol acyltransferase (DGAT) in energy metabolism |journal=Annals of Medicine |date=8. 7. 2009 |volume=36 |issue=4 |pages=252–261 |doi=10.1080/07853890410028429 |pmid=15224651 |s2cid=9174481 |doi-access=free }}</ref> Rijetka bolest koja se naziva multipli deficit acil-CoA dehidrogenaze (MADD)<ref name="Rashmi et al 2017">{{cite journal |last1=Rashmi |first1=S. |last2=Gayathri |first2=N. |last3=Kumar |first3=M. Veerendra |last4=Sumanth |first4=S. |last5=Subasree |first5=R. |last6=Pooja |first6=M. |title=Multiple Acyl CoA dehydrogenase deficiency: Uncommon yet treatable disorder |journal=Neurology India |date=1. 1. 2017 |volume=65 |issue=1 |pages=177–8 |doi=10.4103/0028-3886.198186 |pmid=28084266 |doi-access=free | url=https://neurologyindia.com/article.asp?issn=0028-3886;year=2017;volume=65;issue=1;spage=177;epage=178;aulast=Pooja|url-access=subscription }}</ref> je poremećaj metabolizma masnih kiselina. Acil-CoA je važan jer ovaj enzim pomaže u stvaranju Acil-CoA iz slobodnih masnih kiselina, što aktivira metabolizam masne kiseline. Ova kompromitovana oksidacija masnih kiselina dovodi do mnogih različitih simptoma, uključujući teške simptome poput kardiomiopatije i bolesti jetre, te blage simptome poput epizodne metaboličke dekompozicije, slabosti mišića i respiratornog zatajenja. MADD je genetski poremećaj uzrokovan mutacijom u genima ETFA, ETFB i ETFDH. MADD je poznat kao "autosomno recesivni poremećaj"<ref name="Rashmi et al 2017"/> jer da bi neko dobio ovaj poremećaj, mora primiti ovaj recesivni gen od oba roditelja. ==Također pogledajte== * [[Acetil-CoA]] * [[Beta oksidacija]] * [[Koenzim A]] * [[Acil-CoA dehidrogenaza]] * [[Metabolizam masnih kiselina]] * [[Acil-CoA esteri masnih kiselina]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|Acyl+Coenzyme+A}} {{Međuprodukti metabolizma masnih kiselina}} [[Kategorija:Metabolizam]] [[Kategorija:Masne kiseline]] iwk7nb9oif1rqcjeotla3mcugni3i2p 0 532909 3831071 3824214 2026-04-18T11:31:36Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831071 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Lela Karagianni | slika = LELA-1.jpg | opis = Lela Karagianni 1916. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1898|6|24}} | mjesto_rođenja = [[Limni]], [[Eubeja]], [[Kraljevina Grčka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1944|9|8|1898|6|24}} | mjesto_smrti = kod [[Atina|Atene]], [[Kraljevina Grčka]] }} '''Lela Karagianni''' ({{jez-el|Λέλα Καραγιάννη}}; [[Limni]], [[24. juni]] [[1898]] – kod [[Atina|Atine]], [[8. septembar]] [[1944]]) bila je [[grčka]] pripadnica pokreta otpora u vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Osnovala je i finansirala organizaciju ''Bouboulina'', jednu od mreža otpora u okupiranoj Grčkoj, koja je pomagala britanskim državljanima pri bijegu u [[Egipat]], bavila se sabotažama protiv okupacijskih vlasti i prikupljala obavještajne podatke za druge pripadnike pokreta otpora i [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznike]].<ref name="WarMuseumPerson">{{cite web |title=Lela Karagianni |url=https://militarytourism.warmuseum.gr/en/attractions/lela-karagianni |website=War Museum |language=en |access-date=2. 4. 2026}}</ref> [[Datoteka:Lela Karagianni house.jpg|mini|desno|Kuća Lele Karagianni u Atini, sjedište organizacije ''Bouboulina''.]] [[Datoteka:Lela Karagianni -House.JPG|mini|desno|Spomen-ploča na kući Lele Karagianni.]] == Djelovanje u otporu == Tokom [[Sile Osovine|osovinske]] okupacije Grčke Karagianni je od svoje kuće u Atini napravila važno uporište ilegalnog rada. Organizacija ''Bouboulina'', kojom je rukovodila, dobila je ime po [[Laskarina Bouboulina|Laskarini Bouboulini]], heroini [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkog rata za nezavisnost]] i Karagianninoj prabaki.<ref name="WarMuseumPerson"/> Glavni zadatak mreže bio je pomaganje britanskim državljanima u bijegu prema Egiptu, ali je njeno djelovanje obuhvatalo i sabotaže te uspostavljanje obavještajne mreže koja je informacije prosljeđivala drugim grupama otpora i Saveznicima.<ref name="WarMuseumPerson"/> Karagianni je, prema podacima [[Jevrejski muzej Grčke|Jevrejskog muzeja Grčke]], učestvovala i u skrivanju progonjenih [[Jevreji|Jevreja]]. Među sigurnim kućama za jevrejsku djecu i porodice tokom okupacije nalazila se i njena kuća.<ref name="JewishMuseum">{{cite web |title=Hidden Children in Occupied Greece |url=https://jewishmuseum.gr/en/psifiaki-ekthesi/hidden-children-in-occupied-greece/ |website=Jewish Museum of Greece |language=en |access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Hapšenje i smrt == Djelovanje organizacije ''Bouboulina'' prijavljeno je okupacijskim vlastima, nakon čega je Karagianni uhapšena zajedno s petero svoje djece i teško mučena u pritvorskom centru u atinskoj ulici Merlin.<ref name="WarMuseumPerson"/> Poslije toga prebačena je u koncentracioni logor [[Koncentacioni logor Haidari|Haidari]], gdje je ostala do pogubljenja.<ref name="WarMuseumPerson"/> Strijeljana je 8. septembra 1944. zajedno s još 59 pripadnika otpora, otprilike mjesec prije oslobođenja Atine.<ref name="WarMuseumPerson"/><ref name="WarMuseumHouse">{{cite web |title=Lela Karagianni's House |url=https://militarytourism.warmuseum.gr/en/attractions/lela-karagiannis-house |website=War Museum |language=en |access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Sjećanje == Kuća porodice Karagianni, iz koje je djelovala organizacija ''Bouboulina'', danas pripada Gradu Atini i od 1995. proglašena je historijskim spomenikom.<ref name="WarMuseumHouse"/> Na pročelju kuće postavljena je spomen-ploča, a ulica u kojoj se nalazi nosi ime Lele Karagianni.<ref name="WarMuseumHouse"/> Njena mramorna bista, rad kiparice Loukije Georgianti, postavljena je početkom 1960-ih u Atini.<ref name="WarMuseumPerson"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Karagianni, Lela}} [[Kategorija:Rođeni 1898.]] [[Kategorija:Umrli 1944.]] [[Kategorija:Biografije, Limni]] 7nr9jf1a3nt0s5zx05tuyunytyp49x5 0 532910 3831070 3824125 2026-04-18T11:31:33Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831070 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Aspazija | slika = Aspasia painting.jpg | opis = Prikaz Aspazije na kasnijoj historijskoj slici | datum_rođenja = oko [[470. p. n. e.]] | mjesto_rođenja = [[Milet]] | datum_smrti = oko [[400. p. n. e.]] | mjesto_smrti = }} '''Aspazija''' ({{jez-grc|Ἀσπασία}}, oko [[470. p. n. e.]] – oko [[400. p. n. e.]]) bila je žena porijeklom iz [[Milet]]a koja je živjela u [[Atena|Ateni]] u [[5. stoljeće p. n. e.|5. stoljeću p. n. e.]] i ostala upamćena po svojoj vezi s državnikom [[Periklo]]m te po mjestu koje zauzima u antičkoj književnoj, filozofskoj i političkoj tradiciji.<ref name="Britannica">{{cite web |title=Aspasia |url=https://www.britannica.com/biography/Aspasia |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=2. 4. 2026}}</ref><ref name="OCD">{{cite web |title=Aspasia |url=https://academic.oup.com/edited-volume/61673/chapter/548511142 |website=Oxford Classical Dictionary |access-date=2. 4. 2026}}</ref> [[Datoteka:Aspasia.jpg|mini|desno|Aspazija na kasnijem umjetničkom prikazu.]] == Život == Prema antičkoj tradiciji, Aspazija je rođena u [[Jonska Grčka|jonskom]] gradu Miletu na zapadnoj obali [[Mala Azija|Male Azije]] i kao strankinja je došla u Atenu, gdje je kasnije živjela s Periklom od približno 445. godine p. n. e. do njegove smrti 429. godine p. n. e.<ref name="Britannica"/><ref name="OCD"/> Budući da po atinskom zakonu oba roditelja djeteta moraju biti atinski građani da bi dijete steklo puno građansko pravo, njihov sin Periklo Mlađi isprva nije imao građanski status, ali mu je on kasnije ipak priznat.<ref name="Britannica"/> Aspazijin društveni položaj u antičkim izvorima nije jednoznačno prikazan. U komediografiji i kasnijoj tradiciji često se spominje kao ''hetaira'', dok savremeni historičari upozoravaju da je dio takve slike oblikovan političkom satirom i neprijateljskom književnom predajom.<ref name="Britannica"/><ref name="AspasiaWomen">{{cite web |title=Aspasia of Miletus (470 BCE–400 BCE) |url=https://historyofwomenphilosophers.org/project/directory-of-women-philosophers/aspasia-of-miletus-470-bce-400-bce/ |website=History of Women Philosophers and Scientists |access-date=2. 4. 2026}}</ref> == U antičkoj književnosti i filozofskoj tradiciji == Aspazija se pojavljuje u više antičkih tekstova, iako nijedan njen vlastiti spis nije sačuvan. [[Platon]] je u dijalogu ''Meneksen'' prikazuje kao osobu povezanu s retorikom, a antička predaja joj pripisuje i razgovore sa [[Sokrat]]om.<ref name="OCD"/><ref name="SEP_Socrates">{{cite web |title=Socrates |url=https://plato.stanford.edu/entries/socrates/ |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy |access-date=2. 4. 2026}}</ref> U kasnijoj recepciji često je opisivana kao obrazovana i rječita žena koja je djelovala u Periklovom intelektualnom krugu.<ref name="Britannica"/><ref name="AspasiaWomen"/> Istovremeno, njena bliskost s Periklom učinila ju je i metom političkih napada. Komediografi i protivnici Periklove politike koristili su je kao predmet poruge, pa su joj pripisivani i utjecaji na državničke odluke, uključujući i pitanja vanjske politike i rata.<ref name="OCD"/> Takve tvrdnje historiografija danas tretira oprezno, jer ih je teško odvojiti od propagande i književne konvencije.<ref name="Britannica"/> == Historijski značaj == Aspazija je jedna od rijetkih žena iz klasične Atene o kojoj je sačuvana šira antička predaja. Zbog toga zauzima važno mjesto u istraživanjima [[antička Grčka|antičke Grčke]], posebno u proučavanju položaja žena, [[retorika|retorike]], intelektualne historije i političke kulture atinskog zlatnog doba.<ref name="OCD"/><ref name="AspasiaWomen"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Aspazija}} [[Kategorija:Biografije, Grčka]] [[Kategorija:Rođeni 470. p. n. e.]] [[Kategorija:Umrli 400. p. n. e.]] 9pclzlzypyxu379g6demq3ukh2xf2td 0 532911 3831069 3824150 2026-04-18T11:31:31Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831069 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Christina Onassis | slika = Christina Onassis 1978.jpg | opis = Christina Onassis 1978. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1950|12|11}} | mjesto_rođenja = [[Manhattan]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|11|19|1950|12|11}} | mjesto_smrti = [[Tortuguitas]], [[Argentina]] }} '''Christina Onassis''' ({{jez-el|Χριστίνα Ωνάση}}; [[Manhattan]], [[11. decembar]] [[1950]] – [[Tortuguitas]], [[19. novembar]] [[1988]]) bila je grčko-argentinska poslovna žena i javna ličnost, najpoznatija kao kći brodovlasnika [[Aristotle Onassis|Aristotela Onassisa]] i nasljednica porodičnog bogatstva porodice Onassis.<ref name="LAT1988">{{cite web |title=Christina Onassis Dies; Investigation Ordered |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-11-20-mn-495-story.html |website=Los Angeles Times |date=20. 11. 1988 |access-date=2. 4. 2026}}</ref><ref name="WP1988">{{cite web |title=Christina Onassis Dies in Argentina |url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1988/11/20/christina-onassis-dies-in-argentina/71dfce2d-0905-4075-9359-6148e701e658/ |website=The Washington Post |date=20. 11. 1988 |access-date=2. 4. 2026}}</ref> [[Datoteka:Christina O.jpg|mini|desno|Jahta ''Christina O'', povezana s porodicom Onassis.]] == Porodica i rano razdoblje == Rođena je kao jedina kći Aristotela Onassisa i Athine Livanos. Imala je starijeg brata [[Alexander Onassis|Alexandera Onassisa]]. Djetinjstvo i mladost provela je između [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Grčka|Grčke]], [[Francuska|Francuske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], u porodici koja je u to vrijeme bila među najpoznatijima u svjetskom poslovnom i društvenom životu.<ref name="LAT1988"/><ref name="OnassisFoundation">{{cite web |title=Onassis Foundation |url=https://www.onassis.org/ |website=Onassis Foundation |access-date=2. 4. 2026}}</ref> Njena porodična historija bila je obilježena nizom teških gubitaka. Brat Alexander poginuo je 1973. u avionskoj nesreći, majka Athina Livanos umrla je 1974, a otac Aristotel Onassis 1975. godine.<ref name="LAT1988"/><ref name="BritannicaAristotle">{{cite web |title=Aristotle Socrates Onassis |url=https://www.britannica.com/money/Aristotle-Socrates-Onassis |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=2. 4. 2026}}</ref> Nakon očeve smrti Christina je postala ključna nasljednica porodične imovine i preuzela istaknutu ulogu u poslovnom naslijeđu porodice Onassis.<ref name="ABCJewels">{{cite web |title=Onassis diamonds fetch $14m |url=https://www.abc.net.au/news/2008-06-12/onassis-diamonds-fetch-14m/2468602 |website=ABC News |date=12. 6. 2008 |access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Javna slika i privatni život == Christina Onassis dugo je bila predmet pojačane pažnje svjetskih medija, kako zbog ogromnog nasljedstva tako i zbog privatnog života. U javnosti je često predstavljana kao simbol bogatstva i glamura, ali i lične nesreće, jer su se vijesti o porodičnim tragedijama, zdravstvenim problemima i njenim brakovima redovno pojavljivale u međunarodnoj štampi.<ref name="LAT1988"/><ref name="WP1988"/> Udavala se četiri puta. Iz braka s Thierryjem Rousselom dobila je kćerku [[Athina Onassis|Athinu Onassis]], koja je poslije njene smrti postala nasljednica većeg dijela njenog bogatstva.<ref name="ABC2003">{{cite web |title=Onassis Heiress Turns 18, Inherits Billions |url=https://abcnews.go.com/GMA/story?id=125862&page=1 |website=ABC News |date=29. 1. 2003 |access-date=2. 4. 2026}}</ref><ref name="Guardian2006">{{cite web |title=Legal row taints special day for Onassis heiress Athina |url=https://www.theguardian.com/world/2006/jan/28/topstories3.mainsection |website=The Guardian |date=28. 1. 2006 |access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Uloga u naslijeđu porodice Onassis == Nakon smrti Aristotela Onassisa Christina je bila povezana i s [[Alexander S. Onassis Foundation|Fondacijom Alexander S. Onassis]], ustanovom osnovanom u spomen na njenog brata. Bila je prva predsjednica fondacije sve do svoje smrti 1988. godine.<ref name="Fundit">{{cite web |title=Onassis Foundation |url=https://fundit.fr/en/institutions/onassis-foundation |website=FUNDIT |access-date=2. 4. 2026}}</ref> Njena javna uloga bila je posebna i zbog toga što je predstavljala posljednju generaciju uže porodice osnivača dinastije Onassis koja je neposredno upravljala naslijeđenim bogatstvom. Kasnije su ime i naslijeđe porodice ostali vezani uglavnom za fondaciju i za njenu kćerku Athinu.<ref name="ABC2003"/><ref name="Guardian2003">{{cite web |title=The last Onassis inherits billions - and the legacy of a tragic family |url=https://www.theguardian.com/world/2003/jan/29/helenasmith.jonhenley |website=The Guardian |date=29. 1. 2003 |access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Smrt == Christina Onassis umrla je 19. novembra 1988. u mjestu Tortuguitas u Argentini, u 37. godini života. Prve vijesti govorile su o srčanom udaru, a njena smrt izazvala je veliki međunarodni interes i dodatne istrage zbog izuzetne pažnje koju je javnost pridavala porodici Onassis.<ref name="LAT1988"/><ref name="WP1988"/> Sahranjena je na porodičnom ostrvu [[Skorpios]].<ref name="LAT1988"/> Christina Onassis ostala je jedna od najpoznatijih nasljednica 20. stoljeća. U javnom pamćenju njeno ime povezuje se s bogatstvom porodice Onassis, ali i s pričom o tragičnom rasapu jedne od najpoznatijih svjetskih poslovnih dinastija.<ref name="ABCJewels"/><ref name="Guardian2003"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Onassis, Christina}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] [[Kategorija:Biografije, New York]] syylxgisqoxb6metklw1a9ikqdknwug 0 532912 3831068 3824144 2026-04-18T11:31:29Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Kyriaki Papadopoulou | slika = Marinella2008.jpg | opis = Marinella 2008. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1938|5|19}} | mjesto_rođenja = [[Solun]], [[Grčka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|3|28|1938|5|19}} | mjesto_smrti = [[Atina]], [[Grčka]] }} '''Kyriaki Papadopoulou''' ({{jez-el|Κυριακή Παπαδοπούλου}}; [[Solun]], [[19. maj]] [[1938.]] – [[Atina]], [[28. mart]] [[2026]]), poznatija pod umjetničkim imenom '''Marinella''' ({{jez-el|Μαρινέλλα}}), bila je grčka pjevačica i glumica, jedna od najpoznatijih izvođačica [[laïko]] i popularne muzike u Grčkoj tokom druge polovine 20. i početka 21. stoljeća.<ref name="ToVimaObit">{{cite web |title=Marinella, Queen of Greek Folk-Pop Music, Dies at 87 |url=https://www.tovima.com/culture/marinella-queen-of-greek-folk-pop-music-dies-at-87/ |website=TO BHMA International Edition |date=28. 3. 2026 |access-date=2. 4. 2026}}</ref><ref name="GreekNewsUSA">{{cite web |title=Marinella, singer with unique voice and stage presence, dies at 88 |url=https://www.greeknewsusa.com/marinella-singer-with-unique-voice-and-stage-presence-dies-at-88/ |website=Greek News USA |date=29. 3. 2026 |access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Rani život i početak karijere == Rođena je 19. maja 1938. u [[Solun]]u kao Kyriaki Papadopoulou, u porodici grčkih izbjeglica iz [[Carigrad]]a.<ref name="ToVimaObit"/><ref name="GreekNewsUSA"/> Kao dijete je nastupala na radiju i u dječijim predstavama, a profesionalnu muzičku karijeru započela je sredinom 1950-ih.<ref name="GreekNewsUSA"/> Umjetničko ime Marinella dobila je na početku karijere, nakon čega je pod tim imenom postala poznata široj publici.<ref name="GreekNewsUSA"/> Njen uspon bio je povezan i sa saradnjom sa [[Stelios Kazantzidis|Steliosom Kazantzidisom]], s kojim je nastupala i snimala tokom ranog dijela karijere. Njihov duet ubraja se među najpoznatije u historiji grčke popularne muzike.<ref name="ToVimaObit"/> == Muzička karijera == Marinella je tokom višedecenijske karijere izgradila status jedne od centralnih ličnosti grčke zabavne i narodne muzike. Sarađivala je s brojnim značajnim grčkim kompozitorima i tekstopiscima, među kojima su bili [[Mikis Theodorakis]], [[Manos Hadjidakis]], [[Stavros Xarchakos]] i drugi.<ref name="ToVimaObit"/> Posebno je bila poznata po scenskom nastupu, snažnom glasu i spoju pjevačke i glumačke izražajnosti, zbog čega je u Grčkoj stekla gotovo simboličan status.<ref name="ToVimaObit"/> Godine 1974. predstavljala je Grčku na [[Eurosong 1974.|Pjesmi Evrovizije]] u [[Brighton]]u, što je bilo prvo grčko učešće na tom takmičenju.<ref name="EurovisionGreek">{{cite web |title=Greece in Eurovision: Passion, Scandals and Sequins |url=https://www.tovima.com/celebrities/greece-in-eurovision-passion-scandals-and-sequins/ |website=TO BHMA International Edition |date=14. 5. 2025 |access-date=2. 4. 2026}}</ref><ref name="Eurovision2024">{{cite web |title=Greece Ready to Roll the Dice at Eurovision 2024 |url=https://www.tovima.com/stories/greece-ready-to-roll-the-dice-at-eurovision-2024/ |website=TO BHMA International Edition |date=7. 5. 2024 |access-date=2. 4. 2026}}</ref> Tokom karijere objavila je veliki broj albuma, a njeni koncerti i nastupi ostali su važan dio savremene grčke muzičke kulture.<ref name="ToVimaObit"/> U Grčkoj je Marinella važila za jednu od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih pjevačica svog vremena. Mediji i kritika isticali su da je scenski nastup popularne pjevačice pretvorila u oblik šireg muzičko-teatarskog izraza, s velikim orkestrima, razrađenom scenografijom i snažnim ličnim pečatom.<ref name="ToVimaObit"/> Nastupala je i izvan Grčke, uključujući [[Sjedinjene Američke Države]], [[Australija|Australiju]], [[Njemačka|Njemačku]] i [[Brazil]].<ref name="ToVimaObit"/> == Bolest i smrt == U septembru 2024. kolabirala je na pozornici tokom nastupa u Odeonu Heroda Atičkog u Ateni, nakon čega je hospitalizirana zbog teškog moždanog udara.<ref name="Stroke2024">{{cite web |title=Greek Singer Marinella in Stable, Critical Condition After Stroke |url=https://www.tovima.com/culture/greek-singer-marinella-in-stable-critical-condition-after-stroke/ |website=TO BHMA International Edition |date=26. 9. 2024 |access-date=2. 4. 2026}}</ref><ref name="Stroke2025">{{cite web |title=Greek Singer Marinella Struggles to Recover from Stroke |url=https://www.tovima.com/society/greek-singer-marinella-struggles-to-recover-from-stroke/ |website=TO BHMA International Edition |date=28. 11. 2024 |access-date=2. 4. 2026}}</ref> Nakon višemjesečnog liječenja povukla se iz javnosti, a umrla je 28. marta 2026. u Ateni.<ref name="ToVimaObit"/><ref name="NeosKosmos">{{cite web |title=Greek singer Marinella dies aged 87 |url=https://neoskosmos.com/en/2026/03/29/news/greek-singer-marinella-dies-aged-87/ |website=Neos Kosmos |date=29. 3. 2026 |access-date=2. 4. 2026}}</ref> Marinella se smatra jednom od ključnih figura moderne grčke muzike. Njena dugotrajna karijera, utjecaj na razvoj scenskog izraza i popularnost kroz više generacija učinili su je trajnim dijelom grčke kulturne historije.<ref name="ToVimaObit"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Papadopoulou, Kyriaki}} [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Solun]] [[Kategorija:Grčke pjevačice]] 34q4kw8pmdddsbgay406g2062ujqaax 0 532920 3831067 3824145 2026-04-18T11:31:27Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831067 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Nina Papavasiliou | slika = Nina Papavasiliou at The Rockefeller University.jpg | opis = Nina Papavasiliou 2013. godine | mjesto_rođenja = [[Solun]], [[Grčka]] | prebivalište = [[Heidelberg]], [[Njemačka]] | polje = [[imunologija]], [[molekularna biologija]] | radna_institucija = [[Njemački centar za istraživanje raka]]<br>[[Univerzitet Rockefeller]]<br>[[Univerzitet Yale]] | alma_mater = [[Koledž Oberlin]]<br>[[Univerzitet Rockefeller]] | doktorski_mentor = [[Michel C. Nussenzweig]] | poznat_po = istraživanja [[somatska hipermutacija|somatske hipermutacije]], AID/APOBEC-posredovanih promjena [[DNK]] i [[RNK]] te antigeničke varijacije kod ''[[Trypanosoma brucei]]'' | nagrade = ''Vilcek Prize for Creative Promise in Biomedical Science'' (2009)<ref name="Vilcek">{{cite web |title=F. Nina Papavasiliou |url=https://vilcek.org/prizes/prize-recipients/f-nina-papavasiliou/ |website=Vilcek Foundation |access-date=4. 4. 2026}}</ref><br>''NIH Director's Transformative Research Award''<ref name="NIHTRA">{{cite web |title=NIH Director's Transformative Research Award: Funded Research |url=https://commonfund.nih.gov/TRA/fundedresearch |website=NIH Common Fund |access-date=4. 4. 2026}}</ref><br>članica [[EMBO]]-a (od 2021)<ref name="EMBO2021">{{cite web |title=EMBO announces 64 newly elected members |url=https://www.embo.org/press-releases/embo-announces-64-newly-elected-members/ |website=EMBO |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 4. 2026}}</ref> }} '''Nina Papavasiliou''' (također '''F. Nina Papavasiliou''') grčka je [[imunologija|imunologinja]] i [[molekularna biologija|molekularna biologinja]]. Vodi Odjel za imunološku raznolikost pri [[Njemački centar za istraživanje raka|Njemačkom centru za istraživanje raka]] (DKFZ) u [[Heidelberg]]u, a ujedno je i pridružena profesorica na [[Univerzitet Rockefeller|Univerzitetu Rockefeller]]. Najpoznatija je po radu na molekularnim mehanizmima koji stvaraju raznolikost imunološkog odgovora, posebno u području [[somatska hipermutacija|somatske hipermutacije]], citidinskih deaminaza iz porodice AID/APOBEC i antigeničke varijacije kod parazita ''[[Trypanosoma brucei]]''.<ref name="Vilcek"/><ref name="DKFZ">{{cite web |title=Immune Diversity |url=https://www.dkfz.de/en/immune-diversity |website=German Cancer Research Center |access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Obrazovanje i karijera == Papavasiliou je rođena u [[Solun]]u u Grčkoj.<ref name="Vilcek"/> Dodiplomski studij biologije, uz dodatni studij njemačke književnosti, završila je 1992. na [[Koledž Oberlin|Koledžu Oberlin]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="Rock2011">{{cite web |title=Papavasiliou and Stavropoulos receive “transformative” NIH grant |url=https://www.rockefeller.edu/news/1515-papavasiliou-and-stavropoulos-receive-transformative-nih-grant/ |website=The Rockefeller University |date=20. 9. 2011 |access-date=4. 4. 2026}}</ref> Doktorat iz molekularne imunologije stekla je 1998. na [[Univerzitet Rockefeller|Univerzitetu Rockefeller]], u laboratoriji [[Michel C. Nussenzweig|Michela C. Nussenzweiga]].<ref name="Vilcek"/><ref name="Rock2011"/> Nakon postdoktorskog usavršavanja na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] vratila se na Univerzitet Rockefeller, gdje je 2001. postala docentica, a kasnije vanredna profesorica i voditeljica Laboratorije za biologiju limfocita.<ref name="Rock2011"/><ref name="RockWomen">{{cite web |title=Women in Science at Rockefeller |url=https://womenandscience.rockefeller.edu/women-in-science-at-rockefeller |website=The Rockefeller University |access-date=4. 4. 2026}}</ref> Od 2016. vodi Odjel za imunološku raznolikost pri DKFZ-u u Heidelbergu.<ref name="DKFZ"/><ref name="DKFZAward">{{cite web |title=ERC funding: How to deliver gene therapies to a specific target site |url=https://www.dkfz.de/en/news/press-releases/detail/erc-funding-how-to-deliver-gene-therapies-to-a-specific-target-site |website=German Cancer Research Center |date=21. 9. 2022 |access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Naučni rad == Istraživanja Nine Papavasiliou usmjerena su na procese koji stvaraju genetičku i fenotipsku raznolikost u ćelijama, naročito u imunološkom sistemu.<ref name="DKFZ"/> Rani dio njenog rada bavio se mehanizmima pomoću kojih [[B-limfocit]]i preuređuju i mijenjaju gene za [[antitijelo|antitijela]], uključujući [[V(D)J rekombinacija|V(D)J rekombinaciju]] i somatsku hipermutaciju.<ref name="Science1997">{{cite journal |last1=Papavasiliou |first1=Fotini |last2=Casellas |first2=Rafael |last3=Suh |first3=Heikyung |last4=Qin |first4=Xiao-Feng |last5=Besmer |first5=Eva |last6=Pelanda |first6=Roberta |last7=Nemazee |first7=David |last8=Rajewsky |first8=Klaus |last9=Nussenzweig |first9=Michel C. |title=V(D)J Recombination in Mature B Cells: A Mechanism for Altering Antibody Responses |journal=Science |year=1997 |volume=278 |issue=5336 |pages=298–301 |doi=10.1126/science.278.5336.298 |pmid=9323210 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/9323210/}}</ref><ref name="Nature2000">{{cite journal |last1=Papavasiliou |first1=F. Nina |last2=Schatz |first2=David G. |title=Cell-cycle-regulated DNA double-strand breaks in somatic hypermutation of immunoglobulin genes |journal=Nature |year=2000 |volume=408 |issue=6809 |pages=216–221 |doi=10.1038/35041599 |pmid=11089977 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11089977/}}</ref><ref name="Cell2002">{{cite journal |last1=Papavasiliou |first1=F. Nina |last2=Schatz |first2=David G. |title=Somatic hypermutation of immunoglobulin genes |journal=Cell |year=2002 |volume=109 |issue=2 Suppl |pages=S35–S44 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00706-7 |pmid=11983151 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11983151/}}</ref> Posebno značajan dio njenog rada odnosi se na enzime AID/APOBEC, koji učestvuju u programiranim promjenama DNK i RNK. Njen istraživački rad pomogao je širem razumijevanju uloge tih enzima u imunološkom odgovoru, antivirusnoj odbrani i mutacijskim procesima povezanim s bolestima.<ref name="RNABiol2010">{{cite journal |last1=Hamilton |first1=Claire E. |last2=Papavasiliou |first2=F. Nina |last3=Rosenberg |first3=Brad R. |title=Diverse functions for DNA and RNA editing in the immune system |journal=RNA Biology |year=2010 |volume=7 |issue=2 |pages=220–228 |doi=10.4161/rna.7.2.11344 |pmid=20220309 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20220309/}}</ref><ref name="NatRevGen2022">{{cite journal |last1=Pecori |first1=Riccardo |last2=Di Giorgio |first2=Selena |last3=Lorenzo |first3=Jose P. |last4=Papavasiliou |first4=F. Nina |title=Functions and consequences of AID/APOBEC-mediated DNA and RNA deamination |journal=Nature Reviews Genetics |year=2022 |volume=23 |issue=8 |pages=505–518 |doi=10.1038/s41576-022-00470-z |pmid=35256818 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35256818/}}</ref> Papavasiliou je također istraživala uređivanje RNK u širem transkriptomu. Njena grupa pokazala je da enzim APOBEC1 uređuje mnogo više RNK-meta nego što se ranije mislilo, čime je prošireno razumijevanje RNK-uređivanja izvan klasičnog primjera apolipoproteina B.<ref name="NSMB2011">{{cite journal |last1=Rosenberg |first1=Brad R. |last2=Hamilton |first2=Claire E. |last3=Mwangi |first3=Michael M. |last4=Dewell |first4=Scott |last5=Papavasiliou |first5=F. Nina |title=Transcriptome-wide sequencing reveals numerous APOBEC1 mRNA-editing targets in transcript 3′ UTRs |journal=Nature Structural & Molecular Biology |year=2011 |volume=18 |issue=2 |pages=230–236 |doi=10.1038/nsmb.1975 |pmid=21258325 |pmc=3075553 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21258325/}}</ref> Kasniji dio njenog rada obuhvatio je i proučavanje antigeničke varijacije kod afričkog parazita ''Trypanosoma brucei'', uz nastojanje da se razjasni kako taj organizam stalno mijenja površinske proteine i tako izbjegava odgovor domaćinovog imunološkog sistema.<ref name="Vilcek"/><ref name="RockTryp2009">{{cite web |title=Parasite breaks its own DNA to avoid detection |url=https://www.rockefeller.edu/news/1781-parasite-breaks-its-own-dna-to-avoid-detection/ |website=The Rockefeller University |date=15. 4. 2009 |access-date=4. 4. 2026}}</ref><ref name="RockTryp2015">{{cite web |title=To survive, a parasite mixes and matches its disguises, study suggests |url=https://www.rockefeller.edu/news/9391-to-survive-a-parasite-mixes-and-matches-its-disguises-study-suggests/ |website=The Rockefeller University |date=26. 3. 2015 |access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Priznanja == Papavasiliou je dobitnica nagrade ''Vilcek Prize for Creative Promise in Biomedical Science'' iz 2009. godine.<ref name="Vilcek"/> Godine 2011. dobila je ''NIH Director's Transformative Research Award'' za projekat razvoja novih pristupa izradi terapijskih antitijela.<ref name="NIHTRA"/><ref name="Rock2011"/> Godine 2021. izabrana je za članicu [[EMBO]]-a.<ref name="EMBO2021"/> DKFZ navodi i da je 2021. dobila prvu DKFZ-ovu inovacijsku nagradu, a 2022. evropsko finansiranje za razvoj ciljane isporuke genskih terapija.<ref name="DKFZAward"/> == Odabrani radovi == * {{cite journal |last1=Papavasiliou |first1=Fotini |last2=Casellas |first2=Rafael |last3=Suh |first3=Heikyung |last4=Qin |first4=Xiao-Feng |last5=Besmer |first5=Eva |last6=Pelanda |first6=Roberta |last7=Nemazee |first7=David |last8=Rajewsky |first8=Klaus |last9=Nussenzweig |first9=Michel C. |title=V(D)J Recombination in Mature B Cells: A Mechanism for Altering Antibody Responses |journal=Science |year=1997 |volume=278 |issue=5336 |pages=298–301 |doi=10.1126/science.278.5336.298 |pmid=9323210 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/9323210/}} * {{cite journal |last1=Papavasiliou |first1=F. Nina |last2=Schatz |first2=David G. |title=Cell-cycle-regulated DNA double-strand breaks in somatic hypermutation of immunoglobulin genes |journal=Nature |year=2000 |volume=408 |issue=6809 |pages=216–221 |doi=10.1038/35041599 |pmid=11089977 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11089977/}} * {{cite journal |last1=Papavasiliou |first1=F. Nina |last2=Schatz |first2=David G. |title=Somatic hypermutation of immunoglobulin genes |journal=Cell |year=2002 |volume=109 |issue=2 Suppl |pages=S35–S44 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00706-7 |pmid=11983151 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11983151/}} * {{cite journal |last1=Dickerson |first1=Sarah K. |last2=Market |first2=Eleonora |last3=Besmer |first3=Eva |last4=Papavasiliou |first4=F. Nina |title=AID mediates hypermutation by deaminating single stranded DNA |journal=The Journal of Experimental Medicine |year=2003 |volume=197 |issue=10 |pages=1291–1296 |doi=10.1084/jem.20030481 |pmid=12756266 |pmc=2193777 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12756266/}} * {{cite journal |last1=Besmer |first1=Eva |last2=Market |first2=Eleonora |last3=Papavasiliou |first3=F. Nina |title=The transcription elongation complex directs activation-induced cytidine deaminase-mediated DNA deamination |journal=Molecular and Cellular Biology |year=2006 |volume=26 |issue=11 |pages=4378–4385 |doi=10.1128/MCB.02375-05 |pmid=16705187 |pmc=1489098 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16705187/}} * {{cite journal |last1=Rosenberg |first1=Brad R. |last2=Papavasiliou |first2=F. Nina |title=Beyond SHM and CSR: AID and related cytidine deaminases in the host response to viral infection |journal=Advances in Immunology |year=2007 |volume=94 |pages=215–244 |doi=10.1016/S0065-2776(06)94006-7 |pmid=17560276 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17560276/}} * {{cite journal |last1=Rosenberg |first1=Brad R. |last2=Hamilton |first2=Claire E. |last3=Mwangi |first3=Michael M. |last4=Dewell |first4=Scott |last5=Papavasiliou |first5=F. Nina |title=Transcriptome-wide sequencing reveals numerous APOBEC1 mRNA-editing targets in transcript 3′ UTRs |journal=Nature Structural & Molecular Biology |year=2011 |volume=18 |issue=2 |pages=230–236 |doi=10.1038/nsmb.1975 |pmid=21258325 |pmc=3075553 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21258325/}} * {{cite journal |last1=Fritz |first1=Eva L. |last2=Razas |first2=Maria |last3=McBride |first3=Katherine M. |last4=Jankovic |first4=Mila |last5=Villamil |first5=Julian |last6=Wei |first6=Patrick |last7=Schaffer |first7=Leigh |last8=Ilieva |first8=Vanya |last9=Yannoutsos |first9=Nikos |last10=Marinov |first10=Georgi K. |last11=Williams |first11=Michael |last12=Roa |first12=Sergio |last13=Scharff |first13=Matthew D. |last14=Nussenzweig |first14=André |last15=Papavasiliou |first15=Nina |title=A comprehensive analysis of the effects of the deaminase AID on chromatin |journal=Nature Immunology |year=2013 |volume=14 |issue=7 |pages=749–755 |doi=10.1038/ni.2616 |pmid=23708250 |pmc=3688651 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23708250/}} * {{cite journal |last1=Pecori |first1=Riccardo |last2=Di Giorgio |first2=Selena |last3=Lorenzo |first3=Jose P. |last4=Papavasiliou |first4=F. Nina |title=Functions and consequences of AID/APOBEC-mediated DNA and RNA deamination |journal=Nature Reviews Genetics |year=2022 |volume=23 |issue=8 |pages=505–518 |doi=10.1038/s41576-022-00470-z |pmid=35256818 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35256818/}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Papavasiliou, Nina}} [[Kategorija:Grčki naučnici]] [[Kategorija:Živi ljudi]] cggpi4ngsvnytw87lcclmosb9jozfsv 0 532922 3831066 3824153 2026-04-18T11:31:25Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831066 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Roxani Soutzos | Naslov = princeza-supruga [[Moldavija|Moldavije]] | Slika = Roxani Soutzos ca. 1840.png | Opis slike = Portret koji se pripisuje [[Louis Dupré|Louisu Dupréu]], oko 1830. | Vladavina = 24. juni 1819. – 4. april 1821. | Prethodnik = Smaragda Callimachi | Nasljednik = nije bilo | Supružnik = [[Michael Soutzos]] | Djeca = Ioannis Soutzos<br />Gregorios Soutzos<br />Georgios Soutzos<br />Konstantinos Soutzos<br />Rallou Paparrigopoulos<br />Eleni Soutzos<br />Maria Zographos | Dinastija = Karadža / Soutzos | Otac = [[John Caradja]] | Majka = Eleni Skanavi | Datum rođenja = 1783. | Datum smrti = april 1868. | Mjesto smrti = [[Atina]], [[Kraljevina Grčka]] }} '''Roxani Soutzos''' ({{jez-el|Ρωξάνη Σούτσου}}; 1783. – [[Atina]], april 1868), također '''Roxani Karadža-Soutzos''', bila je fanariotska Grkinja i princeza-supruga [[Moldavija|Moldavije]] od 24. juna 1819. do 4. aprila 1821. godine. Bila je kći [[John Caradja|Johna Caradje]] i Eleni Skanavi te supruga moldavskog kneza [[Michael Soutzos|Mihaila Soutzosa]].<ref name="Gane1941">{{cite book |last=Gane |first=Constantin |title=Trecute vieți de doamne și domnițe. Vol. II: Epoca fanarioților, până la restabilirea domniilor pământene |location=București |publisher=Editura Ziarului Universul |year=1941 |language=ro}}</ref><ref name="Sturdza1999">{{cite book |last=Sturdza |first=Mihail Dimitri |title=Grandes familles de Grèce: d'Albanie et de Constantinople |year=1999 |language=fr}}</ref> [[Datoteka:Le prince Soutzo et sa famille.jpg|mini|desno|Porodica Soutzos na skupnom portretu; Roxani Soutzos sjedi desno.]] == Porijeklo i porodica == Roxani je poticala iz porodice [[Karadža]], jedne od uglednih fanariotskih porodica u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Po ocu je bila povezana s političkom elitom [[Vlaška|Vlaške]] i Moldavije, dok je njen brak s Mihailom Soutzosom dodatno učvrstio veze između dvije istaknute fanariotske loze.<ref name="Gane1941"/><ref name="Sturdza1999"/> U braku s Mihailom Soutzosom imala je više djece, među kojima su se u izvorima najčešće spominjali Ioannis, Gregorios, Georgios, Konstantinos, Rallou, Eleni i Maria.<ref name="Sturdza1999"/> == Princeza Moldavije == Kada je Mihail Soutzos 1819. postao knez Moldavije, Roxani je postala princeza te kneževine. Njeno razdoblje na dvoru trajalo je do sloma fanariotske vlasti u Podunavskim kneževinama 1821. godine, u vrijeme izbijanja [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkog rata za nezavisnost]] i ustaničkih pokreta povezanih s društvom [[Filiki Eterija]].<ref name="Gane1941"/> U radu o fanariotkinjama u podunavskim kneževinama istaknuta je njena pripadnost mreži žena iz fanariotskih porodica koje su imale određenu društvenu i kulturnu ulogu u tom razdoblju.<ref name="Tsigkou2017">{{cite book |last=Tsigkou-Giannakopoulou |first=Polyanthi |chapter=Οι Φαναριώτισσες στις παραδουνάβιες ηγεμονίες κατά τον 18ο και 19ο αιώνα |title=Lucrările celui de-al III-lea Congres al Neoeleniștilor din Țările Balcanice. Elenismul — factor cultural și economic în Balcani (1453–2015): limbă, literatură, artă, societate |location=București |publisher=Hellenic Union of Romania |year=2017 |language=el}}</ref> == Izbjeglištvo i kasniji život == Nakon događaja iz 1821. porodica Soutzos napustila je Moldaviju i otišla u izbjeglištvo. Roxani je kasnije živjela u više evropskih gradova zajedno s porodicom, a potom se nastanila u [[Kraljevina Grčka|Kraljevini Grčkoj]].<ref name="Gane1941"/> Posljednje godine života provela je u Ateni, gdje je umrla u aprilu 1868. godine.<ref name="Allgemeine1868">{{cite news |title=Griechenland |newspaper=Allgemeine Zeitung |date=5. 5. 1868 |page=1911 |language=de}}</ref> Roxani Soutzos je nakon 1821. živjela u Ateni, bavila se dobrotvornim radom i bila sahranjena uz kneževske počasti.<ref name="Allgemeine1868"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Soutzos, Roxani}} [[Kategorija:Grčke princeze]] [[Kategorija:Moldavske princeze]] [[Kategorija:Rođeni 1783.]] [[Kategorija:Umrli 1868.]] 2t9uor6ein2gszkegkcelikkniogqkm 0 532924 3831065 3824155 2026-04-18T11:31:23Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831065 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Erika Jensen-Jarolim | mjesto_rođenja = [[Beč]], [[Austrija]] | prebivalište = [[Beč]], [[Austrija]] | polje = [[imunologija]], [[alergologija]], [[komparativna medicina]] | radna_institucija = [[Medicinski univerzitet u Beču]]<br>[[Univerzitet veterinarske medicine u Beču]]<br>Interuniverzitetski Messerli istraživački institut | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] | poznat_po = istraživanja alergija, alergena ''Bet v 1'', komparativne onkologije i '''allergoonkologije''' | nagrade = bronzana medalja KIWIE 2010. za tehnologiju tumorske vakcine<ref name="CVJensen">{{cite web |title=Curriculum vitae: Erika Jensen-Jarolim |url=https://researcherprofiles.meduniwien.ac.at/backend/db_files/cv_64.pdf |website=Medical University of Vienna |access-date=4. 4. 2026}}</ref> }} '''Erika Jensen-Jarolim''' austrijska je ljekarka, [[imunologija|imunologinja]] i istraživačica u oblasti [[alergologija|alergologije]]. Djeluje u [[Beč]]u, gdje je povezana s [[Medicinski univerzitet u Beču|Medicinskim univerzitetom u Beču]], [[Univerzitet veterinarske medicine u Beču|Univerzitetom veterinarske medicine u Beču]] i Interuniverzitetskim Messerli istraživačkim institutom. Najpoznatija je po radu na imunološkim mehanizmima alergije, molekularnoj dijagnostici alergija, ulozi alergena ''[[Bet v 1 alergen|Bet v 1]]'' i razvoju područja koje naziva ''allergoonkologija'', odnosno proučavanju veza između [[IgE]]-posredovanih alergijskih procesa i [[rak]]a.<ref name="CVJensen"/><ref name="Messerli2024">{{cite web |title=Annual Report 2024 |url=https://www.vetmeduni.ac.at/fileadmin/v/messerli/Relaunch2021/Jahresbericht/Messerli_Jahresbericht-2024_en_Doppelseiten.pdf |website=Messerli Research Institute |access-date=4. 4. 2026}}</ref><ref name="DARC">{{cite web |title=Prof. Erika Jensen-Jarolim, MD |url=https://www.phd-mcca.at/index.php/darc-faculty-members-project-teams/91-faculty-members-darc/148-erika-jensen-jarolim-md-2 |website=Danube Allergy Research Cluster |access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Obrazovanje i karijera == Medicinu je završila 1985. na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Nakon toga prošla je istraživačka i klinička usavršavanja iz alergologije i imunologije u [[Danska|Danskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i Austriji. Habilitirala je 1998, a kasnije je postala univerzitetska profesorica za patofiziologiju.<ref name="CVJensen"/> Od 2006. do 2011. vodila je Institut za patofiziologiju i istraživanje alergije pri Medicinskom univerzitetu u Beču. Godine 2011. imenovana je na zajedničku profesuru iz komparativne medicine u okviru Messerli instituta, koji je nastao saradnjom Medicinskog univerziteta u Beču, Univerziteta veterinarske medicine u Beču i [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]].<ref name="CVJensen"/><ref name="Messerli2024"/> U stručnim biografijama navodi se i kao klinička imunologinja i dugogodišnja urednica ili suurednica međunarodnih alergoloških časopisa.<ref name="DARC"/> == Naučni rad == Glavni pravci njenog istraživačkog rada obuhvataju molekularne mehanizme [[preosjetljivost]]i i tolerancije na antigene, prehrambene i inhalacijske alergije, kao i komparativni pristup u onkologiji i imunoterapiji.<ref name="Messerli2024"/><ref name="DARC"/> Posebno je poznata po radu na glavnom alergenu brezinog polena ''Bet v 1'', koji je njena istraživačka grupa proučavala u vezi sa strukturom, vezivanjem liganada i imunološkim odgovorom.<ref name="Betv1">{{cite journal |last1=Roth-Walter |first1=Franziska |last2=Gomez-Casado |first2=Cristina |last3=Pastorello |first3=Elide A. |last4=Diaz-Perales |first4=Araceli |last5=Jensen-Jarolim |first5=Erika |title=Bet v 1 from birch pollen is a lipocalin-like protein acting as allergen only when devoid of iron by promoting Th2 lymphocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |year=2014 |volume=289 |issue=25 |pages=17416–17421 |doi=10.1074/jbc.C114.567875 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24798325/}}</ref> Drugo važno područje njenog rada jeste veza između alergije i raka. Jensen-Jarolim zastupala je tezu da [[IgE]] i srodni imunološki mehanizmi mogu imati ulogu u imunološkom nadzoru nad tumorskim ćelijama, čime je doprinijela oblikovanju interdisciplinarnog polja allergoonkologije.<ref name="AllergoOnc2008">{{cite journal |last1=Jensen-Jarolim |first1=Erika |title=AllergoOncology: the role of IgE-mediated allergy in cancer |journal=Allergy |year=2008 |volume=63 |issue=10 |pages=1255–1266 |doi=10.1111/j.1398-9995.2008.01768.x |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18671772/}}</ref><ref name="AllergoOnc2017">{{cite journal |last1=Jensen-Jarolim |first1=Erika |last2=Turner |first2=Melissa C. |last3=Karagiannis |first3=Sophia N. |title=AllergoOncology: IgE- and IgG4-mediated immune mechanisms linking allergy with cancer and their translational implications |journal=Journal of Allergy and Clinical Immunology |year=2017 |volume=140 |issue=4 |pages=982–984 |doi=10.1016/j.jaci.2017.04.034 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28526623/}}</ref> U njenim kasnijim radovima prisutan je i komparativni medicinski pristup, u kojem se istraživanja tumora i imunoterapije istovremeno promatraju kod ljudi i životinja.<ref name="CompOnc">{{cite journal |last1=Singer |first1=J. |last2=Jensen-Jarolim |first2=E. |title=IgE-based immunotherapy of cancer – a comparative oncology approach |journal=Clinical and Translational Allergy |year=2014 |volume=4 |issue=1 |pages=41 |doi=10.1186/2045-7022-4-41 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25264496/}}</ref> == Značaj == Jensen-Jarolim pripada istaknutim austrijskim istraživačicama u području kliničke imunologije i alergologije. Njen rad povezuje osnovna istraživanja alergena, kliničku dijagnostiku, translacijsku medicinu i onkološku imunologiju.<ref name="Messerli2024"/><ref name="DARC"/> == Odabrani radovi == * {{cite journal |last1=Jensen-Jarolim |first1=Erika |title=AllergoOncology: the role of IgE-mediated allergy in cancer |journal=Allergy |year=2008 |volume=63 |issue=10 |pages=1255–1266 |doi=10.1111/j.1398-9995.2008.01768.x |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18671772/}} * {{cite journal |last1=Roth-Walter |first1=Franziska |last2=Gomez-Casado |first2=Cristina |last3=Pastorello |first3=Elide A. |last4=Diaz-Perales |first4=Araceli |last5=Jensen-Jarolim |first5=Erika |title=Bet v 1 from birch pollen is a lipocalin-like protein acting as allergen only when devoid of iron by promoting Th2 lymphocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |year=2014 |volume=289 |issue=25 |pages=17416–17421 |doi=10.1074/jbc.C114.567875 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24798325/}} * {{cite journal |last1=Jensen-Jarolim |first1=Erika |last2=Turner |first2=Melissa C. |last3=Karagiannis |first3=Sophia N. |title=AllergoOncology: IgE- and IgG4-mediated immune mechanisms linking allergy with cancer and their translational implications |journal=Journal of Allergy and Clinical Immunology |year=2017 |volume=140 |issue=4 |pages=982–984 |doi=10.1016/j.jaci.2017.04.034 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28526623/}} * {{cite journal |last1=Untersmayr |first1=E. |last2=Diesner |first2=S. C. |last3=Brunner |first3=R. |last4=Knittelfelder |first4=R. |last5=Bakker |first5=M. J. |last6=Jensen-Jarolim |first6=E. |title=Microbiota in allergy and cancer: a closer look |journal=Allergy |year=2019 |volume=74 |issue=10 |pages=1887–1893 |doi=10.1111/all.13793 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6563061/}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jensen-Jarolim, Erika}} [[Kategorija:Austrijski naučnici]] [[Kategorija:Biografije, Beč]] [[Kategorija:Živi ljudi]] i973w9gfnftmwktbg1umis0tssenybf 0 532925 3831064 3824159 2026-04-18T11:31:21Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831064 wikitext text/x-wiki [[Slika:Palmitoyl coenzyme A.svg|thumb|right|280px| Hemijska struktura [[palmitoil-CoA]], masnog acil-CoA estera]] '''Masni acil-CoA esteri''' su derivati [[masne kiseline|masnih kiselina]], formirani od jedne [[masne kiseline]], 3'-fosfo-[[Adenozin-monofosfat|AMP]] vezanog za [[fosforilacija|fosforiliranu]] [[pantotenska kiselina|pantotensku kiselinu]] (vitamin B₅) i [[cisteamin]]. Acil-CoA esteri dugog lanca su supstrati za niz važnih enzimskih reakcija i imaju centralnu ulogu u regulaciji [[metabolizam|metabolizma]] kao [[alosterini regulator]]i nekoliko [[enzim]]a. Da bi učestvovale u specifičnim metaboličkim procesima, [[masne kiseline]] moraju se prvo aktivirati spajanjem u [[tioester]]sku vezu (R-CO-SCoA) sa [[-SH grupa|–SH-grupom]] [[koenzim A|koenzima A]], gdje je R masni ugljikov lanac. Tio[[esterska veza]] je veza visoke energije.<ref name=":0">{{Citation |last1=Talley |first1=Jacob T. |title=Biochemistry, Fatty Acid Oxidation |date=2024 |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK556002/ |access-date=28. 5. 2024 |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=32310462 |last2=Mohiuddin |first2=Shamim S.}}</ref> Reakcija aktivacije se normalno odvija u [[endoplazmatskom retikulumu]] ili vanjskoj [[mitohondrijska membrana|mitohondrijskoj membrani]]. Ovo je reakcija koja zahtijeva [[adenozin-trifosfat]] (ATP) sa [[masna acil-CoA sintaza|masnom acil-CoA sintazom]] (CoASH), dajući [[adenozin-monofosfat]] (AMP) i [[pirofosfat]] (Ppi).<ref name=":1">{{Cite web |title=Fatty Acids -- Overview |url=https://library.med.utah.edu/NetBiochem/FattyAcids/8_1.html |access-date=28. 5. 2024 |website=library.med.utah.edu |pages=1–4}}</ref> :R-COOH + CoASH + ATP <math>\rightleftharpoons</math> R-CO-SCoA + AMP + PPi Različiti [[enzimi]] su specifični za [[masne kiseline]] različite dužine lanca. Zatim se acil-CoA esteri transportuju u [[mitohondrije]].<ref name=":0"/> Pretvaraju se u [[masni acil-karnitin]] pomoću [[karnitin-aciltransferaza I|karnitin-aciltransferaze I]], enzima [[unutrašnji listić|unutrašnjeg listića]] [[vanjska mitohondrijska membrana|vanjske mitohondrijske membrane]]. Masni acil.karnitin se zatim transportuje pomoću [[Antiporter|antiporttra]] u zamjenu za slobodni [[karnitin]] na unutrašnju površinu [[unutrašnja mitohondrijska membrana|unutrašnje mitohondrijske membrane]]. Tamo [[karnitin-aciltransferaza II]] obrće proces, proizvodeći masni acil-CoA i karnitin.<ref name=":1"/> Ovaj mehanizam prebacivanja je potreban samo za [[masne kiseline]] dužeg lanca. Jednom kada se nađu unutar [[mitohondrijski matriks|mitohondrijskog matriksa]], derivati masnih acil-CoA se degradiraju nizom reakcija koje oslobađaju acetil-CoA i dovode do proizvodnje [[NADH]] i [[FADH2]]. Postoje četiri koraka u putu [[beta-oksidacija|beta-oksidacije]] masnih kiselina; oksidacija, hidratacija, oksidacija i [[tioliza]].<ref name=":0"/> Potrebno je sedam krugova ovog puta da bi se degradirao [[palmitat]] (C16 masna kiselina).<ref>{{Cite web |title=KEGG PATHWAY: Fatty acid biosynthesis - Reference pathway |url=https://www.kegg.jp/entry/map00061 |access-date=28. 5. 2024 |website=www.kegg.jp}}</ref> ==Primjeri== * Esteri zasićenih masnih kiselina ravnog lanca ** [[Propionil-CoA]] ** [[Butiril-CoA]] ** [[Oktanoil-CoA]] ** [[Palmitoil-CoA]] ** [[Stearoil-CoA]] * Esteri zasićenih masnih kiselina razgranatog lanca ** [[Izobutiril-CoA]] ** [[Izovaleril-CoA]] ** [[2-Metilbutiril-CoA]] ** [[Fitanoil-CoA]] ==Reference== {{Reflist}} [[Kategorija:Masne kiseline]] [[Kategorija:Mitohondrijski proteini]] rzrbc6ttol2qy2rtxxl45eezmfuj4j7 0 532926 3831063 3824157 2026-04-18T11:31:20Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Niki Moutsopoulos | izvorno_ime = Νίκη Μουτσόπουλος | jezik_izvornog_imena = el | mjesto_rođenja = | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države]] | polje = [[oralna imunologija]], [[parodontologija]], [[imunologija]] | radna_institucija = [[Nacionalni instituti za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država]]<br>[[Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti]]<br>[[Nacionalni institut za dentalna i kraniofacijalna istraživanja]] | alma_mater = [[Aristotelov univerzitet u Solunu]]<br>[[Univerzitet Maryland]] | poznat_po = istraživanja oralno-sluznične barijere, [[periodontitis]]a i imuniteta domaćin–mikrobiom | nagrade = članica Henry Kunkel Society (2022)<ref name="NIAIDBio">{{cite web |title=Niki M. Moutsopoulos, D.D.S., Ph.D. |url=https://www.niaid.nih.gov/research/niki-m-moutsopoulos-dds-phd-human-barrier-immunity-section |website=National Institute of Allergy and Infectious Diseases |date=20. 2. 2025 |access-date=4. 4. 2026}}</ref><br>članica National Academy of Medicine (2024)<ref name="NIAIDBio"/><ref name="NAM2024">{{cite web |title=National Academy of Medicine Elects 100 New Members |url=https://nam.edu/programs/membership/election-of-new-members/ |website=National Academy of Medicine |date=21. 10. 2024 |access-date=4. 4. 2026}}</ref> }} '''Niki Moutsopoulos''' ({{jez-el|Νίκη Μουτσόπουλος}}) grčka je [[parodontologija|parodontologinja]] i [[imunologija|imunologinja]] koja djeluje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Povezana je s [[Nacionalni instituti za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnim institutima za zdravlje]] (NIH), gdje vodi istraživanja usmjerena na imunitet oralne sluznice, interakcije domaćina i mikrobioma te upalne bolesti usne šupljine, posebno [[periodontitis]].<ref name="NIAIDBio"/><ref name="NIDCRBio">{{cite web |title=Niki Moutsopoulos, D.D.S., Ph.D. |url=https://www.nidcr.nih.gov/research/conducted-at-nidcr/investigators/niki-moutsopoulos |website=National Institute of Dental and Craniofacial Research |access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Obrazovanje i karijera == Diplomu doktora dentalne medicine stekla je 1998. na [[Aristotelov univerzitet u Solunu|Aristotelovom univerzitetu u Solunu]]. Specijalizaciju iz parodontologije završila je na [[Univerzitet Maryland|Univerzitetu Maryland]], gdje je također doktorirala iz imunologije radeći u laboratoriji unutar NIH-ovog [[Nacionalni institut za dentalna i kraniofacijalna istraživanja|Nacionalnog instituta za dentalna i kraniofacijalna istraživanja]].<ref name="IRP">{{cite web |title=Niki M. Moutsopoulos, D.D.S., Ph.D. |url=https://irp.nih.gov/pi/niki-m-moutsopoulos |website=NIH Intramural Research Program |date=25. 11. 2024 |access-date=4. 4. 2026}}</ref> U okviru NIH-a razvila je kliničko-translacijski istraživački program posvećen oralnoj barijernoj imunosti. Prema službenim biografijama, bila je povezana i s NIDCR-om i s [[Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti|NIAID-om]], gdje vodi laboratorijske cjeline posvećene imunosti domaćina i mikrobiomu te imunosti na mukoznim barijerama.<ref name="NIAIDBio"/><ref name="IRP"/> == Naučni rad == Istraživački rad Niki Moutsopoulos fokusiran je na oralnu sluznicu kao mjesto stalnog kontakta između organizma, hrane, udahnutih čestica i [[mikrobiota|mikrobiote]]. U tom okviru proučava kako se održava ravnoteža između tolerancije prema neškodljivim antigenima i zaštitnog upalnog odgovora prema patogenima.<ref name="NIAIDBio"/><ref name="NIDCRBio"/> Posebno je poznata po radovima o [[periodontitis]]u kao modelu hronične upale oralne sluznice. U preglednom radu o tkivno specifičnom imunitetu na oralnoj mukoznoj barijeri prikazala je kako lokalni imuni pejzaž gingive utiče na nastanak i održavanje oralnih upalnih bolesti.<ref name="OralBarrier">{{cite journal |last1=Moutsopoulos |first1=Niki M. |last2=Konkel |first2=Joanne E. |title=Tissue-Specific Immunity at the Oral Mucosal Barrier |journal=Trends in Immunology |year=2018 |volume=39 |issue=4 |pages=276–287 |doi=10.1016/j.it.2017.08.005 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28923364/}}</ref> U kliničkim i translacijskim studijama bavila se i rijetkim imunološkim sindromima koji pogađaju usnu šupljinu. Jedna od takvih studija analizirala je subgingivalne mikrobne zajednice kod pacijenata s leukocitnom adhezijskom deficijencijom i njihovu ulogu u patogenezi teškog periodontitisa.<ref name="LADstudy">{{cite journal |last1=Moutsopoulos |first1=Niki M. |last2=Konkel |first2=Joanne |last3=Sarmadi |first3=Marjan |title=Subgingival microbial communities in Leukocyte Adhesion Deficiency and their relationship with local immunopathology |journal=PLoS Pathogens |year=2015 |volume=11 |issue=3 |pages=e1004698 |doi=10.1371/journal.ppat.1004698 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25741691/}}</ref> Noviji radovi njene grupe usmjereni su na ćelijske i citokinske mehanizme oralne imunopatologije. U radu objavljenom 2024. pokazano je da epitelno porijeklom [[interleukin 23|interleukin-23]] ima važnu ulogu u nastanku oralne mukozne upale.<ref name="IL23">{{cite journal |last1=Kim |first1=Tae Sung |last2=Moutsopoulos |first2=Niki M. |title=Epithelial-derived interleukin-23 promotes oral mucosal immunopathology |journal=Immunity |year=2024 |volume=57 |issue=4 |pages=859–875.e11 |doi=10.1016/j.immuni.2024.02.010 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38513665/}}</ref> == Priznanja == Moutsopoulos je 2022. izabrana u Henry Kunkel Society, a 2024. u [[National Academy of Medicine]].<ref name="NIAIDBio"/><ref name="NAM2024"/> Ta priznanja odražavaju njen doprinos savremenoj oralnoj imunologiji i kliničko-translacijskim istraživanjima mukoznih barijera.<ref name="IRP"/> == Odabrani radovi == * {{cite journal |last1=Moutsopoulos |first1=Niki M. |last2=Konkel |first2=Joanne E. |title=Tissue-Specific Immunity at the Oral Mucosal Barrier |journal=Trends in Immunology |year=2018 |volume=39 |issue=4 |pages=276–287 |doi=10.1016/j.it.2017.08.005 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28923364/}} * {{cite journal |last1=Moutsopoulos |first1=Niki M. |last2=Konkel |first2=Joanne |last3=Sarmadi |first3=Marjan |title=Subgingival microbial communities in Leukocyte Adhesion Deficiency and their relationship with local immunopathology |journal=PLoS Pathogens |year=2015 |volume=11 |issue=3 |pages=e1004698 |doi=10.1371/journal.ppat.1004698 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25741691/}} * {{cite journal |last1=Williams |first1=David W. |last2=Moutsopoulos |first2=Niki M. |title=Human oral mucosa cell atlas reveals a stromal-neutrophil axis regulating tissue immunity |journal=Cell |year=2021 |volume=184 |issue=15 |pages=4090–4104.e15 |doi=10.1016/j.cell.2021.05.013 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34129837/}} * {{cite journal |last1=Kim |first1=Tae Sung |last2=Moutsopoulos |first2=Niki M. |title=Epithelial-derived interleukin-23 promotes oral mucosal immunopathology |journal=Immunity |year=2024 |volume=57 |issue=4 |pages=859–875.e11 |doi=10.1016/j.immuni.2024.02.010 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38513665/}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Moutsopoulos, Niki}} [[Kategorija:Grčki naučnici]] [[Kategorija:Grčki ljekari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dqic1zdx7eye0a58vx65cduznuvxkgy 0 532927 3831062 3824206 2026-04-18T11:31:18Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831062 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Iwona Stroynowski | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1950|08|08}} | mjesto_rođenja = | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države]] | polje = [[imunologija]], [[molekularna biologija]], [[genetika]] | radna_institucija = [[Univerzitet Texas Southwestern Medical Center]]<br>[[Kalifornijski institut za tehnologiju]] | alma_mater = [[Univerzitet Stanford]] | poznat_po = istraživanja nekonvencionalnih [[MHC]] molekula klase Ib, posebno Qa-2, i njihove uloge u antivirusnom i antitumorskom imunitetu | nagrade = Ellison Medical Foundation Senior Scholar Award<ref name="Ellison">{{cite web |title=Iwona Stroynowski, Ph.D. |url=https://www.ellison-med-fn.org/emf_ssa_detail.jsp?award_id=129 |website=Ellison Medical Foundation |access-date=4. 4. 2026}}</ref> }} '''Iwona Stroynowski''' poljsko-američka je [[imunologija|imunologinja]] i [[Molekularna biologija|molekularna biologinja]], najpoznatija po istraživanjima nekonvencionalnih molekula [[glavni kompleks histokompatibilnosti|glavnog kompleksa histokompatibilnosti]] (MHC) klase Ib i njihovoj ulozi u imunološkoj odbrani. Dugo je djelovala kao profesorica u Odjelu za imunologiju i [[Mikrobiologija|mikrobiologiju]] pri [[Univerzitet Texas Southwestern Medical Center|Univerzitetu Texas Southwestern Medical Center]] u [[Dallas]]u.<ref name="UTSWLab">{{cite web |title=Immunology - Stroynowski Lab |url=https://utsouthwestern.elsevierpure.com/en/organisations/immunology-stroynowski-lab-2/ |website=UT Southwestern Medical Center |access-date=4. 4. 2026}}</ref><ref name="UTSWProf">{{cite web |title=STARS Presentations 2011–2013 |url=https://www.utsouthwestern.edu/education/programs/stars/resources/presentations/11-13.html |website=UT Southwestern Medical Center |access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Obrazovanje i karijera == Doktorirala je 1979. na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]].<ref name="UTSWCatalog">{{cite web |title=Graduate School Catalog 2017–2018 |url=https://utsouthwestern.smartcatalogiq.com/-/media/institution/university-of-texas-southwestern-medical-center/archived-catalogs/2017-2018/Graduate%20School%20Catalog%202017-2018.pdf |website=UT Southwestern Medical Center |access-date=4. 4. 2026}}</ref> U ranijem dijelu karijere bila je povezana i s [[Kalifornijski institut za tehnologiju|Kalifornijskim institutom za tehnologiju]], a kasnije je izgradila istraživački program u [[Dallas]]u, gdje je radila kao profesorica imunologije i mikrobiologije.<ref name="UTSWProf"/><ref name="Caltech">{{cite web |title=Caltech Catalog 1989–1990 |url=https://campuspubs.library.caltech.edu/118/ |website=California Institute of Technology |access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Naučni rad == Istraživanja Iwone Stroynowski koncentrisana su na nekonvencionalne MHC molekule klase Ib, naročito na mišje Qa-2 [[Bjelančevine|proteine]]. Njeni radovi pomogli su razjašnjavanju njihove strukture, varijanti, ekspresije i imunoloških funkcija, čime je doprinijela širem razumijevanju urođene i stečene imunosti.<ref name="UTSWLab"/> U radu iz 1996. analizirala je više produkata gena Qa-2 i pitanje njihove funkcionalnosti, što je bilo važno za kasnija istraživanja ove grupe molekula.<ref name="Qa21996">{{cite journal |last1=Stroynowski |first1=Iwona |title=Multiple products of class Ib Qa-2 genes: which ones are functional? |journal=Research in Immunology |year=1996 |volume=147 |issue=3 |pages=179–187 |doi=10.1016/0923-2494(96)89619-6 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8876057/}}</ref> Kasniji radovi njene grupe pokazali su da Qa-2 može učestvovati u selekciji specifičnih intraepitelnih [[T-limfocit]]a crijeva, čime je povezala nekonvencionalni MHC s razvojem mukoznog imuniteta.<ref name="Qa2IEL">{{cite journal |last1=Das |first1=G. |last2=Shumnanievich |first2=I. |last3=Gallagher |first3=M. |last4=Stroynowski |first4=I. |title=Qa-2-dependent selection of CD8α/α T cell receptor α/β+ cells in murine intestinal intraepithelial lymphocytes |journal=Journal of Experimental Medicine |year=2000 |volume=192 |issue=10 |pages=1521–1528 |doi=10.1084/jem.192.10.1521 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2193183/}}</ref> Daljnja istraživanja pokazala su i da Qa-2 ima neobično široku sposobnost prezentacije peptida, što je ovu molekulu učinilo važnim modelom za proučavanje nekonvencionalne [[antigen]]e prezentacije.<ref name="PromiscuousQa2">{{cite journal |last1=He |first1=Xiangqun |last2=Tabaczewski |first2=Piotr |last3=Ho |first3=Jian |last4=Stroynowski |first4=Iwona |title=Promiscuous antigen presentation by the nonclassical MHC Ib Qa-2 molecule |journal=Journal of Immunology |year=2001 |volume=167 |issue=11 |pages=6231–6236 |doi=10.4049/jimmunol.167.11.6231 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11738047/}}</ref> Njena grupa zatim je pokazala da Qa-2 može imati i zaštitnu ulogu protiv [[NK ćelije|NK-ćelijske]] citolize [[tumor]]skih ćelija.<ref name="Qa2Tumor">{{cite journal |last1=Chiang |first1=E. Y. |last2=Stroynowski |first2=I. |title=The nonclassical major histocompatibility complex molecule Qa-2 protects tumor cells from NK cell- and lymphokine-activated killer cell-mediated cytolysis |journal=Journal of Immunology |year=2002 |volume=168 |issue=5 |pages=2200–2211 |doi=10.4049/jimmunol.168.5.2200 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11859106/}}</ref> U kasnijim radovima istraživala je i antivirusne odgovore ograničene MHC-om klase Ib. Jedan od tih radova donio je dokaz da Qa-2-restriktirani CD8 T-[[limfociti]] mogu doprinositi odbrani domaćina protiv poliomavirusne infekcije.<ref name="Qa2Virus">{{cite journal |last1=Swanson |first1=Paul A. |last2=Tabaczewski |first2=Piotr |last3=Kedl |first3=Ross M. |last4=Stroynowski |first4=Iwona |title=An MHC class Ib-restricted CD8 T cell response confers antiviral immunity |journal=Journal of Immunology |year=2008 |volume=180 |issue=10 |pages=6471–6479 |doi=10.4049/jimmunol.180.10.6471 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18541714/}}</ref> == Odabrani radovi == * {{cite journal |last1=Stroynowski |first1=Iwona |title=Multiple products of class Ib Qa-2 genes: which ones are functional? |journal=Research in Immunology |year=1996 |volume=147 |issue=3 |pages=179–187 |doi=10.1016/0923-2494(96)89619-6 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8876057/}} * {{cite journal |last1=Das |first1=G. |last2=Shumnanievich |first2=I. |last3=Gallagher |first3=M. |last4=Stroynowski |first4=I. |title=Qa-2-dependent selection of CD8α/α T cell receptor α/β+ cells in murine intestinal intraepithelial lymphocytes |journal=Journal of Experimental Medicine |year=2000 |volume=192 |issue=10 |pages=1521–1528 |doi=10.1084/jem.192.10.1521 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2193183/}} * {{cite journal |last1=He |first1=Xiangqun |last2=Tabaczewski |first2=Piotr |last3=Ho |first3=Jian |last4=Stroynowski |first4=Iwona |title=Promiscuous antigen presentation by the nonclassical MHC Ib Qa-2 molecule |journal=Journal of Immunology |year=2001 |volume=167 |issue=11 |pages=6231–6236 |doi=10.4049/jimmunol.167.11.6231 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11738047/}} * {{cite journal |last1=Chiang |first1=E. Y. |last2=Stroynowski |first2=I. |title=The nonclassical major histocompatibility complex molecule Qa-2 protects tumor cells from NK cell- and lymphokine-activated killer cell-mediated cytolysis |journal=Journal of Immunology |year=2002 |volume=168 |issue=5 |pages=2200–2211 |doi=10.4049/jimmunol.168.5.2200 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11859106/}} * {{cite journal |last1=Swanson |first1=Paul A. |last2=Tabaczewski |first2=Piotr |last3=Kedl |first3=Ross M. |last4=Stroynowski |first4=Iwona |title=An MHC class Ib-restricted CD8 T cell response confers antiviral immunity |journal=Journal of Immunology |year=2008 |volume=180 |issue=10 |pages=6471–6479 |doi=10.4049/jimmunol.180.10.6471 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18541714/}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Stroynowski, Iwona}} [[Kategorija:Poljski naučnici]] [[Kategorija:Poljski biolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1950.]] 20b3s5mghjkvxqhrvqnmyv8f87mtgzk 0 532928 3831061 3824170 2026-04-18T11:31:16Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831061 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Cistamin}} {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Cisteamin | Druga_imena = Mercaptamin, 2-Aminoetanetiol, ''β''-Merlaptoetilamin, 2-Merkaptoetilamin, dekarboksicistein, tioetanolamin, merkaptamin-bitartrat | Grupa = [[Masne kiseline]] | Trgovačka imena = Cystagon, Procysbi, Cystaran, ostala | ATC kodovi =Prefiks: A16<br>Sufiks: AA04 | CAS_registarski_broj = 60-23-1 | Dostupnost bez recepta = Ne | Strukturna formula = [[slika: Cysteamine-2D-skeletal.png|250px]] [[slika:Cysteamine 3D ball.png|250px]] | SMILES = C(CS)N | IUPAC ime = 2-Aminoetan-1-tiol | Sumarna formula =C₂H₇NS | Tačka topljenja = 95 do 97, topiv u vodi | Tačka ključanja = | Molarna masa = | Biološka raspoloživost = | Metabolizam = | Poluvrijeme eliminacije = | Izlučivanje = [[Bubreg|Mokraćom]]i [[znoj]]em | StdInChI = 1S/C2H7NS/c3-1-2-4/h4H,1-3H2<br>[[PubChem]]: 6058 }} '''Cisteamin''' je [[organosumporni spoj]] s formulom {{chem2|HSCH2CH2NH2}}. Bijela, vodotopiva čvrsta tvar, sadrži i [[amin (hemija)|aminsku]] i [[tiol]]nu [[funkcionalna grupa|funkcionalnu grupu]]. Često se koristi kao [[Soli|so]] [[amonij]]evog derivata [HSCH₂CH₂NH₃]^{+</sup >,<ref name="Reid">{{cite book | vauthors = Reid EE |title= Organic Chemistry of Bivalent Sulfur |volume= 1|year=1958 |publisher=Chemical Publishing Company, Inc. |location= New York|pages=398–399}}</ref> uključujući [[hidrohlorid]] i [[bitartrat]]. Drugi derivat je fosfocisteamin, {{chem2|H3NCH2CH2SPO3Na}}.<ref name=Besouw2013rev/><ref>{{cite journal |title=A study of the relative bioavailability of cysteamine hydrochloride, cysteamine bitartrate and phosphocysteamine in healthy adult male volunteers |journal=British Journal of Clinical Pharmacology |date=1999 |volume=47 |issue=1 |pages=49–52 |doi=10.1046/j.1365-2125.1999.00844.x |pmid=10073739 |pmc=2014194 | vauthors = Tennezé L, Daurat V, Tibi A, Chaumet-Riffaud P, Funck-Brentano C }}</ref> Međuprodukt [[pantetein]] razgrađuje se na cisteamin i [[pantotenska kiselina|pantotensku kiselinu]].<ref name=Besouw2013rev>{{cite journal | vauthors = Besouw M, Masereeuw R, van den Heuvel L, Levtchenko E | title = Cysteamine: an old drug with new potential | journal = Drug Discovery Today | volume = 18 | issue = 15–16 | pages = 785–792 | date = august 2013 | pmid = 23416144 | doi = 10.1016/j.drudis.2013.02.003}}</ref> [[biosinteza|Biosintetizira]] se kod sisara, uključujući ljude, razgradnjom [[koenzim A|koenzima A]]. To je biosintetski prethodnik [[neurotransmiter]]a [[hipotaurin]]a.<ref name="Besouw2013rev"/><ref>{{cite book |vauthors=Singer TP |veditors=Greenberg DM |title=Metabolic pathways: Metabolism of sulfur compounds |volume=7 |date=1975 |publisher=Academic Press |location=New York |isbn=9780323162081 |edition=3rd |chapter-url=https://books.google.com/books?id=2h-CyZzkPAwC&pg=PA545 |chapter=Oxidative Metabolism of Cysteine and Cystine |page=545 |access-date=11. 1. 2017 |archive-date=7. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210607203433/https://books.google.com/books?id=2h-CyZzkPAwC&pg=PA545 |url-status=live }}</ref> ==Medicinska upotreba== Kao lijek koji se prodaje pod robnim markama ''Procysbi'' ili ''Cystagon'', između ostalih, cisteamin je indiciran za liječenje [[cistinoza]], [[bolest skladištenja lizosoma|bolesti skladištenja lizosoma]] koju karakterizira abnormalno nakupljanje [[cistin]]a, oksidiranog dimera [[aminokiseline]] [[cistein]]a.<ref name="USlabelExtcapsules">{{cite web | title=Procysbi- cysteamine bitartrate capsule, delayed release pellets Procysbi- cysteamine bitartrate granule, delayed release | work = DailyMed | publisher = U.S. National Library of Medicine | date=9. 4. 2025 | url=https://dailymed.nlm.nih.gov/dailymed/drugInfo.cfm?setid=d3a3ec28-f746-463a-bb92-3bc8826db09e | access-date=25. 5. 2025}}</ref><ref name="=Procysbi EPAR">{{cite web | title=Procysbi EPAR | website=European Medicines Agency (EMA) | date=22. 9. 2023 | url=https://www.ema.europa.eu/en/medicines/human/EPAR/procysbi | access-date=25. 5. 2025}}</ref> Uklanja višak cistina koji se nakuplja u ćelijama ljudi s bolešću.<ref name="USlabelExtcapsules"/><ref name="=Procysbi EPAR"/> Cisteamin funkcioniše putem sljedeće hemijske reakcije pretvarajući disulfid cistin u rastvorljiviji [[mješani disulfid]] i [[cistein]], koji su oba rastvorljiviji od cistina: :{{chem2|(SCH2CH(NH3)CO2-)2 + HSCH2CH2NH2 -> H2NCH2CH2SSCH2CH(NH3)CO2- + HSCH2CH(NH3)CO2-}} Dostupan je oralno (kapsula i kapsula s produženim oslobađanjem) i u [[kapi za oći|kapljicama za oči]].<ref name=USlabelCapsules>{{cite web | title=Cystagon- cysteamine bitartrate capsule | website=DailyMed | date=29. 1. 2019 | url=https://dailymed.nlm.nih.gov/dailymed/drugInfo.cfm?setid=f495b76d-96c6-48e5-8fa3-30a4336628eb | access-date=27. 4. 2020 | archive-date=25. 3. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210325054850/https://dailymed.nlm.nih.gov/dailymed/drugInfo.cfm?setid=f495b76d-96c6-48e5-8fa3-30a4336628eb | url-status=live }}</ref><ref name=USlabelEye>{{cite web | title=Cystaran- cysteamine hydrochloride solution | website=DailyMed | date=22. 11. 2019 | url=https://dailymed.nlm.nih.gov/dailymed/drugInfo.cfm?setid=b98ee838-ed23-42a9-93b5-72579e490fba | access-date=27. 4. 2020 | archive-date=24. 3. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210324215617/https://dailymed.nlm.nih.gov/dailymed/drugInfo.cfm?setid=b98ee838-ed23-42a9-93b5-72579e490fba | url-status=live }}</ref><ref name="Cystadrops EPAR">{{cite web | title=Cystadrops EPAR | website=European Medicines Agency | date=22. 2. 2017 | url=https://www.ema.europa.eu/en/medicines/human/EPAR/cystadrops | access-date=27. 4. 2020 | archive-date=4. 8. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200804152527/https://www.ema.europa.eu/en/medicines/human/EPAR/cystadrops | url-status=live}}</ref> Kada se primjenjuje lokalno, može [[Izbjeljivanje kože|posvijetliti kožu]] potamnjelu usljed postinflamatorne [[hiperpigmentacija|hiperpigmentacije]], izlaganja suncu ili [[melazma|melazme]].<ref>{{cite journal| vauthors = Hsu C, Mahdi H, Pourahmadi M, Ahmadi S |date=april 2013|title=Cysteamine cream as a new skin depigmenting product | journal = Journal of the American Academy of Dermatology |volume=68 |issue=4 |pages=AB189 |doi=10.1016/j.jaad.2012.12.781|url=https://www.jaad.org/article/S0190-9622(12)02060-9/fulltext|access-date=10. 10. 2021|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite web |title=Cysteamine cream |work=DermNet NZ |url=https://dermnetnz.org/topics/cysteamine-cream/ |access-date=29. 6. 2021 |archive-date=29. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210629033843/https://dermnetnz.org/topics/cysteamine-cream/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Grimes PE, Ijaz S, Nashawati R, Kwak D | title = New oral and topical approaches for the treatment of melasma | journal = International Journal of Women's Dermatology | volume = 5 | issue = 1 | pages = 30–36 | date = februar 2019 | pmid = 30809577 | pmc = 6374710 | doi = 10.1016/j.ijwd.2018.09.004 }}</ref> == Neželjeni efekti== Na etiketi za oralne formulacije cisteamina nalaze se upozorenja o simptomima sličnim [[Ehlers-Danlosov sindrom|Ehlers-Danlosovom sindromu]], teškim kožnim osipima, čirima ili krvarenju u želucu i crijevima, simptomima [[CNS|centralnog nervnog sistema]], uključujući [[epilepsijski napad|napadaje]], letargiju, pospanost, depresiju i [[encefalopatija|encefalopatiju]], [[leukopenija|nizak nivo bijelih krvnih zrnaca]], [[povišena alkalna fosfataza povišenu alkalnu fosfatazu]] i [[idiopatska intrakranijalna hipertenzija|idiopatsku intrakranijalnu hipertenziju]] koji mogu uzrokovati glavobolju, tinitus, vrtoglavicu, mučninu, dvostruki ili zamagljen vid, gubitak vida i bol iza oka ili bol pri pokretu oka.<ref name="USlabelExtcapsules" /><ref name="=Procysbi EPAR"/> Dodatni neželjeni efekti oralnog cisteamina uključuju loš zadah, miris kože, [[povraćanje]], [[mučnina|mučninu]], bol u želucu, [[dijareja|dijareju]] i gubitak apetita.<ref name="USlabelExtcapsules" /><ref name="=Procysbi EPAR"/> Kod kapi za oči, najčešći neželjeni efekti su osjetljivost na svjetlost, crvenilo i bol u oku, [[glavobolja]] i defekti vidnog polja.<ref name=USlabelEye/><ref name="=Procysbi EPAR"/> == Interakcije == Ne postoje interakcije lijekova za obične kapsule ili kapi za oči,<ref name=USlabelCapsules/><ref name=USlabelEye/>, ali kapsule s produženim oslobađanjem ne treba uzimati s lijekovima koji utiču na želučanu kiselinu poput [[inhibitor protonske pumpe|inhibitora protonske pumpe]] ili s [[alkohol]]om, jer mogu uzrokovati prebrzo oslobađanje lijeka.<ref name=USlabelExtcapsules/> Ne inhibira nijedan enzim [[citohrom P450]].<ref name=USlabelExtcapsules/> ==Farmakologija== Osobe s [[cistinoza|cistinozom]] nemaju funkcionalni transporter (cistinozin) koji prenosi cistin iz [[lizosom]]a u [[citosol]]. To na kraju dovodi do nakupljanja [[cistin]]a u lizosomima, gdje kristalizira i oštećuje ćelije.<ref name="GeneReviews">{{cite book | vauthors = Nesterova G, Gahl WA | veditors = Adam MP, Ardinger HH, Pagon RA, Wallace SE, Bean LJ, Stephens K, Amemiya A | chapter = Cystinosis | chapter-url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1400/ | title = GeneReviews | publisher = University of Washington | location = Seattle WA | pmid = 20301574 | date = 6. 10. 2016 | access-date = 11. 1. 2017 | archive-date = 5. 4. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110405074013/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1400/ | url-status = live }}</ref> Cisteamin ulazi u lizosome i pretvara cistin u [[cistein]] i miješani disulfid cisteina i cisteamina, koji oba mogu izaći iz lizosoma.<ref name=USlabelExtcapsules/><ref name="=Procysbi EPAR"/> Cisteamin također podstiče transport L-cisteina u ćelije.<ref name=USlabelExtcapsules/><ref name="=Procysbi EPAR"/> ==Historija== Terapijski učinak cisteamina na cistinozu zabilježen je 1950-ih. Cisteamin je odobren kao lijek za cistinozu u SAD-u 1994.<ref name=USlabelExtcapsules/> Oblik s produženim oslobađanjem odobren je 2013.<ref name=NYT2013>{{cite news| vauthors = Pollack A |title=F.D.A. Approves Raptor Drug for Form of Cystinosis|url=https://www.nytimes.com/2013/05/01/business/fda-approves-raptor-drug-for-form-of-cystinosis.html|work=The New York Times|date=30. 4. 2013|access-date=26. 2. 2017|archive-date=10. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210910154630/https://www.nytimes.com/2013/05/01/business/fda-approves-raptor-drug-for-form-of-cystinosis.html|url-status=live}}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Ostali proizvodi za probavni trakt i metabolizam}} {{Portal| Medicina}} {{Authority control}} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Oftalmologija]] [[Kategorija:Lijekovi za rijetke bolesti]] [[Kategorija:Tioli]] 8zaywdmv7t1a9ozeij2ht7x9c6vzce8 0 532933 3831060 3824271 2026-04-18T11:31:14Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831060 wikitext text/x-wiki '''Književna nagrada ''Naji Naaman''''' (engl. ''Naji Naaman Literary Prize'') jest međunarodna književna nagrada koju, počev od 2002. godine, svakog ljeta dodjeljuju Fondacija za kulturu ''Naji Naaman,'' Kuća kulture ''Naaman'' i Izdavačka kuća ''Naaman'' u gradu Džuniju, desetak kilometara sjeverno od [[Bejrut]]a. To je najveće međunarodno književno priznanje koje se u [[Liban]]u dodjeljuje autorima iz čitavog svijeta koji pišu na svim svjetskim jezicima. Nagrada se dodjeljuje piscima najostvarenijih književnih djela u sadržaju i stilu, s ciljem oživljavanja i razvoja ljudskih vrijednosti. Nagrađeni uradci objavljuju se svake godine u Godišnjoj knjizi nagrada, koju objavljuje Fondacija za kulturu ''Naji Naaman'', a laureati dobijaju Povelje kao i status počasnih članova Kuće kulture ''Naaman'' (Maison Naaman pour la Culture)<ref>{{Cite web|url=https://www.najinaaman.org/page5.html|title=Literary prizes|website=www.najinaaman.org|access-date=5. 4. 2026}}</ref> [[Datoteka:Premio-naji-naaman-2023-.jpg|mini|Povelja Međunarodne nagrade za književnost ''Naji Naaman'']] == Dobitnici iz BiH, Hrvatske i Srbije == Među inim u protekle dvije decenije iz Bosne i Hercegovine Književnu nagradu ''Naji Naaman'' dobila je francusko-bosanska spisateljica [[Jasna Šamić]], Ekrem Macić; iz Hrvatske akademik HAZU [[Dražen Katunarić]], te Dražen Jergović, [[Olga Lalić Krowicka]]; iz Srbije Radovan Vlahović, Obren Ristić, Verica Tadić, [[Aleksa Đukanović]] i drugi.<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.tacno.net/kultura/olga-lalic-krowicka-dobitnica-naamanove-literarne-nagrade/|title=Olga Lalić Krowicka dobitnica Naamanove literarne nagrade|website=Tacno.net|language=hr-HR|access-date=5. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zurnal.info/clanak/ekrem-macic-zivimo-satiru-ali-to-predugo-traje/17083|title=PRIZNANJE NADŽI NAMAN: Ekrem Macić: Živimo satiru, ali to predugo traje|date=13. 6. 2013|website=Žurnal|language=bs|access-date=5. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.culturenet.hr/hrvatski-humorist-i-satiricar-drazen-jergovic-dobitnik-je-prestiznog-svjetskog-literarnog-priznanja-naji-naaman/222500|title=Culturenet.hr - Hrvatski humorist i satiričar Dražen Jergović dobitnik je prestižnog svjetskog literarnog priznanja 'Naji Naaman'|website=www.culturenet.hr|access-date=5. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/rts/dijaspora/vesti/3163466/knjizevnici-iz-srbije-ugledna-nagrada-u-libanu.html|title=Književnici iz Srbije ugledna nagrada u Libanu|website=РТС|language=sr|access-date=5. 4. 2026}}</ref> == Reference == 77cf5al1y643vgaw59dhgunm1963lbg 0 532934 3831059 3830019 2026-04-18T11:31:12Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831059 wikitext text/x-wiki U [[Fizika kondenzovane materije|fizici kondenzovane materije]], '''Bose-Einsteinov kondenzat''' ('''BEC''') je [[Agregatno stanje|stanje materije]] koje se obično formira kada se [[Plin|gas]] [[bozon]]a vrlo niskih [[Gustoća|gustina]] ohladi na [[Temperatura|temperature]] vrlo bliske [[Apsolutna nula|apsolutnoj nuli]], tj {{Convert|0|K|C F}} . Pod takvim uslovima, veliki udio bozona zauzima najniže kvantno stanje, pri kojem mikroskopski [[Kvantna mehanika|kvantno-mehanički]] fenomeni, posebno [[Interferencija talasa|interferencija talasne funkcije]], postaju [[Makroskopski kvantni fenomeni|makroskopski]] očigledni. Općenitije, ''kondenzacija'' se odnosi na pojavu makroskopske popunjenosti jednog ili više stanja: na primjer, u [[BCS teorija|BCS teoriji]], superprovodnik je kondenzat [[Cooperovi parovi|Cooperovih parova]].<ref>{{Cite book|last=Leggett|first=Anthony J.|title=Quantum liquids: Bose condensation and Cooper pairing in condensed-matter systems|date=2022|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-285694-4|edition=First published in paperback|location=Oxford}}</ref> Kao takva, kondenzacija se može povezati s [[Fazni prelaz|faznim prelazom]], a makroskopska popunjenost stanja je [[Fazni prelaz|parametar reda]].   {{Preuređivanje sekcija}} {| class="wikitable sidebar sidebar-collapse nomobile nowraplinks hlist" role="navigation" ! class="sidebar-title" |Fizika kondenzovane materije |- ! {| class="sidebar sidebar-collapse nomobile nowraplinks hlist" role="navigation" | class="sidebar-image" |[[Datoteka:QuantumPhaseTransition.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:QuantumPhaseTransition.svg|mini]] |} |} [[Datoteka:Bose-Einstein_Condensation.ogv|mini|Ilustracija Bose-Einsteinove kondenzacije: kako se temperatura ansambla bozona smanjuje, preklapanje između talasnih funkcija čestica se povećava kako se termalna de Broglieova talasna dužina povećava. U jednom trenutku, kada preklapanje postane značajno, makroskopski broj čestica se kondenzuje u osnovno stanje.]] Istraživači su 2020. godine izvijestili o razvoju [[Superprovodljivost|superprovodljivog]] BEC-a i da se čini da postoji "glatki prijelaz između" BEC i [[BCS teorija|Bardeen-Cooper-Shriefferovih]] režima.<ref>{{Cite news|title=Researchers demonstrate a superconductor previously thought impossible|url=https://phys.org/news/2020-11-superconductor-previously-thought-impossible.html|access-date=8. 12. 2020|work=phys.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hashimoto|first=Takahiro|last2=Ota|first2=Yuichi|last3=Tsuzuki|first3=Akihiro|last4=Nagashima|first4=Tsubaki|last5=Fukushima|first5=Akiko|last6=Kasahara|first6=Shigeru|last7=Matsuda|first7=Yuji|last8=Matsuura|first8=Kohei|last9=Mizukami|first9=Yuta|date=1. 11. 2020|title=Bose–Einstein condensation superconductivity induced by disappearance of the nematic state|url=|journal=Science Advances|language=en|volume=6|issue=45|bibcode=2020SciA....6.9052H|doi=10.1126/sciadv.abb9052|issn=2375-2548|pmc=7673702|pmid=33158862}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi== * {{cite journal |author=F. London |year=1938 |title=The λ-Phenomenon of liquid Helium and the Bose–Einstein degeneracy |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1938-04-09_141_3571/page/642 |journal=Nature |volume=141 |issue=3571 |pages=643–644 |bibcode=1938Natur.141..643L |doi=10.1038/141643a0|s2cid=4143290 }}</ref> * {{cite journal |author1=J. Klaers |author2=J. Schmitt |author3=F. Vewinger |author4=M. Weitz |name-list-style=amp |title=Bose–Einstein condensation of photons in an optical microcavity/year 2010 |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-11-25_468_7323/page/544 |journal=Nature |year=2010 |volume=468 |issue=7323 |pages=545–548 |arxiv=1007.4088 |bibcode=2010Natur.468..545K |doi=10.1038/nature09567 |pmid=21107426|s2cid=4349640 }} * {{cite journal |author1=T. K. Hakala* |author2=A. J. Moilanen* |author3=A. I. Väkeväinen |author4=R. Guo |author5=J.-P. Martikainen |author6=K. S. Daskalakis |author7=H. T. Rekola |author8=A. Julku |author9=P. Törmä |name-list-style=amp |title=Bose–Einstein condensation in a plasmonic lattice/year 2018 |journal=Nature Physics |year=2018 |volume=14 |pages=739–744 |arxiv=1706.01528 |doi=10.1038/s41567-018-0109-9 }} * {{cite journal |author1=A. I. Väkeväinen |author2=A. J. Moilanen |author3=M. Necada |author4=T. K. Hakala |author5=K. S. Daskalakis |author6=P. Törmä |name-list-style=amp |title=Sub-picosecond thermalization dynamics in condensation of strongly coupled lattice plasmons/year 2020 |journal=Nature Communications |year=2020 |volume=11 |issue=3139 |page=3139 |arxiv=1905.07609v2 |doi=10.1038/s41467-020-16906-1 |pmid=32561728 |pmc=7305221 }} * {{cite journal |author1=A. J. Moilanen |author2=K. S. Daskalakis |author3=J. M. Taskinen |author4=P. Törmä |name-list-style=amp |title=Spatial and Temporal Coherence in Strongly Coupled Plasmonic Bose-Einstein Condensates/year 2021 |journal=Physical Review Letters |year=2021 |volume=127 |article-number=255301 |arxiv=2103.10397 |doi=10.1103/PhysRevLett.127.255301 |pmid=35029458 }} * {{cite journal |author=N. N. Bogoliubov |date=1947 |title=On the theory of superfluidity |journal=J. Phys. (USSR) |volume=11 |page=23}}</ref> <ref name=Schick:1971> {{cite journal |author=M. Schick |year=1971 |title=Two-dimensional system of hard-core bosons |journal=Phys. Rev. A |volume=3 |issue=3 |pages=1067–1073 |bibcode=1971PhRvA...3.1067S |doi=10.1103/PhysRevA.3.1067}} * {{cite journal |author1=E. Kolomeisky |author2=J. Straley |year=1992 |title=Renormalization-group analysis of the ground-state properties of dilute Bose systems in d spatial dimensions |journal=Phys. Rev. B |volume=46 |issue=18 |pages=11749–11756 |bibcode=1992PhRvB..4611749K |doi=10.1103/PhysRevB.46.11749 |pmid=10003067}} * {{cite journal |author1=E. B. Kolomeisky |author2=T. J. Newman |author3=J. P. Straley |author4=X. Qi |name-list-style=amp |year=2000 |title=Low-dimensional Bose liquids: Beyond the Gross-Pitaevskii approximation |journal=Phys. Rev. Lett. |volume=85 |issue=6 |pages=1146–1149 |arxiv=cond-mat/0002282 |bibcode=2000PhRvL..85.1146K |doi=10.1103/PhysRevLett.85.1146 |pmid=10991498|s2cid=119520235 }} * {{cite journal |author1=S. Chui |author2=V. Ryzhov |year=2004 |title=Collapse transition in mixtures of bosons and fermions |journal=Phys. Rev. A |volume=69 |issue=4 |article-number=043607 |bibcode=2004PhRvA..69d3607C |doi=10.1103/PhysRevA.69.043607|arxiv=cond-mat/0211411|s2cid=116354202 }} {{Agregatna stanja}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Članci s videoklipovima]] [[Kategorija:Agregatna stanja]] [[Kategorija:Fizika kondenzovane materije]] [[Kategorija:Albert Einstein]] giel449nhg4alow7va3o62fdolnsla1 0 532936 3831058 3824255 2026-04-18T11:31:11Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831058 wikitext text/x-wiki [[slika:Lewis bases and acids.jpg|thumb|Lewisove baze i kiseline.]] U [[hemija|hemiji]], '''slobodna baza''' ('''slobodne baze''') je termin za neutralni oblik [[amini|amina]] ili druge [[Lewisove baze]]. Termin se koristi u farmaceutskoj industriji za razliku od formulacija na bazi [[soli]] poput [[hidrohlorid]]a. Amin je često [[alkaloid]], kao što su [[nikotin]], [[morfin]] i [[efedrin]], ili njihovi derivati. Kolokvijalno, "slobodno baziranje" također znači tretman soli ili drugih formulacija kako bi se pretvorile u oblik slobodne baze, posebno za [[rekreativna droga|rekreativne droge]]. == Svojstva == Neki [[alkaloid]]i su stabilniji kao ionske soli nego kao slobodne baze. [[Soli]] obično pokazuju veću rastvorljivost u vodi. Uobičajeni [[antiioni]] uključuju [[hlorid]], [[bromid]], [[sulfat]], [[fosfat]], [[nitrat]], [[acetat]], [[oksalat]], [[citrat]] i [[tartarat]]. Aminske soli nastale iz [[kiselo-bazna reakcija|kiselo-bazne reakcije]] sa [[hlorovodik|hlorovodoničnom kiselinom]] poznate su kao [[hidrohlorid]]i. Naprimjer, uporedite slobodnu bazu [[hidroksilamin]] (NH₂OH) sa [[soli]] [[hidroksilamin- hidrohlorid]]a (NH₃OH⁺ Cl⁻). ==Slobodno baziranje== [[Kokain-hidrohlorid]] ("kokain u prahu") se ne može pušiti; razgrađuje se na visokim temperaturama koje nastaju [[pušenje]]]m. S druge strane, [[kokain]]] u slobodnoj bazi ima tačku topljenja od 98&nbsp;°C i [[Isparljivu organski spoj|isparljivo]] je na temperaturama iznad 90&nbsp;°C, te se stoga aktivno puši. Nakon udisanja, alkaloid se apsorbira u [[krvotok]] i brzo se transportuje kroz tijelo. Međutim, budući da je krv puferirana [[karbonat]]om pri fiziološkom [[pH]] (blizu 7,4), amini u slobodnoj bazi će se brzo pretvoriti natrag u kiseli oblik. U stvari, 94,19% kokaina će postojati kao kiseli oblik u ravnoteži pri pH=7,4, izračunato korištenjem [[Henderson-Hasselbalchova jednačina|Henderson-Hasselbalchove jednačine]] pod pretpostavkom [[pKa]] od 8,61.<ref>{{cite web|url=https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/cocaine#section=pKa|title=Cocaine|last=Pubchem|website=pubchem.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=18. 2. 2018|archive-date=18. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180218210136/https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/cocaine#section=pKa|url-status=live}}</ref> Mali dio (5,81%) kokaina ostat će kao slobodna baza i proći kroz [[krvno-moždana barijera|krvno-moždanu barijeru]]; prema [[Le Chatelierov princip|Le Chatelierovom principu]] kiseli oblik kokaina će se kontinuirano pretvarati u slobodnu bazu dok se bazni oblik kontinuirano uklanja preko krvno-moždane barijere. Kompleti za ekstrakciju za pretvaranje hidrohlorida u bazu su komercijalno dostupni.<ref>{{citation | editor=John Grabowski | author=Marian W. Fischman | chapter=The Behavioral Pharmacology of Cocaine in Humans | title=Cocaine: Pharmacology, Effects, and Treatment of Abuse | series=NIDA Research Monograph | volume=50 | pages=72–91 | year=1984 | publisher=U.S. Dept. of Health and Human Services | chapter-url= https://archives.nida.nih.gov/sites/default/files/monograph50.pdf| access-date=1. 7. 2020 | archive-date=23. 7. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150723033718/http://archives.drugabuse.gov/pdf/monographs/50.pdf | url-status=dead }}</ref> === Priprema === Slobodna baza kokaina se priprema iz kokain hidrohlorida [[Ekstrakcija (hemija)|ekstrakcijom]] kokaina alkalnim rastvorom ([[natrij- hidroksid]] ili [[amonijak]]) i dodavanjem nepolarnog [[rastvarač]]a kao što je [[dietil-eter]] ili [[benzen]]. Smjesa se odvaja u dva sloja, organski sloj koji sadrži rastvoreni kokain, koji se zatim odvaja i isparava, ostavljajući gotovo čiste kristale kokaina koji su bijeli i mrvičasti. Alternativno, slobodna baza se može dobiti korištenjem tehnike organske hemije koja se naziva [[trituracija]]. Trituracija slobodne baze iz kokain-hidrohlorida (ili "kuhanje") vrši se rastvaranjem kokain-hidrohlorida u vodi na konstantnoj vatri, uz istovremeno dodavanje baze (kao što je [[soda bikarbona]]) da bi se formirala slobodna baza kokaina. Slobodna baza kokaina formira čvrstu "stijenu", čiji se komadi mogu direktno pušiti ([[krek kokain]]).<ref>{{citation | author=VV Pillay | title=Modern Medical Toxicology | edition=4th | year=2013 | publisher=Jaypee | isbn=978-93-5025-965-8 | pages=553–554}}</ref> === Ostalo === U [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[list]]ovi koke se tradicionalno žvaću s alkalnom supstancom od [[kreč]]a, dobivenom iz pepela..<ref>{{citation | editor1=Robert C. Petersen | editor2=Richard C. Stillman | author=Robert C. Petersen | contribution=History of Cocaine | title=Cocaine: 1977 | series=NIDA Research Monograph | volume=13 | year=1977 | publisher=U.S. Dept. of Health and Human Services | pages=17–34 | url=http://archives.drugabuse.gov/pdf/monographs/13.pdf | access-date=9. 4. 2016 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175912/http://archives.drugabuse.gov/pdf/monographs/13.pdf | archive-date=3. 3. 2016 | url-status=dead }}</ref> == Betel orah == Slično kao i listovi koke, [[žvakanje betel oraha|betel orah]] se žvaće s dodatkom [[krečnjak]]a, pretvarajući aktivni sastojak [[areholin]] u oblik slobodne baze, što mu omogućava sublingvalnu apsorpciju. ==Reference== {{Reflist}} [[Kategorija:Alkaloidi]] [[Kategorija:Baze]] [[Kategorija:Lijekovi]] 4a8eq059yjilirkg51ro944zf4gq9q9 0 532938 3831057 3830014 2026-04-18T11:31:10Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831057 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Efedron|epinefrin}} {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Efedrin | Druga_imena = (−)-Efedrin; (1''R'',2''S'')-Efedrin; (1''R'',2''S'')-β-Hidroksi-''N''-metilamfetamin; (1''R'',2''S'')-β-Hidroksi-''N''-metil-α-metil-β-fenetilamin | Grupa = [[Stimulans]]; [[Sredstvo za oslobađanje norepinefrina]] | Trgovačka imena = Akovaz, Corphedra, Emerphed, ostala |IUPAC_ime = (1''R'',2''S'')-2-(metilamino)-1-fenilpropan-1-ol | ATC kodovi =Pprefiks:C01<br>Sufiks: CA26<br>Suplrmentni:{{ATC|R01|AA03}}, {{ATC|R01|AB05}} (combinations), {{ATC|R03|CA02}}, {{ATC|S01|FB02}}, {{ATCvet|G04|BX90}} | CAS_registarski_broj = 134-72-5; 299-42-3 | Dostupnost bez recepta =Ne | Strukturna formula = [[slika: Ephedrine v2.svg|250px]][[slika: (1R,2S)-Ephedrine molecule from xtal ball.png|250px]] | SMILES = C[C@@H]([C@@H](C1=CC=CC=C1)O)NC | StdInChI = 1S/C10H15NO/c1-8(11-2)10(12)9-6-4-3-5-7-9/h3-8,10-12H,1-2H3/t8-,10-/m0/s1| Sumarna formula= C ₁₀H₁₅NO | Tačka topljenja = | Tačka ključanja = | Molarna masa = | Biološka raspoloživost = 88%<br> [[Oralna primjena|Na usta]], [[intravenska primjena]] (IV), [[intramuskularna primjena]] (IM), [[supkutana injekcija|supkutana primjena]] (SC) | Metabolizam = Uglavnom nemetaboliziran<br>[[Metabolit]]i: [[Norefedrin]]<ref name="ChuaBenrimojTriggs1989">{{cite journal | vauthors = Chua SS, Benrimoj SI, Triggs EJ | title = Pharmacokinetics of non-prescription sympathomimetic agents | journal = Biopharm Drug Dispos | volume = 10 | issue = 1 | pages = 1–14 | date = 1989 | pmid = 2647163 | doi = 10.1002/bdd.2510100102 | url = }}</ref> | Poluvrijeme eliminacije =Šest sati<ref name="DrugBank">{{cite web | title=Ephedrine: Uses, Interactions, Mechanism of Action | website=DrugBank Online | date=29. 4. 2016 | url=https://go.drugbank.com/drugs/DB01364 | access-date=14. 7. 2024}}</ref><br>[[PubChem]]: 9294 | Izlučivanje = [[bubreg|Mokraćom]] preko [[bubreg]]a }} '''Efedrin''' je stimulans [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS) i simpatomimetički agens koji se često koristi za sprečavanje [[hipotenzija|hipotenzije]] tokom [[amestezija|anestezije]].<ref name=AHFS2016>{{cite web|title=Ephedrine|url=https://www.drugs.com/monograph/ephedrine.html|publisher=The American Society of Health-System Pharmacists|access-date= 8. 9. 2017 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170909053108/https://www.drugs.com/monograph/ephedrine.html|archive-date=9. 9. 2017}}</ref> Također se koristi za olakšavanje [[astma|astme]], liječenje [[narkolepsija|narkolepsije]] i [[gojaznost]]i, ali nije preferirani tretman.<ref name=AHFS2016/> Nije jasna njegova korist kod [[začepljenosti nosa]].<ref name=AHFS2016/> Može se uzimati [[oralno|na usta]] ili [[intramuskularno|injekcijom u mišić]], [[intravenski|u venu]] ili [[supkutanom injekcijom|neposredno ispod kože]].<ref name=AHFS2016/> Početak djelovanja kod intravenske upotrebe je brz, dok injekcija u mišić može trajati 20 minuta, a oralno može trajati sat vremena.<ref name=AHFS2016/> Kada se daje injekcijom, traje oko sat vremena, a kada se uzima oralno, može trajati i do četiri sata.<ref name=AHFS2016/> Efedrin je prvi put [[hemijski izolat|izolovan]] 1885. godine i u komercijalnu upotrebu je ušao 1926.<ref>{{cite book | vauthors = Soni MG, Shelke K, Amin R, Talati | chapter = A Lessons from the Use of Ephedra Products as a Dietary Supplement | veditors = Bagchi D, Preuss HG |title=Obesity epidemiology, pathophysiology, and prevention|date=2013|publisher=CRC Press|location=Boca Raton, Florida|isbn=978-1-4398-5426-6|page=692|edition=2nd|chapter-url=https://books.google.com/books?id=6oHRBQAAQBAJ&pg=PA692|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170908191457/https://books.google.com/books?id=6oHRBQAAQBAJ&pg=PA692|archive-date=8. 9. 2017}}</ref><ref name=Fis2006>{{cite book | vauthors = Fischer J, Ganellin CR |title=Analogue-based Drug Discovery |date=2006 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-3-527-60749-5 |page=541 |url=https://books.google.com/books?id=FjKfqkaKkAAC&pg=PA541 }}</ref> Nalazi se na [[Modelna lista esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije|Listi esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije]].<ref name="WHO22nd">{{cite book | title = World Health Organization model list of essential medicines: 22nd list (2021) | year = 2021 | hdl = 10665/345533 | publisher = [[World Health Organization]] | location = Geneva | id = WHO/MHP/HPS/EML/2021.02 | hdl-access=free }}</ref> Dostupan je kao [[generički lijek]].<ref name=AHFS2016/> Obično se može naći u [[biljka]]ma [[rod (biologija)|roda]] ''[[Ephedra (biljka)|Ephedra]]''.<ref name="AHFS2016" /><ref name="AbourashedEl-AlfyKhan2003">{{cite journal | vauthors = Abourashed EA, El-Alfy AT, Khan IA, Walker L | s2cid = 41083359 | title = Ephedra in perspective—a current review | journal = Phytotherapy Research | volume = 17 | issue = 7 | pages = 703–712 | date = august 2003 | pmid = 12916063 | doi = 10.1002/ptr.1337 }}</ref> [[Lijekovi bez recepta|Dodaci prehrani]] koji sadrže efedrin su ilegalni u Sjedinjenim Američkim Državama,<ref name="AHFS2016" /> s izuzetkom onih koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina|tradicionalnoj kineskoj medicini]], gdje je njegovo prisustvo zabilježeno kod [[Efedre (biljka)|''má huáng'']].<ref name=AHFS2016/><ref name="AbourashedEl-AlfyKhan2003" /> ==Medicinska upotreba== [[Slika:EphedrineInBottles.jpg|thumb|right| Efedrin-sulfat (1932), Efedrinski spoj (1932) i Swan-Myers efedrin inhalant br. 66 (''oko'' 1940).]] Efedrin je ne-[[kateholamin]]ski [[simpatomimetik]] sa kardiovaskularnim efektima sličnim onima [[adrenalin]]a (epinefrina): povećan [[krvni pritisak]], srčani ritam i kontraktilnost. Poput [[pseudoefedrin]]a, on je [[bronhodilatator]], pri čemu pseudoefedrin ima znatno manji efekat.<ref name=Butterworth2022>{{cite book | vauthors = Butterworth IV JF, Mackey DC, Wasnick JD | chapter = Chapter 14. Adrenergic Agonists & Antagonists. | title = Morgan & Mikhail's Clinical Anesthesiology | edition = 7th | date = 2022 | publisher = McGraw-Hill Education | chapter-url = https://accessanesthesiology.mhmedical.com/content.aspx?bookid=3194&sectionid=266518784 | isbn = 978-1-260-47379-7 }}</ref><ref name='drew'>{{cite journal | vauthors = Drew CD, Knight GT, Hughes DT, Bush M | title = Comparison of the effects of D-(-)-ephedrine and L-(+)-pseudoephedrine on the cardiovascular and respiratory systems in man | journal = British Journal of Clinical Pharmacology | volume = 6 | issue = 3 | pages = 221–5 | date = septembar 1978 | pmid = 687500 | pmc = 1429447 | doi = 10.1111/j.1365-2125.1978.tb04588.x }}</ref> Efedrin može smanjiti [[mzčnina od kretanja|mučninu od kretanja]], ali se uglavnom koristi za smanjenje sedativnih efekata drugih lijekova koji se koriste za mučninu od kretanja.<ref>{{cite book | vauthors = Buckey Jr JC |title=Space Physiology |date=2006 |publisher=Oxford University Press |isbn= 978-0-1997-4790-0 |page=201 |url= https://books.google.com/books?id=Jn_i6KbutXYC&pg=PA201 }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Sanford CA, Jong EC |title=The Travel and Tropical Medicine Manual E-Book |date=2008 |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-1-4377-1069-4 |page=139 |url= https://books.google.com/books?id=gAz-_hBG90sC&pg=PA139 }}</ref> Također je utvrđeno da efedrin ima brz i dugotrajan odgovor kod [[kongenitalno mijastenični sindrom|kongenitalnog mikasteničnog sindroma]] u ranom djetinjstvu, pa čak i kod odraslih s novom posebno gubitak [[masti]], ali njegovi dugoročni efekti nisu poznati.<ref>https://n.neurology.org/content/96/15_Supplement/2928 |journal=Neurology|volume=96|issue=15 Supplement|doi=10.1212/WNL.96.15_supplement.2928 |s2cid=266124150 |issn=0028-3878|url-access=subscription}}</ref> Efedrin se primjenjuje intravenskim bolusima. Ponovno doziranje obično zahtijeva povećane doze kako bi se spriječio razvoj [[tahifilaksija|tahifilaksije]], koja se pripisuje iscrpljivanju zaliha kateholamina.<ref name=Butterworth2022/> ===Gubitak težine=== Efedrin podstiče umjeren kratkoročni [[gubitak težine]],<ref>{{cite journal | vauthors = Shekelle PG, Hardy ML, Morton SC, Maglione M, Mojica WA, Suttorp MJ, Rhodes SL, Jungvig L, Gagné J | display-authors = 6 | title = Efficacy and safety of ephedra and ephedrine for weight loss and athletic performance: a meta-analysis | url = https://archive.org/details/sim_jama_2003-03-26_289_12/page/1536 | journal = JAMA | volume = 289 | issue = 12 | pages = 1537–45 | date = mart 2003 | pmid = 12672771 | doi = 10.1001/jama.289.12.1470 }}</ref> posebno gubitak masti, ali njegovi dugoročni efekti nisu poznati.<ref>{{cite journal | vauthors = Dwyer JT, Allison DB, Coates PM | title = Dietary supplements in weight reduction | journal = Journal of the American Dietetic Association | volume = 105 | issue = 5 Suppl 1 | pages = S80-6 | date = maj 2005 | pmid = 15867902 | doi = 10.1016/j.jada.2005.02.028 | url = https://zenodo.org/record/1259087 }}</ref> Kod miševa je poznato da efedrin stimuliše [[termogeneza|termogenezu]] u [[smeđe masno tkivo|smeđem masnom tkivu]], ali budući da odrasli ljudi imaju samo male količine smeđe masti, pretpostavlja se da se termogeneza odvija uglavnom u [[skeletni mišić|skeletnim mišićima]]. Efedrin također smanjuje [[pražnjenje želuca]]. [[Metilksantini]] poput [[kofein]]a i [[teofilin]]a imaju sinergijski učinak s efedrinom za gubitak težine. To je dovelo do stvaranja i marketinga složenih proizvoda.<ref name="BrayBouchard2004">{{cite book | vauthors = Bray GA, Bouchard C |title=Handbook of obesity |url= https://books.google.com/books?id=YVQPOfKYJhUC&pg=PA494 |year=2004 |publisher= CRC Press |isbn=978-0-8247-4773-2 |pages=494–496 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20140626190101/http://books.google.com/books?id=YVQPOfKYJhUC&pg=PA494 |archive-date= 26. 6. 2014}}</ref> Jedan od njih, poznat kao [[ECA-stek]], sadrži efedrin s kofeinom i [[aspirin]]om. To je popularan dodatak prehrani koji uzimaju [[bodybuilder]]i koji žele smanjiti tjelesnu masnoću prije takmičenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Magkos F, Kavouras SA | title = Caffeine and ephedrine: physiological, metabolic and performance-enhancing effects | journal = Sports Medicine | volume = 34 | issue = 13 | pages = 871–89 | year = 2004 | pmid = 15487903 | doi = 10.2165/00007256-200434130-00002 | s2cid = 1966020 }}</ref> Sistematski pregled iz 2021. godine otkrio je da je efedrin uzet u dozama od 60&nbsp;mg do 150&nbsp;mg, sa ili bez kofeina, tokom četiri do 24 sedmice doveo do gubitka težine većeg od 2&nbsp;kg u odnosu na [[placebo]], povećao [[puls|otkucaje srca]], smanjio [[LDL]] i povećao [[lipoprotein visoke gustoće|HDL]], bez statistički značajne razlike u [[krvni pritisak|krvnom pritisku]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yoo HJ, Yoon HY, Yee J, Gwak HS | title = Effects of Ephedrine-Containing Products on Weight Loss and Lipid Profiles: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials | journal = Pharmaceuticals | volume = 14 | issue = 11 | page = 1198 | date = novembar 2021 | pmid = 34832979 | pmc = 8618781 | doi = 10.3390/ph14111198 | doi-access = free }}</ref> ===Dostupni oblici=== {{glavni|Teofilin|efedrin}} Efedrin je dostupan kao [[lijek na recept|samo na recept]] [[farmaceutski lijek]] u obliku [[intravenska primjena|intravenskog]] [[rastvor]]a, pod robnim markama uključujući Akovaz, Corphedra, Emerphed i Rezipres, kao i kao [[generički lijek|generički oblik]], u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Drugs@FDA">{{cite web | title=Drugs@FDA: FDA-Approved Drugs | publisher = Food and Drug Administration | website=accessdata.fda.gov | url=https://www.accessdata.fda.gov/scripts/cder/daf/index.cfm | access-date=14. 7. 2024}}</ref><ref name="DailyMed">{{cite web | title=Search Results for ephedrine | website=DailyMed | url=https://dailymed.nlm.nih.gov/dailymed/search.cfm?query=ephedrine&searchdb=all&labeltype=all&sortby=rel&audience=professional&page=1&pagesize=200 | access-date=14. 7. 2024}}</ref> Također je dostupan [[lijek bez recepta|bez recepta]] u obliku tableta od 12,5 i 25&nbsp;mg [[oralna primjena|oralna]] za upotrebu kao [[bronhodilatator]] i kao sprej za nos koncentracije 0,5% za upotrebu kao [[dekongestiv]].<ref name="DailyMed"/> Lijek je dodatno dostupan u [[kombinirani lijek|kombinaciji]] s [[gvaifenezin]]om u obliku oralnih tableta i tekućina.<ref name="DailyMed"/> Efedrin se u farmaceutskim formulacijama nudi kao [[hidroklorid]] ili [[sulfat]]na [[soli|so]] [[antidepresiv]]i, naime [[Inhibitor ponovnog preuzimanja norepinefrina i dopamina|inhibitori ponovnog preuzimanja norepinefrina i dopamina]] (NDRI), jer to povećava rizik od simptoma zbog prekomjernih nivoa norepinefrina u serumu. [[Bupropion]] je primjer antidepresiva sa strukturom sličnom amfetaminu kao efedrinu, i on je NDRI. Njegovo djelovanje više podsjeća na amfetamin nego na [[fluoksetin]] po tome što njegov primarni način terapijskog djelovanja uključuje norepinefrin i u manjoj mjeri dopamin, ali također oslobađa i dio [[serotonin]]a iz presinaptičkih pukotina. Ne treba ga koristiti s efedrinom, jer može povećati [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] [[nuspojava]]. Efedrin treba koristiti s oprezom kod pacijenata s neadekvatnom nadoknadom tekućine, oštećenom funkcijom nadbubrežne žlijezde, [[hipoksij]]om, [[hiperkapnija|hiperkapnijom]], [[acidoza|acidozom]], [[hipertenzija|hipertenzijom]], [[hipertireoza|hipertireozom]], [[hipertrofija prostate|hipertrofijom prostate]], [[diabetes mellitus|dijabetes melitusom]], [[krdiovaskularna bolesi|kardiovaskularnim bolestima]], tokom [[porođaj]]a ako je [[krvni pritisak]] majke >130/80 mmHg, i tokom dojenja.<ref name =Mayne>Mayne Pharma. Injekcija efedrin sulfata DBL (Odobrene informacije o proizvodu). Melbourne: Mayne Pharma; 2004</ref> [[Kontraindikacije]] za upotrebu efedrina uključuju: [[glaukom|glaukom zatvorenog ugla]], [[feohromocit]]om, [[Hipertrofična kardiomiopatija|asimetrična septalna hipertrofija]] (idiopatska hipertrofična subaortna stenoza), istovremena ili nedavna (prethodnih 14 dana) terapija [[inhibitor monoaminooksidaze]] (MAOI), opšta [[anestezija]] sa halogenizovanim ugljikovodicima (posebno [[halotan]]om), tahiaritmije ili ventrikularna fibrilacija ili preosjetljivost na efedrin ili druge stimulanse. Efedrin se ne smije koristiti ni u jednom trenutku trudnoće osim ako to nije posebno naznačio kvalifikovani ljekar i samo kada druge opcije nisu dostupne.<ref name =Mayne/> ==Nuspojave== Efedrin je potencijalno opasan prirodni spoj; {od| 2004. američka [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA) primila je preko 18.000 izvještaja o neželjenim efektima kod ljudi koji ga koriste.<ref name="Palamar2011"/> [[Neželjene reakcije na lijek]] (ADR) su češće kod sistemske primjene (npr. injekcije ili oralne primjene) u poređenju s lokalnom primjenom (npr. nazalne instilacije). Neželjene reakcije povezane s terapijom efedrinom uključuju <ref name=JFC>Joint Formulary Committee. British National Formulary, 47th edition. London: British Medical Association and Royal Pharmaceutical Society of Great Britain; 2004. {{ISBN|0-85369-587-3}}</ref> * Kardiovaskularni: [[tahikardija]], srčane [[Srčana aritmija|aritmija]], [[angina pektoris]], [[vazokonstrikcija]] sa [[hipertenzija|hipertenzijom]] * [[Dermatologija|Dermatološki]]: crvenilo, znojenje, [[akna|akne vulgaris]] * [[Gastrointestinalni trakt|Gastrointestinalni]]: mučnina * [[Genitorurinarni sistem|Genitorurinarni]]: smanjeno mokrenje zbog vazokonstrikcije bubrežnih arterija, otežano mokrenje nije neuobičajeno, jer alfa-agonisti poput efedrina sužavaju unutrašnji uretralni sfinkter, oponašajući efekte stimulacije simpatičkog nervnog sistema * [[Nervni sistem]]: nemir, [[konfuzija]], [[nesanica]], blaga euforija, [[manija]]/[[halucinacije]] (rijetko osim kod prethodno postojećih psihijatrijskih stanja), [[deluzije]], [[mravljenje]] (može biti moguće, ali nedostaju dokumentovani dokazi) [[paranoja]], [[neprijateljstvo]], [[panika]], [[Psihomotorna agitacija|agitacija]] * [[Respiratorni sistem|Respiratorni]]: [[dispneja]], plućni edem * Razno: vrtoglavica, glavobolja, tremor, [[hiperglikemija|hiperglikemijske]] reakcije, suha usta ==Predoziranje== [[Predoziranje]] efedrina može rezultirati [[simpatomimetičkim]] [[simptomima]] poput [[tahikardije]] i [[hipertenzije]]. ==Interakcije== Efedrin sa [[inhibitor monoaminooksidaze|inhibitorima monoaminooksidaze]] (MAOI) poput [[fenelzin]]a i [[tranilcipromin]]a može rezultirati [[hipertenzija|hipertenzijskom krizom]]. ==Farmakologija== ===Farmakodinamika=== {| class="wikitable sortable floatright" style="font-size:small;" |+ Oslobađanje monoamina efedrinom i srodnim agensima ({{Skraćena veza |EC₅₀| polovina maksimalne efektivne koncentracije}}, nM)<ref name="RothmanBaumann2003">{{cite journal | vauthors = Rothman RB, Baumann MH | title = Monoamine transporters and psychostimulant drugs | journal = Eur. J. Pharmacol. | volume = 479 | issue = 1–3 | pages = 23–40 | year = 2003 | pmid = 14612135 | doi = 10.1016/j.ejphar.2003.08.054}}</ref><ref name="RothmanBaumann2006">{{cite journal | vauthors = Rothman RB, Baumann MH | title = Therapeutic potential of monoamine transporter substrates | journal = Curr Top Med Chem | volume = 6 | issue = 17 | pages = 1845–1859 | date = 2006 | pmid = 17017961 | doi = 10.2174/156802606778249766 | url = }}</ref> |- ! Spoj !! data-sort-type="broj" | {{abbrlink|NE|Norepinefrin}} !! data-sort-type="broj" | {{abbrlink|DA|Dopamin}} !! data-sort-type="broj" | {{abbrlink|5-HT|Serotonin}} !! Ref |- | [[Dekstroamfetamin]] (''S''(+)-amfetamin) || 6,6–7,2 || 5,8–24,8 || 698–1765 ||<ref name="RothmanBaumannDersch2001">{{cite journal | vauthors = Rothman RB, Baumann MH, Dersch CM, Romero DV, Rice KC, Carroll FI, Partilla JS | title = Amphetamine-type central nervous system stimulants release norepinephrine more potently than they release dopamine and serotonin | journal = Synapse | volume = 39 | issue = 1 | pages = 32–41 | date = januar 2001 | pmid = 11071707 | doi = 10.1002/1098-2396(20010101)39:1<32::AID-SYN5>3.0.CO;2-3 | url = }}</ref><ref name="BaumannPartillaLehner2013">{{cite journal | vauthors = Baumann MH, Partilla JS, Lehner KR, Thorndike EB, Hoffman AF, Holy M, Rothman RB, Goldberg SR, Lupica CR, Sitte HH, Brandt SD, Tella SR, Cozzi NV, Schindler CW | title = Powerful cocaine-like actions of 3,4-methylenedioxypyrovalerone (MDPV), a principal constituent of psychoactive 'bath salts' products | journal = Neuropsychopharmacology | volume = 38 | issue = 4 | pages = 552–562 | year = 2013 | pmid = 23072836 | pmc = 3572453 | doi = 10.1038/npp.2012.204 }}</ref> |- | [[Katinon|''S''(–)-Katinon]] || 12,4 || 18,5 || 2366 || <ref name="RothmanVuPartilla2003">{{cite journal | vauthors = Rothman RB, Vu N, Partilla JS, Roth BL, Hufeisen SJ, Compton-Toth BA, Birkes J, Young R, Glennon RA | title = In vitro characterization of ephedrine-related stereoisomers at biogenic amine transporters and the receptorome reveals selective actions as norepinephrine transporter substrates | journal = J Pharmacol Exp Ther | volume = 307 | issue = 1 | pages = 138–145 | date = oktobar 2003 | pmid = 12954796 | doi = 10.1124/jpet.103.053975 | url = }}</ref> |- | Efedrin ((–)-efedrin) || 43,1–72,4 || 236–1350 || >10000 || <ref name="RothmanBaumannDersch2001" /> |- | (+)-Efedrin || 218 || 2104 || >10000 || <ref name="RothmanBaumannDersch2001" /><ref name="RothmanVuPartilla2003" /> |- | [[Dekstrometamfetamin]] (''S''(+)-metamfetamin) || 12,3–13,8 || 8,5–24,5 || 736–1291,7 || <ref name="RothmanBaumannDersch2001" /><ref name="BaumannAyestasPartilla2012">{{cite journal | vauthors = Baumann MH, Ayestas MA, Partilla JS, Sink JR, Shulgin AT, Daley PF, Brandt SD, Rothman RB, Ruoho AE, Cozzi NV | title = The designer methcathinone analogs, mephedrone and methylone, are substrates for monoamine transporters in brain tissue | journal = Neuropsychopharmacology | volume = 37 | issue = 5 | pages = 1192–203 | date = april 2012 | pmid = 22169943 | pmc = 3306880 | doi = 10.1038/npp.2011.304 | url = }}</ref> |- | [[Levometamfetamin]] (''R''(–)-metamfetamin) || 28,5 || 416 || 4640 || <ref name="RothmanBaumannDersch2001" /> |- | [[Fenilpropanolamin|(+)-Fenilpropanolamin]] ((+)-norefedrin) || 42,1 || 302 || >10000 || <ref name="RothmanVuPartilla2003" /> |- | [[Fenilpropanolamin|(–)-Fenilpropanolamin]] ((–)-norefedrin) || 137 || 1371 || >10000 || <ref name="RothmanVuPartilla2003" /> |- | [[Katin]] ((+)-norpseudoefedrin) || 15,0 || 68,3 || >10000 || <ref name="RothmanVuPartilla2003" /> |- | [[L-Norpseudoefedrin|(–)-Norpseudoefedrin]] || 30,1 || 294 || >10000 || <ref name="RothmanVuPartilla2003" /> |- | (–)-Pseudoefedrin || 4092 || 9125 || >10000 || <ref name="RothmanVuPartilla2003" /> |- | [[Pseudoefedrin]] ((+)-pseudoefedrin) || 224 || 1988 || >10000 || <ref name="RothmanVuPartilla2003" />|- | colspan="7" style="width: 1px; background-color:var(--background-color-notice-subtle,#eaecf0); color:inherit; text-align: center;" | '''Napomene''': Što je vrijednost manja, to supstanca jače oslobađa neurotransmiter. Pogledajte također [[Sredstvo za oslobađanje monoamina|Sredstvo za oslobađanje monoamina § Profili aktivnosti]] za veću tabelu sa više spojeva. |- |} Efedrin, [[simpatomimetički amin]], djeluje na dio [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]] (SNS). Glavni mehanizam djelovanja zasniva se na njegovoj indirektnoj stimulaciji sistema [[adrenergički receptor|drenergičkih receptora]] povećanjem aktivacije [[α-adrenergički receptor|α-]] i [[β-adrenergički receptor]]a putem [[sredstva za oslobađanje norepinefrina|indukcije oslobađanja norepinefrina]].<ref name=merck>{{cite web | url = http://www.merckmanuals.com/professional/lexicomp/ephedrine.html | date = januar 2010 | work = Merck Manuals | title = EPHEDrine | archive-url = https://web.archive.org/web/20110324031411/http://www.merckmanuals.com/professional/lexicomp/ephedrine.html | archive-date = 24. 3. 2011 }}</ref> Prisustvo direktnih interakcija sa α-adrenergičkim receptorima je malo vjerovatno, ali je i dalje kontroverzno.<ref name='drew'/><ref name="Docherty2008" /><ref name="Ma_2007">{{cite journal | vauthors = Ma G, Bavadekar SA, Davis YM, Lalchandani SG, Nagmani R, Schaneberg BT, Khan IA, Feller DR | display-authors = 6 | title = Pharmacological effects of ephedrine alkaloids on human alpha(1)- and alpha(2)-adrenergic receptor subtypes | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-pharmacology-and-experimental-therapeutics_2007-07_322_1/page/214 | journal = The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics | volume = 322 | issue = 1 | pages = 214–221 | date = juli 2007 | pmid = 17405867 | doi = 10.1124/jpet.107.120709 | s2cid = 86429875 }}</ref><ref name="pmid14570629">{{cite journal | vauthors = Kobayashi S, Endou M, Sakuraya F, Matsuda N, Zhang XH, Azuma M, Echigo N, Kemmotsu O, Hattori Y, Gando S | display-authors = 6 | title = The sympathomimetic actions of l-ephedrine and d-pseudoephedrine: direct receptor activation or norepinephrine release? | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 97 | issue = 5 | pages = 1239–1245 | date = novembar 2003 | pmid = 14570629 | doi = 10.1213/01.ANE.0000092917.96558.3C | doi-access = free }}</ref> <small>L</small>-efedrin, a posebno njegov stereoizomer [[norpseudoefedrin]] (koji je također prisutan u ''[[Catha edulis]]'') ima indirektne [[SNS|simpatomimetičke]] efekte i zbog svoje sposobnosti da pređe [[krvno-moždana barijera|krvno-moždanu barijeru]], on je stimulans [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS-a) sličan [[amfetamin]]ima, ali manje izražen, jer u [[mozak|mozgu]] oslobađa norepinefrin i [[dopamin]].<ref>{{cite journal | vauthors = Munhall AC, Johnson SW | title = Dopamine-mediated actions of ephedrine in the rat substantia nigra | journal = Brain Research | volume = 1069 | issue = 1 | pages = 96–103 | date = januar 2006 | pmid = 16386715 | doi = 10.1016/j.brainres.2005.11.044 | s2cid = 40626692 }}</ref> ===Farmakokinetika=== ====Apsorpcija==== [[oralna primjena|Oralna]] [[bioraspoloživost]] efedrina je 88%.<ref name="DrugBank" /> [[Početak djelovanja]] efedrina oralno je 15 do 60{{nbsp}}minuta, putem [[intramuskularn a injekcija|intramuskularne injekcije]] je 10 do 20{{nbsp}}minuta, a putem [[infuzija|intravenske infuzije]] je unutar nekoliko sekundi.<ref name="AHFS2016"/> ====Distribucija==== Njegovo [[vezivanje za proteine plazme]] je približno 24 do 29%, s tim da se 5 do 10% veže za [[ljudski serumski albumin|albumin]]. ====Metabolizam==== Efedrin se uglavnom ne [[metabolizam|metabolizira]].<ref name="DrugBank" /> [[Norefedrin]] (fenilpropanolamin) je [[aktivni metabolit]] efedrina koji se formira putem ''N''-[[demetilacije]].<ref name="ChuaBenrimojTriggs1989" /><ref name="DrugBank" /> Oko 8 do 20% oralne doze efedrina se demetilira u norefedrin, oko 4 do 13% se [[oksidacijom|oksidativno]] [[deaminacijom|deaminira]] u [[benzoevu kiselinu]], a mali dio se pretvara u 1,2-dihidroksi-1-fenilpropan.<ref name="ChuaBenrimojTriggs1989" /> ====Eliminacija==== Efedrin se [[izlučivanje|eliminira]] uglavnom putem [[urin]]a, pri čemu se 60% (raspon 53–79%) [[izlučivanje|izlučuje]] nepromijenjeno.<ref name="ChuaBenrimojTriggs1989"/><ref name="DrugBank"/> [[Poluvrijeme eliminacije]] efedrina je 6{{nbsp}}sati.<ref name="DrugBank" /> Njegovo [[trajanje djelovanja]] oralno je dva do letiri{{nbsp}}sata, a putem intravenske ili intramuskularne injekcije je 60{{nbsp}}minuta. Eliminacija efedrina zavisi od [[pH]] [[urin]]a.<ref name="ChuaBenrimojTriggs1989" /> ==Hemija== Efedrin, ili (−)-(1''R'',2''S'')-efedrin, također poznat kao (1''R'',2''S'')-β-hidroksi-''N''-metil-α-metil-β-fenetilamin ili kao (1''R'',2''S'')-β-hidroksi-''N''-metilamfetamin, je [[supstituirani fenetilamin]] i [[supstituirani amfetamin|amfetamin]] [[hemijski derivat|derivat]]. Sličan je po [[hemijska struktura|hemijskoj strukturi]] sa [[fenilpropanolamin]]om, [[metamfetamin]]om i [[epinefrin]] ([[adrenalin]]om). Razlikuje se od metamfetamina samo po prisustvu [[hidroksil]] grupe (–OH). Hemijski, efedrin je [[alkaloid]] sa [[fenetilaminskim]] skeletom koji se nalazi u raznim biljkama roda ''[[Ephedra (rod)|Ephedra]]'' (porodica [[Ephedraceae]]). Najčešće se prodaje kao [[hidrohlorid]] ili [[sulfat]]na [[soli|so]].<ref name="IndexNominum2004"/> Ima eksperimentalni [[koeficijent raspodjele|log P]] od 1,13, dok se njegove predviđene vrijednosti log P kreću od 0,9 do 1,32.<ref name="DrugBank"/><ref name="PubChem">{{cite web | title=Ephedrine | website=PubChem | url=https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/9294 | access-date=30. 8. 2024}}</ref><ref name="ChemSpider">{{cite web | title=L-(−)-Ephedrine | website=ChemSpider | date=30. 8. 2024 | url=https://www.chemspider.com/Chemical-Structure.8935.html | access-date=30. 8. 2024}}</ref> [[Lipofilnost]] amfetamina je usko povezana s njihovom [[krvno-moždana barijera|krvno-moždanom barijerom]] i permeabilnošću [[mozak|mozga]].<ref name="BharateMignaniWishwakarma2018">{{cite journal | vauthors = Bharate SS, Mignani S, Vishwakarma RA | title = Why Are the Majority of Active Compounds in the CNS Domain Natural Products? A Critical Analysis | journal = J Med Chem | volume = 61 | issue = 23 | pages = 10345–10374 | date = decembar 2018 | pmid = 29989814 | doi = 10.1021/acs.jmedchem.7b01922 | url = }}</ref> Za poređenje sa efedrinom, eksperimentalni log P za [[metamfetamin]] je 2,1,<ref name="SchepSlaughterBeasley2010">{{cite journal | vauthors = Schep LJ, Slaughter RJ, Beasley DM | title = The clinical toxicology of metamfetamine | journal = Clin Toxicol (Phila) | volume = 48 | issue = 7 | pages = 675–694 | date = August 2010 | pmid = 20849327 | doi = 10.3109/15563650.2010.516752 | url = | {{citat| Metamfetamin djeluje slično amfetaminu, ali uz dodatak metil grupe u hemijskoj strukturi. Lipofilniji je (Log p vrijednost 2,07, u poređenju sa 1,76 za amfetamin),⁴ čime omogućava brz i opsežan transport preko [[krvno-moždana barijera|krvno-moždane barijere]].}}¹⁹[[amfetamin]] je 1,8,<ref name="PubChem-Amphetamine">{{cite web | title=Amphetamine | website=PubChem | url=https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/3007 | access-date=26. 7. 2024}}</ref><ref name="SchepSlaughterBeasley2010"/> od [[pseudoefedrin]]a je 0,89,<ref name="PubChem-Pseudoephedrine">{{cite web | title=Pseudoephedrine | website=PubChem | url=https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/7028 | access-date=25. 7. 2024}}</ref> od [[fenilpropanolamin]]a je 0,7,<ref name="PubChem-Phenylpropanolamine">{{cite web | title=Norephedrine | website=PubChem | url=https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/26934 | access-date=26. 7. 2024}}</ref> od [[fenilefrin]]a je −0,3,<ref name="PubChem-Phenylephrine">{{cite web | title=Phenylephrine | website=PubChem | url=https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/6041 | access-date=21. 7. 2024}}</ref> a od [[norepinefrin]]a je –1,2.<ref name="PubChem-Norepinephrine">{{cite web | title=Norepinephrine | website=PubChem | url=https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/439260 | access-date=26. 7. 2024}}</ref> Metamfetamin ima visoku propusnost za [[mozak]],<ref name="SchepSlaughterBeasley2010" /> dok su fenilefrin i norepinefrin [[periferno selektivni lijek]]ovi.<ref name="Eccles2007">{{cite journal | vauthors = Eccles R | title = Substitution of phenylephrine for pseudoephedrine as a nasal decongeststant. An illogical way to control methamphetamine abuse | journal = British Journal of Clinical Pharmacology | volume = 63 | issue = 1 | pages = 10–14 | date = januar 2007 | pmid = 17116124 | pmc = 2000711 | doi = 10.1111/j.1365-2125.2006.02833.x }}</ref><ref name="FroeseDianGomez2020">{{cite journal | vauthors = Froese L, Dian J, Gomez A, Unger B, Zeiler FA | title = The cerebrovascular response to norepinephrine: A scoping systematic review of the animal and human literature | journal = Pharmacol Res Perspect | volume = 8 | issue = 5| date = oktobar 2020 | pmid = 32965778 | doi = 10.1002/prp2.655 | pmc = 7510331 | url = }}</ref> Optimalni log P za permeaciju mozga i centralnu aktivnost je oko 2,1 (raspon 1,5–2,7).<ref name="PajouheshLenz2005">{{cite journal | vauthors = Pajouhesh H, Lenz GR | title = Medicinal chemical properties of successful central nervous system drugs | journal = NeuroRx | volume = 2 | issue = 4 | pages = 541–553 | date = oktobar 2005 | pmid = 16489364 | pmc = 1201314 | doi = 10.1602/neurorx.2.4.541 | url = | quote = Lipophilicity was the first of the descriptors to be identified as important for CNS penetration. Hansch and Leo54 reasoned that highly lipophilic molecules will be partitioned into the lipid interior of membranes and will be retained there. However, ClogP correlates nicely with LogBBB with increasing lipophilicity and increasing brain penetration. For several classes of CNS active substances, Hansch and Leo54 found that blood-brain barrier penetration is optimal when the LogP values are in the range of 1.5-2.7, with a mean value of 2.1. An analysis of small drug-like molecules suggested that for better brain permeation46 and for good intestinal permeability55 the LogD values need to be greater than 0 and less than 3. In comparison, the mean value for ClogP for the marketed CNS drugs is 2.5, which is in good agreement with the range found by Hansch et al.22}}</ref> Efedrin-[[hidrohlorid]] ima tačku topljenja od 187-188&nbsp;°C.<ref name=Budavari>{{cite book | veditors = Budavari S | title = The Merck Index: An encyclopedia of chemicals, drugs, and biologicals | edition = 12th | location = Whitehouse Station | publisher = Merck }}</ref> [[Racemozna smjesa|racemozni]] oblik efedrina je [[racefedrin]] ((±)-efedrin; ''L''-efedrin; (1''RS'',2''SR'')-efedrin).<ref name="Elks2014" /> [[stereoizomer]] efedrina je [[pseudoefedrin]].<ref name="Elks2014" /> [[Hemijski spoj|derivati]] efedrina uključuju [[metilefedrin]] (''N''-metilefedrin), [[etafedrin]] (''N''-etilefedrin), [[cinamedrin]] (''N''-cinamilefedrin) i [[oksilofrin]] (4-hidroksiefedrin).<ref name="Elks2014" /> [[Strukturni analog|Analozi]] efedrina uključuju [[fenilpropanolamin]] (norefedrin) i [[metaraminol]] (3-hidroksinorefedrin).<ref name="Elks2014" /> Prisustvo ''N''-[[metil grupa|metil grupe]] smanjuje afinitet vezivanja na α-adrenergičkim receptorima u poređenju sa norefedrinom. Međutim, efedrin se bolje veže od [[N-metilefedrin|''N''-metilefedrina]], koji ima dodatnu metil grupu na atomu dušika. Također, [[Stereohemija|sterna]] orijentacija hidroksilne grupe je važna za vezivanje receptora i funkcionalnu aktivnost.<ref name="Ma_2007"/> ===Nomenklatura=== [[Datoteka:Ephedrine and pseudoephedrine isomers.svg| class=skin-invert-image|thumb|400px|Četiri stereoizomera efedrina.]] Efedrin pokazuje [[optički izomer]]izam i ima dva [[hiralnpst (hemija)|hiralna]] centra, što dovodi do četiri [[stereoizomer]]a. Po konvenciji, par [[enantiomer]]a sa stereohemijom (1''R'',2''S'') i (1''S'',2''R'') se naziva efedrin, dok se par enantiomera sa stereohemijom (1''R'',2''R'') i (1''S'',2''S'') naziva pseudoefedrin. [[Izomer]] koji se prodaje je (−)-(1''R'',2''S'')-efedrin.<ref name=Reynolds>{{cite book | editor=Reynolds JEF | title=Martindale: The complete drug reference | edition=29th | year=1989 | publisher=Pharmaceutical Press | location=London | isbn= 978-0-85369-210-2 | vauthors = Reynolds J | title-link=Martindale: The complete drug reference }}</ref> U zastarjelom [[Hiralnost (hemija)|po <small>D</small>/<small>L</small> sistemu]] (+)-efedrin se također naziva <small>D</small>-efedrin, a (−)-efedrin kao <small>L</small>-efedrin (u tom slučaju, u [[Fischerovoj projekciji]], [[Fenilna grupa|fenilni prsten]] je nacrtana na dnu).<ref name="Reynolds"/><ref>{{cite journal | vauthors = Patil PN, Tye A, Lapidus JB | journal = The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics | volume = 148 | issue = 2 | pages = 158–68 | date = maj 1965 | pmid = 14301006 | url = http://jpet.aspetjournals.org/content/148/2/158.full.pdf | title = A Pharmacological Study of the Ephedrine Isomers | doi = 10.1016/S0022-3565(25)27031-8 }}</ref> Često se brkaju <small>D</small>/<small>L</small> sistem (sa [[malim slovima]]) i d/l sistem (sa [[malim slovima]]). Rezultat je da se lijevorotirajući l-efedrin pogrešno naziva <small>L</small>-efedrin, a desnorotirajući d-pseudoefedrin (dijastereomer) pogrešno <small>D</small>-pseudoefedrin. [[IUPAC naziv]] dva enantiomera su (1''R'',2''S'')- respektivno (1''S'',2''R'')-2-metilamino-1-fenilpropan-1-ol. Sinonim je ''eritro''-efedrin. ===Otkrivanje u tjelesnim tekućinama=== Efedrin se može kvantificirati u krvi, plazmi ili urinu kako bi se pratila moguća zloupotreba od strane sportaša, potvrdila dijagnoza trovanja ili pomoglo u medicinsko-pravnoj istrazi smrti. Mnogi komercijalni [[imunski test]]ovi usmjereni na amfetamine značajno unakrsno reaguju s efedrinom, ali hromatografske tehnike mogu lako razlikovati efedrin od drugih derivata fenetilamina. Koncentracije efedrina u krvi ili plazmi su obično u rasponu od 20 –200 μg/L kod osoba koje uzimaju lijek terapijski, 300-3000 μg/L kod zloupotrebljavača ili otrovanih pacijenata i 3–20&nbsp;mg/L u slučajevima akutnog fatalnog predoziranja. Trenutna granica [[Svjetska antidoping agencija|Svjetske antidoping agencije]] (WADA) za efedrin u urinu sportista je 10 μg/mL.<ref>{{cite web |url= http://list.wada-ama.org/list/s6-stimulants |title=S6. Stimulants &#124; List of Prohibited Substances and Methods |access-date= 19. 10. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20151023042222/http://list.wada-ama.org/list/s6-stimulants/ |archive-date=23. 10. 2015 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Schier JG, Traub SJ, Hoffman RS, Nelson LS | title = Ephedrine-induced cardiac ischemia: exposure confirmed with a serum level | journal = Journal of Toxicology. Clinical Toxicology | volume = 41 | issue = 6 | pages = 849–53 | year = 2003 | pmid = 14677795 | doi = 10.1081/clt-120025350 | s2cid = 23359388 }}</ref><ref>WADA. ''The World Anti-Doping Code'', World Anti-Doping Agency, Montreal, Canada, 2010. [http://www.wada-ama.org/Documents/World_Anti-Doping_Program/WADP-Prohibited-list/WADA_Prohibited_List_2010_EN.pdf url] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130911050811/http://www.wada-ama.org/Documents/World_Anti-Doping_Program/WADP-Prohibited-list/WADA_Prohibited_List_2010_EN.pdf |date=11. 9. 2013 }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Baselt R | title = Disposition of Toxic Drugs and Chemicals in Man | edition = 8th | publisher = Biomedical Publications | location = Foster City, CA | date = 2008 | pages = 542–544 }}</ref> ==Historija== ===Azija=== Efedrin u svom prirodnom obliku, poznat kao [[Efedra (biljka)|''máhuáng'']] (麻黄) u [[tradicionalnoj kineskoj medicini]], dokumentovan je u Kini još od [[dinastije Han]] (206. p.n.e. – 220. n.e.) kao [[antiastmatik|sredstvo protiv astme]] i stimulans.<ref name="principles">{{cite book| vauthors = Levy WO, Kalidas K | veditors = Miller NS |title=Principles of Addictions and the Law: Applications in Forensic, Mental Health, and Medical Practice|date=26. 2. 2010|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-496736-6|pages=307–308}}</ref> U tradicionalnoj kineskoj medicini, "máhuáng" se stoljećima koristi kao tretman za astmu i [[bronhitis]].<ref name=Ford>{{cite book | veditors = Ford MD, Delaney KA, Ling LJ, Erickson T | title = Clinical Toxicology | location = Philadelphia | publisher = WB Saunders | date = 2001 | isbn = 0-7216-5485-1}}</ref> U 1885., hemijsku sintezu efedrina prvi je izvršio japanski organski hemičar Nagai Nagayoshi na osnovu svog istraživanja tradicionalne japanske medicine i kineske herbologije. Industrijska proizvodnja efedrina u Kini započela je 1920-ih, kada je Merck & Co. počeo plasirati na tržište i prodavati lijek kao efettonin. Izvoz efedrina iz Kine na Zapad porastao je sa četiri na 216 tona između 1926. i 1928..<ref name="Dikotter">{{cite book | vauthors = Dikotter F, Laamann LP |title= Narcotic Culture: A History of Drugs in China |date=16. 4. 2004 |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-14905-9 |page= 199 }}</ref> ===Zapadna medicina=== Efedrin je prvi put uveden u medicinsku upotrebu u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] 1926.<ref name="Palamar2011">{{cite journal | vauthors = Palamar J | title = How ephedrine escaped regulation in the United States: a historical review of misuse and associated policy | journal = Health Policy | volume = 99 | issue = 1 | pages = 1–9 | date = januar 2011 | pmid = 20685002 | doi = 10.1016/j.healthpol.2010.07.007 | url = }}</ref> Uveden je 1948. godine u obliku kapi za nos [[Vicks]] Vatronol (sada se više ne proizvode) koje su sadržavale efedrin sulfat kao aktivni sastojak za brzu dekongestiju nosa. ==Društvo i kultura== ===Nazivi=== ''Efedrin'' je [[generički termin|generičko ime]] lijeka i njegovog djelovanja.<ref name="IndexNominum2004">{{cite book | author=Schweizerischer Apotheker-Verein | title=Index Nominum: International Drug Directory | publisher=Medpharm Scientific Publishers | year=2004 | isbn=978-3-88763-101-7 | url=https://books.google.com/books?id=EgeuA47Ocm4C&pg=PA450 | access-date=30. 8. 2024 | page=450}}</ref><ref name="Elks2014">{{cite book | last=Elks | first=J. | title=The Dictionary of Drugs: Chemical Data: Chemical Data, Structures and Bibliographies | publisher=Springer US | year=2014 | isbn=978-1-4757-2085-3 | url=https://books.google.com/books?id=0vXTBwAAQBAJ&pg=PA793 | access-date=30. 8. 2024 | page=793}}</ref><ref name="Drugs.com-International">{{cite web | title=Ephedrine (International database) | website=Drugs.com | date=5. 8. 2024 | url=https://www.drugs.com/international/ephedrine.html | access-date=30. 8. 2024}}</ref> Its {{Abbrlink|DCF|Dénomination Commune Française}} je ''efedrin'', dok je njegov {{Abbrlink|DCIT|Denominazione Comune Italiana}} ''efedrina''.<ref name="IndexNominum2004" /><ref name="Drugs.com-International" /> U slučaju [[hidroklorid]]ne [[soli]], njegov generički naziv je ''efedrin-hidrohlorid'' i ovo je njegov{{Abbrlink|USAN|United States Adopted Name}}, {{Abbrlink|BANM|British Approved Name}}, a {{Abbrlink|JAN|Japanese Accepted Name}}.<ref name="IndexNominum2004" /><ref name="Elks2014" /><ref name="Drugs.com-International"/> U slučaju [[soli]] [[sulfat]]a, njen generički naziv je ''efedrin-sulfat'' ili ''efedrin-sulfat'', a prvi je njen {{Abbrlink|USAN|Usvojeni naziv Sjedinjenih Država}}, dok je drugi njen {{Abbrlink|BANM|British Approved Name}}.<ref name="IndexNominum2004" /><ref name="Elks2014" /><ref name="Drugs.com-International" /> Sinonim za efedrin sulfat je ''izofedrol''.<ref name="Elks2014" /> Sva ova imena se odnose na (1''R'',2''R'')-[[enantiomer]] efedrina.<ref name="IndexNominum2004" /><ref name="Elks2014" /> Oblik efedrina [[racemična smjesa|racemični]] poznat je kao ''[[racefedrin]]'' i ovo je njegov {{Abbrlink|INN|međunarodni nezaštićeni naziv}} i {{Abbrlink|BAN|britanski odobreni naziv}}, dok je hidrohloridna sol racemičnog oblika ''racefedrin-hidrohlorid'' i ovo je njegov {{Abbrlink|USAN|usvojeni naziv u Sjedinjenim Američkim Državama}}.<ref name="IndexNominum2000">{{cite book | author=Schweizerischer Apotheker-Verein | title=Index Nominum 2000: International Drug Directory | publisher=Medpharm Scientific Publishers | year=2000 | isbn=978-3-88763-075-1 | url=https://books.google.com/books?id=5GpcTQD_L2oC&pg=PA390 | access-date=30. 8. 2024 | page=390}}</ref> ===Rekreacijska upotreba=== [[Slika:Ephedrine - 10 x 30mg.jpg|thumb|right| Tablete efedrina.]] Kao [[supstituirani fenetilamin|fenetilamin]], efedrin ima sličnu hemijsku strukturu kao [[supstituirani amfetamin|amfetamini]] i predstavlja [[metamfetamin]] [[Strukturni analog|analog]] koji ima strukturu metamfetamina sa [[hidroksilna grupa|hidroksilnom grupom]] na [[Feniletilamin|β poziciji]]. Zbog strukturne sličnosti efedrina sa metamfetaminom, može se koristiti za stvaranje metamfetamina korištenjem [[Redoks|hemijske redukcije]] u kojoj se uklanja hidroksilna grupa efedrina; ovo je učinilo efedrin veoma traženim hemijskim prekursorom u [[Tajna hemija|nedozvoljenij proizvodnji]] [[metamfetamin]]a. Najpopularnija metoda za redukciju efedrina u metamfetamin slična je [[Birch redukcija]], po tome što koristi [[anhidrirani amonijak]] i [[litij]], [[metal]] u reakciji. Druga najpopularnija metoda koristi [[crveni fosfor]] i [[jod]] u reakciji s efedrinom. Štaviše, efedrin se može sintetizirati u [[metkatinon]] putem jednostavne [[oksidacija|oksidacije]]. Kao takav, efedrin je naveden kao prekursor u tabeli I prema ''[[Konvencija Ujedinjenih nacija protiv ilegalne trgovine opojnim drogama i psihotropnim supstancama|Konvenciji Ujedinjenih nacija protiv ilegalne trgovine opojnim drogama i psihotropnim supstancama]] <ref name=UN>[http://www.incb.org/pdf/e/list/red.pdf Microsoft Word – RedListE2007.doc<!-- Bot generated title -->] {{webarchive |url= https://web.archive.org/web/20080227224025/http://www.incb.org/pdf/e/list/red.pdf |date=27. 2. 2008 }}</ref> ===Upotreba u vježbanju i sportu=== Efedrin se koristi kao [[lijek za poboljšanje performansi]] u [[fizička vježba|vježbanju]] i [[sport]]u.<ref name="Docherty2008">{{cite journal | vauthors = Docherty JR | title = Pharmacology of stimulants prohibited by the World Anti-Doping Agency (WADA) | journal = Br J Pharmacol | volume = 154 | issue = 3 | pages = 606–622 | date = juni 2008 | pmid = 18500382 | pmc = 2439527 | doi = 10.1038/bjp.2008.124 | url = }}</ref><ref name="Lieberman2001">{{cite journal | vauthors = Lieberman HR | title = The effects of ginseng, ephedrine, and caffeine on cognitive performance, mood and energy | journal = Nutr Rev | volume = 59 | issue = 4 | pages = 91–102 | date = april 2001 | pmid = 11368507 | doi = 10.1111/j.1753-4887.2001.tb06995.x | url =https://archive.org/details/sim_nutrition-reviews_2001-04_59_4/page/90}}</ref><ref name="MagkosKayouras2004">{{cite journal | vauthors = Magkos F, Kavouras SA | title = Caffeine and ephedrine: physiological, metabolic and performance-enhancing effects | journal = Sports Med | volume = 34 | issue = 13 | pages = 871–889 | date = 2004 | pmid = 15487903 | doi = 10.2165/00007256-200434130-00002 | url = }}</ref><ref name="Graham2001">{{cite journal | vauthors = Graham TE | title = Caffeine, coffee and ephedrine: impact on exercise performance and metabolism | journal = Can J Appl Physiol | volume = 26 Suppl | issue = | pages = S103–S119 | date = 2001 | pmid = 11897887 | doi = | url = }}</ref> Može povećati [[puls|otkucaje srca]], [[krvni pritisak]] i [[srčanu kontraktilnost]], kao i djelovati kao [[psihostimulans]].<ref name="Docherty2008" /> Efedrin se često koristi u kombinaciji s [[kofein]]om za poboljšanje performansi.<ref name="MagkosKayouras2004" /><ref name="Graham2001" /> ===Ostale upotrebe=== U [[hemijska sinteza|hemijskoj sintezi]], efedrin se koristi u velikim količinama kao [[hiralnost|hiralna pomoćna]] grupa.<ref>{{cite journal | vauthors = Borsato G, Linden A, Lucchi OD, Lucchini V, Wolstenholme D, Zambon A | title = Chiral polycyclic ketones via desymmetrization of dihaloolefins | journal = The Journal of Organic Chemistry | volume = 72 | issue = 11 | pages = 4272–5 | date = maj 2007 | pmid = 17474779 | doi = 10.1021/jo070222g | hdl = 11380/1138891 | url = https://figshare.com/articles/Chiral_Polycyclic_Ketones_via_Desymmetrization_of_Dihaloolefins/3005413 | url-access = subscription }}</ref> :[[slika:EphedrineChiralAuxiliary.svg|class=skin-invert-image|600px|Efedrin kao hiralni pomoćni sastojak]] U sintezi [[sakvinavir]]a, polu-kiselina se razlaže kao njena so sa l-efedrinom. ===Pravni status=== ====Kanada==== U januaru 2002. godine, [[Health Canada]] je izdala dobrovoljno povlačenje svih efedrinskih proizvoda koji sadrže više od 8 mg po dozi, svih kombinacija efedrina s drugim stimulansima poput [[kofein]]a i svih efedrinskih proizvoda koji se prodaju za indikacije mršavljenja ili bodibuildinga, navodeći ozbiljan rizik po zdravlje.<ref name="health-canada">{{cite web |url = http://www.hc-sc.gc.ca/ahc-asc/media/advisories-avis/2002/2002_01_e.html |title= Health Canada requests recall of certain products containing Ephedra/ephedrine |publisher=[[Health Canada]] |date= 9. 1. 2002 |access-date= 7. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070206073244/http://www.hc-sc.gc.ca/ahc-asc/media/advisories-avis/2002/2002_01_e.html |archive-date= 6. 2. 2007}}</ref> Efedrin se još uvijek prodaje kao oralni nazalni dekongestiv.<ref name= "LaccourreyeWerner2015">{{cite journal | vauthors = Laccourreye O, Werner A, Giroud JP, Couloigner V, Bonfils P, Bondon-Guitton E | title = Benefits, limits and danger of ephedrine and pseudoephedrine as nasal decongestants | journal = European Annals of Otorhinolaryngology, Head and Neck Diseases | volume = 132 | issue = 1 | pages = 31–4 | date = februar 2015 | pmid = 25532441 | doi = 10.1016/j.anorl.2014.11.001 | doi-access = free }}</ref> u tabletama od 8 mg kao prirodni zdravstveni proizvod (NHP), s ograničenjem od 0,4 g (400 mg) po pakovanju, što je ograničenje utvrđeno Zakonom o kontroliranim lijekovima i supstancama jer se smatra prekursorom klase A.<ref>{{Cite web|author=Legislative Services Branch|date=18. 3. 2021|title=Consolidated federal laws of canada, Controlled Drugs and Substances Act|url=https://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/c-38.8/page-18.html|access-date=30. 7. 2021|website=laws-lois.justice.gc.ca|archive-date=30. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210730190944/https://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/c-38.8/page-18.html}}</ref> NHP-ovi koji sadrže efedrin ili pseudoefdrin kao jedine aktivne sastojke ograničeni su na prodaju bez recepta u ljekarnama, što zahtijeva od kupaca da ih naruče od farmaceuta. Kombinirani NHP-ovi koji sadrže druge sastojke mogu se kupiti u redovnom prostoru za samoodabir lijekova u ljekarnama, ali su i dalje ograničeni na ljekarne, a farmaceut mora biti dostupan da odgovori na pitanja kupaca ako je potrebno.<ref>{{Cite web|title=Order Establishing Supplementary Rules Respecting the Sale of Natural Health Products Containing Ephedrine or Pseudoephedrine: SOR/2025-93|url=https://gazette.gc.ca/rp-pr/p2/2025/2025-03-26/html/sor-dors93-eng.html}}</ref><ref>{{Cite web|title=Health Canada Expands Restrictions on Ephedrine and Pseudoephedrine in Natural Health Products|url=https://sourcenutra.com/2025/04/restrictions-on-ephedrine-and-pseudoephedrine-in-natural-health-products/}}</ref><ref>{{Cite web|title=Ministerial Order for sale of ephedrine and pseudoephedrine|url=https://abpharmacy.ca/news/ministerial-order-for-sale-of-ephedrine-and-pseudoephedrine/}}</ref> ====Sjedinjene Države==== U 1997, [[Administracija za hranu i lijekove|FDA]] predložila je uredbu o efedri (biljci iz koje se dobija efedrin), koja je ograničila dozu efedre na 8 mg (aktivnog efedrina) s ne više od 24 mg dnevno.<ref>[https://web.archive.org/web/20080102053737/http://www.cfsan.fda.gov/~lrd/fr97064a.html Federal Register: June 4, 1997 (Volume 62, Number 107): Dietary Supplements Containing Ephedrine Alkaloids; Proposed Rule]</ref> Ovo predloženo pravilo je dijelom povučeno 2000. godine zbog "zabrinutosti u vezi s osnovom agencije za predlaganje određenog nivoa sastojaka u ishrani i ograničenja trajanja upotrebe za ove proizvode".<ref>[https://web.archive.org/web/20080126192127/http://www.cfsan.fda.gov/~lrd/fr00043a.html Federal Register: April 3, 2000 (Volume 65, Number 64): Dietary Supplements Containing Ephedrine Alkaloids; Withdrawal in Part]</ref> U 2004, FDA je uvela zabranu efedrinskih alkaloida koji se stavljaju na tržište iz razloga koji nisu [[astma]], [[prehlada]], [[alergije]], druge bolesti ili tradicionalna azijska upotreba.<ref>[https://web.archive.org/web/20070929121300/http://www.cfsan.fda.gov/~lrd/fr040211.html Federal Register: February 11, 2004 (Volume 69, Number 28): Final Rule Declaring Dietary Supplements Containing Ephedrine Alkaloids Adulterated Because They Present an Unreasonable Risk; Final Rule]</ref> Dana 14. aprila 2005. godine, [[Okružni sud Sjedinjenih Država za Okrug Utah|Okružni sud SAD-a za Okrug Utah]] presudio je da FDA nema odgovarajuće dokaze da su niske doze efedrinskih alkaloida zapravo nesigurne,<ref>{{cite web |url= http://www.ephedrinehydrochloride.com/204cv409-28.pdf |title=Nutraceutical Corporation; Solaray, Inc., Plaintiffs-appellees, v. Andrew Von Eschenbach, Acting Commissioner, U.S. Food and Drug Administration; United States Food and Drug Administration; Michael O. Leavitt, Secretary of the Department of Health and Human Services; Department of Health and Human Services; United States of America | quote = Defendants-appellants, 459 F.3d 1033 (10th Cir. 2006) |access-date= 1. 7. 2010 |url-status=usurped |archive-url= https://web.archive.org/web/20110710194438/http://www.ephedrinehydrochloride.com/204cv409-28.pdf |archive-date= 10. 7. 2011 }}</ref> ali 17. augusta 2006. godine, [[Američki žalbeni sud za deseti okrug]] u Denveru potvrdio je konačnu presudu FDA kojom se svi dodaci prehrani koji sadrže efedrinske [[alkaloid]]e proglašavaju krivotvorenim, te stoga ilegalnim za prodaju u Sjedinjenim Državama.<ref>{{cite court |litigants= Nutraceutical Corporation; Solaray, Inc. Plaintiffs-Appellees vs. Andrew Von Eschenbach, Acting Commissioner, US.. Food and Drug Administration; United States Food and Drug Administration; Michael O. Leavitt, Secretary of the Department of Health and Human Services; Department of Health and Human Services; United States of America |opinion= We find that the FDA correctly followed the congressional directive to analyze the risks and benefits of EDS in determining that there is no dosage level of EDS acceptable for the market. |court= United States Court of Appeals Tenth Circuit |date= 17. 8. 2006 |access-date= 16. 2. 2007 |url= http://www.ck10.uscourts.gov/opinions/05/05-4151.pdf |archive-url= https://web.archive.org/web/20080921084346/http://www.ck10.uscourts.gov/opinions/05/05-4151.pdf |url-status= dead }}</ref> Furthermore, ephedrine is banned by the NCAA, MLB, NFL, and PGA.<ref>{{cite web |url= http://www.drugfreesport.com/drug-resources/faq.asp |title=Sport Drug Testing – Drug Programs & Policy – Athletics |access-date= 21. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110210135236/http://www.drugfreesport.com/drug-resources/faq.asp |archive-date=10. 2. 2011 }}</ref> Međutim, efedrin je i dalje legalan u mnogim primjenama izvan dodataka prehrani. Kupovina je trenutno ograničena i nadzirana, a specifičnosti se razlikuju od države do države. [[Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država|Predstavnički dom]] usvojio je [[Zakon o borbi protiv epidemije metamfetamina iz 2005.]] kao amandman na obnovu [[USA PATRIOT Zakona]]. Zakon, koji je predsjednik [[George W. Bush]] potpisao 6. marta 2006. godine, izmijenio je [[Zakon SAD-a]] (21 USC 830) u vezi s prodajom proizvoda koji sadrže efedrin i blisko povezanu drogu [[pseudoefedrin]]. Obje supstance se koriste kao [[prekursor droga|prekursori]] u [[tajna hemija|nedozvoljenoj proizvodnji]] [[metamfetamin]]a, a kako bi se obeshrabrila ta upotreba, savezni zakon je uključio sljedeće zahtjeve za trgovce koji prodaju ove proizvode: * Dohvatljiv zapis svih kupovina s identifikacijom imena i adrese svake strane, koji se čuva dvije godine * Obavezna provjera dokaza o identitetu svih kupaca * Obavezne metode zaštite i otkrivanja podataka prilikom prikupljanja ličnih podataka * Izvještavanje [[glavni državno tužioc Sjedinjenih Američkih Država|glavnom državnom tužiocu]] o svim sumnjivim plaćanjima ili nestancima reguliranih proizvoda * Netečni oblik reguliranog proizvoda smije se prodavati samo u blister pakovanjima s jediničnom dozom * Regulirani proizvodi se moraju prodavati iza pulta ili u zaključanom ormariću na način koji ograničava pristup * Dnevna prodaja reguliranih proizvoda ne smije prelaziti 3,6 g jednom kupcu, bez obzira na broj transakcija * Mjesečna prodaja jednom kupcu ne smije prelaziti 9 g pseudoefedrinske baze u reguliranim proizvodi Zakon propisuje slične propise kao i za kupovinu putem pošte, osim što je mjesečno ograničenje prodaje 7,5 g. Kao čista biljka ili čaj, ''má huáng'', koji sadrži efedrin, i dalje se legalno prodaje u SAD-u. Zakon ograničava/zabranjuje njegovu prodaju kao dodatak prehrani (pilula) ili kao sastojak/aditiv drugim proizvodima, poput dijetalnih tableta. ====Australija==== Efedrin i sve vrste ''Ephedra'' koje ga sadrže smatraju se supstancama iz Priloga 4 prema [[Standard za jedinstveni raspored lijekova i otrova|Standardu o otrovima]]. Lijek iz Priloga 4 smatra se lijekom koji se izdaje samo na recept ili lijekom za životinje na recept – supstancama čija upotreba ili nabavka treba biti od strane ili po nalogu osoba kojima je državnim ili teritorijalnim zakonodavstvom dozvoljeno propisivanje i treba biti dostupan od farmaceuta na recept prema [[Standard za jedinstveni raspored lijekova i otrova|Standardu o otrovima]]. ====Južna Afrika==== U Južnoj Africi, efedrin je premješten na listu 6 27. maja 2008,<ref>{{cite web |url=http://www.doh.gov.za/docs/pr/2008/pr0527.html |title=Rescheduling of Medicines that Contain Ephedrine |access-date=18. 4. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090628091843/http://www.doh.gov.za/docs/pr/2008/pr0527.html |archive-date=28. 6. 2009 }}</ref> što znači da se tablete čistog efedrina mogu kupiti samo na recept. Tablete koje sadrže efedrin do 30 mg po tableti u kombinaciji s drugim lijekovima i dalje su dostupne bez recepta, raspored 1 i 2, za sinuse, [[prehlada|prehladu]] i [[gripa|gripu]]. ====Njemačka==== Efedrin je bio slobodno dostupan u apotekama u Njemačkoj do 2001. godine. Nakon toga, pristup je bio ograničen jer se uglavnom kupovao za neindikovanu upotrebu. Slično tome, efedra se može kupiti samo na recept. Od aprila 2006. godine, svi proizvodi, uključujući dijelove biljke, koji sadrže efedrin dostupni su samo na recept..<ref>[http://www.buzer.de/gesetz/7048/index.htm ''Verordnung zur Neuordnung der Verschreibungspflicht von Arzneimitteln (AMVVNV).''] {{webarchive |url= https://web.archive.org/web/20140517122414/http://www.buzer.de/gesetz/7048/index.htm |date=17. 5. 2014 }} V. v. 21. Dezember 2005 BGBl. I S. 3632; Geltung ab 1. Januar 2006.</ref> ==Proizvodnja== ===Poljoprivreda=== Efedrin se dobija iz biljke ''[[Ephedra sinica]]'' i drugih članova roda ''[[Ephedra (biljka)|Ephedra]],'' odakle je izveden naziv supstance. Sirovine za proizvodnju efedrina i tradicionalnih kineskih lijekova proizvode se u Kini u velikim razmjerima. Od 2007. godine, kompanije su godišnje proizvodile efedrin za izvoz u vrijednosti od 13 miliona američkih dolara od 30.000 tona efedre, što je oko deset puta više od količine koja se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini.<ref name=Chen>{{cite web | vauthors = Long C |url= http://www.chinadialogue.net/article/show/single/en/692-Chinese-medicine-s-great-waste-of-resources |title=Chinese medicine's great waste of resources |date= 15. 1. 2007 |access-date= 9. 5. 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160530231517/https://www.chinadialogue.net/article/show/single/en/692-Chinese-medicine-s-great-waste-of-resources |archive-date= 30. 5. 2016 }}</ref> ===Skntetski=== Većina l-efedrina koji se danas proizvodi za službenu medicinsku upotrebu pravi se sintetski, jer je proces ekstrakcije i izolacije iz "E. sinica" mukotrpan i više nije isplativ.<ref>{{cite news |url= http://english.peopledaily.com.cn/english/200111/05/eng20011105_83931.html |title=Chemically Synthesized Ephedrine Put into Mass Production in China |date=5. 11. 2001 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20110629175239/http://english.peopledaily.com.cn/english/200111/05/eng20011105_83931.html |archive-date=29. 6. 2011 }}</ref> ===Biosintetski=== [[Datoteka:Ephedrine biosynthesis.svg|class=skin-invert-image|thumb|400px|right| Predloženi biosintetski put efedrina iz <small>L</small>fenilalanina i piruvinske kiseline.<ref name="Hertweck">{{cite journal | vauthors = Hertweck C, Jarvis AP, Xiang L, Moore BS, Oldham NJ | title = A mechanism of benzoic acid biosynthesis in plants and bacteria that mirrors fatty acid beta-oxidation | journal = ChemBioChem | volume = 2 | issue = 10 | pages = 784–6 | date = oktobar 2001 | pmid = 11948863 | doi = 10.1002/1439-7633(20011001)2:10<784::AID-CBIC784>3.0.CO;2-K | s2cid = 28159196 }}<!--|access-date = 2015-06-10--></ref><ref name="Grue-Sorensen 3714–3715">{{Cite journal |title= Biosynthesis of ephedrine |journal= Journal of the American Chemical Society |date= 1. 5. 1988 |issn= 0002-7863 |pages= 3714–3715 |volume= 110 |issue= 11 |doi= 10.1021/ja00219a086 | vauthors = Grue-Sorensen G, Spenser ID |bibcode= 1988JAChS.110.3714G }}</ref>]] Dugo se smatralo da efedrin nastaje modifikacijom aminokiseline <small>L</small>-fenilalanina.<ref name="sciencedirect.com">{{cite journal |title= Participation of C6-C1 unit in the biosynthesis of ephedrine in Ephedra |url= https://archive.org/details/sim_phytochemistry_1973_12/page/2876 |doi= 10.1016/0031-9422(73)80499-6 |volume=12 |issue=12 |journal= Phytochemistry |pages= 2877–2882 |year= 1973 | vauthors = Yamasaki K, Tamaki T, Uzawa S, Sankawa U, Shibata S |bibcode= 1973PChem..12.2877Y }}</ref> <small>L</small>-[[Fenilalanin]] bi bio dekarboksiliran i potom napadnut ω-aminoacetofenonom. [[Metilacija]] ovog produkta bi zatim proizvela efedrin. Ovaj put je od tada opovrgnut.<ref name="sciencedirect.com"/> Predloženi novi put sugerira da fenilalanin prvo formira [[cinamoil-CoA]] putem [[enzim]]a [[fenilalanin amonijak-liaza]] i [[acil CoA]] [[ligaza|ligaze]].<ref name="Hertweck"/> Cinamoil-CoA zatim reaguje sa hidratazom da bi se vezala alkoholna [[funkcionalna grupa]]. Produkt zatim reaguje sa retro-aldolazom, formirajući [[benzaldehid]]. Benzaldehid reaguje sa [[piruvinska kiselina|piruvinskom kiselinom]] da bi se vezala jedinica sa dva ugljika. Ovaj produkt zatim prolazi kroz transaminaciju i metilaciju da bi se formirao efedrin i njegov stereoizomer, pseudoefedrin.<ref name="Grue-Sorensen 3714–3715"/> ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|L-Ephedrine}} {{Nazalni preparati}} {{Midrijatici i cikloplegici}} {{Lijekovi za opstruktivne bolesti disajnih puteva}} {{Sredstva za podsticanje budnosti}} {{Sredstva za oslobađanje monoamina}} {{Fenetilamini}} {{Portal | Medicina}} {{Authority control}} [[Kategorija:Alkaloidi]] [[Kategorija:Anorektici]] [[Kategorija:Lijekovi protiv gojaznosti]] [[Kategorija:Antihipotenzivi]] [[Kategorija:Beta-hidroksiamfetamini]] [[Kategorija:Bronhodilatatori]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Kineski izumi]] [[Kategorija:Dekongestivni lijekovi]] [[Kategorija:Lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem]] [[Kategorija:Lijekovi koji djeluju na nervni sistem]] [[Kategorija:Lijekovi u sportu]] [[Kategorija:Enantiomerni lijekovi]] [[Kategorija:Ergogena pomagala]] [[Kategorija:Euforijanci]] [[Kategorija:Han dinastija]] [[Kategorija:Metamfetamin]] [[Kategorija:Metamfetamini]] [[Kategorija:Sredstva koja oslobađaju norepinefrin]] [[Kategorija:Oftalmološki lijekovi]] [[Kategorija:Periferno selektivni lijekovi]] [[Kategorija:Stimulanti]] [[Kategorija:Simpatomimetici]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Sredstva koja podstiču budnost]] [[Kategorija:Članci o medicini na Wikipediji spremni za prevođenje]] [[Kategorija:Zabranjene supstance Svjetske antidoping agencije]] [[Kategorija:Esencijalni lijekovi Svjetske zdravstvene organizacije]] sld5dmcyrutqeqt1lckrww27q0jlqj6 0 532956 3831056 3824414 2026-04-18T11:30:58Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Kenan Pirić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|7|7}} | rodnigrad = [[Tuzla]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 192&nbsp;cm | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = [[Neftçi Baku]] | brojnadresu = 13 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | godine1 = 2012–2013. | klubovi1 = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina]] | nastupi(golovi)1 = 16 (0) | godine2 = 2013–2014. | klubovi2 = [[KAA Gent|Gent]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine3 = 2014–2017. | klubovi3 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)3 = 60 (0) | godine4 = 2017–2018. | klubovi4 = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] | nastupi(golovi)4 = 43 (0) | godine5 = 2018–2021. | klubovi5 = [[NK Maribor|Maribor]] | nastupi(golovi)5 = 46 (0) | godine6 = 2021. | klubovi6 = [[Atromitos FC]] | nastupi(golovi)6 = 11 (0) | godine7 = 2022. | klubovi7 = [[Göztepe S.K.]] | nastupi(golovi)7 = 4 (0) | godine8 = 2022–2024. | klubovi8 = [[AEK Larnaca FC]] | nastupi(golovi)8 = 71 (0) | godine9 = 2024–2025. | klubovi9 = [[Antalyaspor]] | nastupi(golovi)9 = 30 (0) | godine10 = 2025–danas | klubovi10 = [[Neftçi Baku]] | nastupi(golovi)10 = 16 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2013–2016. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 12 (0) | nacionalnegodine2 = 2018-danas | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 8 (0) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 6. 4. 2026 }} '''Kenan Pirić''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je nogometni golman koji igra kao [[golman]] za [[azerbejdžan]]ski klub Premijer lige [[Neftçi Baku|Neftçi]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Pirić je započeo karijeru u [[OFK Gradina Srebrenik|Gradini]], prije nego što se 2013. pridružio [[KAA Gent|Gentu]]. Godinu dana kasnije, potpisao je za [[FK Sloboda Tuzla|Slobodu Tuzla]]. Godine 2017. Pirić je prešao u [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]. Sljedeće godine prešao je u [[NK Maribor|Maribor]], gdje je ostao tri godine. Nakon kratkog boravka u [[Atromitos FC|Atromitosu]] 2021, pridružio se [[Göztepe S.K.|Göztepeu]] početkom 2022. Bivši omladinski reprezentativac Bosne i Hercegovine, Pirić je debitovao u seniorskoj reprezentaciji 2018. == Klupska karijera == Pirić je prošao omladinsku akademiju svog rodnog kluba Sloboda, koju je napustio u junu 2012. kako bi se pridružio Gradini.<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/kenan-piric-iz-slobode-u-gradinu/83223|title=Kenan Pirić iz Slobode u Gradinu|website=sportsport.ba|date=30. 6. 2012|access-date=9. 7. 2021|language=bs}}</ref> Profesionalni debi imao je protiv Veleža 25. augusta iste godine u dobi od 18 godina.<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/velez-kontrama-slomio-gradinu/86673|title=Velež kontrama slomio Gradinu|website=sportsport.ba|date=25. 8. 2012|access-date=9. 7. 2021|language=bs}}</ref> U augustu 2013. Pirić je potpisao za belgijski tim Gent.<ref>{{cite news|url=https://tuzlanski.ba/sport/nogomet/dijete-slobode-kenan-piri-potpisao-za-gent/|title=Dijete Slobode: Kenan Pirić potpisao za Gent!|website=tuzlanski.ba|date=30. 8. 2013|access-date=9. 7. 2021|language=bs}}</ref> U ljeto 2014. vratio se u Slobodu.<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/piric-potpisao-novi-ugovor-sa-slobodom/151349|title=Pirić potpisao novi ugovor sa Slobodom|website=sportsport.ba|date=21. 1. 2015|access-date=9. 7. 2021|language=bs}}</ref> U februaru 2017, Pirić je prešao u Zrinjski.<ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/62422-sluzbeno-kenan-piric-potpisao-za-zrinjski|title=Službeno: Kenan Pirić potpisao za Zrinjski|website=reprezentacija.ba|date=1. 2. 2017|access-date=9. 7. 2021|language=bs}}</ref> Dana 13. decembra 2017, slovenački Maribor je objavio da će im se Pirić pridružiti sljedeće sezone.<ref>{{cite web |title=Doumbia od januarja, Pirič od junija|url=https://www.nkmaribor.com/novice/?id=8270 |publisher=[[NK Maribor]] |access-date=9. 7. 2021 |language=sl |date=13. 12. 2017}}</ref> Svoj takmičarski debi za tim imao je protiv Mure 29. jula 2018. i uspio je sačuvati mrežu netaknutom.<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/piric-debitovao-za-maribor-ali-ipak-ne-moze-biti-zadovoljan/285048|title=Pirić debitovao za Maribor, ali ipak ne može biti zadovoljan|website=sportsport.ba|date=29. 7. 2018|access-date=30. 7. 2018|language=bs}}</ref> Osvojio je svoj prvi trofej sa Mariborom 15. maja 2019, kada su krunisani za prvaka lige.<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/gol-i-asistencija-mesanovica-za-novu-titulu-maribora/318947|title=Gol i asistencija Mešanovića za novu titulu Maribora|website=sportsport.ba|date=15. 5. 2019|access-date=18. 5. 2019|language=bs}}</ref> U julu 2021, Pirić je potpisao dvogodišnji ugovor sa grčkim Atromitosom.<ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/330175-kenan-piric-karijeru-nastavlja-u-grckoj|title=Kenan Pirić karijeru nastavlja u Grčkoj|website=reprezentacija.ba|date=9. 7. 2021|access-date=15. 3. 2022|language=bs}}</ref> Svoj takmičarski debi za tim imao je protiv Olympiakosa 12. septembra, sačuvavši mrežu netaknutom u neriješenom rezultatu bez golova.<ref>{{cite news|url=https://faktor.ba/vijest/piric-debitovao-za-atromitos-na-gostovanju-kod-olympiacosa-sacuvao-mrezu/137656|title=Kenan Pirić debitovao za Atromitos, na gostovanju kod Olympiacosa sačuvao mrežu|website=faktor.ba|date=12. 9. 2021|access-date=15. 3. 2022|language=bs}}</ref> Krajem decembra raskinuo je ugovor sa Atromitosom.<ref>{{cite news|url=https://sport.avaz.ba/nogomet/707239/golman-nase-reprezentacije-raskinuo-ugovor-sa-klubom|title=Golman naše reprezentacije raskinuo ugovor sa klubom|website=sport.avaz.ba|date=31. 12. 2021|access-date=16. 6. 2022|language=bs}}</ref> U januaru 2022, Pirić je prešao u turski Göztepe uz ugovor do juna 2023.<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/kenan-piric-potpisao-za-goztepe/415841|title=Kenan Pirić potpisao za Göztepe|website=sportsport.ba|date=4. 1. 2022|access-date=15. 3. 2022|language=bs}}</ref> Zvanično je debitovao za klub protiv [[Konyaspor]]a 3. aprila.<ref>{{cite news|url=https://scsport.ba/bh-trio-sa-konyasporom-slavio-protiv-goztepea-u-debitantskom-nastupu-pirica|title=Bh. trio sa Konyasporom slavio protiv Göztepea u debitantskom nastupu Pirića|website=scsport.ba|date=3. 4. 2022|access-date=16. 6. 2022|language=bs}}</ref> U junu 2022. pridružio se kiparskom timu [[AEK Larnaka]] na dvogodišnji ugovor.<ref>{{cite news|url=https://sport.avaz.ba/nogomet/751169/kenan-piric-potpisao-dvogodisnji-ugovor-na-kipru|title=Kenan Pirić potpisao dvogodišnji ugovor na Kipru|website=sport.avaz.ba|date=16. 6. 2022|access-date=16. 6. 2022|language=bs}}</ref> Dana 26. jula 2025, Pirić je potpisao dvogodišnji ugovor sa Neftçijem.<ref>{{Cite web |date=26. 7. 2025|title=Xoş gəldin, Kenan Piriç! |url=https://neftchi.az/az/news/neftchi-news-2025-07-26-164733 |access-date=29. 7. 2025|publisher=Neftçi PFK|language=az}}</ref> == Međunarodna karijera == Pirić je bio član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] do 21 godine. Nastupio je sedam puta tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo UEFA za igrače do 21 godine 2017, 2015. i 2016. godine.<ref>{{cite web |title=Kenan Pirić » U21 EURO Qualifiers 2015/2016 |url=https://www.worldfootball.net/person/pe297566/kenan-piric/ |website=worldfootball.net |access-date=3. 9. 2019 |language=en}}</ref> Također je bio kapiten tima pod vodstvom selektora [[Vlado Jagodić|Vlade Jagodića]].<ref>{{cite news|url=https://faktor.ba/vijest/kenan-piric-dobio-poziv-u-reprezentaciju-bih-239171|title=Kenan Pirić dobio poziv u reprezentaciju BiH|website=faktor.ba|date=8. 3. 2017|access-date=9. 7. 2021|language=bs}}</ref> U maju 2016, Pirić je dobio svoj prvi poziv u seniorsku reprezentaciju, za prijateljsku utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i Kirin kup 2016,<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/bazdarevic-objavio-spisak-zmajeva-za-spaniju-i-kirin-kup-bez-ibisevica-lulica-i-bicakcica/160520053|title=Baždarević objavio spisak Zmajeva za Španiju i Kirin kup: Bez Ibiševića, Lulića i Bičakčića|website=klix.ba|date=20. 5. 2016|access-date=9. 7. 2021|language=bs}}</ref> ali je morao čekati do 31. januara 2018. da debituje protiv [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]].<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/bih-se-nije-mogla-odbraniti-meksiko-zasluzeno-slavio/266831|title=BiH se nije mogla odbraniti: Meksiko zasluženo slavio|website=sportsport.ba|date=1. 2. 2018|access-date=9. 7. 2021|language=bs}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kenan Pirić}} *{{NFT player|70110}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pirić, Kenan}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Sportisti iz Tuzle]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]] [[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog]] [[Kategorija:Nogometaši Göztepea]] [[Kategorija:Nogometaši Antalyaspora]] [[Kategorija:Nogometaši Gradine]] [[Kategorija:Nogometaši Genta]] [[Kategorija:Nogometaši Maribora]] [[Kategorija:Nogometaši Atromitosa]] [[Kategorija:Nogometaši Larnaca]] [[Kategorija:Nogometaši Neftçi Bakua]] l6levjjbv9el6a9er2ur81yct9wroe6 0 532958 3831055 3824454 2026-04-18T11:30:56Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831055 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Nidal Čelik | slika = Čelik rcl asse 2425.png | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2006|7|17}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 192&nbsp;cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Stoper]] | trenutniklub = [[RC Lens|Lens]] | brojnadresu = 4 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2017–2023. | omladinskipogoni = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | godine1 = 2023–2025. | klubovi1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)1 = 25 (0) | godine2 = 2025–danas | klubovi2 = [[RC Lens|Lens]] | nastupi(golovi)2 = 7 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2021. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15|BiH U-15]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2022–2023. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 12 (1) | nacionalnegodine3 = 2023–2024. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 12 (0) | nacionalnegodine4 = 2023-2024. | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 7 (0) | nacionalnegodine5 = 2024-danas | nacionalneekipe5 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)5 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 6. 4. 2026 }} '''Nidal Čelik''' (17. juli 2006) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je profesionalni nogometaš koji igra kao stoper za francuski [[RC Lens|Lens]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u [[FK Sarajevo|Sarajevu]], prije nego što se pridružio Lensu 2025. == Klupska karijera == === Sarajevo === Čelik je prošao omladinsku akademiju matičnog kluba Sarajeva, kojem se pridružio 2017. U julu 2022. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s timom.<ref>{{cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/petnaestogodisnjak-potpisao-profesionalni-ugovor-sa-sarajevom/129108|title=Petnaestogodišnjak potpisao profesionalni ugovor sa Sarajevom|website=faktor.ba|date=8. 7. 2022|access-date=8. 7. 2022|language=bs}}</ref> Profesionalno je debitovao u utakmici kupa protiv [[HNK Sloga Gornji Vakuf-Uskoplje|Sloge Uskoplje]] 27. septembra 2023. u dobi od 17 godina.<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/sarajevo-rutinski-pobijedilo-slogu-u-gornjem-vakufu-i-plasiralo-se-medju-16-ekipa-u-kupu-bih/230927128|title=Sarajevo rutinski pobijedilo Slogu u Gornjem Vakufu i plasiralo se među 16 ekipa u Kupu BiH|website=klix.ba|date=27. 9. 2023|access-date=28. 9. 2023|language=bs}}</ref> Dva mjeseca kasnije, debitovao je u ligi protiv [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabele]].<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/sarajevo-s-tri-gola-pocastilo-gosk-bordo-tim-preskocio-zrinjski-na-tabeli/464304|title=Sarajevo s tri gola počastilo GOŠK: Bordo tim preskočio Zrinjski na tabeli|website=sportsport.ba|date=9. 12. 2023|access-date=12. 12. 2023|language=bs}}</ref> Potpisao je novi trogodišnji ugovor s timom u junu 2024.<ref>{{cite news|url=https://scsport.ba/nidal-celik-produzio-ugovor-do-2027-godine|title=Nidal Čelik produžio ugovor do 2027. godine|website=scsport.ba|date=29. 6. 2024|access-date=1. 7. 2024|language=bs}}</ref> U novembru je imenovan za kapitena tima.<ref>{{cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/937366/sarajevo-ima-novog-kapitena-objavljen-snimak-reakcije-igraca-kada-im-je-zekic-saopcio-odluku|title=Sarajevo ima novog kapitena, objavljen snimak reakcije igrača kada im je Zekić saopćio odluku|website=avaz.ba|date=1. 11. 2024|access-date=1. 11. 2024|language=bs}}</ref> === Lens === U februaru 2025, prešao je u francuski klub [[RC Lens|Lens]] s ugovorom do juna 2029.<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/nidal-celik-ostvario-najveci-transfer-u-historiji-bh-lige-i-presao-u-lens-za-25-miliona-eura/250202051|title=Nidal Čelik ostvario najveći transfer u historiji bh. lige i prešao u Lens za 2,5 miliona eura|website=klix.ba|date=3. 2. 2025|access-date=4. 2. 2025|language=bs}}</ref> Zvanični debi za tim imao je 14. februara 2026. protiv [[Paris FC]].<ref>{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/ino-fudbal/ligue-1/nidal-celik-fenomenalnim-potezom-iznenadio-i-komentatora-arena-sport-kakva-hladnokrvnost-1113481|title=Nidal Čelik fenomenalnim potezom iznenadio i komentatora Arene Sport: Kakva hladnokrvnost|website=oslobodjenje.ba|date=14. 2. 2026|access-date=16. 2. 2026|language=bs}}</ref> == Reprezentacijska karijera == Čelik je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na svim mlađim nivoima.<ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/446420-kapiten-sarajeva-je-najmladji-zmaj-dijeliti-svlacionicu-sa-ovim-igracima-je-ostvarenje-sna|title=Kapiten Sarajeva je najmlađi Zmaj: Dijeliti svlačionicu sa ovim igračima je ostvarenje sna|website=reprezentacija.ba|date=14. 11. 2024|access-date=16. 11. 2024|language=bs}}</ref> U novembru 2024. dobio je svoj prvi seniorski poziv za utakmice UEFA Lige nacija A sezone 2024/25 protiv [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] i [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]].<ref>{{cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/selektor-barbarez-uputio-nove-pozive-u-reprezentaciju-bih-zamijenit-ce-povrijedjene-kolasinca-i-radeljica|title=Selektor Barbarez uputio nove pozive u reprezentaciju BiH, zamijenit će povrijeđene Kolašinca i Radeljića|website=n1info.ba|date=9. 11. 2024|access-date=12. 11. 2024|language=bs}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Nidal Čelik}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Čelik, Nidal}} [[Kategorija:Rođeni 2006.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Lensa]] rm05abi0bncn9zsu4l6lxq616lfvqom 0 532962 3831054 3824482 2026-04-18T11:30:54Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831054 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[slika:Benzaldehyde.svg|250px]] [[slika: Benzaldehyde-3D-balls-B.png|250px]] | Hemijski spoj =Benzaldehid | Druga imena = Benzenekarboksialdehd<br/>Fenilmetanal<br />Benzo- aldehid<br>[[IUPAC]]-ime: Benzenekarbaldehid | Sumarna formula =C₇ H₆O | CAS registarski broj =100-52-7 | SMILES = c1ccc(cc1)C=O | InChI =1/C7H6CHO/c8-6-7-4-2-1-3-5-7/h1-6H | Kratki opis = Bezbojna tekućina <br> jako refraktivna, miris poput badema | Molarna masa = | Agregatno stanje = | Gustoća = 1,044 g/mL, tećnost | Tačka topljenja =57,12<ref>{{citation | author=Haynes, William M. | title=CRC Handbook of Chemistry and Physics | edition=95th | publisher=CRC press | year=2014 | pages=3–34|isbn=9781482208689 }}</ref> | Tačka ključanja = 178,1 | Pritisak pare = | Rastvorljivost =6,95 g/L (25&nbsp;°C)<ref>{{cite web | url=http://gestis-en.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=templates$fn=default.htm$vid=gestiseng:sdbeng | title=GESTIS Substance database | publisher=Institute for Occupational Safety and Health of the German Social Accident Insurance | access-date=21. 8. 2012 | archive-date=3. 3. 2016 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160303201005/http://gestis-en.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=templates$fn=default.htm$vid=gestiseng:sdbeng | url-status=dead }}</ref> | Dipolni moment =<br>[[PubChem]]: 240 |NFPA-H = 2 |NFPA-F = 2 |NFPA-R = 0 |Viskoznost = 1.321 [[Pois (jedinica)|cP]] (25&nbsp;°C) |LD50 = 1300 mg/kg (pacov, oralno) |Ostali spojevi: [[Benzil allohol]]<br />[[Benzojska kielina]]<br/>[[Benzaldehid-okim]] |RefractIndex = 1.5456 |MagSus = −60.78·10⁻⁶ cm³/mol <!--| LogP = 1.48 --> |LogP = 1.64<ref name="chemsrc">{{Cite web|url=https://www.chemsrc.com/en/cas/100-52-7_946834.html|title=Benzaldehyde_msds}}</ref> }} '''Benzaldehid''' (C₆H₅CHO) je [[organski spoj]] koji se sastoji od [[benzen]]skog prstena sa [[formil]] supstituentom. Spada među najjednostavnije [[aroma]]tske [[aldehid]]e i jedan je od industrijski najkorisnijih. To je bezbojna tekućina s karakterističnim [[miris]]om sličnim mirisu [[badem|gorkih badema]] i [[višnja|višnje]], a često se koristi u [[bezalkoholno piće|gaziranim pićima]].<ref>{{Cite journal |last1=Loch |first1=Christine |last2=Reusch |first2=Helmut |last3=Ruge |first3=Ingrid |last4=Godelmann |first4=Rolf |last5=Pflaum |first5=Tabea |last6=Kuballa |first6=Thomas |last7=Schumacher |first7=Sandra |last8=Lachenmeier |first8=Dirk W. |date=2016 |title=Benzaldehyde in cherry flavour as a precursor of benzene formation in beverages |journal=Food Chemistry |volume=206 |pages=74–77 |doi=10.1016/j.foodchem.2016.03.034 |pmid=27041300}}</ref> Benzaldehid, kao komponenta gorkog bademovog ulja, može se ekstrahovati iz brojnih drugih prirodnih izvora.<ref name=Ullmann/> Sintetski benzaldehid je aroma u imitaciji ekstrakta badema, koja se koristi za aromatiziranje kolača i drugih pekarskih proizvoda.<ref>{{Cite book|title = The Cook's Illustrated Baking Book|url = https://books.google.com/books?id=doZKCgAAQBAJ&pg=PT2457|publisher = America's Test Kitchen|date = 2013|isbn = 9781936493784}}</ref> ==Historija== Benzaldehid je prvi put ekstrahovao francuski farmaceut Martrès 1803. godine. Njegovi eksperimenti su se fokusirali na razjašnjavanje prirode [[amigdalin]]a, [[otrov]]nog spoja koji se nalazi u [[gorkim bademima]], plodu ''[[Prunus dulcis]]''.<ref>In 1803 C. Martrès published a manuscript on the oil of bitter almonds: "Recherches sur la nature et le siège de l'amertume et de l'odeur des amandes amères" (Research on the nature and location of the bitterness and the smell of bitter almonds). However, the memoir was largely ignored until an extract was published in 1819: Martrès ''fils'' (1819) [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k78139n/f292.image.langEN "Sur les amandes amères,"] ''Journal de Pharmacie'', vol. 5, pages 289–296.</ref> Daljnji rad na ulju koji su proveli [[Pierre Robiquet]] i Antoine Boutron Charlard, dvojica francuskih hemičara, proizveo je benzaldehid.<ref>''Nouvelles expériences sur les amandes amères et sur l'huile volatile qu'elles fournissent'' Robiquet, Boutron-Charlard, Annales de chimie et de physique, 44 (1830), 352–382,</ref> U 1832., [[Friedrich Wöhler]] i [[Justus von Liebig]] dobili su prvi sintetizirani benzaldehid.<ref>{{cite journal|author=Wöhler, Friedrich and Liebig, Justus von |year=1832|url=https://books.google.com/books?id=z-VAAAAAYAAJ&pg=249 |title=Untersuchungen über das Radikal der Benzoesäure|trans-title=Investigations of the radical of benzoic acid|journal=Annalen der Pharmacie|volume= 3|issue=3| pages= 249–282|doi=10.1002/jlac.18320030302|hdl=2027/hvd.hxdg3f|hdl-access=free}}</ref> == Proizvodnja == Benzaldehid se može proizvesti i iz hemikalija na bazi nafte ili iz hemikalija biljnog porijekla. Sintetski benzaldehid se prvenstveno proizvodi korištenjem tečne faze [[Jonesova oksidacija|hlorinacije]] i [[osidacija|oksidacije]] [[toluen]]a. Razvijene su brojne druge metode, kao što su parcijalna [[redoks|oksidacija]] [[benzil-alkohol]]a, [[alkal]]na [[hidroliza]] [[benzal-hlorid]]a i [[karbonilacija]] benzena ([[Gatterman-Kochova reakcija]]).<ref name=Ullmann>{{cite book|doi=10.1002/14356007.a03_463.pub2 |chapter=Benzaldehyde |title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry |date=2011 |last1=Brühne |first1=Friedrich |last2=Wright |first2=Elaine |isbn=978-3-527-30385-4 }}</ref> Prirodni benzaldehid se proizvodi iz [[cinamaldehid]]a dobijenog iz [[ujlje kajsije|ulja kasije]] retro-[[aldolna reakcija|aldolne reakcije]]:<ref name=":2">{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=85yUennC-pUC&pg=PA87 |title=Innovation in food engineering : new techniques and products |date=2010 |publisher=CRC Press |others=Passos, Maria Laura., Ribeiro, Claudio P. |isbn=9781420086072 |location=Boca Raton, Florida |pages=87 |oclc=500683261}}</ref> cinamaldehid se zagrijava u vodenom/alkoholnom rastvoru između 90&nbsp;°C i 150&nbsp;°C sa bazom (najčešće [[natrij-karbonat]]om ili [[natrij-bikarbonat]]om) tokom pet do 80 sati,<ref>Wienes, Charles and Pittet, Alan O. (1985) {{US Patent|4617419}} Process for preparing natural benzaldehyde and acetaldehyde, natural benzaldehyde and acetaldehyde compositions, products produced thereby and organoleptic utilities therefor.</ref> nakon čega slijedi destilacija nastalog benzaldehida. Ova reakcija također daje [[acetaldehid]]. ==Pojavljivanje== Benzaldehid i slične hemikalije se prirodno javljaju u mnogim namirnicama. Većina benzaldehida koju ljudi jedu potiče iz prirodne biljne hrane, kao što su [[badem]]i.<ref name=":0">{{Cite journal|title = The FEMA GRAS assessment of benzyl derivatives used as flavor ingredients|journal = Food and Chemical Toxicology|date = 1. 8. 2005|pmid = 15950815|pages = 1207–1240|volume = 43|issue = 8|doi = 10.1016/j.fct.2004.11.014|first1 = T. B.|last1 = Adams|first2 = S. M.|last2 = Cohen|first3 = J.|last3 = Doull|first4 = V. J.|last4 = Feron|first5 = J. I.|last5 = Goodman|first6 = L. J.|last6 = Marnett|first7 = I. C.|last7 = Munro|first8 = P. S.|last8 = Portoghese|first9 = R. L.|last9 = Smith}}</ref> Bademi, sjemenke [[kajsija|kajsije]], [[sjeme]]nke [[jabuka|jabuke]] i sjemenke [[trešnja|trešnje]] sadrže značajne količine [[amigdalin]]a. Ovaj [[glikozid]] se razgrađuje pod djelovanjem [[enzim]]ske katalize na benzaldehid, [[cijanovodonik]] i dva ekvivalenta [[glukoza|glukoze]]. {{Biochem reaction subunit/top}} {{Biochem reaction subunit|compound=Amygdalin|image=Amygdalin_structure.svg|class=skin-invert-image|imagesize=180px}} {{Biochem reaction subunit|direction=forward|for_subst=2 {{H2O-nl}}|for_prod=[[hydrogen cyanide|HCN]]}} {{Biochem reaction subunit|compound=benzaldehyde|image=benzaldehyde.svg|class=skin-invert-image|imagesize=50px}} {{Biochem reaction subunit|compound=glucose|n=2|image=Alpha-D-glucose-2D-skeletal-hexagon.png|class=skin-invert-image}} {{Biochem reaction subunit/end}} Benzaldehid doprinosi mirisu bukovača ''[[Pleurotus ostreatus]] ''.<ref name="OysterAlde">{{cite journal | doi = 10.1021/jf960876i | title = Volatile Compounds Secreted by the Oyster Mushroom (''Pleurotus ostreatus'') and Their Antibacterial Activities | year = 1997 | last1 = Beltran-Garcia | first1 = Miguel J. | last2 = Estarron-Espinosa | first2 = Mirna | last3 = Ogura | first3 = Tetsuya | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 45 | pages = 4049 | issue = 10 | bibcode = 1997JAFC...45.4049B }}</ref> == Reakcije == Benzaldehid se lahko [[oksid]]ira do [[benzojeva kiselina|benzojeve kiseline]] na zraku na sobnoj temperaturi,<ref>{{cite journal |last1=Sankar |first1=Meenakshisundaram |title=The benzaldehyde oxidation paradox explained by the interception of peroxy radical by benzyl alcohol |journal=Nature Communications |volume=5 |url=https://www.nature.com/articles/ncomms4332.pdf?origin=ppub|pmid=24567108 |year=2014 |doi=10.1038/ncomms4332 |bibcode=2014NatCo...5.3332S |doi-access=free}}</ref> uzrokujući uobičajenu nečistoću u laboratorijskim uzorcima. Budući da je tačka ključanja benzojeve kiseline mnogo viša od tačke ključanja benzaldehida, može se pročistiti [[destilacijom]]. [[Benzil alkohol]] se može formirati iz benzaldehida putem [[hidrogenacije]]. Reakcijom benzaldehida sa bezvodnim [[natrijum acetatom]] i [[anhidridom sirćetne kiseline]] dobija se [[cimetna kiselina]], dok se alkoholni [[kalij cijanid]] može koristiti za [[katalizu]] kondenzacije benzaldehida u [[benzoin (organski spoj)|benzoin]]. Benzaldehid podliježe [[disproporcionaciji]] nakon tretmana koncentriranom alkalijom ([[Cannizzarova reakcija]]): jedan molekul aldehida se reducira na [[benzil alkohol]], a drugi molekul se istovremeno oksidira u [[benzojevu kiselinu]]. :[[Slika:Benzaldehyd-chemical-Cannizzaro.png|class=skin-invert-image|290px|Cannizzarova reakcija]] S diolima, uključujući mnoge [[šećer]]e, benzaldehid se kondenzuje i formira [[benziliden-acetal]]. == Upotreba == Benzaldehid se često koristi za davanje [[badem]]ovog okusa hrani i mirisnim proizvodima, uključujući tekućine za elektronske cigarete. Ponekad se koristi u kozmetičkim proizvodima.<ref name=":1">{{Cite journal|title = Final report on the safety assessment of benzaldehyde|journal = International Journal of Toxicology|date = 1. 1. 2006|pmid = 16835129|pages = 11–27|volume = 25|doi = 10.1080/10915810600716612|first = Alan|last = Andersen| issue=Suppl 1 |s2cid = 32177208|doi-access = free}}</ref> U industrijskim okruženjima, benzaldehid se uglavnom koristi kao prekursor za druge organske spojeve, od farmaceutskih proizvoda do plastičnih aditiva. [[anilinska boja]] [[malahitno zelena]] se priprema iz benzaldehida i [[dimetilanilin]]a. Benzaldehid je također prekursor za određene [[akridin]] skeboje. Putem [[aldolna kondenzacija|aldolne kondenzacije]], benzaldehid se pretvara u derivate [[cinamaldehid]]a i [[stiren]]a. Sinteza [[bademova kiselina|bademove kiseline]] počinje adicijom [[cijanovodična kiselina|cijanovodične kiseline]] benzaldehidu: :[[Slika:Benzaldehyde-chemical-mandelicacid.png|class=skin-invert-image|340px|Sinteza bademove kiseline]] Dobiveni [[cijanohidrin]] se [[hidroliza|hidrolizira]] u [[bademova kiselina|bademovu kiselinu]]. (Gornja shema prikazuje samo jedan od dva formirana [[enantiomer]]a). ===Nišne upotrebe=== Benzaldehid se koristi kao [[repelent protiv insekata|repelent protiv pčela]].<ref>{{Cite book|title = Why Do Bees Buzz?: Why Do Bees Buzz? Fascinating Answers to Questions about Bees|url = https://books.google.com/books?id=xzQ4NWlIrHwC&pg=PA177|publisher = Rutgers University Press|date = 9. 2. 2010|isbn = 9780813549200|language = en|first1 = Elizabeth|last1 = Evans|first2 = Carol|last2 = Butler|pages = 177–178}}</ref> Mala količina [[rastvor]]a benzaldehida se stavlja na dasku za isparavanje u blizini saća. Pčele se zatim udaljavaju od saća kako bi izbjegle isparenja.<ref>{{Cite book|title = Storey's Guide to Keeping Honey Bees: Honey Production, Pollination, Bee Health|url = https://books.google.com/books?id=cos5WSDNKrEC&pg=PA167|publisher = Storey Publishing|date = 1. 1. 2010|isbn = 9781603425506|language = en|first1 = Malcolm T.|last1 = Sanford|first2 = Richard E.|last2 = Bonney|page = 167}}</ref> Pčelar tada može ukloniti okvire s medom iz košnice uz manji rizik i za pčele i za pčelara. Benzaldehid reaguje sa nitroetanom u prisustvu [[katalizator]]a i proizvodi [[fenil-2-nitropropen]], prekursor [[amfetamin]]a i drugih hemikalija.<ref>{{cite web |url=https://erowid.org/archive/rhodium/chemistry/phenyl-2-nitropropene.html |title=Synthesis of Phenyl-2-Nitropropene |author=<!--Not stated--> |website=Erowid |access-date=7. 10. 2023}}</ref> == Sigurnost == Kako se koristi u hrani, kozmetici, farmaceutskim proizvodima i sapunu, benzaldehid se "općenito smatra sigurnim" ([[GRAS]]) od strane američke FDA.<ref>{{citation |author=Friedrich Brühne |author2=Elaine Wright |contribution=Benzaldehyde |title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry |edition=7th |publisher=Wiley |year=2007 |page=11 }}</ref> i [[Udruženje proizvođača aroma i ekstrakata|FEMA]].<ref name=":0" /> Ovaj status je potvrđen nakon revizije 2005. godine.<ref name=":0" /> Prihvaćen je u [[EU|Evropskoj uniji]] kao aroma.<ref name=":1"/> Toksikološke studije pokazuju da je siguran i nekancerogen u koncentracijama koje se koriste za hranu i kozmetiku,<ref name=":1"/> te da čak može imati [[antikancerogen]]a (antikancerska) svojstva.<ref name=":1"/> Za osobu od 70&nbsp;kg, smrtonosna doza se procjenjuje na 50 ml.<ref name="Ullmann"/> [[Prihvatljiv dnevni unos]] od 15&nbsp;mg/dan je utvrđen za benzaldehid od strane [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|Agencije za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država]].<ref>{{Cite web |url=https://cfpub.epa.gov/ncea/risk/recordisplay.cfm?deid=41551 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170627065000/https://cfpub.epa.gov/ncea/risk/recordisplay.cfm?deid=41551 |url-status=dead |archive-date=27. 6. 2017 |title=Health and Environmental Effects Profile for Benzaldehyde |last=Assessment |first=US EPA National Center for Environmental |website=cfpub.epa.gov |access-date=16. 9. 2017}}</ref> Benzaldehid se ne akumulira u ljudskim tkivima.<ref name=":1"/> [[metabolizam|Metabolizira]] se, a zatim izlučuje [[urin]]om.<ref name=":1" /> == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Benzaldehid}} *{{ICSC|0102|02}}*{{SIDS|name=benzaldehyde| id=100527}} [https://web.archive.org/web/20181009042751/http://www.inchem.org/documents/sids/sids/100527.pdf Archived] * [https://archive.today/20121209073221/http://www.chemicalland21.com/arokorhi/specialtychem/perchem/BENZALDEHYDE.htm Benzaldehyde description at ChemicalLand21.com] * [http://chemsub.online.fr/id_number/CSOID0000000560.html ChemSub Online: Benzaldéhyde.] * [https://www.nlm.nih.gov/toxnet/index.html Carcinogenicity Potency Project] {{Authority control}} [[Kategorija:Aldehidi]] [[Kategorija:Rastvarači]] [[Kategorija:Aromatski spojevi]] [[Kategorija:Organska hemija]] 6bvb6ttwh8lpmb71ybr9cuhx6ur6e7x 0 532963 3831053 3829861 2026-04-18T11:30:51Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831053 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Ebu El-Qasim El-Zahravi | slika = Al-Zahrawi Stamp, Syria (1964).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = oko 936. | mjesto_rođenja = Medina Azahara, El-Andaluz (blizu moderne Kordobe, Španija) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1013|||980||}} | mjesto_smrti = | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Medicina]], [[Fizika]], [[Hemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = Ebu Muhamed bin Hazm, Guy de Chauliac, Jacques Daléchamps | uticali_na_njega = | poznat_po = Pionir hirurgije, autor medicinske enciklopedije Kitab al-Tasrif | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} ''Ebu El-Qasim El-Zahravi'' (oko 936–1013), popularno poznat kao '''El-Zahravi''', latinizirano kao Albucasis ili Abulcasis (od arapskog Ebū El-Qāsim), bio je arapski ljekar, hirurg i hemičar iz [[El-Andaluz]]a. Smatra se jednim od najvećih [[Hirurgija|hirurga]] srednjeg vijeka.<ref>*Meri, Josef W. (2005). Medieval Islamic Civilization: An Encyclopedia. Routledge. p. 783."The greatest surgeon of the medieval ages was Abu'l-Qasim az Zahrawi (d. 1010), a most important representative of the Andalusian school."</ref><ref>Krebs, Robert E. (2004). Groundbreaking Scientific Experiments, Inventions, and Discoveries of the Middle Ages and the Renaissance. Greenwood Publishing Group. p. 95." Al-Zahrawi (930 or 963–1013 C.E.), also known as Abu-Al Quasim Khalaf ibn'Abbas al-Zahrawi, was a court physician.</ref> Glavno djelo El-Zahravija je [[Kitab Al-Tasrif]], enciklopedija medicinske prakse u trideset tomova.<ref>al-Zahrāwī, Abū al-Qāsim Khalaf ibn ʻAbbās; Studies, Gustave E. von Grunebaum Center for Near Eastern (1973). Albucasis on surgery and instruments. University of California Press. ISBN 978-0-520-01532-6.</ref> Poglavlje o hirurgiji u ovom djelu kasnije je prevedeno na latinski, postigavši ​​popularnost i postajući standardni udžbenik u Evropi tokom sljedećih petstotina godina.<ref>"[https://www.britannica.com/biography/Abu-al-Qasim Abū al-Qāsim | Muslim physician and author]". Encyclopedia Britannica.</ref> El-Zahravijevi pionirski doprinosi u oblasti hirurških procedura i instrumenata imali su ogroman uticaj na Istoku i Zapadu sve do modernog perioda, gdje se neka od njegovih otkrića i danas primjenjuju u medicini. Bio je pionir u upotrebi [[ketgut]]a za unutrašnje šavove, a njegovi hirurški instrumenti se i danas koriste za liječenje ljudi. Bio je prvi ljekar koji je identifikovao nasljednu prirodu [[Hemofilija|hemofilije]] i opisao abdominalnu trudnoću, podtip [[Vanmaterična trudnoća|vanmaternične trudnoće]] koja je u to vrijeme bila fatalna bolest, te je prvi otkrio korijenski uzrok [[Paraliza|paralize]]. Također je razvio hirurške uređaje za [[Carski rez|carske rezove]] i operacije [[Siva mrena|katarakte]].<ref>Cosman, Madeleine Pelner; Jones, Linda Gale (2008). Handbook to Life in the Medieval World. Handbook to Life Series. Vol. 2. Infobase Publishing. pp. 528–530. ISBN 978-0-8160-4887-8.</ref> == Biografija == Rođen je u gradu Azahara, 8 kilometara sjeverozapadno od Kordobe, [[Andaluzija]]. Njegov datum rođenja nije sa sigurnošću poznat, međutim, naučnici se slažu da je rođen oko 936. godine, godine kada je i osnovan njegov rodni grad Azahara. Nisba, El-Ensari, u njegovom imenu, sugeriše da vodi porijeklo iz [[Medina|Medine]] na [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu]].<ref>Hamarneh, Sami Khalaf; Sonnedecker, Glenn (1963). A Pharmaceutical View of Abulcasis Al-Zahrāwī Moorish Spain: With a Special Reference to the "Adhān". Brill Archive. p. 15"The incipit to the seventeenth treatise in these manuscripts gives al–Zahrawi the additional title of "al–Ansari," the physician. From this, one could infer that al–Zahrawi is the scion of "al–Ansar, the people of "al–Madinah". and hence the nickname "al–Ansari."</ref> Veći dio svog života proveo je u Kordobi. Tamo je također studirao, predavao i praktikovao medicinu i hirurgiju sve do pred smrt oko 1013. godine. Malo je detalja ostalo o njegovom životu, osim objavljenih djela, zbog uništenja El-Zahre tokom kasnijih kastiljansko-andaluzijskih sukoba. Njegovo ime se prvi put pojavljuje u spisima Ebu Muhameda bin Hazma (993–1064), koji ga je uvrstio među najveće ljekare maurske Španije. Ali imamo prvu detaljnu biografiju El-Zahravīja iz al-Ḥumajdijevog djela Džadhvat al-Muqtabis (O andaluzijskim učenjacima), završenog šest decenija nakon El-Zahravijeve smrti. Bio je dvorski ljekar andaluzijskog halife [[El-Hakem II|El-Hakema II]]. Bio je savremenik ili gotovo savremenik andaluzijskih hemičara kao što su Ibn El-Vafid, El-Madžriti i Artefijus. Cijeli svoj život i talenat posvetio je napretku medicine u cjelini, a posebno hirurgije. Kao dvorski ljekar, imao je pristup najnaprednijim medicinskim znanjima i resursima tog vremena, što mu je omogućilo da razvije nove tehnike i instrumente za hirurške zahvate. Zahravijevo vrijeme kao dvorskog ljekara El-Hakama II omogućilo mu je da razvije svoje vještine i znanje kao ljekar i hirurg, te da da značajan doprinos oblasti medicine. Njegov rad je pomogao u postavljanju temelja za moderne hirurške tehnike i imao je trajan uticaj na medicinsku praksu.<ref>Azzedine M. Layachi, Abulcasis: The Father of Modern Surgery, The Muslim World, Vol. 89, No. 2 (April 1999), pp. 91-105.</ref><ref>Michael H. Morgan, Lost History: The Enduring Legacy of Muslim Scientists, Thinkers, and Artists, National Geographic Society, 2007, pp. 42-45</ref> == Hirurška karijera == Specijalizirao se za liječenje [[bolest]]i [[Kauterizacija|kauterizacijom]]. Izumio je nekoliko uređaja koji se koriste tokom operacije, za potrebe kao što su pregled unutrašnjosti [[Mokraćna cijev|uretre]], kao i pregled, postavljanje i uklanjanje stranih tijela iz [[Grlo|grla]], [[Uho|uha]] i drugih tjelesnih organa. Također je bio prvi koji je ilustrovao različite [[Kanila|kanile]] i prvi koji je tretirao [[bradavica|bradavicu]] željeznom cijevi i kaustičnim metalom kao instrumentom za bušenje.<ref>Missori, Paolo; Brunetto, Giacoma M.; Domenicucci, Maurizio (7 February 2012). "Origin of the Cannula for Tracheotomy During the Middle Ages and Renaissance". World Journal of Surgery. 36 (4): 928–934. doi:10.1007/s00268-012-1435-1. PMID 22311135. S2CID 3121262.</ref> Iako nikada nije izveo hirurški zahvat [[Traheotomija|traheotomije]], liječio je robinju koja je prerezala sebi grlo u pokušaju samoubistva. El-Zahravi je zašio ranu i djevojka se oporavila, čime je dokazao da rez na grkljanu može zacijeliti. Opisujući ovu važnu historiju slučaja, napisao je:<ref>Rāshid, Rushdī; Morelon, Régis (1996). Encyclopedia of the History of Arabic Science: Technology, alchemy and life sciences. CRC Press. p. 945.</ref> {{blockquote|Robinja je zgrabila nož i zarila ga u grlo te prerezala dio dušnika; i ja sam pozvan da joj pomognem. Našao sam je kako urla poput žrtve kojoj je prerezano grlo. Otkrio sam ranu i otkrio da je iz nje išlo samo malo krvarenja; i uvjerio sam se da ni arterija ni jugularna vena nisu prerezane, već da je zrak prolazio kroz ranu. Tako sam brzo zašio ranu i liječio je dok nije zacijelila. Robinji nije nanesena nikakva šteta osim promuklosti u glasu, koja nije bila ekstremna, i nakon nekoliko dana se oporavila. Stoga možemo reći da laringotomija nije opasna.}} El-Zahravi je također bio pionir [[Neurohirurgija|neurohirurgije]] i neurološke dijagnostike. Poznato je da je izvodio hirurške tretmane povreda glave, preloma [[Lobanja|lobanje]], povreda [[Kičma|kičme]], hidrocefalusa, subduralnih izljeva i glavobolje. Prvi klinički opis operativnog postupka za hidrocefalus dao je El-Zahravi, koji jasno opisuje evakuaciju površinske intrakranijalne tečnosti kod djece s [[hidrocefalus]]om.<ref>Aschoff, A; Kremer, Paul; Hashemi, Bahram; Kunze, Stefan (1999). "The scientific history of hydrocephalus and its treatment". Neurosurgical Review. 22 (2–3): 67–93, discussion 94–5. doi:10.1007/s101430050035. PMID 10547004. S2CID 10077885.</ref> == Kitab Al-Tasrif == [[Datoteka:Treatise on Surgery of al-Zahrawi (CBL Ar 3172, ff. 49b-50a).jpg|thumb|Dvije stranice iz arapskog rukopisa ''Kitab Al-Tasrif''. Bliski istok, XIII vijek, Biblioteka Chester Beatty.]] [[Datoteka:Al-zahrawi great surgeon 03.jpg|thumb|lijevo|upright|Prednja strana latinskog prijevoda Al-Zahravijevog djela ''Kitab Al-Tasrif'']] El-Zahravijeva medicinska [[enciklopedija]] u trideset tomova, Kitab Al-Tasrīf, završena 1000. godine, pokrivala je širok raspon medicinskih tema, uključujući hirurgiju, medicinu, [[Ortopedija|ortopediju]], [[Oftalmologija|oftalmologiju]], [[Farmakologija|farmakologiju]], ishranu, [[Stomatologija|stomatologiju]], porođaj i [[Patologija|patologiju]].<ref>"[https://www.loc.gov/collections/world-digital-library/about-this-collection/ Theoretical and Practical Book by Al-Zahrawi]". 1519.</ref> Prvi tom u enciklopediji bavi se općim principima medicine, drugi patologijom, dok većina ostalih razmatra teme koje se odnose na farmakologiju i [[lijek]]ove. Posljednji i najslavniji traktat govori o hirurgiji. El-Zahravi je izjavio da je odlučio raspravljati o hirurgiji u posljednjem tomu jer je hirurgija najviši oblik medicine i ne smije se praktikovati dok se dobro ne upozna sa svim ostalim granama medicine. Djelo je sadržavalo podatke prikupljene tokom karijere koja je obuhvatala gotovo 50 godina obuke, podučavanja i prakse. U njemu je također pisao o važnosti pozitivnog odnosa između ljekara i pacijenta i s ljubavlju pisao o svojim studentima, koje je nazivao "mojom djecom". Također je naglasio važnost liječenja pacijenata bez obzira na njihov društveni status. Podsticao je pažljivo praćenje pojedinačnih slučajeva kako bi se postavila što tačnija dijagnoza i najbolji mogući tretman. Iako nije uvijek ispravno navedena, moderna evaluacija rukopisa Kitab Al-Tasrif otkrila je rane opise nekih medicinskih postupaka koji su pripisani kasnijim ljekarima.<ref>Karagِzoğlu, Bahattin (2017). Science and Technology from Global and Historical Perspectives. Springer. p. 155."This last volume is a surgical manual describing surgical instruments, supplies, and procedures. Scholars studying this manual are discovering references to procedures previously believed to belong to more modern times."</ref> Na primjer, El-Zahravijev Kitab Al-Tasrif opisao je ono što će kasnije postati poznato kao "Kocherova metoda" za liječenje iščašenog ramena i "Walcherov položaj" u akušerstvu. Štaviše, Kitab Al-Tasrif opisao je kako se podvezuju krvne žile gotovo 600 godina prije Ambroisea Paréa i bio je prva zabilježena knjiga koja je objasnila nasljednu prirodu [[Hemofilija|hemofilije]]. Također je prvi opisao hirurški postupak podvezivanja temporalne arterije za migrenu, također gotovo 600 godina prije nego što je Pare zabilježio da je sam podvezao svoju temporalnu arteriju za glavobolju, što odgovara trenutnim opisima migrene.<ref>Shevel, E; Spierings, EH (April 2004). "Role of the extracranial arteries in migraine headache: a review". Cranio: The Journal of Craniomandibular Practice. 22 (2): 132–6. doi:10.1179/crn.2004.017. PMID 15134413. S2CID 12318511.</ref> El-Zahravi je stoga bio prvi koji je opisao postupak operacije migrene koji doživljava preporod u XXI stoljeću, a predvodio ga je Elliot Shevel, južnoafrički hirurg. === O hirurgiji i instrumentima === [[Datoteka:Al-zahrawi surgical tools.png|thumb|upright=0.9|190px|lijevo|Stranica iz latinskog prijevoda El-Zahravijevog traktata o hirurškim i medicinskim instrumentima iz 1531. godine, koji je napravio Peter Argellata.]] "O hirurgiji i instrumentima" je 30. i posljednji tom knjige Kitab Al-Tasrif. To je bez sumnje bilo njegovo najvažnije djelo i ono koje je uspostavilo njegov autoritet u Evropi u vijekovima koji su uslijedili. "O hirurgiji i instrumentima" je prvi ilustrovani hirurški vodič ikada napisan. Njegov sadržaj i opisi doprinijeli su mnogim tehnološkim inovacijama u medicini, posebno alatima koje treba koristiti u određenim operacijama. U svojoj knjizi, El-Zahravi crta dijagrame svakog alata koji se koristi u različitim procedurama kako bi pojasnio kako izvršiti korake svakog tretmana. Puni tekst se sastoji od tri knjige, namijenjene studentima medicine koji žele steći više znanja iz oblasti hirurgije u vezi sa procedurama i potrebnim alatima. Knjigu je na [[latinski jezik]] preveo Gerard iz Cremone u XII stoljeću. Ubrzo je stekla popularnost u Evropi i postala standardni tekst na svim većim medicinskim [[univerzitet]]ima poput onih u Salernu i Montpellieru.<ref>Fleischer, Aylmer von. Moorish Europe. Aylmer von Fleischer."His work, Al-Tasrif, later translated into Latin by Gerard of Cremona, became the standard medical text for European Universities such as those at Salerno and Montpellier. This work was widely used by European medical practitioners for centuries."</ref> Ostala je primarni izvor o hirurgiji u Evropi tokom sljedećih 500 godina, i kako je rekao historičar medicine, Arturo Castiglioni: El-Zahravijev traktat "u hirurgiji imao je isti autoritet kao i Avicennin ([[Ibn-Sina|Ibn-Sinin]] kanon u medicini".<ref>Castiglioni, Arturo (1958). A history of medicine. A. A. Knopf. p. 274."Abulcasis (Alsaharavius or Abu'l-Qasim) (d. c. 1013) was the author of a surgical treatise which in surgery held the same authority as did the Canon of Avicenna in medicine."</ref> El-Zahravi tvrdi da njegovo znanje dolazi iz pažljivog čitanja prethodnih medicinskih tekstova, kao i iz vlastitog iskustva: „...koju god vještinu posjedovao, stekao sam je dugim čitanjem knjiga drevnih i žeđom za njihovim razumijevanjem sve dok iz njih nisam izvukao znanje o tome. Zatim sam se kroz cijeli svoj život pridržavao iskustva i prakse... Učinio sam to dostupnim za vas i spasio iz ponora opširnosti“. Na početku svoje knjige, El-Zahravi navodi da je razlog za pisanje ove rasprave bio stepen nerazvijenosti koji je hirurgija dostigla u islamskom svijetu i nizak status koji je imala među ljekarima u to vrijeme. On je takav pad pripisao nedostatku anatomskog znanja i nerazumijevanju ljudske fiziologije. {{Quote box |quote = Onaj ko se posvetio hirurgiji<br />mora biti upućen u nauku o<br />anatomiji.<ref>{{cite news|title=Abulcasis, the pharmacist surgeon {{!}} Hektoen International|url=http://hekint.org/2017/01/22/abulcasis-the-pharmacist-surgeon/|website=hekint.org|date=22. 1. 2017|language=en}}</ref> |author = El-Zahravi |source = ''Kitab Al-Tasrif''. |quoted = 1 }} Ističući važnost anatomije, napisao je:<ref>Selin, Helaine (2008). Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures. Springer Science & Business Media. p. 1545.</ref> <blockquote>"Prije nego što se počne baviti hirurgijom, treba steći znanje o anatomiji i funkciji organa kako bi razumio njihov oblik, veze i granice. Treba se temeljito upoznati s [[živci]]ma, [[mišić]]ima, [[kosti]]ma, arterijama i venama. Ako neko ne razumije anatomiju i fiziologiju, može počiniti grešku koja će rezultirati smrću pacijenta. Vidio sam nekoga kako zarezuje otok na vratu misleći da je to apsces, a zapravo se radilo o aneurizmi i pacijentu koji je na licu mjesta umro."}</blockquote> [[Datoteka:Abulcassis Instruments01.jpg|thumb|desno|Hirurški instrumenti koje je opisao El-Zahravi]] U [[Urologija|urologiji]], El-Zahravi je pisao o vađenju kamenja iz mjehura. Izumom novog instrumenta, ranog oblika litotrita koji je nazvao michaab, uspio je zdrobiti kamen unutar mjehura bez potrebe za hirurškim rezom.<ref>Butt, Arthur J. (1956). Etiologic Factors in Renal Lithiasis. Thomas. ISBN 978-0-398-04374-2.</ref> Njegova tehnika bila je važna za razvoj litotomije i predstavljala je poboljšanje u odnosu na postojeće tehnike u Evropi koje su uzrokovale jake bolove kod pacijenta i imale visoku stopu smrtnosti. U [[Stomatologija|stomatologiji]] i parodontologiji, imao je najznačajniji doprinos od svih muslimanskih ljekara, a njegova knjiga je sadržavala najranije ilustracije stomatoloških instrumenata. Bio je poznat po korištenju zlatnih i srebrnih žica za podvezivanje labavih zuba,<ref>Becker, Marshall Joseph; Turfa, Jean MacIntosh (2017). The Etruscans and the History of Dentistry: The Golden Smile Through the Ages. Taylor & Francis. p. 146.</ref> i smatra se prvim koji je koristio replantaciju u historiji stomatologije.<ref>Ingle, John Ide; Baumgartner, J. Craig (2008). Ingle's Endodontics. PMPH-USA. p. 1281."The individual first credited with the principle of extraction and replantation was an Arabian physician by the name of Abulcasis who practiced in the eleventh century."</ref><ref>Ingle, John Ide; Bakland, Leif K. (2002). Endodontics. PMPH-USA. p. 727."Abulcasis, an Arabian physician practicing in the eleventh century, is the first credited with recording the principle of extraction/replantation."</ref> Također je izumio instrumente za uklanjanje kamenca sa zuba, postupak koji je preporučivao kao prevenciju [[Parodontalna bolest|parodontalne bolesti]].<ref>Andrews, Esther K. (2007). Practice Management for Dental Hygienists. Lippincott Williams & Wilkins. p. 6."Abu al-Qasim, also known as Abulcasis, wrote an encyclopedia of medicine and surgery (al-Tasrif) that is now kept at Oxford University. His unique contribution to dentistry reported the relationship between calculus and periodontal disease. He promoted prevention by recommending scaling calculus above and below the gums until all accretions were removed even if it takes multiple visits."</ref> Uveo je preko 200 hirurških instrumenata,<ref>Holmes-Walker, Anthony (2004). Life-enhancing plastics : plastics and other materials in medical applications. London: Imperial College Press. p. 176. ISBN 978-1-86094-462-8.</ref> koji uključuju, između ostalog, različite vrste [[skalpel]]a, retraktora, kireta, [[pinceta]], spekula, a također i instrumente dizajnirane za njegove omiljene tehnike kauterizacije i ligature. Također je izumio kuke s dvostrukim vrhom za upotrebu u hirurgiji. Mnogi od ovih instrumenata nikada prije nisu korišteni od strane prethodnih hirurga. Njegova upotreba ketguta za unutrašnje šivanje i dalje se praktikuje u modernoj hirurgiji. Čini se da je ketgut jedina prirodna supstanca koja se može rastvoriti i koju tijelo prihvata, što je El-Zahravi otkrio nakon što je njegov [[majmun]] pojeo žice njegovog [[Ud (instrument)|uda]] (muzičkog instrumenta). Također je izumio forceps za vađenje mrtvog [[fetus]]a, kao što je ilustrovano u Kitab al-Tasrifu.<ref>Ingrid Hehmeyer and Aliya Khan (2007). "Islam's forgotten contributions to medical science", Canadian Medical Association Journal 176 (10).</ref> === Ton (pristup) === Kroz cijeli tekst, El-Zahravi zauzima autoritativan ton. U tekstu "O kauterizaciji za utrnulost", on izjavljuje da postupak "ne bi trebao pokušavati osim onaj ko dobro poznaje [[Anatomija|anatomiju]] udova i izlaze [[Živci|živaca]] koji pokreću tijelo".<ref>Abū Al-Qāsim Khalaf Ibn ʾabbās Al-Zahrāwī. Albucasis on Surgery and Instruments. Berkeley: University of California Press, 1973. (146)</ref> Upozorava da drugi postupak ne bi trebao pokušavati nijedan hirurg koji nema "dugu obuku i praksu u korištenju kauterizacije". Ne boji se odstupiti od stare prakse, omalovažavajući mišljenja da kauterizaciju treba koristiti samo u proljeće ili da je zlato najbolji materijal za kauterizaciju: "kauterizacija je brža i uspješnija sa željezom". U "O kauterizaciji za pleuritis", on napominje da uvođenje usijane sonde u interkostalni prostor radi evakuacije [[gnoj]]a iz apscesa može rezultirati stvaranjem "neizlječive fistule" ili čak trenutnom smrću pacijenta. == Farmakologija i kozmetika == U farmaciji i farmakologiji, El-Zahravi je bio pionir u pripremi [[lijek]]ova sublimacijom i [[Destilacija|destilacijom]]. Posvetio je 28. poglavlje svoje knjige farmaciji i farmaceutskim tehnikama. Poglavlje je kasnije prevedeno na latinski pod naslovom Liber Servitoris, gdje je poslužilo kao važan izvor za evropske travare. Knjiga je od posebnog interesa, jer čitaocu pruža recepte i objašnjava kako pripremiti "jednostavne sastojke" od kojih su se sastavljali složeni lijekovi koji su se tada općenito koristili.<ref>Levey, Martin (1973). Early Arabic Pharmacology. Leiden: E. J. Brill. ISBN 90-04-03796-9.</ref><ref>[https://books.google.ba/books?id=v88UAAAAIAAJ&pg=PA19&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false A Pharmaceutical View of Abulcasis Al-zahrawi in Moorish Spain]. Brill Archive. 1963. p. 19.</ref> Također se dotakao teme [[Kozmetika|kozmetike]] i posvetio joj poglavlje u svojoj medicinskoj enciklopediji. Kako je traktat preveden na latinski, poglavlje o kozmetici se koristilo na Zapadu. Smatrao je kozmetiku granom medicine, koju je nazvao "Medicina ljepote" (Adwiyat al-Zinah).<ref>Epstein, Samuel; Fitzgerald, Randall (2011). Healthy Beauty: Your Guide to Ingredients to Avoid and Products You Can Trust. BenBella Books, Inc.</ref> Bavi se [[parfem]]ima i mirisnim aromama. Također je izumio parfimirane štapiće smotane i prešane u posebnim kalupima, možda najranije preteče današnjih ruževa za usne, te čvrste dezodoranse.<ref>Snodgrass, Mary Ellen (2015). World Clothing and Fashion: An Encyclopedia of History, Culture, and Social Influence. Routledge. p. 153.</ref> == Naslijeđe == [[File:Spain Andalusia Cordoba BW 2015-10-27 12-40-17.jpg|thumb|right|upright|Calle Albucasis, ulica u Kordobi]] El-Zahravi je bio "najčešće citirani hirurški autoritet srednjeg vijeka".<ref>Mikaberidze, Alexander, ed. (2011). Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia: A Historical Encyclopedia. ABC-CLIO. p. 586. ISBN 978-1-59884-337-8.</ref> Donald Campbell, historičar arapske medicine, opisao je njegov uticaj na Evropu na sljedeći način:<ref>Campbell, Donald (2001). Arabian Medicine and Its Influence on the Middle Ages: Trubner's Oriental Series. London: Routledge. p. 88. ISBN 978-0-415-24462-6.</ref> <blockquote>Glavni uticaj Albucasisa na medicinski sistem Evrope bio je taj što je njegova lucidnost i način prezentacije probudio sklonost prema arapskoj književnosti među zapadnim naučnicima: Albucasisove metode su zasjenile [[Galen]]ove i zadržale dominantnu poziciju u medicinskoj Evropi pet stotina godina, tj. dugo nakon što su izgubile svoju korisnost. Međutim, on je pomogao u podizanju statusa hirurgije u kršćanskoj Evropi; u svojoj knjizi o frakturama i luksacijama, on navodi da je "ovaj dio hirurgije prešao u ruke vulgarnih i neobrazovanih umova, zbog čega je postao prezren." Hirurgija Albucasisa se čvrsto ukorijenila u Evropi nakon vremena Guya de Chauliaca (umro 1368.).</blockquote> U 14. stoljeću, francuski hirurg Guy de Chauliac citirao je Al-Tasrif preko 200 puta. Pietro Argallata (umro 1453.) opisao je El-Zahravija kao "bez sumnje glavnog od svih hirurga". El-Zahravijev uticaj trajao je najmanje pet stoljeća, protežući se i do [[Renesansa|renesanse]], o čemu svjedoči često spominjanje El-Tasrifa od strane francuskog hirurga Jacquesa Daléchampsa (1513–1588).<ref>Badeau, John Stothoff; Hayes, John Richard (1983). Hayes, John Richard (ed.). The Genius of Arab civilization: source of Renaissance (2nd ed.). MIT Press. p. 200. ISBN 978-0-262-58063-2.</ref> Ulica u Kordobi u kojoj je živio nazvana je u njegovu čast kao "Calle Albucasis". U ovoj ulici živio je u kući broj 6, koju danas održava Španska turistička zajednica s bronzanom pločom (dodijeljenom u januaru 1977.) na kojoj piše: "Ovo je bila kuća u kojoj je živio El-Zahravi." == De Chirurgia galerija == <gallery class="center"> File:Albucasis, Chirurgia Albucasum, 14th C Wellcome M0004106.jpg File:Albucasis, Chirurgia Albucasum. Wellcome M0004100.jpg File:Albucasis, Chirurgia Albucasum. Wellcome M0004101.jpg File:Albucasis, Chirurgia Albucasum. Wellcome M0004103.jpg File:Dental instruments, from 'Chirurgia' Wellcome L0016868.jpg File:Scalpels, from 'Chirurgia' Wellcome L0016869.jpg File:Albucasis, Chirurgia Albucasum; Cauteries various. Wellcome M0006553.jpg File:Trepanation, from, 'Chirurgia' Wellcome L0016870.jpg </gallery> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Fizičari]] [[Kategorija:Hemičari]] [[Kategorija:Medicinski istraživači]] od6r4emeyfnm0h7r0pfqlvez9v9ieet 0 532968 3831052 3829782 2026-04-18T11:30:48Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831052 wikitext text/x-wiki {{infokutija hemijska reakcija | Name = Aldol condensation | Type = Condensation reaction | Section3 = {{Reactionbox Identifiers | OrganicChemistryNamed = aldol-condensation | RSC_ontology_id = 0000017 }} |Reaction={{Reactionbox Reaction | Reactant1 = [[Keton]] ili [[Aldehid]] | Reactant2 = [[Keton]] ili [[Aldehid]] | Reagent1= | Product1 =[[α,β-Unsaturated carbonyl compound|α,β-unsaturated Aldehyde]] {{br}}or{{br}} [[α,β-Unsaturated carbonyl compound|α,β-unsaturated Ketone]] | Sideproduct1 = }}|Section1={{Reactionbox Conditions | Reference = | Solvent = | Catalyst = {{center|⁻OH or H⁺}} | Temperature = {{center|+Δ, ~100°C{{Efn|Heat is usually added manually through the use of a hot plate, or is already present through the use of an exothermic catalyst reaction, such as when ⁻OCH₃ is used as the base.{{br}}{{br}}This drives the second step, by removing water, it allows the reactions equilibrium to continually favor the dehydration mechanism, converting the temporary addition product present to its final condensation product. Otherwise a significant amount of unwanted [[aldol addition]] side product would be formed alongside the aldol condensation product.<ref>{{Cite book |last=Klein |first=David R. |title=Organic chemistry |date=22. 12. 2020 |publisher=Wiley |isbn=978-1-119-65959-4 |edition=4th |location=Hoboken, NJ |pages=1014 |oclc=1201694230}}</ref>}}}} }}}} '''Aldolna kondenzacija''' je reakcija kondenzacije u [[organska hemija|organskoj hemiji]] u kojoj dva karbonilna dijela ([[aldehid]]a ili [[keton]]a) reaguju formirajući β-hidroksialdehid ili β-hidroksiketon (aldolna reakcija), a zatim slijedi reakcija dehidratacije da bi se dobio konjugirani sistem (konjugovani sistem) [Alfa-beta nezasićeni karbonilni spojevi enon). Ukupna jednačina reakcije je sljedeća (gdje Rs mogu biti H) [[Datoteka:Condensationaldolique.png|Pregled aldolne kondenzacije|588x588px]] Aldolne kondenzacije su važne u [[organska sinteza|organskoj sintezi]] i [[biohemija|biohemiji]], kao načini formiranja [[veza ugljik-ugljik]].<ref name=March>{{cite book |author1=Smith, M. B. |author2=March, J. | title = Advanced Organic Chemistry |url=https://archive.org/details/organicchemistry00mich_115 |url-access=limited | publisher = Wiley Interscience | edition = 5th | year = 2001 | location = New York | pages = [https://archive.org/details/organicchemistry00mich_115/page/n1236 1218]–1223 | isbn = 0-471-58589-0 }}</ref><ref name="Carey and Sundberg PartB">{{cite book | author1 = Carey, Francis A. | author2 = Sundberg, Richard J. | title = Advanced Organic Chemistry Part B Reactions and Synthesis | publisher = Plenum | edition = 3rd | year = 1993 | location = New York, NY | pages = [https://archive.org/details/advancedorganicc00care/page/55 55] | isbn = 0-306-43440-7 | url = https://archive.org/details/advancedorganicc00care/page/55 }}</ref><ref name=Wade>{{cite book | author = Wade, L. G. | title = Organic Chemistry | url = https://archive.org/details/organicchemistry00wade_388 | url-access = limited | publisher = Prentice Hall | edition = 6th | year = 2005 | location = Upper Saddle River, NJ | pages = [https://archive.org/details/organicchemistry00wade_388/page/n1098 1056]–1066 | isbn = 0-13-236731-9 }}</ref><ref name=Mahrwald2004>{{cite book | author = Mahrwald, R. | title = Modern Aldol Reactions | volume = 1, 2 | publisher = Wiley-VCH | year = 2004 | location = Weinheim, Germany | pages = 1218–1223 | isbn = 3-527-30714-1 | url = https://archive.org/details/modernaldolreact00rain | url-access = limited }}</ref> U svom uobičajenom obliku, uključuje [[nukleofil]]nu adiciju ketona [[enolat]]a na aldehid kako bi se formirao β-hidroksi keton, ili [[aldol]] ('''ald'''ehid + alkohol'''ol'''), strukturna jedinica koja se nalazi u mnogim prirodnim molekulama i farmaceutskim proizvodima.<ref name=Heathcock1991>{{cite book | author-link = Clayton Heathcock | author = Heathcock, C. H. | title = Additions to C-X π-Bonds, Part 2 | series = Comprehensive Organic Synthesis. Selectivity, Strategy and Efficiency in Modern Organic Chemistry | volume = 2 | publisher = Pergamon | year = 1991 | location = Oxford | pages = 133–179 | isbn = 0-08-040593-2 }}</ref><ref name=Mukaiyama1982>{{cite journal | title = The Directed Aldol Reaction | author = Mukaiyama T. | journal = Organic Reactions | year = 1982 | volume = 28 | pages = 203–331 | doi = 10.1002/0471264180.or028.03 | isbn = 0471264180 }}</ref><ref name=Paterson1988>{{cite journal | title = New Asymmetric Aldol Methodology Using Boron Enolates | author = Paterson, I. | journal = Chemistry and Industry | publisher = Paterson Group | location = London | year = 1988 | volume = 12 | pages = 390–394 }}</ref> [[slika:Simple aldol reaction.svg|center|570x570px|Aldolna reakcija]] Termin "aldolna kondenzacija" se također često koristi, posebno u [[biohemija|biohemiji]], da bi se označila samo prva (adicijska) faza procesa – sama [[aldolna reakcija]] – kao [[kataliza|katalizirana]] pomoću [[aldolaza|aldolaze]]. Međutim, prvi korak je formalno [[adicijska reakcija]], a ne kondenzacijska reakcija jer ne uključuje gubitak [[mala molekula|male molekule]]. ==Mehanizam== Prvi dio ove reakcije je [[aldolna reakcija]], drugi dio je [[dehidracija]] – [[eliminacijska reakcija]] (uključuje uklanjanje molekule [[voda|vode]] ili molekule [[alkohol]]a). Dehidratacija može biti praćena [[dekarboksilacija|dekarboksilacijom]], kada je prisutna aktivirana [[karboksilna grupa]]. Produkt aldolne adicije može se dehidrirati putem dva mehanizma; jaka [[baza (hemija)|baza]] poput [[kalij tert-butoksid|kalij ''t''-butoksida]], [[kalij-hidroksid]]a ili [[natrij-hidrid]]a deprotonira produkt u [[enolat]], koji se eliminiše putem [[E1cB-eliminacijska reakcija|E1cB mehanizma]],<ref>{{cite journal |author1=Nielsen, A. T. |author2=Houlihan., W. J. | title = The Aldol Condensation | journal = Organic Reactions | year = 1968 | volume = 16 | pages = 1–438 | doi = 10.1002/0471264180.or016.01 |isbn=0471264180 }}</ref><ref>{{cite journal |title=The Complete Mechanism of an Aldol Condensation |journal=J. Org. Chem. |volume=81 |issue=13 |pages=5631–5 |pmid=27281298|year=2016 |last1=Perrin |first1=C. L. |last2=Chang |first2=K. L. |doi=10.1021/acs.joc.6b00959 |url=https://escholarship.org/uc/item/4786g54b |url-access=subscription }}</ref> dok [[dehidracija]] u kiselini teče putem mehanizma [[E1-reakcija|E1-reakcije]]. U zavisnosti od prirode željenog produkta, aldolna kondenzacija se može provesti pod dva široka tipa uslova: [[kinetička kontrola|kinetička]] ili [[termodinamička kontrola]].<ref name="Carey and Sundberg PartA">{{cite book | author1 = Carey, Francis A. | author2 = Sundberg, Richard J. | title = Advanced Organic Chemistry Part A: Structure and Mechanisms | publisher = Plenum | edition = 3rd | year = 1993 | location = New York, N.Y. | pages = [https://archive.org/details/advancedorganicc00care/page/458 458] | isbn = 0-306-43440-7 | url = https://archive.org/details/advancedorganicc00care/page/458 }}</ref> I ketoni i aldehidi su pogodni za reakcije aldolne kondenzacije. U primjerima u nastavku koriste se aldehidi. === Aldolna kondenzacija katalizirana bazom === Mehanizam aldolne kondenzacije katalizirane bazom može se vidjeti na slici ispod. [[Datoteka:Base-catalysed aldol condensation.svg|center|600px| Mehanizam za aldolnu kondenzaciju u baznim uslovima, koji se odvija putem enolatnih međuprodukata i eliminacije E1CB.]] Korak 1 počinje kada hidroksidni ion (jaka baza) apstrahuje visoko kiseli proton na α-ugljiku aldehida. Ova deprotonacija uzrokuje pomicanje elektrona iz C-H veze i stvaranje enolata putem procesa sličnog E2. Nukleofilni enolat napada drugu instancu slobodnog aldehida u koraku 2, što rezultira formiranjem nove C-C veze. U koraku 3, negativni naboj se razdvaja apstrakcijom protona iz vode da bi se formirao aldol, čime se regenerira bazni katalizator. U drugom dijelu reakcije, baza apstrahuje drugi preostali proton na α-ugljiku u E1cb-eliminaciji. U sljedećem koraku, reformacija karbonila eliminira hidroksidnu izlaznu grupu, ponovo regenerirajući bazni katalizator i formirajući produkt aldolne kondenzacije (enon). === Kiselinom katalizirana aldolna kondenzacija === Mehanizam za kiselinom kataliziranu aldolnu kondenzaciju može se vidjeti na slici ispod. {| class="wikitable" |- | [[slika:Aldol basisch startAnimGif 1.gif|thumb|300px|Animacija osnovnog katalitskog mehanizma reakcije aldolne kondenzacije]] | [[slika:Aldol sauer startAnimGif 1.gif|thumb|300px|Animacija mehanizma reakcije aldolne kondenzacije katalizirane kiselinom]] |- Animacija, katalizirana bazom::::::::::::::::::::::::::::::::::: Animacija, katalizirana kiselinom |} Korak 1 uključuje aktivaciju prvog karbonila putem protona, što pojačava elektrofilnost njegovog ugljika. Voda djeluje kao baza u koraku 2 kako bi tautomerizirala ovaj aktivirani karbonil u enol, ravnotežu pomjerenu udesno kiselim uvjetima. Ovaj enol je nukleofil, koji napada aktiviranu karbonilnu grupu u drugom molekulu u koraku 3 kako bi se dobio protonirani β-hidroksikarbonil, koji brzo disocira svoj višak protona u koraku 4. U koraku 5, usamljeni par na β-hidroksilnom kisiku zatim prihvata slobodni proton, aktivirajući ga kao izlazeću grupu. Korak 6 pokreće E1 reakciju, u kojoj voda izlazi, formirajući karbokation. Drugi molekul vode dovršava E1 reakciju uklanjanjem α-protona, razdvajanjem karbokationa i formiranjem dvostruke veze. Ovo konačno daje konjugirani enonski proizvod. {| class="wikitable" |- | [[Datoteka:Aldol basech startAnimGif 1.gif| Animacija mehanizma reakcije aldolne kondenzacije katalizirane bazom]] [[slika:Aldol sauer startAnimGif 1.gif|Animacija mehanizma reakcije aldolne kondenzacije katalizirane kiselinom]] |- |} == Ukrštena aldolna kondenzacija == {{glavni|Aldolna reakcija#Kontrola ukrštenog aldolnog reaktanta}} Ukrštena aldolna kondenzacija je rezultat dva različita karbonilna spoja koji sadrže α-vodik (vodike) koji se podvrgavaju aldolnoj kondenzaciji. Obično to dovodi do četiri moguća produkta, jer bilo koji karbonilni spoj može djelovati kao nukleofil, a samokondenzacija je moguća, što čini sintetski beskorisnu smjesu. Međutim, ovaj problem se može izbjeći ako jedan od spojeva ne sadrži α-vodik, što ga čini neenolizabilnim. U aldolnoj kondenzaciji između aldehida i ketona, keton djeluje kao [[nukleofil]], jer njegov karbonilni ugljik ne posjeduje visoki elektrofilni karakter zbog [[Induktivni efekat|+I efekta]] i [[alosternost|sterne prepreke]]. Obično je ukršteni produkt glavni. Bilo kakvi tragovi samoaldolnog produkta iz aldehida mogu se isključiti, tako što se prvo pripremi smjesa odgovarajuće baze i ketona, a zatim se aldehid polako dodaje u navedenu reakcijsku smjesu. Korištenje previše koncentrirane baze moglo bi dovesti do konkurentne [[Cannizzarova reakcija|Cannizzarove reakcije]].<ref>{{cite book|author = Sanyal, S.N.|title = Reactions, Rearrangements and Reagents|publisher = Bharati Bhavan Publishers (P&D)|edition = 4th|year = 2003|location = Daryagunj, New Delhi |pages = 80|isbn = 978-81-7709-605-7}}</ref> ==Primjeri== '''Aldox proces''', koji su razvili [[Royal Dutch Shell]] i [[Exxon]], pretvara [[propen]] i [[sintetski plin]] u [[2-etilheksanol]] putem [[hidroformilacija|hidroformilacije]] do [[butiraldehid]]a, aldolne kondenzacije do [[2-etilheksanal]]a i konačno [[hidrogenacija|hidrogenacije]].<ref>Graduated hydrogenation of aldox aldehydes to alcohols {{Cite patent |country= US|number= US3118954A|url= https://patentimages.storage.googleapis.com/53/b4/a8/65b003d4b30870/US3118954.pdf}}</ref> [[Slika:Aldox process.svg|alt=Aldoksni proces|center|frameless|635x635px]] [[Pentaeritritol]] se proizvodi u velikim količinama počevši od unakrsne aldolne kondenzacije [[acetaldehid]]a i tri ekvivalenta [[formaldehid]]a, da bi se dobila pentaeritroza, koja se dalje reducira u [[Cannizzarova reakcija|Cannizzarovoj reakciji]].<ref name="Schurink1941">{{OrgSynth |author=Schurink, H. B. J. |title=Pentaerythritol |collvol=1 |collvolpages=425 |year=1925 |prep=CV1P0425 |volume=4 |pages=53 |doi=10.15227/orgsyn.004.0053}}</ref> [[Slika:Pentaerythritol Synthesis.svg|Sinteza pentaeritritola|center]] ==Opseg == Etil 2-metilacetoacetat i kampolenski aldehid reaguju aldolnom kondenzacijom.<ref>{{cite journal | title = (E)-6-(2,2,3-Trimethyl-cyclopent-3-enyl)-hex-4-en-3-one |author1=Badía, C. |author2=Castro, J. M. |author3=Linares-Palomino, P. J. |author4=Salido, S. |author5=Altarejos, J. |author6=Nogueras, M. |author7=Sánchez, A. | journal = Molbank | year = 2004 | volume = 2004 | issue = 1 | pages = M388 | doi = 10.3390/M388 |doi-access=free }}</ref> Sintetski postupak <ref>Etil 2-metilacetoacetat ('''2''') se dodaje u rastvor [[natrij-hidrid]]a u [[dioksan]]u, koji se miješa. Zatim se dodaje kampolenski aldehid ('''1''') i smjesa se zagrijava [[refluks]]om 15 sati. Nakon toga se dodaje 2N [[hlorovodik|hlorovodična kiselina]] i smjesa se ekstrahuje sa [[dietil-eter]]om. Kombinovani organski slojevi se isperu sa 2N [[hlorovodik|hlorovodičnom kiselinom]], zasićenim [[natrij-bikarbonat]]om i [[slana voda|slanom vodom]]. Organska faza se suši preko bezvodnog [[natrij-sulfat]]a i [[rastvarač]] isparava pod smanjenim pritiskom, dajući ostatak koji se pročišćava [[vakuumska destilacija|vakuumskom destilacijom]], dajući '''3''' (58%).</ref> je tipično za ovu vrstu reakcije. U procesu, pored vode, ekvivalent [[etanol]]a i [[ugljik-dioksid]]a gubi se u [[dekarboksilacija|dekarboksilaciji]]. [[Datoteka:Aldehyde aldol condensation example.png|thumb|<center>Aldolna kondenzacija etil 2-metilacetoacetata i kampolenskog aldehida.</center>|center|700x700px]] [[Etil glioksilat]] '''2''' i [[glutakonat]] (dietil-2-metilpent-2-enedioat) '''1''' reaguju na ''izoprentrikarboksilnu kiselinu'' '''3''' ([[izopren]] (2-metilbuta-1,3-dien) skelet) sa [[Alkoksid|natrij-etoksidom]]. Ovaj reakcijski produkt je vrlo nestabilan sa početnim gubitkom [[ugljik-dioksid]]a, a nakon toga slijedi mnogo sekundarnih reakcija. Vjeruje se da je to zbog [[sterno naprezanje|sternog naprezanja]] koje nastaje iz [[metil]] grupe i [[karboksilne kiseline|karboksilne]] grupe u [[dien|''cis''-dienoidnoj]] strukturi.<ref>{{cite journal |author1=Goren, M. B. |author2=Sokoloski, E. A. |author3=Fales, H. M. | title = 2-Methyl-(1''Z'',3''E'')-butadiene-1,3,4-tricarboxylic Acid, "Isoprenetricarboxylic Acid" | journal = Journal of Organic Chemistry | year = 2005 | volume = 70 | issue = 18 | pages = 7429–7431 | doi = 10.1021/jo0507892 | pmid = 16122270 }}</ref> [[Slika:IsoprenetricarboxylicAcid2.png|center|500px| Izopren-trikarboksilna kiselina]] Povremeno, aldolna kondenzacija je zakopana u višestepenoj reakciji ili u [[katalitski ciklus|katalitskom ciklusu]] kao u sljedećem primjeru:<ref>{{cite journal |author1=Varela, J. A. |author2=Gonzalez-Rodriguez, C. |author3=Rubin, S. G. |author4=Castedo, L. |author5=Saa, C. | title = Ru-Catalyzed Cyclization of Terminal Alkynals to Cycloalkenes | journal = Journal of the American Chemical Society | year = 2006 | volume = 128 | issue = 30 | pages = 9576–9577 | doi = 10.1021/ja0610434 | pmid = 16866480 |bibcode=2006JAChS.128.9576V }}</ref> [[Slika:RuCatalyzedCyclizationofTerminalAlkynalstoCycloalkenes.png|center|500px|Ru katalizirana ciklizacija terminalnih alkinala u cikloalkene]] U ovoj reakciji, ''alkinal'' '''1''' pretvara se u [[cikloalken]] '''7''' s [[rutenij]]skim katalizatorom, a stvarna kondenzacija se odvija s međuproduktom '''3''' do '''5'''. Podrška za [[mehanizam reakcije]] zasniva se na [[označavanje izotopa|označavanju izotopa]].{{Efn|[[rutenij]] ski [[katalizator]], [CpRu(CH₃CN)₃]PF₆, ima [[ciklopentadienil]] [[ligand]], tri [[acetonitril]]na [[ligand]]a i [[fosforni halid|fosfor heksafluorid]] [[protivion]]; kiseli proton u [[rastvarač]]u ([[sirćetna kiselina]]) je zamijenjen sa [[deuterij]]em za [[izotopsko označavanje]]. Reakcijski uslovi: 90°C, 24 sata. 80% [[hemijski prinos]]. Prvi korak je formiranje [[kompleks karbena prelaznog metala|kompleksa karbena prelaznog metala]] '''2'''. Sirćetna kiselina se dodaje ovom međuproduktu u [[nukleofilna adicija|nukleofilnoj adiciji]] da bi se formirao enolat '''3''', nakon čega slijedi aldolna kondenzacija do '''5''', u kojoj fazi se molekula [[ugljik-monoksid]]a gubi do '''6'''. Posljednji korak je [[reduktivna eliminacija]] da bi se formirao cikloalken.}} Reakcija između [[menton]]a ((2''S'',5''R'')-2-izopropil-5-metilcikloheksanona) i [[anisaldehid]]a (4-metoksibenzaldehida) je komplikovana zbog [[sterni oklop|sternog oklopa]] ketonske grupe. Ova prepreka se prevazilazi korištenjem jake baze kao što je [[kalij-hidroksid]] i vrlo polarnog rastvarača kao što je [[dimetil-sulfoksid|DMSO]] u reakciji ispod:<ref>{{cite journal | title = Simple and Effective Protocol for Claisen–Schmidt Condensation of Hindered Cyclic Ketones with Aromatic Aldehydes | url = https://archive.org/details/sim_synthesis_2007-07-17_14/page/2124 |author1=Vashchenko, V. |author2=Kutulya, L. |author3=Krivoshey, A. | journal = Synthesis | year = 2007 | volume = 2007 | issue = 14 | pages = 2125–2134 | doi = 10.1055/s-2007-983746 }}</ref> [[Slika:Menthone Claisen-Schmidt.png|center|400px| Claisen-Schmidtova reakcija]] Proizvod se može [[epimerizizacija|epimerizirati]] putem uobičajenog međuprodukta —[[enolat]]a '''A'''— za pretvaranje između originalnih (''S'',''R'') i (''R'',''R'') epimera. (''R'',''R'') produkt je nerastvorljiv u reakcijskom rastvaraču, dok je (''S'',''R'') rastvorljiv. Taloženje (''R'',''R'') produkta pokreće epimerizaciju [[reakcija ravnoteže|reakciju ravnoteže]] da bi se ovo formiralo kao glavni produkt. == Ostale kondenzacijske reakcije == Postoje i druge reakcije karbonilnih spojeva slične aldolnoj kondenzaciji: * Kada je baza amin i [[spoj aktivnog vodika]] je dovoljno aktiviran, reakcija se naziva [[Knoevenagelova kondenzacija]]. * U [[Perkinova reakcija|Perkinovoj reakciji]] aldehid je [[aroma]]tski, a enolat nastaje iz [[anhidrid]]a. * [[Claisen-Schmidtova kondenzacija]] između aldehida ili ketona koji ima α-vodik s aromatskim karbonilnim spojem kojem nedostaje α-vodik. * [[Claisenova kondenzacija]] uključuje dva [[ester]]ska spoja. * [[Dieckmannova kondenzacija]] uključuje dvije esterske grupe u ''istoj molekuli'' i daje ciklički molekul. * U [[Japp-Maitlandova kondenzacija|Japp-Maitlandovoj kondenzaciji]] voda se ne uklanja eliminacijskom reakcijom, već nukleofilnim zamjenom. * [[Robinsonova anulacija]] uključuje α,β-[[Zasićeni i nezasićeni spojevi|nezasićeni]] [[keton]] i [[karbonil]]nu grupu, koje prvo stupaju u [[Michaelova reakcija|Michaelovu reakciju]] prije aldolne kondenzacije. * U [[Guerbetova reakcija|Guerbetovoj reakciji]], aldehid, formiran ''[[in situ]]'' iz alkohola, samokondenzuje se u dimerizirani alkohol. ==Također pogledajte== * [[Auwersova sinteza]] * [[Aldolna adicija]] == Reference == {{Reflist}} == Napomene == {{Notelist}} == Vanjski linkovi == *[https://www.organic-chemistry.org/namedreactions/aldol-condensation.shtm Organic Chemistry Portal] {{Commons category|Aldol condenzation}} {{Organske reakcije}} [[Kategorija:Aldehidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Biohemija]] 7eqdy3ov1nu28pq02ua42lb6ykt2r4k 0 532971 3831051 3824530 2026-04-18T11:30:46Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831051 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Laskarina Bouboulina | slika = File:Bouboulina.JPG | izvorno_ime = {{jez-el|Λασκαρίνα Μπουμπουλίνα}} | ime_pri_rođenju = Laskarina Pinotsi | datum_rođenja = 11. maj 1771. | mjesto_rođenja = [[Carigrad]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1825|5|22|1771|5|11}} | mjesto_smrti = [[Spetses]], [[Osmansko Carstvo]] | nacionalnost = [[Grci|Grkinja]] | zanimanje = brodovlasnica, revolucionarka, pomorska zapovjednica | poznat_po = učešću u [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkom ratu za nezavisnost]] }} '''Laskarina Bouboulina''' ({{jez-el|Λασκαρίνα Μπουμπουλίνα}}; rođ. ''Pinotsi''; [[Carigrad]], 11. maj 1771 – [[Spetses]], 22. maj 1825) bila je grčka brodovlasnica, revolucionarka i pomorska zapovjednica, poznata po učešću u [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkom ratu za nezavisnost]]. U grčkoj historijskoj tradiciji ubraja se među najpoznatije ličnosti ustanka iz 1821. godine.<ref name="BouboulinaMuseum">{{cite web |title=History |url=https://bouboulinamuseum.com/en/history/ |website=Bouboulina Museum |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref name="Encyclopedia">{{cite encyclopedia |title=Bouboulina, Laskarina (1771–1825) |url=https://www.encyclopedia.com/women/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/bouboulina-laskarina-1771-1825 |encyclopedia=Encyclopedia.com |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Život == Rođena je u zatvoru u Carigradu, gdje je njena majka bila došla posjetiti zatočenog muža Stavrianosa Pinotsisa.<ref name="BouboulinaMuseum" /> Nakon očeve smrti živjela je najprije na Hydri, a potom na [[Spetses]]u.<ref name="BouboulinaMuseum" /> Tokom života bila je dvaput udavana. Nakon smrti svojih muževa naslijedila je znatna sredstva i razvila vlastitu brodarsku djelatnost, što joj je kasnije omogućilo da finansijski i logistički podrži grčki ustanak.<ref name="Encyclopedia" /> == Uloga u grčkom ustanku == Po izbijanju ustanka 1821. godine Bouboulina je svoje brodove, posade i sredstva stavila u službu pobunjenika.<ref name="BouboulinaMuseum" /> Njeno ime posebno se vezuje za brod ''Agamemnon'' i za operacije protiv osmanskih uporišta, naročito oko [[Nafplio|Nafplija]] i [[Monemvazija|Monemvazije]].<ref name="BouboulinaMuseum" /> U kasnijoj tradiciji često je nazivana ''Kapetanisa'', a njen lik zauzima važno mjesto u grčkom nacionalnom sjećanju na rat za nezavisnost.<ref name="Encyclopedia" /> Bouboulina je ubijena 1825. godine na Spetsesu tokom oružanog sukoba povezanog s porodičnim sporom.<ref name="BouboulinaMuseum" /> Njena kuća na Spetsesu danas djeluje kao muzej posvećen njenom životu i djelovanju.<ref>{{cite web |title=Museums |url=https://spetses.gov.gr/eimai-episkeptis-5973/museums/ |website=Municipality of Spetses |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bouboulina, Laskarina}} [[Kategorija:Rođeni 1771.]] [[Kategorija:Umrli 1825.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] 81tstav8bwwkwjya65599jg9mm7d58l 0 532972 3831050 3824529 2026-04-18T11:30:44Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831050 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mitsko biće | ime = Kumejska Sibila | ostala_imena = Kumejska Sibila | značaj = proročica | mitologija = [[Rimska mitologija]] i [[Grčka mitologija]] | država = [[Italija]] | prvi_put_prijavljeno = antička književna tradicija | slika = File:Cumæan Sibyl.gif }} '''Kumejska Sibila''' ({{jez-la|Sibylla Cumana}}) bila je proročica vezana za [[Apolon]]ovo proročište u [[Cumae|Kumi]], grčkoj koloniji blizu današnjeg [[Napulj]]a. U antičkoj tradiciji postala je najpoznatija među sibilama, naročito u rimskoj književnosti i predaji.<ref name="BritSibyl">{{cite web |title=Sibyl |url=https://www.britannica.com/topic/Sibyl-Greek-legendary-figure |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref name="BM">{{cite web |title=Cumaean Sibyl |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG67961 |website=British Museum |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == U antičkoj tradiciji == Kumejska Sibila posebno je važna u rimskoj predaji zato što se povezuje sa [[Sibilinske knjige|Sibilinskim knjigama]], koje je, prema legendi, ponudila na prodaju rimskom kralju [[Lucius Tarquinius Superbus|Tarkviniju Oholom]].<ref name="BritSibyl" /><ref name="BM" /> U [[Vergilije]]voj ''[[Eneida|Eneidi]]'' ona vodi [[Enej]]u pri silasku u podzemni svijet, čime je njen lik postao kanonski dio rimske književne tradicije.<ref name="BritSibyl" /><ref>{{cite web |title=Virgil, Aeneid VI |url=https://topostext.org/work/245 |website=ToposText |access-date=6. 4. 2026}}</ref> U rimskoj kulturi njen lik povezuje grčko proročko naslijeđe s rimskim religijskim i političkim identitetom. Zbog toga se Kumejska Sibila ne pojavljuje samo kao mitska proročica nego i kao figura autoriteta kojoj se pripisuje uvid u sudbinu gradova i vladara.<ref name="BritSibyl" /> == Značaj == Zbog važnosti u rimskim predajama i zbog snažnog utjecaja rimske književnosti, Kumejska Sibila s vremenom je postala najpoznatija među sibilama u kasnijoj evropskoj kulturi.<ref name="BritSibyl" /> Njen lik često se pojavljuje i u kasnijoj umjetnosti, naročito u renesansnim i baroknim prikazima sibila.<ref name="BM" /><ref>{{cite web |title=The Cumaean Sibyl with a Putto |url=https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/guercino-the-cumaean-sibyl-with-a-putto |website=The National Gallery |access-date=6. 4. 2026}}</ref> U srednjovjekovnoj i renesansnoj interpretaciji sibile su ponekad tumačene i kao poganske proročice koje su navodno naslućivale kasniji dolazak hrišćanstva. Takvo čitanje dodatno je povećalo kulturnu važnost Kumejske Sibile u zapadnoevropskoj tradiciji. Zbog toga je njen lik ostao prisutan ne samo u klasičnoj filologiji nego i u historiji umjetnosti, religijske misli i književne recepcije antike.<ref name="BritSibyl" /> Kumejska Sibila zauzima posebno mjesto među antičkim proročkim figurama zato što je vezana za konkretan lokalitet, ali je njena slava daleko nadrasla lokalni kult. U kasnijim stoljećima postala je simbol drevne mudrosti i neprozirnosti sudbine. Time je njena figura ostala trajno prepoznatljiva i izvan užeg okvira grčke i rimske mitologije.<ref name="BM" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Cumaean Sibyl}} [[Kategorija:Grčka mitologija]] [[Kategorija:Rimska mitologija]] qn9i5y0cpvif25c9gwx0y3dszj86nt9 0 532975 3831049 3829819 2026-04-18T11:30:42Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831049 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Andromachi Papanikolaou | datum_rođenja = 15. august 1890. | mjesto_rođenja = [[Volos]], [[Grčka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1982|10|13|1890|8|15}} | mjesto_smrti = [[Miami]], [[Florida]], [[Sjedinjene Američke Države]] | narodnost = [[Grci|Grkinja]] | polje = laboratorijski rad u [[citopatologija|citopatologiji]] | poznat_po = saradnji u ranim istraživanjima koja su dovela do razvoja [[Papa test]]a | fusnote = U izvorima se pojavljuje i kao ''Mary'' ili ''Mache'' Papanicolaou. }} '''Andromachi Papanikolaou''' ({{jez-el|Ανδρομάχη Παπανικολάου|Andromáhi Papanikoláu}}; rođ. ''Mavrogeni''; [[Volos]], 15. august 1890 – [[Miami]], 13. oktobar 1982) bila je grčka laboratorijska tehničarka i saradnica [[Georgios Papanikolaou|Georgiosa Papanikolaoua]] u ranim istraživanjima iz [[citologija|citologije]] koja su dovela do razvoja [[Papa test]]a.<ref name="Mammas2019">{{cite journal |last1=Mammas |first1=Ioannis N. |last2=Koutsaftiki |first2=Chryssie |last3=Papatheodoropoulou |first3=Alexia |last4=Spandidos |first4=Demetrios A. |title=Mache Papanicolaou (1890–1982), the dedicated companion of the great benefactor: An interview with Dr Julie Kokkori, one of the only living relatives of Dr George N. Papanicolaou |journal=Experimental and Therapeutic Medicine |volume=18 |issue=4 |pages=3248–3251 |year=2019 |doi=10.3892/etm.2019.7951}}</ref><ref name="Chantziantoniou2014">{{cite journal |last=Chantziantoniou |first=Niki |title=Lady Andromache (Mary) Papanicolaou: The Soul of Gynecological Cytopathology |journal=Journal of the American Society of Cytopathology |volume=3 |issue=6 |pages=319–326 |year=2014 |doi=10.1016/j.jasc.2014.07.001}}</ref> == Život == Rođena je u Volosu u [[Tesalija|Tesaliji]].<ref name="Mammas2019" /> Georgiosa Papanikolaoua upoznala je tokom njegovih boravaka u [[Kymi]]ju, a vjenčali su se u [[Atina|Atini]] 1910. godine.<ref name="Mammas2019" /><ref name="Vilos1998">{{cite journal |last=Vilos |first=George A. |title=The history of the Papanicolaou smear and the odyssey of George and Andromache Papanicolaou |url=https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_1998-03_91_3/page/478 |journal=Obstetrics & Gynecology |volume=91 |issue=3 |pages=479–483 |year=1998 |doi=10.1016/S0029-7844(97)00695-9 |pmid=9491881}}</ref> Zajedno sa suprugom emigrirala je u [[Sjedinjene Američke Države]] 1913. godine. U prvim godinama života u [[New York City|New Yorku]] bračni par radio je različite poslove, nakon čega je Georgios Papanikolaou dobio angažman u bolničkom i akademskom okruženju povezanom s [[Cornell University|Cornellovim]] medicinskim fakultetom.<ref name="Chantziantoniou2014" /><ref name="Vilos1998" /> U izvorima se navodi da je Andromachi Papanikolaou u laboratoriju radila kao neplaćena tehničarka i najbliža saradnica svoga supruga.<ref name="Chantziantoniou2014" /> Nakon njegove smrti 1962. godine ostala je u Miamiju i nastavila podržavati rad Instituta za istraživanje raka Papanicolaou.<ref name="Mammas2019" /> Umrla je 13. oktobra 1982. godine u Miamiju.<ref name="Mammas2019" /><ref>{{cite web |title=Mary's Papanicolaou biography |url=https://www.dr-pap.com/en/?page_id=463 |website=Dr Pap |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Doprinos istraživanju == Andromachi Papanikolaou bila je jedna od ključnih osoba u ranim citološkim istraživanjima koja su omogućila razvoj Papa testa.<ref name="Chantziantoniou2014" /> Pošto Georgios Papanikolaou u početku nije imao neposredan pristup većem broju kliničkih ispitanica, ona je godinama dobrovoljno služila kao eksperimentalna ispitanica kako bi se mogli pratiti ciklični citološki nalazi i razvijati metoda pregleda uzoraka s grlića maternice.<ref name="Chantziantoniou2014" /><ref name="Vilos1998" /> U stručnoj literaturi njen doprinos opisuje se kao važan za praktični razvoj rane [[ginekologija|ginekološke]] [[citopatologija|citopatologije]], iako je historijski dugo bio zasjenjen slavom njenog supruga.<ref name="Mammas2019" /><ref name="Chantziantoniou2014" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Papanikolaou, Andromachi}} [[Kategorija:Rođeni 1890.]] [[Kategorija:Umrli 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Volos]] [[Kategorija:Grčki naučnici]] ax4637ze5ff370s9y6hpdg5jvocps9f 0 532977 3831048 3824539 2026-04-18T11:30:40Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831048 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Tiiu Kirsipuu | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1957|10|29}} | mjesto_rođenja = [[Tartu]], [[Estonija]] | nacionalnost = [[Estonci|Estonka]] | obrazovanje = [[Estonska akademija umjetnosti]] | period = savremena umjetnost | vrsta_umjetnosti = [[kiparstvo]] | djela = ''Oscar Wilde i Eduard Vilde'', ''Johan Skytte'', ''Tallinn–Chengdu'' | nagrade = Orden Bijele zvijezde IV reda; Nagrada Kristjana Rauda; Nagrada Anton Starkopf | veb-sajt = {{URL|https://www.tiiukirsipuu.com/}} | slika = Tiiu Kirsipuu 2020.jpg }} '''Tiiu Kirsipuu''' ([[Tartu]], 29. oktobar 1957) estonska je kiparica i likovna umjetnica. Njeno stvaralaštvo obuhvata djela različitih dimenzija i materijala, od manjih medalja i kovanica do monumentalnih skulptura u javnom prostoru.<ref name="CV">{{cite web |title=CV |url=https://www.tiiukirsipuu.com/cveng1.html |website=Tiiu Kirsipuu |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref name="NOBA">{{cite web |title=Tiiu Kirsipuu |url=https://noba.ac/en/artist/tiiu-kirsipuu/ |website=NOBA Nordic Baltic contemporary art platform |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Život i obrazovanje == Rođena je u [[Tartu]]u. Školovala se u gimnaziji Miina Härma u Tartuu i u srednjoj školi u [[Tallinn]]u, a potom je studirala kiparstvo na Estonskom državnom umjetničkom institutu, današnjoj [[Estonska akademija umjetnosti|Estonskoj akademiji umjetnosti]], gdje je diplomirala 1983.<ref name="CV" /> Od 1983. do 1987. vodila je kiparsku radionicu u Nõmmeu. Poslije toga radila je kao slobodna umjetnica, zatim kao predavačica na Estonskoj akademiji umjetnosti, a od 2003. do 2019. i na [[Univerzitet u Tallinnu|Univerzitetu u Tallinnu]].<ref name="CV" /><ref name="TLU">{{cite web |title=Tiiu Kirsipuu's exhibition: My Varanasi. Colours |url=https://www.tlu.ee/en/tiiu-kirsipuus-exhibition-my-varanasi-colours |website=Tallinn University |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Umjetnički rad == Kirsipuu u svom radu koristi i realističke i apstraktne oblike, te različite materijale.<ref name="NOBA" /> Posebno je poznata po javnim skulpturama i spomenicima u Estoniji i inozemstvu. Među njenim najpoznatijim djelima jeste skulpturalna grupa ''Oscar Wilde i Eduard Vilde'' u Tartuu, postavljena 1999.<ref name="NOBA" /> Njena javna djela uključuju i spomenik Johanu Skytteu u Tartuu, model nekadašnjeg kamenog mosta u istom gradu, skulpturu ''Igavene Üliõpilane Juulius'' u Tallinnu i metalnu skulpturu ''Tallinn–Chengdu'' iz 2019.<ref name="CV" /> Radila je i na prigodnim kovanicama, memorijalnim pločama i drugim oblicima primijenjene plastike.<ref name="CV" /> == Izložbe i priznanja == Imala je samostalne izložbe u Estoniji, [[Finska|Finskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Kina|Kini]], [[Rusija|Rusiji]] i [[Belgija|Belgiji]], a učestvovala je i na brojnim skupnim izložbama i međunarodnim kiparskim simpozijima.<ref name="CV" /> Organizirala je i međunarodni simpozij drvene skulpture u Sагadiju.<ref name="NOBA" /> Njena djela nalaze se u zbirkama Umjetničkog muzeja Estonije, Muzeja umjetnosti u Tartuu, Muzeja nove umjetnosti u Pärnuu, Tretjakovske galerije u [[Moskva|Moskvi]] i u drugim javnim i privatnim kolekcijama.<ref name="CV" /><ref name="EAA">{{cite web |title=Dream by Tiiu Kirsipuu |url=https://www.eaa.ee/en/dream-tiiu-kirsipuu |website=Estonian Artists' Association |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Dobitnica je Nagrade Anton Starkopf i Nagrade Kristjana Rauda 2010. godine, a predsjednik Estonije odlikovao ju je 2019. Ordenom Bijele zvijezde IV reda.<ref name="EAA" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kirsipuu, Tiiu}} [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tartu]] [[Kategorija:Estonski kipari]] ey5o0ta1vrbslmf526vct2h0yubfo7a 0 532979 3831047 3824543 2026-04-18T11:30:38Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Lola Liivat | slika = Heikki Leisi foto Lola Liivatist.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Lola Liivat | puno_ime = Lola Liivat-Makarova | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1928|8|17}} | mjesto_rođenja = [[Tallinn]], [[Estonija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|5|6|1928|8|17}} | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Estonci|Estonka]] | obrazovanje = [[Estonska akademija umjetnosti|Estonski državni umjetnički institut]] | period = [[savremena umjetnost]] | vrsta_umjetnosti = [[slikarstvo]] | stil = [[apstraktni ekspresionizam]] | djela = ''Moonid'', ''Kevad'', ''A la Kandinsky'', ''Krimmi pruut'', ''Kompositsioon I'' | nagrade = Medalja Reda Bijele zvijezde }} '''Lola Liivat''' (također '''Lola Liivat-Makarova'''; [[Tallinn]], 17. august 1928 – 6. maj 2025) bila je estonska slikarica i jedna od pionirki [[apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]] u Estoniji. U estonskoj historiji umjetnosti zauzima važno mjesto kao umjetnica koja je već od kasnih 1950-ih dosljedno razvijala apstraktni slikarski izraz.<ref name="ERR2018">{{cite web |title=Lola Liivat tähistab 90. sünnipäeva ülevaatenäitusega |url=https://kultuur.err.ee/859656/lola-liivat-tahistab-90-sunnipaeva-ulevaatenaitusega |website=ERR |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref name="NOBA">{{cite web |title=Lola Liivat |url=https://noba.ac/en/artist/lola-liivat/ |website=NOBA Nordic Baltic Contemporary Art Platform |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref name="Ident">{{cite web |title=About us |url=https://ident.ee/en/about-us/ |website=IDENT Gallery |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Život i obrazovanje == Rođena je u Tallinnu 17. augusta 1928. Studirala je slikarstvo na Umjetničkom institutu u Tartuu, a školovanje je završila 1954. na Estonskom državnom umjetničkom institutu, nakon reorganizacije te ustanove. Od 1960. bila je članica Estonskog saveza umjetnika.<ref name="NOBA" /><ref name="ERR2025">{{cite web |title=Suri kunstnik Lola Liivat |url=https://kultuur.err.ee/1609685282/suri-kunstnik-lola-liivat |website=ERR |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Od 2000. ponovo je živjela u Tallinnu. Tokom duge karijere održala je više od stotinu izložbi u Estoniji i inozemstvu, a ostala je aktivna i u poznim godinama, kada su joj organizirane retrospektivne i samostalne izložbe posvećene njenom doprinosu estonskom apstraktnom slikarstvu.<ref name="NOBA" /><ref name="EAA2020">{{cite web |title=Lola Liivat “The Color Oration of Abstract Painting” |url=https://www.eaa.ee/en/lola-liivat-color-oration-abstract-painting |website=Estonian Artists' Association |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Umrla je 6. maja 2025. u 96. godini života. U nekrolozima estonskih kulturnih ustanova opisana je kao važna predstavnica apstraktne umjetnosti i dugogodišnja umjetnička autorica koja je ostavila dubok trag u estonskoj kulturi.<ref name="ERR2025" /><ref name="Sirp2025">{{cite web |title=Lola Liivat 17. VIII 1928 – 6. V 2025 |url=https://www.sirp.ee/?p=198533 |website=Sirp |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Umjetnički rad == Liivat je apstraktnu umjetnost počela stvarati 1957. i ubraja se među prve estonske umjetnice koje su dosljedno prihvatile takav izraz. U njenom slikarstvu posebno su važni snažan kolorit, ritmična kompozicija i dinamičan potez, zbog čega se njen rad najčešće povezuje s apstraktnim ekspresionizmom.<ref name="NOBA" /><ref name="Ident" /><ref name="EAAHistory">{{cite web |title=History |url=https://www.eaa.ee/en/history |website=Estonian Artists' Association |access-date=6. 4. 2026}}</ref> U kasnijim tumačenjima njene umjetnosti ističe se da je apstrakcija kod Liivat imala i šire kulturno značenje. U estonskom kontekstu druge polovine 20. stoljeća njen rad često se promatra kao oblik duhovne i estetske slobode, odnosno otpora uskim okvirima službene umjetničke politike sovjetskog perioda.<ref name="ERR2018" /><ref name="Ident" /> Njena djela nalaze se u zbirkama [[Muzej umjetnosti Tartu|Muzeja umjetnosti Tartu]] i drugih estonskih umjetničkih institucija. Među poznatijim radovima iz ranijeg perioda nalaze se ''Moonid'' (1957), ''Kevad'' (1959), ''A la Kandinsky'' (1960), ''Krimmi pruut'' (1964) i ''Kompositsioon I'' (1969).<ref name="NOBA" /> == Priznanja == Lola Liivat dobila je Medalju Reda Bijele zvijezde 2001. U estonskim umjetničkim izvorima navode se i druga priznanja, među njima Nagrada Ado Vabbe iz 1998. i Medalja Konrad Mägi iz 2008.<ref name="NOBA" /><ref name="Maal">{{cite web |title=Lola Liivat |url=https://www.maal.ee/lola-liivat |website=Eesti Maalikunstnike Liit |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Galerija == <gallery widths="180" heights="140"> Datoteka:Lola Liivat- Moonid 1957.jpg|''Moonid'' (1957) Datoteka:Lola Liivat- Kevad 1959.jpg|''Kevad'' (1959) Datoteka:Lola Liivat- A la Kandinsky 1960.jpg|''A la Kandinsky'' (1960) Datoteka:Lola Liivat- Krimmi pruut 1964.jpg|''Krimmi pruut'' (1964) Datoteka:Lola Liivat- Kompositsioon 1969.jpg|''Kompositsioon I'' (1969) </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Liivat, Lola}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Tallinn]] [[Kategorija:Estonski slikari]] 6o0hudhqgql7lffaeukxpk9o326hzqg 0 532981 3831046 3824587 2026-04-18T11:30:36Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Estonci | izvorno_ime = {{jez-et|eestlased}} | slika = Eesti rahvarõivad-EE 1.jpg | opis_slike = Estonska narodna nošnja | ukupno = 934.725 | ukupno_godina = 2025. | ukupno_ref = <ref name="StatEst2025">{{cite web |title=Population by ethnic nationality, 2025 |url=https://stat.ee/en/find-statistics/statistics-theme/population/population-figure |website=Statistics Estonia |publisher=Statistikaamet |access-date=6. 4. 2026}}</ref> | regija1 = [[Estonija]] | pop1 = 934.725<ref name="StatEst2025"/> | jezici = [[estonski jezik|estonski]] | vjera = tradicionalno [[luteranstvo]]; danas pretežno sekularno društvo<ref name="BritReligion">{{cite web |title=Estonia |url=https://www.britannica.com/place/Estonia |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=6. 4. 2026}}</ref> | vezane_grupe = [[Finci]], [[Kareli]], [[Livonjci]] | bilješke = <small>Navedeni broj odnosi se na stanovnike estonske etničke pripadnosti u Estoniji.</small> }} '''Estonci''' ({{jez-et|eestlased}}) jesu [[baltofinski narodi|baltofinski]] narod i većinski narod [[Estonija|Estonije]]. Govore [[estonski jezik]], koji pripada [[uralski jezici|uralskoj]] jezičkoj porodici, a historijski i kulturno povezani su s drugim finskim narodima sjeveroistočne Evrope.<ref name="BritEstPeople">{{cite web |title=Estonian |url=https://www.britannica.com/topic/Estonian-people |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Prema službenim podacima estonske statistike, u Estoniji je 2025. živjelo 934.725 stanovnika estonske etničke pripadnosti.<ref name="StatEst2025"/> == Kratka historija == Preci današnjih Estonaca naselili su područje istočne obale [[Baltičko more|Baltičkog mora]] u prahistoriji, a stanovništvo današnje Estonije u antičkim i ranosrednjovjekovnim izvorima pojavljuje se kao niz lokalnih zajednica i plemenskih skupina.<ref name="BritHistory">{{cite web |title=Estonia: History |url=https://www.britannica.com/place/Estonia/History |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=6. 4. 2026}}</ref> U [[13. vijek]]u prostor Estonije zahvatile su [[Sjeverni krstaški ratovi]], nakon čega je uslijedila kristijanizacija i dug period vlasti danskih, njemačkih, švedskih i naposljetku ruskih sila.<ref name="BritHistory"/> Uprkos dugotrajnoj stranoj dominaciji, estonski jezik i lokalna seoska kultura opstali su kao osnova etničkog kontinuiteta. Tokom [[19. vijek]]a razvija se estonski narodni preporod, s jačanjem štampe na estonskom jeziku, modernog školstva i književnosti. Prvi veliki nacionalni festival pjesme održan je u [[Tartu]]u 1869, a s vremenom je postao jednim od glavnih simbola estonskog identiteta.<ref name="BritCulture">{{cite web |title=Estonia: Cultural life |url=https://www.britannica.com/place/Estonia/Cultural-life |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref name="SongFestival">{{cite web |title=Experience Estonia's Song & Dance Celebration |url=https://visitestonia.com/en/what-to-do/welcome-to-the-estonian-song-and-dance-celebration |website=Visit Estonia |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Nakon raspada [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] Estonija je 1918. proglasila nezavisnost. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i poratnog razdoblja zemlja je pretrpjela sovjetsku i njemačku okupaciju, deportacije i demografske promjene. Obnovom nezavisnosti 1991. Estonci su ponovo postali nosioci suverene nacionalne države.<ref name="BritHistory"/> == Genetika == Genetička istraživanja savremene estonske populacije pokazuju da, uprkos maloj teritoriji zemlje, među Estoncima postoji uočljiva regionalna struktura. Posebno se izdvajaju razlike između jugoistočne i sjeveroistočne Estonije, pri čemu su populacije sa sjeveroistoka genetički bliže [[Finci]]ma, a one s jugoistoka nešto bliže populacijama [[Latvijci|Latvije]] i [[Litvanci|Litvanije]].<ref name="Pankratov2020">{{cite journal |last1=Pankratov |first1=Vasili |last2=Montinaro |first2=Francesco |last3=Kushniarevich |first3=Alena |title=Differences in local population history at the finest level: the case of the Estonian population |journal=European Journal of Human Genetics |volume=28 |issue=11 |pages=1580–1591 |year=2020 |doi=10.1038/s41431-020-0699-4}}</ref> Analize savremenih i srednjovjekovnih genoma iz Estonije upućuju na znatan stepen dugoročnog kontinuiteta stanovništva u istočnom Baltiku, ali i na složene procese miješanja populacija kroz više historijskih razdoblja. Jedna takva studija zaključila je da su srednjovjekovni i savremeni estonski genomi važni za razumijevanje porijekla velikog dijela genetičke komponente prisutne i u današnjoj populaciji Finske.<ref name="Kivisild2021">{{cite journal |last1=Kivisild |first1=Toomas |last2=Saag |first2=Lehti |last3=Hui |first3=Ruoyun |title=Patterns of genetic connectedness between modern and medieval Estonian genomes reveal the origins of a major ancestry component of the Finnish population |journal=American Journal of Human Genetics |volume=108 |issue=9 |pages=1792–1806 |year=2021 |doi=10.1016/j.ajhg.2021.07.012}}</ref> U naučnoj literaturi takvi nalazi tumače se kao dio historije populacije, a ne kao zamjena za jezički, kulturni ili politički identitet naroda. == Kultura i običaji == Kultura Estonaca oblikovana je domaćom baltofinskom tradicijom, ali i dugim dodirom sa [[Njemačka|njemačkim]], [[Švedska|švedskim]] i [[Rusija|ruskim]] kulturnim krugovima.<ref name="BritCulture"/> Narodna pjesma, horsko pjevanje i ples imaju središnje mjesto u estonskom kolektivnom identitetu. Tradicija baltičkih festivala pjesme i plesa, čiji je estonski dio jedan od najpoznatijih, uvrštena je na [[UNESCO]]-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.<ref name="UNESCO">{{cite web |title=Estonia – Lists and Nominations |url=https://www.unesco.org/en/countries/ee/lists-and-nominations |website=UNESCO |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Narodni festival pjesme i plesa ostao je i u savremenom dobu važan izraz nacionalne pripadnosti.<ref name="SongFestival"/> U estonskoj tradiciji značajno mjesto imaju i sezonski običaji. Među njima se naročito izdvaja ''Jaanipäev'' ([[Ivanjdan]], odnosno ljetni suncostaj), koji se obilježava krajem juna uz krijesove, okupljanje porodice i prijatelja, muziku, ples i narodne igre.<ref name="Jaanipaev">{{cite web |title=Midsummer's Eve — when Dusk meets Dawn |url=https://visitestonia.com/en/what-to-do/midsummers-eve-when-dusk-meets-dawn-jaanipaev |website=Visit Estonia |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Tradicionalna narodna nošnja, nekada svakodnevna odjeća seoskog stanovništva, danas se najčešće nosi prilikom svečanosti, folklornih nastupa i državnih proslava.<ref name="BritCulture2">{{cite web |title=Estonia: Cultural life – Daily life and social customs |url=https://www.britannica.com/place/Estonia/Cultural-life |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Važan dio estonske kulturne memorije čine i folklor te nacionalni ep ''[[Kalevipoeg]]'', koji je [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] sastavio između 1857. i 1861. godine na osnovi narodnog predanja. To djelo imalo je važnu ulogu u razvoju modernog estonskog nacionalnog pokreta i kasnije je snažno utjecalo na književnost, muziku i likovnu umjetnost u Estoniji.<ref name="Kalevipoeg">{{cite web |title=Kalevipoeg |url=https://www.britannica.com/topic/Kalevipoeg |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=6. 4. 2026}}</ref> U svakodnevnoj kulturi tradicionalna estonska kuhinja povezana je s klimom i seoskim načinom života. Među čestim jelima i namirnicama navode se raženi hljeb, kaše, variva, ukiseljeno povrće, slana riba i mesna jela, dok se o praznicima pripremaju posebnija sezonska jela.<ref name="BritCulture"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Etničke grupe u Evropi]] [[Kategorija:Ugro-Finski narodi]] [[Kategorija:Estonci]] f9b2bhb0pp99rmct8pxd72q1xebyof0 0 532983 3831045 3824556 2026-04-18T11:30:34Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831045 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Litvanci | izvorno_ime = {{jez-lt|lietuviai}} | ukupno = oko 4,2 miliona | ukupno_godina = | regija1 = [[Litvanija]] | pop1 = 2.378.118 (2021) | regija2 = [[Sjedinjene Američke Države]] | pop2 = 711.089 (2020) | regija3 = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | pop3 = 212.000 (2018) | regija4 = [[Brazil]] | pop4 = 200.000 (2002) | regija5 = [[Irska]] | pop5 = 75.000 (2021) | regija6 = [[Norveška]] | pop6 = 62.239 (2014) | regija7 = [[Njemačka]] | pop7 = 59.285 (2016) | regija8 = [[Poljska]] | pop8 = 50.406 (2023) | regija9 = [[Španija]] | pop9 = 42.973 (2022) | regija10 = [[Kanada]] | pop10 = 34.846 (2014) | regija11 = [[Australija]] | pop11 = 22.012 (2021) | regija12 = [[Argentina]] | pop12 = 20.000 | regija13 = [[Bjelorusija]] | pop13 = 19.954 (2014) | regija14 = [[Rusija]] | pop14 = 19.091 (2014) | regija15 = [[Danska]] | pop15 = 17.991 (2022) | regija16 = [[Švedska]] | pop16 = 17.396 (2022) | regija17 = [[Ukrajina]] | pop17 = 16.429 (2023) | regija18 = [[Latvija]] | pop18 = 13.230 (2021) | regija19 = [[Estonija]] | pop19 = 10.119 (2022) | jezici = [[litvanski jezik|litvanski]] | vjera = pretežno [[Katolička crkva|rimokatolici]]<ref name="BritLithuania">{{cite web |title=Lithuania |url=https://www.britannica.com/place/Lithuania |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=6. 4. 2026}}</ref> | vezane_grupe = {{Br separated entries|[[Latvijci]]|drugi [[Balti]]}} | bilješke = | slika = File:Map of the Lithuanian Diaspora in the World.svg | ukupno_ref = <ref name="LithCensus2021">{{cite web |title=Nationality, native language and religion |url=https://osp.stat.gov.lt/en/2021-gyventoju-ir-bustu-surasymo-rezultatai/tautybe-gimtoji-kalba-ir-tikyba |website=Official Statistics Portal of Lithuania |publisher=State Data Agency |access-date=6. 4. 2026}}</ref> }} '''Litvanci''' ({{jez-lt|lietuviai}}) jesu [[Indoevropski narodi|indoevropski]] narod [[Baltički jezici|baltičke]] jezičke i kulturne tradicije te većinski narod [[Litvanija|Litvanije]]. Govore [[litvanski jezik]], jedan od dvaju živih baltičkih jezika, zajedno s [[Latvijski jezik|latvijskim]].<ref name="BritLithPeople">{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Lithuanian-people|title=Lithuanian|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref name="HistLith">{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/history-of-Lithuania|title=History of Lithuania|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=6. 4. 2026}}</ref> Prema podacima popisa stanovništva iz 2021, u Litvaniji je živjelo 2,378 miliona Litvanaca, odnosno 84,6% ukupnog stanovništva zemlje.<ref name="LithCensus2021" /> == Kratka historija == Litvanci su historijski proistekli iz baltičkih plemenskih skupina koje su naseljavale prostor istočnog Baltika. U srednjem vijeku oblikovali su vlastitu državnu tradiciju u okviru [[Velika Kneževina Litvanija|Velike Kneževine Litvanije]], koje je u 14. i 15. stoljeću postalo jedna od najvećih država Evrope.<ref name="HistLith" /><ref name="BritLithHistory">{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Lithuania/History|title=Lithuania: History|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=6. 4. 2026}}</ref> Nakon unije s Poljskom i kasnijeg razvoja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske unije]], litvansko plemstvo bilo je snažno izloženo poljskom kulturnom utjecaju, ali je litvanski jezik ostao važan u etnografskim područjima zemlje.<ref name="BritLithuania" /><ref name="BritLithHistory" /> U 19. stoljeću, pod vlašću [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], razvija se moderni litvanski nacionalni pokret.<ref name="HistLith" /> Litvanija je 16. februara 1918. proglasila nezavisnost, a obnovu državne nezavisnosti parlament je proglasio 11. marta 1990; [[SSSR]] ju je priznao 6. septembra 1991.<ref name="BritLithuania" /><ref name="IndRest">{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Lithuania/Independence-restored|title=Lithuania: Independence restored|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=6. 4. 2026}}</ref> Iskustvo sovjetske i nacističke okupacije, deportacija i ratnih gubitaka ostavilo je dubok trag u kolektivnoj memoriji Litvanaca.<ref name="BritLithuania" /> == Genetika == Savremena populacionogenetička istraživanja opisuju Litvance kao relativno homogenu populaciju s dugim kontinuitetom naseljenosti na prostoru današnje Litvanije. Jedna studija navodi da je savremena litvanska populacija nastala složenim miješanjem nekadašnjih baltičkih skupina uz određene doprinose ugrofinskih i slavenskih populacija te da domicilno stanovništvo od neolita nije bilo zamijenjeno novim populacijama u cijelosti.<ref name="Urnikyte2019">{{cite journal|last1=Urnikytė|first1=Asta|last2=Flores-Bello|first2=Alonso|last3=Mondal|first3=Mayukh|year=2019|title=Patterns of genetic structure and adaptive positive selection in the Lithuanian population from high-density SNP data|journal=Scientific Reports|volume=9|issue=1|doi=10.1038/s41598-019-45746-3}}</ref> Novija istraživanja koja zajedno razmatraju populacije Litvanije i Latvije zaključuju da baltičke populacije dijele tri glavne genetičke komponente povezane s naslijeđem evropskih lovaca-sakupljača, neolitskih populacija i kasnijih stepskih migracija. U istim analizama Litvanci i Latvijci pokazuju visoku međusobnu srodnost i bliskost nekim susjednim populacijama sjeveroistočne Evrope.<ref name="Daniute2024">{{cite journal|last1=Daniūtė|first1=Gabrielė|last2=Urnikytė|first2=Asta|last3=Kučinskas|first3=Vaidutis|year=2024|title=Populations of Latvia and Lithuania in the context of some Indo-European and non-Indo-European speaking populations of Europe and India: insights from genetic structure analysis|journal=Frontiers in Genetics|volume=15|doi=10.3389/fgene.2024.1493270}}</ref> Takvi nalazi opisuju historiju populacije, ali ne određuju sami po sebi jezički, kulturni ili politički identitet naroda. == Kultura i običaji == Posebno mjesto u litvanskom identitetu imaju horsko pjevanje i veliki festivali pjesme i plesa. U Litvaniji se takvi festivali održavaju u savremenom obliku kao masovne nacionalne manifestacije, a tradicija baltičkih festivala pjesme i plesa upisana je na [[UNESCO]]-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.<ref name="LithSong">{{cite web|url=https://lithuania.travel/en/where-to-visit/seasonal-highlights/summer/lithuanian-song-celebration|title=Lithuanian Song Celebration|website=Lithuania Travel|access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref name="UNESCOLT">{{cite web|url=https://ich.unesco.org/en/state/lithuania-LT|title=Lithuania - Intangible Cultural Heritage|website=UNESCO|access-date=6. 4. 2026}}</ref> Među posebnim oblicima tradicionalne muzike izdvajaju se ''[[sutartinės]]'', višeglasne litvanske pjesme karakteristične naročito za sjeveroistočni dio zemlje. UNESCO ih je 2010. uvrstio na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.<ref name="Sutartines">{{cite web|url=https://ich.unesco.org/en/decisions/5.COM/6.26|title=Sutartinės, Lithuanian multipart songs|website=UNESCO|access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref name="BritLithEdu">{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Lithuania/Education|title=Lithuania: Education|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=6. 4. 2026}}</ref> Važan sezonski običaj među Litvancima jesu ''Joninės'' ili ''Rasos'', praznik ljetnog suncostaja koji se obilježava 24. juna. S njim su povezani krijesovi, vijenje cvjetnih vijenaca, narodne pjesme, noćna okupljanja i potraga za mitskim „cvijetom paprati”.<ref name="BritLithuania" /><ref name="Jonines">{{cite web|url=https://lithuania.travel/en/where-to-visit/seasonal-highlights/summer/midsummer-in-lithuania|title=Midsummer in Lithuania|website=Lithuania Travel|access-date=6. 4. 2026}}</ref> U svakodnevnoj kulturi važnu ulogu imaju regionalna narodna nošnja, rezbarstvo, križarstvo i tradicionalna kuhinja, dok je [[Katolička crkva|rimokatolicizam]] ostao važan historijski činilac litvanskog identiteta.<ref name="BritLithuania" /><ref name="UNESCOLT" /> == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} 8ln86mme7etvfmb6jjd353jepllrmej 0 532984 3831044 3824557 2026-04-18T11:30:32Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831044 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Latvijci | izvorno_ime = {{jez-lv|latvieši}} | ukupno = oko 1,9 miliona | ukupno_godina = | regija1 = [[Latvija]] | pop1 = 1.172.338 (2024) | regija2 = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | pop2 = 85.862 (2021) | regija3 = [[Irska]] | pop3 = 20.593 (2022) | regija4 = [[Sjedinjene Američke Države]] | pop4 = 14.511 (2019) | regija5 = [[Brazil]] | pop5 = 20.000 | regija6 = [[Rusija]] | pop6 = 14.222 (2021) | regija7 = [[Njemačka]] | pop7 = 13.745 (2023) | regija8 = [[Kanada]] | pop8 = 7.640 (2021) | regija9 = [[Australija]] | pop9 = 5.403 (2021) | regija10 = [[Litvanija]] | pop10 = 4.418 (2021) | regija11 = [[Estonija]] | pop11 = 4.216 (2021) | regija12 = [[Švedska]] | pop12 = 3.904 (2023) | regija13 = [[Norveška]] | pop13 = 3.533 (2024) | regija14 = [[Španija]] | pop14 = 3.106 (2024) | regija15 = [[Bjelorusija]] | pop15 = 2.648 (2019) | regija16 = [[Ukrajina]] | pop16 = 2.090 (2001) | regija17 = [[Novi Zeland]] | pop17 = 1.863 (2018) | regija18 = [[Nizozemska]] | pop18 = 1.576 (2023) | regija19 = [[Finska]] | pop19 = 1.306 (2023) | regija20 = [[Kazahstan]] | pop20 = 1.123 (2009) | jezici = {{Br separated entries|[[latvijski jezik|latvijski]]|[[latvijski znakovni jezik]]}} | vjera = {{Br separated entries|pretežno [[luteranstvo|luterani]]|također [[Katolička crkva|katolici]] i [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]]}}<ref name="BritLatvia">{{cite web |title=Latvia |url=https://www.britannica.com/place/Latvia |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=6. 4. 2026}}</ref> | vezane_grupe = {{Br separated entries|drugi [[Balti]]|posebno [[Kuršenieki]]}} | bilješke = | slika = File:Map of the Latvian Diaspora in the World.svg | ukupno_ref = <ref name="LatvStat2025">{{cite web |title=Latvia has a population of almost 1.86 million |url=https://stat.gov.lv/en/statistics-themes/population/population/press-releases/22900-number-population-latvia-2024 |website=Official Statistics Portal of Latvia |publisher=Central Statistical Bureau of Latvia |access-date=6. 4. 2026}}</ref> }} '''Latvijci''' ({{jez-lv|latvieši}}) jesu [[Indoevropski narodi|indoevropski]] narod [[Baltički jezici|baltičke]] jezičke i kulturne tradicije te većinski narod [[Latvija|Latvije]]. Govore [[latvijski jezik]], jedan od dvaju živih baltičkih jezika.<ref name="BritLatvPeople">{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Latvian-people|title=Latvian|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=6. 4. 2026}}</ref> Prema službenim podacima Latvije, Latvijci su početkom 2025. činili 63,7% stanovništva zemlje; iz službeno objavljenog ukupnog broja stanovnika proizlazi da ih je bilo oko 1,183 miliona.<ref name="LatvStat2025" /> == Kratka historija == Latvijci pripadaju staroj skupini [[Balti|Balta]], a njihova rana historija povezana je s plemenima koja su naseljavala istočni [[Baltik]] i učestvovala u trgovačkim vezama sjeverne Evrope, uključujući i poznatu trgovinu [[ćilibar]]om.<ref name="BritLatHist">{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Latvia/History|title=Latvia: History|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=6. 4. 2026}}</ref> U doba [[Krstaški pohodi|krstaških pohoda]] i njemačke ekspanzije na Baltik prostor današnje Latvije postupno je uključen u [[Livonija|Livoniju]], što je ostavilo snažan trag u društvenom poretku, gradskoj kulturi i vjeri.<ref name="BritLatHist" /> Tokom 19. stoljeća razvija se latvijski nacionalni preporod, s jačanjem školstva, književnosti, štampe i ideje o posebnom latvijskom identitetu.<ref name="BritLatHist" /> Latvija je 18. novembra 1918. proglasila nezavisnost, ali ju je 1940. okupirao i anektirao [[SSSR]]. Nakon toga uslijedile su sovjetska i nacistička okupacija, deportacije i velike demografske promjene.<ref name="BritLatvia" /> Obnova nezavisnosti započela je krajem 1980-ih djelovanjem Narodnog fronta Latvije. Latvijski parlament 4. maja 1990. usvojio je deklaraciju o obnovi nezavisnosti, a potpunu nezavisnost proglasio je 21. augusta 1991; [[SSSR]] ju je priznao 6. septembra iste godine.<ref name="BritLatvia" /><ref name="LatvInd">{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Latvia/The-Soviet-occupation-and-incorporation|title=Latvia: The Soviet occupation and incorporation|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Genetika == Savremena istraživanja genoma stanovništva Latvije opisuju latvijsku populaciju kao dio šireg genetičkog prostora sjeveroistočne Evrope, oblikovanog nizom velikih migracijskih procesa od prahistorije do kasnijih razdoblja..<ref name="LatvGenome2023">{{cite journal|last1=Reščenko|first1=Raivis|last2=Krūmiņa|first2=Anda|last3=Klovins|first3=Jānis|year=2023|title=Whole-Genome Sequencing of 502 Individuals from Latvia: The First Step towards a Population-Specific Reference of Genetic Variation|journal=International Journal of Molecular Sciences|volume=24|issue=20|doi=10.3390/ijms242015345}}</ref> Komparativne analize Latvijaca i Litvanaca pokazuju da obje populacije tvore blizak baltički genetički sklop, s izraženim naslijeđem evropskih lovaca-sakupljača, neolitskih populacija i kasnijih stepskih komponenti. U takvim istraživanjima Latvijci i Litvanci pokazuju i vrlo skoru međusobnu divergenciju u odnosu na druge upoređene populacije.<ref name="Daniute2024a">{{cite journal|last1=Daniūtė|first1=Gabrielė|last2=Urnikytė|first2=Asta|last3=Kučinskas|first3=Vaidutis|year=2024|title=Populations of Latvia and Lithuania in the context of some Indo-European and non-Indo-European speaking populations of Europe and India: insights from genetic structure analysis|journal=Frontiers in Genetics|volume=15|doi=10.3389/fgene.2024.1493270}}</ref> == Kultura i običaji == Latvijska kultura snažno je obilježena narodnom pjesmom, horskim pjevanjem, plesom i regionalnim nošnjama. Jedna od najprepoznatljivijih kulturnih institucija među Latvijcima jest nacionalna tradicija festivala pjesme i plesa, koja se smatra jednim od središnjih izraza latvijskog identiteta, a zajedno s odgovarajućim estonskim i litvanskim tradicijama upisana je na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.<ref name="UNESCOLV">{{cite web|url=https://ich.unesco.org/en/state/latvia-LV|title=Latvia - Intangible Cultural Heritage|website=UNESCO|access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref name="SongLV">{{cite web|url=https://www.dziesmusvetki.lv/en/about-the-celebration/history/|title=History — The Song and Dance Celebration|website=The Song and Dance Celebration|access-date=6. 4. 2026}}</ref> Najvažniji godišnji praznik među Latvijcima jeste ''Jāņi'' odnosno ''Līgo'', proslava ljetnog suncostaja koja se održava u noći s 23. na 24. juni. S praznikom su povezani krijesovi, pjevanje narodnih pjesama s refrenom „Līgo”, vijenci od hrastova lišća i poljskog cvijeća, boravak u prirodi te tradicionalna hrana i piće.<ref name="Jani">{{cite web|url=https://www.latvia.travel/en/summer-solstice-celebrations|title=Summer solstice celebrations|website=Latvia Travel|access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref name="BritLatPol">{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Latvia/Political-process|title=Latvia: Political process|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=6. 4. 2026}}</ref> Latvijska narodna kultura njeguje i snažnu regionalnu raznolikost, pa se u odijevanju, ornamentici, muzici i običajima razlikuju tradicije [[Kurzeme]], [[Vidzeme]], [[Latgale]] i drugih historijskih krajeva. Uz [[luteranstvo]], [[Katolička crkva|katolicizam]] i [[Pravoslavna crkva|pravoslavlje]], među Latvijcima je i znatan udio sekularnog stanovništva, ali su folklorni i sezonski običaji ostali važan dio kulturnog identiteta.<ref name="BritLatvia" /><ref name="BritLatPol" /> == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} 437om1twiipxobfvnzx69teiadamwpe 0 532988 3831043 3824559 2026-04-18T11:30:30Z WumpusBot 120674 /* Reference */ razne ispravke 3831043 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Judita Vaičiūnaitė | slika = File:Judita Vaičiūnaitė.jpg | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1937|7|12}} | mjesto_rođenja = [[Kaunas]], [[Litvanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2001|2|11|1937|7|12}} | mjesto_smrti = [[Vilnius]], [[Litvanija]] | državljanstvo = [[Litvanija|litvansko]] | zanimanje = [[pjesnikinja]], [[prevodilac|prevoditeljica]] | poznat_po = urbana lirika, motivi [[mitologija|mitologije]] i [[Vilnius]]a }} '''Judita Vaičiūnaitė''' (12. juli 1937, [[Kaunas]] – 11. februar 2001, [[Vilnius]]) bila je [[Litvanija|litvanska]] pjesnikinja i prevoditeljica, jedna od istaknutijih autorica litvanske poezije druge polovine 20. stoljeća.<ref name="VIAF">{{cite web |url=https://viaf.org/viaf/56651988/ |title=Vaičiūnaitė, Judita, 1937–2001 |website=[[VIAF]] |access-date=7. 4. 2026}}</ref><ref name="AGNI">{{cite web |url=https://agnionline.bu.edu/about/our-people/authors/judita-vaiciunaite/ |title=Judita Vaičiūnaitė |website=AGNI |access-date=7. 4. 2026}}</ref> U njenom pjesništvu važno mjesto imaju gradski prostor, naročito [[Vilnius]], kao i historijski, kulturni i mitološki motivi posmatrani iz perspektive savremene žene.<ref name="AGNI"/> == Biografija == Vaičiūnaitė je rođena u Kaunasu, a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] živjela je u Vilniusu, gradu koji je kasnije postao jedno od središnjih mjesta njenog pjesničkog svijeta.<ref name="MPT">{{cite web |url=https://modernpoetryintranslation.com/poem/two-poems-by-judita-vaiciunaite/ |title=Two poems |website=Modern Poetry in Translation |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Diplomirala je na [[Univerzitet u Vilniusu|Univerzitetu u Vilniusu]] 1959. godine.<ref name="MPT"/> Prvu zbirku pjesama, ''Pavasario akvarelės'' (''Proljetni akvareli''), objavila je 1960. godine.<ref name="Pavasario">{{cite web |url=https://ibiblioteka.lt/metis/publication/C1B0004195047?series=true |title=Pavasario akvarelės |website=iBiblioteka |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Tokom književne karijere objavila je više od dvadeset pjesničkih knjiga, kao i prijevode poezije, knjige za djecu i dramske tekstove, a radila je i kao urednica u litvanskim književnim časopisima.<ref name="AGNI"/><ref name="MPT"/> == Književni rad == Vaičiūnaitė se ubraja među prve izrazitije urbane pjesničke glasove u savremenoj litvanskoj književnosti.<ref name="AGNI"/> Njena poezija povezuje gradski ambijent s historijom, [[grčka mitologija|grčkom]] i litvanskom mitologijom, kulturom i svakodnevicom.<ref name="AGNI"/> U pjesmama se često pojavljuju ženski historijski i mitološki likovi, a njeno pisanje opisivano je i kao poetsko istraživanje ženskog iskustva u savremenom gradu.<ref name="AGNI"/> Posebno mjesto u njenom opusu imaju zbirke ''Žemynos vainikai'' (''Vijenci Žemine''), objavljena 1995, i ''Debesų arka'' (''Luk oblaka''), objavljena 2000. godine.<ref name="Zemynos">{{cite web |url=https://www.tekstai.lt/buvo/tekstai/juditav/zemynosv.htm |title=Judita Vaičiūnaitė – Žemynos vainikai |website=Tekstai.lt |access-date=7. 4. 2026}}</ref><ref name="Debesų">{{cite web |url=https://www.tekstai.lt/buvo/tekstai/juditav/debesark.htm |title=Judita Vaičiūnaitė – Debesų arka |website=Tekstai.lt |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Za zbirku ''Žemynos vainikai'' Vaičiūnaitė je dobila Nagradu Baltičke skupštine za književnost 1995. godine.<ref name="Baltic">{{cite web |url=https://teor.cfi.lu.lv/awards/ba_prizes_2020.pdf |title=Baltic Assembly Prizes for Literature, the Arts and Science: Winners of the Baltic Assembly Prizes 1994–2019 |website=Baltic Assembly |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Dobitnica je i Nagrade Saveza litvanskih pisaca 2001. za zbirku ''Debesų arka''.<ref name="WritersUnion">{{cite web |url=https://rasytojai.lt/en/literary-prizes-and-awards/ |title=Literary Prizes and Awards |website=Lithuanian Writers' Union |access-date=7. 4. 2026}}</ref> == Izabrana djela == * ''Pavasario akvarelės'' (''Proljetni akvareli'', 1960) * ''Žemynos vainikai'' (''Vijenci Žemine'', 1995) * ''Vaikystės veidrody'' (''U ogledalu djetinjstva'', 1996) * ''Debesų arka'' (''Luk oblaka'', 2000) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vaiciunaite, Judita}} [[Kategorija:Rođeni 1937.]] [[Kategorija:Umrli 2001.]] [[Kategorija:Biografije, Kaunas]] 0dmao64curokvx9qp21mml5ms5va3qy 0 532990 3831042 3824577 2026-04-18T11:30:28Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Gražina Didelytė | opis_slike = Gražina Didelytė | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1938|10|2}} | mjesto_rođenja = [[Kaunas]], [[Litvanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2007|1|2|1938|10|2}} | mjesto_smrti = [[Vilnius]], Litvanija | nacionalnost = [[Litvanci|Litvanka]] | obrazovanje = [[Vilniaus dailės akademija|Litevanski državni institut za umjetnost]] | vrsta_umjetnosti = [[Grafika]], [[knjižna ilustracija]] | djela = ''Giesmė apie medį'' (''Pjesma o drvetu''), ''Svirskio Lietuva'' (''Svirskisova Litva''), ''O tėviške…'' (''O domovino…''), ''Akimirkos'' (''Trenuci''), ''Rudnios raistas'' (''Rudnijsko močvarište'') }} '''Gražina Didelytė-Abaravičienė''' ([[Kaunas]], 2. oktobar 1938 – [[Vilnius]], 2. januar 2007) bila je [[Litvanija|litvanska]] [[grafika|grafičarka]] i ilustratorica knjiga.<ref name="VLE">{{cite web |title=Gražina Didelytė |url=https://www.vle.lt/straipsnis/grazina-didelyte/ |website=Visuotinė lietuvių enciklopedija |language=lt |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Smatra se jednom od istaknutijih autorica litvanske grafike druge polovine 20. i početka 21. stoljeća, posebno u području [[ofort]]a i [[ekslibris]]a.<ref name="VLE"/><ref name="LLMA">{{cite web |title=„DI-DE-LY-TĖ“ Virtuali paroda |url=https://llma.archyvai.lrv.lt/lt/naujienos/di-de-ly-te/ |website=Lietuvos literatūros ir meno archyvas |language=lt |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Nakon školovanja u [[Kaunas]]u, studirala je na Litevanskom državnom institutu za umjetnost, koji je završila 1967. godine.<ref name="VLE"/><ref name="Azuolynas">{{cite web |title=Biografija: Gražina Didelytė |url=https://menininkai.azuolynobiblioteka.lt/menininkai/grazina-didelyte/biografija/ |website=Kauno apskrities viešoji Ąžuolyno biblioteka |language=lt |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Od 1968. učestvovala je na izložbama u Litvi i inozemstvu, a od 1971. bila je članica Litevanskog saveza umjetnika.<ref name="LLMA"/><ref name="Azuolynas"/> Priredila je oko 30 samostalnih izložbi u Litvi te u drugim zemljama, među njima u tadašnjoj [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Poljska|Poljskoj]], [[Latvija|Latviji]], [[Finska|Finskoj]] i [[Japan]]u.<ref name="VLE"/> U svom opusu izradila je grafičke cikluse, crteže, male grafike i ilustracije knjiga, a posebno je poznata po ekslibrisima, kojih je izradila oko 700.<ref name="VLE"/><ref name="LLMA"/> Ilustrirala je djela autora kao što su [[Justinas Marcinkevičius]], [[Kazys Bradūnas]], Aldona E. Puišytė, Gintautas Iešmantas i Česlovas Masaitis.<ref name="VLE"/> Njena djela karakteriziraju metaforični prikazi ljudskog unutrašnjeg svijeta, motivi litvanske mitologije i etnografije, a od kraja 1980-ih i teme [[deportacija|deportacije]] i otpora.<ref name="VLE"/> Od 1975. sudjelovala je u etnografskim i zavičajnim ekspedicijama, tokom kojih je bilježila historijska mjesta, arhitektonske spomenike i pejzaže.<ref name="LLMA"/><ref name="Azuolynas"/> Godine 1995. nabavila je imanje u selu Rudnelė u okrugu [[Varėna]], gdje je 2005. osnovala galeriju ''Andeinė'' za izlaganje vlastitih radova.<ref name="LLMA"/><ref name="Azuolynas"/> Umrla je u Vilniusu 2007. godine, a sahranjena je na groblju Rasos.<ref name="LLMA"/><ref name="Azuolynas"/> Njena djela čuvaju se, između ostalog, u Litevanskom nacionalnom muzeju umjetnosti, Nacionalnom muzeju umjetnosti M. K. Čiurlionisa i u zbirkama [[Univerzitet u Vilniusu|Univerziteta u Vilniusu]].<ref name="VLE"/><ref>{{cite web |title=Gražina Didelytė |url=https://www.limis.lt/personalities/866741 |website=LIMIS |language=lt |access-date=7. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Didelyte, Grazina}} [[Kategorija:Biografije, Kaunas]] [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Umrli 2007.]] [[Kategorija:Litvanski umjetnici]] nkdblor9xdgjxm6b53ycfikgx88vbjd 0 532995 3831041 3830255 2026-04-18T11:30:26Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831041 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Tanja Pjevac | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1980|2|12}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Slaviša Čurović]] }} '''Tijana Čurović''' ([[Beograd]], 12. februar 1980) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]].<ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/zabava/jet_set/poznati-glumacki-par-se-razveo-prije-sedam-godina-pa-se-opet-pomirili-nije-odustao/628230|title=Poznati glumački par se razveo prije sedam godina, pa se opet pomirili: "Nije odustao"|last=Srpske|first=Glas|date=2. 4. 2026|website=Glas Srpske|access-date=7. 4. 2026}}</ref> Imala je značajne uloge u serijama kao što su ''[[Stižu dolari]]'', ''[[Moj rođak sa sela]]'', ''[[Ranjeni orao]]'', ''[[Pevaj, brate!'']], ''[[U klinču]]'', ''[[Vučje bobice]]'' i ''[[Beležnica profesora Miškovića]]''. == Biografija == Rođena je 12. februara 1980. u [[Beograd]]u. Nakon što je završila XIV beogradsku gimnaziju, upisala je [[Pravni fakultet u Beogradu]], a u to vrijeme je i započela svoju glumačku karijeru, u predstavama omladinskog pozorišta DADOV. Kasnije, kada je većina članova pozorišta, iz njene generacije, krenula na prijemni ispit [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu]], pridružila im se po njihovom nagovoru. Ušla je u uži izbor i pala, što ju je motivisalo da nastavi glumačku karijeru. Kasnije, 2000. je upisala [[Akademija umjetnosti u Beogradu|Akademiju umjetnosti u Beogradu]] gde je bila jedan od najboljih studenata. Diplomirala je 2004. u klasi [[Feđa Stojanović|Feđe Stojanovića]], [[Tihomir Arsić|Tihomira Arsića]] i [[Mihailo Vukobratović|Mihaila Vukobratovića]]. Već na trećoj godini studija dobija glavnu ulogu u seriji RTS-a ''Stižu dolari''. Iste godine dobija i ulogu u jednoj od najznačajnijih, kultnih predstava Jugoslovenskog dramskog pozorišta "Hadersfild", sa kojom osvaja razne nagrade za najbolju predstavu na mnogobrojnim festivalima, uključujući festivale u [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Užice|Užicu]], [[Mladenovac|Mladenovcu]], [[Brčko|Brčku]], [[Doboj]]u, [[Banja Luka|Banju Luci]], [[Budva|Budvi]]. Tri ''[[Sterijine nagrade]]'' i četiri ''[[Ardalion]]a'' za najbolju predstavu. Predstavu je režirala [[Alex Chisholm]], dok je tekst pisao [[Uglješa Šajtinac]]. Predstava je ostvarena u saradnji sa Britanskim savjetom. U njoj su igrali: [[Nebojša Glogovac]], [[Vojin Ćetković]], [[Josif Tatić]], [[Miša Janketić]], [[Žarko Lausević]], [[Goran Šušljik]], Tijana Čurović i [[Damjan Kecojević]]. Na repertoaru je od 2003. i igrana je sve do smrti Nebojše Glogovca. Pisala je tekstove za dečije pozorišne predstave koje je i režirala. Vodila je više škola glume, dikcije, javnog nastupa, scenskog govora kako za djecu, tako i za odrasle. Od 2007. članica je [[Udruženje dramskih umjetnika Srbije|Udruženja dramskih umjetnika Srbije]]. U školi Prvi koraci predaje glumu i glumu pred kamerom. Angažovana je kao stručni saradnik za unapređenje kulture u Centru za kulturu Vlada Divljan. Stalni je član pozorišta Boško Buha. Igrala je u reklamama i bila zaštitno lice Fruktal sokova još kao dijete. Zaštitno je lice mladog sira President i sokova Hello. Bavi se sinhronizacijom za studio Gold digi net.<ref>{{Cite web|url=https://golddiginet.fandom.com/sr-ec/wiki/Тијана_Чуровић|title=Uloge u sinhronizacijama|last=N|first=V|date=22. 6. 2019|website=Gold digi net wiki|archive-url=|archive-date=|access-date=26. 9. 2019}}</ref> Vodila je dvije uspješne emisije: na ''[[Domaćine oženi se]]'' (RTV Prva)<ref>{{Cite web|url=http://www.gloriamagazin.com/tijana-curovic-434|title=Tijana Čurović|archive-url=https://web.archive.org/web/20130707191024/http://www.gloriamagazin.com/tijana-curovic-434|archive-date=7. 7. 2013|access-date=30. 9. 2012|dead-url=yes}}</ref> i ''[[Trenutak iz sna]]'' (RTV Pink).<ref>{{Cite news|url=http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:456047-Tijana-Curovic-Sela-cekaju-nove-snajke|title=Tijana Čurović|last=Loš|first=Tatjana|date=28. 9. 2013|work=Večernje novosti|access-date=26. 9. 2019|archive-url=|archive-date=}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://shadowproduction.rs/2017/02/07/tis/|title=Trenutak iz sna|website=Shadow production|archive-url=https://web.archive.org/web/20210413135536/http://shadowproduction.rs/2017/02/07/tis/|archive-date=13. 4. 2021|url-status=|access-date=1. 6. 2021}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2003. |''[[Kazneni prostor]]'' |Jovina učenica Tina |- |2002-2003. |''[[Lisice (film)|Lisice]]'' |dijete |- |2005. |''[[Lele, bato]]'' |voditeljica |- |2004-2006. |''[[Stižu dolari]]'' |Marina Krstić |- | rowspan="4" |2007. |''[[Vratiće se rode]]'' |plavuša |- |''[[Tegla puna vazduha]]'' |Mira |- |''[[Majka šume]]'' |Vila Mama Paduri |- |''[[Školski magazin]]'' |Učiteljica |- | rowspan="3" |2008. |''[[Pesničke vedrine "Krv u vodi"]]'' |Kneginja |- |''[[Idealne veze]]'' |Vera |- |''[[Verujte, ali ne preterujte]]'' |učiteljica Lula |- |2007-2008. |''[[Zaustavi vreme]]'' |Anđela Krstić |- |2008-2009. |''[[Ranjeni orao]]'' |Zlata |- |2009-2010. |''[[Greh njene majke]]'' |Dunja |- |2009-2011. |''[[Moj rođak sa sela]]'' |arhitektica Maja |- |2011. |''[[Igra istine]]'' |Maja |- | rowspan="2" |2011-2012. |''[[Cvat lipe na Balkanu]]'' |Beka Arsenijević |- |''[[Pevaj, brate!]]'' |Ivana |- |2015. |''[[Jedne letnje noći]]'' |Marija Jakovljević |- |2016. |''[[Fazoni i fore]]'' |Više uloga |- | rowspan="2" |2017. |''[[Račun (film)|Račun]]'' |Nina |- |''[[Mamini sinovi]]'' |Ana |- |2019. |''[[Šifra Despot]]'' |šefica velnesa |- |2019-2022. |''[[Junaci našeg doba]]'' |Marina Pantić |- |2020. |''[[Slučaj porodice Bošković]]'' |Goca |- |2021. |''[[Beležnica profesora Miškovića]]'' |mlada Jelisaveta Mišković |- | rowspan="5" |2022. |''[[Vučje bobice]]'' |majka Isidora |- |''[[U klinču]]'' |Lejdi Aleksandra |- |''[[Aviondžije]]'' |Eva Tica |- |''[[Beležnica 2]]'' |mlada Jelisaveta Mišković |- |''[[Lako je Raletu]]'' |Lidija Terzić |- |2024. |''[[Praznične priče]]'' | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=1301167|name=Tijana Čurović}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Čurović, Tijana }} [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] rz551z40oox69398t6nk9ce0jlvlcix 0 532997 3831039 3830256 2026-04-18T11:30:24Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Dubravka Kovjanić | slika = La Strada - premijera 01.JPG | alt_slike = | opis = Dragan Vujić i Dubravka Kovjanić na premijeri predstave "La Strada" | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1979|10|5}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Dubravka Kovjanić''' ([[Beograd]], 5. oktobar 1979) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena u Beogradu 5. oktobra 1979. Glumu je diplomirala na [[Akademija umjetnosti u Novom Sadu|Akademiji umjetnosti u Novom Sadu]] u klasi profesora Bore Draškovića. Igrala je u [[Jugoslovensko dramsko pozorište|Jugoslovenskom dramskom pozorištu]], [[Zvezdara teatar|Zvezdara teatru]], Madlenijanumu, [[Narodno pozorište Sombor|Narodnom pozorištu Sombor]], [[Narodno pozorište Kruševac|Narodnom pozorištu Kruševac]], [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskom dramskom pozorištu]], [[Pozorište "Duško Radović"|Pozorištu "Duško Radović"]], [[Pozorište na Terazijama|Pozorištu na Terazijama]], [[Bitef teatar|Bitef teatru]].<ref>{{Cite web|url=http://jdp.rs/umetnici/kovjani%C4%87-dubravka/|title=Dubravka Kovjanić|access-date=8. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20181109164539/http://jdp.rs/umetnici/kovjani%C4%87-dubravka/|archive-date=1. 10. 2013|url-status=dead|website=Jugoslovensko dramsko pozorište}}</ref> Također se bavila i sinhronizacijom animiranih i igranih filmova i serija za studio Prizor. == Nagrade i priznanja == * Nagrada Ardalion za najbolju mladu glumicu i Nagrada "Avdo Mujčinović" na IX Jugoslovenskom pozorišnom festivalu<ref>{{cite web|url=http://www.jpf.uzickopozoriste.rs/index.php/nagrade/izvestaji-sa-svih-festivala/item/19-ix-festival-2004|title=IX festival|website=Народно позориште Ужице|year=2004|accessdate=20. 8. 2022}}</ref> * Nagrada za najbolju mladu glumicu na 34. Danima komedije<ref>{{cite news|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/03/28/srpski/K05032703.shtml|title=Kruševljanima najviše nagrada|last=Gligorijević|first=Z.|publisher=Glas javnosti|date=28. 3. 2005|accessdate=20. 8. 2022}}</ref>{{sfn|Ђорђевић|2013|p=69}} * Nagrada publike na Glumačkim svečanostima "Milivoje Živanović" 2005.{{sfn|Пенчић Пољански|2012|p=139}} * Nagrada za glumu na 41. Festivalu pozorišta Srbije "Joakim Vujić" u Kragujevcu, 2005.{{sfn|Пенчић Пољански|2015|p=69}} * Nagrada iz fonda "Darinka Dara Čalenić" za najbolju mladu glumicu na 50. Sterijinom pozorju<ref>{{cite news|url=https://www.novosti.rs/вести/култура.487.html:170540-Bez-najbolje|title=Bez najbolje|last=V.|first=Sl.|publisher=[[Večernje novosti]]|date=4. 6. 2005|accessdate=20. 8. 2022}}</ref><ref>{{cite news|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/06/06/srpski/K05060505.shtml|title=Zavesa je pala i na 50. Sterijino pozorje|last=K|first=R.|publisher=Glas javnosti|date=6. 6. 2005|accessdate=20. 8. 2022}}</ref> * Diploma za glumačko ostvarenje u ulozi Jane na Joakimfestu u Kragujevcu{{sfn|Годишњак 29|2008|p=181—182}} == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2003. |''[[Lisice (serija)|Lisice]]'' <small>(serija)</small> |Anja |- |2004. |''[[Jelena (serija)|Jelena]]'' <small>(serija)</small> |Djevojka |- |2004-2006. |''[[Stižu dolari]]'' <small>(serija)</small> |Maja Ljutić |- |2007. |''[[Edina (film)|Edina]]'' <small>(kratki film)</small> |Edina |- |2008. |''[[Poslednji trenutak večnosti]]'' <small>(kratki film)</small> |Dunja |- |2009. |''[[Čekaj me, ja sigurno neću doći]]'' |Maturantkinja |- |2010. |''[[Žena sa slomljenim nosem]]'' |Milica |- |2011. |''[[Miris kiše na Balkanu]]'' <small>(serija)</small> |Marica |- |2011-2012. |''[[Nepobedivo srce]]'' <small>(serija)</small> |Mila |- |2012. |''[[Dont brejk maj turbofolk hart]]'' <small>(kratki film)</small> | |- |2012. |''[[Ako ikada jedne noći bilo kad]]'' <small>(kratki film)</small> | |- |2014. |''[[Mrak (film)|Mrak]]'' <small>(kratki film)</small> |Nela |- |2015. |''[[Urgentni centar (serija)|Urgentni centar]]'' <small>(serija)</small> |Nataša Bajić |- |2015. |''[[Paradigm (film)|Paradigm]]'' <small>(kratki film)</small> | |- |2015. |''[[Otadžbina (film)|Otadžbina]]'' |Suzana |- |2017. |''[[Kamen u ruci]]'' <small>(kratki film)</small> |Biljana |- |2018. |''[[Zlogonje (film)|Zlogonje]]'' |Tanja |- |2018. |''[[Strano telo (film)|Strano telo]]'' <small>(kratki film)</small> | |- |2018. |''[[Jutro će promeniti sve]]'' <small>(serija)</small> |Dunja |- |2018. |''[[Koreni (serija)|Koreni]]'' <small>(serija)</small> |Anđa |- |2018. |''[[Asimetrija (serija)|Asimetrija]]'' |Lolina mama |- |2019. |''[[Žmurke]]'' <small>(serija)</small> |Majka Darinka |- |2019. |''[[Aleksandra (serija)|Aleksandra]]'' |Dubravka |- |2020. |''[[Tajkun (serija)|Tajkun]]'' <small>(serija)</small> |Lidija Božović |- |2020-2022. |''[[Močvara (serija)|Močvara]]'' <small>(serija)</small> |Nina |- |2021. |''[[Porodica (serija)|Porodica]]'' <small>(serija)</small> |Ljilja |- |2021. |''[[Kelti (serija)|Kelti]]'' |Marijana |- |2021. |''[[Posle zime]]'' |Nada |- |2021-2023. |''[[Branilac (serija)|Branilac]]'' <small>(serija)</small> |Danica Gajić / Vladislava |- |2021. |''[[Nečista krv (serija)|Nečista krv]]'' <small>(serija)</small> |Tašana starija |- |2022. |''[[Usekovanje]]'' |Nena |- |2023. |''[[Sunce mamino]]'' |Službenica |- |2024. |''[[V efekat]]'' <small>(serija)</small> |Tina |} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Cite book|ref={{harvid|Волк|2006}}|last=Volk|first=Petar|title=Između kraja i početka: pozorišni život u Srbiji od 1986. do 2005|url=http://teatroslov.mpus.org.rs/prikaziPDF.php?id=280|year=2006|work=[[Muzej pozorišne umjetnosti]]|publisher=Piblish, Beograd|isbn=86-80629-40-5}} * {{Cite book|ref={{harvid|Пашић|2007}}|last=Pašić|first=Feliks|title=Beogradsko dramsko pozorište 1947-2007|url=|year=2007|work=[[Neogradsko dramsko pozorište]]|publisher=Rotografika - Subotica|isbn=978-86-909817-0-0}} * {{Cite book|ref={{harvid|Пенчић Пољански|2012}}|last=Penčić Poljanski|first=Dejan|author-link=Dejan Penčić Poljanski|title=Egon Savin|url=https://www.snp.org.rs/wp-content/uploads/2020/08/Knjiga-Egon-Savin-SCREEN.pdf|year=2012|work=[[Srpsko narodno pozorište]]|location=[[Novi Sad]]|isbn=978-86-80951-28-7|access-date=20. 8. 2022|archive-date=26. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220926154434/https://www.snp.org.rs/wp-content/uploads/2020/08/Knjiga-Egon-Savin-SCREEN.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Ђорђевић|2013}}|last=Đorđević|first=Živorad|title=Festival Dani komedije — 40 godina|url=https://www.yumpu.com/xx/document/view/16495924/knjiga-dani-komedije-jagodina|year=2013|location=[[Jagodina]]|isbn=978-86-916425-0-1}} * {{Cite book|ref={{harvid|Пенчић Пољански|2015}}|last=Penčić Poljanski|first=Dejan|title=50 godina Joakima|url=http://www.zajednicapozorista.org.rs/images/Monografija-50-godina-Joakima.pdf|year=2015|work=Zajednica profesionalnih pozorišta Srbije}} * {{Cite book|ref={{harvid|Јовић|2016}}|last=Jović|first=Dušan|title=70 godina profesionalnog pozorišta|url=|year=2016|publisher=[[Narodno pozorište Sombor]]|isbn=978-86-80076-05-8}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 28|2007}}|year=2007|title=Godišnjak pozorišta Srbije i Crne Gore 2005/2006.|publisher=[[Sterijino pozorje]]|volume=28|location=Novi Sad|id=|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2005-06.pdf|format=PDF|last=Levakov|first=Biljana|last2=Kerenac|first2=Vesna|last3=Vračar|first3=Milan [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=18. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230418145539/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2005-06.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 29|2008}}|year=2008|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2006/2007.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=29|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2006-07.pdf|format=PDF|last=Levakov|first=Biljana [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=20. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230520233053/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2006-07.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 31|2010}}|year=2010|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2008/2009.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=31|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2008-09.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Mirjana|last2=Kerenac|first2=Vesna [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=21. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230521005722/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2008-09.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 32|2011}}|year=2011|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2009/2010.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=32|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2009-10.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Kerenac|first2=Vesna [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=28. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240328105232/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2009-10.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 33|2012}}|year=2012|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2010/2011.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=33|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2010-11.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Kerenac|first2=Vesna [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=20. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230520231406/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2010-11.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 34|2013}}|year=2013|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2011/2012.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=34|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2011-12.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Kerenac|first2=Vesna [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=21. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230521012405/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2011-12.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 35|2014}}|year=2014|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2012/2013.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=35|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2012-13.pdf|format=PDF|last=Kerenac|first=Vesna [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=14. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240714134344/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2012-13.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 36|2015}}|year=2015|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2013/2014.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=36|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2013-14.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=18. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240718055505/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2013-14.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 37|2016}}|year=2016|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2014/2015.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=37|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2014-15.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=20. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230520230608/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2014-15.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 39|2018}}|year=2018|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2016/2017.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=39|location=Novi Sad|url=http://pozorje.org.rs/wp-content/uploads/2021/03/godisnjak-2018-2-3.pdf|format=PDF|last=Markovinović Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav|last3=Kolarić|first3=Aleksandra [ur.]}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 40|2019}}|year=2019|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2017/2018.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=40|location=Novi Sad|url=http://pozorje.org.rs/wp-content/uploads/2021/03/godinjak-2017-18.pdf|format=PDF|last=Markovinović Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav [ur.]}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 41|2020}}|year=2020|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2018/2019.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=41|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2018-19.pdf|format=PDF|last=Markovinović Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav [ur.]|access-date=20. 8. 2022|archive-date=26. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220726031243/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2018-19.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 43|2022}}|year=2022|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2020/2021.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=43|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2020-21_5.pdf|format=PDF|last=Markovinović Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav|last3=Vitasović|first3=Milena [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=9. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231109222843/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2020-21_5.pdf|url-status=}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=1464344|name=Dubravka Kovjanić}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovjanić, Dubravka}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] lgqoqu46t6obhi8amiqopbn963tl5zx 0 533006 3831038 3829082 2026-04-18T11:30:19Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831038 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team, BiH-Poland, 2020.09.07 (cropped).jpg|thumb|257x257px|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija Bosne i Hercegovine]] prije početka utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Poljske|reprezentacija Poljske]] 7. septembra 2020.]] Ovaj članak je spisak svih utakmica [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]] od 1. januara 2020. pa do danas. Bosna i Hercegovina, osim prijateljskih utakmica i manjih turnira, nastupa u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]].<ref name="Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine">{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/repka.php?sub_menu=a_rep |title=Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine |work=nfsbih.ba |access-date= 10. 3. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/bosnia-herzegovina/299/|title=Bosnia and Herzegovina - Bosnia-Herzegovina - Results, fixtures, squad, statistics, photos, videos and news - Soccerway|website=int.soccerway.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26|title=Bosnia & Herzegovina national football team results|website=eu-football.info}}</ref> Za rezultate u periodu od 1995. do 2019, pogledajte [[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)]]. == Rezultati == *{{Legenda|#BBF3BB|border=1px solid black|– Pobjeda}} *{{Legenda|#FFFFBB|border=1px solid black|– Neriješeno}} *{{Legenda|#FFBBBB|border=1px solid black|– Izgubljeno}} ===2020.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Italija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 4. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|ITA}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2029980/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Stefano Sensi|Sensi]] {{gol|67}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|57}} | stadion = [[Stadio Artemio Franchi]] | lokacija = [[Firenca]], Italija | gledalaca = 0{{Efn|Zbog [[Pandemija COVID-a 19|Pandemije COVID-a 19]], sve utakmice za septembar 2020. igrane su [[Iza zatvorenih vrata (sport)|iza zatvorenih vrata]].<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0260-102b2c2ace44-637fb4a08f89-1000/ |title=UEFA meets general secretaries of member associations |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |date=19. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2020}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0260-103712e48c82-4059778ef426-1000/ |title=UEFA Super Cup to test partial return of spectators |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |date=25. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2020}}</ref>|naziv=Septembar 2020|grupa=lower-alpha}} | sudac = [[Anastasios Sidiropoulos]] ([[Nogometni savez Grčke|Grčka]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 7. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030010/ | tim2 = {{NOG|POL}} | golovi1 = *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|24|pen.}} | golovi2 = *[[Kamil Glik|Glik]] {{gol|45}} *[[Kamil Grosicki|Grosicki]] {{gol|67}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 0{{efn|naziv=Septembar 2020}} | sudac = [[Cüneyt Çakır]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska]] | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - baraž|Kvalifikacije za EP 2020 - baraž]] | datum = 8. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–1 | aet = yes | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001111/match=2028566/index.html | tim2 = {{NOG|NIR}} | golovi1 = *[[Rade Krunić|Krunić]] {{gol|14}} | golovi2 = *[[Niall McGinn|McGinn]] {{gol|53}} | jedanaesterci1 = *[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{pengol}} *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{penpromašaj}} *[[Edin Višća|Višća]] {{penpromašaj}} *[[Dino Hotić|Hotić]] {{pengol}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{pengol}} | jedanaesterci = 3–4 | jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Stuart Dallas|Dallas]] *{{pengol}} [[Kyle Lafferty|Lafferty]] *{{penpromašaj}} [[George Saville|Saville]] *{{pengol}} [[Conor Washington|Washington]] *{{pengol}} [[Liam Boyce|Boyce]] | stadion = [[Stadion Grbavica]]{{Efn|Utakmica je prvobitno bila planirana da se igra u [[Zenica|Zenici]], na [[Stadion "Bilino polje"|Stadionu "Bilino polje"]], ali je kasnije pomjerena u [[Sarajevo]], na [[Stadion Grbavica]].|naziv=Grbavica|grupa=lower-alpha}} | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 1.800<ref>{{cite news |url=https://www.irishfa.com/news/2020/october/northern-ireland-win-on-penalties-against-bosnians-in-euro-play-off-semi-final |title=Ian Baraclough's boys emerge victorious in Sarajevo showdown to secure place in final |work=[[Irish Football Association]] |date=9. 10. 2020 |access-date=9. 10. 2020}}</ref> | sudac = [[Antonio Mateu Lahoz]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 11. oktobar | vrijeme = {{UTZ|18:00|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030025/ | tim2 = {{NOG|NED}} | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 1.600<ref>{{cite news |title=Netherlands held by Bosnia-Herzegovina |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/54479911#tab-Line-ups |accessdate=14. 10. 2020}}</ref> | sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 14. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|POL}} | rezultat = 3–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030055/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{gol|40||51}} *[[Karol Linetty|Linetty]] {{gol|45+1}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Miejski (Wrocław)|Stadion Miejski]] | lokacija = [[Wrocław]], Poljska | gledalaca = 8.152 | sudac = [[Craig Pawson]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Iran|Bosna i Hercegovina – Iran]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 12. novembar | vrijeme = {{UTZ|18:00|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2020/11/12/world/friendlies/bosnia-herzegovina/iran/3414781/ | tim2 = {{NOG|IRN}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Kaveh Rezaei|Rezaei]] {{gol|46}} *[[Mehdi Ghayedi|Ghayedi]] {{gol|90+1}} | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"]] | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 0{{Efn|Zbog [[Pandemija COVID-a 19|Pandemije COVID-a 19]], utakmica je odigrana [[Iza zatvorenih vrata (sport)|iza zatvorenih vrata]]|naziv=IZV|grupa=lower-alpha}} | sudac = Milovan Milačić ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Nizozemska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 15. novembar | vrijeme = {{UTZ|18:00|1}} | tim1 = {{NOG-D|NED}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030098/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Georginio Wijnaldum|Wijnaldum]] {{gol|6||14}} *[[Memphis Depay|Depay]] {{gol|55}} | golovi2 = *[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|63}} | stadion = [[Arena "Johan Cruijff"]] | lokacija = [[Amsterdam]], Nizozemska | gledalaca = 0{{Efn|naziv=IZV}} | sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 18. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030124/ | tim2 = {{NOG|ITA}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Andrea Belotti|Belotti]] {{gol|22}} *[[Domenico Berardi|Berardi]] {{gol|68}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 0{{efn|naziv=IZV}} | sudac = [[Artur Soares Dias]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) | ishod = POR }} ===2021.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Finska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 24. mart | vrijeme = {{UTZ|21:45|3}} | tim1 = {{NOG-D|FIN}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030766/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Teemu Pukki|Pukki]] {{gol|58||77}} | golovi2 = *[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{gol|55}} *[[Miroslav Stevanović|Stevanović]] {{gol|84}} | stadion = [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]] | lokacija = [[Helsinki]], Finska | gledalaca = 0{{efn|naziv=IZV}} | sudac = [[Anastasios Sidiropoulos]] ([[Nogometni savez Grčke|Grčka]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kostarika|Bosna i Hercegovina – Kostarika]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 27. mart | vrijeme = {{UTZ|18:00|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2021/03/27/world/friendlies/bosnia-herzegovina/costa-rica/3447279/ | tim2 = {{NOG|CRC}} | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca =0{{efn|naziv=IZV}} | sudac = Nejc Kajtazovič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Francuska|Bosna i Hercegovina – Francuska]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 31. mart | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030818/ | tim2 = {{NOG|FRA}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Antoine Griezmann|Griezmann]] {{gol|60}} | stadion = [[Stadion Grbavica]] | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 0{{efn|naziv=IZV}} | sudac = [[Daniele Orsato]] ([[Nogometni savez Italije|italija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Bosna i Hercegovina – Crna Gora]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 2. juni | vrijeme = {{UTZ|21:00|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2021/06/02/world/friendlies/bosnia-herzegovina/montenegro/3451883/ | tim2 = {{NOG|MNE}} | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion Grbavica]] | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca =0{{efn|naziv=IZV}} | sudac = Novak Simović ([[Nogometni savez Srbije|Srbija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Danska|Danska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 6. juni | vrijeme = {{UTZ|18:00|2}} | tim1 = {{NOG-D|DEN}} | rezultat = 2–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/friendlies/match/2032163--denmark-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Martin Braithwaite|Braithwaite]] {{gol|18}} *[[Andreas Cornelius|Cornelius]] {{gol|73}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Brøndby]] | lokacija = [[Brøndby]], Danska | gledalaca = 7.459 | sudac = [[Petri Viljanen]] ([[Nogometni savez Finske|Finska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Francuska|Francuska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 1. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|FRA}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030838/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Antoine Griezmann|Griezmann]] {{gol|40}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|36}} | stadion = [[Stade de France]] | lokacija = [[Saint-Denis, Seine-Saint-Denis|Saint-Denis]], Francuska | gledalaca = 21.754 | sudac = [[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kuvajt|Bosna i Hercegovina – Kuvajt]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 4. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2021/09/04/world/friendlies/bosnia-herzegovina/kuwait/3621632/ | tim2 = {{NOG|KUW}} | golovi1 = *[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca =400 | sudac = Miloš Milanović ([[Nogometni savez Srbije|Srbija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kazahstan|Bosna i Hercegovina – Kazahstan]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 7. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030894/ | tim2 = {{NOG|KAZ}} | golovi1 = *[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{gol|74|pen.}} *[[Luka Menalo|Menalo]] {{gol|86}} | golovi2 = *[[Islambek Kuat|Kuat]] {{gol|52}} *[[Bakhtiyar Zaynutdinov|Zaynutdinov]] {{gol|90+5}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 3.980 | sudac = [[Yigal Frid]] ([[Nogometni savez Izraela|Izrael]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kazahstan|Kazahstan – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 9. oktobar | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|KAZ}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030928/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|25||66}} | stadion = [[Stadion Astana]] | lokacija = [[Astana|Nur-Sultan]], Kazahstan | gledalaca = 12.897 | sudac = [[Davide Massa]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Ukrajina – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 12. oktobar | vrijeme = {{UTZ|21:45|3}} | tim1 = {{NOG-D|UKR}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030951/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Andriy Yarmolenko|Yarmolenko]] {{gol|15}} | golovi2 = *[[Anel Ahmedhodžić|Ahmedhodžić]] {{gol|77}} | stadion = [[Arena Lavov]] | lokacija = [[Lavov]], Ukrajina | gledalaca = 23.810 | sudac = [[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Bosna i Hercegovina – Finska]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 13. novembar | vrijeme = {{UTZ|15:00|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–3 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030984/ | tim2 = {{NOG|FIN}} | golovi1 = *[[Luka Menalo|Menalo]] {{gol|69}} | golovi2 = *[[Marcus Forss|Forss]] {{gol|29}} *[[Robin Lod|Lod]] {{gol|51}} *[[Daniel O'Shaughnessy|O'Shaughnessy]] {{gol|73}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 10.000 | sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Bosna i Hercegovina – Ukrajina]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 16. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2031007/ | tim2 = {{NOG|UKR}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{gol|59}} *[[Artem Dovbyk|Dovbyk]] {{gol|79}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 3.370 | sudac = [[Antonio Mateu Lahoz]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 18. decembar | vrijeme = {{UTZ|17:00|-8}} | tim1 = {{NOG-D|USA}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://globalsportsarchive.com/match/soccer/2021-12-19/united-states-vs-bosnia-herzegovina/2513240/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Cole Bassett|Bassett]] {{gol|89}} | golovi2 = | stadion = [[Dignity Health Sports Park]] | lokacija = [[Carson, Kalifornija|Carson]], Sjedinjene Američke Države | gledalaca = 11.044 | sudac = [[Keylor Herrera]] ([[Nogometni savez Kostarike|Kostarika]]) | ishod = POR }} ===2022.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gruzija|Bosna i Hercegovina – Gruzija]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 25. mart | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2034614--bosnia-and-herzegovina-vs-georgia/ | tim2 = {{NOG|GEO}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Budu Zivzivadze|Zivzivadze]] {{gol|49}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 1.500 | sudac = [[Aleksandar Stavrev]] ([[Nogometni savez Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Bosna i Hercegovina – Luksemburg]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 29. mart | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2034621--bosnia-and-herzegovina-vs-luxembourg/ | tim2 = {{NOG|LUX}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 6.000<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/355424-veca-podrska-za-bih-savez-tvrdi-da-je-6-000-navijaca-bilo-na-bilinom-polju|title = Veća podrška za BiH, Savez tvrdi da je 6.000 navijača bilo na Bilinom Polju}}</ref> | sudac = David Šmajc ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Finska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 4. juni | vrijeme = {{UTZ|19:00|3}} | tim1 = {{NOG-D|FIN}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034432/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Teemu Pukki|Pukki]] {{gol|45+1|pen.}} | golovi2 = *[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|90+3}} | stadion = [[Helsinki Olympic Stadium]] | lokacija = [[Helsinki]], Finland | gledalaca = 20.181 | sudac = [[Nick Walsh (sudac)|Nicholas Walsh]] ([[Nogometni savez Škotske|Škotska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 7. juni | vrijeme = {{UTZ|21:05|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034460/ | tim2 = {{NOG|ROU}} | golovi1 = *[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|68}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 4.500 | sudac = [[Sascha Stegemann]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) | ishod = POB | napomena = Utakmica je prvobitno trebala početi u 20:45, ali je zbog nepovoljnih vremenskih uslova odgođena do 21:05. }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Bosna i Hercegovina – Crna Gora]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 11. juni | vrijeme = {{UTZ|15:00|2}} | tim1 = {{NOG-D|MNE}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034491/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Adam Marušić|Marušić]] {{gol|77}} | golovi2 = *[[Luka Menalo|Menalo]] {{gol|62}} | stadion = [[Gradski stadion Podgorica]] | lokacija = [[Podgorica]], Crna Gora | gledalaca = 6.555 | sudac = [[Daniele Orsato]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Bosna i Hercegovina – Finska]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 14. juni 2022 | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 3–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034516/ | tim2 = {{NOG|FIN}} | golovi1 = *[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{gol|5|pen.}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|29||58}} | golovi2 = *[[Teemu Pukki|Pukki]] {{gol|10}} *[[Benjamin Källman|Källman]] {{gol|18}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 8.150 | sudac = [[Georgi Kabakov]] ([[Nogometni savez Bugarske]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Bosna i Hercegovina – Crna Gora]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 23. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034545/ | tim2 = {{NOG|MNE}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|45+1}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 12.050 | sudac = [[Szymon Marciniak]] ([[Nogometni savez Poljske]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 26. septembar | vrijeme = {{UTZ|21:45|3}} | tim1 = {{NOG-D|ROU}} | rezultat = 4–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034561/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Dennis Man|Man]] {{gol|38}} *[[George Pușcaș|Pușcaș]] {{gol|73||86}} *[[Andrei Rațiu|Rațiu]] {{gol|79}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|77}} | stadion = [[Stadion "Rapid-Giulești"]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca =12.693 | sudac = [[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) | ishod = POR }} ===2023.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Island|Bosna i Hercegovina – Island]] | datum = 23. mart | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 3–0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036312/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = *[[Rade Krunić|Krunić]] {{gol|14||40}} *[[Amar Dedić|Dedić]] {{gol|63}} | tim2 = {{NOG|ISL}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 9.234 | sudac = [[Donatas Rumšas]] ([[Lithuanian Football Federation|Lithuania]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovačka|Slovačka – Bosna i Hercegovina]] | datum = 26. mart | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 2–0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036334/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|SVK}} | golovi1 = *[[Róbert Mak|Mak]] {{gol|13}} *[[Lukáš Haraslín|Haraslín]] {{gol|40}} | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Tehelné pole]] | lokacija = [[Bratislava]], Slovačka | gledalaca = 6.052 | sudac = [[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Portugal|Portugal – Bosna i Hercegovina]] | datum = 17. juni | vrijeme = {{UTZ|19:45|1}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 3–0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036358/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|POR}} | golovi1 = *[[Bernardo Silva|B. Silva]] {{gol|44}} *[[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{gol|77||90+3}} | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Estádio da Luz]] | lokacija = [[Lisabon]], Portugal | gledalaca = 55.058 | sudac = [[Davide Massa]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Bosna i Hercegovina – Luksemburg]] | datum = 20. juni | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 0–2 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036380/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|LUX}} | golovi2 = *[[Yvandro Borges Sanches|Borges Sanches]] {{gol|4}} *[[Danel Sinani|Sinani]] {{gol|74}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 8.600 | sudac = [[Gal Leibovitz]] ([[Nogometni savez Izraela|Izrael]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn|Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn]] | datum = 8. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 2–1 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036403/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|3}} *[[Simon Lüchinger|Lüchinger]] {{gol|18|a.g.}} | tim2 = {{NOG|LIE}} | golovi2 = *[[Sandro Wolfinger|Wolfinger]] {{gol|21}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 6.189 | sudac = [[Sayat Karabayev]] ([[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Island|Island – Bosna i Hercegovina]] | datum = 11. septembar | vrijeme = {{UTZ|18:45|0}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 1–0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036425/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|ISL}} | golovi1 = *[[Alfreð Finnbogason|Finnbogason]] {{gol|90+1}} | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Laugardalsvöllur]] | lokacija = [[Reykjavík]], Island | gledalaca = 5.229 | sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn|Lihtenštajn – Bosna i Hercegovina]] | datum = 13. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 0–2 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036450/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|LIE}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = *[[Amar Rahmanović|Rahmanović]] {{gol|13}} *[[Miroslav Stevanović|Stevanović]] {{gol|41}} | stadion = [[Stadion Rheinpark]] | lokacija = [[Vaduz]], Lihtenštajn | gledalaca = 5.874 | sudac = [[Damian Sylwestrzak]] ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Portugal|Bosna i Hercegovina – Portugal]] | datum = 16. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 0–5 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036472/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|POR}} | golovi2 = *[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|5|pen.|20}} *[[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{gol|25}} *[[João Cancelo|Cancelo]] {{gol|32}} *[[João Félix|Félix]] {{gol|41}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 13.047 | sudac = [[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Luksemburg – Bosna i Hercegovina]] | datum = 16. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 4–1 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036495/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|LUX}} | golovi1 = *[[Mathias Olesen|Olesen]] {{gol|6}} *[[Gerson Rodrigues|Rodrigues]] {{gol|30|pen.|90+5}} *[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|55|a.g.}} | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = [[Renato Gojković]] {{gol|90+3}} | stadion= [[Stade de Luxembourg]] | lokacija= [[Luxembourg]], Luksemburg | gledalaca = 8.520 | sudac = [[Andris Treimanis]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovačka|Bosna i Hercegovina – Slovačka]] | datum = 19. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 1–2 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036518/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | tim2 = {{NOG|SVK}} | golovi1 = *[[Renato Gojković|Gojković]] {{crveni karton|2|35|63}} *[[Patrik Hrošovský|Hrošovský]] {{gol|49|a.g.|}} | golovi2 = *[[Róbert Boženík|Boženík]] {{gol|52}} *[[Ľubomír Šatka|Šatka]] {{gol|71}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 1.200 | sudac = Julian Weinberger ([[Nogometni savez Austrije|Austrija]]) | ishod = POR }} ===2024.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Bosna i Hercegovina – Ukrajina]] | datum = 21. mart | vrijeme = 20:45 | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 - baraž#Put B|Kvalifikacije za EP 2024 - baraž]] | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2039644/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = *[[Mykola Matviyenko|Matviyenko]] {{gol|56|a.g.}} | tim2 = {{NOG|UKR}} | golovi2 = *[[Roman Yaremchuk|Yaremchuk]] {{gol|85}} *[[Artem Dovbyk|Dovbyk]] {{gol|88}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 10.992 | sudac = [[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Engleska|Engleska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 3. juni | vrijeme = 19:45 [[GMT]] | tim1 = {{NOG-D|ENG}} | rezultat = 3–0 | izvještaj = https://uk.soccerway.com/matches/2024/06/03/world/friendlies/england/bosnia-herzegovina/4315492/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Cole Palmer|Palmer]] {{gol|60|pen.}} *[[Trent Alexander-Arnold|Alexander-Arnold]] {{gol|85}} *[[Harry Kane|Kane]] {{gol|89}} | golovi2 = | stadion = [[St James' Park]] | lokacija = [[Newcastle na Tyneu]], Engleska | gledalaca = 50.061 | sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Italija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 9. juni | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|ITA}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://uk.soccerway.com/matches/2024/06/09/world/friendlies/italy/bosnia-herzegovina/4320165/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Davide Frattesi|Frattesi]] {{gol|38}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Carlo Castellani"]] | lokacija = [[Empoli]], Italija | gledalaca = 12.000 | sudac = Chrysovalantis Theouli ([[Nogometni savez Kipra|Kipar]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Nizozemska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 7. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|NED}} | rezultat = 5–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040065/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Joshua Zirkzee|Zirkzee]] {{gol|13}} *[[Tijjani Reijnders|Reijnders]] {{gol|45+2}} *[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|56}} *[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{gol|88}} *[[Xavi Simons|Simons]] {{gol|90+2}} | golovi2 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|27}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|73}} | stadion = [[Stadion "Philips"]] | lokacija = [[Eindhoven]], Nizozemska | gledalaca = 31.139 | sudac = Donatas Rumšas ([[Nogometni savez Litvanije|Litvanija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Mađarska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 10. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|HUN}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040093/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Puskás Aréna]] | lokacija = [[Budimpešta]], Mađarska | gledalaca = 46,443 | sudac = [[Marco Guida]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Bosna i Hercegovina – Njemačka]] | datum = 11. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040107/ | tim2 = {{NOG|GER}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70}} | golovi2 = *[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|30||36}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.000 | sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Bosna i Hercegovina – Mađarska]] | datum = 14. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040137/ | tim2 = {{NOG|HUN}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|38||50|pen.}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 8.329 | sudac = [[Anthony Taylor (sudac)|Anthony Taylor]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Njemačka – Bosna i Hercegovina]] | datum = 16. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+01:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|GER}} | rezultat = 7–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040168/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|2}} *[[Tim Kleindienst|Kleindienst]] {{gol|23||79}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|37}} *[[Florian Wirtz|Wirtz]] {{gol|50||57}} *[[Leroy Sané|Sané]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Europa-Park"]] | lokacija = [[Freiburg im Breisgau]], Njemačka | gledalaca = 28.143 | sudac = [[Vassilis Fotias]] ([[Nogometni savez Grčke|Grčka]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]] | datum = 19. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+01:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040189/ | tim2 = {{NOG|NED}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|67}} | golovi2 = *[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|24}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 4.134 | sudac = [[Aliyar Aghayev]] ([[Nogometni savez Azerbejdžana|Azerbejdžan]]) | ishod = N }} ===2025.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | datum = 21. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|RUM}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}} | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = 49.413 | sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 24. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/ | tim2 = {{NOG|KIP}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}} *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}} | golovi2 = *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 7.464 | sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 7. juni | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/ | tim2 = {{NOG|SMR}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.828 | sudac = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]] | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 10. juni | vrijeme = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SVN}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}} *[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Z'dežele]] | lokacija = [[Celje]], Slovenija | gledalaca = 12.073 | sudac = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 6. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SMR}} | rezultat = 0–6 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}} *[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}} *[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}} | stadion = [[Stadion San Marino]] | lokacija = [[Serravalle]], San Marino | gledalaca = 2.740 | sudac = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/ | tim2 = {{NOG|AUT}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}} | golovi2 = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.700 | sudac = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|KIP}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}} *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}} | golovi2 = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}} *[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}} | stadion = [[AEK Arena]] | lokacija = [[Larnaka]], Kipar | gledalaca = 2.355 | sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 12. oktobar | vrijeme = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|MLT}} | rezultat = 1–4 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}} | golovi2 = *[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}} *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}} *[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}} | stadion = [[Stadion Ta' Qali]] | lokacija = [[Ta' Qali]], Malta | gledalaca = | sudac = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 15. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/ | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}} | golovi2 = *[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.459 | sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 18. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|AUT}} | rezultat =1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}} | golovi2 =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}} | stadion = [[Stadion "Ernst Happel"]] | lokacija = [[Beč]], Austrija | gledalaca = | sudac = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) | ishod = N }} === 2026. === {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 26. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|WAL}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}} | jedanaesterci1 = *[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} *[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} *[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] *{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] *{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] *{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]] *{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] | jedanaesterci = 2–4 | stadion = [[Stadion "Cardiff City"]] | lokacija = [[Cardiff]], Vels | gledalaca = 32.487 | sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 31. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG|BIH}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/ | tim2 = {{NOG|ITA}} | golovi1 = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}} | golovi2 = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}} | jedanaesterci1 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]] | jedanaesterci = 4–1 | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 9.500 <ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}</ref> | sudac = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 29. maj | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | tim1 = {{NOG|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG-D|SMK}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} <!--{{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – X|X – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|X}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države | stadion = | gledalaca = | sudac = | ishod = }}--> {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 12. juni | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|CAN}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Toronto]], Kanada | stadion = [[BMO Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 18. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|SUI}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Stadion "SoFi"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 24. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|QAT}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Lumen Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 25. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/ | tim1 = {{NOG-D|POL}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nacionalni stadion (Varšava)|stadion Narodowy]] | lokacija = [[Varšava]], Poljska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | datum = 28. septembar | vrijeme = {{UTZ|21:45|+3}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/ | tim1 = {{NOG-D|ROU}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]] | datum = 2. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|SWE}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]] | datum = 5. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|POL}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 14. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/ | tim1 = {{NOG-D|SWE}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nationalarenan]] | lokacija = [[Solna]], Švedska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | datum = 17. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|ROU}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina na službenoj web stranici FIFA-e] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [https://www.uefa.com/nationalassociations/BIH/ Bosna i Hercegovina na službenoj web stranici UEFA-e] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [https://www.nfsbih.ba/ Službena web stranica Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] * [https://www.rsssf.org/tablesb/bos-intres.html Bosna i Hercegovina] na rsssf.org {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Utakmice nogometnih reprezentacija}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] 98v27pa1kg710l4oc6p36gnynwsalbz 0 533008 3831037 3829870 2026-04-18T11:30:06Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831037 wikitext text/x-wiki [[Slika:EliminationReactionCyclohexene.svg|frame|right| Reakcija eliminacije [[cikloheksanol]]a u [[cikloheksen]] sa [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] i toplotom<ref>{{cite journal|last1=Coleman|first1=G. H.|last2=Johnstone|first2=H. F.|title=Cyclohexene|journal=Organic Syntheses|date=1925|volume=5|page=33|doi=10.15227/orgsyn.005.0033}}</ref>]] '''Reakcije eliminacije''' je vrsta organske reakcije u kojoj se dva supstituenta uklanjaju iz molekule u jednostepenom ili dvostepenom mehanizmu. Jednostepeni mehanizam poznat je kao '''E2-reakcija''', a dvostepeni mehanizam poznat je kao '''E1-reakcija'''. Brojevi se ne odnose na broj koraka u mehanizmu, već na kinetiku reakcije: E2 je bimolekularna (drugog reda), dok je E1 unimolekularna (prvog reda). U slučajevima kada je molekula u stanju stabilizirati anion, ali posjeduje slabu odlazeću grupu, postoji treća vrsta reakcije, [[E1cB-reakcija eliminacije|E1_CB]]. Konačno, [[piroliza]] [[ksantat]]a i [[acetat]]a [[ester]]a odvija se kroz "unutrašnji" mehanizam eliminacije, [[E- mehanizam|E_i mehanizam]]. == Mehanizam E2 == E2 mehanizam, gdje E2 označava '''bimolekularnu eliminaciju''', uključuje jednostepeni mehanizam u kojem se veze ''ugljik-vodonik'' i ''ugljik-halogen'' kidaju formirajući [[dvostruka veza|dvostruku vezu]] (''C=C [[pi-veza]]''). Specifičnosti reakcije su sljedeće: * E2 je jednostepena eliminacija, sa jednim [[prelazno stanje|prelaznim stanjem]]. * Obično se odvija preko primarno supstituiranih [[alkil-halid]]a, ali je moguća i sa nekim sekundarnim alkil halidima i drugim spojevima. * [[Brzina reakcije]] je [[reakcija drugog reda|drugog reda]], jer na nju utiču i alkil-halid i baza (bimolekularna). * Budući da E2-mehanizam rezultira formiranjem pi-veze, dvije odlazeće grupe (često vodik i [[halogen]]) moraju biti [[antiparalelnost|antiperiplanarne]]. Antiperiplanarno [[prelazno stanje]] ima [[stepenasta konformacija|stepenastu konformaciju]] sa nižom energijom od [[sinperiplanarnost|sinperiplanarnog]] prelaznog stanja koje je u [[zamračenje|zamračenoj]] konformaciji sa višom energijom. Mehanizam reakcije koji uključuje stepenastu konformaciju je povoljniji za E2-reakcije (za razliku od E1-reakcija). * E2 obično koristi jaku [[baza (hemija)|bazu]]. Mora biti dovoljno jaka da ukloni slabo kiseli vodonik. * Da bi se stvorila pi veza, [[orbitalna hibridizacija|hibridizacija]] ugljika mora se smanjiti sa ''sp³'' na ''sp²''. * C-H veza je oslabljena u [[korak određivanja brzine|koraku određivanja brzine]] i stoga se opaža primarni [[efekat izotopa deuterija]] mnogo veći od 1 (obično 2–6). * E2 se takmiči sa mehanizmom [[SN2-reakcija|S_N2 reakcija]] ako baza može djelovati i kao [[nukleofil]] (važi za mnoge uobičajene baze). [[Datoteka:E2 elimination reaction.svg|center|500px|Shema 1: Mehanizam reakcije E2]] Primjer ove vrste reakcije u ''shemi 1'' je reakcija [[izobutil]]bromida sa [[kalij-etoksid]]om u [[etanol]]u. Reakcijski produkti su [[izobuten]], [[etanol]] i [[kalij-bromid]]. == E1 mehanizam == E1 je model koji objašnjava određeni tip hemijske eliminacijske reakcije. E1 je skraćenica za '''unimolekularnu eliminaciju''' i ima sljedeće specifikacije * To je proces eliminacije u dva koraka: ''[[ionizacija]] i [[deprotonacija]]''. ** [[Ionizacija]]: veza ugljik-halogen se prekida dajući [[karbokation]]ski međuprodukt. ** [[deprotonacija]] karbokationa. * E1 se obično odvija sa [[tercijarni atom ugljika|tercijarnim]] alkil-halidima, ali je moguć i sa nekim sekundarnim alkil-halidima. * Na [[brzina reakcije|brzinu reakcije]] utiče samo koncentracija alkil-halida, jer je formiranje karbokationa najsporiji korak, poznat kao [[korak koji određuje brzinu]]. Stoga se primjenjuje [[Jednačina brzine#Reakcije prvog reda|kinetika prvog reda]] (unimolekularna). * Reakcija se obično odvija u potpunom odsustvu baze ili u prisustvu samo slabe baze (kiseli uslovi i visoka temperatura). * E1 reakcije su u konkurenciji sa [[SN1 reakcija|S_N1 reakcija]] jer dijele zajednički karbokationski međuprodukt. * Uočava se sekundarni [[efekat izotopa deuterija]] nešto veći od 1 (obično 1 – 1,5). * Ne postoji antiperiplanarni zahtjev. Primjer je [[piroliza]] određenog [[sulfonatni ester|sulfonatnog estera]] [[mentol]]a: [[Datoteka:E1-eliminationNash2008.svg|center|500px| Eliminacija E1 Nash 2008, antiperiplanarni odnos u plavom]] :Samo reakcijski produkt '''A''' nastaje antiperiplanarnom eliminacijom. Prisustvo produkta '''B''' je indikacija da se odvija E1 mehanizam.<ref>{{cite journal |title= Pyrolysis of Aryl Sulfonate Esters in the Absence of Solvent: E1 or E2? A Puzzle for the Organic Laboratory |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-education_2008-04_85_4/page/552 |journal= [[Journal of Chemical Education]] |volume= 85 |issue= 4 |date=april 2008 |pages= 552 |doi= 10.1021/ed085p552 |author1=Nash, J. J. |author2=Leininger, M. A. |author3=Keyes, K. |bibcode = 2008JChEd..85..552N}}<ref> * Praćena je karbokationskim [[reakcijama preuređenja]] [[Datoteka:E1 Elimination Reaction.png|center|600px| Shema 2. Mehanizam reakcije E1]] Primjer u ''shemi 2'' je reakcija tert-butilbromida s kalij etoksidom u etanolu. E1 eliminacije se događaju s visoko supstituiranim alkil-halidima iz dva glavna razloga. * Visoko supstituirani alkil halidi su glomazni, što ograničava prostor za jednostepeni mehanizam E2; stoga je dvostepeni mehanizam E1 favoriziran. * Visoko supstituirani karbokationi su stabilniji od metila ili primarno supstituiranih kationa. Takva stabilnost daje vremena za odvijanje dvostepenog mehanizma E1. Ako se S_N1 i E1 putevi takmiče, E1 put se može favorizirati povećanjem topline. Specifične karakteristike: # Moguće preuređenje # Neovisno o koncentraciji i baznosti baze == Eliminacija radikala == Eliminacija je neuobičajena u reakcijama posredovanim radikalima, ali radikali mogu eliminirati stabilizirane dijelove dajući [[olefin]]e.<ref>Ansylen, E. V.; Dougherty, D. A. Modern Physical Organic Chemistry. p. 596, {{ISBN|978-1-891389-31-3}}</ref> Naprimjer, kada se [[polistiren]] razgradi zagrijavanjem na temperaturi iznad 300&nbsp;°C, [[stiren]] [[monomer]] se generira mehanizmom radikalne eliminacije:<ref>Grassie, N.; Kerr, W. W. Trans. Faraday Soc., 1957, 53, 234-239</ref> [[Slika:Depolymerization of polystyrene via radical elimination mechanism.png|frameless|center|Depolimerizacija polistirena putem mehanizma eliminacije radikala]] Ovdje se novi radikal generira na polimernom lancu, koji dalje može proći kroz sličnu vrstu reakcije generirajući više molekula stirena. Alternativno, radikali mogu proći kroz reakciju [[disproporcionacija|disproporcionacije]], putem mehanizma eliminacije radikala: [[Datoteka:Radical disproportionation via radical elimination mechanism.png|frameless|center| Radikalna disproporcionacija putem mehanizma eliminacije radikala]] Ovdje radikal apstrahuje atom vodika od drugog istog radikala kako bi formirao dvije neradikalske vrste: [[alkan]] i [[alken]]. Reakcije eliminacije radikala nalaze se u enzimski kataliziranim putevima. U reakciji dehidrogenacije [[acil-CoA]] da bi se formirao enoil-CoA, [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] prihvata dva protona i dva elektrona da bi formirao [[FADH2]] pod katalizom [[acil-CoA dehidrogenaza|acil-CoA dehidrogenaze]].<ref>Thorpe, C.; Kim, J. J.; FASEB J., 1995, 9, 718-725</ref> Mehanizam uključuje formiranje acil-CoA β-radikala koji se eliminiše i formira [[enoil-CoA]] produkt: [[Datoteka:Radical elimination reaction in acyl-CoA dehydrogenase-catalyzed reaction..png|frameless|center|Reakcija katalizirana [[acil-CoA]] [[dehidrogenaza|dehidrogenazom]] u reakciji radikalne eliminacije]] == Konkurencija među mehanizmima == Na [[brzina reakcije|brzinu reakcije]] utiče reaktivnost [[halogen]]a, pri čemu se favoriziraju [[jodid]] i [[bromid]]. [[Fluorid]] nije dobra odlazeća grupa, tako da eliminacije s fluoridom kao odlazećom grupom imaju sporije brzine od ostalih halogena. Postoji određeni nivo konkurencije između reakcije eliminacije i [[nukleofilna supstitucija|nukleofilne supstitucije]]. Preciznije, postoji konkurencija između E2 i [[SN2 reakcija|S_N2]], a također i između E1 i [[SN1 reakcija|S_N1]]. Općenito, eliminacija je favorizirana u odnosu na supstituciju kada se * [[sterna prepreka]] oko α-ugljika povećava. * koristi jača baza. * [[temperatura]] se povećava (povećava se [[entropija]]) * baza je slab [[nukleofil]]. Baze sa steričkim volumenom, (kao što je [[kalij tert-butoksid]]), često su slabi nukleofili. Naprimjer, kada 3° haloalkan reaguje sa alkoksidom, zbog jakog baznog karaktera alkoksida i nereaktivnosti 3° grupe prema S_N2, opaža se samo formiranje alkena, eliminacijom E2. Dakle, eliminacija putem E2 ograničava opseg [[Williamsonova sinteza etera|Williamsonove sinteze etera]] (S_N2 reakcija) na u suštini samo 1° haloalkane; 2° haloalkani uglavnom ne daju sintetski korisne prinose, dok 3° haloalkani potpuno ne uspijevaju. Sa jakom bazom, 3° haloalkani daju eliminaciju putem E2. Sa slabim bazama, smjese produkata eliminacije i supstitucije formiraju se konkurentnim S_N1 i E1 putevima. Slučaj 2° haloalkana je relativno složen. Za jako bazne nukleofile (p''K''_aH > 11, npr. [[hidroksid]], [[alkoksid]], acetilid), rezultat je uglavnom eliminacija putem E2, dok će slabije baze koje su i dalje dobri nukleofili (npr. [[acetat]], [[azid]], [[cijanid]], [[jodid]]) dati prvenstveno S_N2. Konačno, slabo nukleofilne vrste (npr. [[voda]], [[alkohol]]i, karboksilne kiseline) dat će smjesu S_N1 i E1. Za 1° haloalkane sa β-razgranavanjem, eliminacija E2 je i dalje uglavnom poželjnija u odnosu na S_N2 za jako bazne nukleofile. Neometani 1° haloalkani favorizuju S_N2 kada je nukleofil također neometan. Međutim, jako bazni i ometeni nukleofili favorizuju E2. Općenito, s izuzetkom reakcija u kojima je E2 nemoguć jer β-vodici nisu dostupni (npr. metil, alil i benzil-halidi),<ref>In rare cases in which β hydrogens are unavailable but substitution is disfavored, α-elimination to form a carbene can sometimes occur. In particular: (1) Trihalomethanes like chloroform can react with NaOH to form dihalocarbenes (substitution is electronically disfavored). (2) Allyl and benzyl chloride can react with lithium tetramethylpiperide (LiTMP) to form vinylcarbene and phenylcarbene, respectively (substitution is sterically disfavored).</ref> čisti S_N2 supstitucija je teško postići kada se koriste jake baze, jer se alkenski produkti koji nastaju eliminacijom gotovo uvijek u određenoj mjeri opažaju. S druge strane, čista E2 se može postići jednostavnim odabirom sterno ometane baze (npr. kalij ''tert''-butoksid). Slično tome, pokušaji supstitucije sa S_N1 gotovo uvijek rezultiraju smjesom produkata kontaminiranom nekim E1 produktom (opet, s izuzetkom slučajeva kada nedostatak β-vodika onemogućava eliminaciju).<ref>{{Cite book |last=Carey |first=Francis A. |title=Organic Chemistry |publisher=McGraw-Hill |year=2003 |isbn=0-07-242458-3 |edition=5th |location=New York |pages=350}}</ref> U jednoj studiji <ref>{{cite journal | title = Deuterium Kinetic Isotope Effects in Gas-Phase SN2 and E2 Reactions: Comparison of Experiment and Theory |author1=Stephanie M. Villano |author2=Shuji Kato |author3=Veronica M. Bierbaum | journal = J. Am. Chem. Soc. | year = 2006 | volume = 128 | issue = 3 | pages = 736–737 | doi = 10.1021/ja057491d | pmid = 16417360|bibcode=2006JAChS.128..736V }}</ref> [[Kinetički izotopski efekat]] (KIE) je određen za reakciju u plinskoj fazi nekoliko alkil-halida sa [[hlorat]]nim ionom. U skladu sa E2 eliminacijom, reakcija sa [[t-butil hlorid]]om rezultira KIE od 2,3. Reakcija [[metil-hlorid]]a (moguć samo S_N2) s druge strane ima KIE od 0,85, što je u skladu sa S_N2 reakcijom, jer se u ovom tipu reakcije C-H veze zatežu u prelaznom stanju. KIE za etil (0,99) i izopropil (1,72) analoge ukazuju na konkurenciju između dva načina reakcije. == Reakcije eliminacije osim β-eliminacije == β-Eliminacija, sa gubitkom elektrofuge i nukleofuge na vicinalnim atomima ugljika, daleko je najčešći tip eliminacije. Sposobnost formiranja stabilnog produkta koji sadrži C=C ili C=X vezu, kao i razmatranja orbitalnog poravnanja, snažno favorizira β-eliminaciju u odnosu na druge procese eliminacije.<ref>{{Cite book|title=Modern physical organic chemistry|author=Anslyn, Eric V.|date=2006|publisher=University Science|others=Dougherty, Dennis A., 1952-|isbn=1891389319|location=Sausalito, CA|oclc=55600610}}</ref> However, other types are known, generally for systems where β-elimination cannot occur. [[Slika:Eliminationrxns.png|center|frameless|400x400px]] Sljedeći najčešći tip reakcije eliminacije je α-eliminacija. Za ugljikov centar, rezultat α-eliminacije je formiranje karbena, koji uključuje "stabilne karbene" kao što su [[ugljik-monoksid]] ili [[izocijanidi]]. Naprimjer, α-eliminacija elemenata HCl iz [[hloroform]]a (CHCl₃) u prisustvu jake baze je klasičan pristup za generiranje [[dihlorokarben]]a, :CCl₂, kao reaktivnog međuprodukta. S druge strane, [[mravlja kiselina]] podliježe α-eliminaciji dajući stabilne produkte vodu i [[ugljik- monoksid]] pod kiselim uvjetima. α-eliminacija se može dogoditi i na metalnom centru, a jedan posebno čest rezultat je snižavanje i oksidacijskog stanja metala i koordinacijskog broja za dvije jedinice u procesu poznatom kao [[reduktivna eliminacija]]. (Zbunjujuće je to što se u organometalnoj terminologiji termini ''α-eliminacija'' i ''α-apstrakcija'' odnose na procese koji rezultiraju stvaranjem metal-karbenskog kompleksa.)<ref>{{Cite book|title=The organometallic chemistry of the transition metals|author=Crabtree, Robert H.|date=2009|publisher=Wiley|isbn=9780470257623|edition=5th |location=Hoboken, N.J.|oclc=268790870}}</ref> U ovim reakcijama, ugljik susjedni metalu podliježe α-eliminaciji.) U određenim posebnim slučajevima, γ- i više eliminacije za formiranje tročlanih ili većih prstenova također su moguće i u organskim i u organometalnim procesima. Naprimjer, određeni Pt(II) kompleksi podliježu γ- i δ-eliminaciji dajući metalocikle.<ref>{{Cite journal|last1=Moore|first1=Stephen S.|last2=DiCosimo|first2=Robert|last3=Sowinski|first3=Allan F.|last4=Whitesides|first4=George M.|date=1. 2. 1981|title=Ring strain in bis(triethylphosphine)-3,3-dimethylplatinacyclobutane is small|journal=Journal of the American Chemical Society|volume=103|issue=4|pages=948–949|doi=10.1021/ja00394a043|bibcode=1981JAChS.103..948M |issn=0002-7863}}</ref> U novije vrijeme, γ-silil eliminacija sililciklobutil-tosilata korištena je za pripremu napregnutih bicikličnih sistema.<ref>{{Cite journal|last1=Kelly|first1=Christopher B.|last2=Colthart|first2=Allison M.|last3=Constant|first3=Brad D.|last4=Corning|first4=Sean R.|last5=Dubois|first5=Lily N. E.|last6=Genovese|first6=Jacqueline T.|last7=Radziewicz|first7=Julie L.|last8=Sletten|first8=Ellen M.|last9=Whitaker|first9=Katherine R.|date=1. 4. 2011|title=Enabling the Synthesis of Perfluoroalkyl Bicyclobutanes via 1,3 γ-Silyl Elimination|journal=Organic Letters|volume=13|issue=7|pages=1646–1649|doi=10.1021/ol200121f|pmid=21366262|issn=1523-7060}}</ref> ==Historija== Mnoge koncepte i terminologiju vezanu za reakcije eliminacije predložio je [[Christopher Kelk Ingold]] 1920-ih. == Također pogledajte== * [[E1cB-reakcija eliminacije]] == Reference == {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{commons category|Elimination reactions}} * {{wikiquote-inline}} {{Reakcijski mehanizmi }} {{Organske reakcije}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Elimination Reaction}} [[Kategorija:Biohemija]] [[Kategorija:Hemijski procesi]] [[Kategorija:Hemijske reakcije]] t5m0gc4dhxz9tesbq1rn49n6he18goe 0 533009 3831036 3828023 2026-04-18T11:30:04Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831036 wikitext text/x-wiki [[Slika:Staggered Conformation.svg|thumb|'''Stepeničasta''' konformacijska slika desno u [[Newmanova projekcija|Newmanova projekciji]] ]] [[Slika:Eclipsed Conformation.svg|thumb|[[Pokrivena konformacija]] ]] U [[organska hemija|organskoj hemiji]], '''stepenasta konformacija''' je [[rotamer|hemijska konformacija]] [[etan]]u-sličnog [[Dio (hemija)|dijela]] abcX–Ydef u kojem su [[supstituent]]i a, b i c na maksimalnoj udaljenosti od d, e i f; ovo zahtijeva da [[torzijski ugao|torzijski uglovi]] budu 60°.<ref>{{cite book|author1-link=Ernest L. Eliel|first1=Ernest L. |last1=Eliel|first2=Samuel H.|last2=Wilen|title=Stereochemistry of Organic Compounds|publisher=Wiley|date=1994|page=1207|ISBN=978-0-471-01670-0}}</ref> To je suprotno od [[eklipsasta konformacija|eklipsaste konformacije]], u kojoj su ti supstituenti što bliže jedan drugom. Takva konformacija postoji u bilo kojoj otvorenoj lančanoj jednostrukoj [[hemijska veza|hemijskoj vezi]] koja povezuje dva sp³-[[orbitalna hibridizacija|hibridizirana]] atoma i normalno je konformacijski energetski minimum. Za neke [[molekule]], kao što su one ''n''-[[butan]]a, mogu postojati posebne verzije stepenastih konformacija koje se nazivaju ''gauche'' i ''anti''; pogledajte prvi [[Newmanova peojekcija|Newmanov projekcijski]] dijagram u konformacijskoj [[izomer]]izmu. Stepenaste/eklipsirane konfiguracije također razlikuju različite [[Kristalna struktura|kristalne strukture]] npr. kubnog/heksagonalnog [[bor- nitrid]]a i [[dijamant]]a/[[lonsdaleit]]a. ==Također pogledajte== * [[Stereohemija alkana]] * [[Pokrivena konformacija]] ==Reference== {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Staggered Conformation}} [[Kategorija:Stereohemija]] [[de:Konformation]] k2bm9938ge2idi6f59xaikdv6a6gqhq 0 533037 3831035 3828679 2026-04-18T11:29:58Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831035 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Mirga Gražinytė-Tyla | slika = Mirga Gra-inyt--Tyla conducts the CBSO, Aldeburgh Voices and Aldeburgh Music Club at Aldeburgh Festival-crop.jpg | opis = | pozadina = pomoćno_osoblje | ime_po_rođenju = Mirga Gražinytė | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|8|29}} | mjesto_rođenja = [[Vilnius]], [[SSSR]] | porijeklo = [[Litvanija]] | žanr = [[klasična muzika]] | zanimanje = [[dirigent]] | karijera = 2010–danas | veb-sajt = {{URL|mirgagrazinytetyla.com}} }} '''Mirga Gražinytė-Tyla''' (29. august 1986, [[Vilnius]]) litvanska je [[dirigent]]ica koja se afirmirala u evropskom i sjevernoameričkom muzičkom životu, naročito kroz rad sa [[City of Birmingham Symphony Orchestra|Gradskim simfonijskim orkestrom Birminghama]] ({{jez-en|City of Birmingham Symphony Orchestra}}, CBSO). Bila je muzička direktorica tog orkestra od 2016. do 2022, a potom je ostala povezana s njim kao glavna gostujuća dirigentica i kasnije saradnička umjetnica.<ref name="CBSO">{{cite web |title=Mirga Gražinytė-Tyla |url=https://cbso.co.uk/profile/mirga-gra%C5%BEinyt%C4%97-tyla |website=City of Birmingham Symphony Orchestra |access-date=7. 4. 2026}}</ref><ref name="CBSOHistory">{{cite web |title=History |url=https://cbso.co.uk/about-us/history |website=City of Birmingham Symphony Orchestra |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Poznata je po izvođenju simfonijskog i operskog repertoara te po snimcima za izdavačku kuću [[Deutsche Grammophon]].<ref name="DGbio">{{cite web |title=Mirga Gražinytė-Tyla – Biography |url=https://www.deutschegrammophon.com/en/artists/mirga-grazinyte-tyla/biography |website=Deutsche Grammophon |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Rođena je u Vilniusu u muzičkoj porodici.<ref name="DGbio"/> Diplomirala je horsko i orkestarsko dirigiranje na Univerzitetu za muziku i izvedbene umjetnosti u Grazu, a potom se usavršavala u [[Leipzig]]u, [[Bologna|Bologni]] i [[Zürich]]u.<ref name="LAPhil">{{cite web |title=Mirga Gražinytė-Tyla |url=https://www.laphil.com/musicdb/artists/2139/mirga-grazinyte-tyla |website=Los Angeles Philharmonic |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Njen umjetnički put uključivao je i angažmane u njemačkim i švicarskim opernim kućama, a međunarodnu pažnju privukla je nakon osvajanja Nagrade za mlade dirigente Salzburškog festivala 2012.<ref name="LAPhil"/> U sezoni 2012/13. bila je stipendistica programa Dudamel Fellowship pri [[Los Angeles Philharmonic]]u, zatim pomoćna dirigentica od 2014. do 2016. i pridružena dirigentica od 2016. do 2017.<ref name="LAPhil"/> Istovremeno je od 2015. do 2017. bila muzička direktorica [[Salzburger Landestheater]]a.<ref name="CBSO"/><ref name="LAPhil"/> U julu 2015. prvi put je gostovala s CBSO-om, a u februaru 2016. imenovana je za narednu muzičku direktoricu tog orkestra, kao prva žena na toj funkciji u historiji ansambla.<ref name="CBSOHistory"/> Nakon isteka mandata u Birminghamu nastavila je intenzivnu međunarodnu gostujuću karijeru, sarađujući s orkestrima kao što su [[Berlinska filharmonija]], [[Njujorška filharmonija]], [[Royal Concertgebouw Orchestra]], [[Philadelphia Orchestra]] i [[Staatskapelle Dresden]].<ref name="CBSO"/><ref name="DGbio"/> U operi je dirigovala produkcijama u [[München]]u, [[Salzburg]]u, [[Berlin]]u i [[Bern]]u.<ref name="CBSO"/><ref name="LAPhil"/> Prema službenoj biografiji, imenovana je za glavnu gostujuću dirigenticu [[Orchestre Philharmonique de Radio France]] od sezone 2026/27.<ref name="BioOfficial">{{cite web |title=Mirga Gražinytė-Tyla: Biography |url=https://mirgagrazinytetyla.com/biography.htm |website=mirgagrazinytetyla.com |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Od 2018. ekskluzivna je umjetnica kuće Deutsche Grammophon.<ref name="DGbio"/> Njen prvi album za tu izdavačku kuću, posvećen djelima [[Mieczysław Weinberg|Mieczysława Weinberga]] i snimljen s CBSO-om, Gidonom Kremerom i ansamblom Kremerata Baltica, donio joj je 2020. nagrade ''Opus Klassik'' i ''Gramophone''.<ref name="CBSO"/><ref name="Gramophone2020">{{cite web |title=Mirga Gražinytė-Tyla wins Recording of the Year at Gramophone Classical Music Awards 2020 |url=https://www.deutschegrammophon.com/en/artists/mirga-grazinyte-tyla/news/mirga-grazinyte-tyla-wins-recording-of-the-year-at-gramophone-classical-music-awards-2020-260430 |website=Deutsche Grammophon |date=6. 10. 2020 |access-date=7. 4. 2026}}</ref> Među njenim zapaženijim snimcima nalaze se i album s djelima Raminte Šerkšnytė te ''The British Project'' s muzikom [[Edward Elgar|Elgara]], [[Benjamin Britten|Brittena]], [[William Walton|Waltona]] i [[Ralph Vaughan Williams|Vaughana Williamsa]].<ref name="CBSO"/><ref name="DGbio"/> Gražinytė-Tyla u javnosti je prepoznata i po promicanju litvanske i šire istočnoevropske muzike, kao i po programima koji povezuju standardni simfonijski repertoar s rjeđe izvođenim djelima 20. i 21. stoljeća.<ref name="CBSO"/><ref name="DGbio"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Grazinyte-Tyla, Mirga}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Litvanski dirigenti]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] 5xbmlmmlffv2l4vyf952g90i2k5guqr 0 533039 3831034 3829789 2026-04-18T11:29:56Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831034 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Ektopijska trudnoća | sinonimi = EP, ekcezija, vanmaternična trudnoća, EUP, tubusna trudnoća (kada je u [[jajovod]]u) | slika = Ectopic pregnancy on laparoscopy.png | opis_slike = [[laparoskopija|Laparoskopski]] pogled, pogled prema dolje na [[maternica|maternicu]] (označeno plavim strelicama). U lijevom [[jajovod]]u nalazi se ektopijska trudnoća i [[hematosalpinks|krvarenje]] (označeno crvenim strelicama). Desni jajovod je normalan. | specijalnost = [[Akušerstvo]] i [[ginekologija]] | simptomi = [[Bol u trbuhu]], [[vaginsko krvarenje]] | komplikacije = | pojava =''[[In utero]]'' | trajanje = | vrste = | uzroci = | rizici = [[Upalna bolest karlice]], [[pušenje duhana]], prethodna operacija jajovoda, historija [[neplodnost]]i, korištenje [[potpomognuta oplodnja|potpomognute oplodnje]] | dijagnoza = Krvne pretrage za [[ljudski horionski gonadotropin]] (hCG), [[ultrazvuk]] | diferencijalna_dijagnoza = [[Pobačaj]], [[torzija jajnika]], [[akutni apendicitis]], ruptura [[cista žutog tijela]] <ref>{{Cite journal | vauthors = Bauman R, Horvat G | title = Management of Ruptured Corpus Luteum With Hemoperitoneum in Early Pregnancy – A Case Report | journal = Acta Clinica Croatica | volume = 57 | issue = 4 | pages = 785–788 | date = decembar 2018 | pmid = 31168219 | pmc = 6544092 | doi = 10.20471/acc.2018.57.04.24 }}</ref> | prevencija = | liječenje = [[Metotreksat]]om, [[operacija]] | lijek =[[Metotreksat]] | prognoza = Mortalitet 0,2% (razvijeni svijet), 2% (zemlje u razvoju) | frekvencija = ~1,5% trudnoća (razvijeni svijet) | smrtni slučajevi = }} '''Ektopijska trudnoća''' je [[Komplikacije trudnoće|komplikacija trudnoće]] u kojoj se embrij pričvršćuje izvan [[maternica|maternice]]. Ova komplikacija se također naziva '''vanmaternična trudnoća''' (EUP).<ref>{{Cite book |title=Logan's Medical and Scientific Abbreviations |vauthors=Logan CM, Rice MK |publisher=[[J. B. Lippincott & Co.|J. B. Lippincott]] |year=1987 |isbn=0-397-54589-4 |page=183 |type=Hardbound book}}</ref> == Znaci i simptomi == [[Datoteka:Ectopic Pregnancy.png|thumb|upright=1.5|Ectopijska trudnoća]] Do 10% žena s vanmateričnom trudnoćom nema simptome, a jedna trećina nema nikakve medicinske znakove.<ref name="Kirk_2014" /> U mnogim slučajevima simptomi imaju nisku [[osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] i mogu biti slični simptomima drugih [[genitourinarni poremećaj|genitourinarnih]] i [[gastrointestinalni poremećaj|gastrointestinalnih poremećaja]], kao što su [[upala slijepog crijeva]], [[salpingitis]], ruptura [[cista žutog tijela]], [[pobačaj]], torzija jajnika ili [[infekcija urinarnog trakta]].<ref name="Kirk_2014"/> Klinička slika vanmaterične trudnoće javlja se u prosjeku 7,2 sedmice nakon posljednje normalne menstruacije, s rasponom od četiri do osam sedmica. Kasnije prezentacije su češće u zajednicama lišenim modernih dijagnostičkih mogućnosti.<ref>{{Cite journal | vauthors = Hayashi T, Sano K, Konishi I | title = Histopathological Findings of Ectopic Pregnancy in Contraceptive-Wearing Woman | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 15 | issue = 7 | pages = 384–389 | date = juli 2023 | pmid = 37575351 | pmc = 10416193 | doi = 10.14740/jocmr4924 | issn = 1918-3003 }}</ref> Znakovi i simptomi vanmaternične trudnoće uključuju povećan hCG, [[vaginsko krvarenje]] (u različitim količinama), iznenadni bol u donjem dijelu trbuha, bol u karlici, osjetljiv [[grlić maternice]], masu u adneksima ili osjetljivost adneksa. U nedostatku ultrazvuka ili procjene [[hCG|ljudskog horionskog gonadotropina]], obilno [[vaginsko krvarenje]] može dovesti do pogrešne dijagnoze pobačaja.<ref name="Kirk_2014" /> [[Mučnina]], [[povraćanje]] i [[dijareja]] su rjeđi simptomi vanmaternične trudnoće.<ref name="Kirk_2014"/> Ruptura vanmaternične trudnoće može dovesti do simptoma kao što su [[abdominalna distenzija]], [[osjetljivost (lijekovi)|osjetljivost]], [[peritonizam]] i [[hipovolemijski šok]].<ref name="Kirk_2014" Osoba s rupturom vanmaterične trudnoće može osjećati bol kada leži na ravnoj površini i može preferirati održavanje uspravnog položaja, jer intrapelvični protok krvi može dovesti do oticanja [[trbušna šupljina|trbušne šupljine]] i uzrokovati dodatnu bol.<ref>{{Cite journal | vauthors = Skipworth RJ | title = A new clinical sign in ruptured ectopic pregnancy | journal = Lancet | location = London, England | volume = 378 | issue = 9809 | pages = e27 | date = decembar 2011 | pmid = 22177516 | doi = 10.1016/s0140-6736(11)61901-6 | s2cid = 333306 | doi-access = free }}</ref> === Komplikacije === [[Datoteka:FluidMorisonsPouchEctop.PNG|thumb|Krv u [[Morrisonova vrećica|Morrisonovoj vrećici]] između jetre i [[bubreg]]a zbog rupture vanmaternične trudnoće]] Najčešća komplikacija je ruptura s unutrašnjim [[krvarenje]]m, što može dovesti do hipovolemijskog šoka. Oštećenje [[jajovod]]a može dovesti do poteškoća sa začećem u budućnosti. Drugi jajovod žene može dovoljno funkcionirati za trudnoću. Nakon uklanjanja jednog oštećenog jajovoda, trudnoća je i dalje moguća u budućnosti. Ako se oba uklone, vantjelesna oplodnja ostaje opcija za žene koje se nadaju trudnoći.<ref>{{Cite web | title = Ectopic pregnancy | url = http://nhp.gov.in/disease/gynaecology-and-obstetrics/ectopic-pregnancy | archive-url = https://web.archive.org/web/20210828072425/https://www.nhp.gov.in/disease/gynaecology-and-obstetrics/ectopic-pregnancy | archive-date = 28. 8. 2021 | access-date = 4. 12. 2018 }}</ref><ref>{{Cite book | title = Pediatric clinical advisor: instant diagnosis and treatment | pages = 180–181 | date = 2007 | publisher = Mosby Elsevier | isbn = 978-0-323-03506-4 | edition = 2 }}</ref><ref>{{Cite journal | vauthors = Tenore JL | title = Ectopic pregnancy | url = https://archive.org/details/sim_american-family-physician_2000-02-15_61_4/page/1080 | journal = American Family Physician | volume = 61 | issue = 4 | pages = 1080–1088 | date = februar 2000 | pmid = 10706160 }}</ref> == Uzroci == Postoji nekoliko faktora rizika za vanmateričnu trudnoću. Međutim, čak u jednoj trećini <ref name="Farquhar_2005">{{Cite journal | vauthors = Farquhar CM | title = Ectopic pregnancy | journal = Lancet | location = London, England | volume = 366 | issue = 9485 | pages = 583–591 | year = 2005 | pmid = 16099295 | doi = 10.1016/S0140-6736(05)67103-6 | s2cid = 26445888 }}</ref> do jednoj polovini <ref name="Majhi_2007">{{Cite journal | vauthors = Majhi AK, Roy N, Karmakar KS, Banerjee PK | title = Ectopic pregnancy--an analysis of 180 cases | journal = Journal of the Indian Medical Association | volume = 105 | issue = 6 | pages = 308, 310, 312 passim | date = juni 2007 | pmid = 18232175 }}</ref> nemogu se identificirati faktori rizika. Faktori rizika uključuju: [[upalna bolest karlice|upalnu bolest karlice]], [[neplodnost]], upotrebu [[intramaternični uređaj|intrauterusnog uređaja]] (IUD), prethodnu izloženost [[dietilstilbestrol]]u (DES), operaciju [[jajovod]]a, intrauterusnu operaciju (npr. [[dilatacija i kiretaža|D&C]]), [[pušenje]], prethodnu vanmaterničnu trudnoću, [[endometrioza]] i [[podvezivanje jajovoda]].<ref>{{Cite web | title = BestBets: Risk Factors for Ectopic Pregnancy | url = http://www.bestbets.org/bets/bet.php?id=921 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20081219012137/http://www.bestbets.org/bets/bet.php?id=921 | archive-date = 19. 12. 2008 }}</ref><ref>{{Cite journal | vauthors = Rana P, Kazmi I, Singh R, Afzal M, Al-Abbasi FA, Aseeri A, Singh R, Khan R, Anwar F | title = Ectopic pregnancy: a review | journal = Archives of Gynecology and Obstetrics | volume = 288 | issue = 4 | pages = 747–757 | date = oktobar 2013 | pmid = 23793551 | doi = 10.1007/s00404-013-2929-2 | s2cid = 42807796 }}</ref> Izgleda da prethodni izazvani [[abortus]] ne povećava rizik.<ref>{{Cite book | chapter = 16 Answering questions about long term outcomes | title = Management of Unintended and Abnormal Pregnancy: Comprehensive Abortion Care | date = 2011 | publisher = John Wiley & Sons | isbn = 978-1-4443-5847-6 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=iK7xrRr2p9sC&pg=RA1-PT376 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170910181336/https://books.google.com/books?id=iK7xrRr2p9sC&pg=RA1-PT376 | archive-date = 10. 9. 2017 | url-status = live }}</ref> Spirala ne povećava rizik od vanmaterične trudnoće, ali ako se spirala ugradi, veća je [[vjerovatnoća]] da će [[trudnoća]] biti vanmaterična nego intrauterusna.<ref name="Tubal ectopic pregnancy">{{Cite journal | vauthors = Kumar V, Gupta J | title = Tubal ectopic pregnancy | journal = BMJ Clinical Evidence | volume = 2015 | date = novembar 2015 | pmid = 26571203 | pmc = 4646159 }}</ref> The risk of ectopic pregnancy after chlamydia infection is low.<ref>{{Cite journal | vauthors = Bakken IJ | title = Chlamydia trachomatis and ectopic pregnancy: recent epidemiological findings | journal = Current Opinion in Infectious Diseases | volume = 21 | issue = 1 | pages = 77–82 | date = februar 2008 | pmid = 18192790 | doi = 10.1097/QCO.0b013e3282f3d972 | s2cid = 30584041 }}</ref> Tačan mehanizam kojim hlamidija povećava rizik od vanmaterične trudnoće nije jasan, iako neka istraživanja ukazuju na to da infekcija može uticati na strukturu jajovoda.<ref>{{Cite journal |author5-link=Andrew W. Horne | vauthors = Sivalingam VN, Duncan WC, Kirk E, Shephard LA, Horne AW | title = Diagnosis and management of ectopic pregnancy | journal = The Journal of Family Planning and Reproductive Health Care | volume = 37 | issue = 4 | pages = 231–240 | date = oktobar 2011 | pmid = 21727242 | pmc = 3213855 | doi = 10.1136/jfprhc-2011-0073 }}</ref> {| class="wikitable" |+ Faktori rizika <ref>{{Cite journal | vauthors = Marion LL, Meeks GR | title = Ectopic pregnancy: History, incidence, epidemiology, and risk factors | url = https://archive.org/details/sim_clinical-obstetrics-and-gynecology_2012-06_55_2/page/376 | journal = Clinical Obstetrics and Gynecology | volume = 55 | issue = 2 | pages = 376–386 | date = juni 2012 | pmid = 22510618 | doi = 10.1097/GRF.0b013e3182516d7b }}</ref><ref name="Saraswat_2015" /> ! colspan="2" |Relativni faktori rizika |- |Visok |Sterilizacija [[jajovod]]a, spirale, prethodna ektopijska trudnoća, PID (zapaljenska bolest karlice), [[endometrioza]], SIN (''salpingitis isthmica nodosa'') |- |Umjeren |[[Pušenje]], više od jednog nedavnog seksualnog (muškog) partnera, [[neplodnost]] i [[Hlamidija]] |- |Nizak |Ispiranje [[jajovod]]a, dob starija od 35 godina, dob mlađa od 25 godina, GIFT (intranasfilopijski transfer [[gamet]]a) |} === Oštećenje jajovoda === [[Datoteka:EUG 2.png|thumb| Lijeva [[Faopijva tuba]] ([[jajovod]]) s vanmateričnom trudnoćom kod 25-godišnje žene nakon salpingektomije Tubna trudnoća je kada se [[jajna ćelija]] [[Implantacija (embriologija)|implantira]] u jajovode. Cilije nalik dlačicama, smještene na unutrašnjoj površini jajovoda, nose oplođenu jajnu ćeliju u maternicu. Cilije jajovoda se ponekad vide u smanjenom broju nakon vanmaterične trudnoće, što dovodi do hipoteze da oštećenje [[cilija]] u jajovodima vjerovatno dovodi do vanmaterične trudnoće.<ref name="Lyons_2006">{{Cite journal | vauthors = Lyons RA, Saridogan E, Djahanbakhch O | title = The reproductive significance of human Fallopian tube cilia | journal = Human Reproduction Update | volume = 12 | issue = 4 | pages = 363–372 | year = 2006 | pmid = 16565155 | doi = 10.1093/humupd/dml012 | doi-access = free }}</ref> Žene koje puše imaju veće šanse za vanmateričnu trudnoću u jajovodima. [[Pušenje]] dovodi do faktora rizika za oštećenje i uništavanje cilija.<ref name="Lyons_2006"/> Kako cilije degeneriraju, vrijeme potrebno da oplođena jajna ćelija stigne do maternice se povećava. Oplođena jajna ćelija, ako ne stigne do maternice na vrijeme, izleći će se iz neadhezivne ''[[zona pellucida]]'' i implantirati se unutar jajovoda, što će uzrokovati vanmateričnu trudnoću.<ref>{{Citation | vauthors = Vadakekut ES, Gnugnoli DM|title=Ectopic Pregnancy |date=2025 |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK539860/ |access-date=7. 6. 2025 |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=30969682 }}</ref> Žene sa karličnom upalnom bolešću (PID) imaju visoku učestalost vanmaterične trudnoće.<ref name="Tay_2000">{{Cite journal | vauthors = Tay JI, Moore J, Walker JJ | title = Ectopic pregnancy | journal = The Western Journal of Medicine | volume = 173 | issue = 2 | pages = 131–134 | date = august 2000 | pmid = 10924442 | pmc = 1071024 | doi = 10.1136/ewjm.173.2.131 }}</ref> Ovo je rezultat nakupljanja ožiljnog tkiva u jajovodima, što uzrokuje oštećenje cilija.<ref name="speroff" /> Međutim, ako bi oba jajovoda bila potpuno blokirana, tako da se [[sperma]] i [[jajna ćelija]] fizički ne bi mogli sresti, oplodnja jajne ćelije bi prirodno bila nemoguća i ne bi moglo doći ni do normalne trudnoće ni do vanmaterične trudnoće. Intrauterusne adhezije (IUA) prisutne kod [[Ashermanov sindrom|Ashermanovog sindroma]] mogu uzrokovati vanmateričnu trudnoću grlića maternice ili, ako adhezije djelimično blokiraju pristup jajovodima preko [[ušće jajovoda|ostija]], vanmateričnu trudnoću u [[jajovodi]]ma.<ref name="Schenker">{{Cite journal | vauthors = Schenker JG, Margalioth EJ | title = Intrauterine adhesions: an updated appraisal | journal = Fertility and Sterility | volume = 37 | issue = 5 | pages = 593–610 | date = maj 1982 | pmid = 6281085 | doi = 10.1016/S0015-0282(16)46268-0 | doi-access = free }}</ref><ref name="Kyszejko_1987">{{Cite journal | vauthors = Kłyszejko C, Bogucki J, Kłyszejko D, Ilnicki W, Donotek S, Koźma J | title = [Cervical pregnancy in Asherman's syndrome] | journal = Ginekologia Polska | volume = 58 | issue = 1 | pages = 46–48 | date = januar 1987 | pmid = 3583040 }}</ref><ref name="Dicker_1985">{{Cite journal | vauthors = Dicker D, Feldberg D, Samuel N, Goldman JA | title = Etiology of cervical pregnancy. Association with abortion, pelvic pathology, IUDs and Asherman's syndrome | journal = The Journal of Reproductive Medicine | volume = 30 | issue = 1 | pages = 25–27 | date = januar 1985 | pmid = 4038744 }}</ref> Ashermanov sindrom obično nastaje nakon intrauterusne operacije, najčešće nakon [[Dilacija i kiretaža|D&C]].<ref name="Schenker" /> [[Endometrij]]ska/karlična/genitalna [[tuberkuloza]], još jedan uzrok Ashermanovog sindroma, također može dovesti do ektopijske trudnoće jer infekcija može dovesti do priraslica jajovoda pored intrauterusnih priraslica.<ref name="Bukulmez_1999">{{Cite journal | vauthors = Bukulmez O, Yarali H, Gurgan T | title = Total corporal synechiae due to tuberculosis carry a very poor prognosis following hysteroscopic synechialysis | journal = Human Reproduction | location = Oxford, England | volume = 14 | issue = 8 | pages = 1960–1961 | date = august 1999 | pmid = 10438408 | doi = 10.1093/humrep/14.8.1960 | doi-access = free }}</ref> Podvezivanje jajovoda može predisponirati na vanmateričnu trudnoću. Poništavanje sterilizacije jajovoda ([[okretanje jajovoda]]) nosi rizik od vanmaterične trudnoće. Ovaj rizik je veći ako su korištene destruktivnije metode podvezivanja jajovoda (kauterizacija jajovoda, djelomično uklanjanje jajovoda) nego manje destruktivne metode (podvezivanje jajovoda). Anamneza trudnoće u jajovodima povećava rizik od budućih pojava na oko 10%.<ref name="speroff" /> Ovaj rizik se ne smanjuje uklanjanjem zahvaćenog jajovoda, čak i ako drugi jajovod izgleda normalno. Najbolja metoda za dijagnosticiranje ovoga je rani [[ultrazvuk]].<ref>{{EMedicine|article|2041923|Ectopic Pregnancy}}</ref> === Endometrioza === {{Glavni|Endometrioza}} [[Endometrioza]] je bolest u kojoj ćelije slične onima u [[endometrij]]u, tkivu koje prekriva unutrašnjost maternice, rastu izvan maternice. Embrion koji se pričvršćuje za takve lezije dovodi do vanmaterične trudnoće. Rezultati 30-godišnje studije reproduktivnih i trudničkih ishoda, u kojoj je učestvovalo preko 14.000 žena u reproduktivnoj dobi, predstavljeni su na godišnjem kongresu [[Evropsko društvo za ljudsku reprodukciju i embriologiju|Evropskog društva za ljudsku reprodukciju i embriologiju]] (ESHRE) 2015.<ref name="Saraswat_2015">{{Cite web | vauthors = Saraswat L | title = ESHRE2015: Endometriosis associated with a greater risk of complications in pregnancy | date = 2015 | url = https://endometriosis.org/news/congress-highlights/eshre2015-endometriosis-associated-with-a-greater-risk-of-complications-in-pregnancy/#:~:text=After%20adjustments%20for%20age%20and%20previous%20pregnancy%2C%20results,three%20times%20higher%20for%20ectopic%20pregnancy%20%28OR%202.7%29 | access-date = 14. 2. 2024 | website = endometriosis.org | publisher = European Society of Human Reproduction and Embryology }}</ref> Oko 39% učesnica studijske grupe imalo je hirurški potvrđenu endometriozu. U poređenju sa svojim vršnjacima, podgrupa sa endometriozom imala je 76% veći rizik od pobačaja i 270% veći rizik od vanmaterične trudnoće. Veći rizik od endometrioze pripisan je povećanoj upali karlice i strukturnim i funkcionalnim promjenama u sluznici maternice.<ref>{{Citation | vauthors = Tsamantioti ES, Mahdy H |title=Endometriosis |date=2025 |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK567777/ |access-date=7. 6. 2025 |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=33620854 }}</ref> === Ostalo === Iako su neka istraživanja pokazala da pacijentice mogu biti izložene većem riziku od vanmaterične trudnoće s godinama, smatra se da je dob varijabla koja bi mogla djelovati kao surogat za druge faktore rizika. Neki smatraju da vaginsko ispiranje povećava vanmaterične trudnoće.<ref name="speroff" /> Žene izložene [[dietilstilbestrol|DES]] ''[[in utero]]'' (također poznate kao "DES kćeri") također imaju povećan rizik od vanmaterične trudnoće.<ref name="Schrager2004">{{Cite journal | vauthors = Schrager S, Potter BE | title = Diethylstilbestrol exposure | journal = American Family Physician | volume = 69 | issue = 10 | pages = 2395–2400 | date = maj 2004 | pmid = 15168959 | url = http://www.aafp.org/afp/2004/0515/p2395.html | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20150402101957/http://www.aafp.org/afp/2004/0515/p2395.html | archive-date = 2. 4. 2015 }}</ref> Međutim, DES se ne koristi od 1971. godine u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Schrager2004" /> Također je sugerirano da patološko stvaranje [[dušik-oksid]]a kroz povećanu proizvodnju [[iNOS]] može smanjiti otkucaje [[jajovod|cilijskih]] mišića i kontrakcije glatkih mišića te tako uticati na transport embrija, što posljedično može rezultirati vanmateričnom trudnoćom.<ref>{{Cite journal | vauthors = Al-Azemi M, Refaat B, Amer S, Ola B, Chapman N, Ledger W | title = The expression of inducible nitric oxide synthase in the human fallopian tube during the menstrual cycle and in ectopic pregnancy | journal = Fertility and Sterility | volume = 94 | issue = 3 | pages = 833–840 | date = august 2010 | pmid = 19482272 | doi = 10.1016/j.fertnstert.2009.04.020 }}</ref> Nizak socioekonomski status također može biti faktor rizika za vanmateričnu trudnoću.<ref name="Yuk_2013">{{Cite journal | vauthors = Yuk JS, Kim YJ, Hur JY, Shin JH | title = Association between socioeconomic status and ectopic pregnancy rate in the Republic of Korea | journal = International Journal of Gynaecology and Obstetrics| volume = 122 | issue = 2 | pages = 104–107 | date = august 2013 | pmid = 23726169 | doi = 10.1016/j.ijgo.2013.03.015 | s2cid = 25547683 }}</ref> == Dijagnoza == Ektopičnu trudnoću treba smatrati uzrokom bolova u trbuhu ili vaginalnog krvarenja kod svih koji imaju pozitivan [[test na trudnoću]]. Primarni cilj dijagnostičkih postupaka kod moguće ektopične trudnoće je [[trijaža]] prema riziku, a ne utvrđivanje lokacije trudnoće.<ref name="Kirk_2014" /> === Transvaginaki ultrazvuk === [[Ultrazvuk]] koji prikazuje [[gestacijska vrećica|gestacijsku vrećicu]] sa [[srce]]m [[fetus]]a u jajovodu ima vrlo visoku specifičnost za ektopiksku trudnoću. Uključuje dugi, tanki transduktor, prekriven provodnim gelom i plastičnom/[[lateks]]snom ovojnicom i umetnut u [[vagina|vaginu]].<ref>{{Cite web | title = Pelvic Ultrasound | date = 8. 8. 2021 | url = https://www.hopkinsmedicine.org/health/treatment-tests-and-therapies/pelvic-ultrasound | access-date = 26. 4. 2022 | website = www.hopkinsmedicine.org | language = en }}</ref> [[Transvaginska ultrasonografija]] ima osjetljivost od najmanje 90% za vanmateričnu trudnoću.<ref name="Kirk_2014"/> Dijagnostički ultrazvučni nalaz kod vanmaterične trudnoće je adneksna masa koja se kreće odvojeno od jajnika. U oko 60% slučajeva, to je nehomogena ili necistasta adneksna masa, ponekad poznata kao "znak mrlje". Obično je sfernog oblika, ali se u slučaju [[hematosalpinks]]a može vidjeti tubulni izgled. Procijenjeno je da ovaj znak ima osjetljivost od 84% i specifičnost od 99% u dijagnosticiranju vanmaterične trudnoće.<ref name="Kirk_2014"/> U studiji koja je procjenjivala ove vrijednosti, znak mrlje imao je [[Pozitivna i negativna prediktivna vrijednost|pozitivnu prediktivnu vrijednost]] od 96% i [[Pozitivne i negativne prediktivne vrijednosti|negativnu prediktivnu vrijednost]] od 95%.<ref name="Kirk_2014"/> Vizualizacija prazne vanmaterične gestacijske vrećice ponekad se naziva "znak peciva" i prisutna je u oko 20% slučajeva.<ref name="Kirk_2014"/> U još 20% slučajeva postoji vizualizacija gestacijske vrećice koja sadrži žumančanu vrećicu ili embrion.<ref name="Kirk_2014"/> Vanmaterične trudnoće kod kojih postoji vizualizacija srčane aktivnosti ponekad se nazivaju "održivim vanmateričnim trudnoćama".<ref name="Kirk_2014" /> <gallery mode="packed"> Slika:Schematic figure of vaginal ultrasonography in ectopic pregnancy.svg|[[Transvaginska ultrasonografija]] vanmaternične trudnoće, koji prikazuje vidno polje na sljedećoj slici Slika:Blob sign of ectopic pregnancy.png| "Znak mrlje", koji se sastoji od vanmaterične trudnoće. Jajnik se od nje razlikuje po tome što ima folikule, od kojih je jedan vidljiv na polju. Ova pacijentica je imala [[intrauterusni uložak s progestagenom|intrauterusni uložak (IUD) s progestagenom]], čiji je presjek vidljiv na polju, ostavljajući ultrazvučnu sjenu distalno od njega. Slika:Ectopicleftmass.PNG| Ultrazvučna slika koja prikazuje vanmateričnu trudnoću gdje su formirani [[gestacijska vrećica]] i [[fetus]] </gallery> [[Slika:UOTW 61 - Ultrasound of the Week 1.jpg|thumb| [[Trudnoća]] koja nije u maternici <ref>{{Cite web | title = UOTW#61 - Ultrasound of the Week | date = 14. 10. 2015 | url = https://www.ultrasoundoftheweek.com/uotw-61/ | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20170509152013/https://www.ultrasoundoftheweek.com/uotw-61/ | archive-date = 9. 5. 2017 | website = Ultrasound of the Week }}</ref>]] Kombinacija pozitivnog testa na trudnoću i prisustva onoga što izgleda kao normalna intrauterina trudnoća ne isključuje vanmateričnu trudnoću, budući da može postojati ili heterotopična trudnoća ili "{{vidljivo sidro|pseudosac}}", što je nakupina unutar endometrijske šupljine koja se može vidjeti kod do 20% žena.<ref name="Kirk_2014" /> Mala količina anehogene tekućine bez [[Ehogenost|anehogene]] tekućine u rekto-materinoj vrećici]] se obično nalazi i kod intrauterinih i kod vanmateričnih trudnoća.<ref name="Kirk_2014" /> Prisustvo ehogene tekućine se procjenjuje na između 28 i 56% žena s vanmateričnom trudnoćom i snažno ukazuje na prisustvo hemoperitoneuma].<ref name="Kirk_2014" /> Međutim, ne mora nužno biti rezultat rupture jajovoda, već je obično rezultat curenja iz distalnog dijela jajovoda otvor]].<ref name="Kirk_2014" /> Kao opće pravilo, nalaz slobodne tekućine je značajan ako dospije do [[Fundus (maternica)|fundus]] ili je prisutna u [[veziko-materinoj vrećici]].<ref name="Kirk_2014" /> Dodatni marker ozbiljnog intraabdominalnog krvarenja je prisustvo tekućine u [[Hepatorenalno udubljenje subhepatičnog prostora|hepatorenalnom udubljenju subhepatičnog prostora]].<ref name="Kirk_2014" /> Od 2014,, [[Doppler ultrasonografija]] se ne smatra značajno doprinosećim dijagnozi vanmaterične trudnoće.<ref name="Kirk_2014" /> Uobičajena pogrešna dijagnoza normalne intrauterusne trudnoće je kada se trudnoća implantira lateralno u [[lučno oblikovana maternica|lučno oblikovanu maternicu]], što se potencijalno može pogrešno dijagnosticirati kao [[intersticijska trudnoća]].<ref name="Kirk_2014"/> === Ultrazvuk i β-hCG === [[Datoteka:Algorithm in pregnancy of unknown location.svg|thumb|upright=1.5|[[Medicinski algoritam|Algoritam]] liječenja trudnoće nepoznate lokacije, tj. pozitivnog testa na trudnoću, ali trudnoća nije pronađena na [[transvaginska ultrasonografija|transvaginskom ultrazvuku]].<ref name="Kirk_2014"/> Ako je serumski hCG u 0 sati veći od 1000 IU/L i nema anamneze koja ukazuje na potpuni pobačaj, ultrazvuk treba ponoviti što je prije moguće.<ref name="Kirk_2014"/>]] U slučajevima kada se na ultrazvuku ne vidi intrauterzna trudnoća (IUP), mjerenje nivoa [[ljudski horionski gonadotropin|β-ljudskog horionskog gonadotropina]] (β-hCG) može pomoći u dijagnozi. Razlog tome je što nizak nivo β-hCG može ukazivati na to da je trudnoća intrauterusna, ali ipak premala da bi bila vidljiva na ultrazvuku. Dok neki ljekari smatraju da je prag gdje bi intrauterusna trudnoća trebala biti vidljiva na transvaginskom ultrazvuku oko 1500 mIU/mL β-hCG-a, pregled u JAMA Rational Clinical Examination Series pokazao je da ne postoji jedinstveni prag za β-ljudski horionski gonadotropin koji potvrđuje ektopijsku trudnoću. Umjesto toga, najbolji test za trudnicu je transvaginalni ultrazvuk visoke rezolucije. Prisustvo adneksne mase u odsustvu intrauterusne trudnoće na transvaginskom ultrazvuku povećava vjerovatnoću ektopijske trudnoće 100 puta (LR+ 111). Kada na transvaginskom ultrazvuku nema abnormalnosti adneksa, [[vjerovatnoća]] vanmaternične trudnoće se smanjuje (LR- 0,12). Prazna maternica s nivoima višim od 1500 mIU/mL može biti dokaz ektopijske trudnoće, ali može biti i u skladu s intrauterusnom trudnoćom, koja je premala da bi se vidjela na ultrazvuku. Ako je dijagnoza nesigurna, možda će biti potrebno pričekati nekoliko dana i ponoviti krvne pretrage. To se može učiniti mjerenjem nivoa β-hCG otprilike 48 sati kasnije i ponavljanjem ultrazvuka. Omjeri serumskog hCG-a i modeli [[logistička regresija|logističke regresije]] čine se boljim od apsolutnog pojedinačnog nivoa serumskog hCG-a.<ref>{{Cite journal | vauthors = van Mello NM, Mol F, Opmeer BC, Ankum WM, Barnhart K, Coomarasamy A, Mol BW, van der Veen F, Hajenius PJ | title = Diagnostic value of serum hCG on the outcome of pregnancy of unknown location: a systematic review and meta-analysis | journal = Human Reproduction Update | volume = 18 | issue = 6 | pages = 603–617 | year = 2012 | pmid = 22956411 | doi = 10.1093/humupd/dms035 | doi-access = free }}</ref> Ako β-hCG padne pri ponovljenom pregledu, to snažno ukazuje na spontani pobačaj ili rupturu. Pad serumskog hCG-a tokom 48 sati može se izmjeriti kao hCG omjer, koji se izračunava kao:<ref name="Kirk_2014"/> <math>hCG~omjer = \frac{hCG~at~48h}{hCG~at~0h}<math> HCG omjer od 0,87 – smanjenje hCG-a od 13% tokom 48 sati – ima osjetljivost od 93% i specifičnost od 97% za predviđanje neuspješne [[#Trudnoća nepoznate lokacije|trudnoće nepoznate lokacije]] (PUL).<ref name="Kirk_2014"/> Većina slučajeva vanmaternične trudnoće imat će serijske serumske nivoe hCG-a koji se povećavaju sporije nego što bi se očekivalo s IUP-om (poznato kao suboptimalni porast) ili se smanjuju sporije nego što bi se očekivalo s neuspješnom PUL-om. Međutim, do 20% slučajeva vanmaterične trudnoće ima vrijeme udvostručenja serumskog hCG-a slično onome kod IUP-a, a oko 10% slučajeva EP-a ima hCG obrasce slične neuspjeloj PUL-u.<ref name="Kirk_2014"/> === Ostale metode === ==== Direktan pregled ==== [[Laparoskopija]] ili laparotomija također se mogu izvesti kako bi se vizualno potvrdila vanmaterična trudnoća. Ovo je uglavnom rezervirano za žene koje se javljaju sa znacima [[akutni abdomen|akutnog abdomena]] i [[hipovolemijski šok|hipovolemijskog šoka]].<ref name="Kirk_2014"/> Često je, ako je došlo do pobačaja ili rupture jajovoda, teško pronaći tkivo trudnoće. Laparoskopija u vrlo ranoj vanmateričnoj trudnoći rijetko pokazuje jajovod normalnog izgleda.<ref>{{cite journal | vauthors = Soriano D, Yefet Y, Oelsner G, Goldenberg M, Mashiach S, Seidman DS | title = Operative laparoscopy for management of ectopic pregnancy in patients with hypovolemic shock | journal = The Journal of the American Association of Gynecologic Laparoscopists | volume = 4 | issue = 3 | pages = 363–367 | date = maj 1997 | pmid = 9154787 | doi = 10.1016/s1074-3804(05)80229-4 }}</ref> ==== Kuldocenteza ==== [[Kuldocenteza]], u kojoj se tekućina uzima iz prostora koji razdvaja [[vagina|vaginu]] i [[rektum]], rjeđe se izvodi test koji se može koristiti za traženje unutrašnjeg krvarenja. U ovom testu, igla se ubacuje u prostor na samom vrhu vagine, iza maternice i ispred rektuma. Bilo koja [[krv]] ili tekućina koja se pronađe mogla je poticati iz rupture vanmaterične trudnoće.<ref>{{Citation | vauthors = Lafans K, Kok SJ |title=Culdocentesis |date=2025 |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK564360/ |access-date=7. 6. 2025 |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=33232030 }}</ref> ==== Nivoi progesterona ==== Nivoi progesterona manji od 20 nmol/L imaju visoku [[prediktivnu vrijednost]] za neuspješne trudnoće, dok nivoi preko 25 nmol/L vjerovatno predviđaju održive trudnoće, a nivoi preko 60 nmol/L su u velikoj mjeri takvi. Ovo može pomoći u identifikaciji neuspješnih PUL-ova koji imaju nizak rizik i stoga zahtijevaju manje praćenja.<ref name="Kirk_2014" /> [[Inhibin A]] također može biti koristan za predviđanje spontanog povlačenja PUL-a, ali nije toliko učinkovit kao progesteron za ovu svrhu.<ref name="Kirk_2014" /> ==== Matematički modeli ==== Postoje različiti matematički modeli, kao što su modeli logističke regresije i Bayesove mreže, za predviđanje ishoda PUL-a na osnovu više parametara.<ref name="Kirk_2014" /> Matematički modeli također imaju za cilj identifikaciju PUL-ova koji su ''niskog rizika'', odnosno neuspješnih PUL-ova i IUP-ova.<ref name="Kirk_2014"/> ==== Dilatacija i kiretaža ==== [[Dilacija i kiretaža]] (D&C) se ponekad koristi za dijagnosticiranje lokacije trudnoće kako bi se razlikovao EP od neodrživog IUP-a u situacijama kada se može isključiti održivi IUP vani. Specifične indikacije za ovaj postupak uključuju bilo koje od sljedećeg:<ref name="Kirk_2014"/> * Nema vidljivog IUP-a na transvaginskom ultrazvuku sa serumskim hCG-om većim od 2000 mIU/mL. * Abnormalan porast nivoa hCG-a. Porast od 35% tokom 48 sati se predlaže kao minimalni porast u skladu sa održivom intrauterusnom trudnoćom. * Abnormalan pad nivoa hCG-a, definisan kao pad manji od 20% u dva dana. === Klasifikacija === ==== Jajovodna trudnoća==== Velika većina vanmateričnih trudnoća implantira se u jajovod. Trudnoće mogu rasti u fimbijnom kraju (5% svih vanmateričnih trudnoća), ampularnom dijelu (80%), istmusu (12%), te kornualnom i intersticijskom dijelu jajovoda (2%).<ref name="speroff">{{Cite book | vauthors = Speroff L, Glass RH, Kase NG | title = Clinical Gynecological Endocrinology and Infertility, 6th Ed. | pages = 1149ff | year = 1999 | publisher = Lippincott Williams & Wilkins (1999) | isbn = 978-0-683-30379-7 }}</ref> Mortalitet tubne trudnoće na istmusu ili unutar maternice (intersticijska trudnoća) je veći, jer postoji povećana vaskularizacija koja može rezultirati većom vjerovatnoćom iznenadnog velikog unutrašnjeg krvarenja. Pregled objavljen 2010. godine podržava hipotezu da je tubna ektopijska trudnoća uzrokovana kombinacijom zadržavanja embriona unutar jajovoda, zbog poremećenog transporta embriona i jajovoda i promjena u okruženju jajovoda koje omogućavaju ranu implantaciju.<ref>{{Cite journal | vauthors = Shaw JL, Dey SK, Critchley HO, Horne AW | title = Current knowledge of the aetiology of human tubal ectopic pregnancy | journal = Human Reproduction Update | volume = 16 | issue = 4 | pages = 432–444 | date = januar 2010 | pmid = 20071358 | pmc = 2880914 | doi = 10.1093/humupd/dmp057 }}</ref> ==== Vantubna vanmaterična trudnoća ==== Dva posto vanmateričnih trudnoća javlja se u [[jajnik]]u, [[grlić maternice|grliću maternice]] ili su intraabdominalne. Transvaginski ultrazvučni pregled obično može otkriti [[cerviksna trudnoća|cerviksnu trudnoću]]. [[Trudnoća na jajnicima]] se razlikuje od trudnoće u jajovodima prema [[Spiegelbergovi kriteriji|Spiegelbergovim kriterijima]].<ref>{{WhoNamedIt|synd|2274|Spiegelberg's criteria}}</ref> Iako fetus vanmaterične trudnoće obično nije održiv, vrlo rijetko su rođene žive bebe iz vanmaterične trudnoće nakon abdominalne trudnoće ili nakon [[carski rez|carskog reza]]. ]U prvoj situaciji, [[posteljica]] se nalazi na intraabdominalnim organima ili [[peritoneum]]u i ima dovoljnu opskrbu krvlju. To je obično crijevo ili mezenterij, ali opisana su i druga mjesta, poput bubrega, jetre ili jetrene arterije, pa čak i aorte. Povremeno je opisana podrška gotovo održivoj vijabilnosti, ali čak i u zemljama trećeg svijeta dijagnoza se najčešće postavlja u 16. do 20. sedmici trudnoće. Takav fetus bi se morao roditi laparotomijom. Majčinski morbiditet i mortalitet od vanmaterične trudnoće su visoki, jer pokušaji uklanjanja posteljice iz [[organ]]a za koje je pričvršćena obično dovode do nekontroliranog krvarenja iz mjesta pričvršćivanja. Ako je organ za koji je posteljica pričvršćena uklonjiv, poput dijela crijeva, tada posteljicu treba ukloniti zajedno s tim organom. Ovo je toliko rijetka pojava da pravi podaci nisu dostupni i mora se oslanjati na anegdotske izvještaje.<ref>{{Cite news | title = 'Special' baby grew outside womb | date = 30. 8. 2005 | url = https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/beds/bucks/herts/4197194.stm | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20070212010650/http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/beds/bucks/herts/4197194.stm | archive-date = 12. 2. 2007 | access-date = 14. 7. 2006 | work = BBC News }}</ref><ref>{{Cite news | title = Bowel baby born safely | date = 9. 3. 2005 | url = https://news.bbc.co.uk/2/hi/health/671390.stm | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20070211233539/http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/671390.stm | archive-date = 11. 2. 2007 | access-date = 10. 11. 2006 | work = BBC News }}</ref><ref name="Zhang_2008a">{{Cite journal | vauthors = Zhang J, Li F, Sheng Q | title = Full-term abdominal pregnancy: a case report and review of the literature | journal = Gynecologic and Obstetric Investigation | volume = 65 | issue = 2 | pages = 139–141 | year = 2008 | pmid = 17957101 | doi = 10.1159/000110015 | s2cid = 35923100 }}</ref> Međutim, velika većina abdominalnih trudnoća zahtijeva intervenciju mnogo prije [[ostvaranje fetusne održivosti|ostvaranja fetusne održivosti]] zbog rizika od krvarenja. S porastom broja carskih rezova koji se izvode širom svijeta,<ref>{{cite journal | title = Rates of cesarean delivery--United States, 1993 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 44 | issue = 15 | pages = 303–307 | date = 21. 4. 1995 | pmid = 7708041 | url = http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/00036845.htm }}</ref><ref>{{Cite journal | vauthors = Betrán AP, Ye J, Moller AB, Zhang J, Gülmezoglu AM, Torloni MR | title = The Increasing Trend in Caesarean Section Rates: Global, Regional and National Estimates: 1990-2014 | journal = PLOS ONE | volume = 11 | issue = 2 | date = 5. 2. 2016 | pmid = 26849801 | pmc = 4743929 | doi = 10.1371/journal.pone.0148343 | bibcode = 2016PLoSO..1148343B | doi-access = free }}</ref> Ektopijske trudnoće (ECT) uzrokovane [[carski rez|carskim rezom]] su rijetke, ali postaju sve češće. Učestalost ECT-a nije dobro poznata; međutim, postoje procjene zasnovane na različitim populacijama od 1:1800 do 1:2216.<ref>{{Cite journal | vauthors = Jurkovic D, Hillaby K, Woelfer B, Lawrence A, Salim R, Elson CJ | title = First-trimester diagnosis and management of pregnancies implanted into the lower uterine segment Cesarean section scar | journal = Ultrasound in Obstetrics & Gynecology| volume = 21 | issue = 3 | pages = 220–227 | date = mart 2003 | pmid = 12666214 | doi = 10.1002/uog.56 | s2cid = 27272542 | doi-access = free }}</ref><ref name="Cesarean scar pregnancy: issues in">{{Cite journal | vauthors = Seow KM, Huang LW, Lin YH, Lin MY, Tsai YL, Hwang JL | title = Cesarean scar pregnancy: issues in management | journal = Ultrasound in Obstetrics & Gynecology| volume = 23 | issue = 3 | pages = 247–253 | date = mart 2004 | pmid = 15027012 | doi = 10.1002/uog.974 | s2cid = 36067188 | doi-access = free }}</ref> CSP-ovi se karakteriziraju abnormalnom implantacijom u ožiljku od prethodnog carskog reza,<ref name="Luis_Izquierdo_2019">{{Cite journal | vauthors = Luis Izquierdo MD, Mariam Savabi MD | title = How to diagnose and treat cesarean scar pregnancy | journal = Contemporary Ob/Gyn Journal | volume = 64 | issue = 8 | date = 16. 8. 2019 | url = https://www.contemporaryobgyn.net/view/how-diagnose-and-treat-cesarean-scar-pregnancy | series = Vol 64 No 08 | access-date = 11. 8. 2020 }}</ref> i ako se dozvoli da se nastavi, može uzrokovati ozbiljne komplikacije poput rupture maternice i krvarenja.<ref>{{Cite journal | vauthors = Rotas MA, Haberman S, Levgur M | title = Cesarean scar ectopic pregnancies: etiology, diagnosis, and management | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 107 | issue = 6 | pages = 1373–1381 | date = juni 2006 | pmid = 16738166 | doi = 10.1097/01.AOG.0000218690.24494.ce | s2cid = 39198754 }}</ref><ref name="Ash_2007">{{Cite journal | vauthors = Ash A, Smith A, Maxwell D | title = Caesarean scar pregnancy | journal = BJOG: An International Journal of Obstetrics and Gynaecology | volume = 114 | issue = 3 | pages = 253–263 | date = mart 2007 | pmid = 17313383 | doi = 10.1111/j.1471-0528.2006.01237.x | s2cid = 34003037 | doi-access = free }}</ref> Dijagnoza CSP-a postavlja se ultrazvukom, a primjećuju se četiri karakteristike: * (1) Prazna materična šupljina sa svijetlom hiperehogenom endometrijalnom prugom * (2) Prazan cervikalni kanal *(3) Intrauterusna masa u prednjem dijelu materničnog istmusa i *(4) Odsustvo prednjeg mišićnog sloja maternice i/ili odsustvo ili stanjivanje između mokraćne bešike i gestacijske vrećice, veličine manje od 5&nbsp;mm.<ref name="Luis_Izquierdo_2019" /><ref>{{Cite book | title = Williams obstetrics | location = New York | publisher = McGraw-Hill Education | date = 12. 4. 2018 | isbn = 978-1-259-64432-0 | veditors = Hoffman BL, Casey BM, Spong CY, Cunningham FG, Dashe JS, Leveno KJ, Bloom SL | edition = 25th | oclc = 986236927 }}</ref><ref>{{Cite journal | vauthors = Weimin W, Wenqing L | title = Effect of early pregnancy on a previous lower segment cesarean section scar | journal = International Journal of Gynaecology and Obstetrics| volume = 77 | issue = 3 | pages = 201–207 | date = juni 2002 | pmid = 12065130 | doi = 10.1016/S0020-7292(02)00018-8 | s2cid = 28083933 }}</ref> S obzirom na rijetkost dijagnoze, mogućnosti liječenja obično su opisane u izvještajima o slučajevima i serijama slučajeva, u rasponu od medicinskih tretmana s [[metotreksat]]om ili [[kalij-hlorid|KCl]].<ref>{{Cite journal | vauthors = Godin PA, Bassil S, Donnez J | title = An ectopic pregnancy developing in a previous caesarian section scar | journal = Fertility and Sterility | volume = 67 | issue = 2 | pages = 398–400 | date = februar 1997 | pmid = 9022622 | doi = 10.1016/S0015-0282(97)81930-9 | doi-access = free }}</ref> do hirurškog zahvata sa dilatacijom i kiretažom,<ref>{{Cite journal | vauthors = Shu SR, Luo X, Wang ZX, Yao YH | title = Cesarean scar pregnancy treated by curettage and aspiration guided by laparoscopy | journal = Therapeutics and Clinical Risk Management | volume = 11 | pages = 1139–1141 | date = 1. 8. 2015 | pmid = 26345396 | pmc = 4529265 | doi = 10.2147/TCRM.S86083 | doi-access = free }}</ref> resekcija klina maternice,<ref>{{cite journal | vauthors = Liao CY, Tse J, Sung SY, Chen SH, Tsui WH | title = Cornual wedge resection for interstitial pregnancy and postoperative outcome | journal = The Australian & New Zealand Journal of Obstetrics & Gynaecology | volume = 57 | issue = 3 | pages = 342–345 | date = juni 2017 | pmid = 27456318 | doi = 10.1111/ajo.12497 }}</ref> ili histerektomija.<ref name="Ash_2007"/> Opisana je i tehnika dvostrukog balonskog katetera,<ref>{{Cite journal | vauthors = Monteagudo A, Calì G, Rebarber A, Cordoba M, Fox NS, Bornstein E, Dar P, Johnson A, Rebolos M, Timor-Tritsch IE | title = Minimally Invasive Treatment of Cesarean Scar and Cervical Pregnancies Using a Cervical Ripening Double Balloon Catheter: Expanding the Clinical Series | journal = Journal of Ultrasound in Medicine| volume = 38 | issue = 3 | pages = 785–793 | date = mart 2019 | pmid = 30099757 | doi = 10.1002/jum.14736 | s2cid = 51966025 }}</ref> što omogućava očuvanje maternice. Rizik od ponovne pojave CSP-a nije poznat, te se preporučuje rani ultrazvuk u sljedećoj trudnoći.<ref name="Luis_Izquierdo_2019" /> ==== Heterotopijska trudnoća ==== {{glavni|Heterotopijska trudnoća}} U rijetkim slučajevima vanmaterične trudnoće, mogu postojati dvije oplođene jajne ćelije, jedna izvan maternice, a druga unutra. Ovo se naziva [[heterotopijska trudnoća]]. Često se intrauterusna trudnoća otkrije kasnije od vanmaterične, uglavnom zbog bolne i hitne prirode vanmateričnih trudnoća. Budući da se vanmaterične trudnoće obično otkrivaju i uklanjaju vrlo rano u trudnoći, ultrazvuk možda neće pronaći dodatnu trudnoću unutar maternice. Kada nivoi hCG-a nastave rasti nakon uklanjanja vanmaterične trudnoće, postoji mogućnost da je trudnoća unutar maternice i dalje održiva. Ovo se obično otkriva ultrazvukom.<ref>{{Cite journal | vauthors = Hassani KI, Bouazzaoui AE, Khatouf M, Mazaz K | title = Heterotopic pregnancy: A diagnosis we should suspect more often | journal = Journal of Emergencies, Trauma, and Shock | volume = 3 | issue = 3 | page = 304 | date = juli 2010 | pmid = 20930992 | pmc = 2938513 | doi = 10.4103/0974-2700.66563 | doi-access = free | issn = 0974-519X }}</ref> Iako rijetke, heterotopijske trudnoće postaju sve češće, vjerovatno zbog povećane upotrebe IVF-a. Stopa preživljavanja fetusa u maternici heterotopne trudnoće je oko 70%.<ref>{{Cite journal | vauthors = Lau S, Tulandi T | title = Conservative medical and surgical management of interstitial ectopic pregnancy | journal = Fertility and Sterility | volume = 72 | issue = 2 | pages = 207–215 | date = august 1999 | pmid = 10438980 | doi = 10.1016/s0015-0282(99)00242-3 | doi-access = free }}</ref> ==== Trudnoća rudimentnog roga ==== {{glavni|Trudnoća rudimentnog roga}} [[Trudnoća u rudimentnom rogu]] odnosi se na rijetko i po život opasno stanje koje nastaje kada se oplođena jajna ćelija implantira unutar malog rudimentnog roga [[jednoroga maternica|jednoroge maternice]], što je vrsta kongenitalne abnormalnosti maternice, uzrokovane nepotpunim razvojem jednog od [[Müllerov kanal|Müllerovih kanala]]. Ova vrsta vanmaternične trudnoće često rezultira rupturom rudimentnog roga između 10. i 15. sedmice trudnoće, što dovodi do visokog rizika od morbiditeta i mortaliteta.<ref>{{Cite journal | vauthors = Chopra S, Keepanasseril A, Rohilla M, Bagga R, Kalra J, Jain V | title = Obstetric morbidity and the diagnostic dilemma in pregnancy in rudimentary horn: retrospective analysis | journal = Archives of Gynecology and Obstetrics | volume = 280 | issue = 6 | pages = 907–910 | date = 13. 3. 2009 | pmid = 19283398 | doi = 10.1007/s00404-009-1013-4 | publisher = Springer Science and Business Media LLC | issn = 0932-0067 | s2cid = 5616550 }}</ref> ==== Perzistentna vanmaternična trudnoća ==== Perzistentna vanmaternična trudnoća odnosi se na nastavak trofoblastnog rasta nakon hirurške intervencije za uklanjanje vanmaternične trudnoće. Nakon konzervativnog postupka kojim se pokušava sačuvati zahvaćeni [[jajovod]], kao što je [[salpingotomija]], u oko 15-20% slučajeva, glavni dio ektopijskog rasta je možda uklonjen, ali dio [[trofoblast]]nog tkiva, možda duboko ugrađen, izbjegao je uklanjanje i nastavlja rasti, generirajući novi porast nivoa hCG-a.<ref>{{Cite journal | vauthors = Kemmann E, Trout S, Garcia A | title = Can We predict patients at risk for persistent ectopic pregnancy after laparoscopic salpingotomy? | journal = The Journal of the American Association of Gynecologic Laparoscopists | volume = 1 | issue = 2 | pages = 122–126 | date = februar 1994 | pmid = 9050473 | doi = 10.1016/S1074-3804(05)80774-1 }}</ref> Nakon nekoliko sedmica, ovo može dovesti do novih kliničkih simptoma, uključujući [[krvarenje]]. Iz tog razloga, nivoi hCG-a se mogu morati pratiti nakon uklanjanja vanmaterične trudnoće kako bi se osiguralo njihovo smanjenje, a [[metotreksat]] se također može dati profilaksnoi u vrijeme operacije.<ref>{{Cite journal | vauthors = Compadre AJ, Ukoha EP, Zhang W | title = Combined surgical and medical management of a broad ligament ectopic pregnancy: A case report | journal = Case Reports in Women's Health | volume = 31| date = juli 2021 | pmid = 34036051 | pmc = 8134953 | doi = 10.1016/j.crwh.2021.e00316 | issn = 2214-9112 }}</ref> ==== Trudnoća nepoznate lokacije ==== Trudnoća nepoznate lokacije (PUL) je termin koji se koristi za trudnoću u kojoj postoji pozitivan test na trudnoću, ali trudnoća nije vizualizirana transvaginalnim ultrazvukom.<ref name="Kirk_2014" /> Specijalizirani odjeli za ranu trudnoću procjenjuju da će između 8% i 10% žena koje dolaze na ultrazvučni pregled u ranoj trudnoći biti klasificirane kao da imaju PUL.<ref name="Kirk_2014" /> Prava priroda trudnoće može biti tekuća održiva intrauterina trudnoća, neuspješna trudnoća, vanmaternična trudnoća ili rijetko [[#Persisting PUL|persistentna PUL]].<ref name="Kirk_2014" /> Zbog čestih nejasnoća na ultrazvučnim pregledima, predlaže se sljedeća klasifikacija:<ref name="Kirk_2014" /> {| class="wikitable" ! Stanje !! Kriteriji |- | Definitivna vanmaternična trudnoća || Ekstrauterusna [[gestacijska vrećica]] sa žumančanom vrećicom ili embrionom (sa ili bez srčane aktivnosti). |- | Trudnoća nepoznate lokacije – vjerojatna ektopijska trudnoća || Nehomogena adneksna masa ili ekstrauterusna struktura nalik vrećici. |- | "Prava" trudnoća nepoznate lokacije || Nema znakova intrauterusne ili ekstrauterusne trudnoće na transvaginskom ultrazvuku. |- | Trudnoća nepoznate lokacije – vjerojatna intrauterusna trudnoća || Intrauterusna gestacijska struktura nalik vrećici. |- | Definitivna intrauterusna trudnoća || Intrauterusna gestacijska vrećica sa žumančanom vrećicom ili embrionom (sa ili bez srčane aktivnosti). |} Kod žena s trudnoćom nepoznate lokacije, između 6% i 20% ima vanmateričnu trudnoću.<ref name="Kirk_2014" /> U slučajevima trudnoće nepoznate lokacije i anamneze obilnog krvarenja, procjenjuje se da približno 6% ima osnovnu vanmateričnu trudnoću.<ref name="Kirk_2014" /> Između 30% i 47% žena s trudnoćom nepoznate lokacije na kraju se dijagnosticira tekuća intrauterusna trudnoća, od kojih će se kod većine (50–70%) utvrditi neuspješne trudnoće gdje lokacija nikada nije potvrđena.<ref name="Kirk_2014" /> [[Slika:Histopathology of tubal pregnancy.jpg|thumb|[[Horionska resica]] na [[histopatologija|histopatološkom pregledu]] tubne trudnoće]] Perzistentna PUL je stanje u kojem nivo hCG-a ne opada spontano i nije identifikovana intrauterusna ili ektopijska trudnoća na kontrolnom transvaginskom ultrazvuku.<ref name="Kirk_2014"/> Perzistentna PUL je vjerovatno ili mala vanmaternična trudnoća koja nije vizualizirana ili zadržani trofoblast u [[endometrij]]skoj šupljini.<ref name="Kirk_2014"/> Liječenje treba razmatrati samo kada je potencijalno održiva intrauterusna trudnoća definitivno isključena.<ref name="Kirk_2014"/> „Liječena perzistentna PUL“ definira se kao ona koja se medicinski liječi (obično [[metotreksat]]om) bez potvrde lokacije trudnoće, kao što je ultrazvuk, laparoskopija ili evakuacija maternice.<ref name="Kirk_2014" /> „Rešena perzistentna PUL“ se definira kao serumski hCG koji dostiže vrijednost prije trudnoće (obično manje od 5&nbsp;IU/L) nakon ekzaktivne terapije ili nakon evakuacije maternice bez dokaza o [[horionska resica|horionskim resicama]] na [[histopatologija|histopatološkom pregledu]].<ref name="Kirk_2014"/> Nasuprot tome, relativno nizak i nerazrješiv nivo serumskog hCG ukazuje na mogućnost tumora koji luči hCG.<ref name="Kirk_2014"/> === Diferencijalna dijagnoza === Druga stanja koja uzrokuju slične simptome uključuju: pobačaj, torziju jajnika, akutni apendicitis, rupturu ciste jajnika, [[bolest bubrežnih kamenaca|bubrežni kamen]] i upalnu bolest [[karlica|karlice]], između ostalog. == Liječenje == === Ekzaktivna terapija === Većina žena sa [[#Trudnoća nepoznate lokacije|PUL]] se prati mjerenjem serumskog hCG i ponavljanjem [[Vaginski ultrazvuk|TVS]] preglede dok se ne potvrdi konačna dijagnoza.<ref name="Kirk_2014"/> Slučajevi PUL-a niskog rizika koji izgledaju kao neuspješne trudnoće mogu se pratiti urinarnim testom trudnoće nakon dvije sedmice i dobiti naknadni telefonski savjet.<ref name="Kirk_2014"/> Slučajevi PUL-a niskog rizika koji su vjerovatno intrauterusne trudnoće mogu imati još jedan TVS za dvije sedmice radi procjene održivosti.<ref name="Kirk_2014" /> Slučajevi PUL-a visokog rizika zahtijevaju daljnju procjenu, bilo TVS-om unutar 48 sati ili dodatnim mjerenjem hCG-a.<ref name="Kirk_2014" /> === Medicinska === Rano liječenje vanmaterične trudnoće metotreksatom je održiva alternativa hirurškom liječenju.<ref name="pmid17591007">{{Cite journal | vauthors = Mahboob U, Mazhar SB | title = Management of ectopic pregnancy: a two-year study | journal = Journal of Ayub Medical College, Abbottabad | volume = 18 | issue = 4 | pages = 34–37 | year = 2006 | pmid = 17591007 }}</ref> which was developed in the 1980s.<ref>[http://www.ectopicpregnancy.co.uk/for-professionals/perspectives/history-and-diagnosis/ "History, Diagnosis and Management of Ectopic Pregnancy"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151005225652/http://www.ectopicpregnancy.co.uk/for-professionals/perspectives/history-and-diagnosis/ |date=5. 10. 2015 }}</ref> Ako se primijeni rano u trudnoći, metotreksat prekida rast embriona u razvoju; embrion u razvoju može biti resorbovan od strane ženskog tijela ili može proći sa [[Menstrualni ciklus|menstruacijom]]. Kontraindikacije uključuju ektopijsku embrionsku masu > 3,5&nbsp;cm i dokaze o rupturi jajovoda, kao i disfunkciju [[bubreg]]a ili [[jetra|jetre]].<ref>{{cite journal | vauthors = Kim PY, de La Vallee C | title = Isthmic ectopic gestation: A contraindication to methotrexate therapy? | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_1997-03_176_3/page/710 | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 176 | issue = 3 | pages = 711–712 | date = mart 1997 | pmid = 9077635 | doi = 10.1016/s0002-9378(97)70576-3 }}</ref> Također, može dovesti do nenamjernog prekida neotkrivene intrauterusne trudnoće ili teške abnormalnosti u bilo kojoj preživjeloj trudnoći.<ref name="Kirk_2014"/> Stoga se preporučuje da se [[metotreksat]] primjenjuje samo kada je hCG serijski praćen s porastom manjim od 35%, tokom 48 sati, što praktično isključuje održivu intrauterusnu trudnoću.<ref name="Kirk_2014"/> Za vantubnu ektopijsku trudnoću, dokazi iz randomiziranih kliničkih ispitivanja kod žena sa CSP su nesigurni u pogledu uspjeha liječenja, komplikacija i [[nuspojava]] metotreksata u poređenju s hirurškim zahvatom ([[Embolizacija uterine arterije|embolizacije uterusne arterije]] ili hemoembolizacija uterusne arterije).<ref>{{Cite journal | vauthors = Long Y, Zhu H, Hu Y, Shen L, Fu J, Huang W | title = Interventions for non-tubal ectopic pregnancy. | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2020 | issue = 7| date = 1. 7. 2020 | pmid = 32609376 | pmc = 7389314 | doi = 10.1002/14651858.CD011174.pub2 }}</ref> [[Sjedinjene Američke Države]] koriste protokol višedoznog liječenja metotreksatom (MTX), koji uključuje četiri doze intramuskularnog MTX-a zajedno s intramuskularnom injekcijom folne kiseline, kako bi se ćelije zaštitile od učinaka lijeka i smanjile nuspojave. U [[Francuska|Francusko]] se primjenjuje protokol jednokratne doze, ali jednokratna doza ima veću vjerovatnoću neuspjeha.<ref>{{Cite journal | vauthors = Marret H, Fauconnier A, Dubernard G, Misme H, Lagarce L, Lesavre M, Fernandez H, Mimoun C, Tourette C, Curinier S, Rabishong B, Agostini A | title = Overview and guidelines of off-label use of methotrexate in ectopic pregnancy: report by CNGOF | journal = European Journal of Obstetrics, Gynecology, and Reproductive Biology | volume = 205 | pages = 105–109 | date = oktobar 2016 | pmid = 27572300 | doi = 10.1016/j.ejogrb.2016.07.489 }}</ref> ===Hirurgija=== [[Slika:Ectopic pregnancy1981.jpg|thumb| Hirurško liječenje: Laparoskopski prikaz vanmaterične trudnoće lokalizirane u lijevom jajovodu, hematosalpinks je prisutan s lijeve strane, desni jajovod je normalnog izgleda]] [[Datoteka:salpingectomy1981.jpg|thumb|Lijevi jajovod koji je sadržavao vanmateričnu trudnoću je uklonjen (salpingektomija).]] Ako je već došlo do krvarenja, hirurška intervencija može biti neophodna. Međutim, odluka o tome da li se podvrgnuti hirurškoj intervenciji često je teška kod stabilne pacijentice s minimalnim dokazima krvnog ugruška na ultrazvuku.<ref name="EMedicine 267384 Surgical Management of Ectopic Pregnancy">{{EMedicine|article|267384|Surgical Management of Ectopic Pregnancy}}</ref> Hirurzi koriste laparoskopiju ili laparotomiju kako bi pristupili karlici i mogu ili zarezati zahvaćeni jajovod i ukloniti samo trudnoću ([[salpingektomija]]) ili ukloniti zahvaćeni jajovod s trudnoćom (salpingektomija). Prvu uspješnu operaciju vanmaterične trudnoće izveo je [[Lawson Tait]] 1883. godine..<ref name="EMedicine 267384 Surgical Management of Ectopic Pregnancy"/> Procjenjuje se da je prihvatljiva stopa PUL-a koji se na kraju podvrgnu operaciji između 0,5 i 11%.<ref name="Kirk_2014"/> Žene koje se podvrgavaju salpingektomiji i salpingostomiji imaju sličnu stopu rekurentne ektopične trudnoće od 5% odnosno 8%. Osim toga, njihove stope intrauterusne trudnoće su također slične, 56% i 61%.<ref>{{Cite journal | vauthors = Brady PC | title = New Evidence to Guide Ectopic Pregnancy Diagnosis and Management | journal = Obstetrical & Gynecological Survey | volume = 72 | issue = 10 | pages = 618–625 | date = oktobar 2017 | pmid = 29059454 | doi = 10.1097/OGX.0000000000000492 }}</ref> [[Autotransfuzija]] vlastite krvi žene, iscijeđene tokom operacije, može biti korisna kod osoba koje imaju obilno [[krvarenje]] u [[abdomen]]u.<ref>{{Cite journal | vauthors = Selo-Ojeme DO, Onwude JL, Onwudiegwu U | title = Autotransfusion for ruptured ectopic pregnancy | journal = International Journal of Gynaecology and Obstetrics| volume = 80 | issue = 2 | pages = 103–110 | date = februar 2003 | pmid = 12566181 | doi = 10.1016/s0020-7292(02)00379-x | s2cid = 24721754 | doi-access = free }}</ref> Ne postoji tehnika za reimplantaciju vanmaterničnog embriona u maternicu – sve intervencije, bilo hirurške ili farmaceutske, rezultiraju prekidom trudnoće. Objavljeni izvještaji da je reimplantirani embrion preživio do rođenja opovrgnuti su kao lažni.<ref>{{Cite journal | vauthors = Smith R | title = Research misconduct: the poisoning of the well | journal = Journal of the Royal Society of Medicine | volume = 99 | issue = 5 | pages = 232–237 | date = maj 2006 | pmid = 16672756 | pmc = 1457763 | doi = 10.1177/014107680609900514 }}</ref> == Prognoza == Kada se liječe vanmaterične trudnoće, prognoza za majku je vrlo dobra u zapadnim zemljama; smrt majke je rijetka, iako liječenje gotovo uvijek zahtijeva uklanjanje neživotnog fetusa. Naprimjer, u [[UK|Velikoj Britaniji]], između 2003. i 2005. godine, bilo je 32.100 vanmateričnih trudnoća koje su rezultirale sa 10 smrtnih slučajeva majki (što znači da je 1 od 3.210 žena sa vanmateričnom trudnoćom umrla).<ref>{{Cite web | title = Ectopic Pregnancy | url = http://patient.info/doctor/ectopic-pregnancy-pro | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20151014214331/http://patient.info/doctor/ectopic-pregnancy-pro | archive-date = 14. 10. 2015 | access-date = 22. 10. 2015 }}</ref> U periodu 2006–2008, Povjerljiva istraga o smrtnim slučajevima majki u Velikoj Britaniji utvrdila je da je vanmaternična trudnoća bila uzrok 6 smrtnih slučajeva majki od 2,3 miliona trudnoća u tom periodu (0,26/100.000 trudnoća). Međutim, u zemljama u razvoju stopa smrtnosti je znatno veća, oko 1–3% [[stopa smrtnih slučajeva]].<ref name="African countries">{{cite journal | vauthors = Goyaux N, Leke R, Keita N, Thonneau P | title = Ectopic pregnancy in African developing countries | journal = Acta Obstetricia et Gynecologica Scandinavica | volume = 82 | issue = 4 | pages = 305–312 | date = april 2003 | pmid = 12716313 | doi = 10.1034/j.1600-0412.2003.00175.x }}</ref> Teret vanmaterične trudnoće je mnogo veći u zemljama u razvoju, uzrokujući smrt 3478 (95% [[interval pouzdanosti]]: 2849 do 4187) osoba u zemljama s niskim prihodima u 2019. godini, ili 0,68 (95% CI: 0,56 do 0,82) na 100.000 stanovnika, i odgovoran je za gubitak 37,69 (95% CI: 30,83 do 45,33) [[godina života prilagođenih invaliditetu]] na 100.000, što ukazuje da je to značajan uzrok smrti i [[teret bolesti]] među ženama u reproduktivnoj dobi u tim zemljama.<ref name="Chen_2025">{{cite journal | vauthors = Chen W, Zhou Y, Zhang X, Xu X, Yin Y, He S | title = Global burden of ectopic pregnancy from 1990 to 2019: A tendency, forecasted trend and inequality analyses based on the Global Burden of Disease Study 2019 | journal = European Journal of Obstetrics, Gynecology, and Reproductive Biology | volume = 310 | date = juni 2025 | pmid = 40252331 | doi = 10.1016/j.ejogrb.2025.113957 }}</ref> Kod žena koje su imale vanmateričnu trudnoću, rizik od ponovne trudnoće u sljedećoj trudnoći je oko 10%.<ref>{{cite book | vauthors = Ryley DA | chapter = Modern management of ectopic pregnancy | title = Boston IVF Handbook of Infertility | pages = 135–148 | date = 2007 | doi = 10.3109/9781439804353-17 | chapter-url = {{GBurl | Hz8ICT95HHgC | p = 135}}| veditors = Bayer SR, Alper MM | isbn=978-1-4398-0435-3}}</ref> === Buduća plodnost === Plodnost nakon vanmaterične trudnoće zavisi od nekoliko faktora, od kojih je najvažniji prethodna historija [[neplodnost]]i.<ref name="Tulandi_2002">{{Cite book | vauthors = Tulandi T, Tan SL, Tan SL, Tulandi T | title = Advances in Reproductive Endocrinology and Infertility: Current Trends and Developments | page = 240 | year = 2002 | publisher = Informa Healthcare | isbn = 978-0-8247-0844-3 }}<!--|access-date=2009-12-21--></ref> Izbor liječenja ne ima glavnu ulogu; randomizirana studija iz 2013. godine zaključila je da su stope intrauterusne trudnoće dvije godine nakon liječenja vanmaterične trudnoće približno 64% kod radikalne operacije, 67% kod lijekova i 70% kod konzervativne operacije.<ref>{{Cite journal | vauthors = Fernandez H, Capmas P, Lucot JP, Resch B, Panel P, Bouyer J | title = Fertility after ectopic pregnancy: the DEMETER randomized trial | journal = Human Reproduction | location = Oxford, England | volume = 28 | issue = 5 | pages = 1247–1253 | date = maj 2013 | pmid = 23482340 | doi = 10.1093/humrep/det037 | doi-access = free }}</ref> Poređenja radi, kumulativna stopa trudnoće kod žena mlađih od 40 godina u opštoj populaciji tokom dvije godine iznosi preko 90%.<ref name="nice2013">[http://guidance.nice.org.uk/CG156 Fertility: assessment and treatment for people with fertility problems] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130223023043/http://guidance.nice.org.uk/CG156 |date=23. 2. 2013}}. NICE guidelines CG156 – Issued: February 2013</ref> [[Metotreksat]] ne utiče na buduće tretmane neplodnosti. Broj jajnih ćelija koje su dobijene prije i poslije tretmana metotreksatom se ne mijenja.<ref>{{Cite journal | vauthors = Ohannessian A, Loundou A, Courbière B, Cravello L, Agostini A | title = Ovarian responsiveness in women receiving fertility treatment after methotrexate for ectopic pregnancy: a systematic review and meta-analysis | journal = Human Reproduction | location = Oxford, England | volume = 29 | issue = 9 | pages = 1949–1956 | date = septembar 2014 | pmid = 25056087 | doi = 10.1093/humrep/deu174 | doi-access = free }}</ref> U slučaju vanmaternične trudnoće na jajnicima, rizik od naknadne takve trudnoće ili [[neplodnost]]i je nizak.<ref name="Goyal_2014">{{Cite journal | vauthors = Goyal LD, Tondon R, Goel P, Sehgal A | title = Ovarian ectopic pregnancy: A 10 years' experience and review of literature | journal = Iranian Journal of Reproductive Medicine | volume = 12 | issue = 12 | pages = 825–830 | date = decembar 2014 | pmid = 25709640 | pmc = 4330663 }}</ref> TNema dokaza da masaža poboljšava plodnost nakon vanmaterične trudnoće.<ref name="Fogarty_2018">{{Cite journal | vauthors = Fogarty S | title = Fertility Massage: an Unethical Practice? | journal = International Journal of Therapeutic Massage & Bodywork | volume = 11 | issue = 1 | pages = 17–20 | date = mart 2018 | pmid = 29593844 | pmc = 5868897 }}</ref> == Epidemiologija == [[Datoteka:Tubal Pregnancy with embryo.jpg|thumb|280px|Otvoreni jajovod s vanmatermičnom trudnoćom u otprilike sedmoj sedmici gestacijske dobi <ref>{{Cite journal | vauthors = Uthman E | title = Tubal pregnancy with embryo | journal = WikiJournal of Medicine | volume = 1 | issue = 2 | date = 2014 | doi = 10.15347/wjm/2014.007 | doi-access = free }}</ref>]] Stopa vanmaterične trudnoće je između oko 1% i 2% živorođene djece u razvijenim zemljama, iako je čak 4% visoka u trudnoćama koje uključuju tehnologiju potpomognute oplodnje.<ref name="Kirk_2014" /> Između 93% i 97% vanmateričnih trudnoća nalazi se u jajovodima. Od njih se 13% nalazi u [[istmus jajovoda|istmusu]], 75% se nalazi u [[ampula jajovoda|ampuli]], a 12% u [[fimbrija jajovoda|fimbrijama]].<ref name="Kirk_2014" /> Vanmaterična trudnoća je odgovorna za 6% smrtnih slučajeva majki tokom prvog tromjesečja trudnoće, što je čini vodećim uzrokom smrtnih slučajeva majki tokom ove faze trudnoće. Između 5% i 42% žena koje su pregledane na ultrazvučnoj procjeni sa pozitivan test na trudnoću ima trudnoću nepoznate lokacije, odnosno pozitivan test na trudnoću, ali trudnoća nije vizualizirana transvaginskim ultrazvukom.<ref name="Kirk_2014"/> Između 6% i 20% trudnoća nepoznate lokacije naknadno se dijagnosticira kao stvarna vanmaterična trudnoća.<ref name="Kirk_2014"/> == Društvo i kultura == [[Salpingektomija]] kao tretman za vanmateričnu trudnoću jedan je od uobičajenih slučajeva kada se [[Princip dvostrukog efekta|princip dvostrukog efekta može koristiti]] da opravda ubrzavanje smrti embriona od strane ljekara i pacijenata koji se protive potpunim pobačajima.<ref name="How does the principle of double-effect relate to ectopic pregnancies?">{{Cite web | vauthors = Delgado G | title = Pro-Life Open Forum, Apr 10, 2013 (49min40s) | url = http://www.catholic.com/audio-player/8236 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150402110050/http://www.catholic.com/audio-player/8236 | archive-date = 2. 4. 2015 | access-date = 2. 9. 2014 | website = Catholic answers }}</ref> U [[katoličanstvo|Katoličkoj crkvi]] vode se moralne debate o određenim tretmanima. Značajan broj katoličkih moralista smatra da upotreba metotreksata i postupak salpingostomije nisu "moralno dozvoljeni" jer uništavaju embrion; međutim, situacije se drugačije razmatraju u kojima je zdravlje majke ugroženo i uklanja se cijeli jajovod s embrionom u razvoju.<ref>{{Cite web | vauthors = Pacholczyk T | title = When Pregnancy Goes Awry | url = http://www.ncbcenter.org/Page.aspx?pid=940 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111123115757/http://www.ncbcenter.org/Page.aspx?pid=940 | archive-date = 23. 11. 2011 | website = Making Sense Out of Bioethics (blog) | publisher = National Catholic Bioethics Center }}</ref><ref>Anderson, MA et al. [http://johnpaulbioethics.org/finalproofs.pdf Ectopic Pregnancy and Catholic Morality] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160418071158/http://johnpaulbioethics.org/FinalProofs.pdf |date=18. 4. 2016 }}. National Catholic Bioethics Quarterly, Spring 2011</ref> Postoje organizacije koje pružaju informacije i podršku kako bi pomogle osobama koje su doživjele vanmateričnu trudnoću. Studije pokazuju da ljudi mogu iskusiti posttraumatski stres, depresiju i [[anksioznost]] za koje im je potrebna specijalizirana terapija.<ref name="pmid31953115">{{cite journal | vauthors = Farren J, Jalmbrant M, Falconieri N, Mitchell-Jones N, Bobdiwala S, Al-Memar M, Tapp S, Van Calster B, Wynants L, Timmerman D, Bourne T | title = Posttraumatic stress, anxiety and depression following miscarriage and ectopic pregnancy: a multicenter, prospective, cohort study | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 222 | issue = 4 | pages = 367.e1–367.e22 | date = april 2020 | pmid = 31953115 | doi = 10.1016/j.ajog.2019.10.102 }}</ref> Partneri također mogu iskusiti posttraumatski stres.<ref>{{Cite web | title = Post-traumatic stress experienced by partners following miscarriage | date = 9. 10. 2020 | url = https://www.imperial.ac.uk/news/206373/post-traumatic-stress-experienced-partners-following-miscarriage/#:~:text=One%20in%2012%20partners%20experience,ectopic%20pregnancy%20before%2012%20weeks }}</ref> == Historija == Do 1888. godine, hirurško liječenje rupturiranih vanmateričnih trudnoća ili se uopće nije razmatralo ili nije spašavalo život žene zbog [[iskrvarenje|gubitka krvi]].<ref name=":2">{{Cite book |last=Rosin |first=Danny |title=Schein's Common Sense Emergency Abdominal Surgery |date=2020 |publisher=TFM Publishing Limited |others=Paul N. Rogers, Mark Cheetham |isbn=978-1-910079-88-1 |edition=5th |location=Shrewsbury |language=en |chapter=Chapter 2 |via=[[Perlego]] <!-- [[WP:TWL]] -->}}</ref> Hirurg [[Robert Lawson Tait]], koji je izveo prvu uspješnu operaciju, u početku je odbijao razmotriti operaciju; međutim, nakon što je učestvovao u [[obdukcija|obdukciji]] mlade žene koja je umrla od rupture vanmaterične trudnoće, utvrdio je kako se ona može hirurški popraviti. Njegova prva pacijentica je umrla, ali većina sljedećih je preživjela.<ref name=":2"/> == Živorođenje == Postojali su slučajevi kada je vanmaterična trudnoća trajala mnogo mjeseci i završila živom bebom rođenom laparotomijom. U julu 1999. godine, Lori Dalton je carskim rezom rodila zdravu djevojčicu Sage, koja se razvila izvan maternice. Prethodni ultrazvuk nije otkrio problem, a doktor koji je izveo [[carski rez]] bio je iznenađen kada je pronašao bebu "unutar amnionske membrane izvan maternice".<ref>{{Cite news | title = Registry Reports | location = Ogden, Utah | date = oktobar 1999 | url = http://www.ardms.org/downloads/RegistryReports/Sep99.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20101223214452/http://www.ardms.org/downloads/RegistryReports/Sep99.pdf | archive-date = 23. 12. 2010 | access-date = 22. 6. 2011 | work = Volume XVI, Number 5 | publisher = ARDMS The Ultrasound Choice }}</ref> Beba je imala solidnu opskrbu krvlju izvan maternice zbog prisustva [[maternični fibroid|materničnog fibroida]] na vanjskom zidu maternice i nije imala nikakvih negativnih posljedica kao rezultat toga.<ref>{{Cite news | title = Miracle baby | location = Ogden, Utah | date = 5. 8. 1999 | url = http://web.ksl.com/dump/news/cc/special/science/ectopic.htm | archive-url = https://web.archive.org/web/20110930051227/http://web.ksl.com/dump/news/cc/special/science/ectopic.htm | archive-date = 30. 9. 2011 | access-date = 22. 6. 2011 | publisher = Utah News from KSL-TV }}</ref> U septembru 1999. godine, Engleskinja Jane Ingram (32 godine) rodila je trojke: Oliviju, Mary i Ronana, s vanmateričnim fetusom (Ronan) ispod maternice i blizancima u maternici. Svetroje su preživjela. Blizanci u maternici su prvi izvađeni.<ref>{{Cite news | title = Doctors hail 'miracle' baby | date = 10. 9. 2009 | url = https://news.bbc.co.uk/2/hi/health/443373.stm | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20080919160301/http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/443373.stm | archive-date = 19. 9. 2008 | work = BBC News }}</ref> Dana 29. maja 2008. godine, Australka Meera Thangarajah (34 godine), koja je imala vanmateričnu trudnoću u jajniku, rodila je zdravu djevojčicu Durgu tešku 2,8&nbsp;kg, putem carskog reza. Nije imala nikakvih problema ili komplikacija tokom 38-sedmične trudnoće.<ref>{{Cite news | title = Baby Born After Rare Ovarian Pregnancy | date = 30. 5. 2008 | url = http://ap.google.com/article/ALeqM5h7An_4HQLG6rSVO-h1eBIntgYOyAD90VRLKO1 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080603100609/http://ap.google.com/article/ALeqM5h7An_4HQLG6rSVO-h1eBIntgYOyAD90VRLKO1 | archive-date = 3. 6. 2008 | access-date = 30. 5. 2008 | agency = [[Associated Press]] }}</ref><ref>{{Cite news | vauthors = Cavanagh R | title = Miracle baby may be a world first | date = 30. 5. 2008 | url = http://www.news.com.au/story/0,23599,23782145-2,00.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20080530105132/http://www.news.com.au/story/0,23599,23782145-2,00.html | archive-date = 30. 5. 2008 | access-date = 30. 5. 2008 }}</ref> == Ostale životinje == Vanmaternična gestacija postoji i kod sisara osim kod ljudi. Kod ovaca može se roditi do termina, uz pripremu mliječne žlijezde za porođaj i pokušaje izbacivanja ploda. Fetus se može ukloniti carskim rezom. Slike carskog reza eutanazirane domaće ovce, pet dana nakon porođaja, pokazuju znakove. <gallery> File:Poirtêye foû matrice pate.JPG| Noga fetusog jagnjeta izlazi iz maternice tokom carskog reza File:Poirtêye foû matrice saetch1.JPG| Vanjski pogled na fetusnu vrećicu, nekrozni distalni dio File:Poirtêye foû matrice saetch2.JPG| Unutrašnji pogled na fetusnu vrećicu, prije resekcije distalnog nekroznog dijela File:Poirtêye foû matrice saetch3.JPG| Unutrašnji pogled na fetusnu vrećicu: [[nekroza|Nekrozni]] distalni dio je s lijeve strane. File:Poirtêye foû matrice saetch&coine.JPG| Vanjska strana fetusne vrećice, proksimalni kraj, s jajnikom i materničnim rogom File:Poirtêye foû matrice saetch ådfoû pwels.JPG| Resecirani distalni dio fetusne vrećice, sa pričvršćenom posteljicom</gallery> == Također pogledajte == * [[Indirektni abortus]] * [[Abdominalna bol]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 4089 | ICD10 = {{ICD10|O|00||o|00}} | ICD9 = {{ICD9|633}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000895 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 3212 | eMedicine_mult = {{eMedicine2|emerg|478}} {{eMedicine2|radio|231}} | MeshID = D011271 }} {{commons category|Ectopic pregnancy}} * [http://www.claripacs.com/case/CL0019 CT of the abdomen showing abdominal ectopic pregnancy] *[https://www.safeabortionrx.com/blog/early-signs-of-ectopic-pregnancy/ Complete Guide on Signs of Ectopic Pregnancy] *[https://www.9mfertility.com/blog/what-is-ectopic-pregnancy-essential-information-and-warning-signs/ Symptoms of Ectopic Pregnancy] {{Žensko zdravlje|state=collapsed}} {{Patologija trudnoće, porođaja i babina}} {{Trudnoća}} {{Authority control}} [[Kategorija:Neonatologija]] [[Kategorija:Članci na Wikipediji sa odjeljcima objavljenim u WikiJournal of Medicine]] [[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]] [[Kategorija:Žensko zdravlje]] [[Kategorija:Akušerstvo]] [[Kategorija:Ginekologija]] ku8j8jg7opvrhlsvauixl3t0znbxfi5 0 533041 3831033 3828675 2026-04-18T11:29:45Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831033 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | datum rođenja = 1583 | majka = Puteri Raja Inderabangsa }} [[Datoteka:Koin_Sultan_Iskandar_Muda.png|mini|Novčić iz doba Aceha sultana Iskandara Mude.]] [[Datoteka:Iskandar Muda, potret pada 2 April 2026.jpg|mini|Slika Iskandara Mude autora Yoesoefa (1980.) u Muzeju Aceha, Banda Aceh.]] '''Iskandar Muda''' (1583?<ref>[http://www.aolsvc.worldbook.aol.com/wb/Article?id=ar724698 World Book article]{{dead link|date=novembar 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}, accessed 4 January 2007</ref>– 27. decembra 1636<ref name="Yusra2">Yusra Habib Abdul Gani, [http://www.asnlf.net/asnlf_int/acheh/history/rulersofacheh/iskandarmuda/sultan_iskandar_muda.htm Sultan Iskandar Muda] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929214406/http://www.asnlf.net/asnlf_int/acheh/history/rulersofacheh/iskandarmuda/sultan_iskandar_muda.htm|date=29. 9. 2007}}, accessed on 4 January 2007</ref>) bio je dvanaesti sultan Acèh Darussalama, pod kojim je sultanat dostigao svoj najveći teritorijalni opseg, vladajući kao najsnažnija sila i najbogatija država u zapadnom indonežanskom arhipelagu i Malajskom prolazu. "Iskandar Muda" doslovno znači "mlađi Aleksandar", a njegova osvajanja su često uspoređivana s osvajanjima [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]].<ref name="Yusra2"/> Osim njegovih značajnih osvajanja, tokom njegove vladavine Aceh je postao poznat kao međunarodni centar islamskog učenja i trgovine. Bio je posljednji sultan Aceha koji je bio direktni muški potomak Alija Mughayata Syaha, osnivača Acehskog sultanata. Smrću Iskandara Mude izumrla je osnivačka dinastija Acehskog sultanata, Kuća Meukuta Alama, i zamijenjena drugom dinastijom. == Reference == [[Kategorija:Umrli 1636.]] b4cwgney0gepm68jdmzfzujvpret0nk 0 533045 3831031 3829071 2026-04-18T11:29:43Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Zuzana Remeňová | slika = Remenova Z. – Biathlon WCh 2024 Nove Mesto 2276.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovačka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2000|07|27}} | mjesto rođenja = [[Dolný Kubín]] | država rođenja = Slovačka | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = ŠK Železiarne Podbrezová | trener = [[Lukáš Daubner]], [[Martin Otčenáš]] | visina = 172 | težina = 62 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''75.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''48.''' ( [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''74.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''39.''' ([[IBU kup 2024/2025.|2024/25.]]) | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 8. 4. 2026. }} '''Zuzana Remeňová''' rođena 27. jula 2000. u [[Dolný Kubín|Dolnýjem Kubínu]] je [[slovačka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{Cite web |last= |date=12. 12. 2022|title=Zuzana Remeňová: Keď najlepšia desiatka vie byť realitou (profil) |url=https://www.slovenskybiatlon.sk/1934-zuzana-remenova-profil |access-date=26. 8. 2024 |website=www.slovenskybiatlon.sk|language=sk}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === Zuzana Remeňová nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|75]] | | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|80]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|64]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|78]] | | | | | |} Remeňová je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je bilo 64-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 3:19.8&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat 20-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Júlia Machyniaková|Júlijom Machyniakovom]], [[Anastasija Kuzmina|Anastasijom Kuzminom]] i [[Mária Remeňová|Márijom Remeňovom]], ali su pretečeni za jedan krug. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- | || || ||75|| ||94 |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 11. decembra 2021. u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u utrci štafete u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] s [[Paulína Bátovská Fialková|Paulínom Bátovskom Fialkovom]], [[Mária Remeňová|Márijom Remeňovom]] i [[Ivona Fialková|Ivonom Fialkovom]], kada su osvojile 16-o mjesto. Najbolji nastup u karijeri joj je 22-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u; a u štafeti sedmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni 2025/26.]] 8. marta 2026. u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju s [[Paulína Bátovská Fialková|Paulínom Bátovskom Fialkovom]], [[Mária Remeňová|Márijom Remeňovom]] i [[Ema Kapustová|Emom Kapustovom]]. === Slovačka prvenstva === {{sekcija}} <!-- == Prestanak karijere == {{sekcija}} --> == Privatni život == Njena sestra blizankinja [[Mária Remeňová]] je slovačka biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|2428}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Remeňová, Zuzana}} [[Kategorija:Rođeni 2000.]] [[Kategorija:Biografije, Dolný Kubín]] [[Kategorija:Slovački biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] 2t5jaulhmkfae9b9ybavtuno7x8ulo9 0 533123 3831030 3828878 2026-04-18T11:29:39Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831030 wikitext text/x-wiki {{Short description|Vrsta administrativne teritorijalne jedinice}} '''Kanton''' je vrsta [[Administrativna jedinica|administrativne teritorijalne jedinice]] čije se značenje razlikuje u zavisnosti od političkog, pravnog i historijskog konteksta države u kojoj se koristi. U savremenoj upotrebi termin može označavati jedinice različitog nivoa vlasti – od federalnih jedinica sa širokom autonomijom do nižih administrativnih ili izbornih područja.<ref name="Canton">{{Cite encyclopedia |title=Canton |encyclopedia=Encyclopaedia Britannica |url=https://www.britannica.com/topic/canton-European-government}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Watts|first=R. L.|title=States, provinces, länder, and cantons: international variety among subnational units|journal=Rutgers Law Journal|year=1999}}</ref> Naziv potiče od francuske riječi ''canton'', koja označava teritorijalni dio ili okrug.<ref>{{Cite web |title=Canton (etymology) |url=https://www.etymonline.com/word/canton}}</ref> U političkoj geografiji i teoriji federalizma, kantoni se ubrajaju među oblike subnacionalnih jedinica, zajedno sa državama ''(eng. states)'', pokrajinama i regijama. Njihov status varira u zavisnosti od ustavnog sistema i može obuhvatati različite stepene autonomije.<ref>{{Cite book|last=Loughlin|first=John|title=Routledge Handbook of Regionalism and Federalism|year=2013|publisher=Routledge}}</ref><ref name="Watts 2008">{{Cite book |last=Watts |first=Ronald L. |title=Comparing Federal Systems |year=2008}}</ref> == Opće karakteristike == Karakteristike kantona razlikuju se između država, ali obično uključuju: * definiranu teritoriju * institucionalnu strukturu (npr. zakonodavna i izvršna tijela) * određeni nivo administrativne ili političke autonomije U federalnim sistemima kantoni mogu imati vlastite ustave, zakonodavna tijela i široke nadležnosti, dok u centraliziranim državama često imaju ograničenu administrativnu ili izbornu funkciju.<ref name="Federal systems">{{Cite encyclopedia |title=Federal systems |encyclopedia=Encyclopaedia Britannica |url=https://www.britannica.com/topic/political-system/Federal-systems}}</ref> U takvim sistemima raspodjela nadležnosti između centralnog i subnacionalnog nivoa vlasti predstavlja ključnu karakteristiku federalnog uređenja.<ref name="Watts 2008"/> == Tipovi kantona == U komparativnoj političkoj analizi, kantoni se mogu klasificirati prema njihovom institucionalnom statusu i stepenu autonomije. Osnovna razlika postoji između kantona kao konstitutivnih jedinica federalnih država i kantona kao administrativnih ili funkcionalnih teritorijalnih podjela.<ref name="Federal systems"/> === Federalni kantoni === U federalnim sistemima kantoni predstavljaju konstitutivne jedinice sa visokim stepenom političke i pravne autonomije. Najpoznatiji primjer su [[Kantoni Švicarske]], koji čine sastavne dijelove švicarske federacije. Svaki kanton ima vlastiti ustav, zakonodavna, izvršna i sudska tijela, te široke nadležnosti u oblastima kao što su obrazovanje, zdravstvo i policija.<ref name="Canton"/><ref>{{Cite encyclopedia |title=Switzerland: Government and society |url=https://www.britannica.com/place/Switzerland/Government-and-society}}</ref> Kantoni zadržavaju sve ovlasti koje nisu izričito prenesene na federalni nivo, što predstavlja temeljni princip federalnog uređenja i primjer visoke decentralizacije vlasti.<ref name="Federal systems"/><ref>{{Cite web |title=Federalism |url=https://www.aboutswitzerland.eda.admin.ch/en/federalism}}</ref> === Kantoni u složenim (decentraliziranim) državama === U određenim političkim sistemima kantoni imaju značajnu autonomiju, ali ne predstavljaju konstitutivne jedinice suverene federacije u klasičnom smislu. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] kantoni postoje isključivo u okviru [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i predstavljaju srednji nivo vlasti između entiteta i jedinica lokalne samouprave. Kantoni imaju vlastite ustave, zakonodavna tijela, vlade i sudove, te značajne nadležnosti u oblastima kao što su obrazovanje, unutrašnji poslovi i socijalna politika. Ova institucionalna struktura rezultat je ustavnog poretka uspostavljenog nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], koji je uspostavio kompleksan sistem višerazinske vlasti.<ref>{{Cite book |last=Bieber |first=Florian |title=Post-War Bosnia: Ethnicity, Inequality and Public Sector Governance |year=2006}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Keil |first=Soeren |title=Bosnia and Herzegovina 20 years after Dayton |journal=International Peacekeeping |year=2015}}</ref> U tom kontekstu kantoni predstavljaju ključan mehanizam teritorijalne decentralizacije i raspodjele vlasti unutar entitetskog sistema.<ref>{{Cite book |last=Bose |first=Sumantra |title=Bosnia after Dayton: Nationalist Partition and International Intervention |year=2002}}</ref> === Administrativni kantoni === U unitarno organiziranim državama kantoni imaju ograničenu funkciju i djeluju kao administrativne ili izborne teritorijalne jedinice bez značajne političke autonomije. U [[Francuska|Francuskoj]], kantoni predstavljaju teritorijalne podjele unutar departmana i koriste se prvenstveno za administrativne i izborne svrhe, bez statusa samostalnih jedinica vlasti.<ref name="Canton"/> U [[Kostarika|Kostarici]], kantoni predstavljaju drugi nivo upravne podjele države, između provincija i općina, pri čemu imaju određene lokalne upravne funkcije u okviru centraliziranog sistema.<ref>{{Cite encyclopedia |title=Costa Rica |url=https://www.britannica.com/place/Costa-Rica}}</ref> === Terminološke varijacije === Termin „kanton” nema univerzalno značenje u komparativnoj politici i koristi se za različite tipove teritorijalnih jedinica. U zavisnosti od države, može označavati jedinice koje su funkcionalno slične državama, pokrajinama ili administrativnim okruzima.<ref name="Watts 2008"/> Ova raznolikost odražava historijski razvoj državnih struktura i razlike između federalnih i unitarnih sistema.<ref name="Federal systems"/> == Upotreba po državama == {| class="wikitable" ! Država !! Status kantona !! Opis |- | [[Švicarska]] || Federalni nivo || Visoko autonomne jedinice sa vlastitim ustavima i institucijama |- | [[Bosna i Hercegovina]] || Entitetski nivo || Jedinice unutar Federacije BiH sa značajnim ovlastima |- | [[Francuska]] || Lokalni nivo || Administrativne i izborne jedinice bez političke autonomije |- | [[Kostarika]] || Regionalni nivo || Drugi nivo upravne podjele države |} == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:Administrativne podjele]] [[Kategorija:Kantoni]] 44qnz4h1ns03k4wc19g2yosp13t0jek 0 533130 3831029 3830250 2026-04-18T11:29:36Z WumpusBot 120674 /* Biografija */ razne ispravke 3831029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ivana Knežević | slika = Ivana Knežević, Vladan Savić, Slobodan Stefanović, Dragan Vujić, Mamma Mia - premijera 12.jpg | alt_slike = | opis = Ivana Knežević (prva slijeva) na premijeri predstave "Mamma Mia!", Pozorište na Terazijama, 2015. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|9|19}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = 2001-danas | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Ivana Knežević''' ([[Beograd]], 19. septembar 1974) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena je 19. septembra 1974. u Beogradu. Diplomirala je glumu na [[Akademija umetnosti u Beogradu|Akademiji umjetnosti u Beogradu]] u klasi [[Mirjana Karanović|Mirjane Karanović]].<ref>{{cite web |title=Potcenjene domaće glumice koje su zaslužile mnogo više |url=https://noizz.rs/kultura/potcenjene-domace-glumice-koje-su-zasluzile-mnogo-vise/ge74p9g |first=Милорад |last=Миловановић |website=Noizz |accessdate=24. 6. 2019}}</ref> Prvakinja je dramskog ansambla [[Pozorište na Terazijama|Pozorišta na Terazijama]] od 2002. Dobitnica je godišnje nagrade Pozorišta na Terazijama, kao i nagrade za najbolju mladu glumicu za ulogu Živane u predstavi "Heroji" na festivalu "Dani komedije" u Jagodini.<ref>{{cite web |title=Ивана Кнежевић |url=https://pozoristeterazije.com/pozoriste/ansambli/ivana-knezevic/ |website=Позориште на Теразијама |access-date=7. 6. 2023 |archive-date=1. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231001075053/https://pozoristeterazije.com/pozoriste/ansambli/ivana-knezevic/ |url-status= }}</ref> Učestvovala je na muzičkim festivalima Beovizija 2006. i Sunčane skale. Radila je sinhronizacije za studije Blu haus, Livada Beograd, Laudvorks, Mobi, Prizor i Solo. == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2001-2002. |''[[Porodično blago]]'' |Komšinica |- |2003. |''[[Djevojačko juče]]'' |Vera |- |2004. |''[[Paradoks (film)|Paradoks]]'' |Super Beba |- |2004-2006. |''[[Stižu dolari]]'' |Biljanina sekretarica |- |2006. |''[[Od danas do sutra]]'' | |- |2015. |''[[Urgentni centar]]'' |Lepa |- |2015. |''[[Jedne letnje noći]]'' |Spomenkina majka |} == Sinhronizacije == {| class="wikitable" !Godina !Naslov !Uloga |- |2005-2006. |''[[Nindža kornjače (2003)|Nindža kornjače]] (2003)'' |Ejpril O’Nil, Karai itd. |- |2008. |''[[Princeza Šeherezada]]'' |Šeherezada |- |2011. |''[[Polje lala]]'' |Zumrut Taškiran itd. |- |2014. |''[[Pčelica Maja film]]'' |Gospođica Kasandra |- |2015. |''[[Asteriks: Naselje bogova]]'' |Impedimenta |- |2015. |''[[Malci]]'' |Madž Nelson |- |2016. |''[[Tajne avanture kućnih ljubimaca]]'' |Kejti |- |2016. |''[[Vajana]]'' |Sina |- |2017. |''[[Lepotica i zver]] (2017)'' |Gospođa Čajnik (pevanje) |- |2017. |''[[Mali šef]]'' |Majka |- |2019. |[[Grdana - gospodarica zla|''Grdana'' ''- gospodarica zla'']] |Grdana |- |2019. |''[[Tajne avanture kućnih ljubimaca 2]]'' |Kejti |- |2020-2022. |''[[Mali šef: Nazad na posao]]'' |Majka itd. |- |2023. |''[[Rubi tinejdžerka: Morsko čudovište]]'' |Agata Gilman |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=1483629|name=Ivana Knežević}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Knežević, Ivana}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] bzf984vkpmsyp26epibz6yc3mmxndqk 0 533132 3831028 3828910 2026-04-18T11:29:35Z WumpusBot 120674 /* Najviši organi vlasti i zakonodavna tijela */ razne ispravke 3831028 wikitext text/x-wiki '''Institucije i organi Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine''' predstavljali su ukupan ustavno-pravni, politički i upravni sistem [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] (SRBiH), uspostavljen Ustavom iz 1974. godine. Ustav je definisao SRBiH kao socijalističku demokratsku državu i socijalističku samoupravnu demokratsku zajednicu radnih ljudi i građana, te ravnopravnih naroda - [[Muslimani (narod)|Muslimana]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]].<ref>Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (1974), Član 1. i 2.</ref> Institucionalna arhitektura bila je duboko decentralizovana i bazirana na delegatskom sistemu, društvenom vlasništvu i samoupravljanju. Podjela vlasti obuhvatala je zakonodavne i predstavničke organe, republičku upravu (izvršnu vlast), pravosuđe, te specijalizovane samostalne i vojno-bezbjednosne organe. == Najviši organi vlasti i zakonodavna tijela == Najviši organ vlasti i društvenog samoupravljanja bila je '''Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine'''. Prilikom donošenja samog Ustava 1974. godine, Skupština je djelovala kroz petotodomni sistem vijeća, da bi novim Ustavom bila reorganizovana u trodomni delegatski sistem (Vijeće udruženog rada, Društveno-političko vijeće i Vijeće opština).<ref>Odluka o proglašenju Ustava SRBiH, 25. februar 1974. (Potpisnici: [[Hamdija Pozderac]], Boško Baškot, Refik Hukić, Nikola Andrić, Vlatko Ćosić, Jamila Hadžimustafić).</ref> Uz Skupštinu, najvišu državnu politiku vodili su Predsjedništvo SRBiH i Savjet Republike. {| class="wikitable sortable" |+ Najviši organi i zakonodavna tijela SRBiH |- ! Službeni naziv institucije !! Kategorija / Vrsta tijela !! Glavne ustavne nadležnosti !! Pravni osnov (Član) |- | '''[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]''' || Najviši organ vlasti i samoupravljanja || Donošenje Ustava, zakona, društvenog plana i budžeta; utvrđivanje opće politike Republike. || Član 313. |- | '''[[Vijeće udruženog rada]]''' || Zakonodavna (Vijeće Skupštine) || Odlučivanje o raspodjeli dohotka, radnim odnosima i društveno-ekonomskom položaju radnika (160 delegata). || Član 150, Član 315, Član 316. |- | '''[[Društveno-političko vijeće]]''' || Zakonodavna (Vijeće Skupštine) || Razmatranje pitanja zaštite ustavnog poretka, ravnopravnosti naroda i sloboda građana (80 delegata). || Član 150, Član 315, Član 317. |- | '''[[Vijeće opština]]''' || Zakonodavna (Vijeće Skupštine) || Odlučivanje o pitanjima od interesa za radne ljude u opštinama i mjesnim zajednicama (80 delegata). || Član 150, Član 315, Član 318. |- | '''[[Republičko vijeće]]'''* || Zakonodavna (Vijeće prelazne Skupštine) || Odlučivanje o najvažnijim društvenim i političkim pitanjima iz nadležnosti Republike. || Odluka o proglašenju Ustava |- | '''[[Privredno vijeće]]'''* || Zakonodavna (Vijeće prelazne Skupštine) || Raspravljanje o pitanjima iz oblasti privrede, rada i društveno-ekonomskih odnosa. || Odluka o proglašenju Ustava |- | '''[[Prosvjetno-kulturno vijeće]]'''* || Zakonodavna (Vijeće prelazne Skupštine) || Odlučivanje o pitanjima prosvjete, nauke, kulture i fizičke kulture. || Odluka o proglašenju Ustava |- | '''[[Socijalno-zdravstveno vijeće]]'''* || Zakonodavna (Vijeće prelazne Skupštine) || Raspravljanje o pitanjima zdravstvene zaštite, socijalne politike i osiguranja. || Odluka o proglašenju Ustava |- | '''[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]''' || Kolektivni šef države || Predstavljanje Republike u zemlji i inostranstvu; razmatranje pitanja narodne odbrane i državne bezbjednosti. || Član 349, Amandman VIII. |- | '''[[Savjet Republike]]''' || Savjetodavno državno tijelo || Razmatranje pitanja unutrašnje i spoljne politike, odnosa sa drugim republikama i davanje prijedloga Skupštini. || Član 348. |} <small>*Napomena: Vijeća označena zvjezdicom djelovala su u prelaznom periodu do konstituisanja novog delegatskog sistema predviđenog Ustavom iz 1974.</small> == Izvršna vlast i republička uprava == Sistem državne uprave sastojao se od Izvršnog vijeća kao republičke vlade i niza republičkih sekretarijata koji su obavljali specijalizovane resorne poslove. {| class="wikitable sortable" |+ Organi izvršne vlasti i uprave |- ! Službeni naziv institucije !! Kategorija !! Djelokrug rada !! Pravni osnov (Član) |- | '''[[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Izvršno vijeće Skupštine SRBiH]]''' || Izvršni organ Skupštine (Vlada) || Provođenje politike i zakona; usmjeravanje i usklađivanje rada republičkih organa uprave. || Član 359, Član 360. |- | '''[[Republički sekretarijat za unutrašnje poslove]]''' || Republički sekretarijat (Ministarstvo) || Poslovi državne i javne bezbjednosti, održavanje javnog reda i mira. || Član 373. |- | '''[[Republički sekretarijat za narodnu odbranu]]''' || Republički sekretarijat (Ministarstvo) || Pripreme za narodnu odbranu, rukovođenje teritorijalnom odbranom i civilnom zaštitom. || Član 255, Član 373. |- | '''[[Republički sekretarijat za pravosuđe i opštu upravu]]''' || Republički sekretarijat (Ministarstvo) || Organizacija pravosudnih organa, nadzor nad radom uprave i provođenjem zakona. || Član 373. |- | '''[[Republički sekretarijat za finansije]]''' || Republički sekretarijat (Ministarstvo) || Priprema budžeta, nadzor nad prihodima i rashodima Republike. || Član 373. |- | '''[[Republički zavod za javnu upravu]]''' || Upravna organizacija (Zavod) || Stručni poslovi na unapređenju sistema i rada organa državne uprave. || Član 373. |- | '''[[Republička uprava za cijene]]''' || Samostalna upravna organizacija || Društvena kontrola i nadzor nad cijenama proizvoda i usluga od općeg interesa za Republiku. || Član 304, Član 373. |} == Pravosudni i zaštitni organi == Pravosudni sistem bio je odvojen od izvršne vlasti i baziran na zaštiti ustavnosti, zakonitosti i samoupravnih prava radnika. Uvedeni su i specifični mehanizmi poput sudova udruženog rada i društvenog pravobranilaštva.<ref>Ustav SRBiH (1974), Glava XIII i XIV.</ref> {| class="wikitable sortable" |+ Pravosudni organi i institucije društvene zaštite |- ! Službeni naziv institucije !! Kategorija / Vrsta tijela !! Glavne ustavne nadležnosti !! Pravni osnov (Član) |- | '''[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]''' || Najviši organ zaštite ustavnosti || Odlučivanje o saglasnosti zakona sa Ustavom, rješavanje sukoba nadležnosti između sudova i organa vlasti. || Član 387. |- | '''[[Sud Bosne i Hercegovine|Vrhovni sud Bosne i Hercegovine]]''' || Najviši redovni sud || Utvrđivanje načelnih stavova za jedinstvenu primjenu zakona i odlučivanje o redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. || Član 408. |- | '''[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Republičko javno tužilaštvo]]''' || Samostalni državni organ || Gonjenje učinilaca krivičnih djela i ulaganje pravnih sredstava radi zaštite ustavnosti i zakonitosti. || Član 246, Član 409. |- | '''[[Republički društveni pravobranilac samoupravljanja]]''' || Samostalni organ društvene zajednice || Preduzimanje pravnih mjera za zaštitu samoupravnih prava radnika i zaštitu društvene svojine. || Član 135, Član 411. |- | '''[[Sudovi udruženog rada]]''' || Samoupravni sudovi || Rješavanje sporova o organizovanju udruženog rada, raspodjeli dohotka i radnim odnosima. || Član 236, Član 237. |- | '''[[Mirovna vijeća i izabrani sudovi]]''' || Samoupravni sudovi || Dobrovoljno sporazumno rješavanje sporova građana o pravima kojima slobodno raspolažu. || Član 235, Član 236. |} == Specijalizovane ustanove i organizacije od državnog značaja == Ekonomska i vojna stabilnost Republike održavala se kroz rad visoko nezavisnih tijela koja su kontrolisala finansijske tokove i odbranu. {| class="wikitable sortable" |+ Institucije monetarnog, nadzornog i bezbjednosnog sistema |- ! Službeni naziv institucije !! Kategorija / Vrsta tijela !! Glavne ustavne nadležnosti !! Pravni osnov (Član) |- | '''[[Služba društvenog knjigovodstva Bosne i Hercegovine]]''' (SDK) || Samostalna upravna organizacija || Kontrola ispravnosti podataka, raspolaganja društvenim sredstvima i obavljanje jedinstvenog platnog prometa. || Član 83. |- | '''[[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Narodna banka Bosne i Hercegovine]]''' || Centralna emisiona ustanova || Provođenje zajedničke emisione i monetarno-kreditne politike u Republici unutar jedinstvenog sistema [[SFRJ]]. || Član 291. |- | '''[[Privredna komora Bosne i Hercegovine]]''' || Opšte udruženje privrede || Učešće u donošenju zakona iz oblasti privrede, udruživanje rada i sredstava, te usklađivanje ekonomskih interesa. || Član 23, Član 68. |- | '''[[Teritorijalna odbrana SR Bosne i Hercegovine|Republički štab teritorijalne odbrane]]''' || Posebna vojno-upravna struktura || Neposredno rukovođenje jedinicama [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|teritorijalne odbrane]] u Republici kao najšireg oblika oružanog otpora. || Član 260. |- | '''[[Savjet za narodnu odbranu]]''' || Savjetodavno tijelo Predsjedništva || Razmatranje strateških pitanja iz domena opštenarodne odbrane i koordinacija odbrambenih priprema. || Član 350. |- | '''[[Savjet za pitanja bezbjednosti]]''' || Savjetodavno tijelo Predsjedništva || Koordinacija rada službi bezbjednosti i savjetovanje o zaštiti ustavnog poretka. || Član 350. |} == Izvori == {{reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://hr.wikisource.org/wiki/Ustav_Socijalisti%C4%8Dke_Federativne_Republike_Jugoslavije_(1974.) Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974. godine] * [https://hr.wikisource.org/wiki/Ustav_Socijalisti%C4%8Dke_Federativne_Republike_Jugoslavije_(1974.) Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine sa amandmanima I-XII (1974)] {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}}{{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Institucije]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Historija prava Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jugoslavija]] kre9auctyi6x2br7auy9a0zcash4fkj 0 533133 3831027 3829023 2026-04-18T11:29:33Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831027 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Abdominalna bol | slika = Gray1220.svg | opis_slike = Bol u trbuhu može se okarakterizirati prema regiji koju zahvata. | sinonimi = Bol u želucu, trbuhušna bol, bol u trbuhu, gastralgija | specijalnost = [[Gastroenterologija]], [[opća hirurgija]] | simptomi =Bolovi u bilo kojem dijelu [[abdomen]]a | komplikacije = [[Anoreksija]] | pojava =Svaka [[životna dob]] | trajanje =Nekoliko sati ili čak dana | vrste = Nagao, brz ili postepen, kontinuiran ili sporadičan, te kao grčevit, tup ili bolan | uzroci = '''Ozbiljni''': [[Apendicitis]], perforirani [[čir na želucu]], [[pankreatitis]], ruptura [[divertikulitis]], [[torzija jajnika]], [[volvulus]], ruptura [[aortna aneurizma|aortne aneurizme]], [[lacerirana slezena]] ili jetra, [[ishemijski kolitis]], [[ishemija|ishemijska stanja]] [[miokard]]a<ref name="Stat2018">{{Cite journal |vauthors=Patterson JW, Dominique E |date=14 Nov 2018 |title=Acute Abdomenal |journal=StatPearls |pmid=29083722}}</ref><br>'''Opći''': [[Gastroenteritis]], [[sindrom iritabilnog crijeva]] | rizici = | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza = | prevencija = | liječenje = | lijek = | prognoza = |frekvencija = | smrtnost = }} '''Abdominalna bol''', također poznat kao '''bol u želucu''',<ref>{{Cite web |title=MeSH Browser |url=https://meshb.nlm.nih.gov/record/ui?ui=D015746 |access-date=3. 4. 2026 |website=meshb.nlm.nih.gov}}</ref><ref>{{Cite web |title=SNOMED International Browser |url=https://browser.ihtsdotools.org/?perspective=full&conceptId1=271681002 |access-date=3. 4. 2026 |website=browser.ihtsdotools.org}}</ref> je [[simptom]] povezan i sa neozbiljnim i sa ozbiljnim medicinskim problemima. Budući da se u abdomenu nalazi većina vitalnih organa tijela, može biti pokazatelj širokog spektra bolesti. S obzirom na to, pristup pregledu osobe i planiranje [[diferencijalna dijagnoza|diferencijalne dijagnoze]] je izuzetno važan.<ref name=Hopcroft2020>{{cite book |last1=Hopcroft |first1=Keith |last2=Forte |first2=Vincent |title=Symptom Sorter |date=2020 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |isbn=9780367468101|pages=9–17 |edition=6th |chapter-url=https://books.google.com/books?id=pr_gDwAAQBAJ&pg=PA9 |chapter=Abdomen}}</ref> Uobičajeni uzroci [[bol]]a u [[abdomen]]u uključuju [[gastroenteritis]] i [[sindrom iritabilnog crijeva]].<ref name=Hopcroft2020/> Oko 15% ljudi ima ozbiljnije osnovno stanje kao što je [[upala slijepog crijeva]], curenje ili ruptura [[aneurizma abdominalne aorte|aneurizme abdominalne aorte]], [[divertikulitis]] ili [[ektopijska trudnoća]].<ref name=Vin2014/> U trećini slučajeva, tačan uzrok nije jasan.<ref name=Vin2014/> {{TOC limit}} ==Znaci i simptomi== Početak bola u trbuhu može biti nagao, brz ili postepen. Iznenadni bol se javlja u djeliću sekunde. Brzo nastali bol počinje blago i pogoršava se tokom sljedećih nekoliko minuta. Bol koji se postepeno pojačava tek nakon što prođe nekoliko sati ili čak dana naziva se bolom postepenog nastanka.<ref name="Sherman 1990 r770">{{Cite book |last=Sherman |first=Roger |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK412/ |title=Abdominal Pain |date=1990 |publisher=Butterworths |isbn=978-0-409-90077-4 |pmid=21250252 |access-date=28. 12. 2023}}</ref> Bol u trbuhu može se opisati kao kontinuiran ili sporadičan, te kao grčevit, tup ili bolan. Karakteristika grčevitog bola u trbuhu je da se javlja u kratkim talasima, jača do vrhunca, a zatim naglo prestaje na period tokom kojeg više nema bola. Bol se periodično pojačava i nestaje. Najčešći uzrok upornog tupog ili bolnog bola u trbuhu je edem ili rastezanje zida šupljeg organa. Tup ili bolan bol može se osjetiti i zbog istezanja kapsula [[jetra|jetre]] i [[slezena|slezene]].<ref name="Sherman 1990 r770" /> ==Uzroci== Najčešći razlozi za bol u trbuhu su [[gastroenteritis]] (13%), [[sindrom iritabilnog crijeva]] (8%), problemi s urinarnim traktom (5%), [[gastritis|upala želuca]] (5%) i [[zatvor (probava)|zatvpr]] (5%).<!--<ref name=Vin2014/> --> U oko 30% slučajeva uzrok nije utvrđen.<!--<ref name=Vin2014/> --> Oko 10% slučajeva ima ozbiljniji uzrok, uključujući probleme sa žučnom kesom ([[žučni kamenac]] ili [[bilijarna diskinezija]]) ili [[gušterača|gušteračom]] (4%), [[divertikulitis]] (3%), [[upala slijepog crijeva]] (2%) i [[kancer|rak]] (1%).<ref name="Vin2014">{{Cite journal |vauthors=Viniol A, Keunecke C, Biroga T, Stadje R, Dornieden K, Bösner S, Donner-Banzhoff N, Haasenritter J, Becker A |date=oktobar 2014 |title=Studies of the symptom abdominal pain—a systematic review and meta-analysis |journal=Family Practice |volume=31 |issue=5 |pages=517–29 |doi=10.1093/fampra/cmu036 |pmid=24987023 |doi-access=free}}</ref> Češći kod starijih osoba, [[ishemijski kolitis]],<ref>{{Cite journal |last1=Hung |first1=Alex |last2=Calderbank |first2=Tom |last3=Samaan |first3=Mark A. |last4=Plumb |first4=Andrew A. |last5=Webster |first5=George |date=1. 1. 2021 |title=Ischaemic colitis: practical challenges and evidence-based recommendations for management |journal=Frontline Gastroenterology |language=en |volume=12 |issue=1 |pages=44–52 |doi=10.1136/flgastro-2019-101204 |issn=2041-4137 |pmc=7802492 |pmid=33489068}}</ref>[[mezenterna ishemija]] i [[aneurizma abdominalne aorte]] su drugi ozbiljni uzroci.<ref name="Spangler 2014">{{Cite journal |vauthors=Spangler R, Van Pham T, Khoujah D, Martinez JP |date=2014 |title=Abdominal emergencies in the geriatric patient |journal=International Journal of Emergency Medicine |volume=7 |doi=10.1186/s12245-014-0043-2 |pmc=4306086 |pmid=25635203 |doi-access=free}}</ref> ===Akutni abdomen=== [[Akutni abdomen]] je stanje u kojem dolazi do iznenadne pojave jakog bola u trbuhu koje zahtijeva hitno prepoznavanje i liječenje osnovnog uzroka.<ref name="aa">{{Citation |last1=Patterson |first1=John W. |title=Acute Abdomen |date=2023 |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK459328/ |access-date=23. 9. 2023 |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29083722 |last2=Kashyap |first2=Sarang |last3=Dominique |first3=Elvita}}</ref> Osnovni uzrok može uključivati [[infekcija|infekciju]], [[upala|upalu]], [[vaskularna okluzija|vaskularnu okluziju]] ili opstrukciju crijeva.<ref name=aa/> Bol može izazvati [[mučnina|mučninu]] i [[povraćanje]], [[nadutost trbuha]], [[gtoznica|groznicu]] i znakove [[cirkulacijski šok|šoka]].<ref name=aa/> Uobičajeno stanje povezano s akutnim bolom u trbuhu je [[upala slijepog crijeva]].<ref>{{Cite web |title=Appendicitis |url=https://www.lecturio.com/concepts/appendicitis/ |access-date=1. 7. 2021 |website=The Lecturio Medical Concept Library}}</ref> Here is a list of acute abdomen causes: {| class="wikitable" ! === Hirurški uzroci === | Izvor:<ref name="aa" /> ====<u><small>Upalni</small></u>==== * <small> Infekcije kao što su [[apendicitis]], [[holecistitis]], [[pankreatitis]], [[pijelonefritis]], [[peritonitis]], [[zapaljenska bolest karlice]], [[hepatitis]], [[mezenterni adenitis]] ili subdijafragmalni [[apsces]].</small> * <small>[[Gastrointestinalna perforacija|Perforacija]] peptičkog ulkusa [[divertikulitis|divertikuluma]] ili [[cekum]]a.</small> * <small> Komplikacije [[upalna bolest crijeva|upalne bolesti crijeva]], kao što su [[Crohnova bolest]] ili [[ulcerozni kolitis]].</small> ====<small><u>Mehanički</u></small>==== * <small>[[Tanko crijevo]] [[Opstrukcija crijeva|opstrukcija]] sekundarno zbog priraslica uzrokovanih prethodnim operacijama, [[Invaginacija (medicina)|invaginacija]], [[kela|kile]], benigne ili maligne [[Neoplazija|neoplazme]].</small> * <small>[[Debelo crijevo]] [[Opstrukcija crijeva|opstrukcija]] uzrokovana [[kolorektumski karcinom|kolorektumskim karcinomom]], [[upalna bolest crijeva|upalnom bolešću crijeva]], [[volvulus]]om, [[fekalna impakcija|fekalnom impakcijom]] ili [[hernija|hernijom]].</small> ====<small><u>Vaskularni</u></small>==== * <small> Okluzivna [[intestinalna ishemija]], obično uzrokovana [[tromboembolija|tromboembolijom]] [[gornja mezenterna arterija|gornje mezenterne arterije]].</small> ==== <u><small>[[Prenesena bol]]</small></u> ==== Izvor:<ref>{{Cite journal |last1=Arendt-Nielsen |first1=Lars |last2=Svensson |first2=Peter |date=mart 2001 |title=Referred Muscle Pain: Basic and Clinical Findings |journal=The Clinical Journal of Pain |volume=17 |issue=1 |pages=11–19 |doi=10.1097/00002508-200103000-00003 |issn=0749-8047 |pmid=11289083 |doi-access=free}}</ref> * Viscero-visceralna referacija: dešava se kada je jedan organ sa aferentnim nervima blizu drugog organa senzibiliziran ili upaljen (u ovom slučaju bilo koji od abdominalnih organa)<ref>{{Cite book |title=Essential Notes in Pain Medicine |publisher=Oxford University Press |year=2022 |isbn=978-0-19-879944-3 |editor-last=Collantes Celador |editor-first=Enrique |edition=1st |location=United Kingdom |language=English |doi=10.1093/med/9780198799443.001.0001 |editor-last2=Rudiger |editor-first2=Jan |editor-last3=Tameem |editor-first3=Alifa}}</ref> * Viscero-somatska referenca: bilo koja bol u utrobi koja uzrokuje bol u mišićima, kostima i koži (abdomena u slučaju bola u abdomenu) * Somatsko-visceralna referenca: bol u koži, mišićima i kostima koja uzrokuje prenesenu bol u utrobu (abdomena kao što su želudac, bubrezi, mokraćni mjehur itd.) |- ! ===Medicinski uzroci=== | Izvor:<ref name="aa" /> <small>[[Akutni pankreatitis]].</small> <small>[[Anemija srpastih eritrocita]].</small> <small>[[Dijabeteska ketoacidoza]] (DKA).</small> <small>[[Adrenalna kriza]].</small> <small>[[Pijelonefritis]].</small> <small>[[Trovanje olovom]].</small> <small>[[Porodična mediteranska groznica]] (FMF).</small> |- ! ===Ginekološki uzroci=== | Izvor:<ref>{{Cite journal |last=Burnett |first=L. S. |date=april 1988 |title=Gynecologic causes of the acute abdomen |journal=The Surgical Clinics of North America |volume=68 |issue=2 |pages=385–398 |doi=10.1016/s0039-6109(16)44484-1 |issn=0039-6109 |pmid=3279553}}</ref> <small>[[Zdjelična upalna bolest]] (ZZL) i apsces.</small> <small>[[Ektopična trudnoća]].</small> <small>Hemoragična [[cista na jajniku]].</small> <small>Adneksna ili [[torzija jajnika]].</small> |} ===Po sistemu=== Opsežnija lista uključuje sljedeće:{{potreban citat|datum=juni 2021}} * Gastrointestinalni ** GI trakt *** Upalni: [[gastroenteritis]], [[upala slijepog crijeva]], [[gastritis]], [[ezofagitis]], [[divertikulitis]], [[Crohnova bolest]], [[ulcerozni kolitis]], [[mikroskopski kolitis]] *** Opstrukcija: [[kila]], [[invaginacija (medicina)|invaginacija]], [[volvulus]], postoperativna [[adhezija]], [[tumori]], teški [[zatvor (probava)|zatvor]], [[hemoroidi]] *** Vaskularni: [[embolija]], [[tromboza]], [[krvarenje]], [[anemija srpastih ćelija]], [[abdominalna angina]], kompresija krvnih sudova (kao što je sindrom kompresije celijačne arterije), [[sindrom gornje mezenterne arterije]], [[sindrom posturalne ortostatske tahikardije]] *** [[Probavni sistem]]: [[peptički ulkus]], [[intolerancija na laktozu]], [[celijakija]], [[alergije na hranu]], [[probavni sistem]] ** Žlijezde *** [[Žuč]]ni sistem **** Upalni: [[holecistitis]], [[holangitis]] **** Opstrukcija: [[holelitijaza]] *** [[Jetra]] **** Upalni: [[hepatitis]], [[jetreni apsces]] *** [[Pankreas]]ni **** Upalni: [[pankreatitis]] * Bubrežni i urološki ** [[Upala]]: [[pijelonefritis]], [[cistitis|infekcija mokraćne bešike]] ** Opstrukcija: [[nefrolitijaza|bubrežni kamenci]], [[urolitijaza]], [[retencija urina]] ** Vaskularni: [[začepljenje lijeve bubrežne vene]] * Ginekološki ili akušerski ** Upalni: [[upalna bolest zdjelice]] ** Mehanički: [[torzija jajnika]] ** Endokrinološki: [[menstruacija]], [[srednja bol]] ** Tumori: [[endometrioza]], [[fibrom|fibroidi]], [[cista jajnika]], [[rak jajnika]] ** Trudnoća: ruptura [[ektopična trudnoća]], [[prijeteći pobačaj]] * [[Trbušni zid]] ** istegnuće ili trauma mišića ** mišićna infekcija ** [[neurogeni]] bol: [[herpes zoster]], [[radikulitis]] kod [[Lajmske bolesti]], [[sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca|sindrom uklještenja abdominalnog kožnog živca]] (AKNES), [[tabes dorsalis]] * [[Referirani bol]] ** iz [[toraksa]]: [[pneumonija]], [[plućni embolija]], [[ishemijska bolest srca]], [[perikarditis]] ** iz [[kičmenog stuba|kičme]]: [[radikulitis]] ** iz [[genitalija]]: [[torzija testisa]] * [[Metabolički poremećaj]] ** [[uremija]], [[dijabetička ketoacidoza]], [[porfirija]], [[nedostatak inhibitora C1-esteraze]], insuficijencija nadbubrežne žlijezde, [[trovanje olovom]], ugriz [[latrodectusa|crnog udovičkog pauka]], [[narkotik]] [[odvikavanje od lijekova|apstinencijska kriza]] * Krvni sudovi ** [[disekcija aorte]], [[aneurizma abdominalne aorte]] * [[Imunski sistem]] ** [[sarkoidoza]] ** [[vaskulitis]] ** [[porodična mediteranska groznica]] * Idiopatski ** [[sindrom iritabilnog crijeva]] (IBS) (koji pogađa do 20% populaciji, IBS je najčešći uzrok ponavljajućih i intermitentnih bolova u trbuhu) ===Po lokaciji=== Lokacija bola u trbuhu može pružiti informacije o tome šta može uzrokovati bol. [[Trbuh]] se može podijeliti u četiri regije koje se nazivaju kvadranti. Lokacije i povezana stanja uključuju:<ref>{{Cite book |last=Masters |first=Philip |title=IM Essentials |publisher=American College of Physicians |year=2015 |isbn=978-1-938921-09-4}}</ref><ref>{{Cite book |last=LeBlond |first=Richard F. |title=Diagnostics |publisher=McGraw-Hill Companies, Inc. |year=2004 |isbn=978-0-07-140923-0 |location=US}}</ref> * Difuzni ** [[Peritonitis]] ** Vaskularni: [[mezenterna ishemija]], [[ishemijski kolitis]], [[Henoch-Schönleinova purpura]], [[bolest srpastih ćelija]], [[sistemski eritematozni lupus]], [[nodozni poliarteritis]] ** [[Tanko crijevo]]: [[opstrukcija]] ** [[sindrom iritabilnog crijeva]] ** [[Metabolički poremećaji]]: [[ketoacidoza]], [[porfirija]], [[familijarna mediteranska groznica]], [[adrenalna kriza]] * Epićekućana ** [[Srce]]: [[infarkt miokarda]], [[perikarditis]] ** [[Želudac]]: [[gastritis]], [[čir na želucu]], [[rak želuca]] ** [[Gušterača]]: [[pankreatitis]], [[rak gušterače]] ** Crijevna: [[Ulkusna bolest želuca|duodenalni ulkus]], [[divertikulitis]], [[upala slijepog crijeva]] * Gornji desni kvadrant ** Jetra: [[hepatomegalija]], [[masna jetra]], [[hepatitis]], [[rak jetre]], [[apsces]] ** Žučna kesa i žučni putevi: [[holecistitis|upala]], [[žučni kamenci]], [[helmintijaza|infekcija crvima]], [[holangitis]] ** [[Debelo crijevo]]: [[opstrukcija crijeva]], funkcionalni poremećaji, [[nadutost|nakupljanje plinova]], [[spazam]], upala, [[rak debelog crijeva]] ** Ostalo: [[upala pluća]], [[Fitz-Hugh-Curtisov sindrom]] * Gornji lijevi kvadrant ** [[Splenomegalija]] ** Debelo crijevo: [[opstrukcija crijeva]], funkcionalni poremećaji, nakupljanje plinova, grč, upala, rak debelog crijeva * Periumbilikalno (područje oko pupka, tj. pupak) ** [[Apendicitis]] ** [[Pankreatitis]] ** [[Infarkt miokarda|Inferiorni infarkt miokarda]] ** [[Ulkusna bolest|Peptički ulkus]] ** [[Dijabeteska ketoacidoza]] ** Vaskularna: [[disekcija aorte]], ruptura aorte ** Crijeva: [[mezenterna ishemija]], [[Celijakija]], upala, crijevni grč, funkcionalni poremećaji, [[Opstrukcija crijeva|opstrukcija tankog crijeva]] * Bol u donjem dijelu trbuha ** [[Dijareja]] ** [[Kolitis]] ** [[Crohnova bolest]] ** [[Dizenterija]] ** [[Hernija]] * Donji desni kvadrant ** Debelo crijevo: [[Invaginacija (medicina)|invaginacija]], [[opstrukcija crijeva]], [[upala slijepog crijeva]] ([[McBurneyjeva tačka]]) ** Bubrežna: [[bolest bubrežnih kamenaca|bubrežni kamenac]] (nefrolitijaza), [[pijelonefritis]] ** Karlična: [[cistitis]], [[kamen u mokraćnoj bešici]], [[rak mokraćne bešike]], [[upalna bolest karlice]], sindrom bola u karlici ** Ginekološka: [[endometrioza]], intrauterina [[trudnoća]], [[ektopijska trudnoća]], [[cista na jajniku]], [[torzija jajnika]], fibroid ([[leiomiom]]), [[apsces]], [[rak jajnika]], [[rak endometrija]] * Lijevi donji kvadrant ** Crijeva: [[divertikulitis]], [[volvulus sigmoidnog kolona]], [[opstrukcija crijeva]], nakupljanje gasova, [[Toksični megakolon]] * Desni [[bol u donjem dijelu leđa]] ** Jetra: [[hepatomegalija]] ** Bubreg: [[bolest bubrežnih kamenaca|bubrežni kamenac]] (nefrolitijaza), komplicirana infekcija urinarnog trakta * Bol u donjem dijelu leđa s lijeve strane ** [[Slezena]] **[[Bubreg]]: [[bolest bubrežnih kamenaca|bubrežni kamenac]] (nefrolitijaza), komplicirana infekcija urinarnog trakta * Bol u donjem dijelu leđa ** Bol u bubrezima ([[bubrežni kamenac]], [[rak bubrega]], [[hidronefroza]]) ** Bol [[molraćovod| molraćovodni kamenac]] {{clear}} ==Mehanizam== {| class="wikitable" style = "float: right; margin-left:15px; text-align:center" !Regija !Snabdijevanje krvlju<ref name="Moore 2016" /> !Inervacija <ref>{{Cite book |last=Hansen |first=John T. |title=Netter's Clinical Anatomy, 4e |publisher=Elsevier |year=2019 |isbn=978-0-323-53188-7 |location=Philadelphia, PA |pages=157–231 |chapter=4: Abdomen}}</ref> !Strukture<ref name="Moore 2016" /> |- |[[Prednje crijevo]] |[[Celijakalna arterija]] |T5 - T9 |[[Ždrijelo]] [[Jednjak]] [[Respiratorni trakt|Donji respiratorni trakt]] [[Želudac]] Proksimalno [[dvanaestopalačno crijevo]] [[Jetra]] [[Žučni trakt]] [[Žučna kesa]] [[Gušterača]] |- |[[Srednje crijevo]] |[[Gornja mezenterična arterija]] |T10 – T12 |Distalno [[dvanaestopalačno crijevo]] [[Cekum]] [[Slijepo crijevo (anatomija)|Slijepo crijevo]] [[Ushodno debelo crijevo]] Proksimalni [[poprečno debelo crijevo]] |- |[[Zadnje crijevo]] |[[Donja mezenterična arterija]] |L1 – L3 |Distalni [[poprečni kolon]] [[Silazni kolon]] [[Sigmoidni kolon]] [[Rektum]] Gornji [[analni kanal]] |} Bol u trbuhu može se nazvati [[visceralna bol|visceralnim bolom]] ili [[peritoneum]]skim bolom. Sadržaj trbuha može se podijeliti na [[prednje crijevo|prednje]], [[srednje crijevo|srsdnje]] i [[zadnje crijevo]].<ref name="Moore 2016">{{Cite book |last=Moore |first=Keith L |title=The Developing Human Tenth Edition |publisher=Elsevier, Inc. |year=2016 |isbn=978-0-323-31338-4 |location=Philadelphia, PA |pages=209–240 |chapter=11}}</ref> [[Prednje crijevo]] sadrži [[ždrijelo]], donji dio respiratornog trakta, dijelove [[jednjak]]a, [[žaludac|želuca]], dijelove [[duodenum|dvanaestopalačnog crijeva]] (proksimalni dio), jetre, žučnih puteva (uključujući žučnu kesu i žučne kanale) i gušteraču ([[pankreas]]).<ref name="Moore 2016" />[[Srednje crijevo]] sadrži dijelove duodenuma (distalni dio), [[cekum]]a, [[slijepo crijevo|slijepog crijeva[], [[debelo crijevo|uzlaznog debelog crijeva]]) i prve polovine poprečnog debelog crijeva (poprečnog debelog crijeva)].<ref name="Moore 2016" /> [[Zadnje crijevo]] sadrži distalnu polovinu poprečnog debelog crijeva, silazno debelo crijevo ([[silazno debelo crijevo]]), sigmoidno debelo crijevo (sigmoidno debelo crijevo) i gornji ). [[anus|anusnog kanala]] (analni dio]].<ref name="Moore 2016" /> Svaki pododjeljak crijeva ima pridruženi visceralni aferentni živac koji prenosi senzorne informacije iz utrobe do [[kičmena moždina|kičmene moždine]].<ref>{{Cite book |last1=Drake |first1=Richard L. |title=Gray's Anatomy For Students |last2=Vogl |first2=A. Wayne |last3=Mitchell |first3=Adam W.M. |publisher=Churchill Livingstone Elsevier |year=2015 |isbn=978-0-7020-5131-9 |edition=Third |pages=253–420 |chapter=4: Abdomen}}</ref> Visceralne senzorne informacije iz crijeva koje putuju do kičmene moždine, nazvane visceralni aferentni živci, su nespecifične i preklapaju se sa somatskim aferentnim živcima, koji su vrlo specifični.<ref name="Neumayer 2013">{{Cite book |last1=Neumayer |first1=Leigh |title=Essentials of General Surgery, 5e |last2=Dangleben |first2=Dale A. |last3=Fraser |first3=Shannon |last4=Gefen |first4=Jonathan |last5=Maa |first5=John |last6=Mann |first6=Barry D. |publisher=Wolters Kluwer Health |year=2013 |location=Baltimore, MD |chapter=11: Abdominal Wall, Including Hernia}}</ref> Stoga se visceralne aferentne informacije koje putuju do kičmene moždine mogu pojaviti u distribuciji somatskog aferentnog živca; zbog toga se [[apendicitis]] u početku manifestira periumbilikalnom boli T10 kada se pojavi, a zatim postaje bol T12 jer je zahvaćen peritoneum trbušnog zida (koji je bogat somatskim aferentnim živcima).<ref name="Neumayer 2013" /> ==Dijagnoza== Detaljna anamneza pacijenta i [[fizički pregled]] koriste se kako bi se bolje razumio osnovni uzrok boli u trbuhu. Proces prikupljanja anamneze može uključivati:<ref name="Bickley 2016">{{Cite book |last=Bickley |first=Lynn |title=Bates' Guide to Physical Examination & History Taking |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2016 |isbn=978-1-4698-9341-9 |location=Philadelphia, Pennsylvania}}</ref> * Identifikacija više informacija o [[Prisutni problem|glavnoj tegobi]] prikupljanjem [[Anamneza trenutne bolesti|anamneze trenutne bolesti]]; tj. naracija o trenutnim simptomima kao što su početak, lokacija, trajanje, karakter, faktori pogoršanja ili ublažavanja i vremenska priroda bola. Identifikacija drugih mogućih faktora može pomoći u dijagnozi osnovnog uzroka bola u trbuhu, kao što su nedavna putovanja, nedavni kontakt s drugim bolesnim osobama, a za žene, detaljna [[Ginekologija|ginekološka]] anamneza. * Upoznavanje s pacijentovom ranijom medicinskom anamnezom, s fokusom na sve prethodne probleme ili hirurške zahvate. * Razjašnjavanje pacijentovog trenutnog režima lijekova, uključujući lijekove na recept, lijekove bez recepta i suplemente. * Potvrđivanje pacijentovih [[alergija]] na lijekove i hranu. * Razgovor s pacijentom o bilo kakvoj porodičnoj anamnezi bolesti, s fokusom na stanja koja bi mogla podsjećati na trenutnu prezentaciju pacijenta. * Razgovor s pacijentom o svim zdravstvenim ponašanjima (npr. upotreba [[duhan]]a, konzumiranje [[alkohol]]a, upotreba droga i seksualna aktivnost) koja bi mogla povećati vjerovatnoću postavljanja određenih dijagnoza. * Pregled prisutnosti neabdominalnih simptoma (npr. [[groznica]], zimica, [[bol u prsima]], [[kratkoća daha]], [[vaginsko krvarenje]]) koji mogu dodatno razjasniti dijagnostičku sliku. * Korištenje [[Carnettov znak|Carnettovog znaka]] za razlikovanje [[visceralni bol|visceralnog bola]] i bola koji potiče iz mišića trbušnog zida.<ref>{{Cite book |last1=Karen M. Myrick |url=https://books.google.com/books?id=QTCeDwAAQBAJ&q=%22Carnett's+sign%22+diagnosis |title=Advanced Health Assessment and Differential Diagnosis: Essentials for Clinical Practice |last2=Laima Karosas |date=6. 12. 2019 |publisher=Springer Publishing Company |isbn=978-0-8261-6255-7 |pages=250 |language=en}}</ref> Nakon prikupljanja detaljne anamneze, treba obaviti [[fizički pregled]] kako bi se identifikovali važni fizički znaci koji bi mogli razjasniti dijagnozu, uključujući [[kardiovaskularni pregled]], pregled [[pluća]], detaljan pregled abdomena, a za žene i pregled [[Genitorurinarni sistem|genitourinarnog sistema]].<ref name="Bickley 2016"/> Dodatna istraživanja koja mogu pomoći u dijagnozi uključuju:<ref name="Cartwright 2008">{{Cite journal |vauthors=Cartwright SL, Knudson MP |date=april 2008 |title=Evaluation of acute abdominal pain in adults |url=http://www.aafp.org/afp/2008/0401/p971.html |journal=American Family Physician |volume=77 |issue=7 |pages=971–8 |pmid=18441863}}</ref> * Analize krvi, uključujući [[kompletnu krvnu sliku]], [[osnovni metabolički panel]], [[elektrolite]], [[testove funkcije jetre]], [[amilazu]], [[lipazu]], [[troponin I]], a za žene, serumski [[test trudnoće]]. * [[Analiza urina]] * Snimanje, uključujući rendgenski snimak grudnog koša i abdomena * [[elektrokardiograf|Elektrokardiogram]] Ako dijagnoza ostane nejasna nakon anamneze, pregleda i osnovnih pretraga kao što je gore navedeno, tada naprednije pretrage mogu otkriti dijagnozu. Takve pretrage uključuju:<ref name="Cartwright 2008" /> * [[Kompjuterizirana tomografija]] [[abdomen]]a/[[karlica|karlice]] * [[Ultrazvuk]] abdomena ili karlice * [[Endoskopija]] ili [[kolonoskopija]] ==Liječenje== Liječenje abdominalne boli ovisi o mnogim faktorima, uključujući etiologiju boli. Neke promjene u ponašanju koje se primjenjuju radi sprječavanja boli uključuju: odmor nakon obroka, potpuno i sporo žvakanje hrane te izbjegavanje stresnih situacija i situacija s visokim uzbuđenjem nakon obroka. Takve kućne strategije mogu smanjiti potrebu za traženjem stručne pomoći sprječavanjem budućih bolova u trbuhu.<ref>{{Cite web |title=Indigestion: MedlinePlus Medical Encyclopedia |url=https://medlineplus.gov/ency/article/003260.htm |access-date=2. 5. 2023 |website=medlineplus.gov |language=en}}</ref> U hitnoj službi, osobi koja se javi s bolovima u trbuhu može u početku biti potrebna intravenska terapija tekućinom zbog smanjenog unosa tekućine usljed bolova u trbuhu i mogućeg [[povraćanje|povraćanja]] ili [[mulčina|mučnine]].<ref name="Mahadevan">{{Cite book |title=Essentials of Family Medicine 6e |vauthors=Mahadevan SV |pages=149}}</ref> Liječenje abdominalne boli uključuje analgeziju, kao što su neopioidni (ketorolak) i opioidni lijekovi ([[morfin]], [[fentanil]]).<ref name="Mahadevan" /> Izbor [[analgezija]] ovisi o uzroku boli, jer [[ketorolak]] može pogoršati neke intraabdominalne procese.<ref name="Mahadevan" /> Pacijenti koji se javljaju u hitnu pomoć s abdominalnom boli mogu primiti "GI koktel" koji uključuje [[antacid]] (primjeri uključuju [[omeprazol]], [[famotidin]], [[magnezij-hidroksid]] i [[kalcij-karbonat]]) i [[lidokain]].<ref name="Mahadevan"/> Nakon uklanjanja boli, u nekim slučajevima abdominalne boli može postojati uloga [[mikrob|antimikrobnog]] liječenja.<ref name="Mahadevan"/> [[Butilskopolamin]] (Buscopan) se koristi za liječenje grčeva u abdomenu s određenim uspjehom..<ref>{{Cite journal |vauthors=Tytgat GN |year=2007 |title=Hyoscine butylbromide: a review of its use in the treatment of abdominal cramping and pain |journal=Drugs |volume=67 |issue=9 |pages=1343–57 |doi=10.2165/00003495-200767090-00007 |pmid=17547475 |s2cid=46971321}}</ref> Hirurško liječenje uzroka abdominalnog bola uključuje, ali nije ograničeno na [[holecistektomija|holecistektomiju]], [[apendektomija|apendektomiju]] i eksplorativnu [[laparotomija|laparotomiju]]. ===Hitni slučajevi=== U nastavku je kratak pregled hitnih slučajeva abdominalnog bola. {| class="wikitable"|+ !Stanje !Prezentacija !Dijagnoza !Liječenje |- |[[Upala slijepog crijeva]]<ref name="Sherman 2016">{{Cite book |last1=Sherman |first1=Scott C. |title=Atlas of Clinical Emergency Medicine |last2=Cico |first2=Stephen John |last3=Nordquist |first3=Erik |last4=Ross |first4=Christopher |last5=Wang |first5=Ernest |publisher=Wolters Kluwer |year=2016 |isbn=978-1-4511-8882-0}}</ref> |Abdominalna bol, [[mučnina]], [[povraćanje]], [[groznica]] Periumbilikalni bol, migrira u RLQ |Klinički (anamneza i [[fizički pregled]]) CT abdomena |Pacijent je sam dao NPO (ništa na usta) IV tekućine po potrebi Konsultacije opće hirurgije, moguće [[apendektomija]] [[Antibiotici]] Kontrola bola |- |[[Holecistitis]]<ref name="Sherman 2016" /> |Bol u trbuhu (RUQ, širi se u epigastrij), mučnina, povraćanje, groznica, [[Murphyjev znak]] |Klinički (anamneza i fizički pregled) Slikovni nalazi (RUQ ultrazvuk) Laboratorijski nalazi ([[leukocitoza]], [[Povišene transaminaze|transaminaze]], [[hiperbilirubinemija]]) |Pacijent je sam dao NPO (ništa na usta) IV tekućine po potrebi Konsultacije opće hirurgije, moguće [[holecistektomija]] Antibiotici Bol, kontrola mučnine |- |[[Akutni pankreatitis]]<ref name="Sherman 2016" /> |Bol u trbuhu (oštar epigastrični, prodor u leđa), mučnina, povraćanje |Klinički (anamneza i fizički pregled) Laboratorijski nalazi (povišena [[lipaza]]) Slikovni pregledi (CT abdomena, ultrazvuk) |Pacijent je dao NPO (ništa na usta) IV tekućine po potrebi Bol, kontrola mučnine Moguće konsultacije sa [[Hirurgija|općom hirurgijom]] ili [[interventna radiologija|interventnom radiologijom]] |- |[[Opstrukcija crijeva]]<ref name="Sherman 2016" /> |Bol u trbuhu (difuzni, grčevi), [[žuč]]ni [[Povraćanje|emeza]], [[zatvor]] |Klinički (anamneza i [[fizički pregled]]) Slikovni pregledi (rentgenski snimak abdomena, CT abdomena) |Pacijent je dao NPO (ništa na usta) IV tekućine po potrebi [[Nazogastrična intubacija|Nazogastrična sonda]] postavljanje [[Opća hirurgija]] konsultacije Kontrola bola |- |[[Krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta]]<ref name="Sherman 2016" /> |Bol u trbuhu (epiželučani), [[hematohezija]], [[melena]], [[hematemeza]], [[hipovolemija]] |Klinička slika (anamneza i fizički pregled, uključujući [[rektalni pregled|digitalni rektalni pregled]]) Laboratorijske pretrage ([[kompletna krvna slika]], profil koagulacije, [[transaminaza transaminaze]], [[test gvajaka u stolici]]) |Agresivna intravenska reanimacija tekućinom [[Transfuzija krvi]] po potrebi Lijekovi: [[inhibitor protonske pumpe]], [[oktreotid]] Stabilan pacijent: posmatranje Nestabilan pacijent: konsultacije ([[opća hirurgija]], [[gastroenterologija]], [[interventna radiologija]]) |- |Donji dio [[Gastrointestinalno krvarenje|GI krvarenje]]<ref name="Sherman 2016" /> |Bol u trbuhu, [[hematohezija]], [[melena]], [[hipovolemija]] |Klinički (anamneza i fizički pregled, uključujući [[rektalni pregled|digitalni rektalni pregled]]) Laboratorijski nalazi ([[kompletna krvna slika]], profil koagulacije, [[transaminaze]], [[test gvajaka u stolici|gvajak u stolici]]) |Agresivna intravenska reanimacija tekućinom [[transfuzija krvi]] po potrebi Lijekovi: [[inhibitor protonske pumpe]] Stabilan pacijent: posmatranje Nestabilan pacijent: konsultacije ([[opća hirurgija]], [[gastroenterologija]], [[interventna radiologija]]) |- |Perforirana viskozna krv<ref name="Sherman 2016" /> |Bol u trbuhu (iznenadni početak) lokalizovanog bola), [[abdominalna distenzija]], krut abdomen |Klinički (anamneza i fizički pregled) Slikovni pregledi (rendgenski snimak ili CT abdomena koji pokazuje slobodan zrak) Laboratorijski nalazi ([[kompletna krvna slika]]) |Agresivna intravenska reanimacija tekućinom [[Opća hirurgija]] konsultacije Antibiotici |- |[[Volvulus]]<ref name="Sherman 2016" /> |[[Volvulus sigmoidnog kolona]]: Bol u abdomenu (>2 dana, distenzija, zatvor) Cekumski volvulus: Bol u abdomenu (akutni početak), [[mučnina]], [[povraćanje]] |Klinički (anamneza i [[fizički pregled]]) Slikovni pregledi (rendgenski snimak ili CT abdomena) |Sigmoid: [[Gastroenterologija|Gastroenterološka]]] konsultacija ([[Sigmoidoskopija|fleksibilna sigmoidoskopija]]) Cekumska: [[Opća hirurgija]] konsultacije ([[Kolektomija|desno hemikolektomija]]) |- |[[Ektopijska trudnoća]]<ref name="Sherman 2016" /> |Bol u trbuhu i karlici, [[krvarenje]] U slučaju rupture ektopijske trudnoće, pacijentica se može javiti s [[peritoneum]]skom iritacijom i [[hipovolemijski šok hipovolemijskim šokom]] |Klinička slika (anamneza i fizički pregled) Laboratorijski nalazi: [[kompletna krvna slika]], test trudnoće u urinu nakon čega slijedi kvantitativni test krvi [[ljudski horionski gonadotropin|beta-hCG]] Slikovni nalazi: [[Vaginski ultrazvuk|transvaginski ultrazvuk]] |Ako je pacijent nestabilan: IV reanimacija tekućinom, hitne konsultacije [[Akušerstvo]] i [[ginekologija]] Ako je pacijent stabilan: nastaviti dijagnostičku obradu, uspostaviti praćenje [[Akušerstvo]] i [[ginekologija]] |- |[[Aneurizma abdominalne aorte]]<ref name="Sherman 2016" /> |Bol u trbuhu, bol u boku, bol u leđima, [[hipotenzija]], pulsatilna masa u trbuhu |Klinički nalazi (anamneza i fizički pregled) Slikovni nalazi: Ultrazvuk, [[kompjuterizirana tomografija|CT angiografija]], MRA/[[magnetna rezonantna angiografija]] |Ako je pacijent nestabilan: IV reanimacija tekućinom, hitne hirurške konsultacije Ako je pacijent stabilno: prijem na posmatranje |- |[[Disekcija aorte]]<ref name="Sherman 2016" /> |Bol u trbuhu (iznenadna pojava bola u epigastrijumu ili leđima), hipertenzija, novi aortni [[šum na srcu|šum]] |Klinička slika (anamneza i [[fizički pregled]]) Slikovni pregledi: Rendgenski snimak grudnog koša (prikazuje prošireni [[medijastinum]]), [[kompjuterizovana tomografija|CT-angiografija]], [[magnetna rezonantna angiografija|MRA]], [[transtoraksni ehokardiogram]]/TTE, [[transezofagusni ehokardiogram]]/TEE |IV reanimacija tečnošću [[Transfuzija krvi]] po potrebi (nabaviti [[transfuzija krvi|vrstu i križ]]) Lijekovi: snižavanje krvnog pritiska ([[natrij-nitroprusid]] plus [[beta -blokator]] ili [[blokator kalcijskih kanala]]) Konsultacije hirurga |- |[[Jetrena povreda]]<ref name="Sherman 2016" /> |Nakon traume ([[Tupa trauma|tup]] ili [[Penetrativna trauma|penetrirajuća]]), bol u trbuhu (RUQ), bol u desnom rebru, bol u desnom boku, bol u desnom [[rame]]nu |Klinička slika (anamneza i fizički pregled) Slikovni pregled: [[Fokusirana procjena sa sonografijom za traumu|FAST]] pregled, CT abdomena i karlice [[Dijagnostičko peritonealno lavaža|Dijagnostička peritonealna aspiracija i lavaža]] |Reanimacija ([[napredna životna podrška za traumu]]) sa IV tekućinama ([[Nadoknada tekućine|kristaloidi]]) i [[transfuzija krvi]] Ako je pacijent nestabilan: [[Opća hirurgija|opća]] ili [[trauma hirurgija]] konsultacije sa naknadnom [[eksplorativnom laparotomijom]] |- |[[Povreda slezene]]<ref name="Sherman 2016" /> |Nakon traume ([[Tupa trauma|tup]] ili [[Penetrativna trauma|penetrirajuća]]), bol u trbuhu (LUQ), bol u lijevom rebru, bol u lijevom boku |Klinička slika (anamneza i fizički pregled) Slikovni pregled: [[Fokusirana procjena sa sonografijom za traumu|FAST]] pregled, CT abdomena i karlice [[Dijagnostičko peritonealno ispiranje|Dijagnostička peritonealna aspiracija i lavaža]] |Reanimacija ([[napredna životna podrška za traumu]]) sa IV tekućinama ([[Nadoknada tekućine|kristaloidi]]) i [[transfuzija krvi]] Ako je pacijent nestabilan: [[Opća hirurgija|opće]] ili [[trauma hirurgija]] konsultacije sa naknadnom [[eksplorativnom laparotomijom]] i mogućom [[splenektomija|splenektomijom]] Ako je pacijent stabilan: medicinski tretman, konsultacije [[interventna radiologija|interventne radiologije]] za moguću [[Embolizacija|arterijsku embolizaciju]] |} ==Izgledi== Jedan dobro poznati aspekt Karakteristika primarne zdravstvene zaštite je niska prevalencija potencijalno opasnih uzroka bolova u trbuhu. Pacijenti s bolovima u trbuhu imaju veći postotak neobjašnjivih tegoba (kategorija "bez dijagnoze") nego pacijenti s drugim simptomima (kao što su [[dispneja]] ili [[bol u prsima]]).<ref name="A C T R p. ">{{Cite journal |last1=Viniol |first1=Annika |last2=Keunecke |first2=Christian |last3=Biroga |first3=Tobias |last4=Stadje |first4=Rebekka |last5=Dornieden |first5=Katharina |last6=Bösner |first6=Stefan |last7=Donner-Banzhoff |first7=Norbert |last8=Haasenritter |first8=Jörg |last9=Becker |first9=Annette |date=2014 |title=Studies of the symptom abdominal pain—a systematic review and meta-analysis |journal=Family Practice |volume=31 |issue=5 |pages=517–529 |doi=10.1093/fampra/cmu036 |issn=1460-2229 |pmid=24987023}}</ref> Većina ljudi koji pate od bolova u želucu imaju benigni problem, poput [[probavna smetnja|dispepsije]].<ref name="Gulacti Arslan Ooi Tuck 2001 pp. 123–136">{{Cite journal |last1=Gulacti |first1=Umut |last2=Arslan |first2=Ebru |last3=Ooi |first3=Michelle Wei Xin |last4=Tuck |first4=Jonathan |last5=Mattu |first5=Amal |last6=Dubosh |first6=Nicole M. |last7=Hasegawa |first7=Kohei |last8=Yarmish |first8=Gail M. |last9=Tulchinsky |first9=Mark |last10=Sweetser |first10=Seth |date=1. 2. 2001 |title=Abdominal Pain and Emergency Department Evaluation |journal=Emergency Medicine Clinics of North America |publisher=Elsevier |volume=19 |issue=1 |pages=123–136 |doi=10.1016/S0733-8627(05)70171-1 |issn=0733-8627 |pmid=11214394}}</ref> Općenito, otkriveno je da 20% do 25% pacijenata s abdominalnim bolovima ima ozbiljno stanje koje zahtijeva prijem u bolnicu za akutnu njegu.<ref name="Chandramohan Pari Schrock Lum 1991 pp. 503–507">{{Cite journal |last1=Chandramohan |first1=Ramasamy |last2=Pari |first2=Leelavinothan |last3=Schrock |first3=Jon W. |last4=Lum |first4=Marija |last5=Örnek |first5=Nurgül |last6=Usta |first6=Gülşah |last7=Kim |first7=Hyerim |last8=Hwang |first8=Jin-Young |last9=Walker |first9=Robert |last10=Bishop |first10=Julie Y. |last11=Zhao |first11=Mangsuo |last12=Wang |first12=Guihuai |date=1. 5. 1991 |title=Probability of appendicitis before and after observation |journal=Annals of Emergency Medicine |publisher=Mosby |volume=20 |issue=5 |pages=503–507 |doi=10.1016/S0196-0644(05)81603-8 |issn=0196-0644 |pmid=2024789}}</ref> ==Epidemiologija== Abdominalni bolpbi su razlog zašto oko 3% odraslih osoba posjećuje svog ljekara porodične medicine.<ref name=Vin2014/> Stope posjeta [[hitna pomoć|hitnoj pomoći]] (HIT) u Sjedinjenim Američkim Državama zbog bolova u trbuhu porasle su za 18% od 2006. do 2011. godine. Ovo je bio najveći porast od 20 uobičajenih stanja uočenih na HIT-u. Stopa korištenja HIT-a za mučninu i [[povraćanje]] također se povećala na 18%.<ref>{{Cite journal |vauthors=Skiner HG, Blanchard J, Elixhauser A |date=septembar 2014 |title=Trends in Emergency Department Visits, 2006–2011 |url=https://www.hcup-us.ahrq.gov/reports/statbriefs/sb179-Emergency-Department-Trends.jsp |journal=HCUP Statistical Brief |location=Rockville, MD |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality |issue=179}}</ref> ==Posebne populacije== ===Gerijatrija=== Više vremena i resursa se troši na starije pacijente sa bolovima u trbuhu nego na bilo koje drugo pacijentsko prijemno odjeljenje u hitnoj pomoći.<ref name="SA LZ p. ">{{Cite journal |last1=Baum |first1=Stephen A. |last2=Rubenstein |first2=Laurence Z. |date=1987 |title=Old people in the emergency room: age-related differences in emergency department use and care |journal=Journal of the American Geriatrics Society |volume=35 |issue=5 |pages=398–404 |doi=10.1111/j.1532-5415.1987.tb04660.x |issn=0002-8614 |pmid=3571788 |s2cid=30731138}}</ref> U poređenju sa mlađim pacijentima sa istim tegobama, njihov boravak u bolnici je 20% duži, potrebno ih je primiti u gotovo polovinu slučajeva, a operacija im je potrebna u 1/3 slučajeva.<ref name="Rodríguez-Lomba Pulido-Pérez Ricciardi Marcello 1976 pp. 219–223">{{Cite journal |last1=Rodríguez-Lomba |first1=E. |last2=Pulido-Pérez |first2=A. |last3=Ricciardi |first3=Rocco |last4=Marcello |first4=Peter W. |last5=Kuki |first5=Ichiro |last6=Nakane |first6=Shunya |last7=Mitchell |first7=Matthew D. |last8=Treadwell |first8=Jonathan R. |last9=Privette |first9=Alicia R. |last10=Cohen |first10=Mitchell J. |last11=May |first11=Sara M. |last12=Park |first12=Miguel A. |date=1. 2. 1976 |title=Abdominal pain: An analysis of 1,000 consecutive cases in a university hospital emergency room |journal=The American Journal of Surgery |publisher=Elsevier |volume=131 |issue=2 |pages=219–223 |doi=10.1016/0002-9610(76)90101-X |issn=0002-9610 |pmid=1251963}}</ref> Starost ne smanjuje ukupan broj [[T-ćelija]], ali smanjuje njihovu funkcionalnost. Kao rezultat toga, sposobnost starije osobe da se bori protiv infekcije je oslabljena.<ref name="Weyand Goronzy p. ">{{Cite journal |last1=Weyand |first1=Cornelia M. |last2=Goronzy |first2=rg J. |date=2016 |title=Aging of the Immune System. Mechanisms and Therapeutic Targets |journal=Annals of the American Thoracic Society |publisher=American Thoracic Society |volume=13 |issue=Suppl 5 |pages=S422–S428 |doi=10.1513/AnnalsATS.201602-095AW |pmc=5291468 |pmid=28005419}}</ref> Osim toga, promijenili su čvrstoću i integritet kože i sluzokože, koje predstavljaju fizičke barijere infekciji. Poznato je da stariji pacijenti doživljavaju izmijenjenu percepciju boli.<ref name="Sherman p.">{{Cite journal |last1=Sherman |first1=E. David |last2=Robillard |first2=Eugène |date=1964 |title=Sensitivity to Pain in Relationship to Age |journal=Journal of the American Geriatrics Society |volume=12 |issue=11 |pages=1037–1044 |doi=10.1111/j.1532-5415.1964.tb00652.x |issn=0002-8614 |pmid=14217863 |s2cid=26336124}}</ref> Izazov dobijanja dovoljne anamneze od starijeg pacijenta može se pripisati više faktora. Smanjenje [[pamćenje|pamćenja]] ili [[sluh]]a mogu pogoršati problem. Uobičajeno je susresti se sa stoicizmom u kombinaciji sa strahom od gubitka nezavisnosti ako se otkrije ozbiljno stanje. Promjene mentalnog stanja, bilo akutne ili hronične, su česte.<ref name="Isani Kim Mateu Tormo 2006 pp. 371–388">{{Cite journal |last1=Isani |first1=Mubina A. |last2=Kim |first2=Eugene S. |last3=Mateu |first3=P. Bahílo |last4=Tormo |first4=F. Boronat |last5=Thilakarathna |first5=Kanchana |last6=Xie |first6=Gaogang |last7=Oppenheimer |first7=Daniel C. |last8=Rubens |first8=Deborah J. |last9=Dhatariya |first9=Ketan K. |last10=Tin |first10=Kevin |last11=Rahmani |first11=Rabin |date=1. 5. 2006 |title=Abdominal Pain in the Elderly |journal=Emergency Medicine Clinics of North America |publisher=Elsevier |volume=24 |issue=2 |pages=371–388 |doi=10.1016/j.emc.2006.01.010 |issn=0733-8627 |pmid=16584962}}</ref> ===Trudnoća=== Jedinstveni klinički izazovi nastaju kada trudnice osjećaju bol u trbuhu. Prvo, postoji mnogo mogućih uzroka abdominalnog bola tokom trudnoće. To uključuje intraabdominalne bolesti koje se slučajno javljaju tokom trudnoće, kao i akušerske ili ginekološke poremećaje povezane s trudnoćom. Drugo, trudnoća mijenja prirodni tok i kliničku manifestaciju brojnih abdominalnih poremećaja.<ref>{{Cite journal |last1=Odubamowo |last2=Chilaka |last3=Walker |first1=Kehinde |first2=Chioma |first3=Kate |date=2022 |title=Abdominal pain in late pregnancy (‡24 weeks' gestation) |url=https://pdf.sciencedirectassets.com/273615/1-s2.0-S1751721422X00079/1-s2.0-S1751721422000896/main.pdf?X-Amz-Security-Token=IQoJb3JpZ2luX2VjEL%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2FwEaCXVzLWVhc3QtMSJGMEQCIEfiqG1MrLs9dhugOfvdLbbzZ8CQzGMq2hHxNR5K689zAiAwmauFQBhwIK5hrtFv2f2TVu8zJvXG5Ud%2F6D%2BLR%2BthnSq7BQi4%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F8BEAUaDDA1OTAwMzU0Njg2NSIM%2Ff%2BcEuyXVsMFuyP%2BKo8FxHw7YHdLP0CAhNNQV1kQgZ8cRfl%2BPdDPdIt2gn%2Fyrn6rAbOrIOVnWOArsf%2BCI8hJyeO%2FXewl6fAWsnfann5aQVTG8Cq%2BNywCj%2FmA5q9WtZoPfUjIPqRNVvQwug%2B%2FaNjE3T81Nzc4YKTGtIbK7ZDsM0cHk4Y13aK8oBZApvgWEKVqDuUOlLyOhLqof0CXI3Jdo1ByC8wSQM6NrJSx1jxkGJ1ln00kKV1CnIn3loMr44Elelhoc3oAzSuh9XjTZtlR%2BFUf5YZLFGBlFW4%2FBQyOnIGoSKoq0RLybw1MtV6JNII8zHhATlyTvfW6T0VfZlSL3IyXwQezMYIf1V0ILDrh%2FeG5wtMxkHhvFmtSgI7rYq4D0TaOP75pWG2Ej%2BfLW7Hx1w8H62vAmfZRYYBpWEm610umvABT4WvC584xnpyfXZAIktZX7Suxfkn1504XfntL6AjIEk3vau%2FYnPUHyyGNYyyb53l9c234nqECwtKq7zoi2yz3dnZ2nXH%2FxIXwnA5dNGgpxoC%2Bz1B9nDmK%2Bm6%2FG3YiTubgAfudLEtLBJM8Nxwtz6GyuIxEx2k1VOuk6xeuVfPHE6yTgEkw93okOrOBQU2BnW109pgjJRmmUqoEV1rQdSCAbHfrGiNxl%2BHOh8lzYdxXw7BdV7QoO5i3FgfVJbLg%2FwwC%2FTw79vwSbGkIin7NlHXrEF8UzA0b8fDICxRDtyqPvrnB%2FHuWFh7%2F%2BLRguPw%2FLMHnak3geEeMScBnMNfRZv4hWkSUsDMShHh6DobOW0uHXiOQMmIYY4jar%2Blb%2FfCL%2FizTPXbd%2FxsUmfrxuLlpChm54jE8EDBOXpAiIOU14EOxU5csVmVEkWVZX6MTK6l%2BNOz2pVt2DU7pcNLZZTDl%2B7y8BjqyAdZMwi0NbY5KdWmnMqW0nwqT6YQy%2BZVh6tWGgHdJHS9ZOEcw3nxY8mAW5yX67t%2FQiaosCSJMgOdBjXYXUeV0VeVTCq9OdU26dayIbv2a7t9mLRJJu1CqwT4YoaTxxD6vMTv0fRhtqe4czvBlrCMY31hAOHBHlLyw%2FPfWmPJYhfNRmboQD4Dkhp%2Bgxie0gOBJJwnVqe1mcIgHcnPfuVe%2FFdxBoS3jCe0O%2FH%2BI0nWF4kIlYFg%3D&X-Amz-Algorithm=AWS4-HMAC-SHA256&X-Amz-Date=20250121T073410Z&X-Amz-SignedHeaders=host&X-Amz-Expires=300&X-Amz-Credential=ASIAQ3PHCVTYTGJZ23NM%2F20250121%2Fus-east-1%2Fs3%2Faws4_request&X-Amz-Signature=8b5eb70d56adaffdd035dc032c7cbd2c8bffcbe7c29666223a4787a2e3401f72&hash=7d590af2be0262f89488f07391ebf21f92956ceab55bffc1c8057a2f03555a8c&host=68042c943591013ac2b2430a89b270f6af2c76d8dfd086a07176afe7c76c2c61&pii=S1751721422000896&tid=spdf-ebbe3e12-1389-4ef8-9b2d-05a0726c0f84&sid=1bd83b041bcdc1463d4842e10910150a607agxrqa&type=client&tsoh=d3d3LnNjaWVuY2VkaXJlY3QuY29t&ua=1b135e5050555d0a065708&rr=90559ec6f8a687c4&cc=au |journal=Obstetrics, Gynaecology and Reproductive Medicine |volume=32|issue=7 |pages=141–151 |doi=10.1016/j.ogrm.2022.04.008 }}</ref> Treće,[[trudnoća]] mijenja i ograničava dijagnostičku procjenu. Naprimjer, invazivni pregledi i radiološko testiranje izazivaju zabrinutost zbog sigurnosti fetusa tokom trudnoće. Četvrto, prilikom primanja terapije tokom trudnoće, potrebno je uzeti u obzir interese majke i [[fetus]]a.<ref name="Souza Ferreira Young Cerit 2003 pp. 1–58">{{Cite journal |last1=Souza |first1=Flaviane de Oliveira |last2=Ferreira |first2=Cristine Homsi Jorge |last3=Young |first3=Roger C. |last4=Cerit |first4=Levent |last5=Lejong |first5=M. |last6=Louryan |first6=S. |last7=Zamorano |first7=Abigail S. |last8=Mutch |first8=David G. |last9=Chopra |first9=Nagesh |last10=Shadchehr |first10=Ali |date=1. 3. 2003 |title=Abdominal pain during pregnancy |journal=Gastroenterology Clinics of North America |publisher=Elsevier |volume=32 |issue=1 |pages=1–58 |doi=10.1016/S0889-8553(02)00064-X |issn=0889-8553 |pmid=12635413}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Abdominaln distenzija]] * [[Abdominalna masa]] ==Reference== {{reflist}} ==Dodatni izvori== * {{Cite journal |last1=Shinar |first1=Zachary |last2=Dembitsky |first2=Walter |last3=Smith |first3=Moira E. |last4=Moak |first4=James H. |last5=Traub |first5=Stephen J. |last6=Saghafian |first6=Soroush |last7=Kaewlai |first7=Rathachai |last8=Srichareon |first8=Pungkava |last9=Bhangu |first9=Aneel |last10=Drake |first10=Frederick Thurston |last11=Lee |first11=Sun Hwa |last12=Yun |first12=Seong Jong |date=1. 9. 2011 |title=Abdominal pain in the ED: a 35 year retrospective |journal=The American Journal of Emergency Medicine |publisher=W.B. Saunders |volume=29 |issue=7 |pages=711–716 |doi=10.1016/j.ajem.2010.01.045 |issn=0735-6757 |pmid=20825873 |ref=none}} * {{Cite journal |last1=Farmer |first1=Adam D |last2=Aziz |first2=Qasim |date=2014 |title=Mechanisms and management of functional abdominal pain |journal=Journal of the Royal Society of Medicine |volume=107 |issue=9 |pages=347–354 |doi=10.1177/0141076814540880 |issn=0141-0768 |pmc=4206626 |pmid=25193056 |ref=none |doi-access=free}} * {{Cite journal |last1=Akasaka |first1=Eijiro |last2=Sawamura |first2=Daisuke |last3=Rokunohe |first3=Daiki |last4=Sawamura |first4=Daisuke |last5=Talukdar |first5=Rupjyoti |last6=Reddy |first6=D. Nageshwar |last7=Kirkpatrick |first7=Barry V. |last8=Abdulhai |first8=Sophia A. |last9=Ponsky |first9=Todd A. |last10=Chouikh |first10=Taieb |last11=Chaussy |first11=Yann |date=1. 2. 2006 |title=Abdominal Pain in Children |journal=Pediatric Clinics of North America |publisher=Elsevier |volume=53 |issue=1 |pages=107–137 |doi=10.1016/j.pcl.2005.09.009 |issn=0031-3955 |pmid=16487787 |s2cid=17103933 |ref=none}} ==Vanjski linkovi== * {{wikibooks|Internal Medicine|Abdominal Pain}} * [https://my.clevelandclinic.org/health/symptoms/4167-abdominal-pain Cleveland Clinic] * [https://www.mayoclinic.org/symptoms/abdominal-pain/basics/definition/sym-20050728 Mayo Clinic] {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|MD81}} | ICD10 = {{ICD10|R10}} | ICD10CM = <!-- {{ICD10CM|Xxx.xxxx}} --> | ICD9 = {{ICD9|789}} | ICDO = | OMIM = | MeshID = D015746 | DiseasesDB = 14367 | SNOMED CT = 21522001 | Curlie = | MedlinePlus = 003120 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | PatientUK = abdominal-pain-pro | NCI = | GeneReviewsNBK = | GeneReviewsName = | NORD = | GARDNum = | GARDName = | RP = 47481 | AO = | WO = | OrthoInfo = | Orphanet = | Scholia = Q183425 | OB = }} {{Simptomi i znaci probavnog sistema i abdomena}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Abdominal Pain}} [[Kategorija:Gastroenterologija]] [[Kategorija:Probavni sistem]] [[Kategorija:Interna medicina]] [[Kategorija:Bolovi]] 7c0dwj0yn53wanbngiedzyru3gnubjc 0 533137 3831026 3829171 2026-04-18T11:29:29Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831026 wikitext text/x-wiki '''Grupa C''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 13. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]], [[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]], [[Nogometna reprezentacija Haitija|Haiti]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> Brazil, Maroko i Škotska su već igrali zajedno u [[1998 FIFA World Cup Group A|grupi A]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskog prvenstva 1998]], što je ujedno bilo i posljednje učešće Škotske na svjetskim prvenstvima do ovog izdanja. ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe C će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]]. * Drugoplasirana ekipa grupe C će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]]. * Trećeplasirana ekipa grupe C ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−04:00|UTC−4]] ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EDT]]).<ref name="match schedule"/> ===Brazil – Maroko=== Ekipe su se prethodno sastale tri puta, uključujući jednom na svjetskom prvenstvu, kada je Brazil pobijedio 3–0 u grupnoj fazi [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. Posljednji put su se ekipe sastale 2023. u prijateljskoj utakmici, kada je Maroko ostvario pobjedu 2–1 (svoju prvu).<ref>{{cite web|title=Brazil national football team: record v Morocco|url=https://www.11v11.com/teams/brazil/tab/opposingTeams/opposition/Morocco|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title=Brazil vs. Morocco Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/brazil_vs_morocco.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=C1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|BRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Brazil – Maroko|Utakmica 7}} |team2={{NOG|MAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 }}<section end=C1 /> ===Haiti – Škotska=== Ekipe se nikada ranije nisu sastale. <section begin=C2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=21:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|HAI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Haiti – Škotska|Utakmica 5}} |team2={{NOG|SCO}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 }}<section end=C2 /> ===Škotska – Maroko=== Jedini susret ovih ekipa odigran je u njihovoj posljednjoj utakmici grupne faze na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998]], kada je Maroko pobijedio 3–0.<ref>{{cite web|title=Scotland national football team: record v Morocco|url=https://www.11v11.com/teams/scotland/tab/opposingTeams/opposition/Morocco|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title=Morocco vs. Scotland Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/morocco_vs_scotland.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=C3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|19}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|SCO}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Škotska – Maroko|Utakmica 30}} |team2={{NOG|MAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021454 }}<section end=C3 /> ===Brazil – Haiti=== Ekipe su se prethodno sastale tri puta, a posljednji put 2016. Brazil je pobijedio 7–1 u grupnoj fazi [[Copa América Centenario|Copa Américe Centenario]].<ref>{{cite web|title=Brazil national football team: record v Haiti|url=https://www.11v11.com/teams/brazil/tab/opposingTeams/opposition/Haiti|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=C4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|19}} |time=20:30 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|BRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Brazil – Haiti|Utakmica 29}} |team2={{NOG|HAI}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 }}<section end=C4 /> ===Škotska – Brazil=== Ekipe su se sastajale u deset navrata, uključujući četiri susreta na svjetskim prvenstvima, svi u prvom krugu. Njihov prvi susret završio je neriješeno 0–0 na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskom prvenstvu 1974]], nakon čega je Brazil pobijedio u naredna tri susreta u grupnoj fazi: 4–1 ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]), 1–0 ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]) i 2–1 u utakmici otvaranja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskog prvenstva 1998.]]<ref>{{cite web|title=Scotland vs. Brazil Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/scotland_vs_brazil.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> Njihov posljednji susret odigran je 2011, kada je Brazil pobijedio 2–0 u prijateljskoj utakmici i zadržao niz bez poraza u međusobnim susretima.<ref>{{cite web|title=Scotland national football team: record v Brazil|url=https://www.11v11.com/teams/scotland/tab/opposingTeams/opposition/Brazil|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=C5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|SCO}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Škotska – Brazil|Utakmica 49}} |team2={{NOG|BRA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 }}<section end=C5 /> ===Maroko – Haiti=== Ekipe se nikada ranije nisu sastale. <section begin=C6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|MAR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Maroko – Haiti|Utakmica 50}} |team2={{NOG|HAI}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 }}<section end=C6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group C}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa C]] 2njwwfo5a5ey4ukpwn5yqvw9nk9w4f1 0 533138 3831025 3829172 2026-04-18T11:29:26Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831025 wikitext text/x-wiki '''Grupa D''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 25. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]] i [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe D će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe D će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]]. * Trećeplasirana ekipa grupe D ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−07:00|UTC−7]] ([[Pacifička vremenska zona|PDT]]).<ref name="match schedule"/> ===SAD – Paragvaj=== <section begin=D1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|12}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#SAD – Paragvaj|Utakmica 4}} |team2={{NOG|PAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 }}<section end=D1 /> ===Australija – Turska=== <section begin=D2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=21:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|AUS}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Australija – Turska|Utakmica 6}} |team2={{NOG|TUR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 }}<section end=D2 /> ===SAD – Australija=== <section begin=D3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|19}} |time=12:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#SAD – Australija|Utakmica 32}} |team2={{NOG|AUS}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 }}<section end=D3 /> ===Turska – Paragvaj=== <section begin=D4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|19}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|TUR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Turska – Paragvaj|Utakmica 31}} |team2={{NOG|PAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 }}<section end=D4 /> ===Turska – SAD=== <section begin=D5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=19:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|TUR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Turska – SAD|Utakmica 59}} |team2={{NOG|USA|ime=SAD}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 }}<section end=D5 /> ===Paragvaj – Australija=== <section begin=D6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=19:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|PAR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Paragvaj – Australija|Utakmica 60}} |team2={{NOG|AUS}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 }}<section end=D6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group D}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa D]] sd917suurhy18atf6amwixlkiwcfole 0 533139 3831024 3829173 2026-04-18T11:29:24Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831024 wikitext text/x-wiki '''Grupa E''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 14. do 25. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]], [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Nogometna reprezentacija Obale Slonovače|Obala Slonovače]] i [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe E će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]]. * Drugoplasirana ekipa grupe E će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe LE]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Njemačka – Curaçao=== <section begin=E1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|14}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Njemačka – Curaçao|Utakmica 10}} |team2={{NOG|CUW}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 }}<section end=E1 /> ===Obala Slonovače – Ekvador=== <section begin=E2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|14}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CIV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Obala Slonovače – Ekvador|Utakmica 9}} |team2={{NOG|ECU}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 }}<section end=E2 /> ===Njemačka – Obala Slonovače=== <section begin=E3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|20}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Njemačka – Obala Slonovače|Utakmica 33}} |team2={{NOG|CIV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 }}<section end=E3 /> ===Ekvador – Curaçao=== <section begin=E4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|20}} |time=19:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ECU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Ekvador – Curaçao|Utakmica 34}} |team2={{NOG|CUW}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 }}<section end=E4 /> ===Curaçao – Obala Slonovače=== <section begin=E5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CUW}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Curaçao – Obala Slonovače|Utakmica 55}} |team2={{NOG|CIV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 }}<section end=E5 /> ===Ekvador – Njemačka=== <section begin=E6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ECU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Ekvador – Njemačka|Utakmica 56}} |team2={{NOG|GER}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 }}<section end=E6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group E}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa E]] ge9xogfw411l6exvdm0kjsnxw68y3fp 0 533140 3831023 3829182 2026-04-18T11:29:22Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831023 wikitext text/x-wiki '''Grupa F''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 14. do 25. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]], [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]], [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe F će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]]. * Drugoplasirana ekipa grupe F će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]]. * Trećeplasirana ekipa grupe F ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Nizozemska – Japan=== <section begin=F1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|14}} |time=15:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Nizozemska – Japan|Utakmica 11}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 }}<section end=F1 /> ===Švedska – Tunis=== <section begin=F2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|14}} |time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|SWE}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Švedska – Tunis|Utakmica 12}} |team2={{NOG|TUN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Stadion "BBVA"]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 }}<section end=F2 /> ===Nizozemska – Švedska=== <section begin=F3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|20}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Nizozemska – Švedska|Utakmica 35}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 }}<section end=F3 /> ===Tunis – Japan=== <section begin=F4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|20}} |time=22:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|TUN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Tunis – Japan|Utakmica 36}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Stadion "BBVA"]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 }}<section end=F4 /> ===Japan – Švedska=== <section begin=F5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=18:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|JPN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Japan – Švedska|Utakmica 57}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 }}<section end=F5 /> ===Tunis – Nizozemska=== <section begin=F6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=18:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|TUN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Tunis – Nizozemska|Utakmica 58}} |team2={{NOG|NED}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 }}<section end=F6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group F}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa F]] n5lngmfz9o8gqh69nacuep2j37gr19v 0 533141 3831022 3829175 2026-04-18T11:29:21Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831022 wikitext text/x-wiki '''Grupa G''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 15. do 26. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]], [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] i [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe G će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe G će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]]. * Trećeplasirana ekipa grupe G ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−07:00|UTC−7]] ([[Pacifička vremenska zona|PDT]]).<ref name="match schedule"/> ===Belgija – Egipat=== <section begin=G1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=12:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Belgija – Egipat|Utakmica 16}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 }}<section end=G1 /> ===Iran – Novi Zeland=== <section begin=G2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|IRN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Iran – Novi Zeland|Utakmica 15}} |team2={{NOG|NZL}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 }}<section end=G2 /> ===Belgija – Iran=== <section begin=G3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=12:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Belgija – Iran|Utakmica 39}} |team2={{NOG|IRN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 }}<section end=G3 /> ===Novi Zeland – Egipat=== <section begin=G4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NZL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Novi Zeland – Egipat|Utakmica 40}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 }}<section end=G4 /> ===Egipat – Iran=== <section begin=G5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|EGY}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Egipat – Iran|Utakmica 63}} |team2={{NOG|IRN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 }}<section end=G5 /> ===Novi Zeland – Belgija=== <section begin=G6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NZL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Novi Zeland – Belgija|Utakmica 64}} |team2={{NOG|BEL}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 }}<section end=G6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group G}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa G]] 4u65zjumj7mwlactdkulsxadpilcbdf 0 533142 3831021 3829176 2026-04-18T11:29:18Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831021 wikitext text/x-wiki '''Grupa H''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 15. do 26. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]], [[Nogometna reprezentacija Zelenortskih Ostrva|Zelenortska Ostrva]], [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] i [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe H će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe H će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Trećeplasirana ekipa grupe H ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Španija – Zelenortska Ostrva=== <section begin=H1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Španija – Zelenortska Ostrva|Utakmica 14}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 }}<section end=H1 /> ===Saudijska Arabija – Urugvaj=== <section begin=H2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|KSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Saudijska Arabija – Urugvaj|Utakmica 13}} |team2={{NOG|URU}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 }}<section end=H2 /> ===Španija – Saudijska Arabija=== <section begin=H3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Španija – Saudijska Arabija|Utakmica 38}} |team2={{NOG|KSA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 }}<section end=H3 /> ===Urugvaj – Zelenortska Ostrva=== <section begin=H4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|URU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Urugvaj – Zelenortska Ostrva|Utakmica 37}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 }}<section end=H4 /> ===Zelenortska Ostrva – Saudijska Arabija=== <section begin=H5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=19:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CPV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Zelenortska Ostrva – Saudijska Arabija|Utakmica 65}} |team2={{NOG|KSA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 }}<section end=H5 /> ===Urugvaj – Španija=== <section begin=H6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|URU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Urugvaj – Španija|Utakmica 66}} |team2={{NOG|ESP}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 }}<section end=H6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group H}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa H]] cputd9mmk7n63wp5396zcs0k8b5du81 0 533143 3831020 3829107 2026-04-18T11:29:16Z WumpusBot 120674 /* Naziv i predstavljanje */ razne ispravke 3831020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija proizvod | naziv = Adidas Trionda | slika = Trionda (cropped).jpg | slika_veličina = 200px | slika_opis = | vrsta = [[Nogometna lopta]] | izumitelj = | početak = 2. oktobar 2025. | proizvođač = [[Adidas]] | dostupnost = | trenutni_dobavljač = [[Forward Sports]] | posljednja_god_proizvodnje = 2025. | modeli = | slogan = | veb-sajt = | bilješke = }} '''Adidas Trionda''' službena je [[nogomet]]na lopta [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], koje zajednički organiziraju [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]]. Proizvela ju je njemačka kompanija [[Adidas]], a službeno je predstavljena 2. oktobra 2025.<ref name="FIFA-launch">{{cite web |title=The FIFA World Cup 26's Official Match Ball: TRIONDA |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-match-ball-trionda |website=FIFA |access-date=9. 4. 2026}}</ref><ref name="FIFA-release">{{cite web |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |website=FIFA |date=2. 10. 2025 |access-date=9. 4. 2026}}</ref> Lopta je razvijena kao vizuelni i tehnički simbol prvenstva s tri domaćina, a Adidas ju je predstavio kao svoju 15. službenu loptu za muško svjetsko prvenstvo u organizaciji FIFA-e.<ref name="adidas-news">{{cite web |title=adidas introduced TRIONDA at landmark events in New York, Toronto and Mexico City, with World Cup legends |url=https://news.adidas.com/football/adidas-introduced-trionda-at-landmark-events-in-new-york--toronto-and-mexico-city--with-world-cup-le/s/6c65a1df-b2b8-4869-83a9-6dd1f076d918 |website=adidas News |date=3. 10. 2025 |access-date=9. 4. 2026}}</ref> == Naziv i predstavljanje == Naziv ''Trionda'' povezuje element ''tri'', kao oznaku za tri zemlje domaćina, i riječ ''onda'' koja znači val.<ref name="FIFA-release" /><ref name="FIFA-history">{{cite web |title=The history of World Cup match balls |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/ball-balls-history |website=FIFA |date=1. 10. 2025 |access-date=9. 4. 2026}}</ref> FIFA i Adidas predstavili su loptu na promotivnim događajima u [[New York]]u, [[Toronto|Torontu]] i [[Ciudad de México|Ciudad de Méxicu]], naglašavajući zajedničko domaćinstvo prvenstva 2026.<ref name="FIFA-release" /><ref name="adidas-news" /> Prema FIFA-inim i Adidasovim opisima, dizajn lopte inspiriran je pojavom ''la ola'', odnosno talasastim kretanjem publike na stadionima, što je pretočeno u valovitu geometriju panela.<ref name="FIFA-release" /><ref name="adidas-campaign">{{cite web |title=FIFA World Cup 26™ Trionda balls |url=https://www.adidas.com/us/go/campaign/trionda |website=adidas |access-date=9. 4. 2026}}</ref> == Dizajn i tehnologija == Trionda ima konstrukciju od četiri panela, što FIFA opisuje kao novo rješenje s dubokim spojevima radi ravnomjernijeg otpora zraka i stabilnijeg leta lopte.<ref name="FIFA-release" /><ref name="FIFA-ball">{{cite web |title=TRIONDA – FIFA World Cup 2026™ Official Match Ball |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/official-match-ball |website=FIFA |access-date=9. 4. 2026}}</ref> Površina je teksturirana i ima utisnute detalje radi boljeg prianjanja i kontrole, posebno u vlažnim uvjetima.<ref name="FIFA-release" /><ref name="FIFA-store">{{cite web |title=FIFA World Cup 26™ adidas Trionda Pro Football |url=https://store.fifa.com/product/fifa-world-cup-26-adidas-trionda-pro-football |website=FIFA Store |access-date=9. 4. 2026}}</ref> Lopta sadrži i ugrađeni senzor pokreta od 500 [[Herc|Hz]], koji u stvarnom vremenu šalje podatke sistemu [[VAR]] i pomaže pri donošenju odluka, uključujući situacije [[ofsajd]]a.<ref name="FIFA-release" /><ref name="FIFA-ball" /> Dizajnersko rješenje lopte zasnovano je na crvenoj, zelenoj i plavoj boji kao aluziji na tri zemlje domaćina.<ref name="FIFA-release" /> Na lopti se nalaze i simboli povezani s domaćinima: [[javorov list]] za Kanadu, [[orao]] za Meksiko i [[Petokraka zvijezda|zvijezda]] za Sjedinjene Američke Države, dok zlatni detalji upućuju na trofej Svjetskog prvenstva.<ref name="FIFA-release" /><ref name="adidas-campaign" /> == Reference == {{Refspisak}} {{FIFA SP 2026.}} {{Lopte na nogometnim mundijalima}} {{Adidas}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Trionda, Adidas}} [[Kategorija:Adidas]] [[Kategorija:Adidasove nogometne lopte]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] [[Kategorija:Proizvodi uvedeni 2025.]] m2mo3kznn5zn8i5whwb93uv496fsnwz 0 533144 3831019 3829177 2026-04-18T11:29:14Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831019 wikitext text/x-wiki '''Grupa I''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 16. do 26. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]], [[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]] i [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe I će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Drugoplasirana ekipa grupe I će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]]. * Trećeplasirana ekipa grupe I ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−04:00|UTC−4]] ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EDT]]).<ref name="match schedule"/> ===Francuska – Senegal=== <section begin=I1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=15:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Francuska – Senegal|Utakmica 17}} |team2={{NOG|SEN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 }}<section end=I1 /> ===Irak – Norveška=== <section begin=I2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|IRQ}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Irak – Norveška|Utakmica 18}} |team2={{NOG|NOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 }}<section end=I2 /> ===Francuska – Irak=== <section begin=I3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=17:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Francuska – Irak|Utakmica 42}} |team2={{NOG|IRQ}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 }}<section end=I3 /> ===Norveška – Senegal=== <section begin=I4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Norveška – Senegal|Utakmica 41}} |team2={{NOG|SEN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 }}<section end=I4 /> ===Norveška – Francuska=== <section begin=I5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=15:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Norveška – Francuska|Utakmica 61}} |team2={{NOG|FRA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 }}<section end=I5 /> ===Senegal – Irak=== <section begin=I6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=15:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|SEN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Senegal – Irak|Utakmica 62}} |team2={{NOG|IRQ}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 }}<section end=I6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group I}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa I]] 8ky8q8mgxo1jyx2mm1zqc9srq7rsf5k 0 533145 3831018 3829179 2026-04-18T11:29:12Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831018 wikitext text/x-wiki '''Grupa J''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 16. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]], [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]], [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] i [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordan]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe J će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Drugoplasirana ekipa grupe J će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Trećeplasirana ekipa grupe J ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Argentina – Alžir=== <section begin=J1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Alžir|Utakmica 19}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 }}<section end=J1 /> ===Austria – Jordan=== <section begin=J2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=21:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|AUT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Austria – Jordan|Utakmica 20}} |team2={{NOG|JOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 }}<section end=J2 /> ===Argentina – Austrija=== <section begin=J3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Austrija|Utakmica 43}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 }}<section end=J3 /> ===Jordan – Alžir=== <section begin=J4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Alžir|Utakmica 44}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 }}<section end=J4 /> ===Alžir – Austrija=== <section begin=J5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ALG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Alžir – Austrija|Utakmica 69}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 }}<section end=J5 /> ===Jordan – Argentina=== <section begin=J6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Argentina|Utakmica 70}} |team2={{NOG|ARG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 }}<section end=J6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group J}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa J]] iwm59pk2t3oa7z60fff6xyauww0uydc 0 533146 3831017 3828964 2026-04-18T11:29:11Z WumpusBot 120674 /* Predstavljanje i opis */ razne ispravke 3831017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | ime = Maple, Zayu i Clutch | serija = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]]'' | slika = Maple zayu clutch.png | prvo = 25. septembar 2025. | zadnje = | kreator = [[FIFA]] | portretirao = | glas = | nadimak = | alias = službene maskote Svjetskog prvenstva 2026. | vrsta = antropomorfne životinje | rod = | zanimanje = maskote | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = [[Kanada|kanadska]] / [[Meksiko|meksička]] / [[Sjedinjene Američke Države|američka]] | oznaka22 = Predstavlja | podaci22 = [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] | oznaka23 = Pojedinačni likovi | podaci23 = Maple ([[los]])<br>Zayu ([[jaguar]])<br>Clutch ([[bjeloglavi orao]]) | oznaka24 = Uloga | podaci24 = službene maskote [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] }} '''Maple, Zayu i Clutch''' službene su maskote [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]], koje će se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Predstavila ih je [[FIFA]] 25. septembra 2025. kao prvi trojac maskota u historiji [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|muškog Svjetskog prvenstva]], pri čemu svaka maskota predstavlja jednu od zemalja domaćina.<ref name="FIFA-unveil">{{cite web |title=Colourful trio of mascots unveiled for first FIFA World Cup co-hosted by three nations |url=https://inside.fifa.com/media-releases/colourful-trio-of-mascots-unveiled-first-world-cup-co-hosted-by-three-nations |website=FIFA |date=25. 9. 2025 |access-date=9. 4. 2026}}</ref><ref name="FIFA-history">{{cite web |title=All FIFA World Cup mascots from 1966 to 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/mascots-history |website=FIFA |date=25. 9. 2025 |access-date=9. 4. 2026}}</ref> Maple je antropomorfni [[los]] iz Kanade, Zayu antropomorfni [[jaguar]] iz Meksika, a Clutch antropomorfni [[bjeloglavi orao]] iz Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="FIFA-unveil" /> FIFA ih je opisala kao likove razvijene da odražavaju kulturu, naslijeđe i duh triju država domaćina te da zajedno simboliziraju jedinstvo, raznolikost i zajedničku strast prema nogometu.<ref name="FIFA-unveil" /> == Predstavljanje i opis == Maskote su predstavljene uoči završne godine priprema za prvenstvo 2026, prvo izdanje turnira sa 48 reprezentacija i prvo koje zajednički organiziraju tri države.<ref name="FIFA-unveil" /> FIFA je njihovo predstavljanje povezala s promotivnom strategijom turnira usmjerenom prema mlađoj publici i naglašavanju zajedničkog domaćinstva u Sjevernoj Americi.<ref name="FIFA-unveil" /> Prema FIFA-inom saopćenju, Maple, Zayu i Clutch prvi su likovi-maskote nekog FIFA-inog takmičenja koji će biti igrivi likovi u licenciranoj videoigri ''FIFA Heroes''.<ref name="FIFA-unveil" /> Maple je kanadski los i u FIFA-inom opisu igra na poziciji [[golman]]a. Predstavljen je kao lik povezan s kreativnošću, otpornošću i individualnošću, a zamišljen je kao putnik kroz sve kanadske provincije i teritorije.<ref name="FIFA-unveil" /> Zayu je meksički jaguar i prikazan je kao [[napadač]]. FIFA ga opisuje kao lik nadahnut bogatim naslijeđem i živim duhom Meksika, s imenom koje je povezano s jedinstvom, snagom i radošću.<ref name="FIFA-unveil" /> U promotivnim opisima ističe se i njegova povezanost s plesom, hranom i tradicijom Meksika.<ref name="FIFA-unveil" /> Clutch je američki bjeloglavi orao i u FIFA-inom prikazu igra u [[Vezni igrač|veznom redu]]. Opisan je kao avanturistički i optimističan lik koji okuplja ljude i utjelovljuje vodstvo djelovanjem.<ref name="FIFA-unveil" /> == Također pogledajte == * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] * [[Maskota Svjetskog prvenstva u nogometu]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Maple, Zayu i Clutch}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] [[Kategorija:Maskote]] pxk9x80d21opxow2gspsp4ydtr9abvt 0 533147 3831016 3829180 2026-04-18T11:29:08Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831016 wikitext text/x-wiki '''Grupa K''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 17. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]], [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]], [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe K će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]]. * Drugoplasirana ekipa grupe K će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]]. * Trećeplasirana ekipa grupe K ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Portugal – DR Kongo=== <section begin=K1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|POR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Portugal – DR Kongo|Utakmica 23}} |team2={{NOG|COD}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 }}<section end=K1 /> ===Uzbekistan – Kolumbija=== <section begin=K2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|UZB}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Uzbekistan – Kolumbija|Utakmica 24}} |team2={{NOG|COL}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Stadion "Azteca"]], [[Ciudad de México]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 }}<section end=K2 /> ===Portugal – Uzbekistan=== <section begin=K3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|POR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Portugal – Uzbekistan|Utakmica 47}} |team2={{NOG|UZB}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 }}<section end=K3 /> ===Kolumbija – DR Kongo=== <section begin=K4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|COL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Kolumbija – DR Kongo|Utakmica 48}} |team2={{NOG|COD}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Stadion "Akron"]], [[Zapopan]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 }}<section end=K4 /> ===Kolumbija – Portugal=== <section begin=K5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=19:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|COL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Kolumbija – Portugal|Utakmica 71}} |team2={{NOG|POR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 }}<section end=K5 /> ===DR Kongo – Uzbekistan=== <section begin=K6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=19:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|COD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#DR Kongo – Uzbekistan|Utakmica 72}} |team2={{NOG|UZB}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 }}<section end=K6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group K}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa K]] p2e71d91a0j7w6xfu49cigjf2ip3wh3 0 533148 3831014 3829181 2026-04-18T11:29:06Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831014 wikitext text/x-wiki '''Grupa L''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 17. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], [[Nogometna reprezentacija Gane|Gana]] i [[Nogometna reprezentacija Paname|Panama]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe L će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]]. * Drugoplasirana ekipa grupe L će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]]. * Trećeplasirana ekipa grupe L ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Engleska – Hrvatska=== <section begin=L1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=15:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ENG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Engleska – Hrvatska|Utakmica 22}} |team2={{NOG|CRO}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 }}<section end=L1 /> ===Gana – Panama=== <section begin=L2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GHA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Gana – Panama|Utakmica 21}} |team2={{NOG|PAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 }}<section end=L2 /> ===Engleska – Gana=== <section begin=L3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ENG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Engleska – Gana|Utakmica 45}} |team2={{NOG|GHA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 }}<section end=L3 /> ===Panama – Hrvatska=== <section begin=L4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|PAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Panama – Hrvatska|Utakmica 46}} |team2={{NOG|CRO}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 }}<section end=L4 /> ===Panama – Engleska=== <section begin=L5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|PAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Panama – Engleska|Utakmica 67}} |team2={{NOG|ENG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 }}<section end=L5 /> ===Hrvatska – Gana=== <section begin=L6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CRO}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Hrvatska – Gana|Utakmica 68}} |team2={{NOG|GHA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 }}<section end=L6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group L}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]] rgaun07uuzzu1r2rt6svcyl58dofw8w 0 533149 3831013 3828962 2026-04-18T11:29:05Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831013 wikitext text/x-wiki [[FIFA]] je, preko više kompanija, prodala [[prava emitiranja]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]]. == Glavni emiter == FIFA je 12. februara 2015. obnovila ugovore o pravima emitiranja za Sjedinjene Američke Države i Kanadu s kućama [[Fox Sports (United States)|Fox]] (engleski u SAD-u), [[Telemundo Deportes|NBCUniversal]] (španski u SAD-u) i [[Bell Media]] (Kanada) za prvenstvo 2026, ne prihvativši nijednu drugu ponudu.<ref>{{Cite magazine |date=12. 2. 2015 |title=FIFA grants Fox, Telemundo U.S. TV rights for World Cup through 2026 |magazine=Sports Illustrated |url=https://www.si.com/planet-futbol/2015/02/12/fifa-fox-usa-tv-rights-world-cup-2026-telemundo |access-date=26. 6. 2018 |archive-date=8. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200408163522/https://www.si.com/planet-futbol/2015/02/12/fifa-fox-usa-tv-rights-world-cup-2026-telemundo |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |date=26. 2. 2015 |title=Why FIFA Made Deal With Fox for 2026 Cup |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2015/02/27/sports/soccer/why-fifa-made-deal-with-fox-for-2026-cup.html |access-date=26. 6. 2018 |archive-date=8. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200408163525/https://www.nytimes.com/2015/02/27/sports/soccer/why-fifa-made-deal-with-fox-for-2026-cup.html |url-status=live }}</ref><ref name="cangloberights">{{Cite news |date=12. 2. 2015 |title=FIFA extending TV deals through 2026 World Cup with CTV, TSN and RDS |work=[[The Globe and Mail]] |url=https://www.theglobeandmail.com/sports/soccer/fifa-extending-tv-deals-through-2026-world-cup-with-ctv-tsn-and-rds/article22965136/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160410181248/http://www.theglobeandmail.com/sports/soccer/fifa-extending-tv-deals-through-2026-world-cup-with-ctv-tsn-and-rds/article22965136/ |archive-date=10. 4. 2016}}</ref> List ''[[The New York Times]]'' naveo je da je to produženje bilo zamišljeno kao kompenzacija za premještanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetskog prvenstva 2022.]] na novembar–decembar umjesto tradicionalnog termina juni–juli, jer je to stvorilo znatne sukobe s [[Major professional sports leagues in the United States and Canada|velikim profesionalnim sportskim ligama]] koje su tokom Svjetskog prvenstva obično u vansezoni.<ref>{{Cite news |date=26. 2. 2015 |title=Why FIFA Made Deal With Fox for 2026 Cup |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2015/02/27/sports/soccer/why-fifa-made-deal-with-fox-for-2026-cup.html |access-date=26. 6. 2018 |archive-date=8. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200408163525/https://www.nytimes.com/2015/02/27/sports/soccer/why-fifa-made-deal-with-fox-for-2026-cup.html |url-status=live }}</ref> [[Fútbol de Primera (radio network)|Futbol de Primera]] ima prava na radijsko emitiranje na španskom jeziku.<ref name=":0" /> [[International Broadcast Centre|Međunarodni centar za emitiranje]] (IBC) nalazit će se u [[Kay Bailey Hutchison Convention Center]]u u [[Dallas]]u.<ref>{{cite web|url=https://www.cbsnews.com/...|title=...|date=2024|publisher=CBS}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.fox4news.com/news/2026-fifa-world-cup-international-broadcast-center-will-be-dallas|title=2026 FIFA World Cup International Broadcast Center will be in Dallas|date=11. 12. 2024|publisher=FOX}}</ref><ref>{{cite web|url=https://fifaworldcup2026livestream.com/2025/10/21/fifa-world-cup-2026-live-stream-watch-every-match-live-from-usa-canada-mexico|title=FIFA World Cup 26™ International Broadcast Centre to be hosted in Dallas|date=5. 3. 2025|access-date=5. 3. 2025|website=inside.fifa.com}}</ref> FIFA je 8. januara 2026. sklopila ugovor s platformom [[TikTok]], koja je postala "preferirana platforma" za videosadržaj Svjetskog prvenstva. U okviru tog sporazuma emiteri mogu prenositi dijelove utakmica u posebnom hubu unutar aplikacije TikTok.<ref>{{cite web |date=8. 1. 2026 |title=FIFA picks TikTok as video content partner at 2026 World Cup |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/47552269/fifa-tiktok-video-content-partner-2026-world-cup |work=Associated Press |publisher=ESPN}}</ref> FIFA je zatim 17. marta sklopila sličan sporazum o "preferiranoj platformi" s [[YouTube]]om, kojim je emiterima dopušteno da određene utakmice u cijelosti prenose uživo na svojim kanalima na YouTubeu, kao i prvih 10 minuta svake utakmice na toj platformi. Kasnije je potvrđeno da je YouTube proširio taj sporazum s FIFA-om i [[CazéTV]]jem kako bi u Brazilu sve utakmice turnira bile besplatno prikazivane.<ref>{{cite web |date=17. 3. 2026 |title=YouTube, FIFA agree to live broadcast deal for World Cup |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/48231331/youtube-fifa-agree-live-broadcast-deal-world-cup |access-date=18. 3. 2026 |work=ESPN |agency=Associated Press}}</ref><ref>{{Cite web |date=19. 3. 2026 |title=Após parceria com YouTube, Fifa confirma exclusividade digital da CazéTV no Brasil para Copa 2026 |url=https://maquinadoesporte.com.br/midia/apos-parceria-com-youtube-fifa-confirma-exclusividade-digital-de-cazetv-para-copa-2026/ |access-date=22. 3. 2026 |website=Máquina do Esporte |language=pt-BR |quote=“Trata-se de um acordo global entre o YouTube e a Fifa, respeitando sempre as particularidades de cada mercado”. <br /> “No Brasil, a parceria do YouTube para a Copa do Mundo é com a CazéTV. Portanto, não há qualquer mudança na operação local. O acordo, na prática, amplia as possibilidades de colaboração entre YouTube e CazéTV ao longo da competição”, acrescentou a nota. |trans-quote=“This is a global agreement between YouTube and FIFA, while always taking into account the specific characteristics of each market.” <br /> “In Brazil, YouTube’s partnership for the World Cup is with CazéTV. Therefore, there are no changes to local operations. In practice, the agreement expands the possibilities for collaboration between YouTube and CazéTV throughout the tournament,” the statement added.}}</ref><ref>{{Cite web |last=Laloni |first=Marco |date=13. 3. 2026 |title=YouTube e CazéTV lançam o filme publicitário “A Agente do Hexa” |url=https://www.mktesportivo.com/2026/03/em-parceria-com-a-cazetv-youtube-lanca-o-filme-publicitario-a-agente-do-hexa/ |access-date=22. 3. 2026 |website=MKT Esportivo}}</ref> == Emiteri == {| class="wikitable sortable" !Država/regija !Emiter !Ref. |- |Afganistan |[[Ariana Television Network|ATN]] |<ref name=":0"/><ref name=":1">{{Cite web |date=4. 12. 2025 |title=FIFA World Cup 2026 Final Draw OFFICIAL BROADCASTERS |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/draw-official-broadcasters |access-date=4. 12. 2025 |website=www.fifa.com}}</ref> |- |Albanija |[[Televizioni Klan|TV Klan]] |<ref>{{Cite news|title=TV Klan siguron të drejtat e Kupës së Botës 2026|url=https://tvklan.al/tv-klan-siguron-te-drejtat-e-kupes-se-botes-2026-104-ndeshje-do-te-transmetohen-falas-ne-ekranin-kampion|language=sq|access-date=16. 7. 2024|date=15. 7. 2024}}</ref> |- |Andora |{{flatlist| * [[RTVE]] * [[M6 (TV channel)|M6]] }} |<ref name=":0"/> |- |Argentina |{{flatlist|* [[Telefe]] * [[Televisión Pública|TV Pública]]{{Efn|Utakmice Argentine i finale}}}} |<ref name=":0" /><ref>{{Cite AV media|url=https://mitelefe.com/actualidad/deportes/la-scaloneta-juega-en-la-pantalla-lider-de-argentina/|title=La Scaloneta juega en la pantalla líder de Argentina|language=es|access-date=5. 3. 2025|via=mitelefe.com}}</ref><ref>{{cite news|title=El Gobierno confirmó que la TV Pública transmitirá el Mundial 2026|url=https://www.minutouno.com/deportes/el-gobierno-confirmo-que-la-tv-publica-transmitira-el-mundial-2026-n6183811|access-date=28. 8. 2025|work=m1|date=28. 8. 2025}}</ref> |- |Armenija |[[AMPTV]] |<ref name=":0"/> |- |Australija |[[Special Broadcasting Service|SBS]] |<ref>{{cite news|title=SBS remains home of the FIFA World Cup, secures exclusive FIFA World Cup 2026 rights|url=https://www.sbs.com.au/sport/fifa-world-cup-2026/article/sbs-remains-home-of-the-fifa-world-cup-secures-exclusive-fifa-world-cup-2026-rights/kaoi12hhk|access-date=5. 6. 2025|publisher=SBS Sport|date=31. 10. 2023}}</ref> |- |Austrija |{{flatlist| * [[ORF (broadcaster)|ORF]] * [[ServusTV]] }} |<ref>{{cite web|last=Nambiar|first=Rahul|url=https://sportsmintmedia.com/orf-to-broadcast-106-games-of-fifa-world-cup-2026-in-austria/|title=ORF to broadcast 106 games of FIFA World Cup 2026 in Austria|website=Sports Mint Media|date=24. 11. 2023|access-date=26. 11. 2023|archive-date=26. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231126162540/https://sportsmintmedia.com/orf-to-broadcast-106-games-of-fifa-world-cup-2026-in-austria/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Donaldson|first1=Alex|title=ORF, ServusTV once again strike World Cup 2026 and Euro 2028 sublicenses|url=https://www.sportcal.com/news/orf-servustv-once-again-strike-world-cup-2026-and-euro-2028-sublicenses/|access-date=5. 9. 2025|work=Sportscal|date=5. 9. 2025}}</ref> |- |Azerbejdžan |[[İctimai TV|İctimai]] |<ref name=":0"/><ref name=":1" /> |- |Belgija |{{flatlist| * [[VRT (broadcaster)|VRT]] * [[RTBF]] }} |<ref name=":1" /> |- |Bolivija |{{flatlist|* [[Red Uno de Bolivia|Red Uno]] * [[Unitel Bolivia|Unitel]] * [[Entel (Bolivia)|Entel]] }} |<ref name=":0"/> |- |Bosna i Hercegovina |[[Arena Sport]] |<ref name=":0">{{Cite web|last=FIFA|date=4. 3. 2025|title=FIFA World Cup 26 Media Partners|url=https://digitalhub.fifa.com/m/af2cdbbd380d70c/original/FWC26-Media-Rights-Licensees-Overview.pdf}}</ref> |- |Brazil |{{flatlist|* [[Grupo Globo]]{{Efn|Samo 55 utakmica i 32 utakmice na Ge TV-u (osim [[YouTube]]a)|name=Grupo Globo}} * [[CazéTV]]{{Efn|U partnerstvu s [[YouTube]]om|name=q}} * [[Sistema Brasileiro de Televisão|SBT]]/N Sports{{Efn|Samo 32 utakmice; produkcijska saradnja između SBT-a i N Sportsa|name=c}} }} |<ref>{{Cite web|last=Karter|first=Jonathan|date=19. 11. 2022|title=Globo renova contrato com a Fifa até 2026, mas sem exclusividade|url=https://www.poder360.com.br/midia/globo-renova-contrato-com-a-fifa-ate-2026-mas-sem-exclusividade/|access-date=19. 11. 2022|website=Poder360|language=pt-br|archive-date=19. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221119210127/https://www.poder360.com.br/midia/globo-renova-contrato-com-a-fifa-ate-2026-mas-sem-exclusividade/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Cunningham|first=Euan|date=10. 4. 2024|title=LiveMode and FIFA extend World Cup media rights sales partnership|url=https://www.sportcal.com/media/livemode-and-fifa-extend-world-cup-media-rights-sales-partnership/|access-date=3. 5. 2024|website=Sportcal|language=en-US|archive-date=3. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240503054751/https://www.sportcal.com/media/livemode-and-fifa-extend-world-cup-media-rights-sales-partnership/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Sim|first1=Josh|title=Brazil's CazéTV to broadcast entire 2026 Fifa World Cup on YouTube|url=https://www.sportspro.com/news/cazetv-2026-fifa-world-cup-rights-brazil-streaming-july-2025/|access-date=14. 7. 2025|work=SportsPro|date=14. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite news|last1=Vaquer|first1=Gabriel|title=SBT encaminha acordo para transmitir Copa do Mundo de 2026 junto com Globo e CazéTV|url=https://f5.folha.uol.com.br/colunistas/outro-canal/2025/09/sbt-encaminha-acordo-para-transmitir-copa-de-2026-junto-com-globo-e-cazetv.shtml|access-date=11. 9. 2025|work=Folha de S. Paulo|date=10. 9. 2025|language=pt-BR}}</ref><ref>{{cite news|last1=Beting|first1=Erich|title=SBT e N Sports se unem para transmitir Copa do Mundo de 2026|url=https://maquinadoesporte.com.br/copa-mundo-2026/sbt-e-n-sports-se-unem-para-transmitir-copa-do-mundo-de-2026/|access-date=15. 9. 2025|work=Máquina do Esporte|date=15. 9. 2025|language=pt-BR}}</ref><ref>{{Cite web |date=8. 1. 2026 |title=Outro Canal: Globo usa outras plataformas e GE TV vai transmitir jogos da Copa do Mundo de 2026 |url=https://f5.folha.uol.com.br/colunistas/outro-canal/2026/01/globo-usa-brecha-em-contrato-e-ge-tv-vai-transmitir-jogos-da-copa-do-mundo-de-2026.shtml |access-date=25. 1. 2026 |website=F5 |language=pt-BR}}</ref> |- |Bugarska |[[Bulgarian National Television|BNT]] |<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.sportcal.com/news/ebu-secures-2026-2030-fifa-world-cup-rights-in-five-nations/|title=EBU secures 2026, 2030 FIFA World Cup rights in five nations|first=Alex|last=Donaldson|date=28. 10. 2024}}</ref> |- |Kambodža |[[Hang Meas HDTV|Hang Meas]] |<ref name=":0"/> |- |Kanada |[[Bell Media]] |<ref>{{cite news |title=Bell Media Extends its FIFA World Cup Soccer Package to 2026 |url=https://www.bellmedia.ca/the-lede/press/bell-media-extends-fifa-world-cup-soccer-package-2026/ |access-date=5. 6. 2025 |publisher=Bell Media |date=12. 2. 2015}}</ref> |- |Čile |[[Chilevisión]] |<ref>{{cite news|title=OFICIAL <nowiki>|</nowiki> La Copa Mundial de Fútbol 2026 será transmitida en EXCLUSIVA por Chilevisión|url=https://www.chilevision.cl/chv-deportes/futbol-internacional/la-copa-mundial-de-futbol-2026-sera-transmitida-en-exclusiva-chilevision|access-date=5. 6. 2025|publisher=Chilevisión|date=9. 1. 2025}}</ref> |- |Kina |[[China Media Group|CMG]] |<ref>{{cite news |title=大赛看总台！中央广播电视总台2026年体育资源发布 |trans-title=CMG Announces 2026 Sports Coverage|url=https://www.cctv.com/2025/12/09/ARTIVVyyGFwC7bD1o9lHG7W6251209.shtml |accessdate=13. 12. 2025 |work=China Central Television |date=9. 12. 2025}}</ref> |- |Kolumbija |{{flatlist| * [[Caracol Televisión]] * [[RCN Televisión|Canal RCN]] * [[Win Sports]] }} |<ref name=":0"/> |- |Kostarika |{{flatlist| * [[Teletica]] * [[Tigo Sports]] }} |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |title=¡El Mundial por Teletica como es la tradición! |url=https://www.instagram.com/reels/DQ16f8Qijr0/ |access-date=22. 3. 2026 |website=Teletica |via=Instagram}}</ref> |- |Hrvatska |[[Croatian Radiotelevision|HRT]] |<ref name="auto"/> |- |Kipar |[[Sigma TV]] |<ref name=":0" /> |- |Češka |{{flatlist| * [[Czech Television|ČT]] * [[TV Nova (Czech Republic)|TV Nova]] }} |<ref name="auto"/> |- |Danska |{{flatlist| * [[DR (broadcaster)|DR]] * [[TV 2 (Denmark)|TV2]] }} |<ref>{{Cite web|last=Ross|first=Martin|title=TV2 and DR continue major event rights drive with 2026 World Cup deal|date=15. 12. 2020|url=https://www.sportbusiness.com/news/tv2-and-dr-continue-major-event-rights-drive-with-2026-world-cup-deal/|access-date=15. 12. 2020|publisher=SportBusiness|archive-date=12. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211112193400/https://www.sportbusiness.com/news/tv2-and-dr-continue-major-event-rights-drive-with-2026-world-cup-deal/|url-status=live}}</ref> |- |Ekvador |[[Teleamazonas]] |<ref>{{cite web|title=La Copa Mundial 2026 de la FIFA se jugará en vivo en la cancha de Teleamazonas|url=https://www.teleamazonas.com/confirmado-teleamazonas-transmitira-el-mundial-de-la-fifa-2026/|website=Teleamazonas|access-date=7. 3. 2025|language=es|date=6. 3. 2025}}</ref> |- |Salvador |{{flatlist| * [[Telecorporación Salvadoreña]] * [[Tigo Sports]] }} |<ref name=":0" /> |- |Estonija |[[TV3 (Estonian TV channel)|TV3]] [[TV3 (Estonian TV channel)|Estonia]] |<ref name=":0" /> |- |Fidži |[[Fijian Broadcasting Corporation]] |<ref name=":1" /> |- |Finska |{{flatlist| * [[Yle]] * [[MTV3]] }} |<ref name="swefinrights">{{Cite web|title=TV4 to show FIFA World Cup 2026 men's contest with SVT in Sweden, with YLE in Finland|url=https://www.telecompaper.com/news/tv4-to-show-fifa-world-cup-2026-mens-contest-with-svt-in-sweden-with-yle-in-finland--1366544|access-date=21. 12. 2020|website=Telecompaper|archive-date=6. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211106011603/https://www.telecompaper.com/news/tv4-to-show-fifa-world-cup-2026-mens-contest-with-svt-in-sweden-with-yle-in-finland--1366544|url-status=live}}</ref> |- |Francuska |{{flatlist|* [[Groupe M6|M6]]{{Efn|Samo 54 utakmice}} * [[beIN Sports France|beIN Sports]]}} |<ref>{{cite web|url=https://www.businesswire.com/news/home/20240307395097/en/|title=M6 Official Broadcaster of the Two World Cup : Fifa 2026 and Fifa 2030|access-date=7. 3. 2024|date=7. 3. 2024|website=Businesswire|archive-date=7. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240307075435/https://www.businesswire.com/news/home/20240307395097/en/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.lequipe.fr/Medias/Actualites/Bein-sports-double-ligue-1-et-rafle-les-droits-de-la-coupe-du-monde-2026/1641339|title=beIN Sports double Ligue 1+ et rafle les droits de la Coupe du monde 2026|first=|last=|website=l'Équipe|date=11. 2. 2026|access-date=11. 2. 2026|language=fr}}</ref> |- |Gruzija |[[Georgian Public Broadcasting|GPB]] |<ref name=":0"/> |- |Njemačka |{{flatlist|* [[ARD (broadcaster)|ARD]] * [[ZDF]] * [[Deutsche Telekom|Magenta Sport]]}} |<ref>{{Cite web|date=23. 5. 2025|title=Deutsche Telekom acquires FIFA Football World Cup 2026 rights|url=https://www.broadbandtvnews.com/2025/05/23/deutsche-telekom-acquires-2026-fifa-football-world-cup-rights/|access-date=25. 5. 2025|website=Broadband TV News|language=en-GB}}</ref><ref>{{cite web|title=Die Fußball WM 2026 bei MagentaTV|url=https://www.telekom.de/sport/magenta-tv-fussball|publisher=telekom.de|access-date=12. 6. 2025|language=de}}</ref><ref>{{cite news|last1=Krieger|first1=Jörn|title=Deutsche Telekom secures TV rights to Football World Cup 2026 and Euro 2028|url=https://www.broadbandtvnews.com/2025/10/07/deutsche-telekom-secures-tv-rights-to-football-world-cup-2026-and-euro-2028/|access-date=8. 10. 2025|work=Broadband TV News|date=7. 10. 2025}}</ref> |- |Grčka |[[Hellenic Broadcasting Corporation|ERT]] |<ref>{{cite web| title=Αποκλειστικό: Κίνηση-ματ της ΕΡΤ και πώς «κλείδωσε» το Μουντιάλ 2026! |url=https://www.sdna.gr/monimes-stiles/media/1369413_apokleistiko-kinisi-mat-tis-ert-kai-pos-kleidose-moyntial-2026?fbclid=IwY2xjawOCiyNleHRuA2FlbQIxMABicmlkETFCT2VORlpsR3FObDRyb2tQc3J0YwZhcHBfaWQQMjIyMDM5MTc4ODIwMDg5MgABHvpb1YpB7PyzDceA618qkLMLMVYOnkVkeLkxFbgftM3KMdS342wFahpNScFk_aem_KBH0OZ_X7tgsh4tc2_hdHw}}|title=Αποκλειστικό: Κίνηση-ματ της ΕΡΤ και πώς «κλείδωσε» το Μουντιάλ 2026!|</ref> |- |Gvatemala |{{flatlist| * [[Albavisión]] * [[Tigo Sports]] }} |<ref name=":0" /> |- |Honduras |{{flatlist| * [[Televicentro (Nicaraguan TV channel)|Televicentro]] * [[Tigo Sports]] }} |<ref name=":0" /> |- |Hong Kong |[[PCCW]] |<ref>{{Cite web |last=Lingeswaran |first=Susan |date=25. 2. 2026 |title=Now TV secures FIFA World Cup rights in Hong Kong |url=https://www.sportcal.com/news/now-tv-secures-fifa-world-cup-rights-in-hong-kong/ |access-date=27. 2. 2026 |website=Sportcal |language=en-US}}</ref> |- |Mađarska |[[Médiaszolgáltatás-támogató és Vagyonkezelő Alap|MTVA]] |<ref name="auto"/> |- |Island |[[RÚV|RÚV - Rikisutvarpid]] |<ref name=":1" /> |- |Indonezija |{{flatlist| * [[TVRI]] * [[Radio Republik Indonesia|RRI]]{{Efn|Podlicencirano od TVRI-ja za radijsko praćenje|name=|group=lower-alpha}} }} |<ref>{{cite web|url=https://megapolitan.antaranews.com/berita/474595/komisi-vii-sebut-tvri-sudah-tandatangani-kontrak-hak-siar-piala-dunia-2026|title=Komisi VII sebut TVRI Sudah Tandatangani Kontrak Hak Siar Piala Dunia 2026|first=Zulfikar|last=Muhammad|website=[[Antara (news agency)|Antara]]|date=22. 12. 2025|access-date=24. 12. 2025|language=id}}</ref><ref>{{cite web |first=Rangga |last=Agon |title=Resmi Siarkan Piala Dunia 2026, TVRI Hadirkan Hiburan di Tengah Pemulihan Bencana Sumatera (Officially Broadcasts the 2026 World Cup, TVRI Presenting Entertainment Amidst Sumatra Disaster Recovery) |url=https://tvri.go.id/newsdtl/Resmi-Siarkan-Piala-Dunia-2026-TVRI-Hadirkan-Hiburan-di-Tengah-Pemulihan-Bencana-Sumatera/6UMIUrFzfD-mV5e7PpeOpSUW9cgtKMacrPUCfTmRIvI |website=TVRI |date=29. 12. 2025 |access-date=3. 1. 2026 |language=id}}</ref><ref>{{cite web |first=Jusrianto |last=Boyke Simurat |title=Piala Dunia 2026 bersama TVRI dan RRI (2026 World Cup with TVRI and RRI) |url=https://rri.co.id/sepak-bola/2153288/piala-dunia-2026-bersama-tvri-dan-rri|website=RRI |date=2. 2. 2026 |access-date=2. 2. 2026 |language=id}}</ref> |- |Iran |{{flatlist| * [[IRIB TV3]] * Persiana Sports }} |<ref name=":0"/> |- |Irska |[[RTÉ]] |<ref name=":0" /> |- |Izrael |{{flatlist|*[[Israeli Public Broadcasting Corporation|KAN]] *[[Sports Channel (Israel)|Sports 5]]}} |<ref name=":1" /> |- |Italija |{{flatlist|* [[RAI]]{{Efn|35 utakmica (uključujući otvaranje, oba polufinala i finale)|name=ITA WC}} * [[DAZN]]}} |<ref name="Sacchi">{{cite web |first=Marco |last=Sacchi|title=Il Mondiale tra RAI e DAZN |url=https://www.ilfoglio.it/sport/2026/02/27/news/il-mondiale-tra-rai-e-dazn-8714688/|website=Il Foglio|date=27. 2. 2026 |access-date=28. 2. 2026 |language=it}}</ref> |- |Japan{{Efn|Podlicencirano od [[Dentsu]]a|name=|group=lower-alpha}} |{{flatlist|* [[NHK]]{{Efn|33 utakmice na [[Television in Japan#Terrestrial television|zemaljskoj televiziji]] i NHK+/NHK One, sve utakmice na NHK BS Premium 4K}} * [[Nippon Television|Nippon TV]]{{Efn|Samo 15 utakmica}} * [[Fuji Television|Fuji TV]]{{Efn|Samo 10 utakmica}} * [[DAZN]] }} |<ref>{{Cite web |date=4. 12. 2025 |title=電通、FIFAワールドカップ2026の国内における放送権を取得 |url=https://kyodonewsprwire.jp/release/202512030307 |access-date=4. 12. 2025 |website=Kyodo News |language=ja}}</ref><ref>{{Cite web |date=4. 12. 2025 |title=日本代表の全試合を生中継！ 　FIFAワールドカップ2026 |url=https://www.nhk.jp/... |website=NHK}}</ref><ref>{{Cite web |last= |title=「FIFAワールドカップ2026」日本テレビ系 地上波テレビ中継 グループステージの日本戦1試合含む計15試合を放送予定！ |url=https://www.ntv.co.jp/soccer/articles/48zd1r7ozs6t442x58.html |access-date=4. 12. 2025 |website=NTV |language=ja}}</ref><ref>{{Cite web |title=DAZNが「FIFAワールドカップ26」全104試合のライブ配信を発表…日本戦は全試合が無料配信に！ |url=https://www.dazn.com/ja-JP/news/%E3%82%B5%E3%83%83%E3%82%AB%E3%83%BC/dazn-fifa-worldcup-release/19kx53i8mafy412ckm689bli5k |access-date=4. 12. 2025 |website=DAZN}}</ref> |- |Kazahstan |[[Qazaqstan Radio and Television Corporation|QAZTRK]] |<ref name=":0"/> |- |Kosovo |{{flatlist|* [[Radio Television of Kosovo|RTK]] * [[Telecom of Kosovo|TV Vala]] * [[Arena Sport]] }} |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |title=FIFA KUPA E BOTËS NË RTK DHE TV VALA |url=https://www.instagram.com/p/DR47GUCiCjX/ |access-date=23. 3. 2026 |website=RTK Radio |via=Instagram}}</ref> |- |Kirgistan |[[Kyrgyz Television|KTRK]] |<ref name=":0"/><ref>{{cite web|url=https://utrk.kg/s/92151|title=Жакшы жаңылык! FIFA World Cup – 2026: УТРК түз көрсөтүүгө расмий лицензия алды|date=20. 2. 2026|access-date=20. 2. 2026}}</ref> |- |Latvija |[[TV3 (Latvian TV channel)|TV3 Latvia]] |<ref name=":0" /> |- |Lihtenštajn |[[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]] |<ref name=":0"/> |- |Litvanija |[[TV3 (Lithuanian TV channel)|TV3 Lithuania]] |<ref name=":0" /> |- |Luksemburg |{{flatlist| * [[VRT (broadcaster)|VRT]] * [[RTBF]] }} |<ref name=":1" /> |- |Makao |[[TDM (Macau)|TDM]] |<ref name=":1" /> |- |Maldivi |ICE Networks, Medianet |<ref name=":0" /> |- |Malta |[[Public Broadcasting Services|PBS]] |<ref name=":1" /> |- |[[MENA]] |[[beIN Sports (Middle East TV channel)|beIN Sports]] |<ref name=":0"/> |- |Meksiko |{{flatlist|* [[TelevisaUnivision]] * [[TV Azteca]]}} |<ref name=":0"/> |- |Mongolija |{{flatlist|* [[Edutainment TV|EduTV]] * [[NTV (Mongolian TV channel)|National Television]] * [[Suld TV]] * [[Mongolian National Broadcaster|MNB]] * [[Mobicom Corporation|mobihome VOO]] }} |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |title=MME International Sports Mongolia offcial page on Facebook |url=https://www.facebook.com/profile.php?id=100087918637714}}</ref> |- |Crna Gora |{{flatlist|* [[Arena Sport]] * [[Radio and Television of Montenegro|RTCG]]}} |<ref name=":0"/><ref>{{cite web|url=https://rtcg.me/sport/ostalisportovi/720242/eurobasket-mundijal-evroliga-evrokup-i-jos-mnogo-toga-na-javnom-medijskom-servisu.html|title=Eurobasket, Mundijal, Evroliga, Evrokup i još mnogo toga na Javnom medijskom servisu|date=18. 6. 2025|access-date=13. 11. 2025|website=rtcg.me|language=Montenegrin|trans-title=Eurobasket, World Cup, Euroleague, Eurocup and much more on the Public Media Service}}</ref> |- |Nepal |{{flatlist|* Acepro Media * Prime TV }} |<ref name=":1" /> |- |Nizozemska |[[Nederlandse Omroep Stichting|NOS]] |<ref>{{cite web|url=https://nos.nl/l/2536882|title=WK's voetbal van 2026 en 2030 ook te zien bij de NOS|date=12. 9. 2024|access-date=12. 9. 2024|website=nos.nl|archive-date=12. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240912190459/https://nos.nl/l/2536882|url-status=live}}</ref> |- |Sjeverna Koreja |{{flatlist|* [[JTBC]] * [[Naver|NAVER Sports]]/[[CHZZK]]}} |<ref name="Korea JoongAng Daily">{{cite news|last1=Ji-hwan|first1=Paik|title=FIFA President Gianni Infantino hails JTBC's World Cup deal as a milestone for Korean football|url=https://koreajoongangdaily.joins.com/news/2024-10-30/sports/football/FIFA-President-Gianni-Infantino-hails-JTBCs-World-Cup-deal-as-a-milestone-for-Korean-football/2166687|access-date=4. 10. 2025|work=Korea JoongAng Daily|date=30. 10. 2024}}</ref><ref name="news.jtbc.co.kr">{{Cite web |title=중앙그룹, 네이버와 동·하계 올림픽 및 월드컵 뉴미디어 중계권 계약 체결… "스포츠 미디어 새로운 시대 개막" |url=https://news.jtbc.co.kr/article/NB12262280 |website=JTBC News |language=ko}}</ref><ref name="치지직 돌풍…누리호 발사·월드컵 조추첨까지 '대형 트래픽'">{{Cite web |title=치지직 돌풍…누리호 발사·월드컵 조추첨까지 '대형 트래픽' |url=https://www.yna.co.kr/view/AKR20251206040100017 |website=Yonhap News Agency |language=ko}}</ref> |- |Novi Zeland |[[TVNZ]] |<ref>{{cite news|title='Gamechanger': TVNZ scores exclusive Fifa World Cup rights|url=https://www.1news.co.nz/2025/08/25/gamechanger-tvnz-scores-exclusive-fifa-world-cup-rights/|access-date=25. 8. 2025|work=1News|date=25. 8. 2025}}</ref> |- |Nikaragva |{{flatlist| * [[Grupo Ratensa]] * [[Tigo Sports]] }} |<ref name=":0" /> |- |Niger |[[Office of Radio and Television of Niger|ORTN]] | |- |Sjeverna Makedonija |[[Arena Sport]] |<ref name=":0"/> |- |Norveška |{{flatlist| * [[NRK]] * [[TV 2 (Norway)|TV2]] }} |<ref>{{Cite web|title=TV2, NRK add to football rights pact with 2026 World Cup deal|url=https://www.sportbusiness.com/news/tv2-nrk-add-to-football-rights-pact-with-2026-world-cup-deal/|access-date=3. 12. 2019|website=SportBusiness|archive-date=16. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211116231028/https://www.sportbusiness.com/news/tv2-nrk-add-to-football-rights-pact-with-2026-world-cup-deal/|url-status=live}}</ref> |- |Panama |{{flatlist|* [[RPC Televisión|RPC]] * [[Telemetro]] * [[TVN (Panamanian TV network)|TVN]] * [[TVMax]] * [[Tigo Sports]] }} |<ref name=":0" /> |- |Paragvaj |{{flatlist|* [[Trece (Paraguayan TV network)|Trece]] * [[Unicanal]] * [[:es:GEN (canal de televisión)|GEN TV]] * Popu TV * [[Sistema Nacional de Televisión (Paraguay)|SNT]] * [[:es:Movistar Deportes|Movistar Deportes]] * [[Telefuturo]] * [[Tigo Sports]] }} |<ref name=":0" /><ref>{{cite web|access-date=5. 9. 2025|date=4. 9. 2025|first=Por popular.com.py|language=es-ES|last=Chocos|title=Popu TV, GEN, Unicanal y El Trece serán los canales oficiales del Mundial 2026|url=https://www.popular.com.py/2025/09/04/popu-tv-gen-unicanal-y-el-trece-seran-los-canales-oficiales-del-mundial-2026/|website=popular.com.py}}</ref> |- |Peru |[[América Televisión]] |<ref>{{cite web|access-date=21. 12. 2024|date=7. 11. 2024|first=Por Raúl Bazán|language=es-ES|last=Chocos|title=América TV confirmó que transmitirá los mundiales de 2026 y 2030: ¿será gratuito? ¿Pasarán partidos por tvGO?|url=https://www.infobae.com/peru/deportes/2024/11/07/america-tv-confirmo-que-transmitira-los-mundiales-de-2026-y-2030-sera-gratuito-pasaran-partidos-por-tvgo/|website=infobae}}</ref> |- |Filipini |Aleph Group |<ref>{{Cite web|url=https://inside.fifa.com/tournament-organisation/commercial/news/successful-fifa-world-cup-2026-media-rights-sales-asia|title=Successful FIFA World Cup 2026™ media rights sales struck throughout Asia}}</ref> |- |Poljska |[[Telewizja Polska|TVP]] |<ref name=":0"/> |- |Portugal |{{flatlist|*[[Sport TV]] *[[CazéTV|LiveModeTV]]{{Efn|Jedna utakmica dnevno|name=LivemodeTV}}}} |<ref>{{Cite web |title=Instagram |url=https://www.instagram.com/p/DR2NtgCCHSZ/ |access-date=4. 12. 2025 |website=www.instagram.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Harfush |first=Vinicius Barbosa |title=Dona da CazéTV lança canal em Portugal e terá direitos de transmissão da Copa |url=https://www.lance.com.br/lancebiz/dona-da-cazetv-lanca-canal-em-portugal-e-tera-direitos-de-transmissao-da-copa-do-mundo.html |access-date=9. 12. 2025 |website=Dona da CazéTV lança canal em Portugal e terá direitos de transmissão da Copa |language=pt-br}}</ref> |- |Rumunija |[[Intact Media Group|Antena]] |<ref name=":0"/> |- |Rusija |[[Match TV]] |<ref name=":0"/> |- |San Marino |{{flatlist|* [[RAI]]{{Efn|name=ITA WC}} * [[DAZN]]}} |<ref name="Sacchi"/> |- |Srbija |{{flatlist|* [[Radio Television of Serbia|Radiotelevizija Srbije]] * [[Arena Sport]] }} |<ref name=":0"/> |- |Singapur |[[Mediacorp]]{{Efn|FTA-prijenos 28 utakmica (24 u grupnoj fazi, uključujući otvaranje, oba polufinala i oba finala)|name=|group=lower-alpha}} |<ref>{{Cite web |title=Mediacorp is Singapore’s Home of the FIFA World Cup 2026™ |url=https://www.mediacorp.sg/media-releases/mediacorp-singapores-home-fifa-world-cup-2026tm-188886 |access-date=5. 2. 2026 |website=Mediacorp |language=en}}</ref> |- |Slovačka |{{flatlist|* [[Slovak Television and Radio|STVR]] * [[TV JOJ]]}} |<ref name=":0"/> |- |Slovenija |[[Arena Sport]] |<ref name=":0"/> |- |Južnoafrička Republika |[[SABC]] |<ref>{{Cite web |last=Donaldson |first=Alex |date=8. 12. 2025 |title=SABC secures 2026 World Cup, 2027 WWC sub-licenses with Hollywoodbets |url=https://www.sportcal.com/news/sabc-secures-2026-world-cup-2027-wwc-sub-licenses-with-hollywoodbets/ |access-date=10. 12. 2025 |website=Sportcal |language=en-US}}</ref> |- |Južna Amerika{{Efn|Osim Bolivije, Brazila i Paragvaja|name=|group=lower-alpha}} |[[DSports]] |<ref name=":0"/> |- |Južna Koreja |{{flatlist|* [[JTBC]] * [[Naver|NAVER Sports]]/[[CHZZK]]}} |<ref name="Korea JoongAng Daily"/><ref name="news.jtbc.co.kr"/><ref name="치지직 돌풍…누리호 발사·월드컵 조추첨까지 '대형 트래픽'"/> |- |Španija |{{flatlist|* [[RTVE]] *[[Mediapro]]/[[DAZN]]{{Efn|Prema sporazumu između Mediapra i DAZN-a, DAZN će producirati utakmice za Mediaprove kablovske kanale, a zauzvrat će moći prikazivati utakmice na svojoj streaming-platformi|name=|group=lower-alpha}}}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.sportspro.com/news/2026-fifa-world-cup-spanish-rtve-mediapro-rights-deal-march-2025/|title=2026 FIFA World Cup rights snapped up by Spain's RTVE for '€55m'|first=Josh|last=Sim|date=20. 3. 2025}}</ref><ref>{{Cite web |title=DAZN emitirá en exclusiva en televisión de pago el canal de GRUP MEDIAPRO de la Copa Mundial de la FIFA 2026™ |url=https://dazngroup.com/press-room/dazn-emitira-en-exclusiva-en-television-de-pago-el-canal-de-grup-mediapro-de-la-copa-mundial-de-la-fifa-2026/ |access-date=13. 2. 2026 |website=DAZN |language=en-US}}</ref> |- |[[Podsaharska Afrika]] |{{flatlist| * New World TV * [[SuperSport (South African broadcaster)|SuperSport]] }} |<ref name=":0"/><ref>{{Cite web|url=https://inside.fifa.com/tournament-organisation/commercial/news/sub-saharan-africa-media-rights-world-cup-womens-new-world-televisions|title=Sub-Saharan Africa media rights for FIFA World Cup 26 and FIFA Women's World Cup Brazil 2027 renewed with pan-African broadcaster New World Televisions S.A.|publisher=FIFA|date=19. 6. 2025|access-date=19. 6. 2025}}</ref> |- |Švedska |{{flatlist| * [[Sveriges Television|SVT]] * [[TV4 (Sweden)|TV4]] }} |<ref name=":0"/><ref name="swefinrights"/> |- |Švicarska |[[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]] |<ref name=":0"/> |- |Tajvan |{{flatlist|*{{ill|ELTA TV (Taiwan)|lt=ELTA Sports|zh|愛爾達電視}}{{efn|Za [[CHT MOD]] i OTT (ELTA.tv i [[Chunghwa Telecom|Hami Video]])}} *[[Eastern Broadcasting Company|EBC]]{{efn|Prijenos na kablovskoj televiziji; uglavnom emitirano na [[EBC News]]}} *[[Taiwan Television|TTV]]{{efn|Samo zemaljski i kablovski TV-prijenos}} }} |<ref name=":0"/><ref>{{Cite web |date=17. 1. 2026 |title=棒球、世足、亞運全看東森　2026三大賽事一起熱血 |url=https://news.ebc.net.tw/news/sport/533075 |website=EBC News |language=zh-TW |access-date= 29. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite press release |date=23. 2. 2026 |title=《2026超級巨星紅白藝能大賞》總收視人口、15-44歲及20-49歲收視 全國第一 經典不敗！林志穎神曲回憶殺 登收視高點3.31 網路熱度持續升溫 社群粉絲熱論佳評如潮 |url=https://www.ttv.com.tw/taiwan/ttvinfo/view/7844/733 |website=[[Taiwan Television|TTV]] |quote="...六月則有年度音樂盛事金曲獎及'''全球矚目的2026 FIFA世界盃'''..." |language=zh-TW |access-date=6. 3. 2026}}</ref> |- |Türkiye |[[Turkish Radio and Television Corporation|TRT]] |<ref name=":0"/> |- |Turkmenistan |[[Turkmenistan (TV channel)|Turkmenistan Sport]] |<ref name=":0"/> |- |Tadžikistan |{{flatlist|* [[Varzish TV]] * TV Football}} |<ref name=":0"/> |- |Istočni Timor |[[Timor Telecom]] |<ref name=":0"/> |- |Ukrajina |[[MEGOGO]] |<ref>{{Cite web|title=Медіасервіс MEGOGO отримав статус офіційного мовника ЧС-2026|url=https://ua.tribuna.com/uk/football/1000000332006-megogo-otrymav-prava-na-translyatsiyu-chs2026|access-date=2. 4. 2026|website=tribuna.com |language=uk |date= 2. 4. 2026 }}</ref> |- |Ujedinjeno Kraljevstvo |{{flatlist| * [[BBC]] * [[ITV (TV network)|ITV]] }} |<ref>{{Cite web|title=BBC and ITV agree World Cup deal for 2026 and 2030|url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvgn1230dx6o|access-date=17. 12. 2024|website=BBC Sport |date=17. 12. 2024 }}</ref> |- |Sjedinjene Američke Države |{{flatlist| * [[Fox Sports (United States)|Fox Sports]] (engleski) * [[Telemundo]] (španski) }} |<ref name="foxrights">{{Cite news|last=Parker|first=Ryan|date=13. 2. 2015|title=2026 World Cup TV rights awarded without bids; ESPN 'surprised'|work=[[Los Angeles Times]]|url=http://www.latimes.com/entertainment/envelope/cotown/la-et-ct-2026-world-cup-tv-rights-20150213-story.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150303140817/http://www.latimes.com/entertainment/envelope/cotown/la-et-ct-2026-world-cup-tv-rights-20150213-story.html|archivedate=3. 3. 2015}}</ref><ref>{{Cite web |date=22. 10. 2025 |title=FOX Sports Announces Historic FIFA World Cup 26™ Coverage Featuring More Matches on Network Television Than Ever Before |url=https://www.foxsports.com/presspass/blog/2025/10/22/fox-sports-announces-historic-fifa-world-cup-26-coverage-featuring-more-matches-on-network-television-than-ever-before/ |archive-date= |website=Fox Sports Presspass}}</ref> |- |Urugvaj |{{flatlist|*[[Canal 5 (Uruguay)|Canal 5]] *[[Antel|Antel TV]]}} |<ref>{{cite news|url=https://www.elpais.com.uy/informacion/politica/canal-5-y-antel-transmitiran-los-partidos-de-la-seleccion-uruguaya-de-la-fase-de-grupos-del-mundial-2026|title=Canal 5 y Antel transmitirán los partidos de la selección uruguaya de la fase de grupos del Mundial 2026|date=2. 12. 2025|website=El País|language=es}}</ref> |- |Uzbekistan |[[Zo'r TV]] |<ref>{{cite news|last=Mahmudov |first=Jamshidjon|title=2026-yilgi Jahon chempionatini qaysi telekanal translyatsiya qilishi ma'lum bo'ldi|url=https://daryo.uz/category/sport/football/k9d1i82ti2a9|access-date=25. 7. 2025|work=Daryo|date=25. 7. 2025|language=uz-latn}}</ref> |- |Vatikan |{{flatlist|* [[RAI]]{{Efn|name=ITA WC}} * [[DAZN]]}} |<ref name="Sacchi"/> |- |Venezuela |[[Televen]] |<ref name=":0"/> |- |Vijetnam |[[Vietnam Television|VTV]] |<ref name=":0"/><ref>{{Cite web |date=3. 4. 2026 |title=FIFA listed VTV as Vietnam broadcast rights holder for World Cup 2026 |url=https://english.vov.vn/en/sports/fifa-listed-vtv-as-vietnam-broadcast-rights-holder-for-world-cup-2026-post1280916.vov |access-date=7. 4. 2026 |website=VOV.VN |language=en}}</ref> |} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Prava emitiranja Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Prava emitiranja]] 94p60gyh8a0rr20uxfmf1pjndj5ijft 0 533151 3831012 3828965 2026-04-18T11:28:59Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831012 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = sisar | naziv = Los | status = LC | slika = Moose in Denali National Park.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis = Odrasli mužjak u [[Nacionalni park i rezervat Denali|Denaliju]], [[Aljaska]] | slika2 = Alce (Alces alces), Potter marsh, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-22, DD 139.jpg | slika2_širina = 260px | slika2_opis = Odrasla ženka u Potter Marshu, [[Aljaska]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Artiodactyla]] | familia = [[Cervidae]] | subfamilia = [[Capreolinae]] | genus = ''[[Alces]]'' | species = '''''A. alces''''' | dvoimeno = '''''Alces alces''''' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758) | karta_raspon = Moose distribution.png | karta_raspon_širina = 260px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost losa | sinonimi = ''Cervus alces'' Linnaeus, 1758<ref name="GBIF">{{cite web |title=''Alces alces'' (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/2440940 |website=[[Global Biodiversity Information Facility|GBIF]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref> }} '''Los''' ({{Jez-la|Alces alces}}) najveća je danas živuća vrsta iz porodice [[jeleni|jelena]] i jedina savremena vrsta roda ''Alces''.<ref name="Britannica">{{cite web |title=Moose |url=https://www.britannica.com/animal/moose-mammal |website=[[Encyclopaedia Britannica]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Rasprostranjen je u borealnim i hladnim umjerenim područjima [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]], gdje nastanjuje šume, močvare i druga vlažna staništa.<ref name="EUNIS">{{cite web |title=Elk – ''Alces alces'' (Linnaeus, 1758) |url=https://eunis.eea.europa.eu/species/11229 |website=EUNIS |publisher=[[Evropska agencija za okoliš]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Vrsta se odlikuje veoma dugim nogama, izduženom glavom, kožnim režnjem pod grlom i širokim, lopatastim rogovima mužjaka. == Opis == Los je snažno građen [[papkari|papkar]] s visokim ramenima, dugim nogama i kratkim repom.<ref name="Britannica"/> Odrasli mužjaci u pravilu su osjetno veći od ženki i razvijaju rogove koji se svake godine odbacuju i ponovo izrastaju.<ref name="ADW">{{cite web |title=''Alces alces'' |url=https://animaldiversity.org/accounts/Alces_alces/ |website=Animal Diversity Web |publisher=[[University of Michigan]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref><ref name="IUCN">{{cite web |title=Amazing Species: Moose |url=https://nc.iucnredlist.org/redlist/amazing-species/alces-alces/pdfs/original/alces-alces.pdf |website=[[IUCN Red List]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Za razliku od većine drugih jelena, rogovi losa najčešće su široki i lopatasti, s rubnim izdancima, a ne usko razgranati.<ref name="Britannica"/> I mužjaci i ženke imaju pod grlom viseći kožni režanj, često nazivan zvono.<ref name="ADW"/> Prema zoološkim i stručnim izvorima, odrasli mužjaci obično dosežu masu od približno 380 do 700&nbsp;kg, dok ženke najčešće imaju 200 do 490&nbsp;kg; visina u ramenima može prelaziti 2 m kod najvećih jedinki.<ref name="Britannica"/><ref name="ADW"/><ref name="ADFG">{{cite web |title=Moose (''Alces alces'') Species Profile |url=https://www.adfg.alaska.gov/index.cfm?adfg=moose.main |website=Alaska Department of Fish and Game |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Najveći primjerci zabilježeni su u [[Aljaska|Aljasci]] i dijelovima sjeveroistočne [[Azija|Azije]].<ref name="Britannica"/><ref name="ADFG"/> == Rasprostranjenost i stanište == Los ima cirkumpolarnu rasprostranjenost u sjevernoj hemisferi.<ref name="Britannica"/><ref name="ADW"/> U [[Evropa|Evropi]] živi u [[Skandinavija|Skandinaviji]], [[Finska|Finskoj]], baltičkim zemljama, [[Poljska|Poljskoj]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], dijelovima [[Ukrajina|Ukrajine]] i širokom pojasu [[Rusija|Rusije]], dok je u [[Azija|Aziji]] rasprostranjen kroz [[Sibir]] do istočnih dijelova kontinenta.<ref name="Britannica"/><ref name="EUNIS"/> U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] javlja se u velikom dijelu [[Kanada|Kanade]], na [[Aljaska|Aljasci]] i u sjevernim te planinskim područjima [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="Britannica"/><ref name="ADFG"/> Vrsta je najčešće vezana za borealne šume, mješovite šume i vlažna staništa uz jezera, rijeke i močvare.<ref name="EUNIS"/><ref name="ADW"/> Tokom toplijeg dijela godine često boravi uz vodu, gdje se hrani i vodenim biljkama, dok zimi češće koristi zaklon šumskih područja s dovoljno drvenastih izdanaka.<ref name="Britannica"/><ref name="ADW"/> == Način života i ishrana == Los je pretežno samotnjačka životinja i izvan perioda parenja najčešće se kreće pojedinačno.<ref name="ADW"/><ref name="IUCN"/> Ženke se najčešće viđaju s mladuncima, a privremena okupljanja mogu se javiti na pogodnim hranilištima ili u sezoni parenja.<ref name="ADW"/> Iako djeluje tromo, dobar je plivač i sposoban je prelaziti veće vodene površine, što mu pomaže pri traženju hrane i izbjegavanju grabežljivaca.<ref name="NatGeo">{{cite web |title=Moose |url=https://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/facts/moose |website=[[National Geographic]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Ishrana losa zasniva se pretežno na brstenju, a uključuje lišće, izdanke, grančice, koru i vodeno bilje.<ref name="ADW"/> Sastav hrane mijenja se sezonski: ljeti se više hrani zeljastim i vodenim biljkama, a zimi drvenastim dijelovima biljaka.<ref name="ADW"/> Među prirodnim neprijateljima ubrajaju se prije svega [[vuk]]ovi i [[medvjed]]i, naročito kada je riječ o teladi i oslabjelim jedinkama.<ref name="NWF">{{cite web |title=Moose |url=https://www.nwf.org/Educational-Resources/Wildlife-Guide/Mammals/Moose |website=National Wildlife Federation |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Parenje se uglavnom odvija u jesen, kada mužjaci ulaze u razdoblje pojačane aktivnosti i međusobnog nadmetanja za ženke.<ref name="ADW"/> U to vrijeme mužjaci se glasaju, obilježavaju prostor i mogu se sukobljavati rogovima.<ref name="ADW"/> Skotnost traje oko osam mjeseci, a ženka najčešće koti jedno mladunče, rjeđe dva, u proljeće ili rano ljeto.<ref name="ADW"/><ref name="NWF"/> Mladunci ostaju uz majku do naredne sezone parenja.<ref name="ADW"/> == Taksonomija i podvrste == Los pripada rodu ''Alces'', redu [[Artiodactyla]] i porodici [[Cervidae]].<ref name="GBIF"/><ref name="MDD">{{cite web |title=''Alces alces'' |url=https://www.mammaldiversity.org/taxon/1006285/ |website=Mammal Diversity Database |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Savremene taksonomske baze potvrđuju ga kao jedinu živuću vrstu toga roda.<ref name="MDD"/><ref name="ITIS">{{cite web |title=ITIS – ''Alces alces'' |url=https://www.itis.gov/ |website=Integrated Taxonomic Information System |access-date=10. 4. 2026}}</ref> U zoološkoj literaturi navodi se više podvrsta, ali njihov broj i razgraničenje nisu jednako prihvaćeni u svim klasifikacijama.<ref name="MDD"/> Među često navođenim podvrstama jesu evropski los (''A. a. alces''), aljaški los (''A. a. gigas''), Širasov los (''A. a. shirasi'') i jakutski ili srednjosibirski los (''A. a. pfizenmayeri'').<ref name="ADFG"/> == Status zaštite == Prema podacima [[IUCN]]-a, Evropske agencije za okoliš i NatureServea, los se na globalnom nivou smatra vrstom najmanje zabrinutosti.<ref name="NatureServe">{{cite web |title=''Alces alces'' |url=https://explorer.natureserve.org/Taxon/ELEMENT_GLOBAL.2.104982/Alces_alces |website=NatureServe Explorer |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Iako je u pojedinim dijelovima areala brojnost lokalno opadala ili se mijenjala pod utjecajem lova, promjena staništa, parazita i klimatskih faktora, vrsta kao cjelina i dalje ima široku rasprostranjenost i veliku ukupnu populaciju.<ref name="NatureServe"/> == Dodatna literatura == * ''[http://alcesjournal.org/ Alces: A Journal Devoted to the Biology and Management of Moose (Alces alces)]'' (''Alces: časopis posvećen biologiji i upravljanju populacijama losa''). * DuTemple, Lesley A. ''North American Moose'' (''Sjevernoamerički los''). Lerner Publications, 2000. {{ISBN|978-1-57505-426-1}} * Geist, Valerius; Francis, Michael H. ''Moose: Behavior, Ecology, Conservation'' (''Los: ponašanje, ekologija, zaštita''). Voyageur Press, 1999. {{ISBN|978-0-89658-422-8}} * Promack, Jennie; Sanker, Thomas J. ''Seasons of the Moose'' (''Godišnja doba losa''). Gibbs Smith, 1992. {{ISBN|978-0-87905-455-7}} * Strong, Paul. ''Wild Moose Country'' (''Zemlja divljeg losa''). Cowles Creative Publishing, 1998. {{ISBN|978-1-55971-638-3}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jeleni]] [[Kategorija:Papkari]] [[Kategorija:Evropski sisari]] [[Kategorija:Azijski sisari]] [[Kategorija:Sisari Sjeverne Amerike]] 4pylt3wsd9qvkwmicnsie1t9v19ajeb 0 533152 3831011 3828968 2026-04-18T11:28:57Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831011 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Hišam Serdarević | datum_rođenja = 1917. | mjesto_rođenja = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = mart 1986. | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] | polje = [[pneumoftiziologija]], [[pulmologija]] | radna_institucija = [[Medicinski fakultet u Sarajevu]]<br>[[Klinika za plućne bolesti i tuberkulozu Podhrastovi]] | alma_mater = [[Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu|Medicinski fakultet u Beogradu]]<br>[[Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Medicinski fakultet u Zagrebu]] | poznat_po = razvoj pneumoftiziologije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], nastavni i klinički rad u oblasti [[tuberkuloza|tuberkuloze]] i plućnih bolesti | nagrade = [[Orden za hrabrost]]<br>[[Orden rada]] sa srebrnim i zlatnim vijencem<br>[[Orden Republike]] sa srebrnim vijencem<br>[[27-julska nagrada SRBiH]] }} '''Hišam Serdarević''' bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[ljekar]], univerzitetski profesor i [[akademik]], specijalist [[pneumoftiziologija|pneumoftiziologije]].<ref name="ANUBiH">{{cite web |title=Hišam Serdarević (1917–1986) |url=https://www.anubih.ba/hisam-serdarevic/ |website=[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Pripadao je među istaknute predstavnike sarajevske medicinske škole u drugoj polovini 20. stoljeća, a njegov rad bio je vezan za [[Medicinski fakultet u Sarajevu]], [[Klinika za plućne bolesti i tuberkulozu Podhrastovi|Kliniku za plućne bolesti i tuberkulozu Podhrastovi]] i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].<ref name="ANUBiH" /><ref name="NSMF">{{cite web |title=Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946.–2006. |url=https://www.academia.edu/6516234/Nastavnici_i_saradnici_Medicinskog_fakulteta_u_Sarajevu_1946_2006 |website=Academia.edu |access-date=10. 4. 2026}}</ref> == Život i obrazovanje == Rođen je 1917. u [[Zenica|Zenici]].<ref name="ANUBiH" /> Osnovnu školu završio je u Zenici, a gimnaziju u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1936.<ref name="ANUBiH" /> Studij medicine započeo je na Medicinskom fakultetu u [[Beograd]]u, a diplomirao 1944. na Medicinskom fakultetu u [[Zagreb]]u.<ref name="ANUBiH" /><ref name="NSMF" /> Po završetku studija priključio se [[Narodnooslobodilačka borba u Jugoslaviji|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i radio kao ljekar Unske operativne grupe, a zatim kao komandant medicinsko-sanitetskog bataljona [[Osma kordunaška udarna divizija|Osme kordunaške divizije]].<ref name="NSMF" /> Od 1946. radio je na grudnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu, gdje se stručno usmjerio prema pneumoftiziologiji, a specijalistički ispit položio je 1949.<ref name="ANUBiH" /><ref name="NSMF" /> == Akademska i medicinska karijera == Nakon demobilizacije iz [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u činu majora 1956. izabran je za docenta na predmetu ftiziologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.<ref name="ANUBiH" /> Habilitirao je radom ''Nespecifični plućni infiltrati'', a potom je napredovao u zvanja vanrednog profesora 1961. i redovnog profesora 1968.<ref name="ANUBiH" /> Usavršavao se 1959. u [[Edinburgh]]u, [[Glasgow]]u, [[Oxford]]u i [[London]]u, a 1960. i u [[Pariz]]u, gdje je obilazio ustanove posvećene pneumoftiziologiji.<ref name="ANUBiH" /> Bio je dugogodišnji šef Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu Podhrastovi u Sarajevu i jedan od nastavnika koji su obilježili razvoj nastave iz pneumoftiziologije na Sarajevskom univerzitetu.<ref name="ANUBiH" /><ref name="NSMF" /> Na [[Medicinski fakultet u Sarajevu|Medicinskom fakultetu u Sarajevu]] obavljao je i upravne dužnosti. Bio je prodekan od akademske 1964/65. do 1966/67, a dekan 1973/74.<ref name="NSMF" /><ref name="Dekani">{{cite web |title=Dekani od osnivanja do danas |url=https://mf.unsa.ba/fakultet/dekani-od-osnivanja-do-danas/ |website=Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=10. 4. 2026}}</ref> == Naučni i javni rad == Serdarević je dao doprinos proučavanju [[tuberkuloza|tuberkuloze]] i drugih plućnih bolesti, kao i uvođenju savremenijih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u liječenju pulmoloških oboljenja u Bosni i Hercegovini.<ref name="NSMF" /> Objavio je više od 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama.<ref name="NSMF" /> Među njegovim radovima nalazi se i članak ''Uloga mukoviscidoze u hroničnom opstruktivnom sindromu kod odraslih'', objavljen 1974. u časopisu ''Acta Medica Academica''.<ref>{{cite journal |last=Serdarević |first=Hišam |title=Uloga mukoviscidoze u hroničnom opstruktivnom sindromu kod odraslih |journal=Acta Medica Academica |volume=18 |year=1974 |pages=67–75 |doi=10.5644/Radovi.183}}</ref> Bio je koautor knjiga ''Tuberkuloza pluća'' i ''Plućne bolesti''.<ref name="NSMF" /><ref>{{cite web |title=Tuberkuloza pluća |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/9393158 |website=COBISS Plus |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Obavljao je i niz stručnih i društvenih funkcija, među kojima su predsjednik Udruženja pneumoftiziologa Jugoslavije, predsjednik [[Crveni križ Bosne i Hercegovine|Crvenog krsta SR Bosne i Hercegovine]], član predsjedništva jugoslavenskog Crvenog krsta te član jugoslavenske komisije za saradnju s međunarodnim zdravstvenim organizacijama.<ref name="ANUBiH" /><ref name="NSMF" /> Za redovnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH-a]] izabran je 1975.<ref name="NSMF" /> U okviru Akademije djelovao je i kao predsjednik Odbora za rak Medicinskog odjeljenja te član Odbora za ispitivanje lijekova.<ref name="NSMF" /> Među članovima medicinskog odjeljenja ANUBiH-a vodi se kao umrli akademik s godinama života 1917–1986.<ref>{{cite web |title=Znanstveni rad na Fakultetu |url=https://mf.unsa.ba/fakultet/znanstveni-rad-na-fakultetu/ |website=Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=10. 4. 2026}}</ref> == Smrt i naslijeđe == Umro je u martu 1986. na Klinici za plućne bolesti i tuberkulozu Podhrastovi u Sarajevu.<ref name="NSMF" /> U stručnom i nastavnom pamćenju Sarajevskog medicinskog fakulteta ostao je zabilježen kao jedan od profesora koji su oblikovali kliničku pneumoftiziologiju i obrazovali generacije ljekara u Bosni i Hercegovini.<ref name="ANUBiH" /><ref name="NSMF" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}}{{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:Serdarević, Hišam}} [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Umrli 1986.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ljekari]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] 9mg2aruc5o864bimfc5gytcgr9pzw6v 0 533153 3831010 3828973 2026-04-18T11:28:56Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831010 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Redfoo | slika = LMFAO, 2011.jpg | opis = Redfoo 2011. | ime_pri_rođenju = Stefan Kendal Gordy | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|9|3}} | mjesto_rođenja = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | druga_imena = | zanimanje = {{hlist|Pjevač|reper|DJ|producent|plesač}} | godine_aktivnosti = 1993–danas | poznat_po = | značajni_radovi = | supružnik = | djeca = | roditelji = {{plainlist| * [[Berry Gordy]] * [[Nancy Leiviska]] }} | web-sajt = | modul = {{Infokutija muzičar|ugradi=da | pozadina = solo_izvođač | žanr = {{hlist|[[Pop-muzika|Pop]]|[[Hip-hop]]|[[EDM]]|[[Electro pop]]}} | instrument = Vokal | karijera = 1993–danas | izdavač = {{hlist|Party Rock|Will.i.am Music|Cherrytree|Interscope|Bubonic}} | povezani_umjetnici = {{hlist|[[LMFAO]]}} }} }} '''Stefan Kendal Gordy''' (rođen 3. septembra 1975), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Redfoo''', američki je pjevač, reper, DJ, plesač i muzički producent. Godine 2006. osnovao je elektropop duo [[LMFAO]] sa svojim nećakom [[SkyBlu]]om. Izdali su dva studijska albuma prije nego što su se razišli 2012. Najmlađi je sin osnivača Motown Recordsa, [[Berry Gordy|Berryja Gordyja]]. == Biografija == Redfoo je rođen 3. septembra 1975. u Los Angelesu. Roditelji su mu Berry Gordy i producentica Nancy Leiviska. Išao je u srednju školu sa [[will.i.am]]-om i GoonRockom. Maturirao je 1995. u Palisades Charter High School u Los Angelesu. Iako je njegova porodica bila usko vezana za muziku, njegov glavni prioritet u mladosti bio je [[tenis]]. Međutim, nakon što je povrijedio ruku, počeo se ozbiljno baviti muzikom u dobi od 16 godina. Kasnije se nakratko vratio profesionalnom tenisu i čak učestvovao u kvalifikacijama za US Open 2013. godine. == Muzička karijera == Redfoo je ostvario ogroman svjetski uspjeh s grupom LMFAO. Njihovi najveći hitovi poput "[[Party Rock Anthem]]" i "[[Sexy and I Know It]]" dospjeli su na prva mjesta top-lista u SAD-u i mnogim drugim zemljama, prodavši se u desetinama miliona primjeraka. Nakon što su LMFAO pauzirali rad 2012, Redfoo je nastavio solo karijeru. Izdao je nekoliko popularnih singlova kao što su "Bring Out the Bottles", "Let's Get Ridiculous" (koji je dostigao prvo mjesto u Australiji i dobio višeplatinasti tiraž) i "New Thang", koji je postao veoma popularan u Južnoj Koreji i na TikToku. Godine 2013. bio je jedan od sudija u australijskoj verziji TV-emisije ''The X Factor''. == Diskografija == === Studijski albumi === * ''Balance Beam'' (1997) * ''[[Party Rock]]'' (2009) (s LMFAO-om) * ''[[Sorry for Party Rocking]]'' (2011) (s LMFAO-om) * ''[[Party Rock Mansion]]'' (2016) == Filmografija == === Filmovi === * ''Very Heavy Love'' (2001) * ''Potheads: The Movie'' (2006) * ''Last Vegas'' (2013) * ''Alvin and the Chipmunks: The Road Chip'' (2015) * ''Deported'' (2020) {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Američki reperi]] [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Los Angeles]] 3ac1sy9iwu8q8sacj3b24pk6xcvjt4w 0 533155 3831009 3830248 2026-04-18T11:28:54Z WumpusBot 120674 /* Film i serija */ razne ispravke 3831009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Željka Stričević | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1979|4|24}} | mjesto_rođenja = [[Novi Sad]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]], voditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Željka Stričević''' ([[Novi Sad]], 24. april 1979)<ref>{{Cite web|url=http://www.teatric.rs/teatric|title=Glumci - Dramski studio Teatrić|last=|first=|date=|website=teatric.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20180901073847/http://teatric.rs/teatric|archive-date=1. 9. 2018|accessdate=29. 4. 2023}}</ref> jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]].<ref>{{Cite web|url=https://teatroslov.mpus.org.rs/licnost.php?id=7163&jezik=lat|title=Muzej pozorišne umetnosti Srbije|website=teatroslov.mpus.org.rs|access-date=10. 4. 2026}}</ref> Diplomirala je glumu na [[Akademija umjetnosti u Novom Sadu|Akademiji umjetnosti u Novom Sadu]], u klasi profesora [[Mihailo Janketić|Mihaila Janketića]]. == Pozorište == ==== Pozorište na Terazijama ==== * [[Ivana Dimić]], "Golje", režija: Jug Radivojević (2001) * [[William Shakespeare]], "Hamlet Eurotreš", tekst i režija: [[Filip Vujošević]] i [[Maja Pelević]] (2008) ==== Madlenijanum ==== * [[Gordana Kuić]], "Miris kiše na Balkanu" (2009)<ref>{{Cite web|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2011-12.pdf|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2011/12.|last=|first=|date=2011|website=pozorje.org.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20230521012405/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2011-12.pdf|archive-date=21. 5. 2023|accessdate=30. 4. 2023}}</ref> ==== Predstave za decu ==== * "Patkica žutkica", Pozorište čarapa == Filmografija == ==== Film i serija ==== {| class="wikitable sortable" !<abbr>God.</abbr> !Naziv !Uloga |- |2003. |''[[Zvezdan epizoda student]]''<ref>{{Cite web|url=https://www.fcs.rs/filmovi/zvezdan-epizoda-student/|title=ZVEZDAN EPIZODA STUDENT - FCS|website=www.fcs.rs|access-date=10. 4. 2026}}</ref> |Nataša |- |2004. |''[[Žurka (film)|Žurka]]'' |Tanja |- |2004-2006. |''[[Stižu dolari]]'' |Danilova sestra Ljeposava |- |2005. |''[[Jelena (serija)|Jelena]]'' |Bolničarka Željana |- |2007. |''[[Božićna pečenica]]'' |Nasta - konobarica |- |2007-2008. |''[[Kafanica blizu SIS-a]]'' | |- |2007. |''[[Šumska škola]]'' |Lutkarka |} ==== Crtani filmovi i serije ==== {| class="wikitable" !Godina !Crtani film !Uloga |- |2006. |''[[Pirati sa Pacifika]]'' |''svi ženski likovi'' |- |2008. |''[[Mornar Popaj (2008)|Mornar Popaj]] <small>(Blue House)</small>'' |Oliva itd. |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=1488458|name=Željka Stričević}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Stričević, Željka}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Novi Sad]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] jnw32jas0povvo8ociun0wau354ffi4 0 533159 3831008 3830246 2026-04-18T11:28:52Z WumpusBot 120674 /* Biografija */ razne ispravke 3831008 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Elizabeta Đorevska | slika = Elizabeta Djorevska i Ljiljana Stjepanovic - Dva mirisa ruže 05.jpg | alt_slike = | opis = Elizabeta Đorevska (lijevo) i [[Ljiljana Stjepanović]] na predstavi "Dva mirisa ruže" | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|1|11}} | mjesto_rođenja = [[Skoplje]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]], voditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Elizabeta Đorevska''' ([[Skoplje]], 11. januar 1961) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena je 11. januara 1961. u Skoplju. S dvije godine porodica se preselila u [[Beograd]]. Studirala je glumu na [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|''Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu'']], u klasi profesora [[Predrag Bajčetić|Predraga Bajčetića]], zajedno sa [[Maja Sabljić|Majom Sabljić]] i [[Bane Vidaković|Banetom Vidakovićem]]. Ostvarila je preko četrdeset značajnih uloga, od kojih su najznačajnije u filmovima: ''[[Orkestar jedne mladosti]]'', ''[[Oktobarfest (film)|Oktobarfest]]'', ''[[Lager Niš]]'', ''[[Podzemlje (film)|Podzemlje]]'', ''[[Čarlston za Ognjenku]]'', ''[[Neko me ipak čeka]]'' i ''[[Sestre (film)|Sestre]]''. U plodonosnoj pozorišnoj karijeri, odigrala je uloge u preko šezdeset predstava, uključujući i mjuzikle. Značajne predstave su: ''"''Dva mirisa ruže''"'', ''"''Staklena menažerija''"'', ''"''Vrteška''"'', ''"''Tri sestre''"'', kao i u mjuzikli ''"''Kabare''"'' i ''"''Čikago''"''. Glumila je u filmu Ralpha Fiennesa ''[[Koriolan]]''.<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm0229251/|title=Elizabeta Đorevska|website=www.imdb.com|access-date=10. 4. 2026}}</ref> Dobitnica je velikog broja nagrada i priznanja. Prvakinja je ''[[Pozorište na Terazijama|Pozorišta na Terazijama]]''.<ref>{{Cite web|url=https://www.pozorista.com/umetnik/elizabeta-djorevska/476/|title=Pozorišne predstave - Elizabeta Đorevska|archive-url=https://web.archive.org/web/20171018013415/https://www.pozorista.com/umetnik/elizabeta-djorevska/476/|archive-date=18. 10. 2017|access-date=15. 6. 2017}}</ref> Živi i radi u Beogradu. Bavi se sinhronizacijom filmova za studio Livada Beograd. == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |1978. |''[[Večeras probamo Molijera]]'' | |- |1981. |''[[Istorija bračnog loma u tri toma]]'' |Medicinska sestra |- |1982. |''[[Direktan prenos]]'' |Lea |- |1982. |''[[Stranstvovanje]]'' |Tina |- |1982. |''[[Venerijanska raja]]'' | |- |1982. |''[[Nedeljni ručak]]'' | |- |1983. |''[[Snohvatice]]'' | |- |1984. |''[[Ne tako davno]]'' | |- |1984. |''[[Banjica (film)|Banjica]]'' | |- |1984. |''[[Zid (film)|Zid]] (TV)'' |Milica |- |1985. |''[[Orkestar jedne mladosti]]'' | |- |1985. |''[[Zvezde na čelu]]'' | |- |1985. |''[[U zatvoru]]'' |Marija Stanić |- |1986. |''[[Konac komedije]]'' |Vanda Vitkovska |- |1987. |''[[Uvek spremne žene]]'' |Radnica u gvožđari |- |1987. |''[[Oktobarfest (film)|Oktobarfest]]'' | |- |1987. |''[[Vuk Karadžić (film)|Vuk Karadžić]]'' |Savka Živković |- |1987. |''[[Život u grobljanskoj]]'' |Mirjana "Mira" |- |1987. |''[[Poslednja priča]]'' | |- |1987. |''[[Lager Niš]]'' |Mila/Elza |- |1988. |''[[Da kapo]]'' | |- |1989. |''[[Atoski vrtovi - preobraženje]]'' |Gatara |- |1991. |''[[Stand by]]'' |Sofi |- |1994. |''[[Teatar u Srba]]'' |Slavka |- |1994. |''[[Policajac sa Petlovog brda]]'' |Socijalna radnica |- |1995. |''[[Podzemlje (film)|Podzemlje]]'' | |- |2001. |''[[Krstaši (film)|Krstaši]]'' | |- |2002. |''[[Mak (film)|Mak]]'' |Majka |- |2002. |''[[Kordon (film)|Kordon]]'' |Jovanka |- |2003. |''[[Lisice (film)|Lisice]]'' | |- |2004. |''[[Karađorđe i pozorište]]'' |Majka Karađorđa |- |2004. |''[[Stižu dolari]]'' |Vojina žena |- |2006. |''[[Dva mirisa ruže]]'' |Marlena |- |2006. |''[[Sutra ujutru]]'' |Medicinska sestra |- |2008. |''[[Čarlston za Ognjenku]]'' |Mara Pijandura |- |2009. |''[[Neko me ipak čeka]]'' |Čuvarica |- |2010. |''[[Flešbek]]'' |Profesorica |- |2010. |''[[Selo gori, a baba se češlja]]'' |Jablanova žena |- |2011. |''[[Koriolan]]'' |Maid |- |2011. |''[[Miris kiše na Balkanu]]'' |Pepica Preger |- |2011. |''[[Naša mala klinika]]'' |Gospođa |- |2011. |''[[Sestre (film)|Sestre]]'' |Majka |- |2012. |''[[Nepobedivo srce]]'' |Miroslavljeva majka |- |2012. |[[Gosti samo što nisu stigli]] |Žaklina |- |2015. |[[Dnevnik mašinovođe]] |direktorova žena |- |2016-2020. |[[Ubice mog oca]] |Olja Jakovljević |- |2020. |[[Igra sudbine]] |Dr. Zlata Nakić |- |2021. |[[Vreme zla]] |Staka |- |2024 - u toku |[[Igra sudbine]] |Biljana Vučković |- |2025. |[[Miholjsko leto]] |Ida |} == Uloge u sinhronizacijama == {| class="wikitable" !Godina !Naslov !Uloga |- |2017. |''[[Ljepotica i zvijer]]'' ''(2017)'' |Gospođa Čajnik (govor) |- |2019. |''[[Grdana - gospodarica zla]]'' | |- |2019. |''[[Kralj lavova]] (2019)'' |Sarabi |- |2023. |''[[Mala sirena]] (film iz 2023)'' |Kraljica Selina |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0229251|name=Elizabeta Đorevska}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Đorevska, Elizabeta}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Skoplje]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] 37i15j5l2rqk3n3wer8fzlsli1h9r1n 0 533161 3831007 3829018 2026-04-18T11:28:50Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831007 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Miralem Džinić | datum_rođenja = 1918. | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = 1984. | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] | polje = [[veterina]], [[ishrana domaćih životinja]] | radna_institucija = [[Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu]] | alma_mater = [[Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]] | poznat_po = nastavi i istraživanjima iz oblasti ishrane domaćih životinja te radu u [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH-u]] }} '''Miralem Džinić''' bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[veterina]]r, univerzitetski profesor i [[akademik]].<ref name="ANUBiH">{{cite web |title=Miralem Džinić (1918–1984) |url=https://www.anubih.ba/miralem-dzinic/ |website=[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Pripadao je među istaknute nastavnike [[Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Veterinarskog fakulteta u Sarajevu]], gdje je bio vezan za oblast ishrane domaćih životinja, a izabran je i za člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].<ref name="ANUBiH" /><ref name="VFS-historijat">{{cite web |title=Historijat, vizija i misija |url=https://vfs.unsa.ba/portal/historijat-vizija-i-misija/ |website=[[Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref> == Život i obrazovanje == Rođen je 1918. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje 1937.<ref name="ANUBiH" /> Studij je pohađao na [[Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Veterinarskom fakultetu u Zagrebu]].<ref name="ANUBiH" /> Po završetku studija radio je u veterinarskoj struci, a kasnije je svoju akademsku karijeru vezao za Sarajevo i sarajevski veterinarski fakultet.<ref name="ANUBiH" /><ref name="VFS-historijat" /> == Akademska karijera == Džinić je bio profesor [[Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]], jedne od ključnih ustanova za razvoj veterinarske medicine u Bosni i Hercegovini nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="VFS-historijat" /> U historijskim pregledima Fakulteta ubraja se među profesore koji su birani za akademike i koji su dali doprinos razvoju nastave i naučnoistraživačkog rada te ustanove.<ref name="VFS-historijat" /> Posebno je bio povezan sa Zavodom, odnosno katedrom za ishranu domaćih životinja. Nakon profesora Ivana Šmalcelja obavljao je dužnost šefa te organizacione cjeline sve do 1984.<ref name="Laboratorij">{{cite web |title=Laboratorij za analizu hrane za životinje |url=https://vfs.unsa.ba/portal/laboratorij-za-analizu-hrane-za-zivotinje/ |website=[[Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Time je bio jedan od nosilaca nastavnog i stručnog rada u oblasti ishrane životinja na Fakultetu tokom više decenija.<ref name="Laboratorij" /> == Naučni rad i članstvo == U okviru [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH-a]] bio je član Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka.<ref name="ANUBiH-odjeljenje">{{cite web |title=Godišnjak Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1983. |url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/25d5cc6b-1787-4932-b3b1-f2627eaf6f5a/content |website=[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref> U tom odjeljenju navodi se kao dopisni član.<ref name="ANUBiH-odjeljenje" /> Njegov rad bio je povezan s veterinarskom naukom, stočarskom proizvodnjom i problemima reprodukcije i ishrane domaćih životinja.<ref name="Simpozij">{{cite web |title=Problemi reprodukcije domaćih životinja brdsko-planinskog područja Bosne i Hercegovine |url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/fb7fb2e2-ef1b-4447-a753-089cd19760ad/content |website=[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] |access-date=10. 4. 2026}}</ref> Bio je član redakcijskog odbora zbornika sa simpozija ''Problemi reprodukcije domaćih životinja brdsko-planinskog područja Bosne i Hercegovine'', objavljenog u izdanju ANUBiH-a.<ref name="Simpozij" /> U bibliografskim bazama zabilježeni su i njegovi istraživački radovi iz veterinarske struke, među njima i rad ''Istraživanje uticaja paragenetskih faktora'', objavljen 1980. u Sarajevu.<ref>{{cite web |title=Istraživanje uticaja paragenetskih faktora |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/2527238?format=detail |website=COBISS Plus |access-date=10. 4. 2026}}</ref> == Smrt i naslijeđe == Umro je 1984.<ref name="ANUBiH" /> U pregledima historije [[Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Veterinarskog fakulteta u Sarajevu]] ostao je zabilježen među profesorima koji su obilježili razvoj te ustanove i bili birani u najviše naučne institucije Bosne i Hercegovine.<ref name="VFS-historijat" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Džinić, Miralem}} [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 1984.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački veterinari]] [[Kategorija:Profesori Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] ftba4thtprpiklsroyvo6fwqegyuhgm 0 533162 3831006 3829036 2026-04-18T11:28:48Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831006 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Opća anestezija | slika = Ana arbeitsplatz.JPG | opis_slike = Oprema koja se koristi za anesteziju u operacijskoj sali | specijalnost = [[Anesteziologija]] | liječenje = Olakšavanje operacije ili [[endotrahejsks intubacija|endotrahealne intubacije]], [[terminalna sedacija|terminalne sedacije]]<ref name="Takla2021">{{cite journal |last1=Takla |first1=A |last2=Savulescu |first2=J |last3=Wilkinson |first3=DJC |last4=Pandit |first4=JJ |title=General anaesthesia in end-of-life care: extending the indications for anaesthesia beyond surgery. |journal=Anaesthesia |date=oktobar 2021 |volume=76 |issue=10 |pages=1308–1315 |doi=10.1111/anae.15459 |pmid=33878803|doi-access=free |pmc=8581983 }}</ref> | komplikacije = [[Svijest o anesteziji]] }} '''Opća anestezija''' (UK) ili '''generalna anestezija''' (SAD) je medicinski izazvan gubitak [[svijest]]i koji čini pacijenta neuzbuđivim čak i bolnim podražajima.<ref name=":10">{{cite web | work = American Society of Anesthesiologists. | title = Position on Monitored Anesthesia Care | quote = Approved by the House of Delegates on October 25, 2005, and last amended on October 17, 2018 | url = http://www.asahq.org/~/media/Sites/ASAHQ/Files/Public/Resources/standards-guidelines/position-on-monitored-anesthesia-care.pdf | access-date = 6. 11. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20221111160055/https://www.asahq.org/~/media/sites/asahq/files/public/resources/standards-guidelines/position-on-monitored-anesthesia-care.pdf | archive-date= 11. 11. 2022 }}</ref> Postiže se lijekovima, koji se mogu ubrizgavati ili inhalirati, često s analgetikom i neuromuskularnim blokatorom. Opća anestezija se obično izvodi u operacijskoj sali kako bi se omogućili hirurški zahvati koji bi inače bili nepodnošljivo bolni za pacijenta, ili na odjelu intenzivne njege ili hitne pomoći kako bi se olakšala endotrahealna intubacija i mehanička ventilacija kod kritično bolesnih pacijenata. Ovisno o zahvatu, opća anestezija može biti opcionalna ili obavezna. Bez obzira na to da li pacijent preferira biti bez svijesti ili ne, određeni bolni podražaji mogu dovesti do nevoljnih reakcija pacijenta, poput pokreta ili kontrakcija mišića, što operaciju čini izuzetno teškom. Stoga je za mnoge zahvate opća anestezija neophodna s praktičnog gledišta. Pacijentovo prirodno disanje može biti neadekvatno tokom postupka i intervencija je često neophodna kako bi se zaštitili disajni putevi.<ref name=":10" /> Različiti [[Opšti anestetici|lijekovi]] se koriste za postizanje [[nesvijesti]], [[amnezije]], [[analgezije]], gubitka refleksa [[autonomnog nervnog sistema]], a u nekim slučajevima i [[paralize]] skeletnih mišića]]. Najbolju kombinaciju anestetika za određenog pacijenta i proceduru bira [[anesteziolog]] ili drugi specijalista u konsultaciji s pacijentom i [[hirurgom]] ili praktičarom koji izvodi proceduru.<ref name=":11" /> == Historija == {{Glavni|Historija opće anestezije|Historija trahejske intubacije}} Pokušaji proizvodnje opće anestezije mogu se pratiti kroz cijelu zabilježenu historiju u spisima drevnih [[Sumera]]ana, [[Babilon]]ca, [[Asirija]]ca, [[Drevni Egipat|Egipćana]], [[Drevna Grčka|Grka]], [[Drevni Rim|Rimljana]], [[civilizacije doline Inda|Indijaca]] i [[Drevna Kina|Kineza]]. Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]], naučnici su postigli napredak u [[istočni svijet|istočnom svijetu]] i [[Evropa|Evropi]]. [[Renesansa]] je donijela napredak u [[anatomija|anatomiji]] i hirurgiji. Međutim, [[hirurgija]] je ostala tretman u krajnjoj nuždi. Uglavnom zbog povezanog bola, mnogi pacijenti su izabrali sigurnu smrt umjesto operacije. Iako se vodila debata o tome ko zaslužuje najviše priznanja za otkriće opće anestezije, naučna otkrića krajem 18. i početkom 19. stoljeća bila su ključna za konačno uvođenje i razvoj modernih anesteziskih tehnika..<ref>{{cite journal | vauthors = Toledo-Pereyra LH | title = Medical Renaissance | journal = Journal of Investigative Surgery | volume = 28 | issue = 3 | pages = 127–130 | date = juni 2015 | pmid = 26065591 | doi = 10.3109/08941939.2015.1054747 | s2cid = 207482973 }}</ref> Krajem 19. stoljeća dogodila su se dva ogromna skoka koja su omogućila prelazak na modernu hirurgiju. Razumijevanje teorije o klicama kao uzročnicima bolesti dovelo je do razvoja antisepsnih tehnika u hirurgiji. Antisepsa, koja je ubrzo ustupila mjesto asepsi, smanjila je ukupni morbiditet i stopu smrtnosti u hirurgiji na daleko prihvatljiviju stopu.<ref>{{cite journal | vauthors = Schlich T | title = Asepsis and bacteriology: a realignment of surgery and laboratory science | journal = Medical History | volume = 56 | issue = 3 | pages = 308–334 | date = juli 2012 | pmid = 23002302 | pmc = 3426977 | doi = 10.1017/mdh.2012.22 | doi-access = free}}</ref> Istovremeno, značajan napredak u farmakologiji i [[fizioloija|fiziologiji]] doveo je do razvoja opće anestezije. Dana 14. novembra 1804. godine, japanski hirurg Hanaoka Seishū postao je prva osoba koja je uspješno izvela operaciju koristeći opću anesteziju.<ref>{{cite journal | vauthors = Dote K, Ikemune K, Desaki Y, Nandate H, Konisi A, Yorozuya T, Makino H | title = Two Japanese Pioneers in Anesthesiology: Seishū Hanaoka and Gendai Kamada | journal = Journal of Anesthesia History | volume = 3 | issue = 1 | pages = 19–23 | date = januar 2017 | pmid = 28160985 | doi = 10.1016/j.janh.2016.12.002 }}</ref> U 20. stoljeću, sigurnost i efikasnost opće anestezije poboljšane su rutinskom intubacijom traheje i drugim naprednim tehnikama upravljanja disajnim putevima. Napredak u medicinskom monitoringu i novi anestetici sa poboljšanim [[farmakokinetika]]ma i [[farmakodinamika|farmakodinamičkim]] karakteristikama također su doprinijeli ovom trendu, a pojavili su se i standardizovani programi obuke za anesteziologe i medicinske sestre anesteziologinje. == Svrha == Opća anestezija ima mnogo namjena i rutinski se koristi u mnogim hirurškim procedurama. Odgovarajuća hirurška anestezija treba da uključuje sljedeće ciljeve: # [[Hipnoza]]/Nesvijest (gubitak [[svijest]]i) # [[Analgezija]] (gubitak reakcije na bol) # [[Amnezija]] (gubitak [[pamćenje|pamćenja]]) # Nepokretnost (gubitak motornih refleksa) # Paraliza (opuštanje skeletnih mišića i opuštanje normalnih mišića)<ref name="Hewer_1937">{{cite journal | vauthors = Hewer CL | title = The Stages and Signs of General Anaesthesia | journal = British Medical Journal | volume = 2 | issue = 3996 | pages = 274–276 | date = august 1937 | pmid = 20780832 | doi = 10.1136/bmj.2.3996.274 | pmc = 2087073 }}</ref> Umjesto primanja kontinuirane duboke sedacije, poput [[benzodiazepin]]a, umirući pacijenti mogu odabrati da budu potpuno nesvjesni dok umiru.<ref name=Takla2021/> == Biohemijski mehanizam djelovanja == [[biohemija|Biohemijski]] [[Teorija djelovanja općeg anestetika|mehanizam djelovanja općih anestetika]] nije u potpunosti shvaćen.<ref>{{cite journal | vauthors = Jevtovic-Todorovic V | title = General Anesthetics and Neurotoxicity: How Much Do We Know? | journal = Anesthesiology Clinics | volume = 34 | issue = 3 | pages = 439–451 | date = septembar 2016 | pmid = 27521190 | pmc = 5477636 | doi = 10.1016/j.anclin.2016.04.001 }}</ref> Anestetici imaju bezbrojna mjesta djelovanja i utiču na [[centralni nervni sistem]] (CNS) na nekoliko nivoa. Opća anestezija prekida ili mijenja funkcije komponenti CNS-a, uključujući [[korteks|moždanu koru]], [[talamus]], mrežasti aktivacijski sistem i [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]]. Teorije anestezije identifikuju ciljna mjesta u CNS-u, [[neuron]]skim mrežama i krugovima uzbuđenja povezanim sa nesvijesti, a neki anestetici mogu potencijalno aktivirati specifičnu regiju aktivnu tokom spavanja.<ref>{{Cite journal |last1=Moody |first1=Olivia A. |last2=Zhang |first2=Edlyn R. |last3=Vincent |first3=Kathleen F. |last4=Kato |first4=Risako |last5=Melonakos |first5=Eric D. |last6=Nehs |first6=Christa J. |last7=Solt |first7=Ken |date=1. 5. 2021 |title=The Neural Circuits Underlying General Anesthesia and Sleep |journal=Anesthesia and Analgesia |volume=132 |issue=5 |pages=1254–1264 |doi=10.1213/ANE.0000000000005361 |issn=1526-7598 |pmc=8054915 |pmid=33857967}}</ref> Dva neisključujuća mehanizma uključuju [[Membranski posredovana anestezija|membranski posredovanu]] i direktnu [[Teorije djelovanja općeg anestetika|proteinom posredovanu]] anesteziju. Potencijalne molekularne mete posredovane proteinima su receptori [[gama-aminobuterna kiselina|GABA_A]] i [[glutaminska kiselina|NMDA glutamat]]. Smatralo se da opća anestezija pojačava inhibitorni prijenos ili smanjuje ekscitacijski prijenos neuro signalizacije.<ref>{{Cite journal |last=Lambert |first=David G. |date=1. 5. 2020 |title=Mechanisms of action of general anaesthetic drugs |url=https://www.anaesthesiajournal.co.uk/article/S1472-0299(20)30028-X/abstract |journal=Anaesthesia & Intensive Care Medicine |language=English |volume=21 |issue=5 |pages=235–237 |doi=10.1016/j.mpaic.2020.02.006 |issn=1472-0299|url-access=subscription }}</ref> Utvrđeno je da većina hlapljivih anestetika djeluje kao GABA_A [[agonist]]i, iako mjesto djelovanja na receptor ostaje nepoznato.<ref>{{Cite journal |last1=Woll |first1=Kellie A. |last2=Zhou |first2=Xiaojuan |last3=Bhanu |first3=Natarajan V. |last4=Garcia |first4=Benjamin A. |last5=Covarrubias |first5=Manuel |last6=Miller |first6=Keith W. |last7=Eckenhoff |first7=Roderic G. |date=august 2018 |title=Identification of binding sites contributing to volatile anesthetic effects on GABA type A receptors |journal=The FASEB Journal |volume=32 |issue=8 |pages=4172–4189 |doi=10.1096/fj.201701347R |doi-access=free |issn=0892-6638 |pmc=6044061 |pmid=29505303}}</ref> [[Ketamin]] je nekompetitivni [[antagonist NMDA receptora]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Youyi |last2=Ye |first2=Fei |last3=Zhang |first3=Tongtong |last4=Lv |first4=Shiyun |last5=Zhou |first5=Liping |last6=Du |first6=Daohai |last7=Lin |first7=He |last8=Guo |first8=Fei |last9=Luo |first9=Cheng |last10=Zhu |first10=Shujia |date=august 2021 |title=Structural basis of ketamine action on human NMDA receptors |journal=Nature |volume=596 |issue=7871 |pages=301–305 |doi=10.1038/s41586-021-03769-9 |issn=1476-4687 |pmid=34321660|bibcode=2021Natur.596..301Z |s2cid=236496390 }}</ref> [[hemijski spok|Hemijska struktura]] i svojstva anestetika, kako su prvi primijetili Meyer i Overton [[Teorije djelovanja općeg anestetika#Korelacija topljivosti lipida i potentnosti anestetika (Meyer-Overtonova korelacija)|Meyer i Overton]], sugeriraju da bi mogli ciljati [[plazmamembeana|plazmembranu]]. Mehanizam [[membranom posredovana anestezija|membranom posredovan]] koji bi mogao objasniti aktivaciju ionskog kanala ostao je nedostižan do nedavno. Studija iz 2020. godine pokazala je da inhalacijski anestetici ([[hloroform]] i izofluran) mogu istisnuti [[fosfolipaza D|fosfolipazu D2]] iz uređenih lipidnih domena u plazmatskoj membrani, što je dovelo do proizvodnje signalne molekule [[fosfatidna kiselina]] (PA). Signalna molekula aktivirala je TWIK-povezane K+ kanale (TREK-1), kanal uključen u anesteziju. Pokazalo se da PLD^null voćne mušice pružaju otpor anesteziji. Rezultati su uspostavili membranski posredovanu metu za inhalacijske anestetike.<ref>{{cite journal | vauthors = Pavel MA, Petersen EN, Wang H, Lerner RA, Hansen SB | title = Studies on the mechanism of general anesthesia | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 117 | issue = 24 | pages = 13757–13766 | date = juni 2020 | pmid = 32467161 | pmc = 7306821 | doi = 10.1073/pnas.2004259117 | bibcode = 2020PNAS..11713757P | doi-access = free }}</ref> == Preoperativna evaluacija == Prije postupka, anesteziolog pregleda medicinsku dokumentaciju, intervjuiše pacijenta i pregleda ga kako bi odredio odgovarajući anestezijski plan i odlučio koja kombinacija lijekova i doza će biti potrebna za udobnost i sigurnost pacijenta tokom postupka. Različiti neinvazivni i invazivni uređaji za praćenje mogu biti potrebni kako bi se osigurala sigurna i efikasna procedura. Ključni faktori u ovoj evaluaciji su pacijentove godine, spol, [[indeks tjelesne mase]], medicinska i hirurška historija, trenutni lijekovi, sposobnost vježbanja i vrijeme posta.<ref>{{cite journal | vauthors = Lederman D, Easwar J, Feldman J, Shapiro V | title = Anesthetic considerations for lung resection: preoperative assessment, intraoperative challenges and postoperative analgesia | journal = Annals of Translational Medicine | volume = 7 | issue = 15 | page = 356 | date = august 2019 | pmid = 31516902 | pmc = 6712248 | doi = 10.21037/atm.2019.03.67 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Izumo W, Higuchi R, Yazawa T, Uemura S, Shiihara M, Yamamoto M | title = Evaluation of preoperative risk factors for postpancreatectomy hemorrhage | journal = Langenbeck's Archives of Surgery | volume = 404 | issue = 8 | pages = 967–974 | date = decembar 2019 | pmid = 31650216 | pmc = 6935390 | doi = 10.1007/s00423-019-01830-w | doi-access = free }}</ref> Temeljita i tačna preoperativna evaluacija je ključna za efektivnu sigurnost anestezijskog plana. Naprimjer, pacijent koji konzumira značajne količine [[Alkoholno piće|alkohola]] ili [[Rekreacijska upotreba droga|nedozvoljenih droga]] mogao bi biti nedovoljno liječen tokom postupka ako ne otkrije ovu činjenicu, a to bi moglo dovesti do [[svjesnost o anesteziji|svjesnosti o anesteziji]] ili intraoperativne [[hipertenzija|hipertenzije]].<ref name=Budworth2019>{{cite journal | vauthors = Budworth L, Prestwich A, Lawton R, Kotzé A, Kellar I | title = Preoperative Interventions for Alcohol and Other Recreational Substance Use: A Systematic Review and Meta-Analysis | journal = Frontiers in Psychology | volume = 10 | date = 4. 2. 2019 | pmid = 30778307 | pmc = 6369879 | doi = 10.3389/fpsyg.2019.00034 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Siriphuwanun V, Punjasawadwong Y, Saengyo S, Rerkasem K | title = Incidences and factors associated with perioperative cardiac arrest in trauma patients receiving anesthesia | journal = Risk Management and Healthcare Policy | volume = 11 | pages = 177–187 | date = 18. 10. 2018 | pmid = 30425598 | pmc = 6201994 | doi = 10.2147/rmhp.s178950 | doi-access = free }}</ref> Često korišteni lijekovi također mogu stupiti u interakciju s anesteticima, a neprijavljivanje takve upotrebe može povećati rizik tokom operacije. Netačno vrijeme posljednjeg obroka također može povećati rizik od aspiracije hrane i dovesti do ozbiljnih komplikacija.<ref name=":11">{{Cite book |title=Miller's anesthesia |date=2020 |publisher=Elsevier |editor=Michael A. Gropper |isbn=978-0-323-61264-7 |edition=Ninth |location=Philadelphia, PA |oclc=1124935549}}</ref> Važan aspekt predanesteziološke evaluacije je procjena pacijentovog [[respiratorni trakt|disajnih puteva]], što uključuje pregled otvora [[usta]] i vizualizaciju mekih tkiva [[ždrijelo|ždrijela]].<ref>{{cite journal | vauthors = Mushambi MC, Jaladi S | title = Airway management and training in obstetric anaesthesia | journal = Current Opinion in Anesthesiology | volume = 29 | issue = 3 | pages = 261–267 | date = juni 2016 | pmid = 26844863 | doi = 10.1097/ACO.0000000000000309 | s2cid = 27527932 }}</ref> Provjerava se stanje zuba i položaj zubnih krunica, te se opaža fleksibilnost vrata i ekstenzija glave.<ref>{{cite journal | vauthors = Rehak A, Watterson LM | title = Institutional preparedness to prevent and manage anaesthesia-related 'can't intubate, can't oxygenate' events in Australian and New Zealand teaching hospitals | journal = Anaesthesia | volume = 75 | issue = 6 | pages = 767–774 | date = juni 2020 | pmid = 31709522 | doi = 10.1111/anae.14909 | s2cid = 207944753 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Schieren M, Kleinschmidt J, Schmutz A, Loop T, Staat M, Gatzweiler KH, Wappler F, Defosse J | display-authors = 6 | title = Comparison of forces acting on maxillary incisors during tracheal intubation with different laryngoscopy techniques: a blinded manikin study | journal = Anaesthesia | volume = 74 | issue = 12 | pages = 1563–1571 | date = decembar 2019 | pmid = 31448404 | doi = 10.1111/anae.14815 | doi-access = free }}</ref> Najčešće izvođena procjena disajnih puteva je [[Mallampatijev skor]], koji procjenjuje disajne puteve na osnovu sposobnosti pregleda struktura disajnih puteva s otvorenim ustima i isplaženim jezikom. Sami Mallampatijevi testovi imaju ograničenu tačnost, a rutinski se izvode i druge procjene pored Mallampatijevog testa, uključujući otvaranje usta, tireomentalnu udaljenost, opseg pokreta [[vrat]]a i protruziju [[mandibula|mandibule]]. Kod pacijenta sa sumnjom na iskrivljenu anatomiju disajnih puteva, endoskopija ili [[ultrazvuk]] se ponekad koriste za procjenu disajnih puteva prije planiranja upravljanja disajnim putevima.<ref>{{Cite journal |last1=Roth |first1=Dominik |last2=Pace |first2=Nathan L. |last3=Lee |first3=Anna |last4=Hovhannisyan |first4=Karen |last5=Warenits |first5=Alexandra-Maria |last6=Arrich |first6=Jasmin |last7=Herkner |first7=Harald |date=15. 5. 2018 |title=Airway physical examination tests for detection of difficult airway management in apparently normal adult patients |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=5 |issue=5 |doi=10.1002/14651858.CD008874.pub2 |issn=1469-493X |pmc=6404686 |pmid=29761867}}</ref> == Premedikacija == Prije davanja opće anestezije, anesteziolog može dati jedan ili više lijekova koji dopunjuju ili poboljšavaju kvalitet ili sigurnost anestetika ili pružaju anksiolizu. Premedikacija također često ima blage sedativne efekte i može smanjiti količinu anestetika potrebnu tokom slučaja.<ref name=":11"/> Jedan od često korištenih lijekova za premedikaciju je [[klonidin]], [[Alfa-adrenergički agonist|alfa-2 adrenergički agonist]].<ref>{{cite journal | vauthors = Bergendahl H, Lönnqvist PA, Eksborg S | title = Clonidine in paediatric anaesthesia: review of the literature and comparison with benzodiazepines for premedication | journal = Acta Anaesthesiologica Scandinavica | volume = 50 | issue = 2 | pages = 135–143 | date = februar 2006 | pmid = 16430532 | doi = 10.1111/j.1399-6576.2006.00940.x | s2cid = 25797363 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Dahmani S, Brasher C, Stany I, Golmard J, Skhiri A, Bruneau B, Nivoche Y, Constant I, Murat I | display-authors = 6 | title = Premedication with clonidine is superior to benzodiazepines. A meta analysis of published studies | journal = Acta Anaesthesiologica Scandinavica | volume = 54 | issue = 4 | pages = 397–402 | date = april 2010 | pmid = 20085541 | doi = 10.1111/j.1399-6576.2009.02207.x | s2cid = 205430269 | doi-access = free }}</ref> Smanjuje postoperativnu drhtavicu, [[postoperativna mučnina i povraćanje|postoperativnu mučninu i povraćanje]] i pojavu [[delirij]]a.<ref name=":11" /> Međutim, randomizirano kontrolirano ispitivanje iz 2021. godine pokazalo je da je klonidin manje učinkovit u pružanju anksiolize, a više sedativno kod djece predškolskog uzrasta. Oralni klonidin može se potpuno djelovati tek nakon 45 minuta.<ref>{{Cite journal |last1=Bromfalk |first1=Åsa |last2=Myrberg |first2=Tomi |last3=Walldén |first3=Jakob |last4=Engström |first4=Åsa |last5=Hultin |first5=Magnus |date=novembar 2021 |editor-last=Cravero |editor-first=Joseph |title=Preoperative anxiety in preschool children: A randomized clinical trial comparing midazolam, clonidine, and dexmedetomidine |journal=Pediatric Anesthesia |language=en |volume=31 |issue=11 |pages=1225–1233 |doi=10.1111/pan.14279 |pmid=34403548 |s2cid=237197251 |issn=1155-5645|doi-access=free }}</ref> Nedostaci klonidina uključuju [[hipotenzija|hipotenziju]] i [[bradikardija|bradikardiju]], ali one mogu biti korisne kod pacijenata s [[hopertenzija|hipertenzijom]] i [[tahikardija|tahikardijom]].<ref>{{cite journal | vauthors = Henry RG, Raybould TP, Romond K, Kouzoukas DE, Challman SD | title = Clonidine as a preoperative sedative | journal = Special Care in Dentistry | volume = 38 | issue = 2 | pages = 80–88 | date = mart 2018 | pmid = 29364538 | doi = 10.1111/scd.12269 | s2cid = 3875130 }}</ref> Drugi često korišteni alfa-2 adrenergički agonist je deksmedetomidin, koji se obično koristi za postizanje kratkotrajnog sedativnog učinka (<24 sata). [[Deksmedetomidin]] i određeni [[atipični antipsihotik|atipični antipsihotici]] agensi mogu se također koristiti kod djece koja ne surađuju.<r ef>{{Cite journal |last1=Manning |first1=Alexander N. |last2=Bezzo |first2=Leah K. |last3=Hobson |first3=Jamie K. |last4=Zoeller |first4=Justine E. |last5=Brown |first5=Courtney A. |last6=Henderson |first6=Kristin J. |date=oktobar 2020 |title=Dexmedetomidine Dosing to Prevent Pediatric Emergence Delirium |journal=AANA Journal |volume=88 |issue=5 |pages=359–364 |issn=2162-5239 |pmid=32990204}}</ref> [[Benzodiazepin]]i su najčešće korištena klasa lijekova za premedikaciju. Najčešće korišteni benzodiazepin je Midazolam, koji se odlikuje brzim početkom i kratkim trajanjem. Midazolam je učinkovit u smanjenju predoperativne [[anksioznost]]i, uključujući [[separacijski anksiozni poremećaj]] kod djece.<ref>{{Cite journal |last=El Batawi |first=Hisham Yehia |date=2015 |title=Effect of preoperative oral midazolam sedation on separation anxiety and emergence delirium among children undergoing dental treatment under general anesthesia |journal=Journal of International Society of Preventive & Community Dentistry |volume=5 |issue=2 |pages=88–94 |doi=10.4103/2231-0762.155728 |issn=2231-0762 |pmc=4415335 |pmid=25992332 |doi-access=free }}</ref> Također pruža blagu sedaciju, [[simpatikoliza|simpatikolizu]] i [[anterogradna amnezija|anterogradnu amneziju]]].<ref name=":11"/> Utvrđeno je da je [[melatonin]] učinkovit kao anestetska premedikacija i kod odraslih i kod djece zbog svojih [[hipnoza|hipnoznih]], [[anksioliza|anksiolitskih]], [[sedativ]]nih, [[Nocicepcija|analgetskih]] i [[antikonvulziv]]nih svojstava. Oporavak je brži nakon premedikacije melatoninom nego midazolamom, a također postoji smanjena incidencija postoperativne [[Psihomotorna agitacija|agitacije]] i [[delirij]]a.<ref name="Naguib2007">{{cite journal | vauthors = Naguib M, Gottumukkala V, Goldstein PA | title = Melatonin and anesthesia: a clinical perspective | journal = Journal of Pineal Research | volume = 42 | issue = 1 | pages = 12–21 | date = januar 2007 | pmid = 17198534 | doi = 10.1111/j.1600-079X.2006.00384.x | doi-access = free }}</ref> Pokazalo se da [[melatonin]] ima sličan učinak u smanjenju perioperativne anksioznosti kod odraslih pacijenata u poređenju s benzodiazepinima.<ref>{{cite journal | vauthors = Madsen BK, Zetner D, Møller AM, Rosenberg J | title = Melatonin for preoperative and postoperative anxiety in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2020 | date = decembar 2020 | issue = 12 | pmid = 33319916 | pmc = 8092422 | doi = 10.1002/14651858.CD009861.pub3 }}</ref> Drugi primjer anestetičke premedikacije je preoperativna primjena [[adrenergičk beta-antagonist|beta adrenergičkih antagonista]], koji smanjuju opterećenje aritmijama nakon operacije srca. Međutim, dokazi su također pokazali povezanost s povećanim neželjenim događajima s [[beta-blokator]]ima u nekardijalnim [[operacija]]ma.<ref>{{cite journal | vauthors = Blessberger H, Kammler J, Domanovits H, Schlager O, Wildner B, Azar D, Schillinger M, Wiesbauer F, Steinwender C | display-authors = 6 | title = Perioperative beta-blockers for preventing surgery-related mortality and morbidity | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2018 | issue = 3 | date = mart 2018 | pmid = 29533470 | pmc = 6494407 | doi = 10.1002/14651858.CD004476.pub3 | collaboration = Cochrane Anaesthesia Group }}</ref> Anesteziolozi mogu primijeniti jedan ili više antiemetika kao što su ondansetron, droperidol ili deksametazon kako bi spriječili postoperativnu mučninu i povraćanje.<ref name=":11"/> NSAID-i su često korišteni analgetski premedikacijski agensi i često smanjuju potrebu za opioidima kao što su fentanil ili sufentanil. Također, mogu se primijeniti i gastrokinetici kao što su metoklopramid i antagonisti [[histamin]]a kao što je famotidin.<ref name=":11"/> Nefarmakološke preanestezijske intervencije uključuju kognitivno-bihejvioralnu terapiju sviranjem, muzičku terapiju, aromaterapiju, hipnozu, masažu, video prije operacije i terapiju vođenom vizualizacijom, itd.<ref>{{Cite journal |last1=Wang |first1=Rulin |last2=Huang |first2=Xin |last3=Wang |first3=Yuan |last4=Akbari |first4=Masod |date=11. 4. 2022 |title=Non-pharmacologic Approaches in Preoperative Anxiety, a Comprehensive Review |journal=Frontiers in Public Health |volume=10 |doi=10.3389/fpubh.2022.854673 |issn=2296-2565 |pmc=9035831 |pmid=35480569|bibcode=2022FrPH...1054673W |doi-access=free }}</ref> Ove tehnike su posebno korisne za djecu i pacijente sa intelektualnim invaliditetom. Minimiziranje senzorne stimulacije ili ometanja videoigrama može pomoći u smanjenju [[anksioznost]]i prije ili tokom indukcije opće anestezije. Potrebne su veće visokokvalitetne studije kako bi se potvrdili najefikasniji nefarmakološki pristupi za smanjenje ove vrste anksioznosti.<ref name="Manyande2015">{{cite journal | vauthors = Manyande A, Cyna AM, Yip P, Chooi C, Middleton P | title = Non-pharmacological interventions for assisting the induction of anaesthesia in children | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2015 | issue = 7 | date = juli 2015 | pmid = 26171895 | pmc = 8935979 | doi = 10.1002/14651858.CD006447.pub3 }}</ref> Nije dokazano da prisustvo roditelja tokom premedikacije i indukcije anestezije smanjuje anksioznost kod djece.<ref name="Manyande2015"/> Preporučuje se da se roditelji koji žele prisustvovati ne bi trebali aktivno obeshrabrivati, a roditelji koji ne žele biti prisutni ne bi trebali aktivno podsticati da prisustvuju.<ref name="Manyande2015"/> == Anestezija i mozak == Anestezija ima mali ili nikakav učinak na funkciju [[mozak|mozga]], osim ako ne postoji postojeći poremećaj mozga. [[Barbiturati]], ili lijekovi koji se koriste za davanje anestezije, ne utiču na slušni odgovor [[mpždano stablo|moždanog stabla]].<ref>{{Cite journal |last1=Smith |first1=D.I. |last2=Mills |first2=J.H. |date=maj 1989 |title=Anesthesia effects: auditory brain-stem response |journal=Electroencephalography and Clinical Neurophysiology |volume=72 |issue=5 |pages=422–428 |doi=10.1016/0013-4694(89)90047-3 |pmid=2469566 |issn=0013-4694}}</ref> Primjer poremećaja mozga bio bi [[potres mozga]].<ref>{{Cite journal |last1=Rasouli |first1=Mohammed R. |last2=Kavin |first2=Michelle |last3=Stache |first3=Stephen |last4=Mahla |first4=Michael E. |last5=Schwenk |first5=Eric S. |date=februar 2020 |title=Anesthesia for the patient with a recently diagnosed concussion: think about the brain! |journal=Korean Journal of Anesthesiology |volume=73 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.4097/kja.19272 |issn=2005-7563 |pmc=7000285 |pmid=31257815}}</ref> Može biti rizično i dovesti do daljnjeg oštećenja mozga ako se anestezija koristi na osobi s potresom mozga. Potresi mozga stvaraju ionske promjene u mozgu koje prilagođavaju neuronski transmembranski potencijal. Da bi se ovaj potencijal obnovio, mora se proizvesti više glukoze kako bi se izjednačio izgubljeni potencijal. Ovo može biti vrlo opasno i dovesti do smrti ćelija. Zbog toga je mozak vrlo ranjiv tokom operacije. Također dolazi do promjena u cerebralnom protoku krvi. Povreda otežava protok krvi kisikom i dotok mozga. == Faze anestezije == [[Guedelova klasifikacija]], koju je opisao [[Arthur Ernest Guedel]] 1937. godine,<ref name="Hewer_1937"/> opisuje četiri faze anestezije. Uprkos novijim anestetičkim sredstvima i tehnikama primjene, koje su dovele do bržeg početka i oporavka od anestezije (u nekim slučajevima potpuno zaobilazeći neke od faza), principi ostaju. ;Faza 1: poznata i kao "indukcija", je period između primjene indukcijskih sredstava i gubitka svijesti. Tokom ove faze, pacijent prelazi iz analgezije bez amnezije u analgeziju s amnezijom. Pacijenti u ovom trenutku mogu voditi razgovor i mogu se žaliti na poremećaj vida. ;Faza 2: poznata i kao „faza uzbuđenja ili delirija“, je period nakon gubitka svijesti i obilježen je uzbuđenom i delirijskom aktivnošću. Tokom ove faze, pacijentovo [[Disanje (fiziologija)|respiracija]] i [[ptls|otkucaji srca]] mogu postati nepravilni. Osim toga, mogu se javiti nekontrolisani pokreti, povraćanje, [[apneja|suspenzija disanja]] i [[pupilarni odgovor|dilatacija zjenica]]. Budući da kombinacija spazamskih pokreta, povraćanja i nepravilnog disanja može ugroziti pacijentove disajne puteve, koriste se brzo djelujući lijekovi kako bi se smanjilo vrijeme u ovoj fazi i što prije dostigla Faza 3. ;Hirurška anestezija ;Faza 3: U Fazi 3, poznatoj i kao „hirurška anestezija“, [[skeletni mišić]]i se opuštaju, [[povraćanje]] prestaje. Respiratorna depresija i prestanak pokreta očiju su obilježja ove faze. Pacijent je bez svijesti i spreman za operaciju. Ova faza je podijeljena u četiri ravni: :# Oči se prevrću, a zatim fiksiraju; refleksi kapaka i gutanja su izgubljeni. I dalje postoji redovno spontano disanje; :# Gube se rožnjalni i [[larinks]]ni refleksi; :# Gubi se pupilarni svjetlosni refleks; a proces je obilježen potpunim opuštanjem trbušnih i nih međurebarnih mišića. Idealan nivo anestezije za većinu operacija. :# Javlja se potpuna paraliza [[dijafragma|dijafragme]] i nepravilno plitko trbušno disanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Hedenstierna G, Edmark L | title = Effects of anesthesia on the respiratory system | journal = Best Practice & Research. Clinical Anaesthesiology | volume = 29 | issue = 3 | pages = 273–284 | date = septembar 2015 | pmid = 26643094 | doi = 10.1016/j.bpa.2015.08.008 | doi-access = free }}</ref> ;Faza 4: poznata i kao ''predoziranje'', nastaje kada se da previše anestezijskog lijeka u odnosu na količinu hirurške stimulacije i pacijent ima tešku depresiju moždanog stabla ili [[produžena moždiba|produžene moždine]], što rezultira prestankom disanja i potencijalnim kardiovaskularnim kolapsom. Ova faza je smrtonosna bez kardiovaskularne i respiratorne podrške.<ref name ="Hewer_1937"/>: Ne postoje [[EEG]] [[korelacija|korelacije]] između različitih faza anestezije koje bi se mogle koristiti za predviđanje jedne od prethodne;<ref>{{Cite journal |last1=Sun |first1=Christophe |last2=Longrois |first2=Dan |last3=Holcman |first3=David |date=6. 3. 2023 |title=Spectral EEG correlations from the different phases of general anesthesia |journal=Frontiers in Medicine |language=English |volume=10 |doi=10.3389/fmed.2023.1009434 |doi-access=free |pmid=36950512 |pmc=10025404 |issn=2296-858X}}</ref> međutim, razvijeni su noviji algoritmi za procjenu osjetljivosti pacijenta od indukcijske faze.<ref>{{Cite journal |last1=Sun |first1=Christophe |last2=Holcman |first2=David |date=1. 8. 2022 |title=Combining transient statistical markers from the EEG signal to predict brain sensitivity to general anesthesia |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S174680942200235X |journal=Biomedical Signal Processing and Control |volume=77 |doi=10.1016/j.bspc.2022.103713 |issn=1746-8094|url-access=subscription }}</ref> == Indukcija == Opća anestezija se obično indukuje u [[Operaciona sala|operacionoj sali]] ili u anesteziološkoj sobi pored operacione sale. Može se indukovati i u [[endpskopija|endoskopskoj]] sobi, [[jedinica intenzivne njege|jedinici intenzivne njege]], [[radiologija|radiologiji]] ili [[kardiologija|kardiološkom]] odjelu, [[odjel hitne pomoći|odjelu hitne pomoći]], ambulanti ili čak na mjestu [[katastrofa]], gdje izvlačenje pacijenta može biti nepraktično. Anestetici se mogu davati [[inhalacija|nhalacijom]], [[injekcija|injekcijom]] ([[Intravenska terapija|intravenski]], [[Intramuskularna injekcija|intramuskularno]] ili [[Subkutana primjena|subkutano]]), [[Oralna primjena|oralno]] ili [[Rektumska primjena|rektumskim]] putem. Nakon što uđu u [[cirkulatorni sistem]], agensi se transportuju do svojih biohemijskih [[aktivno mjesto|mjesta djelovanja]] u [[CNS|centralnom]] i [[autonomni nervno sistem|autonomnom]] [[nervni sistem|nervnom sistemu]]. Većina općih anestetika se primjenjuje intravenski ili inhalacijski. Uobičajeno korišteni intravenski indukcijski anestetici uključuju [[propofol]], [[natrij-tiopental]], [[etomidat]], [[metoheksital]] i [[ketamin]]. [[Inhalacijski anestetik|Inhalacijska anestezija]] se može odabrati kada je intravenski pristup teško ostvariti (npr. djeca), kada se očekuju poteškoće u održavanju prohodnosti disajnih puteva ili kada pacijent to preferira. [[Sevofluran]] je najčešće korišteno sredstvo za inhalacijsku indukciju, jer manje iritira [[traheobronhijsko stablo]] od drugih sredstava.<ref>{{cite journal | vauthors = Ebert TJ, Muzi M, Lopatka CW | title = Neurocirculatory responses to sevoflurane in humans. A comparison to desflurane | journal = Anesthesiology | volume = 83 | issue = 1 | pages = 88–95 | date = juli 1995 | pmid = 7605024 | doi = 10.1097/00000542-199507000-00011 | s2cid = 24335733 | doi-access = free }}</ref> Kao primjer sekvence indukcionih lijekova: # Preoksigenacija ili denitrogenacija za punjenje pluća sa 100% kisika kako bi se omogućio duži period apneje tokom intubacije bez utjecaja na nivo kisika u krvi # [[Fentanil]] za sistemsku analgeziju tokom intubacije # [[Propofol]] za sedaciju za intubaciju # Prelazak sa kisika na mješavinu kisika i [[inhalacijski anestetik|inhalacijskog anestetika]] nakon što je intubacija završena [[Laringoskopija]] i intubacija su vrlo stimulativni. Proces indukcije ublažava odgovor na ove manevre, a istovremeno izaziva stanje blisko komi kako bi se spriječilo ostanak u svijesti. === Fiziološki monitoring === Nekoliko [[monitoring (medicina)|monitoring]] tehnologija omogućava kontroliranu indukciju, održavanje i izlazak iz opće anestezije. Standard za osnovni anestetički monitoring je smjernica koju je objavila ASA, koja opisuje da pacijentova oksigenacija, ventilacija, cirkulacija i temperatura trebaju biti kontinuirano procjenjivani tokom anestezije.<ref>{{cite web | work = American Society of Anesthesiologists. | title = Standards for Basic Anesthetic Monitoring | quote = Approved by the ASA House of Delegates on October 21, 1986, last amended on October 20, 2010, and reaffirmed on December 13, 2020 | url = https://www.asahq.org/~/media/Sites/ASAHQ/Files/Public/Resources/standards-guidelines/standards-for-basic-anesthetic-monitoring.pdf | access-date = 10. 11. 2022 }}</ref> # '''Kontinuirana [[elektrokardiografija]]''' (EKG ili EKG): [[Elektrode]] se postavljaju na kožu pacijenta kako bi se pratio rad srca i ritam. Ovo također može pomoći anesteziologu da identifikuje rane znakove ishemije srca [[ishemija|ishemije]]. Obično se odvodi II i V5 prate na aritmije, odnosno ishemiju. # '''Kontinuirana [[pulsna oksimetrija]]''' (SpO2): Uređaj se postavlja, obično na prst, kako bi se omogućilo rano otkrivanje pada zasićenosti [[hemoglobin]]a kisikom kod pacijenta ([[Hipoksija|hipoksemija]]). # '''Praćenje krvnog pritiska''': Postoje dvije metode mjerenja krvnog pritiska pacijenta. Prva, i najčešća, je neinvazivno praćenje krvnog pritiska (NIBP). Ovo uključuje postavljanje [[Sfigmomanometar|manžetne za krvni pritisak]] oko pacijentove ruke, podlaktice ili noge. Aparat mjeri [[krvni pritisak]] u redovnim, unaprijed određenim intervalima tokom operacije. Druga metoda je invazivno praćenje krvnog pritiska (IBP), koje omogućava praćenje krvnog pritiska od otkucaja do otkucaja. Ova metoda je rezervisana za pacijente sa značajnim srčanim ili plućnim bolestima, kritično bolesne i one koji se podvrgavaju većim procedurama kao što su operacije srca ili transplantacije, ili kada se očekuje veliki gubitak krvi. Uključuje postavljanje posebne vrste plastične [[kanila|kanile]] u arteriju, obično u zglobu ([[radijalna arterija]]) ili preponama ([[femoralna arterija]]). # '''Mjerenje koncentracije agensa''': [[aparati za anesteziju]] obično imaju monitore za mjerenje procenta korištenih inhalacijskih anestetika, kao i koncentracije izdisaja. Ovi monitori uključuju mjerenje [[kisik]]a, [[ugljik-dioksid]]a i [[inhalacijski anestetik|inhalacijskih anestetika]] (npr. [[dušik-oksid]], [[izofluran]]). # '''Mjerenje kisika''': Gotovo svi sistemi za cirkulaciju imaju alarm u slučaju da je dovod kisika pacijentu ugrožen. Alarm se aktivira ako udio udahnutog kisika padne ispod postavljenog praga. # '''Alarm za prekid cirkulacije''' ili '''alarm za nizak pritisak''' ukazuje na nemogućnost sistema za cirkulaciju da postigne zadati pritisak tokom [[mehaničke ventilacije]]. # '''[[Kapnografija]]''' mjeri količinu [[ugljik-dioksid]]a, koju pacijent izdahne u procentima ili mmHg, omogućavajući anesteziologu da procijeni adekvatnost [[Ventilacija (fiziologija)|ventilacije]]; mmHg omogućava pružaocu usluga da vidi suptilnije promjene. # '''Mjerenje temperature''' za prepoznavanje [[hipotermija|hipotermije]] ili [[groznica|groznice]] i za rano otkrivanje [[maligna hipertermija|maligne hipertermije]]. # '''[[Elektroencefalografija]]''', '''[[praćenje entropije]]''' ili drugi sistemi mogu se koristiti za provjeru dubine anestezije. Ovo smanjuje vjerovatnoću [[svjesnosti o anesteziji]] i predoziranja. === Upravljanje dišnim putevima === {{glavni|Upravljanje dišnim putevima}} Anestezirani pacijenti gube zaštitne reflekse dišnih puteva (kao što je kašalj), [[Upravljanje dišnim putevima|prohodnost dišnih puteva]], a ponekad i redovan obrazac disanja zbog anestetika, [[opioid]]a ili [[mišićni relaksant|mišićnih relaksanata]]. Da bi se održao otvoren dišni put i regulisalo disanje, nakon što je pacijent bez svijesti, ubacuje se neki oblik [[trahejska cijev|cijevi za disanje]]. Da bi se omogućila [[mehanička ventilacija]], često se koristi [[trahejska intubacija|endotrahejska cijev]], iako postoje alternative kao što su maske za lice ili [[larinksna maska za disanje]]. Općenito, potpuna mehanička ventilacija se koristi samo ako se treba izazvati vrlo duboko stanje opće anestezije i/ili kod teško bolesnog ili povrijeđenog pacijenta. Uvođenje u opću anesteziju obično rezultira [[apneja|apnejom]] i zahtijeva ventilaciju dok djelovanje lijekova ne prestane i ne počne spontano disanje. Drugim riječima, ventilacija može biti potrebna za uvođenje i održavanje opće anestezije ili samo tokom uvođenja. Međutim, mehanička ventilacija može pružiti ventilacijsku podršku tokom spontanog disanja kako bi se osigurala adekvatna izmjena plinova. Opća anestezija se također može inducirati dok pacijent spontano diše i na taj način održava vlastitu oksigenaciju, što može biti korisno u određenim scenarijima (npr. otežan prohod disajnih puteva ili [[operacija]] bez tubula). Spontana ventilacija se tradicionalno održava inhalacijskim sredstvima (npr. halotanom ili sevofluranom), što se naziva plinska ili inhalacijska indukcija. Spontana ventilacija se također može održavati intravenskom anestezijom (npr. propofolom). Intravenska anestezija za održavanje spontanog disanja ima određene prednosti u odnosu na inhalacijske sredstva (npr. potisnuti larinksni refleksi), ali zahtijeva pažljivu titraciju. Spontano disanje korištenjem intravenske anestezije i nazalnog kisika visokog protoka (STRIVE Hi) je tehnika koja se koristi kod otežanih i opstruiranih disajnih puteva.<ref>{{cite journal | vauthors = Booth AW, Vidhani K, Lee PK, Thomsett CM | title = SponTaneous Respiration using IntraVEnous anaesthesia and Hi-flow nasal oxygen (STRIVE Hi) maintains oxygenation and airway patency during management of the obstructed airway: an observational study | journal = British Journal of Anaesthesia | volume = 118 | issue = 3 | pages = 444–451 | date = mart 2017 | pmid = 28203745 | pmc = 5409133 | doi = 10.1093/bja/aew468 }}</ref> === Upravljanje očiju === {{Glavni|Povrede oka tokom opšte anestezije}} Opća anestezija smanjuje [[tetanska kontrakcija|tonsku kontrakciju]] orbikulskog očnpg mišića, uzrokujući [[lagoftalmus]] (nepotpuno zatvaranje oka) kod 59% ljudi.<ref name="contractor">{{cite journal | vauthors = Contractor S, Hardman JG |title=Injury during anaesthesia |journal=Continuing Education in Anaesthesia, Critical Care & Pain |volume=6 |issue=2 |pages=67–70 |year=2006 |doi=10.1093/bjaceaccp/mkl004|doi-access=free }}</ref> Osim toga, smanjena je proizvodnja suza i stabilnost suznog filma, što rezultira isušivanjem kornealnog epitela i smanjenom [[lizozomskom]] zaštitom. Zaštita koju pruža [[Bellov fenomen]] (pri čemu se [[očna jabučica]] okreće prema gore tokom spavanja, štiteći [[rožnjača|korneu]]) također se gubi. Potrebno je pažljivo liječenje kako bi se smanjila [[vjerovatnoća]] [[povreda oka tokom opće anestezije]].<ref name="nair">{{cite journal | vauthors = Nair PN, White E |title=Care of the eye during anaesthesia and intensive care|journal=Anaesthesia & Intensive Care Medicine |volume=15 |pages=40–43 |year=2014 |doi=10.1016/j.mpaic.2013.11.008}}</ref> Neke od metoda za sprječavanje ozljeda oka tokom opće anestezije uključuju zatvaranje kapaka trakom, upotrebu masti za oči i posebno dizajniranih zaštitnih naočala za oči. === Neuromuskularna blokada === [[Datoteka:Anesthesia medications.JPG|thumb|[[šprica|Šprice]]pripremljene s lijekovima koji se očekuju da će se koristiti tokom operacije pod općom anestezijom koju održava [[sevofluran]] plin: <br />- [[Propofol]], hipnotik <br />- [[Efedrin]], u slučaju [[hipotenzija|hipotenzije]] <br />- [[Fentanil]], za [[analgezija|analgeziju]] <br />- [[Atrakurij]], za [[neuromuskularni blokator|neuromuskularni blok]] <br />- [[Glikopironij-bromid]] (ovdje pod trgovačkim nazivom Robinul), smanjuje sekreciju ]] Paraliza, ili privremeno opuštanje mišića neuromuskularnim blokatorom, sastavni je dio moderne anestezije. Prvi lijek koji se koristio u tu svrhu bio je [[kurare]], uveden 1940-ih, a koji je sada zamijenjen lijekovima s manje [[nuspojava]] i, općenito, kraćim trajanjem djelovanja.<ref>Eger, Edmond I II; Saidman, Lawrence J.; Westhorpe, Rod N., eds. (2014). The Wondrous Story of Anaesthesia. Springer. p. 438. {{ISBN|978-1-4614-8440-0}}</ref> Relaksacija mišića omogućava operaciju unutar glavnih tjelesnih šupljina, kao što su abdomen i toraks, bez potrebe za vrlo dubokom anestezijom, a također olakšava endotrahealnu intubaciju. [[Acetilholin]], prirodni [[neurotransmiter]] koji se nalazi na [[nervnomišićna veza|nervnomuskularnom spoju]], uzrokuje kontrakciju mišića kada se oslobodi iz [[nervni završetak|nervnih završetaka]]. Lijekovi za paralizu mišića djeluju tako što sprječavaju vezivanje acetilholina za njegov receptor. Paraliza respiratornih mišića – dijafragme i interkostalnih mišića [[grudni koš|grudnog koša]] – zahtijeva primjenu nekog oblika vještačkog disanja. Budući da su i mišići [[grkljan]]a paralizirani, disajne puteve obično je potrebno zaštititi endotrahejskom cijevi.<ref name=":11"/> [[Paraliza]] se najlakše prati pomoću perifernog nervnog stimulatora. Ovaj uređaj povremeno šalje kratke električne impulse kroz kožu preko perifernog živca dok se posmatra kontrakcija mišića kojeg taj živac opskrbljuje. Efekti mišićnih relaksanata se obično poništavaju na kraju operacije lijekovima [[inhibitor holinesteraze|antiholinesteraze]], koji se primjenjuju u kombinaciji s muskarinskim [[holin|antiholinergičkim]] lijekovima kako bi se smanjili nuspojave. Primjeri relaksanata skeletnih mišića koji se danas koriste su [[pankuronij]], [[rokuronij]], [[vekuronij]], [[cisatrakurij]], [[atrakurij]], [[mivakurij]] i [[sukcinilholin]]. Mogu se koristiti i novi agensi za poništavanje neuromuskularne blokade kao što je [[sugammadex]]; djeluje tako što direktno veže mišićne relaksante i uklanja ih iz neuromuskularne veze. Sugammadex je odobren za upotrebu u Sjedinjenim Američkim Državama 2015. godine i brzo je stekao popularnost. Studija iz 2022. godine pokazala je da su Sugammadex i neostigmin vjerovatno slično sigurni u preokretanju neuromuskularne blokade.<ref>{{cite journal | vauthors = Ruetzler K, Li K, Chhabada S, Maheshwari K, Chahar P, Khanna S, Schmidt MT, Yang D, Turan A, Sessler DI | display-authors = 6 | title = Sugammadex Versus Neostigmine for Reversal of Residual Neuromuscular Blocks After Surgery: A Retrospective Cohort Analysis of Postoperative Side Effects | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 134 | issue = 5 | pages = 1043–1053 | date = maj 2022 | pmid = 35020636 | doi = 10.1213/ANE.0000000000005842 | s2cid = 245907059 }}</ref> == Održavanje == Trajanje djelovanja intravenskih indukcijskih sredstava obično je pet do 10 minuta, nakon čega dolazi do spontanog oporavka [[svijest]]i.<ref>{{Cite journal | vauthors = Khan KS, Hayes I, Buggy DJ |date= juni 2014 |title=Pharmacology of anaesthetic agents I: intravenous anaesthetic agents |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1743181617300975 |journal=Continuing Education in Anaesthesia Critical Care & Pain |language=en |volume=14 |issue=3 |pages=100–105 |doi=10.1093/bjaceaccp/mkt039 |issn=1743-1816|doi-access=free |url-access=subscription }}</ref> In order to prolong unconsciousness for the duration of surgery, anaesthesia must be maintained. To se postiže omogućavanjem pacijentu da udiše pažljivo kontroliranu mješavinu kisika i isparljivog anestetika ili primjenom intravenskih lijekova (obično propofola). Inhalacijski anestetici se također često nadopunjuju intravenskim analgeticima, kao što su [[opioid]]i (obično fentanil ili derivat [[fentanil]]a) i sedativi (obično propofol ili [[midazolam]]). Propofol se može koristiti za totalnu intravensku anesteziju (TIVA), stoga nije potrebna suplementacija inhalacijskim sredstvima.<ref>{{cite journal | vauthors = Nimmo AF, Absalom AR, Bagshaw O, Biswas A, Cook TM, Costello A, Grimes S, Mulvey D, Shinde S, Whitehouse T, Wiles MD | display-authors = 6 | title = Guidelines for the safe practice of total intravenous anaesthesia (TIVA): Joint Guidelines from the Association of Anaesthetists and the Society for Intravenous Anaesthesia | journal = Anaesthesia | volume = 74 | issue = 2 | pages = 211–224 | date = februar 2019 | pmid = 30378102 | doi = 10.1111/anae.14428 | s2cid = 53107969 | doi-access = free | hdl = 11370/d7208de2-2c59-49a6-a233-380993809979 | hdl-access = free }}</ref> Opća anestezija se obično smatra sigurnom; međutim, postoje prijavljeni slučajevi pacijenata sa izobličenjem ukusa i/ili mirisa zbog lokalnih anestetika, moždanog udara, oštećenja živaca ili kao nuspojave opće anestezije.<ref>{{cite journal | vauthors = Baker JJ, Öberg S, Rosenberg J | title = Loss of Smell and Taste After General Anesthesia: A Case Report | journal = A&A Case Reports | volume = 9 | issue = 12 | pages = 346–348 | date = decembar 2017 | pmid = 28767470 | doi = 10.1213/XAA.0000000000000612 }}</ref><ref>Elterman KG, Mallampati SR, Kaye AD, Urman RDPostoperative alterations in taste and smell. Anesth Pain Med. 2014;4:e18527</ref> Na kraju operacije, davanje anestetika se prekida. Oporavak svijesti se dešava kada koncentracija anestetika u mozgu padne ispod određenog nivoa (ovo se obično dešava u roku od jedne do 30 minuta, uglavnom u zavisnosti od trajanja operacije).<ref name=":11"/> {{anchor|tci}} Devedesetih godina prošlog stoljeća, u [[Glasgow]]u, u [[Škotska|Škotskoj]], razvijena je nova metoda održavanja anestezije. Nazvana ciljano kontrolirana infuzija (TCI), uključuje korištenje [[računar]]ski kontroliranog šprica (pumpe) za infuziju propofola tokom cijelog trajanja operacije, uklanjajući potrebu za hlapljivim anestetikom i omogućavajući farmakološkim principima da preciznije vode količinu lijeka koji se koristi postavljanjem željene koncentracije lijeka. Prednosti uključuju brži oporavak od anestezije, smanjenu učestalost postoperativne [[mučnina|mučnine]] i [[povraćanje|povraćanja]] te odsustvo okidača za malignu hipertermiju. Trenutno, TCI nije dozvoljena u Sjedinjenim Američkim Državama, ali se umjesto toga obično koristi šprica koja isporučuje određenu brzinu lijeka.<ref>{{Cite journal |last1=Absalom |first1=Anthony R. |last2=Glen |first2=John Iain B. |last3=Zwart |first3=Gerrit J. C. |last4=Schnider |first4=Thomas W. |last5=Struys |first5=Michel M. R. F. |date=januar 2016 |title=Target-Controlled Infusion: A Mature Technology |journal=Anesthesia and Analgesia |volume=122 |issue=1 |pages=70–78 |doi=10.1213/ANE.0000000000001009 |issn=1526-7598 |pmid=26516798|s2cid=41023659 |doi-access=free }}</ref> Ostali lijekovi se povremeno koriste za liječenje [[nuspojava]] ili sprječavanje komplikacija. To uključuje [[antihipertenziv]]e za liječenje visokog [[krvni pritisak|krvnog pritiska]]; [[efedrin]] ili [[fenilefrin]] za liječenje niskog krvnog pritiska; [[salbutamol]] za liječenje [[astma|astme]], [[laringospazam|laringospazma]] ili [[bronhospazam|bronhospazma]]; i [[epinefrin]] ili [[difenhidramin]] za liječenje alergijskih reakcija. [[Glukokortikoid]]i ili [[antibiotici]] se ponekad daju za sprječavanje [[upala]], odnosno [[infekcija]].<ref name=":11"/> == Pojava == Pojava je povratak na početnu fiziološku funkciju svih organskih sistema nakon prestanka opće anestezije. Ova faza može biti praćena privremenim neurološkim fenomenima, kao što su [[uznemireno pojavljivanje]] (akutna mentalna konfuzija), [[afazija]] (oštećena produkcija ili razumijevanje govora) ili fokalno oštećenje senzorne ili motorne funkcije. [[Postanestezijsko drhtanje|Drhtanje]] je također prilično često i može biti klinički značajno jer uzrokuje povećanje [[potrošnja kisika|potrošnje kisika]], [[ugljič-dioksid]]a, proizvodnje [[srčani minutni volumen|srčanog minutnog volumena]], [[puls|otkucaja srca]] i [[krvni pritisak|sistemskog krvnog pritiska]]. Predloženi mehanizam zasniva se na zapažanju da se [[kičmena moždina]] oporavlja brže od mozga. To rezultira neinhibiranim spinalnim refleksima koji se manifestiraju kao [[klon]]ska aktivnost (drhtanje). Ovu teoriju podržava činjenica da je [[doksapram]], stimulans [[CNS|centralnog nervnog sistema]], donekle efikasan u uklanjanju postoperativnog drhtanja.<ref>Basics of Anesthesia, 5th Edition Authors: Robert K. Stoelting & Ronald D. Miller {{ISBN|978-0-443-06801-0}}</ref> Kardiovaskularni događaji poput [[hipertenzija|povišenog]] ili [[hipotenzija|sniženog krvnog pritiska]], [[tahikardija|ubrzanog rada srca]] ili drugih [[srčana aritmija|srčanih disritmija]] također su česti tokom buđenja iz opće anestezije, kao i respiratorni simptomi poput [[dispneja|dispneje]]. Reagiranje i praćenje verbalne komande je kriterij koji se obično koristi za procjenu spremnosti pacijenta za trahealnu ekstubaciju.<ref name=":11"/> == Postoperativna njega == [[Slika:Anesthesia recovery modified.jpg|thumb|Anestezirani pacijent u postoperativnom oporavku.]] Postoperativna bol se liječi u [[jedinica za postanestezijsku njegu|jedinici za oporavak od anestezije]] (PACU) [[regionalna analgezija|regionalnom analgezijom]] ili oralnim, [[derma|transdermanim]] ili [[peritoneum|parenteralnim]] lijekovima. Pacijentima se mogu davati opioidi, kao i drugi lijekovi poput nesteroidnih protuupalnih lijekova i [[acetaminofen]]a..<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Lopez MB | title = Postanaesthetic shivering - from pathophysiology to prevention | language = en-GB | journal = Romanian Journal of Anaesthesia and Intensive Care | volume = 25 | issue = 1 | pages = 73–81 | date = april 2018 | pmid = 29756066 | pmc = 5931188 | doi = 10.21454/rjaic.7518.251.xum }}</ref> Ponekad opioidne lijekove daje sam pacijent koristeći sistem koji se naziva [[Analgezija koju kontrolira pacijent|analgetik kojim upravlja pacijent]].<ref>{{cite journal | vauthors = Rajpal S, Gordon DB, Pellino TA, Strayer AL, Brost D, Trost GR, Zdeblick TA, Resnick DK | display-authors = 6 | title = Comparison of perioperative oral multimodal analgesia versus IV PCA for spine surgery | journal = Journal of Spinal Disorders & Techniques | volume = 23 | issue = 2 | pages = 139–145 | date = april 2010 | pmid = 20375829 | doi = 10.1097/BSD.0b013e3181cf07ee | s2cid = 5319313 }}</ref> Pacijent pritišće dugme da aktivira špricu i primi unaprijed određenu dozu ili "bolus" lijeka, obično jakog opioida kao što je [[morfin]], [[fentanil]] ili [[oksikodon]] (npr. jedan miligram morfina). PCA uređaj se zatim "zaključava" na unaprijed određeni period kako bi lijek mogao djelovati, a također i spriječio predoziranje pacijenta. Ako pacijent postane previše pospan ili sediran, više ne podnosi zahtjeve. Ovo daje aspekt sigurnosti od kvara koji nedostaje tehnikama kontinuirane infuzije. Ako ovi lijekovi ne mogu efikasno upravljati bolom, lokalni anestetik se može direktno ubrizgati u živac u postupku koji se naziva [[Lokalna anestezijska nervna blokada|nervna blokada.]].<ref>{{cite journal | vauthors = Schnabel A, Reichl SU, Weibel S, Zahn PK, Kranke P, Pogatzki-Zahn E, Meyer-Frießem CH | title = Adductor canal blocks for postoperative pain treatment in adults undergoing knee surgery | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2019 | issue = 10 | date = oktobar 2019 | pmid = 31684698 | pmc = 6814953 | doi = 10.1002/14651858.CD012262.pub2 | collaboration = Cochrane Anaesthesia Group }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Sharma A, Goel AD, Sharma PP, Vyas V, Agrawal SP | title = The Effect of Transversus Abdominis Plane Block for Analgesia in Patients Undergoing Liver Transplantation: A Systematic Review and Meta-Analysis | journal = Turkish Journal of Anaesthesiology and Reanimation | volume = 47 | issue = 5 | pages = 359–366 | date = oktobar 2019 | pmid = 31572985 | pmc = 6756312 | doi = 10.5152/tjar.2019.60251 }}</ref> U jedinici za oporavak prate se mnogi vitalni znakovi, uključujući [[saturacija kisika|saturaciju kisikom]],<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Olsen RM, Aasvang EK, Meyhoff CS, Dissing Sorensen HB | title = Towards an automated multimodal clinical decision support system at the post anesthesia care unit | journal = Computers in Biology and Medicine | volume = 101 | pages = 15–21 | date = oktobar 2018 | pmid = 30092398 | doi = 10.1016/j.compbiomed.2018.07.018 | s2cid = 51955389 }}</ref><ref name=":8">{{cite journal | vauthors = Petersen C, Wetterslev J, Meyhoff CS | title = Perioperative hyperoxia and post-operative cardiac complications in adults undergoing non-cardiac surgery: Systematic review protocol | journal = Acta Anaesthesiologica Scandinavica | volume = 62 | issue = 7 | pages = 1014–1019 | date = august 2018 | pmid = 29664117 | doi = 10.1111/aas.13123 | doi-access = free }}</ref> srčani ritam i disanje,<ref name=":0" /><ref name=":9">{{cite journal | vauthors = Orbach-Zinger S, Bizman I, Firman S, Lev S, Gat R, Ashwal E, Vaturi M, Razinski E, Davis A, Shmueli A, Eidelman LA | display-authors = 6 | title = Perioperative noninvasive cardiac output monitoring in parturients undergoing cesarean delivery with spinal anesthesia and prophylactic phenylephrine drip: a prospective observational cohort study | journal = The Journal of Maternal-Fetal & Neonatal Medicine | volume = 32 | issue = 19 | pages = 3153–3159 | date = oktobar 2019 | pmid = 29683007 | doi = 10.1080/14767058.2018.1458835 | s2cid = 5039625 }}</ref> [[blood pressure]],<ref name=":0" /> i [[Temperatura ljudskog tijela|temperatura tjelesnog jezgra]]. [[Drhtanje nakon anestezije]] je uobičajeno. Osim što uzrokuje nelagodu i pogoršava bol, dokazano je da drhtanje povećava potrošnju kisika, oslobađanje [[kateholamin]]a, rizik od hipotermije i izaziva laktatnu acidozu.<ref>{{Cite journal |last=Lopez |first=Maria Bermudez |date=april 2018 |title=Postanaesthetic shivering – from pathophysiology to prevention |journal=Romanian Journal of Anaesthesia and Intensive Care |volume=25 |issue=1 |pages=73–81 |doi=10.21454/rjaic.7518.251.xum |issn=2392-7518 |pmc=5931188 |pmid=29756066}}</ref> A number of techniques are used to reduce shivering, such as warm blankets,<ref name=":4">{{cite journal | vauthors = Shaw CA, Steelman VM, DeBerg J, Schweizer ML | title = Effectiveness of active and passive warming for the prevention of inadvertent hypothermia in patients receiving neuraxial anesthesia: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Journal of Clinical Anesthesia | volume = 38 | pages = 93–104 | date = maj 2017 | pmid = 28372696 | pmc = 5381733 | doi = 10.1016/j.jclinane.2017.01.005 }}</ref><ref name=":5">{{cite journal | vauthors = Alderson P, Campbell G, Smith AF, Warttig S, Nicholson A, Lewis SR | title = Thermal insulation for preventing inadvertent perioperative hypothermia | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 6 | date = juni 2014 | pmid = 24895945 | doi = 10.1002/14651858.CD009908.pub2 | collaboration = Cochrane Anaesthesia, Critical and Emergency Care Group | pmc = 11227344 }}</ref> or wrapping the patient in a sheet that circulates warmed air, called a [[Bair Hugger|bair hugger]].<ref name=":6">{{cite journal | vauthors = Stanger R, Colyvas K, Cassey JG, Robinson IA, Armstrong P | title = Predicting the efficacy of convection warming in anaesthetized children | journal = British Journal of Anaesthesia | volume = 103 | issue = 2 | pages = 275–282 | date = august 2009 | pmid = 19541677 | doi = 10.1093/bja/aep160 | doi-access = free }}</ref><ref name=":7">{{cite journal | vauthors = Wagner K, Swanson E, Raymond CJ, Smith CE | title = Comparison of two convective warming systems during major abdominal and orthopedic surgery | journal = Canadian Journal of Anaesthesia | volume = 55 | issue = 6 | pages = 358–363 | date = juni 2008 | pmid = 18566199 | doi = 10.1007/BF03021491 | doi-access = free }}</ref> Ako se [[drhtanje]] ne može kontrolirati vanjskim uređajima za grijanje, mogu se koristiti lijekovi poput [[deksmedetomidin]]a,<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Zhang J, Zhang X, Wang H, Zhou H, Tian T, Wu A | title = Dexmedetomidine as a neuraxial adjuvant for prevention of perioperative shivering: Meta-analysis of randomized controlled trials | journal = PLOS ONE | volume = 12 | issue = 8 | date = 22. 8. 2017 | pmid = 28829798 | pmc = 5567500 | doi = 10.1371/journal.pone.0183154 | doi-access = free | bibcode = 2017PLoSO..1283154Z }}</ref><ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Zhang X, Wang D, Shi M, Luo Y | title = Efficacy and Safety of Dexmedetomidine as an Adjuvant in Epidural Analgesia and Anesthesia: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized Controlled Trials | journal = Clinical Drug Investigation | volume = 37 | issue = 4 | pages = 343–354 | date = april 2017 | pmid = 27812971 | doi = 10.1007/s40261-016-0477-9 | s2cid = 5512397 }}</ref> ili se mogu koristiti drugi α2-agonisti, antiholinergici, stimulansi [[CNS|centralnog nervnog sistema]] ili [[kortikosteroidi]].<ref name=":3" /><ref name="English2002">{{Cite journal |author=English W |title=Post-operative shivering, causes, prevention and treatment (letter) |journal=Update in Anaesthesia |issue=15 |year=2002 |url=http://www.nda.ox.ac.uk/wfsa/html/u15/u1503_01.htm |access-date=8. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529013054/http://www.nda.ox.ac.uk/wfsa/html/u15/u1503_01.htm |archive-date=29. 5. 2011 }}</ref> U mnogim slučajevima, opioidi koji se koriste u općoj anesteziji mogu uzrokovati postoperativni [[ileus]], čak i nakon operacije koja nije abdominalna. Primjena antagonista mu-opioida, μ-opioidnih receptora, kao što je alvimopan, odmah nakon operacije može pomoći u ubrzavanju otpusta iz bolnice, ali ne smanjuje razvoj paralitskog ileusa.<ref>{{cite journal | vauthors = Wattchow D, Heitmann P, Smolilo D, Spencer NJ, Parker D, Hibberd T, Brookes SS, Dinning PG, Costa M | display-authors = 6 | title = Postoperative ileus-An ongoing conundrum | journal = Neurogastroenterology and Motility | volume = 33 | issue = 5 | date = maj 2021 | pmid = 33252179 | doi = 10.1111/nmo.14046 | s2cid = 227235118 }}</ref> Udruženje za poboljšani oporavak nakon operacije (ERAS) pruža ažurirane smjernice i konsenzus kako bi se osigurao kontinuitet njege i poboljšao oporavak i perioperativna njegu. Dokazano je da pridržavanje puta i smjernica povezuje se s poboljšanim postoperativnim ishodima i nižim troškovima zdravstvenog sistema.<ref>Baldini G (2022). Enhanced recovery protocols & optimization of perioperative outcomes. Butterworth IV J.F., & Mackey D.C., & Wasnick J.D.(Eds.), ''Morgan & Mikhail's Clinical Anesthesiology, 7e''. McGraw Hill. <nowiki>https://accessmedicine-mhmedical-com.ezproxy.med.ucf.edu/content.aspx?bookid=3194&sectionid=266524617</nowiki></ref> == Perioperativni mortalitet == {{Glavni|Perioperativni mortalitet}} Većina [[perioperativni mortalitet|perioperativnog mortaliteta]] pripisuje se [[Komplikacija (medicina)|komplikacijama]] operacije, kao što su [[Krvarenje|hemoragija]], [[sepsa]] i zatajenje vitalnih organa. Tokom posljednjih nekoliko decenija, ukupna stopa mortaliteta povezana s anestezijom značajno se poboljšala za primijenjene anestetike. Napredak u opremi za praćenje, anestezijskim sredstvima i povećan fokus na perioperativnu sigurnost su neki od razloga za smanjenje perioperativnog mortaliteta. U Sjedinjenim Američkim Državama, trenutni procijenjeni mortalitet povezan s anestezijom iznosi oko 1,1 na milion stanovnika godišnje. Najviše stope smrtnosti zabilježene su kod gerijatrijske populacije, posebno kod osoba starijih od 85 godina.<ref>{{Cite journal |last1=Li |first1=Guohua |last2=Warner |first2=Margaret |last3=Lang |first3=Barbara H. |last4=Huang |first4=Lin |last5=Sun |first5=Lena S. |date=april 2009 |title=Epidemiology of Anesthesia-related Mortality in the United States, 1999–2005 |journal=Anesthesiology |volume=110 |issue=4 |pages=759–765 |doi=10.1097/aln.0b013e31819b5bdc |issn=0003-3022 |pmc=2697561 |pmid=19322941}}</ref> Pregled iz 2018. godine ispitao je perioperativne anesteziološke intervencije i njihov utjecaj na smrtnost povezanu s anestezijom. Intervencije za koje je utvrđeno da smanjuju smrtnost uključuju farmakoterapiju, ventilaciju, [[transfuzija krvi|transfuziju]], prehranu, kontrolu [[dlukoza|glukoze]], dijalizu i medicinske uređaje.<ref>{{Cite journal |last1=Boet |first1=Sylvain |last2=Etherington |first2=Cole |last3=Nicola |first3=David |last4=Beck |first4=Andrew |last5=Bragg |first5=Susan |last6=Carrigan |first6=Ian D. |last7=Larrigan |first7=Sarah |last8=Mendonca |first8=Cassandra T. |last9=Miao |first9=Isaac |last10=Postonogova |first10=Tatyana |last11=Walker |first11=Benjamin |last12=De Wit |first12=José |last13=Mohamed |first13=Karim |last14=Balaa |first14=Nadia |last15=Lalu |first15=Manoj Mathew |date=30. 11. 2018 |title=Anesthesia interventions that alter perioperative mortality: a scoping review |journal=Systematic Reviews |volume=7 |issue=1 |page=218 |doi=10.1186/s13643-018-0863-x |issn=2046-4053 |pmc=6267894 |pmid=30497505 |doi-access=free }}</ref> Randomizirano kontrolirano ispitivanje iz 2022. godine pokazalo je da ne postoji značajna razlika u smrtnosti između pacijenata koji su primali primopredaju od jednog kliničara drugom u poređenju s kontrolnom grupom.<ref>{{Cite journal |last1=Meersch |first1=Melanie |last2=Weiss |first2=Raphael |last3=Küllmar |first3=Mira |last4=Bergmann |first4=Lars |last5=Thompson |first5=Astrid |last6=Griep |first6=Leonore |last7=Kusmierz |first7=Desiree |last8=Buchholz |first8=Annika |last9=Wolf |first9=Alexander |last10=Nowak |first10=Hartmuth |last11=Rahmel |first11=Tim |last12=Adamzik |first12=Michael |last13=Haaker |first13=Jan Gerrit |last14=Goettker |first14=Carina |last15=Gruendel |first15=Matthias |date=28. 6. 2022 |title=Effect of Intraoperative Handovers of Anesthesia Care on Mortality, Readmission, or Postoperative Complications Among Adults: The HandiCAP Randomized Clinical Trial |journal=JAMA |volume=327 |issue=24 |pages=2403–2412 |doi=10.1001/jama.2022.9451 |issn=1538-3598 |pmc=9167439 |pmid=35665794}}</ref> Smrtnost direktno povezana s anestezijom je rijetka, ali može biti uzrokovana [[plućna aspiracija|plućnom aspiracijom]] [[želudac|želučanog]] sadržaja,<ref>{{cite journal | vauthors = Engelhardt T, Webster NR | title = Pulmonary aspiration of gastric contents in anaesthesia | journal = British Journal of Anaesthesia | volume = 83 | issue = 3 | pages = 453–460 | date = septembar 1999 | pmid = 10655918 | doi = 10.1093/bja/83.3.453 | doi-access = free }}</ref> [[gušenje]]m,<ref>{{cite journal | vauthors = Parker RB | title = Maternal death from aspiration asphyxia | journal = British Medical Journal | volume = 2 | issue = 4983 | pages = 16–19 | date = juli 1956 | pmid = 13329366 | pmc = 2034767 | doi = 10.1136/bmj.2.4983.16 }}</ref> ili [[anafilaksa|anafilaksom]].<ref name=Dewachter2009>{{cite journal | vauthors = Dewachter P, Mouton-Faivre C, Emala CW | title = Anaphylaxis and anesthesia: controversies and new insights | journal = Anesthesiology | volume = 111 | issue = 5 | pages = 1141–1150 | date = novembar 2009 | pmid = 19858877 | doi = 10.1097/ALN.0b013e3181bbd443 | doi-access = free }}</ref> To pak može biti rezultat kvara [[anestetička oprema|opreme povezane s anestezijom]] ili, češće, [[ljudska pouzdanost|ljudske greške]]. Godine 1984., nakon televizijskog programa koji je isticao nezgode s anestezijom emitiranog u Sjedinjenim Državama, američki anesteziolog [[Ellison C. Pierce]] imenovao je Odbor za sigurnost pacijenata s anestezijom i upravljanje rizicima unutar [[Američko društvo anesteziologa|Američkog društva anesteziologa]].<ref name=Guadagnino2000>{{Cite web|title=Improving anesthesia safety|author=Guadagnino C|publisher=Physician's News Digest, Inc.|location=Narberth, Pennsylvania|year=2000|url=http://physiciansnews.com/spotlight/200wp.html|access-date=8. 9. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100815080827/http://physiciansnews.com/spotlight/200wp.html|archive-date=15. 8. 2010}}</ref> Ovaj odbor imao je zadatak da utvrdi i smanji uzroke [[Bolest|morbiditeta]] i smrtnosti povezanih s anestezijom.<ref name=Guadagnino2000/> Iz ovog odbora, Fondacija za sigurnost pacijenata pod anestezijom, osnovana je 1985. godine kao nezavisna, neprofitna korporacija s ciljem "da nijedan pacijent ne bude oštećen anestezijom".<ref>{{Cite web|title=Foundation History|author=Stoelting RK|publisher=Anesthesia Patient Safety Foundation|location=Indianapolis, IN|year=2010|url=http://www.apsf.org/about_history.php|access-date=8. 9. 2010}}</ref> Rijetka, ali ozbiljna komplikacija opće anestezije je maligna [[fhipertermija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Baldo BA, Rose MA | title = The anaesthetist, opioid analgesic drugs, and serotonin toxicity: a mechanistic and clinical review | journal = British Journal of Anaesthesia | volume = 124 | issue = 1 | pages = 44–62 | date = januar 2020 | pmid = 31653394 | doi = 10.1016/j.bja.2019.08.010 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Kim KS, Kriss RS, Tautz TJ | title = Malignant Hyperthermia: A Clinical Review | journal = Advances in Anesthesia | volume = 37 | pages = 35–51 | date = decembar 2019 | pmid = 31677658 | doi = 10.1016/j.aan.2019.08.003 | s2cid = 207899269 }}</ref> Prema smjernicama, sve veće bolnice imaju protokol s kolicima za hitne slučajeve lijekova u blizini operacijske sale za ovu potencijalnu komplikaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Pollock N, Langtont E, Stowell K, Simpson C, McDonnell N | title = Safe duration of postoperative monitoring for malignant hyperthermia susceptible patients | journal = Anaesthesia and Intensive Care | volume = 32 | issue = 4 | pages = 502–509 | date = august 2004 | pmid = 15675210 | doi = 10.1177/0310057X0403200407 | doi-access = free }}</ref> == Također pogledajte == * [[Lokalm anestrzija]] * [[Anesteziologija]] == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{medicinski izvori | ICD10 = | ICD9 = | ICD9_mult = | MeshID = D000768 | MedlinePlus = 007410 | OPS301 = | OtherCodes = }} * [http://www.chm.bris.ac.uk/motm/chloroform/chloroformh.htm Chloroform: ''The molecular lifesaver''] An article at University of Bristol providing interesting facts about chloroform. * [https://web.archive.org/web/20040515001721/http://www.anzca.edu.au/publications/profdocs/profstandards/PS18_2000.htm Australian & New Zealand College of Anaesthetists Monitoring Standard] * [https://web.archive.org/web/20051219095333/http://www.rcoa.ac.uk/index.asp?PageID=69 Royal College of Anaesthetists Patient Information page] {{Anestezija|state=collapsed}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:General Anesthesia}} [[Kategorija:Anestezija]] [[Kategorija:Anesteziologija]] [[Kategorija:Medicinska tehnologija]] foi2ffmwgs63lzpeg0wjd2m8p2jmz1p 0 533164 3831005 3830682 2026-04-18T11:28:41Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3831005 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Doppelzuckertüte.jpg|mini|desno|150px|Dječak sa dvije Zuckertüten sa savremenim motivima]] '''Zuckertüte''' ([[Bosanski]]: ''Vrećicu šećera'') je poklon koji se daje djeci u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Češka Republika|Češkoj Republici]] na početku prvog razreda. Oblikovan je kao kupa i ispunjen slatkišima. Običaj davanja vrećice učenicima prvog razreda nastao je u Njemačkoj početkom 19. stoljeća, tačnije u [[Saksonija|Sachsen]] i [[Tiringija|Thüringen]].<ref>Hans-Günter Löwe: ''Schulanfang. Ein Beitrag zur Geschichte der Schultüte.'' Ausgabe Freiberg, Dresden 2014, {{ISBN|978-3-943377-28-6}}, S. 19 mit Anm. 15.</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Njemačka kultura]] rvwzjztnwt8u53eg5zj7ftrkoj1tq44 0 533165 3831004 3830211 2026-04-18T11:28:39Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831004 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Anesteziolog | slika =[[Datoteka:Physician_anesthesiologist.jpg|250px]] | opis_slike = Anesteziolog kontrolira pacijentove disajne puteve dok uvodi anesteziju | tip = [[Medicinska specijalnost]] | službeno_ime = Anesteziolog | sektor_aktivnosti = [[Medicina]] | sposobnosti = | obrazovanje =Medicinski fakultet i specijalozacija | mjesta_zaposlenja = Klinike, bolnice, certificirana privatna praksa | srodni_poslovi =[[Fenotipski pregled]]i ostali vezani poslovi (vidi tekst) }} '''Anesteziologija''' ili '''anestezija''' je [[medicinska specijalnost]] koja se bavi ukupnom [[perioperativna medicina|perioperativnom]] njegom pacijenata prije, tokom i nakon [[operacija]].<ref name=":8">{{Cite web|url=http://www.asahq.org/lifeline/types%20of%20anesthesia/what%20is%20anesthesiology|title=What is Anesthesiology| publisher = American Society of Anesthesiologists |access-date=5. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221095638/http://www.asahq.org/lifeline/types%20of%20anesthesia/what%20is%20anesthesiology|archive-date=21. 12. 2016}}</ref> Obuhvata [[anestezija|anesteziju]], [[medicina intenzivne njege|medicinu intenzivne njege]], [[medicina kritičnih hitnih slučajeva|medicinu kritičnih hitnih slučajeva]] i [[liječenje bolova]].<ref name=":9">{{cite web|url=https://www.esahq.org/~/media/ESA/Files/Downloads/Resources-PatientSafety-SignedHelsinkiDeclaration/Helsinki%20Declaration%20-%20signed.ashx|title=Helsinki Declaration on Patient Safety in Anaesthesiology|publisher=European Society of Anaesthesiology|date=12. 6. 2010|access-date=1. 9. 2018|archive-date=2. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180902011918/https://www.esahq.org/~/media/ESA/Files/Downloads/Resources-PatientSafety-SignedHelsinkiDeclaration/Helsinki%20Declaration%20-%20signed.ashx}}</ref> [[Ljekar]] specijalizovan za anesteziologiju naziva se '''anesteziolog''', '''anaestesiolog''' ili '''anestetist'''; terminologija zavisi od [[država|zemlje]].<ref name=":10">{{cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/anesthesiologist|title=Anesthesiologist|website=Merriam Webster|access-date=3. 9. 2018}}</ref><ref name=":11">{{cite web|url=https://www.wfsahq.org/images/UHC_Position_Statement_Final.pdf|title=WFSA Position Statement on Anaesthesiology and Universal Health Coverage|publisher=World Federation of Societies of Anaesthesiologists|access-date=3. 9. 2018|archive-date=12. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201212111210/https://www.wfsahq.org/images/UHC_Position_Statement_Final.pdf}}</ref><ref name=":12">{{cite web|url=https://www.nigms.nih.gov/education/pages/factsheet_Anesthesia.aspx|archive-url=https://web.archive.org/web/20140104212107/http://www.nigms.nih.gov/Education/Pages/factsheet_Anesthesia.aspx|archive-date=4. 1. 2014|title=Science Education – Anesthesia|work=National Institute of General Medical Sciences (NIGMS) |publisher=National Institute of General Medical Sciences|access-date=3. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.rcoa.ac.uk/patientinfo/who-are-anaesthetists|title=Who are anaesthetists?|publisher=Royal College of Anaesthetists|access-date=3. 9. 2018|archive-date=13. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190413193830/https://www.rcoa.ac.uk/patientinfo/who-are-anaesthetists}}</ref> U nekim zemljama, termini su sinonimi, dok se u drugim odnose na različite pozicije, a termin "anesteziolog" se koristi samo za osobe koje nisu ljekari, kao što su medicinske sestre anesteziologinje. Osnovni element specijalizacije je prevencija i ublažavanje boli i nelagode korištenjem različitih anestezijskih sredstava, kao i praćenje i održavanje vitalnih funkcija pacijenta tokom perioperativnog perioda.<ref name=":2">{{Cite book |title=Basics of anesthesia |date=2018 | vauthors = Pardo Jr M, Miller RD |isbn=978-0-323-40115-9 |edition=Seventh |location=Philadelphia, PA |oclc=969439509}}</ref> Od 19. stoljeća, anesteziologija se razvila iz eksperimentalnog područja u kojem su praktičari koji nisu specijalisti koristili nove, netestirane lijekove i tehnike, u ono što je sada visoko rafinirano, sigurno i efikasno područje medicine. U nekim zemljama anesteziolozi čine najveću pojedinačnu grupu ljekara u bolnicama,<ref name="whatrcoa">{{cite web|url=https://www.rcoa.ac.uk/considering-career-anaesthesia/what-do-anaesthetists-do|title=What do Anaesthetists do?|publisher=Royal College of Anaesthetists|access-date=13. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Wilkinson |first1=D. J |title=Anaesthesia |journal=BMJ |date=27. 3. 1999 |volume=318 |issue=7187 |pages=2 |doi=10.1136/bmj.318.7187.2 }}</ref> i njihova uloga može se proširiti daleko izvan tradicionalne uloge anesteziološke njege u [[operacijska sala|operacijskoj sali]], uključujući područja kao što su pružanje [[predbolnička hitna medicina|predbolničke hitne medicine]], vođenje [[jedinica intenzivne njege]], transport kritično bolesnih pacijenata između ustanova, upravljanje hospicijskom i palijativnom njegom, te [[rehabilitacija|prehabilitacijski]] programi za optimizaciju pacijenata za operaciju.<ref name=":2" /><ref name="whatrcoa"/> ==Opseg== Kao specijalnost, ključni element anesteziologije je praksa [[anesrezija|anestezije]]. To obuhvata upotrebu različitih [[injekcija|ubrizgani]] i [[inhalacija|udisanje]] lijekova za izazivanje gubitka osjeta kod pacijenata, omogućavajući provođenje postupaka koji bi inače uzrokovali nepodnošljivu bol ili bili tehnički neizvodljivi.<ref>{{cite web | title = Anesthesia | date = 26. 11. 2019 | publisher = Johns Hopkins Medicine | url = https://www.hopkinsmedicine.org/health/treatment-tests-and-therapies/types-of-anesthesia-and-your-anesthesiologist | access-date = 11. 9. 2020}}</ref> Sigurna anestezija zahtijeva dubinsko poznavanje različitih invazivnih i neinvazivnih tehnika potpore [[organ]]ima koje se koriste za kontrolu vitalnih funkcija pacijenata dok su pod uticajem anestetika; to uključuje napredno [[upravljanje disajnim putevima]], invazivne i neinvazivne [[hemodinamika|hemodinamske]] monitore i dijagnostičke tehnike [[ultr, kao što su [[ultrasonografija]] i [[ehokardiografija]]. Od anesteziologa se očekuje da imaju stručno znanje o ljudskoj [[fiziologija|fiziologiji]], [[medicinska fizika|medicinskoj fizici]] i [[farmakologija|farmakologiji]], kao i široko opće znanje o svim područjima medicine i hirurgije kod svih uzrasta pacijenata, s posebnim fokusom na one aspekte koji mogu uticati na hirurški zahvat. Posljednjih decenija, uloga anesteziologa se proširila i fokusirala se ne samo na davanje anestetika tokom samog hirurškog zahvata, već i prije njega kako bi se identificirali pacijenti s visokim rizikom i optimizirala njihova kondicija, tokom zahvata kako bi se održala [[situacijska svijest]] o samoj operaciji kako bi se poboljšala sigurnost, a nakon toga kako bi se promovirao i poboljšao oporavak. Ovo je nazvano "[[perioperativna medicina]]". Koncept intenzivne njege nastao je 1950-ih i 1960-ih, kada su anesteziolozi počeli primjenjivati tehnike podrške organima koje su se tradicionalno koristile samo kratkotrajno tokom hirurških zahvata (kao što je ventilacija pozitivnim pritiskom) na pacijente sa otkazivanjem organa, kojima je možda bila potrebna podrška vitalnim funkcijama tokom dužih perioda dok se efekti bolesti ne ponište.<ref>{{Cite journal |last1=Huber |first1=W. |last2=Ruiz de Garibay |first2=A. P. |date=2020–2025 |title=Options in extracorporeal support of multiple organ failure |journal=Medizinische Klinik, Intensivmedizin und Notfallmedizin |volume=115 |issue=Suppl 1 |pages=28–36 |doi=10.1007/s00063-020-00658-3 |issn=2193-6226 |pmc=7220977 |pmid=32095838}}</ref> Prvu [[jedinica intenzivne njege|jedinicu intenzivne njege]] otvorio je [[Bjørn Aage Ibsen]] u [[Kopenhagen]]u, 1953.<ref>{{Cite journal |last1=Berthelsen |first1=P. G. |last2=Cronqvist |first2=M. |date=2003–2011 |title=The first intensive care unit in the world: Copenhagen 1953 |journal=Acta Anaesthesiologica Scandinavica |volume=47 |issue=10 |pages=1190–1195 |doi=10.1046/j.1399-6576.2003.00256.x |issn=0001-5172 |pmid=14616314}}</ref>, izazvan epidemijom [[poliomijelitis]]a tokom koje je mnogim pacijentima bila potrebna produžena vještačka ventilacija.<ref>{{Cite journal |last=Trubuhovich |first=R. V. |date=2004–2011 |title=Further commentary on Denmark's 1952-53 poliomyelitis epidemic, especially regarding mortality; with a correction |journal=Acta Anaesthesiologica Scandinavica |volume=48 |issue=10 |pages=1310–1315 |doi=10.1111/j.1399-6576.2004.00507.x |issn=0001-5172 |pmid=15504194}}</ref> U mnogim zemljama, medicina intenzivne njege se smatra [[subspecijalizacija|subspecijalizacijom]] anesteziologije, a anesteziolozi se često rotiraju između dužnosti u operacionoj sali i na odjelu intenzivne njege. To omogućava kontinuitet njege kada se pacijenti prime na jedinicu intenzivne njege nakon operacije, a to također znači da anesteziolozi mogu održati svoju stručnost u invazivnim procedurama i podršci vitalnim funkcijama u kontroliranom okruženju operacione sale, dok zatim primjenjuju te vještine u opasnijem okruženju kritično bolesnog pacijenta. U drugim zemljama, medicina intenzivne njege se dalje razvila i postala zasebna medicinska specijalnost ili je postala "supra-specijalnost" koju mogu prakticirati ljekari iz različitih osnovnih specijalnosti kao što su anesteziologija, [[hitna medicina]], [[opća medicina]], [[hirurgija]] ili [[neurologija]]. Anesteziolozi imaju ključne uloge u [[velika trauma|velikim traumama]], [[reanimacija]]ma, [[upravljanje disajnim putevima|upravljanju disajnim putevima]] i brizi za druge pacijente izvan operacijske sale koji imaju kritične hitne slučajeve koji predstavljaju neposrednu prijetnju životu, što opet odražava [[prenosive vještine]] iz operacijske sale i omogućava kontinuitet njege kada se pacijenti dovedu na operaciju ili intenzivnu njegu. Ova grana anesteziologije se zajednički naziva [[kritična hitna medicina]] i uključuje pružanje [[predbolnička hitna medicina|predbolničke hitne medicine]] kao dijela [[zračna ambulanta|zračne ambulante]] ili [[hitna medicinska usluga|hitnih medicinskih usluga]], kao i siguran transfer kritično bolesnih pacijenata iz jednog dijela bolnice u drugi ili između zdravstvenih ustanova. Anesteziolozi obično čine dio timova za [[srčani zastoj]] i [[tim za brzi odgovor (medicina)|timova za brzi odgovor]] sastavljenih od viših kliničara koji se odmah pozivaju kada pacijentu srce prestane kucati ili kada se njegovo stanje akutno pogorša dok je u bolnici. Različiti modeli za [[hitna medicina|hitnu medicinu]] postoje međunarodno: u anglo-američkom modelu, pacijenta brzo transportuju pružaoci usluga koji nisu ljekari do definitivne njege, kao što je hitna pomoć u bolnici. Suprotno tome, francusko-njemački pristup podrazumijeva da ljekar, često anesteziolog, dolazi do pacijenta i pruža stabilizirajuću njegu na terenu. Pacijent se zatim direktno trijažira u odgovarajući odjel bolnice. Uloga anesteziologa u osiguravanju adekvatnog ublažavanja boli za pacijente u neposrednom postoperativnom periodu, kao i njihova stručnost u [[regionalnsa anestezija|regionalnoj anesteziji]] i [[nervna blokada|blokadama živaca]], dovela je do razvoja [[medicina boli|medicine boli]] kao samostalne podspecijalnosti. Ovo područje obuhvata individualizirane strategije za sve oblike analgezije, uključujući upravljanje bolom tokom [[porođaj]]a, neuromodulatorne tehnološke metode poput transkutane električne nervne stimulacije ili implantiranih stimulatora [[kićnena moždina|kičmene moždine]], te specijalizirane farmakološke režime. Anesteziolozi često obavljaju međubolničke transfere kritično bolesnih pacijenata, kako na kratkodometnim [[helikopter]]ima, tko i na [[avion]]ima<ref>{{cite web | url = https://www.akademiska.se/for-vardgivare/specialistsjukvard/luftburen-intensivvard/vara-team/ | title = Kompetent personal som räddar liv | trans-title = Competent Staff That Save Lives | website = Akademiska sjukhuset (Uppsala University Hospital) | access-date = 22. 3. 2023}}</ref><ref>{{cite web | url = https://sfai.se/delforeningar/sflpa/lakarbema nnade-enheter-i-sverige/ | title = Läkarbemannade prehospitala enheter i Sverige | trans-title = Physician Manned Prehospital Units in Sweden | website = SFAI | access-date = 22. 3. 2023}}</ref> ili misijama na kopnu,<ref>{{cite web | url = https://www.aisab.nu/sv-se/ambulanssjukvard/vara-ambulanser-och-fordon/intensivvardsambulans | title = Intensivvårdsambulans | trans-title = Intensive Care Ambulance | website = AISAB | access-date = 22. 3. 2023}}</ref> kao i nacionalnim transportpm na veće udaljenosti<ref>{{cite web | url = https://svenskluftambulans.se/verksamhet/med-sla/ | title = Medicinska avdelningen vid SLA | trans-title = Medical Department at SLA | website = Svensk luftambulans (Swedish Air Ambulance) | access-date = 22. 3. 2023}}</ref> u [[Zdravstvena zaštita|specijalizovane centre]] ili međunarodne misije za izvlačenje građana povrijeđenih u inostranstvu.<ref>{{cite news |last=Hamadé |first=Kassem |date=12. 11. 2009 |title=I natt lyfte svensk hjälp – med plants för intensivvård |trans-title=Last Night Swedish Help Took Off—With Intensive Care Capabilities |url=https://www.expressen.se/nyheter/i-natt-lyfte-svensk-hjalp-med-plats-for-intensivvard-9/ |language=Swedish |work=Expressen |location=Stockholm |access-date=22. 3. 2023}}</ref><ref>{{cite web | url = https://www.forsvarsmakten.se/sv/aktuellt/2010/11/skadade-officeren-till-sverige/ | title = Skadade officeren till Sverige | trans-title = The Injured Officer to Sweden | website = Försvarsmakten (Swedish Armed Forces) | access-date = 22. 3. 2023}}</ref> Hitna pomoć zapošljava jedinice s anesteziolozima koji se mogu pozvati da pruže napredne usluge [[upravljanje disajnim putevima|upravljanja disajnim putevima]], [[transfuzija krvi|transfuzije krvi]], [[torakotomija]], [[ECMO]] i [[medicinski ultrazvuk|ultrazvuka]] izvan bolnice.<ref>{{cite journal |last1=Gellerfors |first1=Mikael |last2=Gryth |first2=Dan |last3=Lossius |first3=Hans Morten |last4=Linde |first4=Joacim |date=23. 3. 2016 |title=Snabb utveckling inom prehospital läkarbemannad intensivvård |trans-title=Rapid Development in Prehospital Physician Manned Intensive Care |url=https://lakartidningen.se/klinik-och-vetenskap-1/artiklar-1/klinisk-oversikt/2016/03/snabb-utveckling-pagar-inom-lakarbemannad-prehospital-vard/ |language=Swedish |journal=Läkartidningen |volume=113 |access-date=22. 3. 2023}}</ref> Anesteziolozi često (zajedno sa [[opća hirurgija|općim hirurzima]] i [[ortopedska hirurgija|ortopedskim hirurzima]]) čine dio [[vojna medicina|vojnomedicinskih timova]] kako bi pružili anesteziju i intenzivnu njegu žrtvama [[teška trauma|trauma]] tokom [[rat|oružanih sukoba]].<ref>{{cite web | url = https://jobb.forsvarsmakten.se/sv/utbildning/befattningsguiden/4-civil/lakare2/ | title = Läkare | trans-title = Medical Doctor | website = Försvarsmakten (Swedish Armed Forces) | access-date = 22. 3. 2023}}</ref> ==Terminologija== Različita imena i načini pisanja koriste se za opisivanje ove specijalnosti i pojedinaca koji je praktikuju u različitim dijelovima svijeta.<ref>{{Cite web |title="Anesthesia" or "Anaesthesia"—What's the difference? {{!}} Sapling |url=https://sapling.ai/usage/anesthesia-vs-anaesthesia#:~:text=Anesthesia%20and%20anaesthesia%20are%20both%20English%20terms.&text=Anesthesia%20is%20predominantly%20used%20in,)%20(%20en-GB%20). |access-date=24. 1. 2023 |website=sapling.ai |language=en}}</ref> U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], specijalnost se naziva ''anesteziologija'' (izostavljajući "ae" [[diftong]]), i ljekar te specijalnosti se stoga naziva ''anesteziolog''.<ref name=":8"/><ref name=":9"/> U tim zemljama, termin ''anesteziolog'' se koristi za pružatelje anestezijskih usluga koji nisu ljekari, kao što su [[Medicinska sestra anesteziolog|certificirane registrovane medicinske sestre anesteziologinje]] (CRNA) i [[anestezijski asistent]] (AA).<ref>{{Cite web |title=Anesthetist vs. Anesthesiologist: Definitions and Differences |url=https://www.indeed.com/career-advice/finding-a-job/anesthetist-vs-anesthesiologist |access-date=24. 1. 2023 |website=Indeed Career Guide |language=en}}</ref> U ostalim zemljama – kao što su [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i [[Južna Afrika]] – medicinska specijalnost se naziva ''anestezija'' ili ''anesthetics'', sa diftongom "ae".<ref name=":8"/><ref name=":9"/> Suprotno terminologiji u Sjevernoj Americi, ''anesthetist'' se koristi samo za ljekara koji radi u toj oblasti; neljekari koriste druge titule kao što je ''[[asistent ljekara]]''.<ref name=":10"/> Trenutno se pravopis ''anaesthesiology'' najčešće koristi u pisanom engleskom jeziku, a ljekar koji radi u toj oblasti naziva se anesteziolog.<ref name=":8" /> Ovo je pravopis koji su usvojili [[Svjetska federacija društava anesteziologa]] i [[Evropsko društvo za anesteziologiju]], kao i većina njihovih članica.<ref>{{Cite web |title=Archives: Societies |url=https://wfsahq.org/member-focus/member-societies/ |access-date=24. 1. 2023 |website=WFSA |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |date=17. 2. 2021 |title=About the ESAIC {{!}} ESAIC |work=ESAIC |url=https://www.esaic.org/about/about-the-esaic/ |access-date=24. 1. 2023 |language=en-US}}</ref> To je ujedno i najčešće korišteni pravopis koji se nalazi u naslovima medicinskih časopisa.<ref name=":8"/> Ustvari, mnoge zemlje, poput [[Irska|Irske]] i [[Hong Kong]]a, koje su ranije koristile "anesthesia" i "anesthetist" sada su prešle na "anesthesiology" i "anesthesiologist".<ref name=":11"/><ref name=":12" />.<ref name=":0">{{Cite book |title=Anesthesia secrets |date=2021 | vauthors = Keech BM, Laterza R |isbn=978-0-323-64016-9 |edition=Sixth |location=Philadelphia, PA |oclc=1158457283}}</ref><ref>{{cite book |title=Clinical anesthesia |date=2017 | vauthors = Barash PG, Cullen BF, Stoelting RK, Cahalan MK, Stock MC, Ortega RA, Sharar SR, Holt NF |isbn=978-1-4963-3701-6 |edition=Eighth |location=Philadelphia, PA |oclc=989077162}}</ref><ref name=":1">{{Cite book |title=Morgan & Mikhail's clinical anesthesiology |date=2018 | vauthors = Butterworth IV JF, Mackey DC, Wasnick JD, Morgan GE, Mikhail MS |isbn=978-1-259-83443-1 |edition=Sixth |location=New York |oclc=1039081701}}</ref> Međutim, do sredine devetnaestog stoljeća proučavanje i primjena anestezije postali su mnogo složeniji jer su ljekari počeli eksperimentirati sa spojevima poput [[hloroform]]a i [[dušik-oksid]]a, iako s mješovitim rezultatima.<ref name=":1"/> 16. oktobra 1846. godine, dana koji će se kasnije nazivati "Dan etera", u Bullfinch Auditoriumu u Općoj bolnici [[Massachusetts]], koji će kasnije dobiti nadimak "Eter Dome", stomatolog iz Nove Engleske William Morton uspješno je demonstrirao upotrebu [[dietil-eter]]a koristeći inhalator vlastite konstrukcije za izazivanje opće anestezije kod pacijenta koji se podvrgavao uklanjanju tumora na vratu.<ref name=":0"/> Navodno je, nakon brzog postupka, operirajući hirurg John Warren potvrdio publici koja se okupila da gleda izložbu: "Gospodo, ovo nije prevara!", iako je ovaj izvještaj osporavan.<ref name=":0" /><ref>{{cite journal | vauthors = Haridas RP | title = "Gentlemen! This Is No Humbug": Did John Collins Warren, M.D., Proclaim These Words on October 16, 1846, at Massachusetts General Hospital, Boston? | journal = Anesthesiology | volume = 124 | issue = 3 | pages = 553–560 | date = mart 2016 | pmid = 26566280 | doi = 10.1097/aln.0000000000000944 | s2cid = 34711811 }}</ref> [[slika:Anaesthetics; Morton's Ether Inhaler Wellcome L0018234.jpg|thumb|Ovo je rekreacija aparata za inhalaciju etera koji je koristio William Morton, stomatolog iz Bostona, 16. oktobra 1846. godine u Općoj bolnici Massachusetts.]] Termin ''anestezija'' prvi je upotrijebio grčki filozof Dioskorid, a izveden je iz [[starogrčki]]h korijena {{lang|grc|ἀν-}} ''[[wiktionary:ἀν-|an-]]'', "ne", [[grčki|αἴσθησις, αἴσθησις]] – ''aísthēsis'' = osjećaj" kako bi opisao neosjetljivost koja je pratila narkotički učinak koji je proizvodila biljka mandragora.<ref name=":1"/> Međutim, nakon Mortonovog uspješnog nastupa, [[Oliver Wendell Holmes stariji]] poslao je pismo Mortonu u kojem je prvi predložio ''anesteziju'' za označavanje medicinski izazvanog stanja amnezija, neosjetljivost i stupor koji su omogućavali ljekarima da operišu uz minimalnu bol ili traumu za pacijenta.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Originalni termin je jednostavno bio "[[eter]]izacija" jer je u to vrijeme ovo bio jedini otkriveni agens koji je bio sposoban izazvati takvo stanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Haridas RP | title = The etymology and use of the word 'anaesthesia' Oliver Wendell Holmes' letter to W. T. G. Morton | journal = Anaesthesia and Intensive Care | volume = 44 | issue = Suppl | pages = 38–44 | date = juli 2016 | pmid = 27456290 | doi = 10.1177/0310057X1604401S07 | doi-access = free }}</ref> Tokom sljedećih više od sto godina, specijalnost anesteziologije se brzo razvijala, jer su daljnji naučni napredak značio da su ljekarska sredstva za kontrolu perioperativnog bola i praćenje vitalnih funkcija pacijenata postajala sve sofisticiranija.<ref>{{Cite web |title=History of Anesthesia |url=https://www.woodlibrarymuseum.org/history-of-anesthesia/ |access-date= 22. 1. 2023 |website=Wood Library-Museum of Anesthesiology |language=en-US}}</ref> Izolacijom [[kokain]]a sredinom devetnaestog stoljeća počeli su postojati lijekovi za lokalnu anesteziju. Do kraja devetnaestog stoljeća, broj farmakoloških opcija se povećao i počeo se primjenjivati i periferno i neuraksijalno. Zatim, u dvadesetom stoljeću, neuromuskularna blokada je omogućila anesteziologu da potpuno farmakološki paralizira pacijenta i diše umjesto njega putem mehaničke ventilacije. S ovim novim alatima, anesteziolog je mogao intenzivno upravljati fiziologijom pacijenta, što je dovelo do razvoja intenzivne njege, koja je u mnogim zemljama usko povezana s anesteziologijom. Historijski gledano, anesteziolozi su gotovo isključivo korišteni tokom operacija za davanje [[opća anestezija|opće anestezije]], u kojoj se osoba stavlja u farmakološku komu. Ovo se izvodi kako bi se omogućila [[operacija]] bez reakcije pojedinca na bol ([[analgezija]]) tokom operacije ili sjećanja ([[amnezija]]) na operaciju. ==Istraživanja== Efikasna praksa anesteziologije zahtijeva nekoliko oblasti znanja od strane praktičara, od kojih su neka: * [[Farmakologija]] često korištenih lijekova, uključujući [[inhalacijske anestetike]], [[lokalne anestetike]] i [[vazopresore]], kao i brojne druge lijekove koji se koriste u kombinaciji s anesteticima (npr. [[ondansetron]], [[glikopironijum bromid|glikopirolat]]) * Prati: [[elektrokardiografiju]], [[elektroencefalografiju]], [[elektromiografiju]], [[praćenje entropije]], [[neuromuskularno praćenje]], [[mapiranje kortikalne stimulacije]] i [[neuromorfologiju]] * [[Mehanička ventilacija]] * Anatomsko znanje [[nervnog sistema]] za nervne blokade itd. * Druge oblasti medicine (npr. [[kardiologija]], [[pulmologija]], [[akušerstvo]]) za procjenu rizika anestezije radi adekvatnog dobijanja [[informirani pristanak|informiranog pristanka]] i znanja o anesteziji u vezi s njenim uticajem određene starosne grupe ([[novorođenčad]], [[pedijatrija]], [[gerijatrija]]) ==Liječenje== [[Datoteka:Maquet Flow-I anesthesia machine.jpg|thumb|Tipičan aparat za anesteziju, koji anesteziolog može koristiti za skladištenje opreme, davanje inhalacijskih anestetika i pravilnu ventilaciju anesteziranog pacijenta.]] Mnogi postupci ili dijagnostički testovi ne zahtijevaju "[[opća anestezija|opću anesteziju]]" i mogu se izvesti korištenjem različitih oblika sedacije ili regionalne anestezije, koja se može izvesti radi izazivanja analgezije u određenom dijelu tijela. Naprimjer, epiduralna primjena lokalnog anestetika se obično primjenjuje na majci tokom [[porođaj]]a, kako bi se smanjio bol u trudovima, a istovremeno omogućilo majci da bude budna i aktivna tokom porođaja. U Sjedinjenim Američkim Državama, anesteziolozi mogu također provoditi nehirurško liječenje boli (nazvano medicina protiv bolova) i pružati njegu pacijentima na jedinicama intenzivne njege (nazvano medicina kritične njege). ==Obuka== Međunarodni standardi za sigurnu praksu anestezije, koje su zajednički podržali [[Svjetska zdravstvena organizacija]] i [[Svjetska federacija društava anesteziologa]], definiraju „anesteziologa“ kao diplomca [[medicinski fakultet|medicinskog fakulteta]] koji je završio nacionalno priznati specijalistički program obuke za anesteziju.<ref name="pmid29734240">{{cite journal | vauthors = Gelb AW, Morriss WW, Johnson W, Merry AF, Abayadeera A, Belîi N, Brull SJ, Chibana A, Evans F, Goddia C, Haylock-Loor C, Khan F, Leal S, Lin N, Merchant R, Newton MW, Rowles JS, Sanusi A, Wilson I, Velazquez Berumen A | display-authors = 6 | title = World Health Organization-World Federation of Societies of Anaesthesiologists (WHO-WFSA) International Standards for a Safe Practice of Anesthesia | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 126 | issue = 6 | pages = 2047–2055 | date = juni 2018 | pmid = 29734240 | doi = 10.1213/ANE.0000000000002927 | s2cid = 13688396 | doi-access = free }}</ref> Dužina i format programa obuke iz anesteziologije variraju od zemlje do zemlje, kao što je navedeno u nastavku. Kandidat prvo mora završiti obuku na medicinskom fakultetu da bi stekao diplomu medicine, prije nego što započne program postdiplomskog specijalističkog usavršavanja ili specijalizacije (medicina) koja može trajati od četiri do devet godina.<ref name="pmid28367396">{{cite journal | vauthors = Yamamoto S, Tanaka P, Madsen MV, Macario A | title = Comparing Anesthesiology Residency Training Structure and Requirements in Seven Different Countries on Three Continents | journal = Cureus | volume = 9 | issue = 2 | date = februar 2017 | pmid = 28367396 | pmc = 5364083 | doi = 10.7759/cureus.1060 | doi-access = free }}</ref> Anesteziolozi na specijalizaciji ovo vrijeme provode sticajući iskustvo u raznim subspecijalnostima anesteziologije i polažu razne napredne postdiplomske ispite i procjene vještina. To vodi do dodjeljivanja specijalističke kvalifikacije na kraju obuke, što ukazuje da su stručnjaci u toj oblasti i da mogu dobiti licencu za samostalan rad. == Reference == {{reflist}} ==Dopunski izvori== * {{cite journal |last1=Puri |first1=Nitin |last2=Puri |first2=Vinod |last3=Dellinger |first3=R.P. |title=History of Technology in the Intensive Care Unit |url=https://archive.org/details/sim_critical-care-clinics_2009-01_25_1/page/184 |journal=Critical Care Clinics |date=januar 2009 |volume=25 |issue=1 |pages=185–200 |doi=10.1016/j.ccc.2008.12.002 |pmid=19268802 }} == Vanjski linkovi == * [https://www.openanesthesia.org/ OpenAnesthesia] — the Anesthesiology Wiki (presented by the International Anesthesia Research Society) {{Anestezija}} {{Medicina}} {{Authority control}} [[Kategorija:Anesteziologija| ]] [[Kategorija:Anestezija]] [[Kategorija:Medicinska tehnologija]] 4ei1p6zal5qdrd7srhzuyb3nl33k0qr 0 533169 3831003 3829076 2026-04-18T11:28:36Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831003 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Júlia Machyniaková | slika = Machyniakova J. – Biathlon WCh 2024 Nove Mesto 2392.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovačka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2000|07|18}} | mjesto rođenja = [[Hronec]], [[Brezno (Slovačka)|Brezno]] | država rođenja = Slovačka | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = VŠC Dukla Banská Bystrica | trener = [[Lukáš Daubner]], | visina = | težina = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''74.''' ([[IBU kup 2024/2025.|2024/25.]]) | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 10. 4. 2026. }} '''Júlia Machyniaková''' rođena 18. jula 2000. u [[Hronec]]u u [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]m je [[slovačka]] [[biatlon]]ka.<ref name=":0">{{Cite web |last= |title=Júlia Machyniaková |url=https://www.slovenskybiatlon.sk/347/machyniakova-julia |access-date=10. 4. 2026 |website=www.slovenskybiatlon.sk}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === Júlia Machyniaková nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|95]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|89]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|53]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |} Machyniaková je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je bilo 53-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i 6:35.4&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Lisa Vittozzi]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat 20-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Zuzana Remeňová|Zuzana Remeňovom]], [[Anastasija Kuzmina|Anastasijom Kuzminom]] i [[Mária Remeňová|Márijom Remeňovom]], kada su zaostali jedan krug iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Justine Braisaz-Bouchet]], [[Sophie Chauveau]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 5. decembra 2020. u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni 2020/21.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju u štafeti s [[Henrieta Horvátová|Henrietom Horvátovom]], [[Veronika Machyniaková|Veronikom Machyniakovom]] i [[Aneta Smerčiaková|Anetom Smerčiakovom]], kada su zaostali jedan krug iza pobjedničke švedske štafete u sastavu: [[Johanna Skottheim]], [[Mona Brorsson]], [[Elvira Öberg]] i [[Hanna Öbergf]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 83-e mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]]; a u štafeti 12-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni 2025/26.]] 10. januara 2026. u [[Oberhof]]u s [[Anastasija Kuzmina|Anastasijom Kuzminom]], [[Mária Remeňová|Márijom Remeňovom]] i [[Zuzana Remeňová|Zuzanom Remeňovom]], kada su zaostali 3:53.8&nbsp;min iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Justine Braisaz-Bouchet]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Slovačka prvenstva === {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestala se baviti 2021. == Privatni život == Njena starija sestra [[Veronika Machyniaková]] je slovačka biatlonka. Kćerke su nekadašnjeg čehoslovačkog i slovačkog biatlonca [[Ľubomír Machyniak|Ľubomíra Machyniaka]] == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|2420}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Machyniaková, Júlia }} [[Kategorija:Rođeni 2000.]] [[Kategorija:Biografije, Brezno (Slovačka)]] [[Kategorija:Slovački biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kaa2vaev35gxxiv2ajgftqd8705ln4p 0 533174 3831002 3829091 2026-04-18T11:28:34Z WumpusBot 120674 /* Svjetski kup */ razne ispravke 3831002 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kateřina Pavlů | slika = 2020-01-12_Biathlon_Single_Mixed_Relay_(2020_Winter_Youth_Olympics)_by_Sandro_Halank–473.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2003|08|11}} | mjesto_rođenja = [[Brandýs nad Labem]] | država_rođenja = Češka | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = <!-- | visina = 156 | težina = 48 --> | supružnik = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | veb-sajt = | sport = <!-- | klub = [[KB Jilemnice]] | trener = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]] --> | skije = | puška = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | prazna_oznaka3 = | prazni_podaci3 = | status = aktivna | kraj_karijere = | prvi_OI = | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = | prvi_SP = | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = 0 | prvi_SK = | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]) | pobjede_SK = 0 | pobjede SK štafeta = 0 | plasman_SK = | pobjede_u_dis = | nastup_EK = [[IBU kup 2022/2023.|2022/23.]] | pobjede_EK_štafeta = | pobjede_EK = '''0''' | plasman_EK = '''34''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) | pobjede_u_dis_EK = | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 10. 4. 2026 }} '''Kateřina Pavlů''', rođena 11. augusta 2003. u [[Brandýs nad Labem|Brandýsu nad Labemu]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{Cite web | first = Hermann | last = Tomáš | title = Juniorská mistryně Evropy Kateřina Pavlů: „Biatlon mám pod kůží!“ | url = https://www.biatlon.cz/2025/01/27/juniorska-mistryne-evropy-katerina-pavlu-biatlon-mam-pod-kuzi/ | date = 27. 1. 2025 | access-date = 13. 2. 2025 | language = cs }}</ref> == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === Pavlů nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]] | | |} Kateřina Pavlů je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvajala medalje. Jedini nastup joj je bio u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]] i [[Ilona Plecháčová|Ilonom Plecháčovom]] s 4:20.4&nbsp;min zaostatka iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Océane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetski kup === Jedini nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Pavlů je imala nastupajući u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|štafete]] na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Kateřina Pavlů}} * {{Sport365|2715}} {{DEFAULTSORT:Pavlů, Kateřina}} [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Biografije, Brandýs nad Labem]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] c50wzlmjyeuwijducgn2gm4d1n9ru46 0 533176 3831001 3829106 2026-04-18T11:28:32Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3831001 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = Trening-centar N/FSBiH | nadimak = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | punoime = Trening-centar Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine | prethodna imena = | logo_slika = | logo_opis = | slika = Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg | slika_veličina = 280px | slika_alt = Izgled trening centra. | opis = Izgled trening centra. | pushpin_map = Bosna i Hercegovina | pushpin_mapsize = | pushpin_map_caption = Lokacija u Bosni i Hercegovini. | pushpin_label_position = | adresa = Crkvice bb, Crkvičko brdo | lokacija = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|44.205|17.920|type:landmark|display=inline}} | vrsta = [[Trening-centar]] | žanr = | kamen_temeljac = {{Početni datum|2011|03|19|df=y}} | izgrađeno = | otvoreno = {{Početni datum|2013|09|02|df=y}} | renovirano = | prošireno = {{Početni datum|2015|09|21|df=y}} | zatvoreno = | srušeno = | vlasnik = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] | rukovodilac = | površina = 30.000m² | semafor = | proizvodnja = | trošak = Prva faza (2013): ~8,5 miliona [[Konvertibilna marka|KM]]<br>Ukupno: ~20 miliona KM<ref>{{Cite web|url=https://tuzlanski.ba/sport/nogomet/za-koga-je-izgraden-trening-centar-u-zenici-vrijedan-10-miliona-eura-video/54378|title=Za koga je izgrađen trening centar u Zenici vrijedan 10 miliona eura? (VIDEO)|date=9. 5. 2014|website=tuzlanski.ba|language=hr|access-date=10. 4. 2026}}</ref> | arcitekt = | graditelj = | voditelj_projekta = | građevinski inženjer = | inženjer usluge = | generalni_izvođač_radova = | glavni_izvođači_radova = | vrsta_sjedišta = | kapacitet = 1.500 mjesta | suites = | najveća_posjećenost = | dimenzije = 105x68m | oblik_terena = | površina_u_jutrima = | zakupci = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Muška nogometna reprezentacija BiH]]<br>[[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Ženska nogometna reprezentacija BiH]] | embedded = | web_stranica = [https://www.nfsbih.ba/gallery/30-trening-centar-zenica/ Službeni sajt] | javni_prevoz = }} '''Trening-centar Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine''' (skr. '''Trening-centar N/FSBiH''') jest [[trening-centar]] u vlasništvu [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza BiH]] koji se nalazi u naselju Crkvičko brdo u [[Zenica|Zenici]].<ref name="centar222">{{cite news|date=2. 9. 2013|url=http://www.nfsbih.ba/en/tekst_img.php?ID=31|title=Trening centar N/FSBiH|work=Official Website|accessdate=29. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409053717/http://www.nfsbih.ba/en/tekst_img.php?ID=31|archive-date=9. 4. 2016|url-status=dead}}</ref> Centar je zvanično otvorio 2. septembra 2013. tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e, [[Michel Platini]], nakon završetka prve faze izgradnje.<ref name="platini2">{{cite news|date=2. 9. 2013|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|work=Klix.ba|accessdate=29. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Muška nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] koristi ga za pripreme, dok [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|ženska nogometna reprezentacija BiH]] i za domaće utakmice. == Historija == [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]], svjestan činjenice da nije posjedovao vlastite trening objekte za svoje reprezentacije, izradio je planove za izgradnju modernog trening centra sredinom 2000-ih, brzo osiguravši sredstva za projekt i odlučivši o lokaciji. Predgrađe Zenice odabrano je jer je [[Stadion "Bilino polje"|nacionalni stadion "Bilino polje"]] u tom gradu. Realizacija projekta poklopila se s velikim, politički motiviranim turbulencijama u organizaciji koje su na kraju dovele do kratkotrajne suspenzije svih takmičarskih reprezentacija od strane [[FIFA|FIFA-e]].<ref name="suspenzija">{{Cite news|date=30. 5. 2011|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/fifa-ukinula-suspenziju-bosni-i-hercegovini/364pd6t|title=FIFA ukinula suspenziju Bosni i Hercegovini|work=Blic.rs|access-date=29. 8. 2016}}</ref> Nestabilnost u upravnom tijelu [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog nogometa]] dovela je do odgađanja projekta, da bi se ponovo pojavio tek nakon što je formiran [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine#Stvaranje odbora za normalizaciju od strane FIFA-e (april 2011 – decembar 2012)|Odbor za normalizaciju]] pod pokroviteljstvom [[UEFA]]-e, u kojem su bili [[Ivica Osim]], [[Dušan Bajević]], [[Faruk Hadžibegić]], [[Sergej Barbarez]], [[Jasmin Baković]], [[Darko Ljubojević]] i [[Sead Kajtaz]].<ref name="komitet">{{Cite news|date=14. 4. 2011|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/imenovani-clanovi-komiteta-za-normalizaciju-ns-bih/110414010|title=Imenovani članovi komiteta za normalizaciju NS BiH|work=Klix.ba|access-date=29. 8. 2016}}</ref> Odboru, kojem je dodijeljena puna izvršna vlast kao sredstvo za rješavanje prethodno spomenutih problema u Nogometnom savezu, odmah je ubrzao projekat trening centra, a izgradnja je započela početkom 2011.<ref name="training1">{{Cite news|date=7. 7. 2011|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/kako-zavrsiti-izgradnju-centra-u-zenici/60279|title=Kako završiti izgradnju centra u Zenici?|work=Sportsport.ba|access-date=29. 8. 2016}}</ref> Izgradnja je završena krajem 2013, a centar je zvanično otvorio [[Michel Platini]] 2. septembra 2013.<ref name="platini">{{Cite news|date=2. 9. 2013|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|work=Klix.ba|access-date=29. 8. 2016}}</ref> Dana 21. septembra 2015. nakon dvogodišnjeg projekta proširenja, otvoreni su novi objekti, uključujući i zatvorenu arenu. == Objekti == Trening-centar se sastoji od jednog terena s umjetnom i dva terena s prirodnom travom, zatvorene arene za [[futsal]],<ref name="kamp6">{{Cite news|date=1. 9. 2015|url=http://faktor.ba/trening-centar-nfs-bih-u-toku-zavrsna-faza-izgradnje-novog-terena-foto/|title=Trening centar N/FS BiH: U toku završna faza izgradnje novog terena|work=Faktor.ba|access-date=29. 8. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> terasa, hotela s 27 soba, wellness centra, restorana, kafića u zatvorenom i na otvorenom, dvije velike konferencijske sale, rekreacijskog predvorja i namjenskih administrativnih i tehničkih prostorija.<ref name="licence244">{{Cite news|date=23. 10. 2015|url=http://sport.trazim.com/2016/03/borave-u-trening-centru-nsbih-kadetski-reprezentativci-bih-na-pripremama-u-zenici/|title=BORAVE U TRENING CENTRU NSBiH: Kadetski reprezentativci BiH na pripremama u Zenici|work=Sport.trazim.com|access-date=10. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160915160248/http://sport.trazim.com/2016/03/borave-u-trening-centru-nsbih-kadetski-reprezentativci-bih-na-pripremama-u-zenici/|archive-date=15. 9. 2016}}</ref> Nadalje, okružen je velikim privatnim parkingom, ulaznim kapijama i glavnim trgom.<ref name="kamp2">{{Cite news|date=19. 8. 2013|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/pogledajte-kako-izgleda-trening-centar-nsbih-postavljene-su-i-stolice-na-tribini/130819095#1|title=Pogledajte kako izgleda Trening centar NSBiH, postavljene su i stolice na tribini|work=Klix.ba|access-date=29. 8. 2016}}</ref> Dana 23. oktobra 2015. centar je dobio UEFA i FIFA PRO licence, a nakon toga je ugostio ženske i omladinske kvalifikante.<ref name="licence">{{Cite news|date=23. 10. 2015|url=http://faktor.ba/trening-centar-nogometnog-saveza-bih-dobio-licencu-uefa-e/|title=Trening-centar Nogometnog saveza BiH dobio licencu UEFA-e|work=Faktor.ba|access-date=29. 8. 2016}}{{Mrtav link}}</ref><ref name="licence2">{{Cite news|date=23. 10. 2015|url=http://reprezentacija.ba/34307-trening-centar-nsbih-dobio-uefa-inu-licencu-za-odigravanje-utakmica|title=Trening centar NSBiH dobio UEFA-inu licencu za odigravanje utakmica|work=Reprezentacija.ba|access-date=29. 8. 2016}}</ref> == Također pogledajte == * [[Stadion "Bilino polje"]] * [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Muška nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Bosnia and Herzegovina national association football team}} * [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina na službenoj web stranici FIFA-e] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [https://www.uefa.com/nationalassociations/BIH/ Bosna i Hercegovina na službenoj web stranici UEFA-e] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [https://www.nfsbih.ba/ Službena web stranica Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] * [https://www.rsssf.org/tablesb/bos-intres.html Bosna i Hercegovina] na rsssf.org {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Zenici]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] p1tlwfy5rvxgiqctddr6u6yus6gkmah 0 533179 3831000 3829120 2026-04-18T11:28:30Z WumpusBot 120674 /* Svjetski kup */ razne ispravke 3831000 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ilona Plecháčová | slika = 20251002_335_Biathlon_Obertilliach_TR_D_Profil.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2006|12|26}} | mjesto_rođenja = [[Jilemnice]] | država_rođenja = Češka | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = <!-- | visina = 156 | težina = 48 --> | supružnik = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | veb-sajt = | sport = <!-- | klub = [[KB Jilemnice]] | trener = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]] --> | skije = | puška = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | prazna_oznaka3 = | prazni_podaci3 = | status = aktivna | kraj_karijere = | prvi_OI = | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = | prvi_SP = | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = 0 | prvi_SK = | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) | pobjede_SK = 0 | pobjede SK štafeta = 0 | plasman_SK = {{plainlist| * '''79.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''43.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]) <!-- * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]) --> * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''51.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]) }} | pobjede_u_dis = | nastup_EK = [[IBU kup 2024/2025.|2024/25.]] | pobjede_EK_štafeta = | pobjede_EK = '''0''' | plasman_EK = '''46''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) | pobjede_u_dis_EK = | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 10. 4. 2026 }} '''Ilona Plecháčová''', rođena 26. decembra 2006. u [[Jilemnice|Jilemnicama]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{Cite web | first = Halberštádt | last = Karel | title = Ilona Plecháčová je dorosteneckou mistryní světa ve vytrvalostním závodě! | url = https://www.biatlon.cz/2025/02/26/ilona-plechacova-je-dorosteneckou-mistryni-sveta-ve-vytrvalostnim-zavode/ | date = 26. 2. 2025 | publisher = Biatlon.cz | publisher = Český svaz biatlonu | access-date = 10. 4. 2026 | language = cs }}</ref> == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === Plecháčová nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]] | | |} Ilona Plecháčová je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvajala medalje. Jedini nastup joj je bio u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]] i [[Kateřina Pavlů|Kateřinom Pavlů]] s 4:20.4&nbsp;min zaostatka iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Océane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Plecháčová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|SK 2024/25.]] u [[Češka|češkom]] [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]] 9. marta 2025, kada je u utrci štafete s [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]] osvojila osmo mjesto, kada su sa zaostatkom od 3:07.0&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Océane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]], što joj je ostao najbolji rezultat u štafetnim utrkama. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je 18-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 23. januara 2026. u utrci na 12,5&nbsp;km u [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 2:29.7&nbsp;min bila iza pobjednice [[Justine Braisaz-Bouchet]], koja je utrku završila s jednim promašajem. == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Ilona Plecháčová}} * {{Sport365|2961}} {{DEFAULTSORT:Plecháčová, Ilona}} [[Kategorija:Rođeni 2006.]] [[Kategorija:Biografije, Jilemnice]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] 5b5tr1avhkzx5eqxdrazj1hcfdpesg3 0 533181 3830999 3829144 2026-04-18T11:28:28Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830999 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Lea Einfalt | slika = Lea_Einfalt_2019.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|05|19}} | mjesto rođenja = [[Ljubljana]] | država rođenja = [[Slovenija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[TSK Triglav Kranj]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''75.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''58.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''79.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''134.''' ([[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]) | kraj karijere = 2021. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 10. 4. 2026. }} '''Lea Einfalt''', rođena 19. maja 1994. u [[Ljubljana|Ljubljani]] je nekadašnja [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Lea Einfalt nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Einfaltdinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|91]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|69]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|81]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|38]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|82]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|87]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|19]] | | |} Einfalt je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 23-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 1:20.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lena Repinc|Lenom Repinc]], [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]] i [[Živa Klemenčič|Živom Klemenčič]], kada su 6:59.3&nbsp;min bili sporiji od norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Ida Lien]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Einfalt je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|SK 2018/19.]] na slovenskoj [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 6. decembra 2018, kada je u utrci na 15&nbsp;km osvojila 77-o mjesto, s četiri promašaja i zaostatkom od 6:06.3&nbsp;min iza pobjednice ukrajinske biatlonke [[Julija Džima]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 45-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 9. januara 2020. u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 2:57.6&nbsp;min bila iza pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji rezultat 17-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 14. decembra 2019. u austrijskom [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] s [[Nina Zadravec|Ninom Zadravec]], [[Tais Vozelj]] i [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]] == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Lea Einfalt}} * {{Sport365|2496}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Einfalt, Lea}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] f1vjm80zt1xho1h8f1v15tepi31n0n1 0 533184 3830998 3829244 2026-04-18T11:28:26Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830998 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Nina Zadravec | slika = Nina_Zadravec_2019.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|08|16}} <!-- | mjesto rođenja = [[Ljubljana]] --> | država rođenja = [[Slovenija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[TSK Merkur Kranj]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''131.''' ([[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]]) | kraj karijere = 2021. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 10. 4. 2026. }} '''Nina Zadravec''', rođena 16. augusta 1998. u [[Ljubljana|Ljubljani]] je nekadašnja [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Nina Zadravec nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Zadravecdinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|78]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |} Zadravec je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 66-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|15&nbsp;km]] s pet promašaja i zaostatkom od 7:01.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]] i [[Nika Vindišar|Nikom Vindišar]]. ali su bili pretečeni za jedan krug. === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Zadravec je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|SK 2017/18.]] u finskom [[Kontiolahti]]ju 9. marta 2018, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 92-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:01.7&nbsp;min iza pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 55-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 9. januara 2020. u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:18.2&nbsp;min bila iza pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji rezultat 17-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 14. decembra 2019. u austrijskom [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Tais Vozelj]] i [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]]. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Nina Zadravec}} * {{Sport365|1591}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zadravec, Nina}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] <!-- [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] --> [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] n8rc6l1k07rxe26yl2i3lwzlzii1q4f 0 533186 3830997 3829159 2026-04-18T11:28:24Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830997 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Lokalna anestezija | slika =Articaine-3D-spacefill.png | opis_slike =Artikain je jedan od odobrenih lokalnih anestetika }} '''Lokalna anestezija''' je bilo koja tehnika koja izaziva odsustvo [[čulo|senzacije]] u određenom dijelu tijela,<ref>[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/local+anesthesia thefreedictionary.com > local anesthesia] In turn citing: Mosby's Medical Dictionary, 8th edition. Copyright 2009</ref> uglavnom s ciljem izazivanja '''lokalne analgezije''', tj. lokalne neosjetljivosti na bol, iako mogu biti pogođena i druga lokalna [[čulo|čula]]. Omogućava pacijentima da se podvrgnu hirurškim i stomatološkim zahvatima sa smanjenom boli i nelagodom. U mnogim situacijama, kao što je [[carski rez]], sigurniji je i stoga superiorniji od [[opća anestezija|opće anestezije]].<ref name=anest>{{cite journal |author1=Sukhminder Jit Singh Bajwa |author2=Ashish Kulshrestha |title=Anaesthesia for laparoscopic surgery: General vs regional anaesthesia |date=2016 |journal=J Minim Access Surg |volume=12 |issue=1 |pages=4–9 |doi=10.4103/0972-9941.169952 |pmid=26917912|pmc=4746973 |doi-access=free }}</ref> Sljedeći termini se često koriste naizmjenično: * „Lokalna anestezija“, u strogom smislu, je [[anestezija]] malog dijela tijela kao što je zub ili područje kože. * „Regionalna anestezija“ ima za cilj anesteziranje većeg dijela tijela kao što su [[noga]] ili [[ruka]]. * „Kondukcijska anestezija“ obuhvata veliki broj tehnika lokalne i regionalne anestezije. ==Medicinska== {{Glavni|Lokalni anestetik}} Lokalni anestetik je [[lijek]] koji uzrokuje reverzibilnu lokalnu anesteziju i gubitak [[nocicepcija|nocicepcije]]. Kada se koristi na specifičnim nervnim putevima ([[blokada nerva]]), mogu se postići efekti kao što su [[analgezija]] (gubitak osjeta [[bol]a]) i [[paraliza]] (gubitak [[mišićn]] esnage). Klinički lokalni anestetici pripadaju jednoj od dvije klase: aminoamidni i aminoesterski lokalni anestetici. Sintetski lokalni anestetici su strukturno srodni [[kokain]]u. Razlikuju se od kokaina uglavnom po tome što nemaju potencijal za zloupotrebu i ne djeluju na [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2278837/ simpatoadrenergički sistem], tj. ne proizvode [[hipertenzija|hipertenziju]] ili lokalnu [[vazokonstrikcija|vazokonstrikciju]], s izuzetkom [[ropivakain]]a i [[mepivakain]]a koji proizvode slabu vazokonstrikciju. Za razliku od drugih oblika anestezije, lokalna anestezija se može koristiti za manji zahvat u hirurškoj ordinaciji jer ne dovodi pacijenta u stanje [[nesvijest]]i. Međutim, ljekar bi trebao imati sterilno okruženje dostupno prije izvođenja zahvata u svojoj ordinaciji. Lokalni anestetici djeluju prvenstveno reverzibilno blokirajući naponski kontrolirane [[ntrijski kanal|natrijeve kanale]] u neuronskim membranama, što sprječava inicijaciju i širenje [[akcijski potencijal|akcijskih potencijala]] duž senzornih živaca. Ovo blokira nociceptivne signale da dođu do mozga. Lokalni anestetici se razlikuju po svojim [[farmakologija|farmakološkim]] svojstvima i koriste se u različitim tehnikama lokalne anestezije kao što su: * [[Topički anestetik|Topijska anestezija]] (površinska) – Površinska primjena na [[sluznica]]ma ili koži. * [[Infiltracija (medicina)|Infiltracijska]] anestezija: Direktna [[injekcija]] u [[tkivo]] blizu mjesta zahvata. * Periferni nervni blokovi: Injekcija blizu specifičnih nerva ili pleksusa (npr. brahijalnog, femoralnog). * Neuraksijalna anestezija: Uključuje spinalne i epiduralne tehnike, koje anesteziraju šira područja putem blokade nervnih korijena. Neželjeni efekti zavise od metode [[lokalni anestetik|lokalnog anestetika]] i mjesta primjene detaljno objašnjenog u podčlanku [[lokalni anestetik]], ali općenito, neželjeni efekti mogu biti: # lokalizirana produžena [[anestezija]] ili [[parestezija]] zbog [[infekcija]], [[hematom]], prekomjerni pritisak tečnosti u zatvorenoj šupljini i prekid nerva i potpornog tkiva tokom injekcije.<ref>{{Cite journal|journal=Risks Associated with Your Anaesthetic|title=Nerve damage associated with peripheral nerve block|volume=Section 12|publisher=The Royal College of Anaesthetists|date=januar 2006|url=http://www.rcoa.ac.uk/docs/nerve-peripheral.pdf|access-date=10. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071009110706/http://www.rcoa.ac.uk/docs/nerve-peripheral.pdf|archive-date=9. 10. 2007|url-status=dead}}</ref> # sistemske reakcije poput sindroma depresije [[centralnog nervnog sistema|CNS-a]], alergijske reakcije, [[vazovagusna epizoda|vazovagusne epizode]] i [[cijanoza|cijanoze]] zbog [[toksičnost lokalnog anestetika|toksičnosti lokalnog anestetika]]. # nedostatak anestetičkog efekta zbog infektivnog gnoja kao što je [[apsces]]. ==Historija i razvoj== Regionalna anestezija ima bogatu historiju koja datira još iz kasnog 19. stoljeća, s ključnim pionirima koji su unaprijedili njen razvoj. [[Karl Koller (oftalmolog)|Karl Koller]] je 1884. godine uveo [[kokain]] kao prvi lokalni anestetik, revolucionirajući upravljanje bolom.<ref>{{Cite journal |last1=Goerig |first1=Michael |last2=Bacon |first2=Douglas |last3=van Zundert |first3=André |date=2012 |title=Carl Koller, cocaine, and local anesthesia: some less known and forgotten facts |journal=Regional Anesthesia and Pain Medicine |volume=37 |issue=3 |pages=318–324 |doi=10.1097/AAP.0b013e31825051f3 |issn=1532-8651 |pmid=22531385}}</ref> [[August Bier]] izveo je prvu spinalnu anesteziju 1898. godine, dok je [[James Leonard Corning]] istraživao epiduralne tehnike.<ref>{{Cite web |date=15. 9. 2009 |title=Corning and cocaine: the advent of spinal anaesthesia |url=http://www.grandroundsjournal.com/articles/gr09l001 |access-date=3. 6. 2025 |website=Grand Rounds}}</ref> [[Gaston Labat]], često nazivan "ocem regionalne anestezije u Americi", osnovao je Američko društvo za regionalnu anesteziju 1923. i autor je utjecajnog udžbenika "Regionalna anestezija: Njena tehnička i klinička primjena". Njegov rad je standardizirao tehnike i promovirao rast ove oblasti.<ref>{{Cite web |title=Labat Spinal Outfit |url=https://www.woodlibrarymuseum.org/museum/labat-spinal-outfit/ |access-date=3. 6. 2025 |website=Wood Library-Museum of Anesthesiology |language=en-US}}</ref> Kasnije, [[Manuel Martínez Curbelo]] bio je pionir kontinuirane spinalne anestezije 1940-ih.<ref>{{Cite journal |last=Curbelo |first=Manual Martinez |date=January–February 1949 |title=Continuous Peridural Segmental Anesthesia by Means of a Ureteral Catheter. |url=https://journals.lww.com/anesthesia-analgesia/citation/1949/01000/continuous_peridural_segmental_anesthesia_by_means.2.aspx |journal=Anesthesia & Analgesia |language=en-US |volume=28 |issue=1 |pages=13 |doi=10.1213/00000539-194901000-00002 |issn=0003-2999|url-access=subscription }}</ref> Ove inovacije postavile su temelje za modernu regionalnu anesteziju, omogućavajući sigurnije, ciljano ublažavanje boli. ==Tehnike lokalne anestezije koje nisu medicinske== Lokalno [[liječenje boli]] koje koristi druge tehnike osim [[analgetik|analgetskih]] lijekova uključuje: * [[Transkutana električna stimulacija nerava|transkutanu električnu stimulaciju živaca]], za koju se pokazalo da je neefikasna za [[bol u donjem dijelu leđa]]; međutim, mogla bi pomoći kod [[dijabeteska neuropatija|dijabeteske neuropatije]].<ref name=pmid20042705>{{Cite journal |vauthors=Dubinsky RM, Miyasaki J |title=Assessment: efficacy of transcutaneous electric nerve stimulation in the treatment of pain in neurologic disorders (an evidence-based review): report of the Therapeutics and Technology Assessment Subcommittee of the American Academy of Neurology |journal=Neurology |volume=74 |issue=2 |pages=173–6 |date=januar 2010|pmid=20042705 |doi=10.1212/WNL.0b013e3181c918fc |url=http://www.neurology.org/content/74/2/173.full.pdf|doi-access=free }}</ref> * [[Pulsna radiofrekvencija]], [[neuromodulacija]], direktno uvođenje lijekova i nervna [[ablacija]] mogu se koristiti za ciljanje tkivnih struktura i organa/sistema odgovornih za perzistentnu [[nocicepcija|nocicepciju]] ili [[nociceptor]]a iz struktura koje su implicirane kao izvor hroničnog bola.<ref name="Varrassi G, Paladini A">{{cite journal |vauthors=Varrassi G, Paladini A, Marinangeli F, Racz G |title=Neural modulation by blocks and infusions |journal=Pain Practice |volume=6 |issue=1 |pages=34–8 |year=2006 |pmid=17309707 |doi=10.1111/j.1533-2500.2006.00056.x|s2cid=22767485 }}</ref><ref name="Meglio M.">{{cite journal |author=Meglio M |title=Spinal cord stimulation in chronic pain management |journal=Neurosurg. Clin. N. Am. |volume=15 |issue=3 |pages=297–306 |year=2004 |pmid=15246338 |doi=10.1016/j.nec.2004.02.012}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Rasche D, Ruppolt M, Stippich C, Unterberg A, Tronnier VM |title=Motor cortex stimulation for long-term relief of chronic neuropathic pain: a 10 year experience |journal=Pain |volume=121 |issue=1–2 |pages=43–52 |year=2006 |pmid=16480828 |doi=10.1016/j.pain.2005.12.006|s2cid=24552444 }}</ref><ref name="Boswell MV, Trescott AM">{{cite journal |vauthors=Boswell MV, Trescot AM, Datta S, Schultz DM, Hansen HC, Abdi S, Sehgal N, Shah RV, Singh V, Benyamin RM, Patel VB, Buenaventura RM, Colson JD, Cordner HJ, Epter RS, Jasper JF, Dunbar EE, Atluri SL, Bowman RC, Deer TR, Swicegood JR, Staats PS, Smith HS, Burton AW, Kloth DS, Giordano J, Manchikanti L |title=Interventional techniques: evidence-based practice guidelines in the management of chronic spinal pain |journal=Pain Physician |volume=10 |issue=1 |pages=7–111 |year=2007 |pmid=17256025 |url=http://www.painphysicianjournal.com/2007/january/2007;10;7-111.pdf?PHPSESSID=ea188711febadee5420f1c9061ebd249 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080828141204/http://www.painphysicianjournal.com/2007/january/2007;10;7-111.pdf |url-status=dead |archive-date=28. 8. 2008 |format=PDF }}</ref><ref name="Romanelli P, Esposito V">{{cite journal |vauthors=Romanelli P, Esposito V, Adler J |title=Ablative procedures for chronic pain |journal=Neurosurg. Clin. N. Am. |volume=15 |issue=3 |pages=335–42 |year=2004 |pmid=15246341 |doi=10.1016/j.nec.2004.02.009}}</ref> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Kontinuirana infiltracija rane]] *[[Opća anestezija]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = | ICD9 = | ICD9_mult = | MeshID = D000772 | OPS301 = | OtherCodes = }} * [https://www.nysora.com/ New York School of Regional Anesthesia] * {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20191230204621/http://medical.freeonlinebookstore.org/ShowBook.php?subcategoryid=48 Anesthesia Books]}} * [https://web.archive.org/web/20080701094503/http://www.nerveblocks.net/ General information and tutorials in peripheral regional anesthesia] * [https://web.archive.org/web/20080610062910/http://www.worldanaesthesia.org/ worldanaesthesia.org] Free online manual of regional anaesthesia - John Hyndman * [https://web.archive.org/web/20110713204255/http://www.life-tech.com/anesthesia/educ/neuro.shtml Clinical Use of Peripheral Nerve Stimulators and The Neuromuscular Junction] * [https://web.archive.org/web/20181201073906/https://esra.kenes.com/ ESRA - The European Society for Regional Anaesthesia Congress] {{Anestezija}} {{Authority control}} [[Kategorija:Anestezija]] [[Kategorija:Anesteziologija]] 0ybd2e4gs7sowzbq8nckqdlmfw9pyrt 0 533191 3830996 3829323 2026-04-18T11:28:22Z WumpusBot 120674 /* Arhitektura i dizajn */ razne ispravke 3830996 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Nebotičnik | slika = Nebotičnik-3428009.jpg | tekst = Pogled na Nebotičnik sa Slovenske ceste | adresa = Štefanova ulica 1 | lokacija_grad = Ljubljana | država = Slovenija | koordinate = {{coord|46.0532|N|14.5036|E|format=dms|display=inline,title}} | početak = 1931. | završetak_datum = 1933. | datum_otvaranja = 21. februar 1933.<ref name="govcomm">''[http://www.ukom.gov.si/eng/slovenia/background-information/neboticnik/ Government Communication Office - Ljubljana's Neboticnik Is 70 Years Old] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20080305171128/http://www.ukom.gov.si/eng/slovenia/background-information/neboticnik/ |date=5. 3. 2008}}''. Retrieved 3. 12. 2007.</ref> | krov = 70,35 m | broj_spratova = 13 | broj_liftova = 3 | arhitekt = [[Vladimir Šubic]], [[Ladislav Kham]], [[Ivo Medved]], [[Marjan Mušič]], [[Marjan Sever]], [[Bojan Stupica]] | građevinski_inženjer= [[Stanko Dimnik]] }} '''Nebotičnik''' je [[soliter]] smješten u centru [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Slovenija]]. Predstavlja jednu od najprepoznatljivijih gradskih znamenitosti. Sa svojih trinaest spratova dostiže visinu od 70,35 m. Projektovao ga je slovenski arhitekt [[Vladimir Šubic]] za potrebe Penzionog zavoda, koji je bio investitor zgrade. Gradnja je započela 19. aprila 1931, a zgrada je otvorena 21. februara 1933. godine.<ref name="Bukovec2011">{{cite journal |url=http://www.adria.si/assets/Uploads/adria-inflight-APR-MAJ-2011.pdf |title=Nebotičnik |journal=Adria Airways In-Flight Magazine |first=Alja |last=Bukovec |pages=80–87 |issn=1318-0789 |language=sl, en |date=april 2011}}{{Dead link|date=april 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U trenutku završetka gradnje, bila je to najviša zgrada u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i deveti najviši neboder u Evropi.<ref name="recsloarc">Ifko, Sonja (1995), ''[http://architronic.saed.kent.edu/v4n2/v4n2.02p01.html Recent Slovenian Architecture] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071230042738/http://architronic.saed.kent.edu/v4n2/v4n2.02p01.html |date=30. 12. 2007 }}'', [[University of Ljubljana]], pp. 13. Retrieved 3. 12. 2007.</ref> Također je neko vrijeme bila najviša stambena zgrada na evropskom kontinentu. Iako je prvenstveno poslovni prostor, neboder Nebotičnik u prizemlju i na prvom spratu ima brojne prodavnice, dok se na spratovima od drugog do petog nalaze različite kancelarije. Spratovi od šestog do devetog rezervisani su za privatne stanove. Na tri posljednja sprata smješteni su kafić, bar i vidikovac. Kafić je ponovo otvoren u julu 2010, dok su bar i novi restoran počeli s radom 2. septembra 2010. godine. == Arhitektura i dizajn == [[Datoteka:Spiral_stairs_(спирално_степениште).jpg|lijevo|mini|Spiralno stepenište u stilu art-deco]] Zgrada Nebotičnik, prvobitno zamišljena kao osmospratnica, djelo je arhitekte Vladimira Šubica, kojem su asistirali [[Ladislav Kham]], [[Ivo Medved]] (paviljon na terasi), [[Marjan Mušič]] (tempietto na vrhu), [[Marjan Sever]] i [[Bojan Stupica]] (oprema kafića).<ref>{{cite news|url=http://mojdom.dnevnik.si/sl/Arhitektura/750/Vrh+ljubljanskega+Neboti%C4%8Dnika+spet+v+starem+sijaju|archive-url=https://archive.today/20130418112135/http://mojdom.dnevnik.si/sl/Arhitektura/750/Vrh+ljubljanskega+Neboti%C4%8Dnika+spet+v+starem+sijaju|url-status=dead|archive-date=18. 4. 2013|title=Vrh ljubljanskega Nebotičnika spet v starem sijaju|date=24. 9. 2010|newspaper=Mojdom.Dnevnik.si|access-date=10. 4. 2026|language=sl}}</ref> Zgrada je ukrašena skulpturama [[Lojze Dolinar]]a (ženska figura na bočnoj fasadi u visini šestog sprata), [[Boris Kalin|Borisa Kalina]] (reljef iznad glavnog ulaza) i [[Franc Gorše|Franca Goršea]] (četiri bronzane glave u glavnom holu).<ref>{{cite news|url=http://ppmol.org/urbanizem5/kliping/4001258-prenova-neboticnika.pdf|title=Fantastičen pogled na vse strani mesta|language=sl|trans-title=A Fantastic Look on All Sides of the City|date=27. 7. 2010|newspaper=Delo|page=18|first=Jožica|last=Grgič|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304065519/http://ppmol.org/urbanizem5/kliping/4001258-prenova-neboticnika.pdf|archive-date=4. 3. 2016|access-date=10. 4. 2026}}</ref> Dizajn objekta zasnovan je na [[Neoklasicistička arhitektura|neoklasičnom]] i [[Art Deco|art-deco]] stilu, a gornji spratovi su krunisani [[Pilastar|pilastrima]]. Arhitektonsko rješenje prati klasičnu trodijelnu podjelu visokih zgrada koju je uveo američki arhitekt [[Louis Sullivan]] – sastoji se od baze dizajnirane za interakciju s ulicom i pješacima, homogenog trupa i krune, na čijem se vrhu nalazi cilindrična [[kolonada]] s jarbolom za zastavu, dodanim nakon završetka tornja. Fasadu karakterišu ravnomjerno raspoređeni pravougaoni prozori uokvireni kamenom, naglašeno prizemlje i prvi sprat, te polukružni prozori kafića na jedanaestom spratu. Ulaz u prizemlju vodi u lobi obložen kraškim mramorom. Gornjim spratovima se pristupa liftom ili spiralnim stepeništem u središtu zgrade. Dva lifta su brza i voze posjetioce do kafića na gornjim spratovima, dok je treći sporiji i vodi do stambenih nivoa. Stepenište se završava na desetom spratu. Fasadu krasi četiri metra visoka skulptura žene, rad slovenskog vajara [[Lojze Dolinar|Lojze Dolinara[], postavljena kako bi se ublažio prelaz između tornja i nižeg krila zgrade. Skulpture u lođi dizajnirao je slovenački vajar [[France Gorše]]. Zapadno od Nebotičnika nalazi se šestospratna stambena zgrada koju je projektovao isti arhitekt. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Neboderi u Ljubljani]] [[Kategorija:Građevine i strukture završene 1933.]] [[Kategorija:Nepokretni spomenici državnog značaja u Ljubljani]] [[Kategorija:Radovi Vladimira Šubica]] l1pdq7a35851coj1yuohzdv52dogy40 0 533194 3830995 3829208 2026-04-18T11:28:21Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830995 wikitext text/x-wiki '''Neuraksijalna blokada''' je [[lokalna anestezija]] koja se postavlja oko živaca [[CNS|centralnog nervnog sistema]], kao što su [[spinalna anestezija]], [[kaudalna anestezija]], [[epiduralna anestezija]] i [[kombinovana spinalna i epiduralna anestezija]].<ref>{{cite book |title=Miller's Anesthesia |date=2015 |publisher=Elsevier |pages=1684–1720 |edition=8}}</ref><ref name=Unyime2022>{{cite web|last1=Ituk|first1=Unyime|last2=Wong|first2=Cynthia A|title=Overview of neuraxial anesthesia|work=[[UpToDate]]|publisher=Wolters Kluwer|location=Philadelphia|year=2022|url=https://www.uptodate.com/contents/overview-of-neuraxial-anesthesia|url-access=subscription|accessdate=18. 12. 2022}}</ref> Neuraksijalna [[anestezija]] odnosi se na grupu tehnika regionalne anestezije koje uključuju primjenu anestetičkih sredstava u blizini neuraksijalne ose [[CNS|centralnog nervnog sistema]], posebno unutar spinalnog kanala. Primarni tipovi neuraksijalne anestezije su spinalna anestezija, epiduralna anestezija i kombinovana spinalno-epiduralna (CSE) anestezija. Svaka tehnika ima jedinstvene primjene, prednosti i razmatranja, što ih čini bitnim alatima u modernoj anesteziologiji 1. Spinalna anestezija uključuje ubrizgavanje lokalnog anestetika u cerebrospinalnu tečnost unutar subarahnoidnog prostora, obično između pršljenova L3-L4 ili L4-L5, dok je pacijent u sjedećem ili lateralnom dekubitusnom položaju. Omogućava brz početak senzorne i motorne blokade u roku od 5-10 minuta, koja traje 1-3 sata, ovisno o primijenjenom anestetiku. Spinalna anestezija se obično koristi za operacije donjeg abdomena, karlice i donjih ekstremiteta, uključujući [[carski rez|carske rezove]] i zamjenu [[kuk]]a. Prednosti uključuju predvidljivu blokadu i minimalnu sistemsku apsorpciju, dok rizici uključuju hipotenziju, glavobolju nakon duralne punkcije i ograničeno trajanje djelovanja 2. Epiduralna anestezija uključuje injekciju lokalnih anestetika u epiduralni prostor, koji se nalazi odmah izvan dure mater. Iako i spinalna i epiduralna anestezija ciljaju kičmenu moždinu, dvije vrste neuraksijalne anestezije se razlikuju po tome koliko blizu kičmene moždine se ubrizgava lijek. Kod epiduralne anestezije, kateter se može postaviti u epiduralni prostor kako bi se omogućila kontinuirana ili povremena primjena anestetika. Epiduralna anestezija ima sporiji početak u poređenju sa spinalnom anestezijom, obično je potrebno 15-30 minuta da se uspostavi efikasna blokada, ali se može produžiti podešavanjem infuzije anestetika kroz epiduralni kateter. Epiduralna anestezija je svestrana i koristi se za širok spektar operacija, uključujući torakalne, abdominalne i procedure donjih ekstremiteta, ali i za analgeziju porođaja i postoperativnu kontrolu boli. Međutim, one uključuju tehničku složenost, potencijal za neuspjeli blok, sporiji početak i rizike poput epiduralnog hematoma ili infekcije 3–5. Tehnika se koristi u hirurgiji, akušerstvu i za ublažavanje postoperativne i hronične boli.<ref>{{cite book |title=Basics of Anesthesia |date=2018 |publisher=Elsevier |pages=272–302 |edition=7}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Historija neuroaksijalne anestezije]] ==Reference== {{reflist}} {{Anestezija}} {{DEFAULTSORT:Neuraxial blockade}} [[Kategorija:Anestezija]] 8zf4k0arki8zvzf9w5zizafxsx5rr0y 0 533195 3830994 3829210 2026-04-18T11:28:19Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830994 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Firentinska katedrala | slika = Cattedrale di Santa Maria del Fiore – Il Duomo di Firenze.jpg | religijska_pripadnost = [[katoličanstvo]] | država = Italija | administracija = [[Katolička crkva]] | veb-sajt = {{URL|http://www.duomofirenze.it/|Duomo Firenze}} | arhitekt = {{unbulleted list| [[Arnolfo di Cambio]] | [[Filippo Brunelleschi]] | [[Emilio De Fabris]]}} | kamen_temeljac = 9. septembar 1296. | godina_dovršetka = 1436. | dužina = 153 m | širina = 90 m | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = 114,5 m }} {{Infokutija Svjetska baština | SB = | zvanični_naziv = | slika = | veličina_slike = | opis = | dio = [[Historijski centar Firence|Historijskog centra Firence]] | sadrži = | lokacija = | kriterij = i, ii, iii, iv, vi | ID = 174 | koordinate = | godina = 1982. | proširenja = | ugroženost = | površina = | tampon-zona = | veb-sajt = | locmapin = | opis_karte = | širina_karte = | reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna --> | dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge --> | ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --> }} '''Firentinska katedrala''' ({{Jez-it|Duomo di Firenze}}), zvanično '''Katedrala''' '''Santa Maria del Fiore''', katedrala je katoličke nadbiskupije u [[Firenca|Firenci]], [[Italija]]. Izgradnja je započela 1296. u [[Gotička arhitektura|gotičkom stilu]] prema nacrtima [[Arnolfo di Cambio|Arnolfa di Cambija]], a završena je 1436. s kupolom koju je projektovao [[Filippo Brunelleschi]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aviewoncities.com/florence/duomo.htm|title=Duomo di Firenze, Florence|last=Ermengem|first=Kristiaan Van|website=A View On Cities|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191019100255/http://www.aviewoncities.com/florence/duomo.htm|archive-date=19. 10. 2019|url-status=live|access-date=10. 4. 2026}}</ref> Eksterijer bazilike obložen je [[Polihromija|polihromnim]] mramornim pločama u različitim nijansama zelene i ružičaste boje, koje se smjenjuju s bijelom, a krase je i bogato ukrašena [[Neogotika|neogotička]] zapadna fasada iz 19. vijeka, rad [[Emilo De Fabris|Emila De Fabrisa]]. Katedralni kompleks, smješten na trgu [[Piazza del Duomo]], obuhvata i [[Firentinska krstionica|Firentinsku krstionicu]] te [[Giottov zvonik]]. Ove tri strukture dio su [[Svjetska baština|UNESCO-ve svjetske baštine]] koja pokriva [[historijski centar Firence]] i predstavljaju glavnu turističku atrakciju [[Toskana|Toskane]]. Bazilika je jedna od najvećih crkava na svijetu, a njena kupola je i dalje najveća zidana kupola ikada izgrađena. Katedrala je matična crkva i sjedište [[Firentinska nadbiskupija|Firentinske nadbiskupije]], čiji je nadbiskup [[Gherardo Gambelli]].<ref name="Gambassi2024">{{cite news|last1=Gambassi|first1=Giacomo|title=La nomina. Chi è don Gambelli, il parroco missionario nuovo arcivescovo di Firenze|url=https://www.avvenire.it/chiesa/pagine/don-gherardo-gambelli-nuovo-arcivescovo-firenze|access-date=10. 4. 2026|work=www.avvenire.it|date=19. 4. 2024|language=it}}</ref> == Historija == Katedrala ''Santa Maria del Fiore'' podignuta je na mjestu starije katedrale posvećene svetoj Reparanti, koja je vremenom postala trošna i premala za narastajuće stanovništvo Firence. Izgradnja nove crkve započela je 1296. prema nacrtu [[Arnolfo di Cambi|Arnolfa di Cambija]], koji je zamislio tri široka broda ispod osmougaone kupole. Prvi kamen temeljaca položio je kardinal Valerijana 9. septembra 1296. godine. Nakon Cambijeve smrti 1302, radovi su usporili, ali su ponovo dobili na zamahu 1331. kada je brigu o izgradnji preuzeo ceh trgovaca vunom, ''[[Arte della Lana]]''. Godine 1334. za nadzornika radova imenovan je [[Giotto di Bondone|Giotto]], čiji je najveći doprinos projektovanje i početak gradnje ''kampanila'' ([[zvonik]]a). Nakon Giotta i [[Kuga|kuge]] koja je harala 1348, radove su nastavili [[Francesco Talenti]], koji je završio zvonik, te [[Giovanni di Lapo Ghini]]. Stara crkva je srušena 1375, a brod katedrale završen je 1380. godine. Najveći arhitektonski izazov bila je kupola. Na konkursu raspisanom 1418. pobijedio je [[Filippo Brunelleschi]], uz podršku [[Cosimo de' Medici|Cosima de' Medicija]]. Izgradnja kupole trajala je od 1420. do 1436. godine. Bila je to prva osmougaona kupola u historiji izgrađena bez privremene drvene potporne konstrukcije. Katedralu je 25. marta 1436. posvetio papa [[Eugen IV.|Eugen IV]]. Eksterijer katedrale prepoznatljiv je po vertikalnim i horizontalnim trakama višebojnog mramora iz [[Carrara|Carrare]] (bijeli), [[Prato|Prata]] (zeleni) i [[Siena|Siene]] (crveni). Iako je ukrašavanje započelo u 14. vijeku, fasada je ostala nedovršena sve do 19. vijeka, kada je 1887. postavljena neogotička fasada [[Emilo De Fabris|Emila De Fabrisa]]. Na sjevernoj strani nalaze se čuvena vrata ''Porta della Mandorla'', ukrašena skulpturama [[Nanni di Banco|Nannija di Banca]] i mladog [[Donatello|Donatella]]. Prozori na gornjem dijelu zida ([[kleristorij]]) su okrugli, što je karakteristično obilježje italijanske gotike. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Građevine i strukture završene 1436.]] [[Kategorija:Katedrale u Toskani]] [[Kategorija:Bazilike u Firenci]] ce9u4fav0m7ld26vbqehr97p9ci2k7q 0 533199 3830993 3829229 2026-04-18T11:28:17Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830993 wikitext text/x-wiki '''Tea Kovačević''' (21. juni 2010; [[Gradiška]], Bosna i Hercegovina) je bosanskohercegovačka teniserka.<ref>{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/sport/izbor-sportiste/Predstavljamo-Tea-Kovacevic-Teniski-biser-iz-Gradiske/696267|title=Predstavljamo: Tea Kovačević - Teniski biser iz Gradiške|last=Spržo|first=Edin|date=16. 12. 2021|website=Nezavisne novine|language=|access-date=10. 4. 2026}}</ref> == Djetinjstvo i obrazovanje == Rođena je u Gradišci, gdje je završila i osnovnu školu. [[Tenis]]om se počela baviti u najranijem djetinjstvu, a prve kontakte s reketom imala je već u prvim godinama života, kada je otac Marko Kovačević, ujedno i trener upoznao sa ovim sportom.<ref>{{Cite web|url=https://meridiansport.ba/featured/tea-kovacevic-zelim-da-tenis-bude-moj-zivot/|title=Tea Kovačević: "Želim da tenis bude moj život" {{!}} MeridianSportBH|date=28. 11. 2020|language=|access-date=10. 4. 2026}}</ref> Organizovane treninge započela je veoma rano, a njen razvoj bio je povezan i sa porodičnim uslovima za rad, uključujući teniske terene koje je njena porodica izgradila u rodnom gradu. == Rana karijera == Već sa šest godina nastupala je u starijim uzrasnim kategorijama osvajavši turnire. Prve nastupe imala je u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, gdje je ostvarila zapažene rezultate u mlađim kategorijama. Kao desetogodišnjakinja postala je prvakinja Bosne i Hercegovine u kategoriji do 12 godina. Također je osvojila i Otvoreno prvenstvo Hrvatske za djevojčice do 10 godina, kao i treće mjesto na Masters turniru. U ranoj fazi karijere osvojila je i tri uzastopne titule na međunarodnom turniru Wilson Global Tour Paris Bowl. Godine 2018. proglašena je, zajedno sa Srđanom Beukom, za najperspektivnijeg sportistu opštine Gradiška.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/ostali-sportovi/442276/kuglasica-maja-kovacevic-sportistkinja-godine-u-bosanskoj-gradisci|title=Kuglašica Maja Kovačević sportistkinja godine u Bosanskoj Gradišci|date=21. 12. 2018|website=Dnevni avaz|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref> Kao uzore u tenisu navodi [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]] i [[Naomi Osaka|Naomi Osaku]].<ref>{{Cite web|url=https://mondo.ba/Sport/Ostali-sportovi/a1353838/tea-kovacevic-teniserka-iz-gradiske-intervju-za-tennis-europe.html|title=Tea Kovačević oduševljava i ne krije ambicije: Nole uzor, a cilj je jasan - "kalendarski slem" i TOP 3 WTA liste!|website=Mondo Bosna|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref> == Juniorska karijera == Godine 2022. osvojila je Zimsko prvenstvo Bosne i Hercegovine do 14 godina u Sarajevu, savladavši Anu Savić u finalu rezultatom 6:3, 3:6, 6:1.<ref>{{Cite web|url=https://www.tsbih.ba/vijesti/202301|title=Vijesti za mjesec: Januar 2023 {{!}} Teniski savez Bosne i Hercegovine|website=www.tsbih.ba|access-date=11. 4. 2026}}</ref> Iste godine nastupila je i na međunarodnim turnirima, uključujući Lemon Bowl, gdje je u konkurenciji do 12 godina u finalu sa 6:0, 6:2 savladala Camillu Castracani. Od 2022. godine nastupa na Tennis Europe Junior Touru, gdje je ostvarila značajne rezultate. Nakon debija na tim turnirima osvojila je više od 50 titula, uključujući Evropsko juniorsko prvenstvo, Junior Masters, razvojna prvenstva i brojne turnire kategorije 1. Učestvovala je na treninzima i kampovima u međunarodnim teniskim akademijama, uključujući akademije [[Boris Becker|Borisa Beckera]], [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]], [[Patrick Mouratoglou|Patricka Mouratogloua]] i [[Kim Clijsters]].<ref>{{Cite web|url=https://www.formula.ba/blog/tko-je-tea-kovacevic-teniska-nada-iz-gradiske|title=Tko je Tea Kovačević - svjetska teniska nada iz Gradiške|website=Formula|access-date=10. 4. 2026}}</ref> Godine 2024. kvalifikovala se za završni turnir Tennis Europe Junior Masters u obje starosne kategorije (do 14 i do 16 godina), ali je nastupila u kategoriji do 16 godina i osvojila turnir pri svom debiju. Turnir je osvojila bez izgubljenog seta, iako se takmičila protiv protivnica starijih do dvije godine. Na putu do finala savladala je Eleonoru Tonevu iz Bugarske (6:2, 6:1), Niku Čakarun iz Hrvatske (6:1, 6:4) i Ioanu Mariju Sandru iz Rumunije (6:2, 2:6, 6:3). U finalu je pobijedila Vladu Razinu iz Bjelorusije rezultatom 6:0, 7:6, pri čemu je drugi set odlučen u tie-breaku rezultatom 7:3.<ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/sport/tenis/uspjeh-karijere-tea-kovacevic-osvojila-masters-u-monte-karlu/548581|title=Uspjeh karijere: Tea Kovačević osvojila Masters u Monte Karlu|last=|date=26. 10. 2024|website=Glas Srpske|language=|access-date=10. 4. 2026}}</ref> Iste godine osvojila je i dubl turnir Tim Essonne zajedno sa kineskom teniserkom Xinran Sun.<ref>[https://www.facebook.com/TimEssonne91/posts/pfbid0xsMfP6KFJ7uWiFKfEFvMEtNHEi5dvDXb31ZF93LyE6eiu3BSwkbFCzPvNNfgSWiZl Doubles Filles Finale 2024], Facebook: TIM ESSONNE. 6. mart 2024. Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> Također, u septembru je osvojila Evropsko prvenstvo do 14 godina u Češkoj, kao i više turnira prve kategorije u okviru Tennis Europe. Za rezultate ostvarene tokom sezone organizacija Tennis Europe proglasila ju je najboljom juniorkom 2024. godine. Početkom 2025. godine osvojila je Zimsko prvenstvo Bosne i Hercegovine u Tuzli u kategoriji do 14 godina, odbranivši titulu pobjedom nad Eda-Larom Šaćirović u finalu. Tea Kovačević je 2025. godine na završnom Mastersu u Monte Carlu, na kojem je nastupilo osam najboljih igračica Evrope u njenom uzrastu, ponovila uspjeh iz 2024. godine odbranivši titulu, čime je postala prva igračica koja je to uspjela ostvariti na ovom turniru.<ref>{{Cite web|url=https://meridiansport.ba/featured/tea-kovacevic-masters-monte-karlo/|title=Tea Kovačević ponovo osvojila Masters u Monte Karlu|date=25. 10. 2025|language=|access-date=10. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.tenniseurope.org/cookies/?returnurl=%2Fnews%2F162395%2FTennis-Europe-Junior-Masters-as-it-happened|title=Tennis Europe Junior Masters - as it happened...|website=www.tenniseurope.org|access-date=11. 4. 2026}}</ref> U finalu je savladala Pop rezultatom 6:3, 6:1, nakon što je u prvom setu nadoknadila zaostatak od 1:3. Do finala je stigla nakon tri pobjede u grupnoj fazi, a tokom turnira ostvarila je i pobjede protiv Marie Charlotte Monnier i Ayanne Marie Mitu. Kovačević i Pop su iste godine bile članice ITF/Tennis Europe tima do 16 godina. Tokom juniorske karijere ostvarila je zapažene rezultate i na ITF turnirima, uključujući plasman u finale J200 turnira u Santa Cruzu (Bolivija) u konkurenciji do 18 godina, gdje je ostvarila pobjede protiv više igračica iz prvih 100 juniorske svjetske rang-liste. U dva navrata osvajala je i turnir Little Mo International u Floridi, i to 2019. i 2023. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/tenis/5332266/tea-kovacevic-iz-republike-srpske-osvojila-najprestizniji-teniski-turnir-u-sad.html|title=Tea Kovačević iz Republike Srpske osvojila najprestižniji teniski turnir u SAD|website=RTS|language=sr|access-date=11. 4. 2026}}</ref> == Stil igre i ciljevi == Kao jedan od ciljeva u karijeri ističe plasman u vrh svjetske WTA rang-liste i osvajanje Grand Slam turnira.<ref>{{Cite web|url=https://mondo.ba/Sport/Ostali-sportovi/a1353838/tea-kovacevic-teniserka-iz-gradiske-intervju-za-tennis-europe.html|title=Tea Kovačević oduševljava i ne krije ambicije: Nole uzor, a cilj je jasan - "kalendarski slem" i TOP 3 WTA liste!|website=Mondo Bosna|language=|access-date=10. 4. 2026}}</ref> == Reference == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački teniseri]] [[Kategorija:Rođeni 2010.]] [[Kategorija:Biografije, Gradiška]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bbtd4zn68e8g7uddyz6cikpsjqzga49 0 533203 3830992 3829253 2026-04-18T11:28:15Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830992 wikitext text/x-wiki '''Goran Samardžić''' (Sarajevo, 1961) bosanskohercegovački je [[pisac]], urednik i izdavač. Bio je vlasnik kafe-knjižare Karabit u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/o-zatvaranju-karabita-u-mimohodu/80125019|title=O zatvaranju "Karabita" u Mimohodu|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref> == Biografija == Rođen je 1961. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio studij komparativne književnosti. Radio je kao novinar, urednik, redaktor i promotor. Suvlasnik je sarajevske izdavačke kuće i knjižare Buybook, gdje je radio kao programski urednik.<ref>{{Cite web|url=https://www1.wdr.de/radio/cosmo/programm/sendungen/radio-forum/kultur/bhs-samardzic-100.html|title=Goran Samardžić: "Grobar pasa"|date=5. 6. 2025|website=www1.wdr.de|language=de|access-date=11. 4. 2026}}</ref> Živi i radi u Sarajevu. == Književni rad == Samardžić piše [[Poezija|poeziju]], [[Proza|prozu]] i književne eseje. Objavio je veći broj knjiga različitih žanrova, među kojima su: * ''Lutke'' (1990) – zbirka poezije * ''Otkazano zbog kiše'' (1995) – poezija i proza * ''Između dva pisma'' (1996) – poezija i proza * ''Sikamora'' (1997) – zbirka priča * Gozni duh (2004) – novela<ref>{{Cite web|url=https://www.versoteque.com/authors/goran-samardzic|title=Goran Samardžić {{!}} Days of Poetry and Wine|website=www.versoteque.com|access-date=11. 4. 2026}}</ref> * ''Ljudi koje su na krilima donijele guske'' (2007) – zbirka priča<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/predstavljen-novi-roman-gorana-samardzica/70606047|title=Predstavljen novi roman Gorana Samardžića|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref> * ''Leteći Beograđanin'' (2009) – zbirka priča<ref name="azra.ba">{{Cite web|url=https://azra.ba/teme/60400/goran-lena-samardzic-svi-u-porodici-se-volimo-vise-nego-sto-je-normalno/|title=Goran i Lena Samardžić: Svi u porodici se volimo više nego što je normalno|last=|date=18. 1. 2018|website=Azra Magazin|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref> * ''Šumski duh'' (2004/2005) – roman * ''Zimski zagrljaj'' (2015) – zbirka priča<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/zimski-zagrljaj-price-gorana-samardzica-o-zivotu-izmedu-dva-grada-385480|title=Jutarnji list - 'ZIMSKI ZAGRLJAJ' Priče Gorana Samardžića o životu između dva grada|date=13. 5. 2015|website=www.jutarnji.hr|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref> * Grobar pasa (2025) – roman<ref>{{Cite web|url=https://radiotivat.com/2025/07/01/goran-samardzic-meni-su-se-romani-omakli/|title=Goran Samardžić: Meni su se romani omakli|date=1. 7. 2025|website=Radio Tivat|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref><ref name="Aničić">{{Cite web|url=https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/knjizevnost/goran-samardzic-grobar-pasa-divna-knjiga-o-prirodnosti-i-plemenitosti-zivotinja/|title=Goran Samardžić "Grobar pasa": Divna knjiga o prirodnosti i plemenitosti životinja|last=Aničić|first=Slavka|date=29. 12. 2024|website=Novi list|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://mvinfo.hr/knjiga/16893/grobar-pasa|title=Goran Samardžić: Grobar pasa|language=}}</ref> Njegova djela objavljivana su u periodu od 1990. do 2015. godine, a pojedine knjige doživjele su više izdanja i objavljene su i u drugim zemljama regiona. == Nagrade i priznanja == Dobitnik je više nacionalnih i regionalnih književnih nagrada za prozu. Zbirka ''Sikamora'' proglašena je knjigom godine u Bosni i Hercegovini,<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/svratite-veceras-u-buybook-zoran-feric-i-goran-samardzic-predstavljaju-svoje-knjige/219753|title=Svratite večeras u Buybook: Zoran Ferić i Goran Samardžić predstavljaju svoje knjige|date=18. 3. 2016|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=11. 4. 2026}}</ref> dok je 2004. roman ''Šumski duh'' dobio godišnju nagradu [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu. Za isti roman bio je u užem izboru za nagradu ''Jutarnjeg lista'' i [[Nagrada "Meša Selimović" (Bosna i Hercegovina)|nagradu]] [[Nagrada "Meša Selimović" (Bosna i Hercegovina)|"Meša Selimović"]]. Njegova djela više puta su ulazila u najuži izbor za značajne književne nagrade u regionu.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/koliko-se-postuju-autorska-prava-u-bih/90423050|title=Koliko se poštuju autorska prava u BiH?|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref> Njegova proza uvrštena je u međunarodnu antologiju [[Aleksandar Hemon|Aleksandra Hemona]], ''Best European Fiction 2011'', a tekstovi su mu prevođeni na više stranih jezika i uključivani u različite antologije.<ref>{{Cite web|url=https://www.popmatters.com/138391-best-european-fiction-2011-edited-by-aleksandar-hemon-2496065025.html|title='Best European Fiction 2011' Celebrates Possibilities for the Short Story, Regardless of Origin » PopMatters|last=Buening|first=Michael|date=28. 3. 2011|website=www.popmatters.com|language=en|access-date=11. 4. 2026}}</ref> Književnu nagradu [[Književna nagrada V.B.Z.|V.B.Z. za najbolji neobjavljeni roman godine]] osvojio je 2024. godine.<ref name="Aničić"/> == Privatni život == Samardžić radi i živi u Sarajevu. U braku je sa dizajnericom i kostimografkinjom Lenom Samardžić. Iz ranijih veza ima djecu; sina Rijada i kćerku Mašu, dok sa suprugom Lenom ima dvoje djece; kćerku Milu i sina Vitu Lukasa.<ref name="azra.ba"/> == Kontroverze == Godine 2018, Samardžić je bio predmet javnih kritika nakon što su objavljene njegove privatne poruke upućene naučnoj novinarki i blogerici Jeleni Kalinić, koje su u medijima ocijenjene kao [[Seksizam|seksističke]] i neprimjerene. Slučaj je izazvao reakcije dijela javnosti i otvorio rasprave o [[Seksualno nasilje|seksualnom uznemiravanju]] i položaju [[žena]] u društvu.<ref>{{Cite web|url=https://artkvart.hr/vrisak-vristi-2-grobar-pasa-nije-v-b-z-ova-i-samadziceva-knjiga-iskupljenja/|title=Vrisak vrišti (2): Grobar pasa nije V.B.Z.-ova i Samardžićeva knjiga iskupljenja|last=Ilić|first=Ana Marija|date=19. 9. 2024|website=ArtKvart.hr|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1031723|title=Poznati BiH pisac znanstvenoj novinarki ponudio da će joj dati malo svoje sperme|last=Jarić Dauenhauer|first=Nenad|date=12. 3. 2018|website=www.index.hr|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Seksualno uznemiravanje kao bosanski 'šarm'|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/seksualno-uznemiravanje/29080060.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=7. 3. 2018|access-date=11. 4. 2026|language=|first=Slobodna Evropa|last=Radio}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://diskriminacija.ba/kolumne/goran-samard%C5%BEi%C4%87-i-fild%C5%BEan-genetskog-materijala|title=Goran Samardžić i fildžan genetskog materijala|website=Diskriminacija.ba|language=|access-date=11. 4. 2026}}</ref> Nakon pritiska javnosti, Samardžić se javno izvinio i podnio ostavku na sve funkcije u izdavačkoj kući [[Buybook]].<ref>{{Cite news|title=Goran Samardžić podnio ostavku u Buybooku|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/29086818.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=8. 3. 2018|access-date=11. 4. 2026|language=|first=Radio|last=Slobodna Evropa}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0vtgulvjh38df22kwsw33064ijktfom 0 533204 3830991 3829322 2026-04-18T11:28:13Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Terézia Poliaková | slika = 2011-12-15_Biathlon_Obertilliach_127_Terka_Poliakova_(SVK).jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovačka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|04|02}} | mjesto rođenja = [[Brezno (Slovačka)|Brezno]] | država rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = VŠC Dukla Banská Bystrica | trener = [[Anna Murínová]], [[Martin Bajčičák]] | visina = 170 | težina = 53 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''60.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''93.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''61.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''50.''' ([[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]]) | kraj karijere = 2020 | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 11. 4. 2026. }} '''Terézia Poliaková''', rođena 2. aprila 1989. u [[Brezno (Slovačka)|Breznom]], nekadašnja je [[slovačka]] [[biatlon]]ka.<ref name="IBUprofile">{{cite web |url=http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTSVK20204198901 |title=Terézia Poliaková |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |website=IBU Datacenter |publisher=International Biathlon Union |access-date=12. 7. 2015|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|64]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|13]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|87]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|83]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|5]] | |} Terézia Poliaková je nastupila dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajala medalje. Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 64-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je sa šest promašaja zaostala 10:00.2&nbsp;min iza pobjednice [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Bjeloruskinje]] [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. U štafetnim utrkama najbolji plasman joj je bio na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] kada je s [[Anastasija Kuzmina|Anastasijom Kuzminom]], [[Paulína Fialková|Paulínom Fialkovom]] i [[Ivona Fialková|Ivonom Fialkovom]] osvojila peto mjesto iza [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 201.|bjeloruske]] štafete u sastavu: [[Nadežda Skardino]], [[Irina Krjuko]], [[Dinara Alimbekava]] i [[Darja Domračeva]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|47]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (žene)|49]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|58]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|14]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|86]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|86]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|82]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|19]] |} Nastupila je na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je 37-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i 4:50.7&nbsp;min zaostataka bila iza pobjednice [[Jekaterina Jurlova-Percht|Jekaterine Jurlove-Percht]]. U ekipnim utrkama joj je najbolji rezultat šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiyom Kuzminom]], [[Paulína Fialková|Paulínom Fialkovom]] i [[Ivona Fialková|Ivonom Fialkovom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="14" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] |- | || ||76||94|| || || || |} U prvom nastupu u [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|sezoni SK 2012/13.]] u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], Poliaková je 29. novembra 2012. u [[Švedska|šveskom]] [[Östersund]], u utrci na 15&nbsp;km osvojila 63-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 7:57.2&nbsp;min iza pobjednice [[Tora Berger|Tore Berger]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 27-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|sezoni SK 2014/15.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] 14. decembra 2014. u utrci potjere na 10&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 2:55.9&nbsp;min iza pobjednice bjeloruske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U ekipnim utrkama su joj najbolji rezultati tri šesta mjesta. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestala se baviti 2020. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|572}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Poliaková, Terézia }} [[Kategorija:Slovački biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Biografije, Brezno (Slovačka)]] [[Kategorija:Slovački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a3zfbg6k9iwpruiqv6m97bvi8sagcwa 0 533207 3830990 3829402 2026-04-18T11:28:11Z WumpusBot 120674 /* Svjetski kup */ razne ispravke 3830990 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Martina Chrapánová | slika = 2011-12-13_Biathlon_Hochfilzen_099_Martina_Chrapanova_(SVK).jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovačka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|12|14}} | mjesto rođenja = [[Revúca]] | država rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = KB Revuca | trener = | visina = 165 | težina = 55 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''59.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''64.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''82.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''87.''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) | kraj karijere = 2016. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 11. 4. 2026. }} '''Martina Chrapánová''', rođena 14. decembra 1989. u [[Revúca|Revúci]], nekadašnja je [[slovačka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |url=http://biatlon-info.sk/profily-slovakov/21-teraz-ukoncili-karieru/18-martina-chrapanova |title=Martina Chrapánová |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |date=n.d. |website=Biathlon-Info |access-date=14. 12. 2016|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|58]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|61]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|13]] | |} Martina Chrapánová je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], ali nije osvajala medalje. Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji joj je 58-o mjesto u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja zaostala 8:40.9&nbsp;min iza pobjednice [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|bjeloruske biatlonke]] [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. U štafetnim utrkama najbolji plasman joj je bio na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] kada je s [[Jana Gereková|Janom Gerekovom]], [[Paulína Fialková|Paulínom Fialkovom]] i [[Terézia Poliaková|Terézijom Poliakovom]] osvojila 13-o mjesto iza [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske]] štafete u sastavu: [[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|66]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|72]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (žene)|42]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|80]] | | | | | |} Nastupila je na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultati su joj dva 42-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 6:05.5&nbsp;min zaostataka bila iza pobjednice [[Tora Berger|Tore Berger]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (žene)|utrci potjere na 15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i 5:03.9&nbsp;min zaostataka bila iza pobjednice [[Marie Dorin Habert]]. U ekipnim utrkama joj je najbolji rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Kuzmina|Anastasijom Kuzminom]], [[Jana Gereková|Janom Gerekovom]] i [[Martina Halinárová|Martinom Halinárovom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="14" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] |- | || || ||96|| ||89||99 |} U prvom nastupu u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni SK 2008/09.]] u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], Chrapánová je 12. novembra 2008. u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 108-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 5:57.5&nbsp;min iza pobjednice [[Simone Hauswald]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 37-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|sezoni SK 2012/13.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] 7. decembra 2012. u utrci na 7,0&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 1:48.8&nbsp;min iza pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U ekipnim utrkama su joj najbolji rezultat šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|sezoni SK 2011/12.]] u [[Oberhof]]u 4. januara 2012. s [[Anastasija Kuzmina|Anastasijom Kuzminom]], [[Jana Gereková|Janom Gerekovom]] i [[Ľubomíra Kalinová|Ľubomírom Kalinovom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestala se baviti 2016. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|442}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Chrapánová, Martina }} [[Kategorija:Slovački biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biografije, Revúca]] [[Kategorija:Slovački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0acaixodedtn3ar4ljsd4la834ca5cp 0 533210 3830989 3829273 2026-04-18T11:28:10Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830989 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Istanbulsko kopile / Kopile iz Istanbula | naziv_originala = | prijevod = | slika = | opis_slike = | autor = [[Elif Shafak]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = Turska | jezik = engleski | žanr = drama | vrsta_djela = | izdavač = Viking Adult | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = [[2006]]. | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = [[20. vijek]] | mjesto_radnje = | glavni_lik = Asya Kazancı i Armanoush Tchakhmakhchian | vrhunac = | teme = [[genocid nad Armenima]] | isbn = }} '''Istanbulsko kopile''' je roman iz 2006. godine koji je napisala [[Elif Shafak]], originalno na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a objavila ga je izdavačka kuća [[Viking Adult]]. Na [[Turski jezik|maternji turski jezik]] ga je prevela Aslı Biçen, pod naslovom "Baba ve Piç", u martu 2006. godine. Postao je bestseler.<ref name=":0">Lea, Richard (24. 7. 2006). "[https://www.theguardian.com/books/2006/jul/24/fiction.voicesofprotest In Istanbul, a writer awaits her day in court]". ''The Guardian''. Original [https://web.archive.org/web/20121113040646/http://www.guardian.co.uk/books/2006/jul/24/fiction.voicesofprotest arhiviran] 13. 11. 2012. Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> == Sažetak == Priča je fokusirana na likove Asye Kazancı i Armanoush Tchakhmakhchian. Radnja je smještena u [[Tucson]]u [[Tucson|u Arizoni]], kalifornijskom [[San Francisco|San Francisku]] i [[Istanbul]]u u Turskoj. Roman se bavi njihovim porodicama i načinom na koji su povezane kroz događaje [[Genocid nad Armenima|genocida nad Armenima]] iz 1915. Sa devetnaest godina, Armanoush tajno putuje u Istanbul kako bi tražila svoje armenske korijene. == Kritike == [[Geraldine Bedell]] iz lista ''[[The Guardian]]'' napisala je: "Knjiga je važna jer je skrenula pažnju na masakre i na tursku ambivalentnost prema njima, kao i na ono što je otkrila o slobodi govora. Nesumnjivo je ambiciozna, živahna i prepuna sadržaja. Ali, možda zbog ponekad kitnjastog stila pisanja, čitanje djeluje kao držanje vreće iz koje se dvadeset veoma ljutitih mačaka pokušava izbaviti."<ref>Bedell, Geraldine (29. juli 2007). "[https://www.theguardian.com/books/2007/jul/29/fiction.features1 This Turkey's been overstuffed]". ''The Guardian''. London. Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> [[Lorraine Adams]] iz ''[[The New York Times]]a'' napisala je: "Kada se kostur romana konačno pojavi iz njegovog krhkog ormara, jasno je da, iako je Shafak spisateljica moralne savjesti, ona još uvijek nije — barem na engleskom — postala dobar romanopisac. Vrijedan trenutak u reflektorima je propušten, ali Shafak, koja je još uvijek u tridesetim godinama, ima dovoljno vremena da izraste u autoricu čija umjetnost odgovara njenim ambicijama."<ref>Adams, Lorraine (21. januar 2007). "[https://www.nytimes.com/2007/01/21/books/review/Adams.t.html Armenian in Istanbul]". ''The New York Times''. Manhattan. Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> == Sudski postupak protiv autorice == U junu 2006. godine, [[Kemal Kerinçsiz]], [[Nacionalizam|nacionalistički]] [[advokat]], tužio je Elif Şafak zbog navodnog "vrijeđanja turskog identiteta" u njenom romanu, jer se bavi genocidom nad Armenima u posljednjim godinama [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] [[Osmansko Carstvo|Carstva]].<ref name=":0" /> Tužba je podnesena sudu u istanbulskoj četvrti [[Beyoğlu]] u skladu s članom 301 turskog krivičnog zakona. Nakon što je tužilac odbacio optužbe zbog nedostatka uvreda, advokat je ponovo podnio tužbu višem sudu, Drugom prvostepenom sudu u Beyoğluu, u julu 2006. Şafak se suočila s kaznom do tri godine zatvora zbog izjava u svom romanu. U septembru 2006. godine, sud, kojem je prisustvovao i [[Joost Lagendijk]], kopredsjedavajući delegacije Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Turska, oslobodio ju je optužbi zbog nedostatka pravnog osnova i nedovoljnih dokaza u ovom kontroverznom procesu.<ref>{{Cite web|url=https://www.yenisafak.com/gundem/elif-safak-beraat-etti-6537|title=Elif Şafak beraat etti {{!}} Gündem Haberleri|last=Şafak|first=Yeni|website=Yeni Şafak|language=tr-TR|access-date=11. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Acquittal for Turkish novelist|url=https://www.theguardian.com/books/2006/sep/21/turkey.world|newspaper=The Guardian|date=21. 9. 2006|access-date=11. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Richard|last=Lea}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/id/wbna14937228|title=Court acquits novelist of ‘insulting Turkishness’|date=21. 9. 2006|website=NBC News|language=en|access-date=11. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Writer Is Acquitted of 'Insulting Turkishness' With Her Novel|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/09/21/AR2006092101528.html|date=22. 9. 2006|access-date=11. 4. 2026|issn=0190-8286|language=en-US|first=Benjamin|last=Harvey}}</ref> == Pozorišna adaptacija == Roman je adaptiran u pozorišnu predstavu na italijanskom u režiji Angela Savellija, pod naslovom La Bastarda di Istanbul. Izvedena je u pozorištu [[Teatro di Rifredi]] u [[Firenca|Firenci]] u Italiji. Premijera je održana 3. marta 2015, a glavnu ulogu imala je turska glumica [[Serra Yılmaz]].<ref name="Manetti">{{Cite web|url=https://www.firenzepost.it/2015/03/01/firenze-la-bastarda-di-istanbul-con-serra-yilmaz-in-prima-nazionale-al-teatro-di-rifredi/|title=Firenze: «La bastarda di Istanbul» con Serra Yilmaz in prima nazionale al Teatro di Rifredi|last=Manetti|first=Roberta|date=1. 3. 2015|website=Firenze Post|language=it-IT|access-date=11. 4. 2026}}</ref><ref name="Manetti"/><ref>{{Cite web|url=http://www.taraf.com.tr/kultur-ve-sanat/baba-ve-pic-italyada-tiyatroya-uyarlandi/|title=“Baba ve Piç” İtalya’da tiyatroya uyarlandı {{!}} Taraf Gazetesi|website=www.taraf.com.tr|language=tr-TR|access-date=11. 4. 2026}}</ref> == Reference == [[Kategorija:Turska književnost]] [[Kategorija:Knjige iz 21. vijeka]] [[Kategorija:Knjige iz 2000-tih]] cf78345e17jyjebz54xunnmjuruxc7p 0 533212 3830988 3829283 2026-04-18T11:28:08Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830988 wikitext text/x-wiki [[Slika:Painfully unaware. Science Museum Painless Exhibition Series.webm|thumb|right|280px| Pacijentica i ljekar opisuju stanje svijesti slično "sumračnoj anesteziji"]] '''Sumračna anestezija''' je anestezijska tehnika u kojoj se primjenjuje blaga doza sedacije kako bi se izazvala [[anksioznost|anksioliza]] (olakšanje od [[anksioznost]]i), [[hipnoza]] i anterogradna amnezija (nemogućnost stvaranja novih sjećanja). Pacijent nije bez [[svijest]]i, već je sediran. Tokom operacije ili drugih medicinskih zahvata, pacijent je u onome što je poznato kao "sumračno stanje", gdje je pacijent opušten i "pospani", sposoban slijediti jednostavne upute ljekara i reaguje. Općenito, sumračna anestezija uzrokuje da pacijent zaboravi operaciju i vrijeme odmah nakon nje. Koristi se za razne hirurške zahvate i iz različitih razloga. Kao i redovna [[anestezija]], sumračna anestezija je osmišljena da pomogne pacijentu da se osjeća ugodnije i da smanji bol povezanu sa zahvatom koji se izvodi i da omogući ljekaru da radi bez prekida. == Pregled == Sumračna anestezija je također poznata kao sumračni san i omogućava lahko buđenje i brz oporavak pacijenta. [[Anestezija]] se koristi za kontrolu boli upotrebom lijekova koji reverzibilno blokiraju nervnu provodljivost u blizini mjesta primjene, što dovodi do gubitka osjeta na području primjene. Ponekad će se osigurati pažljivo praćenje od strane anesteziologa kako bi se pacijentu osigurala udobnost tokom medicinskog postupka, zajedno s drugim lijekovima koji pomažu u opuštanju tijela. Također može pomoći u kontroli disanja, [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], [[krvotok|protoka krvi]] i [[puls|otkucaja srca]] i ritma, kada je potrebno.<ref name=Webmd>{{cite web |title=Anesthesia-Topic Overview |publisher= Healthwise, Incorporated, & WebMD |date=4. 2. 2008 |work=Pain Management Health Center |url= https://www.webmd.com/pain-management/tc/anesthesia-topic-overview |accessdate=1. 3. 2009 }}</ref> Postoje četiri nivoa sedacije anestezijom. === Prvi nivo === Ovaj nivo, nazvan ''minimalna sedacija'', uzrokuje anksiolizu, stanje izazvano lijekovima u kojem pacijent normalno reaguje na verbalne komande. Iako su kognicija i koordinacija pacijenta oštećene, kardiovaskularne i ventilacijske funkcije ostaju nepromijenjene.<ref name="jcaho">{{cite book |author=Jcaho, Inc Joint Commission Resources |title=Anesthesia and Sedation: Illustrated Edition |publisher=Joint Commission Resources |year=2001}}</ref> === Drugi nivo === Ovaj nivo, nazvan ''umjerena [[sedacija]]/analgezija'' ili ''svjesna sedacija'', uzrokuje depresiju svijesti izazvanu lijekovima tokom koje pacijent namjerno reaguje na verbalne komande, bilo samostalno ili uz laganu fizičku stimulaciju. Za ovu vrstu anestezije nisu potrebne trahejake cijevi. Ovo je sumračna anestezija.<ref name="jcaho"/> === Treći nivo === Ovaj nivo, nazvan ''duboka sedacija/analgezija'', uzrokuje depresiju svijesti izazvanu lijekovima tokom koje se pacijent ne može lahko probuditi, ali namjerno reaguje nakon ponovljene ili bolne stimulacije. Ventilacijske funkcije mogu biti oštećene, pa su potrebne cijevi za disanje. [[kardiovaskularni sistem|kardiovaskularne]] funkcije su obično očuvane.<ref name="jcaho"/> === Četvrti nivo === Ovaj nivo, nazvan ''[[opća anestezija]]'', uzrokuje depresiju svijesti izazvanu lijekovima tokom koje se pacijent ne može probuditi čak ni bolnom stimulacijom. Ventilacijska funkcija je često oštećena, a [[krvotok|kardiovaskularne]] funkcije mogu biti oštećene.<ref name="jcaho"/> == Primjena == Prilikom određivanja koji nivo [[anestezija|anestezije]] koristi se pod kojom vrstom medicinskih procedura, uzima se u obzir nekoliko faktora. Uz određene faktore, koriste se različite vrste anestezijskih lijekova u zavisnosti od medicinskog postupka koji se izvodi. Dok je pacijent pod svjesnom sedacijskom anestezijom, ovisno o vrsti i primijenjenoj dozi, nalazi se u stanju koje neki nazivaju "stanjem sumraka". == Lijekovi i tehnologija koji se koriste == Neki od istih lijekova koji se koriste u općoj anesteziji koriste se i za sumračnu anesteziju, osim u manjim dozama i u bolus intervalu (koncentrirana masa tvari koja se primjenjuje intravenozno u dijagnostičke ili terapijske svrhe). Ovi lijekovi mogu se primjenjivati putem plinova, kao što je [[dušik-oksid]] (plin za smijanje), ili [[intravenska primjena|intravenski]], s lijekovima kao što su [[ketamin]] (prvenstveno u pedijatriji, a rijetko kod odraslih), [[propofol]] i [[midazolam]].<ref name="jbi">{{cite web |title=Twilight Anesthesia For Dentistry |date=2. 2. 2015 |work=Arthur Glosman DDS |url= http://arthurglosmandds.com/twilight-anesthesia-dentistry/ |archive-url= https://web.archive.org/web/20150213040302/http://arthurglosmandds.com/twilight-anesthesia-dentistry/ |url-status= dead |archive-date= 13. 2. 2015 |accessdate=12. 2. 2015 }}</ref> Sama sumraćna anestezija ne koristi se za ublažavanje hirurške boli; stoga se uvijek daje u kombinaciji s lokalnim ili regionalnim anestetikom. Osim toga, intravenska [[sedacija]] se često primjenjuje kao mješavina nekoliko sredstava, uključujući ona prethodno spomenuta za indukciju i održavanje anestezije, kao i [[benzodiazepin]] (obično midazolam, ali se [[temazepam]] ili [[flunitrazepam]] također koriste oralnim putem).<ref>{{cite journal |vauthors=Bailie R, Christmas L, Price N, Restall J, Simpson P, Wesnes K |title=Effects of temazepam premedication on cognitive recovery following alfentanil-propofol anaesthesia |journal=Br J Anaesth |volume=63 |issue=1 |pages=68–75 |date=juli 1989 |pmid=2569887 |url=http://bja.oxfordjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=2569887 |doi=10.1093/bja/63.1.68|doi-access=free }}</ref>) i narkozni/sistemski analgetik kao što su [[demerol]] ili [[fentanil]]. Kao što je spomenuto u nivoima sedacije anestezijom, pomoć s cijevima za disanje ([[endotrahejska cijev|ETT]] ili [[larinksna maska za disajne puteve|LMA]]) se općenito ne koristi za ovu vrstu anestezije. == Efekti == Nekoliko studija usmjereno je na proučavanje efekata postoperativnih [[analgetik|analgetičkih]] režima koji mjere kvalitet perioda oporavka i kvalitet života povezan sa zdravljem. Faktori koji nisu stepen analgezije i prisustvo [[nuspojava]] povezanih s analgetičkim sredstvima (npr. [[umor]], fizičko funkcionisanje i mentalno zdravlje) mogu potencijalno uticati na ove ishode.<ref name="x">{{cite journal |doi=10.1053/j.trap.2008.09.001 |last1=Capdevila |first1=Xavier |last2=Choquet |first2=O |title=Does regional anesthesia improve outcome? Facts and dreams|journal=Techniques in Regional Anesthesia and Pain Management| volume=12 |date=oktobar 2008 |issue=4 |pages=161–2 |url=http://www.techreganesth.org/article/S1084-208X%2808%2900042-6/abstract|url-access=subscription }}</ref> Sumračna anestezija nudi ograničen period oporavka nakon zahvata i obično je povezana s manje mučnine i povraćanja nego [[opća anestezija]], što je čini popularnim izborom među doktorima koji izvode zahvate poput manjih plastičnih [[operacija]]. == Upotreba == Sumračna anestezija se primjenjuje kod različitih vrsta medicinskih zahvata i operacija. Popularan je izbor među hirurzima i ljekarima koji izvode sve, od manjih plastičnih operacija do stomatoloških zahvata i zahvata koji ne zahtijevaju opsežne operacije ili dugo trajanje, u korist manje mučnine i ograničenog perioda oporavka nakon operacije. {{columns-list|colwidth=20em| * [[Ambulantna njega|Ambulantni hirurški centri]] * [[Plastična hirurgija|Estetski hirurzi]] * [[stomatologija|Stomatolozi]] * [[dermatologija|Dermatolozi]] * Ljekari hitne pomoći * [[endodoncija|Endodontisti]] * [[Otorinolaringologija|ORL]] hirurzi *[[opća hirurgija|Opći hirurzi]] * [[Gastroenterologija|Gastroenterolozi]] * [[ginekologija|Ginekolozi]] * [[MRI]] centri * [[neurologija|Neurolozi]] * [[Neurohirurzi]] * [[oftalmologija|Oftalmolozi]] * [[oralna hirurgija|Oralni hirurzi]] * [[ortopedija|Ortopedski]] hirurzi * [[Dječja stomatologija|Dječji stomatolozi]] * [[paradontologija|Parodontolozi]] * [[palstična hirurgija|Plastični hirurzi]] * [[podijatrija|Podijatri]]/hirurzi stopala * [[psihijatrija|Psihijatri]] * [[radiologija|Radiolozi]] * [[reumatologija|Reumatolozi]] * [[urologija|Urolozi]]}} ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Anestezija}} {{DEFAULTSORT:Sumračna anestezija}} [[Kategorija:Anestezija]] [[Kategorija:Članci koji sadrže video klipove]] ptvs04t0tpksgmpq0d4fg7q8gapwsqo 0 533216 3830987 3829302 2026-04-18T11:28:06Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830987 wikitext text/x-wiki '''Johanna Reichert''' (31. decembar 2001, [[Korneuburg (grad)|Korneuburg]]) [[Austrija|austrijska]] je [[rukomet]]ašica.{{Infokutija rukometaš | ime_rukometaša = Johanna Reichart | slika = [[Datoteka:2022-07-13 Handball, Bundesliga Frauen, Thüringer HC Teamshooting 1DX 1871 by Stepro.jpg|250px]] | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|31}} | mjesto_rođenja = [[Korneuburg]], [[Austrija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = {{ZID|Austrija}} | visina = 1,78 m | težina = | pozicija = lijevi bek | nadimak = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = –2019 | omladinski_pogoni1 = Union Korneuburg | omladinske_godine2 = 2019–2021 | omladinski_pogoni2 = WAT Atzgersdorf | omladinske_godine3 = 2021– | omladinski_pogoni3 = Thüringer HC | nacionalne_godine1 = 2019– | nacionalne_ekipe1 = [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_golovi1 = 55 (147) | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | trener_godine2 = | trener_klubovi2 = | trener_godine3 = | trener_klubovi3 = | medalje = | zadnje_uređivanje = 21. 12. 2023 '''Johanna Reichert''' (31. decembar 2001, Korneuburg) austrijska je rukometašica. }} == Karijera == Počela je igrati rukomet u klubu Union Korneuburg.<ref>{{Cite web|url=https://www.unionhandballdamen-korneuburg.at/?p=7814|title=Korneuburger Nachwuchstalent ins Nationalteam Frauen berufen|last=Gerald|date=11. 9. 2019|website=Union Korneuburg|language=de|access-date=11. 4. 2026}}</ref> Od sezone 2019/20. nastupala je za [[WAT Atzgersdorf]].<ref>{{Cite web|url=https://www.atzgersdorf.info/Saison/Newsbeitrag.jsp?newsID=%7B7078D784-9B47-11EA-90BD-309C23AC5997%7D|title=WHA: Johanna (Jojo) Reichert über ihr 1. Atzgersdorf-Jahr!|last=|first=|website=www.atzgersdorf.info|language=de|access-date=11. 4. 2026}}</ref> S tim timom je pomenute sezone učestvovala u EHF Kupu, a 2020/21. u nasljedničkom takmičenju, EHF Evropskoj ligi. Na ljeto 2021. prešla je u njemački bundesligaški klub [[Thüringer HC]].<ref>{{Cite news|title=Thüringer HC verpflichtet österreichisches Top-Talent|url=https://www.insuedthueringen.de/inhalt.deutschland-thueringer-hc-verpflichtet-oesterreichisches-top-talent.a6d1224e-8345-4f04-8354-c3ec3db880a6.html|access-date=11. 4. 2026|language=de|first=|last=}}</ref> Sa Thüringerom je 2025. godine osvojila [[EHF Evropska liga|EHF Evropsku ligu]]. U tom takmičenju postigla je 110 golova i bila najbolji strijelac, a na Final 4 turniru u [[Raiffeisen Sportpark]]u proglašena je za najbolju igračicu turnira. I u Bundesligi je te sezone postigla najviše golova i također dobila MVP nagradu. Njen prelazak u rumunski prvoligaški klub CS Gloria 2018 Bistrița-Năsăud očekuje se na ljeto 2026.<ref>[https://www.handball-world.news/artikel/handball-bundesliga-der-frauen-verliert-topstar-1176063 handball-world.news: Handball-Bundesliga der Frauen verliert Topstar]. (jezik: njemački). Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> U septembru 2019. prvi put je pozvana u [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|austrijsku žensku rukometnu reprezentaciju]]. Sa Austrijom je učestvovala na [[Svjetsko rukometaško prvenstvo za žene 2023.|Svjetskom prvenstvu 2023]],<ref>[https://www.handball-world.news/o.red.r/news-1-2-23-42288.html "Mein großes Ziel ist die Heim-EURO 2024": ÖHB-Spielerin Johanna Reichert über die WM-Play-offs gegen Polen.] (jezik: njemački). Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> a njena selekcija je završila turnir na 19. mjestu. Reichert je na turniru postigla šest pogodaka.<ref>ihf.info: ''[https://www.ihf.info/sites/default/files/competitions/29fa120a-f09a-4648-8ce7-963c3618fc5f/pdf/AUTTOTAL.PDF?n=1702311673 26th IHF Women's World Championship: Austria].'' Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> == Uspjesi == '''Thüringer HC''' * 1× pobjednica EHF Evropske lige (2025) == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Reichert, Johanna}} [[Kategorija:Biografije, Korneuburg]] [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Austrijske rukometašice]] top24099qyzn228htr76i5d892eoomw 0 533218 3830986 3829346 2026-04-18T11:28:04Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830986 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem|nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]}}</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi}}</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]}}</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]}}</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo|Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]}}</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]}}</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]}}</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]}}</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir|turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja|Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]}}</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]}}</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu. Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na [[mozak|mozgu]].<ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]}}</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]}}</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]}}</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija|psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]}}</ref> Začetnik postupka, [[portugal]]ski neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]}}</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]}}</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]}}</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery |title = Moderni neurohirurški instrumenti |align =center |height =250 |width =250 |Slika:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak |Slika:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg |Robotska ruka Puma |File:DORO Aluminum Headrest System.png |Aluminijski naslon za glavu }} Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]}}</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]}}</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]}}</ref> Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]}}</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska|Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]}}</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]}}</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]}}</ref> Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]}}</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga|Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]}}</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija|patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]}}</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[biopsija]]ma ili [[obdukcija]]ma i [[autopsija]]ma. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]}}</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest|Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]}}</ref> ===Historija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]}}</ref> Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]}}</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]}}</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija|magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija|stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]}}</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje|elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]}}</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija|karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost|cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]}}</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]}}</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]}}</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]}}</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]}}</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref name="Clinical impact and implication of">{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]}}</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref name="Clinical impact and implication of"/> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]}}</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove|epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja|poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga|duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija|arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]}}</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.<ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]}}</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]}}</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica|Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)|kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija|duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins|Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci|blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija|stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju|budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]}}</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]}}</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje|medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija|kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]}}</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka|Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]}}</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]}}</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]}}</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]}}</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]}}</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0}}-{{ICD10PCS|01|0/1}} | ICD9 = {{ICD9proc|01}}–{{ICD9proc|05}} | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05}} | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = }} {{Medicina}} {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema}} {{Neuronauka}} {{Authority control}} [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] lnmxp8js0yj42xe7dx1hht3smosxo68 0 533221 3830985 3829616 2026-04-18T11:27:48Z WumpusBot 120674 /* Olimpijske igre */ razne ispravke 3830985 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olga Sergejevna Kudrašova | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|11|25}} | mjesto_rođenja = [[Zelenodolsk]], [[SSSR]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1.''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = 2010. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''19''' ([[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]]) | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Olga Sergejevna Kudrašova''' ({{lang-be|Вольга Сяргееўна Кудрашова}}, {{lang-ru|Ольга Сергеевна Кудряшова}}) rođena 25. novembra 1978. u [[Zelenodolsk]]u je nekadašnja bjeloruska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|16]] | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|7]] | |} Kudrašova je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]. Najbolji joj je rezultat 16-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] kada je bez promašaja i zaostatkom od utrci na 2:18.5&nbsp;min zaostala iza pobjednice [[Tora Berger|Tore Berger]]. Na ZOI 2010. ostvarila je najbolji plasman u ekipnim utrkama kada je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Nadzeja Skardzina|Nadzejom Skardzino]], [[Ljudmila Kalinčik|Ljudmilom Kalinčik]] i [[Darja Domračava|Darjom Domračavom]] s 1:57.7&nbsp;min zaostatka osvojila sedmo mjesto iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ruske]] štafete u sastavu: [[Svjetlana Slepcova]], [[Ana Bogali]], [[Olga Medvedceva]] i [[Olga Zajceva]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (žene)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|73]] | | | | |} Nastupila je na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 20074.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 3:28.0&nbsp;min zaostataka bila iza pobjednice [[Jekaterina Jurjeva|Jekaterine Jurjeve]]. U ekipnim utrkama su joj najbolji rezultati dva peta mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Darja Domračava|Darjom Domračavom]], [[Ljudmila Ananka|Ljudmilom Anankom]] i [[Natalija Sokolova|Natalijom Sokolovom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Darja Domračava|Darjom Domračavom]], [[Ljudmila Kalinčik|Ljudmilom Kalinčik]] i [[Olga Nazarova (biatlonka)|Olgom Nazarovom]]. === Svjetski kup === ==== Ukupni plasman ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] |- |28||50||33||54 |} U prvom nastupu u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni SK 2006/07.]] u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], Kudrašova je 8. decembra 2006. u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] u utrci na 15&nbsp;km osvojila 25-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 3:31.3&nbsp;min iza pobjednice [[Andrea Henkel|Andreje Henkel]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je deveto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|sezoni SK 2009/10.]] u [[Oberhof]]u 8. decembra 2010. u utrci na 7,5&nbsp;km bez promašaja i zaostatkom od 1:04.9&nbsp;min iza pobjednice njemačke biatlonke [[Simone Hauswald]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U ekipnim utrkama su joj najbolji rezultat deveto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|sezoni SK 2009/10.]] u [[Östgersund]]u 6. decembra 2009. s [[Darja Domračava|Darjom Domračavom]], [[Ljudmila Kalinčik|Ljudmilom Kalinčik]] i [[Nadzeja Skardzina|Nadzejom Skardzino]]. == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Olga Kudrashova}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|111}} {{DEFAULTSORT:Kudrašova, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zelenodolsk]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] tb6bfqpst2qa81rp9d4oqvqyxpjqyxx 0 533224 3830984 3829584 2026-04-18T11:27:45Z WumpusBot 120674 /* Život */ razne ispravke 3830984 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Shaqe Çoba | slika = Shaqe Coba.png | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Shaqe Shiroka | datum_rođenja = 1875. | mjesto_rođenja = [[Skadar]], [[Skadarski sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1954. | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = Marie Çoba | zanimanje = Feministkinja i sufražetkinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Shaqe''' '''Çoba''', djevojačko '''Shiroka''', (1875–1954) bila je albanska [[Feminizam|feministkinja]] i borkinja za [[Biračko pravo|pravo glasa]] žena. Osnovala je organizaciju "Albanska žena" (albanski: ''[[Gruaja Shqiptare]]''), namijenjenu ženama iz viših društvenih slojeva, koja je kratko vrijeme izdavala časopis istog imena posvećen ženskim pitanjima. == Život == Shaqe Çoba je rođena 1875. godine u [[Skadar|Skadru]], koji je tada bio dio [[Skadarski sandžak|Skadarskog sandžaka]] u okviru [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Pohađala je srednju školu u [[Katolička škola|samostanskoj školi]] u [[Zagreb]]u, koji je tada bio dio [[Austro-Ugarska|Austrougarske monarhije]]. Na putu ka školovanju u [[Venecija|Veneciji]] (Italija) 1904. godine upoznala je svog budućeg muža Ndoca vobu, sa kojim je imala jednog sina. Preminula je 1954. godine.<ref>Dibra, str. 99.</ref> == Rad == Dana 3. avgusta 1920. godine, Shaqe Çoba je osnovala i vodila organizaciju "Albanska žena" za žene višeg sloja iz Skadra, sa ciljem podrške Albanskoj nacionalnoj vojsci u odbrani od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskih]] upada na sjeveru Albanije. Organizacija se takođe zalagala za emancipaciju žena i izdavala časopis istog imena u kojem su objavljivana imena donatora i iznosi donacija, kako bi se podstaklo prikupljanje pomoći za vojnike i njihove porodice. Časopis je objavljivao brojne članke o "pravima i dužnostima" albanskih žena, prije nego što je ugašen nakon izdanja iz jula 1921. godine.<ref>Dibra, str. 99–100.</ref> == Nasljeđe == Povodom devedesete godišnjice nezavisnosti Albanije u novembru 2002. godine, [[Predsjednik Albanije|predsjednik Republike Albanije]], [[Alfred Mojsiu]], posthumno je odlikovao Çobu ordenom "Naim Frašeri" ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Urdhri "Naim Frashëri"'') za njeno učešće u pokretu za nezavisnost 1920-ih kao borca "protiv podjele Albanije i za emancipaciju albanske žene."<ref>Dibra, str. 100.</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * Dibra, Zenepe (2005). "Çoba, Shaqe (Marie)". In Haan, Francisca de; Daskalova, Krassimira; Loutfi, Anna (eds.). [[iarchive:biographicaldict0000unse_u3f7|Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms in Central, Eastern, and South Eastern Europe : 19th and 20th Centuries]]. New York: Central European University Press. <nowiki>ISBN 978-963-7326-39-4</nowiki>. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Çoba, Shaqe}} [[Kategorija:Rođeni 1875.]] [[Kategorija:Umrli 1954.]] [[Kategorija:Biografije, Skadar]] [[Kategorija:Albanske feministkinje]] [[Kategorija:Albanske aktivistice za prava žena]] 4lll1jjxmbjc3wj7m2kdup4bq8k1j8z 0 533226 3830983 3829475 2026-04-18T11:27:41Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830983 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista | ime = Kristina Bedeč | izvorno_ime = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Godine i datim rođenja|1986|11|20}} | mjesto_rođenja = [[Győr]], [[Mađarska]] | slika = Canoe Moscow 2016 - VC - K1 Women 1000m (Kristina Bedeč cropped).jpg | datum_smrti = | mjesto_smrti = | spomenici = | prebivalište = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = {{ZID|Srbija}} | etnicitet = | državljanstvo = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poslodavac = | agent = | visina = 1,68 m | težina = 59 kg | supružnik = | partner = | web-sajt = | država = | sport = [[kajak i kanu na mirnim vodama]], [[kanu maraton]] | pozicija = | rang = | događaj = | liga = | klub = | tim = | najbolji_rezultat_sport1 = | najbolji_rezultat1 = | najbolji_rezultat_sport2 = | najbolji_rezultat2 = | najbolji_rezultat_sport3 = | najbolji_rezultat3 = | šabloni_medalja = }} '''Kristina Bedeč''' ([[Srpska ćirilica|ćirilica]]: Кристина Бедеч, takođe [[Transliteracija|transliterirano]] kao Kristina Bedec, mađarski: Bedőcs Krisztina, takođe transliterirano kao Krisztina Bedoecs; rođena 20. novembra 1986.) je srpska [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajakašica]]. Nakon što je predstavljala svoju zemlju po rođenju, [[Mađarska|Mađarsku]], kratko je nastupala za [[Austrija|Austriju]], a od 2013. godine predstavlja [[Srbija|Srbiju]].<ref>{{Cite web|url=https://budaorsiinfo.hu/blog/2014/08/08/a-fel-torok-kajak-kenu-csapat-magyar/|title=A fél török kajak-kenu csapat magyar|website=Budaörsi Infó|language=hu-HU|access-date=12. 4. 2026}}</ref> Njeni najveći uspesi u kajaku na mirnim vodama su osvajanje zlatne medalje u disciplini K-1 na 1000 m na [[Evropsko prvenstvo u kajaku i kanuu 2016.|Evropskom prvenstvu u kajaku i kanuu 2016]],<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/2364347/dva-zlata-za-srpske-kajakasice-u-moskvi.html|title=Dva zlata za srpske kajakašice u Moskvi|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> kao i srebrna medalja u istoj disciplini godinu ranije, na [[Svjetskom prvenstvu u kajaku i kanuu 2015.|Svjetskom prvenstvu 2015.]] godine. U skorijem periodu, u kajak maratonu, osvojila je srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u kanu maratonu|Svjetskom prvenstvu u kanu maratonu]] 2019,<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/3701139/kristina-bedecosvojila-srebro-na-svetskom-prvenstvu-u-maratonu.html|title=Kristina Bedeč osvojila srebro na Svetskom prvenstvu u maratonu|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> kao i zlatnu (i bronzanu) medalju na [[Evropsko prvenstvo u kanu maratonu|Evropskom prvenstvu u kanu maratonu]] 2021. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/4436726/kristina-bedec-sampionka-evrope-u-malom-maratonu.html|title=Kristina Bedeč šampionka Evrope u "malom maratonu"|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bedeč, Kristina}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Győr]] [[Kategorija:Mađarske kanuistkinje]] [[Kategorija:Austrijski kanuisti]] [[Kategorija:Naturalizovani državljani Srbije]] [[Kategorija:Srpski kanuisti]] [[Kategorija:Srpske kanuisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] n9ozp0t0hbixd0ppbcvhzbk5maq0m5k 0 533228 3830982 3829477 2026-04-18T11:27:39Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830982 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Klāra Kalniņa | slika = Klāra Kalniņa 1949.jpg | alt_slike = | opis = Kalnina 1949. god | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1874|2|24}} | mjesto_rođenja = [[Općina Jelgava|Vanci]], [[Ruska Imperija]] (danas [[Latvija]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1964| 1874|}} | mjesto_smrti = [[Švedska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[političar]]ka, feministkinja, urednica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Klāra Anna Luīze Kalniņa''', rođena '''Veilande''' (1874–1964), bila je latvijska [[Feminizam|feministkinja]], borkinja za [[Biračko pravo|pravo glasa]] žena, urednica i političarka, dugogodišnja članica [[Latvijska socijaldemokratska radnička partija|Latvijske socijaldemokratske radničke partije]] (latvijski: ''Latvijas Sociāldemokrātiskā Strādnieku Partija – LSDSP''). == Život == Kalniņa je rođena 24. februara 1874. godine, u selu [[Općina Jelgava|Vanci]] u [[Kurlandska gubernija|Kurlandskoj guberniji]], u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]] (danas [[Latvija]]). Završila je četiri razreda škole 1890. u Jelgavi, gde je nastava bila na [[Njemački jezik|njemačkom]], a ne na latvijskom jeziku. Sa 20 godina upisala je [[šesti razred]] [[Gimnazija u Jelgavi|gimnazije u Jelgavi]] i diplomirala 1897. godine, završivši [[sedmi razred]]. U međuvremenu otišla je u [[Sankt Peterburg]], prijestolnicu Ruskog carstva, u pokušaju da nastavi školovanje, ali se 1896. godine zbog finansijskih poteškoća morala vratiti kući. Kalniņa je upoznala svog budućeg supruga, [[Paulsa Kalniņša]], 1895. godine, a par se vjenčao tri godine kasnije. Imali su jednog sina, političara [[Brūno Kalniņš|Brūna Kalniņša]]. Tokom [[Njemačka okupacija Latvije u Drugom svjetskom ratu|njemačke okupacije Latvije u Drugom svjetskom ratu]], ona i njen suprug učestvovali su u radu [[Latvijski centralni savjet|Latvijskog centralnog savjeta]], koji se zalagao za nezavisnost. Nakon smrti supruga 1945. godine, pobjegla je u Švedsku, gdje je živjela do svoje smrti 1964. godine.<ref>Novikova, str. 209–11.</ref> == Rad == Još kao studentica, Kalniņa je bila jedna od osnivačica književne grupe Aurora (latvijski: ''Austra''), koja je odbacivala buržoasku ideju da je uloga žena ograničena na "[[Kinder, Küche, Kirche]]" ([[Dijete|djeca]], [[kuhinja]], [[crkva]]). Sredinom 1890-ih uključila se u pokret [[Nova struja]] (latvijski: ''Jaunā strāva'') i početke [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskog]] pokreta. Tokom boravka u Sankt Peterburgu učestvovala je u aktivnostima tamošnjih socijaldemokrata, a zatim je od 1901. do 1903. bila aktivna u organizovanju socijaldemokratske grupe u Kurzemeu. Iste godine ona i njen suprug napustili su Rusiju i živjeli u Njemačkoj i [[Švicarska|Švicarskoj]], sve do izbijanja [[Ruska revolucija 1905.|Ruske revolucije 1905. godine]], kada su se privremeno vratili.<ref>Novikova, str. 210–11.</ref> Izabrana je u [[Ustavotvorna skupština Latvije|Ustavotvornu skupštinu Latvije]] 1920. godine. Zajedno sa [[Aspazija|Aspazijom]], [[Apolonija Laurinoviča|Apolonijom Laurinovičom]], [[Valērija Seile|Valērijom Seile]] i Bertom Vesmanom, bila je jedna od pet žena izabranih u tadašnji parlament. == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * Novikova, Irina (2005). "Kalniņa, Klāra". In Haan, Francisca de; Daskalova, Krassimira; Loutfi, Anna (eds.). [[iarchive:biographicaldict0000unse_u3f7|Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms in Central, Eastern, and South Eastern Europe: 19th and 20th Centuries]]. New York: Central European University Press. <nowiki>ISBN 978-963-7326-39-4</nowiki>. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kalniņa, Klāra}} [[Kategorija:Rođeni 1874.]] [[Kategorija:Umrli 1964.]] [[Kategorija:Političari Latvijske socijaldemokratske radničke partije]] [[Kategorija:Članovi Narodnog vijeća Latvije]] [[Kategorija:Poslanici Ustavotvorne skupštine Latvije]] [[Kategorija:Latvijske feministkinje]] [[Kategorija:Latvijske socijalističke feministkinje]] [[Kategorija:Latvijske spisateljice]] [[Kategorija:Latvijski pisci]] [[Kategorija:Latvijske aktivistice za ženska prava]] [[Kategorija:Latvijske aktivistice]] [[Kategorija:Latvijski političari]] [[Kategorija:Latvijski emigranti u Švedskoj]] 2jg80cco5bjifu9vij7kerxr4tfdpd8 0 533230 3830981 3829470 2026-04-18T11:27:37Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830981 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Diana Çuli | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|04|13}} | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Albanija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = spisateljica, novinarka, političarka | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = [[Univerzitet u Tirani]] | period = | žanr = | poznata_djela = Hoteli i drunjtë | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = [[Datoteka:Diana Çuli (nënshkrim).svg]] | veb-sajt = }} '''Diana Çuli''' (rođena 13. aprila 1951. u [[Tirana|Tirani]]) [[Albanci|albanska]] je [[Književnost|književnica]], [[Novinarstvo|novinarka]] i [[političar]]ka. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Tirani|Univerziteta u Tirani]] 1973. godine. Nakon diplomiranja pridružila se uredništvu časopisa ''Drita'' i frankofonog časopisa ''Les lettres albanaises''.<ref>Gran, Peter (1996). ''[https://books.google.com/books?id=_IZpnL4XW3sC&pg=PA219 Beyond Eurocentrism: A New View of Modern World History]''. Syracuse University Press. str. 219. ISBN <bdi>978-0-8156-2692-3</bdi>.</ref> Godine 1990. uključila se u demokratsku opoziciju i postala predsjednica Nezavisnog ženskog foruma, a zatim se pridružila [[Socijaldemokratska partija Albanije|Socijaldemokratskoj partiji Albanije]]. Od 2006. godine predstavnica je Albanije u Parlamentarnoj skupštini [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]].<ref>''[https://books.google.com/books?id=F342c7I41JcC&pg=PA221 Conference on Equality Between Women and Men in a Changing Europe: Proceedings]'', Poznań (Poljska)'', 31. mart - 2. april 1992''. Vijeće Evrope. 1994. str. 221. ISBN <bdi>978-92-871-2518-7</bdi>.</ref><ref>"[https://web.archive.org/web/20141023052403/http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/AL_MemberDetails.asp?MemberID=5670 Diana Culi]". Parliamentary Assembly. [http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/AL_MemberDetails.asp?MemberID=5670 Original] arhiviran 23. oktobra 2014. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> U Albaniji se bavi pravima žena, posebno onih koje su prisiljene na prostituciju. Od 2004. godine bila je predsjednica [[Savez žena Albanije|Saveza žena Albanije]].<ref>{{Cite book|last=Group|first=Taylor & Francis|url=https://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC&pg=PA455|title=Europa World Year|date=2004|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-85743-254-1|pages=455.|language=en}}</ref> Krajem 1970-ih objavila je svoju prvu kratku priču ''Ndërgjegja'' ("Savjest"). Objavila je osam romana i autorica je scenarija za filmove kao što su ''Hije që mbeten pas'' (1985), ''Rrethi i kujtesës'' (1987)<ref>"[https://web.archive.org/web/20141024145624/http://www.toena.com.al/toena/revista_Universi_Shqiptar_i_Librit/intervista/Me_shkrimtaren_Diana_Culi.php Me shkrimtaren Diana Çuli]" (albanski). Toena.com. [http://www.toena.com.al/toena/revista_Universi_Shqiptar_i_Librit/intervista/Me_shkrimtaren_Diana_Culi.php Original] arhiviran 24. 10. 2014. Pristupjeno 12. 4. 2026.</ref> i ''Bregu i ashpër'' (1988). == Izabrana djela == * 1980: ''Jehonat e jetës'' * 1983: ''Zëri i largët'' * 1986: ''Dreri i trotuareve'' * 1992: ''Rekuiem'' * 1993: ''... dhe nata u nda në mes'' * 2000: ''Diell në mesnatë'' * 2006: ''Engjëj të armatosur'' * 2009: ''Gruaja na kafe'' * 2011: ''Hoteli i drunjtë'' == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Çuli, Diana}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Albanski novinari]] [[Kategorija:Albanske novinarke]] [[Kategorija:Albanske književnice]] [[Kategorija:Albanske aktivistkinje]] [[Kategorija:Albanski aktivisti za ljudska prava]] [[Kategorija:Biografije, Tirana]] [[Kategorija:Albanske spisateljice kratkih priča]] [[Kategorija:Albanski romanopisci]] [[Kategorija:Albanske scenaristice]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Tirani]] [[Kategorija:Albanske političarke u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski političari u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski ateisti]] [[Kategorija:Albanski pisci kratkih priča u 20. vijeku]] [[Kategorija:Albanske književnice u 20. vijeku]] [[Kategorija:Albanske književnice u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski književnici u 21. vijeku]] 1ebq2k8e4642k3os2ty3vkhf0d9xw0j 0 533232 3830980 3829535 2026-04-18T11:27:35Z WumpusBot 120674 /* Život */ razne ispravke 3830980 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Josephine Ojiambo | slika = Josephine Ojiambo Freedom of religion or belief.jpg | alt_slike = | opis = Josephine Ojiambo 2016. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1961. | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = doktorica, diplomatica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Josephine Ojiambo''' (rođena 1961) bivša je kenijska ambasadorica pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] koja je služila kao [[Zamjenik generalnog sekretara Commonwealtha|zamjenica glavnog]] [[Zamjenik generalnog sekretara Commonwealtha|sekretara Commonwealtha]].<ref>{{Cite web|url=https://thecommonwealth.org/news/appointment-dr-josephine-ojiambo-deputy-secretary-general-political|title=Appointment of Dr Josephine Ojiambo as Deputy Secretary-General (Political)|website=Commonwealth|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Život == Ojiambo je diplomirala [[Medicina|medicinu]] i [[Hirurgija|hirurgiju]], a kasnije je završila magisterij iz društvene medicine i [[Javno zdravstvo|javnog zdravstva]]. Vodila je konzultantsku tvrtku za javno zdravstvo u Keniji.<ref>{{Cite web|url=https://globalpeace.org/speaker/amb-josephine-ojiambo/|title=Amb. Josephine Ojiambo|website=Global Peace Foundation|language=en-US|access-date=12. 4. 2026}}</ref> Radila je u različitim ministarstvima prije nego što je imenovana kenijskom ambasadoricom pri Ujedinjenim nacijama. U trenutku kada ju je [[Kamalesh Sharma]] regrutovao i imenovao,<ref>"[https://comsec-web-static.s3.eu-west-1.amazonaws.com/s3fs-public/inline/APL41Ojiambojudgment.pdf In the Commonwealth Secretariat Arbitral Trubunal in the matter of Dr. Josephine Ojiambo and the Commonwealth Secretariat: Judgement No. 1]" (PDF). The Commonwealth. 14. 12. 2018. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> obavljala je funkciju voditeljice za vanjske odnose pri UN-u, te je postala jedna od tri zamjenice glavnog sekretara Commonwealtha.<ref>"[https://www.rotarygbi.org/media/2017/09/Josephine-Ojiambo-Presidential-Peacebuilding-Conference-Speaker-Bio.pdf Dr. Josephine Ojiambo]" (PDF). Rotary. 24. 2. 2018. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Naslijedila je [[Mmasekgoa Masire-Mwamba|Mmasekgoa Masire-Mwambu]]. Očekivalo se da će služiti dva mandata, ali na kraju prvog mandata koncept tri zamjenika je ukinut i njen ugovor nije obnovljen. Tužila je i dobila postupak zbog nepravednog otkaza. Štaviše, njena tvrdnja da ju je nova glavna sekretarica [[Patricia Scotland]] marginalizovala je i potvrđena.<ref>{{Cite news|title=Commonwealth deputy wins compensation for dismissal|url=https://www.bbc.com/news/uk-46634189|date=20. 12. 2018|access-date=12. 4. 2026|language=en-GB}}</ref> Godine 2019. Ojiambo je sudjelovala u pokretanju ogranka Mreže žena u biznisu u Keniji kako bi iskoristila "Commonwealth prednost". Program se provodio i u drugim afričkim zemljama poput Malavija i Južne Afrike.<ref>Wanja, Claire (21. 8. 2019). "[https://www.kbc.co.ke/commonwealth-business-women-network-kenya-chapter-launched/ Commonwealth Business Women Network-Kenya Chapter launched]". ''KBC | Kenya's Watching''. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], bila je zdravstvena kontakt-osoba [[Rotaryj]]a u Keniji, te je izrazila zabrinutost da bi nedovoljna vakcinacija kod djece mogla dovesti do ponovnog povratka dječje paralize (poliomijelitisa).<ref>"[https://www.the-star.co.ke/counties/2020-10-24-experts-warn-over-possibble-outbreak-of-polio Experts warn over possibble outbreak of polio]". ''The Star''. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ojiambo, Josephine}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Stalni predstavnici Kenije pri Ujedinjenim nacijama]] [[Kategorija:Zamjenici glavnog sekretara Commonwealtha]] [[Kategorija:Ambasadorke Kenije]] gvnzjzqqnom8d79z9461sigd2jzw8ji 0 533233 3830979 3829487 2026-04-18T11:27:33Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830979 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = The_Tale_of_Silyan_-_Tamara_Kotevska_02.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|08|09}} | mjesto_rođenja = [[Prilep]], [[Makedonija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = režiser | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Tamara Kotevska''' ({{mk|Тамара Котевска}}) rođena 9. augusta 1993. u [[Prilep]]u je sjevernomakedonska filmska redateljica. == Biografija == Tamara Kotevska je sjevernomakedonska filmska redateljica najpoznatija po svom dokumentarnom filmu ''[[Medena zemlja]]'' iz 2019. Zajedno s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]], Kotevska je provela tri godine u Sjevernoj Makedoniji snimajući dokumentarac o divljem pčelaru po imenu Hatidže.<ref name="filmmakermagazine_1">{{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/106712-living-and-working-with-each-other-for-those-three-years-in-almost-unbearable-life-conditions-directors-ljubo-stefanov-and-tamara-kotevska-honeyland/ |author=Filmmaker Staff |publisher = |title=“Living and Working with Each Other for Those Three Years in Almost Unbearable Life Conditions”: Directors Ljubo Stefanov and Tamara Kotevska – Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref><ref name="povmagazine"> {{cite web |url=https://povmagazine.com/articles/view/buzz-worthy-tamara-kotevska-and-ljubomir-stefanov-talk-honeyland |author=Point of View Magazine • 392-401 Richmond Street West • Toronto, ON • M5V 3A8 • Canada •639-0653 • Send us an email |publisher = |title=Buzz-Worthy: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov Talk ‘Honeyland’ – Point of View Magazine |website =povmagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Film je izvorno trebao biti kratki dokumentarac o regiji rijeke [[Bregalnica|Bregalnice]] kada su susreti pčelara.<ref name="hollywoodreporter"> {{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/oscars-how-honeyland-sama-portray-battles-fronts-1263514 |author= |publisher =The Hollywood Reporter |title=Oscars: How 'Honeyland' and 'For Sama' Portray Battles on Different Fronts |website =hollywoodreporter.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> <ref name="cineuropa"> {{cite web |url=https://cineuropa.org/en/interview/372054/ |author= |publisher =Cineuropa – the best of european cinema |title=Ljubomir Stefanov, Tamara Kotevska • Directors of Honeyland |website =cineuropa.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Kotevska i Stefanov su prethodno surađivali na drugom dokumentarcu, ''[[Jezero jabuka]]'' (2017.)<ref name="filmmakermagazine_2"> {{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/107983-its-a-choice-to-be-a-filmmaker-or-a-human-ljubomir-stefanov-and-tamara-kotevska-on-honeyland/ |author=Daniel Eagan |publisher = |title=“It’s a Choice: To Be a Filmmaker or a Human”: Ljubomir Stefanov and Tamara Kotevska on Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> ''Zemlja meda'' osvojila je tri nagrade na [[Filmski festival Sundance|Filmskom festivalu Sundance]] 2019.<ref name="sundance"> {{cite web |url=https://www.sundance.org/blogs/news/2019-sundance-film-festival-awards-announced |author=Sunday, February 3rd, 2019 |publisher = |title=2019 Sundance Film Festival Awards Announced |website =sundance.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> i dobila je dvije nominacije za [[92. dodjela "Oscara"|Oscara 2020]]: za [[Oscar za najbolji dokumentarni film|najbolji dokumentarni film]] i [[Oscar za najbolji strani film|najbolji međunarodni igrani film]]. To je drugi makedonski film koji je dobio nominaciju za Oscara, nakon filma ''[[Prije kiše]]'' (1994.)<ref name="washingtonpost"> {{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/13/oscar-nominations-2020/ |author=Emily Yahr |publisher =Washington Post |title=Oscar nominations 2020: ‘Joker’ leads with 11; Greta Gerwig snubbed for best director; complete list of nominees |website =washingtonpost.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref><ref name="republika">{{cite web |url=https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |author= |publisher = |title=„Медена земја“ со две номинации за „Оскар“ |website =republika.mk |date =2020 |format= |language=mk |archive-url=https://web.archive.org/web/20200114200254/https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |archive-date =14. 1. 2020 |url-status=ja |access-date =13. 1. 2020 |archive-bot=2024-05-22 00:49:45 InternetArchiveBot }}</ref> Dobila je stipendiju za studiranje u inozemstvu u [[Tennessee]]ju za treću godinu srednje škole.<ref name="midpoint-center">{{cite web |url=https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |author=Pro-idea s r o / www.pro-idea.cz |publisher =www.midpoint-center.eu |title=Tamara Kotevska – MIDPOINT – A Training and Networking Platform for Film and TV Development |website =midpoint-center.eu |date = |format= |language= |archive-url=https://web.archive.org/web/20200113155655/https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |archive-date =13. 1. 2020 |url-status=ja |access-date =13. 1. 2020 |archive-bot=2023-01-19 06:49:38 InternetArchiveBot }}</ref> Pohađala je [[Nacionalna filmska škola u Skopju|Nacionalnu filmsku školu u Skopju]],<ref name="povmagazine" /> specijaliziranu za dokumentarni film.<ref name="moveablefest"> {{cite web |url=https://moveablefest.com/tamara-kotevska-ljubomir-stefanov-honeyland/ |author= |publisher =The Moveable Fest |title=Interview: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov on Making the Most Out of an Environmentally Sticky Situation in “Honeyland” |website =moveablefest.com |date =2019 |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv filma !Originalni naziv filma ! |- !2019. |''[[Medena zemlja]]'' |Медена земја |s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]] |- !2023. | |Патување пеш | |- !2025. | |Приказната за Силјан | |- !TBA | colspan="2" |''The Mammoths That Escaped the Kingdom of Erlik Khan'' |In production<ref>{{Cite web |last=Vourlias |first=Christopher |date=25. 8. 2025 |title=Oscar-Nominated ‘Honeyland’ Director Takes Siberia-Set Documentary About Reindeer Herders to Venice Gap-Financing Market (EXCLUSIVE) |url=https://variety.com/2025/film/global/venice-kotevska-siberia-documentary-reindeer-hunters-1236496982/ |access-date=18. 3. 2026 |website=Variety |language=en-US}}</ref> |} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|nm9393813}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kotevska, Tamara}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Biografije, Prilep]] [[Kategorija:Sjevernomakedonski režiseri]] 6zf411hrgw2wa3ny1s6och2dzezfj2s 0 533235 3830978 3829891 2026-04-18T11:27:31Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830978 wikitext text/x-wiki '''Kolokvijalizam''' (također nazvan '''kolokvijalni jezik''', '''svakodnevni jezik''' ili '''opći govor''') je lingvistički stil koji se koristi za ležernu (neformalnu) komunikaciju. To je najčešći funkcionalni stil [[govor]]a, jezik koji se obično koristi u ležernom [[razgovor]]i i drugim neformalnim [[kontekst]]ima.<ref name="abc0">{{cite book |last=Zdunkiewicz-Jedynak |first=Dorota |chapter=ABC stylistyki |title=Polszczyzna na co dzień |publisher=Wydawnictwo Naukowe PWN |year=2006 |isbn=83-01-14793-8 |oclc=123970553 |editor-last=Bańko |editor-first=Mirosław |location=Warsaw |pages=33–96 (84) |language=pl }}</ref> Kolokvijalizam karakterizira česta upotreba ekspresivnih fraza, idioma, [[antropocentrizam]] i nedostatak specijaliziranog fokusa,<ref name="pj">{{cite journal |last=Zaśko-Zielińska |first=Monika |title=Słownik polszczyzny potocznej J. Anusiewicza i J. Skawińskiego na tle polskiego dorobku leksykograficznego |url=https://poradnik-jezykowy.uw.edu.pl/article/2187 |journal=Poradnik Językowy |volume=3/1996 |pages=35–49 (37) |language=pl }}</ref> i ima brzo promjenjivi [[leksikon]].<ref name="abc1"/> Također se može razlikovati po upotrebi formulacija s nepotpunim logičkim i [[sintaksa|sintaksnim]] redoslijedom.<ref name="abc1">{{cite book |last=Kwiek-Osiowska |first=Janina |title=ABC... polskiej gramatyki: leksykon szkolny |publisher=Spółka Wydawniczo-Księgarska |year=1993 |isbn=83-7064-048-6 |oclc=76290254 |location=Kraków/Warszawa |pages=102–103 |language=pl}}</ref> Specifičan primjer takvog jezika naziva se ''kolokvijalizam''. Najčešći termin koji se koristi u rječnicima za označavanje takvog izraza je ''kolokvijalno''. ==Definicija== Kolokvijalizam se razlikuje od [[javni govor|formalnog govora]] ili [[formalno pisanje|formalnog pisanja]].<ref name="colloquial">colloquial. (n.d.) Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Retrieved September 10, 2008, from [http://dictionary.reference.com/browse/colloquial Dictionary.com]</ref> To je oblik jezika koji govornici obično koriste kada su opušteni i ne obraćaju pažnju na vlastiti [[dikcija|dikciju]] (izbor vokabulara i stil izražavanja).<ref name="Trask">{{cite book |last=Trask |first=Robert |title=Key Concepts in Language and Linguistics |year=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-415-15742-1 |pages=[https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27 27–28] |url=https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27}}</ref> Izraz se u rječnicima označava sa ''colloq.'' za "kolokvijalni" kada se u formalnoj upotrebi preferira drugačiji izraz, ali to ne znači da je kolokvijalni izraz nužno [[sleng]] ili [[nestandardni dijalekt|nestandardni]]. Neki kolokvijalni jezici sadrže mnogo slenga, ali neki uopće ne sadrže sleng. Sleng se često koristi u kolokvijalnom govoru, ali ovaj poseban registar je ograničen na određene unutar-grupe i nije neophodan element kolokvijalizma.<ref name="Trask"/> Drugi primjeri kolokvijalne upotrebe u engleskom jeziku uključuju [[kontrakcija (gramatika)|kontrakcije]] ili [[psovanje|psovke]].<ref name="Trask"/> "Kolokvijalni" treba razlikovati od "nestandardnog". Razlika između standardnog i nestandardnog nije striktno povezana s razlikom između formalnog i kolokvijalnog.<ref name="pt0">{{Cite book |last=Trudgill |first=Peter |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |date=2000 |isbn=978-0-14-192630-8 |edition=4th |location = London |publisher=Penguin UK |chapter=Sociolinguistics – Language and Society |format=e-book |url=https://books.google.com/books?id=X7Y7DYlQu8QC}}</ref><ref name="pt2">{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |year=2000 |edition = 4th |page = 6 |isbn = 0-14-028921-6 |oclc = 901131176 |location = London |publisher = Penguin Books }}</ref> Kao što je pokazao [[Peter Trudgill]] u svojoj raspravi o standardnom engleskom jeziku, formalni, kolokvijalni i vulgarni jezik su više stvar [[stil (lingvistika)|stilskih varijacija]] i dikcije, nego dihotomije standardnog i nestandardnog jezika.<ref name=Trudgill>{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |year=1999 |chapter-url=http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |chapter=Standard English: what it isn't |archive-url=https://web.archive.org/web/20090321091659/http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |archive-date=21. 3. 2009 |editor-first=T. |editor-last=Bex |editor2-first=R.J. |editor2-last=Watts |title=Standard English: The Widening Debate |pages=117–128 |location=London |publisher=Routledge}}</ref> Međutim, termin "kolokvijalan" se ponekad može izjednačiti sa "nestandardnim", u određenim kontekstima i terminološkim konvencijama.<ref>{{cite book |author=Roger D. Hawkins |author2=Richard Towell |title=French Grammar and Usage |edition=3rd |year=2013 |location=London |isbn=978-0-340-99124-4 |publisher=Routledge |url=https://books.google.com/books?id=pZoDld8EIwUC&pg=PR10 |page=x}}</ref><ref name=ds>{{cite journal |journal=Colloquium: New Philologies |date=decembar 2016 |pages=4 |issn=2520-3355 |volume=1 |issue=1 |doi=10.23963/cnp.2016.1.1 |title=Exclusion Labels in Slavic Monolingual Dictionaries: Lexicographic Construal of Non-Standardness |first=Danko |last=Šipka |doi-access=free}}</ref> U [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], "kolokvijalni jezik" je uobičajeni [[prirodni jezik]], za razliku od specijaliziranih oblika koji se koriste u [[logka|logici]] ili drugim područjima filozofije.<ref>{{cite book |last=Davidson |first=Donald |editor=Peter Ludlow |title=Readings in the Philosophy of Language |year=1997 |publisher=MIT Press |isbn=978-0-262-62114-4 |pages=89–107 |chapter=Truth and meaning}}</ref> U području [[logički atomizam|logičkog atomizma]], značenje se procjenjuje na drugačiji način nego kod formalnijih [[propozicija]]. ==Kolokvijalni nazivi== '''Kolokvijalni naziv''' ili '''poznati naziv''' je naziv ili termin koji se obično koristi za identifikaciju osobe ili stvari u nespecijalizovanom jeziku, umjesto drugog obično formalnijeg ili tehničkog naziva.<ref>{{cite encyclopedia |year=2014 |title=familiar, n., adj., and adv. |encyclopedia=OED Online |publisher=Oxford University Press |url=http://www.oed.com/view/Entry/67957?rskey=s5GGov&result=10&isAdvanced=true |access-date=1. 4. 2014 |url-access=subscription}}</ref> Nisu sleng niti vulgarni, već su neformalni. Ova vrsta govora se široko koristi za razne teme. U biologiji, kolokvijalni nazivi se nazivaju "[[uobičajena imena]]". Uobičajene štetočine često imaju uobičajena imena. Naprimjer, [[Armadillidiidae]] se često nazivaju "rolada poliji", dok se [[larva|larve]] [[muha]] često nazivaju "[[larva|crvi]]".<ref name="o054">{{cite web |last=Sofranec |first=Diane |title=Pest Colloquial Names and Mistaken Identities |website=Pest Management Professional |date=12. 4. 2012 |url=https://www.mypmp.net/pest-colloquial-names-and-mistaken-identities/ |access-date=7. 5. 2025}}</ref> U medicini, vrste [[mišić]]no-[[kost|koštanih]] [[povreda]] i preloma imaju kolokvijalne nazive.<ref name="y370">{{cite journal |last1=Lee |first1=Patrick |last2=Hunter |first2=Tim B. |last3=Taljanovic |first3=Mihra |title=Musculoskeletal Colloquialisms: How Did We Come Up with These Names? |journal=RadioGraphics |volume=24 |issue=4 |date=2004 |issn=0271-5333 |doi=10.1148/rg.244045015 |pages=1009–1027 |pmid=15256625 |url=http://pubs.rsna.org/doi/10.1148/rg.244045015 |access-date=7. 5. 2025 |url-access=subscription}}</ref> Naprimjer, povreda [[lateralni epikondilitis]] se kolokvijalno naziva "[[teniski lakat]]".<ref name="e571">{{cite web |last1=Buchanan |first1=Benjamin K. |last2=Varacallo |first2=Matthew A. |title=Lateral Epicondylitis (Tennis Elbow) |publisher=StatPearls Publishing |date=4. 8. 2023 |pmid=28613744 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK431092/#:~:text=Lateral%20epicondylitis%2C%20also%20commonly%20referred,radialis%20brevis%20(ECRB)%20tendon. |access-date=7. 5. 2025}}</ref> U profesionalnom okruženju, kolokvijalizmi često uključuju [[figurativni izraz|figurativne izraze]]. Naprimjer, kada se argumentira zašto se neka radnja ne bi trebala izvršiti, kolokvijalno se može pitati "zašto, za ime Boga, ne?"<ref name="r496">{{cite web |last1=Athu |first1=C. |last2=Mihaila |first2=R. |last3=Botezat |first3=O. |title=Colloquial words and expressions in professional environment |publisher=Українська медична стоматологічна академія |date=2021 |url=https://repository.pdmu.edu.ua/items/c37b423d-b176-415c-adfe-582d68566168 |language=uk |access-date=7. 5. 2025}}</ref> == Razlika od drugih stilova == Kolokvijalizmi se razlikuju od slenga ili žargona. [[Sleng]] se odnosi na riječi koje koriste samo određene društvene grupe, kao što su demografske grupe zasnovane na regiji, dobi ili socioekonomskom identitetu.<ref name="Zuckermann">{{cite book |last=Zuckermann |author-link=Ghil'ad Zuckermann |first=Ghil'ad |year=2003 |url=http://www.palgrave.com/br/book/9781403917232 |title=Language Contact and Lexical Enrichment in Israeli Hebrew |publisher=Palgrave Macmillan |isbn=978-1403917232}}</ref> Nasuprot tome, žargon se najčešće koristi unutar određenih zanimanja, industrija, aktivnosti ili područja interesa. Kolokvijalni jezik uključuje sleng, zajedno sa skraćenicama, kontrakcijama, [[idiomim]]a, frazama i drugim neformalnim riječima i frazama poznatim većini izvornih govornika jezika ili dijalekta.<ref name="Zuckermann"/> Žargon je terminologija koja je eksplicitno definirana u odnosu na određenu aktivnost, profesiju ili grupu. Termin se odnosi na jezik koji koriste ljudi koji rade u određenom području ili koji imaju zajednički interes. Slično slengu, to je skraćenica koja se koristi za izražavanje ideja, ljudi i stvari o kojima se često raspravlja između članova grupe. Za razliku od slenga, često se razvija namjerno.<ref name="CB">{{cite web |url=http://www.criminalbrief.com/?p=10866 |title=Buzzwords– bang * splat ! |last=Lundin |first=Leigh |date=31. 12. 2009 |publisher=Criminal Brief |work=Don Martin School of Software}}</ref> Iako standardni termin može imati precizniju ili jedinstvenu upotrebu među praktičarima relevantnih disciplina, često se navodi da žargon predstavlja prepreku u komunikaciji za one ljude koji nisu upoznati s dotičnom oblašću.<ref>Fiset, J., Bhave, D. P., & Jha, N. (2024). The Effects of Language-Related Misunderstanding at Work. Journal of Management, 50(1), 347-379. https://doi.org/10.1177/01492063231181651</ref> ==Također pogledajte== * [[Očni dijalekat]] * [[Usmena histprija]] * [[Narodni jezik]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Wiktionary|colloquialism|colloquial}} * [http://coloquial.es/es/diccionario-del-espanol-coloquial/ Colloquial Spanish] – Dictionary of Colloquial Spanish. *[https://web.archive.org/web/19970517074453/http://www.kfs.org/~jonathan/witt/t4002en.html Tractatus Logico-Philosophicus, Ludwig Wittgenstein] (archived 17 May 1997) {{Authority control}} [[Kategorija:Idiomi|*]] [[Kategorija:Gramatika]] [[Kategorija:Jezik]] [[Kategorija:Lingvistika]] [[Kategorija:Jezički varijeteti i stilovi]] b2mwet6ri4yq9n9xkhis3g8elqdbxi5 0 533238 3830977 3829498 2026-04-18T11:27:29Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830977 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1932. | mjesto_rođenja = [[Valletta]], [[Krunska kolonija Malta]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2021|02|01|1932}} | mjesto_smrti = [[Msida]], [[Malta]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pijanistica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Cynthia Caruana Turner''' (1932. – 1. februara 2021.) bila je malteška pijanistica. Bila je najpoznatija malteška pijanistica i jedna od najslavnijih muzičarki.<ref name="auto">{{Cite web |date=1. 2. 2021 |title=Celebrated pianist Cynthia Turner, 88, passes away |url=https://timesofmalta.com/articles/view/celebrated-pianist-cynthia-turner-88-passes-away.848735 |access-date=4. 4. 2025 |website=[[Times of Malta]]}}</ref> == Biografija == S 15 godina Turner je dobila stipendiju za [[Kraljevska muzička akademija|Kraljevsku muzičku akademiju]] u [[Londonu]].<ref name=":0">{{Cite web |date=11. 2. 2021 |title=YWCA's tribute to Cynthia Turner |url=https://newsbook.com.mt/en/ywcas-tribute-to-cynthia-turner/ |access-date=4. 4. 2025 |website=Newsbook}}</ref> Nastavila je studij u Njemačkoj i Italiji, te kod francuskog skladatelja i pijanista [[Francis Poulenc|Francisa Poulenca]].<ref name=":1">{{Cite web |last= |first= |title=Cynthia Turner – A Tribute - |url=https://maltaorchestra.com/news-blog/cynthia-turner-a-tribute/ |access-date=4. 4. 2025 |website=[[Malta Philharmonic Orchestra]] |language=en-GB}}</ref> Poulenc je posvetio svoj Koncert za klavir iz 1949. Turneru u decembru 1952.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=30. 5. 2003 |title=Cynthia Turner in concert with National Orchestra |url=https://timesofmalta.com/article/cynthia-turner-in-concert-with-national-orchestra.149062 |access-date=4. 4. 2025 |website=Times of Malta |language=en-gb}}</ref> Svirala je Poulencov Koncert za klavir za [[Elizabeta II|kraljicu Elizabetu]] tokom kraljevske izvedbe u pozorištu Manoel 15. novembra 1967.<ref>{{Cite web |date=19. 11. 2015 |title=Memories of the time they performed for the Queen |url=https://timesofmalta.com/articles/view/Memories-of-the-time-they-performed-for-the-Queen.592674 |access-date=4. 4. 2025 |website=[[Times of Malta]]}}</ref> Nastupala je na pozornicama, kabelskom radiju, radiju i televiziji na Malti, u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Egiptu.<ref name="auto"/> Godine 1987, kada je Nacionalno vijeće žena Malte osnovalo Muzičko natjecanje Bice Mizzi Vassallo; Turner je bila članica organizacijskog odbora i predsjedavala je žirijem za sva izdanja natjecanja.<ref>{{Cite web |last=Gaerty |first=Mary |date=3. 2. 2021 |title=The National Council of Women pays tribute to Cynthia Caruana Turner |url=https://newsbook.com.mt/en/the-national-council-of-women-pays-tribute-to-cynthia-caruana-turner/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210203132758/https://newsbook.com.mt/en/the-national-council-of-women-pays-tribute-to-cynthia-caruana-turner/ |archive-date=3. 2. 2021 |access-date=18. 3. 2021 |website=Newsbook |language=en}}</ref> Također je bila članica upravnog odbora Malteške filharmonije,<ref name=":1"/> a početkom 2000-ih i potpredsjednica YWCA Malta.<ref name=":0"/><ref>{{Cite web |date=24. 12. 2006 |title=YWCA (MALTA) Concert |url=https://www.independent.com.mt/articles/2006-12-24/local-news/YWCA-(MALTA)-Concert-166932 |access-date=4. 4. 2025 |website=[[The Malta Independent]]}}</ref> == Nagrade == Postala je članica Nacionalnog reda za zasluge 2004. godine, jednog od najviših malteških državnih odlikovanja.<ref name="auto"/> Također je imenovana vitezom reda Akademskih palmi i suradnicom Kraljevske glazbene akademije u Londonu.<ref name="auto"/> Godine 2017. izvršni odbor YWCA Malta nominirao je Turner za nagradu Gieħ Ir-Repubblika.<ref name=":0"/> == Osobni život == Turner je rođena u Valletti 1932.<ref name="auto"/> Odrasla je u [[Sliema|Sliemi]].<ref>{{Cite web |last= |date=14. 12. 2016 |title=WATCH: 84-Year-Old Sliema Nanna Slays Her Piano Solo |url=https://lovinmalta.com/lifestyle/watch-84-year-old-sliema-nanna-slays-her-piano-solo/ |access-date=4. 4. 2025 |website=Lovin Malta |language=en-GB}}</ref> Pohađala je školu Samostan Presvetog Srca. Bila je udana za Anthonyja Caruanu, s kojim je imala dva sina. U vrijeme smrti imala je petero unučadi.<ref name="auto"/> Turner se zarazila COVID-om-19 tijekom pandemije COVID-19 na Malti dok se liječila od prijeloma kuka i ručnog zgloba. Umrla je 1. februara 2021. u dobi od 88 godina.<ref name="auto"/> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Turner, Cynthia}} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] [[Kategorija:Biografije, Valetta]] [[Kategorija:Malteški muzičari]] o855u1w093pyalc8ryrzehaqbrwb46n 0 533240 3830976 3829534 2026-04-18T11:27:27Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Lisa Eder | slika = Lisa Eder (AUT) 2022.jpg | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|08|12}} | mjesto_rođenja = [[St. Johann in Tirol]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | klub = [[SK Saalfelden-Salzburg]] | skije = | takmiči_se_za = {{ZD|Austrija}} [[Austrija|Austriju]] | lični_rekord = 205,5 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 15. 3. 2025) | sezone = | pobjede = | pobjednička_postolja = | medalje = | aktualizirano = 24. 3. 2024. }} '''Lisa Eder''' (12. august 2001, [[St. Johann in Tirol]], [[Austrija]]<ref>{{Cite news|title=Skisprung: Lisa Eder springt hoch hinaus|url=https://www.meinbezirk.at/pinzgau/c-sport/lisa-eder-springt-hoch-hinaus_a3335799|newspaper=MeinBezirk.at|access-date=12. 4. 2026|language=de}}</ref>) austrijska je [[Skijaški skokovi|skijašica-skakačica]], austrijska reprezentativka i članica kluba [[SK Saalfelden-Salzburg]].<ref>{{Cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=189072&type=result|title=FIS {{!}} Lisa EDER - Athlete Biography - Ski Jumping|last=International Ski and Snowboard|first=Federation|website=www.fis-ski.com|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Karijera == Prve međunarodne nastupe zabilježila je 9. augusta 2015. u okviru Alpencupa u Klingenthalu, gdje je na maloj [[Vogtland skakaonica|Vogtland skakaonici]] zauzela 18. mjesto. Prvu pobjedu u ovom takmičenju ostvarila je 11. augusta 2016. na [[Skakaonica Pöhlbach|skakaonici Pöhlbach]] u [[Pöhla|Pöhli]]. U [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]] debitovala je 18. augusta 2017. u [[Oberwiesenthal]]u, gdje je na skakaonici u [[Fichtelberg]]u zauzela 15. mjesto. Već 15. decembra iste godine u [[Notodden]]u bila je četvrta na skakaonici [[Tveitanbakken]], čime je propustila svoj prvi plasman na pobjedničko postolje. Početkom 2018. godine prvi put je nominovana za nastupe u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]], i to za takmičenja u [[Sapporo|Sapporu]] i [[Zaō|Zau]]. Nakon što nije prošla kvalifikacije u Sapporu, debitovala je 19. januara 2018. u Zau, gdje je zauzela 36. mjesto i ostala bez bodova. Dan kasnije, 20. januara 2018, zauzela je šesto mjesto u ekipnom takmičenju zajedno s [[Chiara Hölzl|Chiarom Hölzl]], [[Claudia Purker|Claudijom Purker]] i [[Jacqueline Seifriedsberger]]. Dana 24. marta 2018. ostvarila je svoj tada najbolji rezultat u Svjetskom kupu, osvojivši 11. mjesto na [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg skakaonici]] u [[Oberstdorf]]u, čime je osvojila i prve bodove. Iste godine nastupila je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u [[Kandersteg]]u, gdje je zauzela 24. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji na [[Lötschberg (skakaonica)|Lötschberg skakaonici]], dok je u ekipnom takmičenju zajedno s [[Marita Kramer|Maritom Kramer]], [[Sophie Mair]] i Claudijom Purker osvojila sedmo mjesto. Na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2019. u Lahtiju osvojila je bronzanu medalju u ekipnom takmičenju (s Maritom Kramer, [[Lisa Hirner|Lisom Hirner]] i Claudijom Purker), dok je u mješovitom ekipnom takmičenju bila četvrta, a pojedinačno deseta. Dana 9. februara 2019. prvi put se našla na pobjedničkom postolju u Svjetskom kupu, kada je u ekipnom takmičenju u [[Ljubno (Slovenija)|Ljubnom]], zajedno s [[Jacqueline Seifriedsberger]], Chiarom Hölzl i [[Eva Pinkelnig|Evom Pinkelnig]], zauzela treće mjesto. Godinu dana kasnije, tačnije 8. i 9. februara 2020. ostvarila je svoje prve plasmane među deset najboljih u pojedinačnoj konkurenciji Svjetskog kupa, zauzevši osmo i sedmo mjesto u [[Hinzenbach]]u. Dana 26. februara 2022. na istoj skakaonici prvi put se popela na pobjedničko postolje u pojedinačnoj konkurenciji, osvojivši treće mjesto. Na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking]]u zauzela je peto mjesto s austrijskom mješovitom ekipom, dok je u pojedinačnoj konkurenciji bila osma.<ref>"[https://web.archive.org/web/20220325195833/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Lisa Eder]". ''Beijing 2022 Olympics''. [https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Original] arhiviran 25. marta 2022. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Nastupila je i na [[Zimske olimpijske igre 2026.|Zimskim olimpijskim igrama 2026]], gdje je ostvarila najbolji olimpijski rezultat plasmanom na četvrto mjesto u pojedinačnom takmičenju na srednjoj skakaonici. U junu 2022. doživjela je tešku povredu, [[Povreda prednjeg križnog ligamenta|puknuće prednjeg križnog ligamenta]],<ref>{{Cite web|url=https://kurier.at/sport/wintersport/skispringerin-lisa-eder-erlitt-kreuzbandriss/402051046|title=Skispringerin Lisa Eder erlitt Kreuzbandriss|date=23. 6. 2022|website=kurier.at|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> zbog čega je bila primorana pauzirati takmičenja, vrativši se u Svjetski kup tek početkom decembra 2023. U ukupnom poretku sezone 2023/24. zauzela je 16. mjesto. Dana 17. marta 2024. na treningu za skijaške letove u [[Vikersundbakken|Vikersundu]] ostvarila je skok dužine 198 metara, čime je postavila novi austrijski rekord u ženskoj konkurenciji. Već naredne godine postala je prva Austrijanka koja je službeno preskočila 200 metara, doskočivši na 205,5 metara (raniji skok od 200 metara [[Daniela Iraschko-Stolz|Daniele Iraschko-Stolz]] iz 2003. godine ne priznaje se kao službeni rekord prema pravilima [[Međunarodna skijaška federacija|FIS-a]]). Na svjetskim juniorskim prvenstvima ukupno je osvojila tri zlatne i jednu bronzanu medalju u ekipnim i mješovitim ekipnim disciplinama. Godine 2025. osvojila je svoju prvu medalju na svjetskim prvenstvima, zauzevši drugo mjesto u ekipnom takmičenju. Nakon ukupno 13 plasmana na pobjedničko postolje u Svjetskom kupu, svoju prvu pobjedu ostvarila je 21. januara 2026. na Zaō skakaonici u [[Yamagata|Yamagati]]. U sezoni 2025/26. zabilježila je još jednu pobjedu u Hinzenbachu, ukupno jedanaest plasmana na postolje, te zauzela četvrto mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa. == Uspjesi i statistika == === Pobjede u Svjetskom kupu (pojedinačno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |21. januar 2026. |Yamagata, Japan |normalna skakaonica |- |3. mart 2026. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica |} === Pobjede u Svjetskom kupu (ekipno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |25. februar 2022. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica* |} ^{*sa Chiarom Kreuzer, Jacqueline Seifriedsberger und Maritom Kramer.} === Plasman na Svjetskom kupu === {| class="wikitable" !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2017/18 |34. |46 |- |2018/19 |44. |12 |- |2019/20 |21. |154 |- |2020/21 |20. |167 |- |2021/22 |9. |420 |- |2023/24 |16. |488 |- |2024/25 |6. |877 |- |2025/26 |4. |1417 |} === Grand Prix plasmani === {| class="wikitable" |+ !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2018 |32. |17 |- |2019 |27. |17 |- |2021 |17. |102 |- |2024 |9. |119 |- |2025 |36. |48 |} == Privatni život == Od 2023. Eder je u vezi sa 16 godina starijim skijašem-skakačem [[Manuel Fetner|Manuelom Fetnerom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.krone.at/2990051|title=Hand in Hand: Neues Adlerpaar zeigt sich verliebt|last=Lischka|first=Vera|date=25. 4. 2023|website=Kronen Zeitung|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eder, Lisa}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u skijaškom skakanju]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskom prvenstvu u nordijskim disciplinama]] [[Kategorija:Biografije, St. Johann in Tirol]] [[Kategorija:Austrijski skijaši-skakači]] gzl6p0xoj8sbunpxhubc5uav7bo8zne 0 533242 3830975 3830397 2026-04-18T11:27:25Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zora Tavčar | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|2}} | mjesto_rođenja = [[Loka pri Zidanem Mostu]], [[Kraljevina Jugoslavija]] (danas Slovenija) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|8|4|1928|10|2}} | mjesto_smrti = [[Loka pri Zidanem Mostu]], Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = spisateljica, esejistica i prevoditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = Veter v laseh, Velika maša }} '''Zora Tavčar''' (2. oktobar 1928 – 4. august 2025<ref>{{Cite web|url=https://www.primorski.eu/kultura/poslovila-se-je-zora-tavcar-KI1947286|title=Poslovila se je Zora Tavčar|last=|first=|website=www.primorski.eu|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref>) bila je slovenska [[književnica]], esejistica i [[Prevođenje|prevoditeljica]], koja je živjela u Opicini (slov: ''Opčine''), u predgrađu [[Trst]]a, u [[Italija|Italiji]]. Bila je udata za istaknutog pripadnika slovenske manjine u Italiji, [[Pisac|pisca]] [[Alojz Rebula|Alojza Rebulu]]. == Život == Tavčar je rođena u [[Loka pri Zidanem Mostu|Loki pri Zidanem Mostu]] 1928. godine. Studirala je [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], [[Književna teorija|književnu teoriju]], te slovenski jezik i književnost na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]]. Godine 1963. doktorirala je na [[Univerzitet Cattolica del Sacro Cuore|Univerzitetu Cattolica del Sacro Cuore]] u Milanu. Godine 1951. udala se za slovenskog pisca i dramaturga Alojza Rebula i preselila se u Opčine kod Trsta. Do penzionisanja 1988. godine predavala je u raznim srednjim školama sa nastavom na slovenskom jeziku, u regionu Trsta.<ref>{{Cite web|url=https://dolenjskilist.svet24.si/novice/kultura/80-let-pisateljice-zore-tavcar-rebula-8210-1665318|title=80 let pisateljice Zore Tavčar Rebula - Dolenjski list|website=dolenjskilist|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Rad == Svoj književni rad započela je pisanjem poezije, ali je poznatija po svojim kratkim pričama, esejima i radio-dramama.<ref>"[https://web.archive.org/web/20120217194943/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Slovene Writers' Association website]" (slovenski). DSP Slovene Writers' Association. [http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Original] arhiviran 17. 2. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Objavljena djela == * ''Veter v laseh'' (Vjetar u mojoj kosi), 1982 * ''Ob kresu življenja'' (Na lomači života), 1989 * ''Kroži, kroži galeb'' (Kruži, kruži galebe), 2008 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tavčar, Zora}} [[Kategorija:Slovenski esejisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Ljubljani]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] [[Kategorija:Biografije, Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] 3hu4ptbo3rknw60rmo5rfv4dgdd5pwt 0 533254 3830974 3830325 2026-04-18T11:27:22Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830974 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Veronika Zvařičová | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Češka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|12|08}} | mjesto rođenja = [[Krnov]] | država rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | visina = 177 | težina = 58 | klub = [[SKP Jablonex]] | trener = [[Lenka Faltusová]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''79.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/08.]]) <!-- * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''55.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''51.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) --> }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2018. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 12. 4. 2026. }} '''Veronika Zvařičová''', rođena 8. decembra 1988. u [[Krnov]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) je nekadašnja [[češka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|70]] | | |} Nastupila je samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 70-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 2:57.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Slovačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|slovačke biatlonke]] [[Anastasija Kuzmina|Anastasije Kuzmine]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama nije nastupila. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|52]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|70]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|10]] | |} Nastupala je na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvensta]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 22-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|7,5]] bez promašaja i zaostatkom od 2:05.5&nbsp;min bila sporija od pobjednice njemačke biatlonke [[Kati Wilhelm]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman bilo deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Barbora Tomešová|Barborom Tomešovom]] i [[Jitka Landová|Jitkom Landovom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="11" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] |- |79|| || || ||92|| || || || ||88 |} Zvařičová je prvi put nastupila u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]]. u [[Oberhofu]]u 7. januara 2009. u utrci štafete s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Zdeňka Vejnarová|Zdeňkom Vejnarovom]] i [[Magda Rezlerová|Magdom Rezlerovom]], kada su osvojil posmo mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 32-o mjesto 11. januara 2018. u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni SK 2017/18.]] u [[Ruhpolding]]u s jednim promašajem i zaostatkom od 3:31.2&nbsp;min iza pobjednice italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]]. U ekipnim utrkama najbolji rezultati su joj je treće mjesto u štafeti 9. januara 2013. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Gabriela Soukalováá|Gabrielom Soukalovom]] i [[Kristýna Černá|Kristýnom Černom]]. == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} <!-- * {{Sport365|119}} --> * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Zvařičová, Veronika}} [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biografije, Krnov]] [[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]] l480e590tpf269zvzcpoxhp0lv878mh 0 533257 3830973 3829698 2026-04-18T11:27:18Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830973 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = štafeta | godina = 2012 | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | mjesto = [[Ruhpolding]], {{flagcountry|Njemačka}} | datum = 10. mart 2012. | broj_učesnika = 104 | broj_zemalja = 26 | broj_ekipa = 26 | zlato = Tina Bachmann | zlato_2 = Magdalena Neuner | zlato_3 = Miriam Gössner | zlato_4 = Andrea Henkel | zlato_NOK = GER | srebro = Marie-Laure Brunet | srebro_2 = Sophie Boilley | srebro_3 = Anaïs Bescond | srebro_4 = Marie Dorin | srebro_NOK = FRA | bronza = Fanny Welle-Strand Horn | bronza_2 = Elise Ringen | bronza_3 = Synnøve Solemdal | bronza_4 = Tora Berger | bronza_NOK = NOR | godina_p = 2011 | spol = žene | godina_s = 2013 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|ženskoj štafeti]]''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2012]], održala se se 10. marta 2012. u [[Ruhpolding]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]].<ref>[http://docs.biathlonresults.com/1112/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C51B2_1.1.pdf Start list] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120317001329/http://docs.biathlonresults.com/1112/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C51B2_1.1.pdf |date=17. 3. 2012|language=en}}</ref> == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Startni<br>broj!! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- |- | {{gold01}} || 5 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|GER}}<br><small>[[Tina Bachmann]]<br>[[Magdalena Neuner]]<br>[[Miriam Gössner]]<br>[[Andrea Henkel]]</small>}} ||'''1:09:33.0'''<br />17:09.6<br />17:28.4<br />17:37.8<br />17:17.2 ||'''0+6 1+4'''<br />0+1 0+0<br />0+3 1+3<br />0+2 0+1<br />0+0 0+0 || |- | {{silver02}} || 1 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|FRA}}<br><small>[[Marie-Laure Brunet]]<br>[[Sophie Boilley]]<br>[[Anaïs Bescond]]<br>[[Marie Dorin]]</small>}} ||'''1:10:01.5'''<br />17:09.0<br />17:19.7<br />18:04.6<br />17:28.2 ||'''0+4 0+3'''<br />0+1 0+0<br />0+1 0+0<br />0+1 0+2<br />0+1 0+1 || +28.5 |- | {{bronze03}} || 2 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|NOR}}<br><small>[[Fanny Horn Birkeland|Fanny Welle-Strand Horn]]<br>[[Elise Ringen]]<br>[[Synnøve Solemdal]]<br>[[Tora Berger]]</small>}} ||'''1:10:12.5'''<br />18:12.0<br />17:28.4<br />17:39.2<br />16:52.9 ||'''0+4 0+8'''<br />0+1 0+3<br />0+1 0+2<br />0+1 0+3<br />0+1 0+0 || +39.5 |- | {{sort|04|4}} || 4 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|BLR}}<br><small>[[Nadzeja Skardzina]]<br>[[Ljudmila Kalinčik]]<br>[[Nastasija Dubarezava]]<br>[[Darja Domračeva]]</small>}} ||'''1:10:14.2'''<br />18:08.2<br />17:41.9<br />18:05.1<br />16:19.0 ||'''0+1 0+5'''<br />0+0 0+2<br />0+0 0+0<br />0+1 0+3<br />0+0 0+0 || +41.2 |- | {{sort|05|5}} || 9 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|SWE}}<br><small>[[Jenny Jonsson]]<br>[[Anna Maria Nilsson]]<br>[[Anna Karin Strömstedt]]<br>[[Helena Ekholm]]</small>}} ||'''1:10:38.2'''<br />18:12.8<br />17:36.5<br />17:43.2<br />17:05.7 ||'''0+3 0+2'''<br />0+0 0+0<br />0+1 0+1<br />0+1 0+1<br />0+1 0+0 || +1:05.2 |- | {{sort|06|6}} || 7 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|UKR}}<br><small>[[Natalija Burdiga]]<br>[[Valentina Semerenko]]<br>[[Vita Semerenko]]<br>[[Olena Pidhrušna]]</small>}} ||'''1:10:53.5'''<br />18:22.7<br />17:18.0<br />17:08.1<br />18:04.7 ||'''0+3 0+5'''<br />0+1 0+3<br />0+0 0+2<br />0+0 0+0<br />0+2 0+0 || +1:20.5 |- | {{sort|07|7}} || 3 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|RUS}}<br><small>[[Svjetlana Sleptsova]]<br>[[Olga Zajceva]]<br>[[Ana Bogali-Titovev]]<br>[[Olga Viljuhina]]</small>}} ||'''1:11:07.0'''<br />17:33.8<br />17:47.2<br />18:17.1<br />17:28.9 ||'''0+5 0+6'''<br />0+2 0+1<br />0+1 0+1<br />0+0 0+3<br />0+2 0+1 || +1:34.0 |- | {{sort|08|8}} || 10 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|SVK}}<br><small>[[Jana Gereková]]<br>[[Anastasija Kuzmina]]<br>[[Martina Chrapánová]]<br>[[Paulina Fialkova]]</small>}} ||'''1:12:44.1'''<br />17:15.4<br />17:12.2<br />18:43.9<br />19:32.6 ||'''0+0 1+6'''<br />0+0 0+0<br />0+0 0+2<br />0+0 0+1<br />0+0 1+3 || +3:11.1 |- | {{sort|09|9}} || 6 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|POL}}<br><small>[[Krystyna Guzik|Krystyna Pałka]]<br>[[Weronika Nowakowska-Ziemniak]]<br>[[Magdalena Gwizdoń]]<br>[[Agnieszka Cyl]]</small>}} ||'''1:13:19.7'''<br />18:08.2<br />17:57.0<br />18:56.4<br />18:18.1 ||'''0+4 1+8'''<br />0+1 0+1<br />0+1 0+2<br />0+0 1+3<br />0+2 0+2 || +3:46.7 |- | 10 || 11 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|CZE}}<br><small>[[Veronika Vítková]]<br>[[Barbora Tomešová]]<br>[[Veronika Zvařičová]]<br>[[Jitka Landová]]</small>}} ||'''1:13:23.8'''<br />17:30.7<br />18:14.4<br />18:24.4<br />19:14.3 ||'''0+4 0+8'''<br />0+1 0+2<br />0+2 0+3<br />0+1 0+2<br />0+0 0+1 || +3:50.8 |- | 11 || 14 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|USA}}<br><small>[[Sara Studebaker]]<br>[[Susan Dunklee]]<br>[[Annelies Cook]]<br>[[Lanny Barnes]]</small>}} ||'''1:13:33.1'''<br />18:12.6<br />18:19.7<br />18:29.1<br />18:31.7 ||'''0+4 0+5'''<br />0+2 0+1<br />0+2 0+3<br />0+0 0+1<br />0+0 0+0 || +4:00.1 |- | 12 || 8 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|ITA}}<br><small>[[Dorothea Wierer]]<br>[[Alexia Runggaldier]]<br>[[Nicole Gontier]]<br>[[Katja Haller]]</small>}} ||'''1:13:52.3'''<br />17:49.6<br />18:12.3<br />18:39.7<br />19:10.7 ||'''0+7 0+3'''<br />0+2 0+0<br />0+1 0+1<br />0+2 0+2<br />0+2 0+0 || +4:19.3 |- | 13 || 13 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|CAN}}<br><small>[[Megan Imrie]]<br>[[Megan Heinicke]]<br>[[Yolaine Oddou]]<br>[[Zina Kocher]]</small>}} ||'''1:14:33.9'''<br />17:48.9<br />18:23.3<br />20:10.5<br />18:11.2 ||'''1+6 0+4'''<br />0+2 0+0<br />0+1 0+3<br />1+3 0+0<br />0+0 0+1 || +5:00.9 |- | 14 || 16 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|EST}}<br><small>[[Kadri Lehtla]]<br>[[Kristel Viigipuu]]<br>[[Grete Gaim]]<br>[[Eveli Saue]]</small>}} ||'''1:15:06.7'''<br />17:51.2<br />19:00.1<br />19:30.2<br />18:45.2 ||'''0+4 0+3'''<br />0+2 0+0<br />0+0 0+2<br />0+2 0+0<br />0+0 0+1 ||+5:33.7 |- | 15 || 17 || align=left|{{štafeta|{{flagcountry|JPN}}<br><small>[[Fuyuko Suzuki]]<br>[[Itsuka Owada]]<br>[[Yuki Nakajima]]<br>[[Naoko Azegami]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />17:54.0<br />19:07.0<br />18:34.5<br /><br /> ||'''1+5 1+3'''<br />0+0 0+0<br />1+3 0+0<br />0+0 0+0<br />0+2 1+3 || |- | 16 || 19 ||align=left|{{štafeta|{{flagcountry|AUT}}<br><small>[[Romana Schrempf]]<br>[[Iris Waldhuber]]<br>[[Ramona Düringer]]<br>[[Katharina Innerhofer]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />19:17.9<br />18:22.2<br />19:44.3<br /><br /> ||'''0+8 1+7'''<br />0+3 1+3<br />0+0 0+0<br />0+3 0+3<br />0+2 0+1 || |- | 17 || 12 ||align=left|{{štafeta|{{flagcountry|BUL}}<br><small>[[Emilija Jordanova]]<br>[[Nina Klenovska]]<br>[[Desislava Stojanova]]<br>[[Nija Dimitrova]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />19:27.2<br />18:45.8<br />18:57.0<br /><br /> ||'''1+5 0+3'''<br />1+3 0+0<br />0+1 0+2<br />0+0 0+0<br />0+1 0+1 || |- | 18 || 18 ||align=left|{{štafeta|{{flagcountry|FIN}}<br><small>[[Mari Laukkanen]]<br>[[Kaisa Mäkäräinen]]<br>[[Eevamari Oksanen]]<br>[[Sanna Markkanen]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />19:35.5<br />17:11.9<br />20:25.5<br /><br /> ||'''0+5 3+9'''<br />0+1 3+3<br />0+0 0+1<br />0+2 0+3<br />0+2 0+2 || |- | 19 || 21 ||align=left|{{štafeta|{{flagcountry|KAZ}}<br><small>[[Marina Lebjedeva]]<br>[[Olga Poltoranina]]<br>[[Darja Usanova]]<br>[[Elena Hrustaljeva]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />18:47.6<br />18:39.4<br />19:57.3<br /><br /> ||'''0+5 2+6'''<br />0+1 0+2<br />0+1 0+0<br />0+3 2+3<br />0+0 0+1 || |- | 20 || 15 ||align=left|{{štafeta|{{flagcountry|ROU}}<br><small>[[Éva Tófalvi]]<br>[[Réka Ferencz]]<br>[[Luminita Piscoran]]<br>[[Florina Ioana Cirstea]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />19:27.6<br />18:43.7<br />18:52.6<br /><br /> ||'''1+5 0+7'''<br />1+3 0+2<br />0+0 0+1<br />0+1 0+2<br />0+1 0+2 || |- | 21 || 25 ||align=left|{{štafeta|{{flagcountry|SUI}}<br><small>[[Elisa Gasparin]]<br>[[Selina Gasparin]]<br>[[Irene Cadurisch]]<br>[[Patricia Jost]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />18:52.4<br />18:10.8<br />21:37.7<br /><br /> ||'''2+4 0+8'''<br />0+0 0+2<br />0+1 0+3<br />2+3 0+2<br />0+0 0+1 || |- | 22 || 24 ||align=left|{{štafeta|{{flagcountry|UK}}<br><small>[[Amanda Lightfoot]]<br>[[Nerys Jones]]<br>[[Adele Walker]]<br>[[Fay Potton]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />18:13.2<br />19:59.9<br />19:18.0<br /><br /> ||'''0+5 1+8'''<br />0+1 0+1<br />0+3 0+2<br />0+0 0+2<br />0+1 1+3 || |- | 23 || 23 ||align=left|{{štafeta|{{flagcountry|LTU}}<br><small>[[Diana Rasimovičiūtė]]<br>[[Natalija Kočergina]]<br>[[Aliona Sabaliauskiene]]<br>[[Marija Kaznacenko]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />18:44.5<br />19:51.6<br />21:11.1<br /><br /> ||'''1+7 1+8'''<br />1+3 0+1<br />0+3 1+3<br />0+1 0+1<br />0+0 0+3 || |- | 24 || 22 ||align=left|{{štafeta|{{flagcountry|KOR}}<br><small>[[Kim Seon-su]]<br>[[Kim Seo-ra]]<br>[[Kim Kyung-nam (biatlonka)|Kim Kyung-nam]]<br>[[Mun Ji-hee]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />19:57.4<br />19:31.1<br />20:43.4<br /><br /> ||'''0+4 0+6'''<br />0+1 0+2<br />0+0 0+1<br />0+1 0+2<br />0+2 0+1 || |- | 25 || 20 ||align=left|{{štafeta|{{flagcountry|CHN}}<br><small>[[Song Chaoqing]]<br>[[Wang Chunli]]<br>[[Tang Jialin]]<br>[[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />21:32.5<br />19:34.7<br />19:57.6<br /><br /> ||'''1+4 0+3'''<br />1+3 0+0<br />0+0 0+0<br />0+1 0+2<br />0+0 0+1 || |- | 26 || 26 ||align=left|{{štafeta|{{flagcountry|LAT}}<br><small>[[Žanna Juškāne]]<br>[[Inga Paskovska]]<br>[[Baiba Bendika]]<br>[[Anete Brice]]</small>}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />19:37.1<br />21:28.1<br />20:42.7<br /><br /> ||'''0+4 1+8'''<br />0+2 0+2<br />0+0 1+3<br />0+2 0+1<br />0+0 0+2 || |} == Napomene== <references group="N"/> <references group="lower-alpha"/> ==Reference== {{reference}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.]] hnzgqwubnecieplidh5f0n2ktl7dl2h 0 533259 3830972 3830284 2026-04-18T11:27:16Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830972 wikitext text/x-wiki '''Antropocentrizam''' ({{refn|{{Citation |last=Jones |first=Daniel |title=English Pronouncing Dictionary |editor=Peter Roach |editor2=James Hartmann |editor3=Jane Setter |place=Cambridge |publisher= Cambridge University Press |orig-date=1917 |year=2003 |isbn=978-3-12-539683-8 }}}} [[starogrčki|stgrč.]] ἄνθρωπος – ''ánthrōpos'' = ćovjek + κέντρον – ''kéntron'' = centar) je vjerovanje da su [[ljudi]] centralni ili najvažniji entitet na Planeti.<ref name=Boslaugh2013>{{cite encyclopedia |vauthors=Boslaugh SE |title=Anthropocentrism |encyclopedia=Encyclopedia Britannica|date=2013 |url=https://www.britannica.com/topic/anthropocentrism |archive-url=https://web.archive.org/web/20210529115213/https://www.britannica.com/topic/anthropocentrism |archive-date=29. 5. 2021 |url-status=live}}</ref> Termin se može koristiti naizmjenično sa '''humanocentrizmom''', a neki koncept nazivaju '''ljudskom nadmoći''' ili '''ljudskom izuzetnošću'''. Iz antropocentrične perspektive, čovječanstvo se posmatra kao odvojeno od prirode i superiorno u odnosu na nju, a drugi entiteti ([[životinje]], [[biljke]], [[minerali]], itd.) se posmatraju kao [[resursi]] koje ljudi mogu koristiti.<ref name=Boslaugh2013/> Moguće je razlikovati najmanje tri vrste antropocentrizma: '''perceptivni antropocentrizam''' (koji "karakterizira paradigme informirane osjetilnim podacima iz ljudskih senzornih organa"); '''deskriptivni antropocentrizam''' (koji "karakterizira paradigme koje počinju od, centrira se na ili su uređene oko ''Homo sapiensa'' / 'čovjeka'"); i '''normativni antropocentrizam''' (koji "karakterizira paradigme koje daju pretpostavke ili tvrdnje o superiornosti vrste ''[[Homo sapiens]]'', njegovim sposobnostima, primarnosti njegovih vrijednosti, [ili] njegovom položaju u Svemiru").<ref name=":1">{{Cite journal |last=Mylius |first=Ben |date=15. 10. 2018 |title=Three Types of Anthropocentrism |url=https://www.pdcnet.org/pdc/bvdb.nsf/purchase?openform&fp=envirophil&id=envirophil_2018_0015_0002_0159_0194 |journal=Environmental Philosophy |language=en |volume=15 |issue=2 |pages=159–194 |doi=10.5840/envirophil20184564|url-access=subscription }}</ref> Antropocentrizam teži da interpretira svijet u smislu ljudskih vrijednosti i iskustava.<ref>{{Cite Merriam-Webster |anthropocentrism}}</ref> Smatra se da je duboko ukorijenjen u mnogim modernim ljudskim kulturama i svjesnim postupcima. To je glavni koncept u području [[ekološka etika|ekološke etike]] i [[filozofija okoliša|filozofije okoliša]], gdje se često smatra korijenskim uzrokom problema nastalih ljudskim djelovanjem unutar [[ekosfera|ekosfere]], odnosno [[antroposfera|antroposfere]].<ref>Beck, Martha C. "Systems Thinking and Universal Dialogue: The Creation of a Noosphere in Today's Era of Globalization." ''Dialogue and Universalism'' 3 (2013): 123-136.</ref> Međutim, mnogi zagovornici antropocentrizma tvrde da to nije nužno slučaj: oni tvrde da zdrav dugoročni pogled priznaje da globalno okruženje mora biti kontinuirano pogodnije za ljude i da je pravi problem plitki antropocentrizam.<ref>{{cite encyclopedia | url=http://plato.stanford.edu/entries/ethics-environmental/#IntChaEnvEth | title=Environmental Ethics, See: 1. Introduction: The Challenge of Environmental Ethics | encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy | access-date= 13. 8. 2013 }}</ref><ref>{{cite encyclopedia | url=http://www.iep.utm.edu/envi-eth/#SH1a | title=Environmental Ethics, See: 1a. Human Beings | encyclopedia=Internet Encyclopedia of Philosophy | access-date= 13. 8. 2013 }}</ref> ==Filozofija okoliša== Neki filozofi okoliša tvrdili su da je antropocentrizam ključni dio percipirane ljudske težnje da dominira ili "gospodari" Zemljom. Neki vjeruju da je antropocentrizam centralni problematični koncept u filozofiji okoliša,<ref name=":1"/> gdje se koristi da skrene pažnju na tvrdnje o sistematskoj pristranosti u tradicionalnim zapadnim stavovima prema neljudskom svijetu,<ref>{{cite journal | last1 = Naess | first1 = A | year = 1973 | title = The Shallow and the Deep, Long-Range Ecology Movement | journal = Inquiry | volume = 16 | pages = 95–100 | doi=10.1080/00201747308601682| s2cid = 52207763 }}</ref> koji oblikuje ljudski osjećaj o sebi i identitetu.<ref>{{Cite book |url=https://www.taylorfrancis.com/books/edit/10.4324/9781351068840/routledge-handbook-ecocultural-identity-tema-milstein-jos%C3%A9-castro-sotomayor |title=Routledge Handbook of Ecocultural Identity |year=2020 |publisher=Routledge |editor-last=Milstein |editor-first=Tema |doi=10.4324/9781351068840 |isbn=978-1-351-06884-0 |s2cid=229580440 |editor-last2=Castro-Sotomayor |editor-first2=José}}</ref> [[Val Plumwood]] se prepirao <ref>Plumwood, V. 1993. ''Feminism and the Mastery of Nature''. London: Routledge</ref><ref>Plumwood, V. 1996. Androcentrism and Anthrocentrism: Parallels and Politics. ''Ethics and the Environment'' 1</ref> da antropocentrizam ima analognu ulogu u zelenoj teoriji kao i [[androcentrizam]] u feminističkoj teoriji i [[etnocentrizam]] u antirasističkoj teoriji. Plumwood je nazvao humanocentričnost "antrocentrizmom" kako bi naglasio ovu paralelu. Jedan od prvih opširnih filozofskih eseja koji se bave ekološkom etikom, [[John Passmore]]-ov "Čovjekova odgovornost za prirodu",<ref>Passmore, J. 1974. ''Man's Responsibility for Nature'' London: Duckworth</ref> kritikovan je od strane branitelja [[duboka ekologija|duboke ekologije]] zbog svog antropocentrizma, za koji se često tvrdi da je konstitutivan za tradicionalnu zapadnu moralnu misao.<ref>Routley, R. and V. 1980. 'Human Chauvinism and Environmental Ethics' in ''Environmental Philosophy'' (eds) D.S. Mannison, M. McRobbie and R. Routley. Canberra: ANU Research School of Social Sciences: 96-189</ref> Zaista, branitelji antropocentrizma zabrinuti zbog [[ekološka kriza|ekološke krize]] tvrde da je održavanje zdravog, održivog okoliša neophodno za dobrobit ljudi, a ne samo po sebi. Prema Williamu Greyu, problem s "plitkim" gledištem nije u tome što je usmjereno na čovjeka: "Ono što nije u redu s plitkim stavovima nije njihova briga za dobrobit ljudi, već to što oni zapravo ne uzimaju dovoljno u obzir od čega se ta dobrobit sastoji. Prema ovom gledištu, moramo razviti obogaćeno, utvrđeno antropocentrično poimanje ljudskog interesa, kako bismo zamijenili dominantnu kratkoročnu, segmentalnu i egocentričnu koncepciju."<ref>{{cite journal | last1 = Grey | first1 = W | year = 1993 | title = Anthropocentrism and Deep Ecology | url = http://www.uq.edu.au/%7Epdwgrey/pubs/anthropocentrism.html | journal = Australasian Journal of Philosophy | volume = 71 | issue = 4 | pages = 463–475 | doi = 10.1080/00048409312345442 | access-date = 12. 11. 2006 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080726183226/http://www.uq.edu.au/~pdwgrey/pubs/anthropocentrism.html | archive-date = 26. 7. 2008 | url-access = subscription }}</ref> S druge strane, Plumwood u djelu „Ekološka kultura: Ekološka kriza razuma“ tvrdio je da Greyov antropocentrizam nije adekvatan..<ref>{{Cite book | last1= Plumwood | first1= Val | year= 2002 | chapter= Chapter 6 Philosophy, Prudence and Anthropocentrism | pages= (123–) 130–142 | title= Environmental Culture: The Ecological Crisis of Reason | publisher= Taylor & Francis | isbn= 978-0-415-17877-8 | chapter-url= https://books.google.com/books?id=-Aku-jlWZ_4C&pg=130 | chapter-format= Google Books online preview version | access-date= 12. 6. 2013 }}</ref> Mnogi predani ekolozi zauzimaju donekle antropocentričan filozofski stav, podržavajući činjenicu da će se zalagati za očuvanje okoliša za dobrobit ljudskih [[populacija]].<ref>{{Cite book|last1=Vuong|first1=Quan-Hoang|url=https://books.google.com/books?id=OSiGEAAAQBAJ|title=Mindsponge Theory|date=2023|publisher=Walter de Gruyter|isbn=978-83-67405-14-0|language=en}}</ref> Grey piše: "Trebali bismo biti zabrinuti za promociju bogate, raznolike i živahne biosfere. Ljudski procvat svakako može biti uključen kao legitimni dio takvog procvata."<ref>{{cite web|url=http://www.uq.edu.au/~pdwgrey/pubs/anthropocentrism.html|title=The University of Queensland|access-date=4. 5. 2015|archive-date=26. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080726183226/http://www.uq.edu.au/~pdwgrey/pubs/anthropocentrism.html}}</ref> Međutim, takva briga za ljudski prosperitet usred prosperiteta života u cjelini se smatra nerazlučivom od brige [[duboka ekologija|duboke ekologije]] i [[biocentrizam|biocentrizma]], koji je predložen i kao [[antiteza]] antropocentrizma<ref>{{Cite conference | last = Taylor | first = Sandra G. | year = 1990 | title = Naturalness: The concept and its application to Australian ecosystems | editor1-last = Saunders | editor1-first = Denis Allen | editor2-last = Hopkins | editor2-first = Angus John Malcolm | editor3-last = How | editor3-first = R. A. | book-title = Australian ecosystems : 200 years of utilization, degradation and reconstruction | location = Chipping Norton, N.S.W. | publisher = Surrey Beatty & Sons, for the Ecological Society of Australia | conference = Australian Ecosystems : 200 years of utilization, degradation and reconstruction : a symposium held in Geraldton, Western Australia, 28 August-2 September 1988 | series = Proceedings of the Ecological Society of Australia | volume = 16 | pages = 411–418 | isbn = 0-949324-26-4 }}</ref> i kao generalizirani oblik antropocentrizma.<ref>{{cite web|url=http://www.insurgentdesire.org.uk/biocentrism.htm|title=Biocentrism: Ideology Against Nature|access-date=4. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20090415110652/http://www.insurgentdesire.org.uk/biocentrism.htm|archive-date=15. 4. 2009}}</ref> == Kognitivna psihologija == U [[Kognitivna psihologija|kognitivnoj psihologiji]], termin ''antropocentrično razmišljanje'' je definisan kao "sklonost razmišljanju o nepoznatim biološkim vrstama ili procesima po analogiji s ljudima".<ref name="Coley2012">{{cite journal |last1=Coley |first1=John D |last2=Tanner |first2=Kimberly D |date=2012 |title=Common Origins of Diverse Misconceptions: Cognitive Principles and the Development of Biology Thinking |url=http://www.lifescied.org/content/11/3/209.full |journal=CBE: Life Sciences Education |language=en |volume=11 |issue=3 |pages=209–215 |doi=10.1187/cbe.12-06-0074 |issn=1931-7913 |pmc=3433289 |pmid=22949417}}</ref> Rezonovanje po analogiji je atraktivna strategija razmišljanja i može biti primamljivo primijeniti vlastito iskustvo ljudskog bića na druge biološke sisteme.<ref name="Coley2012"/> Naprimjer, budući da se smrt obično smatra nepoželjnom, može biti primamljivo formirati zabludu da je smrt na ćelijskom nivou ili negdje drugdje u prirodi slično nepoželjna (dok je u stvarnosti programirana [[ćelijska smrt]] esencijalni fiziološki fenomen, a [[ekosistem]]i se također oslanjaju na smrt).<ref name="Coley2012"/> Suprotno tome, antropocentrično razmišljanje također može navesti ljude da potcijene ljudske karakteristike drugim organizmima. Naprimjer, može biti primamljivo pogrešno pretpostaviti da životinja koja se vrlo razlikuje od ljudi, poput [[insekti|insekta]], neće dijeliti određene biološke karakteristike, poput [[razmnožavanje|reprodukcije]] ili [[krvotok|cirkulacije krvi]].<ref name="Coley2012"/> Antropocentrično razmišljanje pretežno su proučavali kod male djece (uglavnom do 10. godine) razvojni psiholozi zainteresirani za njegovu relevantnost za biologiju i obrazovanje. Utvrđeno je da djeca već od šest godina pripisuju ljudske karakteristike [[vrsta]]ma koje su im nepoznate (u [[Japan]]u), poput zečeva, skakavaca ili tulipana.<ref name="Coley2012"/> Iako se relativno malo zna o njegovoj postojanosti u kasnijoj dobi, postoje dokazi da se ovaj obrazac ljudskog izuzetnog razmišljanja može nastaviti barem kroz ranu odraslu dob, čak i među učenicima koji su sve više obrazovani u biologiji.<ref name="Coley2017">{{cite journal |last1=Coley |first1=John D |last2=Arenson |first2=Melanie |last3=Xu |first3=Yian |last4=Tanner |first4=Kimberly D |date=februar 2017 |title=Intuitive biological thought: Developmental changes and effects of biology education in late adolescence |url=https://www.researchgate.net/publication/310589329 |journal=Cognitive Psychology |volume=92 |pages=1–21 |doi=10.1016/j.cogpsych.2016.11.001 |pmid=27865155 |doi-access=free}}</ref> Ideja da je antropocentrično razmišljanje urođena ljudska karakteristika dovedena je u pitanje proučavanjem američke djece odrasle u urbanim sredinama, kod koje se čini da se pojavljuje između 3. i 5. godine života kao stečena perspektiva.<ref>{{cite journal |last1=Herrmann |first1=Patricia |last2=Waxman |first2=Sandra R |last3=Medin |first3=Douglas L |date=1. 6. 2010 |title=Anthropocentrism is not the first step in children's reasoning about the natural world |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=107 |issue=22 |pages=9979–9984 |bibcode=2010PNAS..107.9979H |doi=10.1073/pnas.1004440107 |issn=0027-8424 |pmc=2890461 |pmid=20479241 |doi-access=free}}</ref> Čini se da pribjegavanje antropocentričnom razmišljanju kod djece varira ovisno o njihovom iskustvu prirode i kulturnim pretpostavkama o mjestu ljudi u prirodnom svijetu.<ref name="Coley2012"/> Naprimjer, dok su mala djeca koja su držala zlatne ribice [[žabe]] smatrala sličnijima zlatnim ribicama, druga djeca su žabe obično doživljavala kao ljude.<ref name="Coley2012"/> Općenito, djeca odrasla u ruralnim sredinama manje koriste antropocentrično razmišljanje od svojih urbanih vršnjaka zbog većeg poznavanja različitih vrsta životinja i biljaka.<ref name="Coley2012"/> Studije koje su uključivale djecu iz nekih [[Indijanci|autohtonih američkih naroda]] otkrile su malu upotrebu antropocentričnog razmišljanja.<ref name="Coley2012"/><ref name="Marshall2016">{{cite journal |last1=Marshall |first1=Peter J |last2=Brenneman |first2=Kimberly |date=2016 |title=Young Children's Developing Understanding of the Biological World |journal=Early Education and Development |volume=27 |issue=8 |pages=1103–1108 |doi=10.1080/10409289.2016.1220772 |issn=1040-9289 |doi-access=free}}</ref> Proučavanje djece među narodom Wichí u Južnoj Americi pokazalo je tendenciju razmišljanja o živim organizmima u smislu njihovih [[Narodna taksonomija|uočenih taksonomskih sličnosti]], [[ekologija|ekoloških]] razmatranja i [[animizam|animističkih]] [[tradicija]], što je rezultiralo mnogo manje antropocentričnim pogledom na prirodni svijet nego što ga doživljavaju mnoga djeca u zapadnim društvima.<ref name="Marshall2016" /> ==Abrahamske tradicije== U seriji "Planeta za uzeti" na [[CBC Television|CBC]] iz 1985. godine, [[Dr. David Suzuki|David Suzuki]] istražio je korijene antropocentrizma u Starom zavjetu i kako je on oblikovao ljudske poglede na neljudske životinje. Neki [[kršćani|kršćanski]] zagovornici antropocentrizma zasnivaju svoja vjerovanja na Bibliji, kao što je stih [https://www.sefaria.org/Genesis.1.26?lang=bi&aliyot=0 1:26] u [[Knjida Postanka|Knjizi Postanka]]: {{blockquote|I reče [[Bog]]: "Načinimo čovjeka na sliku našu, po našoj sličnosti, i neka vlada ribama morskim i pticama nebeskim i stokom i svom zemljom i svim gmizavcima što gmižu po zemlji."}} Upotreba riječi "vladavina" u "Postanku" korištena je za opravdanje antropocentričnog pogleda na svijet, ali nedavno su je neki smatrali kontroverznom, smatrajući je mogućim pogrešnim prijevodom s [[hebrejski|hebrejskog]].<ref>{{cite journal |last1=Hiebert |first1=Theodore |title=Retranslating Genesis 1–2: Reconnecting Biblical Thought and Contemporary Experience |journal=The Bible Translator |date=12. 12. 2019 |volume=70 |issue=3 |pages=261–272 |doi=10.1177/2051677019877229 |s2cid=213322770 |url=https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/2051677019877229 |access-date=15. 9. 2020|url-access=subscription }}</ref> Međutim, može se tvrditi da [[Biblija]] zapravo pridaje svu važnost Bogu kao stvoritelju, a ljudima samo kao još jednom dijelu stvaranja.<ref>{{cite journal |last1=Simkins |first1=Ronald |title=The Bible and anthropocentrism: putting humans in their place |url=https://archive.org/details/sim_dialectical-anthropology_2014-12_38_4/page/396 |journal=Dialectical Anthropology |date=decembar 2014 |volume=38 |issue=4 |pages=397–413 |doi=10.1007/s10624-014-9348-z |jstor=43895115 |s2cid=145211787 }}</ref> === Jevrejsko protivljenje antropocentrizmu === [[Maimonides|Mojsije Majmonides]], učenjak [[Tora|Tore]] koji je živio u dvanaestom vijeku nove ere, bio je poznat po svom čvrstom protivljenju antropocentrizmu. Ljude je nazivao "samo kap u moru" i tvrdio da "ljudi nisu osa svijeta". Također je tvrdio da je antropocentrično razmišljanje ono što ljude navodi da vjeruju u postojanje zlih stvari u prirodi. Prema [[Norman Lamm|rabinu Normanu Lammu]], Mojsije Majmonides "osporio je pretjerane ideje o važnosti čovjeka i pozvao nas da napustimo te fantazije.<ref>{{Cite book |last=Dan |first=Joseph |title=Studies in Jewish Thought |publisher=Greenwood Publishing Group |year=1989 |isbn=978-0-275-93038-7 |edition=1st |page=145 |language=english}}</ref> {{anchor|Katolička podrška antropocentrizmu}} ===Katolicizam=== [[Katoličko socijalno učenje]] vidi prevlast ljudskih bića nad ostatkom stvorenja u smislu služenja, a ne dominacije. [[Papa Franjo]], u svojoj enciklici iz 2015. godine ''[[Laudato si']]'', napominje da "opsesija poricanjem bilo kakve prevlasti ljudske osobe" ugrožava brigu koja bi se trebala pokazati u zaštiti i održavanju dobrobiti svih ljudi, za koju tvrdi da bi trebala biti rangirana uz "brigu za naš zajednički dom" koja je tema njegovog pisma.<ref name=ls>Pope Francis (2015), [https://www.vatican.va/content/dam/francesco/pdf/encyclicals/documents/papa-francesco_20150524_enciclica-laudato-si_en.pdf Laudato si'], published 24 May 2015, accessed 28 December 2023</ref>{{rp|Paragraph 90}} U istom tekstu on priznaje da nas je "pogrešno razumijevanje" kršćanskog vjerovanja "ponekad navelo da opravdamo zlostavljanje prirode, da vršimo tiraniju nad stvorenjem": takvim postupcima, kršćanski vjernici "nisu [bili] vjerni blagu mudrosti koje smo pozvani štititi i čuvati.<ref name=ls />{{rp|Paragraf 200}} U svom nastavku [[apostolska pobudnica|pobudnica]], ''[[Laudate Deum]]'' (2023), on se poziva na poželjnije razumijevanje "jedinstvene i središnje vrijednosti ljudskog bića usred čudesnog koncerta svih Božjih stvorenja" kao "situiranog antropocentrizma".<ref>Pope Francis, [https://www.vatican.va/content/francesco/en/apost_exhortations/documents/20231004-laudate-deum.pdf Laudate Deum], paragraph 67, published on 4 October 2023, accessed on 22 June 2024</ref> == Ljudska prava == Antropocentrizam je temelj nekih [[prirodna i zakonska prava|naturalističkih koncepata]] [[ljudska prava|posebno ''ljudskih'' prava]] za razliku od prava životinja proširenih na ljudsku vrstu. Apologete antropocentrizma tvrde da je to neophodna fundamentalna premisa za odbranu [[univerzalna ljudska prava|univerzalnih ljudskih prava]], budući da je moralno važno jednostavno biti čovjek. Naprimjer, poznati filozof [[Mortimer J. Adler]] je napisao: "Oni koji se protive štetnoj diskriminaciji na moralnom osnovu da sva ljudska bića, budući da su jednaka u svojoj čovječnosti, trebaju biti tretirana jednako u svim onim aspektima koji se tiču njihove zajedničke čovječnosti, ne bi imali čvrstu osnovu u činjenicama koja bi podržala njihov normativni princip." Adler ovdje navodi da bi poricanje onoga što se sada naziva ljudskom izuzetnošću moglo dovesti do tiranije, pišući da ako ljudi ikada povjeruju da ne posjeduju jedinstveni [[moralni status]], intelektualni temelj njihovih sloboda se urušava: „Zašto onda grupe superiornih ljudi ne bi mogle opravdati svoje ropstvo, eksploataciju ili čak [[genocid]] nad inferiornim ljudskim grupama na činjeničnim i moralnim osnovama sličnim onima na koje se sada oslanjamo da opravdamo naš tretman životinja koje iskorištavamo kao tegleće životinje, koje koljemo za hranu i odjeću ili koje uništavamo kao štetočine koje prenose bolesti ili opasne [[predator]]e?“<ref>Mortimer J. Adler, ''The Difference of Man and the Difference It Makes'', (New York, Fordham University Press, 1993), p.264.</ref> Autor i apologeta antropocentrizma [[Wesley J. Smith]] iz [[Discovery Institute]] napisao je da je ljudska izuzetnost ono što dovodi do ljudskih dužnosti jednih prema drugima, prirodnom svijetu i humanog postupanja sa životinjama. Pišući u djelu „A Rat is a Pig is a Dog is a Boy“, kritici ideologije [[prava životinja]], „Budući da smo mi nesumnjivo jedinstvena vrsta – jedina vrsta sposobna da čak razmišlja o etičkim pitanjima i preuzima odgovornosti – mi smo jedinstveno sposobni da shvatimo razliku između ispravnog i pogrešnog, dobra i zla, ispravnog i nepravilnog ponašanja prema životinjama. Ili, sažetije rečeno, ako biti čovjek nije ono što od nas zahtijeva da humano postupamo sa životinjama, šta onda to znači??"<ref>''A Rat is a Pig is a Dog is a Boy: The Human Cost of the Animal Rights Movement'' ''[https://www.amazon.com/Rat-Pig-Dog-Boy-Movement/dp/1594033463/]'', (New York, Encounter Books, 2010), pp. 243-244.</ref> == Moralni status životinja == {{glavni|Moralni status|Etika životinja|Kognicija životinja}} Antropocentrizam je usko povezan s pojmom [[vrsta|specizma]], koji je [[Richard D. Ryder]] definirao kao "predrasudu ili stav pristranosti u korist interesa pripadnika vlastite vrste, a protiv interesa pripadnika ostalih [[vrsta]]".<ref>{{Cite book |last=Singer |first=Peter |title=Animal liberation |date=2009 |publisher=Ecco Book/Harper Perennial |isbn=978-0-06-171130-5 |edition=4th |location= |page=35}}</ref> === Rane kritike === Jedan od najranijih kritičara antropocentrizma bio je [[Edward Payson Evans]] u svojoj knjizi ''[[Evoluciona etika i psihologija životinja]]'' (1897), gdje osporava ideju da su ljudi fundamentalno različiti od drugih osjećajnih bića. On tvrdi da antropocentrična [[psihologija]] i [[etika]] opstaju, tretirajući ljude kao superiorne i negirajući mentalne ili moralne veze s drugim vrstama. Evans sugerira da ova uvjerenja proizlaze iz ljudske samovažnosti, koja previđa zajedničke kvalitete osjećajnosti među vrstama i dovodi u pitanje etičke implikacije takvog gledišta.<ref>{{Cite book |last=Evans |first=Edward Payson |author-link=Edward Payson Evans |url=https://archive.org/details/evolutionalethic00evan |title=Evolutional ethics and animal psychology |date=1897 |publisher=New York, D. Appleton and company |pages=82–83}}</ref> Kasnije je [[J. Howard Moore]], u djelu ''[[Univerzalno srodstvo]]'' (1906), proširio ovu kritiku, tvrdeći da je djelo [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] ''[[O porijeklu vrsta]]'' (1859) "zapečatilo propast" antropocentrizma. Moore je tvrdio da je doktrina organske evolucije, koja je utvrdila zajedničku genezu svih životinja, fundamentalno promijenila pogled čovječanstva na njegovo mjesto u prirodnom svijetu. Prije objavljivanja djela ''Porijeklo vrsta'', ljudi su možda smatrani različitim od drugih stvorenja, ali pojavom evolucijske teorije, sve vrste su prepoznate kao da dijele zajedničkog pretka. Moore je smatrao ovu promjenu jednim od najznačajnijih intelektualnih dostignuća, uporedivim s revolucionarnim uvidima [[Galilej]]a i [[Kopernik]]a.<ref name=":0">{{Cite book |last=Moore |first=J. Howard |url=http://archive.org/details/universalkinship00moor |title=The Universal Kinship |publisher=Charles H. Kerr & Co. |year=1906 |location=Chicago |page=319}}</ref> === Osporavanje ljudske izuzetnosti === Iako je ljudska spoznaja relativno napredna, mnoge osobine koje se tradicionalno koriste za opravdanje ljudske izuzetnosti (kao što su [[racionalnost]], emocionalna složenost i društvene veze) nisu jedinstvene za ljude. Istraživanja u [[etologiji]] su pokazala da neljudske životinje, poput [[primata]], [[slonova]] i [[kitova]], također pokazuju složenu [[društvenu strukturu|društvene strukture]], emocionalnu dubinu i sposobnosti [[rješavanje problema]]. Ovo dovodi u pitanje tvrdnju da ljudi posjeduju kvalitete koje ne postoje kod drugih životinja, a koje bi opravdale uskraćivanje moralnog statusa njima.<ref name=":2" /> === Perspektive dobrobiti životinja === Zagovornici [[dobrobiti životinja]] pripisuju moralnu obzirnost svim [[čulo|osjetljivim]] životinjama, proporcionalno njihovoj sposobnosti da imaju pozitivna ili negativna mentalna iskustva. Posebno je povezana s etičkom teorijom utilitarizma, koja ima za cilj maksimiziranje blagostanja. Posebno ju je branio [[Peter Singer]].<ref name=":2">{{Citation |last=Gruen |first=Lori |title=The Moral Status of Animals |date=2017 |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2017/entries/moral-animal/ |access-date=14. 10. 2019 |edition=Fall 2017 |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref> Prema [[David Pearce (filozof)|Davidu Pearceu]], "pod pretpostavkom da su ostali uslovi jednaki, jednako jaki interesi trebaju se jednako računati".<ref>{{Cite web |last=Pearce |first=David |date=2013 |title=The Antispeciesist Revolution |url=https://www.hedweb.com/transhumanism/antispeciesist.html |access-date=14. 10. 2019 |website=www.hedweb.com}}</ref> Jeremy Bentham je također poznat po tome što je rano pokrenuo pitanje dobrobiti životinja, tvrdeći da "pitanje nije Mogu li razmišljati? niti Mogu li govoriti? već Mogu li patiti?".<ref>{{Cite web |title=Further Animal Liberation |url=https://philosophynow.org/issues/142/Further_Animal_Liberation |access-date=1. 10. 2024 |website=Philosophy Now}}</ref> Zagovornici dobrobiti životinja mogu u teoriji prihvatiti eksploataciju životinja ako koristi nadmašuju štetu. Ali u praksi, oni uglavnom smatraju da [[intenzivni uzgoj životinja]] uzrokuje ogromnu količinu patnje koja nadmašuje relativno malu korist koju ljudi dobijaju od konzumiranja životinja.<ref name=":2" /> === Perspektive prava životinja === Zagovornici [[prava životinja]] tvrde da sve životinje imaju inherentna prava, slična ljudskim pravima, i da se ne bi trebale koristiti kao sredstvo za ljudske ciljeve. Za razliku od zagovornika dobrobiti životinja, koji se fokusiraju na minimiziranje patnje, zagovornici prava životinja često pozivaju na potpuno ukidanje praksi koje eksploatišu životinje, kao što su intenzivni uzgoj životinja, [[testiranje na životinjama]] i [[lov]]. Istaknute ličnosti poput [[Toma Regana]] tvrde da su životinje "subjekti života" s inherentnom vrijednošću, zaslužujući moralno razmatranje bez obzira na potencijalne koristi koje ljudi mogu imati od njihovog korištenja.<ref name=":2" /> ==U popularnoj kulturi== U fikciji iz svih epoha i društava postoji fikcija koja prikazuje ljudske postupke jahanja, jedenja, mužnje i na druge načine tretiranja (ne-ljudskih) životinja kao inferiornih. Postoje povremeni fiktivni izuzeci, poput [[životinja koje govore]] kao odstupanja od pravila koje razlikuje ljude od životinja, U [[naučna fantastika|naučnoj fantastici]], ''humanocentrizam'' je ideja da su ljudi, kao bića i kao vrsta, superiorniji [[čulo|osjećajni]]. U suštini ekvivalent [[Supremacizam|rasne supremacije]] na galaktičkoj skali, podrazumijeva [[etnička mržnja|netoleranciju]] diskriminaciju protiv razumnih [[vanzemaljski život|neljudi]], slično kao što su rasni supremacisti diskriminiraju one koji nisu njihove [[rasa|rase]]. Odličan primjer ovog koncepta koristi se kao element priče za seriju ''[[Mass Effect (serija)|Mass Effect]]''. Nakon što prvi kontakt čovječanstva rezultira kratkim ratom, mnogi ljudi u seriji razvijaju sumnjičave ili čak neprijateljske stavove prema raznim vanzemaljskim rasama u igri. Do vremena prve igre, koja se odvija nekoliko decenija nakon rata, mnogi ljudi i dalje zadržavaju takve osjećaje pored formiranja 'pro-ljudskih' organizacija. Ovu ideju suprotstavlja [[Antihumanizam|antihumanizmu]]. Ponekad, ovaj ideal također uključuje [[Tehnofobija|strah od i nadsuperiornost]] [[opća vještačka inteligencija|jakim vještačkim inteligencijama]] i [[kiborg|kiborzima]], umanjujući ideje [[Vještačka inteligencija u fikciji#jednakost vještačke inteligencije|integracija]], [[kibernetička pobuna|kibernetičke pobune]], [[vladavina mašina|vladavine mašina]] i [[Tildenovi zakoni robotike|Tildenovih zakona robotike]]. [[Mark Twain]] je ismijavao vjerovanje u ljudsku nadmoć u ''Pismima sa Zemlje'' (napisano oko 1909., objavljeno 1962.).<ref>{{cite news|publisher=skeptically.org|title=Damned Human Race: Mark Twain|author= Mark Twain|url=http://www.skeptically.org/logicalthreads/id14.html|access-date=18. 9. 2013}}</ref> Franšiza [[Planeta majmuna]] fokusira se na analogiju [[majmun]]a koji postaju dominantna vrsta u društvu i pada ljudi (vidi također [[izumiranje ljudi]]). U filmu [[Planeta majmuna (film iz 1968.)|film iz 1968.]], Taylor, čovjek, kaže "skini svoje smrdljive šape s mene, prokleti prljavi majmune!". U filmu [[Planeta majmuna (film iz 2001.)|film iz 2001.]], ovo je u suprotnosti s Attarovim (gorilinim) citatom "skini svoje smrdljive ruke s mene, prokleti prljavi čovječe!". Ovo se povezuje s aluzijama da majmuni, postajući dominantna vrsta, postaju sličniji ljudima ([[antropomorfizam]]). U filmu [[Bitka za Planetu majmuna]], Virgil, [[orangutan]], kaže "majmun nikada nije ubio majmuna, a kamoli dijete majmuna. Aldo je ubio dijete majmuna. Grana se nije slomila. Presječena je mačem." u odnosu na planirano ubistvo; stereotipni ljudski koncept. Osim toga, u romanu [[Zora planete majmuna]], Cezar izjavljuje: "Uvijek mislim... majmun bolji od čovjeka. Sada vidim... koliko smo im slični." U romanu [[Životinjska farma]] [[George Orwell|Georgea Orwella]], ova tema antropocentrizma je također prisutna. Dok su [[životinje]] prvobitno planirale oslobođenje od ljudi i jednakost životinja, što je vidljivo iz "sedam zapovijedi" kao što su "sve što ide na dvije noge je neprijatelj", "Sve što ide na četiri noge ili ima krila, prijatelj je", "Sve životinje su jednake"; Svinje bi kasnije izmijenile zapovijedi izjavama poput "Sve životinje su jednake, ali neke životinje su jednakije od drugih" i "Četiri noge su dobre, dvije noge bolje". Dokumentarac iz 2012. godine ''Superiorni čovjek?'' sistematski analizira antropocentrizam i zaključuje da je vrijednost u osnovi mišljenje, a budući da životni oblici prirodno cijene vlastite osobine, većina ljudi je zavedena da vjeruje da su zapravo vrijedniji od drugih vrsta. Ova prirodna pristranost, prema filmu, u kombinaciji s prihvaćenim osjećajem udobnosti i izgovorom za eksploataciju neljudi uzrokuje da antropocentrizam ostane u društvu.<ref>{{cite web|url=http://thesuperiorhuman.ultraventus.info/|title="The Superior Human?" Official Movie Website|access-date=4. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://drstevebest.wordpress.com/2012/04/02/now-online-debut-of-new-anti-speciesist-film-the-superior-animal|title=Now Online! Debut of New Anti-Speciesist Film, "The Superior Human?" - Dr. Steve Best|work=Dr. Steve Best|access-date=4. 5. 2015|date=2. 4. 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.psychologytoday.com/blog/animal-emotions/201204/the-superior-human-who-do-we-think-we-are|title=The Superior Human? Who Do We Think We Are?|work=Psychology Today|access-date=4. 5. 2015}}</ref> U svojoj knjizi iz 2009. godine pod nazivom „Jedenje životinja“, [[Jonathan Foer]] opisuje antropocentrizam kao „uvjerenje da su ljudi vrhunac evolucije, odgovarajuće mjerilo za mjerenje života drugih životinja i pravi vlasnici svega što živi“.<ref>{{cite book |last1=Foer |first1=Jonathan |title=Eating Animals |date=2009 |publisher=Little, Brown and Company |isbn=978-0-316-06990-8 |page=46}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Utjelovljena energija|Analiza antropocentrične utjelovljene energije]] * [[Androcentrizam]] * [[Antropijski princip]] * [[Antropocen]] * [[Egzistencijalizam]] * [[Ekocentrizam]] * [[Ekokritika]] * [[Falocentrizam]] * [[Ginocentrizam]] * [[Humanizam]] * [[Objektno orijentirana ontologija]] * [[Osobnost velikog majmuna]] * [[Sentiocentrizam]] * [[Specizam]] * [[Tehnocentrizam]] * [[Teocentrizam]] * [[Ugljični šovinizam]] * [[Unutrašnja vrijednost (etika životinja)]] * [[Veliki lanac bića]] * [[Vruća spoznaja]] ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Dodatni izvori== {{Wikiquote}} * Bertalanffy, Ludwig Von (1993) ''General System Theory: Foundations, Development, Applications'' pp.&nbsp;239–48 * Boddice, Rob (ed.) (2011) ''Anthropocentrism: Humans, Animals, Environments'' Leiden and Boston: Brill *{{cite book |last= Jensen|first=Derrick|date=2016 |title= The Myth of Human Supremacy |publisher=Seven Stories Press|isbn=978-1-60980-678-1}} *{{cite journal |last=Kopnina |first=Helen |display-authors=etal. |date=2018 |title=Anthropocentrism: More than Just a Misunderstood Problem |journal=Journal of Agricultural and Environmental Ethics |volume=31 |pages=109–127 |doi=10.1007/s10806-018-9711-1|doi-access=free }} *Mylius, Ben (2018). [https://philpapers.org/rec/MYLTTO-2 "Three Types of Anthropocentrism". ''Environmental Philosophy 15 (2):''159-194.'' * {{cite journal |last1=Piccolo|first1=John J. |last2=Taylor|first2=Bron |last3=Washington|first3=Haydn |last4=Kopnina|first4=Helen |last5=Gray|first5=Joe |last6=Alberro|first6=Heather |last7= Orlikowska|first7=Ewa|date=2022 |title="Nature's contributions to people" and peoples' moral obligations to nature|url= |journal=Biological Conservation|volume=270 |issue= |doi=10.1016/j.biocon.2022.109572|doi-access=free|bibcode=2022BCons.27009572P }} * {{Cite conference | url = http://www.pacifica.org.au/volumes/volume16/issue01/religion-science-and-environment/at_download/pdf | title = Religion, science, and environment | last = Seigel | first = Michael T. | date= maj 2002 | conference = Meeting of the Victorian Medico-Legal Society | journal = Pacifica | volume = 16 | issue = 1 | publisher = Pacifica Theological Studies Association | publication-date = Feb 2003 | location = Brunswick, Australia | pages = 67–88 | format = PDF | issn = 1030-570X | access-date = 22. 7. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120321201724/http://www.pacifica.org.au/volumes/volume16/issue01/religion-science-and-environment/at_download/pdf | archive-date = 21. 3. 2012 }} *{{cite web|author=Watson, Paul|title=Human Lives Are Not More Important Than Animal Lives|url=https://www.outdoorjournal.com/blog/human-lives-are-not-more-important-than-animal-lives/|date=juni 2016}} * Lynn Townsend White, Jr., "[http://www.asa3.org/ASA/PSCF/1969/JASA6-69White.html The Historical Roots of Our Ecologic Crisis]", ''Science'', Vol 155 (Number 3767), 10 March 1967, pp 1203–1207 *[https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2019/04/human-supremacism-why-are-animal-rights-activists-still-orphans-left Human supremacism: why are animal rights activists still the "orphans of the left"?]. ''New Statesman America''. April 30, 2019. *[https://www.psychologytoday.com/us/blog/moral-landscapes/202112/human-supremacy-the-source-all-environmental-crises Human Supremacy: The Source of All Environmental Crises?] ''Psychology Today'' December 25, 2021 {{Diskriminacija}} {{Izuzetnost}} {{Etnocentrizam}} {{Prava životinja}} {{Veganstvo i vegetarijanstvo}} [[Kategorija:Etika]] [[Kategorija:Etika zaštite okoliša]] [[Kategorija:Humanizam]] [[Kategorija:Filozofske teorije]] 7usyqdd2y24fa90ty2b685lc0ka9fli 0 533262 3830971 3830307 2026-04-18T11:27:13Z WumpusBot 120674 /* Literatura */ razne ispravke 3830971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Antifašistička skupština narodnog<br>oslobođenja Srbije | izvorno_ime = (ASNOS) | ime_transkripcija = | boja_pozadine = red | saziv = | logo = Flag of the Serbian Partisans.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Zastava [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|srbijanskih partizana]]. | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = | osnovano = 9. novembar 1944. | raspušteno = 9. april 1945. | prethodnik = | sljedbenik = [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodna skupština Srbije]] | početak_saziva = | lider1_vrsta = [[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije|Predsjednik]] Predsjedništva ASNOS-a | lider1 = [[Siniša Stanković]] | stranka1 = [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] | datum_izbora1 = | lider2_vrsta = Potpredsjednici Predsjedništva ASNOS-a | lider2 = [[Aleksandar Ranković]]<br>S. Simić<br>R. Grujić | stranka2 = [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = Sekretar | lider3 = [[Petar Stambolić]]<br>[[Milorad Vlajković]] | stranka3 = [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 989 | dom1 = | dom2 = | struktura1 = | struktura1_rez = 200px | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = | prostor_zasjedanja = Kolarac spomen-ploca 2.jpg | zasjedanja_rez = 200px | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = Spomen-ploča na [[Zadužbina Ilije M. Kolarca|Kolarčevom univerzitetu]].<br>[[Beograd]], [[Srbija]] | web-stranica = | fusnote = }} '''Velika antifašistička narodnooslobodilačka skupština Srbije'''<ref>Poslovnik Velike antifašističke narodnooslobodilačke skupštine Srbije primljen na sjednici od 10. novembra 1944. ("Službeni glasnik Federalne Srbije“, br. 1/45.)</ref> ili '''Antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije''' ('''ASNOS''') bila je najviše predstavničko i [[Zakonodavna vlast|zakonodavno tijelo]] na teritoriji [[Socijalistička Republika Srbija|Srbije]] za vrijeme [[Aprilski rat|okupacije]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] od strane [[Sile Osovine|Sila Osovine]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Održana je od 9. do 12. novembra 1944. u [[Beograd]]u, na inicijativu [[Glavni narodnooslobodilački odbor Srbije|Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Srbije]].<ref>Stojčević, Dragomir (gl. ur.) "Zbornik radova iz pravne istorije posvećen Albertu Vajsu", Institut za pravnu istoriju na Pravnom fakultetu u Beogradu, Beograd, 1966, {{COBISS.SR|ID=513586876}}, [http://books.google.hr/books?lr=&cd=6&id=pi4OAQAAIAAJ&q=glavni str. 259.]</ref> Zasjedanju je učestvovalo 989 delegata, od kojih i maršal [[Josip Broz Tito]] i [[Ivan Ribar]], u ime [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, general [[Arso Jovanović]], u ime [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]], [[Milovan Đilas]], u ime [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]], [[Edvard Kardelj]], u ime [[Slovensko narodnooslobodilačko vijeće|SNOO]]-a, [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]], u ime [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]]-a, [[Mitar Bakić]], kao predstavnik [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja|CASNO]]-a, [[Dimitar Vlahov]], kao predstavnik [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije|ASNOM]]-a, [[Jovan Veselinov]], u ime [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|vojvođanske delegacije]], [[Rade Pribićević]], u ime [[Srbi u Hrvatskoj|Srba iz Hrvatske]] i [[Koča Popović]], u ime [[Glavni štab NOV i PO Srbije|Glavnog štaba NOV i PO Srbije]]. == Zasjedanje == Zasjedanje je trajalo od 9. do 12. novembra 1944. u [[Beograd]]u. Delegati su na Velikoj antifašističkoj narodnooslobodilačkoj skupštini Srbije predstavljali: grad [[Beograd]], te kragujevački, kraljevački, požarevački, mladenovački, pirotski, šabački, leskovački, niški, čačanski, kruševački, vranjski, moravski, toplički, valjevski, timočki i užički okrug. Izveštaje su podnijeli: [[Blagoje Nešković]] o radu [[Glavni narodnooslobodilački odbor Srbije|Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Srbije]] i radu predstavnika Glavnog NOO Srbije na [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije#Drugo zasjedanje|drugom zasjedanju]] [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, [[Aleksandar Ranković]] o političkom položaju Srbije i zadacima ASNOS-a, [[Petar Stambolić]] o izgradnji i zadacima narodnooslobodilačke vlasti u Srbiji i [[Sreten Žujović]] o privredi i privrednim zadacima Srbije. Usvojen je prijedlog o konstituisanju '''Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije''' ('''ASNOS'''), kao vrhovnog zakonodavnog i izvršnog organa državne vlasti Federalne Srbije. Izabrano je Predsjedništvo ASNOS-a kojeg su činili: predsjednik [[Siniša Stanković]], potpredsjednici [[Aleksandar Ranković]], S. Simić i R. Grujić, sekretari [[Petar Stambolić]] i [[Milorad Vlajković]], te članovi [[Spasenija Babović|Spasenija Cana Babović]], [[Milan Belovuković Deva]], [[Milan Bošković]], [[Stanislav Bošković]], [[Vojislav Dulić]], [[Života Đermanović]], [[Mihailo Đurović]], [[Sreten Žujović]], [[Vlada Zečević]], [[Živko Jovanović]], [[Radivoje Jovanović]], [[Svetozar Krstić]], [[Milovan Krdžić]], [[Moma Marković]], [[Dobrica Matković]], [[Milosav Milosavljević]], [[Mitra Mitrović]], [[Petar Mudrinić]], [[Blagoje Nešković]], [[Živojin Nikolić]], [[Slobodan Penezić|Slobodan Penezić Krcun]], [[Milivoje Perović]], [[Moša Pijade]], [[Koča Popović]], [[Milentije Popović]], [[Vladislav Ribnikar]], [[Pavle Savić]], [[Milan Smiljanić]], [[Mita Stanisavljević]], [[Luka Stojanović]], [[Mijalko Todorović]], [[Radomir Todorović]], [[Životije Cvetković]] i [[Mihailo Švabić]]. ASNOS je donio Odluku o odobrenju rada Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Srbije, kao i o radu njegovih predstavnika na drugom zasjedanju AVNOJ-a. Odluka o konstituisanju ASNOS-a u vrhovni zakonodavni i izvršni organ državne vlasti Federalne Srbije ima ustavotvorni karakter. Skupština je odlučila da se Glavni NOO Srbije proširi i rekonstruiše u ASNOS, koji predstavlja vrhovni organ državne vlasti Srbije. Time je uspostavljen kontinuitet između najvišeg organa vlasti ustaničke Srbije, osnovanog u novembru 1941. i ASNOS-a, stvorenog u gotovo oslobođenoj Srbiji. ASNOS je također izglasao i Prvu antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja Srbije i donijela odluke o osnivanju ''Suda za suđenje zločina i prestupa protiv srpske nacionalne časti'', ''Zemaljske komisije za ispitivanje zločina okupatora i njegovih pomagača'' i o osnivanju ''Privredne banke Srbije''. Izabrano Predsjedništvo ASNOS-a donelo je 1. decembra 1944. Odluku o ustrojstvu i poslovanju NO odbora i NO skupština Federalne Srbije. Narodna skupština Srbije (kasnije [[Narodna skupština Narodne Republike Srbije]]) naslijedila je ASNOS 9. aprila 1945. == Također pogledajte == * [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije]] (AVNOJ) * [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja]] (CASNO) * [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) * [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije]] (ASNOM) * [[Slovensko narodnooslobodilačko vijeće]] (SNOS) * [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine]] (ZAVNOBiH) ** [[Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine]] (GNOOV) ** [[Narodnooslobodilačko vijeće Kosova i Metohije]] (NOVKiM) * [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka]] (ZAVNOS) * [[Narodna skupština Republike Srbije]] == Literatura == * {{Cite book|last=Čolaković|first=Rodoljub|title=Zapisi iz oslobodilačkog rata|year=1966|volume=5|location=Sarajevo|author-link=Rodoljub Čolaković}} * {{Cite book|last=Enciklopedija Jugoslavije|title=Jugoslavenski leksikografski zavod|year=1968|volume=7|location=Zagreb}} * {{Cite book|last=Kobsa|first=Leopold|title=Ilustrirana povijest Narodnooslobodilačke borbe u Jugoslaviji 1941-1945|last2=Ljubljanović|first2=Srećko|last3=Rastić|first3=Marijan|publisher=Stvarnost|year=1973|location=Zagreb}} * {{Cite book|last=Petranović|first=Branko|url=http://znaci.org/00001/92.htm|title=Srbija u Drugom svetskom ratu 1939—1945|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar|year=1992|location=Beograd|id=|ref=harv|authorlink=Branko Petranović}} * {{Cite book|last=Dimić|first=Ljubodrag|url=https://books.google.com/books?id=1wE1AAAAMAAJ|title=Istorija srpske državnosti|publisher=Ogranak SANU|year=2001|volume=3|location=Novi Sad|ref=harv|authorlink=Ljubodrag Dimić}} == Reference == {{Commonscat|ZAVNOBiH}} {{Refspisak}} {{AVNOJ}} [[Kategorija:ASNOS|*]] [[Kategorija:AVNOJ|ASNOS]] [[Kategorija:Antifašizam u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Antifašizam u Srbiji]] [[Kategorija:Komunizam u Srbiji]] [[Kategorija:Srbija u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]] [[Kategorija:Politička historija Srbije]] [[Kategorija:1944. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1945. u Bosni i Hercegovini]] mze1nxdb644ds42h4l8hasx1ydz7s32 0 533264 3830970 3830193 2026-04-18T11:27:11Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830970 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:2026 Hungary National Assembly.svg|mini|Raspodjela mandata prema rezultatima izbora u Mađarskoj 2026.]] Parlamentarni izbori u [[Mađarska|Mađarskoj]] održani su 12. aprila 2026. godine kako bi se izabralo svih 199 članova [[Narodna skupština (Mađarska)|Narodne skupštine Mađarske]]. Za [[Većinska vlada|vladu proste većine]] potrebno 100 mjesta, a za dvotrećinsku [[Supervećina|nadvećinu]] s ovlaštenjem izmjene [[Ustav Mađarske|Ustava Mađarske]] potrebno je 133 mjesta. Ovo su bili deseti parlamentarni izbori od [[Mađarski parlamentarni izbori 1990.|ponovnog uspostavljanja slobodnih izbora 1990. godine]]. [[Premijer Mađarske]], [[Viktor Orbán]] iz [[Kršćanski nacionalizam|kršćanske nacionalističke]]<ref name="christian"><cite class="citation web cs1" id="CITEREFJohn_Chin,_Mirren_Hibbert">John Chin, Mirren Hibbert. [https://theloop.ecpr.eu/hungary-and-the-future-of-europe/ "Hungary and the future of Europe"]. ''The Loop | [[European Consortium for Political Research]] | [[European Union]]''.</cite></ref> [[Politika krajnje desnice|krajnje desničarske]]<ref name="far-right"><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles><cite class="citation web cs1" id="CITEREFMarianne_Gros2024">Marianne Gros (30 June 2024). [https://www.politico.eu/article/viktor-orban-fidesz-form-new-far-right-alliance-austria-czech-republic "Orbán's Fidesz forming new far-right alliance with Austrian, Czech parties"]. ''[[Politico Europe]]''.</cite></ref> stranke [[Fidesz]] u stranačkom savezu Fidesz-KDNP koji je na vlasti 16 godina zaredom, od [[Mađarski parlamentarni izbori 2010.|parlamentarnih izbora 2010. godine]], tražio je peti uzastopni mandat. Njegov protukandidat prvenstveno je bio glavni opozicioni lider, [[Péter Magyar]] iz [[Konzervativizam|konzervativne]]<ref name="conservative"><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles><cite class="citation web cs1" id="CITEREFWatsonCiobanuIntonaiEisenchteter2024">Watson, Nicholas; Ciobanu, Claudia; Intonai, Edit; Eisenchteter, Jules; Dlhopolec, Peter; Todorov, Svetoslav; Necsutu, Madalin; Tesija, Vuk; Stamatoukou, Eleni (5 June 2024). [https://balkaninsight.com/2024/06/05/eu-elections-greater-interference-higher-turnout-more-conservative/ "EU Elections: Greater Interference; Higher Turnout; More Conservative"]. ''Balkan Insight''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 June</span> 2025</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles><cite class="citation web cs1" id="CITEREFManabu_Sengoku2024">Manabu Sengoku (19 September 2024). [https://www.jiia.or.jp/en/column/2024/09/security-fy2024-03.html "European Parliament Elections 2024: Eastern European Countries"]. The Japan Institute of International Affairs.</cite></ref> [[Politika desnog centra|stranke desnog centra]]<ref name="center-right"><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles><cite class="citation journal cs1" id="CITEREFMatteo_DresslerElena_AvramovskaMiriam_CandelùOgnjan_Denkovski2024">Matteo Dressler; Elena Avramovska; Miriam Candelù; Ognjan Denkovski; Neele Eilers; Michael Jennewein; Tobias Spöri (December 2024). [https://feps-europe.eu/wp-content/uploads/2024/12/From-Posts-to-Polls-1.pdf "From posts to polls. Lessons from the 2024 European Elections on strengthening young people's engagement through effective social media strategies"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Policy Study''. Foundation for European Progressive Studies (FEPS) and Friedrich Ebert Stiftung: 60. [[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/9782931233542|<bdi>9782931233542</bdi>]]. <q>Hungary's centre-right Tisza party also gained traction with critical posts aimed at Fidesz.</q></cite></ref> [[Tisza (stranka)|Tisza]].<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/hungary-election-scheduled-orban-challenge-magyar-71b54205f00252ca7c466eb5407a2aa1|title=Hungary sets April 12 election date as Orbán faces tough challenge|date=13. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=13. 1. 2026}}</ref> Izbori su imali visoku izlaznost, s više od 79% birača koji su učestvovali.<ref name="ConcedesDefeat">{{Cite news|last=Higgins|first=Andrew|last2=Rutai|first2=Lili|url=https://www.nytimes.com/2026/04/12/world/europe/hungary-election-orban-magyar.html|title=Orban, Beacon to the Right, Concedes Defeat in Hungary’s Election|date=12. 4. 2026|work=[[The New York Times]]}}</ref> Orbánova vlada Fidesz-KDNP ubjedljivo je poražena od Magyarove stranke Tisza, čime je okončan Orbánov 16-godišnji mandat.<ref name="ConcedesDefeat" /><ref>{{Cite news|date=12. 4. 2026|title=Hungary election: Viktor Orbán ousted after 16 years in power as opposition heads for landslide - follow live|url=https://www.bbc.com/news/live/c2d8zw2d3rkt|access-date=12. 4. 2026|work=BBC News}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.axios.com/2026/04/07/vance-hungary-election-orban-russia-ukraine|title=MAGA's global model faces existential test in Hungary|last=Basu|first=Zachary|date=7. 4. 2026|website=Axios|language=en|access-date=13. 4. 2026}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.]] [[Kategorija:CS1 greške: nepoznati parametar]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (estonski)]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (slovački)]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (češki)]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (njemački)]] [[Kategorija:CS1 održavanje: nepoznati jezik]] [[Kategorija:CS1 greške: vanjski linkovi]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (srpski)]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (poljski)]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (mađarski)]] [[Kategorija:CS1 održavanje: više imena: authors list]] bu4jgodh4zzdehztpje91d2xpczrjyf 0 533274 3830969 3829844 2026-04-18T11:27:09Z WumpusBot 120674 /* Drugo zasjedanje i ukidanje ZAVNOS-a */ razne ispravke 3830969 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Sandžak | izvorno_ime = Санџак | status = Privremena administrativna jedinica u sastavu [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DF Jugoslavije]] | genitiv = Sandžaka | razdoblje = 1943–1945 | država_prije1 = Vojna uprava u Srbiji (1941—1944) | država_prije_zastava1 = Flag of Serbia (1941–1944).svg | država_prije2 = Italijanska uprava u Crnoj Gori | država_prije_zastava2 = Flag of Montenegro (1905–1918, 1941–1944).svg | država_poslije1 = Demokratska Federativna Jugoslavija | država_poslije_zastava1 = Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg | država_poslije2 = Federalna Srbija | država_poslije_zastava2 = Flag of the Serbian Partisans.svg | država_poslije3 = Federalna Crna Gora | država_poslije_zastava3 = Flag of the Serbian Partisans.svg | zastava = | grb = | uzrečica = | himna = | karta = Sandzak 1943 1945 en.png | opis_karte = Područje u nadležnosti ZAVNOS-a u periodu od 1943. do 1945. | glavni_grad = [[Novi Pazar]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|08|16|N|20|30|58|E|region:RS|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Novi Pazar]] | službeni_jezik = [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | sistem_pisanja = {{hlist|[[Ćirilica]]|[[Latinica]]}} | etničke_grupe = | religija = | demonim = | državno_uređenje = Privremena vlast | vrsta_vlasti = Predsjednik Predsjedništva ZAVNOS-a | godina_prve_vlasti = 1943–1945 | vladar_prva_vlast = [[Sreten Vukosavljević]] | vrsta_vlasti2 = Potpredsjednici Predsjedništva ZAVNOS-a | godina_druge_vlasti = 1943–1945 | vladar_druga_vlast = [[Murat Šećeragić]]<br>[[Dušan Ivković]]<br>[[Mirko Ćuković]] | vrsta_vlasti3 = | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | vrsta_vlasti4 = | godina_četvrti_vlasti = | vladar_četvrti_vlast = | vrsta_vlasti5 = | godina_peti_vlasti = | vladar_peti_vlast = | vrsta_vlasti6 = | godina_šesti_vlasti = | vladar_šesti_vlast = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | vrsta_trećeg_zakonodavstva = | naziv_trećeg_zakonodavstva = | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = 20. novembar 1943. | ukidanje = 29. mart 1945. | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | vozacka_strana = | pozivni_broj = | internetski_nastavak = | danas_dio = {{ZID|Srbija}}<br>{{ZID|Crna Gora}} | komentar = }} '''Sandžak''' ([[ćirilica]]: '''Санџак''') jest od 1943. do 1945, u okviru novog [[Socijalizam|socijalističkog]] poretka koji se izgrađivao u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]], bio tretiran kao zasebna političko-teritorijalna i administrativna jedinica [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] (DFJ). U tom periodu, vrhovnu vlast na oslobođenoj teritoriji činilo je [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka]] (ZAVNOS), najviše predstavničko i [[Zakonodavna vlast|zakonodavno tijelo]] Sandžaka za vrijeme [[Aprilski rat|okupacije]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] od strane [[Sile Osovine|Sila Osovine]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Ono je rukovodilo [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom borbom]] naroda Sandžaka i radom [[Narodnooslobodilački odbor|Narodnooslobodilačkih odbora]]. == Historija == {{Glavni|Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka}} === Ideja o stvaranju Sandžaka === Ideja za stvaranje ZAVNO Sandžaka, potekla je Vrhovnog komandanta [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i POJ]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], na osnovu opredeljenja udruženja studenta [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]] koji su bili iz Sandžaka i koji su se prije početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zalagali za dobijanje autonomije Sandžaka. U pismu upućenom u jesen 1943. [[Ivan Milutinović|Ivanu Milutinoviću]], delegatu [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]], Tito izražava želju da se formira jedno vijeće za cijelu teritoriju [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Boka kotorska|Boke]], [[Sandžak]]a i [[Metohija|Metohije]]. U pismu se navodi: "''Smatram da bi bilo potrebno da vi što prije pristupite u Crnoj Gori, Boki, Sandžaku i Metohiji - pripremanju konferencije antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja za te krajeve, i to, po mogućstvu, odozdo, demokratskim putem, tajnim biranjem po srezovima''".<ref>Zoran Lakić [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja|ZAVNO Crne Gore i Boke]]. [[Podgorica|Titograd]], 1963, dok. br. 1</ref> Međutim ova ideja, nije ispoštovana. Ivan Milutinović je 15. oktobra 1943. odgovorio Titu da je osnovano [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja|Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke]] (ZAVNOCGB), i u pismu uopšte ne spominje Sandžak i Metohiju. === Prvo zasjedanje ZAVNOS-a === Prvo zasjedanje ZAVNO Sandžaka održano je 20. i 21. novembra 1943. u [[Pljevlja|Pljevljima]], u prisusutvu 252 delegata iz svih dijelova Sandžaka. Ovi predstavnici bili su izabrani na sreskim konferencijama Narodnooslobodilačkih odbora, poslije održavanja izbora. U to vrijeme, područje Sandžaka nalazilo se pod okupacijom [[Sile Osovine|Sila Osovine]] i bilo je administrativno podijeljeno između [[Italijanska uprava u Crnoj Gori|Italijanske Crne Gore]] i [[Vojna uprava u Srbiji (1941—1944)|Nedićeve Srbije]], dok su dijelovi regije bili u sastavu oslobođene [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanske teritorije]]. Za prvog predsjednika ZAVNOS-a izabran je [[Sreten Vukosavljević]], a za potpredsjednika [[Murat Šećeragić]]. ZAVNOS je imao sljedeću organizacionu strukturu: Predsjedništvo, Izvršni odbor i 7 odsjeka (upravni, privredno-finasijski, prosvjetni, informativno-propagandni, socijalni, zdrastveni i vjerski). Područje na kojem je ZAVNOS imao nadležnost činilo je 8 sandžačkih srezova: deževski, sjenički, pribojski, prijepoljski, štavički, novovaroški, bjelopoljski i pljevaljski. Osnovni zadaci ZAVNO Sandžaka, usvojeni na njegovom Prvom zasjedanju bili su stvaranje borbenog jedinstva između [[Srbi|srpskog]] i [[Muslimani (narod)|muslimanskog]] stanovništva u Sandžaku, organizovanje života na slobodnoj teritoriji i rukovođenje Narodnooslobodilačkim odborima, kao i pružanje pomoći jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i POJ]]. U toku rata rukovodstvo [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] je smatrala da se pitanje državnosti Sandžaka može riješiti ili stvaranjem zasebne federalne jedinice ili uključivanjem njegovih dijelova u sastav postojećih federalnih jedinica Crne Gore i Srbije. Pošto je prevagnula druga opcija, odlučeno je da se ZAVNO Sandžaka rasformira. Pokrenut je list "Glas Sandžaka", organ ZAVNOS-a, koji je počeo da izlazi 15. juna 1944. Izvršni odbor (vlada Sandžaka) je bio stalno u pokretu, a nakon konačnog oslobođenja Sandžaka 13. januara 1945. bio je smješten u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]. === Drugo zasjedanje i ukidanje ZAVNOS-a === Drugo zasjedanje ZAVNO Sandžaka održano je od 25. do 29. marta 1945. u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]. Na ovom zasjedanju ZAVNOS je zaključio da se područje Sandžaka podijeli između [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crne Gore]] i [[Srbija|Srbije]] - [[priboj]]ski, [[Mileševac|mileševski]], zlatarski, [[Sjenica (Srbija)|sjenički]], deževski i štavički srez pripao je [[Socijalistička Republika Srbija|Federalnoj Državi Srbiji]], a pljevaljski i bjelopoljski srez pripao je [[Socijalistička Republika Crna Gora|Federalnoj Državi Crnoj Gori]]. Na istom zasjedanju odlučeno je da se ZAVNO Sandžaka raspusti, a da se njegovi vijećnici, iz srezova koji su pripali Srbiji i Crnoj Gori, pridruže u njihove skupštine i izaberu Izvršni odbor. ZAVNO Sandžaka je tokom svog postojanja poslužilo svrsi - rasplamsavanju Narodnooslobodilačke borbe u Sandžaku i širenju Narodnooslobodilačkog pokreta, ali nije uspjelo da preraste u federalnu ili autonomnu jedinicu [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Nove Jugoslavije]], što je naišlo na negodovanje dijela rukovodstva ZAVNOS-a. Odluka o podjeli Sandžaka donijeta je na sjednici [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a#Predsjedništvo AVNOJ-a|Predsjedništva AVNOJ-a]] bez prethodnog izjašnjavanja naroda, suprotno volji dijela političkog rukovodstva ovog upravnog područja, i utjecala je da jedan dio vodećih ljudi Sandžaka ne učestvuje u njenoj primjeni. Za dio manjine radilo se o "političkoj grešci". [[Sreten Vukosavljević]], predsjednik i [[Mirko Ćuković]], treći potpredsjednik ZAVNO Sandžaka, odbili su da prisustvuju posljednjem zasjedanju ZAVNO Sandžaka. Oni nisu ni potpisali odluku od 29. marta 1945, već su to učinili prvi potpredsjednik [[Murat Šećeragić]] i drugi potpredsjednik [[Dušan Ivković]].<ref name="Petranović, Branko 1986">Petranović, Branko; Zečević, Momčilo. Jugoslovenski federalizam : ideje i stvarnost : tematska zbirka dokumenata, T. 2 : 1943–1986, Prosveta, Beograd, 1987, str. 167, {{ISBN|86-07-00187-6}}</ref> == Također pogledajte == * [[Sandžak]], historijska geopolitička regija * [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka]] (ZAVNOS) * [[Referendum o autonomiji Sandžaka]], održan 1991. * [[Socijalistička Republika Srbija]] * [[Socijalistička Republika Crna Gora]] == Reference == {{Commonscat|Sandžak}} {{Refspisak}} {{AVNOJ}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Sandžak|*]] [[Kategorija:ZAVNOS|*]] [[Kategorija:Antifašizam u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Antifašizam u Srbiji]] [[Kategorija:Antifašizam u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Komunizam u Srbiji]] [[Kategorija:Komunizam u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Srbija u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Crna Gora u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Crna Gora u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Crna Gora]] [[Kategorija:Politička historija Srbije]] [[Kategorija:Politička historija Crne Gore]] [[Kategorija:1943. u Srbiji]] [[Kategorija:1944. u Srbiji]] [[Kategorija:1945. u Srbiji]] [[Kategorija:1944. u Crnoj Gori]] [[Kategorija:1943. u Crnoj Gori]] [[Kategorija:1945. u Crnoj Gori]] 020xfl9oextsacs4wbstex8mvkr2e3p 0 533277 3830968 3829791 2026-04-18T11:27:07Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830968 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | slika = Tom and Jerry logo.svg }} '''Tom i Jerry''' ([[engleski|eng.]] ''Tom and Jerry'') je serija [[Animirani film|animiranih]] [[Kratki film|kratkih filmova]] koje su [[1940.]] godine stvorili [[William Hanna]] i [[Joseph Barbera]] fokusirajući se na suparništvo dvojice protagonista, mačka Toma i miša Jerryja; ima svjetsku distribuciju i jedna je od najpopularnijih i najcjenjenijih serija koja je osvojila sedam [[Oscar za najbolji kratkometražni animirani film]], izjednačivši ''[[Silly Symphony]]'' [[Walt Disney|Walta Disneyja]] s najviše nagrada u toj kategoriji. Tom & Jerry postao je animirani filmski serijal s najvećom zaradom ikad, nadmašivši [[Looney Tunes]]. Hanna i Barbera režirali su 114 kratkih filmova za [[Metro-Goldwyn-Mayer]] između 1940. i [[1957.]] godine. Nakon zatvaranja animacijskog studija 1957. godine, MGM je producirao još 13 kratkih filmova i dao ih je režirati [[Gene Deitch]]u za [[Rembrandt Films]] od [[1961.]] do [[1962.]] godine. Sljedeće godine [[Chuck Jones]] producirao je još 34 kratka filma sa [[Sib-Tower 12 Productions]] do [[1967.]] godine. Godine 2001. nastao je televizijski kratki film ''Tom i Jerry: The Mansion Cat'', dok je [[2005.]] godine objavljen posljednji kratki film ''The Karate Guard''. Na temelju ove serije kratkih filmova snimljene su i televizijske serije ''[[The Tom and Jerry Show]]'' (1975.), ''[[Avanture Toma i Jerryja]]'' (1980.-1982.), ''[[Tom i Jerry kao klinci]]'' (1990.-1993.), ''[[Tom i Jerry priče]]'' (2006.-2008.) i ''[[Tom i Jerry show]]'' (2014.). Prvi dugometražni film, ''[[Tom i Jerry: Film]]'' (1992.), nakon čega je uslijedio niz izravnih video filmova od 2001. godine. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se danas prikazuju na [[Nova TV|Novoj TV]], [[Doma TV]], [[RTL Kockica|RTL Kockici]], [[Boomerang]] i [[Cartoon Network]]u. == Filmografija == === Kratki filmovi === Prije [[1954.]] godine snimljeni su svi kratki filmovi s omjerom slike 1.375:1 (omjer Akademije); 1954. i [[1955.]] neki su proizvedeni u dvije verzije: jednoj s omjerom slike 1,75:1 a u drugoj s procesom [[CinemaScope]]. Od 1955. do zatvaranja animacijskog studija MGM svi crtići Toma i Jerryja proizvedeni su isključivo u Cinemascopeu. === Igrani filmovi === ==== Kino filmovi ==== {| class="wikitable" !Naziv !Godina !Studio !Distributer |- |''[[Tom i Jerry: Film]]'' |1. listopada 1992. |Live Entertainment Turner Entertainment WMG Film Film Roman |[[Miramax Films|Miramax]] |- |[[Tom i Jerry (2021)|Tom i Jerry]] |26. veljače 2021. |[[Warner Animation Group]] Turner Entertainment The Story Company |[[Warner Bros. Pictures]] |} ==== Direct-to-video ==== Svi direct-to-video filmovi su producirani od strane [[Turner Entertainment]] i [[Warner Bros. Animation]]. {| class="wikitable" !Naziv !Godina |- |''[[Tom i Jerry: Magični prsten]]'' |12. studenoga 2001. |- |''[[Tom i Jerry lete na Mars]]'' |18. siječnja 2005. |- |''[[Tom i Jerry: Brzi i dlakavi]]'' |11. listopada 2005. |- |''[[Tom i Jerry među gusarima]]'' |22. kolovoza 2006. |- |''[[Tom i Jerry: Priča o Orašaru]]'' |2. listopada 2007. |- |''[[Tom i Jerry: Sherlock Holmes]]'' |27. kolovoza 2010. |- |''[[Tom i Jerry i Čarobnjak iz Oza]]'' |23. kolovoza 2011. |- |''[[Tom i Jerry: Robin Hood i njegov veseli miš]]'' |2. listopada 2012. |- |''[[Divovska pustolovina Toma i Jerryja]]'' |6. kolovoza 2013. |- |''[[Tom i Jerry: Izgubljeni zmaj]]'' |4. rujna 2014. |- |''[[Tom i Jerry: Špijuni]]'' |23. lipnja 2015. |- |''[[Tom i Jerry: Povratak u Oz]]'' |21. lipnja 2016. |- |''[[Tom i Jerry: Willy Wonka i tvornica čokolade]]'' |27. lipnja 2017. |- |''[[Tom and Jerry: Cowboy Up!]]'' |25. siječnja 2022. |- |''[[Tom i Jerry u Zemlji snjegovića]]'' |15. studenoga 2022. |} === Televizijske serije === {| class="wikitable" !Naziv !Sezona !Epizoda !Datum !Studio !Mreža |- |''[[The Tom and Jerry Show]]'' |1 |16 |1975. |[[Hanna-Barbera|Hanna-Barbera Productions]] [[MGM Television]] |[[ABC]] |- |''[[Avanture Toma i Jerryja]]'' |1 |15 |1980. |[[Filmation]] MGM Television |[[CBS (televizijska postaja)|CBS]] |- |''[[Tom i Jerry kao klinci]] (Tom & Jerry Kids)'' |4 |65 |1990.–1993. |Hanna-Barbera Productions [[Turner Entertainment]] |[[Fox Kids]] |- |''[[Tom i Jerry priče]] (Tom and Jerry Tales)'' |2 |26 |2006.–2008. | rowspan="5" |Turner Entertainment [[Warner Bros. Animation]] |[[Kids'WB]] |- |''[[Tom i Jerry show]] (The Tom and Jerry Show)'' |5 |117 |2014.–2021. |[[Cartoon Network]] (2014.–2016.) [[Boomerang]] [[Video na zahtjev|SVOD]] (2017.–2021.) Cartoon Network App (2021.) |- |''[[Tom and Jerry Special Shorts]]'' |1 |2 |2021. | rowspan="2" |[[HBO Max]] |- |''[[Tom and Jerry in New York]]'' |2 |13 |2021.–danas |- |''[[Tom and Jerry Time]]'' | colspan="2" |TBA |2022. |[[Cartoonito]] |} == Likovi == * Thomas "Tom" Cat je plavi mačak * Jerald "Jerry" Mouse je smeđi miš * Spike * Tyke * Mammy Two Shoes * Nibbles * Butch * Toodles Galore == Nagrade == [[Oscar za najbolji kratkometražni animirani film]] * 1944. - The Yankee Doodle Mouse * 1945. - Mouse Trouble * 1946. - Quiet Please! * 1947. - The Cat Concerto * 1949. - The Little Orphan * 1952. - The Two Mouseketeers * 1953. - Johann Mouse == Sinkronizacija na hrvatski jezik == *'''[[Gospođa Dvocipela]] (crnkinja domaćica)''': glas je posudila [[Branka Cvitković]]<ref name="u Zagrebu">[http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813200321/http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ |date=13. kolovoza 2011. }} Sandra Bolanča: Gargamel, Papa Štrumpf, Kremenko i Vanda žive u Zagrebu, 10. listopada 2009.</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.tomandjerryonline.com/ Tom and Jerry Online - An Unofficial Site] * [http://tomandjerrythemovie.warnerbros.com/ Tom and Jerry - The Movie] [[Kategorija:Animirani likovi]] [[Kategorija:Animirane filmske serije]] ijpoeh8ucgqofew9jz4m2qawrlp3dpw 0 533281 3830967 3829852 2026-04-18T11:27:04Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830967 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | slika = The SpongeBob Movie- Sponge on the Run logo.png }} '''''Spužva Bob Skockani: Spužva u bijegu''''' ({{Jez-en| The SpongeBob Movie: Sponge on the Run}}) jest [[animirani film]] iz 2020, animacijskoga studija [[Paramount Animation]] i [[Nickelodeon Movies]]. Glasove u originalnoj verziji posudili su [[Tom Kenny]], [[Awkwafina]], [[Matt Berry]], [[Clancy Brown]], [[Rodger Bumpass]], [[Snoop Dogg]], [[Bill Fagerbakke]], [[Tiffany Haddish]], [[Carolyn Lawrence]], [[Mr. Lawrence]], [[Keanu Reeves]], [[Danny Trejo]] i [[Reggie Watts]].<ref name="Sponge on the Run film">{{cite AV media|medium=Motion picture|people=Hill, Tim (Director)|date=14. 8. 2020|title=The SpongeBob Movie: Sponge on the Run|publisher=[[Paramount Pictures]]|language=English}}</ref> Producent je [[Ryan Harris]],<ref name="THR">{{cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/paramount-plans-spice-girls-movie-as-part-newly-unveiled-animation-slate-1217519/|title='Spice Girls' Movie in the Works as Paramount Unveils Animation Slate (Exclusive)|first=Carolyn|last=Giardina|work=The Hollywood Reporter|date=12. 6. 2019|access-date=27. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20190612145051/https://www.hollywoodreporter.com/behind-screen/paramount-plans-spice-girls-movie-as-part-newly-unveiled-animation-slate-1217519|archive-date=12. 6. 2019|url-status=live}}</ref><ref name="Tribeca">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/03/tribeca-2020-feature-lineup-1202214949/|title=Tribeca 2020 Unveils Features Lineup: ''The Trip to Greece'', ''King of Staten Island'', ''Bad Education'', and ''Shirley''|date=3. 3. 2020|work=[[IndieWire]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211210065937/https://www.indiewire.com/2020/03/tribeca-2020-feature-lineup-1202214949/|archive-date=10. 12. 2021|url-status=live|access-date=15. 6. 2020|author=Kate Erbland}}</ref> a film je distribuirao [[Paramount Pictures]]. == Glavne uloge == * [[Tom Kenny]] * [[Awkwafina]] * [[Matt Berry]] * [[Clancy Brown]] * [[Rodger Bumpass]] * [[Snoop Dogg]] * [[Bill Fagerbakke]] * [[Tiffany Haddish]] * [[Carolyn Lawrence]] * [[Mr. Lawrence]] * [[Keanu Reeves]] * [[Danny Trejo]] * [[Reggie Watts]] == Također pogledajte == * [[Nickelodeon Movies]] * [[Paramount Animation]] * [[Paramount Pictures]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title}} * {{Mojo title}} * {{Rotten Tomatoes}} {{Spužva Bob Skockani}} [[Kategorija:Filmovi iz 2020.]] [[Kategorija:Spužva Bob Skockani]] [[Kategorija:Filmovi o Spužvi Bobu Skockanom]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki animirani filmovi]] [[Kategorija:Animirani filmovi]] [[Kategorija:Filmovi Paramount Animationa]] [[Kategorija:Animirani filmovi Paramount Picturesa]] [[Kategorija:Animirani filmovi Nickelodeona]] [[Kategorija:Filmovi Nickelodeon Moviesa]] [[Kategorija:Filmovi Paramount Picturesa]] ohw068rdhnodve7gooqxre171dq3w3w 0 533285 3830966 3829814 2026-04-18T11:27:01Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830966 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The-spongebob-squarepants-movie-logo.png|mini|desno|Službeni logotip franšize]] '''Spužva Bob Skockani''' ({{Jez-en|SpongeBob SquarePants}}) američka je serija [[animacija|animiranih]] [[film]]ova koju je kreirao [[Stephen Hillenburg]]i, u vlasništvu [[Paramount Pictures]]a. Filmove je producirala kompanija ''[[Nickelodeon Movies]]'', a distribuirala ''[[Paramount Pictures]]''. U filmovima glume redovni televizijski glasovi [[Tom Kenny]], [[Bill Fagerbakke]], [[Rodger Bumpass]], [[Clancy Brown]], [[Mr. Lawrence]], [[Jill Talley]], [[Carolyn Lawrence]], [[Mary Jo Catlett]] i [[Lori Alan]]. Planovi za film zasnovan na seriji započeli su 2001. kada je ''Paramount Pictures'' počeo kontaktirati kreatora serije Stephena Hillenburga za film za kina. On je u početku odbio njihove ponude, ali je počeo razvijati film 2002. nakon završetka treće sezone serije. Hillenburg je režirao film pod nazivom "[[Spužva Bob Skockani: film|Spužva Bob Skockani film]]", koji je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] prikazan u kinima 19. novembra 2004, uz kritički i komercijalni uspjeh, a prvobitno je planirano da bude finale serije prije produkcije dodatnih epizoda. Film "[[Spužva Bob Skockani: Spužva na suhom|Spužva na suhom]]", u režiji Paula Tibbitta, snimljen je 2015. godine. Treći film, "[[Spužva Bob Skockani: Spužva u bijegu|Spužva u bijegu]]", režirao je [[Tim Hill]], a objavljen je 2020.<ref>{{cite web|url=https://www.cartoonbrew.com/feature-film/the-spongebob-movie-its-a-wonderful-sponge-will-be-an-origin-story-165568.html|title=''The SpongeBob Movie: It's a Wonderful Sponge'' Will Be An Origin Story|date=23. 10. 2018|work=[[Cartoon Brew]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181031015013/https://www.cartoonbrew.com/feature-film/the-spongebob-movie-its-a-wonderful-sponge-will-be-an-origin-story-165568.html|archive-date=31. 10. 2018|url-status=live|access-date=23. 10. 2018|author=[[Amid Amidi]]}}</ref> Od februara 2022, najavljeno je da su još četiri filma u razvoju, uključujući četvrti film za kina pod nazivom "[[Spužva Bob Film: Potraga za Skockanim|Spužva Bob]] [[Spužva Bob Film: Potraga za Skockanim|film: Potraga za Skockanim]]", koji je objavljen u decembru 2025,<ref name="Film 4 + spinoff films2">{{cite web|url=https://deadline.com/2022/02/spongebob-squarepants-paramount-plus-movies-theatrical-1234933589/|title=''SpongeBob'' Universe Expands With Three Paramount+ Spinoff Movies, New Theatrical Film|first=Anthony|date=15. 2. 2022|work=[[Deadline Hollywood]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220217061824/https://deadline.com/2022/02/spongebob-squarepants-paramount-plus-movies-theatrical-1234933589/|archive-date=17. 2. 2022|url-status=live|access-date=15. 2. 2022|author=D'Alessandro}}</ref> i tri spin-off filma koja su u razvoju za streaming na [[Netflix]]u i [[Paramount+]]. == Filmovi == * ''[[Spužva Bob Skockani: film]]'' (2004) * ''[[Spužva Bob Skockani: Spužva na suhom]]'' (2015) * ''[[Spužva Bob Skockani: Spužva u bijegu]]'' (2020) * ''[[Spašavanje Bikini doline: Lunin film]]'' (2024) * ''[[Plankton: Film]]'' (2025) * ''[[Spužva Bob Film: Potraga za Skockanim]]'' (2025) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.spongebobmovie.com Zvanični sajt] [[Kategorija:Filmovi o Spužvi Bobu Skockanom| ]] [[Kategorija:Animirani filmovi]] [[Kategorija:Animirane filmske serije]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Franšize Nickelodeona]] [[Kategorija:Franšize Paramount Picturesa]] lttwmtpjrikb3txhhujrdveztqsbp0g 0 533293 3830965 3830542 2026-04-18T11:26:58Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830965 wikitext text/x-wiki Ispod je spisak izbora koji su održani ili će biti održani 2026. godine. * [[Izbori za Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija 2026.]] * [[Nacionalni izborni kalendar 2026.]] * [[Lokalni izborni kalendar 2026.]] == Afrika == * {{ZID|Alžir}} ** [[Parlamentarni izbori u Alžiru 2026.|Parlamentarni izbori u Alžiru]] (juni) * {{ZID|Benin}} ** [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|Parlamentarni izbori u Beninu]] (11. januar)<ref>{{Cite news|title=Benin elections: parties end campaigning days ahead of vote {{!}} Africanews|url=https://www.africanews.com/2026/01/08/benin-elections-parties-end-campaigning-days-ahead-of-vote/|newspaper=Africanews|access-date=14. 4. 2026|language=en|last=AfricaNews}}</ref> ** [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|Predsjednički izbori u Beninu]] (12. april) * {{ZID|Džibuti}} ** [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]] (10. april)<ref>{{Cite web|url=https://www.dawan.africa/|title=Dawan Africa|last=Africa|first=Dawan|website=Dawan Africa|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> * {{ZID|Etiopija}} ** [[Opći izbori u Etiopiji 2026.|Opći izbori u Etiopiji]] (1. juni) * {{ZID|Gambija}} ** [[Predsjednički izbori u Gambiji 2026.|Predsjednički izbori u Gambiji]] (5. decembar) * {{ZID|Gvineja}} ** [[Parlamentarni izbori u Gvineji 2026.|Parlamentarni izbori u Gvineji]] (24. maj) * {{ZID|Gvineja Bisau}} ** [[Opći izbori u Gvineji Bisau 2026.|Opći izbori u Gvineji Bisau]] (6. decembar)<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/guinea-bissau-coup-election-7d2066d1b9e3e2943c9182a9f2c27839|title=Guinea-Bissau junta sets election date following last year's coup|date=21. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=15. 4. 2026}}</ref> * {{ZID|Južni Sudan}} ** [[Opći izbori u Južnom Sudanu 2026.|Opći izbori u Južnom Sudanu]] (22. decembar) * {{ZID|Južnoafrička Republika}} ** [[Lokalni izbori u Južnoj Africi 2026.|Lokalni izbori u Južnoj Africi]] (2. novembar) * {{ZID|Kamerun}} ** [[Parlamentarni izbori u Kamerunu 2026.|Parlamentarni izbori u Kamerunu]] * {{ZID|Libija}} ** [[Predsjednički izbori u Libiji 2026.|Predsjednički izbori u Libiji]] (april)<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.agenzianova.com/en/news/Libyan-electoral-authority-reiterates-readiness-for-elections-in-mid-April-2026/|title=Libya's Election Authority reiterates: "Ready to vote in mid-April 2026."|last=Nova|first=Redazione Agenzia|date=30. 11. 2025|website=Agenzia Nova|language=en|access-date=15. 4. 2026}}</ref> ** [[Parlamentarni izbori u Libiji 2026.|Parlamentarni izbori u Libiji]] (april)<ref name=":1" /> * {{ZID|Maroko}} ** [[Opći izbori u Maroku 2026.|Opći izbori u Maroku]] (23. septembar) * {{ZID|Republika Kongo}} ** [[Predsjednički izbori u Republici Kongo 2026.|Predsjednički izbori u Republici Kongo]] (15. mart)<ref>"[https://www.africanews.com/2026/01/21/republic-of-congo-presidential-election-set-for-march-15/ Republic of Congo presidential election set for March 15]". Africanews (arhivirani link). Pristupljeno 15. 4. 2026.</ref> * {{ZID|Somaliland}} ** [[Lokalni izbori u Somalilandu 2026.|Lokalni izbori u Somalilandu]] * {{ZID|Sveti Toma i Princip}} ** [[Predsjednički izbori na Svetom Tomi i Principu 2026.|Predsjednički izbori na Svetom Tomi i Principu]] (19. juli) ** [[Parlamentarni izbori na Svetom Tomi i Principu 2026.|Parlamentarni izbori na Svetom Tomi i Principu]] (27. septembar) * {{ZID|Uganda}} ** [[Opći izbori u Ugandi 2026.|Opći izbori u Ugandi]] (15. januar)<ref>"[https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/ Uganda's electoral commission sets final date for general election]". ''Africanews''. 21. 10. 2025. Pristupljeno 15. 4. 2026.</ref> * {{ZID|Zambija}} ** [[Opći izbori u Zambiji 2026.|Opći izbori u Zambiji]] (13. august) * {{ZID|Zapadna Sahara}} ** [[Legislativni izbori u Zapadnoj Sahari 2026.|Legislativni izbori u Zapadnoj Sahari]] * {{ZID|Zelenortska Ostrva}} ** [[Parlamentarni izbori na Zelenortskim Ostrvima 2026.|Parlamentarni izbori na Zelenortskim Ostrvima]] (17. maj)<ref name=":0">{{Cite web|url=https://english.news.cn/20260120/07bc85e2b2c14c1cba263e5cb30c6385/c.html|title=Cape Verde announces dates for legislative, presidential elections|website=english.news.cn|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> ** [[Predsjednički izbori na Zelenortskim Ostrvima 2026.|Predsjednički izbori na Zelenortskim Ostrvima]] (15. novembar)<ref name=":0" /> == Amerika == * {{ZID|Antigva i Barbuda}} ** [[Opći izbori u Antigvi i Barbudi 2026.|Opći izbori u Antigvi i Barbudi (30. april)]] * {{ZID|Bahami}} ** [[Opći izbori na Bahamima 2026.|Opći izbori na Bahamima (12. maj)]] * {{ZID|Barbados}} ** [[Opći izbori na Barbadosu 2026.|Opći izbori na Barbadosu (11. februar)]] * {{ZID|Bolivija}} ** [[Regionalni izbori u Boliviji 2026.|Regionalni izbori u Boliviji]] (22. mart – prvi krug i 19. april – drugi krug) * {{ZID|Brazil}} * [[Opći izbori u Brazilu 2026.|Opći izbori u Brazilu]] (4. oktobar – prvi krug i 25. oktobar – mogući drugi krug) * [[Guvernerski izbori u Brazilu 2026.|Guvernerski izbori u Brazilu]] (4. oktobar – prvi krug i 25. oktobar – mogući drugi krug) * {{ZID|Haiti}} ** [[Opći izbori na Haitiju 2026.|Opći izbori na Haitiju]] (30. august – prvi krug i 6. decembar – mogući drugi krug) * {{ZID|Kanada}} ** [[Opći izbori u Quebecu 2026.|Opći izbori u Quebecu]] ** [[Lokalni izbori u Britanskoj Kolumbiji 2026.|Lokalni izbori u Britanskoj Kolumbiji]] ** [[Lokalni izbori u Ontariju 2026.|Lokalni izbori u Ontariju]] ** [[Lokalni izbori na Ostrvu Princa Edvarda 2026.|Lokalni izbori na Ostrvu Princa Edvarda]] ** [[Lokalni izbori u Manitobi 2026.|Lokalni izbori u Manitobi]] ** [[Lokalni izbori u New Brunswicku 2026.|Lokalni izbori u New Brunswicku]] * {{ZID|Kolumbija}} ** [[Parlamentarni izbori u Kolumbiji 2026.|Parlamentarni izbori u Kolumbiji]] (8. mart) ** [[Predsjednički izbori u Kolumbiji 2026.|Predsjednički izbori u Kolumbiji]] (31. maj) * {{ZID|Kostarika}} ** [[Opći izbori na Kostariki 2026.|Opći izbori na Kostariki]] (1. februar) * {{ZID|Peru}} ** [[Opći izbori u Peruu 2026.|Opći izbori u Peruu]] (12. april) * {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} * [[Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2026.|Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama]] (3. novembar) ** [[Izbori za guvernere u Sjedinjenim Američkim Državama 2026.|Izbori za guvernere u Sjedinjenim Američkim Državama]] ** [[Izbori za Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država 2026.|Izbori za Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država]] ** [[Izbori za Senat Sjedinjenih Američkih Država 2026.|Izbori za Senat Sjedinjenih Američkih Država]] ** [[Izbori za državna zakonodavna tijela u Sjedinjenim Američkim Državama 2026.|Izbori za državna zakonodavna tijela u Sjedinjenim Američkim Državama]] * {{ZID|Trinidad i Tobago}} ** [[Parlamentarni izboru u Trinidadu i Tobagu 2026.|Parlamentarni izboru u Trinidadu i Tobagu]] (12. januar) == Azija == * {{ZID|Bahrein}} ** [[Opći izbori u Bahreinu 2026.|Opći izbori u Bahreinu]] * {{ZID|Bangladeš}} ** [[Opći izbori u Bangladešu 2026.|Opći izbori u Bangladešu]] (12. februar) ** [[Ustavni referendum u Bangladešu]] (12. februar) *{{ZID|Filipini}} ** [[Izbori za parlament Bangsamoro 2026.|Izbori za parlament Bangsamoro]] (14. septembar) ** [[Seoski i omladinski izbori na Filipinima 2026.|Seoski i omladinski izbori na Filipinima]] (2. novembar) * {{ZID|Indija}} ** [[Izbori u Indiji 2026.|Izbori u Indiji]] *** [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Assama 2026.|Izbori za zakonodavnu skupštinu Assama]] (9. april) *** [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Kerale 2026.|Izbori za zakonodavnu skupštinu Kerale]] (9. april) *** [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Puducherryja 2026.|Izbori za zakonodavnu skupštinu Puducherryja]] (9. april) *** [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Tamil Nadua 2026.|Izbori za zakonodavnu skupštinu Tamil Nadua]] (23. april) *** [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Zapadnog Bengala 2026.|Izbori za zakonodavnu skupštinu Zapadnog Bengala]] (23–29. april) *{{ZID|Irak}} ** [[Predsjednički izbori u Iraku 2026.|Predsjednički izbori u Iraku]] * {{ZID|Iran}} ** [[Izbori za vrhovnog vođu Irana 2026.|Izbor za vrhovnog vođu Irana]] (3–8. mart) * {{ZID|Izrael}} ** [[Parlamentarni izbori u Izraelu 2026.|Parlamentarni izbori u Izraelu]] (oktobar) * {{ZID|Japan}} ** [[Opći izbori u Japanu 2026.|Opći izbori u Japanu]] (8. februar) ** [[Lokalni izbori u Japanu 2026.|Lokalni izbori u Japanu]] * {{ZID|Južna Koreja}} ** [[Lokalni izbori u Južnoj Koreji 2026.|Lokalni izbori u Južnoj Koreji]] (3. juni) * {{ZID|Laos}} ** [[Parlamentarni izbori u Laosu 2026.|Parlamentarni izbori u Laosu]] (22. februar) * {{ZID|Mijanmar}} ** [[Opći izbori u Mijanmaru 2025/26.]] (11. januar – druga faza i 25. januar – treća faza) ** Predsjednički izbori u Mjanmaru (3. april) * {{ZID|Nepal}} ** [[Opći izbori u Nepalu 2026.|Opći izbori u Nepalu]] (5. mart) * {{ZID|Pakistan}} ** [[Opći izbori u Azad Kašmiru 2026.|Opći izbori u Azad Kašmiru]] ** [[Izbori za skupštinu Gilgit-Baltistana 2026.|Izbori za skupštinu Gilgit-Baltistana]] * {{ZID|Palestina}} ** [[Lokalni izbori u Palestini 2026.|Lokalni izbori u Palestini]] (25. april) * {{ZID|Sjeverna Koreja}} ** [[Parlamentarni izbori u Sjevernoj Koreji 2026.|Parlamentarni izbori u Sjevernoj Koreji]] (15. mart) * {{ZID|Tajland}} ** [[Opći izbori na Tajlandu 2026.|Opći izbori na Tajlandu]] (8. februar) ** [[Ustavni referendum na Tajlandu 2026.|Ustavni referendum na Tajlandu]] (8. februar) ** [[Izbori za guvernera Bangkoka 2026.|Izbori za guvernera Bangkoka]] (5. juli) ** [[Izbori za gradsko vijeće Bangkoka 2026.|Izbori za gradsko vijeće Bangkoka]] (5. juli) * {{ZID|Tajvan}} ** [[Lokalni izbori na Tajvanu 2026.|Lokalni izbori na Tajvanu]] (28. novembar) * {{ZID|Vijetnam}} ** [[Parlamentarni izbori u Vijetnamu 2026.|Parlamentarni izbori u Vijetnamu]] (15. mart) == Evropa == * {{ZID|Armenija}} ** [[Parlamentarni izbori u Armeniji 2026.|Parlamentarni izbori u Armeniji]] (7. juni) * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Opći izbori u Bosni i Hercegovini]] (4. oktobar) * {{ZID|Bugarska}} ** [[Parlamentarni izbori u Bugarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Bugarskoj]] (19. april) ** [[Predsjednički izbori u Bugarskoj 2026.|Predsjednički izbori u Bugarskoj]] (novembar) * {{ZID|Češka}} ** [[Lokalni izbori u Češkoj 2026.|Lokalni izbori u Češkoj]] (9–10. oktobar) ** [[Izbori za Senat Češke 2026.|Izbori za Senat Češke]] (9–10. oktobar – prvi krug i 16–17. oktobar – mogući drugi krug) *{{ZID|Crna Gora}} ** [[Lokalni izbori u Crnoj Gori 2026.|Lokalni izbori u Crnoj Gori]] *{{ZID|Danska}} ** [[Opći izbori u Danskoj 2026.|Opći izbori u Danskoj]] (24. mart) ** [[Opći izbori na Farskim ostrvima 2026.|Opći izbori na Farskim ostrvima]] (26. mart) * {{ZID|Estonija}} ** [[Predsjednički izbori u Estoniji 2026.|Predsjednički izbori u Estoniji]] (2. septembar) * {{ZID|Francuska}} ** [[Lokalni izbori u Francuskoj 2026.|Lokalni izbori u Francuskoj]] (15. mart – prvi krug i 22. mart – mogući drugi krug) *** [[Lokalni izbori u Lyonu 2026.|Lokalni izbori u Lyonu]] *** [[Lokalni izbori u Marseilleu 2026.|Lokalni izbori u Marseilleu]] *** [[Lokalni izbori u Nici 2026.|Lokalni izbori u Nici]] *** [[Lokalni izbori u Parizu 2026.|Lokalni izbori u Parizu]] *** [[Lokalni izbori u Toulouseu 2026.|Lokalni izbori u Toulouseu]] ** [[Izbori za Senat Francuske 2026.|Izbori za Senat Francuske]] (septembar) * {{ZID|Island}} ** [[Lokalni izbori na Islandu 2026.|Lokalni izbori na Islandu]] (16. maj) ** [[Referendum o članstvu Islanda u EU 2026.|Referendum o članstvu Islanda u EU]] (29. august) * {{ZID|Italija}} ** [[Ustavni referendum u Italiji 2026.|Ustavni referendum u Italiji]] (22–23. mart) ** Lokalni izbori u Italiji (24–25. maj – prvi krug i 7–8. juni – drugi krug) * {{ZID|Kipar}} ** [[Parlamentarni izbori na Kipru 2026.|Parlamentarni izbori na Kipru]] (24. maj) * {{ZID|Kosovo}} ** [[Predsjednički izbori na Kosovu 2026.|Predsjednički izbori na Kosovu]] ** [[Parlamentarni izbori na Kosovu 2026.|Parlamentarni izbori na Kosovu]] * {{ZID|Latvija}} ** [[Parlamentarni izbori u Latviji 2026.|Parlamentarni izbori u Latviji]] * {{ZID|Mađarska}} ** [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]] (12. april) * {{ZID|Nizozemska}} ** [[Lokalni izbori u Nizozemskoj 2026.|Lokalni izbori u Nizozemskoj]] (18. mart) * {{ZID|Njemačka}} ** [[Pokrajinski izbori u Baden-Württembergu 2026.|Pokrajinski izbori u Baden-Württembergu]] (8. mart) ** [[Pokrajinski izbori u Porajnju-Falačkoj 2026.|Pokrajinski izbori u Porajnju-Falačkoj]] (22. mart) ** [[Pokrajinski izbori u Saksoniji-Anhaltu 2026.|Pokrajinski izbori u Saksoniji-Anhaltu]] (6. septembar) ** [[Pokrajinski izbori u Berlinu 2026.|Pokrajinski izbori u Berlinu]] (20. septembar) ** [[Pokrajinski izbori u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju 2026.|Pokrajinski izbori u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju]] (20. septembar) * {{ZID|Ostrvo Man}} ** [[Opći izbori na Ostrvu Man 2026.|Opći izbori na Ostrvu Man]] (24. septembar) *{{ZID|Portugal}} ** [[Predsjednički izbori u Portugalu 2026.|Predsjednički izbori u Portugalu]] (18. januar – prvi krug i 8. februar – drugi krug) *{{ZID|Rusija}} ** [[Legislativni izbori u Rusiji 2026.|Legislativni izbori u Rusiji]] ** [[Regionalni izbori u Rusiji 2026.|Regionalni izbori u Rusiji]] * {{ZID|Sjeverni Kipar}} ** [[Parlamentarni izbori u Sjevernom Kipru 2026.|Parlamentarni izbori u Sjevernom Kipru]] * {{ZID|Slovačka}} ** [[Lokalni izbori u Slovačkoj 2026.|Lokalni izbori u Slovačkoj]] ** [[Regionalni izbori u Slovačkoj 2026.|Regionalni izbori u Slovačkoj]] * {{ZID|Slovenija}} ** [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 2026.|Parlamentarni izbori u Sloveniji]] (22. mart) * {{ZID|Španija}} ** [[Regionalni izbori u Aragonu 2026.|Regionalni izbori u Aragonu]] (8. februar) ** [[Regionalni izbori u Kastilji i Leonu 2026.|Regionalni izbori u Kastilji i Leonu]] (15. mart) ** [[Regionalni izbori u Andaluziji 2026.|Regionalni izbori u Andaluziji]] (17. maj) * {{ZID|Švedska}} ** [[Opći izbori u Švedskoj 2026.|Opći izbori u Švedskoj]] (13. septembar) ** [[Lokalni izbori u Švedskoj 2026.|Lokalni izbori u Švedskoj]] * [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Transnistrija]] ** [[Predsjednički izbori u Transnistriji 2026.|Predsjednički izbori u Transnistriji]] * {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} ** [[Specijalni izbori u Gortonu i Dentonu 2026.|Specijalni izbori u Gortonu i Dentonu]] (26. februar) ** [[Lokalni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 2026.|Lokalni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu]] (7. maj) ** [[Izbori za škotski parlament 2026.|Izbori za škotski parlament]] (7. maj) ** [[Izbori za Senedd 2026.|Izbori za Senedd]] (7. maj) == Okeanija == * {{ZID|Australija}} ** [[Pokrajinski izbori u Južnoj Australiji 2026.|Pokrajinski izbori u Južnoj Australiji]] (21. mart) ** [[Pokrajinski izbori u Victoriji 2026.|Pokrajinski izbori u Victoriji]] (28. novembar) * {{ZID|Cookova Ostrva}} ** [[Opći izbori na Cookovim Ostrvima 2026.|Opći izbori na Cookovim Ostrvima]] * {{ZID|Fidži}} ** [[Opći izbori na Fidžiju 2026.|Opći izbori na Fidžiju]] *[[Niue]] ** [[Opći izbori u Niueu 2026.|Opći izbori u Niueu]] (2. maj) * {{ZID|Nova Kaledonija}} ** [[Legislativni izbori u Novoj Kaledoniji 2026.|Legislativni izbori u Novoj Kaledoniji]] * {{ZID|Novi Zeland}} ** [[Opći izbori na Novom Zelandu 2026.|Opći izbori na Novom Zelandu]] (7. novembar) * {{ZID|Tokelau}} ** [[Opći izbori u Tokelauu 2026.|Opći izbori u Tokelauu]] (5. februar) == Također pogledajte == * [[Spisak izbora u 2024.]] * [[Spisak izbora u 2025.]] == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Izbori u 2026.}} [[Kategorija:Izbori u 2026.]] [[Kategorija:Izbori 2020-ih]] s1x1dr9fijkl9vjqo81fveii1d3oz51 0 533294 3830964 3830162 2026-04-18T11:26:56Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830964 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgrey | naziv = ''Bacteroides'' | slika = Bacteroides biacutis 01.jpg | opis_slike = ''Bacteroides'' spp. uzgajane anaerobno na pločama krvnog agara. | domain = [[Bacteria]] | regnum = [[Pseudomonadati]] | phylum = [[Bacteroidota]] | classis = [[Bacteroidia]] | ordo = [[Bacteroidales]] | familia = [[Bacteroidaceae]] | genus = '''''Bacteroides''''' | genus_authority = Castellani & Chalmers 1919 | razdioba_stepen = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = *''[[B. acidifaciens]] *''[[B. barnesiaes]] *''[[B. caccae]] *''[[B. cellulosilyticus]] *''[[B. chinchillae]] *''[[B. clarus]] *''[[B. coprocola]] *''[[B. coprophilus]] *''[[B. coprosuis]] *''[[B. denticanum]] *''[[B. dorei]] *''[[B. eggerthii]] *''[[B. faecichinchillae]] *''[[B. faecis]] *''[[B. finegoldii]] *''[[B. fluxus]] *''[[B. fragilis]]. [[Especie tipo]] *''[[B. galacturonicus]] *''[[B. gallinarum]] *''[[B. graminisolvens]] *''[[B. helcogenes]] *''[[B. heparinolyticus]] *''[[B. intestinalis]] *''[[B. massiliensis]] *''[[B. nordii]] *''[[B. oleiciplenus]] *''[[B. ovatus]] *''[[B. paurosaccharolyticus]] *''[[B. plebeius]] *''[[B. propionicifaciens]] *''[[B. pyogenes]] *''[[B. reticulotermitis]] *''[[B. rodentium]] *''[[B. salanitronis]] *''[[B. salyersiae]] *''[[B. sartorii]] *''[[B. stercorirosoris]] *''[[B. stercoris]] *''[[Bacteroides thetaiotaomicron|B. thetaiotaomicron]] *''[[B. uniformis]] *''[[B. vulgatus]] *''[[B. xylanisolvens]] *''[[B. xylanolyticus]] *''[[B. zoogleoformans]] *''[[B. acidifaciens]]'' }} '''''Bacteroides''''' je [[rod (biologija)|rod]] [[gram-negativna bakterija|gram-negativnih]], [[obligatno anaerobni organizam|obligatno anaerobnih]] [[bakterija]]. Vrste ''Bacteroides'' su [[bacil (oblik)|bacili]] koji ne formiraju [[endospora|endospore]] i mogu biti [[kretanje|pokretne]] ili nepokretne, ovisno o vrsti.<ref name="Madigan_2005">{{cite book | veditors = Madigan M, Martinko J | title = Brock Biology of Microorganisms | edition = 11th | publisher = Prentice Hall | year = 2005 | isbn = 978-0-13-144329-7 }}</ref> Sastav [[DNK]] baza je 40–48% [[GC-sadržaj|GC]]. Neobično za bakterijske organizme, membrane ''Bacteroides'' sadrže [[sfingolipid]]e. Također sadrže [[mezo-diaminopimelinska kiselina|mezo-diaminopimelinsku kiselinu]] u svom [[peptidoglikan|peptidoglikanskom sloju]]. Vrste ''Bacteroides'' su obično [[Mutualizam (biologija)|mutualizamske]], čineći najznačajniji dio crijevne [[mikrobiota|gastrointestinalne mikrobiote]] [[susar]]a,<ref name=Dorland>{{cite book | veditors = Dorland WA | title = Dorland's Illustrated Medical Dictionary| edition = 30th| publisher = W.B. Saunders| year = 2003| isbn = 978-0-7216-0146-5| title-link = Dorland's Illustrated Medical Dictionary}}</ref> where they play a fundamental role in processing of complex molecules to simpler ones in the host intestine.<ref name="pmid17934076">{{cite journal | vauthors = Wexler HM | title = Bacteroides: the good, the bad, and the nitty-gritty | journal = Clinical Microbiology Reviews | volume = 20 | issue = 4 | pages = 593–621 | date = oktobar 2007 | pmid = 17934076 | pmc = 2176045 | doi = 10.1128/CMR.00008-07 }}</ref><ref name=jianxu>{{cite journal | vauthors = Xu J, Gordon JI | title = Honor thy symbionts | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 18 | pages = 10452–10459 | date = septembar 2003 | pmid = 12923294 | pmc = 193582 | doi = 10.1073/pnas.1734063100 | doi-access = free | bibcode = 2003PNAS..10010452X }}</ref><ref name=jianxu2>{{cite journal | vauthors = Xu J, Mahowald MA, Ley RE, Lozupone CA, Hamady M, Martens EC, Henrissat B, Coutinho PM, Minx P, Latreille P, Cordum H, Van Brunt A, Kim K, Fulton RS, Fulton LA, Clifton SW, Wilson RK, Knight RD, Gordon JI | display-authors = 6 | title = Evolution of symbiotic bacteria in the distal human intestine | journal = PLOS Biology | volume = 5 | issue = 7 | date = juli 2007 | pmid = 17579514 | pmc = 1892571 | doi = 10.1371/journal.pbio.0050156 | doi-access = free }}</ref> Prijavljeno je čak 10¹⁰–10¹¹ ćelija po gramu ljudskog [[izmet]]a.<ref>{{cite book |vauthors=Finegold SM, Sutter VL, Mathisen GE | title = Normal indigenous intestinal flora (pp. 3-31) in Human intestinal microflora in health and disease | publisher = Academic Press| year = 1983| isbn = 978-0-12-341280-5}}</ref> Mogu koristiti [[monosaharidi|jednostavne šećere]] kada su dostupni; međutim, glavni izvori energije za vrste ''Bacteroides'' u crijevima su složeni [[glikan]]i domaćina i [[biljke]].<ref name=Martens_2008>{{cite journal | vauthors = Martens EC, Chiang HC, Gordon JI | title = Mucosal glycan foraging enhances fitness and transmission of a saccharolytic human gut bacterial symbiont | journal = Cell Host & Microbe | volume = 4 | issue = 5 | pages = 447–457 | date = novembar 2008 | pmid = 18996345 | pmc = 2605320 | doi = 10.1016/j.chom.2008.09.007 }}</ref> Studije pokazuju da je dugoročna prehrana snažno povezana sa sastavom crijevnog [[mikrobiom]]a – oni koji jedu veći udio proteina i životinjskih [[masti]] imaju pretežno bakterije ''Bacteroides'', dok kod onih koji konzumiraju više [[ugljikohidrat]]a ili vlakana dominiraju vrste roda ''[[Prevotella]]''.<ref>{{cite journal | vauthors = Wu GD, Chen J, Hoffmann C, Bittinger K, Chen YY, Keilbaugh SA, Bewtra M, Knights D, Walters WA, Knight R, Sinha R, Gilroy E, Gupta K, Baldassano R, Nessel L, Li H, Bushman FD, Lewis JD | display-authors = 6 | title = Linking long-term dietary patterns with gut microbial enterotypes | journal = Science | volume = 334 | issue = 6052 | pages = 105–108 | date = oktobar 2011 | pmid = 21885731 | pmc = 3368382 | doi = 10.1126/science.1208344 | bibcode = 2011Sci...334..105W }}</ref> Jedna od klinički najvažnijih je ''[[Bacteroides fragilis]]''.<ref>{{cite journal | vauthors = Appleman MD, Heseltine PN, Cherubin CE | title = Epidemiology, antimicrobial susceptibility, pathogenicity, and significance of Bacteroides fragilis group organisms isolated at Los Angeles County-University of Southern California Medical Center | journal = Reviews of Infectious Diseases | volume = 13 | issue = 1 | pages = 12–18 | date = Jan 1990 | pmid = 2017610 | doi = 10.1093/clinids/13.1.12 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Sears CL | title = Enterotoxigenic Bacteroides fragilis: a rogue among symbiotes | journal = Clinical Microbiology Reviews | volume = 22 | issue = 2 | pages = 349–69, Table of Contents | date = april 2009 | pmid = 19366918 | pmc = 2668231 | doi = 10.1128/CMR.00053-08 }}</ref> Bivša ''[[Bacteroides melaninogenicus]]'' je reklasificiran i podijeljen na ''[[Prevotella melaninogenica]]'' i ''[[Prevotella intermedia]]''.<ref name="urlBacteroides Infection: Overview - eMedicine">{{cite web |url=http://emedicine.medscape.com/article/233339-overview |title=Bacteroides Infection: Overview - eMedicine |access-date=11. 12. 2008| archive-url= https://web.archive.org/web/20081222193852/http://emedicine.medscape.com/article/233339-overview| archive-date= 22. 12. 2008 | url-status= live}}</ref> ==Patogeneza== Vrste [[rod (biologija)|roda]] ''Bacteroides'' također koriste svom domaćinu tako što isključuju potencijalne [[patogen]]e [[otpornost na kolonizaciju|iz kolonizacije crijeva]]. Neke vrste (''B. fragilis'', naprimjer) su [[oportunističke infekcije|oportunistički ljudski patogeni]], uzrokujući infekcije [[peritoneum]]ske šupljine, gastrointestinalne operacije i [[upala slijepog crijeva]] putem stvaranja [[apsces]]a, inhibirajući [[fagocitoza|fagocitozu]] i inaktivirajući [[beta-laktamski antibiotik|β-laktamske antibiotike]].<ref name=Sherris>{{cite book |veditors=Ryan KJ, Ray CG | title = Sherris Medical Microbiology | edition = 4th | publisher = McGraw Hill | year = 2004 | isbn = 978-0-8385-8529-0 }}</ref>{{page number needed|date=novembar 2024}} Although ''Bacteroides'' species are anaerobic, they are transiently [[aerotolerant]]<ref name=Baughn>{{cite book | vauthors = Baughn A, Malamy M | veditors = Nakano M, Zuber P | title = Strict and Facultative Anaerobes: Medical and Environmental Aspects | publisher = CRC Press | year = 2004 |page = 161|chapter = Molecular Basis for Aerotolerance of the Obligately Anaerobic Bacteroides Spp.| isbn = 978-1-904933-03-8 }}</ref> i stoga mogu preživjeti u [[trbušna šupljina|trbušnoj šupljini]]. Općenito, ''Bacteroides'' su otporne na širok spektar [[antibiotik|antiboptskih]]-β-laktama, [[aminoglikozid]]a, a nedavno su mnoge vrste stekle otpornost na [[eritromicin]] i [[tetraciklin]]. Ovaj visok nivo [[antimikrobna otpornosti|otpornosti na antibiotike]] izazvao je zabrinutost da bi vrste ''Bacteroides'' mogle postati rezervoar za otpornost u drugim, visoko patogenim bakterijskim sojevima.<ref name=Salyers_2004>{{cite journal | vauthors = Salyers AA, Gupta A, Wang Y | title = Human intestinal bacteria as reservoirs for antibiotic resistance genes | journal = Trends in Microbiology | volume = 12 | issue = 9 | pages = 412–416 | date = septembar 2004 | pmid = 15337162 | doi = 10.1016/j.tim.2004.07.004 }}</ref><ref name=Lofmark>{{cite journal | vauthors = Löfmark S, Jernberg C, Jansson JK, Edlund C | title = Clindamycin-induced enrichment and long-term persistence of resistant Bacteroides spp. and resistance genes | journal = The Journal of Antimicrobial Chemotherapy | volume = 58 | issue = 6 | pages = 1160–1167 | date = decembar 2006 | pmid = 17046967 | doi = 10.1093/jac/dkl420 | doi-access = }}</ref> Često se smatra osjetljivim na [[klindamicin]],<ref name=Davisclind>{{cite web| url = http://davisplus.fadavis.com/3976/meddeck/pdf/Chindamycin.pdf| access-date = 24. 3. 2017| publisher = Davis| title = Clindamycin| date = 2017}}{{Dead link|date=oktobar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> but recent evidence demonstrated an increasing trend in clindamycin resistance rates (up to 33%).<ref>{{cite journal | vauthors = Di Bella S, Antonello RM, Sanson G, Maraolo AE, Giacobbe DR, Sepulcri C, Ambretti S, Aschbacher R, Bartolini L, Bernardo M, Bielli A, Busetti M, Carcione D, Camarlinghi G, Carretto E, Cassetti T, Chilleri C, De Rosa FG, Dodaro S, Gargiulo R, Greco F, Knezevich A, Intra J, Lupia T, Concialdi E, Bianco G, Luzzaro F, Mauri C, Morroni G, Mosca A, Pagani E, Parisio EM, Ucciferri C, Vismara C, Luzzati R, Principe L | display-authors = 6 | title = Anaerobic bloodstream infections in Italy (ITANAEROBY): A 5-year retrospective nationwide survey | journal = Anaerobe | volume = 75 | date = juni 2022 | pmid = 35568274 | doi = 10.1016/j.anaerobe.2022.102583 | s2cid = 248736289 | hdl = 11368/3020691 | hdl-access = free }}</ref> ===''Bacteroides'' infekcije=== U slučajevima kada se ''Bacteroides'' mogu kretati izvan crijeva zbog rupture [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnog trakta]] ili operacije crijeva, ''Bacteroides'' mogu inficirati nekoliko dijelova ljudskog tijela. ''Bacteroides'' mogu ući u [[centralni nervni sistem]], prodiranjem kroz [[krvno-moždana barijera|krvno-moždanu barijeru]] kroz [[olfaktorni nerv|olfaktorni]] i [[trigeminalni nerv|trigeminalni]] kranijdki nerv i mogu uzrokovati [[meningitis]] i [[apsces]]e mozga.<ref>{{cite journal | vauthors = Zafar H, Saier MH | title = Gut ''Bacteroides'' species in health and disease | journal = Gut Microbes | volume = 13 | issue = 1 | pages = 1–20 | date = 1. 1. 2021 | pmid = 33535896 | pmc = 7872030 | doi = 10.1080/19490976.2020.1848158 }}</ref> ''Bacteroides'' su također izolirane iz apscesa u vratu i plućima. Neke vrste roda ''Bacteroides'' povezane su s [[Crohnova bolest|Crohnovom bolešću]], [[upala slijepog crijeva|upalom slijepog]] i [[upalna bolest crijeva|upalnom bolešću crijeva]]. Vrste ''Bacteroides'' imaju višestruke uloge u ljudskom crijevnom mikrobiomu.<ref name="pmid17934076"/> ==Mikrobiološke primjene== Alternativni fecesni indikatorski organizmi, rod ''Bacteroides'', predložen je jer čine značajan dio fecesne bakterijske populacije,<ref name="Madigan_2005"/> imaju visok stepen specifičnosti domaćina koji odražava razlike u probavnom sistemu [[životinje]] domaćina.<ref>{{cite journal | vauthors = Bernhard AE, Field KG | title = A PCR assay To discriminate human and ruminant feces on the basis of host differences in Bacteroides-Prevotella genes encoding 16S rRNA | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 66 | issue = 10 | pages = 4571–4574 | date = oktobar 2000 | pmid = 11010920 | pmc = 92346 | doi = 10.1128/AEM.66.10.4571-4574.2000 | url = http://water.rutgers.edu/Source_Tracking/Bacteroidetes/APCRAssayToDiscriminateHumanandRuminantFecesontheBasisofHostDifferencesinBacteroides.pdf | access-date = 17. 2. 2011 | bibcode = 2000ApEnM..66.4571B | archive-url = https://web.archive.org/web/20100705213726/http://water.rutgers.edu/Source_Tracking/Bacteroidetes/APCRAssayToDiscriminateHumanandRuminantFecesontheBasisofHostDifferencesinBacteroides.pdf | archive-date = 5. 7. 2010 }}</ref> Tokom protekle decenije, metode [[PCR]] (lančane polimerazne reakcije u realnom vremenu) korištene su za detekciju prisustva različitih mikrobnih patogena putem amplifikacije specifičnih DNK sekvenci bez kultiviranja bakterija. Jedna studija je izmjerila količinu „Bacteroides“ korištenjem [[qPCR]]-a za kvantifikaciju 16S [[rRNK]], specifične za domaćinski [[genetički marker]].<ref>{{cite journal | vauthors = Layton A, McKay L, Williams D, Garrett V, Gentry R, Sayler G | title = Development of Bacteroides 16S rRNA gene TaqMan-based real-time PCR assays for estimation of total, human, and bovine fecal pollution in water | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 72 | issue = 6 | pages = 4214–4224 | date = juni 2006 | pmid = 16751534 | pmc = 1489674 | doi = 10.1128/AEM.01036-05 | bibcode = 2006ApEnM..72.4214L }}</ref> This technique allows quantification of genetic markers that are specific to the host of the bacteria Bacteroides omogućavaju i detekciju nedavne kontaminacije. Nedavni izvještaj je otkrio da temperatura ima glavnu ulogu u vremenu koliko će bakterije opstati u okolini, a životni vijek se povećava s nižim temperaturama. (0–4&nbsp;°C).<ref>{{cite journal | vauthors = Bell A, Layton AC, McKay L, Williams D, Gentry R, Sayler GS | title = Factors influencing the persistence of fecal Bacteroides in stream water | journal = Journal of Environmental Quality | volume = 38 | issue = 3 | pages = 1224–1232 | date = 27 Apr 2009 | pmid = 19398520 | doi = 10.2134/jeq2008.0258 | doi-access = free | bibcode = 2009JEnvQ..38.1224B }}</ref> „Nova studija je otkrila da postoji trostruka veza između određene vrste crijevnih bakterija, kortizola i metabolita u mozgu. Istraživači pretpostavljaju da ova veza može potencijalno dovesti do daljnjeg uvida u autizam, ali su potrebna detaljnija istraživanja."<ref>{{Cite news|url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/319094.php|title=Gut bacteria influence the brain indirectly, study shows|work=Medical News Today|access-date=7. 1. 2018|language=en|archive-date=8. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180108062424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/319094.php|url-status=live}}</ref> Druga studija pokazala je 5,6 puta veći rizik od preloma uzrokovanih osteoporozom u grupi [[japan]]skih žena u postmenopauzi s niskim nivoom Bacteroides-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Ozaki D, Kubota R, Maeno T, Abdelhakim M, Hitosugi N | title = Association between gut microbiota, bone metabolism, and fracture risk in postmenopausal Japanese women | journal = Osteoporosis International | volume = 32 | issue = 1 | pages = 145–156 | date = januar 2021 | pmid = 33241467 | pmc = 7755620 | doi = 10.1007/s00198-020-05728-y }}</ref> ==Ljudski== Članovi koljena [[Bacillota]] i [[Bacteroidota]] čine većinu bakterijskih vrsta u ljudskom crijevnom mikrobiotu ("[[crijevni mikrobiom]]"). Zdrav ljudski crijevni mikrobiom sastoji se od 109 brojnih vrsta, od kojih je 31 (19,7%) pripadnika Bacteroidetes, dok 63 (40%) i 32 (20%) spadaju u [[Bacillota]] i [[Actinomycetota]].<ref>{{cite journal | vauthors = King CH, Desai H, Sylvetsky AC, LoTempio J, Ayanyan S, Carrie J, Crandall KA, Fochtman BC, Gasparyan L, Gulzar N, Howell P, Issa N, Krampis K, Mishra L, Morizono H, Pisegna JR, Rao S, Ren Y, Simonyan V, Smith K, VedBrat S, Yao MD, Mazumder R | display-authors = 6 | title = Baseline human gut microbiota profile in healthy people and standard reporting template | journal = PLOS ONE | volume = 14 | issue = 9 | article-number = e0206484 | date = 11. 9. 2019 | pmid = 31509535 | pmc = 6738582 | doi = 10.1371/journal.pone.0206484 | doi-access = free | bibcode = 2019PLoSO..1406484K }}</ref> Glavni izvor energije za vrste roda ''Bacteroides'' je [[fermentacija]] širokog spektra derivata [[šećer]]a iz biljnog materijala. Ovi spojevi su uobičajeni u ljudskom debelom crijevu i potencijalno su toksični. ''Bacteroides'' kao što je ''[[Bacteroides thetaiotaomicron]]''<ref name="pmid17934076"/> pretvaraju ove šećere u produkte fermentacije koji su korisni za ljude. ''Bacteroides'' također imaju sposobnost uklanjanja [[bočni lanaa|bočnih lanaca]] iz žučnih kiselina, čime vraćaju žučne kiseline u jetrenu cirkulaciju.<ref>{{Cite book|title=Microbiology: An Evolving Science| vauthors = Slonczewski JL, Foster JW |date=23. 10. 2013|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=978-0-393-12368-5|edition=3rd|location=S.l.|page=749|language=en}}</ref> Postoje podaci koji ukazuju na to da članovi roda ''Bacteroides'' kod ljudi utiču na mršav ili [[gojaznost|gojazan]] [[fenotip]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ridaura VK, Faith JJ, Rey FE, Cheng J, Duncan AE, Kau AL, Griffin NW, Lombard V, Henrissat B, Bain JR, Muehlbauer MJ, Ilkayeva O, Semenkovich CF, Funai K, Hayashi DK, Lyle BJ, Martini MC, Ursell LK, Clemente JC, Van Treuren W, Walters WA, Knight R, Newgard CB, Heath AC, Gordon JI | display-authors = 6 | title = Gut microbiota from twins discordant for obesity modulate metabolism in mice | journal = Science | volume = 341 | issue = 6150 | article-number = 1241214 | date = septembar 2013 | pmid = 24009397 | pmc = 3829625 | doi = 10.1126/science.1241214 }}</ref> U ovom članku, jedan ljudski blizanac je gojazan, dok je drugi mršav. Kada se njihova fekalna mikrobiota transplantira u miševe bez klica, fenotip u mišjem modelu odgovara onome kod ljudi. ''Bacteroides'' su simbiontski kolonizatori crijevne niše domaćina i obavljaju nekoliko fizioloških funkcija, od kojih neke mogu biti korisne, dok su druge štetne. ''Bacteroides'' učestvuju u regulaciji crijevnog mikrookruženja i [[metabolizam ugljikohidrata|metabolizmu ugljikohidrata]] sa sposobnošću prilagođavanja okruženju domaćina hidrolizom [[žučna kiselina|žučnih soli]].<ref>{{cite journal | vauthors = Wexler AG, Goodman AL | title = An insider's perspective: Bacteroides as a window into the microbiome | journal = Nature Microbiology | volume = 2 | issue = 5 | page = 17026 | date = april 2017 | pmid = 28440278 | pmc = 5679392 | doi = 10.1038/nmicrobiol.2017.26 }}</ref> Neke ''Bacteroides'' proizvode [[acetat]] i [[propionat]] tokom fermentacije šećera. Acetat može spriječiti transport [[toksin]]a iz crijeva u [[krv]], dok propionat može spriječiti stvaranje tumora u ljudskom [[debelo crijevo|debelom crijevu]].<ref name="Roles of intestinal bacteroides">{{cite journal | vauthors = Wang C, Zhao J, Zhang H, Lee YK, Zhai Q, Chen W | title = Roles of intestinal ''bacteroides'' in human health and diseases | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 61 | issue = 21 | pages = 3518–3536 | date = 30. 11. 2021 | pmid = 32757948 | doi = 10.1080/10408398.2020.1802695 | s2cid = 221036664 }}</ref> ''Bacteroides'' kao što je ''Bacteroides uniformis'' mogu imati ulogu u ublažavanju [[gojaznost]]i. Niska količina ''B. uniformis'' pronađena u crijevima dojenčadi hranjene adaptiranim mlijekom povezana je s visokim rizikom od gojaznosti.<ref>{{cite journal | vauthors = Owen CG, Martin RM, Whincup PH, Smith GD, Cook DG | title = Effect of infant feeding on the risk of obesity across the life course: a quantitative review of published evidence | journal = Pediatrics | volume = 115 | issue = 5 | pages = 1367–1377 | date = maj 2005 | doi = 10.1542/peds.2004-1176 | pmid = 15867049 | s2cid = 46257383 | url = https://publications.aap.org/pediatrics/article/115/5/1367/67552/Effect-of-Infant-Feeding-on-the-Risk-of-Obesity?autologincheck=redirected | url-access = subscription }}</ref> Oralna primjena ''B. uniformis'' može ublažiti metaboličku i imunu disfunkciju koja može doprinijeti gojaznosti kod miševa. Slično tome, ''Bacteroides acidifaciens'' može pomoći u aktiviranju oksidacije masti u masnom tkivu i na taj način zaštititi od gojaznosti.<ref name="Roles of intestinal bacteroides"/><ref>{{cite journal | vauthors = Gauffin Cano P, Santacruz A, Moya Á, Sanz Y | title = Bacteroides uniformis CECT 7771 ameliorates metabolic and immunological dysfunction in mice with high-fat-diet induced obesity | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 7 | article-number = e41079 | date = 26. 7. 2012 | pmid = 22844426 | pmc = 3406031 | doi = 10.1371/journal.pone.0041079 | bibcode = 2012PLoSO...741079G | doi-access = free }}</ref> == Također pogledajte == * ''[[CrAssphage]]'' * ''[[Cytophaga]]'' * ''[[Flavobacterium]]'' == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjski linkovi == * [http://emedicine.medscape.com/article/233339-overview Bacteroides infections in E Medicine] * [https://web.archive.org/web/20060912151148/http://borg.med.ecu.edu/~webpage/about.html ''Bacteroides''] in detail. {{Portal|Biologija}} {{Taxonbar|from=Q133186}} {{Authority control}} [[Kategorija:Bakterije]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Mikrobiomi]] stvrdt6q4lq7c1i7p9zt5i0lma2shvz 0 533295 3830963 3830166 2026-04-18T11:26:54Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830963 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Consommations_énergétiques_des_trois_types_de_l'échelle_de_Kardashev.svg|alt=Three schematic representations: Earth, Solar System and Milky Way|mini|Tri vrste potrošnje energije po nivou civilizacije u Saganovoj proširenoj Kardaševljevoj skali]] '''Kardaševljeva skala''' ([[Bosančica|Bosanski ćirilica:]] кардашевљева скала) je metoda mjerenja [[Tehnologija|tehnološkog]] nivoa [[Civilizacija|civilizacije]] zasnovana na sposobnosti iskorištavanja [[Energija|energije]] koju je otkrio [[Spisak ruskih astronoma i astrofizičara|sovjetski atronom]] [[Nikolaj Kardašev]] [[1964.|1964]]. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.universetoday.com/articles/what-is-the-kardashev-scale|title=What is the Kardashev Scale?|last=Williams|first=Matthew|date=12. 3. 2022|website=Universe Today|language=en|access-date=13. 4. 2026}}</ref> Kardašev je prvi put predstavio svoju skalu u radu na konferenciji u Bjurakanu 1964. godine, gdje su [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[Astronomija|astronomi]], [[Astrofizika|astrofizičari]], i [[Nauka|naučnici]] raspravljali o potrazi za mogućim [[Astrobiologija|vanzemaljskim životom]], gdje je predstavio skalu kao način mjerenja tehnološkog nivoa vrste.<ref>{{Cite web|url=https://www.bao.am/meetings/meetings/ceti1964.php|website=www.bao.am|access-date=13. 4. 2026}}</ref> {| class="wikitable sortable" |+Spisak tipova Kardaševih civilizacija !tip !deskripcija !koliko će vremena ljudi trebati da dostignu ovaj nivo |- |0 |koristi manje energije od planetarnog potencijala |već je<!-- prema astronomima, čovječanstvo je civilizacija tipa 0(.72) --> |- |1 |iskorištava svu planetarnu energiju do njenog potencijala i sposobna je regulirati [[Klima|klimu]] planete, mijenjajući [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] i sprječavajući [[Prirodna katastrofa|prirodne katastrofe]] |100-200 godina<ref>{{Cite web|url=https://livetechnology.medium.com/when-will-we-reach-type-one-civilization-on-the-kardashev-scale-2cf06a644f0b|title=When will we reach type one civilization on the Kardashev Scale?|last=Mohammad|first=Ali|date=15. 5. 2024|website=Medium|language=en|access-date=13. 4. 2026}}</ref> |- |2 |sposoban da iskoristi svu energiju svoje zvijezde i obližnjih planeta u svom sunčevom sistemu, međuplanetarna putovanja su normalna kao i moderni letovi, i sposoban da gradi megastrukture (planetarne razmjere) |2000-4000 godina<ref name=":0">{{Cite web|url=https://medium.com/predict/kardashev-scale-our-guide-for-the-future-and-how-close-are-we-to-type-1-civilization-9c9620a317a6|title=Kardashev Scale, our Guide for the Future, and how Close are we to Type 1 Civilization|last=Tremblay|first=Cedrik|date=24. 8. 2021|website=Predict|language=en|access-date=13. 4. 2026}}</ref> |- |3 |ima potpunu kontrolu nad svojum matičnom [[Galaksija|galaksijom]] i energijom koju dobija od zvijezda, [[Crna rupa|crnih rupa]] itd., sposobna je graditi megastrukture na galaktičkoj skali, uobičajena su međuzvjezdana putovanja, sposobna je [[Genetičko inženjerstvo|modificariti biologiju]] (kao što su geni) i ima stalnu [[Komunikacija|komunikacijsku]] mrežu širom galaksije (nešto poput [[internet]]a) |>100,000 godina od sada<ref name=":0" /> |- |4 (špekulativno) |ima potpunu kontrolu nad svojim [[svemir]]om i svim njegovim energetskim izlazima, sposoban je savladati [[Kvantna mehanika|fundamentalnu fiziku]] i ima intergalaktička putovanja, sposoban dosegnuti sve u svemiru. u ovom trenutku, ljudi bi vjerovatno bili [[Besmrtnost|besmrtni]] | |- |5 (špekulativno) |ima potpunu kontrolu nad multiverzumima, sposoban za međuuniverzalna putovanja i iskorištavanje sve energije iz multiverzuma. ljudi bi doslovno mogli manipulirati fundamentalnom kvantom fizikom i moguće živjeti duhovno, postižući potpunu kontrolu nad fizikom | |- |6 (špekulativno) |ljudi postaju sama fizika, sposobni da urade bilo šta, bilo fizički moguće ili ne | |} == Reference == <references /> [[Kategorija:Transhumanizam]] [[Kategorija:Skale]] [[Kategorija:Ontologija]] [[Kategorija:Futurologija]] [[Kategorija:Fiktivna tehnologija]] [[Kategorija:Vanzemaljski život]] [[Kategorija:Webarchive template wayback links]] rbadvvodo80sclkrrba68vkf3ty5bz5 0 533296 3830962 3830411 2026-04-18T11:26:52Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830962 wikitext text/x-wiki [[Slika:Anaerobic.png|320px|thumb| Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju [[kisik]] jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: '''Obligatni anaerobi''' su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[ATP]]-a nego [[fermentacija]] ili anaerobno [[disanje]]. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni organizmi]] ne zahtijevaju kisik i ne mogu ga koristiti čak ni ako je prisutan; oni metaboliziraju energiju anaerobno. Međutim, za razliku od obligativnih anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti.<br /> I fakultativni anaerobi i aerotolerantni organizmi će proći kroz fermentaciju u odsustvu kisika, ali fakultativni anaerobi će preći na aerobni [[metabolizam]] kada je kisik prisutan (fenomen poznat kao [[Pasteurov efekat]]). Pasteurov efekat se ponekad koristi za razlikovanje fakultativnih anaeroba od aerotolerantnih organizama u laboratoriji.]] '''Obligatni anaerobi''' su [[anaerob]]ni [[mikroorganizmi]] koje ubijaju normalne [[Zemljina atmosfera|atmosferske]] koncentracije [[kisik]]a (20,95% O₂).<ref name="PHK">{{cite book |last=Prescott |first=Lansing M. |title=Microbiology |last2=Harley |first2=John P. |last3=Klein |first3=David A. |publisher=William C Brown Pub |year=1996 |isbn=0-697-29390-4 |edition=3rd |pages=130–131}}</ref><ref name="JMA">{{cite book |last=Brooks |first=Geo F. |url= |title=Jawetz, Melnick & Adelberg's Medical Microbiology |last2=Carroll |first2=Karen C. |last3=Butel |first3=Janet S |last4=Morse |first4=Stephen A.|publisher=McGraw Hill |year=2007 |isbn=978-0-07-128735-7 |edition=24th |pages=307–312 |url-access= }}</ref> Tolerancija na kisik varira između [[vrsta]], pri čemu neke vrste mogu preživjeti u okruženju s koncentracijom kisika do 8%, dok druge gube održivost u okruženjima s koncentracijom kisika većom od 0,5%.<ref name="Sherris">{{cite book |title=Sherris Medical Microbiology |publisher=McGraw Hill |year=2004 |isbn=0-8385-8529-9 |editor=Ryan |editor-first=Kenneth J. |edition=4th |pages=309–326, 378–384 |editor2=Ray |editor-first2=C. George}}</ref> Obligatni anaerobi, koji umiru kada su prisutne normalne količine kisika, razlikuju se od [[obligatni aerobi]], koji umiru bez kisika. Bakterije koje se nalaze između ove dvije krajnosti mogu se klasificirati ili kao [[fakultativni anaerobi]], koji mogu koristiti kisik, ali i preživjeti bez njega, ili [[mikroaerofili]], kojima su potrebni niži nivoi kisika. [[Aerotolerantni organizmi]] su indiferentni prema prisustvu ili odsustvu kisika. ==Osjetljivost na kisik== Osjetljivost na kisik obligatnih anaeroba pripisuje se kombinaciji faktora koji uključuju [[oksidativni stres]] i proizvodnju enzima. Kisik također može oštetiti obligatne anaerobe na načine koji ne uključuju oksidativni stres.<ref>{{Cite journal |last=Lu |first=Zheng |last2=Imlay |first2=James A. |date=decembar 2021 |title=When anaerobes encounter oxygen: mechanisms of oxygen toxicity, tolerance and defence |url=https://www.nature.com/articles/s41579-021-00583-y |journal=Nature Reviews Microbiology |language=en |volume=19 |issue=12 |pages=774–785 |doi=10.1038/s41579-021-00583-y |issn=1740-1526|via=Nature Reviews Microbiology|pmc=9191689 }}</ref> Budući da molekularni [[Tripletni kisik|kisik]] sadrži dva nesparena [[elektron]]a u [[HOMO i LUMO|najvišoj zauzetoj molekularnoj orbitali]], lako se redukuje do [[superoksid]]a ({{chem|O|2|-}}) i [[vodik-peroksid]]a ({{chem|H|2|O|2}}) unutar ćelija.<ref name="PHK"/> Reakcija između ova dva produkta rezultira stvaranjem slobodnog [[hidroksil-radikal]]a (OH^.).<ref name=":0">{{Citation|last=Hentges|first=David J.|title=Anaerobes: General Characteristics|date=1996|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7638/|work=Medical Microbiology|editor-last=Baron|editor-first=Samuel|edition=4th|place=Galveston (TX)|publisher=University of Texas Medical Branch at Galveston|isbn=978-0-9631172-1-2|pmid=21413255|access-date=26. 4. 2021}}</ref> Superoksid, vodik-peroksid i hidroksilni radikali su klasa spojeva poznatih kao [[reaktivne vrste kisika]] (ROS), visoko reaktivni produkti koji su štetni za mikrobe, uključujući obligatne anaerobe.<ref name=":0"/> [[Aerobni organizmi]] proizvode [[superoksid-dismutaza|superoksid-dismutazu]] i [[katalatza|katalazu]] za detoksifikaciju ovih produkata, ali obligatni anaerobi proizvode ove [[enzim]]e u vrlo malim količinama ili ih uopće ne proizvode.<ref name="PHK"/><ref name="JMA"/><ref name="Sherris"/><ref name="Levinson2010">{{cite book |last=Levinson |first=W. |title=Review of Medical Microbiology and Immunology |publisher=McGraw-Hill |year=2010 |edition=11th |pages=91–178| isbn=978-0-07-174268-9}}</ref> Smatra se da varijabilnost u toleranciji na kisik kod obligativnih anaeroba (<0,5 do 8% O₂) odražava količinu proizvedene superoksid-dismutaze i katalaze.<ref name="JMA"/><ref name="Sherris"/> Godine 1986., Carlioz i Touati su izveli eksperimente koji podržavaju ideju da reaktivne vrste kisika mogu biti toksične za anaerobe. ''[[Escherichia coli|E. coli]],'' fakultativni anaerob, mutiran je [[delecija (genetika)|delecijom]] gena superoksid-dismutaze. U prisustvu kisika, ova [[mutacija]] je rezultirala nemogućnošću pravilne sinteze određenih [[aminokiselina]] ili korištenja uobičajenih izvora ugljika kao [[supstrat (biohemija)|supstrata]] tokom [[metabolizam|metabolizma]].<ref name=Lu2018>{{Cite journal|last1=Lu|first1=Zheng|last2=Sethu|first2=Ramakrishnan|last3=Imlay|first3=James A.|date=3. 4. 2018|title=Endogenous superoxide is a key effector of the oxygen sensitivity of a model obligate anaerobe|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=115|issue=14|pages=E3266–E3275|doi=10.1073/pnas.1800120115|issn=0027-8424|pmc=5889672|pmid=29559534|doi-access=free}}</ref> U odsustvu kisika, mutirani uzorci su normalno rasli.<ref name=Lu2018/> Godine 2018, Lu i saradnici su otkrili da kod ''[[Bacteroides thetaiotaomicron]],'' obaveznog anaeroba koji se nalazi u probavnom traktu sisara, izloženost kisiku rezultira povećanim nivoima superoksida koji inaktivira važne metaboličke enzime.<ref name=Lu2018/> Rastvoreni kisik povećava [[Redukcijski potencijal|redoks potencijal]] [[rastvor]]a, a visoki redoks potencijal inhibira rast nekih obligatetnih anaeroba.<ref name="Sherris"/><ref name="Levinson2010"/><ref name="Hong">{{cite book |last=Kim |first=Byung Hong |title=Bacterial Physiology and Metabolism |last2=Gadd |first2=Geoffrey Michael|publisher=Cambridge University Press |year=2008 |isbn=9780511790461 |doi=10.1017/CBO9780511790461}}</ref> Naprimjer, [[metanogen]]i rastu pri redoks potencijalu nižem od -0,3 V.<ref name="Hong"/> Sulfid je esencijalna komponenta nekih [[enzim]]a, a molekularni kisik ga oksidira formirajući [[disulfid]], čime se inaktiviraju određeni enzimi (npr. [[nitrogenaza]]). Organizmi možda neće moći rasti s deaktiviranim ovim esencijalnim enzimima.<ref name="PHK"/><ref name="Levinson2010"/><ref name="Hong"/> Rast također može biti inhibiran zbog nedostatka [[redoks|redukcijskih ekvivalenata]] za [[biosinteza|biosintezu]] jer se elektroni iscrpljuju u redukciji kisika.<ref name="Hong" /> ==Metabolizam energije== Obligatni anaerobi pretvaraju hranjive tvari u energiju putem [[anaerobno disanje|anaerobnog disanja]] ili [[fermentacija|fermentacije]]. U aerobnom disanju, [[piruvat]] generiran iz [[glikoliza|glikolize]] pretvara se u [[acetil-CoA]]. Ovo se zatim razgrađuje putem [[ciklus limunske kiseline|TCA ciklusa]] i [[lanac transporta elektrona|lanca transporta elektrona]]. Anaerobno disanje se razlikuje od [[aerobno disanje|aerobnog disanja]] po tome što koristi [[akceptor elektrona]] koji nije kisik u lancu transporta elektrona. Primjeri alternativnih akceptora elektrona uključuju [[sulfat]], [[nitrat]], [[željezo]], [[mangan]], [[živa (element)|živi]] i [[ugljik-monoksid]].<ref name="Hogg">{{cite book |last=Hogg |first=Stuart |title=Essential Microbiology |publisher=Wiley |year=2005 |isbn=0-471-49754-1 |edition=1st |pages=99–100, 118–148}}</ref> [[Fermentacija]] se razlikuje od anaerobnog disanja po tome što se piruvat generiran iz [[glikoliza|glikolize]] razgrađuje bez učešća lanca transporta elektrona (tj. nema [[oksidativna fosforilacija|oksidativne fosforilacije]]). Postoje brojni fermentacijski putevi kao što su [[fermentacija mliječne kiseline]], [[fermentacija miješanih kiselina]], [[fermentacija butandiola|2-3 butandiola]] gdje se organski spojevi redukuju na organske kiseline i [[alkohol]].<ref name=":0" /><ref name="Hogg"/> Energetski prinos anaerobnog disanja i fermentacije (tj. broj generiranih molekula [[Adenozin-trifosfat|ATP]]) je manji nego kod aerobnog disanja.<ref name="Hogg"/> Zbog toga [[fakultativni anaerobi]], koji mogu metabolizirati energiju i aerobno i anaerobno, preferencijalno metaboliziraju energiju aerobno. Ovo je uočljivo kada se fakultativni anaerobi uzgajaju u [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnom bujonu]].<ref name="PHK"/> ==Ekologija i primjeri== Obligatni anaerobi se nalaze u okruženjima bez kisika kao što su crijevni trakt [[životinja]], duboki okean, mirne vode, deponije, u dubokim sedimentima tla. Primjeri obligatno anaerobnih [[bakterije|bakterijskih]] [[rod (biologija)|eosova]] uključuju ''[[Actinomyces]]'', ''[[Bacteroides]]'', ''[[Clostridium]]'', ''[[Fusobacterium]]'', ''[[Peptostreptococcus]]'', ''[[Porphyromonas]]'', ''[[Prevotella]]'', ''[[Propionibacterium]]'' i ''[[Veillonella]]''. Vrste roda ''Clostridium'' su bakterije koje formiraju endospore i mogu preživjeti u atmosferskim koncentracijama kisika u ovom latentnom obliku. Preostale navedene bakterije ne formiraju endospore.<ref name="Levinson2010"/> Nekoliko vrsta iz rodova ''[[Mycobacterium]], [[Streptomyces]] i [[Rhodococcus]]'' su primjeri obligatnih anaeroba koji se nalaze u tlu.<ref>{{Cite journal |last=Berney |first=Michael |last2=Greening |first2=Chris |last3=Conrad |first3=Ralf |last4=Jacobs |first4=William R. |last5=Cook |first5=Gregory M. |date=2014 |title=An obligately aerobic soil bacterium activates fermentative hydrogen production to survive reductive stress during hypoxia |url= |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=111 |issue=31 |pages=11479–11484 |doi=10.1073/pnas.1407034111 |issn=0027-8424 |pmc=4128101 |pmid=25049411 |doi-access=free}}</ref> Obligatni anaerobi se također nalaze u probavnom traktu ljudi i drugih životinja, kao i u prvom želucu [[preživari|preživara]].<ref>{{Cite journal |last1=Ueki |first1=Atsuko |last2=Kaku |first2=Nobuo |last3=Ueki |first3=Katsuji |date=1. 8. 2018 |title=Role of anaerobic bacteria in biological soil disinfestation for elimination of soil-borne plant pathogens in agriculture |journal=Applied Microbiology and Biotechnology |language=en |volume=102 |issue=15 |pages=6309–6318 |doi=10.1007/s00253-018-9119-x |pmid=29858952 |s2cid=44123873 |issn=1432-0614}}</ref> Primjeri obligalnih anaerobnih [[gljive|gljivičnih]] rodova uključuju [[burag]]ne gljive rofova ''[[Neocallimastix]]'', ''[[Piromonas]]'' i ''[[Sphaeromonas]]''.<ref name=Carlile1994>{{cite book |last1=Carlile |first1=Michael J. |last2=Watkinson |first2=Sarah C. |title=The Fungi |publisher=Academic Press |year=1994 |pages=33–34 | isbn=0-12-159960-4}}</ref> == Također pogledajte == * [[Aerobno disanje]] * [[Fermentacija]] ==Reference== {{Reflist|30em}} {{Bakterije}} {{DEFAULTSORT:Obligate Anaerobe}} [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] opvi5i6std96r6b05bwpehwei8iy0jj 0 533297 3830961 3830410 2026-04-18T11:26:50Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830961 wikitext text/x-wiki [[Slika:Anaerobic.png|320px|thumb| Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju [[kisik]] jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: '''Obligatni anaerobi''' su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[ATP]]-a nego [[fermentacija]] ili anaerobno [[disanje]]. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni organizmi]] ne zahtijevaju kisik i ne mogu ga koristiti čak ni ako je prisutan; oni metaboliziraju energiju anaerobno. Međutim, za razliku od obligativnih anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti.<br /> I fakultativni anaerobi i aerotolerantni organizmi će proći kroz fermentaciju u odsustvu kisika, ali fakultativni anaerobi će preći na aerobni [[metabolizam]] kada je kisik prisutan (fenomen poznat kao [[Pasteurov efekat]]). Pasteurov efekat se ponekad koristi za razlikovanje fakultativnih anaeroba od aerotolerantnih organizama u laboratoriji.]] '''[[Obligatni anaerob]]i''' su [[mikroorganizmi]] koje ubijaju normalne [[Zemljina atmosfera|atmosferske]] koncentracije [[kisik]]a (20,95% O₂).<ref name="PHK">{{cite book |last=Prescott |first=Lansing M. |title=Microbiology |last2=Harley |first2=John P. |last3=Klein |first3=David A. |publisher=William C Brown Pub |year=1996 |isbn=0-697-29390-4 |edition=3rd |pages=130–131}}</ref><ref name="JMA">{{cite book |last=Brooks |first=Geo F. |url= |title=Jawetz, Melnick & Adelberg's Medical Microbiology |last2=Carroll |first2=Karen C. |last3=Butel |first3=Janet S |last4=Morse |first4=Stephen A.|publisher=McGraw Hill |year=2007 |isbn=978-0-07-128735-7 |edition=24th |pages=307–312 |url-access= }}</ref> Tolerancija na kisik varira između [[vrsta]], pri čemu neke vrste mogu preživjeti u okruženju s koncentracijom kisika do 8%, dok druge gube održivost u okruženjima s koncentracijom kisika većom od 0,5%.<ref name="Sherris">{{cite book |title=Sherris Medical Microbiology |publisher=McGraw Hill |year=2004 |isbn=0-8385-8529-9 |editor=Ryan |editor-first=Kenneth J. |edition=4th |pages=309–326, 378–384 |editor2=Ray |editor-first2=C. George}}</ref> Obligatni anaerobi, koji umiru kada su prisutne normalne količine kisika, razlikuju se od [[obligatni aerobi]], koji umiru bez kisika. Bakterije koje se nalaze između ove dvije krajnosti mogu se klasificirati ili kao [[fakultativni anaerobi]], koji mogu koristiti kisik, ali i preživjeti bez njega, ili [[mikroaerofili]], kojima su potrebni niži nivoi kisika. [[Aerotolerantni organizmi]] su indiferentni prema prisustvu ili odsustvu kisika. ==Osjetljivost na kisik== Osjetljivost na kisik obligatnih anaeroba pripisuje se kombinaciji faktora koji uključuju [[oksidativni stres]] i proizvodnju enzima. Kisik također može oštetiti obligatne anaerobe na načine koji ne uključuju oksidativni stres.<ref>{{Cite journal |last=Lu |first=Zheng |last2=Imlay |first2=James A. |date=decembar 2021 |title=When anaerobes encounter oxygen: mechanisms of oxygen toxicity, tolerance and defence |url=https://www.nature.com/articles/s41579-021-00583-y |journal=Nature Reviews Microbiology |language=en |volume=19 |issue=12 |pages=774–785 |doi=10.1038/s41579-021-00583-y |issn=1740-1526|via=Nature Reviews Microbiology|pmc=9191689 }}</ref> Budući da molekularni [[Tripletni kisik|kisik]] sadrži dva nesparena [[elektron]]a u [[HOMO i LUMO|najvišoj zauzetoj molekularnoj orbitali]], lako se redukuje do [[superoksid]]a ({{chem|O|2|-}}) i [[vodik-peroksid]]a ({{chem|H|2|O|2}}) unutar ćelija.<ref name="PHK"/> Reakcija između ova dva produkta rezultira stvaranjem slobodnog [[hidroksil-radikal]]a (OH^.).<ref name=":0">{{Citation|last=Hentges|first=David J.|title=Anaerobes: General Characteristics|date=1996|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7638/|work=Medical Microbiology|editor-last=Baron|editor-first=Samuel|edition=4th|place=Galveston (TX)|publisher=University of Texas Medical Branch at Galveston|isbn=978-0-9631172-1-2|pmid=21413255|access-date=26. 4. 2021}}</ref> Superoksid, vodik-peroksid i hidroksilni radikali su klasa spojeva poznatih kao [[reaktivne vrste kisika]] (ROS), visoko reaktivni produkti koji su štetni za mikrobe, uključujući obligatne anaerobe.<ref name=":0"/> [[Aerobni organizmi]] proizvode [[superoksid-dismutaza|superoksid-dismutazu]] i [[katalatza|katalazu]] za detoksifikaciju ovih produkata, ali obligatni anaerobi proizvode ove [[enzim]]e u vrlo malim količinama ili ih uopće ne proizvode.<ref name="PHK"/><ref name="JMA"/><ref name="Sherris"/><ref name="Levinson2010">{{cite book |last=Levinson |first=W. |title=Review of Medical Microbiology and Immunology |publisher=McGraw-Hill |year=2010 |edition=11th |pages=91–178| isbn=978-0-07-174268-9}}</ref> Smatra se da varijabilnost u toleranciji na kisik kod obligativnih anaeroba (<0,5 do 8% O₂) odražava količinu proizvedene superoksid-dismutaze i katalaze.<ref name="JMA"/><ref name="Sherris"/> Godine 1986., Carlioz i Touati su izveli eksperimente koji podržavaju ideju da [[reaktivne vrste kisika]] mogu biti toksične za anaerobe. ''[[Escherichia coli|E. coli]],'' fakultativni anaerob, mutiran je [[delecija (genetika)|delecijom]] gena superoksid-dismutaze. U prisustvu kisika, ova [[mutacija]] je rezultirala nemogućnošću pravilne sinteze određenih [[aminokiselina]] ili korištenja uobičajenih izvora ugljika kao [[supstrat (biohemija)|supstrata]] tokom [[metabolizam|metabolizma]].<ref name=Lu2018>{{Cite journal|last1=Lu|first1=Zheng|last2=Sethu|first2=Ramakrishnan|last3=Imlay|first3=James A.|date=3. 4. 2018|title=Endogenous superoxide is a key effector of the oxygen sensitivity of a model obligate anaerobe|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=115|issue=14|pages=E3266–E3275|doi=10.1073/pnas.1800120115|issn=0027-8424|pmc=5889672|pmid=29559534|doi-access=free}}</ref> U odsustvu kisika, mutirani uzorci su normalno rasli.<ref name=Lu2018/> Godine 2018, Lu i saradnici su otkrili da kod ''[[Bacteroides thetaiotaomicron]],'' obaveznog anaeroba koji se nalazi u probavnom traktu sisara, izloženost kisiku rezultira povećanim nivoima superoksida koji inaktivira važne metaboličke enzime.<ref name=Lu2018/> Rastvoreni kisik povećava [[Redukcijski potencijal|redoks potencijal]] [[rastvor]]a, a visoki redoks potencijal inhibira rast nekih obligatetnih anaeroba.<ref name="Sherris"/><ref name="Levinson2010"/><ref name="Hong">{{cite book |last=Kim |first=Byung Hong |title=Bacterial Physiology and Metabolism |last2=Gadd |publisher=Cambridge University Press |year=2008 |isbn=9780511790461 |doi=10.1017/CBO9780511790461}}</ref> Naprimjer, [[metanogeneza|mtanogeni]] rastu pri redoks potencijalu nižem od -0,3 V.<ref name="Hong"/> Sulfid je esencijalna komponenta nekih [[enzim]]a, a molekularni kisik ga oksidira formirajući [[disulfid]], čime se inaktiviraju određeni enzimi (npr. [[nitrogenaza]]). Organizmi možda neće moći rasti s deaktiviranim ovim esencijalnim enzimima.<ref name="PHK"/><ref name="Levinson2010"/><ref name="Hong"/> Rast također može biti inhibiran zbog nedostatka [[redoks|redukcijskih ekvivalenata]] za [[biosinteza|biosintezu]] jer se elektroni iscrpljuju u redukciji kisika.<ref name="Hong" /> ==Metabolizam energije== Obligatni anaerobi pretvaraju hranjive tvari u energiju putem [[anaerobno disanje|anaerobnog disanja]] ili [[fermentacija|fermentacije]]. U aerobnom disanju, [[piruvat]] generiran iz [[glikoliza|glikolize]] pretvara se u [[acetil-CoA]]. Ovo se zatim razgrađuje putem [[ciklus limunske kiseline|TCA ciklusa]] i [[lanac transporta elektrona|lanca transporta elektrona]]. Anaerobno disanje se razlikuje od [[aerobno disanje|aerobnog disanja]] po tome što koristi [[akceptor elektrona]] koji nije kisik u lancu transporta elektrona. Primjeri alternativnih akceptora elektrona uključuju [[sulfat]], [[nitrat]], [[željezo]], [[mangan]], [[živa (element)|živi]] i [[ugljik-monoksid]].<ref name="Hogg">{{cite book |last=Hogg |first=Stuart |title=Essential Microbiology |publisher=Wiley |year=2005 |isbn=0-471-49754-1 |edition=1st |pages=99–100, 118–148}}</ref> [[Fermentacija]] se razlikuje od anaerobnog disanja po tome što se piruvat generiran iz [[glikoliza|glikolize]] razgrađuje bez učešća lanca transporta elektrona (tj. nema [[oksidativna fosforilacija|oksidativne fosforilacije]]). Postoje brojni fermentacijski putevi kao što su [[fermentacija mliječne kiseline]], [[fermentacija miješanih kiselina]], [[fermentacija butandiola|2-3 butandiola]] gdje se organski spojevi redukuju na organske kiseline i [[alkohol]].<ref name=":0" /><ref name="Hogg"/> Energetski prinos anaerobnog disanja i fermentacije (tj. broj generiranih molekula [[Adenozin-trifosfat|ATP]]) je manji nego kod aerobnog disanja.<ref name="Hogg"/> Zbog toga [[fakultativni anaerobi]], koji mogu metabolizirati energiju i aerobno i anaerobno, preferencijalno metaboliziraju energiju aerobno. Ovo je uočljivo kada se fakultativni anaerobi uzgajaju u [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnom bujonu]].<ref name="PHK"/> ==Ekologija i primjeri== Obligatni anaerobi se nalaze u okruženjima bez kisika kao što su crijevni trakt [[životinja]], duboki okean, mirne vode, deponije, u dubokim sedimentima tla. Primjeri obligatno anaerobnih [[bakterije|bakterijskih]] [[rod (biologija)|eosova]] uključuju ''[[Actinomyces]]'', ''[[Bacteroides]]'', ''[[Clostridium]]'', ''[[Fusobacterium]]'', ''[[Peptostreptococcus]]'', ''[[Porphyromonas]]'', ''[[Prevotella]]'', ''[[Propionibacterium]]'' i ''[[Veillonella]]''. Vrste roda ''Clostridium'' su bakterije koje formiraju endospore i mogu preživjeti u atmosferskim koncentracijama kisika u ovom latentnom obliku. Preostale navedene bakterije ne formiraju endospore.<ref name="Levinson2010"/> Nekoliko vrsta iz rodova ''[[Mycobacterium]], [[Streptomyces]] i [[Rhodococcus]]'' su primjeri obligatnih anaeroba koji se nalaze u tlu.<ref>{{Cite journal |last=Berney |first=Michael |last2=Greening |first2=Chris |last3=Conrad |first3=Ralf |last4=Jacobs |first4=William R. |last5=Cook |first5=Gregory M. |date=2014 |title=An obligately aerobic soil bacterium activates fermentative hydrogen production to survive reductive stress during hypoxia |url= |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=111 |issue=31 |pages=11479–11484 |doi=10.1073/pnas.1407034111 |issn=0027-8424 |pmc=4128101 |pmid=25049411 |doi-access=free}}</ref> Obligatni anaerobi se također nalaze u probavnom traktu ljudi i drugih životinja, kao i u prvom želucu [[preživari|preživara]].<ref>{{Cite journal |last1=Ueki |first1=Atsuko |last2=Kaku |first2=Nobuo |last3=Ueki |first3=Katsuji |date=1. 8. 2018 |title=Role of anaerobic bacteria in biological soil disinfestation for elimination of soil-borne plant pathogens in agriculture |journal=Applied Microbiology and Biotechnology |language=en |volume=102 |issue=15 |pages=6309–6318 |doi=10.1007/s00253-018-9119-x |pmid=29858952 |s2cid=44123873 |issn=1432-0614}}</ref> Primjeri obligalnih anaerobnih [[gljive|gljivičnih]] rodova uključuju [[burag]]ne gljive rofova ''[[Neocallimastix]]'', ''[[Piromonas]]'' i ''[[Sphaeromonas]]''.<ref name=Carlile1994>{{cite book |last1=Carlile |first1=Michael J. |last2=Watkinson |first2=Sarah C. |title=The Fungi |publisher=Academic Press |year=1994 |pages=33–34 | isbn=0-12-159960-4}}</ref> == Također pogledajte == * [[Aerobno disanje]] * [[Fermentacija]] ==Reference== {{Reflist|30em}} {{Bakterije}} {{DEFAULTSORT:Obligate Anaerobe}} [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] nyh8nj55tb4wjvng6p70slrnuryyqb4 0 533299 3830960 3830178 2026-04-18T11:26:48Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830960 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Claire Holt | slika = Claire Holt at the 47 Meters Down premiere in June 2017 01.png | opis = Holt 2018. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|6|11}} | mjesto_rođenja = [[Brisbane]], [[Queensland]], [[Australija]] | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = 2005 - danas | supružnik = {{brak|[[Andrew Joblon]]|2018}} }} '''Claire Rhiannon Holt''' (rođena 11. juna 1988.) je [[Australska antarktička teritorija|australska]] [[Glumac|glumica]] najpoznatija po svojim ulogama u fantastičnim i dramskim televizijskim serijama. Karijeru je započela ulogom Emme Gilbert u seriji ''H2O: Just Add Water'' (2006–2008), koja joj je donijela međunarodnu prepoznatljivost. Kasnije je glumila u američkoj seriji ''[[The Vampire Diaries]]'', gdje je tumačila lik Rebekah Mikaelson, ulogu koju je ponovila u spin-off seriji ''The Originals''. Zahvaljujući ovoj ulozi stekla je veliku popularnost među ljubiteljima natprirodnih serija. Pored televizije, Holt je glumila i u nekoliko filmova, uključujući triler ''47 Meters Down'' (2017). Tokom svoje karijere pokazala je svestranost glumeći u različitim žanrovima, uključujući dramu, horor i akciju.<ref>{{Cite web|url=https://www.tvsa.co.za/actors/viewactor.aspx?actorid=13963|title=Claire Holt {{!}} TVSA|website=www.tvsa.co.za|access-date=13. 4. 2026}}</ref> Holt je započela vezu s Andrew Joblon, poduzetnikom u sektoru nekretnina, 2017. godine. Par se zaručio iste godine, a vjenčali su se 2018. godine. Nakon braka, osnovali su porodicu: njihovo prvo dijete rođeno je 2019. godine, drugo 2020. godine, a treće 2023. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.eonline.com/news/1389692/claire-holt-gives-birth-welcomes-baby-no-3-with-husband-andrew-joblon|title=Claire Holt Gives Birth, Welcomes Baby No. 3 With Husband Andrew Joblon|date=10. 11. 2023|website=E! Online|access-date=13. 4. 2026}}</ref> [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] kuls2p5j9xfddxcc8vzh46h8vxfgtc4 0 533300 3830959 3830186 2026-04-18T11:26:47Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830959 wikitext text/x-wiki [[Slika:Anaerobic.png|320px|thumb|Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: '''Obligatni aerobi''' trebaju '''[[kisik]]''' jer ne mogu anaerobno [[fermentacija|fermentirati]] ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[ATP]]-a nego [[fermentacija]] ili [[anaerobno disanje]]. <br /> 4: [[Mikroaerofili]]ma potreban je kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni organizmi]] ne zahtijevaju kisik jer energiju metaboliziraju anaerobno. Međutim, za razliku od [[obligatni anaerobi|obligatnih anaeroba]], oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti.]] '''Obligatno aerobni organizam''' je [[organizam]] kojem je za rast potreban [[kisik]].<ref name=PHK>{{cite book |vauthors=Prescott LM, Harley JP, Klein DA |title=Microbiology |publisher = Wm. C. Brown Publishers |year=1996 |edition=3rd |pages=130–131| isbn = 0-697-29390-4}}</ref> Putem [[ćelijsko disanje|ćelijskog disanja]], ovi organizmi koriste kisik za [[metabolizam|metaboliziranje]] tvari, poput [[šećer]]a ili [[masti]], kako bi dobili [[energija|energiju]].<ref name="PHK" /><ref name=":0" /> U ovoj vrsti disanja, kisik služi kao terminalni akceptor elektrona za [[lanac transporta elektrona]].<ref name="PHK"/> [[Aerobno disanje]] ima prednost u tome što daje više energije ([[Adenozin-trifosfat|adenozin trifosfata ili ATP]]) nego [[fermentacija]] ili [[anaerobno disanje]],<ref name=Hogg>{{cite book |author=Hogg, S. |title=Essential Microbiology| publisher = Wiley |year=2005 |edition=1st |pages=99–100, 118–148| isbn = 0-471-49754-1}}</ref> ali obligatni aerobi su podložni visokim nivoima [[oksidativnu stres|oksidativnog stresa]].<ref name=":0">"Obligate aerobe - definition from Biology-Online.org." ''Biology Online.'' Biology-Online, n.d. Web. 12 Dec 2009. <http://www.biology-online.org/dictionary/Obligate_aerobe></ref> {| class="wikitable" |+ Tabela 1. Termini korišteni za opisivanje O₂ odnosa mikroorganizama.<ref>{{Cite web|last=WI|first=Kenneth Todar, Madison|title=Nutrition and Growth of Bacteria|url=http://textbookofbacteriology.net/nutgro_4.html|access-date=20. 4. 2021|website=textbookofbacteriology.net}}</ref> ! rowspan="2" |Grupa ! colspan="2" |Okruženje ! rowspan="2" |O₂ Efekat |- !Aerobno !Anaerobno |- |'''Obligatni aerob''' |Rast |Nema rasta |Potreban (koristi se za aerobno disanje) |- |[[Obligatni anaerob]] |Nema rasta |Rast |Toksičan |- |[[Fakultativni anaerobni organizam|Fakultativni anaerob]] (Fakultativni aerob) |Rast |Rast |Nije potreban za rast, ali se koristi kada je dostupan |- |[[Mikroaerofil]] |Rast ako nivo nije previsok |Nema rasta |Potreban, ali na nivoima ispod 0,2 atm |- |[[Aerotolerantni anaerob]] |Rast |Rast |Nije potreban i ne koristi se |} == Primjeri == Među organizmima, gotovo sve životinje, većina [[gljiva]] i nekoliko [[bakterija]] su obligatni aerobi.<ref name=":0" /> Primjeri obligatno aerobnih bakterija uključuju ''[[Mycobacterium tuberculosis]]'' ([[otpornost na kiseline]]),<ref name=":0" /><ref name="Levinson, W. 2010 150-157">{{cite book |author=Levinson, W. |title=Review of Medical Microbiology and Immunology| publisher = McGraw-Hill |year=2010 |edition=11th |pages=150–157| isbn = 978-0-07-174268-9}}</ref> ''[[Bacillus]]'' ([[Gram-pozitivne bakterije|Gram-pozitivne]]),<ref name=":0" /> i ''[[Nocardia asteroides]]'' ([[Gram-pozitivne bakterije|Gram-pozitivne]]).<ref name=":0" /><ref name="Sherris">{{cite book | editor = Ryan KJ | editor2 = Ray CG | title = Sherris Medical Microbiology | edition = 4th | publisher = McGraw Hill | year = 2004 | pages= 460–462| isbn = 0-8385-8529-9 }}</ref> Sa izuzetkom [[kvasac]]a, većina [[gljiva]] su obligatni aerobi.<ref name="PHK" /> Također, gotovo sve [[alge]] su obligatni aerobi.<ref name="PHK" /> Jedinstven obligatni aerob je ''[[Streptomyces coelicolor]]'' koji je [[gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivan]], živi u tlu i pripada [[koljeno (buologifa)|koljenu]] [[Actinomycetota]].<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Fischer|first1=Marco|last2=Alderson|first2=Jesse|last3=van Keulen|first3=Geertje|last4=White|first4=Janet|last5=Sawers|first5=R. GaryYR 2010|title=The obligate aerobe Streptomyces coelicolor A3(2) synthesizes three active respiratory nitrate reductases|journal=Microbiology|year=2010|volume=156|issue=10|pages=3166–3179|doi=10.1099/mic.0.042572-0|pmid=20595262|issn=1465-2080|doi-access=free}}</ref> Jedinstven je jer [[genom]] ovog obligatnog aeroba kodira brojne [[Enzimi|enzime]] s funkcijama koje se obično pripisuju [[anaerobni metabolizam|anaerobnom metabolizmu]] kod fakultativno i striktno [[anaerobna bakterija|anaerobnih bakterija]].<ref name=":1"/> == Strategije preživljavanja == Kada se obligatni aerobi nađu u privremenom okruženju lišenom kisika, potrebne su im strategije preživljavanja kako bi izbjegli [[smrt]].<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Berney|first1=Michael|last2=Greening|first2=Chris|last3=Conrad|first3=Ralf|last4=Jacobs|first4=William R.|last5=Cook|first5=Gregory M.|date=5. 8. 2014|title=An obligately aerobic spirillum fermentative hydrogen production to survive reductive stress during hypoxia|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=111|issue=31|pages=11479–11484|doi=10.1073/pnas.1407034111|issn=0027-8424|pmc=4128101|pmid=25049411|bibcode=2014PNAS..11111479B|doi-access=free}}</ref> Pod ovim uslovima, ''[[Mycobacterium smegmatis]]'' može brzo prelaziti između [[fermentacija|fermentaxijske proizvodnje]] [[vodik]]a i oksidacije vodika, redukcijom kisika ili [[fumarat]]a, ovisno o dostupnosti [[akceptor elektrona|akceptora elektrona]].<ref name=":2"/> Ovaj primjer je prvi put da je [[proizvodnja vodika]] viđena kod obligatnog aeroba.<ref name=":2"/> To također potvrđuje [[fermentacija|fermentaciju]] kod ''[[Mycobacterium]]'' i dokaz je da vodik ima ulogu u preživljavanju, kao i u rastu.<ref name=":2" /> Problemi se mogu pojaviti i u okruženjima bogatim kisikom, najčešće se pripisujući [[oksidativni stres|oksidativnom stresu]]. Ova pojava se javlja kada postoji neravnoteža [[slobodni radikali|slobodnih radikala]] i [[antioksidans]]a u ćelijama organizma, uglavnom zbog [[zagađenje|zagađenja]] i [[zračenje|zračenja]] u okolini. Obligatni aerobi preživljavaju ovaj [[fenomen]] koristeći [[imunski sistem]] organizma, kako bi ispravili neravnotežu.<ref>{{Cite web|date=3. 4. 2019|title=What is oxidative stress? Effects on the body and how to reduce|url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/324863|access-date=8. 5. 2021|website=Medical News Today|author-last1=Eske|author-first1=Jamie|language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Aerobno disanje]] * [[Anaerobno disanje]] * [[Fermentacija]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Fakultativni anaerobni organizam|Fakultativni anaerob]] * [[Mikroaerofil]] == Reference == {{Reflist}} {{Bakterije}} {{DEFAULTSORT:Obligate Aerobe}} [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] 75sgg2azfyzohdhhlx8urn3qbu7tt04 0 533303 3830958 3830190 2026-04-18T11:26:45Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830958 wikitext text/x-wiki '''Planina Manaslu''' '''('''[[Nepali jezik|nepali:]] '''मनास्लु)''' [[Spisak najviših vrhova na Zemlji|osma je najviša planina na svijetu]],<ref>{{Cite web|url=https://boundlessadventure.com/blog/manaslu-himalaya-geography-significance|title=Manaslu Himalayas Geography And Significance - 8,163m|date=29. 3. 2026|website=Boundless Adventure|language=en-us|access-date=13. 4. 2026}}</ref> te leži na granici između okruga [[Gorkha (Nepal)|Gorkha]] i [[Manang (Nepal)|Manang]] u sjevernom [[Nepal]]u i 64&nbsp;km istočno od [[Annapurna|Annapurne]]. Visoka je 8.163 metara (26.781 stopa). Istoimena regija obuhvata suptropska podnožja [[Himalaji|Himalaja]] do sušnih transhimalajskih visokih pašnjaka koji graniče s [[Tibet]]om. Etimološki, Manaslu potiče od [[sanskrt]]ske riječi ''Manasa'' i prevodi se kao "''Planina duha''".<ref>{{Cite web|url=https://ntb.gov.np/mount-manaslu|title=Manaslu {{!}} 8th highest mountain {{!}} Nepal Tourism Board|last=Board|first=Nepal Tourism|website=ntb.gov.np|language=en-gb|access-date=13. 4. 2026}}</ref> Od četrnaest vrhova koji sežu preko 8000 m, dvanaest njih su osvojile ekspedicije sa zapada, dok su samo dva osvojili Azijati. [[Shishapangma|Šišapangma]], koji se nalazi u [[Kina|Kini]], prvi su osvojili [[Kinezi]], dok je vrh Manaslua prva osvojila japanska ekspedicija. Prvi japanski planinari Manaslua odvažili su se ispeti 1952. godine, kada je planina još uvijek bila netaknuta. Nakon toga, prva planinarska ekspedicija 1953. godine krenula je uz tok rijeke [[Budhi Gandaki]] kako bi stigla do samog vrha planine.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://madisonmountaineering.com/expedition/manaslu/|title=Manaslu– Nepal, Asia 8,163m / 26,781ft.|website=Madison Mountaineering|language=en-US|access-date=13. 4. 2026}}</ref> == Geografija == Planina Manaslu dominira okrugom Gorkha u Nepalu, a njen vrh se strmo uzdiže iz duboko urezanih dolina koje se ulijevaju u riječni sistem Budhi Gandaki. Planina predstavlja sidrište [[Mansiri Himala]], podlanca velikih Himalaja koji se proteže otprilike 50 kilometara od istoka ka zapadu. Osim toga, ova planina u Nepalu predstavlja jedan od najatraktivnijih vrhova u cijelom planinskom lancu. Također, vrh je smješten otprilike 120 kilometara sjeverozapadno od [[Mount Everest]]a,<ref name=":0" /> što ga pozicionira unutar gusto zbijene zone vrhova od 8000 metara. Stoga su u regiji prisutni intenzivni vremenski obrasci uzrokovani [[Monsunska klima|monsunskim]] uticajima i mlaznim strujama na velikim visinama. Manaslu karakterišu tipični himalajski klimatski ekstremi, s uslovima koji se dramatično razlikuju u zavisnosti od godišnjeg doba i nadmorske visine. Vremenski obrasci direktno utiču na vremenske uslove za penjanje, sigurnost planinarenja i zdravlje ekosistema u regiji.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.nepaleverestbasecamp.com/blog/mount-manaslu|title=Mount Manaslu|last=Company|first=Nepal Everest Base Camp Trekking|website=www.nepaleverestbasecamp.com|language=en|access-date=13. 4. 2026}}</ref> === Flora i fauna === Područje podržava izuzetnu biološku raznolikost uprkos oštrim uslovima na velikim nadmorskim visinama. Visine variraju od 1.400 metara u nižim dolinama do preko 8.000 metara, te time stvaraju različite ekološke zone, svaka sa karakterističnim biljnim i životinjskim zajednicama. Zabilježeno je preko 2.000 vrsta biljaka, 39 vrsta sisara, 201 vrsta ptice, 3 vrste gmizavaca i 11 vrsta leptira.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web|url=https://ntnc.org.np/project/manaslu-conservation-area-project-mcap|title=Manaslu Conservation Area Project (MCAP)|date=20. 4. 2025|website=ntnc.org.np|language=en|access-date=13. 4. 2026}}</ref> == Geologija == Himalaji su nastali usljed kontinentalnih sudara, gdje se [[Indijska tektonska ploča]] nastavlja kretati prema sjeveru u [[Evroazijska ploča|Evroazijsku ploču]]. Istovremeno, Manaslu predstavlja kristalnu stijenu potisnutu prema gore kroz ovu kontinuiranu kompresiju, prvenstveno sastavljenu od [[Metamorfne stijene|metamorfnih]] [[gnajs]]ova, škriljavaca i granitnih intruzija. Svake godine se zbog ovih procesa Manaslu i mnoge druge obližnje planine izdižu za nekoliko milimetara.<ref name=":1" /> == Reference == <references /> [[Kategorija:Osamhiljadaši]] [[Kategorija:Planine u Nepalu]] kbvwn7ljm0mgz3un0g6ubu6fh9y69fv 0 533304 3830761 3830243 2026-04-17T13:25:09Z AnToni 2325 /* Biografija */ 3830761 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Svjetlana Knežević | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1950|6|7}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Svjetlana Knežević''' ([[Sarajevo]], 7. juni 1950) jest [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] i [[srbija]]nska pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]].<ref name="Piplmetar">{{cite web|url=https://www.piplmetar.rs/svjetlana-knezevic-ko-je-zena-koja-je-zauvek-ukrala-srce-misi-janketicu-i-rodila-mu-cetvoro-dece-foto/|title=SVJETLANA KNEŽEVIĆ: Ko je žena koja je zauvek ukrala srce Miši Janketiću i rodila mu četvoro dece|website=Piplmetar|accessdate=21. 1. 2020}}</ref> Široj javnosti najpoznatija je po ulozi Svetlane u čuvenoj jugoslovenskoj TV seriji ''[[Grlom u jagode]]''. == Biografija == Završila je baletsku školu i nekoliko godina bila je angažovana u Baletu [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta u Sarajevu]]. Tokom sedamdesetih godina XX vijeka posvetila se filmu i pozorištu. Bila je angažovana u [[Pozorišt na Terazijama|Pozorištu na Terazijama]] u [[Beograd]]u. Od 1970. do 2008. snimila je devet dugometražnih filmova i jedan kratkometražni, sedam TV filmova, devet TV-serija i jednu mini TV-seriju.<ref>{{Cite book|title=Enciklopedija Republike Srpske. 5, K-L|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske|year=2023|isbn=978-99976-42-72-1|location=Banja Luka|pages=253}}</ref> Svjetlana je bila udata za glumca [[Miša Janketić|Mišu Janketića]],<ref name="opanak.rs">{{cite web|url=https://www.opanak.rs/%D1%99%D1%83%D0%B1%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%87%D0%B0-%D0%BC%D0%B8%D1%88%D0%B5-%D1%98%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B5%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0/|title=Neobična i zadivljujuća ljubavna priča Miše Janketića: On je imao 28, a ona samo 16 kad su se zavoleli|website=opanak.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20210509033832/https://www.opanak.rs/%D1%99%D1%83%D0%B1%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%87%D0%B0-%D0%BC%D0%B8%D1%88%D0%B5-%D1%98%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B5%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0/|archive-date=9. 5. 2021|accessdate=21. 1. 2020}}</ref> sa kojim ima četvoro djece, od kojih su dvoje glumci [[Marko Janketić]] i [[Milica Janketić]]. == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |1970. |''[[Put u raj]]'' |Marijana |- |1971. |''[[Klopka za generala]]'' |Lela - doktorova djevojka |- |1971. |''[[Tri tačke]]'' ''(TV film)'' |/ |- |1972. |''[[Pjetlov kljun]]'' ''(TV film)'' |Djevojka |- |1972. |''[[Deveto čudo na istoku]]'' |Lucija |- |1972. |''[[Siranov dug]]'' ''(TV film)'' |Roksana |- |1973. |''[[Svadba (1973)|Svadba]]'' |Duškova djevojka |- |1974. |''[[Dimitrije Tucović (serija)|Dimitrije Tucović]]'' ''(TV serija)'' |Dragica Tucović |- |1975. |''[[Pavle Pavlović (film)|Pavle Pavlović]]'' |Studentkinja |- |1975-1976. |''[[Patot kon idninata]]'' ''(TV serija)'' |Angelina |- |1976. |''[[Grlom u jagode]]'' ''(TV serija)'' |Svetlana |- |1978. |''[[Tren (film)|Tren]]'' |Slovenka |- |1979. |''[[Njen prijatelj Filip]]'' ''(TV film)'' |/ |- |1980. |''[[Tren (serija)|Tren]]'' ''(TV mini serija)'' |/ |- |1986. |''[[Sivi dom]]'' ''(TV serija)'' |Medicinska sestra |- |1986. |''[[Vrteška (film)|Vrteška]] TV film'' |/ |- |1987. |''[[Uvek spremne žene]]'' |Doktorica specijalista |- |1987. |''[[Zaljubljeni]]'' | |- |1994-1996. |''[[Srećni ljudi]]'' ''(TV serija)'' |Anita Rakić, član žirija za izbor misice |- |1997. |''[[Ljubav, ženidba i udadba]]'' ''(TV film)'' |"Nerina" |- |2000. |''[[Marko Miljanov (film)|Marko Miljanov]]'' ''(TV film)'' |/ |- |2001-2002. |''[[Porodično blago]]'' ''(TV serija)'' |Listerova žena |- |2003. |''[[Lisice (serija)|Lisice]]'' ''(TV serija)'' |Žikina majka |- |2004. |''[[Slobodan pad (film)|Slobodan pad]]'' ''(Kratki film)'' |Majka |- |2004. |''[[Stižu dolari]]'' ''(TV serija)'' |Patkova žena |- |2008. |''[[Selo gori, a baba se češlja]]'' ''(TV serija)'' |Dama noći |- |2008. |''[[Biro za izgubljene stvari]]'' |Ljilja |- |2025. |''[[Pasjača]] (TV serija)'' |Nikolina majka |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0460735|name=Svjetlana Knežević}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Knežević, Svjetlana}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke glumice]] 6b83vywk2p4bj4z7ywmdbfua35wm2xx 0 533308 3830957 3830238 2026-04-18T11:26:42Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830957 wikitext text/x-wiki '''Kineska kultura''' ({{zh|t=中華文化|s=中华文化|p=Zhōnghuá wénhuà}}) je jedna od [[Kolijevka civilizacije|najranijih svjetskih kultura]], za koju se kaže da je nastala prije pet hiljada godina. Kultura prevladava u velikoj geografskoj regiji u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]] koja se naziva [[Sinosfera]] i izuzetno je raznolika, s običajima i tradicijama koje se uveliko razlikuju između regija. Termini '[[Kina]]' i geografska masa 'Kine' mijenjali su se tokom vijekova, prije nego što je naziv 'Kina' postao uobičajen. Kineska civilizacija se historijski smatra dominantnom kulturom Istočne Azije.<ref name="auto1">{{Cite book|last=Walker|first=Hugh Dyson|title=East Asia: A New History|publisher=AuthorHouse|year=2012|page=2}}</ref> Kineska kultura imala je dubok utjecaj na filozofiju, običaje, politiku i tradicije [[Azija|Azije]].<ref>{{cite encyclopedia|last1=Wong|first1=David|title=Chinese Ethics|url=https://plato.stanford.edu/entries/ethics-chinese/|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2017|access-date=16. 9. 2017|archive-date=11. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170311023856/https://plato.stanford.edu/entries/ethics-chinese/|url-status=live}}</ref> [[Kinesko pismo|Kineski znakovi]], [[Kineska keramika|keramika]], [[Kineska arhitektura|arhitektura]], [[Kineska muzika|muzika]], [[Historija kineskog plesa|ples]], [[Kineska književnost|književnost]], [[Kineske borilačke vještine|borilačke vještine]], [[Kineska kuhinja|kuhinja]], [[Kineska umjetnost|umjetnost]], [[Kineska filozofija|filozofija]], bonton, [[Religija u Kini|religija]], [[Legalizam (kineska filozofija)|politika]] i [[Historija Kine|historija]] imali su globalni utjecaj, dok se njene [[Običaji i bonton u kineskom objedovanju|tradicije]] i [[Tradicionalni kineski praznici|festivali]] slave, usađuju i praktikuju od strane ljudi širom svijeta.<ref>{{Cite news|title=Chinese Culture, Tradition, and Customs – Penn State University and Peking University|url=http://elements.science.psu.edu/psu-pku/student-resources/resources-for-penn-state-students/chinese-culture-tradition-and-customs|work=elements.science.psu.edu|language=en-us|access-date=10. 9. 2017|archive-date=18. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190318133727/http://elements.science.psu.edu/psu-pku/student-resources/resources-for-penn-state-students/chinese-culture-tradition-and-customs}}</ref>  {{Multiple image|align=right|total_width=400|image_style=border:none;|image1=Museum für Ostasiatische Kunst Dahlem Berlin Mai 2006 041.jpg|caption1=Porculan se toliko često povezuje s Kinom da se u svakodnevnoj engleskoj upotrebi često naziva "china".|image17=Ningbo City God Temple, 2021-10-23 07.jpg|caption17=Kinesko svetište u gradu Ningbo}} [[Datoteka:Map_of_sinitic_languages_cropped-en.svg|desno|mini|Raspon kineskih dijalekatskih grupa prema ''Jezičkom atlasu Kine''.<ref>Wurm, Li, Baumann, Lee (1987) {{Potreban pun citat|date=mart 2019}}</ref>]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite book|last=徐文苑|url=https://books.google.com/books?id=PnTM8uUWyHEC&q=%E5%AD%94%E5%BA%9C%E8%8F%9C%E7%9A%84%E7%89%B9%E7%82%B9&pg=PA85|title=中国饮食文化概论|date=2005|publisher=清华大学出版社有限公司|isbn=978-7-81082-370-8|language=zh}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kineska kultura]] bm82u40cv51dms16vpzq33yhmgdq21u 0 533313 3830956 3830376 2026-04-18T11:26:38Z WumpusBot 120674 /* Biografija */ razne ispravke 3830956 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Danica Maksimović | slika = Danica Maksimovic.jpg | alt_slike = | opis = Danica Maksimović | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1953|1|24}} | mjesto_rođenja = [[Reljinci]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Tode Lolić]] }} '''Danica Maksimović''' ([[Reljinci]], [[Gornji Milanovac]], 24. januar 1953) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena je u Reljincima, a sa nepunih godinu dana sa roditeljima se preselila u Aranđelovac, gdje je povela djetinjstvo, završila osnovnu školu, a potom i Gimnaziju "Miloš Savković".<ref name="danica29">{{cite web|title=Danica Maksimović biografija|url=https://www.poznati.info/danica-maksimovic-biografija|website=poznati.info|date=20. 12. 2012|access-date=31. 1. 2020|archive-date=31. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200131141839/https://www.poznati.info/danica-maksimovic-biografija/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://gimnazijamilossavkovic.nasaskola.rs/strana/42/Uspemni-ucenici/|title= Gimnazija "Miloš Savković" - Uspešni učenici|accessdate= 31. 1. 2020 |last= |first= | others = |date= |work= |publisher=-{Gimnazija „Miloš Savković”}-}}</ref> U devetnaestoj godini preselila se u [[Beograd]].<ref name="danica99">{{cite web|title=Danica Maksimović: Trajanje je dokaz pobede|url=https://glossy.espreso.rs/poznati/intervju/51999/danica-maksimovi-trajanje-je-dokaz-pobede|website=glossy.espreso.rs|date=3. 5. 2015|access-date=31. 1. 2020|archive-date=31. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200131100807/https://glossy.espreso.rs/poznati/intervju/51999/danica-maksimovi-trajanje-je-dokaz-pobede|url-status=}}</ref> Glumu je završila na [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu]], u klasi profesora [[Miroslav Dedić|Minje Dedića]], zajedno sa [[Branislav Lečić|Branislavom Lečićem]] i [[Dara Džokić|Darom Džokić]].<ref name="danica99"/> Prvu ulogu na filmu odigrala je 1980. u filmu ''[[Hajduk (film)|Hajduk]]''. Uz [[Tanja Bošković|Tanju Bošković]], [[Milenko Pavlov|Milenka Pavlova]] i [[Rade Marjanović|Radeta Marjanovića]], dugo je bila nosilac pozorišnog repertoara [[Pozorište na Terazijama|Pozorišta na Terazijama]]. Tokom 1990-ih sa kolegom [[Vladan Savić (glumac)|Vladanom Savićem]], igrala kabare koji se zvao "Godine zapleta".<ref name="danica4">{{cite web|title=Danica Maksimović: Svi moji usponi i padovi|url=http://arhiva2.gloria.rs/Article.aspx?ArticleID=540|website=gloria.rs|access-date=31. 1. 2020}}</ref> Autor teksta i pjesama bio je [[Milenko Pajović]], a muziku je komponovao [[Rade Radivojević]]. Naziv kabarea bio je aluzija na jedinu knjigu nekadašnjeg prvog čoveka SRJ [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] "Godine raspleta". Ovaj kabare prkosio je režimu devedesetih, a autori su svjesno rizikovali politički progon. Dobitnica je [[Sterijina nagrada|Sterijine nagrade]] za ulogu u predstavi "Lukrecija iliti ždero".<ref name="danica110">{{cite web|title=Deca je nisu propuštala: 30 godina od emisije "Laku noć, deco", uz koju su odrastale generacije|url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/3024855-deca-su-je-obozavala-30-godina-od-emisije-laku-noc-deco-uz-koju-su-odrastale-generacije-foto-video|website=telegraf.rs|date=17. 1. 2019}}</ref> Najmlađa publika Maksimovićevu pamti po ulozi vile Ravijojle u kratkometražnoj dečjoj televizijskoj seriji ''[[Vukov ćošak]]'' iz 1986, kao i po ulozi teta Lije, kojoj je pozajmila glas, u serijalu ''[[Laku noć djeco]]''.<ref name="danica110"/><ref name="danica10910">{{cite web|title=Da se ove emisije prikazuju danas, bilo bi manje vršnjačkog nasilja!|url=https://www.kurir.rs/zabava/zanimljivosti/2507153/video-to-je-bilo-detinjstvo-da-se-ove-emisije-prikazuju-danas-bilo-bi-manje-vrsnjackog-nasilja|website=kurir.rs|date=24. 10. 2016}}</ref> Također, za najmlađu publiku odigrala je uloge u "Uspavanoj lepotici" i "Zlatnoj ribici" [[Pozorište Puž|Pozorišta Puž]]. Bila je predsjednica Udruženja dramskih umjetnika Srbije u periodu od 2000. do 2002.<ref name="danica109">{{cite web|title=Udruženje dramskih umetnika Srbije -Istorijat|url=https://www.udus.org.rs/o_udruzenju_lat.html|website=udus.org.rs|access-date=31. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805033048/http://www.udus.org.rs/o_udruzenju_lat.html|archive-date=5. 8. 2019|url-status=dead}}</ref> Ostvarila je značajne uloge u filmovima: ''[[Hajduk (film)|Hajduk]]'', ''[[Sabinjanke]]'', ''[[Ćao inspektore]]'', ''[[Bal na vodi]]'', ''[[Tesna koža]]'', ''[[Hajde da se volimo]]'', ''[[Noć u kući moje majke]]'', ''[[Zona Zamfirova (film)|Zona Zamfirova]]'', ''[[Čarlston za Ognjenku]]'' i ''[[Amanet (film)|Amanet]]'', kao i u TV-serijama: ''[[Jelena (serija)|Jelena]]'', ''[[Lisice (serija)|Lisice]]'', ''[[Ranjeni orao]]'', ''[[Urgentni centar (serija)|Urgentni centar]]'' i [[Sinđelići]].<ref name="danica1023">{{cite web|title=Danica Maksimović|url=https://www.imdb.com/name/nm0538792/|website=[[IMDb]]|access-date=31. 1. 2020}}</ref> Godine 2009. postala je stalni član žirija takmičarskog šoua ''[[Ja imam talenat]]'', nakon dvije sezone prikazivanja ga je napustila, ali se 2016. ponovo vratila u šou.<ref name="danicajit">{{cite web|url=https://www.pressserbia.com/danica-maksimovic-se-kao-u-emisiji-ja-imam-talenat-bori-protiv-neukusa/|title=Danica Maksimović se kao sudija u emisiji “Ja imam talenat” bori protiv neukusa!|date=29. 12. 2016|website=pressserbia.com}}</ref> Dugo godina se bavi humanitarnim radom.<ref name="danicaзj904">{{cite web|url=https://informer.rs/zena/poznati/441591/danica-maksimovic-radi-punom-parom-jedva-ceka-nove-projekte-imam-66-bolja-sam-nego-ikada|title=Danica Maksimović radi punom parom|date=12. 6. 2019|website=informer.rs}}</ref><ref name="danicakuk904">{{cite web|url=https://www.budihuman.rs/sr/ambasadori|title=Fondacija Budi Human - Naši ambasadori|website=budihuman.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20200131115401/https://www.budihuman.rs/sr/ambasadori|archive-date=31. 1. 2020|url-status=|access-date=31. 1. 2020}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |1976. |''[[Džangrizalo]]'' |Majka |- |1978. |''[[Otac ili samoća]]'' | |- | rowspan="2" |1979. |''[[Ti međutim stojiš na velikoj reci]]'' | |- |''[[Gospodin Dimković]]'' | |- | rowspan="2" |1980. |''[[Hajduk (film)|Hajduk]]'' |Jelena |- |''[[Vruć vetar]]'' |prodavačica |- | rowspan="6" |1981. |''[[Kraljevski voz]]'' |Cana |- |''[[Berlin kaput]]'' | |- |''[[Sijamci (film)|Sijamci]]'' |Julka |- |''[[Bila jednom ljubav jedna]]'' | |- |''[[Dorotej (film)|Dorotej]]'' | |- |''[[Svetozar Marković (serija)|Svetozar Marković]]'' |Anka Ninković |- | rowspan="4" |1982. |''[[Beograd nekad i sad]]'' |sobarica |- |''[[Tesna koža]]'' |Mira Pantić |- |''[[Sabinjanke]]'' |Helen Vudvоrd, supruga |- |''[[Priče preko pune linije]]'' | |- | rowspan="3" |1983. |''[[Nabujala reka]]'' | |- |''[[Ljubavno pismo (film)|Ljubavno pismo]]'' |Sofija |- |''[[Idi mi, dođi mi]]'' |maserka |- | rowspan="4" |1984. |''[[Moljac (film)|Moljac]]'' |Violeta, trudnica |- |''[[Supermarket (serija)|Supermarket]]'' | |- |''[[Šta je s tobom, Nina]]'' |Saša |- |''[[Formula 1 (serija)|Formula 1]]'' | |- | rowspan="3" |1985. |''[[U zatvoru]]'' |Zaga |- |''[[Ćao inspektore]]'' |Nemica |- |''[[Debeli i mršavi]]'' |Sestra Pija |- | rowspan="6" |1986. |''[[Dobro veče džezeri]]'' | |- |''[[Protestni album]]'' |sekretarica |- |''[[Bal na vodi]]'' |Rada švercerica |- |''[[Razvod na određeno vreme]]'' |Matilda |- |''[[Vukov ćošak]]'' |vila Ravijojla |- |''[[Vrteška (film)|Vrteška]]'' | |- | rowspan="4" |1987. |''[[The Misfit Brigade]]'' |Prostitutka |- |''[[I to se zove sreća]]'' |Dezi |- |''[[Tesna koža 2]]'' |Mira Pantić |- |''[[Hajde da se volimo]]'' |šefica recepcije |- |1988. |''[[Da Capo]]'' | |- | rowspan="5" |1989. |''[[Laku noć deco]]'' |Lisica |- |''[[Mister Dolar]]'' |Nina |- |''[[Sile u vazduhu]]'' |Kristina |- |''[[Dome, slatki dome]]'' |Seka |- |''[[Atoski vrtovi - preobraženje]]'' | |- | rowspan="7" |1991. |''[[Kuća za rušenje]]'' | |- |''[[Smrt gospođe ministarke]]'' |Rada |- |''[[Noć u kući moje majke]]'' |Dara |- |''[[U ime zakona]]'' | |- |''[[Holivud ili propast]]'' | |- |''[[Tesna koža 4]]'' |Mira Pantić |- |''[[Kuća koja se ruši iznutra]]'' | |- |1992. |''[[Dama koja ubija]]'' |prostitutka |- | rowspan="2" |1993. |''[[Kaži zašto me ostavi]]'' |Plavuša |- |''[[Bolje od bekstva]]'' |pjevačica Isidora |- |1993-1994. |''[[Srećni ljudi]]'' |Lolina drugarica Vida |- | rowspan="2" |1994. |''[[Biće bolje]]'' | |- |''[[Policajac sa Petlovog brda]]'' | |- |1995. |''[[Nasleđe (film)|Nasleđe]]'' |konobarica |- |1997. |''[[Vraćanje (film)|Vraćanje]]'' |Jelena |- | rowspan="2" |1998. |''[[Tri palme za dve bitange i ribicu]]'' |službenica |- |''[[Rane (film)|Rane]]'' |prostitutka Ninana |- |1999. |''[[Proleće u Limasolu]]'' |Marija |- |2001. |''[[Nataša (film)|Nataša]]'' |direktorka škole |- | rowspan="3" |2002. |''[[Noć uz video]]'' |Ljubica/Nada |- |''[[Zona Zamfirova (film)|Zona Zamfirova]]'' |Persa |- |''[[Lisice (serija)|Lisice]]'' |Žaklina |- |2003. |''[[Kazneni prostor]]'' |Danica Donati |- | rowspan="2" |2004. |''[[Porno teletabis]]'' | |- |''[[Jelena (film)|Jelena]]'' |Jelena Stefanović Milijaš |- |2005. |''[[Mi nismo anđeli 2]]'' |Matičareva žena |- |2006. |''[[Nitrat čorba]]'' |Meri |- | rowspan="2" |2007. |''[[Odbačen (film)|Odbačen]]'' |prostitutka |- |''[[Badnje veče 1943]]'' |Jelica |- | rowspan="3" |2008. |''[[Bledi mesec]]'' | |- |''[[Zaustavi vreme]]'' |Nada |- |''[[Čarlston za Ognjenku]]'' |Zagorka |- | rowspan="5" |2009. |''[[Ranjeni orao]]'' |Saveta |- |''[[Zauvek mlad]]'' |gospođa Mihić |- |''[[Čekaj me, ja sigurno neću doći]]'' |profesorica |- |''[[Jesen stiže, dunjo moja]]'' |Madam Bela |- |''[[Ono kao ljubav]]'' |Ruska |- |2010. |''[[Greh njene majke]]'' | |- |2012. |''[[Filk]]'' |seka Prase |- | rowspan="2" |2013. |''[[Topli zec]]'' | |- |''[[Tesna koža 5]]'' |Mira Pantić |- |2014-2015 |''[[Urgentni centar (serija)|Urgentni centar]]'' |glavna sestra Dana |- |2015. |''[[Amanet (film)|Amanet]]'' |Radmila |- |2016. |''[[ZG 80]]'' |Dejina tetka |- | rowspan="2" |2017. |''[[Sinđelići]]'' |Tetka Danica ''Deni'' |- |''[[Sumnjiva lica]]'' |Živana |- |2018. |''[[Šifra Despot]]'' |Mirela |- |2019. |''[[Daleko je Holivud]]'' |Stojanka |- | rowspan="6" |2021. |''[[Jedini izlaz (film)|Jedini izlaz]]'' |Suzana |- |''[[Jedini izlaz (serija)|Jedini izlaz]] (TV serija)'' |Suzana |- |''[[Radio Mileva]]'' |Kristina |- |''[[Aleksandar od Jugoslavije]]'' |Marija od Edinburga |- |''[[Prolećna pesma]]'' |Olga |- |''[[Aleksandar od Jugoslavije]]'' |Marija od Edinburga |- |2021-2025. |''[[Crna svadba]]'' |Natašina tetka Irina |- | rowspan="2" |2021. |''[[Pevačica (serija)|Pevačica]]'' |stilistkinja Veca |- |''[[Feliks]]'' |Marina |- |2022-2024. |''[[Popadija]]'' |Nensi |- |2025. |''[[Hajduk u Beogradu]]'' |nastavnica likovnog |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0538792|name=Danica Maksimović}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Maksimović, Danica}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Gornji Milanovac]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] 5xgyc6ds9w2f063308c685mqgm8p5sn 0 533315 3830955 3830474 2026-04-18T11:26:36Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830955 wikitext text/x-wiki [[Image:Anaerobic.png|320px|thumb|right| Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu [[frmentacija|fermentirati]] ili [[Anaerobno disanje|dišu anaerobno]]. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: '''Fakultativni anaerobi''' mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu metabolizirati energiju aerobno ili anaerobno. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više ATP-a nego fermentacija. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu fermentirati ili disati anaerobno. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni anaerobi]] ne zahtijevaju kisik jer koriste fermentaciju za proizvodnju ATP-a. Za razliku od obligativnih anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti. ]] '''Fakultativni anaerobni organizam''' je [[organizam]] koji proizvodi [[Adenozin-trifosfat|ATP]] putem [[aerobno disanje|aerobnog disanja]] ako je prisutan [[kisik]], ali je sposoban preći na [[Fermentacija|fermentaciju]] ako kisik nije prisutan.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=André |first1=Antonin C. |last2=Debande |first2=Lorine |last3=Marteyn |first3=Benoit S. |date=august 2021 |title=The selective advantage of facultative anaerobes relies on their unique ability to cope with changing oxygen levels during infection |journal=Cellular Microbiology |language=en |volume=23 |issue=8 |doi=10.1111/cmi.13338 |pmid=33813807 |s2cid=233027658 |issn=1462-5814|doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Müller |first=Volker |date=19. 4. 2001 |title=Bacterial Fermentation |journal=eLS |doi=10.1038/npg.els.0001415|isbn=978-0-470-01617-6 }}</ref> Neki primjeri fakultativno anaerobnih bakterija su ''[[Staphylococcus]]'' [[Vrsta|spp.]],<ref name="Sherris">{{cite book | editor = Ryan KJ | editor2 = Ray CG | title = Sherris Medical Microbiology | edition = 4th | publisher = McGraw Hill | year = 2004 | pages= 261–271, 273–296| isbn = 0-8385-8529-9 }}</ref> ''[[Escherichia coli]]'', ''[[Salmonella]]'', ''[[Listeria]]'' spp.,<ref name="Singleton">{{cite book | author = Singleton P| title = Bacteria in Biology, Biotechnology and Medicine | edition = 5th | publisher = Wiley | year = 1999 | pages= 444–454| isbn = 0-471-98880-4}}</ref> ''[[Shewanella oneidensis]]'' i ''[[Yersinia pestis]]''. Određeni eukarioti su također fakultativni anaerobi, uključujući riblju mlađ,<ref>{{cite journal | pmid=30039300 | date=2018 | last1=Heuton | first1=M. | last2=Ayala | first2=L. | last3=Morante | first3=A. | last4=Dayton | first4=K. | last5=Jones | first5=A. C. | last6=Hunt | first6=J. R. | last7=McKenna | first7=A. | last8=Van Breukelen | first8=F. | last9=Hillyard | first9=S. | title=Oxygen consumption of desert pupfish at ecologically relevant temperatures suggests a significant role for anaerobic metabolism | journal=Journal of Comparative Physiology B: Biochemical, Systemic, and Environmental Physiology | volume=188 | issue=5 | pages=821–830 | doi=10.1007/s00360-018-1174-1 }}</ref><ref>{{cite journal | pmid=26632453 | date=2015 | last1=Heuton | first1=M. | last2=Ayala | first2=L. | last3=Burg | first3=C. | last4=Dayton | first4=K. | last5=McKenna | first5=K. | last6=Morante | first6=A. | last7=Puentedura | first7=G. | last8=Urbina | first8=N. | last9=Hillyard | first9=S. | last10=Steinberg | first10=S. | last11=Van Breukelen | first11=F. | title=Paradoxical anaerobism in desert pupfish | journal=The Journal of Experimental Biology | volume=218 | issue=Pt 23 | pages=3739–3745 | doi=10.1242/jeb.130633 }}</ref> [[fungi]], ksp što je ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''<ref name="Carlile">{{cite book | vauthors = Carlile MJ, Watkinson SC, Gooday GW | title = The Fungi | publisher = Academic Press | year = 2001|edition=2nd | pages= 85–105| isbn = 0-12-738446-4 }}</ref> i mnogi vodeni [[beskičmenjaci]], kao što su ''Nereide'' i [[polihete]].<ref>{{Cite journal| last = Schöttler| first = U.| title = On the Anaerobic Metabolism of Three Species of ''Nereis'' (Annelida)| journal = Marine Ecology Progress Series| volume = 1| pages = 249–54| date = 30. 11. 1979| url = https://www.int-res.com/articles/meps/1/m001p249.pdf| issn = 1616-1599| access-date = 14. 2. 2010| doi = 10.3354/meps001249| bibcode = 1979MEPS....1..249S| doi-access = free}}</ref> Uočeno je da su kod mutanata ''[[Salmonella typhimurium]]'' koji su pretrpjeli [[mutacije]] da bi postali ili obligatni aerobi ili anaerobi, postojali različiti nivoi proteina koji remodeliraju [[hromatin]]. Kasnije je utvrđeno da obligatni aerobi imaju defektni gen podjedinice A [[DNK]]-giraze („[[DNK giraza|gyrA]]“), dok su obligatni anaerobi imali defekt u topoizomerazi I („[[TOP1|topI]]“). Ovo ukazuje na to da je topoizomeraza I i njena povezana relaksacija [[hromosom]]ske DNK potrebna za [[transkripcija (genetika)|transkripciju gena]] potrebnih za aerobni rast, dok je suprotno tačno za DNK-girazu..<ref>Yamamoto, N., & Droffner, M. L. (1985). Mechanisms determining aerobic or anaerobic growth in the facultative anaerobe Salmonella typhimurium. ''Proceedings of the National Academy of Sciences'', ''82''(7), 2077-2081. https://doi.org/10.1073/pnas.82.7.2077</ref> Pored toga, u studiji ''[[Escherichia coli]]'' K-12 primijećeno je da [[fosfofruktokinaza]] (PFK) postoji kao dimer u aerobnim uslovima i kao tetramer u anaerobnim uslovima. S obzirom na ulogu PFK u [[glikoliza|glikolizi]], ovo ima implikacije na uticaj kisika na [[metabolizam]] glukoze kod ''E. coli'' K-12 u odnosu na mehanizam [[Pasteurov efekat|Pasteurovog efekta]].<ref>Doelle, H. W. (1974). Dimeric and tetrameric phosphofructokinase and the Pasteur effect in Escherichia coli K-12. ''FEBS Lett'', ''49''(2), 220-222. PII: 0014-5793(74)80516-8 (core.ac.uk)</ref><ref>Pasteur L (1857). "Mémoire sur la fermentation applée lactique" [Dissertation on the fermentation called lactic]. ''Comptes rendus de l'Académie des Sciences'' (in French). '''45''' (913–916): 1032–1036.</ref> Moguće je da postoji osnovna mreža [[opći transktipcijski faktor|transkripcijskih faktora]] (TF) koja uključuje glavni gen osjetljiv na kisik [[ArcA gen|ArcA]] i [[fibronektin|FNR]] koji kontroliraju adaptaciju ''Escherichia coli'' na promjene u dostupnosti kisika. Aktivnosti ova dva regulatora ukazuju na prostorne efekte koji mogu uticati na [[eksprsija gena|ekspresiju gena]] u mikroaerobnom rasponu. Također je uočeno da su ovi proteini osjetljivi na kisik zaštićeni unutar [[citoplazma|citoplazme]] potrošačima kisika unutar [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]], poznatim kao [[terminalne oksidaze]].<ref>Rolfe, M. D., Ocone, A., Stapleton, M. R., Hall, S., Trotter, E. W., Poole, R. K., ... & Green, J. (2012). Systems analysis of transcription factor activities in environments with stable and dynamic oxygen concentrations. ''Open biology'', ''2''(7), 120091. https://doi.org/10.1098/rsob.120091</ref> == Funkcije == Fakultativni anaerobi mogu rasti i u prisustvu i u odsustvu kisika zbog ekspresije i aerobnih i anaerobnih respiratornih lanaca koristeći ili kisik ili alternativni akceptor elektrona.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Unden |first1=Gottfried |last2=Trageser |first2=Martin |date=1991 |title=Oxygen regulated gene expression in Escherichia coli: Control of anaerobic respiration by the FNR protein |url=http://link.springer.com/10.1007/BF00445650 |journal=Antonie van Leeuwenhoek |language=en |volume=59 |issue=2 |pages=65–76 |doi=10.1007/BF00445650 |pmid=1854188 |s2cid=33083164 |issn=0003-6072|url-access=subscription }}</ref> Na primjer, u odsustvu kisika, ''E. coli'' može koristiti [[fumarat]], [[nitrat]], [[nitrit]], [[dimetilsulfoksid]] ili [[trimetilamin oksid]] kao akceptor elektrona.<ref name=":1" /> Ova fleksibilnost omogućava fakultativnim anaerobima da prežive u brojnim okruženjima i u okruženjima sa često promjenjivim uslovima.<ref name=":0" /> Nekoliko vrsta [[Protista]] koristi fakultativni anaerobni [[metabolizam]] kako bi poboljšale proizvodnju [[ATP]]-a, a neke mogu proizvesti [[vodik|dihidrogen]] kroz ovaj proces.<ref>{{Cite journal |last1=Ginger |first1=Michael L. |last2=Fritz-Laylin |first2=Lillian K. |last3=Fulton |first3=Chandler |last4=Cande |first4=W. Zacheus |last5=Dawson |first5=Scott C. |date=1. 12. 2010 |title=Intermediary Metabolism in Protists: a Sequence-based View of Facultative Anaerobic Metabolism in Evolutionarily Diverse Eukaryotes |journal=Protist |language=en |volume=161 |issue=5 |pages=642–671 |doi=10.1016/j.protis.2010.09.001 |pmid=21036663 |issn=1434-4610|pmc=3021972 }}</ref> == Kao patogeni == Budući da fakultativni anaerobi mogu rasti i u prisustvu i u odsustvu kisika, mogu preživjeti u mnogim različitim okruženjima, lako se prilagoditi promjenjivim uvjetima i stoga imati [[adaptivna vrijdnost|selektivnu prednost]] u odnosu na ostale [[bakterije]]. Kao rezultat toga, većina po život opasnih [[Patogene bakterije|patogeni]] su fakultativni anaerobi.<ref name=":0" /> Sposobnost fakultativnih anaerobnih [[patogen]]a da prežive bez kisika je važna jer je dokazano da njihova [[infekcija]] smanjuje nivo kisika u crijevnom tkivu domaćina.<ref>{{Cite journal |last1=Jennewein |first1=Jonas |last2=Matuszak |first2=Jasmin |last3=Walter |first3=Steffi |last4=Felmy |first4=Boas |last5=Gendera |first5=Kathrin |last6=Schatz |first6=Valentin |last7=Nowottny |first7=Monika |last8=Liebsch |first8=Gregor |last9=Hensel |first9=Michael |last10=Hardt |first10=Wolf-Dietrich |last11=Gerlach |first11=Roman G. |last12=Jantsch |first12=Jonathan |date=decembar 2015 |title=Low-oxygen tensions found in S almonella -infected gut tissue boost S almonella replication in macrophages by impairing antimicrobial activity and augmenting S almonella virulence: Hypoxia and Salmonella replication |journal=Cellular Microbiology |language=en |volume=17 |issue=12 |pages=1833–1847 |doi=10.1111/cmi.12476|pmid=26104016 |doi-access=free }}</ref> Štoviše, sposobnost fakultativnih anaeroba da ograniče razinu kisika na mjestima infekcije korisna je za njih i druge bakterije, jer dikisik može tvoriti [[ROS|reaktivne kisikove vrste]] (ROS). Ove vrste su toksične za bakterije i mogu oštetiti njihovu DNK, između ostalih sastojaka.<ref name=":0"/> {{Multiple image | image1 = E. coli Bacteria (7316101966).jpg | image2 = SalmonellaNIAID.jpg | perrow = 2 / 2 | image3 = Streptococcus pneumoniae.jpg | image4 = Haemophilus influenzae 01.jpg | caption1 = a) ''[[Escherichia coli]]'' | caption2 = b) ''[[Salmonella]]'' | footer = Primjeri patogenih fakultativnih anaeroba. | caption3 = c) ''[[Streptococcus pneumoniae]]'' | caption4 = d) ''[[Haemophilus influenzae]]'' | align = none | link1 = ''[[E. coli]]'' | link2 = ''[[Salmonella]]'' | link3 = ''[[Streptococcus pneumoniae]]'' | link4 = ''[[Haemophilus influenzae]]'' }} == Također pogledajte == * [[Aerobno disanje]] * [[Anaerobno disanje]] * [[Fermentacija]] * [[Obligatni aerob]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Mikroaerofili]] ==Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110411002909/http://trishul.sci.gu.edu.au/courses/ss12bmi/micro_groups/fac_anaerobes.html Facultative Anaerobic Bacteria] * [https://web.archive.org/web/20070320234735/http://trishul.sci.gu.edu.au/courses/ss12bmi/micro_groups/obl_anaerobes.html Obligate Anaerobic Bacteria] * [http://aggie-horticulture.tamu.edu/extension/compost/chapter1.html Anaerobic Bacteria and Anaerobic Bacteria in the decomposition (stabilization) of organic matter.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205204640/http://aggie-horticulture.tamu.edu/extension/compost/chapter1.html |date=5. 2. 2009 }} {{Bakterije}} [[Kategorija:Anaerobno disanje]] [[Kategorija:Ćelijko disanje]] [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] 4fhcsezrnwblb9l8gj5jmilgetk5d38 0 533317 3830954 3830320 2026-04-18T11:26:34Z WumpusBot 120674 /* Biografija */ razne ispravke 3830954 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = Milena_Jesenská.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1896|08|10}} | mjesto_rođenja = [[Prag]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1944|05|17|1896|08|10}} | mjesto_smrti = [[Koncentracijski logor Ravensburg|KL Ravensburg]], [[Nacistička Njemačka]] | nacionalnost = Čehinja | druga_imena = | zanimanje = novinarka, književnica, prevoditeljka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Ernst Polak]], [[Jaromír Krejcar]] | djeca = }} '''Milena Jesenská''' (rođena 10. augusta 1896. u [[Prag]]u, [[Austro-Ugarska]]; umrla 17. maja 1944. u [[Koncentracijski logor Ravensbrück|koncentracijskom logoru Ravensbrück]]) bila je [[čehoslovačka]] novinarka, spisateljica i prevoditeljica. Pripadala je bliskom krugu prijatelja pisca [[Franz Kafka|Franza Kafke]]. == Biografija == Bila je kći Jana Jesenskoga (1870–1947), profesora [[Stomatologija|stomatologije]] i oralne kirurgije na [[Karlov univerzitet u Pragu|Karlovom univerzitetu]] u Pragu.<ref>{{cite web|url=https://www.franzkafka.de/leben/frauen/milena-jesenska |title=Milena Jesenská |work=franzkafka.de |language=de |access-date=14. 4. 2026}}</ref> Milena Jesenská pohađala je [[Djevojačka gimnazija Minerva|Djevojačku gimnaziju Minerva]] u Pragu, a potom je studirala medicinu. Nakon što je napustila studij, radila je na [[Praški konzervatorij|Praškom konzervatoriju]] i često posjećivala praško "Njemačko-židovsko društvo", gdje je upoznala, između ostalih, [[Max Brod|Maxa Broda]] i [[Franz Werfel|Franza Werfela]]. Godine 1917. otac ju je smjestio u psihijatrijsku kliniku zbog ljubavne veze sa židovskim boemom Ernstom Polakom, gdje je ostala zatočena duže vrijeme dok joj nije bilo dopušteno udati se za [[Ernst Polak|Ernsta Polaka]] (tada još Pollaka).<ref>{{cite web | url =https://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?apm=0&aid=sgb&datum=19190004&seite=00000167 | title =Zakon od 6. februara 1919. o promjeni granice starosti za punoljetnost (sa 24 na 21 godinu) | authorlink = | last = | first = | date =6. 2. 1919 | website =alex.onb.ac.at | publisher =Österreichische Nationalbibliothek | access-date =14. 4. 2026 | language =de }}</ref><ref>{{cite book |last= |first= |authorlink =Margarete Buber-Neumann |date=1977 |title=Milena, Kafkas Freundin |url= |location=München |publisher=Langen Müller |page=79 |access-date= |language=de|isbn=3-7844-1680-2 }} </ref> Odmah nakon puštanja na slobodu udala se za Polaka i preselila se s njim u [[Beč]]. Tamo je njezin suprug nastavio svoj boemski način života. Živjeli su od povremenih poslova, prvenstveno od Milene Jesenskás: predavala je češki i radila kao novinarka, od 1920. nadalje uglavnom za praške novine [[Tribuna (novine)|Tribuna]].<ref name="Alena_Wagnerová">[[Alena Wagnerová]]: ''Die große Deuterin der kleinen Dinge. Milena Jesenská kennt man meist nur als Freundin von Kafka. Nun lässt eine große tschechische Ausgabe zum ersten Mal die Dimension und die Bedeutung ihres Schreibens sichtbar werden.'' In: ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung|FAZ]]'', 23. oktobar 2017, s. 13.</ref> Zarađivala je za život ne samo prevođenjem.<ref name="Christiana_Puschak">Christiana Puschak: ''Ihrer Zeit weit voraus: Milena Jesenska. Zum 120. Geburtstag der tschechischen Journalistin, Kafka-Übersetzerin und Antifaschistin.'' In: ''junge Welt.'' 12. august 2016, Nr. 187, s. 15.</ref> Između ostalog, 1919. prevela je Kafkinu priču "[[Ložač (pripovjetka)|Ložač]]", kao i druge njegove prozne tekstove s njemačkog na češki, što je dovelo do produbljivanja njezina odnosa s ovim piscem 1920/21. Veza, koja se sastojala uglavnom od pisama i nekoliko osobnih susreta, rezultirala je opsežnom korespondencijom - prema [[Willy Haas|Willyju Haasu]], "potresnom ljubavnom pričom, orgijom očaja, blaženstva, samobičevanja i samoponižavanja".<ref>{{cite book |last=Haas |first=Willy |authorlink =Willy Haas |date=1952 |title=Briefe an Milena |url= |location=Frankfurt am Main |publisher=Fischer |page=271 |access-date= |language=de}}</ref> Kafka je konačno prekinuo vezu u novembru 1920, nakon čega je i korespondencija naglo prestala. Međutim, prijateljski kontakt se nastavio sve do Kafkine smrti: Dvije godine kasnije, ponovno su razmijenjena neka izolirana pisma, a na kraju života, Kafka joj je dao neke od svojih dnevnika. Godine 1923. pokušaj samoubojstva nije uspio. U tom je razdoblju Milena Jesenská koristila droge, a njezin se suprug razveo. Također se sprijateljila s književnicom [[Alice Rühle-Gerstel]]. Godine 1925. Milena Jesenská živjela je godinu dana s [[Franz Xaver Schaffgotsch|Franzom Xaverom Schaffgotschom]] u Alicinom domu u [[Friedewald-Buchholz]]u<ref name="Friedewald">Bertram Kazmirowski: [https://www.vorschau-rueckblick.de/2015/08/erinnerungen-an-milena/ ''Erinnerungen an Milena.''] In: ''[[Vorschau und Rückblick]].'' Heft 8, 2015, {{ZDB|1192547-4}}.</ref> blizu [[Dresden]]a i pisala za dnevne listove. Nakon povratka u Prag radila je na ženskoj stranici [[Národní listy]] postala je članica grupe avangardnih ljevičarskih intelektualaca [[Devětsil]]. Surađivala je s avangardnim novinama [[Pestrý týden]] i 1926. objavila antologiju "Putevi do jednostavnosti". Fokus njezina rada bio je suživot Čeha, Nijemaca i Židova u Čehoslovačkoj. Za praške novine Tribuna napisala je niz izvještaja o društvenoj situaciji u Beču, što ju je učinilo poznatom novinarkom.[4] Također je prevodila tekstove [[Franz Werfel|Franza Werfela]], [[Gustav Landauer|Gustava Landauera]] i [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]].<ref name="Christiana_Puschak"/> Godine 1927. udala se za [[Jaromíra Krejcara]] (1895–1950.), vodećeg arhitekta praške avangarde, s kojim je imala kćer Janu Krejcarovu (1928– 1981). Tijekom trudnoće, Jesenská je pretrpjela upalu u koljenskom zglobu, što je dovelo do nepokretnosti i trajnog invaliditeta hodanja. Za ublažavanje boli koristila je [[morfij]], te je brzo postala ovisna. Jednogodišnji boravak u bolnici rezultirao je gubitkom posla, a u početku se neuspješno borila s ovisnošću. Tijekom tog vremena jedva je viđala svoju kćer Janu, a Krejcar je ubrzo izgubio interes za Jesenskú. Njegov odlazak u Rusiju na kraju je doveo do kraja njihova braka.<ref>{{cite book |last= |first= |authorlink =Milena Jesenská |date=2020 |title=Prager Hinterhöfe im Frühling |url= |location= |publisher=Wallstein, Alena Wagnerová |page=34-35 |isbn=978-3-8353-3827-2 |access-date= |language=de }}</ref> Godine 1931. Milena Jesenská pridružila se [[Komunistička partija Čehoslovačke|Komunističkoj partiji Čehoslovačke]]. Iz stranke je izbačena 1936. zbog kritičke primjedbe o [[Staljinizam|staljinizmu]]. U pismu [[Olga Scheinpflugová|Olgi Scheinpflugovoj]], Jesenská je napisala: ''"Ljudi u komunističkom aparatu su najgori koje poznajem na svijetu... svatko tko želi samostalno razmišljati odmah je eliminiran."''<ref>Zitiert nach: Christiana Puschak: ''Ihrer Zeit weit voraus: Milena Jesenska. Zum 120. Geburtstag der tschechischen Journalistin, Kafka-Übersetzerin und Antifaschistin.'' In: ''[[junge Welt]].'' 12. August 2016, Nr. 187, S. 15.</ref> Postala je komentatorica liberalno-demokratskog kulturnog časopisa [[Přítomnost]]. U jednom od svojih prvih izvještaja, pod naslovom "Nasukani ljudi", opisala je dolazak njemačkih emigranata u Prag koji su pobjegli od nacizma.<ref>''Přítomnost.'' 27. Oktober 1937, übersetzt von George Gibian unter dem Titel: ''Refugees from Hitler in Czechoslovakia, 1937–1939. Milena Jesenska.'' In: ''Cross currents.'' Hrsg. vom Department of Slavic Languages and Literatures, University of Michigan, Ann Arbor, Jg. 2 (1983), {{ISSN|0748-0164}}, S. 183–194, hier S. 185–187 (englisch; [https://quod.lib.umich.edu/c/crossc/ANW0935.1983.001/193:18?rgn=full+text;view=image;q1=Refugees+from+Hitler+in+Czechoslovakia umich.edu]).</ref> Sprijateljila se s prognanim novinarom [[William S. Schlamm|Williamom S. Schlammom]], čije je tekstove prevodila za časopis. Ubrzo nakon toga, nakon osam godina ovisnosti o morfiju, uspjela se osloboditi od morfija u roku od dvije sedmice. Nakon okupacije od strane [[nacističke Njemačke]] nakon [[Minhenski sporazum|Minchenskog sporazuma]] i kasnijeg [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|raspada Čehoslovačke]], pridružila se antifašističkom čehoslovačkom otporu 1939. godine. Počela je ilegalno raditi za časopis [[V boj]] i organizirala bijeg [[Židovi|Židova]] te židovskih i nežidovskih emigranata iz Čehoslovačke. Pomagala je dužnosnicima Komunističke partije da se sakriju od [[Gestapo|Gestapa]].<ref name="Christiana_Puschak" /> U novembru 1939. uhitio ju je Gestapo i odveo u istražni zatvor u [[Dresden]]u. Uslijedilo je suđenje u Dresdenu, koje je završilo oslobađajućom presudom. Ipak, deportirana je u [[koncentracijski logor Ravensbrück]] "radi preodgoja". Tamo je dobila broj 4714 i, kao rezultat toga, nadimak ''"4711 – Eau de Cologne"''. Kölnska umjetnica [[Tanya Ury]] obilježila je ovu priču u svojoj video instalaciji Eau de Cologne. Godine 2012. poljska boemska znanstvenica [[Anna Militz]] otkrila je 14 pisama i prokrijumčarila bilješke iz Kafkinog zatočeništva svojoj obitelji u praškom arhivu.<ref>[[Alena Wagnerová]]: ''„Sie war ein lebendiges Feuer.“ Milena Jesenskás Briefe aus dem Gefängnis.'' In: ''Neue Rundschau'', 2015.</ref> [[Margarete Buber-Neumann]] (1901–1989.) opisuje razvoj prijateljstva između dviju žena i njihove posljednje mjesece u koncentracijskom logoru Ravensbrück u svojoj knjizi "Milena, Kafkina prijateljica". Ovim djelom Buber-Neumann ispunila je Jesenskinu posljednju želju. Umrla je u koncentracijskom logoru 17. maja 1944. u dobi od 47 godina od komplikacija nakon operacije bubrega.<ref>{{cite web | url =https://www.deutschlandfunk.de/vor-75-jahren-gestorben-die-journalistin-und-kafka.871.de.html?dram:article_id=448948 | title =Vor 75 Jahren gestorben – Die Journalistin und Kafka-Übersetzerin Milena Jesenská | authorlink =Doris Liebermann | last =Liebermann | first =Doris | date =17. 5. 2019 | website =deutschlandfunk.de | publisher =Deutschlandfunk | access-date =14. 4. 2026| language =de }}</ref> == Nagrade == * 1994 - [[Pravednik među narodima]] * 1996 - [[Orden Tomáš-Garrigue-Masaryka]] drugog reda * 1999 - Asteroid [[(6441) Milenajesenská]] je nazvan u njenu čast * [[Institut za humanističke nauke u Beču]] ({{de|Institut für die Wissenschaften vom Menschen}}) dodjeljuje nagradu "Milena Jesenská Fellowships" za novinarstvo * 2024 - u [[Merano|Meranu]] je u njenu čast imenovan trg ''Milena-Jesenská-und-Franz-Kafka-Platz'' == Bibliografija == * ''Mileniny recepty'', 1925 * ''Cesta k jednoduchosti'', 1926 * ''Člověk dělá šaty'', 1927 == Filmovi == * ''[[Milena (film)|Milena]]'' francuski biografski film iz 1991. u režiji [[Véra Belmont|Vére Belmont]], po knjizi [[Jana Černá|Jane Černe]]: ''Adresát Milena Jesenská'', Prag 1969.{{efn|name=Jana|Jana Krejcarova (1928–1981), udata Jana Černá, bila je kćerka Milene Jesenske i arhtekte Jaromíra Krejcara.}} * ''Milena'', peta epizoda TV-serije [[Kafka (TV-serije)|''Kafka'']], u koprodukciji [[Superfilm]], [[ORF]] i [[ARD]], 2024, režija [[David Schalko]].<ref>{{cite web | url =https://www.daserste.de/unterhaltung/serie/kafka/sendung/kafka-folge-5-100.html | title =Kafka (5): Milena | authorlink = | last = | first = | date = | website =daserste.de | publisher =DasErste.de | access-date =14. 4. 2026 | language =de }}</ref> == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Milena Jesenská}} == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Jesenská, Milena}} [[Kategorija:Rođeni 1896.]] [[Kategorija:Umrli 1944.]] [[Kategorija:Biografije, Prag]] [[Kategorija:Češki novinari]] [[Kategorija:Češki pisci]] [[Kategorija:Češki prevodioci]] 6chraa8xyeu7u8cz0wf0gwn1mu4rdb9 0 533319 3830953 3830503 2026-04-18T11:26:32Z WumpusBot 120674 /* Vanjski linkovi */ razne ispravke 3830953 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Darja Jurlova | slika = Daria_Yurlova_01.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|03|03}} | mjesto_rođenja = [[Narva]] | država rođenja = [[Estonija]] | država = {{ZID|Estonija}} | klub = Äkke Suusaklubi | trener = | visina = 168 | težina = 62 <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015.]]) | medalje SP ='''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) | pobjede SK = 0 | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''103.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]) <!-- * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''53.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''52.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) --> }} | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = <!-- [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] --> | pobjede EK = | plasman EK = <!-- '''69.''' ([[IBU kup 2024/2025.|2024/25.]]) --> | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Darja Jurlova''', rođena 3. marta 1992. u [[Narva|Narvi]], je nekadašnja estonska [[biatlon]]ka.<ref name=sochi>{{cite web |url=http://www.sochi2014.com/en/athlete-daria-yurlova |title=Daria Yurlova |website=Sochi2014.com |publisher=Organizing Committee of the XXII Olympic Winter Games and XI Paralympic Winter Games of 2014 in Sochi |accessdate=15. 2. 2014 |archive-date=13. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140213195321/http://www.sochi2014.com/en/athlete-daria-yurlova |url-status=dead|language=en }}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|73]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|66]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Darja Jurlova je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 66-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:54.36&nbsp;min iza pobjednice [[Slovačka na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Slovakinje]] [[Anastasija Kuzmina|Anastasije Kuzmine]], koja je utrku završila bez promašaja. U ekipnim disciplinama osvojila je 15-o mjesta na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Kadri Lehtla]], [[Johanna Talihärm|Johannom Talihärm]] i [[Grete Gaim]], ali su pretečene za jedan krug od [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske]] štafete u sastavu:[[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|62]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|67]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|19]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|79]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|19]] | |} Nastupila je na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 44-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je bez promašaja bila 2:58.5&nbsp;min sporija od njemačke biatlonke [[Magdalena Neuner|Magdalene Neuner]], koja je završila utrku bez promašaja. U timskim disciplinama joj je najbolji rezultat bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Kadri Lehtla]], [[Kristel Viigipuu]] i [[Sirli Hanni]] kada su pretečeni za jedan krug; kao i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Kadri Lehtla]], [[Johanna Talihärm|Johannom Talihärm]] i [[Kristel Viigipuu]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] 3. decembra 2011. u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 4:01.0&nbsp;min osvojila 79-o mjesto iza pobjednice, njemačke biatlonke [[Magdalena Neuner|Magdalene Neuner]], koja je završila utrku bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 39-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni SK 2013/14.]] u [[Francuska|franucskom]] [[Annecy]]u 14. decembra 2014. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:24.1&nbsp;s bila sporija od švicarske biatlonke [[Selina Gasparin|Seline Gasparin]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je 12-o mjesto u [[Oslo|Oslu]]u 15. februara 2015. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] s [[Kadri Lehtla]], [[Johanna Talihärm|Johannom Talihärm]] i [[Kristel Viigipuu]]. == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Daria Jurlova}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} <--* {{Sport365|894}} --> {{DEFAULTSORT:Jurlova, Daria}} [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Narva]] [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 13eoj5n00xv7hgzcftebxgkoq4ecs9f 0 533322 3830952 3830356 2026-04-18T11:26:30Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830952 wikitext text/x-wiki '''Luka Split''' nalazi se u gradu [[Split]]u, u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hrvatska]]. Luka je prvobitno bila trgovačka ispostava koju su osnovali [[Antička Grčka|grčki]] doseljenici s ostrva [[Vis]]a, a kasnije su je preuzeli Rimljani. Luka je cvjetala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], ali je doživjela pad krajem 18. i početkom 19. vijeka, kada je [[Luka Rijeka]] preuzela ulogu primarnog trgovačkog i pomorskog izlaza u regiji. Ovaj pad se pripisuje i opadanju moći [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koje je bilo tradicionalno tržište za Luku Split, te rastućoj dominaciji [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Prema podacima iz 2017, ova luka se svrstava u najveću putničku luku u Hrvatskoj, najveću putničku luku na [[Jadransko more|Jadranu]]<ref>Risposte Turismo: ''[http://www.adriaticseaforum.com/2017/Public/RisposteTurismo_AdriaticSeaTourismReport2017.pdf Adriatic Sea Tourism Report 2017] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210331092845/http://www.adriaticseaforum.com/2017/Public/RisposteTurismo_AdriaticSeaTourismReport2017.pdf|date=31. 3. 2021}}'', p. 24</ref> i 11. najveću luku na Mediteranu, s godišnjim prometom od oko 5 miliona putnika. Do 2010. zabilježeno je 18.000 dolazaka brodova godišnje. Lukom upravlja Lučka uprava Split (PSA). Krajem 2000-ih, PSA i lučki operateri, Trajektna luka Split d. d. i Luka d. d. Split, počeli su provoditi investicijski plan s ciljem povećanja obima putničkog i teretnog saobraćaja. Plan je predviđao završetak radova do 2015, što bi luci omogućilo prihvat do 7 miliona putnika godišnje. == Historija == [[Datoteka:Port_of_Split_from_the_USS_George_H.W._Bush.jpg|alt=View of coast and port from a ship at anchor|desno|mini|250x250piksel|Luka Split viđena s palube nosača aviona ''[[USS George H. W. Bush]]'']] Prva trgovačka ispostava na mjestu današnje Luke Split bila je Aspalathos, koju su u 4. vijeku p. n. e. osnovali grčki doseljenici s ostrva [[Vis]]a. Položaj trgovačke ispostave izabran je zbog njenog smještaja u prirodnoj luci i blizine brojnim ostrvima Jadranskog mora te prostranog zaleđa koje su naseljavali [[Iliri]], najznačajnije u [[Salona|Saloni]]. Područje je naknadno postalo dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], a nakon njegovog pada obala je potpala pod vlast [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], sve dok područje nije pripojeno [[Kraljevina Hrvatska (925–1102)|Kraljevini Hrvatskoj]] početkom 10. vijeka. Godine 1102. Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] spojene su u [[Hrvatska u personalnoj uniji sa Mađarskom|personalnu uniju]]. Do 12. vijeka Split je razvio trgovačke puteve sa svojim zaleđem i pomorsku trgovinu širom Jadranskog mora i [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. [[Mletačka Republika]] stekla je potpunu kontrolu nad [[Dalmacija|Dalmacijom]] i gradom Splitom do 1428. godine. U 16. vijeku Split je bio centralno pomorsko trgovačko izlazno mjesto [[Balkan]]a, gdje se roba transportovala iz [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] u Mletačku Republiku i obrnuto. Nakon pada Venecije, Splitom je kratko vladala [[Habsburška Monarhija]] i [[Austrijsko Carstvo]] između 1797. i 1806, te [[Prvo Francusko Carstvo]] do 1813, kada je obnovljena austrijska vlast. U tom periodu trgovački putevi su se pomjerili ka drugim jadranskim lukama, posebno ka [[Luka Rijeka|Luci Rijeka]], što je uzrokovalo pad gradske privrede. U drugoj polovini 19. vijeka privreda grada Splita i njegove okoline počela se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedna ostrva. To je potaknulo razvoj gradske luke i njenih transportnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i željezničke pruge Split–[[Knin]]. Godine 1925. pruga je povezana sa željezničkom prugom Rijeka–Zagreb preko [[Gospić]]a, što je omogućilo razvoj moderne luke. Od 1957. godine teretni terminali Splitske luke izmješteni su iz centra grada u industrijske zone u područjima [[Solin]]a i [[Kaštela|Kaštele]], dok putnički saobraćaj i dalje koristi centralno smještenu luku. == Poslovanje luke == [[Datoteka:Jadrolinija_Petar_Hektorović,_Split.jpg|alt=Ferry underway|lijevo|mini|250x250piksel|Trajekt ''Petar Hektorović'' napušta Luku Split]] Luka Split je najveća putnička luka u Hrvatskoj i treća po veličini na Mediteranu.<ref name="SD-3-Med-Split">{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|title=Premijerka Kosor otvorila produljeni Gat sv. Duje u Splitu|trans-title=Prime Minister Kosor Opens extended St. Domnius Pier in Split|language=Croatian|url=http://web1.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/108223/Default.aspx|date=3. 7. 2010|access-date=3. 10. 2011|author=Petar Dorić}}{{dead link|date=mart 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Lukom upravlja Lučka uprava Split, dok su glavni [[Koncesija|koncesionari]] Trajektna luka Split i Luka d. d. Split, uz još 11 sporednih koncesionara. Glavni koncesionari upravljaju Gradskom lukom Split i bazenom Vranjic–Solin, dok su ostali aktivni u području Kaštela. Među njima su kompanije: Dalmacijacement, PROplin, Brodomerkur, Trast, Tehnospoj, Dujmovača, Žitni terminal, [[INA d.d.|INA]], Profectus, Eko kaštelanski zaljev i [[OMV]].<ref name="PSA-Concessionaires">{{cite web|url=http://www.portsplit.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=35&lang=en|title=Concessionaries for Terminals|date=26. 11. 2009|publisher=Split Port Authority|access-date=3. 10. 2011}}{{Dead link|date=februar 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref> Putnički i automobilski saobraćaj obavljaju prevoznici [[Jadrolinija]], [[Krilo Shipping Company]], [[Krilo – Kapetan Luka]] i [[Split Express]]. Dominantnu ulogu ima Jadrolinija, koja je 2009. držala 85 % udjela u putničkom prometu. Te godine kroz luku je prošlo 3.995.846 putnika.<ref name="PSA-Passengers2009">{{cite web|url=http://www.portsplit.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=106&Itemid=96|title=Brodari 2009|publisher=Split Port Authority|language=hr|trans-title=Shipping companies 2009|access-date=14. 4. 2026}}{{Dead link|date=februar 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref> Luka opslužuje osam trajektnih linija i devet dodatnih putničkih linija koje povezuju obližnja ostrva poput [[Brač]]a, [[Hvar]]a, [[Vis]]a, [[Lastovo (Hrvatska)|Lastova]], [[Korčula|Korčule]], [[Šolta|Šolte]] te [[Drvenik Veliki (Trogir)|Velikog]] i [[Drvenik Mali (Trogir)|Malog Drvenika]].<ref name="Ferries">{{cite web|url=http://www.agencija-zolpp.hr/Brodskelinije/tabid/1267/Default.aspx|title=Plovidbeni red za 2011. godinu|publisher=Coastal Line Maritime Transport Agency|language=Croatian|trans-title=Sailing schedule for year 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110902234646/http://www.agencija-zolpp.hr/Brodskelinije/tabid/1267/Default.aspx|archive-date=2. 9. 2011|url-status=dead|access-date=26. 9. 2011}}</ref> Tokom ljetne sezone promet se značajno povećava, dostižući prosjek od 3.812 vozila dnevno.<ref name="Traffic-Count-2009">{{cite web|url=http://www.hrvatske-ceste.hr/WEB%20-%20Legislativa/brojenje-prometa/CroDig2009.pdf|title=Traffic counting on the roadways of Croatia in 2009|date=maj 2010|publisher=[[Hrvatske ceste]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100545/http://www.hrvatske-ceste.hr/WEB%20-%20Legislativa/brojenje-prometa/CroDig2009.pdf|archive-date=21. 7. 2011|url-status=dead|access-date=14. 4. 2026}}</ref> U pogledu teretnog saobraćaja, luka je 2008. zabilježila 16.527 dolazaka brodova i pretovarila 2,7 miliona tona tereta.<ref name="DZS-LukaSplit">{{cite web|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/21-bind.pdf|title=Statistical Yearbook - year 2008|year=2009|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20101114063139/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/21-bind.pdf|archive-date=14. 11. 2010|url-status=dead|access-date=14. 4. 2026}}</ref> Kompanija ''Luka d. d. Split'' zabilježila je značajan rast zahvaljujući investicijama iz 2007. godine, ostvarivši profit od oko 2,4 miliona kuna (325.000 eura) u prvih devet mjeseci 2008. godine.<ref name="Limun-LukaSplit">{{cite web|url=http://www.limun.hr/main.aspx?ID=356517|title=Luka Split nastavlja sa rastom prometa|date=17. 10. 2008|publisher=Limun.hr|language=Croatian|trans-title=Luka Split turnover continues to grow|archive-url=https://web.archive.org/web/20120402021150/http://www.limun.hr/main.aspx?ID=356517|archive-date=2. 4. 2012|url-status=dead|access-date=14. 4. 2026}}</ref> Ukupan broj dolazaka nastavio je rasti, dostigavši 18.000 do 2010. godine. Direktor Lučke uprave Split je Joško Berket Bakota.<ref name="MMPI-PortAuthorities">{{cite web|url=http://www.mppi.hr/default.aspx?id=661|title=Lučke uprave|publisher=|language=Croatian|archive-url=https://web.archive.org/web/20121216061300/http://www.mppi.hr/default.aspx?id=661|archive-date=16. 12. 2012|url-status=dead|access-date=14. 4. 2026}}</ref> [[Datoteka:Dalmatia_(ship,_1977)_IMO_7516761;_At_the_port_of_Split,_2011-09-23.jpg|desno|mini|MV Dalmatia u Luci Split]] == Transportni kapaciteti == [[Datoteka:Splitska_riva_2.JPG|alt=Moored fery|desno|mini|250x250piksel|Trajektno pristanište u Luci Split]] Luka Split smještena je na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]], u zaljevu koji štite [[Split]]sko poluostrvo i niz ostrva. Njen kapacitet uključuje terminale i druge objekte u Splitu, [[Solin]]u i [[Kaštela|Kašteli]], raspoređene na oko 15&nbsp;km obale. Luka je povezana s [[Međunarodna mreža E-puteva|međunarodnom mrežom puteva]] [[Evropski put E65|E65]] i [[Evropski put E71|E71]] preko autoputa [[Autoput A1 (Hrvatska)|A1]] i [[Državna cesta D1|državne ceste D1]].<ref name="Regulation on motorway markings">{{cite web|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/305463.html|title=Pravilnik o označavanju autocesta, njihove stacionaže, brojeva izlaza i prometnih čvorišta te naziva izlaza, prometnih čvorišta i odmorišta|date=6. 5. 2003|publisher=[[Narodne novine]]|language=Croatian|trans-title=|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref name="UNECE-384E">{{cite web|url=http://live.unece.org/fileadmin/DAM/trans/conventn/ECE-TRANS-SC1-384e.pdf|title=European Agreement on Main International Traffic Arteries|date=28. 3. 2008|publisher=[[Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu]]|trans-title=Evropski sporazum o glavnim međunarodnim saobraćajnim arterijama|access-date=14. 4. 2026}}</ref> Također, željezničkom prugom preko [[Knin]]a i [[Karlovac|Karlovca]] luka je povezana sa [[Zagreb]]om. Luka se sastoji od nekoliko terminala: * Gradska luka Split – namijenjena za [[Jahta|jahte]], [[Ribarski brod|ribarske brodove]], putničke brodove, [[jedrenjak]]e, [[tegljač]]e, [[hidroavion]]e i trajekte. Sadrži putnički terminal i željezničku vezu, ima 28 vezova i prima brodove dužine do 250 m s gazom do 7,9 m. * Putnički terminal Resnik–Divulje – projektovan za brzi transfer putnika do [[Aerodrom Split|Aerodroma Split]], koji je udaljen 950 m. Posjeduje jedan vez za plovila do 40 m dužine.<ref name="PSA-CPS">{{cite web|url=http://www.portsplit.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=14&Itemid=40&lang=en|title=The City Port of Split|publisher=Split Port Authority|access-date=14. 4. 2026}}{{Dead link|date=februar 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref> * Vranjičko-solinski bazen – koristi se kao [[Kontejnerizacija|kontejnerski]] terminal. Sadrži pet vezova, [[roll-on/roll-off]] rampu, osam skladišta (uključujući hladnjače) i otvoreni skladišni prostor. Terminal prima brodove do 198 m dužine s gazom do 10,2 m. Ovaj dio luke ima status slobodne zone, što omogućava porezne olakšice za pretovar i obradu robe, a prostire se na 19,8 ha.<ref name="LS-FreeZone">{{cite web| publisher= Luka d.d. Split| url= http://www.lukasplit.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=179&Itemid=110&lang=en| title= Free Zone| access-date= 14. 4. 2026}}</ref><ref name="LS-Basic">{{cite web| publisher= Luka d.d. Split| url= http://www.lukasplit.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=182&Itemid=33&lang=en| title= Basic information| access-date= 14. 4. 2026}}</ref> * Kaštelanski bazen A – rezervisan za sidrenje brodova prema uputama lučke uprave.<ref name="PSA-KaštelaA">{{cite web| publisher= Split Port Authority| url= http://www.portsplit.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=16&Itemid=42| title= Kastela Basin - Basin A| access-date= 14. 4. 2026}}{{Dead link|date=februar 2026 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> * Kaštelanski bazen B – teretni terminal koji koriste sporedni koncesionari za vlastite potrebe, s gazom do 8,2 m.<ref name="PSA-KaštelaB">{{cite web| publisher= Split Port Authority| url= http://www.portsplit.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=17&Itemid=43| title= Kastela Basin - Basin B| access-date= 14. 4. 2026}}{{Dead link|date=februar 2026 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> * Kaštelanski bazen C – namijenjen za raspremljene brodove (brodove van službe), ribarske brodove i brodove za [[suzbijanje štetočina]], s gazom do 11,6 m.<ref name="PSA-KaštelaC">{{cite web| publisher= Split Port Authority| url= http://www.portsplit.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=18&Itemid=44| title= Kastela Basin - Basin C| access-date= 14. 4. 2026}}{{Dead link|date=februar 2026 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Luke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Split]] [[Kategorija:Saobraćaj u Splitu]] [[Kategorija:Ekonomija Splita]] 7kp69c93pt1f42j0hwbywg1hbwdk3cc 0 533324 3830951 3830360 2026-04-18T11:26:28Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830951 wikitext text/x-wiki [[Slika:Anaerobic.png|300px|thumb|right|Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama s tioglikolatnim bujonom: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više ATP-a nego fermentacija ili anaerobno disanje. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni organizmi]] ne zahtijevaju kisik jer energiju metaboliziraju anaerobno. Za razliku od obligatnih anaeroba, oni se ne truju kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti. ]] '''Tioglikolatni bijon''' je višenamjenski, obogaćujući, [[diferencijalni medij]] koji se prvenstveno koristi za određivanje potreba [[mikroorganizam]]a za [[kisik]]om. [[Natrij]]-[[tioglikolat]] u mediju troši kisik i omogućava rast [[oblogatni anaerob|obligatnih anaeroba]].<ref>{{cite web|title=Fluid Thioglycollate [sic] Broth |url=http://iws2.collin.edu/dcain/CCCCD%20Micro/thioglycollatebroth.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20100724195303/http://iws2.collin.edu/dcain/CCCCD%20Micro/thioglycollatebroth.htm |url-status=dead |archive-date=24. 7. 2010 |last=Cain |first=Donna|publisher=Collin College}}</ref> Ovo, u kombinaciji s difuzijom kisika s vrha bukona/juhe, proizvodi niz koncentracija kisika u mediju duž njegove dubine. Koncentracija kisika na određenom nivou označena je [[redoks]]-osjetljivom bojom kao što je [[resazurin]] koja postaje ružičasta u prisustvu kisika. [[Datoteka:Thio cropped.jpg|thumb|left| Tioglikolatna bujonska podloga preporučuje se za izolaciju strogih [[anaerobni organizam|anaeroba]] u slučaju sumnje na anaerobnu infekciju.<ref>{{cite book |title=District Laboratory Practice in Tropical Countries, Part 2 |last= Cheesbrough|first= Monica |year=2006 |publisher=Cambridge University Press |isbn= 0-521-67631-2|page=126 |url= https://books.google.com/books?id=Yjv-n5u6S7gC|access-date=14. 9. 2009}}</ref>]] Ovo omogućava diferencijaciju [[obligatni aerobi|obligatnih aeroba]] i [[obligativni anaerobi|obligativni anaeroba]], [[fakultativno anaerobni organizam|fakultativnih anaeroba]], [[mikroaerofil]]a i [[Anaerobni organizmi|aerotolerantni organizmi]]. Naprimjer, obligatno anaerobne vrste [[zod (biologia)|roda]] ''[[Clostridium]]'' će se vidjeti kako rastu samo na dnu epruvete. Tioglikolatni bujon koristi se također za regrutiranje [[makrofag]]a u [[peritoneim|peritoneumsku šupljinu]] miševa kada se ubrizga [[peritoneum|intraperitoneumski]].<ref name="Leijh">{{cite journal |author1=Leijh PC| author2=van Zwet TL | author3=ter Kuile MN| author4=van Furth R| title=Effect of thioglycolate on phagocytic and microbicidal activities of peritoneal macrophages |journal=Infection and Immunity |volume=46 |issue=2 |pages=448–452 |date=novembar 1984 | doi=10.1128/iai.46.2.448-452.1984 |pmid= 6500699|pmc=261553 }}</ref> Regrutuje brojne makrofage, ali ih ne aktivira.<ref name="Leijh"/> == Reference == {{reflist}} {{Mediji za rast}} [[Kategorija:Mikrobiološki mediji]] [[Kategorija:Mediji za ćelijsku kulturu]] [[Kategorija:Mikrobiologija]] kyhwc1icygepu8ifb1a9frig29qtsv3 0 533325 3830950 3830361 2026-04-18T11:26:26Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830950 wikitext text/x-wiki [[Slika:Anaerobic.png|320px|thumb|right|Anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[ATP]]-a nego [[fermentacija]] ili anaerobno disanje. <br /> 4: '''Mikroaerofilima''' je potreban kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni organizmi]] ne zahtijevaju kisik jer energiju metaboliziraju anaerobno. Međutim, za razliku od obligatnih anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti. ]] '''Mikroaerofili''' je [[mikroorganizam]] kojem je za optimalan rast potrebno okruženje koje sadrži niže nivoe [[dioksigen]]a od onih prisutnih u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] (tj. < 21% O₂; obično 2–10% O₂).<ref name=Fuduche/> Restriktivnije tumačenje zahtijeva da mikroorganizam bude obligatan u ovom zahtjevu.<ref name=Hogg>{{cite book |author=Hogg, S. |title=Essential Microbiology| publisher = Wiley |year=2005 |edition=1st |pages=91–107| isbn = 0-471-49754-1}}</ref><ref name=PHK>{{cite book |vauthors=Prescott LM, Harley JP, Klein DA |title=Microbiology |publisher = Wm. C. Brown Publishers |year=1996 |edition=3rd |pages=130–131| isbn = 0-697-29390-4}}</ref> Mnogi mikroaerofili su također [[kapnofil]]i, što zahtijeva povišenu koncentraciju [[ugljik-dioksid]]a (npr. 10% CO₂ u slučaju [[vrsta]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Campylobacter]]'').<ref name=JMA>{{cite book |vauthors=Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA |title=Jawetz, Melnick & Adelberg's Medical Microbiology |url=https://archive.org/details/jawetzmelnickade00broo_450 |url-access=limited |publisher = McGraw Hill |year=2007 |edition=24th |pages=[https://archive.org/details/jawetzmelnickade00broo_450/page/n274 273]–275| isbn = 978-0-07-128735-7 }}</ref> Originalna definicija „mikroaerofila“ kritikovana je kao previše restriktivna i nedovoljno precizna u poređenju sa sličnim kategorijama. Širi termin „mikroaerob“ skovan je da opiše mikrobe „sposobne“ da dišu kisik „unutar mikrooksičnih okruženja“ korištenjem terminalne [[oksidaza|oksidaze]] visokog afiniteta.".<ref name=Fuduche>{{cite journal |last1=Fuduche |first1=Maxime |last2=Davidson |first2=Sylvain |last3=Boileau |first3=Céline |last4=Wu |first4=Long-Fei |last5=Combet-Blanc |first5=Yannick |title=A Novel Highly Efficient Device for Growing Micro-Aerophilic Microorganisms |journal=Frontiers in Microbiology |date=19. 3. 2019 |volume=10 |pages=534 |doi=10.3389/fmicb.2019.00534|pmid=31001208 |pmc=6434946 |doi-access=free }}</ref> ==Kultura== Mikroaerofili se tradicionalno uzgajaju u staklenkama za svijeće. Staklenke za svijeće su posude u koje se ubacuje zapaljena svijeća prije zatvaranja hermetičkog poklopca posude. Plamen svijeće gori dok se ne ugasi zbog nedostatka kisika, stvarajući atmosferu bogatu [[ugljik-dioksid]]om, a siromašnu [[kisik]]om.<ref name="pmid24399385">{{cite journal |vauthors=Salim SM, Mandal J, Parija SC |title=Isolation of ''Campylobacter'' from human stool samples|journal=Indian J Med Microbiol |volume=32 |issue=1 |pages=35–38 |date= mart 2014 |pmid=24399385 |doi= 10.4103/0255-0857.124294|doi-access=free }}</ref> Novije metode oksistatskih bioreaktora omogućavaju precizniju kontrolu nivoa plina u mikroaerobnom okruženju, korištenjem sonde za mjerenje koncentracije kisika ili [[redoks]] potencijala u realnom vremenu.<ref>{{cite journal |last1=Liu |first1=Chen-Guang |last2=Xue |first2=Chuang |last3=Lin |first3=Yen-Han |last4=Bai |first4=Feng-Wu |title=Redox potential control and applications in microaerobic and anaerobic fermentations |journal=Biotechnology Advances |date=mart 2013 |volume=31 |issue=2 |pages=257–265 |doi=10.1016/j.biotechadv.2012.11.005|pmid=23178703 }}</ref> Načini za kontrolu unosa kisika uključuju pakete za generiranje plina i izmjenu plinova.<ref name="JMA"/> Budući da su oksistat bioreaktori skupi za kupovinu i rad, osmišljena su jeftinija rješenja. Naprimjer, uređaj za mikro-oksigeniranu kulturu (MOCD) je sistem koji uključuje obične tikvice, cijevi propusne za kisik, senzore i vodene pumpe. Aeracija se vrši pumpanjem medija za kulturu kroz cijevi.<ref name=Fuduche/> ==Primjeri== U svijetu postoji širok spektar mikroaerobnih uvjeta: u ljudskim tijelima, pod vodom itd. Mnoge [[bakterije]] iz ovih izvora su mikroaerobi, od kojih su neke također mikroaerofili. * Neki članovi [[red (biologija)|reda]] [[Campylobacterales]] su mikroaerofilni: ** Vrste [[rod (biologija)|roda]] ''[[Campylobacter]]'' su mikroaerofilne.<ref name="JMA"/><ref name="pmid330861">{{cite journal |vauthors=Fernie DS, Park RW |title=The isolation and nature of campylobacters (microaerophilic vibrios) from laboratory and wild rodents |journal=J. Med. Microbiol. |volume=10 |issue=3 |pages=325–9 |date=august 1977 |pmid=330861 |doi= 10.1099/00222615-10-3-325|doi-access=free }}<!-- May be too old to be used due to lack of distinction between C. and H. --></ref> ** ''[[Helicobacter pylori]]'' (prethodno identificirana kao ''Campylobacter''), vrsta nadreda [[Campylobacterota]] koja je povezana s [[čir na želucu|peptičkim ulkusom]] i nekim vrstama [[gastritis]]a.<ref name="pmid23015486">{{cite book |author=Cover TL|title=Perspectives on methodology for ''in vitro'' culture of ''Helicobacter pylori'' |chapter=Perspectives on Methodology for in Vitro Culture of Helicobacter pylori |series=Methods Mol Biol |volume=921 |pages=11–15 |year=2012 |pmid=23015486 |doi=10.1007/978-1-62703-005-2_3 |pmc=3921885|isbn=978-1-62703-004-5 }}</ref> * Mnogi članovi roda ''[[Lactobacillus]]'' ''[[sensu lato]]'' (vidi ''[[Lactobacillaceae]]'') su mikroaerofili. Kao fakultativni anaerobi, oni preživljavaju anaerobne uslove, ali bolje rastu s malo kisika.<ref>{{cite journal |last1=Goldstein |first1=Ellie J. C. |last2=Tyrrell |first2=Kerin L. |last3=Citron |first3=Diane M. |title=Lactobacillus Species: Taxonomic Complexity and Controversial Susceptibilities |journal=Clinical Infectious Diseases |date=15. 5. 2015 |volume=60 |issue=suppl_2 |pages=S98–S107 |doi=10.1093/cid/civ072|pmid=25922408 |doi-access=free }}</ref> * ''[[Magnetospirillum gryphiswaldense]]'' i ''[[Magnetospira]]'' sp. QH-2 su vodene mikroaerofilne [[magnetotaktičke bakterije]]. Formiranje magnetita u takvim bakterijama općenito zahtijeva mikroaerobne uvjete.<ref name=Fuduche/> ==Također pogledajte== * [[Aerobno disanje]] * [[Anaerobno disanje]] * [[Fakultativno anaerobni organizam|Fakultativni anaerob]] * [[Fermentacija]] * [[Obligatni aerob]] * [[Obligatni aerob]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Oksigenacija (okolišna)]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * [https://archive.today/20130801122104/http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?tool=pubmed&pubmedid=3343302 Characterization of an unclassified microaerophilic bacterium associated with gastroenteritis.] {{Bakterije}} [[Kategorija:Rast i ishrana mikroba]] [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] icz08gjjhgz7yp4jz0yqloypjymrh6k 0 533326 3830949 3830398 2026-04-18T11:26:25Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830949 wikitext text/x-wiki [[Slika:Anaerobic.png|320px|thumb|right| Anaerobne [[bakterije]] se mogu identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[ATP]]-a nego [[fermentacija]] ili anaerobno disanje. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: '''Aerotolerantni organizmi''' ne zahtijevaju kisik jer energiju metaboliziraju anaerobno. Međutim, za razliku od obligatnih anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti. ]] '''Aerotolerantni anaerobi''' koriste [[fermentacija|fermentaciju]] za proizvodnju [[Adenozin-trifosfat|ATP-a]]. Oni ne koriste [[kisik]], ali se mogu zaštititi od reaktivnih molekula kisika. Nasuprot tome, [[obligatni anaerobi]] mogu biti oštećeni reaktivnim molekulama kisika. Postoje tri kategorije [[anaerob]]a. Dok [[obligatni aerobi]] za rast zahtijevaju kisik, [[obligatni anaerobi]] su oštećeni kisikom, aerotolerantni organizmi ne mogu koristiti kisik, ali toleriraju njegovo prisustvo, a [[fakultativni anaerobi]] koriste kisik ako je prisutan, ali mogu rasti i bez njega. Većina aerotolerantnih anaeroba ima [[superoksid-dismutaza|superoksid-dismutazu]] i (nekatalaznu) [[peroksidaza|peroksidazu]], ali nemaju [[katalaza|katalazu]].<ref>{{cite web|url=http://textbookofbacteriology.net/nutgro_4.html|title=Nutrition and Growth of Bacteria|first=Kenneth|last= Todar}}</ref> Preciznije, mogu koristiti sistem [[NADH-oksidaza]]/[[NADH-peroksidaza]] (NOX/NPR) ili sistem [[glutation-peroksidaza]].<ref>{{cite journal |last1=Zotta |first1=T. |last2=Parente |first2=E. |last3=Ricciardi |first3=A. |title=Aerobic metabolism in the genus Lactobacillus: impact on stress response and potential applications in the food industry |journal=Journal of Applied Microbiology |date=2017 |volume=122 |issue=4 |pages=857–869 |doi=10.1111/jam.13399 |doi-access=free}}</ref> Primjer aerotolerantnog anaeroba je ''[[Cutibacterium acnes]]''.<ref>{{cite journal |last1=Achermann |first1=Y |last2=Goldstein |first2=EJ |last3=Coenye |first3=T |last4=Shirtliff |first4=ME |title=Propionibacterium acnes: from commensal to opportunistic biofilm-associated implant pathogen. |journal=Clinical Microbiology Reviews |date=juli 2014 |volume=27 |issue=3 |pages=419–40 |doi=10.1128/CMR.00092-13 |pmid=24982315 |url= |pmc=4135900}}</ref> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] 7s6atckna92h4alug5cxc02ir9gn9vc 0 533327 3830948 3830372 2026-04-18T11:26:23Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830948 wikitext text/x-wiki '''Ankaray''' je sistem lahke [[Ankara|ankarske]] [[željeznica|željeznice]], [[Turska]]. Bio je to prva faza moderne integrirane transportne [[grad]]ske mreže, zajedno s ankarskim [[metro]]om. Njime upravlja EGO, kompanija za javni prijevoz koja pripada Metropolitanskoj općini Ankara. ==Historija== Izgradnja Ankaraya započela je u augustu 1992. godine. Izgradio ga je konzorcij predvođen [[Siemens]] AG-om između 1992. i 1996. godine. Sistem je otvoren 30. augusta 1996. godine sa 33 vozila (3 [[voz]]a od po 11 [[vagon]]a).<ref>{{cite web |url=http://www.ego.gov.tr/parts/egoankarayhizmetleri.asp |title=Copia archivada |access-date=May 28 2014 |urlarchive=https://web.archive.org/web/20130403034819/http://www.ego.gov.tr/parts/egoankarayhizmetleri.asp |access-date=April 3 2013}}</ref> ==Karakteristike== Linija se proteže između stanica AŞTİ (Ankara Şehirlerarası Terminal İşletmesi - Međugradski autobuski terminal Ankara) i Dikimevija, pokrivajući udaljenost od 8,7&nbsp;km, od čega je 8&nbsp;km podzemne željeznice. Linija ima 11 stanica. Linija Ankaray se trenutno proširuje (22 nova kilometra), kako bi se dostigao transportni kapacitet od 25.000 putnika na sat/putovanju. Ovaj projekat proširenja uključuje stanicu Söğütözü, koja će povezati laku željeznicu sa linijom Çayyolu Metrosu (M2) ankarskog metroa. ==Stanice== {|border=0 style="background-color:white; border:#808080 solid 1px; font-size:90%; padding:1em; margin:1em; float:{{{1}}}; clear:{{{1}}}" cellspacing="0" cellpadding="2" |width=8 rowspan=60| !colspan=9|[[Slika:Ankaray logo.svg|50px]] <br/> [https://web.archive.org/web/20081219112753/http://www.ankaray.com.tr/ Ankaray] ---- |width=16| |- |colspan=5| |width=0| |valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |valign=center|[[Dikimevi]] |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=green| |- |rowspan=3 colspan=4| |rowspan=3 valign=center bgcolor=grey width=8| |width=0| |rowspan=3 valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |rowspan=3 valign=center|[[Kurtuluş]] [[Slika:Aiga railtransportation 25.svg|13px]] |- |height=2 bgcolor=000000| |- | |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=green| |- |colspan=5| |width=0| |valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |valign=center|[[Kolej]] |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=green| |- |rowspan=3 colspan=2| |rowspan=3 valign=center bgcolor=#FFD800 width=8| |width=0| |rowspan=3 valign=center bgcolor=red width=8|[[Slika:Ankara Metro logo.svg|20px]] |width=0| |rowspan=3 valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |rowspan=3 valign=center|[[Kızılay (estación de metro)|Kızılay]] |- |height=2 bgcolor=000000| |height=2 bgcolor=000000| |- | | |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=green| |- |colspan=5| |width=0| |valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |valign=center|[[Demirtepe]] |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=green| |- |colspan=5| |width=0| |valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |valign=center|[[Maltepe (stanica)|Maltepe]] |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=green| |- |rowspan=3 colspan=4| |rowspan=3 valign=center bgcolor=#8000FF width=8| |width=0| |rowspan=3 valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |rowspan=3 valign=center|[[Tandoğan|Anadolu]] |- |height=2 bgcolor=000000| |- | |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=green| |- |colspan=5| |width=0| |valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |valign=center|[[Beşevler]] |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=green| |- |colspan=5| |width=0| |valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |valign=center|[[Bahçelievler (stanica)|Bahçelievler]] |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=green| |- |colspan=5| |width=0| |valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |valign=center|[[Emek]] |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=green| |- |colspan=5| |width=0| |valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |valign=center|[[AŞTİ (estación)|AŞTİ]] [[Slika:BSicon BUS.svg|30px]] |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=white| |- |rowspan=3 colspan=4| |rowspan=3 valign=center bgcolor=#FFD800 width=8| |width=0| |rowspan=3 valign=center bgcolor=green width=8|[[Slika:Ankaray logo.svg|20px]] |rowspan=3 valign=center|[[Söğütözü]] |- |height=2 bgcolor=000000| |- | |- |colspan=5 height=4| |width=0| |bgcolor=white| |- |colspan=5| |width=0| |valign=center bgcolor=green width=8| |valign=center| |- |- |colspan=9|<br/>{{navbar|Ankaray}} |} ==Vozila== Vozila u Ankarayu proizvodi Ansaldo Breda. Imaju ograničenje operativne brzine od 80&nbsp;km/h i opremljena su regenerativnim kočenjem. U funkciji je 11 vozova, svaki s tri vagona. Svaki voz ima ukupnu dužinu od 77 metara i maksimalni kapacitet od 600 putnika. ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * [https://web.archive.org/web/20081219112753/http://www.ankaray.com.tr/ Página web de Ankaray] {{Authority control}} [[Kategorija:Ankaray| ]] [[Kategorija:Saobraćaj]] [[Kategorija:Turska]] dmtwjnbm813l6o2sc6utpyfgff2hr2m 0 533329 3830947 3830377 2026-04-18T11:26:22Z WumpusBot 120674 /* Biografija */ razne ispravke 3830947 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vesna Čipčić | slika = Vesna Čipčić2.JPG | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|3|23}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Vesna Čipčić''' ([[Beograd]], 23. mart 1954) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena je u Beogradu, a odrasla u [[Kikinda|Kikindi]]. Njen otac Dimitrije Čipčić bio je prosvetni radnik.<ref>{{Cite news|title=Suzana na tragu Dimitrija Čipčića|url=https://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:794419-Suzana-na-tragu-Dimitrija-Cipcica|newspaper=NOVOSTI|access-date=15. 4. 2026}}</ref> Diplomirala je na [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu]], u klasi profesora [[Milenko Maričić|Milenka Maričića]] 1977. Njeni roditelji su bili prosvetni radnici i njena velika podrška. Bila je član [[Pozorište na Terazijama|Pozorišta na Terazijama]] (1975—1979), a od 1979. je član BDP. Gostovala je u više predstava Narodnog pozorišta i JDP-a. Ostvarila je zapažene uloge u velikom broju predstava, filmova, TV drama i serija. Veliku popularnost stekla je ulogom Vesne Šurdilović u TV seriji ''[[Vruć vetar]]'' iz 1980. U svom matičnom pozorištu, BDP, igrala je u predstavama "Dugo putovanje u Jevropu", "Vrag ne spava", "Harold i Mod", "Oskar i mama Roz", "Frederiko" i dr. Bila je udata za glumca [[Aleksandar Alač|Aleksandra Alača]], i s njim ima kćerku Anju Alač i sina Ivana (Vanju).<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/247207/Umem-da-se-izborim-za-parce-radosti|title=Umem da se izborim za parče radosti|last=Trošelj|first=Slavko|website=Politika Online|access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Nagrade == * [[Glumački par godine]] sa [[Ljubiša Samardžić|Ljubišom Samardžićem]] 1980. * Povelje za ulogu Kove u Mojkovcu 1992. == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- | rowspan="3" |1976. |''[[Džangrizalo]]'' |spremačica u hotelu |- |''[[Dva drugara]]'' | |- |''[[Prvi garnizon]]'' | |- | rowspan="2" |1978. |''[[Kod Kamile]]'' |Kelnerica Rozika |- |''[[Ljubav u jedanaestoj]]'' | |- | rowspan="3" |1979. |''[[Sedam plus sedam]]'' |Vesna |- |''[[Sećam se]]'' | |- |''[[Žestoke godine]]'' | |- | rowspan="4" |1980. |''[[Tren (film)|Tren]]'' | |- |''[[Avanture Borivoja Šurdilovića]]'' |Vesna Šurdilović |- |''[[Vruć vetar]]'' |Vesna Šurdilović |- |''[[Samo za dvoje]]'' |Katarina - stjuardesa |- | rowspan="4" |1981. |''[[Imamo nastup]] (TV film)'' | |- |''[[Naši pesnici]] (TV serija)'' | |- |''[[Kraljevski voz]]'' |Rule |- |''[[Ljubi, ljubi, al' glavu ne gubi]]'' |Elza |- |1982. |''[[Pop Ćira i pop Spira]]'' |Melanija |- | rowspan="3" |1983. |''[[Kakav deda takav unuk]]'' |Elza |- |''[[Timočka buna]]'' |kraljica Natalija Obrenović |- |''[[Idi mi, dođi mi]]'' |Elza |- | rowspan="5" |1984. |''[[Ubi ili poljubi]]'' |Mitina žena |- |''[[Šta se zgodi kad se ljubav rodi]]'' |Elza |- |''[[Memed My Hawk]]'' | |- |''[[Nema problema]]'' |medicinska sestra |- |''[[Formula 1 (serija)|Formula 1]] (serija)'' | |- | rowspan="3" |1985. |''[[Žikina dinastija]]'' |Elza |- |''[[Tombola (film)|Tombola]]'' | |- |''[[Ada (film)|Ada]]'' | |- | rowspan="2" |1986. |''[[Sekula i njegove žene]]'' |Đina |- |''[[Osveta (1980)|Osveta]]'' |Jelena |- |1987. |''[[Ne znate vi Martina]]'' | |- |1989. |''[[Mister Dolar]] (TV)'' |Mariška |- |1992. |''[[Žikina ženidba]]'' |Elza |- |1993. |''[[Tri karte za Holivud]]'' |učiteljica |- |1997. |''[[Pokondirena tikva]]'' |Fema |- |1998. |''[[Nikoljdan 1901. godine]]'' |Jovanka Opalić |- |2001. |''[[Harold i Mod]]'' | |- |2002. |''[[Zajedničko putovanje]]'' |Vujićeva žena |- |2003. |''[[M(j)ešoviti brak]]'' |Vanja |- |2004. |''[[O štetnosti duvana]]'' |Kleopatra Žigalov |- |2006. |''[[Od danas do sutra]]'' | |- |2008. |''[[Krv nije voda]]'' | |- | rowspan="2" |2012. |''[[Šešir profesora Koste Vujića]]'' |Ministrova žena |- |''[[Lud, zbunjen, normalan]]'' |Jovana |- | rowspan="2" |2013. |''[[Zvezdara]] (TV serija)'' |Anđa |- |''[[Šešir profesora Koste Vujića]] (TV serija)'' |Ministrova žena |- |2016. |''[[ZG 80]]'' |Baba na cesti |- |2017. |''[[Sumnjiva lica]] (TV serija)'' |Savka |- | rowspan="2" |2019. |''[[Sinđelići]] (TV serija)'' |Branka |- |''[[Ajvar (film)|Ajvar]]'' |Sneža |- |2020-2021. |''[[Kamiondžije d. o. o.]]'' |Leposava |- | rowspan="4" |2021. |''[[Aleksandar od Jugoslavije]] (TV serija)'' |Milena Petrović Njegoš |- |''[[Kalkanski krugovi]]'' |Gordana |- |''[[Ne igraj na Engleze]]'' |kasirka |- |''[[Vreme zla]]'' |Katarina Nedović |- |2023. |''[[Nemirni]]'' |Slavica Kuzmanović |- |2025. |''[[Povratak Žikine dinastije]]'' |Elza |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0162598|name=Vesna Čipčić}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Čipčić, Vesna}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] j3nngy6xwsl3fui303xis3p9badtanf 0 533332 3830946 3830402 2026-04-18T11:26:20Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830946 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ljubica Ković | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1923|9|6}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2014|9|28|1923|9|6}} | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Ljubica Ković''' ([[Beograd]], 6. septembar 1923 - Beograd, 28. septembar 2014) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].<ref>{{Citation|title=Defeat and Death|url=https://doi.org/10.1093/acprof:oso/9780199574605.003.0011|publisher=Oxford University Press|date=4. 11. 2010|accessdate=15. 4. 2026|pages=301–304|first=Miloš|last=Ković}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2014/10/ljubica-kovic-glumica-koju-gledamo-u.html|title=Ljubica Ković, Sida Bumba u "Diplomcima" '72: Dа nisаm inertnа, sigurno bi bilo i većih ulogа|access-date=15. 4. 2026}}</ref> Po završetku Dramskog studija, igrala je u nekoliko pozorišnih predstava (Nušićeve "Pokojnik" i "Vlast" i "Koštana" Bore Stankovića), ali je gledaoci uglavnom pamte po brojnim filmskim i televizijskim ulogama. Šezdesetih godina igrala je u filmovima ''[[Put oko sveta (1964)|Put oko sveta]]'' i ''[[Orlovi rano lete]]'', a ostale su upamćene i njene uloge u brojnim serijama (''[[Levaci]]'', ''[[Diplomci]]'', ''[[Majstori]]'', ''[[Filip na konju]]'', ''[[Otpisani]]'', ''[[Salaš u Malom Ritu]]'', ''[[Vruć vetar]]'', ''[[Banjica (serija)|Banjica]]'', ''[[Otvorena vrata]]''), dok je na velikom platnu njeno poslednje ostvarenje bilo 1999. u ''[[Ranjena zemlja]]''. Glumica Ljubica Cica Ković preminula je 28. septembra 2014. u 92. godini života. Kremirana je na Novom groblju u Beogradu 30. septembra 2014. == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |1953. |''[[Opštinsko dete]]'' | |- |1962. |''[[Prozvan je i V-3]]'' | |- |1964. |''[[Put oko sveta (1964)|Put oko sveta]] (film)'' | |- | rowspan="3" |1966. |''[[Orlovi rano lete]] (film)'' |Đokina majka |- |''[[Roj (film)|Roj]]'' | |- |''[[Bananin brat]]'' |majka |- | rowspan="2" |1968. |''[[Mladići i devojke 1]]'' | |- |''[[Nevolje jednog Bobana]]'' | |- | rowspan="3" |1969. |''[[Sufle]]'' | |- |''[[Samci 2]]'' | |- |''[[Zakopajte mrtve]]'' | |- | rowspan="2" |1970. |''[[Žena u kućnoj haljini]]'' | |- |''[[Burduš]]'' | |- | rowspan="3" |1971. |''[[Čep koji ne propušta vodu]]'' |glavna sestra |- |''[[Levaci]]'' |žena ljubomornog muža |- |''[[Diplomci]]'' |Persida |- | rowspan="5" |1972. |''[[Jelisavetini ljubavni jadi zbog molera]]'' | |- |''[[Svetlost iz druge kuće]]'' |Nina |- |''[[Lutka opereta]]'' | |- |''[[Volim te Aksanije]]'' | |- |''[[Majstori]] (TV serija)'' |Oliverova tetka |- | rowspan="2" |1973. |''[[Samoća]]'' | |- |''[[Filip na konju]]'' | |- |1974. |''[[Pozorište u kući 2]]'' |Bubica Novaković |- |1974. |''[[Otpisani (serija)|Otpisani]]'' |Ivana |- |1974-1975. |''[[Otpisani (film)|Otpisani]]'' |Ivana |- | rowspan="2" |1975. |''[[Salaš u Malom Ritu]] (TV serija)'' |Marta Jerih |- |''[[Zimovanje u Jakobsfeldu]]'' |Marta Jerih |- | rowspan="4" |1976. |''[[Poseta stare dame]]'' |Matilda III (supruga) |- |''[[Frontaš]]'' |seljanka |- |''[[Grlom u jagode]]'' |Zorica |- |''[[Uspon i pad Žike Proje]]'' | |- |1977. |''[[Više od igre]]'' |Danilova majka Mara |- |1978. |''[[Povratak otpisanih]] (TV serija)'' |Zaharijeva žena |- |1978-1979. |''[[Čardak ni na nebu ni na zemlji]]'' |drugarica Zečović |- |1979. |''[[Vaga za tačno merenje]]'' |prodavačica cvijeća/psiholog |- | rowspan="2" |1980. |''[[Vruć vetar]]'' |Jana, Šurdina majka |- |''[[Avanture Borivoja Šurdilovića]]'' |Jana, Šurdina majka |- |1981. |''[[Smrt pukovnika Kuzmanovića]]'' |Baba, majka Jelenina |- | rowspan="2" |1983. |''[[Marija, gde si...?]]'' |komšinica |- |''[[Priče iz Nepričave]]'' | |- |1984. |''[[Pozorište u kući 5]]'' |Georgina |- |1984. |''[[Banjica (serija)|Banjica]] (TV serija)'' | |- |1986. |''[[Tajna Laze Lazarevića]]'' |Jelka Lazarević, majka |- |1987. |''[[Soba 405]]'' |tetkica |- |1991. |''[[Mala šala]]'' |Svetislavova majka |- |1992. |''[[Tango argentino]]'' |gospođa Bakić |- |1993. |''[[Niko nije savršen]]'' |Julijana |- | rowspan="4" |1995. |''[[Svadbeni marš]]'' |Lila |- |''[[Nasleđe (film)|Nasleđe]]'' |Miloradova prijateljica |- |''[[Uske staze]]'' |Desanka |- |''[[Otvorena vrata]]'' |Harfa |- |1996. |''[[Očevi i oci]]'' |Mis |- |1997. |''[[Čkalja No. 1]]'' | |- |1999. |''[[Ranjena zemlja]]'' | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0468405|name=Ljubica Ković}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ković, Ljubica}} [[Kategorija:Rođeni 1923.]] [[Kategorija:Umrli 2014.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] smltft1wmiesg31twhhgg5q8dnki8dr 0 533334 3830945 3830492 2026-04-18T11:26:18Z WumpusBot 120674 /* Biografija */ razne ispravke 3830945 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Melita Bihali | slika = File:Melita Bihali, Malo pozorište "Duško Radović", Beograd 01.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1938|4|4}} | mjesto_rođenja = [[Živogošće]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|8|25|1938|4|4}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Melita Bihali''' ([[Živogošće]], 4. april 1938 - [[Beograd]], 25. august 2023) bila je [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena je u porodici Jukić u selu Živogošće, koje je udaljeno 18&nbsp;km od [[Makarska|Makarske]]. Prve godine života provela je u [[Istra|Istri]]. Prezime Bihali je zadržala od svog bivšeg muža Ivana, koji je bio sin književnika, osnivača Nolita, Pavla Bihalija. Počela je da igra u [[Narodno pozorište u Zadru|Narodnom]]<ref name=":4">Iz dokumentacione arhive Malog pozorišta "Duško Radović"</ref> [[Narodno pozorište u Zadru|pozorištu]] i u [[Lutkarsko pozorište u Zadru|Lutkarskom]] [[Lutkarsko pozorište u Zadru|pozorište u Zadru]].  Nastupala kao balerina.<ref name=":0" /> Završila je jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu,<ref name=":2">{{Cite web|url=https://teatroslov.mpus.org.rs/licnost.php?id=11702|title=Muzej pozorišne umetnosti Srbije|website=teatroslov.mpus.org.rs|access-date=20. 6. 2024}}</ref> a 1962. upisala je [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju]] u Beogradu.<ref name=":1">{{Citation|title=English: Monograph - Faculty of Dramatic Arts in Belgrade, 2015|url=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:MONOGRAFIJA_-_Fakultet_dramskih_umetnosti_Beograd,_2015.pdf|date=2015|accessdate=20. 6. 2024|first=Rapajić|last=Svetozar}}</ref> Kao vanredni student glume, bila je u klasi zajedno sa [[Ljerka Draženović|Ljerkom Draženović]], [[Zafir Hadžimanov|Zafirom Hadžimanovim]], [[Mira Peić|Mirom Peić Armenulić]], [[Dušica Žegarac|Dušicom Žegarac]], [[Draga Čumić|Dragom Čumićem]] i [[Neda Spasojević|Nedom Spasojević]] i drugima.<ref name=":1" /> Preminula je u augustu 2023. u Beogradu.<ref>{{cite news|url=https://www.danas.rs/kultura/preminula-glumica-melita-bihali/|title=Preminula glumica Melita Bihali|date=25. 8. 2023|work=Danas}}</ref> == Filmovi, TV-serije, TV-drame, dječije serije == Uz veliki angažman u [[Pozorište|pozorištu]], snimala je filmove, TV-serije, TV-drame i dječije serije.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.malopozoriste.co.rs/news/memoriam-3|title=IN MEMORIAM {{!}} MPDR|website=www.malopozoriste.co.rs|access-date=20. 6. 2024|archive-date=20. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620055439/https://www.malopozoriste.co.rs/news/memoriam-3|url-status=}}</ref> Igrala je, uglavnom, epizodne uloge, u oko sedamdeset filmova, televizijskih drama i serija. Poznatije uloge su u: ''[[Maratonci trče počasni krug]]'' (uloga kućne pomoćnice), ''[[Bubašinter]]'', ''[[Luda glava]]'', kao i u televizijskim serijama: ''[[Povratak otpisanih]]'', ''[[Vruć vetar]]'', ''[[Bolji život]]'', ''[[Srećni ljudi]]'' i dr.<ref name=":4" /> {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- | rowspan="3" |1969. |''[[Rađanje radnog naroda]] (serija)'' |Molerkina koleginica |- |''[[Muzikanti]] (serija)'' | |- |''[[Ubistvo na svirep i podmukao način i iz niskih pobuda]]'' |Crvenokosa |- | rowspan="2" |1970. |''[[Gastronauti]] (kratki film)'' | |- |''[[Ljubav na seoski način]] (serija)'' |Prodavačica |- | rowspan="4" |1971. |''[[Levaci]] (serija)'' |Milinkovićeva žena |- |''[[Bubašinter]]'' |Milanka Jelić |- |''[[Diplomci]] (serija)'' |Plavuša |- |''[[Moja luda glava]]'' |recepcionarka |- | rowspan="3" |1972. |''[[Građani sela Luga]] (serija)'' | |- |''[[Rozamunda]] (kratki film)'' | |- |''[[Kako (serija)|Kako]] (TV serija)'' | |- |1973. |''[[Naše priredbe]] (TV serija)'' | |- | rowspan="4" |1974. |''[[Rekvijem za teškaša]] (TV)'' | |- |''[[Crna lista (film)|Crna lista]] (TV)'' |Sekretarica |- |''[[Brak, sveska druga]] (TV)'' | |- |''[[Otpisani (film)|Otpisani]]'' |Folksdojčerka |- | rowspan="2" |1975. |''[[Nagrada godine]] (TV)'' | |- |''[[Kraj nedelje]] (TV)'' |Katicina komšinica |- |1974-1975. |''[[Otpisani (serija)|Otpisani]] (serija)'' |Folksdojčerka |- |1976. |''[[Aranđelov udes]] (TV)'' | |- |1977. |''[[Pas koji je voleo vozove]]'' | |- |1978. |''[[Povratak otpisanih]] (TV serija) (serija)'' |Bela |- | rowspan="2" |1980. |''[[Pozorišna veza]]'' |Šankerica |- |''[[Vruć vetar]] (serija)'' |Sekretarica direktora |- | rowspan="2" |1981. |''[[Kraljevski voz]]'' |Konobarica Lale |- |''[[Šesta brzina]]'' |Puftina mušterija |- | rowspan="4" |1982. |''[[Savamala (film)|Savamala]]'' |Prostitutka i glumica |- |''[[Maratonci trče počasni krug]]'' | |- |''[[Idemo dalje]]'' |Pralja |- |''[[Priče iz radionice]] (serija)'' | |- | rowspan="2" |1983. |''[[Učitelj (serija)|Učitelj]] (TV serija)'' |Pralja |- |''[[Uvoz-izvoz]] (TV)'' |Konobarica |- | rowspan="3" |1984. |''[[Kamiondžije opet voze]]'' |Sekretareva žena |- |''[[Dr]] (TV)'' |Članica uprave obdaništa |- |''[[Šta je s tobom, Nina]]'' |Čistačica |- | rowspan="2" |1986. |''[[Neozbiljni Branislav Nušić]] (TV)'' |Sekretarica |- |''[[Od zlata jabuka]]'' |Debela |- | rowspan="3" |1987. |''[[Poslednje leto detinjstva]] (serija)'' | |- |''[[Sazvežđe belog duda]] (serija)'' |Bosa |- |''[[Hajde da se volimo]]'' |Ruža Mrak |- | rowspan="2" |1988. |''[[Poseban osvrt na sreću]] (kratak film)'' |Komšinica |- |''[[Tesna koža 3]]'' |Žena |- | rowspan="4" |1989. |''[[Mister Dolar]] (TV)'' |Gospođa o kojoj se mnogo šapuće |- |''[[Atoski vrtovi - preobraženje]]'' |Šankerica |- |''[[Hajde da se volimo 2]]'' |Šefica kuhinje |- |''[[Nedeljom od devet do pet]]'' |Dalmatinka, Marijina poznanica |- |1990. |''[[Cubok (film)|Cubok]]'' | |- |1991. |''[[Vera Hofmanova]] (TV)'' |Ilijina sestra |- |1992. |''[[U ime zakona]] (serija)'' | |- |1993. |''[[Žikina ženidba]]'' |Njemica |- | rowspan="2" |1994. |''[[Kaži zašto me ostavi]]'' |Dječakova majka |- |''[[Srećni ljudi]] (serija)'' |služavka Tereza |- | rowspan="2" |1996. |''[[Dnevnik uvreda 1993]]'' |Gospođa iz restorana |- |''[[Lepa sela lepo gore]]'' |Halilova majka |- |1995-1996. |''[[Srećni ljudi 2]] (serija)'' |služavka Tereza |- | rowspan="3" |1998. |''[[Vraćanje]]'' |Recepcionerka |- |''[[Bure baruta]]'' | |- |''[[Povratak lopova]]'' |Štediša u banci |- |2001. |''[[Porodično blago 2]] (serija)'' |Radnica u mesari |- |2002. |''[[Breg čežnje]] (TV)'' | |- |2005. |''[[Lele, bato]] (TV)'' |Pekarka Lenče |- | rowspan="2" |2007. |''[[Klopka (film)|Klopka]]'' |Šankerica |- |''[[Promeni me]]'' |Bakica |- |2011. |''[[Parada (film)|Parada]]'' |Službenica |- |2018. |''[[Petak 13.]]'' |Vlasnica kafane |- |2019. |''[[Nije sve kao što izgleda]]'' |Jadranka |- |2023. |''[[Sunce mamino|Žal]]'' | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0081967|name=Melita Bihali}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bihali, Melita}} [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Podgora]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] dtussx0a2mrlsekymm8tzza7w74r2qh 0 533336 3830944 3830434 2026-04-18T11:26:16Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830944 wikitext text/x-wiki [[Slika:Spinoloricus.png|thumb|upright|''[[Spinoloricus cinziae]]'', [[metazoa]] koja metabolizira vodikom, bez [[mitohondrija]] i umjesto toga koristi [[hidrogenosom]]e]] '''Anaerobni organizam''' ili '''anaerob''' je bilo koji [[organizam]] kojem nije potreban [[kisik|molekularni kisik]] za rast. Može negativno reagovati ili čak uginuti u prisustvu slobodnog kisika. Anaerobni organizmi ne koriste kisik kao terminalni [[akceptor elektrona]] u svom procesu disanja za proizvodnju energije, već manje snažno [[oksidacijsko sredstvo]], kao što su [[nitrat]], [[željezo|željezni ion]], [[mangan|Mn(IV)]], [[sulfat]]ni ili [[bikarbonat]]ni anioni. Nasuprot tome, [[aerobni organizam]] (aerob) je [[organizam]] kojem je potrebna dovoljno oksigenirana okolina za disanje, proizvodnju energije i napredak. Budući da je anaerobna proizvodnja energije bio prvi mehanizam koji su živi mikroorganizmi koristili u svojoj [[evolucija|evoluciji]] i mnogo je manje efikasan od aerobnog puta, anaerobi su praktično, ''de facto'', uvijek [[jednoćelijski organizmi]] (npr. [[bakterije]] i [[arheje]] ([[prokarioti]]),<ref name="Levinson-2010">{{cite book |author=Levinson, W. |title=Review of Medical Microbiology and Immunology| publisher = McGraw-Hill |year=2010 |edition=11th |pages=91–93| isbn = 978-0-07-174268-9}}</ref> ili [[protozoe]] ([[eukarioti]]).<ref name="Upcroft-2001">{{cite journal|vauthors=Upcroft P, Upcroft JA | title=Drug Targets and Mechanisms of Resistance in | pages= 150–164 | pmc=88967 | doi=10.1128/CMR.14.1.150-164.2001 | pmid=11148007 | volume=14 | issue=1 | date=januar 2001 | journal=Clin. Microbiol. Rev.}}</ref> Međutim, nedavno je otkriven minijaturni [[višećelijski organizam]], s izuzetno rijetkim metabolizmom, koji preživljava u [[salinitet|hiperslanom slanom bazenu]] u tami dna [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. U međuvremenu, on ostaje naučna kuriozitet, jer se mnogo veće energetske potrebe većine višećelijskih organizama ne mogu zadovoljiti anaerobnim disanjem.<ref name="Kristensen-2010">{{cite journal |display-authors=4 |author=Danovaro R |author2=Dell'anno A |author3=Pusceddu A|author4=Gambi C |author5=Heiner I|author6=Kristensen RM |title=The first metazoa living in permanently anoxic conditions |journal=BMC Biology |volume=8 |issue=1 |page=30 |date=april 2010 |pmid=20370908 |pmc=2907586 |doi=10.1186/1741-7007-8-30 |doi-access=free }}</ref> Većina [[gljiva]] (eukariota) su obligatni [[Aerobni organizaam|aerobi]], kojima je za preživljavanje i rast potreban kisik; međutim, neke vrste, poput [[Chytridiomycota]] koje žive u [[burag]]u [[goveda]], su [[obligatni anaerobi]]; za ove vrste se koristi anaerobno disanje jer bi kisik poremetio njihov [[metabolizam]] ili ih ubio. Duboko morsko dno i njegovi podložni sedimenti spadaju među najveća potencijalna staništa za anaerobne mikroorganizme na [[Zemlja|Zemlji]]. Štaviše, [[hemotrof|hemoautotrofni]] [[mikrob]]i također uspijevaju oko [[hidrotermalni otvor|hidrotermalnih otvora]], ispuštajući [[Vruća vodu|vruću vodu]] na [[okeansko dno]] blizu [[srednjookeanski greben|srednjookeanskog grebena]], gdje prevladavaju anaerobni uslovi. Ovi mikrobi proizvode energiju u odsustvu [[sunčeva svjetlost|sunčeve svjetlosti]] ili kisika putem procesa koji se naziva [[anaerobno disanje]], pri čemu [[neorganski spoj]]evi i ioni poput protona ({{Chem2|H+|auto=yes}}),<ref>{{Cite journal |last1=Sapra |first1=Rajat |last2=Bagramyan |first2=Karine |last3=Adams |first3=Michael W. W. |date=24. 6. 2003 |title=A simple energy-conserving system: proton reduction coupled to proton translocation |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=100 |issue=13 |pages=7545–7550 |doi=10.1073/pnas.1331436100 |doi-access=free |issn=0027-8424 |pmc=164623 |pmid=12792025 |bibcode=2003PNAS..100.7545S }}</ref> elementarni [[sumpor]] i njegovi derivati ({{Chem2|[[sulfat|SO4(2-)]], [[tiosulfat|S2O3(2-)]]}}), ili [[željezo|željezni]] ioni, redukuju se da bi izazvali [[oksidativna fosforilacija|oksidativnu fosforilaciju]]. == Prvo zabilježeno zapažanje == U svom pismu od 14. juna 1680. godine upućenom [[Kraljevsko društvo|Kraljevskom društvu]], [[Antonie van Leeuwenhoek]] je opisao eksperiment koji je izveo tako što je dvije identične staklene cijevi napunio do pola usitnjenim prahom bibera, u koje je dodano malo čiste kišnice. Van Leeuwenhoek je zatvorio jednu od staklenih cijevi plamenom, a drugu ostavio otvorenu. Nekoliko dana kasnije, otkrio je u otvorenoj staklenoj cijevi 'mnogo vrlo malih animalkula, raznih vrsta koje imaju svoje specifično kretanje'. Ne očekujući da će vidjeti bilo kakav život u zatvorenoj staklenoj cijevi, Van Leeuwenhoek je na svoje iznenađenje ugledao 'vrstu živih animalkula koje su bile okrugle i veće od najvećih vrsta za koje sam rekao da su u drugoj vodi'. Uslovi u zatvorenoj cijevi postali su prilično anaerobni zbog potrošnje kisika od strane aerobnih [[mikroorganizam]]a.<ref name="Gest-2004">Gest, Howard. (2004) ''The discovery of microorganisms by Robert Hooke and Antoni van Leeuwenhoek, Fellows of the Royal Society'', in: 'The Royal Society May 2004 Volume: 58 Issue: 2: pp. 12.</ref> Godine 1913., [[Martinus Beijerinck]] ponovio je Van Leeuwenhoekov eksperiment i identificirao ''[[Clostridium butyricum]]'' kao istaknutu anaerobnu bakteriju u tekućini iz zatvorene epruvete za infuziju papra. Beijerinck je komentirao: {{blockquote|Dakle, dolazimo do izvanrednog zaključka da je, bez sumnje, Van Leeuwenhoek u svom eksperimentu s potpuno zatvorenom epruvetom kultivirao i vidio prave anaerobne bakterije, što će se ponoviti tek nakon 200 godina, naime oko 1862. godine od strane [[Louis Pasteur|Pasteura]]. Razumljivo je da Leeuwenhoek, stotinu godina prije otkrića kisika i sastava zraka, nije bio svjestan značenja svojih zapažanja. Ali činjenica da je u zatvorenoj epruveti uočio povećani pritisak plina uzrokovan fermentativnim bakterijama i, uz to, vidio bakterije, u svakom slučaju dokazuje da nije bio samo dobar posmatrač, već je bio i u stanju osmisliti eksperiment iz kojeg se mogao izvući zaključak.<ref name="Gest-2004"/>}} == Klasifikacije == [[Slika:Ana.png|300px|thumb|right|280px|Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se razlikovati kultiviranjem u epruvetama s [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnim bujonom]]: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[adenozin-trifosfat]]a (ATP) nego [[fermentacija]] ili [[anaerobno disanje]]. [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne na samom vrhu. | [[Aerotolerantni organizmi]]] ne trebaju kisik jer anaerobno metaboliziraju energiju. Za razliku od obligatnih anaeroba, međutim, oni nisu otrovani [[kisik]]om. Ravnomjerno su raspoređeni po cijeloj epruveti.}} ]] U praktične svrhe, postoje tri kategorije anaeroba: * '''[[Obligatni anaerobi]]''', kojima šteti prisustvo kisika.<ref name="Prescott-1996">{{cite book |vauthors=Prescott LM, Harley JP, Klein DA |title=Microbiology |publisher = Wm. C. Brown Publishers |year=1996 |edition=3rd |pages=130–131| isbn = 978-0-697-29390-9}}</ref><ref name="Brooks-2007">{{cite book |vauthors=Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA |title=Jawetz, Melnick & Adelberg's Medical Microbiology |publisher = McGraw Hill |year=2007 |edition=24th |pages=307–312| isbn = 978-0-07-128735-7 }}</ref> Dva primjera obligatnih anaeroba su ''Clostridium botulinum'' i bakterije koje žive u blizini hidrotermalnih izvora na dubokomorskom okeanskom dnu. * '''[[Aerotolerantni organizmi]]''', koji ne mogu koristiti kisik za rast, ali toleriraju njegovo prisustvo.<ref name="Hogg-2005">{{cite book |author=Hogg, S. |title=Essential Microbiology| publisher = Wiley |year=2005 |edition=1st |pages=99–100| isbn = 978-0-471-49754-7}}</ref> * '''[[Fakultativni anaerobni organizmi|Fakultativni anaerobi]]''', koji mogu rasti bez kisika, ali koriste kisik ako je prisutan.<ref name="Hogg-2005"/> Međutim, ova klasifikacija je dovedena u pitanje nakon što su nedavna istraživanja pokazala da se ljudski "obligatni anaerobi" (kao što su ''Finegoldia magna'' ili [[metanolgeneza|metanogene]] [[arheje]] ''[[Methanobrevibacter smithii]]'') mogu uzgajati u aerobnoj atmosferi ako se medij za kulturu obogati antioksidansima kao što su [[askorbinska kiselina]], [[glutation]] i [[mokraćna kiselina]].<ref>{{Cite journal|last1=La Scola|first1=B.|last2=Khelaifia|first2=S.|last3=Lagier|first3=J.-C.|last4=Raoult|first4=D.|date=2014|title=Aerobic culture of anaerobic bacteria using antioxidants: a preliminary report|journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases|volume=33|issue=10|pages=1781–1783|doi=10.1007/s10096-014-2137-4|pmid=24820294|s2cid=16682688|issn=0934-9723}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Dione|first1=N.|last2=Khelaifia|first2=S.|last3=La Scola|first3=B.|last4=Lagier|first4=J.C.|last5=Raoult|first5=D.|date=2016|title=A quasi-universal medium to break the aerobic/anaerobic bacterial culture dichotomy in clinical microbiology|journal=Clinical Microbiology and Infection|volume=22|issue=1|pages=53–58|doi=10.1016/j.cmi.2015.10.032|pmid=26577141|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Khelaifia|first1=S.|last2=Lagier|first2=J.-C.|last3=Nkamga|first3=V. D.|last4=Guilhot|first4=E.|last5=Drancourt|first5=M.|last6=Raoult|first6=D.|date=2016|title=Aerobic culture of methanogenic archaea without an external source of hydrogen|journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases|volume=35|issue=6|pages=985–991|doi=10.1007/s10096-016-2627-7|pmid=27010812|s2cid=17258102|issn=0934-9723}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Traore|first1=S.I.|last2=Khelaifia|first2=S.|last3=Armstrong|first3=N.|last4=Lagier|first4=J.C.|last5=Raoult|first5=D.|date=2019|title=Isolation and culture of Methanobrevibacter smithii by co-culture with hydrogen-producing bacteria on agar plates|journal=Clinical Microbiology and Infection|volume=25|issue=12|pages=1561.e1–1561.e5|doi=10.1016/j.cmi.2019.04.008|pmid=30986553|doi-access=free}}</ref> == Energetski metabolizam == Neki obligatni anaerobi koriste [[fermentacija|fermentaciju]], dok drugi koriste [[anaerobno disanje]].<ref>{{cite book |last=Pommerville |first=Jeffrey |date=2010 |title=Alcamo's Fundamentals of Microbiology |publisher=Jones and Bartlett Publishers |page=177 |isbn=978-1-4496-5582-2}}</ref> Aerotolerant organisms are strictly fermentative.<ref>{{cite book |last1=Slonim |first1=Anthony |last2=Pollack |first2=Murray |date=2006 |title=Pediatric Critical Care Medicine |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |page=130 |isbn=978-0-7817-9469-5}}</ref> U prisustvu kisika, fakultativni anaerobi koriste [[aerobno disanje]].<ref name="Hogg-2005" /> U odsustvu [[kisik]], neki fakultativni anaerobi koriste [[fermentacija|fermentaciju]], dok drugi mogu koristiti anaerobno disanje.<ref name="Hogg-2005"/> === Fermentacija === Postoji mnogo anaerobnih fermentativnih reakcija. Fermentativni anaerobni organizmi obično koriste put fermentacije [[mliječna kiselina|mliječne kiseline:[[glukoza|C₆H₁₂O₆]] + 2 [[Adenozin-difosfat|ADP]] + 2 fossfata → 2 [[mliječna kiselina]] + 2 [[Adenozin-trifosfat|ATP]] + 2 H₂O}} [[Energija]] oslobođena u ovoj reakciji (bez [[ADP]]-a i [[fosfat]]a) iznosi približno 150 [[kilodžula po molu|kJ po molu]], koja se čuva generiranjem dva ATP-a iz ADP-a po [[glukoza|glukozi]]. To je samo 5% energije po molekulu šećera koju generira tipična aerobna reakcija. [[Biljke]] i [[gljive]] (npr. [[kvasci]]) općenito koriste [[alkohol]]nu (etanolnu) fermentaciju kada kisik postane ograničen: C₆H₁₂O₆ ([[glukoza]]) + 2 ADP + 2 [[fosfat]]a → 2 C₂H₅OH + 2 CO₂↑ + 2 [[ATP]] + 2 H₂O}} Oslobođena energija je oko 180 kJ/mol, koja se sačuva kada se 2 [[ATP]]-a generiraju iz 2 ADP-a po glukozi. Anaerobne bakterije i [[arheje]] koriste ove i mnoge druge fermentacijske puteve, npr. fermentaciju [[propionat|propionske kiseline]],<ref>{{Cite journal |last1=Piwowarek |first1=Kamil |last2=Lipińska |first2=Edyta |last3=Hać-Szymańczuk |first3=Elżbieta |last4=Kieliszek |first4=Marek |last5=Ścibisz |first5=Iwona |date=januar 2018 |title=Propionibacterium spp.—source of propionic acid, vitamin B12, and other metabolites important for the industry |journal=Applied Microbiology and Biotechnology |language=en |volume=102 |issue=2 |pages=515–538 |doi=10.1007/s00253-017-8616-7 |issn=0175-7598 |pmc=5756557 |pmid=29167919}}</ref> fermentaciji [[Buterna kiselina|buterne kiseline]],<ref>{{Cite journal |last1=Seedorf |first1=Henning |last2=Fricke |first2=W. Florian |last3=Veith |first3=Birgit |last4=Brüggemann |first4=Holger |last5=Liesegang |first5=Heiko |last6=Strittmatter |first6=Axel |last7=Miethke |first7=Marcus |last8=Buckel |first8=Wolfgang |last9=Hinderberger |first9=Julia |last10=Li |first10=Fuli |last11=Hagemeier |first11=Christoph |last12=Thauer |first12=Rudolf K. |last13=Gottschalk |first13=Gerhard |date=12. 2. 2008 |title=The genome of Clostridium kluyveri, a strict anaerobe with unique metabolic features |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=105 |issue=6 |pages=2128–2133 |doi=10.1073/pnas.0711093105 |issn=0027-8424 |pmc=2542871 |pmid=18218779 |bibcode=2008PNAS..105.2128S |doi-access=free }}</ref> [[fermentacija]] [[rastvarač]]em, [[fermentacija miješanih kiselina]], [[fermentacija butandiola]], [[Stickland fermentacija]], [[acetogeneza]] ili [[metanogeneza]]. === Hidroliza CrP-a === [[Kreatin]], organski spoj koji se nalazi u životinjama, omogućava korištenje ATP-a u [[mišić]]ima. [[Fosforilacija]] kreatina omogućava skladištenje lako dostupnog fosfata koji se može dostaviti mišićima.<ref>{{Cite journal |last1=Sahlin |first1=Kent |last2=Harris |first2=Roger C. |date=1. 5. 2011 |title=The creatine kinase reaction: a simple reaction with functional complexity |journal=Amino Acids |language=en |volume=40 |issue=5 |pages=1363–1367 |doi=10.1007/s00726-011-0856-8 |pmid=21394603 |s2cid=12877062 |issn=1438-2199}}</ref> {{block indent| kreatin + ATP ⇌ fosfokreatin + ADP + H⁺}} Reakcija je također reverzibilna, što omogućava održavanje ćelijskog nivoa ATP-a tokom anoksiskih uslova.<ref>{{Citation |last1=Wang |first1=Y. |title=Hypoxia {{!}} Anaerobic Metabolism in Fish |date=1. 1. 2011 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123745538001544 |encyclopedia=Encyclopedia of Fish Physiology |pages=1757–1763 |editor-last=Farrell |editor-first=Anthony P. |access-date=18. 4. 2023 |place=San Diego |publisher=Academic Press |language=en |doi=10.1016/b978-0-12-374553-8.00154-4 |isbn=978-0-08-092323-9 |last2=Richards |first2=J. G.|url-access=subscription }}</ref> This process in animals is seen to be coupled with metabolic suppression to allow certain fish, such as [[goldfish]], to survive environmental anoxic conditions for a short period.<ref>{{Cite journal |last1=van den Thillart |first1=G. |last2=van Waarde |first2=A. |last3=Muller |first3=H. J. |last4=Erkelens |first4=C. |last5=Addink |first5=A. |last6=Lugtenburg |first6=J. |date=1. 4. 1989 |title=Fish muscle energy metabolism measured by in vivo 31P-NMR during anoxia and recovery |url=https://www.physiology.org/doi/10.1152/ajpregu.1989.256.4.R922 |journal=American Journal of Physiology. Regulatory, Integrative and Comparative Physiology |language=en |volume=256 |issue=4 |pages=R922–R929 |doi=10.1152/ajpregu.1989.256.4.R922 |pmid=2705580 |issn=0363-6119|url-access=subscription }}</ref> == Kultivacija anaeroba == [[Datoteka:Diagnostic algorithm of possible bacterial infection.png|thumb| Primjer algoritma obrade moguće bakterijske infekcije u slučajevima bez specifično traženih ciljeva (nebakterije, mikobakterije itd.), s najčešćim situacijama i agensima koji se vide u okruženju bolnice u Novoj Engleskoj. Među kulturama na agar pločama spominju se višestruki anaerobni mediji za rast. Anaerobi se također mogu identificirati pomoću [[MALDI-TOF]] kao što je prikazano dolje desno.]] Budući da se normalno mikrobno kultiviranje vrši u atmosferskom zraku, koji sadrži molekularni kisik, kultiviranje anaeroba zahtijeva posebne tehnike. Mikrobiolozi koriste nekoliko tehnika prilikom kultiviranja anaerobnih organizama, na primjer, rukovanje bakterijama u [[pretinclu za rukavice]] napunjenoj dušikom ili korištenje drugih posebno zatvorenih spremnika, ili tehnike kao što je ubrizgavanje bakterija u [[Dikotiledone|dicotiladonu]] biljku, koja je okruženje s ograničenim kisikom. [[Plin-pak]] sistem je izolirani spremnik koji postiže anaerobno okruženje reakcijom vode s tabletama [[natrij- borohidrid]]a i [[natrij-bikarbonat]]a, koje proizvode plinoviti vodik i [[ugljik-dioksid]]. [[Vodik]] zatim reaguje sa plinovitim kisikom na [[paladij]]skom katalizatoru kako bi proizveo više vode, čime se uklanja plinoviti kisik. Problem sa Plin-Pak metodom je što može doći do neželjene reakcije koja dovodi do smrti bakterija; stoga treba koristiti [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnu podlogu]]. Tioglikolat pruža podlogu koja oponaša podlogu [[dikotiledone]],biljke čime se obezbjeđuje ne samo anaerobno okruženje već i sve hranjive tvari potrebne za razmnožavanje bakterija.<ref>[http://ftp.ccccd.edu/dcain/CCCCD%20Micro/gaspakjar.htm "GasPak System"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928043031/http://ftp.ccccd.edu/dcain/CCCCD%20Micro/gaspakjar.htm |date=28. 9. 2009 }}. Accessed May 3, 2008.</ref> Dana 6. maja 2018. godine, francuski tim je dokazao vezu između [[redoks]] reakcija i anaeroba u [[gastrointestinalni trakt|crijevima]] <ref>{{Cite journal|last1=Million|first1=Matthieu|last2=Raoult|first2=Didier|date=decembar 2018|title=Linking gut redox to human microbiome|journal=Human Microbiome Journal|volume=10|pages=27–32|doi=10.1016/j.humic.2018.07.002|doi-access=free}}</ref> na osnovu kliničkih studija teške akutne [[pothranjenost]]i.<ref>{{Cite journal|last1=Million|first1=Matthieu|last2=Tidjani Alou|first2=Maryam|last3=Khelaifia|first3=Saber|last4=Bachar|first4=Dipankar|last5=Lagier|first5=Jean-Christophe|last6=Dione|first6=Niokhor|last7=Brah|first7=Souleymane|last8=Hugon|first8=Perrine|last9=Lombard|first9=Vincent|last10=Armougom|first10=Fabrice|last11=Fromonot|first11=Julien|date=maj 2016|title=Increased Gut Redox and Depletion of Anaerobic and Methanogenic Prokaryotes in Severe Acute Malnutrition|journal=Scientific Reports|volume=6|issue=1|article-number=26051|doi=10.1038/srep26051|issn=2045-2322|pmc=4869025|pmid=27183876|bibcode=2016NatSR...626051M}}{{Retracted|doi=10.1038/s41598-023-44597-3|pmid=37903811|https://retractionwatch.com/?s=Didier+Raoult ''Retraction Watch''|intentional=yes}}</ref><ref group=note>This study was later retracted over ethical oversight concerns.</ref> These findings led to the development of an aerobic culture of "anaerobes" by the addition of [[antioxidant]]s in the culture medium.<ref>{{Cite journal|last1=Guilhot|first1=Elodie|last2=Khelaifia|first2=Saber|last3=La Scola|first3=Bernard|last4=Raoult|first4=Didier|last5=Dubourg|first5=Grégory|date=mart 2018|title=Methods for culturing anaerobes from human specimen|journal=Future Microbiology|volume=13|issue=3|pages=369–381|doi=10.2217/fmb-2017-0170|pmid=29446650|issn=1746-0913}}</ref> == Višećelijski oblik života == Vrlo malo višećelijskih oblika života su anaerobni, jer samo aerobno disanje može osigurati dovoljno energije za složeni metabolizam. Izuzeci uključuju tri vrste ''[[Loricifera]]'' (veličine < 1&nbsp;mm) i 10-ćelijsku ''[[Henneguya zschokkei]]''.<ref>[https://edition.cnn.com/2020/02/26/world/first-animal-doesnt-breathe-oxygen-scn-trnd/index.html Scientists discovered the first animal that doesn't need oxygen to live ]</ref> U 2010. godini, tri vrste anaerobnih ''Loricifera'' otkrivene su u [[mipersalinitet|hipersalinim]] [[anoksična voda|anoksičnim]] [[bazen L'Atalante|bazenu L'Atalante]] na dnu [[mediteran|Sredozemnog mora]]. Nedostaju im [[mitohondrije]], koje sadrže put [[oksidativna fosforilacija|oksidativne fosforilacije]], koji kod svih ostalih životinja kombinuje [[kisik]] sa [[glukoza|glukozom]] da bi proizveo metaboličku energiju; stoga ne konzumiraju kisik. Umjesto toga, ove ''loricifere'' crpe svoju energiju iz [[vodik]]a, koristeći [[hidrogenosom]]e.<ref name="Kristensen-2010"/><ref>[https://web.archive.org/web/20100418230614/http://news.nationalgeographic.com/news/2010/04/100416-oxygen-free-complex-animals-mediterranean/ Oxygen-Free Animals Discovered-A First, National Geographic news]</ref> ''Henneguya zschokkei'' također nema [[mitohondrije]], [[mitohondrijska DNK|mitohondrijsku DNK]] i oksidativne puteve. Uočeno je da mikroskopski, parazitski [[cnidaria]] sadrži [[organele]] povezane s [[mitohondrija]]ma. Ove organele sadrže gen koji kodiraju metaboličke funkcije, poput onih uključenih u [[metabolizam]] [[aminokiselina]]. Međutim, ovim specijaliziranim organelama nedostaju ključne karakteristike tipičnih mitohondrija koje se nalaze u bliskoj srodnoj aerobnoj *[[Myxobolus squamalus]]''. Zbog teškoće kultiviranja ''H. zschokkei'', malo se razumije u njen anaerobni put.<ref>{{Cite journal |last1=Yahalomi |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D. |last3=Neuhof |first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=10. 3. 2020 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya ) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |pmid=32094163 |pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |issn=0027-8424 |doi-access=free }}</ref> == Simbioza == Anaerobno disanje i njegovi krajnji produkti mogu olakšati [[simbioza|simbiozu]] između anaeroba i aeroba. Ovo se dešava kod različitih [[takson]]a, često kao kompenzacija za nutritivne potrebe.<ref name="Moran-2006">{{Cite journal |last=Moran |first=Nancy A. |date=24. 10. 2006 |title=Symbiosis |journal=Current Biology |language=English |volume=16 |issue=20 |pages=R866–R871 |doi=10.1016/j.cub.2006.09.019 |issn=0960-9822 |pmid=17055966|s2cid=235311996 |doi-access=free |bibcode=2006CBio...16.R866M }}</ref> Anaerobioza i simbioza se javljaju u interakcijama između cilijata i prokariota. Anaerobni cilijati interaguju s prokariotima u endosimbiotskom odnosu. Ovi odnosi su posredovani u kojima cilijata ostavlja krajnje proizvode koje njegov [[prokariot]]ski simbiont koristi. [[Cilijate]] to postižu fermentativnim metabolizmom. [[Burag]] raznih životinja sadrži ovog cilijata zajedno s mnogim drugim anaerobnim bakterijama, [[protozoa]]ma i [[gljive|gljivicama]].<ref>{{Cite journal |last=Flint |first=Harry J. |date=septembar 1994 |title=Molecular genetics of obligate anaerobes from the rumen |journal=FEMS Microbiology Letters |volume=121 |issue=3 |pages=259–267 |doi=10.1111/j.1574-6968.1994.tb07110.x |pmid=7926679 |s2cid=24273083 |issn=0378-1097|doi-access=free }}</ref> Konkretno, [[metanogeneza|metanogene]] [[arheje]] koje se nalaze u [[burag]]u djeluju kao simbiont anaerobnih cilijata.<ref>{{Cite journal |last1=Rotterová |first1=Johana |last2=Edgcomb |first2=Virginia P. |last3=Čepička |first3=Ivan |last4=Beinart |first4=Roxanne |date=septembar 2022 |title=Anaerobic ciliates as a model group for studying symbioses in oxygen-depleted environments |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jeu.12912 |journal=Journal of Eukaryotic Microbiology |language=en |volume=69 |issue=5 |article-number=e12912 |doi=10.1111/jeu.12912 |pmid=35325496 |s2cid=247677842 |issn=1066-5234|url-access=subscription }}</ref> Ovi anaerobi su korisni osobama s buragom zbog svoje sposobnosti da razgrađuju [[celuloza|celulozu]], čineći je bioraspoloživom kada je inače ne bi bila probavljiva za [[životinje]].<ref name="Moran-2006" /> [[Termiti]] koriste anaerobne bakterije za fiksiranje i ponovno hvatanje dušika. Konkretno, stražnje crijevo termita je puno bakterija koje fiksiraju dušik, čije funkcije ovise o koncentraciji dušika u prehrani. Uočeno je da se smanjenje [[acetilen]]a kod termita povećava kod termita s prehranom siromašnom dušikom, što znači da se aktivnost nitrogenaze povećava kako se sadržaj dušika u termitima smanjuje.<ref name="Breznak-1973">{{Cite journal |last1=Breznak |first1=John A. |last2=Brill |first2=Winston J. |last3=Mertins |first3=James W. |last4=Coppel |first4=Harry C. |date=august 1973 |title=Nitrogen Fixation in Termites |url=https://www.nature.com/articles/244577a0 |journal=Nature |language=en |volume=244 |issue=5418 |pages=577–580 |doi=10.1038/244577a0 |pmid=4582514 |bibcode=1973Natur.244..577B |s2cid=4223979 |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Jedna od funkcija [[mikrobiom|mikrobiote]] termita je ponovno hvatanje dušika iz mokraćne kiseline termita. To omogućava očuvanje dušika iz prehrane koja inače ima malo [[dušik]]a.<ref name="Breznak-1973" /><ref name="Thong-On-2012">{{Cite journal |last1=Thong-On |first1=Arunee |last2=Suzuki |first2=Katsuyuki |last3=Noda |first3=Satoko |last4=Inoue |first4=Jun-ichi |last5=Kajiwara |first5=Susumu |last6=Ohkuma |first6=Moriya |date=2012 |title=Isolation and Characterization of Anaerobic Bacteria for Symbiotic Recycling of Uric Acid Nitrogen in the Gut of Various Termites |url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/jsme2/27/2/27_ME11325/_article |journal=Microbes and Environments |volume=27 |issue=2 |pages=186–192 |doi=10.1264/jsme2.ME11325 |pmc=4036019 |pmid=22791052}}</ref> Analiziran je [[mikrobiom]] stražnjeg crijeva različitih termita, pokazujući 16 različitih anaerobnih vrsta bakterija, uključujući rod ''[[Clostridia]]'', porodicu ''[[Enterobacteriaceae]]'' i [[Coccus|Gram-pozitivne koke]].<ref name="Thong-On-2012" /> == Također pogledajte== * [[Aerobni organizam]] * [[Redoks gradijent]] == Napomene == {{Reflist|group=napomena}} == Reference == {{Reflist}} {{Authority control}} {{Portal|Biologija}} [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Anaerobi| ]] [[Kategorija:Mikrobiomi]] bhv4b8h5b599ab4ygb5436sp3h0lzkn 0 533338 3830846 3830663 2026-04-18T08:30:57Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Ebu Zejd Al-Balhi]] na [[Ebu Zejd al-Balhi]] 3830663 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Ebu Zejd Al-Balhi | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = oko 850. | mjesto_rođenja = Šamistijan, Horasan (moderni Afganistan) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1013|||934||}} | mjesto_smrti = | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Medicina]], [[geografija]], [[matematika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} ''Ebu Zejd Al-Balhi'' (perzijski: ابو زید احمد بن سهل بلخی) bio je perzijski muslimanski [[polimat]]: geograf, matematičar, ljekar, [[Psihologija|psiholog]] i naučnik. Rođen je 850. godine u Šamistijanu, u provinciji Balh, Veliki Horasan, i bio je učenik Al-Kindija. Također je osnovao "Balhī školu" terestričkog mapiranja u Bagdadu.<ref>E. Edson and Emilie Savage-Smith, Medieval Views of the Cosmos, pp. 61–3, Bodleian Library, University of Oxford</ref> Vjeruje se da je Al-Balhi bio jedan od prvih naučnika koji je dijagnosticirao da mentalne bolesti mogu imati psihološke i fiziološke uzroke i bio je prvi koji je tipizirao četiri vrste emocionalnih poremećaja: [[strah]] i anksioznost; ljutnju i agresiju; [[Tuga|tugu]] i [[Depresija|depresiju]]; i opsesije. == Biografija == Al-Balhi je rođen 850. godine u malom selu Šamistijan, u području Balh koje je danas dio Afganistana. Kao mladić, otprilike u vrijeme Al-Kindijeve smrti,<ref>Biesterfeldt, Hans Hinrich (2011), "al-Balkhī, Abū Zayd", in Lagerlund, Henrik (ed.), Encyclopedia of Medieval Philosophy, Dordrecht: Springer Netherlands, pp. 139–141, doi:10.1007/978-1-4020-9729-4_73, ISBN 978-1-4020-9729-4, retrieved 2021-12-15</ref> Al-Balhi je putovao u Irak.<ref>Foundation, Encyclopaedia Iranica. "Welcome to Encyclopaedia Iranica". iranicaonline.org.</ref> U to vrijeme islamska kultura je ulagala snažne napore da apsorbuje znanje prethodnih civilizacija i doživljavala vlastiti kulturni procvat. Ovaj period se ponekad naziva [[Zlatno doba islama|zlatnim dobom islama]]. Al-Balhi je proveo osam godina u Iraku. Jedan od njegovih učitelja bio je filozof Abu Jusuf Al-Kendī. Vratio se u Balk i počeo podučavati ono što je naučio. Ahmed ibn Sahl, vladar Balka i okolnih teritorija, ponudio mu je i spisateljski i ministarski položaj, a Al-Balhi je prihvatio prvu ponudu, a odbio drugu. Kralj je potvrdio njegovu odluku i finansijski ga podržao. Al-Balhi je još jednom otputovao u [[Bagdad]], prije nego što se posljednji put vratio u Balh i tamo ostao do svoje smrti 934. godine.<ref>Who was Abu Zayd al-Balkhi? Malik Badri, introduction to Sustenance of the Soul, Gutenberg Press</ref> === Lične karakteristike === Posjedovao je prilično rezervisan i izoliran karakter, zbog čega nije prikupljeno dovoljno podataka o njegovom ličnom životu.<ref> al-Balkhī, Abū Zayd; Badri, Malik (2013), "Who was Abū Zayd al-Balkhī?", Abu Zayd AlBalkhi’s Sustenance of the Soul, The Cognitive Behavior Therapy of A Ninth Century Physician, International Institute of Islamic Thought, pp. 1–7, doi:10.2307/j.ctvh4zfhk.4, JSTOR j.ctvh4zfhk.4, retrieved 2021-12-15</ref> Prema riječima Ebu Muhameda El-Hasana ibn El-Vazirija, jednog od njegovih učenika, Al-Balhijevo lice bilo je prekriveno ožiljcima koje je zadobio nakon što je prebolio [[Boginje]]. == Djela == Od mnogih knjiga koje mu Ibn Al-Nadim pripisuje u djelu Al-Fihrist, mogu se istaknuti djela "Izvrsnost matematike" i "O sigurnosti u astrologiji". Njegove "Figure o klimama" (Suvar Al-aqalim) sastojale su se uglavnom od geografskih karata. Također je napisao medicinsko i psihološko djelo, "Masalih Al-Abdan va Al-Anfus" (Održavanje tijela i duše). U knjizi Malik Badrija većina njegovih djela opisana su kao "više od 60 knjiga i rukopisa, u kojima se pomno istražuju discipline raznolike po opsegu, kao što su geografija, medicina, [[teologija]], [[politika]], filozofija, [[poezija]], [[književnost]], arapska gramatika, [[astrologija]], [[astronomija]], matematika, [[biografija]], [[etika]], [[sociologija]], kao i druge."<ref>Malik Badri, Abu Zayd al-Balkhi’s Sustenance of the Soul: The Cognitive Behavior Therapy of a Ninth Century Physician, International Institute of Islamic Thought (IIIT) (2013), p. 1 Nurdeen Deuraseh and Mansor Abu Talib (2005), "Mental health in Islamic medical tradition", The International Medical Journal 4 (2), p. 76–79. Amber Haque (2004), "Psychology from Islamic Perspective: Contributions of Early Muslim Scholars and Challenges to Contemporary Muslim Psychologists", Journal of Religion and Health 43 (4): 357–377 [362] Awaad, Rania; Ali, Sara (July 2015). "Obsessional Disorders in al-Balkhi′s 9th century treatise: Sustenance of the Body and Soul". Journal of Affective Disorders. 180: 185–189. </ref> === Figure o regijama === Njegove "Figure o regijama" (Suvar al-aqalim) sastojale su se uglavnom od geografskih karata. To ga je dovelo do osnivanja "Balhī škole" zemaljskog mapiranja u Bagdadu. Geografi ove škole također su opširno pisali o ljudima, proizvodima i običajima područja muslimanskog svijeta, s malim interesom za nemuslimanska područja. Drugi dio ovog rukopisa poznat je kao Okrepa za tijela i duše. === Principi interakcije === Pokušaj da se pronađe ravnoteža između tehničke terminologije i zdravog etičkog razuma može se pronaći u njegovoj monografiji u kojoj govori o interakciji između elemenata tijela, godišnjih doba i tradicionalnih "neprirodnih" elemenata zdravlja, poput hrane i sna. === Mentalno zdravlje i mentalne bolesti === U islamskoj psihologiji, koncepte mentalnog zdravlja i "mentalne higijene" uveo je Ebu Zajd Al-Balhi, koji ih je često povezivao s duhovnim zdravljem. U svom djelu Masalih al-Abdan va al-Anfus (Održavanje tijela i duše), on je bio prvi koji je uspješno raspravljao o bolestima povezanim i s tijelom i s dušom. Koristio je termin al-Tibb al-Ruhani za opis duhovnog i psihološkog [[Zdravlje|zdravlja]], a termin Tibb al-Qalb za ​​opis mentalne medicine. Kritizirao je mnoge liječnike svog vremena zbog prevelikog naglaska na fizičke [[bolest]]i i zanemarivanja psiholoških ili mentalnih bolesti pacijenata, te je tvrdio da "budući da je čovjekova konstrukcija i od njegove duše i od njegovog tijela, ljudsko postojanje ne može biti zdravo bez ishtibaka [preplitanja ili prožimanja] duše i tijela". Dalje je tvrdio da "ako se tijelo razboli, nefs [psiha] gubi veliki dio svojih kognitivnih i sveobuhvatnih sposobnosti i ne uspijeva uživati ​​u poželjnim aspektima života" i da "ako se nefs razboli, tijelo također možda neće pronaći radost u životu i na kraju može razviti fizičku bolest". Al-Balhi je svoje ideje o mentalnom zdravlju dijelom dobivaoiz ajeta iz Kur'ana i hadisa koji se pripisuju Muhamedu, kao što su:<ref>Nurdeen Deuraseh and Mansor Abu Talib (2005), "Mental health in Islamic medical tradition", The International Medical Journal 4 (2), p. 76–79.</ref> {{blockquote|"U njihovim srcima je bolest." | Kur'an 2:10}} {{blockquote|"Zaista, u tijelu postoji organ, a kada je on bolestan, tijelo je bolesno, a kada je zdrav, tijelo je zdravo. Zaista, to je qalb [srce]." | Iz Buharijeve zbirke hadisa, Kitab al-Iman}} {{blockquote|"Zaista, Allah ne gleda na vaš izgled niti na vaše bogatstvo (kada vas procjenjuje), nego gleda na vaša srca i vaša djela." | Musnad Ahmed ibn Hanbel, br. 8707}} === Kognitivna i medicinska psihologija i kognitivna terapija === Ebu Zejd je bio prvi koji je razlikovao neurozu od psihoze, te prvi koji je klasifikovao neurotske poremećaje i bio pionir kognitivne terapije kako bi liječio svaki od ovih klasifikovanih poremećaja. Neurozu je klasifikovao u četiri emocionalna poremećaja: strah i anksioznost, ljutnju i agresiju, tugu i depresiju i opsesiju. Dalje je klasificirao tri vrste [[Depresija|depresije]]: normalnu depresiju ili tugu (huzn), endogenu depresiju koja potiče iznutra i reaktivnu kliničku depresiju koja potiče izvan tijela. Također je napisao da zdrava osoba uvijek treba imati zdrave misli i osjećaje u svom umu u slučaju neočekivanih emocionalnih izljeva na isti način na koji se lijekovi i [[lijek]]ovi prve pomoći drže pri ruci za neočekivane fizičke hitne slučajeve. Izjavio je da je ravnoteža između uma i tijela potrebna za dobro zdravlje i da neravnoteža između ta dva može uzrokovati bolest. Al-Balhi je također uveo koncept recipročne inhibicije (al-ilaj bi al-did), koji je ponovo uveo Joseph Wolpe, više od hiljadu godina kasnije, 1969. godine. === Psihofiziologija i psihosomatska medicina === Bio je pionir psihoterapije, psihofiziologije i psihosomatske medicine. Prepoznao je da tijelo i duša mogu biti zdravi ili bolesni, ili "uravnoteženi ili neuravnoteženi", te da mentalne bolesti mogu imati i psihološke i/ili fiziološke uzroke. Napisao je da neravnoteža tijela može rezultirati [[Groznica|groznicom]], [[glavobolja]]ma i drugim fizičkim bolestima, dok neravnoteža duše može rezultirati ljutnjom, anksioznošću, tugom i drugim mentalnim simptomima. == Politika == U zbirci djela Al-Tavhidija iz X stoljeća, Al-Balhi opisuje [[Politika|politiku]] kao umjetnost koja ima za cilj doprinijeti usponu zemlje. Nadalje, spominje pet odvojenih izvora koji utiču na ukupni ishod politike. To uključuje opipljivi cilj koji odgovara poslovima podanika, službeni razlog u vezi s općom dobrobiti naroda, pokretačku snagu kao "brigu vladara za poslove svojih podanika", svrhu kao očuvanje javnog blagostanja, kao i instrumentalni cilj koji se sastoji od korištenja "podsticanja i zastrašivanja" za postizanje cilja. == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Geografi]] [[Kategorija:Matematičari]] [[Kategorija:Medicinski istraživači]] 7u88g4yyy5541w83dvpdp489blowjut 3830943 3830846 2026-04-18T11:26:13Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830943 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Ebu Zejd Al-Balhi | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = oko 850. | mjesto_rođenja = Šamistijan, Horasan (moderni Afganistan) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1013|||934||}} | mjesto_smrti = | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Medicina]], [[geografija]], [[matematika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} ''Ebu Zejd Al-Balhi'' (perzijski: ابو زید احمد بن سهل بلخی) bio je perzijski muslimanski [[polimat]]: geograf, matematičar, ljekar, [[Psihologija|psiholog]] i naučnik. Rođen je 850. godine u Šamistijanu, u provinciji Balh, Veliki Horasan, i bio je učenik Al-Kindija. Također je osnovao "Balhī školu" terestričkog mapiranja u Bagdadu.<ref>E. Edson and Emilie Savage-Smith, Medieval Views of the Cosmos, pp. 61–3, Bodleian Library, University of Oxford</ref> Vjeruje se da je Al-Balhi bio jedan od prvih naučnika koji je dijagnosticirao da mentalne bolesti mogu imati psihološke i fiziološke uzroke i bio je prvi koji je tipizirao četiri vrste emocionalnih poremećaja: [[strah]] i anksioznost; ljutnju i agresiju; [[Tuga|tugu]] i [[Depresija|depresiju]]; i opsesije. == Biografija == Al-Balhi je rođen 850. godine u malom selu Šamistijan, u području Balh koje je danas dio Afganistana. Kao mladić, otprilike u vrijeme Al-Kindijeve smrti,<ref>Biesterfeldt, Hans Hinrich (2011), "al-Balkhī, Abū Zayd", in Lagerlund, Henrik (ed.), Encyclopedia of Medieval Philosophy, Dordrecht: Springer Netherlands, pp. 139–141, doi:10.1007/978-1-4020-9729-4_73, ISBN 978-1-4020-9729-4, retrieved 2021-12-15</ref> Al-Balhi je putovao u Irak.<ref>Foundation, Encyclopaedia Iranica. "Welcome to Encyclopaedia Iranica". iranicaonline.org.</ref> U to vrijeme islamska kultura je ulagala snažne napore da apsorbuje znanje prethodnih civilizacija i doživljavala vlastiti kulturni procvat. Ovaj period se ponekad naziva [[Zlatno doba islama|zlatnim dobom islama]]. Al-Balhi je proveo osam godina u Iraku. Jedan od njegovih učitelja bio je filozof Abu Jusuf Al-Kendī. Vratio se u Balk i počeo podučavati ono što je naučio. Ahmed ibn Sahl, vladar Balka i okolnih teritorija, ponudio mu je i spisateljski i ministarski položaj, a Al-Balhi je prihvatio prvu ponudu, a odbio drugu. Kralj je potvrdio njegovu odluku i finansijski ga podržao. Al-Balhi je još jednom otputovao u [[Bagdad]], prije nego što se posljednji put vratio u Balh i tamo ostao do svoje smrti 934. godine.<ref>Who was Abu Zayd al-Balkhi? Malik Badri, introduction to Sustenance of the Soul, Gutenberg Press</ref> === Lične karakteristike === Posjedovao je prilično rezervisan i izoliran karakter, zbog čega nije prikupljeno dovoljno podataka o njegovom ličnom životu.<ref>al-Balkhī, Abū Zayd; Badri, Malik (2013), "Who was Abū Zayd al-Balkhī?", Abu Zayd AlBalkhi’s Sustenance of the Soul, The Cognitive Behavior Therapy of A Ninth Century Physician, International Institute of Islamic Thought, pp. 1–7, doi:10.2307/j.ctvh4zfhk.4, JSTOR j.ctvh4zfhk.4, retrieved 2021-12-15</ref> Prema riječima Ebu Muhameda El-Hasana ibn El-Vazirija, jednog od njegovih učenika, Al-Balhijevo lice bilo je prekriveno ožiljcima koje je zadobio nakon što je prebolio [[Boginje]]. == Djela == Od mnogih knjiga koje mu Ibn Al-Nadim pripisuje u djelu Al-Fihrist, mogu se istaknuti djela "Izvrsnost matematike" i "O sigurnosti u astrologiji". Njegove "Figure o klimama" (Suvar Al-aqalim) sastojale su se uglavnom od geografskih karata. Također je napisao medicinsko i psihološko djelo, "Masalih Al-Abdan va Al-Anfus" (Održavanje tijela i duše). U knjizi Malik Badrija većina njegovih djela opisana su kao "više od 60 knjiga i rukopisa, u kojima se pomno istražuju discipline raznolike po opsegu, kao što su geografija, medicina, [[teologija]], [[politika]], filozofija, [[poezija]], [[književnost]], arapska gramatika, [[astrologija]], [[astronomija]], matematika, [[biografija]], [[etika]], [[sociologija]], kao i druge."<ref>Malik Badri, Abu Zayd al-Balkhi’s Sustenance of the Soul: The Cognitive Behavior Therapy of a Ninth Century Physician, International Institute of Islamic Thought (IIIT) (2013), p. 1 Nurdeen Deuraseh and Mansor Abu Talib (2005), "Mental health in Islamic medical tradition", The International Medical Journal 4 (2), p. 76–79. Amber Haque (2004), "Psychology from Islamic Perspective: Contributions of Early Muslim Scholars and Challenges to Contemporary Muslim Psychologists", Journal of Religion and Health 43 (4): 357–377 [362] Awaad, Rania; Ali, Sara (July 2015). "Obsessional Disorders in al-Balkhi′s 9th century treatise: Sustenance of the Body and Soul". Journal of Affective Disorders. 180: 185–189.</ref> === Figure o regijama === Njegove "Figure o regijama" (Suvar al-aqalim) sastojale su se uglavnom od geografskih karata. To ga je dovelo do osnivanja "Balhī škole" zemaljskog mapiranja u Bagdadu. Geografi ove škole također su opširno pisali o ljudima, proizvodima i običajima područja muslimanskog svijeta, s malim interesom za nemuslimanska područja. Drugi dio ovog rukopisa poznat je kao Okrepa za tijela i duše. === Principi interakcije === Pokušaj da se pronađe ravnoteža između tehničke terminologije i zdravog etičkog razuma može se pronaći u njegovoj monografiji u kojoj govori o interakciji između elemenata tijela, godišnjih doba i tradicionalnih "neprirodnih" elemenata zdravlja, poput hrane i sna. === Mentalno zdravlje i mentalne bolesti === U islamskoj psihologiji, koncepte mentalnog zdravlja i "mentalne higijene" uveo je Ebu Zajd Al-Balhi, koji ih je često povezivao s duhovnim zdravljem. U svom djelu Masalih al-Abdan va al-Anfus (Održavanje tijela i duše), on je bio prvi koji je uspješno raspravljao o bolestima povezanim i s tijelom i s dušom. Koristio je termin al-Tibb al-Ruhani za opis duhovnog i psihološkog [[Zdravlje|zdravlja]], a termin Tibb al-Qalb za ​​opis mentalne medicine. Kritizirao je mnoge liječnike svog vremena zbog prevelikog naglaska na fizičke [[bolest]]i i zanemarivanja psiholoških ili mentalnih bolesti pacijenata, te je tvrdio da "budući da je čovjekova konstrukcija i od njegove duše i od njegovog tijela, ljudsko postojanje ne može biti zdravo bez ishtibaka [preplitanja ili prožimanja] duše i tijela". Dalje je tvrdio da "ako se tijelo razboli, nefs [psiha] gubi veliki dio svojih kognitivnih i sveobuhvatnih sposobnosti i ne uspijeva uživati ​​u poželjnim aspektima života" i da "ako se nefs razboli, tijelo također možda neće pronaći radost u životu i na kraju može razviti fizičku bolest". Al-Balhi je svoje ideje o mentalnom zdravlju dijelom dobivaoiz ajeta iz Kur'ana i hadisa koji se pripisuju Muhamedu, kao što su:<ref>Nurdeen Deuraseh and Mansor Abu Talib (2005), "Mental health in Islamic medical tradition", The International Medical Journal 4 (2), p. 76–79.</ref> {{blockquote|"U njihovim srcima je bolest." | Kur'an 2:10}} {{blockquote|"Zaista, u tijelu postoji organ, a kada je on bolestan, tijelo je bolesno, a kada je zdrav, tijelo je zdravo. Zaista, to je qalb [srce]." | Iz Buharijeve zbirke hadisa, Kitab al-Iman}} {{blockquote|"Zaista, Allah ne gleda na vaš izgled niti na vaše bogatstvo (kada vas procjenjuje), nego gleda na vaša srca i vaša djela." | Musnad Ahmed ibn Hanbel, br. 8707}} === Kognitivna i medicinska psihologija i kognitivna terapija === Ebu Zejd je bio prvi koji je razlikovao neurozu od psihoze, te prvi koji je klasifikovao neurotske poremećaje i bio pionir kognitivne terapije kako bi liječio svaki od ovih klasifikovanih poremećaja. Neurozu je klasifikovao u četiri emocionalna poremećaja: strah i anksioznost, ljutnju i agresiju, tugu i depresiju i opsesiju. Dalje je klasificirao tri vrste [[Depresija|depresije]]: normalnu depresiju ili tugu (huzn), endogenu depresiju koja potiče iznutra i reaktivnu kliničku depresiju koja potiče izvan tijela. Također je napisao da zdrava osoba uvijek treba imati zdrave misli i osjećaje u svom umu u slučaju neočekivanih emocionalnih izljeva na isti način na koji se lijekovi i [[lijek]]ovi prve pomoći drže pri ruci za neočekivane fizičke hitne slučajeve. Izjavio je da je ravnoteža između uma i tijela potrebna za dobro zdravlje i da neravnoteža između ta dva može uzrokovati bolest. Al-Balhi je također uveo koncept recipročne inhibicije (al-ilaj bi al-did), koji je ponovo uveo Joseph Wolpe, više od hiljadu godina kasnije, 1969. godine. === Psihofiziologija i psihosomatska medicina === Bio je pionir psihoterapije, psihofiziologije i psihosomatske medicine. Prepoznao je da tijelo i duša mogu biti zdravi ili bolesni, ili "uravnoteženi ili neuravnoteženi", te da mentalne bolesti mogu imati i psihološke i/ili fiziološke uzroke. Napisao je da neravnoteža tijela može rezultirati [[Groznica|groznicom]], [[glavobolja]]ma i drugim fizičkim bolestima, dok neravnoteža duše može rezultirati ljutnjom, anksioznošću, tugom i drugim mentalnim simptomima. == Politika == U zbirci djela Al-Tavhidija iz X stoljeća, Al-Balhi opisuje [[Politika|politiku]] kao umjetnost koja ima za cilj doprinijeti usponu zemlje. Nadalje, spominje pet odvojenih izvora koji utiču na ukupni ishod politike. To uključuje opipljivi cilj koji odgovara poslovima podanika, službeni razlog u vezi s općom dobrobiti naroda, pokretačku snagu kao "brigu vladara za poslove svojih podanika", svrhu kao očuvanje javnog blagostanja, kao i instrumentalni cilj koji se sastoji od korištenja "podsticanja i zastrašivanja" za postizanje cilja. == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Geografi]] [[Kategorija:Matematičari]] [[Kategorija:Medicinski istraživači]] ig0kiboj0vedou31x68wb96iw2lcoim 0 533340 3830942 3830491 2026-04-18T11:26:10Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830942 wikitext text/x-wiki [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref name="Breitburg, D. 2018">Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> s obalnim lokacijama gdje su antropogeni [[nutrijent]]i uzrokovali ili pogoršali pad kisika na <2 mg/L (<63 μmol/L) (crveno), i okeanskim [[zona minimalne količine kisika|zonama minimalne količine kisika]] na 300 m (plavo).<ref name="Benway, H.M. 2019">Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Okolinska hipoksija''' ili '''okolišna hipoksija''' odnosi se na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref name="Dissolved Oxygen">{{cite web|title=Dissolved Oxygen |url=http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |work=Water Quality |publisher=Water on the Web |access-date=21. 12. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213101908/http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |archive-date=13. 12. 2012 }}</ref> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref name="researchgate.net">Wu, R. et al. 2003. [https://www.researchgate.net/publication/231277909_Aquatic_Hypoxia_Is_an_Endocrine_Disruptor_and_Impairs_Fish_Reproduction Aquatic Hypoxia Is an Endocrine Disruptor and Impairs Fish Reproduction]</ref> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref name="oceanservice.noaa.gov">Rabalais, Nancy; Turner, R. Eugene; Justic´, Dubravko; Dortch, Quay; Wiseman, William J. Jr. Characterization of Hypoxia: Topic 1 Report for the Integrated Assessment on Hypoxia in the Gulf of Mexico. Ch. 3. NOAA Coastal Ocean Program, Decision Analysis Series No. 15. May 1999. < http://oceanservice.noaa.gov/products/hypox_t1final.pdf >. Retrieved February 11, 2009.</ref> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref name="eopugetsound.org">Encyclopedia of Puget Sound: Hypoxia http://www.eopugetsound.org/science-review/section-4-dissolved-oxygen-hypoxia</ref> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref name="Selman, Mindy 2007">Selman, Mindy (2007) ''Eutrophication: An Overview of Status, Trends, Policies, and Strategies.'' World Resources Institute.</ref> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref name="oregonstate.edu">[http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html oregonstate.edu] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901192135/http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html |date=1. 9. 2006 }} – Dead Zone Causing a Wave of Death Off Oregon Coast (8/9/2006)</ref> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=1. 5. 2010|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik|rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika|zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref name="Gewin, V. 2010">Gewin, V. (2010) "Oceanography: Dead in the water". ''Nature'', '''466'''(7308): 812. {{doi|10.1038/466812a}}.</ref>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref name="Harvey 1995 3367–77">{{Cite journal|last=Harvey|first=H. Rodger|title=Kinetics of phytoplankton decay during simulated sedimentation: Changes in biochemical composition and microbial activity under oxic and anoxic conditions|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=59|issue=16|pages=3367–77|doi=10.1016/0016-7037(95)00217-n|year=1995|bibcode=1995GeCoA..59.3367H}}</ref> Potrebno je otprilike 1&nbsp;mg kisika da se razgradi 1&nbsp;mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18&nbsp;°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref name="Jewell 1971 1457–67">{{Cite journal|last=Jewell|first=William J.|title=Aquatic Weed Decay: Dissolved Oxygen Utilization and Nitrogen and Phosphorus Regeneration|journal=Journal |publisher= Water Pollution Control Federation |year=1971|volume=43|issue=7|pages=1457–67|pmid=5568364}}</ref> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350&nbsp;nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5&nbsp;mg/(m³/dan).<ref name="Sophia C 2007">{{Cite journal|last1=Johannessen|first1=Sophia C.|last2=Peña|first2=M. Angelica|last3=Quenneville|first3=Melanie L.|title=Photochemical production of carbon dioxide during a coastal phytoplankton bloom|journal=Estuarine, Coastal and Shelf Science|volume=73|issue=1–2|pages=236–42|doi=10.1016/j.ecss.2007.01.006|year=2007|bibcode=2007ECSS...73..236J}}</ref> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal|last1=Conley|first1=Daniel J.|last2=Paerl|first2=Hans W.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Boesch|first4=Donald F.|last5=Seitzinger|first5=Sybil P.|author-link5=Sybil P. Seitzinger |last6=Havens|first6=Karl E.|last7=Lancelot|first7=Christiane|last8=Likens|first8=Gene E.|date=20. 2. 2009|title=Controlling Eutrophication: Nitrogen and Phosphorus|journal=Science|language=en|volume=323|issue=5917|pages=1014–15|doi=10.1126/science.1167755|issn=0036-8075|pmid=19229022|s2cid=28502866}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} s at 300 m (blue).<ref name="Benway, H.M. 2019"/>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Hipoksija''' se odnosi na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref name="Dissolved Oxygen"/> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref name="researchgate.net"/> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref name="oceanservice.noaa.gov"/> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref name="eopugetsound.org"/> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref name="Selman, Mindy 2007"/> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref name="oregonstate.edu"/> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=1. 5. 2010|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik|rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika|zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref name="Gewin, V. 2010"/>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref name="Harvey 1995 3367–77"/> Potrebno je otprilike 1&nbsp;mg kisika da se razgradi 1&nbsp;mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18&nbsp;°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref name="Jewell 1971 1457–67"/> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350&nbsp;nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5&nbsp;mg/(m³/dan).<ref name="Sophia C 2007"/> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref name="ReferenceA"/> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Hemijska okeanografija]] [[Kategorija:Staništa]] [[Kategorija: [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref name="Breitburg, D. 2018"/> with coastal sites where anthropogenic nutrients have caused or exacerbated oxygen declines to <2 mg/L (<63 μmol/L) (red), and ocean [[oxygen minimum zone]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Kisik]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] 4jyiwuipymux2rw52jiq6so70szs36h 0 533341 3830941 3830709 2026-04-18T11:26:07Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830941 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Avdo Huseinović | počasni_sufiks = | slika = <!-- Ostavite prazno dok ne dobijete slobodnu (Creative Commons) sliku --> | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|11|25}}<ref name="bdp" /> | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], SR Bosna i Hercegovina, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<ref name="bdp" /> | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | spomenici = | prebivalište = [[Sarajevo]] | nacionalnost = bosanskohercegovačka | druga_imena = | etnicitet = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = novinar, publicista, dokumentarista<ref name="bdp" /> | godine_aktivnosti = 2008 – danas | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = | poznat_po = dokumentarni filmovi o ratu u Bosni i Hercegovini, istraživanje ratnih zločina i kulture sjećanja<ref name="etto" /> | značajna_djela = ''Dželati naroda mog'', ''Prijedorska polja smrti'', ''Logori smrti'', ''Herceg Bosna – zločin i kazna'', ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' | stil = | rodni_grad = Sarajevo | plaća = | bogatstvo = | visina = | težina = | televizija = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = Islam | denominacija = | krivične_prijave = | krivične_kazne = | sudski_status = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = Plaketa Kantona Sarajevo (2015)<ref name="bdp" /><br>Godišnja nagrada Fondacije ''Muradif Ćato'' (2022)<ref name="aa" /> | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Avdo Huseinović''' (rođen 25. novembra 1973. u Sarajevu) bosanskohercegovački je novinar, publicista i autor dokumentarnih filmova. Njegov rad fokusiran je na dokumentovanje rata u Bosni i Hercegovini, ratnih zločina i kulture sjećanja, a njegovi filmovi korišteni su kao dokazni materijal u procesima za ratne zločine.<ref name="bdp">{{cite web |url=https://www.bdp.ba/huseinovic-avdo/ |title=Avdo Huseinović |website=BDP.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Biografija == Avdo Huseinović rođen je 25. novembra 1973. u Sarajevu.<ref name="bdp" /> Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i učestvovao u borbama na području Sarajeva, uključujući linije na Kobiljoj Glavi.<ref name="etto">{{cite web |url=https://etto.ba/clanak/avdo-huseinovi%C4%87-%C5%BEivot-posve%C4%87en-dokumentiranju-historije-i-kulture-sje%C4%87anja-gost-podcasta-8-korpus |title=Avdo Huseinović: Život posvećen dokumentiranju historije i kulture sjećanja - gost podcasta 8. korpus |website=Etto.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Prije nego što se u potpunosti posvetio dokumentaristici, radio je kao novinar i bio angažovan u muzičkoj industriji kao tekstopisac i izvođač.<ref name="etto" /> == Publicistički rad == Huseinović je autor više knjiga koje se bave ratom u Bosni i Hercegovini i savremenom historijom. Njegova djela uključuju: * ''Dželati naroda mog'' (2009) * ''Naser od Gazimestana do Haga i nazad'' (2013) * ''Stazama bosanskih vitezova'' (2014) * ''Bosanski dan “D” ili slučaj Dobrovoljačka'' (2017)<ref name="klix_dobrovoljacka">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdo-huseinovic-promovirao-knjigu-slucaj-dobrovoljacka-borba-protiv-falsifikovanja-istine/170502070 |title=Avdo Huseinović promovirao knjigu "Slučaj Dobrovoljačka": Borba protiv falsifikovanja istine |website=Klix.ba |date=2. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Njegovi radovi zasnovani su na dokumentaciji, svjedočenjima i istraživačkom radu.<ref name="bdp" /> == Dokumentarni film == === Opis i tematika === Huseinović je autor više od 20 dokumentarnih filmova koji se bave ratom u Bosni i Hercegovini, ratnim zločinima i historijskim temama.<ref name="bdp" /> Njegov rad karakterizira fokus na prikupljanju arhivske građe, svjedočenja i drugih relevantnih izvora.<ref name="etto" /> U svojim javnim istupima, Huseinović često naglašava važnost institucionalnog pamćenja, ističući da proces spoznaje o zločinima i genocidu mora biti kontinuiran kako bi se sačuvala istina.<ref name="akos_genocid">{{cite web |url=https://akos.ba/huseinovic-genocid-jos-traje-ubiti-bosnjaka-smatralo-se-uzvisenim-cinom/ |title=Huseinović: Genocid još traje, ubiti Bošnjaka smatralo se uzvišenim činom |website=Akos.ba |date=15. 4. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Posebnu pažnju javnosti privukao je njegov film ''Junak umire jednom'' (2019) u kojem je dokumentovao priče bosanskih Srba koji su stali u odbranu Bosne i Hercegovine i borili se u redovima Armije RBiH.<ref name="klix_junak_srbi_1">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/srbi-koji-su-branili-bih-i-ginuli-za-nju-9-januara-1992-nisu-stali-na-stranu-zla/190108046 |title=Srbi koji su branili BiH i ginuli za nju 9. januara 1992. nisu stali na stranu zla |website=Klix.ba |date=8. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Snimao je i filmove o manje istraženim temama, poput žrtava seksualnog zlostavljanja u ratu (''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci''), kao i o historijskim ličnostima poput Husein-kapetana Gradaščevića (''Zmaj od Bosne'').<ref name="klix_zmaj">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-opcini-stari-grad-odrzana-premijera-filma-zmaj-od-bosne-avde-huseinovica/221125114 |title=U Općini Stari Grad održana premijera filma "Zmaj od Bosne" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=25. 11. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_silovanje">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/novi-film-avde-huseinovica-o-silovanju-zena-i-muskaraca-u-ratu-je-bolna-tema-o-kojoj-se-mora-pricati/160428121 |title=Novi film Avde Huseinovića o silovanju žena i muškaraca u ratu je bolna tema o kojoj se mora pričati |website=Klix.ba |date=28. 4. 2016 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> === Pravni značaj === Dokumentarni filmovi Avde Huseinovića korišteni su kao dokazni materijal u postupcima Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vezi s ratnim zločinima.<ref name="bdp" /> == Pravni procesi i pritisci == Zbog svog istraživačkog rada na otkrivanju detalja o ratnim zločinima, Huseinović se suočavao s pravnim pritiscima i tužbama. Posebno se ističe dugogodišnji sudski proces koji je protiv njega 2012. pokrenuo Rajko Dukić, direktor kompanije "Boksit", zbog Huseinovićevog pisanja o zločinima u selu Zaklopača kod Vlasenice. Iako su prvostepene presude bile donesene u Huseinovićevu korist, proces je više puta obnavljan, što je sam Huseinović okarakterisao kao iscrpljujuću "pravosudnu agoniju" i pokušaj utjecajnih pojedinaca da ga putem institucionalnog pritiska zaustave u daljem radu.<ref name="klix_dukic">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pojedinac-protiv-sistema-pravosudna-agonija-avde-huseinovica-po-tuzbi-rajka-dukica/170516012 |title=Pojedinac protiv sistema: Pravosudna agonija Avde Huseinovića po tužbi Rajka Dukića |website=Klix.ba |date=16. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" ! Godina !! Naslov !! Izvor |- | 2008 || ''Vanzemaljci iznad Sarajeva'' || <ref name="bdp" /> |- | 2010 || ''Krvavi ples po šeheru'' || <ref name="senzor">{{cite web |url=https://senzor.ba/premijera-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-agresija-na-istinu/ |title=Premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića "Agresija na istinu" |website=Senzor.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2010 || ''Daleko je Tuzla'' || <ref name="bdp" /> |- | 2011 || ''Bosna ili smrt'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''A bili su samo djeca'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''Dvadeset godina 1. korpusa Armije RBiH'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Na Drini krvavi Višegrad'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Prijedorska polja smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Logori smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2015 || ''Herceg Bosna – zločin i kazna'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Operacija Sana 95 – nedovršena pobjeda'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Dobrinja – opsada u opsadi'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci'' || <ref name="klix_silovanje" /><ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Bol zakopana šutnjom'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' || <ref name="bdp" /><ref name="klix_bosnjaci_mostar">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/promocija-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-u-mostaru/180312134 |title=Promocija novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića u Mostaru |website=Klix.ba |date=12. 3. 2018 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Djeca iza žice'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_djeca">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/premijera-filma-djeca-iza-zice-12-logorasa-svjedoci-o-golgotama-logora-u-bih/170301091 |title=Premijera filma "Djeca iza žice": 12 logoraša svjedoči o golgotama logora u BiH |website=Klix.ba |date=1. 3. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Prvi mart – Put u nezavisnost'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_prvimart">{{cite web |url=https://akos.ba/film-avde-huseinovica-prvi-mart-put-u-nezavisnost/ |title=Film Avde Huseinovića “Prvi mart – put u nezavisnost” |website=Akos.ba |date=29. 2. 2020 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Živi štit'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Glogova – neispričana priča'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Tomašica – grobnica fudbalera'' || <ref name="senzor" /> |- | 2018 || ''Sarajevski vitezovi – pozdrav domovini'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Junak umire jednom'' || <ref name="klix_junak_srbi_1" /><ref name="senzor" /><ref name="klix_junak_srbi_2">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/prikazan-film-avde-huseinovica-o-bosanskim-srbima-herojima-koji-su-branili-rbih/190109145 |title=Prikazan film Avde Huseinovića o bosanskim Srbima, herojima koji su branili RBiH |website=Klix.ba |date=9. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2019 || ''Hadžići – godine agresije'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Legenda o Zami – smrt za život'' || <ref name="senzor" /> |- | 2020 || ''Čudo otpora – Heroji izbliza'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Hašim – put u nezaborav'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Usporeni genocid – Što to nema od Drine vedrine'' || <ref name="bdp" /> |- | 2021 || ''Ubijeni prirodnom smrću'' || <ref name="bdp" /> |- | 2022 || ''Zmaj od Bosne'' || <ref name="klix_zmaj" /> |- | 2022 || ''Postupi po naređenju – dželati u plavom'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_dzelati">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-za-9-januar-najavio-premijeru-dokumentarca-postupi-po-naredenju-dzelati-u-plavom/ |title=Avdo Huseinović za 9. januar najavio premijeru dokumentarca “Postupi po naređenju – dželati u plavom“ |website=Akos.ba |date=7. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Ovamo daleko – Atentat na Bosnu'' || <ref name="tvsa">{{cite web |url=https://www.tvsa.ba/premijerno-prikazan-dokumentarac-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Premijerno prikazan dokumentarac "Ovamo daleko: Atentat na Bosnu" |website=TVSA.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="akos_atentat">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-povodom-1-marta-predstavio-novi-dokumentarni-film-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Avdo Huseinović povodom 1. marta predstavio novi dokumentarni film ”Ovamo daleko-Atentat na Bosnu“ |website=Akos.ba |date=28. 2. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Prsten za glavu aždaje'' || <ref name="bosnjaci">{{cite web |url=https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=75965 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Tajna autobusa smrti'' || <ref name="klix">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/film-tajna-autobusa-smrti-govori-o-zlocinima-u-ahatovicima-za-koje-niko-nije-odgovarao/220614148 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Foča – crna kutija zla'' || <ref name="akos_foca">{{cite web |url=https://akos.ba/novi-dokumentarni-film-avde-huseinovica-foca-crna-kutija-zla/ |title=Novi dokumentarni film Avde Huseinovića: “Foča-crna kutija zla” |website=Akos.ba |date=10. 1. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Kalinovik, više od zločina'' || <ref name="akos_kalinovik">{{cite web |url=https://akos.ba/premijerno-prikazan-film-avde-huseinovica-kalinovik-vise-od-zlocina-prica-o-komsijskom-genocidnom-pohodu/ |title=Premijerno prikazan film Avde Huseinovića “Kalinovik, više od zločina”: Priča o komšijskom genocidnom pohodu |website=Akos.ba |date=23. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_kalinovik">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-premijerno-prikazan-dokumentarni-film-kalinovik-vise-od-zlocina-avde-huseinovica/230622155 |title=U Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film "Kalinovik, više od zločina" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=22. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Lica iz Bosne'' || <ref name="akos_lica">{{cite web |url=https://akos.ba/dokumentarni-film-avde-huseinovica-o-gradanima-bih-u-logorima-srbije-i-crne-gore/ |title=Dokumentarni film Avde Huseinovića o građanima BiH u logorima Srbije i Crne Gore |website=Akos.ba |date=22. 1. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Bošnjaci između dva svjetska rata'' || <ref name="akos_baton">{{cite web |url=https://akos.ba/udruzenje-baton-zenica-predstavlja-film-avde-huseinovica-bosnjaci-izmedu-dva-svjetska-rata/ |title=Udruženje Baton Zenica predstavlja film Avde Huseinovića “Bošnjaci između dva svjetska rata” |website=Akos.ba |date=3. 12. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Agresija na istinu'' || <ref name="senzor" /> |- | 2025 || ''Pofalićka bitka – Grom u zoru'' || <ref name="akos_pofalici">{{cite web |url=https://akos.ba/film-pofalicka-bitka-grom-u-zoru-prica-o-jednoj-od-najznacajnijih-i-najpresudnijih-bitaka/ |title=Film “Pofalićka bitka - Grom u zoru”: Priča o jednoj od najznačajnijih i najpresudnijih bitaka |website=Akos.ba |date=3. 4. 2025 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |} == Nagrade i priznanja == Dobitnik je Plakete Kantona Sarajevo 2015.<ref name="bdp" /> Godinama je bio predlagan kao kandidat građana za prestižnu Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za svoj doprinos očuvanju istine, za šta su pokretane i javne peticije.<ref name="akos_sestoaprilska">{{cite web |url=https://akos.ba/peticija-za-sestoaprilsku-nagradu-avdi-huseinovicu/ |title=Peticija za Šestoaprilsku nagradu Avdi Huseinoviću |website=Akos.ba |date=21. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Godine 2022. dodijeljena mu je godišnja nagrada iz Fondacije ''Muradif Ćato'', koju dodjeljuje Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“.<ref name="aa">{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/sarajevo-avdi-huseinovi%C4%87u-dodijeljena-nagrada-iz-fondacije-muradif-%C4%87ato-/2741283 |title=Sarajevo: Avdi Huseinoviću dodijeljena nagrada iz Fondacije "Muradif Ćato" |website=Anadolu Agency |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="merhamet">{{cite web |url=https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |title=Avdi Huseinoviću uručena Merhametova godišnja nagrada |website=Merhamet.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Dodatne informacije == Huseinović je dugogodišnji saradnik medija u Bosni i Hercegovini i dijaspori, a njegov rad usmjeren je na istraživanje i dokumentovanje ratnih događaja i njihovih posljedica.<ref name="aa" /> == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/@PravdaAvdoHuseinovic Pravda - Avdo Huseinović] na [[YouTube]]-u [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački publicisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski producenti]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] s3fasqbmckfbm8gm5ch9yb84wv7evvs 0 533345 3830940 3830509 2026-04-18T11:26:05Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830940 wikitext text/x-wiki '''Rasna diskriminacija''' je svaka [[diskriminacija]] protiv bilo koje osobe na osnovu njene [[Rasa|rase]], [[Predak|porijekla]], [[Etnicitet|etničkog]] ili nacionalnog porijekla i/ili [[Boja kože|boje kože]] i [[Dlaka|teksture kose]].<ref name="Malina2021">{{Cite journal|last=Amutah|first=C.|last2=Greenidge|first2=K.|last3=Mante|first3=A.|last4=Munyikwa|first4=M.|last5=Surya|first5=S. L.|last6=Higginbotham|first6=E.|last7=Jones|first7=D. S.|last8=Lavizzo-Mourey|first8=R.|last9=Roberts|first9=D.|date=mart 2021|editor-last=Malina|editor-first=D.|title=Misrepresenting Race — The Role of Medical Schools in Propagating Physician Bias|journal=[[The New England Journal of Medicine]]|publisher=[[Massachusetts Medical Society]]|volume=384|issue=9|pages=872–878|doi=10.1056/NEJMms2025768|issn=1533-4406|pmid=33406326}}</ref><ref name="Gannon2016">{{cite magazine|last=Gannon|first=Megan|title=Race Is a Social Construct, Scientists Argue|date=5. 2. 2016|url=https://www.scientificamerican.com/article/race-is-a-social-construct-scientists-argue/|url-status=live|magazine=[[Scientific American]]|issn=0036-8733|archive-url=https://web.archive.org/web/20230214120609/https://www.scientificamerican.com/article/race-is-a-social-construct-scientists-argue/|archive-date=14. 2. 2023|access-date=1. 3. 2023}}</ref><ref name="Dayal2018">{{Cite book|last=Dr. Deen Dayal|url=https://books.google.com/books?id=dxlgDwAAQBAJ&pg=PT249|title=Complexion Based Discrimination: Global Insights|date=15. 6. 2018|publisher=Notion Press|isbn=978-1-64324-232-3|page=249}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ohchr.org/en/professionalinterest/pages/cerd.aspx|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination|website=United Nations Human Rights, Office of the High Commissioner|publisher=United Nations|access-date=31. 7. 2019}}</ref><ref name=":2">{{Cite book|last=Dabiri|first=Emma|title=Don't touch my hair|date=2020|publisher=Penguin Books|isbn=978-0-14-198628-9|series=Penguin history|location=UK USA Canada Ireland Australia India New Zealand South Africa}}</ref> Pojedinci diskriminiraju odbijanjem poslovanja, druženja ili dijeljenja resursa s ljudima određene grupe. Vlade diskriminiraju putem [[Zakon|zakonskih propisa]] ili [[Organizaciona politika|politika]] – na primjer putem politika [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] – nejednake primjene zakona ili nesrazmjerne raspodjele resursa. Neke jurisdikcije imaju [[Zakon protiv diskriminacije|zakone protiv diskriminacije]] koji zabranjuju vladi ili pojedincima diskriminaciju na osnovu rase ili drugih zaštićenih kategorija. Neke institucije i zakoni koriste [[Afirmativna akcija|afirmativnu diskriminaciju]] kako bi pokušali prevazići ili kompenzirati posljedice rasne diskriminacije. U nekim slučajevima, ovo je jednostavno poboljšano zapošljavanje pripadnika nedovoljno zastupljenih grupa; u drugim slučajevima postoje čvrste [[rasne kvote]]. Protivnici snažnih lijekova poput kvota karakteriziraju ih kao [[Obrnuta diskriminacija|obrnutu diskriminaciju]], gdje se diskriminiraju pripadnici dominantne ili većinske grupe. == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rasizam]] n8bdtl3zs19o7szq1vmk7a8lxer7l2v 0 533346 3830939 3830523 2026-04-18T11:26:03Z WumpusBot 120674 /* Svjetski kup */ razne ispravke 3830939 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Natalija Uškina | slika = | puno ime = Natalija Grigorjevna Uškina | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2021.)</small><br>{{ZID|Rumunija}} <small>(od 2021.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|09|07}} | mjesto rođenja = [[Potma]], [[Mordovija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''56.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22..]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''73.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''78.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''100.''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | kraj karijere = 2023. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 15. 4. 2026. }} '''Natalija Uškina''' ({{jez-ru|Наталья Григорьевна Ушкина}}) rođena 7. septembra 1996. [[Potma|Potmi]], [[Mordovija]], [[Rusija]] nekadašnja je ruska i od 2021. [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|71]] | | | |} Natalija Uškina je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama bilo je 56-o mjesto na ZOI 2022. u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 6:51.4&nbsp;min bila sporija od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|njemačke]] biatlonke [[Denise Herrmann]]. U štafeti nije nastupala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|79]] | | | | | |} Uškina je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|urci na 7,5 &nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 3:41.1&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Denise Herrmann-Wick]]. U ekipnim utrkama nije nastupala === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 11. decembra 2020. u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u [[Östersund]]u 2. decembra 2021. kada je u utrci na 7,5&nbsp;km bez promašaja i zaostatkom od 2:53.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Lisa Hauser|Lise Hauser]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 26-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2022. kada je bez promašajai zaostatkom od 1:29.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Elvira Öberg|Elvire Öberg]]; a u štafeti 12-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2023/24.]] u [[Otepää]]u 13. marta 2022. s [[Dmitrij Šamajev|Dmitrijrm Šamajevim]]. === Rumunska prvenstva === {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2023. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} <!-- * {{Sport365|1720}} --> * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Uškina, Natalija}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Potma]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] pa7dxyjdkl3b285572d42cmr64i6mzc 0 533348 3830938 3830519 2026-04-18T11:26:01Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830938 wikitext text/x-wiki [[Image:Anaerobic.png|320px|thumb|right| Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatnu bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[ATP]]-a nego [[fermentacija]] ili anaerobno disanje. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni anaerobi|Aerotolerantni organizmi]] ne zahtijevaju kisik jer energiju metaboliziraju anaerobno. Međutim, za razliku od obligatni anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti. ]] '''Aerobni organizam''' ili '''aerob''' je [[organizam]] koji može preživjeti i rasti u okruženju bogatom kisikom.<ref>{{DorlandsDict|one/000002016|aerobe}}</ref> The ability to exhibit aerobic respiration may yield benefits to the aerobic organism, as aerobic respiration yields more energy than anaerobic respiration.<ref>{{Cite book|title=Metals, Microbes, and Minerals - The Biogeochemical Side of Life |year=2021 | veditors = Kroneck PM, Sosa Torres ME | publisher = de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-058890-3|edition = 1st |location=Berlin|oclc=1201187551}}</ref> Proizvodnja [[energije]] u ćeliji uključuje sintezu [[Adenozin-trifosfat|ATP]] pomoću [[enzim]]a koji se zove [[ATP-sintaza]]. U aerobnom disanju, ATP- [[sintaza]] je povezana s lancem transporta elektrona u kojem kisik djeluje kao terminalni [[akceptor elektrona]].<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Morelli AM, Ravera S, Panfoli I | title = The aerobic mitochondrial ATP synthesis from a comprehensive point of view | journal = Open Biology | volume = 10 | issue = 10 | date = oktobar 2020 | pmid = 33081639 | pmc = 7653358 | doi = 10.1098/rsob.200224 | doi-access = free}}</ref> U julu 2020. godine, [[Morska biologija|morski biolozi]] su izvijestili da su aerobni [[mikroorganizmi]] (uglavnom), u "[[Suspendirana animacija|kvazi-suspendovanoj animaciji]]", pronađeni u [[Sediment|organski siromašnim sedimentima]], starim do 101,5 miliona godina, 250 stopa ispod [[Morsk dno|morskog dna]] u [[Južnopacifički vrtlog|Južnopacifičkom vrtlogu]] (SPG) ("najmrtvija tačka u okeanu"), i da bi mogli biti [[Lista najdugovječnijih organizama|najdugovječniji oblici života]] ikada pronađeni.<ref name="NYT-2200728">{{cite news | vauthors = Wu KJ |title=These Microbes May Have Survived 100 Million Years Beneath the Seafloor - Rescued from their cold, cramped and nutrient-poor homes, the bacteria awoke in the lab and grew. |url=https://www.nytimes.com/2020/07/28/science/microbes-100-million-years-old.html | work = The New York Times |date=28. 7. 2020 |access-date=31. 7. 2020 }}</ref><ref name="NC-20200728">{{cite journal | vauthors = Morono Y, Ito M, Hoshino T, Terada T, Hori T, Ikehara M, D'Hondt S, Inagaki F | display-authors = 6 | title = Aerobic microbial life persists in oxic marine sediment as old as 101.5 million years | journal = Nature Communications | volume = 11 | issue = 1 | date = juli 2020 | pmid = 32724059 | pmc = 7387439 | doi = 10.1038/s41467-020-17330-1 | bibcode = 2020NatCo..11.3626M }}</ref> ==Tipovi== *[[Obligatni aerobi]] trebaju kisik za rast. U procesu poznatom kao [[ćelijsko disanje]], ovi organizmi koriste kisik za [[oksidacija|oksidaciju]] [[supstrat (biohemija)|supstrata]] (naprimjer [[šećer]]a i [[masti]]) i generiranje [[energija|energije]].<ref name=Todar>{{cite book |url= http://textbookofbacteriology.net/nutgro_4.html |access-date=24. 7. 2016 |title=Todar's Online Textbook of Bacteriology | vauthors = Todar K |chapter=Nutrition and Growth of Bacteria |page=4}}</ref> *[[Fakultativni anaerobi]] koriste kisik ako je dostupan, ali imaju i [[Anaerobni organizam|anaerobne]] metode proizvodnje energije.<ref name="Hentges">{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7638/ |title=Medical Microbiology |vauthors=Hentges DJ |date=1996 |publisher=University of Texas Medical Branch at Galveston |isbn=978-0-9631172-1-2 |editor=Baron S |edition=4 |location=Galveston, Texas |chapter=17: Anaerobes:General Characteristics |pmid=21413255 |access-date=24. 7. 2016}}</ref> *[[Mikroaerofili]] trebaju kisik za proizvodnju energije, ali im štete atmosferske koncentracije kisika (21% O₂).<ref name=Todar/> *[[Aerotolerantni organizmi|Aerotolerantni anaerobi]] ne koriste kisik, ali im on ne šteti.<ref name=Todar/> Kada je organizam u stanju preživjeti i u kisikovom i u anaerobnom okruženju, korištenje [[Pasteurov efekat|Pasteurovog efekta]] može razlikovati fakultativne anaerobe od aerotolerantnih organizama. Ako organizam koristi [[fermentacija|fermentaciju]] u anaerobnom okruženju, dodavanje kisika će uzrokovati da fakultativni anaerobi obustave fermentaciju i počnu koristiti kisik za disanje. Aerotolerantni organizmi moraju nastaviti fermentaciju u prisustvu kisika. Fakultativni organizmi rastu i u medijima bogatim kisikom i u medijima bez kisika. ==Aerobno disanje== Aerobni organizmi koriste proces koji se naziva [[aerobni metabolizam|aerobno disanje]] za stvaranje [[ATP]]-a iz [[ADP]]-a i [[fosfat]]a. [[Glukoza]] ([[monosaharid]]) se oksidira kako bi pokrenula lanac transporta elektrona:<ref name="Chauhan">{{cite book | vauthors = Chauhan BS | date = 2008 | title = Principles of Biochemistry and Biophysics | publisher = Laxmi Publications | page = 530 | isbn = 978-81-318-0322-6 }}</ref> Ova jednačina je sažetak onoga što se dešava u tri serije biohemijskih reakcija: [[glikoliza]], [[Krebsov ciklus]] (također poznat kao [[ciklus limunske kiseline]]) i [[oksidativna fosforilacija]]. ;C₆H₁₂O₆ + 6 O₂ + 38 [[Adenozin-difosfat|ADP]] + 38 fosfat → 6 CO₂ + 44 H₂O + 38 [[adenozin-trifosfat|ATP]] U oksidativnoj fosforilaciji, ATP se sintetizira iz ADP-a i fosfata pomoću ATP-sintaze. ATP-sintazu pokreće protonsko-motivna sila stvorena korištenjem energije generirane iz lanca transporta elektrona. [[vodikov ion]] (H⁺) ima pozitivno naelektrisanje i ako je odvojen [[ćelijska membrana|ćelijskom membranom]], stvara razliku u naelektrisanju između unutrašnje i vanjske strane membrane. Oksidativna fosforilacija se javlja u [[mitohondrija]]ma [[eukarioti|eukariota]].<ref name=":0" /> Aerobnom disanju je potreban O₂ jer djeluje kao terminalni akceptor elektrona u lancu transporta elektrona prokariota. Molekularni kisik se u ovom procesu redukuje do vode.<ref>{{Cite journal |last1=Borisov |first1=Vitaliy B. |last2=Verkhovsky |first2=Michael I. |date=23. 10. 2015 |editor-last=Stewart |editor-first=Valley |title=Oxygen as Acceptor |journal=EcoSal Plus |language=en |volume=6 |issue=2 |pages=ecosalplus.ESP–0012–2015 |doi=10.1128/ecosalplus.ESP-0012-2015 |pmid=26734697 |issn=2324-6200|pmc=11575855 }}</ref> == Također potledajte== *[[Aerobna probava]] *[[Aerobni vaginitis]] *[[Anaerobna probava]] *[[Anaerobni organizam]] *[[Fermentacija (biohemija)]] *[[Oksigenacija]] == Reference == {{reflist}} {{Bakterije}} {{DEFAULTSORT:Aerobic Organism}} [[Kategorija:Ćelijsko disanje]] [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija:Biološka terminologija]] sf7zdrcjckubux293n35jgplf5izi79 0 533350 3830937 3830654 2026-04-18T11:25:59Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830937 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Atinska akropola | slika = 1029 Acropolis of Athens in Greece at night Photo by Giles Laurent.jpg | opis = Atinska akropola 2025. godine | lokacija = [[Atina]], Grčka | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{Coord|37|58|18|N|23|43|34|E|display=inline,title}} | godina = 1987. | površina = 3,04 ha | tampon-zona = 116,71 ha | locmapin = Grčka | opis_karte = Lokacija u Grčkoj }} '''Atinska akropola''' ({{Jez-grc|ἡ Ἀκρόπολις τῶν Ἀθηνῶν}}; {{jez-gr|Ακρόπολη Αθηνών}}) antička je [[citadela]] smještena na stjenovitom uzvišenju iznad grada [[Atina|Atine]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Ona sadrži ostatke nekoliko [[Arhitektura antičke Grčke|antičkih građevina]] velikog arhitektonskog i historijskog značaja, od kojih je najpoznatija [[Partenon]]. Sama riječ ''[[akropola]]'' potiče od grčkih riječi ''akron'' (najviša tačka, vrh) i ''polis'' (grad).<ref>acro-. (n.d.). In Greek, Acropolis means "Highest City". ''[[The American Heritage Dictionary of the English Language]]'', Fourth Edition. Retrieved 29. 9. 2009, [http://dictionary.reference.com/browse/acro- from Dictionary.com website:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304080247/http://dictionary.reference.com/browse/acro-|date=4. 3. 2016}} Quote: "[From Greek ''akros'', extreme; see ''ak-'' in Indo-European roots.]"</ref> Termin ''akropola'' je opći i u Grčkoj postoje mnoge druge akropole. U antičko doba, Atinska akropola je bila poznatija kao '''Kekropija''' (Κεκροπία), nazvana po legendarnom čovjeku-zmiji [[Kekrop I|Kekropu]], za kojeg se vjeruje da je bio prvi atinski kralj. Iako postoje dokazi da je brdo bilo naseljeno još u 4. mileniju p. n. e, [[Periklo]] (oko 495–429. p. n. e) je u 5. vijeku p. n. e. koordinirao izgradnju najznačajnijih objekata čiji su ostaci vidljivi i danas. To uključuje Partenon, [[Propileje (Atinska akropola)|Propileje]], [[Erehtejon]] i [[Hram Atene Nike]].<ref>Hurwit 2000, p. 87.</ref><ref>{{Cite web|url=http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2384|title=Ministry of Culture and Sports {{!}} Acropolis of Athens|website=odysseus.culture.gr|access-date=16. 4. 2026}}</ref> Partenon i ostale građevine ozbiljno su oštećeni 1687. tokom [[Mletačka Republika|mletačke]] opsade u [[Morejski rat|Morejskom ratu]]. Tada je mletačko bombardovanje pogodilo barut koji su turski vladari skladištili u Partenonu, što je dovelo do razorne eksplozije.<ref>[http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&id=281 Nicholas Reeves and Dyfri Williams, "The Parthenon in Ruins"] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20090806054926/http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&id=281 |date=6. 8. 2009 }}, British Museum Magazine 57 (spring/summer 2007), pp. 36–38. Retrieved 2. 12. 2012.</ref> == Historija == === Rano naseljavanje === Akropola je smještena na stijeni s prilično ravnim vrhom koja se uzdiže 150 m iznad nivoa mora u gradu [[Atina|Atini]], s površinom od oko 3 ha. Dok najraniji artefakti datiraju iz perioda srednjeg [[neolit]]a, u Atici su dokumentovana staništa još iz ranog neolita (6. milenij p. n. e). Gotovo je sigurno da je na brdu tokom kasnog [[Bronzano doba|bronzanog doba]] stajala [[Mikenska Grčka|mikenska]] palata tipa [[megaron]]. Od ove građevine nije preživjelo ništa osim, vjerovatno, jednog krečnjačkog postolja za stub i dijelova nekoliko pješčarskih stepenica.<ref name="Castleden">{{cite book|last=Castleden|first=Rodney|url=https://books.google.com/books?id=Kfi0dAlfJaoC&pg=PA64|title=Mycenaeans|date=2005|publisher=Routledge|isbn=978-1-134-22782-2|pages=64–}}</ref> Ubrzo nakon izgradnje palate, podignut je masivni [[Kiklopsko zidanje|kiklopski]] odbrambeni zid, dužine 760 m, visine do 10 m, te debljine koja se kretala od 3,5 m do 6 m. Od kraja [[Heladska hronologija|kasnoheladskog IIIB perioda]] (1300–1200. p. n. e),<ref>{{Cite book|last=Iakovidis|first=Spyros|title=The Mycenaean Acropolis of Athens|publisher=The Archaeological Society at Athens|year=2006|location=Athens|pages=197–221}}</ref> ovaj zid je služio kao glavna odbrana Akropole sve do 5. vijeka. Sastojao se od dva parapeta izgrađena od velikih kamenih blokova, povezanih zemljanim malterom zvanim ''emplekton.''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3De%29%2Fmplektos ἔμπλεκτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210610052406/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3De%29%2Fmplektos|date=10. 6. 2021}}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', on Perseus Digital Library.</ref> Zidine prate tipične mikenske konvencije u tome što su slijedile prirodne konture terena, a njihova kapija, koja je bila okrenuta ka jugu, bila je postavljena koso, s parapetom i kulom koji su se nadvijali nad desnom stranom onih koji ulaze, čime se olakšavala odbrana. Na sjevernoj strani brda postojala su dva manja prilaza koja su se sastojala od strmih, uskih stepeništa uklesanih u stijenu. Pretpostavlja se da [[Homer]] misli na ovo utvrđenje kada spominje "čvrsto građenu kuću [[Erehtej]]evu" (''Odiseja'' 7.81). Negdje prije 13. vijeka p. n. e, zemljotres je uzrokovao pukotinu blizu sjeveroistočnog ruba Akropole. Ova pukotina se protezala oko 35 m do sloja mekog laporca u kojem je iskopan bunar.<ref>Hurwit 2000, p. 78.</ref> Izgrađen je složen sistem stepenica i bunar je služio kao neprocjenjiv, zaštićen izvor pitke vode tokom opsada u jednom dijelu mikenskog perioda.<ref>[http://www.hydriaproject.net/en/cases/athens/acropolis_hill/mycenaean.html "The springs and fountains of the Acropolis hill"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728143221/http://www.hydriaproject.net/en/cases/athens/acropolis_hill/mycenaean.html|date=28. 7. 2013}}, Hydria Project. Retrieved 2. 12. 2012.</ref> === Arhajska Akropola === [[Datoteka:Primitive_Acropolis_with_the_Pelargicon.jpg|mini|454x454piksel|Prvobitna Akropola s Pelargikonom i Starim hramom Atene]] [[Datoteka:Aufriß_des_alten_Athena-Tempels.jpg|mini|Prikaz vertikalnog presjeka predložene rekonstrukcije Starog hrama Atene. Sagrađen oko 525. p. n. e, nalazio se između Partenona i Erehtejona. Fragmenti skulptura s njegovih zabata čuvaju se u Muzeju Akropole.]] Malo je poznato o arhitektonskom izgledu Akropole prije [[Arhajski period u Grčkoj|arhajskog doba]]. Tokom 7. i 6. vijeka p. n. e, lokalitet je kontrolisao [[Kilon]] tokom neuspjele Kilonove pobune,<ref name="Pomeroy1999">{{cite book|last=Pomeroy|first=Sarah B.|url=https://books.google.com/books?id=INUT5sZku1UC&pg=PA163|title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History|publisher=Oxford University Press|year=1999|isbn=978-0-19-509742-9|pages=163–|author-link=Sarah B. Pomeroy}}</ref> a u dva navrata [[Peizistrat]]; oba su bila pokušaji preuzimanja političke moći putem državnih udara. Osim kasnije spomenutog [[Hekatompedon]]a, Peizistrat je sagradio i ulaznu kapiju ili [[Propileji|propileje]].<ref>{{cite web|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/448916/Peisistratus|title=Peisistratos|last=Starr|first=Chester G.|website=Encyclopædia Britannica|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731080315/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/448916/Peisistratus|archive-date=31. 7. 2013|url-status=live|access-date=17. 4. 2026}}</ref> Ipak, čini se da je oko brda akropole bio izgrađen zid sa devet kapija, [[Enneapylon]],<ref>[http://odysseus.culture.gr/h/2/eh251.jsp?obj_id=8242 "Acropolis fortification wall"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128012957/http://odysseus.culture.gr/h/2/eh251.jsp?obj_id=8242|date=28. 11. 2012}}, Odysseus. Retrieved 2. 12. 2012.</ref> koji je obuhvatao i najveći izvor vode, [[Klepsidra (Akropola)|Klepsidru]], na sjeverozapadnom podnožju. Hram [[Atena|Atene]] Polijas, boginje zaštitnice grada, podignut je između 570. i 550. p. n. e. Ova [[Dorski red|dorska]] građevina od krečnjaka, od koje su sačuvane mnoge relikvije, naziva se Hekatompedon (grčki za "stostopni"), Ur-Parthenon (njemački za "izvorni" ili "primitivni Partenon"), H-arhitektura ili hram Plavobradi, prema zabatnoj skulpturi trotjelesnog čovjeka-zmije čije su brade bile obojene tamnoplavo. Nije poznato da li je ovaj hram zamijenio stariji hram ili samo svetište ili oltar. Vjerovatno je Hekatompedon sagrađen na mjestu gdje se danas nalazi Partenon.<ref>Hurwit 2000, p. 111.</ref> [[Datoteka:The_Capture_of_the_Acropolis_by_the_Persians.jpg|mini|[[Ahemenidsko pustošenje Atine]] u pohodu vojske [[Kserks I od Perzije|Kserksa I]], tokom [[Druga perzijska invazija na Grčku|Druge perzijske invazije na Grčku]], 480–479. p. n. e.]] Između 529. i 520. p. n. e. Peizistratidi su sagradili još jedan hram, [[Stari hram Atene]], koji se obično naziva Arkhaios Neōs ("antički hram"). Ovaj hram Atene Polijas sagrađen je na [[Wilhelm Dörpfeld|Dörpfeldovim]] temeljima,<ref>Hurwit 2000, p. 121.</ref> između [[Erehtejon]]a i današnjeg Partenona. Arkhaios Neōs je uništen u sklopu [[Ahemenidsko pustošenje Atine|ahemenidskog pustošenja Atine]] tokom [[Druga perzijska invazija Grčke|Druge perzijske invazije na Grčku]] 480–479. p. n. e; međutim, hram je vjerovatno rekonstruisan oko 454. p. n. e, budući da je riznica [[Delski savez|Delskog saveza]] bila prebačena u njegov [[opistodom]]. Hram je vjerovatno izgorio 406/405. p. n. e, jer [[Ksenofont]] spominje da je stari hram Atene zapaljen. [[Pauzanija (geograf)|Pauzanija]] ga ne spominje u svom ''Opisu Grčke'' iz 2. vijeka n. e. Oko 500. p. n. e. Hekatompedon je demontiran kako bi se napravilo mjesto za novu građevinu, [[Stariji Partenon]] (često nazivan ''Predpartenon''). Zbog toga su Atinjani odlučili obustaviti izgradnju hrama [[Hram Olimpskog Zeusa (Atina)|Olimpiejon]], koji se povezivao s tiraninom Peizistratom i njegovim sinovima, te su umjesto toga iskoristili [[pirej]]ski krečnjak namijenjen Olimpiejonu za izgradnju Starijeg Partenona. Kako bi se smjestio novi hram, južni dio vrha je raščišćen i poravnat dodavanjem oko 8.000 blokova krečnjaka od po dvije tone, s temeljem dubokim i do 11 m na pojedinim mjestima, dok je ostatak ispunjen zemljom koju je držao potporni zid. Međutim, nakon pobjedničke [[Bitka na Maratonu|Bitke na Maratonu]] 490. p. n. e., plan je revidiran i umjesto krečnjaka upotrijebljen je mramor. Krečnjačka faza zgrade naziva se ''Predpartenon I'', a mramorna faza ''Predpartenon II''. Godine 485. p. n. e. gradnja je zastala radi uštede resursa jer je [[Kserks I od Perzije|Kserks]] postao kralj Perzije, a rat se činio neizbježnim.<ref>Manolis Korres, [http://www.eie.gr/archaeologia/En/chapter_more_3.aspx ''Topographic Issues of the Acropolis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218042410/http://www.eie.gr/archaeologia/En/chapter_more_3.aspx|date=18. 2. 2020}}, Archaeology of the City of Athens; Retrieved 7. 6. 2012.</ref> Stariji Partenon je još uvijek bio u izgradnji kada su Perzijanci napali i opljačkali grad 480. p. n. e. Zgrada je spaljena i opljačkana, zajedno sa Antičkim hramom i gotovo svime ostalim na stijeni.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/artifact;jsessionid=7EAE195E7827EA194D2FFC77288CE706?name=Athens%2C+Pre-Parthenon&object=Building "Athens, Pre-Parthenon (Building)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200821080259/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/artifact;jsessionid=7EAE195E7827EA194D2FFC77288CE706?name=Athens,+Pre-Parthenon&object=Building|date=21. 8. 2020}}, ''Perseus Digital Library''. Retrieved 3. 12. 2012.</ref> Nakon što se perzijska kriza smirila, Atinjani su ugradili mnoge arhitektonske dijelove nedovršenog hrama (neizbrazdane dijelove stubova, triglife, metope itd) u novoizgrađeni sjeverni odbrambeni zid Akropole, gdje su služili kao istaknuti "ratni spomenik" i mogu se vidjeti i danas. Devastirano mjesto je očišćeno od krhotina. Statue, kultni predmeti, vjerski prinosi i neupotrebljivi arhitektonski elementi svečano su zakopani u nekoliko duboko iskopanih jama na brdu, služeći praktično kao ispuna za vještački plato stvoren oko klasičnog Partenona. Ovaj "[[Perserschutt|perzijski otpad]]" bio je najbogatiji arheološki depozit iskopan na Akropoli do 1890. godine. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]] [[Kategorija:Kultura Grčke]] 7l75sfmv29hf3km0f5dgiihvlq0m93h 0 533353 3830786 3830595 2026-04-17T15:10:30Z AnToni 2325 3830786 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Darija Blaško | slika = Blashko_D._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8185.jpg | opis slike = | puno ime = Darija Serhijevna Blaško | država = {{ZID|Bjelorusija}} <small>(do 2017.)</small><br>{{ZID|Ukrajina}} <small>(od 2017.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|01|28}} | mjesto rođenja = [[Navapolack]] | država rođenja = [[Bjelorusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | visina = 176 | težina = 61 | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ( [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''26.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = <!-- [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] --> | pobjede EK = | plasman EK = <!-- '''11.''' ([[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]]) --> | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 16. 4. 2026. | nagrade = | ordeni = }} '''Darija Serhijevna Blaško''', ({{jez-uk|Дарія Сергіївна Блашко|kurziv=da}}, {{jez-be|Дар'я Блашко|kurziv=da}}) rođena 28. januara 1996. u [[Navapolack]]u, [[Bjelorusija]]), je do 2017. bjeloruska, a od 2017. [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | | | |} Darija Blaško je nastupila na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] Trebala je nastupiti u pojedinačnoj konkurenciji u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], ali nije startovala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|29]] | style="background:#f8e6c4;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|3]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|84]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|14]] | | |} Darija Blaško je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]]. Osvojila je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Julija Džima|Julijom Džimom]], kada su s 9.2&nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkureciji ostvarila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je osvojila 14-o mjesto, s jednim promašajem i zaostatkom od 1:12.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Tiril Eckhoff]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] |- |60||31||53|| || |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] u [[Östersund]]u 30. novembra 2019. u utrci mješovite štafete s [[Artem Prima|Artemom Primom]], [[Vita Semerenko|Vitom]] i [[Taras Lesjuk|Tarasom Lesjukom ]], kada su osvojile 12-o mjesto sa zaostatkom od 3:52.53&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke italijanske štafete u sastavu: [[Lisa Vittozzi]], [[Dorothea Wierer]], [[Lukas Hofer]] i [[Dominik Windisch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 12-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni SK 2020/21.]] na [[Kontiolahti]]ju 6. decembra 2020. u utrci potjere na 10&nbsp;km, kada jes jednim promašajem bila 1:49.9&nbsp;mina sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]]. U ekipnim utrkama najbolji rezultat koj je treće mjesto u [[Oberhof]]u 8. januara 2013. u pojedinačnij mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] s [[Artem Tiščenko|Artemom Tiščenkom]]. == Privatni život == == Nagrade == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Darija Blaško}} <!-- * {{Sport365|505}} --> {{DEFAULTSORT:Blaško, Darija}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Biografije, Navapolack]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]] [[Kategorija:Ukrajinski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] behuh9eub9tx199ku34aa0hlcyal313 3830936 3830786 2026-04-18T11:25:57Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830936 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Darija Blaško | slika = Blashko_D._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8185.jpg | opis slike = | puno ime = Darija Serhijevna Blaško | država = {{ZID|Bjelorusija}} <small>(do 2017.)</small><br>{{ZID|Ukrajina}} <small>(od 2017.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|01|28}} | mjesto rođenja = [[Navapolack]] | država rođenja = [[Bjelorusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | visina = 176 | težina = 61 | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ( [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''26.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = <!-- [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] --> | pobjede EK = | plasman EK = <!-- '''11.''' ([[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]]) --> | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 16. 4. 2026. | nagrade = | ordeni = }} '''Darija Serhijevna Blaško''', ({{jez-uk|Дарія Сергіївна Блашко|kurziv=da}}, {{jez-be|Дар'я Блашко|kurziv=da}}) rođena 28. januara 1996. u [[Navapolack]]u, [[Bjelorusija]]), je do 2017. bjeloruska, a od 2017. [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | | | |} Darija Blaško je nastupila na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] Trebala je nastupiti u pojedinačnoj konkurenciji u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], ali nije startovala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|29]] | style="background:#f8e6c4;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|3]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|84]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|14]] | | |} Darija Blaško je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]]. Osvojila je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Julija Džima|Julijom Džimom]], kada su s 9.2&nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkureciji ostvarila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je osvojila 14-o mjesto, s jednim promašajem i zaostatkom od 1:12.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Tiril Eckhoff]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] |- |60||31||53|| || |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] u [[Östersund]]u 30. novembra 2019. u utrci mješovite štafete s [[Artem Prima|Artemom Primom]], [[Vita Semerenko|Vitom]] i [[Taras Lesjuk|Tarasom Lesjukom]], kada su osvojile 12-o mjesto sa zaostatkom od 3:52.53&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke italijanske štafete u sastavu: [[Lisa Vittozzi]], [[Dorothea Wierer]], [[Lukas Hofer]] i [[Dominik Windisch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 12-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni SK 2020/21.]] na [[Kontiolahti]]ju 6. decembra 2020. u utrci potjere na 10&nbsp;km, kada jes jednim promašajem bila 1:49.9&nbsp;mina sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]]. U ekipnim utrkama najbolji rezultat koj je treće mjesto u [[Oberhof]]u 8. januara 2013. u pojedinačnij mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] s [[Artem Tiščenko|Artemom Tiščenkom]]. == Privatni život == == Nagrade == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Darija Blaško}} <!-- * {{Sport365|505}} --> {{DEFAULTSORT:Blaško, Darija}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Biografije, Navapolack]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]] [[Kategorija:Ukrajinski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] omkqwps67qgp3x62e19zb0arf4lxp21 0 533355 3830935 3830585 2026-04-18T11:25:55Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830935 wikitext text/x-wiki '''Pasterov efekat''' opisuje kako dostupni kiseonik inhibira fermentaciju etanola, što dovodi do prelaska [[kvasci|kvasca]] na [[ćelijsko disanje]], radi povećane proizvodnje nositelja energije [[adenozin-trifosfat]]a (ATP).<ref name=":0">{{Cite journal | vauthors = Lagunas R |date=1. 1. 1981 |title=Is Saccharomyces cerevisiae a typical facultative anaerobe? |journal=Trends in Biochemical Sciences |language=en |volume=6 |pages=201–203 |doi=10.1016/0968-0004(81)90073-6 |issn=0968-0004}}</ref> Općenitije, u medicinskoj literaturi, Pasteurov efekat se odnosi na to kako prisustvo kisika uzrokuje smanjenje ćelijske brzine [[glikoliza|glikolize]] i supresiju akumulacije mliječne kiseline/[[laktat]]a. Efekat se javlja u životinjskim tkivima, kao i u [[mikroorganizmi]]ma koji pripadaju [[carstvo (biologija)|carstvu]] [[Fungi|gljivica]].<ref>{{cite web|url=https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Pasteur+effect |title=Pasteur effect |website=The Free Dictionary by Farlex}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://www.biomolther.org/journal/view.html?uid=897&vmd=Full | doi=10.4062/biomolther.2017.194 | title=Convergence of Cancer Metabolism and Immunity: An Overview | date=2018 | last1=Dang | first1=Chi Van | last2=Kim | first2=Jung-Whan | journal=Biomolecules & Therapeutics | volume=26 | issue=1 | pages=4–9 | pmid=29212301 | pmc=5746032 }}</ref> ==Otkriće== U 1857., mikrobiolog [[Louis Pasteur]] je pokazao da [[aeracija]] kvasnog bujona uzrokuje povećanje rasta ćelija dok se brzina fermentacije smanjuje, na osnovu smanjene proizvodnje [[etanol]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Pasteur L | title = Mémoire sur la fermentation applée lactique. | journal = Comptes rendus de l'Académie des Sciences | trans-title = Dissertation on apple lactic fermentation | language = French | date = 1857 | volume = 45 | issue = 913–916 | pages = 1032–1036 }}<br>{{cite journal|pmc=2229983 |date=1995 |last1=Pasteur |first1=L. |title=Mémoire sur la fermentation appelée lactique (Extrait par l'auteur) |journal=Molecular Medicine |volume=1 |issue=6 |pages=599–601 }}<br>{{cite journal|url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF03401600 |doi=10.1007/BF03401600 |title=Report on the Lactic Acid Fermentation (Author's abstract) |date=1995 |last1=Brock |first1=Thomas D. |journal=Molecular Medicine |volume=1 |issue=6 |pages=601–602 |s2cid=92130442 |doi-access=free }}</ref><ref name="pmid23875175">{{cite journal | vauthors = Vadlakonda L, Dash A, Pasupuleti M, Anil Kumar K, Reddanna P | title = Did we get Pasteur, Warburg, and Crabtree on a right note? | journal = Frontiers in Oncology | volume = 3 | issue = | pages = 186 | date = 2013 | pmid = 23875175 | pmc = 3710993 | doi = 10.3389/fonc.2013.00186 | doi-access = free }}</ref> ==Objašnjenje== [[Kvasci]], budući [[fakultativni anaerobi]], mogu proizvoditi energiju putem fermentacije etanola ili aerobnog disanja. Kada je koncentracija O₂ niska, dvije molekule [[piruvat]]a formirane putem [[glikoliza|glikolize]] [[fermentacija|fermentiraju]] se u [[etanol]] i [[ugljik-dioksid]]. Iako se po glukozi proizvode samo 2 ATP-a, ova metoda se koristi u anaerobnim uslovima jer oksidira elektronski šatl [[NADH]] u NAD⁺ za još jedan krug glikolize i fermentacije etanola. Ako se koncentracija kisika poveća, piruvat se umjesto toga pretvara u [[acetil-CoA]], koji se koristi u [[ciklus limunske kiseline|ciklusu limunske kiseline]], i podliježe [[oksidativna fosforilacija|oksidativnoj fosforilaciji]]. Po glukozi, 10 NADH i 2 FADH₂ proizvode se u ćelijskom disanju za značajnu količinu pumpanja protona, kako bi se stvorio gradijent protona koji koristi [[ATP-sintaza|ATP-sintazu]]. Iako se tačan izlaz [[ATP]]-a kreće na osnovu faktora poput ukupnog elektrohemijskog gradijenta, [[aerobno disanje]] proizvodi daleko više ATP-a nego anaerobni proces fermentacije etanola. Povećani ATP i [[limunska kiselina|citrat]] iz aerobnog disanja [[alosterna regulacija|alonsterii inhibiraju]] [[enzim]] glikolize [[fosfofruktokinaza 1|fosfofruktokinazu 1]] jer je potrebno manje piruvata za proizvodnju iste količine ATP-a. Uprkos ovom [[energija|energetskom]] podsticaju, Rosario Lagunas je pokazao da kvasac nastavlja djelimično fermentirati dostupnu glukozu u etanol iz mnogo razloga.<ref name=":0"/> Prvo, [[metabolizam]] glukoze je brži kroz fermentaciju etanola jer uključuje manje enzima i ograničava sve reakcije na [[citoplazma|citoplazmu]]. Drugo, etanol ima baktericidno djelovanje tako što oštećuje [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] i [[denaturacija (biohemija)|denaturaciju proteina]], omogućavajući gljivicama kvasca da nadmaše bakterije iz okoline za resurse.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonnell G, Russell AD | title = Antiseptics and disinfectants: activity, action, and resistance | journal = Clinical Microbiology Reviews | volume = 12 | issue = 1 | pages = 147–179 | date = januar 1999 | pmid = 9880479 | pmc = 88911 | doi = 10.1128/CMR.12.1.147 }}</ref> Treće, djelimična [[fermentacija]] može biti odbrambeni mehanizam protiv konkurentskih faktora iz okoline, koji iscrpljuju sav kisik brže nego što bi regulatorni sistemi kvasca mogli u potpunosti preći s aerobnog disanja na fermentaciju etanola. ==Praktične implikacije== Procesi fermentacije koji se koriste u proizvodnji [[alkohol]]a obično se održavaju u uvjetima niskog kisika, pod slojem [[ugljik-dioksid]]a, dok uzgoj kvasca za biomasu uključuje prozračivanje bujona za maksimiziranu proizvodnju energije. Uprkos baktericidnim efektima etanola, zakiseljavajućim efektima fermentacije i uvjetima niskog kisika u industrijskoj proizvodnji alkohola, bakterije koje prolaze kroz [[fermentacija mliječne kiseline|fermentaciju mliječne kiseline]] mogu kontaminirati takve objekte jer [[mliječna kiselina]] ima nizak [[pKa]] od 3,86 kako bi se izbjeglo odvajanje [[pH]] membranskog gradijenta koji podržava regulirani transport.<ref>{{cite journal | vauthors = Beckner M, Ivey ML, Phister TG | title = Microbial contamination of fuel ethanol fermentations | journal = Letters in Applied Microbiology | volume = 53 | issue = 4 | pages = 387–394 | date = oktobar 2011 | pmid = 21770989 | doi = 10.1111/j.1472-765X.2011.03124.x | s2cid = 6941273 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Fermentacija etanola]] * [[Fermentacija (biohemija)]] * [[Fakultativni anaerobni organizam]] * [[Alosterična regulacija]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == {{Refbegin}} * {{cite journal | vauthors = Krebs HA | title = The Pasteur effect and the relations between respiration and fermentation | journal = Essays in Biochemistry | volume = 8 | issue = 8 | pages = 1–34 | year = 1972 | pmid = 4265190}} {{refend}} [[Kategorija:Ćelijsko disanje]] [[Kategorija:Metabolizam]] [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] 027qj79cw7exqzfzgv0olbo3wsokr3b 0 533356 3830934 3830694 2026-04-18T11:25:53Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830934 wikitext text/x-wiki '''Aeracija''' (također zvana '''aerifikacija''', '''aerizacija''' ili '''prozračivanje''') je [[sistemsko inženjerstvo|proces]] kojim se [[zrak]] cirkulira kroz, miješa sa ili [[rastvor|rastvara]] u [[tečnost]]i ili drugim supstancama koje djeluju kao [[fluid]]i (kao što je [[tlo]]). Procesi aeracije stvaraju dodatnu površinu u smjesi, omogućavajući veće hemijske ili suspenzijske reakcije. ==Aeracija tekućina== {{glavni|Aeracija vode}} ===Metode=== Aeracija tekućina (obično vode) postiže se: * propuštanjem zraka kroz tekućinu pomoću [[Venturijeva cijev|Venturijeve cijevi]], [[Aeracijska turbina|aeracijskih turbina]] ili [[komprimirani zrak|komprimiranog zraka]] koji se može kombinirati s difuzorom(ima) zračnim kamenjem(ima), kao i [[difuzor finih mjehurića|difuzorima finih]] i [[difuzori grubih mjehurića|grubih mjehurića]] ili linearnim cijevima za aeraciju. [[Keramika]] je pogodna za ovu svrhu, često uključujući disperziju finih mjehurića zraka ili plina kroz poroznu keramiku u tekućinu. Što su mjehurići manji, to je više plina izloženo tekućini, što povećava efikasnost prijenosa plina. Difuzori ili raspršivači također se mogu [[dizajn]]irati u sistem kako bi izazvali turbulenciju ili miješanje, ako je potrebno. Porozni keramički difuzori se izrađuju spajanjem zrna [[aluminij-oksid]]a pomoću [[porculan]]skih veza kako bi se formirala jaka, jednoliko porozna i homogena struktura. Prirodno hidrofilni materijal se lahko vlaži, što rezultira proizvodnjom finih, jednoličnih mjehurića.<ref>[http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp Porous Ceramic Diffusers] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110930054204/http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp |date=30. 9. 2011 }}</ref> Na datoj zapremini zraka ili tekućine, površina se mijenja proporcionalno s veličinom kapi ili mjehurića, upravo one površine na kojoj se može dogoditi razmjena. Korištenje izuzetno malih mjehurića ili kapljica povećava brzinu prijenosa plina (aeracije) zbog veće kontaktne površine. Pore kroz koje ovi mjehurići prolaze uglavnom su [[mikrometar]]ske veličine. ===Upotreba aeracije tekućina=== [[Datoteka:Aerated tap water.jpg|thumb|right|Aerirana voda iz slavine]] * Za ublažavanje ([[Laminarni tok|laminiranje]]) toka vode iz slavine na slavini. * Proizvodnja [[gazirana voda|gatirane vode]] ili [[lolakola|kole]] za piće. * Sekundarni tretman [[otpadna voda|otpadnih]] ili [[tretman industrijskih otpadnih voda|industrijskih otpadnih voda]] upotrebom aeracijskih miksera/[[difuzor]]a.<ref>{{cite web|title=Aeration|url=http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|access-date=18. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140225024355/http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|archive-date=25. 2. 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Aeration Device|url=http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|publisher=Fortrans|access-date=18. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140617064955/http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|archive-date=17. 6. 2014|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> * Za povećanje sadržaja kisika u vodi koja se koristi za smještaj životinja, kao što su akvarijske [[ribe]] ili ribogojilište. * Za povećanje sadržaja kisika u sladovini ([[fermentacija|nefermentirano]] [[pivo]]) ili moštu (nefermentirano [[vino]]) kako bi se omogućilo razmnožavanje kvasca i početak fermentacije hrane. * Za uklanjanje drugih otopljenih plinova poput [[ugljik-dioksid]]a ili [[hlor]]a.<ref>{{cite web|last1=Swistock|first1=Bryan|title=Methane Gas and Its Removal from Wells in Pennsylvania|url=http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|publisher=PSU|access-date=18. 6. 2014|archive-date=2. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140702173814/http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|url-status=dead}}</ref> * U hemiji, oksidirati spoj [[rastvor]]en ili suspendovan u vodi. * Izazvati miješanje inače mirne vode. * [[Aeracija vode|Aeracija ribnjaka]]. == Aeracija tekućih čvrstih tvari == === Aeracija tla === {{glavni |Aeracija tla}} {{anchor|Sredstvo za mućenje|Sredstva za mućenje}} ==Aeracija u hrani== Aeracija u hrani je proces kojim se zrak apsorbira u prehrambeni proizvod. Takvi procesi proizvode lakoću u kolačima i kruhu stvaranjem većih i brojnijih [[pora]]. Hemikalije i namirnice dodane radi poboljšanja ovog efekta mogu se nazivati [[sredstvo za dizanje tijesta|sredstva za dizanje tijesta]]. Na boju i teksturu nekih umaka, pasta i slastica također utiču mjehurići zraka. Jedan od najčešćih slučajeva takve aeracije u kuhanju je mućenje [[bjelance]]ta radi proizvodnje [[pjena od bjelanca|pjene]]. Bjelancad i druge tvari dodane radi poboljšanja slične aeracije – poput sojinog proteina ili [[želatin]]a dodanog američkom nugatu u [[čokolada|čokoladicama]] – poznati su kao sredstva za mućenje ili aeracija. ==Aeracija u pićima== U degustaciji vina koristi se niz metoda za aeraciju vina i isticanje aroma, uključujući vrtloženje vina u čaši, korištenje dekantera za povećanje izloženosti zraku ili korištenje specijaliziranog aeratora za vino. Jabukovača iz Asturije sipa se u čašu s visine od oko jednog metra (''el escanciado'') radi povećanja aeracije. ==Također pogledajte== {{Wiktionarypar|aeration}} * [[Winklerov test za rastvoreni kisik]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Hemijski procesi]] [[Kategorija:Tehnologija]] 80p73e0d67jk36odq07xedqprx67e4n 2 533364 3830776 3830667 2026-04-17T14:10:56Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Marijana Bijelić]] na [[Korisnik:Marijana Bijelić]] 3830667 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} '''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( Dubrovnik, 07.11.1978.) je hrvatska intelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.<ref>{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}</ref> == Životopis == Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu.<ref>{{Cite web|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|website=thetha.ffzg.hr|access-date=2026-04-16}}</ref>U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Unive{{Kategorizacija}}{{Wiki}}rziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}</ref> == Karijera i javno djelovanje == Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. <ref>{{Cite web|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|title=Marijana Bijelić|website=Salesiana|language=hr|access-date=2026-04-16}}</ref>Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.<ref>{{Cite web|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|date=2022-09-16|website=www.zeneimediji.hr|language=hr|access-date=2026-04-16}}</ref> == Emisija "Peti dan" na Hrvatskoj radioteleviziji == [uredi | uredi kôd] Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji "Peti dan<ref>{{Cite web|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|title=HRT: #Peti dan|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-16}}</ref>" koja se emituje od 2010. godine na HRTkao jedna od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|date=2021-05-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-16}}</ref> == <small>Stručni radovi i dela</small> == # ''<small>The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac</small>'' # ''<small>SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)</small>'' # ''<small>Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana</small>'' # ''<small>FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN</small>'' # ''<small>The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža</small>'' == Reference == pmarpza7by7jcfdyezrxjk4nl4l7lu4 0 533368 3830764 3830742 2026-04-17T13:30:11Z Barba-Baraba 180391 3830764 wikitext text/x-wiki {{Mehanika kontinuuma}} '''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[File:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|thumb|1000px|<center>'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene</center>]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[krvni napon|napon ugljik-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <the arterial <math>P_{{\mathrm{CO}}_2}</math>, a i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{{\mathrm{O}}_2}</math>,[[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Porast arterijskog pritiska<math>P_{{\mathrm{CO}}_2}</math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{{\mathrm{O}}_2}</math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se napetost plinova u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se događa kada napetost ugljik-dioksida padne ili, opet u manjoj mjeri, napetost kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost plinova u krvi <math>P_{{\mathrm{O}}_2}</math>, od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3}⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. [[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972"/><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =Phil. Trans. R. Soc. Lond. B| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|'''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =Planta| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta [[svjetlost]]i,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- ! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]] |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]] |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} ==Također pogledajte== * [[Respiratorni sistem]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Authority control}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] d8j18jjdxmoedlp3xb2r37nybwd0dfe 3830787 3830764 2026-04-17T15:14:59Z Barba-Baraba 180391 /* Interakcija sa cirkulacijskim sistemima */ 3830787 wikitext text/x-wiki {{Mehanika kontinuuma}} '''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[File:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|thumb|1000px|<center>'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene</center>]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban [[cirkulatorni sistem]] ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell/> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[krvni napon|napon ugljik-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <the arterial <math>P_{{\mathrm{CO}}_2}</math>, a i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{{\mathrm{O}}_2}</math>,[[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Porast arterijskog pritiska<math>P_{{\mathrm{CO}}_2}</math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{{\mathrm{O}}_2}</math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se napetost plinova u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se događa kada napetost ugljik-dioksida padne ili, opet u manjoj mjeri, napetost kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost plinova u krvi <math>P_{{\mathrm{O}}_2}</math>, od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. [[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972"/><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =Phil. Trans. R. Soc. Lond. B| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|'''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =Planta| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta [[svjetlost]]i,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- ! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]] |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]] |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} ==Također pogledajte== * [[Respiratorni sistem]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Authority control}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] nxgh6paah9uvjp6li29k4k6o2tggitg 3830788 3830787 2026-04-17T15:16:24Z Barba-Baraba 180391 /* Interakcija sa cirkulacijskim sistemima */ 3830788 wikitext text/x-wiki {{Mehanika kontinuuma}} '''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[File:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|thumb|1000px|<center>'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene</center>]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatorni sistem|cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban [[cirkulatorni sistem]] ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell/> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[krvni napon|napon ugljik-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <the arterial <math>P_{{\mathrm{CO}}_2}</math>, a i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{{\mathrm{O}}_2}</math>,[[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Porast arterijskog pritiska<math>P_{{\mathrm{CO}}_2}</math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{{\mathrm{O}}_2}</math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se napetost plinova u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se događa kada napetost ugljik-dioksida padne ili, opet u manjoj mjeri, napetost kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost plinova u krvi <math>P_{{\mathrm{O}}_2}</math>, od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. [[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972"/><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =Phil. Trans. R. Soc. Lond. B| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|'''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =Planta| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta [[svjetlost]]i,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- ! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]] |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]] |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} ==Također pogledajte== * [[Respiratorni sistem]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Authority control}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] prn8htw53m155y49wehbr87gaonjn74 3830805 3830788 2026-04-17T16:04:23Z Barba-Baraba 180391 3830805 wikitext text/x-wiki {{Mehanika kontinuuma}} '''Izmjena plinova''' ili '''[[ramjena plinova]]''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml),<ref name=ciba /> u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|left|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} ==Također pogledajte== * [[Respiratorni sistem]] ==Reference== {{Reflist}} {{plinovi}} {{Autrority control}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] jk3mmy9cwq7fre0vcxs3qyejnsd6eyq 3830844 3830805 2026-04-18T08:29:52Z KWiki 9400 @[[Korisnik:Barba-Baraba|Barba-Baraba]]: Ili popravite ove greške koje se crvene ili će biti obrisano. Niko nema vremena trčati za drugima. 3830844 wikitext text/x-wiki '''Izmjena ''' ili '''razmjena plinova''' fiziološki je proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml),<ref name=ciba /> u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|left|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} == Također pogledajte == * [[Respiratorni sistem]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] afk22mal41nzjgx2bvxeh5f1p09v1df 3830854 3830844 2026-04-18T08:44:33Z Barba-Baraba 180391 /* Plućna cirkulacija */ 3830854 wikitext text/x-wiki '''Izmjena ''' ili '''razmjena plinova''' fiziološki je proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|left|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} == Također pogledajte == * [[Respiratorni sistem]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] tusj79srth9wek0phrbxmavxc7wmcie 3830855 3830854 2026-04-18T08:46:35Z Barba-Baraba 180391 /* Alveolni zrak */ 3830855 wikitext text/x-wiki '''Izmjena ''' ili '''razmjena plinova''' fiziološki je proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|right|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|right|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|left|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} == Također pogledajte == * [[Respiratorni sistem]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] rg0q789k757527su9crws86y6aar615 3830857 3830855 2026-04-18T08:48:52Z Barba-Baraba 180391 /* Alveolni zrak */ 3830857 wikitext text/x-wiki '''Izmjena ''' ili '''razmjena plinova''' fiziološki je proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|right|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|right|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|left|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} == Također pogledajte == * [[Respiratorni sistem]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] ghzfgcv8xoke0eo7s9iftx14rkrsbs8 3830859 3830857 2026-04-18T08:49:58Z Barba-Baraba 180391 /* Sisari */ 3830859 wikitext text/x-wiki '''Izmjena ''' ili '''razmjena plinova''' fiziološki je proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|right|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|right|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|right|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} == Također pogledajte == * [[Respiratorni sistem]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] jevv2wj9dxc0ysy4vgsco5oj9zuv7mu 3830861 3830859 2026-04-18T08:54:20Z Barba-Baraba 180391 3830861 wikitext text/x-wiki {{mehanika kontinuuma}} '''Izmjena ''' ili '''razmjena plinova''' fiziološki je proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|right|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|right|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|right|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} == Također pogledajte == * [[Respiratorni sistem]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] i9gjvuptppf8tl5v7a1mo560c4yor9k 3830863 3830861 2026-04-18T08:59:52Z Barba-Baraba 180391 /* Difuzija i površina */ 3830863 wikitext text/x-wiki {{mehanika kontinuuma}} '''Izmjena ''' ili '''razmjena plinova''' fiziološki je proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|1000px|thumb|<center>'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene</center>]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|right|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|right|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|right|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} == Također pogledajte == * [[Respiratorni sistem]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] 9phgydamvzcvvfkr9dgazozen5pw3tb 3830869 3830863 2026-04-18T09:05:35Z Barba-Baraba 180391 /* Biljke */ 3830869 wikitext text/x-wiki {{mehanika kontinuuma}} '''Izmjena ''' ili '''razmjena plinova''' fiziološki je proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|1000px|thumb|<center>'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene</center>]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|right|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|right|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|right|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} == Također pogledajte == * [[Respiratorni sistem]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] 7yao4aupel6kkui9ix21bmfxv5j5cbr 3830871 3830869 2026-04-18T09:07:25Z Barba-Baraba 180391 /* Interakcija sa cirkulacijskim sistemima */ 3830871 wikitext text/x-wiki {{mehanika kontinuuma}} '''Izmjena ''' ili '''razmjena plinova''' fiziološki je proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|1000px|thumb|<center>'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene</center>]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|right|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|right|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|right|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} == Također pogledajte == * [[Respiratorni sistem]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] dmozpe977xnz6vqksynav3e0gnr5n2t 3830873 3830871 2026-04-18T09:11:02Z Barba-Baraba 180391 /* Interakcija sa cirkulacijskim sistemima */ 3830873 wikitext text/x-wiki {{mehanika kontinuuma}} '''Izmjena ''' ili '''razmjena plinova''' fiziološki je proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|1000px|thumb|<center>'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene</center>]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatorni sistem|cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|right|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|right|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|right|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} == Također pogledajte == * [[Respiratorni sistem]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] jbjoh2kwj78nstp023pcmsl7cz1vt9k 3830933 3830873 2026-04-18T11:25:51Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830933 wikitext text/x-wiki {{mehanika kontinuuma}} '''Izmjena ''' ili '''razmjena plinova''' fiziološki je proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja. [[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]] Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]] ili [[kutikula|kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci). Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),<ref>{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}</ref> plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,<ref>C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=28. 10. 2012 }}</ref> koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]]. [[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih. Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare. Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole. ==Fizički principi plin-izmjene== ===Difuzija i površina=== Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: :<math>J = -D \frac{d \varphi}{d x} </math> U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije: * ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane. * ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću). * ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina. * ''x'' je položaj preko debljine membrane. * d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane. * Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]]. [[Datoteka:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|1000px|thumb|<center>'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene</center>]] Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana|membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.<ref name="Piiper1971">{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}</ref> Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..<ref name="Kety1951">{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}</ref> U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.<ref name="Kety1951"/> To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'': :<math>\frac{d q}{d t} = J A</math> [[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma|citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''³) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''²) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10&nbsp;nm.;<ref name="Scneiter1999">{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}</ref> ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.<ref name="Cox1981">{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1. 7. 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}</ref> ===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima=== [[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]] Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatorni sistem|cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.<ref>{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21. 3. 2017}}</ref> Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste|pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve|spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela]]tnih [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.<ref>{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19. 3. 2017}}</ref> Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih. U sistemu [[suprotni tok|suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u "suprotnom" smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]] i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].<ref name=campbell /> Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.<ref name=campbell>{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}</ref><ref name="Hughes1972">{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}</ref><ref name=storer>{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}</ref> Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].<ref name= graham>{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}</ref><ref name=AvResp>{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 23. 4. 2009 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}</ref> i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.<ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref><ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref> U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).<ref name=campbell /> Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi. == Membrana za razmjenu == [[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).<ref name="grays"/> Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana|bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).<ref name="grays" /><ref name="s-cool">{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19. 3. 2013}}</ref> Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.<ref name="grays"/> ===Alveolni zrak=== [[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|right|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]] [[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|right|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]] [[Zemljina atmosfera|Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]] alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja. Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).<ref name=tortora1/> Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.<ref>{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}</ref> To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.<ref name=tortora1 /> Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).<ref name=tortora1 /> Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).<ref name=tortora1/> Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.<ref name=tortora1/> [[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]] Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.<ref name=tortora1/> Izrazita razlika između sastava alveolnog i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima "prijenosnu atmosferu", čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].<ref>{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}</ref> Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.<ref name=tortora1 /> ===Plućna cirkulacija=== {{Glavni |Plućna cirkulacija}} Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.<ref name=grays/> Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog <math>P_{\mathrm{CO}}_2}<math>, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog <math>P_{\mathrm{O}}_2}<math>, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima <math>P_{\mathrm{O}}_2</math> od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2</math> od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća. Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni <math>P_{{\mathrm{CO}}_2</math> ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi "otpada" ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).<ref name=tortora1/> Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]] Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza|respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H⁺ i HCO<sub>3</sup>⁻ u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše<ref>{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=31. 10. 2007|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}</ref> čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO₂, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.<ref name="Edward Newton">{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=20. 12. 2007 }}</ref> Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O₂, kaže se da je krv "zasićena" kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO₃⁻ ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO₂ u HCO₃⁻ (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.<ref name="Raymond&Swenson2000">{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}</ref> Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO₂ i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).<ref name=tortora1/> ==Sisari== Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama. [[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, "mala šupljina") je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] [[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|right|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa "RBC" su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]] ==Ostali kičmenjaci== ===Ribe=== [[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]] Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.<ref name="Advanced Biology">{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}</ref> Voda je 800 puta gušća od zraka <ref name=tyson>{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}</ref> i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].<ref name="Advanced Biology"/> Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.<ref name="Advanced Biology"/> Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.<ref name="Advanced Biology"/> Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.<ref name="Newstead1967">{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}</ref> Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima. Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).<ref name=campbell /><ref name="Hughes1972" /><ref name=storer/> Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|"Interakcija sa cirkulatornim sistemima"]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.<ref name="Hughes1972"/> Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.<ref name=campbell/> ===Vodozemci=== [[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.<ref name="Brainerd">{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L. |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}</ref> Donji dio usta se pomiče na "pumpni" način, što se može vidjeti golim okom. ===Gmizavci=== Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..<ref name ="reptiles">{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology|volume=148 |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}</ref> Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.<ref name="Klein2003">{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}</ref> Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka|kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.<ref name="Orenstein 2001">{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises & Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}</ref><ref name="Feder1985">{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}</ref> [[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.<ref>{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}</ref> During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.<ref name="Farmer2012">{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}</ref> Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.<ref>{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=20. 4. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=24. 6. 2016 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}</ref> ===Ptice=== {{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}} [[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]] [[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).<ref name= graham /> Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]] [[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od "istrošenog zraka" koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).<ref name=AvResp /> Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara. Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa "unakrsnim" protokom krvi (Sl. 9).<ref name="graham"/><ref name="AvResp"/> Parcijalni pritisak O₂ (<math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math>) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O₂ difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O₂ od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni <math>P_{{\mathrm{O}}_2}<math> miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.<ref name= graham /><ref name=AvResp />. ==Beskičmenjaci== Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno). [[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]] [[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.<ref>Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press</ref> [[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]] [[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi|respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.<ref name="cnidarians">{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20. 3. 2017}}</ref> Korali često formiraju [[simbioza|simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. [[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]] [[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.<ref>{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=study.com |access-date=20. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=<!--Not stated--> |website=rspp.weebly.com|access-date=20. 3. 2017}}</ref> [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela. Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova ( [[Crustacea]]) poput [[jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način. [[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]] Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem|cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš|grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.<ref>{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}</ref> Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.<ref>Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442</ref> Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=septembar 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |name-list-style=amp|doi-access=free }}</ref> ==Biljke== Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para|vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza|fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.<ref name = "Whitmarsh_1999">{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&pg=PA13 | page = 13 }}</ref> [[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]] Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]] [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.<ref>{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=1. 3. 2021|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}</ref> Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,<ref name=" K. Raschke, 1976">{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976 | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}</ref> budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina|jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.<ref name="Ting2985">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}</ref> [[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka|fiziologiji biljaka]].]] Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina|infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.<ref name="Von Caemmerer i Farquhar, 1981">{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}</ref><ref>{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=20. 3. 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=21. 10. 2014 |archive-date=15. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}</ref> Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,<ref name="BBC">[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]</ref> i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]]. ==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina== {| class="wikitable" |- !! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]] |- | '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole <ref name="Basset1987">{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}</ref> = 70–100&nbsp;m²|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća |- | '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge |- | '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule |- | '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema |- | '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema |- | '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema |- | '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]] |- | '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge |- | '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]] |} == Također pogledajte == * [[Respiratorni sistem]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Plinovi|*]] f7fdsm5erx7yws7kfll3vzrm4fj68ko 0 533373 3830789 2026-04-17T15:23:06Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Julia Leitinger | slika = Юлия_Швайгер.JPG | opis slike = | puno ime = Julia Christine Leitinger | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1991|01|21}} | mjesto rođenja = [[Zell am See]] | država rođenja = [[Austrija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub... 3830789 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Julia Leitinger | slika = Юлия_Швайгер.JPG | opis slike = | puno ime = Julia Christine Leitinger | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1991|01|21}} | mjesto rođenja = [[Zell am See]] | država rođenja = [[Austrija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = HSV Saalfelden | visina = 165 | težina = 56 | trener = [[Markus Fischer]], [[Bernhard Pollerus]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''15.''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | kraj karijere = 2026. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 17. 4. 2024. }} '''Julia Leitinger''', rođena 21. januara 1991. kao Julia Schwaiger u [[Zell am See]], [[Austrija]], je nekadašnja austrijska [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |url=http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |title=Julia SCHWAIGER |website=BiathlonResults.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150117180231/http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2015 |url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |title=Julia LEITINGER |website=BiathlonWorld.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8 March 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250117111156/https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2025 |url-status=live|language=en}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|44]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|10]] |} Julia Leitinger je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] <!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 14-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|masovnom startu]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 2:24.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Francuskinje]] [[Justine Braisaz-Bouchet]], koja je završila utrku s četiri promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je rezultat osvojeno osmo mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Daniel Mesotitsch|Danielom Mesotitschem]] i [[Friedrich Pinter|Friedrichom Pinterom]], kada su s 3:17.8&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške štafete]] u sastavu: [[Tora Berger]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ole Einar Bjørndalen]] i [[Emil Hegle Svendsen]]. --> === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|94]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|50]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|dsq]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|54]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|63]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|7]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji su joj rezultati dva 19-a mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]]: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 58.3&nbsp;s bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je završila utrku s jednim promašajem; te devet dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 2:19.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Sven Grossegger|Svenom Grosseggerom]] i [[Simon Eder|Simonom Ederom]], kada su s 1:00.3&nbsp;min zaostatka bili sporiji od češke štafete u sastavu: [[Veronika Vítková]], [[Gabriela Soukalová]], [[Michal Šlesingr]] i [[Ondřej Moravec]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] |- |65||75||55||62||32||70||82 |} {{clear}} Prvi nastup Leitinger u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] u <!-- [[Oberhof]]u 6. januara 2011. u utrci štafeta, kada je s [[Romana Schrempf|Romanom Schrempf]], [[Ramona Düringer|Ramonom Düringer]] i [[Kerstin Muschet]] osvojila 14-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u utrci na 7,5&nbsp;km na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka]], kada je bez promašaja 9.2&nbsp;s bila brža od finske biatlonke [[Darija Virolainen|Darije Virolainen]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat šesto mjesto u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20.]] 12. decembra 2020, s [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]], [[Julia Schwaiger|Julijom Schwaiger]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Od 2024. godine udata je za austrijskog biatlona [[Benhard Leitinger|Benharda Leitingera]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Julia Innerhofer}} * {{Sport365|18}} {{DEFAULTSORT:Leitinger, Julia}} [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Biografije, Zell am See]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] m2w0mr2qed3zvitrevsigzpswsmcwn0 3830790 3830789 2026-04-17T15:23:20Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Julia Schwaiger]] na [[Julia Leitinger]] 3830789 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Julia Leitinger | slika = Юлия_Швайгер.JPG | opis slike = | puno ime = Julia Christine Leitinger | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1991|01|21}} | mjesto rođenja = [[Zell am See]] | država rođenja = [[Austrija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = HSV Saalfelden | visina = 165 | težina = 56 | trener = [[Markus Fischer]], [[Bernhard Pollerus]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''15.''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | kraj karijere = 2026. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 17. 4. 2024. }} '''Julia Leitinger''', rođena 21. januara 1991. kao Julia Schwaiger u [[Zell am See]], [[Austrija]], je nekadašnja austrijska [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |url=http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |title=Julia SCHWAIGER |website=BiathlonResults.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150117180231/http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2015 |url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |title=Julia LEITINGER |website=BiathlonWorld.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8 March 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250117111156/https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2025 |url-status=live|language=en}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|44]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|10]] |} Julia Leitinger je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] <!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 14-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|masovnom startu]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 2:24.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Francuskinje]] [[Justine Braisaz-Bouchet]], koja je završila utrku s četiri promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je rezultat osvojeno osmo mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Daniel Mesotitsch|Danielom Mesotitschem]] i [[Friedrich Pinter|Friedrichom Pinterom]], kada su s 3:17.8&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške štafete]] u sastavu: [[Tora Berger]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ole Einar Bjørndalen]] i [[Emil Hegle Svendsen]]. --> === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|94]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|50]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|dsq]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|54]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|63]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|7]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji su joj rezultati dva 19-a mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]]: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 58.3&nbsp;s bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je završila utrku s jednim promašajem; te devet dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 2:19.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Sven Grossegger|Svenom Grosseggerom]] i [[Simon Eder|Simonom Ederom]], kada su s 1:00.3&nbsp;min zaostatka bili sporiji od češke štafete u sastavu: [[Veronika Vítková]], [[Gabriela Soukalová]], [[Michal Šlesingr]] i [[Ondřej Moravec]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] |- |65||75||55||62||32||70||82 |} {{clear}} Prvi nastup Leitinger u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] u <!-- [[Oberhof]]u 6. januara 2011. u utrci štafeta, kada je s [[Romana Schrempf|Romanom Schrempf]], [[Ramona Düringer|Ramonom Düringer]] i [[Kerstin Muschet]] osvojila 14-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u utrci na 7,5&nbsp;km na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka]], kada je bez promašaja 9.2&nbsp;s bila brža od finske biatlonke [[Darija Virolainen|Darije Virolainen]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat šesto mjesto u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20.]] 12. decembra 2020, s [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]], [[Julia Schwaiger|Julijom Schwaiger]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Od 2024. godine udata je za austrijskog biatlona [[Benhard Leitinger|Benharda Leitingera]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Julia Innerhofer}} * {{Sport365|18}} {{DEFAULTSORT:Leitinger, Julia}} [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Biografije, Zell am See]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] m2w0mr2qed3zvitrevsigzpswsmcwn0 3830795 3830790 2026-04-17T15:26:13Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3830795 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Julia Leitinger | slika = Юлия_Швайгер.JPG | opis slike = | puno ime = Julia Christine Leitinger | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1991|01|21}} | mjesto rođenja = [[Zell am See]] | država rođenja = [[Austrija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = HSV Saalfelden | visina = 165 | težina = 56 | trener = [[Markus Fischer]], [[Bernhard Pollerus]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''15.''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | kraj karijere = 2026. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 17. 4. 2024. }} '''Julia Leitinger''', rođena 21. januara 1991. kao Julia Schwaiger u [[Zell am See]], [[Austrija]], je nekadašnja austrijska [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |url=http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |title=Julia SCHWAIGER |website=BiathlonResults.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150117180231/http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2015 |url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |title=Julia LEITINGER |website=BiathlonWorld.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8 March 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250117111156/https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2025 |url-status=live|language=en}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|44]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|10]] |} Julia Leitinger je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] <!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 14-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|masovnom startu]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 2:24.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Francuskinje]] [[Justine Braisaz-Bouchet]], koja je završila utrku s četiri promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je rezultat osvojeno osmo mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Daniel Mesotitsch|Danielom Mesotitschem]] i [[Friedrich Pinter|Friedrichom Pinterom]], kada su s 3:17.8&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške štafete]] u sastavu: [[Tora Berger]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ole Einar Bjørndalen]] i [[Emil Hegle Svendsen]]. --> === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|94]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|50]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}{{efn|name=AUT|Štafeta Austrije diskvalifikovana je zbog greške u gađanju austrijske biatlonke Julije Schwaiger, koja je umjesto dozvoljena tri rezervna punjenja predviđenih za jedno gađanje, nakon promašaja četvrti put napunila pušku i gađala u metu. (pravilo IBU 5.6)}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|54]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|63]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|7]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji su joj rezultati dva 19-a mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]]: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 58.3&nbsp;s bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je završila utrku s jednim promašajem; te devet dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 2:19.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Sven Grossegger|Svenom Grosseggerom]] i [[Simon Eder|Simonom Ederom]], kada su s 1:00.3&nbsp;min zaostatka bili sporiji od češke štafete u sastavu: [[Veronika Vítková]], [[Gabriela Soukalová]], [[Michal Šlesingr]] i [[Ondřej Moravec]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] |- |65||75||55||62||32||70||82 |} {{clear}} Prvi nastup Leitinger u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] u <!-- [[Oberhof]]u 6. januara 2011. u utrci štafeta, kada je s [[Romana Schrempf|Romanom Schrempf]], [[Ramona Düringer|Ramonom Düringer]] i [[Kerstin Muschet]] osvojila 14-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u utrci na 7,5&nbsp;km na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka]], kada je bez promašaja 9.2&nbsp;s bila brža od finske biatlonke [[Darija Virolainen|Darije Virolainen]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat šesto mjesto u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20.]] 12. decembra 2020, s [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]], [[Julia Schwaiger|Julijom Schwaiger]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Od 2024. godine udata je za austrijskog biatlona [[Benhard Leitinger|Benharda Leitingera]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Julia Innerhofer}} * {{Sport365|18}} {{DEFAULTSORT:Leitinger, Julia}} [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Biografije, Zell am See]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] myhv0ibwfjdpu4rjyq9mcx2gzo0k5lm 3830799 3830795 2026-04-17T15:36:53Z AnToni 2325 3830799 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Julia Leitinger | slika = Юлия_Швайгер.JPG | opis slike = | puno ime = Julia Christine Leitinger | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1991|01|21}} | mjesto rođenja = [[Zell am See]] | država rođenja = [[Austrija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = HSV Saalfelden | visina = 165 | težina = 56 | trener = [[Markus Fischer]], [[Bernhard Pollerus]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''15.''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | kraj karijere = 2026. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 17. 4. 2024. }} '''Julia Leitinger''', rođena 21. januara 1991. kao Julia Schwaiger u [[Zell am See]], [[Austrija]], je nekadašnja austrijska [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |url=http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |title=Julia SCHWAIGER |website=BiathlonResults.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150117180231/http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2015 |url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |title=Julia LEITINGER |website=BiathlonWorld.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8 March 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250117111156/https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2025 |url-status=live|language=en}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|44]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|10]] |} Julia Leitinger je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&nbsp;km]] kada je osvojila 31-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 4:29.5&nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama ostvarila je na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Simon Eder|Simonom Ederom]] i [[Felix Leitner|Felixom Leitnerom]], kada su sa zaostatkom od 2:58.6&nbsp;min osvojili deseto mjesto iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Tiril Eckhoff]], [[Tarjei Bø]] i [[Johannes Thingnes Bø]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|94]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|50]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}{{efn|name=AUT|Štafeta Austrije diskvalifikovana je zbog greške u gađanju austrijske biatlonke Julije Schwaiger, koja je umjesto dozvoljena tri rezervna punjenja predviđenih za jedno gađanje, nakon promašaja četvrti put napunila pušku i gađala u metu. (pravilo IBU 5.6)}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|54]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|63]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|7]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem bila 2:20.8&nbsp;min sporija od češke biatlonke [[Markéta Davidová|Markéte Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]] i [[Katharina Innerhofer|Katharinom Innerhofer]], kada su s 1:04.3&nbsp;min zaostatka bili sporiji od norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] |- |65||75||55||62||32||70||82 |} {{clear}} Prvi nastup Leitinger u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] u <!-- [[Oberhof]]u 6. januara 2011. u utrci štafeta, kada je s [[Romana Schrempf|Romanom Schrempf]], [[Ramona Düringer|Ramonom Düringer]] i [[Kerstin Muschet]] osvojila 14-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u utrci na 7,5&nbsp;km na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka]], kada je bez promašaja 9.2&nbsp;s bila brža od finske biatlonke [[Darija Virolainen|Darije Virolainen]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat šesto mjesto u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20.]] 12. decembra 2020, s [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]], [[Julia Schwaiger|Julijom Schwaiger]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Od 2024. godine udata je za austrijskog biatlona [[Benhard Leitinger|Benharda Leitingera]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Julia Innerhofer}} * {{Sport365|18}} {{DEFAULTSORT:Leitinger, Julia}} [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Biografije, Zell am See]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] n1qdaph20rzx75a2e7p7kod8q5ns7fp 3830801 3830799 2026-04-17T15:48:13Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830801 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Julia Leitinger | slika = Юлия_Швайгер.JPG | opis slike = | puno ime = Julia Christine Leitinger | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1991|01|21}} | mjesto rođenja = [[Zell am See]] | država rođenja = [[Austrija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = HSV Saalfelden | visina = 165 | težina = 56 | trener = [[Markus Fischer]], [[Bernhard Pollerus]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''15.''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | kraj karijere = 2026. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 17. 4. 2024. }} '''Julia Leitinger''', rođena 21. januara 1991. kao Julia Schwaiger u [[Zell am See]], [[Austrija]], je nekadašnja austrijska [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |url=http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |title=Julia SCHWAIGER |website=BiathlonResults.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150117180231/http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2015 |url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |title=Julia LEITINGER |website=BiathlonWorld.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8 March 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250117111156/https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2025 |url-status=live|language=en}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|44]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|10]] |} Julia Leitinger je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&nbsp;km]] kada je osvojila 31-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 4:29.5&nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama ostvarila je na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Simon Eder|Simonom Ederom]] i [[Felix Leitner|Felixom Leitnerom]], kada su sa zaostatkom od 2:58.6&nbsp;min osvojili deseto mjesto iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Tiril Eckhoff]], [[Tarjei Bø]] i [[Johannes Thingnes Bø]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|94]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|50]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}{{efn|name=AUT|Štafeta Austrije diskvalifikovana je zbog greške u gađanju austrijske biatlonke Julije Schwaiger, koja je umjesto dozvoljena tri rezervna punjenja predviđenih za jedno gađanje, nakon promašaja četvrti put napunila pušku i gađala u metu. (pravilo IBU 5.6)}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|54]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|63]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|7]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem bila 2:20.8&nbsp;min sporija od češke biatlonke [[Markéta Davidová|Markéte Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]] i [[Katharina Innerhofer|Katharinom Innerhofer]], kada su s 1:04.3&nbsp;min zaostatka bili sporiji od norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] |- |65||75||55||62||32||70||82 |} {{clear}} Prvi nastup Leitinger u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] u <!-- [[Oberhof]]u 6. januara 2011. u utrci štafeta, kada je s [[Romana Schrempf|Romanom Schrempf]], [[Ramona Düringer|Ramonom Düringer]] i [[Kerstin Muschet]] osvojila 14-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u utrci na 7,5&nbsp;km na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka]], kada je bez promašaja 9.2&nbsp;s bila brža od finske biatlonke [[Darija Virolainen|Darije Virolainen]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat šesto mjesto u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20.]] 12. decembra 2020, s [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]], [[Julia Schwaiger|Julijom Schwaiger]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Od 2024. godine udata je za austrijskog biatlona [[Benhard Leitinger|Benharda Leitingera]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Julia Innerhofer}} * {{Sport365|18}} {{DEFAULTSORT:Leitinger, Julia}} [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Biografije, Zell am See]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] 8wur7bmytbalhs1ec69pci8cwzvh8hi 3830802 3830801 2026-04-17T15:48:19Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830802 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Julia Leitinger | slika = Юлия_Швайгер.JPG | opis slike = | puno ime = Julia Christine Leitinger | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1991|01|21}} | mjesto rođenja = [[Zell am See]] | država rođenja = [[Austrija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = HSV Saalfelden | visina = 165 | težina = 56 | trener = [[Markus Fischer]], [[Bernhard Pollerus]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''15.''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | kraj karijere = 2026. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 17. 4. 2024. }} '''Julia Leitinger''', rođena 21. januara 1991. kao Julia Schwaiger u [[Zell am See]], [[Austrija]], je nekadašnja austrijska [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |url=http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |title=Julia SCHWAIGER |website=BiathlonResults.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150117180231/http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2015 |url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |title=Julia LEITINGER |website=BiathlonWorld.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8 March 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250117111156/https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2025 |url-status=live|language=en}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|44]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|10]] |} Julia Leitinger je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&nbsp;km]] kada je osvojila 31-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 4:29.5&nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama ostvarila je na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Simon Eder|Simonom Ederom]] i [[Felix Leitner|Felixom Leitnerom]], kada su sa zaostatkom od 2:58.6&nbsp;min osvojili deseto mjesto iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Tiril Eckhoff]], [[Tarjei Bø]] i [[Johannes Thingnes Bø]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|94]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|50]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}{{efn|name=AUT|Štafeta Austrije diskvalifikovana je zbog greške u gađanju austrijske biatlonke Julije Schwaiger, koja je umjesto dozvoljena tri rezervna punjenja predviđenih za jedno gađanje, nakon promašaja četvrti put napunila pušku i gađala u metu. (pravilo IBU 5.6)}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|54]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|63]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|7]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem bila 2:20.8&nbsp;min sporija od češke biatlonke [[Markéta Davidová|Markéte Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]] i [[Katharina Innerhofer|Katharinom Innerhofer]], kada su s 1:04.3&nbsp;min zaostatka bili sporiji od norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] |- |65||75||55||62||32||70||82 |} {{clear}} Prvi nastup Leitinger u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] u <!-- [[Oberhof]]u 6. januara 2011. u utrci štafeta, kada je s [[Romana Schrempf|Romanom Schrempf]], [[Ramona Düringer|Ramonom Düringer]] i [[Kerstin Muschet]] osvojila 14-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u utrci na 7,5&nbsp;km na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka]], kada je bez promašaja 9.2&nbsp;s bila brža od finske biatlonke [[Darija Virolainen|Darije Virolainen]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat šesto mjesto u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20.]] 12. decembra 2020, s [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]], [[Julia Schwaiger|Julijom Schwaiger]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Od 2024. godine udata je za austrijskog biatlona [[Benhard Leitinger|Benharda Leitingera]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Julia Innerhofer}} * {{Sport365|18}} {{DEFAULTSORT:Leitinger, Julia}} [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Biografije, Zell am See]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] s9xjjj1vie84udznqr02cdyc3lg2zun 3830803 3830802 2026-04-17T15:49:34Z AnToni 2325 3830803 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Julia Leitinger | slika = Юлия_Швайгер.JPG | opis slike = | puno ime = Julia Christine Leitinger | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|01|21}} | mjesto rođenja = [[Zell am See]] | država rođenja = [[Austrija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = HSV Saalfelden | visina = 165 | težina = 56 | trener = [[Markus Fischer]], [[Bernhard Pollerus]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''15.''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | kraj karijere = 2026. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 17. 4. 2024. }} '''Julia Leitinger''', rođena 21. januara 1996. kao Julia Schwaiger u [[Zell am See]], [[Austrija]], je nekadašnja austrijska [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |url=http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |title=Julia SCHWAIGER |website=BiathlonResults.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150117180231/http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2015 |url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |title=Julia LEITINGER |website=BiathlonWorld.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8 March 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250117111156/https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2025 |url-status=live|language=en}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|44]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|10]] |} Julia Leitinger je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&nbsp;km]] kada je osvojila 31-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 4:29.5&nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama ostvarila je na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Simon Eder|Simonom Ederom]] i [[Felix Leitner|Felixom Leitnerom]], kada su sa zaostatkom od 2:58.6&nbsp;min osvojili deseto mjesto iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Tiril Eckhoff]], [[Tarjei Bø]] i [[Johannes Thingnes Bø]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|94]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|50]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}{{efn|name=AUT|Štafeta Austrije diskvalifikovana je zbog greške u gađanju austrijske biatlonke Julije Schwaiger, koja je umjesto dozvoljena tri rezervna punjenja predviđenih za jedno gađanje, nakon promašaja četvrti put napunila pušku i gađala u metu. (pravilo IBU 5.6)}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|54]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|63]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|7]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem bila 2:20.8&nbsp;min sporija od češke biatlonke [[Markéta Davidová|Markéte Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]] i [[Katharina Innerhofer|Katharinom Innerhofer]], kada su s 1:04.3&nbsp;min zaostatka bili sporiji od norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] |- |65||75||55||62||32||70||82 |} {{clear}} Prvi nastup Leitinger u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] u <!-- [[Oberhof]]u 6. januara 2011. u utrci štafeta, kada je s [[Romana Schrempf|Romanom Schrempf]], [[Ramona Düringer|Ramonom Düringer]] i [[Kerstin Muschet]] osvojila 14-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u utrci na 7,5&nbsp;km na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka]], kada je bez promašaja 9.2&nbsp;s bila brža od finske biatlonke [[Darija Virolainen|Darije Virolainen]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat šesto mjesto u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20.]] 12. decembra 2020, s [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]], [[Julia Schwaiger|Julijom Schwaiger]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Od 2024. godine udata je za austrijskog biatlona [[Benhard Leitinger|Benharda Leitingera]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Julia Innerhofer}} * {{Sport365|18}} {{DEFAULTSORT:Leitinger, Julia}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Zell am See]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] racuf2qluakx1mnrkipt2ucx4gp7onm 3830932 3830803 2026-04-18T11:25:45Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830932 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Julia Leitinger | slika = Юлия_Швайгер.JPG | opis slike = | puno ime = Julia Christine Leitinger | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|01|21}} | mjesto rođenja = [[Zell am See]] | država rođenja = [[Austrija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = HSV Saalfelden | visina = 165 | težina = 56 | trener = [[Markus Fischer]], [[Bernhard Pollerus]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''15.''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | kraj karijere = 2026. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 17. 4. 2024. }} '''Julia Leitinger''', rođena 21. januara 1996. kao Julia Schwaiger u [[Zell am See]], [[Austrija]], je nekadašnja austrijska [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |url=http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |title=Julia SCHWAIGER |website=BiathlonResults.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150117180231/http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2015 |url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |title=Julia LEITINGER |website=BiathlonWorld.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250117111156/https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2025 |url-status=live|language=en}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|44]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|10]] |} Julia Leitinger je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&nbsp;km]] kada je osvojila 31-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 4:29.5&nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama ostvarila je na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Simon Eder|Simonom Ederom]] i [[Felix Leitner|Felixom Leitnerom]], kada su sa zaostatkom od 2:58.6&nbsp;min osvojili deseto mjesto iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Tiril Eckhoff]], [[Tarjei Bø]] i [[Johannes Thingnes Bø]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|94]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|50]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}{{efn|name=AUT|Štafeta Austrije diskvalifikovana je zbog greške u gađanju austrijske biatlonke Julije Schwaiger, koja je umjesto dozvoljena tri rezervna punjenja predviđenih za jedno gađanje, nakon promašaja četvrti put napunila pušku i gađala u metu. (pravilo IBU 5.6)}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|54]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|63]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|7]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem bila 2:20.8&nbsp;min sporija od češke biatlonke [[Markéta Davidová|Markéte Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]] i [[Katharina Innerhofer|Katharinom Innerhofer]], kada su s 1:04.3&nbsp;min zaostatka bili sporiji od norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] |- |65||75||55||62||32||70||82 |} {{clear}} Prvi nastup Leitinger u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] u <!-- [[Oberhof]]u 6. januara 2011. u utrci štafeta, kada je s [[Romana Schrempf|Romanom Schrempf]], [[Ramona Düringer|Ramonom Düringer]] i [[Kerstin Muschet]] osvojila 14-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u utrci na 7,5&nbsp;km na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka]], kada je bez promašaja 9.2&nbsp;s bila brža od finske biatlonke [[Darija Virolainen|Darije Virolainen]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat šesto mjesto u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20.]] 12. decembra 2020, s [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]], [[Julia Schwaiger|Julijom Schwaiger]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Od 2024. godine udata je za austrijskog biatlona [[Benhard Leitinger|Benharda Leitingera]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Julia Innerhofer}} * {{Sport365|18}} {{DEFAULTSORT:Leitinger, Julia}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Zell am See]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] 8ya0omrjn6bwsn0cj0epcvjg1brtzpu 0 533374 3830791 2026-04-17T15:23:20Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Julia Schwaiger]] na [[Julia Leitinger]] 3830791 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Julia Leitinger]] 6tyzc67essx5z1gobic4fwkne4nn318 1 533375 3830792 2026-04-17T15:23:37Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3830792 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3830793 3830792 2026-04-17T15:24:24Z AnToni 2325 3830793 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Austrija | država2 = | država3 = }} 0wvs2y3rgl98t3og069b2nsnyu4bm3b 0 533376 3830794 2026-04-17T15:25:54Z Barba-Baraba 180391 Nova stranica: [[Slika:Comparison of surface area vs volume of shapes.svg|thumb|320px| Grafikoni površine, ''A'' u odnosu na zapreminu, ''V'' Platonovih čvrstih tijela i sfere, pokazuju da se površina smanjuje za zaobljenije oblike, a odnos površine i zapremine se smanjuje s povećanjem zapremine. Njihovi presjeci s isprekidanim linijama pokazuju da kada se zapremina poveća 8 (2³) puta, površina se povećava 4 (2²) puta.]] '''Odnos površine i zapremine''' ili '''odnos površine... 3830794 wikitext text/x-wiki [[Slika:Comparison of surface area vs volume of shapes.svg|thumb|320px| Grafikoni površine, ''A'' u odnosu na zapreminu, ''V'' Platonovih čvrstih tijela i sfere, pokazuju da se površina smanjuje za zaobljenije oblike, a odnos površine i zapremine se smanjuje s povećanjem zapremine. Njihovi presjeci s isprekidanim linijama pokazuju da kada se zapremina poveća 8 (2³) puta, površina se povećava 4 (2²) puta.]] '''Odnos površine i zapremine''' ili '''[[odnos površine i volumena]]''' (označen kao '''SA:V''', '''SA/V''' ili '''sa/vol''') je [[odnos]] između [[površina|[[površine]] i [[zapremina|zapremine]] objekta ili skupa objekata. SA:V je važan koncept u nauci i inženjerstvu. Koristi se za objašnjenje odnosa između strukture i funkcije u procesima koji se odvijaju kroz površinu {{em|i}} zapreminu. Dobri primjeri za takve procese su procesi kojima upravlja [[jednačina toplote]],<ref>{{cite journal |last1=Planinšič |first1=Gorazd |last2=Vollmer |first2=Michael |title=The surface-to-volume ratio in thermal physics: from cheese cube physics to animal metabolism |journal=European Journal of Physics |date=February 20, 2008 |volume=29 |issue=2 |pages=369–384 |doi=10.1088/0143-0807/29/2/017 |bibcode=2008EJPh...29..369P |s2cid=55488270 |url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0143-0807/29/2/017/meta |access-date=9 July 2021|url-access=subscription }}</ref> to jest, [[difuzija]] i [[prijenos toplote]] putem [[toplotna provodljivost| toplotne provodljivosti]].<ref>{{Cite journal|last=Planinšič|first=Gorazd|date=2008|title=The surface-to-volume ratio in thermal physics: from cheese cube physics to animal metabolism|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0143-0807/29/2/017/meta|journal= European Journal of Physics|volume=29|issue=2|pages=369–384|doi=10.1088/0143-0807/29/2/017|bibcode=2008EJPh...29..369P|s2cid=55488270 |url-access=subscription}}</ref> SA:V se koristi za objašnjenje difuzije malih molekula, poput [[kisik]]a i [[ugljik-dioksid]]a, između [[zrak]]a, [[krv]]i i [[ćelija (biologija)| ćelija]],<ref>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson |first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy |date=2005 |publisher=Churchill Livingstone |pages=1278–1282 |edition=39}}</ref> [[water]] loss by animals,<ref>{{cite journal |last1=Jeremy M. |first1=Howard |last2=Hannah-Beth |first2=Griffis |last3=Westendorf |first3=Rachel |last4=Williams |first4=Jason B. |title=The influence of size and abiotic factors on cutaneous water loss |journal=Advances in Physiology Education |date=2019 |volume=44 |issue=3 |pages=387–393 |doi=10.1152/advan.00152.2019|pmid=32628526 |doi-access=free }}</ref> bacterial morphogenesis,<ref>{{cite journal |last1=Harris |first1=Leigh K. |last2=Theriot |first2=Julie A. |title=Surface Area to Volume Ratio: A Natural Variable for Bacterial Morphogenesis |journal=Trends in Microbiology |date=2018 |volume=26 |issue=10 |pages=815–832 |doi=10.1016/j.tim.2018.04.008 |pmid=29843923 |pmc=6150810 }}</ref> [[organizam]]skih [[termoregulacija]],<ref>{{cite book |last1=Louw |first1=Gideon N. |title=Physiological Animal Ecology |date=1993 |publisher=Longman Pub Group}}</ref> design of artificial bone tissue,<ref>{{cite journal |last1=Nguyen |first1=Thanh Danh |last2=Olufemi E. |first2=Kadri |last3=Vassilios I. |first3=Sikavitsas |last4=Voronov |first4=Roman S. |title=Scaffolds with a High Surface Area-to-Volume Ratio and Cultured Under Fast Flow Perfusion Result in Optimal O2 Delivery to the Cells in Artificial Bone Tissues |journal=Applied Sciences |date=2019 |volume=9 |issue=11 |page=2381 |doi=10.3390/app9112381 |doi-access=free }}</ref> vještačkih [[pluća]] <ref>{{cite journal |last1=J. K |first1=Lee |last2=H. H. |first2=Kung |last3=L. F. |first3=Mockros |title=Microchannel Technologies for Artificial Lungs: (1) Theory |journal=ASAIO Journal |date=2008 |volume=54 |issue=4 |pages=372–382 |doi=10.1097/MAT.0b013e31817ed9e1 |pmid=18645354 |s2cid=19505655 |doi-access=free }}</ref> i mnogih drugih bioloških i [[biotehnologija|biotehnoloških struktura]]. Za više primjera pogledajte Glazier.<ref name=":0">{{cite journal |last1=Glazier |first1=Douglas S. |title=A unifying explanation for diverse metabolic scaling in animals and plants |journal=Biological Reviews |date=2010 |volume=85 |issue=1 |pages=111–138 |doi=10.1111/j.1469-185X.2009.00095.x |pmid=19895606 |s2cid=28572410 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1469-185X.2009.00095.x|url-access=subscription }}</ref> Odnos između SA:V i difuzije ili brzine provođenja toplote objašnjava se iz perspektive [[fluks]]a i površine, fokusirajući se na površinu tijela kao mjesto gdje se odvija [[difuzija]] ili provođenje toplote, tj. što je veći SA:V, to je veća površina po jedinici zapremine kroz koju materijal može difundirati, stoga će difuzija ili provođenje toplote biti brže. Slično objašnjenje se pojavljuje u literaturi: "Mala veličina podrazumijeva veliki odnos površine i zapremine, čime se pomaže maksimiziranju unosa hranjivih tvari kroz [[plazmamembrana|plazmamembranu]].",<ref>{{Cite book|last=Alberts|first=Bruce|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK26866/#_A44_|title=Molecular Biology of the Cell, 4th edition|publisher=Garland Science|year=2002|isbn= 0-8153-3218-1|id={{isbn|0-8153-4072-9}} <!-- depends upon issue-->|location=New York|chapter=The Diversity of Genomes and the Tree of Life}}</ref> and elsewhere.<ref name=":0" /><ref>{{Cite journal|last=Adam|first=John|date=2020-01-01|title=What's Your Sphericity Index? Rationalizing Surface Area and Volume|url=https://digitalcommons.odu.edu/mathstat_fac_pubs/174|journal=Virginia Mathematics Teacher|volume=46|issue=2}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Okie|first=Jordan G.|date=March 2013|title=General models for the spectra of surface area scaling strategies of cells and organisms: fractality, geometric dissimilitude, and internalization|journal=The American Naturalist|volume=181|issue=3|pages=421–439|doi=10.1086/669150|issn=1537-5323|pmid=23448890|bibcode=2013ANat..181..421O |s2cid=23434720}}</ref> Za dati volumen, objekt s najmanjom površinom (i stoga s najmanjim SA:V) je [[N-kugla|kugla]], što je posljedica [[Izoperimetrijska nejednakost|izoperimetrijske nejednakosti u tri dimenzije]]. Nasuprot tome, objekti s šiljcima pod oštrim uglom imat će vrlo veliku površinu za dati volumen. == Za čvrste sfere == [[Datoteka:SAV n3.png|thumb|280px| Grafikon odnosa površine i zapremine (SA:V) za trodimenzilsku kuglu, koji pokazuje da se odnos obrnuto smanjuje s povećanjem radijusa kugle]] ''[[čvrsta sfera]]'' ili [[kugla (matematika)|''kugla'']] je [[trodimenzionalni prostor|trodimenzionalni]] objekat, koji predstavlja [[čvrsta figura| čvrstu figuru]] ograničenu [[sfera|sferom]]. (U [[geometrija|geometriji]], termin ''sfera'' se ispravno odnosi samo na površinu, tako da sfera u ovom kontekstu nema [[zapremina|zapreminu]].) Za običnu trodimenzijsku kuglu, SA:V se može izračunati korištenjem standardnih jednačina za površinu i zapreminu, koje su; :<math>SA=4\pi{r^2} , odnosno <math>V=(4/3)\pi{r^3}. <br>Za jedinični slučaj u kojem je ''r'' = 1, SA:V je stoga 3. Za opći slučaj, SA:V je jednako 3/''r'', u inverznom odnosu s [[radijus]]om – ako se radijus udvostruči, SA:V se prepolovi (vidi sliku). === Za ''n''-dimenzijske kugle === Kugle postoje u bilo kojoj dimenziji i generički se nazivaju ''[[n-kugla|''n''-kugle]]'' ili ''hiperkugle'', gdje je ''n'' broj dimenzija. Isto rezonovanje se može generalizirati na n-kuglice koristeći opće jednačine za volumen i površinu, koje su: :<math>V=\frac{r^n\pi^{n/2}}{\Gamma(1+n/2)}<math> :<math>SA=\frac{nr^{n-1}\pi^{n/2}}{\Gamma(1+{n/2})}<math> Dakle, omjer je jednak <math>SA/V=nr^{-1}<math>. Dakle, ista linearna veza između površine i volumena vrijedi za bilo koji broj dimenzija (vidi sliku): udvostručenje radijusa uvijek prepolovljuje omjer. == Dimenzija i jedinice == Odnos površine i zapremine ima [[fizička dimenzija| fizičku dimenziju]] [[inverzna dužina| inverzne dužine]] (L⁻¹) i stoga se izražava u [[jedinica mjere|jedinicama]] inverznog metra (m⁻¹) ili njegovim [[prefiks jedinice|prefiksom]] [[umnožea jedinica| umnoženim]] i podumnoženim jedinicama. Naprimjer, [[kocka]] sa stranicama dužine 1[[centimetar|cm]] imat će površinu od 6 cm² i zapreminu od 1 cm³. Odnos površine i zapremine za ovu kocku je stoga :<math>\mbox{SA:V} = \frac{6~\mbox{cm}^2}{1~\mbox{cm}^3} = 6~\mbox{cm}^{-1</math>. Za dati oblik, SA:V je obrnuto proporcionalan veličini. Kocka stranice 2 cm ima omjer od 3 cm⁻¹, što je polovina omjera kocke stranice 1 cm. Obrnuto, očuvanje SA:V kako se veličina povećava zahtijeva promjenu na manje [[mjera kompaktnosti oblika|kompaktan]] oblik. ==Primjene== ===Fizička hemija=== {{glavni|Eksplozija prašine}} Materijali s visokim omjerom [[površina|površine]] i [[zapremina| zapremine]] (npr. vrlo mali promjer, vrlo [[poroznost|porozan]] ili inače ne [[mjera kompaktnosti oblika|kompaktan]]) reagiraju mnogo brže od monolitnih materijala, jer je dostupna veća površina za reakciju. Primjer je zrnasta prašina: dok zrno obično nije zapaljivo, [[Velika katastrofa mlina|zrnasta prašina je eksplozivna]]. Fino mljevena [[soli|so]] rastvara se mnogo brže od grube soli. Visok odnos površine i volumena pruža snažnu "pokretačku snagu" za ubrzavanje termodinamičkih procesa koji minimiziraju [[Termodinamička slobodna energija|slobodnu energiju]].<ref>{{Cite journal |last=Whittingham |first=M |date=May 1989 |title=Basic solid state chemistry Anthony R. West, John Wiley & Sons, New York (1988), 415 pages £13.95 ($32.95) |url=https://doi.org/10.1016/0167-2738(89)90043-x |journal=Solid State Ionics |volume=34 |issue=3 |pages=213 |doi=10.1016/0167-2738(89)90043-x |issn=0167-2738|url-access=subscription }}</ref> ===Biologija=== [[Datoteka:Human jejunum microvilli 2 - TEM.jpg|thumb|[[Ćelija (biologija)|Ćelije]] koje oblažu [[tanko crijevo]] povećavaju površinu preko koje mogu apsorbirati hranjive tvari pomoću tepiha od čuperkastih [[mikroresica]].]] Odnos između površine i volumena [[Ćelija (biologija)|ćelija]] i [[organizam]]a ima ogroman uticaj na njihovu [[biologija|biologiju]], uključujući i [[fiziologija|fiziologiju]] i [[ponašanje]]. Naprimjer, mnogi vodeni [[mikroorganizmi]] imaju povećanu površinu kako bi povećali otpor vode. To smanjuje njihovu brzinu tonjenja i omogućava im da ostanu blizu površine s manjim utroškom [[enerfgija|energije]]. Povećan odnos površine i volumena također znači povećanu izloženost okolišu. Fino razgranati dodaci [[filterska hranilica|filterskih hranilica]] poput [[krila]] pružaju veliku površinu za prosijavanje vode radi hrane.<ref>Kils, U.: ''[[s:Author:Uwe Kils/polar/part1|Swimming and feeding of Antarctic Krill, ''Euphausia superba'' - some outstanding energetics and dynamics - some unique morphological details]]''. In ''Berichte zur Polarforschung'', [[Alfred Wegener Institute for Polar and Marine Research]], Special Issue 4 (1983): "On the biology of Krill ''Euphausia superba''", Proceedings of the Seminar and Report of Krill Ecology Group, Editor S. B. Schnack, 130-155 and title page image.</ref> Pojedinačni organi poput [[pluća]] imaju brojne unutrašnje grane koje povećavaju površinu; u slučaju pluća, velika površina podržava izmjenu plinova, dovodeći [[kisik]] u [[krv]] i oslobađajući [[ugljik-dioksid]] iz krvi.<ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/556 556–582]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref><ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref> Slično tome, [[tanko crijevo]] ima fino naboranu unutrašnju površinu, što omogućava tijelu da efikasno apsorbuje hranjive tvari.<ref name=VB>{{cite book |author=Romer, Alfred Sherwood|author2=Parsons, Thomas S.|year=1977 |title=The Vertebrate Body |publisher=Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|pages= 349–353|isbn= 978-0-03-910284-5}}</ref> Ćelije mogu postići visok odnos površine i volumena sa složeno zavijenom površinom, poput [[mikroresica]] koje oblažu [[tanko crijevo]].<ref name="William2005">{{cite book|author=Krause J. William|title=Krause's Essential Human Histology for Medical Students|url=https://books.google.com/books?id=cRayoldYrcUC&pg=PA37|access-date=25 November 2010|date=July 2005|publisher=Universal-Publishers|isbn=978-1-58112-468-2|pages=37–}}</ref> Povećana [[površina]] također može dovesti do bioloških problema. Veći kontakt s okolinom kroz površinu ćelije ili [[organ]]a (u odnosu na njegov volumen) povećava gubitak vode i rastvorenih supstanci. Visoki omjeri površine i volumena također predstavljaju probleme kontrole temperature u nepovoljnim okruženjima. Omjeri površine i volumena organizama različitih veličina također dovode do nekih [[biološko pravilo|bioloških pravila]] kao što su [[Allenovo pravilo|Allenovo]], [[Bergmanovo pravilo]]<ref name="Meiri2003">{{Cite journal | doi=10.1046/j.1365-2699.2003.00837.x | title=On the validity of Bergmann's rule | journal=Journal of Biogeography | volume=30 | issue=3 | pages=331–351 | date=2003-03-20 | last1=Meiri | first1=S. | last2=Dayan | first2=T. | bibcode=2003JBiog..30..331M | s2cid=11954818 }}</ref><ref name="Ashton2000">{{cite journal | jstor=10.1086/303400 | title=Is Bergmann's Rule Valid for Mammals? | date=October 2000 | first1=Kyle G. | last1=Ashton | last2=Tracy | first2=Mark C. | last3=Queiroz | first3=Alan de | journal=The American Naturalist | volume=156 | issue=4 | pages=390–415 | doi=10.1086/303400| pmid=29592141 | bibcode=2000ANat..156..390A | s2cid=205983729 }}</ref><ref name="Millien2006">{{cite journal | title=Ecotypic variation in the context of global climate change: Revisiting the rules | first1=Virginie | last1=Millien | last2=Lyons | first2=S. Kathleen | last3=Olson | first3=Link |display-authors=etal | journal=Ecology Letters | date=May 23, 2006 | volume=9 | issue=7 | pages=853–869 | doi=10.1111/j.1461-0248.2006.00928.x | pmid=16796576 | doi-access= | bibcode=2006EcolL...9..853M }}</ref> i [[gigantotermija]].<ref>{{cite web |url=http://www.bio.davidson.edu/people/midorcas/animalphysiology/websites/2005/Fitzpatrick/Gigantothermy.htm |archive-url=https://archive.today/20120630084621/http://www.bio.davidson.edu/people/midorcas/animalphysiology/websites/2005/Fitzpatrick/Gigantothermy.htm |url-status=dead |archive-date=2012-06-30 |title=Gigantothermy |year=2005 |first=Katie |last=Fitzpatrick |publisher=Davidson College |access-date=2011-12-21 }}</ref> ===Širenje vatre=== U kontekstu [[šumski požar|šumskih požara]], odnos površine čvrstog goriva i njegovog volumena je važno mjerenje. Ponašanje širenja vatre često je u [[korelacija|korelaciji]] s odnosom površine i volumena [[gorivo|goriva]] (npr. lišća i grana). Što je veća njegova vrijednost, to čestica brže reaguje na promjene u uslovima okoline, kao što su [[temperatura]] ili [[vlaga]]. Više vrijednosti su također u korelaciji s kraćim vremenom paljenja goriva, a samim tim i bržim brzinama širenja vatre. ===Hlađenje planeta=== Tijelo od ledenog ili kamenitog materijala u svemiru može, ako može izgraditi i zadržati dovoljno toplote, razviti diferenciranu unutrašnjost i promijeniti svoju površinu kroz [[vulkan]]sku ili tektonsku aktivnost. Dužina vremena tokom kojeg planetarno tijelo može održavati aktivnost mijenjanja površine zavisi od toga koliko dobro zadržava toplotu, a to je određeno odnosom površine i volumena. Za [[4 Vesta|Vesta]] (r=263&nbsp;km), odnos je toliko visok da su astronomi bili iznenađeni kada su otkrili da se „zaista“ diferencirala i imala kratku vulkansku aktivnost. [[Mjesec]], [[Merkur]] i [[Mars]] imaju radijuse od nekoliko hiljada kilometara; sva tri su dovoljno dobro zadržala toplotu da se mogu temeljito razlikovati, iako su nakon otprilike milijardu godina postali previše hladni da bi pokazali išta više od vrlo lokalizirane i rijetke vulkanske aktivnosti. Međutim, od aprila 2019. godine, NASA je objavila detekciju "Marsotresa" izmjerenog 6. aprila 2019. godine, od strane [[NASA]]-inog InSight sletnog uređaja.<ref>{{Cite web | url=https://www.space.com/insight-mars-lander-first-marsquake.html |title = Marsquake! NASA's InSight Lander Feels Its 1st Red Planet Tremor|website = [[Space.com]]|date = 23 April 2019}}</ref> [[Venera (planeta)|Venera]] i [[Zemlja]] (r>6.000 km) imaju dovoljno nizak odnos površine i zapremine (otprilike polovina onog na Marsu i mnogo niži od svih drugih poznatih stjenovitih tijela) tako da je njihov gubitak toplote minimalan.<ref>{{Cite web |url=http://www.astro.uvic.ca/~venn/A201/maths.6.planetary_cooling.pdf |title=Archived copy |access-date=2018-08-22 |archive-date=2018-06-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180613195628/http://www.astro.uvic.ca/~venn/A201/maths.6.planetary_cooling.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Mathematical examples== {{anchor|List of surface-area-to-volume ratios}} {| class="wikitable" !Oblik !Slika !Karakteristična dužina <math>a</math> !Odnos SA/V !Odnos SA/V za jedinicu zapremine |- |[[Tetraedar]] |[[Slika:Tetrahedron.png|60px]] |Ivica |<math>\frac{6\sqrt{6}}{a} \approx \frac{14.697}{a}</math> |7,21 |- |[[Kub]] |[[Slika:Hexahedron.png|70px]] | Ivica |<math>\frac{6}{a}</math> |6 |- |[[Oktaedar]] |[[Slika:Octahedron.png|70px]] |edge |<math>\frac{3\sqrt{6}}{a} \approx \frac{7.348}{a}</math> |5.72 |- |[[Dodecahedron]] |[[Slika:Dodecahedron.png|70px]] | Ivica |<math>\frac{12\sqrt{25+10\sqrt{5}}}{(15+7\sqrt{5})a} \approx \frac{2.694}{a}</math> |5,31 |- |[[Kapsula (geometrija)|Kapsula]] ||[[Slika:SA to V shape.png|100x100px]] |[[Radijus]] (R) |<math>\frac{12}{5a}</math> |5,251 |- |[[Ikosaedar]] |[[Slika:Icosahedron.png|70px]] |Ivica |<math>\frac{12 \sqrt{3}}{(3+\sqrt{5})a} \approx \frac{3.970}{a}</math> |5,148 |- |[[Sfera]] |[[Slika:Bump-map-demo-smooth.png|70px]] |Radijus |<math>\frac{3}{a}</math> |4,83598 |} {| class="wikitable" |+ Primjeri kocki različitih veličina ! Stranica<br />Kocke !!Strana²!!Jednostrana<br/>[[površina]]!!6 × stranica²!!Površina<br />cijele kocke<br />(6 strana)!!Strana³!! [[Zapremina]]!!Odnos površine<br />i zapremine |- | 2 || 2×2 || 4 || 6×2×2 || 24 || 2×2×2 || 8 || '''3:1''' |- | 4 || 4×4 || 16 || 6×4×4 || 96 || 4×4×4 || 64 || '''3:2''' |- | 6 || 6×6 || 36 || 6×6×6 || 216 || 6×6×6 || 216 || '''3:3''' |- | 8 || 8×8 || 64 || 6×8×8 || 384 || 8×8×8 || 512 || '''3:4''' |- | 12 || 12×12 || 144 || 6×12×12 || 864 || 12×12×12 || 1,728 || '''3:6''' |- | 20 || 20×20 || 400 || 6×20×20 || 2,400 || 20×20×20 || 8,000 || '''3:10''' |- | 50 || 50×50 || 2,500 || 6×50×50 || 15,000 || 50×50×50 || 125,000 || '''3:25''' |- | 1,000 || 1,000×1,000 || 1,000,000 || 6×1,000×1,000 || 6,000,000 || 1,000×1,000×1,000 || 1,000,000,000 || '''3:500''' |} ==Također pogledajte== *[[Mjera kompaktnosti oblika]] *[[Eksplozija prašine]] *[[Prave veličine]] *[[Zakon kvadrata i kocke]] *[[Specifična površina]] ==Reference== *{{cite book |last=Schmidt-Nielsen |first=Knut |year=1984 |title=Scaling: Why is Animal Size so Important? |publisher=Cambridge University Press |location=New York, NY |isbn=978-0-521-26657-4 |oclc=10697247 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/scalingwhyisanim0000schm }} *{{cite book |last=Vogel |first=Steven |year=1988 |title=Life's Devices: The Physical World of Animals and Plants |publisher=Princeton University Press |location=Princeton, NJ |isbn=978-0-691-08504-3 |oclc=18070616}} ;Specifične {{Reflist|colwidth=30em}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.tiem.utk.edu/~gross/bioed/bealsmodules/area_volume.html Sizes of Organisms: The Surface Area:Volume Ratio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170814195742/http://www.tiem.utk.edu/~gross/bioed/bealsmodules/area_volume.html |date=2017-08-14 }} *[https://web.archive.org/web/20140310230709/http://www.nwcg.gov/var/glossary/surface-area-to-volume-ratio National Wildfire Coordinating Group: Surface Area to Volume Ratio] *[https://web.archive.org/web/20140521215017/http://www.nwcg.gov/pms/RxFire/FEG.pdf Previous link not working, references are in this document, PDF] [[Kategorija: Hemijska kinetika]] [[Kategorija: Citologija]] [[Kategorija: Fiziologija]] [[Kategorija: Površina]] [[Kategorija: Zapremina]] c292e83xi3442z2olmy7ma47c6yox84 3830797 3830794 2026-04-17T15:27:47Z Barba-Baraba 180391 3830797 wikitext text/x-wiki [[Slika:Comparison of surface area vs volume of shapes.svg|thumb|320px| Grafikoni površine, ''A'' u odnosu na zapreminu, ''V'' Platonovih čvrstih tijela i sfere, pokazuju da se površina smanjuje za zaobljenije oblike, a odnos površine i zapremine se smanjuje s povećanjem zapremine. Njihovi presjeci s isprekidanim linijama pokazuju da kada se zapremina poveća 8 (2³) puta, površina se povećava 4 (2²) puta.]] '''Odnos površine i zapremine''' ili '''odnos površine i volumena''' (označen kao '''SA:V''', '''SA/V''' ili '''sa/vol''') je [[odnos]] između [[površina|[[površine]] i [[zapremina|zapremine]] objekta ili skupa objekata. SA:V je važan koncept u nauci i inženjerstvu. Koristi se za objašnjenje odnosa između strukture i funkcije u procesima koji se odvijaju kroz površinu {{em|i}} zapreminu. Dobri primjeri za takve procese su procesi kojima upravlja [[jednačina toplote]],<ref>{{cite journal |last1=Planinšič |first1=Gorazd |last2=Vollmer |first2=Michael |title=The surface-to-volume ratio in thermal physics: from cheese cube physics to animal metabolism |journal=European Journal of Physics |date=February 20, 2008 |volume=29 |issue=2 |pages=369–384 |doi=10.1088/0143-0807/29/2/017 |bibcode=2008EJPh...29..369P |s2cid=55488270 |url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0143-0807/29/2/017/meta |access-date=9 July 2021|url-access=subscription }}</ref> to jest, [[difuzija]] i [[prijenos toplote]] putem [[toplotna provodljivost| toplotne provodljivosti]].<ref>{{Cite journal|last=Planinšič|first=Gorazd|date=2008|title=The surface-to-volume ratio in thermal physics: from cheese cube physics to animal metabolism|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0143-0807/29/2/017/meta|journal= European Journal of Physics|volume=29|issue=2|pages=369–384|doi=10.1088/0143-0807/29/2/017|bibcode=2008EJPh...29..369P|s2cid=55488270 |url-access=subscription}}</ref> SA:V se koristi za objašnjenje difuzije malih molekula, poput [[kisik]]a i [[ugljik-dioksid]]a, između [[zrak]]a, [[krv]]i i [[ćelija (biologija)| ćelija]],<ref>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson |first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy |date=2005 |publisher=Churchill Livingstone |pages=1278–1282 |edition=39}}</ref> [[water]] loss by animals,<ref>{{cite journal |last1=Jeremy M. |first1=Howard |last2=Hannah-Beth |first2=Griffis |last3=Westendorf |first3=Rachel |last4=Williams |first4=Jason B. |title=The influence of size and abiotic factors on cutaneous water loss |journal=Advances in Physiology Education |date=2019 |volume=44 |issue=3 |pages=387–393 |doi=10.1152/advan.00152.2019|pmid=32628526 |doi-access=free }}</ref> bacterial morphogenesis,<ref>{{cite journal |last1=Harris |first1=Leigh K. |last2=Theriot |first2=Julie A. |title=Surface Area to Volume Ratio: A Natural Variable for Bacterial Morphogenesis |journal=Trends in Microbiology |date=2018 |volume=26 |issue=10 |pages=815–832 |doi=10.1016/j.tim.2018.04.008 |pmid=29843923 |pmc=6150810 }}</ref> [[organizam]]skih [[termoregulacija]],<ref>{{cite book |last1=Louw |first1=Gideon N. |title=Physiological Animal Ecology |date=1993 |publisher=Longman Pub Group}}</ref> design of artificial bone tissue,<ref>{{cite journal |last1=Nguyen |first1=Thanh Danh |last2=Olufemi E. |first2=Kadri |last3=Vassilios I. |first3=Sikavitsas |last4=Voronov |first4=Roman S. |title=Scaffolds with a High Surface Area-to-Volume Ratio and Cultured Under Fast Flow Perfusion Result in Optimal O2 Delivery to the Cells in Artificial Bone Tissues |journal=Applied Sciences |date=2019 |volume=9 |issue=11 |page=2381 |doi=10.3390/app9112381 |doi-access=free }}</ref> vještačkih [[pluća]] <ref>{{cite journal |last1=J. K |first1=Lee |last2=H. H. |first2=Kung |last3=L. F. |first3=Mockros |title=Microchannel Technologies for Artificial Lungs: (1) Theory |journal=ASAIO Journal |date=2008 |volume=54 |issue=4 |pages=372–382 |doi=10.1097/MAT.0b013e31817ed9e1 |pmid=18645354 |s2cid=19505655 |doi-access=free }}</ref> i mnogih drugih bioloških i [[biotehnologija|biotehnoloških struktura]]. Za više primjera pogledajte Glazier.<ref name=":0">{{cite journal |last1=Glazier |first1=Douglas S. |title=A unifying explanation for diverse metabolic scaling in animals and plants |journal=Biological Reviews |date=2010 |volume=85 |issue=1 |pages=111–138 |doi=10.1111/j.1469-185X.2009.00095.x |pmid=19895606 |s2cid=28572410 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1469-185X.2009.00095.x|url-access=subscription }}</ref> Odnos između SA:V i difuzije ili brzine provođenja toplote objašnjava se iz perspektive [[fluks]]a i površine, fokusirajući se na površinu tijela kao mjesto gdje se odvija [[difuzija]] ili provođenje toplote, tj. što je veći SA:V, to je veća površina po jedinici zapremine kroz koju materijal može difundirati, stoga će difuzija ili provođenje toplote biti brže. Slično objašnjenje se pojavljuje u literaturi: "Mala veličina podrazumijeva veliki odnos površine i zapremine, čime se pomaže maksimiziranju unosa hranjivih tvari kroz [[plazmamembrana|plazmamembranu]].",<ref>{{Cite book|last=Alberts|first=Bruce|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK26866/#_A44_|title=Molecular Biology of the Cell, 4th edition|publisher=Garland Science|year=2002|isbn= 0-8153-3218-1|id={{isbn|0-8153-4072-9}} <!-- depends upon issue-->|location=New York|chapter=The Diversity of Genomes and the Tree of Life}}</ref> and elsewhere.<ref name=":0" /><ref>{{Cite journal|last=Adam|first=John|date=2020-01-01|title=What's Your Sphericity Index? Rationalizing Surface Area and Volume|url=https://digitalcommons.odu.edu/mathstat_fac_pubs/174|journal=Virginia Mathematics Teacher|volume=46|issue=2}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Okie|first=Jordan G.|date=March 2013|title=General models for the spectra of surface area scaling strategies of cells and organisms: fractality, geometric dissimilitude, and internalization|journal=The American Naturalist|volume=181|issue=3|pages=421–439|doi=10.1086/669150|issn=1537-5323|pmid=23448890|bibcode=2013ANat..181..421O |s2cid=23434720}}</ref> Za dati volumen, objekt s najmanjom površinom (i stoga s najmanjim SA:V) je [[N-kugla|kugla]], što je posljedica [[Izoperimetrijska nejednakost|izoperimetrijske nejednakosti u tri dimenzije]]. Nasuprot tome, objekti s šiljcima pod oštrim uglom imat će vrlo veliku površinu za dati volumen. == Za čvrste sfere == [[Datoteka:SAV n3.png|thumb|280px| Grafikon odnosa površine i zapremine (SA:V) za trodimenzilsku kuglu, koji pokazuje da se odnos obrnuto smanjuje s povećanjem radijusa kugle]] ''[[čvrsta sfera]]'' ili [[kugla (matematika)|''kugla'']] je [[trodimenzionalni prostor|trodimenzionalni]] objekat, koji predstavlja [[čvrsta figura| čvrstu figuru]] ograničenu [[sfera|sferom]]. (U [[geometrija|geometriji]], termin ''sfera'' se ispravno odnosi samo na površinu, tako da sfera u ovom kontekstu nema [[zapremina|zapreminu]].) Za običnu trodimenzijsku kuglu, SA:V se može izračunati korištenjem standardnih jednačina za površinu i zapreminu, koje su; :<math>SA=4\pi{r^2} , odnosno <math>V=(4/3)\pi{r^3}. <br>Za jedinični slučaj u kojem je ''r'' = 1, SA:V je stoga 3. Za opći slučaj, SA:V je jednako 3/''r'', u inverznom odnosu s [[radijus]]om – ako se radijus udvostruči, SA:V se prepolovi (vidi sliku). === Za ''n''-dimenzijske kugle === Kugle postoje u bilo kojoj dimenziji i generički se nazivaju ''[[n-kugla|''n''-kugle]]'' ili ''hiperkugle'', gdje je ''n'' broj dimenzija. Isto rezonovanje se može generalizirati na n-kuglice koristeći opće jednačine za volumen i površinu, koje su: :<math>V=\frac{r^n\pi^{n/2}}{\Gamma(1+n/2)}<math> :<math>SA=\frac{nr^{n-1}\pi^{n/2}}{\Gamma(1+{n/2})}<math> Dakle, omjer je jednak <math>SA/V=nr^{-1}<math>. Dakle, ista linearna veza između površine i volumena vrijedi za bilo koji broj dimenzija (vidi sliku): udvostručenje radijusa uvijek prepolovljuje omjer. == Dimenzija i jedinice == Odnos površine i zapremine ima [[fizička dimenzija| fizičku dimenziju]] [[inverzna dužina| inverzne dužine]] (L⁻¹) i stoga se izražava u [[jedinica mjere|jedinicama]] inverznog metra (m⁻¹) ili njegovim [[prefiks jedinice|prefiksom]] [[umnožea jedinica| umnoženim]] i podumnoženim jedinicama. Naprimjer, [[kocka]] sa stranicama dužine 1[[centimetar|cm]] imat će površinu od 6 cm² i zapreminu od 1 cm³. Odnos površine i zapremine za ovu kocku je stoga :<math>\mbox{SA:V} = \frac{6~\mbox{cm}^2}{1~\mbox{cm}^3} = 6~\mbox{cm}^{-1</math>. Za dati oblik, SA:V je obrnuto proporcionalan veličini. Kocka stranice 2 cm ima omjer od 3 cm⁻¹, što je polovina omjera kocke stranice 1 cm. Obrnuto, očuvanje SA:V kako se veličina povećava zahtijeva promjenu na manje [[mjera kompaktnosti oblika|kompaktan]] oblik. ==Primjene== ===Fizička hemija=== {{glavni|Eksplozija prašine}} Materijali s visokim omjerom [[površina|površine]] i [[zapremina| zapremine]] (npr. vrlo mali promjer, vrlo [[poroznost|porozan]] ili inače ne [[mjera kompaktnosti oblika|kompaktan]]) reagiraju mnogo brže od monolitnih materijala, jer je dostupna veća površina za reakciju. Primjer je zrnasta prašina: dok zrno obično nije zapaljivo, [[Velika katastrofa mlina|zrnasta prašina je eksplozivna]]. Fino mljevena [[soli|so]] rastvara se mnogo brže od grube soli. Visok odnos površine i volumena pruža snažnu "pokretačku snagu" za ubrzavanje termodinamičkih procesa koji minimiziraju [[Termodinamička slobodna energija|slobodnu energiju]].<ref>{{Cite journal |last=Whittingham |first=M |date=May 1989 |title=Basic solid state chemistry Anthony R. West, John Wiley & Sons, New York (1988), 415 pages £13.95 ($32.95) |url=https://doi.org/10.1016/0167-2738(89)90043-x |journal=Solid State Ionics |volume=34 |issue=3 |pages=213 |doi=10.1016/0167-2738(89)90043-x |issn=0167-2738|url-access=subscription }}</ref> ===Biologija=== [[Datoteka:Human jejunum microvilli 2 - TEM.jpg|thumb|[[Ćelija (biologija)|Ćelije]] koje oblažu [[tanko crijevo]] povećavaju površinu preko koje mogu apsorbirati hranjive tvari pomoću tepiha od čuperkastih [[mikroresica]].]] Odnos između površine i volumena [[Ćelija (biologija)|ćelija]] i [[organizam]]a ima ogroman uticaj na njihovu [[biologija|biologiju]], uključujući i [[fiziologija|fiziologiju]] i [[ponašanje]]. Naprimjer, mnogi vodeni [[mikroorganizmi]] imaju povećanu površinu kako bi povećali otpor vode. To smanjuje njihovu brzinu tonjenja i omogućava im da ostanu blizu površine s manjim utroškom [[enerfgija|energije]]. Povećan odnos površine i volumena također znači povećanu izloženost okolišu. Fino razgranati dodaci [[filterska hranilica|filterskih hranilica]] poput [[krila]] pružaju veliku površinu za prosijavanje vode radi hrane.<ref>Kils, U.: ''[[s:Author:Uwe Kils/polar/part1|Swimming and feeding of Antarctic Krill, ''Euphausia superba'' - some outstanding energetics and dynamics - some unique morphological details]]''. In ''Berichte zur Polarforschung'', [[Alfred Wegener Institute for Polar and Marine Research]], Special Issue 4 (1983): "On the biology of Krill ''Euphausia superba''", Proceedings of the Seminar and Report of Krill Ecology Group, Editor S. B. Schnack, 130-155 and title page image.</ref> Pojedinačni organi poput [[pluća]] imaju brojne unutrašnje grane koje povećavaju površinu; u slučaju pluća, velika površina podržava izmjenu plinova, dovodeći [[kisik]] u [[krv]] i oslobađajući [[ugljik-dioksid]] iz krvi.<ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/556 556–582]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref><ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref> Slično tome, [[tanko crijevo]] ima fino naboranu unutrašnju površinu, što omogućava tijelu da efikasno apsorbuje hranjive tvari.<ref name=VB>{{cite book |author=Romer, Alfred Sherwood|author2=Parsons, Thomas S.|year=1977 |title=The Vertebrate Body |publisher=Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|pages= 349–353|isbn= 978-0-03-910284-5}}</ref> Ćelije mogu postići visok odnos površine i volumena sa složeno zavijenom površinom, poput [[mikroresica]] koje oblažu [[tanko crijevo]].<ref name="William2005">{{cite book|author=Krause J. William|title=Krause's Essential Human Histology for Medical Students|url=https://books.google.com/books?id=cRayoldYrcUC&pg=PA37|access-date=25 November 2010|date=July 2005|publisher=Universal-Publishers|isbn=978-1-58112-468-2|pages=37–}}</ref> Povećana [[površina]] također može dovesti do bioloških problema. Veći kontakt s okolinom kroz površinu ćelije ili [[organ]]a (u odnosu na njegov volumen) povećava gubitak vode i rastvorenih supstanci. Visoki omjeri površine i volumena također predstavljaju probleme kontrole temperature u nepovoljnim okruženjima. Omjeri površine i volumena organizama različitih veličina također dovode do nekih [[biološko pravilo|bioloških pravila]] kao što su [[Allenovo pravilo|Allenovo]], [[Bergmanovo pravilo]]<ref name="Meiri2003">{{Cite journal | doi=10.1046/j.1365-2699.2003.00837.x | title=On the validity of Bergmann's rule | journal=Journal of Biogeography | volume=30 | issue=3 | pages=331–351 | date=2003-03-20 | last1=Meiri | first1=S. | last2=Dayan | first2=T. | bibcode=2003JBiog..30..331M | s2cid=11954818 }}</ref><ref name="Ashton2000">{{cite journal | jstor=10.1086/303400 | title=Is Bergmann's Rule Valid for Mammals? | date=October 2000 | first1=Kyle G. | last1=Ashton | last2=Tracy | first2=Mark C. | last3=Queiroz | first3=Alan de | journal=The American Naturalist | volume=156 | issue=4 | pages=390–415 | doi=10.1086/303400| pmid=29592141 | bibcode=2000ANat..156..390A | s2cid=205983729 }}</ref><ref name="Millien2006">{{cite journal | title=Ecotypic variation in the context of global climate change: Revisiting the rules | first1=Virginie | last1=Millien | last2=Lyons | first2=S. Kathleen | last3=Olson | first3=Link |display-authors=etal | journal=Ecology Letters | date=May 23, 2006 | volume=9 | issue=7 | pages=853–869 | doi=10.1111/j.1461-0248.2006.00928.x | pmid=16796576 | doi-access= | bibcode=2006EcolL...9..853M }}</ref> i [[gigantotermija]].<ref>{{cite web |url=http://www.bio.davidson.edu/people/midorcas/animalphysiology/websites/2005/Fitzpatrick/Gigantothermy.htm |archive-url=https://archive.today/20120630084621/http://www.bio.davidson.edu/people/midorcas/animalphysiology/websites/2005/Fitzpatrick/Gigantothermy.htm |url-status=dead |archive-date=2012-06-30 |title=Gigantothermy |year=2005 |first=Katie |last=Fitzpatrick |publisher=Davidson College |access-date=2011-12-21 }}</ref> ===Širenje vatre=== U kontekstu [[šumski požar|šumskih požara]], odnos površine čvrstog goriva i njegovog volumena je važno mjerenje. Ponašanje širenja vatre često je u [[korelacija|korelaciji]] s odnosom površine i volumena [[gorivo|goriva]] (npr. lišća i grana). Što je veća njegova vrijednost, to čestica brže reaguje na promjene u uslovima okoline, kao što su [[temperatura]] ili [[vlaga]]. Više vrijednosti su također u korelaciji s kraćim vremenom paljenja goriva, a samim tim i bržim brzinama širenja vatre. ===Hlađenje planeta=== Tijelo od ledenog ili kamenitog materijala u svemiru može, ako može izgraditi i zadržati dovoljno toplote, razviti diferenciranu unutrašnjost i promijeniti svoju površinu kroz [[vulkan]]sku ili tektonsku aktivnost. Dužina vremena tokom kojeg planetarno tijelo može održavati aktivnost mijenjanja površine zavisi od toga koliko dobro zadržava toplotu, a to je određeno odnosom površine i volumena. Za [[4 Vesta|Vesta]] (r=263&nbsp;km), odnos je toliko visok da su astronomi bili iznenađeni kada su otkrili da se „zaista“ diferencirala i imala kratku vulkansku aktivnost. [[Mjesec]], [[Merkur]] i [[Mars]] imaju radijuse od nekoliko hiljada kilometara; sva tri su dovoljno dobro zadržala toplotu da se mogu temeljito razlikovati, iako su nakon otprilike milijardu godina postali previše hladni da bi pokazali išta više od vrlo lokalizirane i rijetke vulkanske aktivnosti. Međutim, od aprila 2019. godine, NASA je objavila detekciju "Marsotresa" izmjerenog 6. aprila 2019. godine, od strane [[NASA]]-inog InSight sletnog uređaja.<ref>{{Cite web | url=https://www.space.com/insight-mars-lander-first-marsquake.html |title = Marsquake! NASA's InSight Lander Feels Its 1st Red Planet Tremor|website = [[Space.com]]|date = 23 April 2019}}</ref> [[Venera (planeta)|Venera]] i [[Zemlja]] (r>6.000 km) imaju dovoljno nizak odnos površine i zapremine (otprilike polovina onog na Marsu i mnogo niži od svih drugih poznatih stjenovitih tijela) tako da je njihov gubitak toplote minimalan.<ref>{{Cite web |url=http://www.astro.uvic.ca/~venn/A201/maths.6.planetary_cooling.pdf |title=Archived copy |access-date=2018-08-22 |archive-date=2018-06-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180613195628/http://www.astro.uvic.ca/~venn/A201/maths.6.planetary_cooling.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Mathematical examples== {{anchor|List of surface-area-to-volume ratios}} {| class="wikitable" !Oblik !Slika !Karakteristična dužina <math>a</math> !Odnos SA/V !Odnos SA/V za jedinicu zapremine |- |[[Tetraedar]] |[[Slika:Tetrahedron.png|60px]] |Ivica |<math>\frac{6\sqrt{6}}{a} \approx \frac{14.697}{a}</math> |7,21 |- |[[Kub]] |[[Slika:Hexahedron.png|70px]] | Ivica |<math>\frac{6}{a}</math> |6 |- |[[Oktaedar]] |[[Slika:Octahedron.png|70px]] |edge |<math>\frac{3\sqrt{6}}{a} \approx \frac{7.348}{a}</math> |5.72 |- |[[Dodecahedron]] |[[Slika:Dodecahedron.png|70px]] | Ivica |<math>\frac{12\sqrt{25+10\sqrt{5}}}{(15+7\sqrt{5})a} \approx \frac{2.694}{a}</math> |5,31 |- |[[Kapsula (geometrija)|Kapsula]] ||[[Slika:SA to V shape.png|100x100px]] |[[Radijus]] (R) |<math>\frac{12}{5a}</math> |5,251 |- |[[Ikosaedar]] |[[Slika:Icosahedron.png|70px]] |Ivica |<math>\frac{12 \sqrt{3}}{(3+\sqrt{5})a} \approx \frac{3.970}{a}</math> |5,148 |- |[[Sfera]] |[[Slika:Bump-map-demo-smooth.png|70px]] |Radijus |<math>\frac{3}{a}</math> |4,83598 |} {| class="wikitable" |+ Primjeri kocki različitih veličina ! Stranica<br />Kocke !!Strana²!!Jednostrana<br/>[[površina]]!!6 × stranica²!!Površina<br />cijele kocke<br />(6 strana)!!Strana³!! [[Zapremina]]!!Odnos površine<br />i zapremine |- | 2 || 2×2 || 4 || 6×2×2 || 24 || 2×2×2 || 8 || '''3:1''' |- | 4 || 4×4 || 16 || 6×4×4 || 96 || 4×4×4 || 64 || '''3:2''' |- | 6 || 6×6 || 36 || 6×6×6 || 216 || 6×6×6 || 216 || '''3:3''' |- | 8 || 8×8 || 64 || 6×8×8 || 384 || 8×8×8 || 512 || '''3:4''' |- | 12 || 12×12 || 144 || 6×12×12 || 864 || 12×12×12 || 1,728 || '''3:6''' |- | 20 || 20×20 || 400 || 6×20×20 || 2,400 || 20×20×20 || 8,000 || '''3:10''' |- | 50 || 50×50 || 2,500 || 6×50×50 || 15,000 || 50×50×50 || 125,000 || '''3:25''' |- | 1,000 || 1,000×1,000 || 1,000,000 || 6×1,000×1,000 || 6,000,000 || 1,000×1,000×1,000 || 1,000,000,000 || '''3:500''' |} ==Također pogledajte== *[[Mjera kompaktnosti oblika]] *[[Eksplozija prašine]] *[[Prave veličine]] *[[Zakon kvadrata i kocke]] *[[Specifična površina]] ==Reference== *{{cite book |last=Schmidt-Nielsen |first=Knut |year=1984 |title=Scaling: Why is Animal Size so Important? |publisher=Cambridge University Press |location=New York, NY |isbn=978-0-521-26657-4 |oclc=10697247 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/scalingwhyisanim0000schm }} *{{cite book |last=Vogel |first=Steven |year=1988 |title=Life's Devices: The Physical World of Animals and Plants |publisher=Princeton University Press |location=Princeton, NJ |isbn=978-0-691-08504-3 |oclc=18070616}} ;Specifične {{Reflist|colwidth=30em}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.tiem.utk.edu/~gross/bioed/bealsmodules/area_volume.html Sizes of Organisms: The Surface Area:Volume Ratio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170814195742/http://www.tiem.utk.edu/~gross/bioed/bealsmodules/area_volume.html |date=2017-08-14 }} *[https://web.archive.org/web/20140310230709/http://www.nwcg.gov/var/glossary/surface-area-to-volume-ratio National Wildfire Coordinating Group: Surface Area to Volume Ratio] *[https://web.archive.org/web/20140521215017/http://www.nwcg.gov/pms/RxFire/FEG.pdf Previous link not working, references are in this document, PDF] [[Kategorija: Hemijska kinetika]] [[Kategorija: Citologija]] [[Kategorija: Fiziologija]] [[Kategorija: Površina]] [[Kategorija: Zapremina]] cbolekbw2ksx5zvxenegohgpq2v3w3j 3830931 3830797 2026-04-18T11:25:43Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830931 wikitext text/x-wiki [[Slika:Comparison of surface area vs volume of shapes.svg|thumb|320px| Grafikoni površine, ''A'' u odnosu na zapreminu, ''V'' Platonovih čvrstih tijela i sfere, pokazuju da se površina smanjuje za zaobljenije oblike, a odnos površine i zapremine se smanjuje s povećanjem zapremine. Njihovi presjeci s isprekidanim linijama pokazuju da kada se zapremina poveća 8 (2³) puta, površina se povećava 4 (2²) puta.]] '''Odnos površine i zapremine''' ili '''odnos površine i volumena''' (označen kao '''SA:V''', '''SA/V''' ili '''sa/vol''') je [[odnos]] između [[površina|[[površine]] i [[zapremina|zapremine]] objekta ili skupa objekata. SA:V je važan koncept u nauci i inženjerstvu. Koristi se za objašnjenje odnosa između strukture i funkcije u procesima koji se odvijaju kroz površinu {{em|i}} zapreminu. Dobri primjeri za takve procese su procesi kojima upravlja [[jednačina toplote]],<ref>{{cite journal |last1=Planinšič |first1=Gorazd |last2=Vollmer |first2=Michael |title=The surface-to-volume ratio in thermal physics: from cheese cube physics to animal metabolism |journal=European Journal of Physics |date=20. 2. 2008 |volume=29 |issue=2 |pages=369–384 |doi=10.1088/0143-0807/29/2/017 |bibcode=2008EJPh...29..369P |s2cid=55488270 |url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0143-0807/29/2/017/meta |access-date=9. 7. 2021|url-access=subscription }}</ref> to jest, [[difuzija]] i [[prijenos toplote]] putem [[toplotna provodljivost|toplotne provodljivosti]].<ref>{{Cite journal|last=Planinšič|first=Gorazd|date=2008|title=The surface-to-volume ratio in thermal physics: from cheese cube physics to animal metabolism|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0143-0807/29/2/017/meta|journal= European Journal of Physics|volume=29|issue=2|pages=369–384|doi=10.1088/0143-0807/29/2/017|bibcode=2008EJPh...29..369P|s2cid=55488270 |url-access=subscription}}</ref> SA:V se koristi za objašnjenje difuzije malih molekula, poput [[kisik]]a i [[ugljik-dioksid]]a, između [[zrak]]a, [[krv]]i i [[ćelija (biologija)|ćelija]],<ref>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson |first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy |date=2005 |publisher=Churchill Livingstone |pages=1278–1282 |edition=39}}</ref> [[water]] loss by animals,<ref>{{cite journal |last1=Jeremy M. |first1=Howard |last2=Hannah-Beth |first2=Griffis |last3=Westendorf |first3=Rachel |last4=Williams |first4=Jason B. |title=The influence of size and abiotic factors on cutaneous water loss |journal=Advances in Physiology Education |date=2019 |volume=44 |issue=3 |pages=387–393 |doi=10.1152/advan.00152.2019|pmid=32628526 |doi-access=free }}</ref> bacterial morphogenesis,<ref>{{cite journal |last1=Harris |first1=Leigh K. |last2=Theriot |first2=Julie A. |title=Surface Area to Volume Ratio: A Natural Variable for Bacterial Morphogenesis |journal=Trends in Microbiology |date=2018 |volume=26 |issue=10 |pages=815–832 |doi=10.1016/j.tim.2018.04.008 |pmid=29843923 |pmc=6150810 }}</ref> [[organizam]]skih [[termoregulacija]],<ref>{{cite book |last1=Louw |first1=Gideon N. |title=Physiological Animal Ecology |date=1993 |publisher=Longman Pub Group}}</ref> design of artificial bone tissue,<ref>{{cite journal |last1=Nguyen |first1=Thanh Danh |last2=Olufemi E. |first2=Kadri |last3=Vassilios I. |first3=Sikavitsas |last4=Voronov |first4=Roman S. |title=Scaffolds with a High Surface Area-to-Volume Ratio and Cultured Under Fast Flow Perfusion Result in Optimal O2 Delivery to the Cells in Artificial Bone Tissues |journal=Applied Sciences |date=2019 |volume=9 |issue=11 |page=2381 |doi=10.3390/app9112381 |doi-access=free }}</ref> vještačkih [[pluća]] <ref>{{cite journal |last1=J. K |first1=Lee |last2=H. H. |first2=Kung |last3=L. F. |first3=Mockros |title=Microchannel Technologies for Artificial Lungs: (1) Theory |journal=ASAIO Journal |date=2008 |volume=54 |issue=4 |pages=372–382 |doi=10.1097/MAT.0b013e31817ed9e1 |pmid=18645354 |s2cid=19505655 |doi-access=free }}</ref> i mnogih drugih bioloških i [[biotehnologija|biotehnoloških struktura]]. Za više primjera pogledajte Glazier.<ref name=":0">{{cite journal |last1=Glazier |first1=Douglas S. |title=A unifying explanation for diverse metabolic scaling in animals and plants |journal=Biological Reviews |date=2010 |volume=85 |issue=1 |pages=111–138 |doi=10.1111/j.1469-185X.2009.00095.x |pmid=19895606 |s2cid=28572410 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1469-185X.2009.00095.x|url-access=subscription }}</ref> Odnos između SA:V i difuzije ili brzine provođenja toplote objašnjava se iz perspektive [[fluks]]a i površine, fokusirajući se na površinu tijela kao mjesto gdje se odvija [[difuzija]] ili provođenje toplote, tj. što je veći SA:V, to je veća površina po jedinici zapremine kroz koju materijal može difundirati, stoga će difuzija ili provođenje toplote biti brže. Slično objašnjenje se pojavljuje u literaturi: "Mala veličina podrazumijeva veliki odnos površine i zapremine, čime se pomaže maksimiziranju unosa hranjivih tvari kroz [[plazmamembrana|plazmamembranu]].",<ref>{{Cite book|last=Alberts|first=Bruce|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK26866/#_A44_|title=Molecular Biology of the Cell, 4th edition|publisher=Garland Science|year=2002|isbn= 0-8153-3218-1|id={{isbn|0-8153-4072-9}} <!-- depends upon issue-->|location=New York|chapter=The Diversity of Genomes and the Tree of Life}}</ref> and elsewhere.<ref name=":0" /><ref>{{Cite journal|last=Adam|first=John|date=1. 1. 2020|title=What's Your Sphericity Index? Rationalizing Surface Area and Volume|url=https://digitalcommons.odu.edu/mathstat_fac_pubs/174|journal=Virginia Mathematics Teacher|volume=46|issue=2}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Okie|first=Jordan G.|date=mart 2013|title=General models for the spectra of surface area scaling strategies of cells and organisms: fractality, geometric dissimilitude, and internalization|journal=The American Naturalist|volume=181|issue=3|pages=421–439|doi=10.1086/669150|issn=1537-5323|pmid=23448890|bibcode=2013ANat..181..421O |s2cid=23434720}}</ref> Za dati volumen, objekt s najmanjom površinom (i stoga s najmanjim SA:V) je [[N-kugla|kugla]], što je posljedica [[Izoperimetrijska nejednakost|izoperimetrijske nejednakosti u tri dimenzije]]. Nasuprot tome, objekti s šiljcima pod oštrim uglom imat će vrlo veliku površinu za dati volumen. == Za čvrste sfere == [[Datoteka:SAV n3.png|thumb|280px| Grafikon odnosa površine i zapremine (SA:V) za trodimenzilsku kuglu, koji pokazuje da se odnos obrnuto smanjuje s povećanjem radijusa kugle]] ''[[čvrsta sfera]]'' ili [[kugla (matematika)|''kugla'']] je [[trodimenzionalni prostor|trodimenzionalni]] objekat, koji predstavlja [[čvrsta figura|čvrstu figuru]] ograničenu [[sfera|sferom]]. (U [[geometrija|geometriji]], termin ''sfera'' se ispravno odnosi samo na površinu, tako da sfera u ovom kontekstu nema [[zapremina|zapreminu]].) Za običnu trodimenzijsku kuglu, SA:V se može izračunati korištenjem standardnih jednačina za površinu i zapreminu, koje su; :<math>SA=4\pi{r^2} , odnosno <math>V=(4/3)\pi{r^3}. <br>Za jedinični slučaj u kojem je ''r'' = 1, SA:V je stoga 3. Za opći slučaj, SA:V je jednako 3/''r'', u inverznom odnosu s [[radijus]]om – ako se radijus udvostruči, SA:V se prepolovi (vidi sliku). === Za ''n''-dimenzijske kugle === Kugle postoje u bilo kojoj dimenziji i generički se nazivaju ''[[n-kugla|''n''-kugle]]'' ili ''hiperkugle'', gdje je ''n'' broj dimenzija. Isto rezonovanje se može generalizirati na n-kuglice koristeći opće jednačine za volumen i površinu, koje su: :<math>V=\frac{r^n\pi^{n/2}}{\Gamma(1+n/2)}<math> :<math>SA=\frac{nr^{n-1}\pi^{n/2}}{\Gamma(1+{n/2})}<math> Dakle, omjer je jednak <math>SA/V=nr^{-1}<math>. Dakle, ista linearna veza između površine i volumena vrijedi za bilo koji broj dimenzija (vidi sliku): udvostručenje radijusa uvijek prepolovljuje omjer. == Dimenzija i jedinice == Odnos površine i zapremine ima [[fizička dimenzija| fizičku dimenziju]] [[inverzna dužina| inverzne dužine]] (L⁻¹) i stoga se izražava u [[jedinica mjere|jedinicama]] inverznog metra (m⁻¹) ili njegovim [[prefiks jedinice|prefiksom]] [[umnožea jedinica| umnoženim]] i podumnoženim jedinicama. Naprimjer, [[kocka]] sa stranicama dužine 1[[centimetar|cm]] imat će površinu od 6&nbsp;cm² i zapreminu od 1&nbsp;cm³. Odnos površine i zapremine za ovu kocku je stoga :<math>\mbox{SA:V} = \frac{6~\mbox{cm}^2}{1~\mbox{cm}^3} = 6~\mbox{cm}^{-1</math>. Za dati oblik, SA:V je obrnuto proporcionalan veličini. Kocka stranice 2&nbsp;cm ima omjer od 3&nbsp;cm⁻¹, što je polovina omjera kocke stranice 1&nbsp;cm. Obrnuto, očuvanje SA:V kako se veličina povećava zahtijeva promjenu na manje [[mjera kompaktnosti oblika|kompaktan]] oblik. ==Primjene== ===Fizička hemija=== {{glavni|Eksplozija prašine}} Materijali s visokim omjerom [[površina|površine]] i [[zapremina|zapremine]] (npr. vrlo mali promjer, vrlo [[poroznost|porozan]] ili inače ne [[mjera kompaktnosti oblika|kompaktan]]) reagiraju mnogo brže od monolitnih materijala, jer je dostupna veća površina za reakciju. Primjer je zrnasta prašina: dok zrno obično nije zapaljivo, [[Velika katastrofa mlina|zrnasta prašina je eksplozivna]]. Fino mljevena [[soli|so]] rastvara se mnogo brže od grube soli. Visok odnos površine i volumena pruža snažnu "pokretačku snagu" za ubrzavanje termodinamičkih procesa koji minimiziraju [[Termodinamička slobodna energija|slobodnu energiju]].<ref>{{Cite journal |last=Whittingham |first=M |date=maj 1989 |title=Basic solid state chemistry Anthony R. West, John Wiley & Sons, New York (1988), 415 pages £13.95 ($32.95) |url=https://doi.org/10.1016/0167-2738(89)90043-x |journal=Solid State Ionics |volume=34 |issue=3 |pages=213 |doi=10.1016/0167-2738(89)90043-x |issn=0167-2738|url-access=subscription }}</ref> ===Biologija=== [[Datoteka:Human jejunum microvilli 2 - TEM.jpg|thumb|[[Ćelija (biologija)|Ćelije]] koje oblažu [[tanko crijevo]] povećavaju površinu preko koje mogu apsorbirati hranjive tvari pomoću tepiha od čuperkastih [[mikroresica]].]] Odnos između površine i volumena [[Ćelija (biologija)|ćelija]] i [[organizam]]a ima ogroman uticaj na njihovu [[biologija|biologiju]], uključujući i [[fiziologija|fiziologiju]] i [[ponašanje]]. Naprimjer, mnogi vodeni [[mikroorganizmi]] imaju povećanu površinu kako bi povećali otpor vode. To smanjuje njihovu brzinu tonjenja i omogućava im da ostanu blizu površine s manjim utroškom [[enerfgija|energije]]. Povećan odnos površine i volumena također znači povećanu izloženost okolišu. Fino razgranati dodaci [[filterska hranilica|filterskih hranilica]] poput [[krila]] pružaju veliku površinu za prosijavanje vode radi hrane.<ref>Kils, U.: ''[[s:Author:Uwe Kils/polar/part1|Swimming and feeding of Antarctic Krill, ''Euphausia superba'' - some outstanding energetics and dynamics - some unique morphological details]]''. In ''Berichte zur Polarforschung'', [[Alfred Wegener Institute for Polar and Marine Research]], Special Issue 4 (1983): "On the biology of Krill ''Euphausia superba''", Proceedings of the Seminar and Report of Krill Ecology Group, Editor S. B. Schnack, 130-155 and title page image.</ref> Pojedinačni organi poput [[pluća]] imaju brojne unutrašnje grane koje povećavaju površinu; u slučaju pluća, velika površina podržava izmjenu plinova, dovodeći [[kisik]] u [[krv]] i oslobađajući [[ugljik-dioksid]] iz krvi.<ref name=tortora1>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/556 556–582]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}</ref><ref name=grays>{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}</ref> Slično tome, [[tanko crijevo]] ima fino naboranu unutrašnju površinu, što omogućava tijelu da efikasno apsorbuje hranjive tvari.<ref name=VB>{{cite book |author=Romer, Alfred Sherwood|author2=Parsons, Thomas S.|year=1977 |title=The Vertebrate Body |publisher=Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|pages= 349–353|isbn= 978-0-03-910284-5}}</ref> Ćelije mogu postići visok odnos površine i volumena sa složeno zavijenom površinom, poput [[mikroresica]] koje oblažu [[tanko crijevo]].<ref name="William2005">{{cite book|author=Krause J. William|title=Krause's Essential Human Histology for Medical Students|url=https://books.google.com/books?id=cRayoldYrcUC&pg=PA37|access-date=25. 11. 2010|date=juli 2005|publisher=Universal-Publishers|isbn=978-1-58112-468-2|pages=37–}}</ref> Povećana [[površina]] također može dovesti do bioloških problema. Veći kontakt s okolinom kroz površinu ćelije ili [[organ]]a (u odnosu na njegov volumen) povećava gubitak vode i rastvorenih supstanci. Visoki omjeri površine i volumena također predstavljaju probleme kontrole temperature u nepovoljnim okruženjima. Omjeri površine i volumena organizama različitih veličina također dovode do nekih [[biološko pravilo|bioloških pravila]] kao što su [[Allenovo pravilo|Allenovo]], [[Bergmanovo pravilo]]<ref name="Meiri2003">{{Cite journal | doi=10.1046/j.1365-2699.2003.00837.x | title=On the validity of Bergmann's rule | journal=Journal of Biogeography | volume=30 | issue=3 | pages=331–351 | date=20. 3. 2003 | last1=Meiri | first1=S. | last2=Dayan | first2=T. | bibcode=2003JBiog..30..331M | s2cid=11954818 }}</ref><ref name="Ashton2000">{{cite journal | jstor=10.1086/303400 | title=Is Bergmann's Rule Valid for Mammals? | date=oktobar 2000 | first1=Kyle G. | last1=Ashton | last2=Tracy | first2=Mark C. | last3=Queiroz | first3=Alan de | journal=The American Naturalist | volume=156 | issue=4 | pages=390–415 | doi=10.1086/303400| pmid=29592141 | bibcode=2000ANat..156..390A | s2cid=205983729 }}</ref><ref name="Millien2006">{{cite journal | title=Ecotypic variation in the context of global climate change: Revisiting the rules | first1=Virginie | last1=Millien | last2=Lyons | first2=S. Kathleen | last3=Olson | first3=Link |display-authors=etal | journal=Ecology Letters | date=23. 5. 2006 | volume=9 | issue=7 | pages=853–869 | doi=10.1111/j.1461-0248.2006.00928.x | pmid=16796576 | doi-access= | bibcode=2006EcolL...9..853M }}</ref> i [[gigantotermija]].<ref>{{cite web |url=http://www.bio.davidson.edu/people/midorcas/animalphysiology/websites/2005/Fitzpatrick/Gigantothermy.htm |archive-url=https://archive.today/20120630084621/http://www.bio.davidson.edu/people/midorcas/animalphysiology/websites/2005/Fitzpatrick/Gigantothermy.htm |url-status=dead |archive-date=30. 6. 2012 |title=Gigantothermy |year=2005 |first=Katie |last=Fitzpatrick |publisher=Davidson College |access-date=21. 12. 2011 }}</ref> ===Širenje vatre=== U kontekstu [[šumski požar|šumskih požara]], odnos površine čvrstog goriva i njegovog volumena je važno mjerenje. Ponašanje širenja vatre često je u [[korelacija|korelaciji]] s odnosom površine i volumena [[gorivo|goriva]] (npr. lišća i grana). Što je veća njegova vrijednost, to čestica brže reaguje na promjene u uslovima okoline, kao što su [[temperatura]] ili [[vlaga]]. Više vrijednosti su također u korelaciji s kraćim vremenom paljenja goriva, a samim tim i bržim brzinama širenja vatre. ===Hlađenje planeta=== Tijelo od ledenog ili kamenitog materijala u svemiru može, ako može izgraditi i zadržati dovoljno toplote, razviti diferenciranu unutrašnjost i promijeniti svoju površinu kroz [[vulkan]]sku ili tektonsku aktivnost. Dužina vremena tokom kojeg planetarno tijelo može održavati aktivnost mijenjanja površine zavisi od toga koliko dobro zadržava toplotu, a to je određeno odnosom površine i volumena. Za [[4 Vesta|Vesta]] (r=263&nbsp;km), odnos je toliko visok da su astronomi bili iznenađeni kada su otkrili da se „zaista“ diferencirala i imala kratku vulkansku aktivnost. [[Mjesec]], [[Merkur]] i [[Mars]] imaju radijuse od nekoliko hiljada kilometara; sva tri su dovoljno dobro zadržala toplotu da se mogu temeljito razlikovati, iako su nakon otprilike milijardu godina postali previše hladni da bi pokazali išta više od vrlo lokalizirane i rijetke vulkanske aktivnosti. Međutim, od aprila 2019. godine, NASA je objavila detekciju "Marsotresa" izmjerenog 6. aprila 2019. godine, od strane [[NASA]]-inog InSight sletnog uređaja.<ref>{{Cite web | url=https://www.space.com/insight-mars-lander-first-marsquake.html |title = Marsquake! NASA's InSight Lander Feels Its 1st Red Planet Tremor|website = [[Space.com]]|date = 23. 4. 2019}}</ref> [[Venera (planeta)|Venera]] i [[Zemlja]] (r>6.000&nbsp;km) imaju dovoljno nizak odnos površine i zapremine (otprilike polovina onog na Marsu i mnogo niži od svih drugih poznatih stjenovitih tijela) tako da je njihov gubitak toplote minimalan.<ref>{{Cite web |url=http://www.astro.uvic.ca/~venn/A201/maths.6.planetary_cooling.pdf |title=Archived copy |access-date=22. 8. 2018 |archive-date=13. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180613195628/http://www.astro.uvic.ca/~venn/A201/maths.6.planetary_cooling.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Mathematical examples== {{anchor|List of surface-area-to-volume ratios}} {| class="wikitable" !Oblik !Slika !Karakteristična dužina <math>a</math> !Odnos SA/V !Odnos SA/V za jedinicu zapremine |- |[[Tetraedar]] |[[Slika:Tetrahedron.png|60px]] |Ivica |<math>\frac{6\sqrt{6}}{a} \approx \frac{14.697}{a}</math> |7,21 |- |[[Kub]] |[[Slika:Hexahedron.png|70px]] | Ivica |<math>\frac{6}{a}</math> |6 |- |[[Oktaedar]] |[[Slika:Octahedron.png|70px]] |edge |<math>\frac{3\sqrt{6}}{a} \approx \frac{7.348}{a}</math> |5.72 |- |[[Dodecahedron]] |[[Slika:Dodecahedron.png|70px]] | Ivica |<math>\frac{12\sqrt{25+10\sqrt{5}}}{(15+7\sqrt{5})a} \approx \frac{2.694}{a}</math> |5,31 |- |[[Kapsula (geometrija)|Kapsula]] ||[[Slika:SA to V shape.png|100x100px]] |[[Radijus]] (R) |<math>\frac{12}{5a}</math> |5,251 |- |[[Ikosaedar]] |[[Slika:Icosahedron.png|70px]] |Ivica |<math>\frac{12 \sqrt{3}}{(3+\sqrt{5})a} \approx \frac{3.970}{a}</math> |5,148 |- |[[Sfera]] |[[Slika:Bump-map-demo-smooth.png|70px]] |Radijus |<math>\frac{3}{a}</math> |4,83598 |} {| class="wikitable" |+ Primjeri kocki različitih veličina ! Stranica<br />Kocke !!Strana²!!Jednostrana<br/>[[površina]]!!6 × stranica²!!Površina<br />cijele kocke<br />(6 strana)!!Strana³!! [[Zapremina]]!!Odnos površine<br />i zapremine |- | 2 || 2×2 || 4 || 6×2×2 || 24 || 2×2×2 || 8 || '''3:1''' |- | 4 || 4×4 || 16 || 6×4×4 || 96 || 4×4×4 || 64 || '''3:2''' |- | 6 || 6×6 || 36 || 6×6×6 || 216 || 6×6×6 || 216 || '''3:3''' |- | 8 || 8×8 || 64 || 6×8×8 || 384 || 8×8×8 || 512 || '''3:4''' |- | 12 || 12×12 || 144 || 6×12×12 || 864 || 12×12×12 || 1,728 || '''3:6''' |- | 20 || 20×20 || 400 || 6×20×20 || 2,400 || 20×20×20 || 8,000 || '''3:10''' |- | 50 || 50×50 || 2,500 || 6×50×50 || 15,000 || 50×50×50 || 125,000 || '''3:25''' |- | 1,000 || 1,000×1,000 || 1,000,000 || 6×1,000×1,000 || 6,000,000 || 1,000×1,000×1,000 || 1,000,000,000 || '''3:500''' |} ==Također pogledajte== *[[Mjera kompaktnosti oblika]] *[[Eksplozija prašine]] *[[Prave veličine]] *[[Zakon kvadrata i kocke]] *[[Specifična površina]] ==Reference== *{{cite book |last=Schmidt-Nielsen |first=Knut |year=1984 |title=Scaling: Why is Animal Size so Important? |publisher=Cambridge University Press |location=New York, NY |isbn=978-0-521-26657-4 |oclc=10697247 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/scalingwhyisanim0000schm }} *{{cite book |last=Vogel |first=Steven |year=1988 |title=Life's Devices: The Physical World of Animals and Plants |publisher=Princeton University Press |location=Princeton, NJ |isbn=978-0-691-08504-3 |oclc=18070616}} ;Specifične {{Reflist|colwidth=30em}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.tiem.utk.edu/~gross/bioed/bealsmodules/area_volume.html Sizes of Organisms: The Surface Area:Volume Ratio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170814195742/http://www.tiem.utk.edu/~gross/bioed/bealsmodules/area_volume.html |date=14. 8. 2017 }} *[https://web.archive.org/web/20140310230709/http://www.nwcg.gov/var/glossary/surface-area-to-volume-ratio National Wildfire Coordinating Group: Surface Area to Volume Ratio] *[https://web.archive.org/web/20140521215017/http://www.nwcg.gov/pms/RxFire/FEG.pdf Previous link not working, references are in this document, PDF] [[Kategorija:Hemijska kinetika]] [[Kategorija:Citologija]] [[Kategorija:Fiziologija]] [[Kategorija:Površina]] [[Kategorija:Zapremina]] oykwcphwon3dtjthfrzi4dt5s76c8zy 0 533377 3830796 2026-04-17T15:27:09Z Barba-Baraba 180391 Preusmjereno na [[Odnos površine i zapremine]] 3830796 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Odnos površine i zapremine]] dtty8qs9tu56lla9dcy99jkdv44x53c 0 533378 3830800 2026-04-17T15:46:37Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = štafeta | godina = 2020 | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | mjesto = [[Antholz]], {{ZID|Italija}} | datum = 22. februara 20200 | broj_učesnika = 96 | broj_zemalja = 24 | broj_ekipa = 24 | zlato = Synnøve Solemdal | zlato_2 = Ingrid Landmark Tandrevold | zlato_3 = Tiril Eckhoff | zlato_4 = Marte Olsbu... 3830800 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = štafeta | godina = 2020 | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | mjesto = [[Antholz]], {{ZID|Italija}} | datum = 22. februara 20200 | broj_učesnika = 96 | broj_zemalja = 24 | broj_ekipa = 24 | zlato = Synnøve Solemdal | zlato_2 = Ingrid Landmark Tandrevold | zlato_3 = Tiril Eckhoff | zlato_4 = Marte Olsbu Røiseland | zlato_NOK = NOR | srebro = Karolin Horchler | srebro_2 = Vanessa Hinz | srebro_3 = Franziska Preuß | srebro_4 = Denise Herrmann | srebro_NOK = NJE | bronza = Anastasija Merkušina | bronza_2 = Julija Džima | bronza_3 = Vita Semerenko | bronza_4 = Olena Pidhrušna | bronza_NOK = ČEŠ | godina_p = 2019 | spol = ženr | godina_s = 2021 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|mješovitoj štafeti]]''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2020]], održala se se 22. februara 2020. u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u.<ref>[https://www.biathlon-antholz.it/files/content/118703_12198_1_0/wettkampfprogramm2020.pdf Schedule]</ref><ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1920/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C51B2_1.0.pdf Startna lista]</ref> ==Rezultati== Početak utrke je bio u 11:45 po lokalnom vremenu ([[CET]]).<ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1920/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C73C_1.0.pdf Finalni razultati]</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Startni<br>broj!! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} || 1 || align=left|{{flagcountry|NOR}}<br>[[Synnøve Solemdal]]<br>[[Ingrid Landmark Tandrevold]]<br>[[Tiril Eckhoff]]<br>[[Marte Olsbu Røiseland]] || '''1:07:05.7'''<br>17:04.5<br>16:31.6<br>17:05.5<br>16:24.1 || '''0+4 1+5'''<br>0+1 0+0<br>0+0 0+2<br>0+3 1+3<br>0+0 0+0 || |- | {{silver2}} || 6 || align=left|{{flagcountry|GER}}<br>[[Karolin Horchler]]<br>[[Vanessa Hinz]]<br>[[Franziska Preuß]]<br>[[Denise Herrmann]] || '''1:07:16.4'''<br>17:33.6<br>16:28.9<br>16:40.1<br>16:33.8 || '''0+4 0+5'''<br>0+1 0+3<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0<br>0+2 0+2 || {{sort|+0:10.7|+10.7}} |- | {{bronze3}} || 7 || align=left|{{flagcountry|UKR}}<br>[[Anastasija Merkušina]]<br>[[Julija Džima]]<br>[[Vita Semerenko]]<br>[[Olena Pidhrušna]] || '''1:07:24.1'''<br>17:00.6<br>16:38.5<br>17:14.6<br>16:30.4 || '''0+4 0+4'''<br>0+1 0+1<br>0+2 0+0<br>0+1 0+2<br>0+0 0+1 || {{sort|+0:18.4|+18.4}} |- | 4 || 8 || align=left|{{flagcountry|CZE}}<br>[[Jessica Jislová]]<br>[[Markéta Davidová]]<br>[[Lucie Charvátová]]<br>[[Eva Puskarčíková]] || '''1:07:36.8'''<br>17:05.2<br>16:28.0<br>17:08.1<br>16:55.5 || '''0+4 0+6'''<br>0+0 0+2<br>0+0 0+1<br>0+3 0+3<br>0+1 0+0 || {{sort|+0:31.1|+31.1}} |- | 5 || 4 || align=left|{{flagcountry|SWE}}<br>[[Elvira Öberg]]<br>[[Mona Brorsson]]<br>[[Linn Persson]]<br>[[Hanna Öberg]] || '''1:07:50.6'''<br>17:05.9<br>17:12.3<br>16:29.6<br>17:02.8 || '''0+5 1+6'''<br>0+2 0+0<br>0+2 0+2<br>0+0 0+1<br>0+1 1+3 || {{sort|+0:44.9|+44.9}} |- | 6 || 2 || align=left|{{flagcountry|SUI}}<br>[[Elisa Gasparin]]<br>[[Selina Gasparin]]<br>[[Aita Gasparin]]<br>[[Lena Häcki]] || '''1:07:52.8'''<br>16:58.8<br>17:03.5<br>16:59.1<br>16:51.4 || '''0+7 0+4'''<br>0+1 0+0<br>0+3 0+2<br>0+1 0+0<br>0+2 0+2 || {{sort|+0:47.1|+47.1}} |- | 7 || 13 || align=left|{{flagcountry|POL}}<br>[[Kinga Zbylut]]<br>[[Monika Hojnisz-Staręga]]<br>[[Kamila Żuk]]<br>[[Magdalena Gwizdoń]] || '''1:07:56.0'''<br>16:51.5<br>16:30.9<br>16:37.2<br>17:56.4 || '''0+2 0+4'''<br>0+0 0+0<br>0+0 0+1<br>0+0 0+1<br>0+2 0+2 || {{sort|+0:50.3|+50.3}} |- | 8 || 5 || align=left|{{flagcountry|RUS}}<br>[[Jekaterina Jurlova-Percht]]<br>[[Irina Starih]]<br>[[Svjetlana Mironova (biatlonka)|Svjetlana Mironova]]<br>[[Larisa Kuklina]] || '''1:08:08.3'''<br>16:47.9<br>16:45.0<br>17:20.0<br>17:15.4 || '''0+2 1+9'''<br>0+0 0+1<br>0+0 0+3<br>0+0 1+3<br>0+2 0+2 || +1:02.6 |- | 9 || 15 || align=left|{{flagcountry|CAN}}<br>[[Emily Dickson]]<br>[[Emma Lunder]]<br>[[Megan Bankes]]<br>[[Nadia Moser]] || '''1:09:19.4'''<br>17:21.2<br>16:36.4<br>17:35.4<br>17:46.4 || '''0+4 1+8'''<br>0+1 0+2<br>0+2 0+0<br>0+0 1+3<br>0+1 0+3 || +2:13.7 |- | 10 || 10 || align=left|{{flagcountry|ITA}}<br>[[Lisa Vittozzi]]<br>[[Dorothea Wierer]]<br>[[Federica Sanfilippo]]<br>[[Michela Carrara]] || '''1:09:35.1'''<br>16:23.6<br>16:00.9<br>18:22.9<br>18:47.7 || '''1+7 2+5'''<br>0+1 0+0<br>0+1 0+0<br>0+2 2+3<br>1+3 0+2 || +2:29.4 |- | 11 || 17 || align=left|{{flagcountry|FIN}}<br>[[Suvi Minkkinen]]<br>[[Mari Eder]]<br>[[Kaisa Mäkäräinen]]<br>[[Erika Jänkä]] || '''1:09:45.9'''<br>17:59.4<br>16:37.1<br>16:42.4<br>18:27.0 || '''0+5 0+6'''<br>0+1 0+2<br>0+0 0+1<br>0+3 0+0<br>0+1 0+3 || +2:40.2 |- | 12 || 9 || align=left|{{flagcountry|AUT}}<br>[[Julia Schwaiger]]<br>[[Lisa Hauser]]<br>[[Christina Rieder]]<br>[[Katharina Innerhofer]] || '''1:09:50.1'''<br>17:16.4<br>17:14.2<br>16:50.3<br>18:29.2 || '''0+5 3+8'''<br>0+0 0+2<br>0+2 0+3<br>0+0 0+0<br>0+3 3+3 || +2:44.4 |- | 13 || 12 || align=left|{{flagcountry|BLR}}<br>[[Irina Krjuko]]<br>[[Hana Sola]]<br>[[Dinara Alimbekava]]<br>[[Jelena Kručinkina]] || '''1:10:16.4'''<br>17:57.1<br>17:17.3<br>17:27.6<br>17:34.4 || '''1+5 0+8'''<br>1+3 0+1<br>0+0 0+3<br>0+0 0+2<br>0+2 0+2 || +3:10.7 |- | 14 || 3 || align=left|{{flagcountry|FRA}}<br>[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]<br>[[Anaïs Bescond]]<br>[[Célia Aymonier]]<br>[[Justine Braisaz]] || '''1:10:49.9'''<br>16:58.2<br>16:48.3<br>19:56.3<br>17:07.1 || '''2+8 2+11'''<br>0+3 0+3<br>0+1 0+2<br>2+3 2+3<br>0+1 0+3 || +3:44.2 |- | 15 || 11 || align=left|{{flagcountry|USA}}<br>[[Susan Dunklee]]<br>[[Clare Egan]]<br>[[Joanne Reid]]<br>[[Emily Dreissigacker]] || '''1:11:01.4'''<br>16:50.7<br>17:23.1<br>17:53.7<br>18:53.9 || '''0+4 0+4'''<br>0+1 0+0<br>0+0 0+0<br>0+0 0+3<br>0+3 0+1 || +3:55.7 |- | 16 || 14 || align=left|{{flagcountry|CHN}}<br>[[Chu Yuanmeng]]<br>[[Tang Jialin]]<br>[[Qu Ying (biatlonka)|Qu Ying]]<br>[[Meng Fanqi]] || '''1:11:29.4'''<br>17:23.9<br>17:01.6<br>19:05.4<br>17:58.5 || '''0+1 1+8'''<br>0+0 0+2<br>0+0 0+1<br>0+1 1+3<br>0+0 0+2 || +4:23.7 |- | 17 || 23 || align=left|{{flagcountry|SVK}}<br>[[Ivona Fialková]]<br>[[Terézia Poliaková]]<br>[[Paulína Fialková]]<br>[[Veronika Machyniaková]] || '''1:11:59.8'''<br>17:02.2<br>18:13.2<br>16:47.3<br>19:57.1 || '''0+5 0+7'''<br>0+1 0+1<br>0+0 0+2<br>0+1 0+1<br>0+3 0+3 || +4:54.1 |- | 18 || 18 || align=left|{{flagcountry|KAZ}}<br>[[Galina Višnjevska (biatlonka)|Galina Višnjevska]]<br>[[Jelisaveta Belčenko]]<br>[[Anastasija Kondratjeva]]<br>[[Alina Kolomijec]] || '''1:12:13.7'''<br>17:58.8<br>17:42.3<br>18:03.1<br>18:29.5 || '''0+8 0+4'''<br>0+3 0+1<br>0+2 0+1<br>0+1 0+1<br>0+2 0+1 || +5:08.0 |- | 19 || 19 || align=left|{{flagcountry|SVN}}<br>[[Nika Vindišar]]<br>[[Lea Einfalt]]<br>[[Nina Zadravec]]<br>[[Polona Klemenčič]] || valign=top|'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br>17:09.8<br>17:29.7<br>19:49.4 || '''0+8 4+8'''<br>0+1 0+0<br>0+1 0+2<br>0+3 3+3<br>0+3 1+3 || rowspan=5|{{hs|+9}} |- | 20 || 20 || align=left|{{flagcountry|BUL}}<br>[[Marija Zdravkova]]<br>[[Dafinka Koeva]]<br>[[Milena Todorova]]<br>[[Danijela Kadeva]] || valign=top|'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br>18:31.1<br>18:35.6 || valign=top|'''0+2 0+7'''<br>0+1 0+3<br>0+1 0+3<br>0+0 0+1 |- | 21 || 22 || align=left|{{flagcountry|JPN}}<br>[[Fuyuko Tachizaki]]<br>[[Sari Furuya|Sari Maeda]]<br>[[Yurie Tanaka]]<br>[[Asuka Hachisuka]] || valign=top|'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br>17:23.5<br>18:09.8 || valign=top|'''0+4 1+7'''<br>0+0 0+2<br>0+1 0+2<br>0+3 1+3 |- | 22 || 21 || align=left|{{flagcountry|KOR}}<br>[[Ana Frolina]]<br>[[Ko Eun-jung]]<br>[[Mariya Abe]]<br>[[Jung Ju-mi]] || valign=top|'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br>17:31.5 || valign=top|'''0+6 1+4'''<br>0+3 0+1<br>0+3 1+3 |- | 23 || 24 || align=left|{{flagcountry|LAT}}<br>[[Jūlija Matvijenko]]<br>[[Sanita Buliņa]]<br>[[Baiba Bendika]]<br>[[Ieva Pūce]] || valign=top|'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br>19:04.0 || valign=top|'''0+4 0+1'''<br>0+3 0+1<br>0+1 0+0 |- | {{hs|24}} || 16 || align=left|{{flagcountry|EST}}<br>[[Regina Oja]]<br>[[Johanna Talihärm]]<br>[[Tuuli Tomingas]]<br>[[Grete Gaim]] || colspan=3 |{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} |} == Napomene== <references group="N"/> <references group="lower-alpha"/> ==Reference== {{reference}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.]] fduihp4o5u0xiqigyccf8v78jy5s34u 3830930 3830800 2026-04-18T11:25:38Z WumpusBot 120674 /* Rezultati */ razne ispravke 3830930 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = štafeta | godina = 2020 | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | mjesto = [[Antholz]], {{ZID|Italija}} | datum = 22. februara 20200 | broj_učesnika = 96 | broj_zemalja = 24 | broj_ekipa = 24 | zlato = Synnøve Solemdal | zlato_2 = Ingrid Landmark Tandrevold | zlato_3 = Tiril Eckhoff | zlato_4 = Marte Olsbu Røiseland | zlato_NOK = NOR | srebro = Karolin Horchler | srebro_2 = Vanessa Hinz | srebro_3 = Franziska Preuß | srebro_4 = Denise Herrmann | srebro_NOK = NJE | bronza = Anastasija Merkušina | bronza_2 = Julija Džima | bronza_3 = Vita Semerenko | bronza_4 = Olena Pidhrušna | bronza_NOK = ČEŠ | godina_p = 2019 | spol = ženr | godina_s = 2021 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|mješovitoj štafeti]]''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2020]], održala se se 22. februara 2020. u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u.<ref>[https://www.biathlon-antholz.it/files/content/118703_12198_1_0/wettkampfprogramm2020.pdf Schedule]</ref><ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1920/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C51B2_1.0.pdf Startna lista]</ref> ==Rezultati== Početak utrke je bio u 11:45 po lokalnom vremenu ([[CET]]).<ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1920/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C73C_1.0.pdf Finalni razultati]</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Startni<br>broj!! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} || 1 || align=left|{{flagcountry|NOR}}<br>[[Synnøve Solemdal]]<br>[[Ingrid Landmark Tandrevold]]<br>[[Tiril Eckhoff]]<br>[[Marte Olsbu Røiseland]] || '''1:07:05.7'''<br>17:04.5<br>16:31.6<br>17:05.5<br>16:24.1 || '''0+4 1+5'''<br>0+1 0+0<br>0+0 0+2<br>0+3 1+3<br>0+0 0+0 || |- | {{silver2}} || 6 || align=left|{{flagcountry|GER}}<br>[[Karolin Horchler]]<br>[[Vanessa Hinz]]<br>[[Franziska Preuß]]<br>[[Denise Herrmann]] || '''1:07:16.4'''<br>17:33.6<br>16:28.9<br>16:40.1<br>16:33.8 || '''0+4 0+5'''<br>0+1 0+3<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0<br>0+2 0+2 || {{sort|+0:10.7|+10.7}} |- | {{bronze3}} || 7 || align=left|{{flagcountry|UKR}}<br>[[Anastasija Merkušina]]<br>[[Julija Džima]]<br>[[Vita Semerenko]]<br>[[Olena Pidhrušna]] || '''1:07:24.1'''<br>17:00.6<br>16:38.5<br>17:14.6<br>16:30.4 || '''0+4 0+4'''<br>0+1 0+1<br>0+2 0+0<br>0+1 0+2<br>0+0 0+1 || {{sort|+0:18.4|+18.4}} |- | 4 || 8 || align=left|{{flagcountry|CZE}}<br>[[Jessica Jislová]]<br>[[Markéta Davidová]]<br>[[Lucie Charvátová]]<br>[[Eva Puskarčíková]] || '''1:07:36.8'''<br>17:05.2<br>16:28.0<br>17:08.1<br>16:55.5 || '''0+4 0+6'''<br>0+0 0+2<br>0+0 0+1<br>0+3 0+3<br>0+1 0+0 || {{sort|+0:31.1|+31.1}} |- | 5 || 4 || align=left|{{flagcountry|SWE}}<br>[[Elvira Öberg]]<br>[[Mona Brorsson]]<br>[[Linn Persson]]<br>[[Hanna Öberg]] || '''1:07:50.6'''<br>17:05.9<br>17:12.3<br>16:29.6<br>17:02.8 || '''0+5 1+6'''<br>0+2 0+0<br>0+2 0+2<br>0+0 0+1<br>0+1 1+3 || {{sort|+0:44.9|+44.9}} |- | 6 || 2 || align=left|{{flagcountry|SUI}}<br>[[Elisa Gasparin]]<br>[[Selina Gasparin]]<br>[[Aita Gasparin]]<br>[[Lena Häcki]] || '''1:07:52.8'''<br>16:58.8<br>17:03.5<br>16:59.1<br>16:51.4 || '''0+7 0+4'''<br>0+1 0+0<br>0+3 0+2<br>0+1 0+0<br>0+2 0+2 || {{sort|+0:47.1|+47.1}} |- | 7 || 13 || align=left|{{flagcountry|POL}}<br>[[Kinga Zbylut]]<br>[[Monika Hojnisz-Staręga]]<br>[[Kamila Żuk]]<br>[[Magdalena Gwizdoń]] || '''1:07:56.0'''<br>16:51.5<br>16:30.9<br>16:37.2<br>17:56.4 || '''0+2 0+4'''<br>0+0 0+0<br>0+0 0+1<br>0+0 0+1<br>0+2 0+2 || {{sort|+0:50.3|+50.3}} |- | 8 || 5 || align=left|{{flagcountry|RUS}}<br>[[Jekaterina Jurlova-Percht]]<br>[[Irina Starih]]<br>[[Svjetlana Mironova (biatlonka)|Svjetlana Mironova]]<br>[[Larisa Kuklina]] || '''1:08:08.3'''<br>16:47.9<br>16:45.0<br>17:20.0<br>17:15.4 || '''0+2 1+9'''<br>0+0 0+1<br>0+0 0+3<br>0+0 1+3<br>0+2 0+2 || +1:02.6 |- | 9 || 15 || align=left|{{flagcountry|CAN}}<br>[[Emily Dickson]]<br>[[Emma Lunder]]<br>[[Megan Bankes]]<br>[[Nadia Moser]] || '''1:09:19.4'''<br>17:21.2<br>16:36.4<br>17:35.4<br>17:46.4 || '''0+4 1+8'''<br>0+1 0+2<br>0+2 0+0<br>0+0 1+3<br>0+1 0+3 || +2:13.7 |- | 10 || 10 || align=left|{{flagcountry|ITA}}<br>[[Lisa Vittozzi]]<br>[[Dorothea Wierer]]<br>[[Federica Sanfilippo]]<br>[[Michela Carrara]] || '''1:09:35.1'''<br>16:23.6<br>16:00.9<br>18:22.9<br>18:47.7 || '''1+7 2+5'''<br>0+1 0+0<br>0+1 0+0<br>0+2 2+3<br>1+3 0+2 || +2:29.4 |- | 11 || 17 || align=left|{{flagcountry|FIN}}<br>[[Suvi Minkkinen]]<br>[[Mari Eder]]<br>[[Kaisa Mäkäräinen]]<br>[[Erika Jänkä]] || '''1:09:45.9'''<br>17:59.4<br>16:37.1<br>16:42.4<br>18:27.0 || '''0+5 0+6'''<br>0+1 0+2<br>0+0 0+1<br>0+3 0+0<br>0+1 0+3 || +2:40.2 |- | 12 || 9 || align=left|{{flagcountry|AUT}}<br>[[Julia Schwaiger]]<br>[[Lisa Hauser]]<br>[[Christina Rieder]]<br>[[Katharina Innerhofer]] || '''1:09:50.1'''<br>17:16.4<br>17:14.2<br>16:50.3<br>18:29.2 || '''0+5 3+8'''<br>0+0 0+2<br>0+2 0+3<br>0+0 0+0<br>0+3 3+3 || +2:44.4 |- | 13 || 12 || align=left|{{flagcountry|BLR}}<br>[[Irina Krjuko]]<br>[[Hana Sola]]<br>[[Dinara Alimbekava]]<br>[[Jelena Kručinkina]] || '''1:10:16.4'''<br>17:57.1<br>17:17.3<br>17:27.6<br>17:34.4 || '''1+5 0+8'''<br>1+3 0+1<br>0+0 0+3<br>0+0 0+2<br>0+2 0+2 || +3:10.7 |- | 14 || 3 || align=left|{{flagcountry|FRA}}<br>[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]<br>[[Anaïs Bescond]]<br>[[Célia Aymonier]]<br>[[Justine Braisaz]] || '''1:10:49.9'''<br>16:58.2<br>16:48.3<br>19:56.3<br>17:07.1 || '''2+8 2+11'''<br>0+3 0+3<br>0+1 0+2<br>2+3 2+3<br>0+1 0+3 || +3:44.2 |- | 15 || 11 || align=left|{{flagcountry|USA}}<br>[[Susan Dunklee]]<br>[[Clare Egan]]<br>[[Joanne Reid]]<br>[[Emily Dreissigacker]] || '''1:11:01.4'''<br>16:50.7<br>17:23.1<br>17:53.7<br>18:53.9 || '''0+4 0+4'''<br>0+1 0+0<br>0+0 0+0<br>0+0 0+3<br>0+3 0+1 || +3:55.7 |- | 16 || 14 || align=left|{{flagcountry|CHN}}<br>[[Chu Yuanmeng]]<br>[[Tang Jialin]]<br>[[Qu Ying (biatlonka)|Qu Ying]]<br>[[Meng Fanqi]] || '''1:11:29.4'''<br>17:23.9<br>17:01.6<br>19:05.4<br>17:58.5 || '''0+1 1+8'''<br>0+0 0+2<br>0+0 0+1<br>0+1 1+3<br>0+0 0+2 || +4:23.7 |- | 17 || 23 || align=left|{{flagcountry|SVK}}<br>[[Ivona Fialková]]<br>[[Terézia Poliaková]]<br>[[Paulína Fialková]]<br>[[Veronika Machyniaková]] || '''1:11:59.8'''<br>17:02.2<br>18:13.2<br>16:47.3<br>19:57.1 || '''0+5 0+7'''<br>0+1 0+1<br>0+0 0+2<br>0+1 0+1<br>0+3 0+3 || +4:54.1 |- | 18 || 18 || align=left|{{flagcountry|KAZ}}<br>[[Galina Višnjevska (biatlonka)|Galina Višnjevska]]<br>[[Jelisaveta Belčenko]]<br>[[Anastasija Kondratjeva]]<br>[[Alina Kolomijec]] || '''1:12:13.7'''<br>17:58.8<br>17:42.3<br>18:03.1<br>18:29.5 || '''0+8 0+4'''<br>0+3 0+1<br>0+2 0+1<br>0+1 0+1<br>0+2 0+1 || +5:08.0 |- | 19 || 19 || align=left|{{flagcountry|SVN}}<br>[[Nika Vindišar]]<br>[[Lea Einfalt]]<br>[[Nina Zadravec]]<br>[[Polona Klemenčič]] || valign=top|'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br>17:09.8<br>17:29.7<br>19:49.4 || '''0+8 4+8'''<br>0+1 0+0<br>0+1 0+2<br>0+3 3+3<br>0+3 1+3 || rowspan=5|{{hs|+9}} |- | 20 || 20 || align=left|{{flagcountry|BUL}}<br>[[Marija Zdravkova]]<br>[[Dafinka Koeva]]<br>[[Milena Todorova]]<br>[[Danijela Kadeva]] || valign=top|'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br>18:31.1<br>18:35.6 || valign=top|'''0+2 0+7'''<br>0+1 0+3<br>0+1 0+3<br>0+0 0+1 |- | 21 || 22 || align=left|{{flagcountry|JPN}}<br>[[Fuyuko Tachizaki]]<br>[[Sari Furuya|Sari Maeda]]<br>[[Yurie Tanaka]]<br>[[Asuka Hachisuka]] || valign=top|'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br>17:23.5<br>18:09.8 || valign=top|'''0+4 1+7'''<br>0+0 0+2<br>0+1 0+2<br>0+3 1+3 |- | 22 || 21 || align=left|{{flagcountry|KOR}}<br>[[Ana Frolina]]<br>[[Ko Eun-jung]]<br>[[Mariya Abe]]<br>[[Jung Ju-mi]] || valign=top|'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br>17:31.5 || valign=top|'''0+6 1+4'''<br>0+3 0+1<br>0+3 1+3 |- | 23 || 24 || align=left|{{flagcountry|LAT}}<br>[[Jūlija Matvijenko]]<br>[[Sanita Buliņa]]<br>[[Baiba Bendika]]<br>[[Ieva Pūce]] || valign=top|'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br>19:04.0 || valign=top|'''0+4 0+1'''<br>0+3 0+1<br>0+1 0+0 |- | {{hs|24}} || 16 || align=left|{{flagcountry|EST}}<br>[[Regina Oja]]<br>[[Johanna Talihärm]]<br>[[Tuuli Tomingas]]<br>[[Grete Gaim]] || colspan=3 |{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} |} == Napomene== <references group="N"/> <references group="lower-alpha"/> ==Reference== {{reference}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.]] caif23ovj8z5l3rj5vjmte8tz0j1uop 1 533379 3830806 2026-04-17T16:06:07Z Barba-Baraba 180391 /* Deblokada */ novi odlomak 3830806 wikitext text/x-wiki == Deblokada == Why have you blocked me for years when I have entered all my data correctly? I know that I will create articles because the possibilities allow me to do so from any continent. including the Arctic! [[Korisnik:Barba-Baraba|Barba-Baraba]] ([[Razgovor s korisnikom:Barba-Baraba|razgovor]]) 18:06, 17 april 2026 (CEST) 0rgvihkea7o97odsu3ys4i9xpc6kd32 3830875 3830806 2026-04-18T09:14:17Z Barba-Baraba 180391 3830875 wikitext text/x-wiki == Deblokada == Why have you blocked me for years when I have entered all my data correctly? I know that I will create articles because the possibilities allow me to do so from any continent. including the Arctic! [[Korisnik:Barba-Baraba|Barba-Baraba]] ([[Razgovor s korisnikom:Barba-Baraba|razgovor]]) 18:06, 17 april 2026 (CEST) ==Slon u stakleniku== KWiki samo će Ti se kasti![[Korisnik:Barba-Baraba|Barba-Baraba]] ([[Razgovor s korisnikom:Barba-Baraba|razgovor]]) 11:13, 18 april 2026 (CEST) opqlekvk0y3itejoai6nhus8er2j1to 0 533380 3830808 2026-04-17T17:38:21Z Barba-Baraba 180391 Nova stranica: [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi| cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first... 3830808 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi| cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781566706254 |page=616}}</ref> ==Kvalitet vode== Aeracija vode je često potrebna u vodenim tijelima koja pate od [[hipoksije (okolišne)|hipoksičnih]] ili anoksičnih uslova, često uzrokovanih uzvodnim ljudskim aktivnostima kao što su ispuštanje otpadnih voda, poljoprivredno otjecanje ili prekomjerno mamljenje ribarskog jezera. Aeracija se može postići ubacivanjem zraka u dno [[jezera]], [[lagune]] ili [[ribnjaka]] ili površinskim miješanjem iz fontane ili uređaja sličnog prskalici kako bi se omogućila izmjena kisika na površini i oslobađanje plinova kao što su [[ugljikov dioksid]], [[metan]] ili [[sumporovodik]].<ref name=Lackey1972a/> Smanjeni nivoi [[DO|rastvorenog kisika]] (DO) su glavni uzrok lošeg kvaliteta vode. Ne samo da [[riba]]ma i većini drugih vodenih životinja treba kisik, [[aerobne bakterije]] pomažu u razgradnji organske materije. Kada koncentracije kisika postanu niske, mogu se razviti anoksjski uslovi koji mogu smanjiti sposobnost vodenog tijela da podrži život. ==Metode aeracije== Svaki postupak kojim se vodi dodaje kisik može se smatrati vrstom [[aeracija|aeracije]] vode. Postoji mnogo načina za aeraciju vode,<ref>[https://onegreenfilter.com/aerated-water/] aerate water</ref> Ali sve se to svrstava u dva široka područja – '''površinska aeracija''' i '''podpovršinska aeracija'''. Za oba pristupa dostupan je niz tehnika i [[tehnologija]]. ==Prirodna aeracija== Prirodna [[aeracija]] je vrsta i podzemne i površinske aeracije. Može se odvijati putem podzemnih vodenih biljaka. Kroz prirodni proces [[fotosinteza|fotosinteze]], [[vodene biljke]] oslobađaju kisik u vodu, osiguravajući joj kisik potreban za život riba i aerobnih [[bakterija]] za razgradnju viška hranjivih tvari.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> Kisik se može unijeti u vodu kada [[vjetar]] uznemirava površinu vodenog tijela, a prirodno prozračivanje može se dogoditi i kretanjem vode uzrokovanim nadolazećim [[potok]]om, [[vodopad]]om ili čak jakom [[poplava|poplavom]]. U velikim vodenim tijelima u umjerenoj klimi, jesenji preokret može unijeti vodu bogatu kisikom u [[hipolimnion]] siromašan kisikom. ==Površinska aeracija== === Površinski aerator male brzine=== Površinski aerator male brzine je uređaj za biološku aeraciju s visokom efikasnošću. Ovi uređaji su često od čelika zaštićenog epoksidnim premazom i generiraju veliki obrtni moment. Miješanje volumena vode je odlično. Uobičajena snaga se kreće od 1 do 250 kW po jedinici s efikasnošću (SOE) oko 2 kgO2/kw. Aeratori male brzine se uglavnom koriste za biološku aeraciju postrojenja za pročišćavanje vode. Što je veći [[prečnik]], to je veći SOE i miješanje.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> ===Fontane=== [[Fontana]] se sastoji od sredstva za prskanje vode prema gore u zrak. Obično se to može učiniti pomoću motora koji pokreće rotirajući [[impeler]]. Impeler pumpa vodu s prvih nekoliko metara vode i izbacuje je u zrak.<ref name="Tucker">{{cite web |last=Tucker|first=Craig |url= https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |date=September 2005 |title=Pond Aeration |id=SRAC Publication No. 3700 |publisher=Southern Regional Aquaculture Center |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717010755/https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |archive-date=2011-07-17 |url-status=dead}}</ref> Ovaj proces koristi kontakt zraka i vode za prijenos kisika. Kako se voda potiskuje u zrak, ona se razbija u male kapljice. Zajedno, ove male kapljice imaju veliku površinu kroz koju se kisik može prenositi. Po povratku, ove kapljice se miješaju s ostatkom vode i tako prenose kisik natrag u ekosistem. Fontane su popularna metoda za obezbjeđivanje površinske aeracije zbog estetskog izgleda koji nude. Međutim, većina fontana nije u stanju proizvesti veliku površinu vode bogate kisikom.<ref name="Tucker"/> Također, provođenje električne energije kroz vodu do fontane može predstavljati sigurnosni rizik. ===Plutajući površinski aeratori=== [[Datoteka:Surface Aerator.jpg|thumb|right|Typical mechanical surface aerator at work. It is often difficult for this type of machine to aerate the entire water column.]] [[Slika:Paddlewheel aerator.jpg|right|thumb|Aerator s lopaticama od jedne konjske snage. Prskanje može povećati brzinu isparavanja vode i time povećati salinitet vodenog tijela.]] Plutajući površinski aeratori rade slično kao fontane, ali ne nude isti estetski izgled. Oni izvlače vodu s gornjih 30-60 cm vodenog tijela i koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika. Umjesto da potiskuju vodu u zrak, oni remete vodu na površini vode. Plutajući površinski aeratori također se napajaju električnom energijom s kopna.<ref name="Tucker"/> Učinkovitost površinskog aeratora ograničena je na malo područje jer ne mogu dodati cirkulaciju ili kisik mnogo više od radijusa od 3 metra. Ova cirkulacija i oksigenacija tada su ograničeni na najgornji dio vodenog stupca, često ostavljajući donje dijelove nepromijenjenima. Površinski aeratori male brzine također se mogu instalirati na plovke. ===Aeratori s lopaticama=== Aeratori s lopaticama također koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika iz zraka u atmosferi u vodeno tijelo. Najčešće se koriste u području [[akvakultura| akvakulture]] (uzgoj vodenih životinja ili uzgoj vodenih biljaka za hranu). Izrađeni od glavčine s pričvršćenim lopaticama, ovi aeratori obično se pokreću pomoću traktorskog priključka snage ([[Priključak snage|PTO]]), [[benzinski motor| benzinskog motora]] ili [[električni motor| električnog motora]]. Obično se montiraju na [[Plovci (nautila)|plovci]]. Električna energija prisiljava lopatice da se okreću, mućkajući vodu i omogućavajući prijenos kisika putem kontakta zrak-voda.<ref name="Tucker"/> Kako se svaki novi dio vode mućka, on apsorbira kisik iz zraka, a zatim, po povratku u vodu, vraća ga u vodu. U tom smislu, aeracija s lopaticama funkcionira vrlo slično aeratorima s plutajućom površinom. ==Potpovršinska aeracija== Podpovršinska aeracija ima za cilj oslobađanje mjehurića na dnu vodenog tijela i omogućavanje njihovog podizanja silom uzgona. ''Difuzni sistemi aeracije'' koriste mjehuriće tečnosti za aeraciju, kao i za miješanje vode. Istiskivanje vode usljed izbacivanja mjehurića uzrokovat će miješanje, a kontakt između vode i mjehurića rezultirat će prijenosom kisika.<ref name="Bolles">{{cite web |author1=Bolles, Steven A. |title=Modeling Wastewater Aeration Systems to Discover Energy Savings Opportunities |url=http://www.processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |website=Process Energy Services, LLC |date= |access-date= |archive-date=29 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829142520/http://processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |url-status=dead }}</ref> ===Mlazna aeracija=== Podpovršinska aeracija može se postići upotrebom mlaznih aeratora, koji usisavaju zrak, pomoću principa Venturijevog efekta, i ubrizgavaju zrak u tekućinu. ===Aeracija grubim mjehurićima=== [[Aeracija]] grubim mjehurićima je vrsta podzemne aeracije u kojoj se zrak pumpa iz kompresora zraka na kopnu,<ref>{{cite web |url=http://www.epa.state.il.us/water/conservation/lake-notes/lake-aeration.pdf| title=Lake Aeration and Circulation| publisher= Illinois Environmental Protection Agency| access-date=13 September 2009}}</ref> kroz crijevo do jedinice postavljene na dnu vodenog tijela. Jedinica izbacuje "grube mjehuriće" (promjera više od 2 mm),<ref name="epa">{{cite web |id=EPA 832-F-99-065 |date=September 1999 |url= http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |title=Wastewater Technology Fact Sheet: Fine Bubble Aeration |publisher= United States Environmental Protection Agency, Office of Water |location=Washington, DC |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513155629/http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |archive-date=2011-05-13}}</ref> koji oslobađaju kisik kada dođu u kontakt s vodom, što također doprinosi miješanju stratificiranih slojeva [[jezero|jezera]]. Oslobađanjem velikih mjehurića iz sistema, dolazi do turbulentnog pomjeranja vode što rezultira miješanjem vode. <ref name="Bolles"/> U poređenju s drugim tehnikama aeracije, [[aeracija]] grubim mjehurićima je vrlo neefikasna u načinu prijenosa kisika. To je zbog velikog promjera i relativno male kolektivne površine mjehurića.<ref name="Bolles"/> ===Aeracija finim mjehurićima=== [[Datoteka:Fine Bubble Aeration.jpg|thumb|right|Aeracija finim mjehurićima je efikasna tehnika aeracije u smislu prijenosa kisika zbog velike kolektivne površine mjehurića.]] Aeracija finim mjehurićima je efikasan način prijenosa kisika u vodeno tijelo.<ref>{{cite web |title=Reducing Phosphorus and Nitrogen- Watershed Management- Clean-Flo |url=https://www.clean-flo.com/watershed-management-study/ |website=www.clean-flo.com |access-date=25 February 2024 |date=2023}}</ref> Kompresor na obali pumpa zrak kroz crijevo koje je povezano s podvodnom aeracijskom jedinicom. Na jedinicu je pričvršćen niz difuzora. Ovi difuzori dolaze u obliku diskova, ploča, cijevi ili crijeva izrađenih od silicijevog dioksida vezanog staklom, porozne keramičke plastike, [[PVC]]-a ili perforiranih [[membrana]] napravljenih od [[EPDM-. guma]].<ref name="Tucker"/> Zrak koji se pumpa kroz difuzorske membrane ispušta se u vodu. Ovi mjehurići poznati su kao ''fini mjehurići''. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|EPA]] definira fini mjehurić kao bilo što manje od 2 mm u promjeru.<ref name="epa"/> Ova vrsta aeracije ima vrlo visoku efikasnost prijenosa kisika (OTE), ponekad i do 15 funti kisika / (konjska snaga/sat) (9,1 kilogram kisika / ([[kilovat]]/ sat)).<ref name="Tucker"/> U [[prosjek]]u, difuzna aeracija zrakom difuzira približno 2–4 [[kubna stopa u minuti|cfm]] (kubnih stopa zraka u minuti) (56,6-113,3 litara zraka u minuti), ali neke rade na nivoima niskim kao 1 cfm (28,3 L/min) ili visokim kao 10 cfm (283 L/min). Difuzna aeracija finim mjehurićima može maksimizirati površinu mjehurića i na taj način prenijeti više kisika u vodu po volumenu mjehurića. Osim toga, manjim mjehurićima treba više vremena da dođu do površine, tako da se ne samo maksimizira površina, već se i vrijeme koje svaki mjehurić provodi u vodi, što mu daje više mogućnosti za prijenos kisika u vodu. Općenito, manji mjehurići i dublja tačka ispuštanja generirat će veću brzinu prijenosa kisika.<ref name="Taparhudee, Wara 2002">{{cite journal |last=Taparhudee|first=Wara |date=2002 |title=Applications of Paddle Wheel Aerators and Diffused-Air System in Closed Cycle Shrimp Farm System |journal=Witthayasan Kasetsart (Sakha Witthayasat) |volume=36|pages=408–419 |url= http://pirun.ku.ac.th/~fsciass/PDF/journal%20PDF/journal5(pp.435-440).pdf#page=86 |access-date=2020-04-26}}</ref> Jedan od nedostataka aeracije finim mjehurićima je taj što se membrane [[keramika|keramičkih]] difuzora ponekad mogu začepiti i moraju se čistiti kako bi radile optimalno. Također, ne posjeduju sposobnost miješanja vodenog stuba kao druge tehnike aeracije, poput aeracije grubim mjehurićima.<ref name="Tucker"/> ==Destratifikacija jezera== {{glavni|Stratifikacija jezera#Destratifikacija}} Cirkulatori se obično koriste za miješanje [[ribnjak]]a ili [[jezero| jezera]] i na taj način smanjuju termičku [[stratifikacija (voda)|stratifikaciju]]. Nakon što cirkulirajuća voda dosegne površinu, granica zrak-voda olakšava prijenos kisika u jezersku vodu. [[Prirodni resursi]] i upravitelji okoliša dugo su se suočavali s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom jezera.<ref name=Lackey1972a/><ref name=Lackey1972b/> Pomor riba direktno je povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i ledenim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972/> Prekomjerni rast planktona može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode.<ref name=Lackey1973a/> S jakom termalnom stratifikacijom u jezeru, kvalitet vode za piće također može biti negativno pogođen.<ref name=Lackey1973b/><ref name=Lackey1973c/> Za upravitelje [[ribarstvo| ribarstva]], prostorna distribucija [[riba]] unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom i u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliki pomor rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za smanjenje ozbiljnosti ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem aeracije.<ref name=Lackey1972a/> Mnoge vrste opreme za aeraciju korištene su za smanjenje ili eliminaciju termalne stratifikacije. Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name=Lackey1972b/> ==Veliki projekti== === Barže za oksigenaciju na Temzi === Tokom jakih kiša, [[london]]ske kanalizacijske cijevi prelijevaju se u [[rijeka Temza|rijeku Temzu]], što dovodi do naglog pada nivoa rastvorenog [[kisik]]a i prijetnje [[vrsta]]ma koje održava.<ref name="thames">{{cite news| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/1287440.stm| title=A tale of two rivers| date=20 April 2001| publisher=[[BBC News]]| access-date=2009-09-13}}</ref> Dva namjenska plovila [[McTay Marine]], barže za oksigenaciju ''Thames Bubbler'' i ''Thames Vitality'', koriste se za obnavljanje nivoa kisika, kao dio tekuće borbe za čišćenje rijeke, koja sada podržava 115 vrsta riba i stotine drugih beskičmenjaka, biljaka i ptica.<ref name="thames"/> === Zaljev Cardiff === Koncentracija [[rastvoreni kisik| rastvorenog kisika]] u [[Cardiff Bay]]u u [[Wales]]u održava se na ili iznad 5 mg/L. Komprimirani zrak se pumpa, sa pet lokacija oko zaliva, kroz niz gumenih cijevi ojačanih [[čelik]]om, položenih na korita zaljeva i rijeka Taff i Ely. Oni su povezani sa približno 800 difuzora. Ponekad to nije dovoljno i Uprava luke koristi mobilnu baržu za oksigenaciju koju je izgradio [[McTay Marine]] sa [[tečni kisik| tečnim kisikom]] uskladištenim u rezervoaru. Tečni kisik se propušta kroz električno zagrijani isparivač, a plin se ubrizgava u tok vode koji se pumpa iz zaliva i vraća u njega. Barža je sposobna da rastvori do 5 tona kiseonika u 24 sata.<ref>{{cite web|url= http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|title=Dissolved Oxygen in Cardiff Bay|location=UK|publisher=Environment Agency|access-date=7 October 2010|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20090608132459/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|archive-date=2009-06-08}}</ref> === Zaliv Chesapeake === Slične opcije su predložene kako bi se pomoglo u rehabilitaciji zaljeva Chesapeake u [[SAD]]-u, gdje je glavni problem nedostatak [[organizam]]a koji se hrane filtriranjem vode, poput ostriga, odgovornih za održavanje čistoće vode. Historijski gledano, [[populacija]] [[ostriga]] u zalivu bila je u desetinama milijardi, a one su cirkulirale cijelim volumenom zaliva za nekoliko dana. Zbog zagađenja, bolesti i prekomjernog izlova, njihova populacija je djelić historijskih nivoa. Voda koja je nekada bila bistra nekoliko metara sada je toliko mutna i puna sedimenta da ptica močvarica može izgubiti stopala iz vida prije nego što joj se koljena smoče. Kisik se obično snabdijeva potopljenom vodenom vegetacijom putem [[fotosinteza|fotosinteze]], ali zagađenje i sedimenti su smanjili populacije biljaka, što je rezultiralo smanjenjem nivoa rastvorenog kisika, čineći područja zaliva nepogodnim za aerobni vodeni život. U [[simbioza|simbiozi]], biljke obezbjeđuju kisik potreban za [[razmnožavanje]] podvodnih organizama, a zauzvrat, filteri održavaju vodu čistom i dovoljno bistrom da [[biljke]] imaju dovoljan pristup sunčevoj svjetlosti. Istraživači su predložili oksigenaciju vještačkim sredstvima kao rješenje za poboljšanje kvalitete vode. Aeracija hipoksičnih vodenih tijela čini se privlačnim rješenjem i mnogo puta je uspješno isprobana na slatkovodnim ribnjacima i malim jezerima. Međutim, niko nije poduzeo projekat aeracije veličine estuarija.<ref>{{cite web |author=The Scientific and Technical Advisory Committee (STAC) of the Chesapeake Bay Program |title=Can Windmills Save the Bay? |website=.chesapeake.org |url= http://www.chesapeake.org/pubs/windmillreview.pdf}}</ref> Dio zaliva od 353 hektara, povezan s [[Rock Creek]]om (pritoka [[rijeka Potomac|rijeke Potomac]]) i Rock Creekom, aerira se cijevima od 2016. godine. Sistem je započeo kao sistem s velikim mjehurićima namijenjen uglavnom za destratifikaciju, stvarajući oksičnu zonu od 74 hektara. U 2019., nadograđen je na injektore s finim mjehurićima kako bi se direktno osiguralo više kisika.<ref>{{cite journal |last1=Lapham |first1=Laura L. |last2=Hobbs |first2=Edward A. |last3=Testa |first3=Jeremy M. |last4=Heyes |first4=Andrew |last5=Forsyth |first5=Melinda K. |last6=Hodgkins |first6=Casey |last7=Szewczyk |first7=Curtis |last8=Harris |first8=Lora A. |title=The Effects of Engineered Aeration on Atmospheric Methane Flux From a Chesapeake Bay Tidal Tributary |journal=Frontiers in Environmental Science |date=11 August 2022 |volume=10 |article-number=866152 |doi=10.3389/fenvs.2022.866152 |doi-access=free |bibcode=2022FrEnS..1066152L }}</ref> ==Aeracija za tretman vode== Mnogi procesi [[tretmana vode]] koriste različite oblike aeracije za podršku biološkim oksidativnim procesima. Tipičan primjer je [[aktivni mulj]] koji može koristiti aeraciju finim ili grubim mjehurićima ili mehaničke aeracijske konuse koji uvlače miješanu tekućinu s dna spremnika za tretman i izbacuju je kroz zrak gdje se kisik veže u tekućinu. ==Također pogledajte== * [[Aerirana laguna]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Limnologija]] ==Reference== {{Reflist|35em|refs= <ref name=Lackey1972a>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |title=A Technique for Eliminating Thermal Stratification in Lakes |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=1 |pages=46–49 |bibcode=1972JAWRA...8...46L}}</ref> <ref name=Lackey1972b>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |title=Response of Physical and Chemical Parameters to Eliminating Thermal Stratification in a Reservoir |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=3 |pages=589–599 |bibcode=1972JAWRA...8..589L}}</ref> <ref name=Lackey1973a>{{cite journal |jstor=25037806 |author=Lackey, Robert T. |title=Artificial reservoir destratification effects on phytoplankton |journal= Journal of the Water Pollution Control Federation |volume=45|issue=4 |pages= 668–673 |pmid=4697461 |year=1973}}</ref> <ref name=Lackey1973b>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8659(1973)102<450:EOADOZ>2.0.CO;2 |year=1973 |volume=102|pages=450–452 |title=Effects of Artificial Destratification on Zooplankton in Parvin Lake, Colorado |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Transactions of the American Fisheries Society |issue=2|bibcode=1973TrAFS.102..450L }}</ref> <ref name=Lackey1973c>{{cite journal |doi=10.1016/0043-1354(73)90011-0 |title=Bottom fauna changes during artificial reservoir destratification |year=1973 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Water Research |volume=7|issue=9 |pages=1349–1356|bibcode=1973WatRe...7.1349L }}</ref> <ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 |year=1972 |volume=34|pages=175 |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |last1=Lackey|first1=Robert T. |last2=Holmes|first2=Donald W. |journal=The Progressive Fish-Culturist |issue=3}}</ref> }} {{ribnjak}} {{Hidrokultura}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Water Aeration}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] 7lm4ie5vdguppwbumnmpbewvt9wmvte 3830809 3830808 2026-04-17T17:44:13Z Barba-Baraba 180391 /* Reference */ 3830809 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi| cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781566706254 |page=616}}</ref> ==Kvalitet vode== Aeracija vode je često potrebna u vodenim tijelima koja pate od [[hipoksije (okolišne)|hipoksičnih]] ili anoksičnih uslova, često uzrokovanih uzvodnim ljudskim aktivnostima kao što su ispuštanje otpadnih voda, poljoprivredno otjecanje ili prekomjerno mamljenje ribarskog jezera. Aeracija se može postići ubacivanjem zraka u dno [[jezera]], [[lagune]] ili [[ribnjaka]] ili površinskim miješanjem iz fontane ili uređaja sličnog prskalici kako bi se omogućila izmjena kisika na površini i oslobađanje plinova kao što su [[ugljikov dioksid]], [[metan]] ili [[sumporovodik]].<ref name=Lackey1972a/> Smanjeni nivoi [[DO|rastvorenog kisika]] (DO) su glavni uzrok lošeg kvaliteta vode. Ne samo da [[riba]]ma i većini drugih vodenih životinja treba kisik, [[aerobne bakterije]] pomažu u razgradnji organske materije. Kada koncentracije kisika postanu niske, mogu se razviti anoksjski uslovi koji mogu smanjiti sposobnost vodenog tijela da podrži život. ==Metode aeracije== Svaki postupak kojim se vodi dodaje kisik može se smatrati vrstom [[aeracija|aeracije]] vode. Postoji mnogo načina za aeraciju vode,<ref>[https://onegreenfilter.com/aerated-water/] aerate water</ref> Ali sve se to svrstava u dva široka područja – '''površinska aeracija''' i '''podpovršinska aeracija'''. Za oba pristupa dostupan je niz tehnika i [[tehnologija]]. ==Prirodna aeracija== Prirodna [[aeracija]] je vrsta i podzemne i površinske aeracije. Može se odvijati putem podzemnih vodenih biljaka. Kroz prirodni proces [[fotosinteza|fotosinteze]], [[vodene biljke]] oslobađaju kisik u vodu, osiguravajući joj kisik potreban za život riba i aerobnih [[bakterija]] za razgradnju viška hranjivih tvari.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> Kisik se može unijeti u vodu kada [[vjetar]] uznemirava površinu vodenog tijela, a prirodno prozračivanje može se dogoditi i kretanjem vode uzrokovanim nadolazećim [[potok]]om, [[vodopad]]om ili čak jakom [[poplava|poplavom]]. U velikim vodenim tijelima u umjerenoj klimi, jesenji preokret može unijeti vodu bogatu kisikom u [[hipolimnion]] siromašan kisikom. ==Površinska aeracija== === Površinski aerator male brzine=== Površinski aerator male brzine je uređaj za biološku aeraciju s visokom efikasnošću. Ovi uređaji su često od čelika zaštićenog epoksidnim premazom i generiraju veliki obrtni moment. Miješanje volumena vode je odlično. Uobičajena snaga se kreće od 1 do 250 kW po jedinici s efikasnošću (SOE) oko 2 kgO2/kw. Aeratori male brzine se uglavnom koriste za biološku aeraciju postrojenja za pročišćavanje vode. Što je veći [[prečnik]], to je veći SOE i miješanje.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> ===Fontane=== [[Fontana]] se sastoji od sredstva za prskanje vode prema gore u zrak. Obično se to može učiniti pomoću motora koji pokreće rotirajući [[impeler]]. Impeler pumpa vodu s prvih nekoliko metara vode i izbacuje je u zrak.<ref name="Tucker">{{cite web |last=Tucker|first=Craig |url= https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |date=September 2005 |title=Pond Aeration |id=SRAC Publication No. 3700 |publisher=Southern Regional Aquaculture Center |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717010755/https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |archive-date=2011-07-17 |url-status=dead}}</ref> Ovaj proces koristi kontakt zraka i vode za prijenos kisika. Kako se voda potiskuje u zrak, ona se razbija u male kapljice. Zajedno, ove male kapljice imaju veliku površinu kroz koju se kisik može prenositi. Po povratku, ove kapljice se miješaju s ostatkom vode i tako prenose kisik natrag u ekosistem. Fontane su popularna metoda za obezbjeđivanje površinske aeracije zbog estetskog izgleda koji nude. Međutim, većina fontana nije u stanju proizvesti veliku površinu vode bogate kisikom.<ref name="Tucker"/> Također, provođenje električne energije kroz vodu do fontane može predstavljati sigurnosni rizik. ===Plutajući površinski aeratori=== [[Datoteka:Surface Aerator.jpg|thumb|right|Typical mechanical surface aerator at work. It is often difficult for this type of machine to aerate the entire water column.]] [[Slika:Paddlewheel aerator.jpg|right|thumb|Aerator s lopaticama od jedne konjske snage. Prskanje može povećati brzinu isparavanja vode i time povećati salinitet vodenog tijela.]] Plutajući površinski aeratori rade slično kao fontane, ali ne nude isti estetski izgled. Oni izvlače vodu s gornjih 30-60 cm vodenog tijela i koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika. Umjesto da potiskuju vodu u zrak, oni remete vodu na površini vode. Plutajući površinski aeratori također se napajaju električnom energijom s kopna.<ref name="Tucker"/> Učinkovitost površinskog aeratora ograničena je na malo područje jer ne mogu dodati cirkulaciju ili kisik mnogo više od radijusa od 3 metra. Ova cirkulacija i oksigenacija tada su ograničeni na najgornji dio vodenog stupca, često ostavljajući donje dijelove nepromijenjenima. Površinski aeratori male brzine također se mogu instalirati na plovke. ===Aeratori s lopaticama=== Aeratori s lopaticama također koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika iz zraka u atmosferi u vodeno tijelo. Najčešće se koriste u području [[akvakultura| akvakulture]] (uzgoj vodenih životinja ili uzgoj vodenih biljaka za hranu). Izrađeni od glavčine s pričvršćenim lopaticama, ovi aeratori obično se pokreću pomoću traktorskog priključka snage ([[Priključak snage|PTO]]), [[benzinski motor| benzinskog motora]] ili [[električni motor| električnog motora]]. Obično se montiraju na [[Plovci (nautila)|plovci]]. Električna energija prisiljava lopatice da se okreću, mućkajući vodu i omogućavajući prijenos kisika putem kontakta zrak-voda.<ref name="Tucker"/> Kako se svaki novi dio vode mućka, on apsorbira kisik iz zraka, a zatim, po povratku u vodu, vraća ga u vodu. U tom smislu, aeracija s lopaticama funkcionira vrlo slično aeratorima s plutajućom površinom. ==Potpovršinska aeracija== Podpovršinska aeracija ima za cilj oslobađanje mjehurića na dnu vodenog tijela i omogućavanje njihovog podizanja silom uzgona. ''Difuzni sistemi aeracije'' koriste mjehuriće tečnosti za aeraciju, kao i za miješanje vode. Istiskivanje vode usljed izbacivanja mjehurića uzrokovat će miješanje, a kontakt između vode i mjehurića rezultirat će prijenosom kisika.<ref name="Bolles">{{cite web |author1=Bolles, Steven A. |title=Modeling Wastewater Aeration Systems to Discover Energy Savings Opportunities |url=http://www.processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |website=Process Energy Services, LLC |date= |access-date= |archive-date=29 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829142520/http://processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |url-status=dead }}</ref> ===Mlazna aeracija=== Podpovršinska aeracija može se postići upotrebom mlaznih aeratora, koji usisavaju zrak, pomoću principa Venturijevog efekta, i ubrizgavaju zrak u tekućinu. ===Aeracija grubim mjehurićima=== [[Aeracija]] grubim mjehurićima je vrsta podzemne aeracije u kojoj se zrak pumpa iz kompresora zraka na kopnu,<ref>{{cite web |url=http://www.epa.state.il.us/water/conservation/lake-notes/lake-aeration.pdf| title=Lake Aeration and Circulation| publisher= Illinois Environmental Protection Agency| access-date=13 September 2009}}</ref> kroz crijevo do jedinice postavljene na dnu vodenog tijela. Jedinica izbacuje "grube mjehuriće" (promjera više od 2 mm),<ref name="epa">{{cite web |id=EPA 832-F-99-065 |date=September 1999 |url= http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |title=Wastewater Technology Fact Sheet: Fine Bubble Aeration |publisher= United States Environmental Protection Agency, Office of Water |location=Washington, DC |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513155629/http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |archive-date=2011-05-13}}</ref> koji oslobađaju kisik kada dođu u kontakt s vodom, što također doprinosi miješanju stratificiranih slojeva [[jezero|jezera]]. Oslobađanjem velikih mjehurića iz sistema, dolazi do turbulentnog pomjeranja vode što rezultira miješanjem vode. <ref name="Bolles"/> U poređenju s drugim tehnikama aeracije, [[aeracija]] grubim mjehurićima je vrlo neefikasna u načinu prijenosa kisika. To je zbog velikog promjera i relativno male kolektivne površine mjehurića.<ref name="Bolles"/> ===Aeracija finim mjehurićima=== [[Datoteka:Fine Bubble Aeration.jpg|thumb|right|Aeracija finim mjehurićima je efikasna tehnika aeracije u smislu prijenosa kisika zbog velike kolektivne površine mjehurića.]] Aeracija finim mjehurićima je efikasan način prijenosa kisika u vodeno tijelo.<ref>{{cite web |title=Reducing Phosphorus and Nitrogen- Watershed Management- Clean-Flo |url=https://www.clean-flo.com/watershed-management-study/ |website=www.clean-flo.com |access-date=25 February 2024 |date=2023}}</ref> Kompresor na obali pumpa zrak kroz crijevo koje je povezano s podvodnom aeracijskom jedinicom. Na jedinicu je pričvršćen niz difuzora. Ovi difuzori dolaze u obliku diskova, ploča, cijevi ili crijeva izrađenih od silicijevog dioksida vezanog staklom, porozne keramičke plastike, [[PVC]]-a ili perforiranih [[membrana]] napravljenih od [[EPDM-. guma]].<ref name="Tucker"/> Zrak koji se pumpa kroz difuzorske membrane ispušta se u vodu. Ovi mjehurići poznati su kao ''fini mjehurići''. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|EPA]] definira fini mjehurić kao bilo što manje od 2 mm u promjeru.<ref name="epa"/> Ova vrsta aeracije ima vrlo visoku efikasnost prijenosa kisika (OTE), ponekad i do 15 funti kisika / (konjska snaga/sat) (9,1 kilogram kisika / ([[kilovat]]/ sat)).<ref name="Tucker"/> U [[prosjek]]u, difuzna aeracija zrakom difuzira približno 2–4 [[kubna stopa u minuti|cfm]] (kubnih stopa zraka u minuti) (56,6-113,3 litara zraka u minuti), ali neke rade na nivoima niskim kao 1 cfm (28,3 L/min) ili visokim kao 10 cfm (283 L/min). Difuzna aeracija finim mjehurićima može maksimizirati površinu mjehurića i na taj način prenijeti više kisika u vodu po volumenu mjehurića. Osim toga, manjim mjehurićima treba više vremena da dođu do površine, tako da se ne samo maksimizira površina, već se i vrijeme koje svaki mjehurić provodi u vodi, što mu daje više mogućnosti za prijenos kisika u vodu. Općenito, manji mjehurići i dublja tačka ispuštanja generirat će veću brzinu prijenosa kisika.<ref name="Taparhudee, Wara 2002">{{cite journal |last=Taparhudee|first=Wara |date=2002 |title=Applications of Paddle Wheel Aerators and Diffused-Air System in Closed Cycle Shrimp Farm System |journal=Witthayasan Kasetsart (Sakha Witthayasat) |volume=36|pages=408–419 |url= http://pirun.ku.ac.th/~fsciass/PDF/journal%20PDF/journal5(pp.435-440).pdf#page=86 |access-date=2020-04-26}}</ref> Jedan od nedostataka aeracije finim mjehurićima je taj što se membrane [[keramika|keramičkih]] difuzora ponekad mogu začepiti i moraju se čistiti kako bi radile optimalno. Također, ne posjeduju sposobnost miješanja vodenog stuba kao druge tehnike aeracije, poput aeracije grubim mjehurićima.<ref name="Tucker"/> ==Destratifikacija jezera== {{glavni|Stratifikacija jezera#Destratifikacija}} Cirkulatori se obično koriste za miješanje [[ribnjak]]a ili [[jezero| jezera]] i na taj način smanjuju termičku [[stratifikacija (voda)|stratifikaciju]]. Nakon što cirkulirajuća voda dosegne površinu, granica zrak-voda olakšava prijenos kisika u jezersku vodu. [[Prirodni resursi]] i upravitelji okoliša dugo su se suočavali s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom jezera.<ref name=Lackey1972a/><ref name=Lackey1972b/> Pomor riba direktno je povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i ledenim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972/> Prekomjerni rast planktona može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode.<ref name=Lackey1973a/> S jakom termalnom stratifikacijom u jezeru, kvalitet vode za piće također može biti negativno pogođen.<ref name=Lackey1973b/><ref name=Lackey1973c/> Za upravitelje [[ribarstvo| ribarstva]], prostorna distribucija [[riba]] unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom i u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliki pomor rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za smanjenje ozbiljnosti ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem aeracije.<ref name=Lackey1972a/> Mnoge vrste opreme za aeraciju korištene su za smanjenje ili eliminaciju termalne stratifikacije. Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name=Lackey1972b/> ==Veliki projekti== === Barže za oksigenaciju na Temzi === Tokom jakih kiša, [[london]]ske kanalizacijske cijevi prelijevaju se u [[rijeka Temza|rijeku Temzu]], što dovodi do naglog pada nivoa rastvorenog [[kisik]]a i prijetnje [[vrsta]]ma koje održava.<ref name="thames">{{cite news| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/1287440.stm| title=A tale of two rivers| date=20 April 2001| publisher=[[BBC News]]| access-date=2009-09-13}}</ref> Dva namjenska plovila [[McTay Marine]], barže za oksigenaciju ''Thames Bubbler'' i ''Thames Vitality'', koriste se za obnavljanje nivoa kisika, kao dio tekuće borbe za čišćenje rijeke, koja sada podržava 115 vrsta riba i stotine drugih beskičmenjaka, biljaka i ptica.<ref name="thames"/> === Zaljev Cardiff === Koncentracija [[rastvoreni kisik| rastvorenog kisika]] u [[Cardiff Bay]]u u [[Wales]]u održava se na ili iznad 5 mg/L. Komprimirani zrak se pumpa, sa pet lokacija oko zaliva, kroz niz gumenih cijevi ojačanih [[čelik]]om, položenih na korita zaljeva i rijeka Taff i Ely. Oni su povezani sa približno 800 difuzora. Ponekad to nije dovoljno i Uprava luke koristi mobilnu baržu za oksigenaciju koju je izgradio [[McTay Marine]] sa [[tečni kisik| tečnim kisikom]] uskladištenim u rezervoaru. Tečni kisik se propušta kroz električno zagrijani isparivač, a plin se ubrizgava u tok vode koji se pumpa iz zaliva i vraća u njega. Barža je sposobna da rastvori do 5 tona kiseonika u 24 sata.<ref>{{cite web|url= http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|title=Dissolved Oxygen in Cardiff Bay|location=UK|publisher=Environment Agency|access-date=7 October 2010|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20090608132459/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|archive-date=2009-06-08}}</ref> === Zaliv Chesapeake === Slične opcije su predložene kako bi se pomoglo u rehabilitaciji zaljeva Chesapeake u [[SAD]]-u, gdje je glavni problem nedostatak [[organizam]]a koji se hrane filtriranjem vode, poput ostriga, odgovornih za održavanje čistoće vode. Historijski gledano, [[populacija]] [[ostriga]] u zalivu bila je u desetinama milijardi, a one su cirkulirale cijelim volumenom zaliva za nekoliko dana. Zbog zagađenja, bolesti i prekomjernog izlova, njihova populacija je djelić historijskih nivoa. Voda koja je nekada bila bistra nekoliko metara sada je toliko mutna i puna sedimenta da ptica močvarica može izgubiti stopala iz vida prije nego što joj se koljena smoče. Kisik se obično snabdijeva potopljenom vodenom vegetacijom putem [[fotosinteza|fotosinteze]], ali zagađenje i sedimenti su smanjili populacije biljaka, što je rezultiralo smanjenjem nivoa rastvorenog kisika, čineći područja zaliva nepogodnim za aerobni vodeni život. U [[simbioza|simbiozi]], biljke obezbjeđuju kisik potreban za [[razmnožavanje]] podvodnih organizama, a zauzvrat, filteri održavaju vodu čistom i dovoljno bistrom da [[biljke]] imaju dovoljan pristup sunčevoj svjetlosti. Istraživači su predložili oksigenaciju vještačkim sredstvima kao rješenje za poboljšanje kvalitete vode. Aeracija hipoksičnih vodenih tijela čini se privlačnim rješenjem i mnogo puta je uspješno isprobana na slatkovodnim ribnjacima i malim jezerima. Međutim, niko nije poduzeo projekat aeracije veličine estuarija.<ref>{{cite web |author=The Scientific and Technical Advisory Committee (STAC) of the Chesapeake Bay Program |title=Can Windmills Save the Bay? |website=.chesapeake.org |url= http://www.chesapeake.org/pubs/windmillreview.pdf}}</ref> Dio zaliva od 353 hektara, povezan s [[Rock Creek]]om (pritoka [[rijeka Potomac|rijeke Potomac]]) i Rock Creekom, aerira se cijevima od 2016. godine. Sistem je započeo kao sistem s velikim mjehurićima namijenjen uglavnom za destratifikaciju, stvarajući oksičnu zonu od 74 hektara. U 2019., nadograđen je na injektore s finim mjehurićima kako bi se direktno osiguralo više kisika.<ref>{{cite journal |last1=Lapham |first1=Laura L. |last2=Hobbs |first2=Edward A. |last3=Testa |first3=Jeremy M. |last4=Heyes |first4=Andrew |last5=Forsyth |first5=Melinda K. |last6=Hodgkins |first6=Casey |last7=Szewczyk |first7=Curtis |last8=Harris |first8=Lora A. |title=The Effects of Engineered Aeration on Atmospheric Methane Flux From a Chesapeake Bay Tidal Tributary |journal=Frontiers in Environmental Science |date=11 August 2022 |volume=10 |article-number=866152 |doi=10.3389/fenvs.2022.866152 |doi-access=free |bibcode=2022FrEnS..1066152L }}</ref> ==Aeracija za tretman vode== Mnogi procesi [[tretmana vode]] koriste različite oblike aeracije za podršku biološkim oksidativnim procesima. Tipičan primjer je [[aktivni mulj]] koji može koristiti aeraciju finim ili grubim mjehurićima ili mehaničke aeracijske konuse koji uvlače miješanu tekućinu s dna spremnika za tretman i izbacuju je kroz zrak gdje se kisik veže u tekućinu. ==Također pogledajte== * [[Aerirana laguna]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Limnologija]] ==Reference== {{Reflist|35em|refs= <ref name=Lackey1972a>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |title=A Technique for Eliminating Thermal Stratification in Lakes |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=1 |pages=46–49 |bibcode=1972JAWRA...8...46L}}</ref> <ref name=Lackey1972b>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |title=Response of Physical and Chemical Parameters to Eliminating Thermal Stratification in a Reservoir |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=3 |pages=589–599 |bibcode=1972JAWRA...8..589L}}</ref> <ref name=Lackey1973a>{{cite journal |jstor=25037806 |author=Lackey, Robert T. |title=Artificial reservoir destratification effects on phytoplankton |journal= Journal of the Water Pollution Control Federation |volume=45|issue=4 |pages= 668–673 |pmid=4697461 |year=1973}}</ref> <ref name=Lackey1973b>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8659(1973)102<450:EOADOZ>2.0.CO;2 |year=1973 |volume=102|pages=450–452 |title=Effects of Artificial Destratification on Zooplankton in Parvin Lake, Colorado |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Transactions of the American Fisheries Society |issue=2|bibcode=1973TrAFS.102..450L }}</ref> <ref name=Lackey1973c>{{cite journal |doi=10.1016/0043-1354(73)90011-0 |title=Bottom fauna changes during artificial reservoir destratification |year=1973 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Water Research |volume=7|issue=9 |pages=1349–1356|bibcode=1973WatRe...7.1349L }}</ref> <ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 |year=1972 |volume=34|pages=175 |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |last1=Lackey|first1=Robert T. |last2=Holmes|first2=Donald W. |journal=The Progressive Fish-Culturist |issue=3}}</ref> }} {{bazen}} {{Akvakultura}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Water Aeration}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Voda]] s2raws93zu4s8yql2l00hv5yyauezhx 3830810 3830809 2026-04-17T17:45:22Z Barba-Baraba 180391 /* Zaliv Chesapeake */ 3830810 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi| cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781566706254 |page=616}}</ref> ==Kvalitet vode== Aeracija vode je često potrebna u vodenim tijelima koja pate od [[hipoksije (okolišne)|hipoksičnih]] ili anoksičnih uslova, često uzrokovanih uzvodnim ljudskim aktivnostima kao što su ispuštanje otpadnih voda, poljoprivredno otjecanje ili prekomjerno mamljenje ribarskog jezera. Aeracija se može postići ubacivanjem zraka u dno [[jezera]], [[lagune]] ili [[ribnjaka]] ili površinskim miješanjem iz fontane ili uređaja sličnog prskalici kako bi se omogućila izmjena kisika na površini i oslobađanje plinova kao što su [[ugljikov dioksid]], [[metan]] ili [[sumporovodik]].<ref name=Lackey1972a/> Smanjeni nivoi [[DO|rastvorenog kisika]] (DO) su glavni uzrok lošeg kvaliteta vode. Ne samo da [[riba]]ma i većini drugih vodenih životinja treba kisik, [[aerobne bakterije]] pomažu u razgradnji organske materije. Kada koncentracije kisika postanu niske, mogu se razviti anoksjski uslovi koji mogu smanjiti sposobnost vodenog tijela da podrži život. ==Metode aeracije== Svaki postupak kojim se vodi dodaje kisik može se smatrati vrstom [[aeracija|aeracije]] vode. Postoji mnogo načina za aeraciju vode,<ref>[https://onegreenfilter.com/aerated-water/] aerate water</ref> Ali sve se to svrstava u dva široka područja – '''površinska aeracija''' i '''podpovršinska aeracija'''. Za oba pristupa dostupan je niz tehnika i [[tehnologija]]. ==Prirodna aeracija== Prirodna [[aeracija]] je vrsta i podzemne i površinske aeracije. Može se odvijati putem podzemnih vodenih biljaka. Kroz prirodni proces [[fotosinteza|fotosinteze]], [[vodene biljke]] oslobađaju kisik u vodu, osiguravajući joj kisik potreban za život riba i aerobnih [[bakterija]] za razgradnju viška hranjivih tvari.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> Kisik se može unijeti u vodu kada [[vjetar]] uznemirava površinu vodenog tijela, a prirodno prozračivanje može se dogoditi i kretanjem vode uzrokovanim nadolazećim [[potok]]om, [[vodopad]]om ili čak jakom [[poplava|poplavom]]. U velikim vodenim tijelima u umjerenoj klimi, jesenji preokret može unijeti vodu bogatu kisikom u [[hipolimnion]] siromašan kisikom. ==Površinska aeracija== === Površinski aerator male brzine=== Površinski aerator male brzine je uređaj za biološku aeraciju s visokom efikasnošću. Ovi uređaji su često od čelika zaštićenog epoksidnim premazom i generiraju veliki obrtni moment. Miješanje volumena vode je odlično. Uobičajena snaga se kreće od 1 do 250 kW po jedinici s efikasnošću (SOE) oko 2 kgO2/kw. Aeratori male brzine se uglavnom koriste za biološku aeraciju postrojenja za pročišćavanje vode. Što je veći [[prečnik]], to je veći SOE i miješanje.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> ===Fontane=== [[Fontana]] se sastoji od sredstva za prskanje vode prema gore u zrak. Obično se to može učiniti pomoću motora koji pokreće rotirajući [[impeler]]. Impeler pumpa vodu s prvih nekoliko metara vode i izbacuje je u zrak.<ref name="Tucker">{{cite web |last=Tucker|first=Craig |url= https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |date=September 2005 |title=Pond Aeration |id=SRAC Publication No. 3700 |publisher=Southern Regional Aquaculture Center |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717010755/https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |archive-date=2011-07-17 |url-status=dead}}</ref> Ovaj proces koristi kontakt zraka i vode za prijenos kisika. Kako se voda potiskuje u zrak, ona se razbija u male kapljice. Zajedno, ove male kapljice imaju veliku površinu kroz koju se kisik može prenositi. Po povratku, ove kapljice se miješaju s ostatkom vode i tako prenose kisik natrag u ekosistem. Fontane su popularna metoda za obezbjeđivanje površinske aeracije zbog estetskog izgleda koji nude. Međutim, većina fontana nije u stanju proizvesti veliku površinu vode bogate kisikom.<ref name="Tucker"/> Također, provođenje električne energije kroz vodu do fontane može predstavljati sigurnosni rizik. ===Plutajući površinski aeratori=== [[Datoteka:Surface Aerator.jpg|thumb|right|Typical mechanical surface aerator at work. It is often difficult for this type of machine to aerate the entire water column.]] [[Slika:Paddlewheel aerator.jpg|right|thumb|Aerator s lopaticama od jedne konjske snage. Prskanje može povećati brzinu isparavanja vode i time povećati salinitet vodenog tijela.]] Plutajući površinski aeratori rade slično kao fontane, ali ne nude isti estetski izgled. Oni izvlače vodu s gornjih 30-60 cm vodenog tijela i koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika. Umjesto da potiskuju vodu u zrak, oni remete vodu na površini vode. Plutajući površinski aeratori također se napajaju električnom energijom s kopna.<ref name="Tucker"/> Učinkovitost površinskog aeratora ograničena je na malo područje jer ne mogu dodati cirkulaciju ili kisik mnogo više od radijusa od 3 metra. Ova cirkulacija i oksigenacija tada su ograničeni na najgornji dio vodenog stupca, često ostavljajući donje dijelove nepromijenjenima. Površinski aeratori male brzine također se mogu instalirati na plovke. ===Aeratori s lopaticama=== Aeratori s lopaticama također koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika iz zraka u atmosferi u vodeno tijelo. Najčešće se koriste u području [[akvakultura| akvakulture]] (uzgoj vodenih životinja ili uzgoj vodenih biljaka za hranu). Izrađeni od glavčine s pričvršćenim lopaticama, ovi aeratori obično se pokreću pomoću traktorskog priključka snage ([[Priključak snage|PTO]]), [[benzinski motor| benzinskog motora]] ili [[električni motor| električnog motora]]. Obično se montiraju na [[Plovci (nautila)|plovci]]. Električna energija prisiljava lopatice da se okreću, mućkajući vodu i omogućavajući prijenos kisika putem kontakta zrak-voda.<ref name="Tucker"/> Kako se svaki novi dio vode mućka, on apsorbira kisik iz zraka, a zatim, po povratku u vodu, vraća ga u vodu. U tom smislu, aeracija s lopaticama funkcionira vrlo slično aeratorima s plutajućom površinom. ==Potpovršinska aeracija== Podpovršinska aeracija ima za cilj oslobađanje mjehurića na dnu vodenog tijela i omogućavanje njihovog podizanja silom uzgona. ''Difuzni sistemi aeracije'' koriste mjehuriće tečnosti za aeraciju, kao i za miješanje vode. Istiskivanje vode usljed izbacivanja mjehurića uzrokovat će miješanje, a kontakt između vode i mjehurića rezultirat će prijenosom kisika.<ref name="Bolles">{{cite web |author1=Bolles, Steven A. |title=Modeling Wastewater Aeration Systems to Discover Energy Savings Opportunities |url=http://www.processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |website=Process Energy Services, LLC |date= |access-date= |archive-date=29 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829142520/http://processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |url-status=dead }}</ref> ===Mlazna aeracija=== Podpovršinska aeracija može se postići upotrebom mlaznih aeratora, koji usisavaju zrak, pomoću principa Venturijevog efekta, i ubrizgavaju zrak u tekućinu. ===Aeracija grubim mjehurićima=== [[Aeracija]] grubim mjehurićima je vrsta podzemne aeracije u kojoj se zrak pumpa iz kompresora zraka na kopnu,<ref>{{cite web |url=http://www.epa.state.il.us/water/conservation/lake-notes/lake-aeration.pdf| title=Lake Aeration and Circulation| publisher= Illinois Environmental Protection Agency| access-date=13 September 2009}}</ref> kroz crijevo do jedinice postavljene na dnu vodenog tijela. Jedinica izbacuje "grube mjehuriće" (promjera više od 2 mm),<ref name="epa">{{cite web |id=EPA 832-F-99-065 |date=September 1999 |url= http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |title=Wastewater Technology Fact Sheet: Fine Bubble Aeration |publisher= United States Environmental Protection Agency, Office of Water |location=Washington, DC |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513155629/http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |archive-date=2011-05-13}}</ref> koji oslobađaju kisik kada dođu u kontakt s vodom, što također doprinosi miješanju stratificiranih slojeva [[jezero|jezera]]. Oslobađanjem velikih mjehurića iz sistema, dolazi do turbulentnog pomjeranja vode što rezultira miješanjem vode. <ref name="Bolles"/> U poređenju s drugim tehnikama aeracije, [[aeracija]] grubim mjehurićima je vrlo neefikasna u načinu prijenosa kisika. To je zbog velikog promjera i relativno male kolektivne površine mjehurića.<ref name="Bolles"/> ===Aeracija finim mjehurićima=== [[Datoteka:Fine Bubble Aeration.jpg|thumb|right|Aeracija finim mjehurićima je efikasna tehnika aeracije u smislu prijenosa kisika zbog velike kolektivne površine mjehurića.]] Aeracija finim mjehurićima je efikasan način prijenosa kisika u vodeno tijelo.<ref>{{cite web |title=Reducing Phosphorus and Nitrogen- Watershed Management- Clean-Flo |url=https://www.clean-flo.com/watershed-management-study/ |website=www.clean-flo.com |access-date=25 February 2024 |date=2023}}</ref> Kompresor na obali pumpa zrak kroz crijevo koje je povezano s podvodnom aeracijskom jedinicom. Na jedinicu je pričvršćen niz difuzora. Ovi difuzori dolaze u obliku diskova, ploča, cijevi ili crijeva izrađenih od silicijevog dioksida vezanog staklom, porozne keramičke plastike, [[PVC]]-a ili perforiranih [[membrana]] napravljenih od [[EPDM-. guma]].<ref name="Tucker"/> Zrak koji se pumpa kroz difuzorske membrane ispušta se u vodu. Ovi mjehurići poznati su kao ''fini mjehurići''. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|EPA]] definira fini mjehurić kao bilo što manje od 2 mm u promjeru.<ref name="epa"/> Ova vrsta aeracije ima vrlo visoku efikasnost prijenosa kisika (OTE), ponekad i do 15 funti kisika / (konjska snaga/sat) (9,1 kilogram kisika / ([[kilovat]]/ sat)).<ref name="Tucker"/> U [[prosjek]]u, difuzna aeracija zrakom difuzira približno 2–4 [[kubna stopa u minuti|cfm]] (kubnih stopa zraka u minuti) (56,6-113,3 litara zraka u minuti), ali neke rade na nivoima niskim kao 1 cfm (28,3 L/min) ili visokim kao 10 cfm (283 L/min). Difuzna aeracija finim mjehurićima može maksimizirati površinu mjehurića i na taj način prenijeti više kisika u vodu po volumenu mjehurića. Osim toga, manjim mjehurićima treba više vremena da dođu do površine, tako da se ne samo maksimizira površina, već se i vrijeme koje svaki mjehurić provodi u vodi, što mu daje više mogućnosti za prijenos kisika u vodu. Općenito, manji mjehurići i dublja tačka ispuštanja generirat će veću brzinu prijenosa kisika.<ref name="Taparhudee, Wara 2002">{{cite journal |last=Taparhudee|first=Wara |date=2002 |title=Applications of Paddle Wheel Aerators and Diffused-Air System in Closed Cycle Shrimp Farm System |journal=Witthayasan Kasetsart (Sakha Witthayasat) |volume=36|pages=408–419 |url= http://pirun.ku.ac.th/~fsciass/PDF/journal%20PDF/journal5(pp.435-440).pdf#page=86 |access-date=2020-04-26}}</ref> Jedan od nedostataka aeracije finim mjehurićima je taj što se membrane [[keramika|keramičkih]] difuzora ponekad mogu začepiti i moraju se čistiti kako bi radile optimalno. Također, ne posjeduju sposobnost miješanja vodenog stuba kao druge tehnike aeracije, poput aeracije grubim mjehurićima.<ref name="Tucker"/> ==Destratifikacija jezera== {{glavni|Stratifikacija jezera#Destratifikacija}} Cirkulatori se obično koriste za miješanje [[ribnjak]]a ili [[jezero| jezera]] i na taj način smanjuju termičku [[stratifikacija (voda)|stratifikaciju]]. Nakon što cirkulirajuća voda dosegne površinu, granica zrak-voda olakšava prijenos kisika u jezersku vodu. [[Prirodni resursi]] i upravitelji okoliša dugo su se suočavali s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom jezera.<ref name=Lackey1972a/><ref name=Lackey1972b/> Pomor riba direktno je povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i ledenim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972/> Prekomjerni rast planktona može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode.<ref name=Lackey1973a/> S jakom termalnom stratifikacijom u jezeru, kvalitet vode za piće također može biti negativno pogođen.<ref name=Lackey1973b/><ref name=Lackey1973c/> Za upravitelje [[ribarstvo| ribarstva]], prostorna distribucija [[riba]] unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom i u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliki pomor rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za smanjenje ozbiljnosti ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem aeracije.<ref name=Lackey1972a/> Mnoge vrste opreme za aeraciju korištene su za smanjenje ili eliminaciju termalne stratifikacije. Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name=Lackey1972b/> ==Veliki projekti== === Barže za oksigenaciju na Temzi === Tokom jakih kiša, [[london]]ske kanalizacijske cijevi prelijevaju se u [[rijeka Temza|rijeku Temzu]], što dovodi do naglog pada nivoa rastvorenog [[kisik]]a i prijetnje [[vrsta]]ma koje održava.<ref name="thames">{{cite news| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/1287440.stm| title=A tale of two rivers| date=20 April 2001| publisher=[[BBC News]]| access-date=2009-09-13}}</ref> Dva namjenska plovila [[McTay Marine]], barže za oksigenaciju ''Thames Bubbler'' i ''Thames Vitality'', koriste se za obnavljanje nivoa kisika, kao dio tekuće borbe za čišćenje rijeke, koja sada podržava 115 vrsta riba i stotine drugih beskičmenjaka, biljaka i ptica.<ref name="thames"/> === Zaljev Cardiff === Koncentracija [[rastvoreni kisik| rastvorenog kisika]] u [[Cardiff Bay]]u u [[Wales]]u održava se na ili iznad 5 mg/L. Komprimirani zrak se pumpa, sa pet lokacija oko zaliva, kroz niz gumenih cijevi ojačanih [[čelik]]om, položenih na korita zaljeva i rijeka Taff i Ely. Oni su povezani sa približno 800 difuzora. Ponekad to nije dovoljno i Uprava luke koristi mobilnu baržu za oksigenaciju koju je izgradio [[McTay Marine]] sa [[tečni kisik| tečnim kisikom]] uskladištenim u rezervoaru. Tečni kisik se propušta kroz električno zagrijani isparivač, a plin se ubrizgava u tok vode koji se pumpa iz zaliva i vraća u njega. Barža je sposobna da rastvori do 5 tona kiseonika u 24 sata.<ref>{{cite web|url= http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|title=Dissolved Oxygen in Cardiff Bay|location=UK|publisher=Environment Agency|access-date=7 October 2010|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20090608132459/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|archive-date=2009-06-08}}</ref> === Zaliv Chesapeake === Slične opcije su predložene kako bi se pomoglo u rehabilitaciji zaljeva Chesapeake u [[SAD]]-u, gdje je glavni problem nedostatak [[organizam]]a koji se hrane filtriranjem vode, poput ostriga, odgovornih za održavanje čistoće vode. Historijski gledano, [[populacija]] [[ostriga]] u zalivu bila je u desetinama milijardi, a one su cirkulirale cijelim volumenom zaliva za nekoliko dana. Zbog zagađenja, bolesti i prekomjernog izlova, njihova populacija je djelić historijskih nivoa. Voda koja je nekada bila bistra nekoliko metara sada je toliko mutna i puna sedimenta da ptica močvarica može izgubiti stopala iz vida prije nego što joj se koljena smoče. Kisik se obično snabdijeva potopljenom vodenom vegetacijom putem [[fotosinteza|fotosinteze]], ali zagađenje i sedimenti su smanjili populacije biljaka, što je rezultiralo smanjenjem nivoa rastvorenog kisika, čineći područja zaliva nepogodnim za aerobni vodeni život. U [[simbioza|simbiozi]], biljke obezbjeđuju kisik potreban za [[razmnožavanje]] podvodnih organizama, a zauzvrat, filteri održavaju vodu čistom i dovoljno bistrom da [[biljke]] imaju dovoljan pristup sunčevoj svjetlosti. Istraživači su predložili oksigenaciju vještačkim sredstvima kao rješenje za poboljšanje kvalitete vode. Aeracija hipoksičnih vodenih tijela čini se privlačnim rješenjem i mnogo puta je uspješno isprobana na slatkovodnim ribnjacima i malim jezerima. Međutim, niko nije poduzeo projekat aeracije veličine estuarija.<ref>{{cite web |author=The Scientific and Technical Advisory Committee (STAC) of the Chesapeake Bay Program |title=Can Windmills Save the Bay? |website=.chesapeake.org |url= http://www.chesapeake.org/pubs/windmillreview.pdf}}</ref> Dio zaliva od 353 hektara, povezan s [[Rock Creek]]om (pritoka [[rijeka Potomac|rijeke Potomac]]) i Rock Creekom, aerira se cijevima od 2016. godine. Sistem je započeo kao sistem s velikim mjehurićima namijenjen uglavnom za destratifikaciju, stvarajući oksičnu zonu od 74 hektara. U 2019., nadograđen je na injektore s finim mjehurićima kako bi se direktno osiguralo više kisika.<ref>{{cite journal |last1=Lapham |first1=Laura L. |last2=Hobbs |first2=Edward A. |last3=Testa |first3=Jeremy M. |last4=Heyes |first4=Andrew |last5=Forsyth |first5=Melinda K. |last6=Hodgkins |first6=Casey |last7=Szewczyk |first7=Curtis |last8=Harris |first8=Lora A. |title=The Effects of Engineered Aeration on Atmospheric Methane Flux From a Chesapeake Bay Tidal Tributary |journal=Frontiers in Environmental Science |date=11 August 2022 |volume=10 |doi=10.3389/fenvs.2022.866152 |doi-access=free |bibcode=2022FrEnS..1066152L }}</ref> ==Aeracija za tretman vode== Mnogi procesi [[tretmana vode]] koriste različite oblike aeracije za podršku biološkim oksidativnim procesima. Tipičan primjer je [[aktivni mulj]] koji može koristiti aeraciju finim ili grubim mjehurićima ili mehaničke aeracijske konuse koji uvlače miješanu tekućinu s dna spremnika za tretman i izbacuju je kroz zrak gdje se kisik veže u tekućinu. ==Također pogledajte== * [[Aerirana laguna]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Limnologija]] ==Reference== {{Reflist|35em|refs= <ref name=Lackey1972a>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |title=A Technique for Eliminating Thermal Stratification in Lakes |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=1 |pages=46–49 |bibcode=1972JAWRA...8...46L}}</ref> <ref name=Lackey1972b>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |title=Response of Physical and Chemical Parameters to Eliminating Thermal Stratification in a Reservoir |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=3 |pages=589–599 |bibcode=1972JAWRA...8..589L}}</ref> <ref name=Lackey1973a>{{cite journal |jstor=25037806 |author=Lackey, Robert T. |title=Artificial reservoir destratification effects on phytoplankton |journal= Journal of the Water Pollution Control Federation |volume=45|issue=4 |pages= 668–673 |pmid=4697461 |year=1973}}</ref> <ref name=Lackey1973b>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8659(1973)102<450:EOADOZ>2.0.CO;2 |year=1973 |volume=102|pages=450–452 |title=Effects of Artificial Destratification on Zooplankton in Parvin Lake, Colorado |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Transactions of the American Fisheries Society |issue=2|bibcode=1973TrAFS.102..450L }}</ref> <ref name=Lackey1973c>{{cite journal |doi=10.1016/0043-1354(73)90011-0 |title=Bottom fauna changes during artificial reservoir destratification |year=1973 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Water Research |volume=7|issue=9 |pages=1349–1356|bibcode=1973WatRe...7.1349L }}</ref> <ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 |year=1972 |volume=34|pages=175 |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |last1=Lackey|first1=Robert T. |last2=Holmes|first2=Donald W. |journal=The Progressive Fish-Culturist |issue=3}}</ref> }} {{bazen}} {{Akvakultura}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Water Aeration}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Voda]] pwaxr35w0ioe1azp7fiboy2pikj94pr 3830811 3830810 2026-04-17T17:46:14Z Barba-Baraba 180391 /* Barže za oksigenaciju na Temzi */ 3830811 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi| cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781566706254 |page=616}}</ref> ==Kvalitet vode== Aeracija vode je često potrebna u vodenim tijelima koja pate od [[hipoksije (okolišne)|hipoksičnih]] ili anoksičnih uslova, često uzrokovanih uzvodnim ljudskim aktivnostima kao što su ispuštanje otpadnih voda, poljoprivredno otjecanje ili prekomjerno mamljenje ribarskog jezera. Aeracija se može postići ubacivanjem zraka u dno [[jezera]], [[lagune]] ili [[ribnjaka]] ili površinskim miješanjem iz fontane ili uređaja sličnog prskalici kako bi se omogućila izmjena kisika na površini i oslobađanje plinova kao što su [[ugljikov dioksid]], [[metan]] ili [[sumporovodik]].<ref name=Lackey1972a/> Smanjeni nivoi [[DO|rastvorenog kisika]] (DO) su glavni uzrok lošeg kvaliteta vode. Ne samo da [[riba]]ma i većini drugih vodenih životinja treba kisik, [[aerobne bakterije]] pomažu u razgradnji organske materije. Kada koncentracije kisika postanu niske, mogu se razviti anoksjski uslovi koji mogu smanjiti sposobnost vodenog tijela da podrži život. ==Metode aeracije== Svaki postupak kojim se vodi dodaje kisik može se smatrati vrstom [[aeracija|aeracije]] vode. Postoji mnogo načina za aeraciju vode,<ref>[https://onegreenfilter.com/aerated-water/] aerate water</ref> Ali sve se to svrstava u dva široka područja – '''površinska aeracija''' i '''podpovršinska aeracija'''. Za oba pristupa dostupan je niz tehnika i [[tehnologija]]. ==Prirodna aeracija== Prirodna [[aeracija]] je vrsta i podzemne i površinske aeracije. Može se odvijati putem podzemnih vodenih biljaka. Kroz prirodni proces [[fotosinteza|fotosinteze]], [[vodene biljke]] oslobađaju kisik u vodu, osiguravajući joj kisik potreban za život riba i aerobnih [[bakterija]] za razgradnju viška hranjivih tvari.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> Kisik se može unijeti u vodu kada [[vjetar]] uznemirava površinu vodenog tijela, a prirodno prozračivanje može se dogoditi i kretanjem vode uzrokovanim nadolazećim [[potok]]om, [[vodopad]]om ili čak jakom [[poplava|poplavom]]. U velikim vodenim tijelima u umjerenoj klimi, jesenji preokret može unijeti vodu bogatu kisikom u [[hipolimnion]] siromašan kisikom. ==Površinska aeracija== === Površinski aerator male brzine=== Površinski aerator male brzine je uređaj za biološku aeraciju s visokom efikasnošću. Ovi uređaji su često od čelika zaštićenog epoksidnim premazom i generiraju veliki obrtni moment. Miješanje volumena vode je odlično. Uobičajena snaga se kreće od 1 do 250 kW po jedinici s efikasnošću (SOE) oko 2 kgO2/kw. Aeratori male brzine se uglavnom koriste za biološku aeraciju postrojenja za pročišćavanje vode. Što je veći [[prečnik]], to je veći SOE i miješanje.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> ===Fontane=== [[Fontana]] se sastoji od sredstva za prskanje vode prema gore u zrak. Obično se to može učiniti pomoću motora koji pokreće rotirajući [[impeler]]. Impeler pumpa vodu s prvih nekoliko metara vode i izbacuje je u zrak.<ref name="Tucker">{{cite web |last=Tucker|first=Craig |url= https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |date=September 2005 |title=Pond Aeration |id=SRAC Publication No. 3700 |publisher=Southern Regional Aquaculture Center |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717010755/https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |archive-date=2011-07-17 |url-status=dead}}</ref> Ovaj proces koristi kontakt zraka i vode za prijenos kisika. Kako se voda potiskuje u zrak, ona se razbija u male kapljice. Zajedno, ove male kapljice imaju veliku površinu kroz koju se kisik može prenositi. Po povratku, ove kapljice se miješaju s ostatkom vode i tako prenose kisik natrag u ekosistem. Fontane su popularna metoda za obezbjeđivanje površinske aeracije zbog estetskog izgleda koji nude. Međutim, većina fontana nije u stanju proizvesti veliku površinu vode bogate kisikom.<ref name="Tucker"/> Također, provođenje električne energije kroz vodu do fontane može predstavljati sigurnosni rizik. ===Plutajući površinski aeratori=== [[Datoteka:Surface Aerator.jpg|thumb|right|Typical mechanical surface aerator at work. It is often difficult for this type of machine to aerate the entire water column.]] [[Slika:Paddlewheel aerator.jpg|right|thumb|Aerator s lopaticama od jedne konjske snage. Prskanje može povećati brzinu isparavanja vode i time povećati salinitet vodenog tijela.]] Plutajući površinski aeratori rade slično kao fontane, ali ne nude isti estetski izgled. Oni izvlače vodu s gornjih 30-60 cm vodenog tijela i koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika. Umjesto da potiskuju vodu u zrak, oni remete vodu na površini vode. Plutajući površinski aeratori također se napajaju električnom energijom s kopna.<ref name="Tucker"/> Učinkovitost površinskog aeratora ograničena je na malo područje jer ne mogu dodati cirkulaciju ili kisik mnogo više od radijusa od 3 metra. Ova cirkulacija i oksigenacija tada su ograničeni na najgornji dio vodenog stupca, često ostavljajući donje dijelove nepromijenjenima. Površinski aeratori male brzine također se mogu instalirati na plovke. ===Aeratori s lopaticama=== Aeratori s lopaticama također koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika iz zraka u atmosferi u vodeno tijelo. Najčešće se koriste u području [[akvakultura| akvakulture]] (uzgoj vodenih životinja ili uzgoj vodenih biljaka za hranu). Izrađeni od glavčine s pričvršćenim lopaticama, ovi aeratori obično se pokreću pomoću traktorskog priključka snage ([[Priključak snage|PTO]]), [[benzinski motor| benzinskog motora]] ili [[električni motor| električnog motora]]. Obično se montiraju na [[Plovci (nautila)|plovci]]. Električna energija prisiljava lopatice da se okreću, mućkajući vodu i omogućavajući prijenos kisika putem kontakta zrak-voda.<ref name="Tucker"/> Kako se svaki novi dio vode mućka, on apsorbira kisik iz zraka, a zatim, po povratku u vodu, vraća ga u vodu. U tom smislu, aeracija s lopaticama funkcionira vrlo slično aeratorima s plutajućom površinom. ==Potpovršinska aeracija== Podpovršinska aeracija ima za cilj oslobađanje mjehurića na dnu vodenog tijela i omogućavanje njihovog podizanja silom uzgona. ''Difuzni sistemi aeracije'' koriste mjehuriće tečnosti za aeraciju, kao i za miješanje vode. Istiskivanje vode usljed izbacivanja mjehurića uzrokovat će miješanje, a kontakt između vode i mjehurića rezultirat će prijenosom kisika.<ref name="Bolles">{{cite web |author1=Bolles, Steven A. |title=Modeling Wastewater Aeration Systems to Discover Energy Savings Opportunities |url=http://www.processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |website=Process Energy Services, LLC |date= |access-date= |archive-date=29 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829142520/http://processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |url-status=dead }}</ref> ===Mlazna aeracija=== Podpovršinska aeracija može se postići upotrebom mlaznih aeratora, koji usisavaju zrak, pomoću principa Venturijevog efekta, i ubrizgavaju zrak u tekućinu. ===Aeracija grubim mjehurićima=== [[Aeracija]] grubim mjehurićima je vrsta podzemne aeracije u kojoj se zrak pumpa iz kompresora zraka na kopnu,<ref>{{cite web |url=http://www.epa.state.il.us/water/conservation/lake-notes/lake-aeration.pdf| title=Lake Aeration and Circulation| publisher= Illinois Environmental Protection Agency| access-date=13 September 2009}}</ref> kroz crijevo do jedinice postavljene na dnu vodenog tijela. Jedinica izbacuje "grube mjehuriće" (promjera više od 2 mm),<ref name="epa">{{cite web |id=EPA 832-F-99-065 |date=September 1999 |url= http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |title=Wastewater Technology Fact Sheet: Fine Bubble Aeration |publisher= United States Environmental Protection Agency, Office of Water |location=Washington, DC |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513155629/http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |archive-date=2011-05-13}}</ref> koji oslobađaju kisik kada dođu u kontakt s vodom, što također doprinosi miješanju stratificiranih slojeva [[jezero|jezera]]. Oslobađanjem velikih mjehurića iz sistema, dolazi do turbulentnog pomjeranja vode što rezultira miješanjem vode. <ref name="Bolles"/> U poređenju s drugim tehnikama aeracije, [[aeracija]] grubim mjehurićima je vrlo neefikasna u načinu prijenosa kisika. To je zbog velikog promjera i relativno male kolektivne površine mjehurića.<ref name="Bolles"/> ===Aeracija finim mjehurićima=== [[Datoteka:Fine Bubble Aeration.jpg|thumb|right|Aeracija finim mjehurićima je efikasna tehnika aeracije u smislu prijenosa kisika zbog velike kolektivne površine mjehurića.]] Aeracija finim mjehurićima je efikasan način prijenosa kisika u vodeno tijelo.<ref>{{cite web |title=Reducing Phosphorus and Nitrogen- Watershed Management- Clean-Flo |url=https://www.clean-flo.com/watershed-management-study/ |website=www.clean-flo.com |access-date=25 February 2024 |date=2023}}</ref> Kompresor na obali pumpa zrak kroz crijevo koje je povezano s podvodnom aeracijskom jedinicom. Na jedinicu je pričvršćen niz difuzora. Ovi difuzori dolaze u obliku diskova, ploča, cijevi ili crijeva izrađenih od silicijevog dioksida vezanog staklom, porozne keramičke plastike, [[PVC]]-a ili perforiranih [[membrana]] napravljenih od [[EPDM-. guma]].<ref name="Tucker"/> Zrak koji se pumpa kroz difuzorske membrane ispušta se u vodu. Ovi mjehurići poznati su kao ''fini mjehurići''. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|EPA]] definira fini mjehurić kao bilo što manje od 2 mm u promjeru.<ref name="epa"/> Ova vrsta aeracije ima vrlo visoku efikasnost prijenosa kisika (OTE), ponekad i do 15 funti kisika / (konjska snaga/sat) (9,1 kilogram kisika / ([[kilovat]]/ sat)).<ref name="Tucker"/> U [[prosjek]]u, difuzna aeracija zrakom difuzira približno 2–4 [[kubna stopa u minuti|cfm]] (kubnih stopa zraka u minuti) (56,6-113,3 litara zraka u minuti), ali neke rade na nivoima niskim kao 1 cfm (28,3 L/min) ili visokim kao 10 cfm (283 L/min). Difuzna aeracija finim mjehurićima može maksimizirati površinu mjehurića i na taj način prenijeti više kisika u vodu po volumenu mjehurića. Osim toga, manjim mjehurićima treba više vremena da dođu do površine, tako da se ne samo maksimizira površina, već se i vrijeme koje svaki mjehurić provodi u vodi, što mu daje više mogućnosti za prijenos kisika u vodu. Općenito, manji mjehurići i dublja tačka ispuštanja generirat će veću brzinu prijenosa kisika.<ref name="Taparhudee, Wara 2002">{{cite journal |last=Taparhudee|first=Wara |date=2002 |title=Applications of Paddle Wheel Aerators and Diffused-Air System in Closed Cycle Shrimp Farm System |journal=Witthayasan Kasetsart (Sakha Witthayasat) |volume=36|pages=408–419 |url= http://pirun.ku.ac.th/~fsciass/PDF/journal%20PDF/journal5(pp.435-440).pdf#page=86 |access-date=2020-04-26}}</ref> Jedan od nedostataka aeracije finim mjehurićima je taj što se membrane [[keramika|keramičkih]] difuzora ponekad mogu začepiti i moraju se čistiti kako bi radile optimalno. Također, ne posjeduju sposobnost miješanja vodenog stuba kao druge tehnike aeracije, poput aeracije grubim mjehurićima.<ref name="Tucker"/> ==Destratifikacija jezera== {{glavni|Stratifikacija jezera#Destratifikacija}} Cirkulatori se obično koriste za miješanje [[ribnjak]]a ili [[jezero| jezera]] i na taj način smanjuju termičku [[stratifikacija (voda)|stratifikaciju]]. Nakon što cirkulirajuća voda dosegne površinu, granica zrak-voda olakšava prijenos kisika u jezersku vodu. [[Prirodni resursi]] i upravitelji okoliša dugo su se suočavali s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom jezera.<ref name=Lackey1972a/><ref name=Lackey1972b/> Pomor riba direktno je povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i ledenim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972/> Prekomjerni rast planktona može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode.<ref name=Lackey1973a/> S jakom termalnom stratifikacijom u jezeru, kvalitet vode za piće također može biti negativno pogođen.<ref name=Lackey1973b/><ref name=Lackey1973c/> Za upravitelje [[ribarstvo| ribarstva]], prostorna distribucija [[riba]] unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom i u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliki pomor rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za smanjenje ozbiljnosti ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem aeracije.<ref name=Lackey1972a/> Mnoge vrste opreme za aeraciju korištene su za smanjenje ili eliminaciju termalne stratifikacije. Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name=Lackey1972b/> ==Veliki projekti== === Barže za oksigenaciju na Temzi === Tokom jakih kiša, [[london]]ske kanalizacijske cijevi prelijevaju se u [[Temza|rijeku Temzu]], što dovodi do naglog pada nivoa rastvorenog [[kisik]]a i prijetnje [[vrsta]]ma koje održava.<ref name="thames">{{cite news| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/1287440.stm| title=A tale of two rivers| date=20 April 2001| publisher=[[BBC News]]| access-date=2009-09-13}}</ref> Dva namjenska plovila [[McTay Marine]], barže za oksigenaciju ''Thames Bubbler'' i ''Thames Vitality'', koriste se za obnavljanje nivoa kisika, kao dio tekuće borbe za čišćenje rijeke, koja sada podržava 115 vrsta riba i stotine drugih beskičmenjaka, biljaka i ptica.<ref name="thames"/> === Zaljev Cardiff === Koncentracija [[rastvoreni kisik| rastvorenog kisika]] u [[Cardiff Bay]]u u [[Wales]]u održava se na ili iznad 5 mg/L. Komprimirani zrak se pumpa, sa pet lokacija oko zaliva, kroz niz gumenih cijevi ojačanih [[čelik]]om, položenih na korita zaljeva i rijeka Taff i Ely. Oni su povezani sa približno 800 difuzora. Ponekad to nije dovoljno i Uprava luke koristi mobilnu baržu za oksigenaciju koju je izgradio [[McTay Marine]] sa [[tečni kisik| tečnim kisikom]] uskladištenim u rezervoaru. Tečni kisik se propušta kroz električno zagrijani isparivač, a plin se ubrizgava u tok vode koji se pumpa iz zaliva i vraća u njega. Barža je sposobna da rastvori do 5 tona kiseonika u 24 sata.<ref>{{cite web|url= http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|title=Dissolved Oxygen in Cardiff Bay|location=UK|publisher=Environment Agency|access-date=7 October 2010|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20090608132459/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|archive-date=2009-06-08}}</ref> === Zaliv Chesapeake === Slične opcije su predložene kako bi se pomoglo u rehabilitaciji zaljeva Chesapeake u [[SAD]]-u, gdje je glavni problem nedostatak [[organizam]]a koji se hrane filtriranjem vode, poput ostriga, odgovornih za održavanje čistoće vode. Historijski gledano, [[populacija]] [[ostriga]] u zalivu bila je u desetinama milijardi, a one su cirkulirale cijelim volumenom zaliva za nekoliko dana. Zbog zagađenja, bolesti i prekomjernog izlova, njihova populacija je djelić historijskih nivoa. Voda koja je nekada bila bistra nekoliko metara sada je toliko mutna i puna sedimenta da ptica močvarica može izgubiti stopala iz vida prije nego što joj se koljena smoče. Kisik se obično snabdijeva potopljenom vodenom vegetacijom putem [[fotosinteza|fotosinteze]], ali zagađenje i sedimenti su smanjili populacije biljaka, što je rezultiralo smanjenjem nivoa rastvorenog kisika, čineći područja zaliva nepogodnim za aerobni vodeni život. U [[simbioza|simbiozi]], biljke obezbjeđuju kisik potreban za [[razmnožavanje]] podvodnih organizama, a zauzvrat, filteri održavaju vodu čistom i dovoljno bistrom da [[biljke]] imaju dovoljan pristup sunčevoj svjetlosti. Istraživači su predložili oksigenaciju vještačkim sredstvima kao rješenje za poboljšanje kvalitete vode. Aeracija hipoksičnih vodenih tijela čini se privlačnim rješenjem i mnogo puta je uspješno isprobana na slatkovodnim ribnjacima i malim jezerima. Međutim, niko nije poduzeo projekat aeracije veličine estuarija.<ref>{{cite web |author=The Scientific and Technical Advisory Committee (STAC) of the Chesapeake Bay Program |title=Can Windmills Save the Bay? |website=.chesapeake.org |url= http://www.chesapeake.org/pubs/windmillreview.pdf}}</ref> Dio zaliva od 353 hektara, povezan s [[Rock Creek]]om (pritoka [[rijeka Potomac|rijeke Potomac]]) i Rock Creekom, aerira se cijevima od 2016. godine. Sistem je započeo kao sistem s velikim mjehurićima namijenjen uglavnom za destratifikaciju, stvarajući oksičnu zonu od 74 hektara. U 2019., nadograđen je na injektore s finim mjehurićima kako bi se direktno osiguralo više kisika.<ref>{{cite journal |last1=Lapham |first1=Laura L. |last2=Hobbs |first2=Edward A. |last3=Testa |first3=Jeremy M. |last4=Heyes |first4=Andrew |last5=Forsyth |first5=Melinda K. |last6=Hodgkins |first6=Casey |last7=Szewczyk |first7=Curtis |last8=Harris |first8=Lora A. |title=The Effects of Engineered Aeration on Atmospheric Methane Flux From a Chesapeake Bay Tidal Tributary |journal=Frontiers in Environmental Science |date=11 August 2022 |volume=10 |doi=10.3389/fenvs.2022.866152 |doi-access=free |bibcode=2022FrEnS..1066152L }}</ref> ==Aeracija za tretman vode== Mnogi procesi [[tretmana vode]] koriste različite oblike aeracije za podršku biološkim oksidativnim procesima. Tipičan primjer je [[aktivni mulj]] koji može koristiti aeraciju finim ili grubim mjehurićima ili mehaničke aeracijske konuse koji uvlače miješanu tekućinu s dna spremnika za tretman i izbacuju je kroz zrak gdje se kisik veže u tekućinu. ==Također pogledajte== * [[Aerirana laguna]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Limnologija]] ==Reference== {{Reflist|35em|refs= <ref name=Lackey1972a>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |title=A Technique for Eliminating Thermal Stratification in Lakes |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=1 |pages=46–49 |bibcode=1972JAWRA...8...46L}}</ref> <ref name=Lackey1972b>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |title=Response of Physical and Chemical Parameters to Eliminating Thermal Stratification in a Reservoir |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=3 |pages=589–599 |bibcode=1972JAWRA...8..589L}}</ref> <ref name=Lackey1973a>{{cite journal |jstor=25037806 |author=Lackey, Robert T. |title=Artificial reservoir destratification effects on phytoplankton |journal= Journal of the Water Pollution Control Federation |volume=45|issue=4 |pages= 668–673 |pmid=4697461 |year=1973}}</ref> <ref name=Lackey1973b>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8659(1973)102<450:EOADOZ>2.0.CO;2 |year=1973 |volume=102|pages=450–452 |title=Effects of Artificial Destratification on Zooplankton in Parvin Lake, Colorado |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Transactions of the American Fisheries Society |issue=2|bibcode=1973TrAFS.102..450L }}</ref> <ref name=Lackey1973c>{{cite journal |doi=10.1016/0043-1354(73)90011-0 |title=Bottom fauna changes during artificial reservoir destratification |year=1973 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Water Research |volume=7|issue=9 |pages=1349–1356|bibcode=1973WatRe...7.1349L }}</ref> <ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 |year=1972 |volume=34|pages=175 |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |last1=Lackey|first1=Robert T. |last2=Holmes|first2=Donald W. |journal=The Progressive Fish-Culturist |issue=3}}</ref> }} {{bazen}} {{Akvakultura}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Water Aeration}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Voda]] c3j6vb4g9fx6r6e99om0iocaih9sf6t 3830812 3830811 2026-04-17T17:47:51Z Barba-Baraba 180391 /* Zaljev Cardiff */ 3830812 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi| cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781566706254 |page=616}}</ref> ==Kvalitet vode== Aeracija vode je često potrebna u vodenim tijelima koja pate od [[hipoksije (okolišne)|hipoksičnih]] ili anoksičnih uslova, često uzrokovanih uzvodnim ljudskim aktivnostima kao što su ispuštanje otpadnih voda, poljoprivredno otjecanje ili prekomjerno mamljenje ribarskog jezera. Aeracija se može postići ubacivanjem zraka u dno [[jezera]], [[lagune]] ili [[ribnjaka]] ili površinskim miješanjem iz fontane ili uređaja sličnog prskalici kako bi se omogućila izmjena kisika na površini i oslobađanje plinova kao što su [[ugljikov dioksid]], [[metan]] ili [[sumporovodik]].<ref name=Lackey1972a/> Smanjeni nivoi [[DO|rastvorenog kisika]] (DO) su glavni uzrok lošeg kvaliteta vode. Ne samo da [[riba]]ma i većini drugih vodenih životinja treba kisik, [[aerobne bakterije]] pomažu u razgradnji organske materije. Kada koncentracije kisika postanu niske, mogu se razviti anoksjski uslovi koji mogu smanjiti sposobnost vodenog tijela da podrži život. ==Metode aeracije== Svaki postupak kojim se vodi dodaje kisik može se smatrati vrstom [[aeracija|aeracije]] vode. Postoji mnogo načina za aeraciju vode,<ref>[https://onegreenfilter.com/aerated-water/] aerate water</ref> Ali sve se to svrstava u dva široka područja – '''površinska aeracija''' i '''podpovršinska aeracija'''. Za oba pristupa dostupan je niz tehnika i [[tehnologija]]. ==Prirodna aeracija== Prirodna [[aeracija]] je vrsta i podzemne i površinske aeracije. Može se odvijati putem podzemnih vodenih biljaka. Kroz prirodni proces [[fotosinteza|fotosinteze]], [[vodene biljke]] oslobađaju kisik u vodu, osiguravajući joj kisik potreban za život riba i aerobnih [[bakterija]] za razgradnju viška hranjivih tvari.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> Kisik se može unijeti u vodu kada [[vjetar]] uznemirava površinu vodenog tijela, a prirodno prozračivanje može se dogoditi i kretanjem vode uzrokovanim nadolazećim [[potok]]om, [[vodopad]]om ili čak jakom [[poplava|poplavom]]. U velikim vodenim tijelima u umjerenoj klimi, jesenji preokret može unijeti vodu bogatu kisikom u [[hipolimnion]] siromašan kisikom. ==Površinska aeracija== === Površinski aerator male brzine=== Površinski aerator male brzine je uređaj za biološku aeraciju s visokom efikasnošću. Ovi uređaji su često od čelika zaštićenog epoksidnim premazom i generiraju veliki obrtni moment. Miješanje volumena vode je odlično. Uobičajena snaga se kreće od 1 do 250 kW po jedinici s efikasnošću (SOE) oko 2 kgO2/kw. Aeratori male brzine se uglavnom koriste za biološku aeraciju postrojenja za pročišćavanje vode. Što je veći [[prečnik]], to je veći SOE i miješanje.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> ===Fontane=== [[Fontana]] se sastoji od sredstva za prskanje vode prema gore u zrak. Obično se to može učiniti pomoću motora koji pokreće rotirajući [[impeler]]. Impeler pumpa vodu s prvih nekoliko metara vode i izbacuje je u zrak.<ref name="Tucker">{{cite web |last=Tucker|first=Craig |url= https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |date=September 2005 |title=Pond Aeration |id=SRAC Publication No. 3700 |publisher=Southern Regional Aquaculture Center |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717010755/https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |archive-date=2011-07-17 |url-status=dead}}</ref> Ovaj proces koristi kontakt zraka i vode za prijenos kisika. Kako se voda potiskuje u zrak, ona se razbija u male kapljice. Zajedno, ove male kapljice imaju veliku površinu kroz koju se kisik može prenositi. Po povratku, ove kapljice se miješaju s ostatkom vode i tako prenose kisik natrag u ekosistem. Fontane su popularna metoda za obezbjeđivanje površinske aeracije zbog estetskog izgleda koji nude. Međutim, većina fontana nije u stanju proizvesti veliku površinu vode bogate kisikom.<ref name="Tucker"/> Također, provođenje električne energije kroz vodu do fontane može predstavljati sigurnosni rizik. ===Plutajući površinski aeratori=== [[Datoteka:Surface Aerator.jpg|thumb|right|Typical mechanical surface aerator at work. It is often difficult for this type of machine to aerate the entire water column.]] [[Slika:Paddlewheel aerator.jpg|right|thumb|Aerator s lopaticama od jedne konjske snage. Prskanje može povećati brzinu isparavanja vode i time povećati salinitet vodenog tijela.]] Plutajući površinski aeratori rade slično kao fontane, ali ne nude isti estetski izgled. Oni izvlače vodu s gornjih 30-60 cm vodenog tijela i koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika. Umjesto da potiskuju vodu u zrak, oni remete vodu na površini vode. Plutajući površinski aeratori također se napajaju električnom energijom s kopna.<ref name="Tucker"/> Učinkovitost površinskog aeratora ograničena je na malo područje jer ne mogu dodati cirkulaciju ili kisik mnogo više od radijusa od 3 metra. Ova cirkulacija i oksigenacija tada su ograničeni na najgornji dio vodenog stupca, često ostavljajući donje dijelove nepromijenjenima. Površinski aeratori male brzine također se mogu instalirati na plovke. ===Aeratori s lopaticama=== Aeratori s lopaticama također koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika iz zraka u atmosferi u vodeno tijelo. Najčešće se koriste u području [[akvakultura| akvakulture]] (uzgoj vodenih životinja ili uzgoj vodenih biljaka za hranu). Izrađeni od glavčine s pričvršćenim lopaticama, ovi aeratori obično se pokreću pomoću traktorskog priključka snage ([[Priključak snage|PTO]]), [[benzinski motor| benzinskog motora]] ili [[električni motor| električnog motora]]. Obično se montiraju na [[Plovci (nautila)|plovci]]. Električna energija prisiljava lopatice da se okreću, mućkajući vodu i omogućavajući prijenos kisika putem kontakta zrak-voda.<ref name="Tucker"/> Kako se svaki novi dio vode mućka, on apsorbira kisik iz zraka, a zatim, po povratku u vodu, vraća ga u vodu. U tom smislu, aeracija s lopaticama funkcionira vrlo slično aeratorima s plutajućom površinom. ==Potpovršinska aeracija== Podpovršinska aeracija ima za cilj oslobađanje mjehurića na dnu vodenog tijela i omogućavanje njihovog podizanja silom uzgona. ''Difuzni sistemi aeracije'' koriste mjehuriće tečnosti za aeraciju, kao i za miješanje vode. Istiskivanje vode usljed izbacivanja mjehurića uzrokovat će miješanje, a kontakt između vode i mjehurića rezultirat će prijenosom kisika.<ref name="Bolles">{{cite web |author1=Bolles, Steven A. |title=Modeling Wastewater Aeration Systems to Discover Energy Savings Opportunities |url=http://www.processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |website=Process Energy Services, LLC |date= |access-date= |archive-date=29 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829142520/http://processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |url-status=dead }}</ref> ===Mlazna aeracija=== Podpovršinska aeracija može se postići upotrebom mlaznih aeratora, koji usisavaju zrak, pomoću principa Venturijevog efekta, i ubrizgavaju zrak u tekućinu. ===Aeracija grubim mjehurićima=== [[Aeracija]] grubim mjehurićima je vrsta podzemne aeracije u kojoj se zrak pumpa iz kompresora zraka na kopnu,<ref>{{cite web |url=http://www.epa.state.il.us/water/conservation/lake-notes/lake-aeration.pdf| title=Lake Aeration and Circulation| publisher= Illinois Environmental Protection Agency| access-date=13 September 2009}}</ref> kroz crijevo do jedinice postavljene na dnu vodenog tijela. Jedinica izbacuje "grube mjehuriće" (promjera više od 2 mm),<ref name="epa">{{cite web |id=EPA 832-F-99-065 |date=September 1999 |url= http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |title=Wastewater Technology Fact Sheet: Fine Bubble Aeration |publisher= United States Environmental Protection Agency, Office of Water |location=Washington, DC |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513155629/http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |archive-date=2011-05-13}}</ref> koji oslobađaju kisik kada dođu u kontakt s vodom, što također doprinosi miješanju stratificiranih slojeva [[jezero|jezera]]. Oslobađanjem velikih mjehurića iz sistema, dolazi do turbulentnog pomjeranja vode što rezultira miješanjem vode. <ref name="Bolles"/> U poređenju s drugim tehnikama aeracije, [[aeracija]] grubim mjehurićima je vrlo neefikasna u načinu prijenosa kisika. To je zbog velikog promjera i relativno male kolektivne površine mjehurića.<ref name="Bolles"/> ===Aeracija finim mjehurićima=== [[Datoteka:Fine Bubble Aeration.jpg|thumb|right|Aeracija finim mjehurićima je efikasna tehnika aeracije u smislu prijenosa kisika zbog velike kolektivne površine mjehurića.]] Aeracija finim mjehurićima je efikasan način prijenosa kisika u vodeno tijelo.<ref>{{cite web |title=Reducing Phosphorus and Nitrogen- Watershed Management- Clean-Flo |url=https://www.clean-flo.com/watershed-management-study/ |website=www.clean-flo.com |access-date=25 February 2024 |date=2023}}</ref> Kompresor na obali pumpa zrak kroz crijevo koje je povezano s podvodnom aeracijskom jedinicom. Na jedinicu je pričvršćen niz difuzora. Ovi difuzori dolaze u obliku diskova, ploča, cijevi ili crijeva izrađenih od silicijevog dioksida vezanog staklom, porozne keramičke plastike, [[PVC]]-a ili perforiranih [[membrana]] napravljenih od [[EPDM-. guma]].<ref name="Tucker"/> Zrak koji se pumpa kroz difuzorske membrane ispušta se u vodu. Ovi mjehurići poznati su kao ''fini mjehurići''. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|EPA]] definira fini mjehurić kao bilo što manje od 2 mm u promjeru.<ref name="epa"/> Ova vrsta aeracije ima vrlo visoku efikasnost prijenosa kisika (OTE), ponekad i do 15 funti kisika / (konjska snaga/sat) (9,1 kilogram kisika / ([[kilovat]]/ sat)).<ref name="Tucker"/> U [[prosjek]]u, difuzna aeracija zrakom difuzira približno 2–4 [[kubna stopa u minuti|cfm]] (kubnih stopa zraka u minuti) (56,6-113,3 litara zraka u minuti), ali neke rade na nivoima niskim kao 1 cfm (28,3 L/min) ili visokim kao 10 cfm (283 L/min). Difuzna aeracija finim mjehurićima može maksimizirati površinu mjehurića i na taj način prenijeti više kisika u vodu po volumenu mjehurića. Osim toga, manjim mjehurićima treba više vremena da dođu do površine, tako da se ne samo maksimizira površina, već se i vrijeme koje svaki mjehurić provodi u vodi, što mu daje više mogućnosti za prijenos kisika u vodu. Općenito, manji mjehurići i dublja tačka ispuštanja generirat će veću brzinu prijenosa kisika.<ref name="Taparhudee, Wara 2002">{{cite journal |last=Taparhudee|first=Wara |date=2002 |title=Applications of Paddle Wheel Aerators and Diffused-Air System in Closed Cycle Shrimp Farm System |journal=Witthayasan Kasetsart (Sakha Witthayasat) |volume=36|pages=408–419 |url= http://pirun.ku.ac.th/~fsciass/PDF/journal%20PDF/journal5(pp.435-440).pdf#page=86 |access-date=2020-04-26}}</ref> Jedan od nedostataka aeracije finim mjehurićima je taj što se membrane [[keramika|keramičkih]] difuzora ponekad mogu začepiti i moraju se čistiti kako bi radile optimalno. Također, ne posjeduju sposobnost miješanja vodenog stuba kao druge tehnike aeracije, poput aeracije grubim mjehurićima.<ref name="Tucker"/> ==Destratifikacija jezera== {{glavni|Stratifikacija jezera#Destratifikacija}} Cirkulatori se obično koriste za miješanje [[ribnjak]]a ili [[jezero| jezera]] i na taj način smanjuju termičku [[stratifikacija (voda)|stratifikaciju]]. Nakon što cirkulirajuća voda dosegne površinu, granica zrak-voda olakšava prijenos kisika u jezersku vodu. [[Prirodni resursi]] i upravitelji okoliša dugo su se suočavali s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom jezera.<ref name=Lackey1972a/><ref name=Lackey1972b/> Pomor riba direktno je povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i ledenim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972/> Prekomjerni rast planktona može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode.<ref name=Lackey1973a/> S jakom termalnom stratifikacijom u jezeru, kvalitet vode za piće također može biti negativno pogođen.<ref name=Lackey1973b/><ref name=Lackey1973c/> Za upravitelje [[ribarstvo| ribarstva]], prostorna distribucija [[riba]] unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom i u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliki pomor rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za smanjenje ozbiljnosti ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem aeracije.<ref name=Lackey1972a/> Mnoge vrste opreme za aeraciju korištene su za smanjenje ili eliminaciju termalne stratifikacije. Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name=Lackey1972b/> ==Veliki projekti== === Barže za oksigenaciju na Temzi === Tokom jakih kiša, [[london]]ske kanalizacijske cijevi prelijevaju se u [[Temza|rijeku Temzu]], što dovodi do naglog pada nivoa rastvorenog [[kisik]]a i prijetnje [[vrsta]]ma koje održava.<ref name="thames">{{cite news| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/1287440.stm| title=A tale of two rivers| date=20 April 2001| publisher=[[BBC News]]| access-date=2009-09-13}}</ref> Dva namjenska plovila [[McTay Marine]], barže za oksigenaciju ''Thames Bubbler'' i ''Thames Vitality'', koriste se za obnavljanje nivoa kisika, kao dio tekuće borbe za čišćenje rijeke, koja sada podržava 115 vrsta riba i stotine drugih beskičmenjaka, biljaka i ptica.<ref name="thames"/> === Cardiffski zaliv=== Koncentracija [[rastvoreni kisik| rastvorenog kisika]] u [[Cardiff Bay]]u u [[Wales]]u održava se na ili iznad 5 mg/L. Komprimirani zrak se pumpa, sa pet lokacija oko zaliva, kroz niz gumenih cijevi ojačanih [[čelik]]om, položenih na korita zaljeva i rijeka Taff i Ely. Oni su povezani sa približno 800 difuzora. Ponekad to nije dovoljno i Uprava luke koristi mobilnu baržu za oksigenaciju koju je izgradio [[McTay Marine]] sa [[tečni kisik| tečnim kisikom]] uskladištenim u rezervoaru. Tečni kisik se propušta kroz električno zagrijani isparivač, a plin se ubrizgava u tok vode koji se pumpa iz zaliva i vraća u njega. Barža je sposobna da rastvori do 5 tona kiseonika u 24 sata.<ref>{{cite web|url= http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|title=Dissolved Oxygen in Cardiff Bay|location=UK|publisher=Environment Agency|access-date=7 October 2010|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20090608132459/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|archive-date=2009-06-08}}</ref> === Zaliv Chesapeake === Slične opcije su predložene kako bi se pomoglo u rehabilitaciji zaljeva Chesapeake u [[SAD]]-u, gdje je glavni problem nedostatak [[organizam]]a koji se hrane filtriranjem vode, poput ostriga, odgovornih za održavanje čistoće vode. Historijski gledano, [[populacija]] [[ostriga]] u zalivu bila je u desetinama milijardi, a one su cirkulirale cijelim volumenom zaliva za nekoliko dana. Zbog zagađenja, bolesti i prekomjernog izlova, njihova populacija je djelić historijskih nivoa. Voda koja je nekada bila bistra nekoliko metara sada je toliko mutna i puna sedimenta da ptica močvarica može izgubiti stopala iz vida prije nego što joj se koljena smoče. Kisik se obično snabdijeva potopljenom vodenom vegetacijom putem [[fotosinteza|fotosinteze]], ali zagađenje i sedimenti su smanjili populacije biljaka, što je rezultiralo smanjenjem nivoa rastvorenog kisika, čineći područja zaliva nepogodnim za aerobni vodeni život. U [[simbioza|simbiozi]], biljke obezbjeđuju kisik potreban za [[razmnožavanje]] podvodnih organizama, a zauzvrat, filteri održavaju vodu čistom i dovoljno bistrom da [[biljke]] imaju dovoljan pristup sunčevoj svjetlosti. Istraživači su predložili oksigenaciju vještačkim sredstvima kao rješenje za poboljšanje kvalitete vode. Aeracija hipoksičnih vodenih tijela čini se privlačnim rješenjem i mnogo puta je uspješno isprobana na slatkovodnim ribnjacima i malim jezerima. Međutim, niko nije poduzeo projekat aeracije veličine estuarija.<ref>{{cite web |author=The Scientific and Technical Advisory Committee (STAC) of the Chesapeake Bay Program |title=Can Windmills Save the Bay? |website=.chesapeake.org |url= http://www.chesapeake.org/pubs/windmillreview.pdf}}</ref> Dio zaliva od 353 hektara, povezan s [[Rock Creek]]om (pritoka [[rijeka Potomac|rijeke Potomac]]) i Rock Creekom, aerira se cijevima od 2016. godine. Sistem je započeo kao sistem s velikim mjehurićima namijenjen uglavnom za destratifikaciju, stvarajući oksičnu zonu od 74 hektara. U 2019., nadograđen je na injektore s finim mjehurićima kako bi se direktno osiguralo više kisika.<ref>{{cite journal |last1=Lapham |first1=Laura L. |last2=Hobbs |first2=Edward A. |last3=Testa |first3=Jeremy M. |last4=Heyes |first4=Andrew |last5=Forsyth |first5=Melinda K. |last6=Hodgkins |first6=Casey |last7=Szewczyk |first7=Curtis |last8=Harris |first8=Lora A. |title=The Effects of Engineered Aeration on Atmospheric Methane Flux From a Chesapeake Bay Tidal Tributary |journal=Frontiers in Environmental Science |date=11 August 2022 |volume=10 |doi=10.3389/fenvs.2022.866152 |doi-access=free |bibcode=2022FrEnS..1066152L }}</ref> ==Aeracija za tretman vode== Mnogi procesi [[tretmana vode]] koriste različite oblike aeracije za podršku biološkim oksidativnim procesima. Tipičan primjer je [[aktivni mulj]] koji može koristiti aeraciju finim ili grubim mjehurićima ili mehaničke aeracijske konuse koji uvlače miješanu tekućinu s dna spremnika za tretman i izbacuju je kroz zrak gdje se kisik veže u tekućinu. ==Također pogledajte== * [[Aerirana laguna]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Limnologija]] ==Reference== {{Reflist|35em|refs= <ref name=Lackey1972a>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |title=A Technique for Eliminating Thermal Stratification in Lakes |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=1 |pages=46–49 |bibcode=1972JAWRA...8...46L}}</ref> <ref name=Lackey1972b>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |title=Response of Physical and Chemical Parameters to Eliminating Thermal Stratification in a Reservoir |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=3 |pages=589–599 |bibcode=1972JAWRA...8..589L}}</ref> <ref name=Lackey1973a>{{cite journal |jstor=25037806 |author=Lackey, Robert T. |title=Artificial reservoir destratification effects on phytoplankton |journal= Journal of the Water Pollution Control Federation |volume=45|issue=4 |pages= 668–673 |pmid=4697461 |year=1973}}</ref> <ref name=Lackey1973b>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8659(1973)102<450:EOADOZ>2.0.CO;2 |year=1973 |volume=102|pages=450–452 |title=Effects of Artificial Destratification on Zooplankton in Parvin Lake, Colorado |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Transactions of the American Fisheries Society |issue=2|bibcode=1973TrAFS.102..450L }}</ref> <ref name=Lackey1973c>{{cite journal |doi=10.1016/0043-1354(73)90011-0 |title=Bottom fauna changes during artificial reservoir destratification |year=1973 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Water Research |volume=7|issue=9 |pages=1349–1356|bibcode=1973WatRe...7.1349L }}</ref> <ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 |year=1972 |volume=34|pages=175 |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |last1=Lackey|first1=Robert T. |last2=Holmes|first2=Donald W. |journal=The Progressive Fish-Culturist |issue=3}}</ref> }} {{bazen}} {{Akvakultura}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Water Aeration}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Voda]] sxq9pmq42tqsq9ay9x43vbqe8an032m 3830814 3830812 2026-04-17T17:50:49Z Barba-Baraba 180391 /* Veliki projekti */ 3830814 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi| cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781566706254 |page=616}}</ref> ==Kvalitet vode== Aeracija vode je često potrebna u vodenim tijelima koja pate od [[hipoksije (okolišne)|hipoksičnih]] ili anoksičnih uslova, često uzrokovanih uzvodnim ljudskim aktivnostima kao što su ispuštanje otpadnih voda, poljoprivredno otjecanje ili prekomjerno mamljenje ribarskog jezera. Aeracija se može postići ubacivanjem zraka u dno [[jezera]], [[lagune]] ili [[ribnjaka]] ili površinskim miješanjem iz fontane ili uređaja sličnog prskalici kako bi se omogućila izmjena kisika na površini i oslobađanje plinova kao što su [[ugljikov dioksid]], [[metan]] ili [[sumporovodik]].<ref name=Lackey1972a/> Smanjeni nivoi [[DO|rastvorenog kisika]] (DO) su glavni uzrok lošeg kvaliteta vode. Ne samo da [[riba]]ma i većini drugih vodenih životinja treba kisik, [[aerobne bakterije]] pomažu u razgradnji organske materije. Kada koncentracije kisika postanu niske, mogu se razviti anoksjski uslovi koji mogu smanjiti sposobnost vodenog tijela da podrži život. ==Metode aeracije== Svaki postupak kojim se vodi dodaje kisik može se smatrati vrstom [[aeracija|aeracije]] vode. Postoji mnogo načina za aeraciju vode,<ref>[https://onegreenfilter.com/aerated-water/] aerate water</ref> Ali sve se to svrstava u dva široka područja – '''površinska aeracija''' i '''podpovršinska aeracija'''. Za oba pristupa dostupan je niz tehnika i [[tehnologija]]. ==Prirodna aeracija== Prirodna [[aeracija]] je vrsta i podzemne i površinske aeracije. Može se odvijati putem podzemnih vodenih biljaka. Kroz prirodni proces [[fotosinteza|fotosinteze]], [[vodene biljke]] oslobađaju kisik u vodu, osiguravajući joj kisik potreban za život riba i aerobnih [[bakterija]] za razgradnju viška hranjivih tvari.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> Kisik se može unijeti u vodu kada [[vjetar]] uznemirava površinu vodenog tijela, a prirodno prozračivanje može se dogoditi i kretanjem vode uzrokovanim nadolazećim [[potok]]om, [[vodopad]]om ili čak jakom [[poplava|poplavom]]. U velikim vodenim tijelima u umjerenoj klimi, jesenji preokret može unijeti vodu bogatu kisikom u [[hipolimnion]] siromašan kisikom. ==Površinska aeracija== === Površinski aerator male brzine=== Površinski aerator male brzine je uređaj za biološku aeraciju s visokom efikasnošću. Ovi uređaji su često od čelika zaštićenog epoksidnim premazom i generiraju veliki obrtni moment. Miješanje volumena vode je odlično. Uobičajena snaga se kreće od 1 do 250 kW po jedinici s efikasnošću (SOE) oko 2 kgO2/kw. Aeratori male brzine se uglavnom koriste za biološku aeraciju postrojenja za pročišćavanje vode. Što je veći [[prečnik]], to je veći SOE i miješanje.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> ===Fontane=== [[Fontana]] se sastoji od sredstva za prskanje vode prema gore u zrak. Obično se to može učiniti pomoću motora koji pokreće rotirajući [[impeler]]. Impeler pumpa vodu s prvih nekoliko metara vode i izbacuje je u zrak.<ref name="Tucker">{{cite web |last=Tucker|first=Craig |url= https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |date=September 2005 |title=Pond Aeration |id=SRAC Publication No. 3700 |publisher=Southern Regional Aquaculture Center |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717010755/https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |archive-date=2011-07-17 |url-status=dead}}</ref> Ovaj proces koristi kontakt zraka i vode za prijenos kisika. Kako se voda potiskuje u zrak, ona se razbija u male kapljice. Zajedno, ove male kapljice imaju veliku površinu kroz koju se kisik može prenositi. Po povratku, ove kapljice se miješaju s ostatkom vode i tako prenose kisik natrag u ekosistem. Fontane su popularna metoda za obezbjeđivanje površinske aeracije zbog estetskog izgleda koji nude. Međutim, većina fontana nije u stanju proizvesti veliku površinu vode bogate kisikom.<ref name="Tucker"/> Također, provođenje električne energije kroz vodu do fontane može predstavljati sigurnosni rizik. ===Plutajući površinski aeratori=== [[Datoteka:Surface Aerator.jpg|thumb|right|Typical mechanical surface aerator at work. It is often difficult for this type of machine to aerate the entire water column.]] [[Slika:Paddlewheel aerator.jpg|right|thumb|Aerator s lopaticama od jedne konjske snage. Prskanje može povećati brzinu isparavanja vode i time povećati salinitet vodenog tijela.]] Plutajući površinski aeratori rade slično kao fontane, ali ne nude isti estetski izgled. Oni izvlače vodu s gornjih 30-60 cm vodenog tijela i koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika. Umjesto da potiskuju vodu u zrak, oni remete vodu na površini vode. Plutajući površinski aeratori također se napajaju električnom energijom s kopna.<ref name="Tucker"/> Učinkovitost površinskog aeratora ograničena je na malo područje jer ne mogu dodati cirkulaciju ili kisik mnogo više od radijusa od 3 metra. Ova cirkulacija i oksigenacija tada su ograničeni na najgornji dio vodenog stupca, često ostavljajući donje dijelove nepromijenjenima. Površinski aeratori male brzine također se mogu instalirati na plovke. ===Aeratori s lopaticama=== Aeratori s lopaticama također koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika iz zraka u atmosferi u vodeno tijelo. Najčešće se koriste u području [[akvakultura| akvakulture]] (uzgoj vodenih životinja ili uzgoj vodenih biljaka za hranu). Izrađeni od glavčine s pričvršćenim lopaticama, ovi aeratori obično se pokreću pomoću traktorskog priključka snage ([[Priključak snage|PTO]]), [[benzinski motor| benzinskog motora]] ili [[električni motor| električnog motora]]. Obično se montiraju na [[Plovci (nautila)|plovci]]. Električna energija prisiljava lopatice da se okreću, mućkajući vodu i omogućavajući prijenos kisika putem kontakta zrak-voda.<ref name="Tucker"/> Kako se svaki novi dio vode mućka, on apsorbira kisik iz zraka, a zatim, po povratku u vodu, vraća ga u vodu. U tom smislu, aeracija s lopaticama funkcionira vrlo slično aeratorima s plutajućom površinom. ==Potpovršinska aeracija== Podpovršinska aeracija ima za cilj oslobađanje mjehurića na dnu vodenog tijela i omogućavanje njihovog podizanja silom uzgona. ''Difuzni sistemi aeracije'' koriste mjehuriće tečnosti za aeraciju, kao i za miješanje vode. Istiskivanje vode usljed izbacivanja mjehurića uzrokovat će miješanje, a kontakt između vode i mjehurića rezultirat će prijenosom kisika.<ref name="Bolles">{{cite web |author1=Bolles, Steven A. |title=Modeling Wastewater Aeration Systems to Discover Energy Savings Opportunities |url=http://www.processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |website=Process Energy Services, LLC |date= |access-date= |archive-date=29 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829142520/http://processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |url-status=dead }}</ref> ===Mlazna aeracija=== Podpovršinska aeracija može se postići upotrebom mlaznih aeratora, koji usisavaju zrak, pomoću principa Venturijevog efekta, i ubrizgavaju zrak u tekućinu. ===Aeracija grubim mjehurićima=== [[Aeracija]] grubim mjehurićima je vrsta podzemne aeracije u kojoj se zrak pumpa iz kompresora zraka na kopnu,<ref>{{cite web |url=http://www.epa.state.il.us/water/conservation/lake-notes/lake-aeration.pdf| title=Lake Aeration and Circulation| publisher= Illinois Environmental Protection Agency| access-date=13 September 2009}}</ref> kroz crijevo do jedinice postavljene na dnu vodenog tijela. Jedinica izbacuje "grube mjehuriće" (promjera više od 2 mm),<ref name="epa">{{cite web |id=EPA 832-F-99-065 |date=September 1999 |url= http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |title=Wastewater Technology Fact Sheet: Fine Bubble Aeration |publisher= United States Environmental Protection Agency, Office of Water |location=Washington, DC |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513155629/http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |archive-date=2011-05-13}}</ref> koji oslobađaju kisik kada dođu u kontakt s vodom, što također doprinosi miješanju stratificiranih slojeva [[jezero|jezera]]. Oslobađanjem velikih mjehurića iz sistema, dolazi do turbulentnog pomjeranja vode što rezultira miješanjem vode. <ref name="Bolles"/> U poređenju s drugim tehnikama aeracije, [[aeracija]] grubim mjehurićima je vrlo neefikasna u načinu prijenosa kisika. To je zbog velikog promjera i relativno male kolektivne površine mjehurića.<ref name="Bolles"/> ===Aeracija finim mjehurićima=== [[Datoteka:Fine Bubble Aeration.jpg|thumb|right|Aeracija finim mjehurićima je efikasna tehnika aeracije u smislu prijenosa kisika zbog velike kolektivne površine mjehurića.]] Aeracija finim mjehurićima je efikasan način prijenosa kisika u vodeno tijelo.<ref>{{cite web |title=Reducing Phosphorus and Nitrogen- Watershed Management- Clean-Flo |url=https://www.clean-flo.com/watershed-management-study/ |website=www.clean-flo.com |access-date=25 February 2024 |date=2023}}</ref> Kompresor na obali pumpa zrak kroz crijevo koje je povezano s podvodnom aeracijskom jedinicom. Na jedinicu je pričvršćen niz difuzora. Ovi difuzori dolaze u obliku diskova, ploča, cijevi ili crijeva izrađenih od silicijevog dioksida vezanog staklom, porozne keramičke plastike, [[PVC]]-a ili perforiranih [[membrana]] napravljenih od [[EPDM-. guma]].<ref name="Tucker"/> Zrak koji se pumpa kroz difuzorske membrane ispušta se u vodu. Ovi mjehurići poznati su kao ''fini mjehurići''. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|EPA]] definira fini mjehurić kao bilo što manje od 2 mm u promjeru.<ref name="epa"/> Ova vrsta aeracije ima vrlo visoku efikasnost prijenosa kisika (OTE), ponekad i do 15 funti kisika / (konjska snaga/sat) (9,1 kilogram kisika / ([[kilovat]]/ sat)).<ref name="Tucker"/> U [[prosjek]]u, difuzna aeracija zrakom difuzira približno 2–4 [[kubna stopa u minuti|cfm]] (kubnih stopa zraka u minuti) (56,6-113,3 litara zraka u minuti), ali neke rade na nivoima niskim kao 1 cfm (28,3 L/min) ili visokim kao 10 cfm (283 L/min). Difuzna aeracija finim mjehurićima može maksimizirati površinu mjehurića i na taj način prenijeti više kisika u vodu po volumenu mjehurića. Osim toga, manjim mjehurićima treba više vremena da dođu do površine, tako da se ne samo maksimizira površina, već se i vrijeme koje svaki mjehurić provodi u vodi, što mu daje više mogućnosti za prijenos kisika u vodu. Općenito, manji mjehurići i dublja tačka ispuštanja generirat će veću brzinu prijenosa kisika.<ref name="Taparhudee, Wara 2002">{{cite journal |last=Taparhudee|first=Wara |date=2002 |title=Applications of Paddle Wheel Aerators and Diffused-Air System in Closed Cycle Shrimp Farm System |journal=Witthayasan Kasetsart (Sakha Witthayasat) |volume=36|pages=408–419 |url= http://pirun.ku.ac.th/~fsciass/PDF/journal%20PDF/journal5(pp.435-440).pdf#page=86 |access-date=2020-04-26}}</ref> Jedan od nedostataka aeracije finim mjehurićima je taj što se membrane [[keramika|keramičkih]] difuzora ponekad mogu začepiti i moraju se čistiti kako bi radile optimalno. Također, ne posjeduju sposobnost miješanja vodenog stuba kao druge tehnike aeracije, poput aeracije grubim mjehurićima.<ref name="Tucker"/> ==Destratifikacija jezera== {{glavni|Stratifikacija jezera#Destratifikacija}} Cirkulatori se obično koriste za miješanje [[ribnjak]]a ili [[jezero| jezera]] i na taj način smanjuju termičku [[stratifikacija (voda)|stratifikaciju]]. Nakon što cirkulirajuća voda dosegne površinu, granica zrak-voda olakšava prijenos kisika u jezersku vodu. [[Prirodni resursi]] i upravitelji okoliša dugo su se suočavali s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom jezera.<ref name=Lackey1972a/><ref name=Lackey1972b/> Pomor riba direktno je povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i ledenim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972/> Prekomjerni rast planktona može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode.<ref name=Lackey1973a/> S jakom termalnom stratifikacijom u jezeru, kvalitet vode za piće također može biti negativno pogođen.<ref name=Lackey1973b/><ref name=Lackey1973c/> Za upravitelje [[ribarstvo| ribarstva]], prostorna distribucija [[riba]] unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom i u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliki pomor rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za smanjenje ozbiljnosti ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem aeracije.<ref name=Lackey1972a/> Mnoge vrste opreme za aeraciju korištene su za smanjenje ili eliminaciju termalne stratifikacije. Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name=Lackey1972b/> ==Veliki projekti== === Barže za oksigenaciju na Temzi === Tokom jakih kiša, [[london]]ske kanalizacijske cijevi prelijevaju se u [[Temza|rijeku Temzu]], što dovodi do naglog pada nivoa rastvorenog [[kisik]]a i prijetnje [[vrsta]]ma koje održava.<ref name="thames">{{cite news| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/1287440.stm| title=A tale of two rivers| date=20 April 2001| publisher=[[BBC News]]| access-date=2009-09-13}}</ref> Dva namjenska plovila [[McTay Marine]], barže za oksigenaciju ''Thames Bubbler'' i ''Thames Vitality'', koriste se za obnavljanje nivoa kisika, kao dio tekuće borbe za čišćenje rijeke, koja sada podržava 115 vrsta riba i stotine drugih [[beskičmenjak]]a, [[biljke|biljaka]] i [[ptica]].<ref name="thames"/> === Cardiffski zaliv=== Koncentracija [[rastvoreni kisik| rastvorenog kisika]] u [[Cardiff Bay]]u u [[Wales]]u održava se na ili iznad 5 mg/L. Komprimirani zrak se pumpa, sa pet lokacija oko zaliva, kroz niz gumenih cijevi ojačanih [[čelik]]om, položenih na korita zaljeva i rijeka Taff i Ely. Oni su povezani sa približno 800 difuzora. Ponekad to nije dovoljno i Uprava luke koristi mobilnu baržu za oksigenaciju koju je izgradio [[McTay Marine]] sa [[tečni kisik| tečnim kisikom]] uskladištenim u rezervoaru. Tečni kisik se propušta kroz električno zagrijani isparivač, a plin se ubrizgava u tok vode koji se pumpa iz zaliva i vraća u njega. Barža je sposobna da rastvori do 5 tona kiseonika u 24 sata.<ref>{{cite web|url= http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|title=Dissolved Oxygen in Cardiff Bay|location=UK|publisher=Environment Agency|access-date=7 October 2010|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20090608132459/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|archive-date=2009-06-08}}</ref> === Zaliv Chesapeake === Slične opcije su predložene kako bi se pomoglo u rehabilitaciji zaljeva Chesapeake u [[SAD]]-u, gdje je glavni problem nedostatak [[organizam]]a koji se hrane filtriranjem vode, poput ostriga, odgovornih za održavanje čistoće vode. Historijski gledano, [[populacija]] [[ostriga]] u zalivu bila je u desetinama milijardi, a one su cirkulirale cijelim volumenom zaliva za nekoliko dana. Zbog zagađenja, bolesti i prekomjernog izlova, njihova populacija je djelić historijskih nivoa. Voda koja je nekada bila bistra nekoliko metara sada je toliko mutna i puna sedimenta da ptica močvarica može izgubiti stopala iz vida prije nego što joj se koljena smoče. Kisik se obično snabdijeva potopljenom vodenom vegetacijom putem [[fotosinteza|fotosinteze]], ali zagađenje i sedimenti su smanjili populacije biljaka, što je rezultiralo smanjenjem nivoa rastvorenog kisika, čineći područja zaliva nepogodnim za aerobni vodeni život. U [[simbioza|simbiozi]], biljke obezbjeđuju kisik potreban za [[razmnožavanje]] podvodnih organizama, a zauzvrat, filteri održavaju vodu čistom i dovoljno bistrom da [[biljke]] imaju dovoljan pristup sunčevoj svjetlosti. Istraživači su predložili oksigenaciju vještačkim sredstvima kao rješenje za poboljšanje kvalitete vode. Aeracija hipoksičnih vodenih tijela čini se privlačnim rješenjem i mnogo puta je uspješno isprobana na slatkovodnim ribnjacima i malim jezerima. Međutim, niko nije poduzeo projekat aeracije veličine estuarija.<ref>{{cite web |author=The Scientific and Technical Advisory Committee (STAC) of the Chesapeake Bay Program |title=Can Windmills Save the Bay? |website=.chesapeake.org |url= http://www.chesapeake.org/pubs/windmillreview.pdf}}</ref> Dio zaliva od 353 hektara, povezan s [[Rock Creek]]om (pritoka [[Potomac|rijeke Potomac]]) i Rock Creekom, aerira se cijevima od 2016. godine. Sistem je započeo kao sistem s velikim mjehurićima namijenjen uglavnom za destratifikaciju, stvarajući oksičnu zonu od 74 hektara. U 2019., nadograđen je na injektore s finim mjehurićima kako bi se direktno osiguralo više kisika.<ref>{{cite journal |last1=Lapham |first1=Laura L. |last2=Hobbs |first2=Edward A. |last3=Testa |first3=Jeremy M. |last4=Heyes |first4=Andrew |last5=Forsyth |first5=Melinda K. |last6=Hodgkins |first6=Casey |last7=Szewczyk |first7=Curtis |last8=Harris |first8=Lora A. |title=The Effects of Engineered Aeration on Atmospheric Methane Flux From a Chesapeake Bay Tidal Tributary |journal=Frontiers in Environmental Science |date=11 August 2022 |volume=10 |doi=10.3389/fenvs.2022.866152 |doi-access=free |bibcode=2022FrEnS..1066152L }}</ref> ==Aeracija za tretman vode== Mnogi procesi [[tretmana vode]] koriste različite oblike aeracije za podršku biološkim oksidativnim procesima. Tipičan primjer je [[aktivni mulj]] koji može koristiti aeraciju finim ili grubim mjehurićima ili mehaničke aeracijske konuse koji uvlače miješanu tekućinu s dna spremnika za tretman i izbacuju je kroz zrak gdje se kisik veže u tekućinu. ==Također pogledajte== * [[Aerirana laguna]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Limnologija]] ==Reference== {{Reflist|35em|refs= <ref name=Lackey1972a>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |title=A Technique for Eliminating Thermal Stratification in Lakes |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=1 |pages=46–49 |bibcode=1972JAWRA...8...46L}}</ref> <ref name=Lackey1972b>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |title=Response of Physical and Chemical Parameters to Eliminating Thermal Stratification in a Reservoir |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=3 |pages=589–599 |bibcode=1972JAWRA...8..589L}}</ref> <ref name=Lackey1973a>{{cite journal |jstor=25037806 |author=Lackey, Robert T. |title=Artificial reservoir destratification effects on phytoplankton |journal= Journal of the Water Pollution Control Federation |volume=45|issue=4 |pages= 668–673 |pmid=4697461 |year=1973}}</ref> <ref name=Lackey1973b>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8659(1973)102<450:EOADOZ>2.0.CO;2 |year=1973 |volume=102|pages=450–452 |title=Effects of Artificial Destratification on Zooplankton in Parvin Lake, Colorado |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Transactions of the American Fisheries Society |issue=2|bibcode=1973TrAFS.102..450L }}</ref> <ref name=Lackey1973c>{{cite journal |doi=10.1016/0043-1354(73)90011-0 |title=Bottom fauna changes during artificial reservoir destratification |year=1973 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Water Research |volume=7|issue=9 |pages=1349–1356|bibcode=1973WatRe...7.1349L }}</ref> <ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 |year=1972 |volume=34|pages=175 |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |last1=Lackey|first1=Robert T. |last2=Holmes|first2=Donald W. |journal=The Progressive Fish-Culturist |issue=3}}</ref> }} {{bazen}} {{Akvakultura}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Water Aeration}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Voda]] ldlfk2kgwt5gavgkd74qd4jrbah1m83 3830815 3830814 2026-04-17T17:52:00Z Barba-Baraba 180391 /* Barže za oksigenaciju na Temzi */ 3830815 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi| cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781566706254 |page=616}}</ref> ==Kvalitet vode== Aeracija vode je često potrebna u vodenim tijelima koja pate od [[hipoksije (okolišne)|hipoksičnih]] ili anoksičnih uslova, često uzrokovanih uzvodnim ljudskim aktivnostima kao što su ispuštanje otpadnih voda, poljoprivredno otjecanje ili prekomjerno mamljenje ribarskog jezera. Aeracija se može postići ubacivanjem zraka u dno [[jezera]], [[lagune]] ili [[ribnjaka]] ili površinskim miješanjem iz fontane ili uređaja sličnog prskalici kako bi se omogućila izmjena kisika na površini i oslobađanje plinova kao što su [[ugljikov dioksid]], [[metan]] ili [[sumporovodik]].<ref name=Lackey1972a/> Smanjeni nivoi [[DO|rastvorenog kisika]] (DO) su glavni uzrok lošeg kvaliteta vode. Ne samo da [[riba]]ma i većini drugih vodenih životinja treba kisik, [[aerobne bakterije]] pomažu u razgradnji organske materije. Kada koncentracije kisika postanu niske, mogu se razviti anoksjski uslovi koji mogu smanjiti sposobnost vodenog tijela da podrži život. ==Metode aeracije== Svaki postupak kojim se vodi dodaje kisik može se smatrati vrstom [[aeracija|aeracije]] vode. Postoji mnogo načina za aeraciju vode,<ref>[https://onegreenfilter.com/aerated-water/] aerate water</ref> Ali sve se to svrstava u dva široka područja – '''površinska aeracija''' i '''podpovršinska aeracija'''. Za oba pristupa dostupan je niz tehnika i [[tehnologija]]. ==Prirodna aeracija== Prirodna [[aeracija]] je vrsta i podzemne i površinske aeracije. Može se odvijati putem podzemnih vodenih biljaka. Kroz prirodni proces [[fotosinteza|fotosinteze]], [[vodene biljke]] oslobađaju kisik u vodu, osiguravajući joj kisik potreban za život riba i aerobnih [[bakterija]] za razgradnju viška hranjivih tvari.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> Kisik se može unijeti u vodu kada [[vjetar]] uznemirava površinu vodenog tijela, a prirodno prozračivanje može se dogoditi i kretanjem vode uzrokovanim nadolazećim [[potok]]om, [[vodopad]]om ili čak jakom [[poplava|poplavom]]. U velikim vodenim tijelima u umjerenoj klimi, jesenji preokret može unijeti vodu bogatu kisikom u [[hipolimnion]] siromašan kisikom. ==Površinska aeracija== === Površinski aerator male brzine=== Površinski aerator male brzine je uređaj za biološku aeraciju s visokom efikasnošću. Ovi uređaji su često od čelika zaštićenog epoksidnim premazom i generiraju veliki obrtni moment. Miješanje volumena vode je odlično. Uobičajena snaga se kreće od 1 do 250 kW po jedinici s efikasnošću (SOE) oko 2 kgO2/kw. Aeratori male brzine se uglavnom koriste za biološku aeraciju postrojenja za pročišćavanje vode. Što je veći [[prečnik]], to je veći SOE i miješanje.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> ===Fontane=== [[Fontana]] se sastoji od sredstva za prskanje vode prema gore u zrak. Obično se to može učiniti pomoću motora koji pokreće rotirajući [[impeler]]. Impeler pumpa vodu s prvih nekoliko metara vode i izbacuje je u zrak.<ref name="Tucker">{{cite web |last=Tucker|first=Craig |url= https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |date=September 2005 |title=Pond Aeration |id=SRAC Publication No. 3700 |publisher=Southern Regional Aquaculture Center |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717010755/https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |archive-date=2011-07-17 |url-status=dead}}</ref> Ovaj proces koristi kontakt zraka i vode za prijenos kisika. Kako se voda potiskuje u zrak, ona se razbija u male kapljice. Zajedno, ove male kapljice imaju veliku površinu kroz koju se kisik može prenositi. Po povratku, ove kapljice se miješaju s ostatkom vode i tako prenose kisik natrag u ekosistem. Fontane su popularna metoda za obezbjeđivanje površinske aeracije zbog estetskog izgleda koji nude. Međutim, većina fontana nije u stanju proizvesti veliku površinu vode bogate kisikom.<ref name="Tucker"/> Također, provođenje električne energije kroz vodu do fontane može predstavljati sigurnosni rizik. ===Plutajući površinski aeratori=== [[Datoteka:Surface Aerator.jpg|thumb|right|Typical mechanical surface aerator at work. It is often difficult for this type of machine to aerate the entire water column.]] [[Slika:Paddlewheel aerator.jpg|right|thumb|Aerator s lopaticama od jedne konjske snage. Prskanje može povećati brzinu isparavanja vode i time povećati salinitet vodenog tijela.]] Plutajući površinski aeratori rade slično kao fontane, ali ne nude isti estetski izgled. Oni izvlače vodu s gornjih 30-60 cm vodenog tijela i koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika. Umjesto da potiskuju vodu u zrak, oni remete vodu na površini vode. Plutajući površinski aeratori također se napajaju električnom energijom s kopna.<ref name="Tucker"/> Učinkovitost površinskog aeratora ograničena je na malo područje jer ne mogu dodati cirkulaciju ili kisik mnogo više od radijusa od 3 metra. Ova cirkulacija i oksigenacija tada su ograničeni na najgornji dio vodenog stupca, često ostavljajući donje dijelove nepromijenjenima. Površinski aeratori male brzine također se mogu instalirati na plovke. ===Aeratori s lopaticama=== Aeratori s lopaticama također koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika iz zraka u atmosferi u vodeno tijelo. Najčešće se koriste u području [[akvakultura| akvakulture]] (uzgoj vodenih životinja ili uzgoj vodenih biljaka za hranu). Izrađeni od glavčine s pričvršćenim lopaticama, ovi aeratori obično se pokreću pomoću traktorskog priključka snage ([[Priključak snage|PTO]]), [[benzinski motor| benzinskog motora]] ili [[električni motor| električnog motora]]. Obično se montiraju na [[Plovci (nautila)|plovci]]. Električna energija prisiljava lopatice da se okreću, mućkajući vodu i omogućavajući prijenos kisika putem kontakta zrak-voda.<ref name="Tucker"/> Kako se svaki novi dio vode mućka, on apsorbira kisik iz zraka, a zatim, po povratku u vodu, vraća ga u vodu. U tom smislu, aeracija s lopaticama funkcionira vrlo slično aeratorima s plutajućom površinom. ==Potpovršinska aeracija== Podpovršinska aeracija ima za cilj oslobađanje mjehurića na dnu vodenog tijela i omogućavanje njihovog podizanja silom uzgona. ''Difuzni sistemi aeracije'' koriste mjehuriće tečnosti za aeraciju, kao i za miješanje vode. Istiskivanje vode usljed izbacivanja mjehurića uzrokovat će miješanje, a kontakt između vode i mjehurića rezultirat će prijenosom kisika.<ref name="Bolles">{{cite web |author1=Bolles, Steven A. |title=Modeling Wastewater Aeration Systems to Discover Energy Savings Opportunities |url=http://www.processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |website=Process Energy Services, LLC |date= |access-date= |archive-date=29 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829142520/http://processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |url-status=dead }}</ref> ===Mlazna aeracija=== Podpovršinska aeracija može se postići upotrebom mlaznih aeratora, koji usisavaju zrak, pomoću principa Venturijevog efekta, i ubrizgavaju zrak u tekućinu. ===Aeracija grubim mjehurićima=== [[Aeracija]] grubim mjehurićima je vrsta podzemne aeracije u kojoj se zrak pumpa iz kompresora zraka na kopnu,<ref>{{cite web |url=http://www.epa.state.il.us/water/conservation/lake-notes/lake-aeration.pdf| title=Lake Aeration and Circulation| publisher= Illinois Environmental Protection Agency| access-date=13 September 2009}}</ref> kroz crijevo do jedinice postavljene na dnu vodenog tijela. Jedinica izbacuje "grube mjehuriće" (promjera više od 2 mm),<ref name="epa">{{cite web |id=EPA 832-F-99-065 |date=September 1999 |url= http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |title=Wastewater Technology Fact Sheet: Fine Bubble Aeration |publisher= United States Environmental Protection Agency, Office of Water |location=Washington, DC |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513155629/http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |archive-date=2011-05-13}}</ref> koji oslobađaju kisik kada dođu u kontakt s vodom, što također doprinosi miješanju stratificiranih slojeva [[jezero|jezera]]. Oslobađanjem velikih mjehurića iz sistema, dolazi do turbulentnog pomjeranja vode što rezultira miješanjem vode. <ref name="Bolles"/> U poređenju s drugim tehnikama aeracije, [[aeracija]] grubim mjehurićima je vrlo neefikasna u načinu prijenosa kisika. To je zbog velikog promjera i relativno male kolektivne površine mjehurića.<ref name="Bolles"/> ===Aeracija finim mjehurićima=== [[Datoteka:Fine Bubble Aeration.jpg|thumb|right|Aeracija finim mjehurićima je efikasna tehnika aeracije u smislu prijenosa kisika zbog velike kolektivne površine mjehurića.]] Aeracija finim mjehurićima je efikasan način prijenosa kisika u vodeno tijelo.<ref>{{cite web |title=Reducing Phosphorus and Nitrogen- Watershed Management- Clean-Flo |url=https://www.clean-flo.com/watershed-management-study/ |website=www.clean-flo.com |access-date=25 February 2024 |date=2023}}</ref> Kompresor na obali pumpa zrak kroz crijevo koje je povezano s podvodnom aeracijskom jedinicom. Na jedinicu je pričvršćen niz difuzora. Ovi difuzori dolaze u obliku diskova, ploča, cijevi ili crijeva izrađenih od silicijevog dioksida vezanog staklom, porozne keramičke plastike, [[PVC]]-a ili perforiranih [[membrana]] napravljenih od [[EPDM-. guma]].<ref name="Tucker"/> Zrak koji se pumpa kroz difuzorske membrane ispušta se u vodu. Ovi mjehurići poznati su kao ''fini mjehurići''. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|EPA]] definira fini mjehurić kao bilo što manje od 2 mm u promjeru.<ref name="epa"/> Ova vrsta aeracije ima vrlo visoku efikasnost prijenosa kisika (OTE), ponekad i do 15 funti kisika / (konjska snaga/sat) (9,1 kilogram kisika / ([[kilovat]]/ sat)).<ref name="Tucker"/> U [[prosjek]]u, difuzna aeracija zrakom difuzira približno 2–4 [[kubna stopa u minuti|cfm]] (kubnih stopa zraka u minuti) (56,6-113,3 litara zraka u minuti), ali neke rade na nivoima niskim kao 1 cfm (28,3 L/min) ili visokim kao 10 cfm (283 L/min). Difuzna aeracija finim mjehurićima može maksimizirati površinu mjehurića i na taj način prenijeti više kisika u vodu po volumenu mjehurića. Osim toga, manjim mjehurićima treba više vremena da dođu do površine, tako da se ne samo maksimizira površina, već se i vrijeme koje svaki mjehurić provodi u vodi, što mu daje više mogućnosti za prijenos kisika u vodu. Općenito, manji mjehurići i dublja tačka ispuštanja generirat će veću brzinu prijenosa kisika.<ref name="Taparhudee, Wara 2002">{{cite journal |last=Taparhudee|first=Wara |date=2002 |title=Applications of Paddle Wheel Aerators and Diffused-Air System in Closed Cycle Shrimp Farm System |journal=Witthayasan Kasetsart (Sakha Witthayasat) |volume=36|pages=408–419 |url= http://pirun.ku.ac.th/~fsciass/PDF/journal%20PDF/journal5(pp.435-440).pdf#page=86 |access-date=2020-04-26}}</ref> Jedan od nedostataka aeracije finim mjehurićima je taj što se membrane [[keramika|keramičkih]] difuzora ponekad mogu začepiti i moraju se čistiti kako bi radile optimalno. Također, ne posjeduju sposobnost miješanja vodenog stuba kao druge tehnike aeracije, poput aeracije grubim mjehurićima.<ref name="Tucker"/> ==Destratifikacija jezera== {{glavni|Stratifikacija jezera#Destratifikacija}} Cirkulatori se obično koriste za miješanje [[ribnjak]]a ili [[jezero| jezera]] i na taj način smanjuju termičku [[stratifikacija (voda)|stratifikaciju]]. Nakon što cirkulirajuća voda dosegne površinu, granica zrak-voda olakšava prijenos kisika u jezersku vodu. [[Prirodni resursi]] i upravitelji okoliša dugo su se suočavali s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom jezera.<ref name=Lackey1972a/><ref name=Lackey1972b/> Pomor riba direktno je povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i ledenim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972/> Prekomjerni rast planktona može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode.<ref name=Lackey1973a/> S jakom termalnom stratifikacijom u jezeru, kvalitet vode za piće također može biti negativno pogođen.<ref name=Lackey1973b/><ref name=Lackey1973c/> Za upravitelje [[ribarstvo| ribarstva]], prostorna distribucija [[riba]] unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom i u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliki pomor rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za smanjenje ozbiljnosti ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem aeracije.<ref name=Lackey1972a/> Mnoge vrste opreme za aeraciju korištene su za smanjenje ili eliminaciju termalne stratifikacije. Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name=Lackey1972b/> ==Veliki projekti== === Barže za oksigenaciju na Temzi === Tokom jakih kiša, [[london]]ske kanalizacijske cijevi prelijevaju se u [[Temza|rijeku Temzu]], što dovodi do naglog pada nivoa rastvorenog [[kisik]]a i prijetnje [[vrsta]]ma koje održava.<ref name="thames">{{cite news| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/1287440.stm| title=A tale of two rivers| date=20 April 2001| publisher=BBC News| access-date=2009-09-13}}</ref> Dva namjenska plovila [[McTay Marine]], barže za oksigenaciju ''Thames Bubbler'' i ''Thames Vitality'', koriste se za obnavljanje nivoa kisika, kao dio tekuće borbe za čišćenje rijeke, koja sada podržava 115 vrsta riba i stotine drugih [[beskičmenjak]]a, [[biljke|biljaka]] i [[ptica]].<ref name="thames"/> === Cardiffski zaliv=== Koncentracija [[rastvoreni kisik| rastvorenog kisika]] u [[Cardiff Bay]]u u [[Wales]]u održava se na ili iznad 5 mg/L. Komprimirani zrak se pumpa, sa pet lokacija oko zaliva, kroz niz gumenih cijevi ojačanih [[čelik]]om, položenih na korita zaljeva i rijeka Taff i Ely. Oni su povezani sa približno 800 difuzora. Ponekad to nije dovoljno i Uprava luke koristi mobilnu baržu za oksigenaciju koju je izgradio [[McTay Marine]] sa [[tečni kisik| tečnim kisikom]] uskladištenim u rezervoaru. Tečni kisik se propušta kroz električno zagrijani isparivač, a plin se ubrizgava u tok vode koji se pumpa iz zaliva i vraća u njega. Barža je sposobna da rastvori do 5 tona kiseonika u 24 sata.<ref>{{cite web|url= http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|title=Dissolved Oxygen in Cardiff Bay|location=UK|publisher=Environment Agency|access-date=7 October 2010|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20090608132459/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|archive-date=2009-06-08}}</ref> === Zaliv Chesapeake === Slične opcije su predložene kako bi se pomoglo u rehabilitaciji zaljeva Chesapeake u [[SAD]]-u, gdje je glavni problem nedostatak [[organizam]]a koji se hrane filtriranjem vode, poput ostriga, odgovornih za održavanje čistoće vode. Historijski gledano, [[populacija]] [[ostriga]] u zalivu bila je u desetinama milijardi, a one su cirkulirale cijelim volumenom zaliva za nekoliko dana. Zbog zagađenja, bolesti i prekomjernog izlova, njihova populacija je djelić historijskih nivoa. Voda koja je nekada bila bistra nekoliko metara sada je toliko mutna i puna sedimenta da ptica močvarica može izgubiti stopala iz vida prije nego što joj se koljena smoče. Kisik se obično snabdijeva potopljenom vodenom vegetacijom putem [[fotosinteza|fotosinteze]], ali zagađenje i sedimenti su smanjili populacije biljaka, što je rezultiralo smanjenjem nivoa rastvorenog kisika, čineći područja zaliva nepogodnim za aerobni vodeni život. U [[simbioza|simbiozi]], biljke obezbjeđuju kisik potreban za [[razmnožavanje]] podvodnih organizama, a zauzvrat, filteri održavaju vodu čistom i dovoljno bistrom da [[biljke]] imaju dovoljan pristup sunčevoj svjetlosti. Istraživači su predložili oksigenaciju vještačkim sredstvima kao rješenje za poboljšanje kvalitete vode. Aeracija hipoksičnih vodenih tijela čini se privlačnim rješenjem i mnogo puta je uspješno isprobana na slatkovodnim ribnjacima i malim jezerima. Međutim, niko nije poduzeo projekat aeracije veličine estuarija.<ref>{{cite web |author=The Scientific and Technical Advisory Committee (STAC) of the Chesapeake Bay Program |title=Can Windmills Save the Bay? |website=.chesapeake.org |url= http://www.chesapeake.org/pubs/windmillreview.pdf}}</ref> Dio zaliva od 353 hektara, povezan s [[Rock Creek]]om (pritoka [[Potomac|rijeke Potomac]]) i Rock Creekom, aerira se cijevima od 2016. godine. Sistem je započeo kao sistem s velikim mjehurićima namijenjen uglavnom za destratifikaciju, stvarajući oksičnu zonu od 74 hektara. U 2019., nadograđen je na injektore s finim mjehurićima kako bi se direktno osiguralo više kisika.<ref>{{cite journal |last1=Lapham |first1=Laura L. |last2=Hobbs |first2=Edward A. |last3=Testa |first3=Jeremy M. |last4=Heyes |first4=Andrew |last5=Forsyth |first5=Melinda K. |last6=Hodgkins |first6=Casey |last7=Szewczyk |first7=Curtis |last8=Harris |first8=Lora A. |title=The Effects of Engineered Aeration on Atmospheric Methane Flux From a Chesapeake Bay Tidal Tributary |journal=Frontiers in Environmental Science |date=11 August 2022 |volume=10 |doi=10.3389/fenvs.2022.866152 |doi-access=free |bibcode=2022FrEnS..1066152L }}</ref> ==Aeracija za tretman vode== Mnogi procesi [[tretmana vode]] koriste različite oblike aeracije za podršku biološkim oksidativnim procesima. Tipičan primjer je [[aktivni mulj]] koji može koristiti aeraciju finim ili grubim mjehurićima ili mehaničke aeracijske konuse koji uvlače miješanu tekućinu s dna spremnika za tretman i izbacuju je kroz zrak gdje se kisik veže u tekućinu. ==Također pogledajte== * [[Aerirana laguna]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Limnologija]] ==Reference== {{Reflist|35em|refs= <ref name=Lackey1972a>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |title=A Technique for Eliminating Thermal Stratification in Lakes |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=1 |pages=46–49 |bibcode=1972JAWRA...8...46L}}</ref> <ref name=Lackey1972b>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |title=Response of Physical and Chemical Parameters to Eliminating Thermal Stratification in a Reservoir |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=3 |pages=589–599 |bibcode=1972JAWRA...8..589L}}</ref> <ref name=Lackey1973a>{{cite journal |jstor=25037806 |author=Lackey, Robert T. |title=Artificial reservoir destratification effects on phytoplankton |journal= Journal of the Water Pollution Control Federation |volume=45|issue=4 |pages= 668–673 |pmid=4697461 |year=1973}}</ref> <ref name=Lackey1973b>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8659(1973)102<450:EOADOZ>2.0.CO;2 |year=1973 |volume=102|pages=450–452 |title=Effects of Artificial Destratification on Zooplankton in Parvin Lake, Colorado |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Transactions of the American Fisheries Society |issue=2|bibcode=1973TrAFS.102..450L }}</ref> <ref name=Lackey1973c>{{cite journal |doi=10.1016/0043-1354(73)90011-0 |title=Bottom fauna changes during artificial reservoir destratification |year=1973 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Water Research |volume=7|issue=9 |pages=1349–1356|bibcode=1973WatRe...7.1349L }}</ref> <ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 |year=1972 |volume=34|pages=175 |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |last1=Lackey|first1=Robert T. |last2=Holmes|first2=Donald W. |journal=The Progressive Fish-Culturist |issue=3}}</ref> }} {{bazen}} {{Akvakultura}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Water Aeration}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Voda]] ju1gpafjw3u8f1030lbhxttjygj4gv6 3830816 3830815 2026-04-17T17:54:36Z Barba-Baraba 180391 /* Plutajući površinski aeratori */ 3830816 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi| cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781566706254 |page=616}}</ref> ==Kvalitet vode== Aeracija vode je često potrebna u vodenim tijelima koja pate od [[hipoksije (okolišne)|hipoksičnih]] ili anoksičnih uslova, često uzrokovanih uzvodnim ljudskim aktivnostima kao što su ispuštanje otpadnih voda, poljoprivredno otjecanje ili prekomjerno mamljenje ribarskog jezera. Aeracija se može postići ubacivanjem zraka u dno [[jezera]], [[lagune]] ili [[ribnjaka]] ili površinskim miješanjem iz fontane ili uređaja sličnog prskalici kako bi se omogućila izmjena kisika na površini i oslobađanje plinova kao što su [[ugljikov dioksid]], [[metan]] ili [[sumporovodik]].<ref name=Lackey1972a/> Smanjeni nivoi [[DO|rastvorenog kisika]] (DO) su glavni uzrok lošeg kvaliteta vode. Ne samo da [[riba]]ma i većini drugih vodenih životinja treba kisik, [[aerobne bakterije]] pomažu u razgradnji organske materije. Kada koncentracije kisika postanu niske, mogu se razviti anoksjski uslovi koji mogu smanjiti sposobnost vodenog tijela da podrži život. ==Metode aeracije== Svaki postupak kojim se vodi dodaje kisik može se smatrati vrstom [[aeracija|aeracije]] vode. Postoji mnogo načina za aeraciju vode,<ref>[https://onegreenfilter.com/aerated-water/] aerate water</ref> Ali sve se to svrstava u dva široka područja – '''površinska aeracija''' i '''podpovršinska aeracija'''. Za oba pristupa dostupan je niz tehnika i [[tehnologija]]. ==Prirodna aeracija== Prirodna [[aeracija]] je vrsta i podzemne i površinske aeracije. Može se odvijati putem podzemnih vodenih biljaka. Kroz prirodni proces [[fotosinteza|fotosinteze]], [[vodene biljke]] oslobađaju kisik u vodu, osiguravajući joj kisik potreban za život riba i aerobnih [[bakterija]] za razgradnju viška hranjivih tvari.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> Kisik se može unijeti u vodu kada [[vjetar]] uznemirava površinu vodenog tijela, a prirodno prozračivanje može se dogoditi i kretanjem vode uzrokovanim nadolazećim [[potok]]om, [[vodopad]]om ili čak jakom [[poplava|poplavom]]. U velikim vodenim tijelima u umjerenoj klimi, jesenji preokret može unijeti vodu bogatu kisikom u [[hipolimnion]] siromašan kisikom. ==Površinska aeracija== === Površinski aerator male brzine=== Površinski aerator male brzine je uređaj za biološku aeraciju s visokom efikasnošću. Ovi uređaji su često od čelika zaštićenog epoksidnim premazom i generiraju veliki obrtni moment. Miješanje volumena vode je odlično. Uobičajena snaga se kreće od 1 do 250 kW po jedinici s efikasnošću (SOE) oko 2 kgO2/kw. Aeratori male brzine se uglavnom koriste za biološku aeraciju postrojenja za pročišćavanje vode. Što je veći [[prečnik]], to je veći SOE i miješanje.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> ===Fontane=== [[Fontana]] se sastoji od sredstva za prskanje vode prema gore u zrak. Obično se to može učiniti pomoću motora koji pokreće rotirajući [[impeler]]. Impeler pumpa vodu s prvih nekoliko metara vode i izbacuje je u zrak.<ref name="Tucker">{{cite web |last=Tucker|first=Craig |url= https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |date=September 2005 |title=Pond Aeration |id=SRAC Publication No. 3700 |publisher=Southern Regional Aquaculture Center |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717010755/https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |archive-date=2011-07-17 |url-status=dead}}</ref> Ovaj proces koristi kontakt zraka i vode za prijenos kisika. Kako se voda potiskuje u zrak, ona se razbija u male kapljice. Zajedno, ove male kapljice imaju veliku površinu kroz koju se kisik može prenositi. Po povratku, ove kapljice se miješaju s ostatkom vode i tako prenose kisik natrag u ekosistem. Fontane su popularna metoda za obezbjeđivanje površinske aeracije zbog estetskog izgleda koji nude. Međutim, većina fontana nije u stanju proizvesti veliku površinu vode bogate kisikom.<ref name="Tucker"/> Također, provođenje električne energije kroz vodu do fontane može predstavljati sigurnosni rizik. ===Plutajući površinski aeratori=== [[Datoteka:Surface Aerator.jpg|thumb|right|Tipičan mehanički površinski aerator na djelu. Često je ovoj vrsti mašine teško prozračiti cijeli vodeni stub.]] [[Slika:Paddlewheel aerator.jpg|right|thumb|Aerator s lopaticama od jedne konjske snage. Prskanje može povećati brzinu isparavanja vode i time povećati salinitet vodenog tijela.]] Plutajući površinski aeratori rade slično kao fontane, ali ne nude isti estetski izgled. Oni izvlače vodu s gornjih 30-60 cm vodenog tijela i koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika. Umjesto da potiskuju vodu u zrak, oni remete vodu na površini vode. Plutajući površinski aeratori također se napajaju električnom energijom s kopna.<ref name="Tucker"/> Učinkovitost površinskog aeratora ograničena je na malo područje jer ne mogu dodati cirkulaciju ili kisik mnogo više od radijusa od 3 metra. Ova cirkulacija i oksigenacija tada su ograničeni na najgornji dio vodenog stupca, često ostavljajući donje dijelove nepromijenjenima. Površinski aeratori male brzine također se mogu instalirati na plovke. ===Aeratori s lopaticama=== Aeratori s lopaticama također koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika iz zraka u atmosferi u vodeno tijelo. Najčešće se koriste u području [[akvakultura| akvakulture]] (uzgoj vodenih životinja ili uzgoj vodenih biljaka za hranu). Izrađeni od glavčine s pričvršćenim lopaticama, ovi aeratori obično se pokreću pomoću traktorskog priključka snage ([[Priključak snage|PTO]]), [[benzinski motor| benzinskog motora]] ili [[električni motor| električnog motora]]. Obično se montiraju na [[Plovci (nautila)|plovci]]. Električna energija prisiljava lopatice da se okreću, mućkajući vodu i omogućavajući prijenos kisika putem kontakta zrak-voda.<ref name="Tucker"/> Kako se svaki novi dio vode mućka, on apsorbira kisik iz zraka, a zatim, po povratku u vodu, vraća ga u vodu. U tom smislu, aeracija s lopaticama funkcionira vrlo slično aeratorima s plutajućom površinom. ==Potpovršinska aeracija== Podpovršinska aeracija ima za cilj oslobađanje mjehurića na dnu vodenog tijela i omogućavanje njihovog podizanja silom uzgona. ''Difuzni sistemi aeracije'' koriste mjehuriće tečnosti za aeraciju, kao i za miješanje vode. Istiskivanje vode usljed izbacivanja mjehurića uzrokovat će miješanje, a kontakt između vode i mjehurića rezultirat će prijenosom kisika.<ref name="Bolles">{{cite web |author1=Bolles, Steven A. |title=Modeling Wastewater Aeration Systems to Discover Energy Savings Opportunities |url=http://www.processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |website=Process Energy Services, LLC |date= |access-date= |archive-date=29 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829142520/http://processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |url-status=dead }}</ref> ===Mlazna aeracija=== Podpovršinska aeracija može se postići upotrebom mlaznih aeratora, koji usisavaju zrak, pomoću principa Venturijevog efekta, i ubrizgavaju zrak u tekućinu. ===Aeracija grubim mjehurićima=== [[Aeracija]] grubim mjehurićima je vrsta podzemne aeracije u kojoj se zrak pumpa iz kompresora zraka na kopnu,<ref>{{cite web |url=http://www.epa.state.il.us/water/conservation/lake-notes/lake-aeration.pdf| title=Lake Aeration and Circulation| publisher= Illinois Environmental Protection Agency| access-date=13 September 2009}}</ref> kroz crijevo do jedinice postavljene na dnu vodenog tijela. Jedinica izbacuje "grube mjehuriće" (promjera više od 2 mm),<ref name="epa">{{cite web |id=EPA 832-F-99-065 |date=September 1999 |url= http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |title=Wastewater Technology Fact Sheet: Fine Bubble Aeration |publisher= United States Environmental Protection Agency, Office of Water |location=Washington, DC |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513155629/http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |archive-date=2011-05-13}}</ref> koji oslobađaju kisik kada dođu u kontakt s vodom, što također doprinosi miješanju stratificiranih slojeva [[jezero|jezera]]. Oslobađanjem velikih mjehurića iz sistema, dolazi do turbulentnog pomjeranja vode što rezultira miješanjem vode. <ref name="Bolles"/> U poređenju s drugim tehnikama aeracije, [[aeracija]] grubim mjehurićima je vrlo neefikasna u načinu prijenosa kisika. To je zbog velikog promjera i relativno male kolektivne površine mjehurića.<ref name="Bolles"/> ===Aeracija finim mjehurićima=== [[Datoteka:Fine Bubble Aeration.jpg|thumb|right|Aeracija finim mjehurićima je efikasna tehnika aeracije u smislu prijenosa kisika zbog velike kolektivne površine mjehurića.]] Aeracija finim mjehurićima je efikasan način prijenosa kisika u vodeno tijelo.<ref>{{cite web |title=Reducing Phosphorus and Nitrogen- Watershed Management- Clean-Flo |url=https://www.clean-flo.com/watershed-management-study/ |website=www.clean-flo.com |access-date=25 February 2024 |date=2023}}</ref> Kompresor na obali pumpa zrak kroz crijevo koje je povezano s podvodnom aeracijskom jedinicom. Na jedinicu je pričvršćen niz difuzora. Ovi difuzori dolaze u obliku diskova, ploča, cijevi ili crijeva izrađenih od silicijevog dioksida vezanog staklom, porozne keramičke plastike, [[PVC]]-a ili perforiranih [[membrana]] napravljenih od [[EPDM-. guma]].<ref name="Tucker"/> Zrak koji se pumpa kroz difuzorske membrane ispušta se u vodu. Ovi mjehurići poznati su kao ''fini mjehurići''. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|EPA]] definira fini mjehurić kao bilo što manje od 2 mm u promjeru.<ref name="epa"/> Ova vrsta aeracije ima vrlo visoku efikasnost prijenosa kisika (OTE), ponekad i do 15 funti kisika / (konjska snaga/sat) (9,1 kilogram kisika / ([[kilovat]]/ sat)).<ref name="Tucker"/> U [[prosjek]]u, difuzna aeracija zrakom difuzira približno 2–4 [[kubna stopa u minuti|cfm]] (kubnih stopa zraka u minuti) (56,6-113,3 litara zraka u minuti), ali neke rade na nivoima niskim kao 1 cfm (28,3 L/min) ili visokim kao 10 cfm (283 L/min). Difuzna aeracija finim mjehurićima može maksimizirati površinu mjehurića i na taj način prenijeti više kisika u vodu po volumenu mjehurića. Osim toga, manjim mjehurićima treba više vremena da dođu do površine, tako da se ne samo maksimizira površina, već se i vrijeme koje svaki mjehurić provodi u vodi, što mu daje više mogućnosti za prijenos kisika u vodu. Općenito, manji mjehurići i dublja tačka ispuštanja generirat će veću brzinu prijenosa kisika.<ref name="Taparhudee, Wara 2002">{{cite journal |last=Taparhudee|first=Wara |date=2002 |title=Applications of Paddle Wheel Aerators and Diffused-Air System in Closed Cycle Shrimp Farm System |journal=Witthayasan Kasetsart (Sakha Witthayasat) |volume=36|pages=408–419 |url= http://pirun.ku.ac.th/~fsciass/PDF/journal%20PDF/journal5(pp.435-440).pdf#page=86 |access-date=2020-04-26}}</ref> Jedan od nedostataka aeracije finim mjehurićima je taj što se membrane [[keramika|keramičkih]] difuzora ponekad mogu začepiti i moraju se čistiti kako bi radile optimalno. Također, ne posjeduju sposobnost miješanja vodenog stuba kao druge tehnike aeracije, poput aeracije grubim mjehurićima.<ref name="Tucker"/> ==Destratifikacija jezera== {{glavni|Stratifikacija jezera#Destratifikacija}} Cirkulatori se obično koriste za miješanje [[ribnjak]]a ili [[jezero| jezera]] i na taj način smanjuju termičku [[stratifikacija (voda)|stratifikaciju]]. Nakon što cirkulirajuća voda dosegne površinu, granica zrak-voda olakšava prijenos kisika u jezersku vodu. [[Prirodni resursi]] i upravitelji okoliša dugo su se suočavali s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom jezera.<ref name=Lackey1972a/><ref name=Lackey1972b/> Pomor riba direktno je povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i ledenim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972/> Prekomjerni rast planktona može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode.<ref name=Lackey1973a/> S jakom termalnom stratifikacijom u jezeru, kvalitet vode za piće također može biti negativno pogođen.<ref name=Lackey1973b/><ref name=Lackey1973c/> Za upravitelje [[ribarstvo| ribarstva]], prostorna distribucija [[riba]] unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom i u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliki pomor rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za smanjenje ozbiljnosti ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem aeracije.<ref name=Lackey1972a/> Mnoge vrste opreme za aeraciju korištene su za smanjenje ili eliminaciju termalne stratifikacije. Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name=Lackey1972b/> ==Veliki projekti== === Barže za oksigenaciju na Temzi === Tokom jakih kiša, [[london]]ske kanalizacijske cijevi prelijevaju se u [[Temza|rijeku Temzu]], što dovodi do naglog pada nivoa rastvorenog [[kisik]]a i prijetnje [[vrsta]]ma koje održava.<ref name="thames">{{cite news| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/1287440.stm| title=A tale of two rivers| date=20 April 2001| publisher=BBC News| access-date=2009-09-13}}</ref> Dva namjenska plovila [[McTay Marine]], barže za oksigenaciju ''Thames Bubbler'' i ''Thames Vitality'', koriste se za obnavljanje nivoa kisika, kao dio tekuće borbe za čišćenje rijeke, koja sada podržava 115 vrsta riba i stotine drugih [[beskičmenjak]]a, [[biljke|biljaka]] i [[ptica]].<ref name="thames"/> === Cardiffski zaliv=== Koncentracija [[rastvoreni kisik| rastvorenog kisika]] u [[Cardiff Bay]]u u [[Wales]]u održava se na ili iznad 5 mg/L. Komprimirani zrak se pumpa, sa pet lokacija oko zaliva, kroz niz gumenih cijevi ojačanih [[čelik]]om, položenih na korita zaljeva i rijeka Taff i Ely. Oni su povezani sa približno 800 difuzora. Ponekad to nije dovoljno i Uprava luke koristi mobilnu baržu za oksigenaciju koju je izgradio [[McTay Marine]] sa [[tečni kisik| tečnim kisikom]] uskladištenim u rezervoaru. Tečni kisik se propušta kroz električno zagrijani isparivač, a plin se ubrizgava u tok vode koji se pumpa iz zaliva i vraća u njega. Barža je sposobna da rastvori do 5 tona kiseonika u 24 sata.<ref>{{cite web|url= http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|title=Dissolved Oxygen in Cardiff Bay|location=UK|publisher=Environment Agency|access-date=7 October 2010|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20090608132459/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|archive-date=2009-06-08}}</ref> === Zaliv Chesapeake === Slične opcije su predložene kako bi se pomoglo u rehabilitaciji zaljeva Chesapeake u [[SAD]]-u, gdje je glavni problem nedostatak [[organizam]]a koji se hrane filtriranjem vode, poput ostriga, odgovornih za održavanje čistoće vode. Historijski gledano, [[populacija]] [[ostriga]] u zalivu bila je u desetinama milijardi, a one su cirkulirale cijelim volumenom zaliva za nekoliko dana. Zbog zagađenja, bolesti i prekomjernog izlova, njihova populacija je djelić historijskih nivoa. Voda koja je nekada bila bistra nekoliko metara sada je toliko mutna i puna sedimenta da ptica močvarica može izgubiti stopala iz vida prije nego što joj se koljena smoče. Kisik se obično snabdijeva potopljenom vodenom vegetacijom putem [[fotosinteza|fotosinteze]], ali zagađenje i sedimenti su smanjili populacije biljaka, što je rezultiralo smanjenjem nivoa rastvorenog kisika, čineći područja zaliva nepogodnim za aerobni vodeni život. U [[simbioza|simbiozi]], biljke obezbjeđuju kisik potreban za [[razmnožavanje]] podvodnih organizama, a zauzvrat, filteri održavaju vodu čistom i dovoljno bistrom da [[biljke]] imaju dovoljan pristup sunčevoj svjetlosti. Istraživači su predložili oksigenaciju vještačkim sredstvima kao rješenje za poboljšanje kvalitete vode. Aeracija hipoksičnih vodenih tijela čini se privlačnim rješenjem i mnogo puta je uspješno isprobana na slatkovodnim ribnjacima i malim jezerima. Međutim, niko nije poduzeo projekat aeracije veličine estuarija.<ref>{{cite web |author=The Scientific and Technical Advisory Committee (STAC) of the Chesapeake Bay Program |title=Can Windmills Save the Bay? |website=.chesapeake.org |url= http://www.chesapeake.org/pubs/windmillreview.pdf}}</ref> Dio zaliva od 353 hektara, povezan s [[Rock Creek]]om (pritoka [[Potomac|rijeke Potomac]]) i Rock Creekom, aerira se cijevima od 2016. godine. Sistem je započeo kao sistem s velikim mjehurićima namijenjen uglavnom za destratifikaciju, stvarajući oksičnu zonu od 74 hektara. U 2019., nadograđen je na injektore s finim mjehurićima kako bi se direktno osiguralo više kisika.<ref>{{cite journal |last1=Lapham |first1=Laura L. |last2=Hobbs |first2=Edward A. |last3=Testa |first3=Jeremy M. |last4=Heyes |first4=Andrew |last5=Forsyth |first5=Melinda K. |last6=Hodgkins |first6=Casey |last7=Szewczyk |first7=Curtis |last8=Harris |first8=Lora A. |title=The Effects of Engineered Aeration on Atmospheric Methane Flux From a Chesapeake Bay Tidal Tributary |journal=Frontiers in Environmental Science |date=11 August 2022 |volume=10 |doi=10.3389/fenvs.2022.866152 |doi-access=free |bibcode=2022FrEnS..1066152L }}</ref> ==Aeracija za tretman vode== Mnogi procesi [[tretmana vode]] koriste različite oblike aeracije za podršku biološkim oksidativnim procesima. Tipičan primjer je [[aktivni mulj]] koji može koristiti aeraciju finim ili grubim mjehurićima ili mehaničke aeracijske konuse koji uvlače miješanu tekućinu s dna spremnika za tretman i izbacuju je kroz zrak gdje se kisik veže u tekućinu. ==Također pogledajte== * [[Aerirana laguna]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Limnologija]] ==Reference== {{Reflist|35em|refs= <ref name=Lackey1972a>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |title=A Technique for Eliminating Thermal Stratification in Lakes |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=1 |pages=46–49 |bibcode=1972JAWRA...8...46L}}</ref> <ref name=Lackey1972b>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |title=Response of Physical and Chemical Parameters to Eliminating Thermal Stratification in a Reservoir |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=3 |pages=589–599 |bibcode=1972JAWRA...8..589L}}</ref> <ref name=Lackey1973a>{{cite journal |jstor=25037806 |author=Lackey, Robert T. |title=Artificial reservoir destratification effects on phytoplankton |journal= Journal of the Water Pollution Control Federation |volume=45|issue=4 |pages= 668–673 |pmid=4697461 |year=1973}}</ref> <ref name=Lackey1973b>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8659(1973)102<450:EOADOZ>2.0.CO;2 |year=1973 |volume=102|pages=450–452 |title=Effects of Artificial Destratification on Zooplankton in Parvin Lake, Colorado |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Transactions of the American Fisheries Society |issue=2|bibcode=1973TrAFS.102..450L }}</ref> <ref name=Lackey1973c>{{cite journal |doi=10.1016/0043-1354(73)90011-0 |title=Bottom fauna changes during artificial reservoir destratification |year=1973 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Water Research |volume=7|issue=9 |pages=1349–1356|bibcode=1973WatRe...7.1349L }}</ref> <ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 |year=1972 |volume=34|pages=175 |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |last1=Lackey|first1=Robert T. |last2=Holmes|first2=Donald W. |journal=The Progressive Fish-Culturist |issue=3}}</ref> }} {{bazen}} {{Akvakultura}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Water Aeration}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Voda]] aayuvqwpjkkzg5sx96ab8d2o98c01dl 3830878 3830816 2026-04-18T09:26:09Z Barba-Baraba 180391 /* Kvalitet vode */ 3830878 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi| cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781566706254 |page=616}}</ref> ==Kvalitet vode== Aeracija vode je često potrebna u vodenim tijelima koja pate od [[okolinska hipoksija|hipoksijskih]] ili anoksijskih uslova, često uzrokovanih uzvodnim ljudskim aktivnostima kao što su ispuštanje otpadnih voda, poljoprivredno otjecanje ili prekomjerno mamljenje ribarskog jezera. Aeracija se može postići ubacivanjem zraka u dno [[jezero|jezera]], [[laguna]] ili [[ribnjak]]a ili površinskim miješanjem iz fontane ili uređaja sličnog prskalici kako bi se omogućila izmjena kisika na površini i oslobađanje plinova kao što su [[ugljik-dioksid]], [[metan]] ili [[sumporovodik]].<ref name=Lackey1972a/> Smanjeni nivoi [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] (DO) su glavni uzrok lošeg kvaliteta vode. Ne samo da [[riba]]ma i većini drugih vodenih životinja treba kisik, [[aerobni organizam|aerobne bakterije]] pomažu u razgradnji organske materije. Kada koncentracije kisika postanu niske, mogu se razviti anoksjski uslovi koji mogu smanjiti sposobnost vodenog tijela da podrži život. ==Metode aeracije== Svaki postupak kojim se vodi dodaje kisik može se smatrati vrstom [[aeracija|aeracije]] vode. Postoji mnogo načina za aeraciju vode,<ref>[https://onegreenfilter.com/aerated-water/] aerate water</ref> Ali sve se to svrstava u dva široka područja – '''površinska aeracija''' i '''podpovršinska aeracija'''. Za oba pristupa dostupan je niz tehnika i [[tehnologija]]. ==Prirodna aeracija== Prirodna [[aeracija]] je vrsta i podzemne i površinske aeracije. Može se odvijati putem podzemnih vodenih biljaka. Kroz prirodni proces [[fotosinteza|fotosinteze]], [[vodene biljke]] oslobađaju kisik u vodu, osiguravajući joj kisik potreban za život riba i aerobnih [[bakterija]] za razgradnju viška hranjivih tvari.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> Kisik se može unijeti u vodu kada [[vjetar]] uznemirava površinu vodenog tijela, a prirodno prozračivanje može se dogoditi i kretanjem vode uzrokovanim nadolazećim [[potok]]om, [[vodopad]]om ili čak jakom [[poplava|poplavom]]. U velikim vodenim tijelima u umjerenoj klimi, jesenji preokret može unijeti vodu bogatu kisikom u [[hipolimnion]] siromašan kisikom. ==Površinska aeracija== === Površinski aerator male brzine=== Površinski aerator male brzine je uređaj za biološku aeraciju s visokom efikasnošću. Ovi uređaji su često od čelika zaštićenog epoksidnim premazom i generiraju veliki obrtni moment. Miješanje volumena vode je odlično. Uobičajena snaga se kreće od 1 do 250 kW po jedinici s efikasnošću (SOE) oko 2 kgO2/kw. Aeratori male brzine se uglavnom koriste za biološku aeraciju postrojenja za pročišćavanje vode. Što je veći [[prečnik]], to je veći SOE i miješanje.<ref>{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> ===Fontane=== [[Fontana]] se sastoji od sredstva za prskanje vode prema gore u zrak. Obično se to može učiniti pomoću motora koji pokreće rotirajući [[impeler]]. Impeler pumpa vodu s prvih nekoliko metara vode i izbacuje je u zrak.<ref name="Tucker">{{cite web |last=Tucker|first=Craig |url= https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |date=September 2005 |title=Pond Aeration |id=SRAC Publication No. 3700 |publisher=Southern Regional Aquaculture Center |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717010755/https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |archive-date=2011-07-17 |url-status=dead}}</ref> Ovaj proces koristi kontakt zraka i vode za prijenos kisika. Kako se voda potiskuje u zrak, ona se razbija u male kapljice. Zajedno, ove male kapljice imaju veliku površinu kroz koju se kisik može prenositi. Po povratku, ove kapljice se miješaju s ostatkom vode i tako prenose kisik natrag u ekosistem. Fontane su popularna metoda za obezbjeđivanje površinske aeracije zbog estetskog izgleda koji nude. Međutim, većina fontana nije u stanju proizvesti veliku površinu vode bogate kisikom.<ref name="Tucker"/> Također, provođenje električne energije kroz vodu do fontane može predstavljati sigurnosni rizik. ===Plutajući površinski aeratori=== [[Datoteka:Surface Aerator.jpg|thumb|right|Tipičan mehanički površinski aerator na djelu. Često je ovoj vrsti mašine teško prozračiti cijeli vodeni stub.]] [[Slika:Paddlewheel aerator.jpg|right|thumb|Aerator s lopaticama od jedne konjske snage. Prskanje može povećati brzinu isparavanja vode i time povećati salinitet vodenog tijela.]] Plutajući površinski aeratori rade slično kao fontane, ali ne nude isti estetski izgled. Oni izvlače vodu s gornjih 30-60 cm vodenog tijela i koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika. Umjesto da potiskuju vodu u zrak, oni remete vodu na površini vode. Plutajući površinski aeratori također se napajaju električnom energijom s kopna.<ref name="Tucker"/> Učinkovitost površinskog aeratora ograničena je na malo područje jer ne mogu dodati cirkulaciju ili kisik mnogo više od radijusa od 3 metra. Ova cirkulacija i oksigenacija tada su ograničeni na najgornji dio vodenog stupca, često ostavljajući donje dijelove nepromijenjenima. Površinski aeratori male brzine također se mogu instalirati na plovke. ===Aeratori s lopaticama=== Aeratori s lopaticama također koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika iz zraka u atmosferi u vodeno tijelo. Najčešće se koriste u području [[akvakultura| akvakulture]] (uzgoj vodenih životinja ili uzgoj vodenih biljaka za hranu). Izrađeni od glavčine s pričvršćenim lopaticama, ovi aeratori obično se pokreću pomoću traktorskog priključka snage ([[Priključak snage|PTO]]), [[benzinski motor| benzinskog motora]] ili [[električni motor| električnog motora]]. Obično se montiraju na [[Plovci (nautila)|plovci]]. Električna energija prisiljava lopatice da se okreću, mućkajući vodu i omogućavajući prijenos kisika putem kontakta zrak-voda.<ref name="Tucker"/> Kako se svaki novi dio vode mućka, on apsorbira kisik iz zraka, a zatim, po povratku u vodu, vraća ga u vodu. U tom smislu, aeracija s lopaticama funkcionira vrlo slično aeratorima s plutajućom površinom. ==Potpovršinska aeracija== Podpovršinska aeracija ima za cilj oslobađanje mjehurića na dnu vodenog tijela i omogućavanje njihovog podizanja silom uzgona. ''Difuzni sistemi aeracije'' koriste mjehuriće tečnosti za aeraciju, kao i za miješanje vode. Istiskivanje vode usljed izbacivanja mjehurića uzrokovat će miješanje, a kontakt između vode i mjehurića rezultirat će prijenosom kisika.<ref name="Bolles">{{cite web |author1=Bolles, Steven A. |title=Modeling Wastewater Aeration Systems to Discover Energy Savings Opportunities |url=http://www.processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |website=Process Energy Services, LLC |date= |access-date= |archive-date=29 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829142520/http://processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |url-status=dead }}</ref> ===Mlazna aeracija=== Podpovršinska aeracija može se postići upotrebom mlaznih aeratora, koji usisavaju zrak, pomoću principa Venturijevog efekta, i ubrizgavaju zrak u tekućinu. ===Aeracija grubim mjehurićima=== [[Aeracija]] grubim mjehurićima je vrsta podzemne aeracije u kojoj se zrak pumpa iz kompresora zraka na kopnu,<ref>{{cite web |url=http://www.epa.state.il.us/water/conservation/lake-notes/lake-aeration.pdf| title=Lake Aeration and Circulation| publisher= Illinois Environmental Protection Agency| access-date=13 September 2009}}</ref> kroz crijevo do jedinice postavljene na dnu vodenog tijela. Jedinica izbacuje "grube mjehuriće" (promjera više od 2 mm),<ref name="epa">{{cite web |id=EPA 832-F-99-065 |date=September 1999 |url= http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |title=Wastewater Technology Fact Sheet: Fine Bubble Aeration |publisher= United States Environmental Protection Agency, Office of Water |location=Washington, DC |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513155629/http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |archive-date=2011-05-13}}</ref> koji oslobađaju kisik kada dođu u kontakt s vodom, što također doprinosi miješanju stratificiranih slojeva [[jezero|jezera]]. Oslobađanjem velikih mjehurića iz sistema, dolazi do turbulentnog pomjeranja vode što rezultira miješanjem vode. <ref name="Bolles"/> U poređenju s drugim tehnikama aeracije, [[aeracija]] grubim mjehurićima je vrlo neefikasna u načinu prijenosa kisika. To je zbog velikog promjera i relativno male kolektivne površine mjehurića.<ref name="Bolles"/> ===Aeracija finim mjehurićima=== [[Datoteka:Fine Bubble Aeration.jpg|thumb|right|Aeracija finim mjehurićima je efikasna tehnika aeracije u smislu prijenosa kisika zbog velike kolektivne površine mjehurića.]] Aeracija finim mjehurićima je efikasan način prijenosa kisika u vodeno tijelo.<ref>{{cite web |title=Reducing Phosphorus and Nitrogen- Watershed Management- Clean-Flo |url=https://www.clean-flo.com/watershed-management-study/ |website=www.clean-flo.com |access-date=25 February 2024 |date=2023}}</ref> Kompresor na obali pumpa zrak kroz crijevo koje je povezano s podvodnom aeracijskom jedinicom. Na jedinicu je pričvršćen niz difuzora. Ovi difuzori dolaze u obliku diskova, ploča, cijevi ili crijeva izrađenih od silicijevog dioksida vezanog staklom, porozne keramičke plastike, [[PVC]]-a ili perforiranih [[membrana]] napravljenih od [[EPDM-. guma]].<ref name="Tucker"/> Zrak koji se pumpa kroz difuzorske membrane ispušta se u vodu. Ovi mjehurići poznati su kao ''fini mjehurići''. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|EPA]] definira fini mjehurić kao bilo što manje od 2 mm u promjeru.<ref name="epa"/> Ova vrsta aeracije ima vrlo visoku efikasnost prijenosa kisika (OTE), ponekad i do 15 funti kisika / (konjska snaga/sat) (9,1 kilogram kisika / ([[kilovat]]/ sat)).<ref name="Tucker"/> U [[prosjek]]u, difuzna aeracija zrakom difuzira približno 2–4 [[kubna stopa u minuti|cfm]] (kubnih stopa zraka u minuti) (56,6-113,3 litara zraka u minuti), ali neke rade na nivoima niskim kao 1 cfm (28,3 L/min) ili visokim kao 10 cfm (283 L/min). Difuzna aeracija finim mjehurićima može maksimizirati površinu mjehurića i na taj način prenijeti više kisika u vodu po volumenu mjehurića. Osim toga, manjim mjehurićima treba više vremena da dođu do površine, tako da se ne samo maksimizira površina, već se i vrijeme koje svaki mjehurić provodi u vodi, što mu daje više mogućnosti za prijenos kisika u vodu. Općenito, manji mjehurići i dublja tačka ispuštanja generirat će veću brzinu prijenosa kisika.<ref name="Taparhudee, Wara 2002">{{cite journal |last=Taparhudee|first=Wara |date=2002 |title=Applications of Paddle Wheel Aerators and Diffused-Air System in Closed Cycle Shrimp Farm System |journal=Witthayasan Kasetsart (Sakha Witthayasat) |volume=36|pages=408–419 |url= http://pirun.ku.ac.th/~fsciass/PDF/journal%20PDF/journal5(pp.435-440).pdf#page=86 |access-date=2020-04-26}}</ref> Jedan od nedostataka aeracije finim mjehurićima je taj što se membrane [[keramika|keramičkih]] difuzora ponekad mogu začepiti i moraju se čistiti kako bi radile optimalno. Također, ne posjeduju sposobnost miješanja vodenog stuba kao druge tehnike aeracije, poput aeracije grubim mjehurićima.<ref name="Tucker"/> ==Destratifikacija jezera== {{glavni|Stratifikacija jezera#Destratifikacija}} Cirkulatori se obično koriste za miješanje [[ribnjak]]a ili [[jezero| jezera]] i na taj način smanjuju termičku [[stratifikacija (voda)|stratifikaciju]]. Nakon što cirkulirajuća voda dosegne površinu, granica zrak-voda olakšava prijenos kisika u jezersku vodu. [[Prirodni resursi]] i upravitelji okoliša dugo su se suočavali s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom jezera.<ref name=Lackey1972a/><ref name=Lackey1972b/> Pomor riba direktno je povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i ledenim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972/> Prekomjerni rast planktona može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode.<ref name=Lackey1973a/> S jakom termalnom stratifikacijom u jezeru, kvalitet vode za piće također može biti negativno pogođen.<ref name=Lackey1973b/><ref name=Lackey1973c/> Za upravitelje [[ribarstvo| ribarstva]], prostorna distribucija [[riba]] unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom i u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliki pomor rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za smanjenje ozbiljnosti ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem aeracije.<ref name=Lackey1972a/> Mnoge vrste opreme za aeraciju korištene su za smanjenje ili eliminaciju termalne stratifikacije. Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name=Lackey1972b/> ==Veliki projekti== === Barže za oksigenaciju na Temzi === Tokom jakih kiša, [[london]]ske kanalizacijske cijevi prelijevaju se u [[Temza|rijeku Temzu]], što dovodi do naglog pada nivoa rastvorenog [[kisik]]a i prijetnje [[vrsta]]ma koje održava.<ref name="thames">{{cite news| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/1287440.stm| title=A tale of two rivers| date=20 April 2001| publisher=BBC News| access-date=2009-09-13}}</ref> Dva namjenska plovila [[McTay Marine]], barže za oksigenaciju ''Thames Bubbler'' i ''Thames Vitality'', koriste se za obnavljanje nivoa kisika, kao dio tekuće borbe za čišćenje rijeke, koja sada podržava 115 vrsta riba i stotine drugih [[beskičmenjak]]a, [[biljke|biljaka]] i [[ptica]].<ref name="thames"/> === Cardiffski zaliv=== Koncentracija [[rastvoreni kisik| rastvorenog kisika]] u [[Cardiff Bay]]u u [[Wales]]u održava se na ili iznad 5 mg/L. Komprimirani zrak se pumpa, sa pet lokacija oko zaliva, kroz niz gumenih cijevi ojačanih [[čelik]]om, položenih na korita zaljeva i rijeka Taff i Ely. Oni su povezani sa približno 800 difuzora. Ponekad to nije dovoljno i Uprava luke koristi mobilnu baržu za oksigenaciju koju je izgradio [[McTay Marine]] sa [[tečni kisik| tečnim kisikom]] uskladištenim u rezervoaru. Tečni kisik se propušta kroz električno zagrijani isparivač, a plin se ubrizgava u tok vode koji se pumpa iz zaliva i vraća u njega. Barža je sposobna da rastvori do 5 tona kiseonika u 24 sata.<ref>{{cite web|url= http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|title=Dissolved Oxygen in Cardiff Bay|location=UK|publisher=Environment Agency|access-date=7 October 2010|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20090608132459/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|archive-date=2009-06-08}}</ref> === Zaliv Chesapeake === Slične opcije su predložene kako bi se pomoglo u rehabilitaciji zaljeva Chesapeake u [[SAD]]-u, gdje je glavni problem nedostatak [[organizam]]a koji se hrane filtriranjem vode, poput ostriga, odgovornih za održavanje čistoće vode. Historijski gledano, [[populacija]] [[ostriga]] u zalivu bila je u desetinama milijardi, a one su cirkulirale cijelim volumenom zaliva za nekoliko dana. Zbog zagađenja, bolesti i prekomjernog izlova, njihova populacija je djelić historijskih nivoa. Voda koja je nekada bila bistra nekoliko metara sada je toliko mutna i puna sedimenta da ptica močvarica može izgubiti stopala iz vida prije nego što joj se koljena smoče. Kisik se obično snabdijeva potopljenom vodenom vegetacijom putem [[fotosinteza|fotosinteze]], ali zagađenje i sedimenti su smanjili populacije biljaka, što je rezultiralo smanjenjem nivoa rastvorenog kisika, čineći područja zaliva nepogodnim za aerobni vodeni život. U [[simbioza|simbiozi]], biljke obezbjeđuju kisik potreban za [[razmnožavanje]] podvodnih organizama, a zauzvrat, filteri održavaju vodu čistom i dovoljno bistrom da [[biljke]] imaju dovoljan pristup sunčevoj svjetlosti. Istraživači su predložili oksigenaciju vještačkim sredstvima kao rješenje za poboljšanje kvalitete vode. Aeracija hipoksičnih vodenih tijela čini se privlačnim rješenjem i mnogo puta je uspješno isprobana na slatkovodnim ribnjacima i malim jezerima. Međutim, niko nije poduzeo projekat aeracije veličine estuarija.<ref>{{cite web |author=The Scientific and Technical Advisory Committee (STAC) of the Chesapeake Bay Program |title=Can Windmills Save the Bay? |website=.chesapeake.org |url= http://www.chesapeake.org/pubs/windmillreview.pdf}}</ref> Dio zaliva od 353 hektara, povezan s [[Rock Creek]]om (pritoka [[Potomac|rijeke Potomac]]) i Rock Creekom, aerira se cijevima od 2016. godine. Sistem je započeo kao sistem s velikim mjehurićima namijenjen uglavnom za destratifikaciju, stvarajući oksičnu zonu od 74 hektara. U 2019., nadograđen je na injektore s finim mjehurićima kako bi se direktno osiguralo više kisika.<ref>{{cite journal |last1=Lapham |first1=Laura L. |last2=Hobbs |first2=Edward A. |last3=Testa |first3=Jeremy M. |last4=Heyes |first4=Andrew |last5=Forsyth |first5=Melinda K. |last6=Hodgkins |first6=Casey |last7=Szewczyk |first7=Curtis |last8=Harris |first8=Lora A. |title=The Effects of Engineered Aeration on Atmospheric Methane Flux From a Chesapeake Bay Tidal Tributary |journal=Frontiers in Environmental Science |date=11 August 2022 |volume=10 |doi=10.3389/fenvs.2022.866152 |doi-access=free |bibcode=2022FrEnS..1066152L }}</ref> ==Aeracija za tretman vode== Mnogi procesi [[tretmana vode]] koriste različite oblike aeracije za podršku biološkim oksidativnim procesima. Tipičan primjer je [[aktivni mulj]] koji može koristiti aeraciju finim ili grubim mjehurićima ili mehaničke aeracijske konuse koji uvlače miješanu tekućinu s dna spremnika za tretman i izbacuju je kroz zrak gdje se kisik veže u tekućinu. ==Također pogledajte== * [[Aerirana laguna]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Limnologija]] ==Reference== {{Reflist|35em|refs= <ref name=Lackey1972a>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |title=A Technique for Eliminating Thermal Stratification in Lakes |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=1 |pages=46–49 |bibcode=1972JAWRA...8...46L}}</ref> <ref name=Lackey1972b>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |title=Response of Physical and Chemical Parameters to Eliminating Thermal Stratification in a Reservoir |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=3 |pages=589–599 |bibcode=1972JAWRA...8..589L}}</ref> <ref name=Lackey1973a>{{cite journal |jstor=25037806 |author=Lackey, Robert T. |title=Artificial reservoir destratification effects on phytoplankton |journal= Journal of the Water Pollution Control Federation |volume=45|issue=4 |pages= 668–673 |pmid=4697461 |year=1973}}</ref> <ref name=Lackey1973b>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8659(1973)102<450:EOADOZ>2.0.CO;2 |year=1973 |volume=102|pages=450–452 |title=Effects of Artificial Destratification on Zooplankton in Parvin Lake, Colorado |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Transactions of the American Fisheries Society |issue=2|bibcode=1973TrAFS.102..450L }}</ref> <ref name=Lackey1973c>{{cite journal |doi=10.1016/0043-1354(73)90011-0 |title=Bottom fauna changes during artificial reservoir destratification |year=1973 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Water Research |volume=7|issue=9 |pages=1349–1356|bibcode=1973WatRe...7.1349L }}</ref> <ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 |year=1972 |volume=34|pages=175 |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |last1=Lackey|first1=Robert T. |last2=Holmes|first2=Donald W. |journal=The Progressive Fish-Culturist |issue=3}}</ref> }} {{bazen}} {{Akvakultura}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Water Aeration}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Voda]] p9d4aq4ugfnpqc71czlu7elns1upxko 3830929 3830878 2026-04-18T11:25:36Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830929 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi|cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781566706254 |page=616}}</ref> ==Kvalitet vode== Aeracija vode je često potrebna u vodenim tijelima koja pate od [[okolinska hipoksija|hipoksijskih]] ili anoksijskih uslova, često uzrokovanih uzvodnim ljudskim aktivnostima kao što su ispuštanje otpadnih voda, poljoprivredno otjecanje ili prekomjerno mamljenje ribarskog jezera. Aeracija se može postići ubacivanjem zraka u dno [[jezero|jezera]], [[laguna]] ili [[ribnjak]]a ili površinskim miješanjem iz fontane ili uređaja sličnog prskalici kako bi se omogućila izmjena kisika na površini i oslobađanje plinova kao što su [[ugljik-dioksid]], [[metan]] ili [[sumporovodik]].<ref name=Lackey1972a/> Smanjeni nivoi [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] (DO) su glavni uzrok lošeg kvaliteta vode. Ne samo da [[riba]]ma i većini drugih vodenih životinja treba kisik, [[aerobni organizam|aerobne bakterije]] pomažu u razgradnji organske materije. Kada koncentracije kisika postanu niske, mogu se razviti anoksjski uslovi koji mogu smanjiti sposobnost vodenog tijela da podrži život. ==Metode aeracije== Svaki postupak kojim se vodi dodaje kisik može se smatrati vrstom [[aeracija|aeracije]] vode. Postoji mnogo načina za aeraciju vode,<ref>[https://onegreenfilter.com/aerated-water/] aerate water</ref> Ali sve se to svrstava u dva široka područja – '''površinska aeracija''' i '''podpovršinska aeracija'''. Za oba pristupa dostupan je niz tehnika i [[tehnologija]]. ==Prirodna aeracija== Prirodna [[aeracija]] je vrsta i podzemne i površinske aeracije. Može se odvijati putem podzemnih vodenih biljaka. Kroz prirodni proces [[fotosinteza|fotosinteze]], [[vodene biljke]] oslobađaju kisik u vodu, osiguravajući joj kisik potreban za život riba i aerobnih [[bakterija]] za razgradnju viška hranjivih tvari.<ref name="Pearson Benjamin Cummings">{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> Kisik se može unijeti u vodu kada [[vjetar]] uznemirava površinu vodenog tijela, a prirodno prozračivanje može se dogoditi i kretanjem vode uzrokovanim nadolazećim [[potok]]om, [[vodopad]]om ili čak jakom [[poplava|poplavom]]. U velikim vodenim tijelima u umjerenoj klimi, jesenji preokret može unijeti vodu bogatu kisikom u [[hipolimnion]] siromašan kisikom. ==Površinska aeracija== === Površinski aerator male brzine=== Površinski aerator male brzine je uređaj za biološku aeraciju s visokom efikasnošću. Ovi uređaji su često od čelika zaštićenog epoksidnim premazom i generiraju veliki obrtni moment. Miješanje volumena vode je odlično. Uobičajena snaga se kreće od 1 do 250&nbsp;kW po jedinici s efikasnošću (SOE) oko 2 kgO2/kw. Aeratori male brzine se uglavnom koriste za biološku aeraciju postrojenja za pročišćavanje vode. Što je veći [[prečnik]], to je veći SOE i miješanje.<ref name="Pearson Benjamin Cummings"/> ===Fontane=== [[Fontana]] se sastoji od sredstva za prskanje vode prema gore u zrak. Obično se to može učiniti pomoću motora koji pokreće rotirajući [[impeler]]. Impeler pumpa vodu s prvih nekoliko metara vode i izbacuje je u zrak.<ref name="Tucker">{{cite web |last=Tucker|first=Craig |url= https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |date=septembar 2005 |title=Pond Aeration |id=SRAC Publication No. 3700 |publisher=Southern Regional Aquaculture Center |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717010755/https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |archive-date=17. 7. 2011 |url-status=dead}}</ref> Ovaj proces koristi kontakt zraka i vode za prijenos kisika. Kako se voda potiskuje u zrak, ona se razbija u male kapljice. Zajedno, ove male kapljice imaju veliku površinu kroz koju se kisik može prenositi. Po povratku, ove kapljice se miješaju s ostatkom vode i tako prenose kisik natrag u ekosistem. Fontane su popularna metoda za obezbjeđivanje površinske aeracije zbog estetskog izgleda koji nude. Međutim, većina fontana nije u stanju proizvesti veliku površinu vode bogate kisikom.<ref name="Tucker"/> Također, provođenje električne energije kroz vodu do fontane može predstavljati sigurnosni rizik. ===Plutajući površinski aeratori=== [[Datoteka:Surface Aerator.jpg|thumb|right|Tipičan mehanički površinski aerator na djelu. Često je ovoj vrsti mašine teško prozračiti cijeli vodeni stub.]] [[Slika:Paddlewheel aerator.jpg|right|thumb|Aerator s lopaticama od jedne konjske snage. Prskanje može povećati brzinu isparavanja vode i time povećati salinitet vodenog tijela.]] Plutajući površinski aeratori rade slično kao fontane, ali ne nude isti estetski izgled. Oni izvlače vodu s gornjih 30–60&nbsp;cm vodenog tijela i koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika. Umjesto da potiskuju vodu u zrak, oni remete vodu na površini vode. Plutajući površinski aeratori također se napajaju električnom energijom s kopna.<ref name="Tucker"/> Učinkovitost površinskog aeratora ograničena je na malo područje jer ne mogu dodati cirkulaciju ili kisik mnogo više od radijusa od 3 metra. Ova cirkulacija i oksigenacija tada su ograničeni na najgornji dio vodenog stupca, često ostavljajući donje dijelove nepromijenjenima. Površinski aeratori male brzine također se mogu instalirati na plovke. ===Aeratori s lopaticama=== Aeratori s lopaticama također koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika iz zraka u atmosferi u vodeno tijelo. Najčešće se koriste u području [[akvakultura|akvakulture]] (uzgoj vodenih životinja ili uzgoj vodenih biljaka za hranu). Izrađeni od glavčine s pričvršćenim lopaticama, ovi aeratori obično se pokreću pomoću traktorskog priključka snage ([[Priključak snage|PTO]]), [[benzinski motor|benzinskog motora]] ili [[električni motor|električnog motora]]. Obično se montiraju na [[Plovci (nautila)|plovci]]. Električna energija prisiljava lopatice da se okreću, mućkajući vodu i omogućavajući prijenos kisika putem kontakta zrak-voda.<ref name="Tucker"/> Kako se svaki novi dio vode mućka, on apsorbira kisik iz zraka, a zatim, po povratku u vodu, vraća ga u vodu. U tom smislu, aeracija s lopaticama funkcionira vrlo slično aeratorima s plutajućom površinom. ==Potpovršinska aeracija== Podpovršinska aeracija ima za cilj oslobađanje mjehurića na dnu vodenog tijela i omogućavanje njihovog podizanja silom uzgona. ''Difuzni sistemi aeracije'' koriste mjehuriće tečnosti za aeraciju, kao i za miješanje vode. Istiskivanje vode usljed izbacivanja mjehurića uzrokovat će miješanje, a kontakt između vode i mjehurića rezultirat će prijenosom kisika.<ref name="Bolles">{{cite web |author1=Bolles, Steven A. |title=Modeling Wastewater Aeration Systems to Discover Energy Savings Opportunities |url=http://www.processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |website=Process Energy Services, LLC |date= |access-date= |archive-date=29. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829142520/http://processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |url-status=dead }}</ref> ===Mlazna aeracija=== Podpovršinska aeracija može se postići upotrebom mlaznih aeratora, koji usisavaju zrak, pomoću principa Venturijevog efekta, i ubrizgavaju zrak u tekućinu. ===Aeracija grubim mjehurićima=== [[Aeracija]] grubim mjehurićima je vrsta podzemne aeracije u kojoj se zrak pumpa iz kompresora zraka na kopnu,<ref>{{cite web |url=http://www.epa.state.il.us/water/conservation/lake-notes/lake-aeration.pdf| title=Lake Aeration and Circulation| publisher= Illinois Environmental Protection Agency| access-date=13. 9. 2009}}</ref> kroz crijevo do jedinice postavljene na dnu vodenog tijela. Jedinica izbacuje "grube mjehuriće" (promjera više od 2&nbsp;mm),<ref name="epa">{{cite web |id=EPA 832-F-99-065 |date=septembar 1999 |url= http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |title=Wastewater Technology Fact Sheet: Fine Bubble Aeration |publisher= United States Environmental Protection Agency, Office of Water |location=Washington, DC |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513155629/http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |archive-date=13. 5. 2011}}</ref> koji oslobađaju kisik kada dođu u kontakt s vodom, što također doprinosi miješanju stratificiranih slojeva [[jezero|jezera]]. Oslobađanjem velikih mjehurića iz sistema, dolazi do turbulentnog pomjeranja vode što rezultira miješanjem vode.<ref name="Bolles"/> U poređenju s drugim tehnikama aeracije, [[aeracija]] grubim mjehurićima je vrlo neefikasna u načinu prijenosa kisika. To je zbog velikog promjera i relativno male kolektivne površine mjehurića.<ref name="Bolles"/> ===Aeracija finim mjehurićima=== [[Datoteka:Fine Bubble Aeration.jpg|thumb|right|Aeracija finim mjehurićima je efikasna tehnika aeracije u smislu prijenosa kisika zbog velike kolektivne površine mjehurića.]] Aeracija finim mjehurićima je efikasan način prijenosa kisika u vodeno tijelo.<ref>{{cite web |title=Reducing Phosphorus and Nitrogen- Watershed Management- Clean-Flo |url=https://www.clean-flo.com/watershed-management-study/ |website=www.clean-flo.com |access-date=25. 2. 2024 |date=2023}}</ref> Kompresor na obali pumpa zrak kroz crijevo koje je povezano s podvodnom aeracijskom jedinicom. Na jedinicu je pričvršćen niz difuzora. Ovi difuzori dolaze u obliku diskova, ploča, cijevi ili crijeva izrađenih od silicijevog dioksida vezanog staklom, porozne keramičke plastike, [[PVC]]-a ili perforiranih [[membrana]] napravljenih od [[EPDM-. guma]].<ref name="Tucker"/> Zrak koji se pumpa kroz difuzorske membrane ispušta se u vodu. Ovi mjehurići poznati su kao ''fini mjehurići''. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|EPA]] definira fini mjehurić kao bilo što manje od 2&nbsp;mm u promjeru.<ref name="epa"/> Ova vrsta aeracije ima vrlo visoku efikasnost prijenosa kisika (OTE), ponekad i do 15 funti kisika / (konjska snaga/sat) (9,1 kilogram kisika / ([[kilovat]]/ sat)).<ref name="Tucker"/> U [[prosjek]]u, difuzna aeracija zrakom difuzira približno 2–4 [[kubna stopa u minuti|cfm]] (kubnih stopa zraka u minuti) (56,6-113,3 litara zraka u minuti), ali neke rade na nivoima niskim kao 1 cfm (28,3 L/min) ili visokim kao 10 cfm (283 L/min). Difuzna aeracija finim mjehurićima može maksimizirati površinu mjehurića i na taj način prenijeti više kisika u vodu po volumenu mjehurića. Osim toga, manjim mjehurićima treba više vremena da dođu do površine, tako da se ne samo maksimizira površina, već se i vrijeme koje svaki mjehurić provodi u vodi, što mu daje više mogućnosti za prijenos kisika u vodu. Općenito, manji mjehurići i dublja tačka ispuštanja generirat će veću brzinu prijenosa kisika.<ref name="Taparhudee, Wara 2002">{{cite journal |last=Taparhudee|first=Wara |date=2002 |title=Applications of Paddle Wheel Aerators and Diffused-Air System in Closed Cycle Shrimp Farm System |journal=Witthayasan Kasetsart (Sakha Witthayasat) |volume=36|pages=408–419 |url= http://pirun.ku.ac.th/~fsciass/PDF/journal%20PDF/journal5(pp.435-440).pdf#page=86 |access-date=26. 4. 2020}}</ref> Jedan od nedostataka aeracije finim mjehurićima je taj što se membrane [[keramika|keramičkih]] difuzora ponekad mogu začepiti i moraju se čistiti kako bi radile optimalno. Također, ne posjeduju sposobnost miješanja vodenog stuba kao druge tehnike aeracije, poput aeracije grubim mjehurićima.<ref name="Tucker"/> ==Destratifikacija jezera== {{glavni|Stratifikacija jezera#Destratifikacija}} Cirkulatori se obično koriste za miješanje [[ribnjak]]a ili [[jezero|jezera]] i na taj način smanjuju termičku [[stratifikacija (voda)|stratifikaciju]]. Nakon što cirkulirajuća voda dosegne površinu, granica zrak-voda olakšava prijenos kisika u jezersku vodu. [[Prirodni resursi]] i upravitelji okoliša dugo su se suočavali s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom jezera.<ref name=Lackey1972a/><ref name=Lackey1972b/> Pomor riba direktno je povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i ledenim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972/> Prekomjerni rast planktona može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode.<ref name=Lackey1973a/> S jakom termalnom stratifikacijom u jezeru, kvalitet vode za piće također može biti negativno pogođen.<ref name=Lackey1973b/><ref name=Lackey1973c/> Za upravitelje [[ribarstvo|ribarstva]], prostorna distribucija [[riba]] unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom i u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliki pomor rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za smanjenje ozbiljnosti ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem aeracije.<ref name=Lackey1972a/> Mnoge vrste opreme za aeraciju korištene su za smanjenje ili eliminaciju termalne stratifikacije. Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name=Lackey1972b/> ==Veliki projekti== === Barže za oksigenaciju na Temzi === Tokom jakih kiša, [[london]]ske kanalizacijske cijevi prelijevaju se u [[Temza|rijeku Temzu]], što dovodi do naglog pada nivoa rastvorenog [[kisik]]a i prijetnje [[vrsta]]ma koje održava.<ref name="thames">{{cite news| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/1287440.stm| title=A tale of two rivers| date=20. 4. 2001| publisher=BBC News| access-date=13. 9. 2009}}</ref> Dva namjenska plovila [[McTay Marine]], barže za oksigenaciju ''Thames Bubbler'' i ''Thames Vitality'', koriste se za obnavljanje nivoa kisika, kao dio tekuće borbe za čišćenje rijeke, koja sada podržava 115 vrsta riba i stotine drugih [[beskičmenjak]]a, [[biljke|biljaka]] i [[ptica]].<ref name="thames"/> === Cardiffski zaliv=== Koncentracija [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] u [[Cardiff Bay]]u u [[Wales]]u održava se na ili iznad 5&nbsp;mg/L. Komprimirani zrak se pumpa, sa pet lokacija oko zaliva, kroz niz gumenih cijevi ojačanih [[čelik]]om, položenih na korita zaljeva i rijeka Taff i Ely. Oni su povezani sa približno 800 difuzora. Ponekad to nije dovoljno i Uprava luke koristi mobilnu baržu za oksigenaciju koju je izgradio [[McTay Marine]] sa [[tečni kisik|tečnim kisikom]] uskladištenim u rezervoaru. Tečni kisik se propušta kroz električno zagrijani isparivač, a plin se ubrizgava u tok vode koji se pumpa iz zaliva i vraća u njega. Barža je sposobna da rastvori do 5 tona kiseonika u 24 sata.<ref>{{cite web|url= http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|title=Dissolved Oxygen in Cardiff Bay|location=UK|publisher=Environment Agency|access-date=7. 10. 2010|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20090608132459/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|archive-date=8. 6. 2009}}</ref> === Zaliv Chesapeake === Slične opcije su predložene kako bi se pomoglo u rehabilitaciji zaljeva Chesapeake u [[SAD]]-u, gdje je glavni problem nedostatak [[organizam]]a koji se hrane filtriranjem vode, poput ostriga, odgovornih za održavanje čistoće vode. Historijski gledano, [[populacija]] [[ostriga]] u zalivu bila je u desetinama milijardi, a one su cirkulirale cijelim volumenom zaliva za nekoliko dana. Zbog zagađenja, bolesti i prekomjernog izlova, njihova populacija je djelić historijskih nivoa. Voda koja je nekada bila bistra nekoliko metara sada je toliko mutna i puna sedimenta da ptica močvarica može izgubiti stopala iz vida prije nego što joj se koljena smoče. Kisik se obično snabdijeva potopljenom vodenom vegetacijom putem [[fotosinteza|fotosinteze]], ali zagađenje i sedimenti su smanjili populacije biljaka, što je rezultiralo smanjenjem nivoa rastvorenog kisika, čineći područja zaliva nepogodnim za aerobni vodeni život. U [[simbioza|simbiozi]], biljke obezbjeđuju kisik potreban za [[razmnožavanje]] podvodnih organizama, a zauzvrat, filteri održavaju vodu čistom i dovoljno bistrom da [[biljke]] imaju dovoljan pristup sunčevoj svjetlosti. Istraživači su predložili oksigenaciju vještačkim sredstvima kao rješenje za poboljšanje kvalitete vode. Aeracija hipoksičnih vodenih tijela čini se privlačnim rješenjem i mnogo puta je uspješno isprobana na slatkovodnim ribnjacima i malim jezerima. Međutim, niko nije poduzeo projekat aeracije veličine estuarija.<ref>{{cite web |author=The Scientific and Technical Advisory Committee (STAC) of the Chesapeake Bay Program |title=Can Windmills Save the Bay? |website=.chesapeake.org |url= http://www.chesapeake.org/pubs/windmillreview.pdf}}</ref> Dio zaliva od 353 hektara, povezan s [[Rock Creek]]om (pritoka [[Potomac|rijeke Potomac]]) i Rock Creekom, aerira se cijevima od 2016. godine. Sistem je započeo kao sistem s velikim mjehurićima namijenjen uglavnom za destratifikaciju, stvarajući oksičnu zonu od 74 hektara. U 2019., nadograđen je na injektore s finim mjehurićima kako bi se direktno osiguralo više kisika.<ref>{{cite journal |last1=Lapham |first1=Laura L. |last2=Hobbs |first2=Edward A. |last3=Testa |first3=Jeremy M. |last4=Heyes |first4=Andrew |last5=Forsyth |first5=Melinda K. |last6=Hodgkins |first6=Casey |last7=Szewczyk |first7=Curtis |last8=Harris |first8=Lora A. |title=The Effects of Engineered Aeration on Atmospheric Methane Flux From a Chesapeake Bay Tidal Tributary |journal=Frontiers in Environmental Science |date=11. 8. 2022 |volume=10 |doi=10.3389/fenvs.2022.866152 |doi-access=free |bibcode=2022FrEnS..1066152L }}</ref> ==Aeracija za tretman vode== Mnogi procesi [[tretmana vode]] koriste različite oblike aeracije za podršku biološkim oksidativnim procesima. Tipičan primjer je [[aktivni mulj]] koji može koristiti aeraciju finim ili grubim mjehurićima ili mehaničke aeracijske konuse koji uvlače miješanu tekućinu s dna spremnika za tretman i izbacuju je kroz zrak gdje se kisik veže u tekućinu. ==Također pogledajte== * [[Aerirana laguna]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Limnologija]] ==Reference== {{Reflist|35em|refs= <ref name=Lackey1972a>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |title=A Technique for Eliminating Thermal Stratification in Lakes |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=1 |pages=46–49 |bibcode=1972JAWRA...8...46L}}</ref> <ref name=Lackey1972b>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |title=Response of Physical and Chemical Parameters to Eliminating Thermal Stratification in a Reservoir |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=3 |pages=589–599 |bibcode=1972JAWRA...8..589L}}</ref> <ref name=Lackey1973a>{{cite journal |jstor=25037806 |author=Lackey, Robert T. |title=Artificial reservoir destratification effects on phytoplankton |journal= Journal of the Water Pollution Control Federation |volume=45|issue=4 |pages= 668–673 |pmid=4697461 |year=1973}}</ref> <ref name=Lackey1973b>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8659(1973)102<450:EOADOZ>2.0.CO;2 |year=1973 |volume=102|pages=450–452 |title=Effects of Artificial Destratification on Zooplankton in Parvin Lake, Colorado |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Transactions of the American Fisheries Society |issue=2|bibcode=1973TrAFS.102..450L }}</ref> <ref name=Lackey1973c>{{cite journal |doi=10.1016/0043-1354(73)90011-0 |title=Bottom fauna changes during artificial reservoir destratification |year=1973 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Water Research |volume=7|issue=9 |pages=1349–1356|bibcode=1973WatRe...7.1349L }}</ref> <ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 |year=1972 |volume=34|pages=175 |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |last1=Lackey|first1=Robert T. |last2=Holmes|first2=Donald W. |journal=The Progressive Fish-Culturist |issue=3}}</ref> }} {{bazen}} {{Akvakultura}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Water Aeration}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Voda]] ienq9fe8tu7wo00oeo4mo0q2lrg8c9y 0 533381 3830822 2026-04-17T23:06:27Z Bosancica by MK 173186 Opisana amnestija u skladu sa krivičnim zakonima u BiH 3830822 wikitext text/x-wiki '''Amnestija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''amnestia'', [[Grčki jezik|grč]]. ''ἀμνηστία'' - zaborav, prelaženje preko) predstavlja akt zakonodavne vlasti kojim se određenoj grupi ili kategoriji osoba daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne, zamjena izrečene kazne blažom kaznom, brisanje osude ili ukidanje određenih pravnih posljedica osude.<ref name="Krivicni_zakon_BiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/krivicni-zakon-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_FBiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/krivicni-zakon-federacije-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_RS">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakonik Republike Srpske |url=https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/krivicni-zakon-republike-srpske.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_BD">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Brčko distrikta BiH |url=https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/krivicni-zakon-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref> Za razliku od [[pomilovanje|pomilovanja]], koje se odnosi na određenu osobu i donosi ga izvršna vlast, amnestija se primjenjuje na unaprijed određenu kategoriju osoba i donosi se zakonom, te može obuhvatiti i osobe koje još nisu pravosnažno osuđene.<ref name="Krivicni_zakon_BiH" /><ref name="Krivicni_zakon_FBiH" /><ref name="Krivicni_zakon_RS" /><ref name="Krivicni_zakon_BD" /> == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Criminal law}} [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kriminal]] dirnahyykxhtqojy42jarj34266ltcz 3830928 3830822 2026-04-18T11:25:34Z WumpusBot 120674 /* Reference */ razne ispravke 3830928 wikitext text/x-wiki '''Amnestija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''amnestia'', [[Grčki jezik|grč]]. ''ἀμνηστία'' - zaborav, prelaženje preko) predstavlja akt zakonodavne vlasti kojim se određenoj grupi ili kategoriji osoba daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne, zamjena izrečene kazne blažom kaznom, brisanje osude ili ukidanje određenih pravnih posljedica osude.<ref name="Krivicni_zakon_BiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/krivicni-zakon-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_FBiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/krivicni-zakon-federacije-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_RS">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakonik Republike Srpske |url=https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/krivicni-zakon-republike-srpske.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_BD">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Brčko distrikta BiH |url=https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/krivicni-zakon-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref> Za razliku od [[pomilovanje|pomilovanja]], koje se odnosi na određenu osobu i donosi ga izvršna vlast, amnestija se primjenjuje na unaprijed određenu kategoriju osoba i donosi se zakonom, te može obuhvatiti i osobe koje još nisu pravosnažno osuđene.<ref name="Krivicni_zakon_BiH" /><ref name="Krivicni_zakon_FBiH" /><ref name="Krivicni_zakon_RS" /><ref name="Krivicni_zakon_BD" /> == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Criminal law}} [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kriminal]] bord7cpn2os0dr8qxb37sf7wtvdhprf 0 533382 3830823 2026-04-17T23:33:05Z Bosancica by MK 173186 Opisano pomilovanje u skladu sa krivičnim zakonima u BiH 3830823 wikitext text/x-wiki '''Pomilovanje''' predstavlja akt izvršne vlasti kojim se poimenično određenim osobama daje potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne, zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom, određuje brisanje osude ili ukidanje, odnosno skraćenje trajanja sigurnosne mjere zabrane vršenja zvanja, djelatnosti ili funkcije, kao i ukidanje određenih pravnih posljedica osude.<ref name="Krivicni_zakon_BiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/krivicni-zakon-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_FBiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/krivicni-zakon-federacije-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_RS">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakonik Republike Srpske |url=https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/krivicni-zakon-republike-srpske.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_BD">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Brčko distrikta BiH |url=https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/krivicni-zakon-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref> Pomilovanje se odnosi na određenu osobu i ne utječe na postojanje krivičnog djela niti na utvrđenu krivicu, već isključivo na izvršenje kazne i njene pravne posljedice. Za razliku od [[amnestija|amnestije]], koja se donosi zakonom i primjenjuje na određene kategorije osoba, pomilovanje ima individualni karakter i donosi ga organ izvršne vlasti.<ref name="Krivicni_zakon_BiH" /><ref name="Krivicni_zakon_FBiH" /><ref name="Krivicni_zakon_RS" /><ref name="Krivicni_zakon_BD" /> == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Criminal law}} [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kriminal]] n6m96ti97e6c1a9i7u61abxoh7sapvd 3830927 3830823 2026-04-18T11:25:33Z WumpusBot 120674 /* Reference */ razne ispravke 3830927 wikitext text/x-wiki '''Pomilovanje''' predstavlja akt izvršne vlasti kojim se poimenično određenim osobama daje potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne, zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom, određuje brisanje osude ili ukidanje, odnosno skraćenje trajanja sigurnosne mjere zabrane vršenja zvanja, djelatnosti ili funkcije, kao i ukidanje određenih pravnih posljedica osude.<ref name="Krivicni_zakon_BiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/krivicni-zakon-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_FBiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/krivicni-zakon-federacije-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_RS">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakonik Republike Srpske |url=https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/krivicni-zakon-republike-srpske.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_BD">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Brčko distrikta BiH |url=https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/krivicni-zakon-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref> Pomilovanje se odnosi na određenu osobu i ne utječe na postojanje krivičnog djela niti na utvrđenu krivicu, već isključivo na izvršenje kazne i njene pravne posljedice. Za razliku od [[amnestija|amnestije]], koja se donosi zakonom i primjenjuje na određene kategorije osoba, pomilovanje ima individualni karakter i donosi ga organ izvršne vlasti.<ref name="Krivicni_zakon_BiH" /><ref name="Krivicni_zakon_FBiH" /><ref name="Krivicni_zakon_RS" /><ref name="Krivicni_zakon_BD" /> == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Criminal law}} [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kriminal]] 5kuhdouylynastofwdm9ul500r5naj4 10 533383 3830824 2026-04-18T04:45:43Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{Sidebar |name = Islam i druge religije |style = width:{{{width|15.5em}}};border:1px solid #060; |title = [[Islam i druge religije|Islam<br/>i druge religije]] |imagestyle = padding:0 0.25em 0.5em; |headingstyle = background:#348017;padding-bottom:0.2em;color:white; |contentclass = hlist |contentstyle = padding:0.15em 0.15em 0.5em; |heading1 = [[Abrahamske religije|{{color|white|Abrahamske religije}}]] |content1 = * [[Druzi#Odnos_s_muslimanima|Druzi]] * Kršćanstvo i isl... 3830824 wikitext text/x-wiki {{Sidebar |name = Islam i druge religije |style = width:{{{width|15.5em}}};border:1px solid #060; |title = [[Islam i druge religije|Islam<br/>i druge religije]] |imagestyle = padding:0 0.25em 0.5em; |headingstyle = background:#348017;padding-bottom:0.2em;color:white; |contentclass = hlist |contentstyle = padding:0.15em 0.15em 0.5em; |heading1 = [[Abrahamske religije|{{color|white|Abrahamske religije}}]] |content1 = * [[Druzi#Odnos_s_muslimanima|Druzi]] * [[Kršćanstvo i islam|Kršćanstvo]] ** [[Katoličanstvo i islam|Katoličanstvo]] ** [[Protestantizam i islam|Protestantizam]] *** [[Mormonizam i islam|Mormonizam]] * [[Islamsko-jevrejski odnosi|Judaizam]] * [[Mandejci#Sabijci|Mandeizam]] |heading2 = Druge religije |content2 = * [[Hinduizam i islam|Hinduizam]] * [[Džainizam i islam|Džainizam]] * [[Sabijci|Paganski sabijanizam]] * [[Religija u predislamskoj Arabiji|Predislamska arapska religija]] * [[Sikizam i islam|Sikizam]] |heading3 = Islam i... |content3style = padding-bottom:0.75em; |content3 = * [[Antisemitizam u islamu|Antisemitizam]] * [[Otpadništvo u islamu|Otpadništvo]] * [[Bogohuljenje u islamu|Bogohuljenje]] * [[Cenzura u islamskim društvima|Cenzura]] * [[Islam i demokratija|Demokratija]] * [[LGBT osobe i islam|LGBTQ osobe]] * [[Islam i modernost|Modernost]] * [[Pacifizam u islamu|Pacifizam]] * [[Mir u islamskoj filozofiji|Mir]] * [[Politički aspekti islama|Politika]] * [[Odnos šiita i sunita|Šiiti i suniti]] * [[Odnos selefija i sufija|Selefije i sufije]] * [[Prelazak na islam|Vjersko preobraćenje]] * [[Islam i sekularizam|Sekularizam]] * [[Islam i nasilje|Nasilje]] ** [[Islam i rat|Rat]] * [[Žene u islamu|Žene]] |heading4 = Ostalo |content4style = padding-bottom:0.75em; |content4 = * [[Izhar ul-Hakk]] * [[Studije o judaizmu, kršćanstvu i religijama Indije]] | belowstyle = border-top:1px solid #348017;border-bottom:1px solid #348017; | below = {{hlist |[[:Kategorija:Šabloni za islam|Kategorija]] |[[Portal:Islam|Portal]]}} }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni za islam|Druge religije]] </noinclude> kcvby54b287ua6qagibwf9c6hc9nppg 3830897 3830824 2026-04-18T10:45:53Z Srđan 73336 3830897 wikitext text/x-wiki {{Bočni stubac | ime = Islam i druge religije | tijelostil = width:{{{širina|15.5em}}};border:1px solid #060; | zaglavljestil = background:#348017;padding-bottom:0.2em;color:white; | tijeloklasa = hlist | naslov = [[Islam i druge religije|Islam<br/>i druge religije]] | slikastil = padding:0 0.25em 0.5em; | podacistil = padding:0.15em 0.15em 0.5em; | zaglavlje1 = [[Abrahamske religije|{{color|white|Abrahamske religije}}]] | podaci1 = * [[Druzi#Odnos s muslimanima|Druzi]] * [[Kršćanstvo i islam|Kršćanstvo]] ** [[Katoličanstvo i islam|Katoličanstvo]] ** [[Protestantizam i islam|Protestantizam]] *** [[Mormonizam i islam|Mormonizam]] * [[Islamsko-jevrejski odnosi|Judaizam]] * [[Mandejci#Sabijci|Mandeizam]] | zaglavlje2 = Druge religije | podaci2 = * [[Hinduizam i islam|Hinduizam]] * [[Džainizam i islam|Džainizam]] * [[Sabijci|Paganski sabijanizam]] * [[Religija u predislamskoj Arabiji|Predislamska arapska religija]] * [[Sikizam i islam|Sikizam]] | zaglavlje3 = Islam i... | podaci3stil = padding-bottom:0.75em; | podaci3 = * [[Antisemitizam u islamu|Antisemitizam]] * [[Otpadništvo u islamu|Otpadništvo]] * [[Bogohuljenje u islamu|Bogohuljenje]] * [[Cenzura u islamskim društvima|Cenzura]] * [[Islam i demokratija|Demokratija]] * [[LGBT osobe i islam|LGBTQ osobe]] * [[Islam i modernost|Modernost]] * [[Pacifizam u islamu|Pacifizam]] * [[Mir u islamskoj filozofiji|Mir]] * [[Politički aspekti islama|Politika]] * [[Odnos šiita i sunita|Šiiti i suniti]] * [[Odnos selefija i sufija|Selefije i sufije]] * [[Prelazak na islam|Vjersko preobraćenje]] * [[Islam i sekularizam|Sekularizam]] * [[Islam i nasilje|Nasilje]] ** [[Islam i rat|Rat]] * [[Žene u islamu|Žene]] | zaglavlje4 = Ostalo | podaci4stil = padding-bottom:0.75em; | podaci4 = * [[Izhar ul-Hakk]] * [[Studije o judaizmu, kršćanstvu i religijama Indije]] | ispodstil = border-top:1px solid #348017;border-bottom:1px solid #348017; | ispod = * [[:Kategorija:Šabloni za islam|Kategorija]] * [[Portal:Islam|Portal]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni za islam|Druge religije]] </noinclude> 879b0zcqzoibkd87fixmio94u1ljj08 10 533384 3830832 2026-04-18T07:52:07Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{Navbox | name = Teme o biseksualnosti | title = [[Datoteka:Male bisexuality symbol.svg|24px]] [[Biseksualnost]] [[Datoteka:Female bisexuality symbol.svg|24px]] | state = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | titlestyle = {{{titlestyle|}}} | listclass = hlist | basestyle = background:lavender; color:black; | bodyclass = hlist | image = [[Datoteka:Bisexual Pride Flag.svg|50px|]]<br /> | groupstyle = background:lavender; |group1 = Sek... 3830832 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Teme o biseksualnosti | title = [[Datoteka:Male bisexuality symbol.svg|24px]] [[Biseksualnost]] [[Datoteka:Female bisexuality symbol.svg|24px]] | state = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | titlestyle = {{{titlestyle|}}} | listclass = hlist | basestyle = background:lavender; color:black; | bodyclass = hlist | image = [[Datoteka:Bisexual Pride Flag.svg|50px|]]<br /> | groupstyle = background:lavender; |group1 = [[Seksualni identitet|Seksualni identiteti]] |list1 = * [[Biseksualnost]] * [[Bikurioznost]] * [[Heterofleksibilnost|Heterofleksibilnost / homofleksibilnost]] * [[Monoseksualnost]] * [[Multiseksualnost|Multiseksualnost / pluriseksualnost]] * [[Panseksualnost]] * [[Poliseksualnost]] |group2 = [[Historija biseksualnosti|Historija]] |list2 = * [[Biseksualnost u Sjedinjenim Američkim Državama|U Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Prikaz biseksualnosti u medijima|Prikaz u medijima]] * [[Biseksualna politika|Politika]] |group3 = Istraživanje |list3 = * [[Biseksualna teorija|Teorija]] * ''[[Journal of Bisexuality]]'' * [[Kinseyjeva skala]] * [[Kleinova mreža seksualne orijentacije|Kleinova mreža]] * [[Ženska seksualnost]] * [[Muška seksualnost]] |group4 = Stavovi |list4 = * [[Bifobija]] * [[Biseksualni šik|Šik]] * [[Biseksualno brisanje|Brisanje]] * [[Lezbijka do mature]] |group5 = [[Biseksualna zajednica|Zajednica]] |list5 = * ''[[Anything That Moves]]'' * [[BECAUSE (konferencija)|BECAUSE]] * ''[[Bi Community News]]'' * [[BiCon (Ujedinjeno Kraljevstvo)|BiCon]] * [[Sedmica podizanja svijesti o biseksualnosti]] * [[Dan proslave biseksualnosti]] * [[Biseksualna zastava|Zastava]] * [[Međunarodna konferencija o biseksualnosti]] * [[Konferencija o prevazilaženju granica]] |group6 = [[Spisak organizacija i konferencija u vezi s biseksualnošću|Organizacije]] |list6 = * [[Američki institut za biseksualnost]] * [[Bay Area Bi+ & Pan Network]] * [[Bialogue]] * [[BiNet USA]] * [[BiPhoria]] * [[Biseksualni resursni centar]] * [[Nacionalna grupa za oslobođenje biseksualaca]] * [[Biseksualna mreža područja New Yorka]] |group7 = Spiskovi |list7 = * [[Spiskovi biseksualnih osoba]] |belowclass = hlist |below = }}<noinclude> {{Dokumentacija|content= {{Napomena|Ovo je podnožna verzija šablona o temama biseksualnosti. Za bočnu verziju s manje linkova, pogledajte [[Šablon:Teme o biseksualnosti (bočni)]].}} == Također pogledajte == * [[:Kategorija:Biseksualnost]] [[Kategorija:LGBT navigacijski šabloni]] }}</noinclude> 1nn29zree69e205nf7axs73ksip2skw 3830890 3830832 2026-04-18T10:05:45Z Panasko 146730 3830890 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} {{Navbox | name = Teme o biseksualnosti | title = [[Datoteka:Male bisexuality symbol.svg|24px]] [[Biseksualnost]] [[Datoteka:Female bisexuality symbol.svg|24px]] | state = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | titlestyle = {{{titlestyle|}}} | listclass = hlist | basestyle = background:lavender; color:black; | bodyclass = hlist | image = [[Datoteka:Bisexual Pride Flag.svg|50px|]]<br /> | groupstyle = background:lavender; |group1 = [[Seksualni identitet|Seksualni identiteti]] |list1 = * [[Biseksualnost]] * [[Bikurioznost]] * [[Heterofleksibilnost|Heterofleksibilnost / homofleksibilnost]] * [[Monoseksualnost]] * [[Multiseksualnost|Multiseksualnost / pluriseksualnost]] * [[Panseksualnost]] * [[Poliseksualnost]] |group2 = [[Historija biseksualnosti|Historija]] |list2 = * [[Biseksualnost u Sjedinjenim Američkim Državama|U Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Prikaz biseksualnosti u medijima|Prikaz u medijima]] * [[Biseksualna politika|Politika]] |group3 = Istraživanje |list3 = * [[Biseksualna teorija|Teorija]] * ''[[Journal of Bisexuality]]'' * [[Kinseyjeva skala]] * [[Kleinova mreža seksualne orijentacije|Kleinova mreža]] * [[Ženska seksualnost]] * [[Muška seksualnost]] |group4 = Stavovi |list4 = * [[Bifobija]] * [[Biseksualni šik|Šik]] * [[Biseksualno brisanje|Brisanje]] * [[Lezbijka do mature]] |group5 = [[Biseksualna zajednica|Zajednica]] |list5 = * ''[[Anything That Moves]]'' * [[BECAUSE (konferencija)|BECAUSE]] * ''[[Bi Community News]]'' * [[BiCon (Ujedinjeno Kraljevstvo)|BiCon]] * [[Sedmica podizanja svijesti o biseksualnosti]] * [[Dan proslave biseksualnosti]] * [[Biseksualna zastava|Zastava]] * [[Međunarodna konferencija o biseksualnosti]] * [[Konferencija o prevazilaženju granica]] |group6 = [[Spisak organizacija i konferencija u vezi s biseksualnošću|Organizacije]] |list6 = * [[Američki institut za biseksualnost]] * [[Bay Area Bi+ & Pan Network]] * [[Bialogue]] * [[BiNet USA]] * [[BiPhoria]] * [[Biseksualni resursni centar]] * [[Nacionalna grupa za oslobođenje biseksualaca]] * [[Biseksualna mreža područja New Yorka]] |group7 = Spiskovi |list7 = * [[Spiskovi biseksualnih osoba]] |belowclass = hlist |below = }}<noinclude> {{Dokumentacija|content= {{Napomena|Ovo je podnožna verzija šablona o temama biseksualnosti. Za bočnu verziju s manje linkova, pogledajte [[Šablon:Teme o biseksualnosti (bočni)]].}} == Također pogledajte == * [[:Kategorija:Biseksualnost]] [[Kategorija:LGBT navigacijski šabloni]] }}</noinclude> 4ef1cmnjr30fq2tm5oovar40cptalqr 3830902 3830890 2026-04-18T10:55:11Z Srđan 73336 3830902 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Teme o biseksualnosti | naslov = [[Datoteka:Male bisexuality symbol.svg|24px]] [[Biseksualnost]] [[Datoteka:Female bisexuality symbol.svg|24px]] | stanje = {{{stanje<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | osnovastil = background-color:lavender; | tijeloklasa = hlist | slika = [[Datoteka:Bisexual Pride Flag.svg|50px|]] | grupa1 = [[Seksualni identitet|Seksualni identiteti]] | podaci1 = * [[Biseksualnost]] * [[Bikurioznost]] * [[Heterofleksibilnost|Heterofleksibilnost / homofleksibilnost]] * [[Monoseksualnost]] * [[Multiseksualnost|Multiseksualnost / pluriseksualnost]] * [[Panseksualnost]] * [[Poliseksualnost]] | grupa2 = [[Historija biseksualnosti|Historija]] | podaci2 = * [[Biseksualnost u Sjedinjenim Američkim Državama|U Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Prikaz biseksualnosti u medijima|Prikaz u medijima]] * [[Biseksualna politika|Politika]] | grupa3 = Istraživanje | podaci3 = * [[Biseksualna teorija|Teorija]] * ''[[Journal of Bisexuality]]'' * [[Kinseyjeva skala]] * [[Kleinova mreža seksualne orijentacije|Kleinova mreža]] * [[Ženska seksualnost]] * [[Muška seksualnost]] | grupa4 = Stavovi | podaci4 = * [[Bifobija]] * [[Biseksualni šik|Šik]] * [[Biseksualno brisanje|Brisanje]] * [[Lezbijka do mature]] | grupa5 = [[Biseksualna zajednica|Zajednica]] | podaci5 = * ''[[Anything That Moves]]'' * [[BECAUSE (konferencija)|BECAUSE]] * ''[[Bi Community News]]'' * [[BiCon (Ujedinjeno Kraljevstvo)|BiCon]] * [[Sedmica podizanja svijesti o biseksualnosti]] * [[Dan proslave biseksualnosti]] * [[Biseksualna zastava|Zastava]] * [[Međunarodna konferencija o biseksualnosti]] * [[Konferencija o prevazilaženju granica]] | grupa6 = [[Spisak organizacija i konferencija u vezi s biseksualnošću|Organizacije]] | podaci6 = * [[Američki institut za biseksualnost]] * [[Bay Area Bi+ & Pan Network]] * [[Bialogue]] * [[BiNet USA]] * [[BiPhoria]] * [[Biseksualni resursni centar]] * [[Nacionalna grupa za oslobođenje biseksualaca]] * [[Biseksualna mreža područja New Yorka]] | grupa7 = Spiskovi | podaci7 = * [[Spiskovi biseksualnih osoba]] | ispodklasa = hlist | ispod = }}<noinclude> {{Dokumentacija|sadržaj= Ovo je podnožna verzija šablona o temama biseksualnosti. Za bočnu verziju s manje linkova, pogledajte [[Šablon:Teme o biseksualnosti (bočni)]]. == Također pogledajte == * [[:Kategorija:Biseksualnost]] [[Kategorija:LGBT navigacijski šabloni]] }}</noinclude> klxu18h6xlglwwf0m28fuc64witklsu 0 533385 3830833 2026-04-18T07:54:59Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{Seksualna orijentacija}} '''Kleinova mreža seksualne orijentacije''' ('''KSOG'''), koju je razvio [[Fritz Klein (seksolog)|Fritz Klein]], pokušava izmjeriti [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] proširujući raniju [[Kinseyjeva skala|Kinseyjevu skalu]]. Godine 1998. Fritz Klein osnovao je [[Američki institut za biseksualnost]], koji nastavlja njegov rad sponzoriranjem seksualnih istraživanja koja uključuju [[Biseksualnost|biseksualce]], educiranjem šire j... 3830833 wikitext text/x-wiki {{Seksualna orijentacija}} '''Kleinova mreža seksualne orijentacije''' ('''KSOG'''), koju je razvio [[Fritz Klein (seksolog)|Fritz Klein]], pokušava izmjeriti [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] proširujući raniju [[Kinseyjeva skala|Kinseyjevu skalu]]. Godine 1998. Fritz Klein osnovao je [[Američki institut za biseksualnost]], koji nastavlja njegov rad sponzoriranjem seksualnih istraživanja koja uključuju [[Biseksualnost|biseksualce]], educiranjem šire javnosti o seksualnosti i promicanjem [[Biseksualna zajednica|biseksualne zajednice]]. Klein je prvi put opisao KSOG u svojoj knjizi ''[[The Bisexual Option]]'' iz 1978. godine.<ref name="Coleman1987a">{{cite book|last=Coleman|first=Edmond J|title=Integrated Identity for Gay Men and Lesbians: Psychotherapeutic Approaches for Emotional Well-Being|url=https://books.google.com/books?id=NfXmSHMDIBgC&pg=PA13|access-date=29 August 2012|date=1987-09-10|publisher=Psychology Press|isbn=9780866566384|pages=13–}}</ref><ref name="Newitz1997">{{cite book|author=The Bad Subjects Production Team|title=Bad Subjects: Political Education for Everyday Life|url=https://books.google.com/books?id=6inQN6MN0-AC&pg=PT108|access-date=29 August 2012|date=1997-11-01|publisher=NYU Press|isbn=9780814757932|pages=108–}}</ref><ref name="Bancroft2009">{{cite book|last=Bancroft|first=John|title=Human Sexuality And It Problems|url=https://books.google.com/books?id=bI-Jau14aLAC&pg=PA262|access-date=29 August 2012|year=2009|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=9780443051616|pages=262–}}</ref><ref name="Klein1985">{{cite journal|last=Klein|first=Fritz|author2=Barry Sepekoff |author3=Timothy J. Wolf |year=1985|title=Sexual Orientation|journal=Journal of Homosexuality|volume=11|issue=1–2|pages=35–49|issn=0091-8369|doi=10.1300/J082v11n01_04|pmid=4056393}}</ref> Kao odgovor na kritike da [[Kinseyjeva skala]] mjeri samo dvije dimenzije seksualne orijentacije, Klein je razvio višedimenzionalnu mrežu za opisivanje seksualne orijentacije. Za razliku od Kinseyjeve skale, Kleinova mreža istražuje seksualnu orijentaciju u prošlosti, sadašnjosti i idealiziranoj budućnosti s obzirom na po sedam faktora (ukupno dvadeset jedan faktor). KSOG upotrebljava vrijednosti od jedan do sedam, umjesto skale od nula do šest na Kinseyjevoj skali, kako bi opisao [[Seksualna orijentacija#Procjena i mjerenje|kontinuum]] od isključive privlačnosti prema [[Heteroseksualnost|suprotnom spolu]] do isključive privlačnosti prema [[Homoseksualnost|istom spolu]].<ref name="Coleman1987b">{{cite journal|last=Coleman|first=Eli|year=1987|title=Assessment of Sexual Orientation|journal=Journal of Homosexuality|volume=14|issue=1–2|pages=9–24|issn=0091-8369|doi=10.1300/J082v14n01_02|pmid=3655356}}</ref> == Pregled == KSOG se često upotrebljava kao alat u istraživanju.<ref name="HammackCohler2009">{{cite book|last1=Hammack|first1=Phillip L.|last2=Cohler|first2=Bertram J.|title=The Story of Sexual Identity: Narrative Perspectives on the Gay and Lesbian Life Course|url=https://books.google.com/books?id=4dI9qkl7otoC&pg=PA114|access-date=29 August 2012|date=2009-03-06|publisher=Oxford University Press|isbn=9780195326789|pages=114–}}</ref><ref name="BohanRussell1999">{{cite book|last1=Bohan|first1=Janis|last2=Russell|first2=Glenda|title=Conversations about Psychology and Sexual Orientation|url=https://books.google.com/books?id=uhBqaXRL-7kC&pg=PT197|access-date=29 August 2012|date=1999-08-01|publisher=NYU Press|isbn=9780814709139|pages=197–}}</ref> Predstavljen u Kleinovoj knjizi ''The Bisexual Option'', KSOG koristi skalu od sedam tačaka za procjenu sedam različitih dimenzija seksualnosti u tri različita trenutka u životu pojedinca: prošlost (od rane adolescencije do prije godinu dana), sadašnjost (u posljednjih dvanaest mjeseci) i ideal (ono što bi se odabralo kada bi bilo dobrovoljno).<ref>{{cite book|last=Klein|first=Fritz|title=The Bisexual Option|year=1993|publisher=The Haworth Press|isbn=978-1-56024-380-9|pages=19}}</ref> Studije koje koriste KSOG upotrebljavale su [[Klaster-analiza|klaster-analizu]] za istraživanje obrazaca unutar dvadeset jednog parametra KSOG-a, sugerirajući u jednom slučaju model orijentacije s pet oznaka (strejt, bi-strejt, bi-bi, bi-gej, gej).<ref name="Roberts1997">{{cite journal|last=Roberts|first=B. C.|year=1997|title=The Many Faces of Bisexuality|journal=International Journal of Sexuality and Gender Studies|volume=2|issue=1|pages=65–76|issn=1566-1768|doi=10.1023/A:1026341216421|s2cid=141274119}}</ref><ref name="Weinrich2002">{{cite journal|last=Weinrich|first=James D.|author2=Fritz Klein |year=2002|title=Bi-Gay, Bi-Straight, and Bi-Bi|journal=Journal of Bisexuality|volume=2|issue=4|pages=109–139|issn=1529-9716|doi=10.1300/J159v02n04_07|s2cid=141859262}}</ref> KSOG se također koristio u studijama o konverzijskoj terapiji (pogledajte [[:en:Exodus International#Jones and Yarhouse|Exodus International § Jones i Yarhouse]]).<ref name="JonesYarhouse2007">{{cite book|last1=Jones|first1=Stanton L.|last2=Yarhouse|first2=Mark A.|title=Ex-Gays?: A Longitudinal Study of Religiously Mediated Change in Sexual Orientation|url=https://books.google.com/books?id=jKPWSsjC1swC&pg=PA8|access-date=29 August 2012|date=2007-08-24|publisher=InterVarsity Press|isbn=9780830828463|pages=8–}}</ref> {| class="wikitable" |+ Kleinova mreža seksualne orijentacije ! scope="col" colspan="2" | Varijabla !! scope="col" | Odrednica !! scope="col" style="min-width:7ex" | Prošlost !! scope="col" style="min-width:7ex" | Sadašnjost !! scope="col" style="min-width:7ex" | Ideal |- ! scope="row" style="text-align:center;" | A !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualna privlačnost | Ko vas seksualno privlači? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | B !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualno ponašanje | S kim ste imali seksualne odnose? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | C !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualne fantazije | O kome su vaše seksualne fantazije? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | D !! scope="row" style="text-align:left;" | Emocionalna preferencija | Kome se osjećate emocionalno bližim ili privučenijim? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | E !! scope="row" style="text-align:left;" | Socijalna preferencija | S kojim spolom se družite? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | F !! scope="row" style="text-align:left;" | Preferencija životnog stila | U kojoj zajednici volite provoditi vrijeme? U kojoj se osjećate najugodnije? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | G !! scope="row" style="text-align:left;" | Samoidentifikacija | Kako sebe označavate ili identificirate? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |} {| class="wikitable" style="table-layout:fixed; text-align:center;" |+ style="padding-bottom:0.4ex;" | Skala za mjerenje varijabli <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">A</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">B</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">C</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">D</span> i <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">E</span> iz KSOG-a ! scope="col" | 1 !! scope="col" | 2 !! scope="col" | 3 !! scope="col" | 4 !! scope="col" | 5 !! scope="col" | 6 !! scope="col" | 7 |- | style="background-color:#ffc" | isključivo drugi spol | style="background-color:#edffcc" | uglavnom drugi spol | style="background-color:#dcffcc" | nešto više<br>drugi spol | style="background-color:#ccffcd" | oba spola podjednako | style="background-color:#ccffde" | nešto više<br>isti spol | style="background-color:#cff" | uglavnom isti spol | style="background-color:#ccfcff" | isključivo isti spol |- |} {| class="wikitable" style="table-layout:fixed; text-align:center;" |+ style="padding-bottom:0.4ex;" | Skala za mjerenje varijabli <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">F</span> i <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">G</span> iz KSOG-a ! scope="col" | 1 !! scope="col" | 2 !! scope="col" | 3 !! scope="col" | 4 !! scope="col" | 5 !! scope="col" | 6 !! scope="col" | 7 |- | style="background-color:#ffc" | isključivo heteroseksualno | style="background-color:#edffcc" | uglavnom heteroseksualno | style="background-color:#dcffcc" | nešto više<br>heteroseksualno | style="background-color:#ccffcd" | podjednako heteroseksualno i homoseksualno | style="background-color:#ccffde" | nešto više<br>homoseksualno | style="background-color:#cff" | uglavnom homoseksualno | style="background-color:#ccfcff" | isključivo homoseksualno |} == Nedostaci == {{Glavni|Seksualna orijentacija#Razlikovanje seksualne orijentacije od seksualnog identiteta i ponašanja}} Iako je priznao da mreža istražuje mnogo više dimenzija seksualne orijentacije od prethodnih skala, Klein je naveo da ona izostavlja sljedeće "aspekte" seksualne orijentacije:<ref>{{cite book|last=Klein|first=Fritz|title=The Bisexual Option|year=1993|pages=20}}</ref> * Dob partnera * Razlikovanje ljubavi i prijateljstva u varijabli emocionalne preferencije * Seksualna privlačnost podijeljena na [[seksualna želja|seksualnu želju]] i [[limerencija|limerenciju]] * Odnosi li se [[ljudska seksualna aktivnost|seksualna aktivnost]] na broj partnera ili broj pojavljivanja * [[Spolna uloga|Spolne uloge]], kao i muške i ženske uloge Pored toga, faktori koje Klein nije obradio uključuju: * Privlačnost prema nebinarnim ili transrodnim osobama. Iako je Klein vjerovao da je uključivanje više dimenzija seksualne orijentacije bolje, Weinrich i saradnici (1993) otkrili su da se čini da sve dimenzije KSOG-a mjere isti konstrukt.<ref name="Weinrich 1993 157–168">{{cite journal|author=J. Weinrich|title=A factor analysis of the Klein Sexual Orientation Grid in two disparate samples|journal=Archives of Sexual Behavior|year=1993|volume=22|issue=2|pages=157–168|doi=10.1007/bf01542364|display-authors=etal|pmid=8476335|s2cid=34708645}}</ref> Studija je provela [[faktorska analiza|faktorsku analizu]] KSOG-a kako bi se vidjelo koliko se faktora pojavljuje u dva različita uzorka. U obje grupe, prvi faktor koji se pojavio značajno je obuhvatio sve dvadeset i jednu stavku mreže, ukazujući na to da je ovaj faktor odgovoran za većinu varijanse. Dalje su otkrili da se pojavio drugi faktor koji sadrži vremenske dimenzije socijalnih i emocionalnih preferencija, što ukazuje na to da su te dimenzije možda mjerile nešto drugo osim seksualne orijentacije. Zbog toga, uprkos tome što je skala korisna u promicanju koncepta seksualne orijentacije kao višedimenzionalne i dinamične, dodatne izmjerene dimenzije ne otkrivaju nužno tačniji opis nečije ukupne seksualne orijentacije od Kinseyjeve skale. Još jedan razlog za zabrinutost u vezi s KSOG-om jeste to što različite dimenzije seksualne orijentacije možda neće na isti način identificirati sve ljude određene orijentacije. Mjere [[seksualna privlačnost|seksualne privlačnosti]], seksualne aktivnosti i [[seksualni identitet|seksualnog identiteta]] identificiraju različite (iako se često preklapaju) populacije. Laumann i saradnici (1994) otkrili su da je od 8,6% žena koje su prijavile neku seksualnost prema istom spolu, 88% prijavilo seksualnu privlačnost prema istom spolu, 41% je prijavilo neko homoseksualno ponašanje, a 16% je prijavilo lezbijski ili gej identitet.<ref name="Laumann 1994 303">{{cite book|last=Laumann|title=The Social Organization of Sexuality|year=1994|publisher=The University of Chicago Press|isbn=978-0-226-46957-7|pages=303|display-authors=etal}}</ref> == Također pogledajte == * [[Emocionalna orijentacija]] == Reference == {{Reference|2}} == Literatura == * [[Fritz Klein (seksolog)|Klein, Fritz]]. [https://archive.org/details/bisexualoption0000klei ''The Bisexual Option'', drugo izdanje]. Binghamton, NY: The Haworth Press, 1993. {{ISBN|1560230339}}. {{OCLC|27187013}}. * [https://www.autisticempire.com/klein Kleinova mreža seksualne orijentacije] — internetska verzija originalne Kleinove mreže seksualne orijentacije. {{Teme o biseksualnosti}} [[Kategorija:Biseksualnost]] [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:LGBT i društvo]] [[Kategorija:Seksologija]] frr8jngf1fw8qtbe0lp6hcslxc6f5li 3830907 3830833 2026-04-18T11:05:27Z Srđan 73336 3830907 wikitext text/x-wiki {{Seksualna orijentacija}} '''Kleinova mreža seksualne orijentacije''' ('''KSOG'''), koju je razvio [[Fritz Klein (seksolog)|Fritz Klein]], pokušava izmjeriti [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] proširujući raniju [[Kinseyjeva skala|Kinseyjevu skalu]]. Godine 1998. Fritz Klein osnovao je [[Američki institut za biseksualnost]], koji nastavlja njegov rad sponzoriranjem seksualnih istraživanja koja uključuju [[Biseksualnost|biseksualce]], educiranjem šire javnosti o seksualnosti i promicanjem [[Biseksualna zajednica|biseksualne zajednice]]. Klein je prvi put opisao KSOG u svojoj knjizi ''[[The Bisexual Option]]'' iz 1978.<ref name="Coleman1987a">{{cite book|last=Coleman|first=Edmond J|title=Integrated Identity for Gay Men and Lesbians: Psychotherapeutic Approaches for Emotional Well-Being|url=https://books.google.com/books?id=NfXmSHMDIBgC&pg=PA13|access-date=29. 8. 2012|date=10. 9. 1987|publisher=Psychology Press|isbn=9780866566384|pages=13–}}</ref><ref name="Newitz1997">{{cite book|author=The Bad Subjects Production Team|title=Bad Subjects: Political Education for Everyday Life|url=https://books.google.com/books?id=6inQN6MN0-AC&pg=PT108|access-date=29. 8. 2012|date=1. 11. 1997|publisher=NYU Press|isbn=9780814757932|pages=108–}}</ref><ref name="Bancroft2009">{{cite book|last=Bancroft|first=John|title=Human Sexuality And It Problems|url=https://books.google.com/books?id=bI-Jau14aLAC&pg=PA262|access-date=29. 8. 2012|year=2009|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=9780443051616|pages=262–}}</ref><ref name="Klein1985">{{cite journal|last=Klein|first=Fritz|author2=Barry Sepekoff |author3=Timothy J. Wolf |year=1985|title=Sexual Orientation|journal=Journal of Homosexuality|volume=11|issue=1–2|pages=35–49|issn=0091-8369|doi=10.1300/J082v11n01_04|pmid=4056393}}</ref> Kao odgovor na kritike da [[Kinseyjeva skala]] mjeri samo dvije dimenzije seksualne orijentacije, Klein je razvio višedimenzionalnu mrežu za opisivanje seksualne orijentacije. Za razliku od Kinseyjeve skale, Kleinova mreža istražuje seksualnu orijentaciju u prošlosti, sadašnjosti i idealiziranoj budućnosti s obzirom na po sedam faktora (ukupno dvadeset jedan faktor). KSOG upotrebljava vrijednosti od jedan do sedam, umjesto skale od nula do šest na Kinseyjevoj skali, kako bi opisao [[Seksualna orijentacija#Procjena i mjerenje|kontinuum]] od isključive privlačnosti prema [[Heteroseksualnost|suprotnom spolu]] do isključive privlačnosti prema [[Homoseksualnost|istom spolu]].<ref name="Coleman1987b">{{cite journal|last=Coleman|first=Eli|year=1987|title=Assessment of Sexual Orientation|journal=Journal of Homosexuality|volume=14|issue=1–2|pages=9–24|issn=0091-8369|doi=10.1300/J082v14n01_02|pmid=3655356}}</ref> == Pregled == KSOG se često upotrebljava kao alat u istraživanju.<ref name="HammackCohler2009">{{cite book|last1=Hammack|first1=Phillip L.|last2=Cohler|first2=Bertram J.|title=The Story of Sexual Identity: Narrative Perspectives on the Gay and Lesbian Life Course|url=https://books.google.com/books?id=4dI9qkl7otoC&pg=PA114|access-date=29. 8. 2012|date=6. 3. 2009|publisher=Oxford University Press|isbn=9780195326789|pages=114–}}</ref><ref name="BohanRussell1999">{{cite book|last1=Bohan|first1=Janis|last2=Russell|first2=Glenda|title=Conversations about Psychology and Sexual Orientation|url=https://books.google.com/books?id=uhBqaXRL-7kC&pg=PT197|access-date=29. 8. 2012|date=1. 8. 1999|publisher=NYU Press|isbn=9780814709139|pages=197–}}</ref> Predstavljen u Kleinovoj knjizi ''The Bisexual Option'', KSOG koristi skalu od sedam tačaka za procjenu sedam različitih dimenzija seksualnosti u tri različita trenutka u životu pojedinca: prošlost (od rane adolescencije do prije godinu dana), sadašnjost (u posljednjih dvanaest mjeseci) i ideal (ono što bi se odabralo kada bi bilo dobrovoljno).<ref>{{cite book|last=Klein|first=Fritz|title=The Bisexual Option|year=1993|publisher=The Haworth Press|isbn=978-1-56024-380-9|pages=19}}</ref> Studije koje koriste KSOG upotrebljavale su [[Klaster-analiza|klaster-analizu]] za istraživanje obrazaca unutar dvadeset jednog parametra KSOG-a, sugerirajući u jednom slučaju model orijentacije s pet oznaka (strejt, bi-strejt, bi-bi, bi-gej, gej).<ref name="Roberts1997">{{cite journal|last=Roberts|first=B. C.|year=1997|title=The Many Faces of Bisexuality|journal=International Journal of Sexuality and Gender Studies|volume=2|issue=1|pages=65–76|issn=1566-1768|doi=10.1023/A:1026341216421|s2cid=141274119}}</ref><ref name="Weinrich2002">{{cite journal|last=Weinrich|first=James D.|author2=Fritz Klein |year=2002|title=Bi-Gay, Bi-Straight, and Bi-Bi|journal=Journal of Bisexuality|volume=2|issue=4|pages=109–139|issn=1529-9716|doi=10.1300/J159v02n04_07|s2cid=141859262}}</ref> KSOG se također koristio u studijama o konverzijskoj terapiji (pogledajte [[:en:Exodus International#Jones and Yarhouse|Exodus International § Jones i Yarhouse]]).<ref name="JonesYarhouse2007">{{cite book|last1=Jones|first1=Stanton L.|last2=Yarhouse|first2=Mark A.|title=Ex-Gays?: A Longitudinal Study of Religiously Mediated Change in Sexual Orientation|url=https://books.google.com/books?id=jKPWSsjC1swC&pg=PA8|access-date=29. 8. 2012|date=24. 8. 2007|publisher=InterVarsity Press|isbn=9780830828463|pages=8–}}</ref> {| class="wikitable" |+ Kleinova mreža seksualne orijentacije ! scope="col" colspan="2" | Varijabla !! scope="col" | Odrednica !! scope="col" style="min-width:7ex" | Prošlost !! scope="col" style="min-width:7ex" | Sadašnjost !! scope="col" style="min-width:7ex" | Ideal |- ! scope="row" style="text-align:center;" | A !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualna privlačnost | Ko vas seksualno privlači? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | B !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualno ponašanje | S kim ste imali seksualne odnose? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | C !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualne fantazije | O kome su vaše seksualne fantazije? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | D !! scope="row" style="text-align:left;" | Emocionalna preferencija | Kome se osjećate emocionalno bližim ili privučenijim? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | E !! scope="row" style="text-align:left;" | Socijalna preferencija | S kojim spolom se družite? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | F !! scope="row" style="text-align:left;" | Preferencija životnog stila | U kojoj zajednici volite provoditi vrijeme? U kojoj se osjećate najugodnije? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | G !! scope="row" style="text-align:left;" | Samoidentifikacija | Kako sebe označavate ili identificirate? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |} {| class="wikitable" style="table-layout:fixed; text-align:center;" |+ style="padding-bottom:0.4ex;" | Skala za mjerenje varijabli <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">A</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">B</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">C</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">D</span> i <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">E</span> iz KSOG-a ! scope="col" | 1 !! scope="col" | 2 !! scope="col" | 3 !! scope="col" | 4 !! scope="col" | 5 !! scope="col" | 6 !! scope="col" | 7 |- | style="background-color:#ffc" | isključivo drugi spol | style="background-color:#edffcc" | uglavnom drugi spol | style="background-color:#dcffcc" | nešto više<br>drugi spol | style="background-color:#ccffcd" | oba spola podjednako | style="background-color:#ccffde" | nešto više<br>isti spol | style="background-color:#cff" | uglavnom isti spol | style="background-color:#ccfcff" | isključivo isti spol |- |} {| class="wikitable" style="table-layout:fixed; text-align:center;" |+ style="padding-bottom:0.4ex;" | Skala za mjerenje varijabli <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">F</span> i <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">G</span> iz KSOG-a ! scope="col" | 1 !! scope="col" | 2 !! scope="col" | 3 !! scope="col" | 4 !! scope="col" | 5 !! scope="col" | 6 !! scope="col" | 7 |- | style="background-color:#ffc" | isključivo heteroseksualno | style="background-color:#edffcc" | uglavnom heteroseksualno | style="background-color:#dcffcc" | nešto više<br>heteroseksualno | style="background-color:#ccffcd" | podjednako heteroseksualno i homoseksualno | style="background-color:#ccffde" | nešto više<br>homoseksualno | style="background-color:#cff" | uglavnom homoseksualno | style="background-color:#ccfcff" | isključivo homoseksualno |} == Nedostaci == {{Glavni|Seksualna orijentacija#Razlikovanje seksualne orijentacije od seksualnog identiteta i ponašanja}} Iako je priznao da mreža istražuje mnogo više dimenzija seksualne orijentacije od prethodnih skala, Klein je naveo da ona izostavlja sljedeće "aspekte" seksualne orijentacije:<ref>{{cite book|last=Klein|first=Fritz|title=The Bisexual Option|year=1993|pages=20}}</ref> * Dob partnera * Razlikovanje ljubavi i prijateljstva u varijabli emocionalne preferencije * Seksualna privlačnost podijeljena na [[seksualna želja|seksualnu želju]] i [[limerencija|limerenciju]] * Odnosi li se [[ljudska seksualna aktivnost|seksualna aktivnost]] na broj partnera ili broj pojavljivanja * [[Spolna uloga|Spolne uloge]], kao i muške i ženske uloge Pored toga, faktori koje Klein nije obradio uključuju: * Privlačnost prema nebinarnim ili transrodnim osobama. Iako je Klein vjerovao da je uključivanje više dimenzija seksualne orijentacije bolje, Weinrich i saradnici (1993) otkrili su da se čini da sve dimenzije KSOG-a mjere isti konstrukt.<ref name="Weinrich 1993 157–168">{{cite journal|author=J. Weinrich|title=A factor analysis of the Klein Sexual Orientation Grid in two disparate samples|journal=Archives of Sexual Behavior|year=1993|volume=22|issue=2|pages=157–168|doi=10.1007/bf01542364|display-authors=etal|pmid=8476335|s2cid=34708645}}</ref> Studija je provela [[faktorska analiza|faktorsku analizu]] KSOG-a kako bi se vidjelo koliko se faktora pojavljuje u dva različita uzorka. U obje grupe, prvi faktor koji se pojavio značajno je obuhvatio sve dvadeset i jednu stavku mreže, ukazujući na to da je ovaj faktor odgovoran za većinu varijanse. Dalje su otkrili da se pojavio drugi faktor koji sadrži vremenske dimenzije socijalnih i emocionalnih preferencija, što ukazuje na to da su te dimenzije možda mjerile nešto drugo osim seksualne orijentacije. Zbog toga, uprkos tome što je skala korisna u promicanju koncepta seksualne orijentacije kao višedimenzionalne i dinamične, dodatne izmjerene dimenzije ne otkrivaju nužno tačniji opis nečije ukupne seksualne orijentacije od Kinseyjeve skale. Još jedan razlog za zabrinutost u vezi s KSOG-om jeste to što različite dimenzije seksualne orijentacije možda neće na isti način identificirati sve ljude određene orijentacije. Mjere [[seksualna privlačnost|seksualne privlačnosti]], seksualne aktivnosti i [[seksualni identitet|seksualnog identiteta]] identificiraju različite (iako se često preklapaju) populacije. Laumann i saradnici (1994) otkrili su da je od 8,6% žena koje su prijavile neku seksualnost prema istom spolu, 88% prijavilo seksualnu privlačnost prema istom spolu, 41% je prijavilo neko homoseksualno ponašanje, a 16% je prijavilo lezbijski ili gej identitet.<ref name="Laumann 1994 303">{{cite book|last=Laumann|title=The Social Organization of Sexuality|year=1994|publisher=The University of Chicago Press|isbn=978-0-226-46957-7|pages=303|display-authors=etal}}</ref> == Također pogledajte == * [[Emocionalna orijentacija]] == Reference == {{Reference}} == Literatura == * [[Fritz Klein (seksolog)|Klein, Fritz]]. [https://archive.org/details/bisexualoption0000klei ''The Bisexual Option'', drugo izdanje]. Binghamton, NY: The Haworth Press, 1993. {{ISBN|1560230339}}. {{OCLC|27187013}}. * [https://www.autisticempire.com/klein Kleinova mreža seksualne orijentacije] – internetska verzija originalne Kleinove mreže seksualne orijentacije. {{Teme o biseksualnosti}} [[Kategorija:Biseksualnost]] [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:LGBT i društvo]] [[Kategorija:Seksologija]] nleb3mmpbsx8yp74whpte65snwz0025 3830910 3830907 2026-04-18T11:13:09Z AnToni 2325 3830910 wikitext text/x-wiki {{Seksualna orijentacija}} '''Kleinova mreža seksualne orijentacije''' ('''KSOG'''), koju je razvio [[Fritz Klein (seksolog)|Fritz Klein]], pokušava izmjeriti [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] proširujući raniju [[Kinseyjeva skala|Kinseyjevu skalu]]. Godine 1998. Fritz Klein osnovao je [[Američki institut za biseksualnost]], koji nastavlja njegov rad sponzoriranjem seksualnih istraživanja koja uključuju [[Biseksualnost|biseksualce]], educiranjem šire javnosti o seksualnosti i promicanjem [[Biseksualna zajednica|biseksualne zajednice]]. Klein je prvi put opisao KSOG u svojoj knjizi ''[[The Bisexual Option]]'' iz 1978.<ref name="Coleman1987a">{{cite book|last=Coleman|first=Edmond J|title=Integrated Identity for Gay Men and Lesbians: Psychotherapeutic Approaches for Emotional Well-Being|url=https://books.google.com/books?id=NfXmSHMDIBgC&pg=PA13|access-date=29. 8. 2012|date=10. 9. 1987|publisher=Psychology Press|isbn=9780866566384|pages=13–}}</ref><ref name="Newitz1997">{{cite book|author=The Bad Subjects Production Team|title=Bad Subjects: Political Education for Everyday Life|url=https://books.google.com/books?id=6inQN6MN0-AC&pg=PT108|access-date=29. 8. 2012|date=1. 11. 1997|publisher=NYU Press|isbn=9780814757932|pages=108–}}</ref><ref name="Bancroft2009">{{cite book|last=Bancroft|first=John|title=Human Sexuality And It Problems|url=https://books.google.com/books?id=bI-Jau14aLAC&pg=PA262|access-date=29. 8. 2012|year=2009|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=9780443051616|pages=262–}}</ref><ref name="Klein1985">{{cite journal|last=Klein|first=Fritz|author2=Barry Sepekoff |author3=Timothy J. Wolf |year=1985|title=Sexual Orientation|journal=Journal of Homosexuality|volume=11|issue=1–2|pages=35–49|issn=0091-8369|doi=10.1300/J082v11n01_04|pmid=4056393}}</ref> Kao odgovor na kritike da [[Kinseyjeva skala]] mjeri samo dvije dimenzije seksualne orijentacije, Klein je razvio višedimenzionalnu mrežu za opisivanje seksualne orijentacije. Za razliku od Kinseyjeve skale, Kleinova mreža istražuje seksualnu orijentaciju u prošlosti, sadašnjosti i idealiziranoj budućnosti s obzirom na po sedam faktora (ukupno dvadeset jedan faktor). KSOG upotrebljava vrijednosti od jedan do sedam, umjesto skale od nula do šest na Kinseyjevoj skali, kako bi opisao [[Seksualna orijentacija#Procjena i mjerenje|kontinuum]] od isključive privlačnosti prema [[Heteroseksualnost|suprotnom spolu]] do isključive privlačnosti prema [[Homoseksualnost|istom spolu]].<ref name="Coleman1987b">{{cite journal|last=Coleman|first=Eli|year=1987|title=Assessment of Sexual Orientation|journal=Journal of Homosexuality|volume=14|issue=1–2|pages=9–24|issn=0091-8369|doi=10.1300/J082v14n01_02|pmid=3655356}}</ref> == Pregled == KSOG se često upotrebljava kao alat u istraživanju.<ref name="HammackCohler2009">{{cite book|last1=Hammack|first1=Phillip L.|last2=Cohler|first2=Bertram J.|title=The Story of Sexual Identity: Narrative Perspectives on the Gay and Lesbian Life Course|url=https://books.google.com/books?id=4dI9qkl7otoC&pg=PA114|access-date=29. 8. 2012|date=6. 3. 2009|publisher=Oxford University Press|isbn=9780195326789|pages=114–}}</ref><ref name="BohanRussell1999">{{cite book|last1=Bohan|first1=Janis|last2=Russell|first2=Glenda|title=Conversations about Psychology and Sexual Orientation|url=https://books.google.com/books?id=uhBqaXRL-7kC&pg=PT197|access-date=29. 8. 2012|date=1. 8. 1999|publisher=NYU Press|isbn=9780814709139|pages=197–}}</ref> Predstavljen u Kleinovoj knjizi ''The Bisexual Option'', KSOG koristi skalu od sedam tačaka za procjenu sedam različitih dimenzija seksualnosti u tri različita trenutka u životu pojedinca: prošlost (od rane adolescencije do prije godinu dana), sadašnjost (u posljednjih dvanaest mjeseci) i ideal (ono što bi se odabralo kada bi bilo dobrovoljno).<ref>{{cite book|last=Klein|first=Fritz|title=The Bisexual Option|year=1993|publisher=The Haworth Press|isbn=978-1-56024-380-9|pages=19}}</ref> Studije koje koriste KSOG upotrebljavale su [[Klaster-analiza|klaster-analizu]] za istraživanje obrazaca unutar dvadeset jednog parametra KSOG-a, sugerirajući u jednom slučaju model orijentacije s pet oznaka (strejt, bi-strejt, bi-bi, bi-gej, gej).<ref name="Roberts1997">{{cite journal|last=Roberts|first=B. C.|year=1997|title=The Many Faces of Bisexuality|journal=International Journal of Sexuality and Gender Studies|volume=2|issue=1|pages=65–76|issn=1566-1768|doi=10.1023/A:1026341216421|s2cid=141274119}}</ref><ref name="Weinrich2002">{{cite journal|last=Weinrich|first=James D.|author2=Fritz Klein |year=2002|title=Bi-Gay, Bi-Straight, and Bi-Bi|journal=Journal of Bisexuality|volume=2|issue=4|pages=109–139|issn=1529-9716|doi=10.1300/J159v02n04_07|s2cid=141859262}}</ref> KSOG se također koristio u studijama o konverzijskoj terapiji (pogledajte [[Exodus International#Jones and Yarhouse|Exodus International § Jones i Yarhouse]]).<ref name="JonesYarhouse2007">{{cite book|last1=Jones|first1=Stanton L.|last2=Yarhouse|first2=Mark A.|title=Ex-Gays?: A Longitudinal Study of Religiously Mediated Change in Sexual Orientation|url=https://books.google.com/books?id=jKPWSsjC1swC&pg=PA8|access-date=29. 8. 2012|date=24. 8. 2007|publisher=InterVarsity Press|isbn=9780830828463|pages=8–}}</ref> {| class="wikitable" |+ Kleinova mreža seksualne orijentacije ! scope="col" colspan="2" | Varijabla !! scope="col" | Odrednica !! scope="col" style="min-width:7ex" | Prošlost !! scope="col" style="min-width:7ex" | Sadašnjost !! scope="col" style="min-width:7ex" | Ideal |- ! scope="row" style="text-align:center;" | A !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualna privlačnost | Ko vas seksualno privlači? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | B !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualno ponašanje | S kim ste imali seksualne odnose? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | C !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualne fantazije | O kome su vaše seksualne fantazije? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | D !! scope="row" style="text-align:left;" | Emocionalna preferencija | Kome se osjećate emocionalno bližim ili privučenijim? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | E !! scope="row" style="text-align:left;" | Socijalna preferencija | S kojim spolom se družite? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | F !! scope="row" style="text-align:left;" | Preferencija životnog stila | U kojoj zajednici volite provoditi vrijeme? U kojoj se osjećate najugodnije? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | G !! scope="row" style="text-align:left;" | Samoidentifikacija | Kako sebe označavate ili identificirate? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |} {| class="wikitable" style="table-layout:fixed; text-align:center;" |+ style="padding-bottom:0.4ex;" | Skala za mjerenje varijabli <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">A</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">B</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">C</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">D</span> i <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">E</span> iz KSOG-a ! scope="col" | 1 !! scope="col" | 2 !! scope="col" | 3 !! scope="col" | 4 !! scope="col" | 5 !! scope="col" | 6 !! scope="col" | 7 |- | style="background-color:#ffc" | isključivo drugi spol | style="background-color:#edffcc" | uglavnom drugi spol | style="background-color:#dcffcc" | nešto više<br>drugi spol | style="background-color:#ccffcd" | oba spola podjednako | style="background-color:#ccffde" | nešto više<br>isti spol | style="background-color:#cff" | uglavnom isti spol | style="background-color:#ccfcff" | isključivo isti spol |- |} {| class="wikitable" style="table-layout:fixed; text-align:center;" |+ style="padding-bottom:0.4ex;" | Skala za mjerenje varijabli <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">F</span> i <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">G</span> iz KSOG-a ! scope="col" | 1 !! scope="col" | 2 !! scope="col" | 3 !! scope="col" | 4 !! scope="col" | 5 !! scope="col" | 6 !! scope="col" | 7 |- | style="background-color:#ffc" | isključivo heteroseksualno | style="background-color:#edffcc" | uglavnom heteroseksualno | style="background-color:#dcffcc" | nešto više<br>heteroseksualno | style="background-color:#ccffcd" | podjednako heteroseksualno i homoseksualno | style="background-color:#ccffde" | nešto više<br>homoseksualno | style="background-color:#cff" | uglavnom homoseksualno | style="background-color:#ccfcff" | isključivo homoseksualno |} == Nedostaci == {{Glavni|Seksualna orijentacija#Razlikovanje seksualne orijentacije od seksualnog identiteta i ponašanja}} Iako je priznao da mreža istražuje mnogo više dimenzija seksualne orijentacije od prethodnih skala, Klein je naveo da ona izostavlja sljedeće "aspekte" seksualne orijentacije:<ref>{{cite book|last=Klein|first=Fritz|title=The Bisexual Option|year=1993|pages=20}}</ref> * Dob partnera * Razlikovanje ljubavi i prijateljstva u varijabli emocionalne preferencije * Seksualna privlačnost podijeljena na [[seksualna želja|seksualnu želju]] i [[limerencija|limerenciju]] * Odnosi li se [[ljudska seksualna aktivnost|seksualna aktivnost]] na broj partnera ili broj pojavljivanja * [[Spolna uloga|Spolne uloge]], kao i muške i ženske uloge Pored toga, faktori koje Klein nije obradio uključuju: * Privlačnost prema nebinarnim ili transrodnim osobama. Iako je Klein vjerovao da je uključivanje više dimenzija seksualne orijentacije bolje, Weinrich i saradnici (1993) otkrili su da se čini da sve dimenzije KSOG-a mjere isti konstrukt.<ref name="Weinrich 1993 157–168">{{cite journal|author=J. Weinrich|title=A factor analysis of the Klein Sexual Orientation Grid in two disparate samples|journal=Archives of Sexual Behavior|year=1993|volume=22|issue=2|pages=157–168|doi=10.1007/bf01542364|display-authors=etal|pmid=8476335|s2cid=34708645}}</ref> Studija je provela [[faktorska analiza|faktorsku analizu]] KSOG-a kako bi se vidjelo koliko se faktora pojavljuje u dva različita uzorka. U obje grupe, prvi faktor koji se pojavio značajno je obuhvatio sve dvadeset i jednu stavku mreže, ukazujući na to da je ovaj faktor odgovoran za većinu varijanse. Dalje su otkrili da se pojavio drugi faktor koji sadrži vremenske dimenzije socijalnih i emocionalnih preferencija, što ukazuje na to da su te dimenzije možda mjerile nešto drugo osim seksualne orijentacije. Zbog toga, uprkos tome što je skala korisna u promicanju koncepta seksualne orijentacije kao višedimenzionalne i dinamične, dodatne izmjerene dimenzije ne otkrivaju nužno tačniji opis nečije ukupne seksualne orijentacije od Kinseyjeve skale. Još jedan razlog za zabrinutost u vezi s KSOG-om jeste to što različite dimenzije seksualne orijentacije možda neće na isti način identificirati sve ljude određene orijentacije. Mjere [[seksualna privlačnost|seksualne privlačnosti]], seksualne aktivnosti i [[seksualni identitet|seksualnog identiteta]] identificiraju različite (iako se često preklapaju) populacije. Laumann i saradnici (1994) otkrili su da je od 8,6% žena koje su prijavile neku seksualnost prema istom spolu, 88% prijavilo seksualnu privlačnost prema istom spolu, 41% je prijavilo neko homoseksualno ponašanje, a 16% je prijavilo lezbijski ili gej identitet.<ref name="Laumann 1994 303">{{cite book|last=Laumann|title=The Social Organization of Sexuality|year=1994|publisher=The University of Chicago Press|isbn=978-0-226-46957-7|pages=303|display-authors=etal}}</ref> == Također pogledajte == * [[Emocionalna orijentacija]] == Reference == {{Reference}} == Literatura == * [[Fritz Klein (seksolog)|Klein, Fritz]]. [https://archive.org/details/bisexualoption0000klei ''The Bisexual Option'', drugo izdanje]. Binghamton, NY: The Haworth Press, 1993. {{ISBN|1560230339}}. {{OCLC|27187013}}. * [https://www.autisticempire.com/klein Kleinova mreža seksualne orijentacije] – internetska verzija originalne Kleinove mreže seksualne orijentacije. {{Teme o biseksualnosti}} [[Kategorija:Biseksualnost]] [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:LGBT i društvo]] [[Kategorija:Seksologija]] ehszkaqjgd87oss4o7ah0ee0pp1ljno 3830926 3830910 2026-04-18T11:25:31Z WumpusBot 120674 /* Pregled */ razne ispravke 3830926 wikitext text/x-wiki {{Seksualna orijentacija}} '''Kleinova mreža seksualne orijentacije''' ('''KSOG'''), koju je razvio [[Fritz Klein (seksolog)|Fritz Klein]], pokušava izmjeriti [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] proširujući raniju [[Kinseyjeva skala|Kinseyjevu skalu]]. Godine 1998. Fritz Klein osnovao je [[Američki institut za biseksualnost]], koji nastavlja njegov rad sponzoriranjem seksualnih istraživanja koja uključuju [[Biseksualnost|biseksualce]], educiranjem šire javnosti o seksualnosti i promicanjem [[Biseksualna zajednica|biseksualne zajednice]]. Klein je prvi put opisao KSOG u svojoj knjizi ''[[The Bisexual Option]]'' iz 1978.<ref name="Coleman1987a">{{cite book|last=Coleman|first=Edmond J|title=Integrated Identity for Gay Men and Lesbians: Psychotherapeutic Approaches for Emotional Well-Being|url=https://books.google.com/books?id=NfXmSHMDIBgC&pg=PA13|access-date=29. 8. 2012|date=10. 9. 1987|publisher=Psychology Press|isbn=9780866566384|pages=13–}}</ref><ref name="Newitz1997">{{cite book|author=The Bad Subjects Production Team|title=Bad Subjects: Political Education for Everyday Life|url=https://books.google.com/books?id=6inQN6MN0-AC&pg=PT108|access-date=29. 8. 2012|date=1. 11. 1997|publisher=NYU Press|isbn=9780814757932|pages=108–}}</ref><ref name="Bancroft2009">{{cite book|last=Bancroft|first=John|title=Human Sexuality And It Problems|url=https://books.google.com/books?id=bI-Jau14aLAC&pg=PA262|access-date=29. 8. 2012|year=2009|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=9780443051616|pages=262–}}</ref><ref name="Klein1985">{{cite journal|last=Klein|first=Fritz|author2=Barry Sepekoff |author3=Timothy J. Wolf |year=1985|title=Sexual Orientation|journal=Journal of Homosexuality|volume=11|issue=1–2|pages=35–49|issn=0091-8369|doi=10.1300/J082v11n01_04|pmid=4056393}}</ref> Kao odgovor na kritike da [[Kinseyjeva skala]] mjeri samo dvije dimenzije seksualne orijentacije, Klein je razvio višedimenzionalnu mrežu za opisivanje seksualne orijentacije. Za razliku od Kinseyjeve skale, Kleinova mreža istražuje seksualnu orijentaciju u prošlosti, sadašnjosti i idealiziranoj budućnosti s obzirom na po sedam faktora (ukupno dvadeset jedan faktor). KSOG upotrebljava vrijednosti od jedan do sedam, umjesto skale od nula do šest na Kinseyjevoj skali, kako bi opisao [[Seksualna orijentacija#Procjena i mjerenje|kontinuum]] od isključive privlačnosti prema [[Heteroseksualnost|suprotnom spolu]] do isključive privlačnosti prema [[Homoseksualnost|istom spolu]].<ref name="Coleman1987b">{{cite journal|last=Coleman|first=Eli|year=1987|title=Assessment of Sexual Orientation|journal=Journal of Homosexuality|volume=14|issue=1–2|pages=9–24|issn=0091-8369|doi=10.1300/J082v14n01_02|pmid=3655356}}</ref> == Pregled == KSOG se često upotrebljava kao alat u istraživanju.<ref name="HammackCohler2009">{{cite book|last1=Hammack|first1=Phillip L.|last2=Cohler|first2=Bertram J.|title=The Story of Sexual Identity: Narrative Perspectives on the Gay and Lesbian Life Course|url=https://books.google.com/books?id=4dI9qkl7otoC&pg=PA114|access-date=29. 8. 2012|date=6. 3. 2009|publisher=Oxford University Press|isbn=9780195326789|pages=114–}}</ref><ref name="BohanRussell1999">{{cite book|last1=Bohan|first1=Janis|last2=Russell|first2=Glenda|title=Conversations about Psychology and Sexual Orientation|url=https://books.google.com/books?id=uhBqaXRL-7kC&pg=PT197|access-date=29. 8. 2012|date=1. 8. 1999|publisher=NYU Press|isbn=9780814709139|pages=197–}}</ref> Predstavljen u Kleinovoj knjizi ''The Bisexual Option'', KSOG koristi skalu od sedam tačaka za procjenu sedam različitih dimenzija seksualnosti u tri različita trenutka u životu pojedinca: prošlost (od rane adolescencije do prije godinu dana), sadašnjost (u posljednjih dvanaest mjeseci) i ideal (ono što bi se odabralo kada bi bilo dobrovoljno).<ref>{{cite book|last=Klein|first=Fritz|title=The Bisexual Option|year=1993|publisher=The Haworth Press|isbn=978-1-56024-380-9|pages=19}}</ref> Studije koje koriste KSOG upotrebljavale su [[Klaster-analiza|klaster-analizu]] za istraživanje obrazaca unutar dvadeset jednog parametra KSOG-a, sugerirajući u jednom slučaju model orijentacije s pet oznaka (strejt, bi-strejt, bi-bi, bi-gej, gej).<ref name="Roberts1997">{{cite journal|last=Roberts|first=B. C.|year=1997|title=The Many Faces of Bisexuality|journal=International Journal of Sexuality and Gender Studies|volume=2|issue=1|pages=65–76|issn=1566-1768|doi=10.1023/A:1026341216421|s2cid=141274119}}</ref><ref name="Weinrich2002">{{cite journal|last=Weinrich|first=James D.|author2=Fritz Klein |year=2002|title=Bi-Gay, Bi-Straight, and Bi-Bi|journal=Journal of Bisexuality|volume=2|issue=4|pages=109–139|issn=1529-9716|doi=10.1300/J159v02n04_07|s2cid=141859262}}</ref> KSOG se također koristio u studijama o konverzijskoj terapiji (pogledajte [[Exodus International#Jones and Yarhouse|Exodus International § Jones i Yarhouse]]).<ref name="JonesYarhouse2007">{{cite book|last1=Jones|first1=Stanton L.|last2=Yarhouse|first2=Mark A.|title=Ex-Gays?: A Longitudinal Study of Religiously Mediated Change in Sexual Orientation|url=https://books.google.com/books?id=jKPWSsjC1swC&pg=PA8|access-date=29. 8. 2012|date=24. 8. 2007|publisher=InterVarsity Press|isbn=9780830828463|pages=8–}}</ref> {| class="wikitable" |+ Kleinova mreža seksualne orijentacije ! scope="col" colspan="2" | Varijabla !! scope="col" | Odrednica !! scope="col" style="min-width:7ex" | Prošlost !! scope="col" style="min-width:7ex" | Sadašnjost !! scope="col" style="min-width:7ex" | Ideal |- ! scope="row" style="text-align:center;" | A !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualna privlačnost | Ko vas seksualno privlači? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | B !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualno ponašanje | S kim ste imali seksualne odnose? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | C !! scope="row" style="text-align:left;" | Seksualne fantazije | O kome su vaše seksualne fantazije? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | D !! scope="row" style="text-align:left;" | Emocionalna preferencija | Kome se osjećate emocionalno bližim ili privučenijim? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | E !! scope="row" style="text-align:left;" | Socijalna preferencija | S kojim spolom se družite? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | F !! scope="row" style="text-align:left;" | Preferencija životnog stila | U kojoj zajednici volite provoditi vrijeme? U kojoj se osjećate najugodnije? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |- ! scope="row" style="text-align:center;" | G !! scope="row" style="text-align:left;" | Samoidentifikacija | Kako sebe označavate ili identificirate? || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' || style="text-align:center;" | ''1–7'' |} {| class="wikitable" style="table-layout:fixed; text-align:center;" |+ style="padding-bottom:0.4ex;" | Skala za mjerenje varijabli <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">A</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">B</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">C</span>, <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">D</span> i <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">E</span> iz KSOG-a ! scope="col" | 1 !! scope="col" | 2 !! scope="col" | 3 !! scope="col" | 4 !! scope="col" | 5 !! scope="col" | 6 !! scope="col" | 7 |- | style="background-color:#ffc" | isključivo drugi spol | style="background-color:#edffcc" | uglavnom drugi spol | style="background-color:#dcffcc" | nešto više<br>drugi spol | style="background-color:#ccffcd" | oba spola podjednako | style="background-color:#ccffde" | nešto više<br>isti spol | style="background-color:#cff" | uglavnom isti spol | style="background-color:#ccfcff" | isključivo isti spol |- |} {| class="wikitable" style="table-layout:fixed; text-align:center;" |+ style="padding-bottom:0.4ex;" | Skala za mjerenje varijabli <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">F</span> i <span style="background-color:#edf; border:1px solid silver; padding:0 4px;">G</span> iz KSOG-a ! scope="col" | 1 !! scope="col" | 2 !! scope="col" | 3 !! scope="col" | 4 !! scope="col" | 5 !! scope="col" | 6 !! scope="col" | 7 |- | style="background-color:#ffc" | isključivo heteroseksualno | style="background-color:#edffcc" | uglavnom heteroseksualno | style="background-color:#dcffcc" | nešto više<br>heteroseksualno | style="background-color:#ccffcd" | podjednako heteroseksualno i homoseksualno | style="background-color:#ccffde" | nešto više<br>homoseksualno | style="background-color:#cff" | uglavnom homoseksualno | style="background-color:#ccfcff" | isključivo homoseksualno |} == Nedostaci == {{Glavni|Seksualna orijentacija#Razlikovanje seksualne orijentacije od seksualnog identiteta i ponašanja}} Iako je priznao da mreža istražuje mnogo više dimenzija seksualne orijentacije od prethodnih skala, Klein je naveo da ona izostavlja sljedeće "aspekte" seksualne orijentacije:<ref>{{cite book|last=Klein|first=Fritz|title=The Bisexual Option|year=1993|pages=20}}</ref> * Dob partnera * Razlikovanje ljubavi i prijateljstva u varijabli emocionalne preferencije * Seksualna privlačnost podijeljena na [[seksualna želja|seksualnu želju]] i [[limerencija|limerenciju]] * Odnosi li se [[ljudska seksualna aktivnost|seksualna aktivnost]] na broj partnera ili broj pojavljivanja * [[Spolna uloga|Spolne uloge]], kao i muške i ženske uloge Pored toga, faktori koje Klein nije obradio uključuju: * Privlačnost prema nebinarnim ili transrodnim osobama. Iako je Klein vjerovao da je uključivanje više dimenzija seksualne orijentacije bolje, Weinrich i saradnici (1993) otkrili su da se čini da sve dimenzije KSOG-a mjere isti konstrukt.<ref name="Weinrich 1993 157–168">{{cite journal|author=J. Weinrich|title=A factor analysis of the Klein Sexual Orientation Grid in two disparate samples|journal=Archives of Sexual Behavior|year=1993|volume=22|issue=2|pages=157–168|doi=10.1007/bf01542364|display-authors=etal|pmid=8476335|s2cid=34708645}}</ref> Studija je provela [[faktorska analiza|faktorsku analizu]] KSOG-a kako bi se vidjelo koliko se faktora pojavljuje u dva različita uzorka. U obje grupe, prvi faktor koji se pojavio značajno je obuhvatio sve dvadeset i jednu stavku mreže, ukazujući na to da je ovaj faktor odgovoran za većinu varijanse. Dalje su otkrili da se pojavio drugi faktor koji sadrži vremenske dimenzije socijalnih i emocionalnih preferencija, što ukazuje na to da su te dimenzije možda mjerile nešto drugo osim seksualne orijentacije. Zbog toga, uprkos tome što je skala korisna u promicanju koncepta seksualne orijentacije kao višedimenzionalne i dinamične, dodatne izmjerene dimenzije ne otkrivaju nužno tačniji opis nečije ukupne seksualne orijentacije od Kinseyjeve skale. Još jedan razlog za zabrinutost u vezi s KSOG-om jeste to što različite dimenzije seksualne orijentacije možda neće na isti način identificirati sve ljude određene orijentacije. Mjere [[seksualna privlačnost|seksualne privlačnosti]], seksualne aktivnosti i [[seksualni identitet|seksualnog identiteta]] identificiraju različite (iako se često preklapaju) populacije. Laumann i saradnici (1994) otkrili su da je od 8,6% žena koje su prijavile neku seksualnost prema istom spolu, 88% prijavilo seksualnu privlačnost prema istom spolu, 41% je prijavilo neko homoseksualno ponašanje, a 16% je prijavilo lezbijski ili gej identitet.<ref name="Laumann 1994 303">{{cite book|last=Laumann|title=The Social Organization of Sexuality|year=1994|publisher=The University of Chicago Press|isbn=978-0-226-46957-7|pages=303|display-authors=etal}}</ref> == Također pogledajte == * [[Emocionalna orijentacija]] == Reference == {{Reference}} == Literatura == * [[Fritz Klein (seksolog)|Klein, Fritz]]. [https://archive.org/details/bisexualoption0000klei ''The Bisexual Option'', drugo izdanje]. Binghamton, NY: The Haworth Press, 1993. {{ISBN|1560230339}}. {{OCLC|27187013}}. * [https://www.autisticempire.com/klein Kleinova mreža seksualne orijentacije] – internetska verzija originalne Kleinove mreže seksualne orijentacije. {{Teme o biseksualnosti}} [[Kategorija:Biseksualnost]] [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:LGBT i društvo]] [[Kategorija:Seksologija]] lenstnfwnhowkrww97g3ok1pfyddxcb 6 533386 3830839 2026-04-18T08:18:33Z Mmns21 170250 {{Infoslika |Opis= Prikaz finskog tabaka sa tri poštanske marke čiji je dizajn uradio Tom of Finland. |Izvor= http://www.posti.fi/tiedotteet/2014/20140413_postimerkit.html |Datum= 2014. |Autor= Tom of Finland (umetnik); Itella Posti Oy (izdavač/vlasnik autorskih prava). |Objašnjenje= Slika se koristi u članku "Marke Toma of Finlanda" isključivo radi ilustracije same poštanske marke koja je predmet članka. S obzirom na to da je reč o specifičnom, autorskim pravom zaštićenom dizajnu poštanske... 3830839 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Prikaz finskog tabaka sa tri poštanske marke čiji je dizajn uradio Tom of Finland. |Izvor= http://www.posti.fi/tiedotteet/2014/20140413_postimerkit.html |Datum= 2014. |Autor= Tom of Finland (umetnik); Itella Posti Oy (izdavač/vlasnik autorskih prava). |Objašnjenje= Slika se koristi u članku "Marke Toma of Finlanda" isključivo radi ilustracije same poštanske marke koja je predmet članka. S obzirom na to da je reč o specifičnom, autorskim pravom zaštićenom dizajnu poštanske marke, nije moguće obezbediti slobodnu zamenu koja bi verno prikazala isti predmet. Datoteka je niske rezolucije i njena upotreba na Wikipediji ne ugrožava komercijalna prava vlasnika. }} == Licenciranje == {{Poštanska marka}} hefq4iouvtrtgh9tfhm04ldgo6qn0mv 3830908 3830839 2026-04-18T11:07:29Z Srđan 73336 3830908 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Prikaz finskog tabaka sa tri poštanske marke čiji je dizajn uradio Tom of Finland. |Izvor= http://www.posti.fi/tiedotteet/2014/20140413_postimerkit.html |Datum= 2014. |Autor= Tom of Finland (umetnik); Itella Posti Oy (izdavač/vlasnik autorskih prava). |Objašnjenje= Slika se koristi u članku "Marke Toma of Finlanda" isključivo radi ilustracije same poštanske marke koja je predmet članka. S obzirom na to da je reč o specifičnom, autorskim pravom zaštićenom dizajnu poštanske marke, nije moguće obezbediti slobodnu zamenu koja bi verno prikazala isti predmet. Datoteka je niske rezolucije i njena upotreba na Wikipediji ne ugrožava komercijalna prava vlasnika. }} == Licenciranje == {{Poštanska marka|datoteka ima obrazloženje=da}} rhapmj7z5t3890hgp9hts5tu7w5qu7w 0 533387 3830840 2026-04-18T08:20:11Z Mmns21 170250 Nova stranica: [[Datoteka:Tom-of-Finland-stampsheet.jpg|thumb|right|List poštanskih maraka]] '''Marke Toma of Finlanda''' izdanje su triju [[Finska|finskih]] [[Poštanska marka|prvoklasnih]] poštanskih maraka iz 2014. koje slave rad finskog umjetnika [[Tom of Finland|Toma of Finlanda]] (rođen kao Touko Laaksonen). == Izdanje == Marke je najavila finska poštanska služba [[Posti Group|Itella Posti Oy]] u aprilu 2014, a u prodaju su puštene 8. septembra.<ref name="Nichols">{{cite news... 3830840 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tom-of-Finland-stampsheet.jpg|thumb|right|List poštanskih maraka]] '''Marke Toma of Finlanda''' izdanje su triju [[Finska|finskih]] [[Poštanska marka|prvoklasnih]] poštanskih maraka iz 2014. koje slave rad finskog umjetnika [[Tom of Finland|Toma of Finlanda]] (rođen kao Touko Laaksonen). == Izdanje == Marke je najavila finska poštanska služba [[Posti Group|Itella Posti Oy]] u aprilu 2014, a u prodaju su puštene 8. septembra.<ref name="Nichols">{{cite news |last=Nichols|first=James |title=Tom of Finland Stamps to Be Released in Finland (NSFW)|url=http://www.huffingtonpost.com/2014/04/15/tom-of-finland-stamps_n_5153034.html|access-date=19. 8. 2015|work=[[The Huffington Post]] |date=15. 4. 2014}}</ref><ref name="Foundation">{{cite web|title=Tom of Finland Stamps|url=http://tomoffinlandfoundation.org/foundation/tof_stamps.htm|publisher=Tom of Finland Foundation|access-date=19. 8. 2015}}</ref> Smatraju se prvim poštanskim markama na svijetu koje prikazuju [[Homoerotika|homoerotsku]] umjetnost.<ref name="BBC">{{cite web|title=World's first homoerotic stamps produced in Finland|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-27060533|publisher=BBC News|access-date=19. 8. 2015|date=17. 4. 2014}}</ref> Prema [[Tom of Finland#Fondacija Tom of Finland|Fondaciji Tom of Finland]] (TFF), odabir slika za marke koordinirali su Solja Järvenpää iz finskog Centra za promociju umjetnosti, Susanna Luoto i Durk Dehner iz TFF-a te Timo Berry iz finske dizajnerske agencije BOTH, koji ih je i dizajnirao.<ref name="Foundation" /><ref name="ArtNet">{{cite web |first=Eileen |last=Kinsella |url=https://news.artnet.com/market/lick-me-finnish-postal-stamp-honors-tom-of-finlands-proud-homoeroticsm-10487 |title=Lick Me! Finnish Postal Stamp Honors Tom of Finland's 'Proud Homoeroticism' |website=Artnet News |publisher=[[Artnet]] |date=16. 4. 2014 |access-date=17. 1. 2017 }}</ref> Itella Posti Oy pohvalila je umjetnikova djela jer su postigla ikonični status u svom žanru i utjecala na, naprimjer, pop kulturu i modu.<ref name="Nichols" /> Novi {{ill|Finski poštanski muzej|fi|Postimuseo}} u [[Tampere|Tampereu]] otvoren je izložbom umjetnikovih radova i razmjenom pisama kako bi se poklopilo s izdavanjem maraka.<ref name="ArtNet" /><ref name="Bustle">{{cite news |last1=Millstein|first1=Seth|title=Finland's Homoerotic Postage Stamps Are Pretty Bold|url=http://www.bustle.com/articles/21302-finlands-homoerotic-postage-stamps-are-pretty-bold|newspaper=[[Bustle (časopis)|Bustle]] |access-date=19. 8. 2015|date=15. 4. 2014}}</ref><ref name="Advocate">{{cite news |first=Daniel |last=Reynolds |url=http://www.advocate.com/world/2014/04/14/finnish-postal-service-will-release-tom-finland-stamps |title=Finnish Postal Service Will Release Tom of Finland Stamps |newspaper=[[The Advocate (LGBT časopis)|The Advocate]] |date=14. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref><ref name="seller">{{cite web |url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/tom_of_finland_stamps_on_sale_monday_finlands_biggest_seller_ever/7459075 |title=Tom of Finland stamps on sale Monday; Finland's biggest seller ever |publisher=[[Posti Group|Itella Posti Oy]] |date=8. 9. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=http://info.arte.tv/fr/la-poste-se-lance-dans-lhomoerotisme|title=La poste se lance dans l'homoérotisme|last=Ayoub|first=Nadine|date=8. 12. 2016|website=ARTE Info|access-date=17. 1. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.postimuseo.fi/en/exhibitions/exhibition-archive/sealed-with-a-secret|title=Sealed with a Secret|last=Niinimäki|first=Jarmo|date=2014|website=www.postimuseo.fi|access-date=17. 1. 2017}}</ref> Likovna kritičarka [[Estelle Lovatt]] rekla je da su marke "sjajna izjava"; ona i drugi, uključujući [[Mark Joseph Stern|Marka Josepha Sterna]], pisca za LGBTQ blog u časopisu ''[[Slate (časopis)|Slate]]'', istakli su da Finska do tada [[Istospolni brakovi u Finskoj|još nije bila legalizirala istospolne brakove]].<ref name="BBC" /><ref>{{cite news |first=Mark Joseph |last=Stern |url=http://www.slate.com/blogs/outward/2014/04/14/finland_s_graphic_gay_bondage_stamps_are_amazing.html |title=Check Out Finland's New Graphic Gay Bondage Stamps |newspaper=[[Slate (časopis)|Slate]] |date=14. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 |type=Outward blog }}</ref><ref name="Ind">{{cite news |first=Rose Troup |last=Buchanan |url=https://www.independent.co.uk/news/world/russian-politician-calls-for-ban-on-gay-propaganda-stamps-depicting-finnish-erotic-artist-tom-of-9806350.html |title=Russian politician calls for ban on 'gay propaganda' stamps depicting Finnish erotic artist Tom of Finland |newspaper=[[The Independent]] |date=20. 10. 2014 }}</ref> U Finskoj je internetska peticija pozivala na otkazivanje izdanja kao "[ni] estetski lijepog [niti] kulturološki vrijednog", a kršćanski lanac robnih kuća {{ill|Halpa-Halli|fi}} odbio ih je prodavati.<ref name="V&A" /><ref>{{cite news |first=Linda |last=Pelkonen |url=https://www.uusisuomi.fi/kotimaa/71951-miksi-ette-myy-tom-finland-postimerkkeja-halpa-halli |title=Miksi ette myy Tom of Finland -postimerkkejä, Halpa-Halli? |trans-title=Why don't you sell Tom of Finland stamps, Halpa-Halli? |newspaper=[[Uusi Suomi]] |date=9. 9. 2014 |access-date=17. 1. 2017 |language=fi }}</ref> Izdavanje maraka teklo je paralelno s javnom raspravom o legalizaciji istospolnih brakova iste godine; parlament je 12. decembra 2014. usvojio zakon o legalizaciji.<ref>{{Cite news|url=http://www.corriere.it/esteri/14_aprile_16/finlandia-arrivano-francobolli-dedicati-all-artista-gay-tom-of-finland-f0e8876c-c55a-11e3-ab93-8b453f4397d6.shtml|title=Finlandia, arrivano i francobolli dedicati all'artista gay Tom of Finland |trans-title=Finland, Stamps arrive dedicated to the gay artist Tom of Finland |date=16. 9. 2014|newspaper=Corriere della Sera|language=it|access-date=17. 1. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.eduskunta.fi/FI/Vaski/sivut/aanestys.aspx?aanestysnro=14&istuntonro=129&vuosi=2014|title=Kansalaisaloite eduskunnalle avioliittolain, rekisteröidystä parisuhteesta annetun lain ja transseksuaalin sukupuolen vahvistamisesta annetun lain muuttamisesta (KAA 3/2013 vp) - Toinen käsittely|language=fi|date=12. 12. 2014|access-date=20. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170120224035/https://www.eduskunta.fi/FI/Vaski/sivut/aanestys.aspx?aanestysnro=14&istuntonro=129&vuosi=2014|archive-date=20. 1. 2017}}</ref> == Dizajn == Poštanske marke djelo su finskog dizajnera Time Berryja, a zasnovane su na crtežima Touka Laaksonena. Kako su Berry i drugi istakli, najveći je značaj Toma of Finlanda u njegovoj sklonosti ka snažnoj homoseksualnoj muškosti. Prethodno su homoseksualci prikazivani kao kicoški, slabi ili djevojački. Laaksonen je razvio prve elemente svog stila, uključujući sklonost ka uniformama, tokom finskog [[Nastavljeni rat|Nastavljenog rata]] (1941–1944), kada su njemačke trupe bile stacionirane u Helsinkiju.<ref>{{Cite news|url=https://www.forbes.com/sites/davidmacdougall/2014/10/13/porn-in-the-post-youve-got-male/#4b19fe16ff57|title=You've Got Male: Erotic Stamps by Tom of Finland Issued|last=Dougall|first=David Mac|newspaper=Forbes |date=13. 10. 2014 |access-date=18. 1. 2017}}</ref> Izdanje je [[Minijaturni list|minijaturni list]] koji se sastoji od tri prvoklasne samoljepljive marke:<ref name="Finnbay">{{cite web |url=http://www.finnbay.com/media/news/finnish-postal-service-to-showcase-homoerotic-fetish-art-on-stamps-of-tom-of-finland/ |title=Finnish Postal Service to Showcase Homoerotic Fetish Art on Stamps |website=Finnbay |date=13. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref> dvije prikazuju dijelove crteža nagog muškarca koji sjedi među nogama drugog muškarca odjevenog kao policajac i s cigaretom u ustima; treća prikazuje nagu stražnjicu i lice muškarca koji viri između dvije noge.<ref name="BBC" /><ref name="Bustle" /><ref name="Advocate" /> == Međunarodni prijem == Finska poštanska služba izvijestila je o rekordnom interesovanju za izdavanje maraka, uključujući prednarudžbe iz 178 država.<ref name="seller" /><ref>{{cite web |url=https://news.artnet.com/art-world/tom-of-finlands-homoerotic-stamps-are-a-hit-96573 |title=Tom of Finland's Homoerotic Stamps Are a Hit |website=Artnet News |date=9. 9. 2014 |access-date=17. 1. 2017 }}</ref> Itella je planirala proizvesti 200.000 listova te omogućuje internetske narudžbe kupcima iz inostranstva.<ref>{{Cite news|url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/finlands_erotic_tom_stamps_raise_temperatures_worldwide/7195169|title=Finland's erotic Tom stamps raise temperatures worldwide|date=17. 4. 2014|newspaper=Yle Uutiset|access-date=18. 1. 2017}}</ref> Njemački ''[[Der Tagesspiegel|Tagesspiegel]]'' nazvao je seriju ''Kassenschlagerom'', svjetskim uspjehom na blagajnama.<ref>{{Cite news|url=http://www.tagesspiegel.de/weltspiegel/schwule-pornografie-finnische-briefmarken-mit-motiven-von-tom-of-finland-sind-weltweit-ein-renner/10672888.html|title=Finnische Briefmarken mit Motiven von Tom of Finland sind weltweit ein Renner |trans-title=Finnish stamps with Tom of Finland motifs are a worldwide success|date=9. 9. 2014|newspaper=Der Tagesspiegel |location=Berlin|access-date=17. 1. 2017|language=de }}</ref> Većina narudžbi pristigla je iz Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske.<ref name=":0" /> Seth Millstein u časopisu ''[[Bustle (časopis)|Bustle]]'' napisao je: "Dizajni nisu sasvim eksplicitni, ali su svjetlosnim godinama grafičniji od bilo čega što se ikada pojavilo na američkoj poštanskoj marki."<ref name="Bustle" /> Pisac iz lista ''[[The Washington Post|Washington Post]]'' nazvao ih je "prilično riskantnim".<ref>{{cite news |first=Soraya Nadia |last=McDonald |url=https://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2014/04/14/two-new-finnish-stamps-feature-homoerotic-themes/ |title=New Finnish stamps feature homoerotic themes |newspaper=[[Washington Post]] |date=14. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref> Muzej [[Muzej Viktorije i Alberta|Viktorije i Alberta]] u Londonu nabavio je jedan od kompleta maraka prvog dana kao "značajan dodatak predmetima LGBTQ kulture u kolekciji".<ref name="V&A">{{cite web |url=https://collections.vam.ac.uk/item/O1301493/tom-of-finland-stamps-stamps-itella-posti-oy/ |title=Collections: Tom of Finland stamps |publisher=[[Victoria and Albert Museum]] |access-date=17. 1. 2017 }}</ref> [[Vitalij Milonov]], antigay ruski političar tada u vijeću [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburga]], pozvao je na zabranu maraka u Rusiji, a Fince da ih dobrovoljno prestanu koristiti na pošti za Rusiju.<ref name="Ind" /><ref>{{cite news |first=A. |last=Quinn |url=https://themoscowtimes.com/news/anti-gay-russian-lawmaker-milonov-protests-homoerotic-finnish-stamps-40535 |title=Anti-Gay Russian Lawmaker Milonov Protests Homoerotic Finnish Stamps |newspaper=[[The Moscow Times]] |date=19. 10. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/russian_politician_demands_ban_on_tom_of_finland-stamped_mail/7540220 |title=Russian politician demands ban on Tom of Finland-stamped mail |publisher=Itella Posti Oy |date=21. 10. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref> == Status prvih erotskih maraka == [[Datoteka:Espana1930majadesnuda10ptsscott399.jpg|thumb|''Gola Maja'' na španskoj marki iz 1930.]] Prema riječima Deana Shepherda, urednika časopisa ''[[Gibbons Stamp Monthly]]'', to su vjerovatno prve marke s erotskom umjetnošću bilo koje vrste.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/artanddesign/shortcuts/2014/apr/15/homoerotic-artist-tom-of-finland-official-stamp-approval|title=Homoerotic artist Tom of Finland gets the official stamp of approval|last=Cochrane|first=Kira|date=15. 4. 2014|newspaper=[[The Guardian]]|access-date=16. 1. 2017}}</ref> Međutim, prema Markku Penttinenu, menadžeru za razvoj u finskim poštanskim službama, još 1950-ih finske su marke prikazivale gole žene u sauni.<ref>{{Cite news|url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/tom_of_finland_stamps_on_sale_monday_finlands_biggest_seller_ever/7459075|title=Tom of Finland stamps on sale Monday; Finland's biggest seller ever|date=8. 9. 2014|newspaper=Yle Uutiset|access-date=18. 1. 2017}}</ref> I muška i ženska golotinja pojavljivale su se na markama već u 19. stoljeću. Španske [[Gola Maja (poštanske marke)|marke]] iz 1930. na kojima je prikazana Goyina ''[[Gola Maja]]'' predstavljaju prvu otvorenu sliku tijela ljudske žene (za razliku od [[Grčka mitologija|grčke boginje]]) sa [[Stidne dlake|stidnim dlakama]] na marki i tada su izazvale skandal.<ref name="pukas">{{cite news |last=Pukas |first=A. |url=http://www.express.co.uk/expressyourself/275973/Duchess-of-Alba-The-Royal-Cougar |title=Duchess of Alba: The Royal Cougar |newspaper=[[The Daily Express]] |date=7. 10. 2011 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Poštanske marke i poštanska historija Finske]] == Reference == {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == * {{YouTube|id=7NRrHuJkc9k|title=Making of the Tom of Finland stamps}} * {{cite news |url=http://www.pri.org/stories/2014-04-17/homoerotic-stamps-celebrate-work-tom |title=These homoerotic stamps celebrate the work of Tom of Finland |first=Andrea |last=Crossan |date=17. 4. 2014 |publisher=[[Public Radio International]] |type=audio }} [[Kategorija:Gay umjetnost]] [[Kategorija:Filatelija Finske]] [[Kategorija:Poštanske marke na kojima su ljudi]] [[Kategorija:Erotska umjetnost]] pwz17khebcrypt2llrjsthwg1ffvgb5 3830925 3830840 2026-04-18T11:25:29Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830925 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tom-of-Finland-stampsheet.jpg|thumb|right|List poštanskih maraka]] '''Marke Toma of Finlanda''' izdanje su triju [[Finska|finskih]] [[Poštanska marka|prvoklasnih]] poštanskih maraka iz 2014. koje slave rad finskog umjetnika [[Tom of Finland|Toma of Finlanda]] (rođen kao Touko Laaksonen). == Izdanje == Marke je najavila finska poštanska služba [[Posti Group|Itella Posti Oy]] u aprilu 2014, a u prodaju su puštene 8. septembra.<ref name="Nichols">{{cite news |last=Nichols|first=James |title=Tom of Finland Stamps to Be Released in Finland (NSFW)|url=http://www.huffingtonpost.com/2014/04/15/tom-of-finland-stamps_n_5153034.html|access-date=19. 8. 2015|work=[[The Huffington Post]] |date=15. 4. 2014}}</ref><ref name="Foundation">{{cite web|title=Tom of Finland Stamps|url=http://tomoffinlandfoundation.org/foundation/tof_stamps.htm|publisher=Tom of Finland Foundation|access-date=19. 8. 2015}}</ref> Smatraju se prvim poštanskim markama na svijetu koje prikazuju [[Homoerotika|homoerotsku]] umjetnost.<ref name="BBC">{{cite web|title=World's first homoerotic stamps produced in Finland|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-27060533|publisher=BBC News|access-date=19. 8. 2015|date=17. 4. 2014}}</ref> Prema [[Tom of Finland#Fondacija Tom of Finland|Fondaciji Tom of Finland]] (TFF), odabir slika za marke koordinirali su Solja Järvenpää iz finskog Centra za promociju umjetnosti, Susanna Luoto i Durk Dehner iz TFF-a te Timo Berry iz finske dizajnerske agencije BOTH, koji ih je i dizajnirao.<ref name="Foundation" /><ref name="ArtNet">{{cite web |first=Eileen |last=Kinsella |url=https://news.artnet.com/market/lick-me-finnish-postal-stamp-honors-tom-of-finlands-proud-homoeroticsm-10487 |title=Lick Me! Finnish Postal Stamp Honors Tom of Finland's 'Proud Homoeroticism' |website=Artnet News |publisher=[[Artnet]] |date=16. 4. 2014 |access-date=17. 1. 2017 }}</ref> Itella Posti Oy pohvalila je umjetnikova djela jer su postigla ikonični status u svom žanru i utjecala na, naprimjer, pop kulturu i modu.<ref name="Nichols" /> Novi {{ill|Finski poštanski muzej|fi|Postimuseo}} u [[Tampere]]u otvoren je izložbom umjetnikovih radova i razmjenom pisama kako bi se poklopilo s izdavanjem maraka.<ref name="ArtNet" /><ref name="Bustle">{{cite news |last1=Millstein|first1=Seth|title=Finland's Homoerotic Postage Stamps Are Pretty Bold|url=http://www.bustle.com/articles/21302-finlands-homoerotic-postage-stamps-are-pretty-bold|newspaper=[[Bustle (časopis)|Bustle]] |access-date=19. 8. 2015|date=15. 4. 2014}}</ref><ref name="Advocate">{{cite news |first=Daniel |last=Reynolds |url=http://www.advocate.com/world/2014/04/14/finnish-postal-service-will-release-tom-finland-stamps |title=Finnish Postal Service Will Release Tom of Finland Stamps |newspaper=[[The Advocate (LGBT časopis)|The Advocate]] |date=14. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref><ref name="seller">{{cite web |url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/tom_of_finland_stamps_on_sale_monday_finlands_biggest_seller_ever/7459075 |title=Tom of Finland stamps on sale Monday; Finland's biggest seller ever |publisher=[[Posti Group|Itella Posti Oy]] |date=8. 9. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=http://info.arte.tv/fr/la-poste-se-lance-dans-lhomoerotisme|title=La poste se lance dans l'homoérotisme|last=Ayoub|first=Nadine|date=8. 12. 2016|website=ARTE Info|access-date=17. 1. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.postimuseo.fi/en/exhibitions/exhibition-archive/sealed-with-a-secret|title=Sealed with a Secret|last=Niinimäki|first=Jarmo|date=2014|website=www.postimuseo.fi|access-date=17. 1. 2017}}</ref> Likovna kritičarka [[Estelle Lovatt]] rekla je da su marke "sjajna izjava"; ona i drugi, uključujući [[Mark Joseph Stern|Marka Josepha Sterna]], pisca za LGBTQ blog u časopisu ''[[Slate (časopis)|Slate]]'', istakli su da Finska do tada [[Istospolni brakovi u Finskoj|još nije bila legalizirala istospolne brakove]].<ref name="BBC" /><ref>{{cite news |first=Mark Joseph |last=Stern |url=http://www.slate.com/blogs/outward/2014/04/14/finland_s_graphic_gay_bondage_stamps_are_amazing.html |title=Check Out Finland's New Graphic Gay Bondage Stamps |newspaper=[[Slate (časopis)|Slate]] |date=14. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 |type=Outward blog }}</ref><ref name="Ind">{{cite news |first=Rose Troup |last=Buchanan |url=https://www.independent.co.uk/news/world/russian-politician-calls-for-ban-on-gay-propaganda-stamps-depicting-finnish-erotic-artist-tom-of-9806350.html |title=Russian politician calls for ban on 'gay propaganda' stamps depicting Finnish erotic artist Tom of Finland |newspaper=[[The Independent]] |date=20. 10. 2014 }}</ref> U Finskoj je internetska peticija pozivala na otkazivanje izdanja kao "[ni] estetski lijepog [niti] kulturološki vrijednog", a kršćanski lanac robnih kuća {{ill|Halpa-Halli|fi}} odbio ih je prodavati.<ref name="V&A" /><ref>{{cite news |first=Linda |last=Pelkonen |url=https://www.uusisuomi.fi/kotimaa/71951-miksi-ette-myy-tom-finland-postimerkkeja-halpa-halli |title=Miksi ette myy Tom of Finland -postimerkkejä, Halpa-Halli? |trans-title=Why don't you sell Tom of Finland stamps, Halpa-Halli? |newspaper=[[Uusi Suomi]] |date=9. 9. 2014 |access-date=17. 1. 2017 |language=fi }}</ref> Izdavanje maraka teklo je paralelno s javnom raspravom o legalizaciji istospolnih brakova iste godine; parlament je 12. decembra 2014. usvojio zakon o legalizaciji.<ref>{{Cite news|url=http://www.corriere.it/esteri/14_aprile_16/finlandia-arrivano-francobolli-dedicati-all-artista-gay-tom-of-finland-f0e8876c-c55a-11e3-ab93-8b453f4397d6.shtml|title=Finlandia, arrivano i francobolli dedicati all'artista gay Tom of Finland |trans-title=Finland, Stamps arrive dedicated to the gay artist Tom of Finland |date=16. 9. 2014|newspaper=Corriere della Sera|language=it|access-date=17. 1. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.eduskunta.fi/FI/Vaski/sivut/aanestys.aspx?aanestysnro=14&istuntonro=129&vuosi=2014|title=Kansalaisaloite eduskunnalle avioliittolain, rekisteröidystä parisuhteesta annetun lain ja transseksuaalin sukupuolen vahvistamisesta annetun lain muuttamisesta (KAA 3/2013 vp) - Toinen käsittely|language=fi|date=12. 12. 2014|access-date=20. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170120224035/https://www.eduskunta.fi/FI/Vaski/sivut/aanestys.aspx?aanestysnro=14&istuntonro=129&vuosi=2014|archive-date=20. 1. 2017}}</ref> == Dizajn == Poštanske marke djelo su finskog dizajnera Time Berryja, a zasnovane su na crtežima Touka Laaksonena. Kako su Berry i drugi istakli, najveći je značaj Toma of Finlanda u njegovoj sklonosti ka snažnoj homoseksualnoj muškosti. Prethodno su homoseksualci prikazivani kao kicoški, slabi ili djevojački. Laaksonen je razvio prve elemente svog stila, uključujući sklonost ka uniformama, tokom finskog [[Nastavljeni rat|Nastavljenog rata]] (1941–1944), kada su njemačke trupe bile stacionirane u Helsinkiju.<ref>{{Cite news|url=https://www.forbes.com/sites/davidmacdougall/2014/10/13/porn-in-the-post-youve-got-male/#4b19fe16ff57|title=You've Got Male: Erotic Stamps by Tom of Finland Issued|last=Dougall|first=David Mac|newspaper=Forbes |date=13. 10. 2014 |access-date=18. 1. 2017}}</ref> Izdanje je [[minijaturni list]] koji se sastoji od tri prvoklasne samoljepljive marke:<ref name="Finnbay">{{cite web |url=http://www.finnbay.com/media/news/finnish-postal-service-to-showcase-homoerotic-fetish-art-on-stamps-of-tom-of-finland/ |title=Finnish Postal Service to Showcase Homoerotic Fetish Art on Stamps |website=Finnbay |date=13. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref> dvije prikazuju dijelove crteža nagog muškarca koji sjedi među nogama drugog muškarca odjevenog kao policajac i s cigaretom u ustima; treća prikazuje nagu stražnjicu i lice muškarca koji viri između dvije noge.<ref name="BBC" /><ref name="Bustle" /><ref name="Advocate" /> == Međunarodni prijem == Finska poštanska služba izvijestila je o rekordnom interesovanju za izdavanje maraka, uključujući prednarudžbe iz 178 država.<ref name="seller" /><ref>{{cite web |url=https://news.artnet.com/art-world/tom-of-finlands-homoerotic-stamps-are-a-hit-96573 |title=Tom of Finland's Homoerotic Stamps Are a Hit |website=Artnet News |date=9. 9. 2014 |access-date=17. 1. 2017 }}</ref> Itella je planirala proizvesti 200.000 listova te omogućuje internetske narudžbe kupcima iz inostranstva.<ref>{{Cite news|url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/finlands_erotic_tom_stamps_raise_temperatures_worldwide/7195169|title=Finland's erotic Tom stamps raise temperatures worldwide|date=17. 4. 2014|newspaper=Yle Uutiset|access-date=18. 1. 2017}}</ref> Njemački ''[[Der Tagesspiegel|Tagesspiegel]]'' nazvao je seriju ''Kassenschlagerom'', svjetskim uspjehom na blagajnama.<ref>{{Cite news|url=http://www.tagesspiegel.de/weltspiegel/schwule-pornografie-finnische-briefmarken-mit-motiven-von-tom-of-finland-sind-weltweit-ein-renner/10672888.html|title=Finnische Briefmarken mit Motiven von Tom of Finland sind weltweit ein Renner |trans-title=Finnish stamps with Tom of Finland motifs are a worldwide success|date=9. 9. 2014|newspaper=Der Tagesspiegel |location=Berlin|access-date=17. 1. 2017|language=de }}</ref> Većina narudžbi pristigla je iz Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske.<ref name=":0" /> Seth Millstein u časopisu ''[[Bustle (časopis)|Bustle]]'' napisao je: "Dizajni nisu sasvim eksplicitni, ali su svjetlosnim godinama grafičniji od bilo čega što se ikada pojavilo na američkoj poštanskoj marki."<ref name="Bustle" /> Pisac iz lista ''[[The Washington Post|Washington Post]]'' nazvao ih je "prilično riskantnim".<ref>{{cite news |first=Soraya Nadia |last=McDonald |url=https://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2014/04/14/two-new-finnish-stamps-feature-homoerotic-themes/ |title=New Finnish stamps feature homoerotic themes |newspaper=[[Washington Post]] |date=14. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref> Muzej [[Muzej Viktorije i Alberta|Viktorije i Alberta]] u Londonu nabavio je jedan od kompleta maraka prvog dana kao "značajan dodatak predmetima LGBTQ kulture u kolekciji".<ref name="V&A">{{cite web |url=https://collections.vam.ac.uk/item/O1301493/tom-of-finland-stamps-stamps-itella-posti-oy/ |title=Collections: Tom of Finland stamps |publisher=[[Victoria and Albert Museum]] |access-date=17. 1. 2017 }}</ref> [[Vitalij Milonov]], antigay ruski političar tada u vijeću [[Sankt Peterburg]]a, pozvao je na zabranu maraka u Rusiji, a Fince da ih dobrovoljno prestanu koristiti na pošti za Rusiju.<ref name="Ind" /><ref>{{cite news |first=A. |last=Quinn |url=https://themoscowtimes.com/news/anti-gay-russian-lawmaker-milonov-protests-homoerotic-finnish-stamps-40535 |title=Anti-Gay Russian Lawmaker Milonov Protests Homoerotic Finnish Stamps |newspaper=[[The Moscow Times]] |date=19. 10. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/russian_politician_demands_ban_on_tom_of_finland-stamped_mail/7540220 |title=Russian politician demands ban on Tom of Finland-stamped mail |publisher=Itella Posti Oy |date=21. 10. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref> == Status prvih erotskih maraka == [[Datoteka:Espana1930majadesnuda10ptsscott399.jpg|thumb|''Gola Maja'' na španskoj marki iz 1930.]] Prema riječima Deana Shepherda, urednika časopisa ''[[Gibbons Stamp Monthly]]'', to su vjerovatno prve marke s erotskom umjetnošću bilo koje vrste.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/artanddesign/shortcuts/2014/apr/15/homoerotic-artist-tom-of-finland-official-stamp-approval|title=Homoerotic artist Tom of Finland gets the official stamp of approval|last=Cochrane|first=Kira|date=15. 4. 2014|newspaper=[[The Guardian]]|access-date=16. 1. 2017}}</ref> Međutim, prema Markku Penttinenu, menadžeru za razvoj u finskim poštanskim službama, još 1950-ih finske su marke prikazivale gole žene u sauni.<ref>{{Cite news|url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/tom_of_finland_stamps_on_sale_monday_finlands_biggest_seller_ever/7459075|title=Tom of Finland stamps on sale Monday; Finland's biggest seller ever|date=8. 9. 2014|newspaper=Yle Uutiset|access-date=18. 1. 2017}}</ref> I muška i ženska golotinja pojavljivale su se na markama već u 19. stoljeću. Španske [[Gola Maja (poštanske marke)|marke]] iz 1930. na kojima je prikazana Goyina ''[[Gola Maja]]'' predstavljaju prvu otvorenu sliku tijela ljudske žene (za razliku od [[Grčka mitologija|grčke boginje]]) sa [[Stidne dlake|stidnim dlakama]] na marki i tada su izazvale skandal.<ref name="pukas">{{cite news |last=Pukas |first=A. |url=http://www.express.co.uk/expressyourself/275973/Duchess-of-Alba-The-Royal-Cougar |title=Duchess of Alba: The Royal Cougar |newspaper=[[The Daily Express]] |date=7. 10. 2011 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Poštanske marke i poštanska historija Finske]] == Reference == {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == * {{YouTube|id=7NRrHuJkc9k|title=Making of the Tom of Finland stamps}} * {{cite news |url=http://www.pri.org/stories/2014-04-17/homoerotic-stamps-celebrate-work-tom |title=These homoerotic stamps celebrate the work of Tom of Finland |first=Andrea |last=Crossan |date=17. 4. 2014 |publisher=[[Public Radio International]] |type=audio }} [[Kategorija:Gay umjetnost]] [[Kategorija:Filatelija Finske]] [[Kategorija:Poštanske marke na kojima su ljudi]] [[Kategorija:Erotska umjetnost]] pkj5wi8svn99lwb4quxsm3qbarqlg3i 0 533388 3830843 2026-04-18T08:28:42Z Tulum387 155909 Prevod sa en.wiki, prethodno započeto na igralištu. 3830843 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Women voting in Wieden, Vienna 1919.jpg|right|thumb|Žene u Beču glasaju za Nacionalnu ustavotvornu skupštinu u februaru 1919.]] Uvođenje '''ženskog glasačkog prava u Austriji''' uslijedilo je nakon raspada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i predstavlja dio šireg procesa demokratizacije evropskih društava početkom 20. vijeka. Dana 12. novembra 1918. godine, proglašenjem Republike Austrije, uvedeno je opće i jednako biračko pravo za muškarce i žene. Iako su muškarci postepeno sticali pravo glasa u periodu od 1861. do 1907. godine, žene su bile izričito isključene iz političkog života još od [[Februarski patent|Februarskog patenta]] iz 1861.<ref name=":0">"[http://www.demokratiezentrum.org/themen/demokratieentwicklung/frauenwahlrecht/maenner-und-frauenwahlrecht.html Maenner- und Frauenwahlrecht - Demokratiezentrum Wien]". ''www.demokratiezentrum.org''. Pristupljeno 16. 4. 2026.</ref><ref>"[http://www.demokratiezentrum.org/themen/demokratieentwicklung/frauenwahlrecht.html Frauenwahlrecht - Demokratiezentrum Wien]". ''www.demokratiezentrum.org''. Pristupljeno 16. 4. 2026.</ref> Izuzetak su činile samo neudate žene koje su posjedovale zemlju, i to prije 1907. godine. == Rani razvoj == Prvi oblici ženskog organizovanja u Austriji javljaju se još tokom revolucija 1848–1849, ali su te organizacije u početku bile usmjerene prvenstveno na unapređenje [[Obrazovanje u Austriji|obrazovanja]], zapošljavanja i [[Radnička prava|radničkih prava]] žena. Tek krajem 19. vijeka zahtjevi za ženskim biračkim pravom postaju jasnije artikulisani.<ref>"[http://www.demokratiezentrum.org/themen/demokratieentwicklung/frauenwahlrecht/maenner-und-frauenwahlrecht.html Maenner- und Frauenwahlrecht - Demokratiezentrum Wien]". ''www.demokratiezentrum.org''. Pristupljeno 16. 4. 2026.</ref> === Podjele unutar pokreta i prve inicijative === Pokret za žensko biračko pravo u Austriji u početku nije bio jedinstven. Postojale su značajne razlike između različitih grupa, prije svega između [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskog]] i građansko-radikalnog tabora. [[Socijaldemokratska partija Austrije|Socijaldemokratska partija]] bila je prva politička stranka koja je zahtijevala opće biračko pravo za oba spola, ali je u praksi često davala prednost uvođenju muškog biračkog prava, dok je pitanje ženskog prava glasa ostajalo po strani u političkim kompromisima. Istaknuta figura ovog pokreta bila je [[Adelheid Popp]], koja je 1. oktobra 1893. godine organizovala demonstracije za žensko biračko pravo u [[Beč|Beču]].<ref name=":0" /> Paralelno s tim, 1893. godine osnovan je [[Opći austrijski ženski savez]] (''Allgemeiner Österreichischer Frauenverein''), dok je 1902. [[Marianne Hainisch]] osnovala [[Savez austrijskih ženskih udruženja]] (''Bund Österreichischer Frauenvereine'') s ciljem umrežavanja ženskih udruženja na nacionalnom i međunarodnom nivou. Ova organizacija bila je posebno glasna u zahtjevima za uvođenje ženskog biračkog prava. Uprkos zakonskim ograničenjima iz 1867. godine, koja su zabranjivala osnivanje političkih udruženja, unutar saveza je 1905. godine formiran odbor za žensko biračko pravo. == Napori za pravo glasa == Tokom 1910-ih godina aktivizam za žensko biračko pravo značajno se intenzivirao. Od 1911. godine odbor je izdavao časopis posvećen ovom pitanju, a organizacije su se širile širom zemlje. Pod uticajem ideja međunarodnog ženskog pokreta, naročito nakon inicijative za obilježavanje [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]], 19. marta 1911. godine u Beču je održana velika demonstracija na kojoj je učestvovalo oko 20.000 ljudi. Ovakve demonstracije nastavile su se održavati svake godine, čak i tokom Prvog svjetskog rata. === Politički koraci === Pred sam kraj rata, 30. maja 1917. godine, socijaldemokrata [[Karl Seitz]] u [[Parlament Austrije|parlamentu]] je zatražio da se ženama prizna status ravnopravnih građana. U oktobru 1918. godine različite ženske organizacije, uključujući i građanske i socijaldemokratske, uputile su zajedničku peticiju nacionalnoj skupštini zahtijevajući uvođenje ženskog biračkog prava. == Prvi izbori i reakcije == Dana 12. novembra 1918. godine, donošenjem zakona o državnim i upravnim reformama, uvedeno je opće biračko pravo bez razlike među spolovima. Prve izbore na kojima su žene mogle učestvovati u Austriji održani su u februaru 1919. godine za Ustavotvornu narodnu skupštinu. Tada su po prvi put izabrane i žene u parlament, uglavnom iz redova socijaldemokrata, ali i iz Kršćansko-socijalne stranke. Uvođenje ženskog biračkog prava nije prošlo bez političkih neslaganja. Dok su socijaldemokrati podržavali ovu reformu, Kršćansko-socijalna i Njemačka nacionalna stranka u početku su joj se protivile. Na kraju su pristale pod uslovom uvođenja obaveznog glasanja, koje je potom primijenjeno u pojedinim saveznim pokrajinama, poput [[Tirol (pokrajina)|Tirola]] i [[Vorarlberg|Vorarlberga]]. == Praksa glasanja i ograničenja == U prvim godinama nakon reforme, do 1930. godine, muškarci i žene glasali su koristeći koverte različitih boja, što je omogućavalo analizu biračkog ponašanja prema [[Spol|spolu]].<ref>"[https://web.archive.org/web/20210216123043/https://www.onb.ac.at/forschung/forschungsblog/artikel/frauen-als-waehlerinnen-und-politikerinnen-in-oesterreich-1918-1919 Frauen als Wählerinnen und Politikerinnen in Österreich 1918/1919]". www.onb.ac.at (''njemački''). [https://www.onb.ac.at/forschung/forschungsblog/artikel/frauen-als-waehlerinnen-und-politikerinnen-in-oesterreich-1918-1919 Original] arhiviran 16. 2. 2021. Pristupljeno 18. 4. 2026.</ref> Također, određene društvene grupe, poput seksualnih radnica, bile su uskraćene za svoja biračka prava iz "moralnih" razloga sve do 1923. godine, kada je i ta diskriminacija ukinuta. == Reference == <references /> [[Kategorija:Prava žena u Austriji]] [[Kategorija:Glasačko pravo žena u Austriji]] m5t6sl1em0bmluwqlpa1au1wuedbau0 3830845 3830843 2026-04-18T08:30:37Z Tulum387 155909 Izbrisane "godine". 3830845 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Women voting in Wieden, Vienna 1919.jpg|right|thumb|Žene u Beču glasaju za Nacionalnu ustavotvornu skupštinu u februaru 1919.]] Uvođenje '''ženskog glasačkog prava u Austriji''' uslijedilo je nakon raspada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i predstavlja dio šireg procesa demokratizacije evropskih društava početkom 20. vijeka. Dana 12. novembra 1918, proglašenjem Republike Austrije, uvedeno je opće i jednako biračko pravo za muškarce i žene. Iako su muškarci postepeno sticali pravo glasa u periodu od 1861. do 1907, žene su bile izričito isključene iz političkog života još od [[Februarski patent|Februarskog patenta]] iz 1861.<ref name=":0">"[http://www.demokratiezentrum.org/themen/demokratieentwicklung/frauenwahlrecht/maenner-und-frauenwahlrecht.html Maenner- und Frauenwahlrecht - Demokratiezentrum Wien]". ''www.demokratiezentrum.org''. Pristupljeno 16. 4. 2026.</ref><ref>"[http://www.demokratiezentrum.org/themen/demokratieentwicklung/frauenwahlrecht.html Frauenwahlrecht - Demokratiezentrum Wien]". ''www.demokratiezentrum.org''. Pristupljeno 16. 4. 2026.</ref> Izuzetak su činile samo neudate žene koje su posjedovale zemlju, i to prije 1907. == Rani razvoj == Prvi oblici ženskog organizovanja u Austriji javljaju se još tokom revolucija 1848–1849, ali su te organizacije u početku bile usmjerene prvenstveno na unapređenje [[Obrazovanje u Austriji|obrazovanja]], zapošljavanja i [[Radnička prava|radničkih prava]] žena. Tek krajem 19. vijeka zahtjevi za ženskim biračkim pravom postaju jasnije artikulisani.<ref>"[http://www.demokratiezentrum.org/themen/demokratieentwicklung/frauenwahlrecht/maenner-und-frauenwahlrecht.html Maenner- und Frauenwahlrecht - Demokratiezentrum Wien]". ''www.demokratiezentrum.org''. Pristupljeno 16. 4. 2026.</ref> === Podjele unutar pokreta i prve inicijative === Pokret za žensko biračko pravo u Austriji u početku nije bio jedinstven. Postojale su značajne razlike između različitih grupa, prije svega između [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskog]] i građansko-radikalnog tabora. [[Socijaldemokratska partija Austrije|Socijaldemokratska partija]] bila je prva politička stranka koja je zahtijevala opće biračko pravo za oba spola, ali je u praksi često davala prednost uvođenju muškog biračkog prava, dok je pitanje ženskog prava glasa ostajalo po strani u političkim kompromisima. Istaknuta figura ovog pokreta bila je [[Adelheid Popp]], koja je 1. oktobra 1893. organizovala demonstracije za žensko biračko pravo u [[Beč|Beču]].<ref name=":0" /> Paralelno s tim, 1893. osnovan je [[Opći austrijski ženski savez]] (''Allgemeiner Österreichischer Frauenverein''), dok je 1902. [[Marianne Hainisch]] osnovala [[Savez austrijskih ženskih udruženja]] (''Bund Österreichischer Frauenvereine'') s ciljem umrežavanja ženskih udruženja na nacionalnom i međunarodnom nivou. Ova organizacija bila je posebno glasna u zahtjevima za uvođenje ženskog biračkog prava. Uprkos zakonskim ograničenjima iz 1867, koja su zabranjivala osnivanje političkih udruženja, unutar saveza je 1905. formiran odbor za žensko biračko pravo. == Napori za pravo glasa == Tokom 1910-ih godina aktivizam za žensko biračko pravo značajno se intenzivirao. Od 1911. odbor je izdavao časopis posvećen ovom pitanju, a organizacije su se širile širom zemlje. Pod uticajem ideja međunarodnog ženskog pokreta, naročito nakon inicijative za obilježavanje [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]], 19. marta 1911. u Beču je održana velika demonstracija na kojoj je učestvovalo oko 20.000 ljudi. Ovakve demonstracije nastavile su se održavati svake godine, čak i tokom Prvog svjetskog rata. === Politički koraci === Pred sam kraj rata, 30. maja 1917, socijaldemokrata [[Karl Seitz]] u [[Parlament Austrije|parlamentu]] je zatražio da se ženama prizna status ravnopravnih građana. U oktobru 1918. različite ženske organizacije, uključujući i građanske i socijaldemokratske, uputile su zajedničku peticiju nacionalnoj skupštini zahtijevajući uvođenje ženskog biračkog prava. == Prvi izbori i reakcije == Dana 12. novembra 1918, donošenjem zakona o državnim i upravnim reformama, uvedeno je opće biračko pravo bez razlike među spolovima. Prve izbore na kojima su žene mogle učestvovati u Austriji održani su u februaru 1919. za Ustavotvornu narodnu skupštinu. Tada su po prvi put izabrane i žene u parlament, uglavnom iz redova socijaldemokrata, ali i iz Kršćansko-socijalne stranke. Uvođenje ženskog biračkog prava nije prošlo bez političkih neslaganja. Dok su socijaldemokrati podržavali ovu reformu, Kršćansko-socijalna i Njemačka nacionalna stranka u početku su joj se protivile. Na kraju su pristale pod uslovom uvođenja obaveznog glasanja, koje je potom primijenjeno u pojedinim saveznim pokrajinama, poput [[Tirol (pokrajina)|Tirola]] i [[Vorarlberg|Vorarlberga]]. == Praksa glasanja i ograničenja == U prvim godinama nakon reforme, do 1930, muškarci i žene glasali su koristeći koverte različitih boja, što je omogućavalo analizu biračkog ponašanja prema [[Spol|spolu]].<ref>"[https://web.archive.org/web/20210216123043/https://www.onb.ac.at/forschung/forschungsblog/artikel/frauen-als-waehlerinnen-und-politikerinnen-in-oesterreich-1918-1919 Frauen als Wählerinnen und Politikerinnen in Österreich 1918/1919]". www.onb.ac.at (''njemački''). [https://www.onb.ac.at/forschung/forschungsblog/artikel/frauen-als-waehlerinnen-und-politikerinnen-in-oesterreich-1918-1919 Original] arhiviran 16. 2. 2021. Pristupljeno 18. 4. 2026.</ref> Također, određene društvene grupe, poput seksualnih radnica, bile su uskraćene za svoja biračka prava iz "moralnih" razloga sve do 1923, kada je i ta diskriminacija ukinuta. == Reference == <references /> [[Kategorija:Prava žena u Austriji]] [[Kategorija:Glasačko pravo žena u Austriji]] 51byt1kp8mkwlq1div66bzrsroyudb9 3830924 3830845 2026-04-18T11:25:27Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830924 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Women voting in Wieden, Vienna 1919.jpg|right|thumb|Žene u Beču glasaju za Nacionalnu ustavotvornu skupštinu u februaru 1919.]] Uvođenje '''ženskog glasačkog prava u Austriji''' uslijedilo je nakon raspada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i predstavlja dio šireg procesa demokratizacije evropskih društava početkom 20. vijeka. Dana 12. novembra 1918, proglašenjem Republike Austrije, uvedeno je opće i jednako biračko pravo za muškarce i žene. Iako su muškarci postepeno sticali pravo glasa u periodu od 1861. do 1907, žene su bile izričito isključene iz političkog života još od [[Februarski patent|Februarskog patenta]] iz 1861.<ref name=":0">"[http://www.demokratiezentrum.org/themen/demokratieentwicklung/frauenwahlrecht/maenner-und-frauenwahlrecht.html Maenner- und Frauenwahlrecht - Demokratiezentrum Wien]". ''www.demokratiezentrum.org''. Pristupljeno 16. 4. 2026.</ref><ref>"[http://www.demokratiezentrum.org/themen/demokratieentwicklung/frauenwahlrecht.html Frauenwahlrecht - Demokratiezentrum Wien]". ''www.demokratiezentrum.org''. Pristupljeno 16. 4. 2026.</ref> Izuzetak su činile samo neudate žene koje su posjedovale zemlju, i to prije 1907. == Rani razvoj == Prvi oblici ženskog organizovanja u Austriji javljaju se još tokom revolucija 1848–1849, ali su te organizacije u početku bile usmjerene prvenstveno na unapređenje [[Obrazovanje u Austriji|obrazovanja]], zapošljavanja i [[Radnička prava|radničkih prava]] žena. Tek krajem 19. vijeka zahtjevi za ženskim biračkim pravom postaju jasnije artikulisani.<ref name=":0"/> === Podjele unutar pokreta i prve inicijative === Pokret za žensko biračko pravo u Austriji u početku nije bio jedinstven. Postojale su značajne razlike između različitih grupa, prije svega između [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskog]] i građansko-radikalnog tabora. [[Socijaldemokratska partija Austrije|Socijaldemokratska partija]] bila je prva politička stranka koja je zahtijevala opće biračko pravo za oba spola, ali je u praksi često davala prednost uvođenju muškog biračkog prava, dok je pitanje ženskog prava glasa ostajalo po strani u političkim kompromisima. Istaknuta figura ovog pokreta bila je [[Adelheid Popp]], koja je 1. oktobra 1893. organizovala demonstracije za žensko biračko pravo u [[Beč]]u.<ref name=":0" /> Paralelno s tim, 1893. osnovan je [[Opći austrijski ženski savez]] (''Allgemeiner Österreichischer Frauenverein''), dok je 1902. [[Marianne Hainisch]] osnovala [[Savez austrijskih ženskih udruženja]] (''Bund Österreichischer Frauenvereine'') s ciljem umrežavanja ženskih udruženja na nacionalnom i međunarodnom nivou. Ova organizacija bila je posebno glasna u zahtjevima za uvođenje ženskog biračkog prava. Uprkos zakonskim ograničenjima iz 1867, koja su zabranjivala osnivanje političkih udruženja, unutar saveza je 1905. formiran odbor za žensko biračko pravo. == Napori za pravo glasa == Tokom 1910-ih godina aktivizam za žensko biračko pravo značajno se intenzivirao. Od 1911. odbor je izdavao časopis posvećen ovom pitanju, a organizacije su se širile širom zemlje. Pod uticajem ideja međunarodnog ženskog pokreta, naročito nakon inicijative za obilježavanje [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]], 19. marta 1911. u Beču je održana velika demonstracija na kojoj je učestvovalo oko 20.000 ljudi. Ovakve demonstracije nastavile su se održavati svake godine, čak i tokom Prvog svjetskog rata. === Politički koraci === Pred sam kraj rata, 30. maja 1917, socijaldemokrata [[Karl Seitz]] u [[Parlament Austrije|parlamentu]] je zatražio da se ženama prizna status ravnopravnih građana. U oktobru 1918. različite ženske organizacije, uključujući i građanske i socijaldemokratske, uputile su zajedničku peticiju nacionalnoj skupštini zahtijevajući uvođenje ženskog biračkog prava. == Prvi izbori i reakcije == Dana 12. novembra 1918, donošenjem zakona o državnim i upravnim reformama, uvedeno je opće biračko pravo bez razlike među spolovima. Prve izbore na kojima su žene mogle učestvovati u Austriji održani su u februaru 1919. za Ustavotvornu narodnu skupštinu. Tada su po prvi put izabrane i žene u parlament, uglavnom iz redova socijaldemokrata, ali i iz Kršćansko-socijalne stranke. Uvođenje ženskog biračkog prava nije prošlo bez političkih neslaganja. Dok su socijaldemokrati podržavali ovu reformu, Kršćansko-socijalna i Njemačka nacionalna stranka u početku su joj se protivile. Na kraju su pristale pod uslovom uvođenja obaveznog glasanja, koje je potom primijenjeno u pojedinim saveznim pokrajinama, poput [[Tirol (pokrajina)|Tirola]] i [[Vorarlberg]]a. == Praksa glasanja i ograničenja == U prvim godinama nakon reforme, do 1930, muškarci i žene glasali su koristeći koverte različitih boja, što je omogućavalo analizu biračkog ponašanja prema [[spol]]u.<ref>"[https://web.archive.org/web/20210216123043/https://www.onb.ac.at/forschung/forschungsblog/artikel/frauen-als-waehlerinnen-und-politikerinnen-in-oesterreich-1918-1919 Frauen als Wählerinnen und Politikerinnen in Österreich 1918/1919]". www.onb.ac.at (''njemački''). [https://www.onb.ac.at/forschung/forschungsblog/artikel/frauen-als-waehlerinnen-und-politikerinnen-in-oesterreich-1918-1919 Original] arhiviran 16. 2. 2021. Pristupljeno 18. 4. 2026.</ref> Također, određene društvene grupe, poput seksualnih radnica, bile su uskraćene za svoja biračka prava iz "moralnih" razloga sve do 1923, kada je i ta diskriminacija ukinuta. == Reference == <references /> [[Kategorija:Prava žena u Austriji]] [[Kategorija:Glasačko pravo žena u Austriji]] oaf1goc3lj5jpi2q9kfo91l78fzm705 0 533389 3830847 2026-04-18T08:30:57Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Ebu Zejd Al-Balhi]] na [[Ebu Zejd al-Balhi]] 3830847 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ebu Zejd al-Balhi]] b0tzn0937hpwktckd1v1dsjykt9bv1f 10 533390 3830850 2026-04-18T08:33:57Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{Navkutija sa sklopivim grupama | ime = Islamizam | naslov = [[Islamizam]] | podaciklasa = hlist | stanje = {{{stanje<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | izabrano = {{{izabrano|{{{1|}}}}}} | grupa1 = [[Islamski fundamentalizam|Pregled]] | podaci1 = * [[Islamizam]] * [[Kutbizam]] ** [[Homeinizam]] * [[Selefizam|Selefijski pokret]] ** [[Selefijski džihadizam]] * [[Islamski fundamentalizam u Iranu|Šiitski islamizam]] | skra1 = pregled | grupa2 = Koncepti | podaci2... 3830850 wikitext text/x-wiki {{Navkutija sa sklopivim grupama | ime = Islamizam | naslov = [[Islamizam]] | podaciklasa = hlist | stanje = {{{stanje<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | izabrano = {{{izabrano|{{{1|}}}}}} | grupa1 = [[Islamski fundamentalizam|Pregled]] | podaci1 = * [[Islamizam]] * [[Kutbizam]] ** [[Homeinizam]] * [[Selefizam|Selefijski pokret]] ** [[Selefijski džihadizam]] * [[Islamski fundamentalizam u Iranu|Šiitski islamizam]] | skra1 = pregled | grupa2 = Koncepti | podaci2 = * [[Emirat]] * [[Islamska uprava]] * [[Vilajetul-fekih|Starateljstvo islamskog pravnika]] * [[Islam i demokratija|Islamska demokratija]] * [[Islamski feminizam]] * [[Islamski socijalizam]] * [[Islamska država (koncept)|Islamska država]] ** [[Islamska republika]] * [[Islamistan]] * [[Širenje islama|Islamizacija]] ** [[Islamizacija znanja|znanja]] * [[Panislamizam]] * [[Postislamizam]] * [[Šerijat]] * ''[[Šura]]'' * [[Turski model]] * [[Teorija dvije nacije]] * [[Ummet]] | skra2 = koncepti | grupa3 = Pokreti | podaci3 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = [[Sociopolitika|Sociopolitički]] | list1 = * [[Deobandi]] * [[Hizb ut-Tahrir]] ** [[Hizb ut-Tahrir u Velikoj Britaniji|u Velikoj Britaniji]] ** [[Hizb ut-Tahrir u Srednjoj Aziji|u Srednjoj Aziji]] * [[Front islamskih branilaca]] * [[Džemat islami]] * [[Milli Görüş]] * [[Muslimansko bratstvo]] ** [[Muslimansko bratstvo u Egiptu|u Egiptu]] ** [[Muslimansko bratstvo u Siriji|u Siriji]] * [[Rivalstvo Ensarija i Hatmija]] ** [[Ensarije (Sudan)|Ensarije]] ** [[Hatmije]] | group2 = [[Spisak islamskih političkih stranaka|Političke stranke]] | list2 = * [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranka slobode i pravde]] * [[Zeleni alžirski savez]] * [[Ennahda]] * [[Stranka sreće]] * [[Stranka slobodnog uzroka|Hür Dava Partisi]] * [[Islamski ustavni pokret|Hadas]] * [[Hamas]] * [[Hezbollah]] * [[Islamski front spasa]] * [[Džemat islami (Bangladeš)]] * [[Džemat islami (Pakistan)]] * [[Džemijat islami]] * [[Stranka pravde i izgradnje]] * [[Stranka pravde i razvoja (Maroko)]] * [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranka pravde i razvoja]] * [[Stranka nacionalnog kongresa (Sudan)|Nacionalni kongres]] * [[Nacionalni irački savez]] * [[Nova stranka blagostanja]] * [[Malezijska islamska stranka]] * [[Stranka prosperitetne pravde]] * [[Al Vefak]] * [[Stranka blagostanja]] * [[Savez Fatah]] * [[Koalicija Pravna država]] * [[Front islamske akcije]] * [[Ujedinjena arapska lista]] | group3 = Povezano | list3 = * [[Huti|Ensarullah]] * [[Talibani]] * [[Islamski modernizam]] }} | skra3 = pokreti | grupa4 = Politički lideri | podaci4 = * [[Muhamed Abduhu]] * [[Džemaludin Avgani|Džemaludin el-Afgani]] * [[Qazi Hussain Ahmad]] * [[Hibatullah Akhundzada]] * [[Muhammed Asad]] * [[Hasan el-Bana]] * [[Recep Tayyip Erdoğan]] * [[Necmettin Erbakan]] * [[Muamer Gadafi]] * [[Rachid Ghannouchi]] * [[Safwat Hegazi]] * [[Muhammad Iqbal]] * [[Alija Izetbegović]] * [[Ali Hamenei]] * [[Ruholah Homeini]] * [[Ebul A'la Mevdudi]] * [[Abul Hasan Ali Hasani Nadwi]] * [[Taqi al-Din al-Nabhani]] * [[Mula Omar]] * [[Jusuf el-Karadavi]] * [[Sejjid Kutb]] * [[Tariq Ramadan]] * [[Ata Abu Rashta]] * [[Muhammed Rešid Rida]] * [[Navvab Safavi]] * [[Ali Šarijati]] * [[Haji Shariatullah]] * [[Hasan el-Turabi]] * [[Malcolm X]] * [[Ahmed Jasin]] * [[Zia-ul-Haq]] * [[Rizieq Shihab]] | skra4 = lideri | grupa5 = [[Selefizam|Savremeni selefijski pokret]] | podaci5 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = Pokreti | list1 = * [[Ehl-i Hadis]] * [[Medhalizam]] * [[Pokret Sahwa]] * [[Vehabizam]] | group2 = Politički | list2 = * [[Al Asalah]] * [[Stranka autentičnosti]] * [[Al-Islah (Jemen)|Al-Islah]] * [[Stranka Al-Nour|Al-Nour]] * [[Narodna stranka (Egipat)|Narodna stranka]] * [[Mlada kašgarska stranka]] | group3 = Glavne ličnosti | list3 = * [[Muhammed ibn Abdul-Vehab]] * [[Muhamed Nasirudin el-Albani|El-Albani]] * [[Abdullah ibn Baz|Ibn Baz]] * [[Muqbil bin Hadi al-Wadi'i]] * [[Safar al-Hawali]] * [[Rabee al-Madkhali]] * [[Muhammad Al-Munajjid]] * [[Zakir Naik]] * [[Salman al-Ouda]] * [[Ali al-Tamimi]] * [[Muhammed ibn Salih el-Usejmin|El-Usejmin]] }} | skra5 = selefizam | grupa6 = [[Islamizam|Militantni islamizam]] / [[Džihadizam]] | podaci6 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = Ideologija | list1 = * [[Kutbizam]] * [[Selefijski džihadizam]] | group2 = Pokreti | list2 = * [[Egipatski islamski džihad]] * [[Fatah el-Islam]] * [[Islamska Država|Islamska Država Iraka i Levanta]] * [[Lashkar-e-Taiba]] * [[Ebu Sejjaf]] * [[Boko Haram]] * [[Al-Shabaab]] * [[Al-Kaida]] ** [[Al-Kaida na Arapskom poluostrvu|na Arapskom poluostrvu]] ** [[Al-Kaida u Iraku|u Iraku]] ** [[Al-Kaida u islamskom Magribu|u Sjevernoj Africi]] | group3 = Glavne ličnosti | list3 = * [[Hibatullah Akhundzada]] * [[Anwar al-Awlaki]] * [[Abdullah Azzam|Abdullah Yusuf Azzam]] * [[Ebu-Bekr el-Bagdadi]] * [[Osama bin Laden]] * [[Akhtar Mansour]] * [[Mula Omar]] * [[Juhayman al-Otaybi]] * [[Omar Abdel-Rahman]] * [[Ayman al-Zawahiri]] }} | skra6 = dzihadizam | grupa7 = Ostale teme | podaci7 = {{Navbox|child | group1 = Tekstovi | list1 = * [[Rekonstrukcija religiozne misli u islamu|''Rekonstrukcija'']] * [[Četrdeset hadisa (Homeini)|''Četrdeset hadisa'']] * [[Principi države i vlade u islamu|''Principi'']] * [[Znakovi na putu|''Znakovi na putu'']] * [[Islamska vlada (knjiga)|''Islamska vlada'']] * [[Islamska deklaracija|''Islamska deklaracija'']] * [[Zelena knjiga (Gadafi)|''Zelena knjiga'']] | group2 = Historija | list2 = * [[Iranska revolucija]] * [[Zauzimanje Velike džamije]] * [[Sovjetsko-afganistanski rat]] * [[Alžirski građanski rat]] * [[Napadi 11. septembra 2001.|Napadi 11. septembra]] * [[Rat protiv terorizma]] * [[Arapsko proljeće]] | group3 = Utjecaji | list3 = * [[Antiimperijalizam]] * [[Anticionizam]] * [[Savremena islamska filozofija]] * [[Islam i modernost]] * [[Islamski preporod]] }} | skra7 = ostalo | ispod = * Islam u [[Šablon:Islam u Južnoj Aziji|Južnoj Aziji]] * [[Šablon:Islamizam u Sjevernoj Africi|Sjevernoj Africi]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni o islamizmu]] </noinclude> psgkzwpu1bl14bsy4s7a61477hjgcmp 3830893 3830850 2026-04-18T10:12:46Z Panasko 146730 Potrebno je arapska imena prilagodini pravopisu bosanskog jezika 3830893 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} {{Navkutija sa sklopivim grupama | ime = Islamizam | naslov = [[Islamizam]] | podaciklasa = hlist | stanje = {{{stanje<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | izabrano = {{{izabrano|{{{1|}}}}}} | grupa1 = [[Islamski fundamentalizam|Pregled]] | podaci1 = * [[Islamizam]] * [[Kutbizam]] ** [[Homeinizam]] * [[Selefizam|Selefijski pokret]] ** [[Selefijski džihadizam]] * [[Islamski fundamentalizam u Iranu|Šiitski islamizam]] | skra1 = pregled | grupa2 = Koncepti | podaci2 = * [[Emirat]] * [[Islamska uprava]] * [[Vilajetul-fekih|Starateljstvo islamskog pravnika]] * [[Islam i demokratija|Islamska demokratija]] * [[Islamski feminizam]] * [[Islamski socijalizam]] * [[Islamska država (koncept)|Islamska država]] ** [[Islamska republika]] * [[Islamistan]] * [[Širenje islama|Islamizacija]] ** [[Islamizacija znanja|znanja]] * [[Panislamizam]] * [[Postislamizam]] * [[Šerijat]] * ''[[Šura]]'' * [[Turski model]] * [[Teorija dvije nacije]] * [[Ummet]] | skra2 = koncepti | grupa3 = Pokreti | podaci3 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = [[Sociopolitika|Sociopolitički]] | list1 = * [[Deobandi]] * [[Hizb ut-Tahrir]] ** [[Hizb ut-Tahrir u Velikoj Britaniji|u Velikoj Britaniji]] ** [[Hizb ut-Tahrir u Srednjoj Aziji|u Srednjoj Aziji]] * [[Front islamskih branilaca]] * [[Džemat islami]] * [[Milli Görüş]] * [[Muslimansko bratstvo]] ** [[Muslimansko bratstvo u Egiptu|u Egiptu]] ** [[Muslimansko bratstvo u Siriji|u Siriji]] * [[Rivalstvo Ensarija i Hatmija]] ** [[Ensarije (Sudan)|Ensarije]] ** [[Hatmije]] | group2 = [[Spisak islamskih političkih stranaka|Političke stranke]] | list2 = * [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranka slobode i pravde]] * [[Zeleni alžirski savez]] * [[Ennahda]] * [[Stranka sreće]] * [[Stranka slobodnog uzroka|Hür Dava Partisi]] * [[Islamski ustavni pokret|Hadas]] * [[Hamas]] * [[Hezbollah]] * [[Islamski front spasa]] * [[Džemat islami (Bangladeš)]] * [[Džemat islami (Pakistan)]] * [[Džemijat islami]] * [[Stranka pravde i izgradnje]] * [[Stranka pravde i razvoja (Maroko)]] * [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranka pravde i razvoja]] * [[Stranka nacionalnog kongresa (Sudan)|Nacionalni kongres]] * [[Nacionalni irački savez]] * [[Nova stranka blagostanja]] * [[Malezijska islamska stranka]] * [[Stranka prosperitetne pravde]] * [[Al Vefak]] * [[Stranka blagostanja]] * [[Savez Fatah]] * [[Koalicija Pravna država]] * [[Front islamske akcije]] * [[Ujedinjena arapska lista]] | group3 = Povezano | list3 = * [[Huti|Ensarullah]] * [[Talibani]] * [[Islamski modernizam]] }} | skra3 = pokreti | grupa4 = Politički lideri | podaci4 = * [[Muhamed Abduhu]] * [[Džemaludin Avgani|Džemaludin el-Afgani]] * [[Qazi Hussain Ahmad]] * [[Hibatullah Akhundzada]] * [[Muhammed Asad]] * [[Hasan el-Bana]] * [[Recep Tayyip Erdoğan]] * [[Necmettin Erbakan]] * [[Muamer Gadafi]] * [[Rachid Ghannouchi]] * [[Safwat Hegazi]] * [[Muhammad Iqbal]] * [[Alija Izetbegović]] * [[Ali Hamenei]] * [[Ruholah Homeini]] * [[Ebul A'la Mevdudi]] * [[Abul Hasan Ali Hasani Nadwi]] * [[Taqi al-Din al-Nabhani]] * [[Mula Omar]] * [[Jusuf el-Karadavi]] * [[Sejjid Kutb]] * [[Tariq Ramadan]] * [[Ata Abu Rashta]] * [[Muhammed Rešid Rida]] * [[Navvab Safavi]] * [[Ali Šarijati]] * [[Haji Shariatullah]] * [[Hasan el-Turabi]] * [[Malcolm X]] * [[Ahmed Jasin]] * [[Zia-ul-Haq]] * [[Rizieq Shihab]] | skra4 = lideri | grupa5 = [[Selefizam|Savremeni selefijski pokret]] | podaci5 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = Pokreti | list1 = * [[Ehl-i Hadis]] * [[Medhalizam]] * [[Pokret Sahwa]] * [[Vehabizam]] | group2 = Politički | list2 = * [[Al Asalah]] * [[Stranka autentičnosti]] * [[Al-Islah (Jemen)|Al-Islah]] * [[Stranka Al-Nour|Al-Nour]] * [[Narodna stranka (Egipat)|Narodna stranka]] * [[Mlada kašgarska stranka]] | group3 = Glavne ličnosti | list3 = * [[Muhammed ibn Abdul-Vehab]] * [[Muhamed Nasirudin el-Albani|El-Albani]] * [[Abdullah ibn Baz|Ibn Baz]] * [[Muqbil bin Hadi al-Wadi'i]] * [[Safar al-Hawali]] * [[Rabee al-Madkhali]] * [[Muhammad Al-Munajjid]] * [[Zakir Naik]] * [[Salman al-Ouda]] * [[Ali al-Tamimi]] * [[Muhammed ibn Salih el-Usejmin|El-Usejmin]] }} | skra5 = selefizam | grupa6 = [[Islamizam|Militantni islamizam]] / [[Džihadizam]] | podaci6 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = Ideologija | list1 = * [[Kutbizam]] * [[Selefijski džihadizam]] | group2 = Pokreti | list2 = * [[Egipatski islamski džihad]] * [[Fatah el-Islam]] * [[Islamska Država|Islamska Država Iraka i Levanta]] * [[Lashkar-e-Taiba]] * [[Ebu Sejjaf]] * [[Boko Haram]] * [[Al-Shabaab]] * [[Al-Kaida]] ** [[Al-Kaida na Arapskom poluostrvu|na Arapskom poluostrvu]] ** [[Al-Kaida u Iraku|u Iraku]] ** [[Al-Kaida u islamskom Magribu|u Sjevernoj Africi]] | group3 = Glavne ličnosti | list3 = * [[Hibatullah Akhundzada]] * [[Anwar al-Awlaki]] * [[Abdullah Azzam|Abdullah Yusuf Azzam]] * [[Ebu-Bekr el-Bagdadi]] * [[Osama bin Laden]] * [[Akhtar Mansour]] * [[Mula Omar]] * [[Juhayman al-Otaybi]] * [[Omar Abdel-Rahman]] * [[Ayman al-Zawahiri]] }} | skra6 = dzihadizam | grupa7 = Ostale teme | podaci7 = {{Navbox|child | group1 = Tekstovi | list1 = * [[Rekonstrukcija religiozne misli u islamu|''Rekonstrukcija'']] * [[Četrdeset hadisa (Homeini)|''Četrdeset hadisa'']] * [[Principi države i vlade u islamu|''Principi'']] * [[Znakovi na putu|''Znakovi na putu'']] * [[Islamska vlada (knjiga)|''Islamska vlada'']] * [[Islamska deklaracija|''Islamska deklaracija'']] * [[Zelena knjiga (Gadafi)|''Zelena knjiga'']] | group2 = Historija | list2 = * [[Iranska revolucija]] * [[Zauzimanje Velike džamije]] * [[Sovjetsko-afganistanski rat]] * [[Alžirski građanski rat]] * [[Napadi 11. septembra 2001.|Napadi 11. septembra]] * [[Rat protiv terorizma]] * [[Arapsko proljeće]] | group3 = Utjecaji | list3 = * [[Antiimperijalizam]] * [[Anticionizam]] * [[Savremena islamska filozofija]] * [[Islam i modernost]] * [[Islamski preporod]] }} | skra7 = ostalo | ispod = * Islam u [[Šablon:Islam u Južnoj Aziji|Južnoj Aziji]] * [[Šablon:Islamizam u Sjevernoj Africi|Sjevernoj Africi]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni o islamizmu]] </noinclude> ag4rzkz5w6adlpaq2q9fv0kpndr0x2n 3830896 3830893 2026-04-18T10:35:42Z Mmns21 170250 ispravljeno, nadam se... 3830896 wikitext text/x-wiki {{Navkutija sa sklopivim grupama | ime = Islamizam | naslov = [[Islamizam]] | podaciklasa = hlist | stanje = {{{stanje<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | izabrano = {{{izabrano|{{{1|}}}}}} | grupa1 = [[Islamski fundamentalizam|Pregled]] | podaci1 = * [[Islamizam]] * [[Kutbizam]] ** [[Homeinizam]] * [[Selefijski pokret]] ** [[Selefijski džihadizam]] * [[Šiitski islamizam]] | skra1 = pregled | grupa2 = Koncepti | podaci2 = * [[Emirat]] * [[Islamska uprava]] * [[Vilajetul-fekih]] * [[Islamska demokratija]] * [[Islamski feminizam]] * [[Islamski socijalizam]] * [[Islamska država]] ** [[Islamska republika]] * [[Islamistan]] * [[Islamizacija]] ** [[Islamizacija znanja]] * [[Panislamizam]] * [[Postislamizam]] * [[Šerijat]] * ''[[Šura]]'' * [[Turski model]] * [[Teorija dvije nacije]] * [[Ummet]] | skra2 = koncepti | grupa3 = Pokreti | podaci3 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = [[Sociopolitika|Sociopolitički]] | list1 = * [[Deobandi]] * [[Hizbut-Tahrir]] ** [[Hizbut-Tahrir u Velikoj Britaniji|u Velikoj Britaniji]] ** [[Hizbut-Tahrir u Srednjoj Aziji|u Srednjoj Aziji]] * [[Front islamskih branilaca]] * [[Džemat islami]] * [[Milli Görüş]] * [[Muslimansko bratstvo]] ** [[Muslimansko bratstvo u Egiptu|u Egiptu]] ** [[Muslimansko bratstvo u Siriji|u Siriji]] * [[Rivalstvo Ensarija i Hatmija]] ** [[Ensarije]] ** [[Hatmije]] | group2 = [[Spisak islamskih političkih stranaka|Političke stranke]] | list2 = * [[Stranka slobode i pravde]] * [[Zeleni alžirski savez]] * [[En-Nahda]] * [[Stranka sreće]] * [[Hür Dava Partisi]] * [[Hadas]] * [[Hamas]] * [[Hezbolah]] * [[Islamski front spasa]] * [[Džemat islami (Bangladeš)]] * [[Džemat islami (Pakistan)]] * [[Džemijat islami]] * [[Stranka pravde i izgradnje]] * [[Stranka pravde i razvoja (Maroko)]] * [[Stranka pravde i razvoja]] * [[Nacionalni kongres]] * [[Nacionalni irački savez]] * [[Nova stranka blagostanja]] * [[Malezijska islamska stranka]] * [[Stranka prosperitetne pravde]] * [[El-Vefak]] * [[Stranka blagostanja]] * [[Savez Fatah]] * [[Koalicija Pravna država]] * [[Front islamske akcije]] * [[Ujedinjena arapska lista]] | group3 = Povezano | list3 = * [[Ensarullah]] * [[Talibani]] * [[Islamski modernizam]] }} | skra3 = pokreti | grupa4 = Politički lideri | podaci4 = * [[Muhammed Abduhu]] * [[Džemaludin el-Afgani]] * [[Kazi Husein Ahmed]] * [[Hibatullah Ahundzada]] * [[Muhammed Asad]] * [[Hasan el-Bana]] * [[Recep Tayyip Erdoğan]] * [[Necmettin Erbakan]] * [[Muamer Gadafi]] * [[Rašid el-Ganuši]] * [[Safvet Hidžazi]] * [[Muhammed Ikbal]] * [[Alija Izetbegović]] * [[Ali Hamenei]] * [[Ruholah Homeini]] * [[Ebul-A'la el-Mevdudi]] * [[Ebul-Hasan Ali en-Nedvi]] * [[Tekijuddin en-Nebhani]] * [[Mula Omer]] * [[Jusuf el-Karadavi]] * [[Sejjid Kutb]] * [[Tarik Ramadan]] * [[Ata Ebu Rešta]] * [[Muhammed Rešid Rida]] * [[Nevvab Safavi]] * [[Ali Šarijati]] * [[Hadži Šerijatullah]] * [[Hasan el-Turabi]] * [[Malcolm X]] * [[Ahmed Jasin]] * [[Zijaul-Hak]] * [[Rizik Šihab]] | skra4 = lideri | grupa5 = [[Selefizam|Savremeni selefijski pokret]] | podaci5 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = Pokreti | list1 = * [[Ehli-hadis]] * [[Medhalizam]] * [[Pokret Sahwa]] * [[Vehabizam]] | group2 = Politički | list2 = * [[El-Asala]] * [[Stranka autentičnosti]] * [[El-Islah]] * [[En-Nur]] * [[Narodna stranka]] * [[Mlada kašgarska stranka]] | group3 = Glavne ličnosti | list3 = * [[Muhammed ibn Abdulvehhab]] * [[El-Albani]] * [[Ibn Baz]] * [[Mukbil bin Hadi el-Vadi'i]] * [[Sefer el-Havali]] * [[Rebi' el-Medhali]] * [[Muhammed el-Munedžid]] * [[Zakir Naik]] * [[Selman el-Avda]] * [[Ali et-Temimi]] * [[El-Usejmin]] }} | skra5 = selefizam | grupa6 = [[Islamizam|Militantni islamizam]] / [[Džihadizam]] | podaci6 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = Ideologija | list1 = * [[Kutbizam]] * [[Selefijski džihadizam]] | group2 = Pokreti | list2 = * [[Egipatski islamski džihad]] * [[Fatah el-Islam]] * [[Islamska Država Iraka i Levanta]] * [[Laškar-e-Taiba]] * [[Ebu Sejjaf]] * [[Boko Haram]] * [[Eš-Šabab]] * [[El-Kaida]] ** [[El-Kaida na Arapskom poluostrvu|na Arapskom poluostrvu]] ** [[El-Kaida u Iraku|u Iraku]] ** [[El-Kaida u islamskom Magribu|u Sjevernoj Africi]] | group3 = Glavne ličnosti | list3 = * [[Hibatullah Ahundzada]] * [[Enver el-Evlaki]] * [[Abdullah Jusuf Azam]] * [[Ebu-Bekr el-Bagdadi]] * [[Osama bin Laden]] * [[Ahtar Mensur]] * [[Mula Omer]] * [[Džuhejman el-Otejbi]] * [[Omer Abdurrahman]] * [[Ejmen ez-Zavahiri]] }} | skra6 = dzihadizam | grupa7 = Ostale teme | podaci7 = {{Navbox|child | group1 = Tekstovi | list1 = * [[Rekonstrukcija religiozne misli u islamu|''Rekonstrukcija'']] * [[Četrdeset hadisa (Homeini)|''Četrdeset hadisa'']] * [[Principi države i vlade u islamu|''Principi'']] * [[Znakovi na putu|''Znakovi na putu'']] * [[Islamska vlada (knjiga)|''Islamska vlada'']] * [[Islamska deklaracija|''Islamska deklaracija'']] * [[Zelena knjiga (Gadafi)|''Zelena knjiga'']] | group2 = Historija | list2 = * [[Iranska revolucija]] * [[Zauzimanje Velike džamije]] * [[Sovjetsko-afganistanski rat]] * [[Alžirski građanski rat]] * [[Napadi 11. septembra 2001.|Napadi 11. septembra]] * [[Rat protiv terorizma]] * [[Arapsko proljeće]] | group3 = Utjecaji | list3 = * [[Antiimperijalizam]] * [[Anticionizam]] * [[Savremena islamska filozofija]] * [[Islam i modernost]] * [[Islamski preporod]] }} | skra7 = ostalo | ispod = * Islam u [[Šablon:Islam u Južnoj Aziji|Južnoj Aziji]] * [[Šablon:Islamizam u Sjevernoj Africi|Sjevernoj Africi]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni o islamizmu]] </noinclude> hjnjdt8p5czu2ij8guwtrjfcgelew8j 3 533391 3830851 2026-04-18T08:34:03Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3830851 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 533392 3830852 2026-04-18T08:37:14Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3830852 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3830858 3830852 2026-04-18T08:49:27Z Panasko 146730 /* Šablon */ novi odlomak 3830858 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) n90zl3klbph2du9a6ll2i41nq7ogxdc 3830862 3830858 2026-04-18T08:54:35Z Mmns21 170250 /* Šablon */ odgovor 3830862 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) ho2gwo7lllggp74rxwl5e56xb17im6g 3 533393 3830853 2026-04-18T08:39:11Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3830853 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 1 533394 3830856 2026-04-18T08:48:05Z Tulum387 155909 Nova stranica: {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = politika | država = Austrija }} 3830856 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = politika | država = Austrija }} cx777d99bd0ivwd6extf5m6ip5b90lt 14 533395 3830872 2026-04-18T09:10:36Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Experimental psychology}} {{Kategorija|Eksperimentalna psihologija}} [[Kategorija:Grane psihologije|Eksperimentalna]] [[Kategorija:Društvena istraživanja|Eksperimentalna psihologija]] [[Kategorija:Eksperimentalne društvene nauke|Psihologija]] [[Kategorija:Psihološka metodologija|Eksperimentalna psihologija]] 3830872 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Experimental psychology}} {{Kategorija|Eksperimentalna psihologija}} [[Kategorija:Grane psihologije|Eksperimentalna]] [[Kategorija:Društvena istraživanja|Eksperimentalna psihologija]] [[Kategorija:Eksperimentalne društvene nauke|Psihologija]] [[Kategorija:Psihološka metodologija|Eksperimentalna psihologija]] hu41zv2vb0rkqpgjsyjjoy2rbj7vcb0 0 533396 3830876 2026-04-18T09:17:43Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn... 3830876 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = historija | vrsta_djela = | izdavač = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992—1995. | mjesto_radnje = općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.''' je djelo koje sadrži imena srpskih žrtava [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sa područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]]. {{Citat|U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske.<ref>{{Cite web | url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | access-date = 2010-12-16 | author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | date = 2008 | publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | archive-date = 2010-05-25 | quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske. | url-status = live }}</ref>}} == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. godine. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici|Pokolj u Kravici]] * [[Pokolj u Bjelovcu 1992.]] * [[Napad na Višnjicu|Pokolj u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Zločini nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] 4gasr7q4gdx05300hyc5we1l9q3oay5 3830892 3830876 2026-04-18T10:11:06Z Panasko 146730 3830892 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = historija | vrsta_djela = | izdavač = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992—1995. | mjesto_radnje = općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.''' je djelo koje sadrži imena srpskih žrtava [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sa područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]]. {{Citat|U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske.<ref>{{Cite web | url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | access-date = 2010-12-16 | author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | date = 2008 | publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | archive-date = 2010-05-25 | quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske. | url-status = live }}</ref>}} == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. godine. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici|Pokolj u Kravici]] * [[Pokolj u Bjelovcu 1992.]] * [[Napad na Višnjicu|Pokolj u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Zločini nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] mmaweyn1sq2ad89p876rpq6imotondu 3830894 3830892 2026-04-18T10:14:49Z AnToni 2325 Ponavljanje 3830894 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = historija | vrsta_djela = | izdavač = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992—1995. | mjesto_radnje = općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.''' je djelo koje sadrži imena srpskih žrtava [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sa područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web | url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | access-date =16. 12. 2010 | author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | date = 2008 | publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | archive-date =25. 5. 2010 | quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske. | url-status = live }}</ref>}} == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici|Pokolj u Kravici]] * [[Pokolj u Bjelovcu 1992.]] * [[Napad na Višnjicu|Pokolj u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Zločini nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] nrncapjrtyx3vs7ke5wr9f3z8w3py5y 3830895 3830894 2026-04-18T10:15:09Z AnToni 2325 3830895 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = historija | vrsta_djela = | izdavač = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992—1995. | mjesto_radnje = općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.''' je djelo koje sadrži imena srpskih žrtava [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sa područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web | url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | access-date =16. 12. 2010 | author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | date = 2008 | publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | archive-date =25. 5. 2010 | quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske. | url-status = live }}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici|Pokolj u Kravici]] * [[Pokolj u Bjelovcu 1992.]] * [[Napad na Višnjicu|Pokolj u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Zločini nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] dhk70xzalst35u4i21l01gx437cay4d 3830899 3830895 2026-04-18T10:47:40Z Mmns21 170250 /* Vanjski linkovi */ 3830899 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = historija | vrsta_djela = | izdavač = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992—1995. | mjesto_radnje = općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.''' je djelo koje sadrži imena srpskih žrtava [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sa područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web | url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | access-date =16. 12. 2010 | author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | date = 2008 | publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | archive-date =25. 5. 2010 | quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske. | url-status = live }}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici|Pokolj u Kravici]] * [[Pokolj u Bjelovcu 1992.]] * [[Napad na Višnjicu|Pokolj u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Zločini nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] 6dkrjps4lxb6u9o7hhtu8tmbo4qmwsl 3830900 3830899 2026-04-18T10:54:17Z AnToni 2325 [[Kategorija:Zločini nad Srbima]] uklonjena; [[Kategorija:Zločinad Srbima]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830900 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = historija | vrsta_djela = | izdavač = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992—1995. | mjesto_radnje = općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.''' je djelo koje sadrži imena srpskih žrtava [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sa područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web | url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | access-date =16. 12. 2010 | author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | date = 2008 | publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | archive-date =25. 5. 2010 | quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske. | url-status = live }}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici|Pokolj u Kravici]] * [[Pokolj u Bjelovcu 1992.]] * [[Napad na Višnjicu|Pokolj u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Zločinad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] 1k8af3pu89h7n1wmcovfy1n1pvs9ebk 3830901 3830900 2026-04-18T10:54:37Z AnToni 2325 [[Kategorija:Zločinad Srbima]] uklonjena; [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830901 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = historija | vrsta_djela = | izdavač = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992—1995. | mjesto_radnje = općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.''' je djelo koje sadrži imena srpskih žrtava [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sa područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web | url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | access-date =16. 12. 2010 | author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | date = 2008 | publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | archive-date =25. 5. 2010 | quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske. | url-status = live }}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici|Pokolj u Kravici]] * [[Pokolj u Bjelovcu 1992.]] * [[Napad na Višnjicu|Pokolj u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] 2p89t3ea4xhl1oewbd9fg9t7gxejo5q 3830903 3830901 2026-04-18T10:55:23Z AnToni 2325 /* Srpske žrtve */ 3830903 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = historija | vrsta_djela = | izdavač = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992—1995. | mjesto_radnje = općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.''' je djelo koje sadrži imena srpskih žrtava [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sa područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web | url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | access-date =16. 12. 2010 | author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | date = 2008 | publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | archive-date =25. 5. 2010 | quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske. | url-status = live }}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici|Pokolj u Kravici]] * [[Pokolj u Bjelovcu 1992.]] * [[Napad na Višnjicu|Pokolj u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] hsfigpa1o794vclk3mlilroq5f2idtl 3830904 3830903 2026-04-18T10:55:44Z AnToni 2325 /* Također pogledajte */ 3830904 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = historija | vrsta_djela = | izdavač = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992—1995. | mjesto_radnje = općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.''' je djelo koje sadrži imena srpskih žrtava [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sa područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web | url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | access-date =16. 12. 2010 | author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | date = 2008 | publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | archive-date =25. 5. 2010 | quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske. | url-status = live }}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Kravici]] * [[Pokolj u Bjelovcu 1992.]] * [[Napad na Višnjicu|Pokolj u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] beetufyv3r3e8r5vg74vwpprpzo8iav 3830906 3830904 2026-04-18T10:58:28Z AnToni 2325 3830906 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = historija | vrsta_djela = | izdavač = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992—1995. | mjesto_radnje = općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.''' je djelo koje sadrži imena srpskih žrtava za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sa područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. "Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča" sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web | url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | access-date =16. 12. 2010 | author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | date = 2008 | publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | archive-date =25. 5. 2010 | quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske. | url-status = live }}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Kravici]] * [[Pokolj u Bjelovcu 1992.]] * [[Napad na Višnjicu|Pokolj u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] cvfa4yqm46ridujpv9c00cwcgz3hx0o 3830911 3830906 2026-04-18T11:13:17Z Srđan 73336 Srđan premjestio je stranicu [[Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.]] na [[Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.]]: Na ovim vanjskim sajtovima koristi se spojnica, pa ćemo ovo prilagoditi pravopisu. 3830906 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom), [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]], Udruženje porodica žrtava rata | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = historija | vrsta_djela = | izdavač = [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]], [[Boračka organizacija Republike Srpske]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992—1995. | mjesto_radnje = općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.''' je djelo koje sadrži imena srpskih žrtava za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sa područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. "Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča" sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web | url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. | access-date =16. 12. 2010 | author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | date = 2008 | publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ | archive-date =25. 5. 2010 | quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske. | url-status = live }}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Kravici]] * [[Pokolj u Bjelovcu 1992.]] * [[Napad na Višnjicu|Pokolj u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] cvfa4yqm46ridujpv9c00cwcgz3hx0o 3830916 3830911 2026-04-18T11:19:25Z Srđan 73336 tehničke i sitne pravopisne ispravke 3830916 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom) * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] * Udruženje porodica žrtava rata }} | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = Historija | vrsta_djela = | izdavač = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] }} | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992–1995. | mjesto_radnje = Općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.''''' djelo je koje sadrži imena srpskih žrtava za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] s područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. Sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web| url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.| access-date =16. 12. 2010| author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| date = 2008| publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| archive-date =25. 5. 2010| quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske.| url-status = live}}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Masakr u Kravici]] * [[Masakr u Bjelovcu 1992.]] * [[Masakr u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] a5jhtb6gafh01arm9re82htlwtsvf7i 3830923 3830916 2026-04-18T11:25:25Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3830923 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom) * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] * Udruženje porodica žrtava rata }} | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = Historija | vrsta_djela = | izdavač = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] }} | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992–1995. | mjesto_radnje = Općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.''''' djelo je koje sadrži imena srpskih žrtava za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] s područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. Sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web| url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.| access-date =16. 12. 2010| author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| date = 2008| publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| archive-date =25. 5. 2010| quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske.| url-status = live}}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Masakr u Kravici]] * [[Masakr u Bjelovcu 1992.]] * [[Masakr u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] f9pq7qrru85ctzisu10uw7gsa8dl8cs 3831032 3830923 2026-04-18T11:29:43Z Mhare 481 ref 3831032 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom) * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] * Udruženje porodica žrtava rata }} | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = Historija | vrsta_djela = | izdavač = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] }} | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992–1995. | mjesto_radnje = Općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.''''' djelo je koje sadrži imena srpskih žrtava za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] s područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. U kataloškim zapisima kao redaktor navodi se [[Milivoje Ivanišević]]<ref name="Stanford">{{cite web|url=https://searchworks.stanford.edu/view/6866358|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birca, 1992-1995|website=Stanford SearchWorks|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web| url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.| access-date =16. 12. 2010| author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| date = 2008| publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| archive-date =25. 5. 2010| quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske.| url-status = live}}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Recepcija i ocjene == U kasnijoj literaturi knjiga se spominje i u raspravama o metodologiji popisivanja ratnih žrtava u [[Podrinje|Podrinju]]. [[Dragan Popović]] navodi da je Milivoje Ivanišević 2005. objavio spisak od 3.287 imena, ali ističe da u publikaciji nisu objašnjeni kriteriji ni metodologija prikupljanja podataka.<ref name="Popovic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|last=Popović|first=Dragan|website=Academia.edu|access-date=18. 4. 2026}}</ref> U istom kontekstu Popović tu knjigu poredi s ''[[Bosanska knjiga mrtvih|Bosanskom knjigom mrtvih]]'' Istraživačko-dokumentacionog centra.<ref name="Popovic" /> == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] * {{cite book|last=Popović|first=Dragan M.|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|publisher=Forum Ziviler Friedensdienst – Pro Peace, Predstavništvo Beograd; Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest – UMHIS|year=2025|isbn=|location=Beograd; Sarajevo|access-date=18. 4. 2026}} == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Masakr u Kravici]] * [[Masakr u Bjelovcu 1992.]] * [[Masakr u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] 3cf5a2qr191zfe24jc7n3goq3tiri04 3831040 3831032 2026-04-18T11:30:26Z Mhare 481 /* Recepcija i ocjene */ nerelevantno 3831040 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom) * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] * Udruženje porodica žrtava rata }} | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = Historija | vrsta_djela = | izdavač = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] }} | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992–1995. | mjesto_radnje = Općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.''''' djelo je koje sadrži imena srpskih žrtava za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] s područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. U kataloškim zapisima kao redaktor navodi se [[Milivoje Ivanišević]]<ref name="Stanford">{{cite web|url=https://searchworks.stanford.edu/view/6866358|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birca, 1992-1995|website=Stanford SearchWorks|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web| url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.| access-date =16. 12. 2010| author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| date = 2008| publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| archive-date =25. 5. 2010| quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske.| url-status = live}}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Recepcija i ocjene == U kasnijoj literaturi knjiga se spominje i u raspravama o metodologiji popisivanja ratnih žrtava u [[Podrinje|Podrinju]]. [[Dragan Popović]] navodi da je Milivoje Ivanišević 2005. objavio spisak od 3.287 imena, ali ističe da u publikaciji nisu objašnjeni kriteriji ni metodologija prikupljanja podataka.<ref name="Popovic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|last=Popović|first=Dragan|website=Academia.edu|access-date=18. 4. 2026}}</ref> == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] * {{cite book|last=Popović|first=Dragan M.|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|publisher=Forum Ziviler Friedensdienst – Pro Peace, Predstavništvo Beograd; Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest – UMHIS|year=2025|isbn=|location=Beograd; Sarajevo|access-date=18. 4. 2026}} == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Masakr u Kravici]] * [[Masakr u Bjelovcu 1992.]] * [[Masakr u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] cbniynpx2u5lmu4fteafay6wzhbo4v8 3831100 3831040 2026-04-18T11:57:05Z Mmns21 170250 3831100 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom) * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] * Udruženje porodica žrtava rata }} | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = Historija | vrsta_djela = | izdavač = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] }} | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992–1995. | mjesto_radnje = Općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.''''' djelo je koje sadrži imena srpskih žrtava za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] s područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. U kataloškim zapisima kao redaktor navodi se [[Milivoje Ivanišević]]<ref name="Stanford">{{cite web|url=https://searchworks.stanford.edu/view/6866358|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birca, 1992-1995|website=Stanford SearchWorks|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web| url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.| access-date =16. 12. 2010| author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| date = 2008| publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| archive-date =25. 5. 2010| quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske.| url-status = live}}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Pokolj u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Recepcija i ocjene == U kasnijoj literaturi knjiga se spominje i u raspravama o metodologiji popisivanja ratnih žrtava u [[Podrinje|Podrinju]]. [[Dragan Popović]] navodi da je Milivoje Ivanišević 2005. objavio spisak od 3.287 imena, ali ističe da u publikaciji nisu objašnjeni kriteriji ni metodologija prikupljanja podataka.<ref name="Popovic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|last=Popović|first=Dragan|website=Academia.edu|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Ove ocjene o nedostatku jasne metodologije potvrđuje i predgovor reizdanju knjige iz 2016. godine, koje je objavio Muzej žrtava genocida u Beogradu. Tadašnji vršilac dužnosti direktora Muzeja Veljko Đurić Mišina istakao je da u ovom slučaju spisak stradalih "nije sačinjen po utvrđenoj metodologiji stvaranja baze podataka", zbog čega ga je gotovo nemoguće upoređivati s drugim podacima koji su također prikupljani na amaterski način. Ipak, Muzej je odlučio ponovo odštampati spisak bez izmjena, smatrajući ga relevantnim polazištem za dalja i kompleksnija istraživanja.<ref>{{cite book|last=Đurić Mišina|first=Veljko|chapter=Predgovor|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995|publisher=Muzej žrtava genocida|year=2016|location=Beograd|pages=6–7|url=https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf}}</ref> == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] * {{cite book|last=Popović|first=Dragan M.|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|publisher=Forum Ziviler Friedensdienst – Pro Peace, Predstavništvo Beograd; Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest – UMHIS|year=2025|isbn=|location=Beograd; Sarajevo|access-date=18. 4. 2026}} == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Masakr u Kravici]] * [[Masakr u Bjelovcu 1992.]] * [[Masakr u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] 0fenyced1jj1o53unlqtpuz9lrfmlqg 10 533397 3830879 2026-04-18T09:28:47Z Mmns21 170250 Nova stranica: <!-- DO NOT REMOVE THIS URL UNLESS YOU HAVE ACCESS TO FACTIVA AND CAN CONFIRM THAT IT DOESN'T WORK EVEN IF YOU LOG IN -->{{#ifeq:{{{plainlink}}}|yes||[[Factiva]]&nbsp;}}[http://global.factiva.com/aa/?ref={{urlencode:{{{1}}}}} {{small|{{{1}}}}}]<noinclude> {{documentation}} </noinclude> 3830879 wikitext text/x-wiki <!-- DO NOT REMOVE THIS URL UNLESS YOU HAVE ACCESS TO FACTIVA AND CAN CONFIRM THAT IT DOESN'T WORK EVEN IF YOU LOG IN -->{{#ifeq:{{{plainlink}}}|yes||[[Factiva]]&nbsp;}}[http://global.factiva.com/aa/?ref={{urlencode:{{{1}}}}} {{small|{{{1}}}}}]<noinclude> {{documentation}} </noinclude> r4buavhklrme9b3hy38g5ehkv0tsjpb 3830909 3830879 2026-04-18T11:09:54Z Srđan 73336 3830909 wikitext text/x-wiki <!-- DO NOT REMOVE THIS URL UNLESS YOU HAVE ACCESS TO FACTIVA AND CAN CONFIRM THAT IT DOESN'T WORK EVEN IF YOU LOG IN -->{{#ifeq:{{{obični_link}}}|da||[[Factiva]]&nbsp;}}[http://global.factiva.com/aa/?ref={{urlencode:{{{1}}}}} {{small|{{{1}}}}}]<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 8dpkvixxa5yj3ms4gpc0bewk2qo7nkk 0 533398 3830880 2026-04-18T09:29:50Z Barba-Baraba 180391 Nova stranica: [[Slika:Lake Stratification (11).svg|thumb|280px| Jezera su stratificirana u tri odvojena dijela: <br /> I. ''[[Epilimnion]]'' <br /> II. ''[[Termoklina|Metalimnion]]'' <br /> III. ''[[Hipolimnion]]'' <br /> Skale se koriste za povezivanje svakog dijela stratifikacije s odgovarajućim dubinama i [[temperatura]]ma. Strelica se koristi za prikaz kretanja vjetra iznad površine vode, što inicira promet u epilimnionu i hipolimnionu.]] {{teme stratifikacije jezera}} '''Stratifika... 3830880 wikitext text/x-wiki [[Slika:Lake Stratification (11).svg|thumb|280px| Jezera su stratificirana u tri odvojena dijela: <br /> I. ''[[Epilimnion]]'' <br /> II. ''[[Termoklina|Metalimnion]]'' <br /> III. ''[[Hipolimnion]]'' <br /> Skale se koriste za povezivanje svakog dijela stratifikacije s odgovarajućim dubinama i [[temperatura]]ma. Strelica se koristi za prikaz kretanja vjetra iznad površine vode, što inicira promet u epilimnionu i hipolimnionu.]] {{teme stratifikacije jezera}} '''Stratifikacija jezera''' je tendencija [[jezero| jezera]] da formiraju odvojene i različite termalne slojeve tokom toplog vremena. Tipično, stratificirana jezera pokazuju tri različita sloja: [[epilimnion]], koji se sastoji od gornjeg toplog sloja; [[termoklina]] (ili metalimnion), srednji sloj, čija se dubina može mijenjati tokom dana; i hladniji [[hipolimnion]], koji se proteže do dna jezera. Svako jezero ima utvrđeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[Morfometrija|morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku [[promjene korištenja zemljišta]], [[klimatska promjena|povećanja temperature]] i promjene vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Rastuće temperature zraka imaju isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su tropske zone posebno osjetljive.<ref name=":1"/><ref name=":0"/> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplanktona]] i [[fitoplanktona]], pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] i hranjivih tvari.<ref name=":2" /><ref name=":3" /> <gallery widths="380px"> File:LSE Stratification.png| Tipičan obrazac miješanja za mnoga jezera, uzrokovan činjenicom da je voda manje gusta na temperaturama osim 4°C (temperatura na kojoj je voda najgušća). Stratifikacija jezera je stabilna [[ljeto|ljeti]] i [[zima|zimi]], a postaje nestabilna u [[proljeće]] i [[jesen]], kada površinske vode pređu granicu od 4°C. </gallery> ==Definicija== Toplotna stratifikacija jezera odnosi se na promjenu temperature na različitim dubinama u jezeru, a posljedica je promjene gustoće vode s temperaturom.<ref name="Density Stratification WOTW">{{cite web |url=http://www.waterontheweb.org/under/lakeecology/05_stratification.html |title=Density Stratification |date=October 7, 2015 |publisher=Water on the Web }}</ref> Hladna voda je gušća od tople, a epilimnion se uglavnom sastoji od vode koja nije tako gusta kao voda u hipolimnionu.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts">{{cite web |url=https://georgiawildlife.com/lake-lanier-turnover-facts |title=Lake Lanier Turnover Facts |publisher=Georgia Department of Natural Resources }}</ref> Temperatura maksimalne gustoće [[slatka voda|slatke vode]] je 4°C. U [[Umjerena klima|umjerenim]] regijama gdje se jezerska voda zagrijava i hladi tokom godišnjih doba, javlja se ciklični obrazac preokretanja koji se ponavlja iz godine u godinu kako hladna gusta voda na vrhu jezera tone (vidi [[stabilna i nestabilna stratifikacija]]). Na primjer, u [[dimiktskim jezerima]] jezerska voda se preokreće tokom proljeća i jeseni. Ovaj proces se odvija sporije u dubljoj vodi; kao rezultat toga, može se formirati [[termalna traka]].<ref name="Density Stratification WOTW"/> Ako stratifikacija vode traje duži period, [[jezero]] je meromiksno. Toplota se prenosi vrlo sporo između miješanih slojeva stratificiranog jezera: difuzija toplote od samo jednog vertikalnog metra traje oko mjesec dana. Interakcija između atmosfere i jezera zavisi od toga kako je [[sunčevo zračenje]] raspoređeno, zbog čega turbulencija vode, uglavnom uzrokovana vjetrom, može znatno povećati efikasnost prenosa toplote.<ref name=":4">{{Citation |last1=Boehrer |first1=B. |title=Density Stratification and Stability |date=2009 |encyclopedia=Encyclopedia of Inland Waters |pages=583–593 |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780123706263000776 |access-date=2024-04-21 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/b978-012370626-3.00077-6 |isbn=978-0-12-370626-3 |last2=Schultze |first2=M. |url-access=subscription }}</ref> U plitkim jezerima, stratifikacija u epilimnion, metalimnion i hipolimnion često se ne događa, jer [[vjetar]] ili hlađenje uzrokuju redovno miješanje tokom cijele godine. Ova jezera se nazivaju [[Polimiktičko jezero|polimiktička]]. Ne postoji fiksna dubina koja razlikuje polimiktička i stratificirajuća jezera, jer na to također utiču mutnoća, površina jezera i [[klima]].<ref>{{cite journal |last1=Kirillin |first1=G. |last2=Shatwell |first2=T. |title=Generalized scaling of seasonal thermal stratification in lakes |journal=Earth-Science Reviews |date=October 2016 |volume=161 |pages=179–190 |doi=10.1016/j.earscirev.2016.08.008 |bibcode=2016ESRv..161..179K |doi-access=free }}</ref> Režim miješanja jezera (npr. [[Polimiktičko jezero|polimiktičko]], [[Dimiktičko jezero|dimiktičko]], [[Meromiktičko jezero|meromiktičko]])<ref>{{cite journal |last1=Lewis Jr. |first1=William M. |title=A Revised Classification of Lakes Based on Mixing |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |date=October 1983 |volume=40 |issue=10 |pages=1779–1787 |doi=10.1139/f83-207 |bibcode=1983CJFAS..40.1779L }}</ref> opisuje godišnje obrasce stratifikacije jezera koji se javljaju u većini godina. Međutim, kratkoročni događaji također mogu utjecati na stratifikaciju jezera. Toplotni talasi mogu uzrokovati periode stratifikacije u inače miješanim, plitkim jezerima,<ref>{{cite journal |last1=Wilhelm |first1=Susann |last2=Adrian |first2=RITA |title=Impact of summer warming on the thermal characteristics of a polymictic lake and consequences for oxygen, nutrients and phytoplankton |journal=Freshwater Biology |volume=53 |issue=2 |pages=226–37 |date=4 October 2007 |doi=10.1111/j.1365-2427.2007.01887.x }}</ref> dok događaji miješanja, poput [[oluja]] ili velikog riječnog isticanja, mogu poremetiti stratifikaciju.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021-02-16|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|article-number=e91374|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=0094-8276}}</ref> Vremenski uslovi izazivaju brži odgovor u većim, plićim jezerima, tako da su ova jezera dinamičnija i manje shvaćena. Međutim, režimi miješanja za koje se zna da postoje u velikim, plitkim jezerima su uglavnom dnevni, a stratifikacija se lako poremeti. [[Jezero Taihu]] u Kini je primjer velikog, plitkog, dnevnog jezera, gdje iako dubina ne doseže više od 3 m, zamućenost vode jezera je i dalje dovoljno dinamična da se stratificira i destratificira zbog apsorpcije sunčevog zračenja, uglavnom u gornjem sloju.<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Ren |first2=Yan |last3=Wang |first3=Julian X. L. |date=2018-08-01 |title=Temporal and spatial characteristics of potential energy anomaly in Lake Taihu |journal=Environmental Science and Pollution Research |language=en |volume=25 |issue=24 |pages=24316–24325 |doi=10.1007/s11356-018-2204-y |pmid=29948715 |bibcode=2018ESPR...2524316Z |issn=1614-7499}}</ref> Tendencija da se stratifikacija naruši utiče na brzinu transporta i potrošnje hranjivih tvari, što zauzvrat utiče na prisustvo rasta [[alge|algi]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Sun |first2=Jihua |last3=Zhu |first3=Guangwei |date=2012-11-01 |title=Simulation and exploration of the mechanisms underlying the spatiotemporal distribution of surface mixed layer depth in a large shallow lake |journal=Advances in Atmospheric Sciences |language=en |volume=29 |issue=6 |pages=1360–1373 |doi=10.1007/s00376-012-1262-1 |bibcode=2012AdAtS..29.1360Z |issn=1861-9533}}</ref> Režimi stratifikacije i miješanja u najvećim jezerima na Zemlji također su slabo shvaćeni, no promjene u termalnoj distribuciji, poput porasta temperature tokom vremena u dubokim vodama [[jezerp Michigan| jezera Michigan]], mogu značajno promijeniti najveće slatkovodne [[ekosistem]]e na [[Zemlja|Planeti]].<ref>{{Cite journal |last1=Anderson |first1=Eric J. |last2=Stow |first2=Craig A. |last3=Gronewold |first3=Andrew D. |last4=Mason |first4=Lacey A. |last5=McCormick |first5=Michael J. |last6=Qian |first6=Song S. |last7=Ruberg |first7=Steven A. |last8=Beadle |first8=Kyle |last9=Constant |first9=Stephen A. |last10=Hawley |first10=Nathan |date=2021-03-16 |title=Seasonal overturn and stratification changes drive deep-water warming in one of Earth's largest lakes |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=1688 |doi=10.1038/s41467-021-21971-1 |issn=2041-1723 |pmc=7966760 |pmid=33727551|bibcode=2021NatCo..12.1688A }}</ref> Nedavna istraživanja ukazuju na to da se dimiktička jezera, sezonski prekrivena ledom, mogu opisati kao "kriostratificirana" ili "kriomiksna" prema njihovim zimskim režimima stratifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Kriostratificirana jezera pokazuju inverznu stratifikaciju blizu površine leda i imaju prosječne temperature po dubini blizu 4°C, dok kriomiktička jezera nemaju termoklinu ispod leda i imaju prosječne zimske temperature po dubini bliže so 0&nbsp;°C.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|article-number=e2020GL091374|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Cirkulacija vode tokom perioda miješanja uzrokuje kretanje kisika i drugih rastvorenih hranjivih tvari, distribuirajući ih po cijeloj vodenoj površini.<ref name=":4"/> U jezerima gdje su bentoski organizmi istaknuti, disanje i konzumacija ovih organizama koji se hrane pri dnu mogu nadmašiti svojstva miješanja kod jako stratificiranih jezera, što rezultira zonama izuzetno niske koncentracije kisika i hranjivih tvari pri dnu. To može biti štetno za [[bentos]]ke organizme poput [[šloljke|školjki]]; u najgorim slučajevima može uništiti cijele populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Wiles |first1=Philip J. |last2=van Duren |first2=Luca A. |last3=Häse |first3=Clivia |last4=Larsen |first4=Jens |last5=Simpson |first5=John H. |date=2006-04-01 |title=Stratification and mixing in the Limfjorden in relation to mussel culture |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0924796305001776 |journal=Journal of Marine Systems |volume=60 |issue=1 |pages=129–143 |doi=10.1016/j.jmarsys.2005.09.009 |bibcode=2006JMS....60..129W |issn=0924-7963|url-access=subscription }}</ref> Akumulacija rastvorenog [[ugljikovog dioksida]] (CO₂) u tri meromiktska jezera u Africi ([[jezero Nyos]] i [[jezero Monoun]] u [[Kamerunu]] i [[jezero Kivu]] u [[Ruanda|Ruandi]]]) je potencijalno opasna, jer ako se jedno od ovih jezera pokrene u [[limničku erupciju]], vrlo velika količina CO₂ može brzo napustiti jezero i istisnuti [[kiseonik]] potreban za život ljudi i životinja u okolnom području. ==Destratifikacija== U umjerenim geografskim širinama, mnoga jezera koja se stratificiraju tokom ljetnih mjeseci destratificiraju se tokom hladnijeg, vjetrovitijeg vremena, pri čemu miješanje površine vjetrom predstavlja značajan pokretač u ovom procesu. Ovo se često naziva "jesenji preokret". Miješanje hipolimniina u miješanu vodenu masu jezera recirkulira hranjive tvari, posebno spojeve [[fosfor]]a, zarobljene u hipolimnionu tokom toplog vremena. Također predstavlja rizik od pada kisika jer dugo uspostavljeni hipolimnion može biti anoksijaki ili vrlo siromašan kisikom. Režimi miješanja jezera mogu se promijeniti kao odgovor na povećanje temperature zraka. To može pretvoriti neka dimiktička jezera u monomiksna jezera, dok neka monomiksna jezera mogu postati meromiksna.<ref>{{cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Merchant |first2=Christopher J. |title=Worldwide alteration of lake mixing regimes in response to climate change |journal=Nature Geoscience |date=18 March 2019 |volume=12 |issue=4 |pages=271–276 |doi=10.1038/s41561-019-0322-x |bibcode=2019NatGe..12..271W |s2cid=134203871 |url=http://centaur.reading.ac.uk/82814/1/Woolway_Merchant_accepted.pdf }}</ref> Mnoge vrste opreme za [[aeracija|aeraciju]] korištene su za termičku destratifikaciju jezera, posebno jezera sklonih niskom sadržaju kisika ili neželjenom [[cvjetanje algi|cvjetanju algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |isbn=978-1-56670-625-4 |page=616 |edition=Third}}</ref> Upravitelji prirodnih resursa i okoliša često se suočavaju s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom [[hezero|jezera]] i [[bara]].<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/><ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=A technique for eliminating thermal stratification in lakes |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=February 1972 |volume=8 |issue=1 |pages=46–49 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |bibcode=1972JAWRA...8...46L }}</ref><ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=Response of physical and chemical parameters to eliminating thermal stratification in a reservoir |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=June 1972 |volume=8 |issue=3 |pages=589–599 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |bibcode=1972JAWRA...8..589L }}</ref> [[Pomor riba]] je direktno povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i [[led]]enim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |last2=Holmes |first2=Donald W. |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |journal=The Progressive Fish-Culturist |date=July 1972 |volume=34 |issue=3 |pages=175–178 |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 }}</ref> Prekomjeran rast [[plankton]]a može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode. Jaka termalna stratifikacija u jezeru također može negativno uticati na kvalitet vode za piće.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/> Prostorna distribucija riba unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom, a u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliko uginuće rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za ublažavanje ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem [[aeracija vode]].<ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA"/> Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA"/> == Antropogeni utjecaji == Svako [[jezero]] ima određeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku promjene korištenja zemljišta, povećanja temperatura i promjena vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Kraemer|first1=Benjamin M.|last2=Anneville|first2=Orlane|last3=Chandra|first3=Sudeep|last4=Dix|first4=Margaret|last5=Kuusisto|first5=Esko|last6=Livingstone|first6=David M.|last7=Rimmer|first7=Alon|last8=Schladow|first8=S. Geoffrey|last9=Silow|first9=Eugene|last10=Sitoki|first10=Lewis M.|last11=Tamatamah|first11=Rashid|date=2015-06-28|title=Morphometry and average temperature affect lake stratification responses to climate change: LAKE STRATIFICATION RESPONSES TO CLIMATE|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=42|issue=12|pages=4981–4988|doi=10.1002/2015GL064097|url=https://corescholar.libraries.wright.edu/biology/571|doi-access=free}}</ref><ref name=":1">{{Citation|last1=Meyer|first1=Gabriela K.|title=Impact of Climate Change on Sensitivity of Lake Stratification: A Global Perspective|date=1996|work=Water Resources Management in the Face of Climatic/Hydrologic Uncertainties|pages=225–270|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-6577-1|last2=Masliev|first2=Ilya|last3=Somlyódy|first3=László|url=https://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/4181/1/WP-94-028.pdf }}</ref> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplankton]]a i [[fitoplankton]]a, pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost rastvorenog kisika i [[nutrijent|hranjivih tvari]].<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Edlund|first1=Mark|last2=Almendinger|first2=James|last3=Fang|first3=Xing|last4=Hobbs|first4=Joy|last5=VanderMeulen|first5=David|last6=Key|first6=Rebecca|last7=Engstrom|first7=Daniel|date=2017-09-07|title=Effects of Climate Change on Lake Thermal Structure and Biotic Response in Northern Wilderness Lakes|journal=Water|language=en|volume=9|issue=9|page=678|doi=10.3390/w9090678|issn=2073-4441|doi-access=free|bibcode=2017Water...9..678E }}</ref><ref name=":3">{{Cite journal|last1=Novotny Eric V.|last2=Stefan Heinz G.|date=2012-12-01|title=Road Salt Impact on Lake Stratification and Water Quality|journal=Journal of Hydraulic Engineering|volume=138|issue=12|pages=1069–1080|doi=10.1061/(ASCE)HY.1943-7900.0000590}}</ref> ; Lokalno korištenje zemljišta Postoji niz načina na koje promjene u korištenju zemljišta od strane ljudi utiču na stratifikaciju jezera i posljedično na stanje vode. Širenje gradova dovelo je do izgradnje puteva i kuća u blizini prethodno izolovanih jezera, što ponekad uzrokuje povećano oticanje i zagađenje. Dodavanje čestica u jezerska tijela može smanjiti [[bistrina vode|bistrinu vode]], što rezultira jačom termalnom stratifikacijom i ukupno nižim prosječnim temperaturama vodenog stuba, što na kraju može uticati na početak ledenog pokrivača.<ref>{{Cite journal|last1=Heiskanen|first1=Jouni J.|last2=Mammarella|first2=Ivan|last3=Ojala|first3=Anne|last4=Stepanenko|first4=Victor|last5=Erkkilä|first5=Kukka-Maaria|last6=Miettinen|first6=Heli|last7=Sandström|first7=Heidi|last8=Eugster|first8=Werner|last9=Leppäranta|first9=Matti|last10=Järvinen|first10=Heikki|last11=Vesala|first11=Timo|date=2015|title=Effects of water clarity on lake stratification and lake-atmosphere heat exchange|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|language=en|volume=120|issue=15|pages=7412–7428|doi=10.1002/2014JD022938|bibcode=2015JGRD..120.7412H|s2cid=128440164 |issn=2169-8996|doi-access=free}}</ref> Na kvalitet vode može uticati i oticanje [[soli]] s cesta i trotoara, što često stvara [[bentos]]ki slani sloj koji ometa vertikalno miješanje površinskih voda.<ref name=":3"/> Nadalje, slani sloj može spriječiti da rastvoreni kisik dođe do sedimenata na dnu, smanjujući recikliranje [[fosfor]]a i utičući na [[mikrob]]ne zajednice.<ref name=":3"/> ;Globalni porast temperature Na globalnoj razini, porast temperature i promjena vremenskih obrazaca također mogu uticati na stratifikaciju u jezerima. Rastuća temperatura zraka ima isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su [[tropi|tropske zone]] posebno osjetljive.<ref name=":1"/><ref name=":0" /> Intenzitet i obim uticaja ovise o lokaciji i morfometriji jezera, ali u nekim slučajevima mogu biti toliko ekstremni da zahtijevaju reklasifikaciju iz monomikabe u dimiksnu (npr. [[Veliko medvjeđe jezero]]).<ref name=":1"/> Globalno, stratifikacija jezera čini se stabilnijom s dubljim i strmijim termoklinama, a prosječna temperatura jezera je glavna odrednica u odgovoru stratifikacije na promjene temperature.<ref name=":0"/> Nadalje, stope zagrijavanja površine su mnogo veće od stopa zagrijavanja dna, što opet ukazuje na jaču termičku stratifikaciju u jezerima.<ref name=":0"/> Promjene u obrascima stratifikacije također mogu promijeniti sastav zajednice jezerskih [[ekosistem]]a. U plitkim jezerima, porast temperature može promijeniti zajednicu [[diatomeja]]; dok se u dubokim jezerima promjena odražava na [[takson]]e dubokog sloja [[hlorofil]]a.<ref name=":2"/> Promjene u obrascima miješanja i povećana dostupnost hranjivih tvari također mogu uticati na [[zooplankton]]aki [[sastav vrsta]] i brojnost, dok smanjena dostupnost hranjivih tvari može biti štetna za bentoske zajednice i stanište [[riba]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> U sjevernim umjerenim jezerima, kako [[klima]]tske promjene nastavljaju uzrokovati povećanu varijabilnost vremenskih obrazaca, kao i u vremenu datuma postavljanja i nestajanja [[led]]a, naknadne promjene u obrascima stratifikacije iz godine u godinu također mogu uticati na višestruke [[trofički nivo|trofičke nivoe]].<ref>{{Cite journal |last=Rummukainen |first=Markku |date=2012 |title=Changes in climate and weather extremes in the 21st century |url=https://wires.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wcc.160 |journal=WIREs Climate Change |language=en |volume=3 |issue=2 |pages=115–129 |doi=10.1002/wcc.160 |bibcode=2012WIRCC...3..115R |issn=1757-7780 |via=|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Pilla |first1=Rachel M. |last2=Williamson |first2=Craig E. |date=2022 |title=Earlier ice breakup induces changepoint responses in duration and variability of spring mixing and summer stratification in dimictic lakes |url=https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/lno.11888 |journal=Limnology and Oceanography |language=en |volume=67 |issue=S1 |doi=10.1002/lno.11888 |bibcode=2022LimOc..67..173P |issn=0024-3590|url-access=subscription |doi-access=free }}</ref><ref name=":02">{{Cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Sharma |first2=Sapna |last3=Weyhenmeyer |first3=Gesa A. |last4=Debolskiy |first4=Andrey |last5=Golub |first5=Malgorzata |last6=Mercado-Bettín |first6=Daniel |last7=Perroud |first7=Marjorie |last8=Stepanenko |first8=Victor |last9=Tan |first9=Zeli |last10=Grant |first10=Luke |last11=Ladwig |first11=Robert |last12=Mesman |first12=Jorrit |last13=Moore |first13=Tadhg N. |last14=Shatwell |first14=Tom |last15=Vanderkelen |first15=Inne |date=2021-04-19 |title=Phenological shifts in lake stratification under climate change |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=2318 |doi=10.1038/s41467-021-22657-4 |issn=2041-1723 |pmc=8055693 |pmid=33875656|bibcode=2021NatCo..12.2318W }}</ref> Fluktuacije u konzistenciji stratifikacije mogu ubrzati deoksigenaciju jezera, mineralizaciju hranjivih tvari i oslobađanje fosfora, sa značajnim posljedicama za vrste fitoplanktona.<ref name=":02"/><ref name=":12">{{Cite journal |last1=Feiner |first1=Zachary S. |last2=Dugan |first2=Hilary A. |last3=Lottig |first3=Noah R. |last4=Sass |first4=Greg G. |last5=Gerrish |first5=Gretchen A. |date=2022-09-01 |title=A perspective on the ecological and evolutionary consequences of phenological variability in lake ice on north-temperate lakes |url=https://cdnsciencepub.com/doi/10.1139/cjfas-2021-0221 |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |language=en |volume=79 |issue=9 |pages=1590–1604 |doi=10.1139/cjfas-2021-0221 |bibcode=2022CJFAS..79.1590F |issn=0706-652X|url-access=subscription |hdl=1807/124094 |hdl-access=free }}</ref> Nadalje, ove promjene u sastavu i brojnosti [[fitoplankton]]a mogu utjecati na [[Regrutacija (biologija)|regrutaciju riba]], kao što je [[smuđ]]. Kada se ove asinhronosti u [[populacija]]ma [[predator]]a i [[plijen]]a javljaju iz godine u godinu zbog promjena u stratifikaciji, populacijama mogu trebati godine da se vrate u svoju "normalnu" konzistenciju.<ref name=":12"/> U kombinaciji s tipično toplijim temperaturama jezera povezanim s obrascima stratifikacije uzrokovanim klimatskim promjenama, promjenjive populacije plijena iz godine u godinu mogu biti štetne za vrste riba hladnih voda.<ref>{{Cite journal |last1=King |first1=J. R. |last2=Shuter |first2=B. J. |last3=Zimmerman |first3=A. P. |date=1999 |title=Empirical Links between Thermal Habitat, Fish Growth, and Climate Change |url=http://doi.wiley.com/10.1577/1548-8659(1999)1282.0.CO;2 |journal=Transactions of the American Fisheries Society |language=en |volume=128 |issue=4 |pages=656–665 |doi=10.1577/1548-8659(1999)128<0656:ELBTHF>2.0.CO;2 |bibcode=1999TrAFS.128..656K |issn=0002-8487|url-access=subscription }}</ref> ==Tskođer pogledajte== *[[Vodena nauka]] *[[Stratifikacija (voda)]] *[[Okolinska hipoksija]] *[[Slatkovodni ekosistemi]] *[[Vodeni stub]] *[[Aeracija jezera]] ==Reference== {{Reflist}} {{topteme vodenih ekosistema}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Jezera|Stratifikacija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] 2o1cc53su1gi786kt3i5yxxwo223ct4 3830881 3830880 2026-04-18T09:32:30Z Barba-Baraba 180391 /* Definicija */ 3830881 wikitext text/x-wiki [[Slika:Lake Stratification (11).svg|thumb|280px| Jezera su stratificirana u tri odvojena dijela: <br /> I. ''[[Epilimnion]]'' <br /> II. ''[[Termoklina|Metalimnion]]'' <br /> III. ''[[Hipolimnion]]'' <br /> Skale se koriste za povezivanje svakog dijela stratifikacije s odgovarajućim dubinama i [[temperatura]]ma. Strelica se koristi za prikaz kretanja vjetra iznad površine vode, što inicira promet u epilimnionu i hipolimnionu.]] {{teme stratifikacije jezera}} '''Stratifikacija jezera''' je tendencija [[jezero| jezera]] da formiraju odvojene i različite termalne slojeve tokom toplog vremena. Tipično, stratificirana jezera pokazuju tri različita sloja: [[epilimnion]], koji se sastoji od gornjeg toplog sloja; [[termoklina]] (ili metalimnion), srednji sloj, čija se dubina može mijenjati tokom dana; i hladniji [[hipolimnion]], koji se proteže do dna jezera. Svako jezero ima utvrđeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[Morfometrija|morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku [[promjene korištenja zemljišta]], [[klimatska promjena|povećanja temperature]] i promjene vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Rastuće temperature zraka imaju isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su tropske zone posebno osjetljive.<ref name=":1"/><ref name=":0"/> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplanktona]] i [[fitoplanktona]], pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] i hranjivih tvari.<ref name=":2" /><ref name=":3" /> <gallery widths="380px"> File:LSE Stratification.png| Tipičan obrazac miješanja za mnoga jezera, uzrokovan činjenicom da je voda manje gusta na temperaturama osim 4°C (temperatura na kojoj je voda najgušća). Stratifikacija jezera je stabilna [[ljeto|ljeti]] i [[zima|zimi]], a postaje nestabilna u [[proljeće]] i [[jesen]], kada površinske vode pređu granicu od 4°C. </gallery> ==Definicija== Toplotna stratifikacija jezera odnosi se na promjenu temperature na različitim dubinama u jezeru, a posljedica je promjene gustoće vode s temperaturom.<ref name="Density Stratification WOTW">{{cite web |url=http://www.waterontheweb.org/under/lakeecology/05_stratification.html |title=Density Stratification |date=October 7, 2015 |publisher=Water on the Web }}</ref> Hladna voda je gušća od tople, a epilimnion se uglavnom sastoji od vode koja nije tako gusta kao voda u hipolimnionu.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts">{{cite web |url=https://georgiawildlife.com/lake-lanier-turnover-facts |title=Lake Lanier Turnover Facts |publisher=Georgia Department of Natural Resources }}</ref> Temperatura maksimalne gustoće [[slatka voda|slatke vode]] je 4°C. U [[Umjerena klima|umjerenim]] regijama gdje se jezerska voda zagrijava i hladi tokom godišnjih doba, javlja se ciklični obrazac preokretanja koji se ponavlja iz godine u godinu kako hladna gusta voda na vrhu jezera tone (vidi [[stabilna i nestabilna stratifikacija]]). Na primjer, u [[dimiktskim jezerima]] jezerska voda se preokreće tokom proljeća i jeseni. Ovaj proces se odvija sporije u dubljoj vodi; kao rezultat toga, može se formirati [[termalna traka]].<ref name="Density Stratification WOTW"/> Ako stratifikacija vode traje duži period, [[jezero]] je meromiksno. Toplota se prenosi vrlo sporo između miješanih slojeva stratificiranog jezera: difuzija toplote od samo jednog vertikalnog metra traje oko mjesec dana. Interakcija između atmosfere i jezera zavisi od toga kako je [[sunčevo zračenje]] raspoređeno, zbog čega turbulencija vode, uglavnom uzrokovana vjetrom, može znatno povećati efikasnost prenosa toplote.<ref name=":4">{{Citation |last1=Boehrer |first1=B. |title=Density Stratification and Stability |date=2009 |encyclopedia=Encyclopedia of Inland Waters |pages=583–593 |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780123706263000776 |access-date=2024-04-21 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/b978-012370626-3.00077-6 |isbn=978-0-12-370626-3 |last2=Schultze |first2=M. |url-access=subscription }}</ref> U plitkim jezerima, stratifikacija u epilimnion, metalimnion i hipolimnion često se ne događa, jer [[vjetar]] ili hlađenje uzrokuju redovno miješanje tokom cijele godine. Ova jezera se nazivaju [[Polimiksno jezero|polimiktička]]. Ne postoji fiksna dubina koja razlikuje polimiktička i stratificirajuća jezera, jer na to također utiču mutnoća, površina jezera i [[klima]].<ref>{{cite journal |last1=Kirillin |first1=G. |last2=Shatwell |first2=T. |title=Generalized scaling of seasonal thermal stratification in lakes |journal=Earth-Science Reviews |date=October 2016 |volume=161 |pages=179–190 |doi=10.1016/j.earscirev.2016.08.008 |bibcode=2016ESRv..161..179K |doi-access=free }}</ref> Režim miješanja jezera (npr. [[Polimiktičko jezero|polimiktičko]], [[Dimiktičko jezero|dimiktičko]], [[Meromiktičko jezero|meromiktičko]])<ref>{{cite journal |last1=Lewis Jr. |first1=William M. |title=A Revised Classification of Lakes Based on Mixing |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |date=October 1983 |volume=40 |issue=10 |pages=1779–1787 |doi=10.1139/f83-207 |bibcode=1983CJFAS..40.1779L }}</ref> opisuje godišnje obrasce stratifikacije jezera koji se javljaju u većini godina. Međutim, kratkoročni događaji također mogu utjecati na stratifikaciju jezera. Toplotni talasi mogu uzrokovati periode stratifikacije u inače miješanim, plitkim jezerima,<ref>{{cite journal |last1=Wilhelm |first1=Susann |last2=Adrian |first2=RITA |title=Impact of summer warming on the thermal characteristics of a polymictic lake and consequences for oxygen, nutrients and phytoplankton |journal=Freshwater Biology |volume=53 |issue=2 |pages=226–37 |date=4 October 2007 |doi=10.1111/j.1365-2427.2007.01887.x }}</ref> dok događaji miješanja, poput [[oluja]] ili velikog riječnog isticanja, mogu poremetiti stratifikaciju.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021-02-16|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=0094-8276}}</ref> Vremenski uslovi izazivaju brži odgovor u većim, plićim jezerima, tako da su ova jezera dinamičnija i manje shvaćena. Međutim, režimi miješanja za koje se zna da postoje u velikim, plitkim jezerima su uglavnom dnevni, a stratifikacija se lako poremeti. [[Jezero Taihu]] u Kini je primjer velikog, plitkog, dnevnog jezera, gdje iako dubina ne doseže više od 3 m, zamućenost vode jezera je i dalje dovoljno dinamična da se stratificira i destratificira zbog apsorpcije sunčevog zračenja, uglavnom u gornjem sloju.<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Ren |first2=Yan |last3=Wang |first3=Julian X. L. |date=2018-08-01 |title=Temporal and spatial characteristics of potential energy anomaly in Lake Taihu |journal=Environmental Science and Pollution Research |language=en |volume=25 |issue=24 |pages=24316–24325 |doi=10.1007/s11356-018-2204-y |pmid=29948715 |bibcode=2018ESPR...2524316Z |issn=1614-7499}}</ref> Tendencija da se stratifikacija naruši utiče na brzinu transporta i potrošnje hranjivih tvari, što zauzvrat utiče na prisustvo rasta [[alge|algi]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Sun |first2=Jihua |last3=Zhu |first3=Guangwei |date=2012-11-01 |title=Simulation and exploration of the mechanisms underlying the spatiotemporal distribution of surface mixed layer depth in a large shallow lake |journal=Advances in Atmospheric Sciences |language=en |volume=29 |issue=6 |pages=1360–1373 |doi=10.1007/s00376-012-1262-1 |bibcode=2012AdAtS..29.1360Z |issn=1861-9533}}</ref> Režimi stratifikacije i miješanja u najvećim jezerima na Zemlji također su slabo shvaćeni, no promjene u termalnoj distribuciji, poput porasta temperature tokom vremena u dubokim vodama [[jezerp Michigan| jezera Michigan]], mogu značajno promijeniti najveće slatkovodne [[ekosistem]]e na [[Zemlja|Planeti]].<ref>{{Cite journal |last1=Anderson |first1=Eric J. |last2=Stow |first2=Craig A. |last3=Gronewold |first3=Andrew D. |last4=Mason |first4=Lacey A. |last5=McCormick |first5=Michael J. |last6=Qian |first6=Song S. |last7=Ruberg |first7=Steven A. |last8=Beadle |first8=Kyle |last9=Constant |first9=Stephen A. |last10=Hawley |first10=Nathan |date=2021-03-16 |title=Seasonal overturn and stratification changes drive deep-water warming in one of Earth's largest lakes |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=1688 |doi=10.1038/s41467-021-21971-1 |issn=2041-1723 |pmc=7966760 |pmid=33727551|bibcode=2021NatCo..12.1688A }}</ref> Nedavna istraživanja ukazuju na to da se dimiktička jezera, sezonski prekrivena ledom, mogu opisati kao "kriostratificirana" ili "kriomiksna" prema njihovim zimskim režimima stratifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Kriostratificirana jezera pokazuju inverznu stratifikaciju blizu površine leda i imaju prosječne temperature po dubini blizu 4°C, dok kriomiktička jezera nemaju termoklinu ispod leda i imaju prosječne zimske temperature po dubini bliže so 0&nbsp;°C.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|article-number=e2020GL091374|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Cirkulacija vode tokom perioda miješanja uzrokuje kretanje kisika i drugih rastvorenih hranjivih tvari, distribuirajući ih po cijeloj vodenoj površini.<ref name=":4"/> U jezerima gdje su bentoski organizmi istaknuti, disanje i konzumacija ovih organizama koji se hrane pri dnu mogu nadmašiti svojstva miješanja kod jako stratificiranih jezera, što rezultira zonama izuzetno niske koncentracije kisika i hranjivih tvari pri dnu. To može biti štetno za [[bentos]]ke organizme poput [[šloljke|školjki]]; u najgorim slučajevima može uništiti cijele populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Wiles |first1=Philip J. |last2=van Duren |first2=Luca A. |last3=Häse |first3=Clivia |last4=Larsen |first4=Jens |last5=Simpson |first5=John H. |date=2006-04-01 |title=Stratification and mixing in the Limfjorden in relation to mussel culture |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0924796305001776 |journal=Journal of Marine Systems |volume=60 |issue=1 |pages=129–143 |doi=10.1016/j.jmarsys.2005.09.009 |bibcode=2006JMS....60..129W |issn=0924-7963|url-access=subscription }}</ref> Akumulacija rastvorenog [[ugljikovog dioksida]] (CO₂) u tri meromiktska jezera u Africi ([[jezero Nyos]] i [[jezero Monoun]] u [[Kamerunu]] i [[jezero Kivu]] u [[Ruanda|Ruandi]]]) je potencijalno opasna, jer ako se jedno od ovih jezera pokrene u [[limničku erupciju]], vrlo velika količina CO₂ može brzo napustiti jezero i istisnuti [[kiseonik]] potreban za život ljudi i životinja u okolnom području. ==Destratifikacija== U umjerenim geografskim širinama, mnoga jezera koja se stratificiraju tokom ljetnih mjeseci destratificiraju se tokom hladnijeg, vjetrovitijeg vremena, pri čemu miješanje površine vjetrom predstavlja značajan pokretač u ovom procesu. Ovo se često naziva "jesenji preokret". Miješanje hipolimniina u miješanu vodenu masu jezera recirkulira hranjive tvari, posebno spojeve [[fosfor]]a, zarobljene u hipolimnionu tokom toplog vremena. Također predstavlja rizik od pada kisika jer dugo uspostavljeni hipolimnion može biti anoksijaki ili vrlo siromašan kisikom. Režimi miješanja jezera mogu se promijeniti kao odgovor na povećanje temperature zraka. To može pretvoriti neka dimiktička jezera u monomiksna jezera, dok neka monomiksna jezera mogu postati meromiksna.<ref>{{cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Merchant |first2=Christopher J. |title=Worldwide alteration of lake mixing regimes in response to climate change |journal=Nature Geoscience |date=18 March 2019 |volume=12 |issue=4 |pages=271–276 |doi=10.1038/s41561-019-0322-x |bibcode=2019NatGe..12..271W |s2cid=134203871 |url=http://centaur.reading.ac.uk/82814/1/Woolway_Merchant_accepted.pdf }}</ref> Mnoge vrste opreme za [[aeracija|aeraciju]] korištene su za termičku destratifikaciju jezera, posebno jezera sklonih niskom sadržaju kisika ili neželjenom [[cvjetanje algi|cvjetanju algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |isbn=978-1-56670-625-4 |page=616 |edition=Third}}</ref> Upravitelji prirodnih resursa i okoliša često se suočavaju s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom [[hezero|jezera]] i [[bara]].<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/><ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=A technique for eliminating thermal stratification in lakes |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=February 1972 |volume=8 |issue=1 |pages=46–49 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |bibcode=1972JAWRA...8...46L }}</ref><ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=Response of physical and chemical parameters to eliminating thermal stratification in a reservoir |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=June 1972 |volume=8 |issue=3 |pages=589–599 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |bibcode=1972JAWRA...8..589L }}</ref> [[Pomor riba]] je direktno povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i [[led]]enim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |last2=Holmes |first2=Donald W. |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |journal=The Progressive Fish-Culturist |date=July 1972 |volume=34 |issue=3 |pages=175–178 |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 }}</ref> Prekomjeran rast [[plankton]]a može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode. Jaka termalna stratifikacija u jezeru također može negativno uticati na kvalitet vode za piće.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/> Prostorna distribucija riba unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom, a u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliko uginuće rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za ublažavanje ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem [[aeracija vode]].<ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA"/> Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA"/> == Antropogeni utjecaji == Svako [[jezero]] ima određeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku promjene korištenja zemljišta, povećanja temperatura i promjena vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Kraemer|first1=Benjamin M.|last2=Anneville|first2=Orlane|last3=Chandra|first3=Sudeep|last4=Dix|first4=Margaret|last5=Kuusisto|first5=Esko|last6=Livingstone|first6=David M.|last7=Rimmer|first7=Alon|last8=Schladow|first8=S. Geoffrey|last9=Silow|first9=Eugene|last10=Sitoki|first10=Lewis M.|last11=Tamatamah|first11=Rashid|date=2015-06-28|title=Morphometry and average temperature affect lake stratification responses to climate change: LAKE STRATIFICATION RESPONSES TO CLIMATE|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=42|issue=12|pages=4981–4988|doi=10.1002/2015GL064097|url=https://corescholar.libraries.wright.edu/biology/571|doi-access=free}}</ref><ref name=":1">{{Citation|last1=Meyer|first1=Gabriela K.|title=Impact of Climate Change on Sensitivity of Lake Stratification: A Global Perspective|date=1996|work=Water Resources Management in the Face of Climatic/Hydrologic Uncertainties|pages=225–270|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-6577-1|last2=Masliev|first2=Ilya|last3=Somlyódy|first3=László|url=https://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/4181/1/WP-94-028.pdf }}</ref> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplankton]]a i [[fitoplankton]]a, pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost rastvorenog kisika i [[nutrijent|hranjivih tvari]].<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Edlund|first1=Mark|last2=Almendinger|first2=James|last3=Fang|first3=Xing|last4=Hobbs|first4=Joy|last5=VanderMeulen|first5=David|last6=Key|first6=Rebecca|last7=Engstrom|first7=Daniel|date=2017-09-07|title=Effects of Climate Change on Lake Thermal Structure and Biotic Response in Northern Wilderness Lakes|journal=Water|language=en|volume=9|issue=9|page=678|doi=10.3390/w9090678|issn=2073-4441|doi-access=free|bibcode=2017Water...9..678E }}</ref><ref name=":3">{{Cite journal|last1=Novotny Eric V.|last2=Stefan Heinz G.|date=2012-12-01|title=Road Salt Impact on Lake Stratification and Water Quality|journal=Journal of Hydraulic Engineering|volume=138|issue=12|pages=1069–1080|doi=10.1061/(ASCE)HY.1943-7900.0000590}}</ref> ; Lokalno korištenje zemljišta Postoji niz načina na koje promjene u korištenju zemljišta od strane ljudi utiču na stratifikaciju jezera i posljedično na stanje vode. Širenje gradova dovelo je do izgradnje puteva i kuća u blizini prethodno izolovanih jezera, što ponekad uzrokuje povećano oticanje i zagađenje. Dodavanje čestica u jezerska tijela može smanjiti [[bistrina vode|bistrinu vode]], što rezultira jačom termalnom stratifikacijom i ukupno nižim prosječnim temperaturama vodenog stuba, što na kraju može uticati na početak ledenog pokrivača.<ref>{{Cite journal|last1=Heiskanen|first1=Jouni J.|last2=Mammarella|first2=Ivan|last3=Ojala|first3=Anne|last4=Stepanenko|first4=Victor|last5=Erkkilä|first5=Kukka-Maaria|last6=Miettinen|first6=Heli|last7=Sandström|first7=Heidi|last8=Eugster|first8=Werner|last9=Leppäranta|first9=Matti|last10=Järvinen|first10=Heikki|last11=Vesala|first11=Timo|date=2015|title=Effects of water clarity on lake stratification and lake-atmosphere heat exchange|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|language=en|volume=120|issue=15|pages=7412–7428|doi=10.1002/2014JD022938|bibcode=2015JGRD..120.7412H|s2cid=128440164 |issn=2169-8996|doi-access=free}}</ref> Na kvalitet vode može uticati i oticanje [[soli]] s cesta i trotoara, što često stvara [[bentos]]ki slani sloj koji ometa vertikalno miješanje površinskih voda.<ref name=":3"/> Nadalje, slani sloj može spriječiti da rastvoreni kisik dođe do sedimenata na dnu, smanjujući recikliranje [[fosfor]]a i utičući na [[mikrob]]ne zajednice.<ref name=":3"/> ;Globalni porast temperature Na globalnoj razini, porast temperature i promjena vremenskih obrazaca također mogu uticati na stratifikaciju u jezerima. Rastuća temperatura zraka ima isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su [[tropi|tropske zone]] posebno osjetljive.<ref name=":1"/><ref name=":0" /> Intenzitet i obim uticaja ovise o lokaciji i morfometriji jezera, ali u nekim slučajevima mogu biti toliko ekstremni da zahtijevaju reklasifikaciju iz monomikabe u dimiksnu (npr. [[Veliko medvjeđe jezero]]).<ref name=":1"/> Globalno, stratifikacija jezera čini se stabilnijom s dubljim i strmijim termoklinama, a prosječna temperatura jezera je glavna odrednica u odgovoru stratifikacije na promjene temperature.<ref name=":0"/> Nadalje, stope zagrijavanja površine su mnogo veće od stopa zagrijavanja dna, što opet ukazuje na jaču termičku stratifikaciju u jezerima.<ref name=":0"/> Promjene u obrascima stratifikacije također mogu promijeniti sastav zajednice jezerskih [[ekosistem]]a. U plitkim jezerima, porast temperature može promijeniti zajednicu [[diatomeja]]; dok se u dubokim jezerima promjena odražava na [[takson]]e dubokog sloja [[hlorofil]]a.<ref name=":2"/> Promjene u obrascima miješanja i povećana dostupnost hranjivih tvari također mogu uticati na [[zooplankton]]aki [[sastav vrsta]] i brojnost, dok smanjena dostupnost hranjivih tvari može biti štetna za bentoske zajednice i stanište [[riba]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> U sjevernim umjerenim jezerima, kako [[klima]]tske promjene nastavljaju uzrokovati povećanu varijabilnost vremenskih obrazaca, kao i u vremenu datuma postavljanja i nestajanja [[led]]a, naknadne promjene u obrascima stratifikacije iz godine u godinu također mogu uticati na višestruke [[trofički nivo|trofičke nivoe]].<ref>{{Cite journal |last=Rummukainen |first=Markku |date=2012 |title=Changes in climate and weather extremes in the 21st century |url=https://wires.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wcc.160 |journal=WIREs Climate Change |language=en |volume=3 |issue=2 |pages=115–129 |doi=10.1002/wcc.160 |bibcode=2012WIRCC...3..115R |issn=1757-7780 |via=|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Pilla |first1=Rachel M. |last2=Williamson |first2=Craig E. |date=2022 |title=Earlier ice breakup induces changepoint responses in duration and variability of spring mixing and summer stratification in dimictic lakes |url=https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/lno.11888 |journal=Limnology and Oceanography |language=en |volume=67 |issue=S1 |doi=10.1002/lno.11888 |bibcode=2022LimOc..67..173P |issn=0024-3590|url-access=subscription |doi-access=free }}</ref><ref name=":02">{{Cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Sharma |first2=Sapna |last3=Weyhenmeyer |first3=Gesa A. |last4=Debolskiy |first4=Andrey |last5=Golub |first5=Malgorzata |last6=Mercado-Bettín |first6=Daniel |last7=Perroud |first7=Marjorie |last8=Stepanenko |first8=Victor |last9=Tan |first9=Zeli |last10=Grant |first10=Luke |last11=Ladwig |first11=Robert |last12=Mesman |first12=Jorrit |last13=Moore |first13=Tadhg N. |last14=Shatwell |first14=Tom |last15=Vanderkelen |first15=Inne |date=2021-04-19 |title=Phenological shifts in lake stratification under climate change |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=2318 |doi=10.1038/s41467-021-22657-4 |issn=2041-1723 |pmc=8055693 |pmid=33875656|bibcode=2021NatCo..12.2318W }}</ref> Fluktuacije u konzistenciji stratifikacije mogu ubrzati deoksigenaciju jezera, mineralizaciju hranjivih tvari i oslobađanje fosfora, sa značajnim posljedicama za vrste fitoplanktona.<ref name=":02"/><ref name=":12">{{Cite journal |last1=Feiner |first1=Zachary S. |last2=Dugan |first2=Hilary A. |last3=Lottig |first3=Noah R. |last4=Sass |first4=Greg G. |last5=Gerrish |first5=Gretchen A. |date=2022-09-01 |title=A perspective on the ecological and evolutionary consequences of phenological variability in lake ice on north-temperate lakes |url=https://cdnsciencepub.com/doi/10.1139/cjfas-2021-0221 |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |language=en |volume=79 |issue=9 |pages=1590–1604 |doi=10.1139/cjfas-2021-0221 |bibcode=2022CJFAS..79.1590F |issn=0706-652X|url-access=subscription |hdl=1807/124094 |hdl-access=free }}</ref> Nadalje, ove promjene u sastavu i brojnosti [[fitoplankton]]a mogu utjecati na [[Regrutacija (biologija)|regrutaciju riba]], kao što je [[smuđ]]. Kada se ove asinhronosti u [[populacija]]ma [[predator]]a i [[plijen]]a javljaju iz godine u godinu zbog promjena u stratifikaciji, populacijama mogu trebati godine da se vrate u svoju "normalnu" konzistenciju.<ref name=":12"/> U kombinaciji s tipično toplijim temperaturama jezera povezanim s obrascima stratifikacije uzrokovanim klimatskim promjenama, promjenjive populacije plijena iz godine u godinu mogu biti štetne za vrste riba hladnih voda.<ref>{{Cite journal |last1=King |first1=J. R. |last2=Shuter |first2=B. J. |last3=Zimmerman |first3=A. P. |date=1999 |title=Empirical Links between Thermal Habitat, Fish Growth, and Climate Change |url=http://doi.wiley.com/10.1577/1548-8659(1999)1282.0.CO;2 |journal=Transactions of the American Fisheries Society |language=en |volume=128 |issue=4 |pages=656–665 |doi=10.1577/1548-8659(1999)128<0656:ELBTHF>2.0.CO;2 |bibcode=1999TrAFS.128..656K |issn=0002-8487|url-access=subscription }}</ref> ==Tskođer pogledajte== *[[Vodena nauka]] *[[Stratifikacija (voda)]] *[[Okolinska hipoksija]] *[[Slatkovodni ekosistemi]] *[[Vodeni stub]] *[[Aeracija jezera]] ==Reference== {{Reflist}} {{topteme vodenih ekosistema}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Jezera|Stratifikacija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] e4hlc17btmzdulb9khix3ttnunk4rzd 3830882 3830881 2026-04-18T09:33:06Z Barba-Baraba 180391 /* Antropogeni utjecaji */ 3830882 wikitext text/x-wiki [[Slika:Lake Stratification (11).svg|thumb|280px| Jezera su stratificirana u tri odvojena dijela: <br /> I. ''[[Epilimnion]]'' <br /> II. ''[[Termoklina|Metalimnion]]'' <br /> III. ''[[Hipolimnion]]'' <br /> Skale se koriste za povezivanje svakog dijela stratifikacije s odgovarajućim dubinama i [[temperatura]]ma. Strelica se koristi za prikaz kretanja vjetra iznad površine vode, što inicira promet u epilimnionu i hipolimnionu.]] {{teme stratifikacije jezera}} '''Stratifikacija jezera''' je tendencija [[jezero| jezera]] da formiraju odvojene i različite termalne slojeve tokom toplog vremena. Tipično, stratificirana jezera pokazuju tri različita sloja: [[epilimnion]], koji se sastoji od gornjeg toplog sloja; [[termoklina]] (ili metalimnion), srednji sloj, čija se dubina može mijenjati tokom dana; i hladniji [[hipolimnion]], koji se proteže do dna jezera. Svako jezero ima utvrđeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[Morfometrija|morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku [[promjene korištenja zemljišta]], [[klimatska promjena|povećanja temperature]] i promjene vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Rastuće temperature zraka imaju isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su tropske zone posebno osjetljive.<ref name=":1"/><ref name=":0"/> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplanktona]] i [[fitoplanktona]], pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] i hranjivih tvari.<ref name=":2" /><ref name=":3" /> <gallery widths="380px"> File:LSE Stratification.png| Tipičan obrazac miješanja za mnoga jezera, uzrokovan činjenicom da je voda manje gusta na temperaturama osim 4°C (temperatura na kojoj je voda najgušća). Stratifikacija jezera je stabilna [[ljeto|ljeti]] i [[zima|zimi]], a postaje nestabilna u [[proljeće]] i [[jesen]], kada površinske vode pređu granicu od 4°C. </gallery> ==Definicija== Toplotna stratifikacija jezera odnosi se na promjenu temperature na različitim dubinama u jezeru, a posljedica je promjene gustoće vode s temperaturom.<ref name="Density Stratification WOTW">{{cite web |url=http://www.waterontheweb.org/under/lakeecology/05_stratification.html |title=Density Stratification |date=October 7, 2015 |publisher=Water on the Web }}</ref> Hladna voda je gušća od tople, a epilimnion se uglavnom sastoji od vode koja nije tako gusta kao voda u hipolimnionu.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts">{{cite web |url=https://georgiawildlife.com/lake-lanier-turnover-facts |title=Lake Lanier Turnover Facts |publisher=Georgia Department of Natural Resources }}</ref> Temperatura maksimalne gustoće [[slatka voda|slatke vode]] je 4°C. U [[Umjerena klima|umjerenim]] regijama gdje se jezerska voda zagrijava i hladi tokom godišnjih doba, javlja se ciklični obrazac preokretanja koji se ponavlja iz godine u godinu kako hladna gusta voda na vrhu jezera tone (vidi [[stabilna i nestabilna stratifikacija]]). Na primjer, u [[dimiktskim jezerima]] jezerska voda se preokreće tokom proljeća i jeseni. Ovaj proces se odvija sporije u dubljoj vodi; kao rezultat toga, može se formirati [[termalna traka]].<ref name="Density Stratification WOTW"/> Ako stratifikacija vode traje duži period, [[jezero]] je meromiksno. Toplota se prenosi vrlo sporo između miješanih slojeva stratificiranog jezera: difuzija toplote od samo jednog vertikalnog metra traje oko mjesec dana. Interakcija između atmosfere i jezera zavisi od toga kako je [[sunčevo zračenje]] raspoređeno, zbog čega turbulencija vode, uglavnom uzrokovana vjetrom, može znatno povećati efikasnost prenosa toplote.<ref name=":4">{{Citation |last1=Boehrer |first1=B. |title=Density Stratification and Stability |date=2009 |encyclopedia=Encyclopedia of Inland Waters |pages=583–593 |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780123706263000776 |access-date=2024-04-21 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/b978-012370626-3.00077-6 |isbn=978-0-12-370626-3 |last2=Schultze |first2=M. |url-access=subscription }}</ref> U plitkim jezerima, stratifikacija u epilimnion, metalimnion i hipolimnion često se ne događa, jer [[vjetar]] ili hlađenje uzrokuju redovno miješanje tokom cijele godine. Ova jezera se nazivaju [[Polimiksno jezero|polimiktička]]. Ne postoji fiksna dubina koja razlikuje polimiktička i stratificirajuća jezera, jer na to također utiču mutnoća, površina jezera i [[klima]].<ref>{{cite journal |last1=Kirillin |first1=G. |last2=Shatwell |first2=T. |title=Generalized scaling of seasonal thermal stratification in lakes |journal=Earth-Science Reviews |date=October 2016 |volume=161 |pages=179–190 |doi=10.1016/j.earscirev.2016.08.008 |bibcode=2016ESRv..161..179K |doi-access=free }}</ref> Režim miješanja jezera (npr. [[Polimiktičko jezero|polimiktičko]], [[Dimiktičko jezero|dimiktičko]], [[Meromiktičko jezero|meromiktičko]])<ref>{{cite journal |last1=Lewis Jr. |first1=William M. |title=A Revised Classification of Lakes Based on Mixing |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |date=October 1983 |volume=40 |issue=10 |pages=1779–1787 |doi=10.1139/f83-207 |bibcode=1983CJFAS..40.1779L }}</ref> opisuje godišnje obrasce stratifikacije jezera koji se javljaju u većini godina. Međutim, kratkoročni događaji također mogu utjecati na stratifikaciju jezera. Toplotni talasi mogu uzrokovati periode stratifikacije u inače miješanim, plitkim jezerima,<ref>{{cite journal |last1=Wilhelm |first1=Susann |last2=Adrian |first2=RITA |title=Impact of summer warming on the thermal characteristics of a polymictic lake and consequences for oxygen, nutrients and phytoplankton |journal=Freshwater Biology |volume=53 |issue=2 |pages=226–37 |date=4 October 2007 |doi=10.1111/j.1365-2427.2007.01887.x }}</ref> dok događaji miješanja, poput [[oluja]] ili velikog riječnog isticanja, mogu poremetiti stratifikaciju.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021-02-16|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=0094-8276}}</ref> Vremenski uslovi izazivaju brži odgovor u većim, plićim jezerima, tako da su ova jezera dinamičnija i manje shvaćena. Međutim, režimi miješanja za koje se zna da postoje u velikim, plitkim jezerima su uglavnom dnevni, a stratifikacija se lako poremeti. [[Jezero Taihu]] u Kini je primjer velikog, plitkog, dnevnog jezera, gdje iako dubina ne doseže više od 3 m, zamućenost vode jezera je i dalje dovoljno dinamična da se stratificira i destratificira zbog apsorpcije sunčevog zračenja, uglavnom u gornjem sloju.<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Ren |first2=Yan |last3=Wang |first3=Julian X. L. |date=2018-08-01 |title=Temporal and spatial characteristics of potential energy anomaly in Lake Taihu |journal=Environmental Science and Pollution Research |language=en |volume=25 |issue=24 |pages=24316–24325 |doi=10.1007/s11356-018-2204-y |pmid=29948715 |bibcode=2018ESPR...2524316Z |issn=1614-7499}}</ref> Tendencija da se stratifikacija naruši utiče na brzinu transporta i potrošnje hranjivih tvari, što zauzvrat utiče na prisustvo rasta [[alge|algi]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Sun |first2=Jihua |last3=Zhu |first3=Guangwei |date=2012-11-01 |title=Simulation and exploration of the mechanisms underlying the spatiotemporal distribution of surface mixed layer depth in a large shallow lake |journal=Advances in Atmospheric Sciences |language=en |volume=29 |issue=6 |pages=1360–1373 |doi=10.1007/s00376-012-1262-1 |bibcode=2012AdAtS..29.1360Z |issn=1861-9533}}</ref> Režimi stratifikacije i miješanja u najvećim jezerima na Zemlji također su slabo shvaćeni, no promjene u termalnoj distribuciji, poput porasta temperature tokom vremena u dubokim vodama [[jezerp Michigan| jezera Michigan]], mogu značajno promijeniti najveće slatkovodne [[ekosistem]]e na [[Zemlja|Planeti]].<ref>{{Cite journal |last1=Anderson |first1=Eric J. |last2=Stow |first2=Craig A. |last3=Gronewold |first3=Andrew D. |last4=Mason |first4=Lacey A. |last5=McCormick |first5=Michael J. |last6=Qian |first6=Song S. |last7=Ruberg |first7=Steven A. |last8=Beadle |first8=Kyle |last9=Constant |first9=Stephen A. |last10=Hawley |first10=Nathan |date=2021-03-16 |title=Seasonal overturn and stratification changes drive deep-water warming in one of Earth's largest lakes |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=1688 |doi=10.1038/s41467-021-21971-1 |issn=2041-1723 |pmc=7966760 |pmid=33727551|bibcode=2021NatCo..12.1688A }}</ref> Nedavna istraživanja ukazuju na to da se dimiktička jezera, sezonski prekrivena ledom, mogu opisati kao "kriostratificirana" ili "kriomiksna" prema njihovim zimskim režimima stratifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Kriostratificirana jezera pokazuju inverznu stratifikaciju blizu površine leda i imaju prosječne temperature po dubini blizu 4°C, dok kriomiktička jezera nemaju termoklinu ispod leda i imaju prosječne zimske temperature po dubini bliže so 0&nbsp;°C.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|article-number=e2020GL091374|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Cirkulacija vode tokom perioda miješanja uzrokuje kretanje kisika i drugih rastvorenih hranjivih tvari, distribuirajući ih po cijeloj vodenoj površini.<ref name=":4"/> U jezerima gdje su bentoski organizmi istaknuti, disanje i konzumacija ovih organizama koji se hrane pri dnu mogu nadmašiti svojstva miješanja kod jako stratificiranih jezera, što rezultira zonama izuzetno niske koncentracije kisika i hranjivih tvari pri dnu. To može biti štetno za [[bentos]]ke organizme poput [[šloljke|školjki]]; u najgorim slučajevima može uništiti cijele populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Wiles |first1=Philip J. |last2=van Duren |first2=Luca A. |last3=Häse |first3=Clivia |last4=Larsen |first4=Jens |last5=Simpson |first5=John H. |date=2006-04-01 |title=Stratification and mixing in the Limfjorden in relation to mussel culture |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0924796305001776 |journal=Journal of Marine Systems |volume=60 |issue=1 |pages=129–143 |doi=10.1016/j.jmarsys.2005.09.009 |bibcode=2006JMS....60..129W |issn=0924-7963|url-access=subscription }}</ref> Akumulacija rastvorenog [[ugljikovog dioksida]] (CO₂) u tri meromiktska jezera u Africi ([[jezero Nyos]] i [[jezero Monoun]] u [[Kamerunu]] i [[jezero Kivu]] u [[Ruanda|Ruandi]]]) je potencijalno opasna, jer ako se jedno od ovih jezera pokrene u [[limničku erupciju]], vrlo velika količina CO₂ može brzo napustiti jezero i istisnuti [[kiseonik]] potreban za život ljudi i životinja u okolnom području. ==Destratifikacija== U umjerenim geografskim širinama, mnoga jezera koja se stratificiraju tokom ljetnih mjeseci destratificiraju se tokom hladnijeg, vjetrovitijeg vremena, pri čemu miješanje površine vjetrom predstavlja značajan pokretač u ovom procesu. Ovo se često naziva "jesenji preokret". Miješanje hipolimniina u miješanu vodenu masu jezera recirkulira hranjive tvari, posebno spojeve [[fosfor]]a, zarobljene u hipolimnionu tokom toplog vremena. Također predstavlja rizik od pada kisika jer dugo uspostavljeni hipolimnion može biti anoksijaki ili vrlo siromašan kisikom. Režimi miješanja jezera mogu se promijeniti kao odgovor na povećanje temperature zraka. To može pretvoriti neka dimiktička jezera u monomiksna jezera, dok neka monomiksna jezera mogu postati meromiksna.<ref>{{cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Merchant |first2=Christopher J. |title=Worldwide alteration of lake mixing regimes in response to climate change |journal=Nature Geoscience |date=18 March 2019 |volume=12 |issue=4 |pages=271–276 |doi=10.1038/s41561-019-0322-x |bibcode=2019NatGe..12..271W |s2cid=134203871 |url=http://centaur.reading.ac.uk/82814/1/Woolway_Merchant_accepted.pdf }}</ref> Mnoge vrste opreme za [[aeracija|aeraciju]] korištene su za termičku destratifikaciju jezera, posebno jezera sklonih niskom sadržaju kisika ili neželjenom [[cvjetanje algi|cvjetanju algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |isbn=978-1-56670-625-4 |page=616 |edition=Third}}</ref> Upravitelji prirodnih resursa i okoliša često se suočavaju s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom [[hezero|jezera]] i [[bara]].<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/><ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=A technique for eliminating thermal stratification in lakes |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=February 1972 |volume=8 |issue=1 |pages=46–49 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |bibcode=1972JAWRA...8...46L }}</ref><ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=Response of physical and chemical parameters to eliminating thermal stratification in a reservoir |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=June 1972 |volume=8 |issue=3 |pages=589–599 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |bibcode=1972JAWRA...8..589L }}</ref> [[Pomor riba]] je direktno povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i [[led]]enim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |last2=Holmes |first2=Donald W. |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |journal=The Progressive Fish-Culturist |date=July 1972 |volume=34 |issue=3 |pages=175–178 |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 }}</ref> Prekomjeran rast [[plankton]]a može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode. Jaka termalna stratifikacija u jezeru također može negativno uticati na kvalitet vode za piće.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/> Prostorna distribucija riba unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom, a u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliko uginuće rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za ublažavanje ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem [[aeracija vode]].<ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA"/> Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA"/> == Antropogeni uticaji == Svako [[jezero]] ima određeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku promjene korištenja zemljišta, povećanja temperatura i promjena vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Kraemer|first1=Benjamin M.|last2=Anneville|first2=Orlane|last3=Chandra|first3=Sudeep|last4=Dix|first4=Margaret|last5=Kuusisto|first5=Esko|last6=Livingstone|first6=David M.|last7=Rimmer|first7=Alon|last8=Schladow|first8=S. Geoffrey|last9=Silow|first9=Eugene|last10=Sitoki|first10=Lewis M.|last11=Tamatamah|first11=Rashid|date=2015-06-28|title=Morphometry and average temperature affect lake stratification responses to climate change: LAKE STRATIFICATION RESPONSES TO CLIMATE|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=42|issue=12|pages=4981–4988|doi=10.1002/2015GL064097|url=https://corescholar.libraries.wright.edu/biology/571|doi-access=free}}</ref><ref name=":1">{{Citation|last1=Meyer|first1=Gabriela K.|title=Impact of Climate Change on Sensitivity of Lake Stratification: A Global Perspective|date=1996|work=Water Resources Management in the Face of Climatic/Hydrologic Uncertainties|pages=225–270|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-6577-1|last2=Masliev|first2=Ilya|last3=Somlyódy|first3=László|url=https://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/4181/1/WP-94-028.pdf }}</ref> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplankton]]a i [[fitoplankton]]a, pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost rastvorenog kisika i [[nutrijent|hranjivih tvari]].<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Edlund|first1=Mark|last2=Almendinger|first2=James|last3=Fang|first3=Xing|last4=Hobbs|first4=Joy|last5=VanderMeulen|first5=David|last6=Key|first6=Rebecca|last7=Engstrom|first7=Daniel|date=2017-09-07|title=Effects of Climate Change on Lake Thermal Structure and Biotic Response in Northern Wilderness Lakes|journal=Water|language=en|volume=9|issue=9|page=678|doi=10.3390/w9090678|issn=2073-4441|doi-access=free|bibcode=2017Water...9..678E }}</ref><ref name=":3">{{Cite journal|last1=Novotny Eric V.|last2=Stefan Heinz G.|date=2012-12-01|title=Road Salt Impact on Lake Stratification and Water Quality|journal=Journal of Hydraulic Engineering|volume=138|issue=12|pages=1069–1080|doi=10.1061/(ASCE)HY.1943-7900.0000590}}</ref> ; Lokalno korištenje zemljišta Postoji niz načina na koje promjene u korištenju zemljišta od strane ljudi utiču na stratifikaciju jezera i posljedično na stanje vode. Širenje gradova dovelo je do izgradnje puteva i kuća u blizini prethodno izolovanih jezera, što ponekad uzrokuje povećano oticanje i zagađenje. Dodavanje čestica u jezerska tijela može smanjiti [[bistrina vode|bistrinu vode]], što rezultira jačom termalnom stratifikacijom i ukupno nižim prosječnim temperaturama vodenog stuba, što na kraju može uticati na početak ledenog pokrivača.<ref>{{Cite journal|last1=Heiskanen|first1=Jouni J.|last2=Mammarella|first2=Ivan|last3=Ojala|first3=Anne|last4=Stepanenko|first4=Victor|last5=Erkkilä|first5=Kukka-Maaria|last6=Miettinen|first6=Heli|last7=Sandström|first7=Heidi|last8=Eugster|first8=Werner|last9=Leppäranta|first9=Matti|last10=Järvinen|first10=Heikki|last11=Vesala|first11=Timo|date=2015|title=Effects of water clarity on lake stratification and lake-atmosphere heat exchange|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|language=en|volume=120|issue=15|pages=7412–7428|doi=10.1002/2014JD022938|bibcode=2015JGRD..120.7412H|s2cid=128440164 |issn=2169-8996|doi-access=free}}</ref> Na kvalitet vode može uticati i oticanje [[soli]] s cesta i trotoara, što često stvara [[bentos]]ki slani sloj koji ometa vertikalno miješanje površinskih voda.<ref name=":3"/> Nadalje, slani sloj može spriječiti da rastvoreni kisik dođe do sedimenata na dnu, smanjujući recikliranje [[fosfor]]a i utičući na [[mikrob]]ne zajednice.<ref name=":3"/> ;Globalni porast temperature Na globalnoj razini, porast temperature i promjena vremenskih obrazaca također mogu uticati na stratifikaciju u jezerima. Rastuća temperatura zraka ima isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su [[tropi|tropske zone]] posebno osjetljive.<ref name=":1"/><ref name=":0" /> Intenzitet i obim uticaja ovise o lokaciji i morfometriji jezera, ali u nekim slučajevima mogu biti toliko ekstremni da zahtijevaju reklasifikaciju iz monomikabe u dimiksnu (npr. [[Veliko medvjeđe jezero]]).<ref name=":1"/> Globalno, stratifikacija jezera čini se stabilnijom s dubljim i strmijim termoklinama, a prosječna temperatura jezera je glavna odrednica u odgovoru stratifikacije na promjene temperature.<ref name=":0"/> Nadalje, stope zagrijavanja površine su mnogo veće od stopa zagrijavanja dna, što opet ukazuje na jaču termičku stratifikaciju u jezerima.<ref name=":0"/> Promjene u obrascima stratifikacije također mogu promijeniti sastav zajednice jezerskih [[ekosistem]]a. U plitkim jezerima, porast temperature može promijeniti zajednicu [[diatomeja]]; dok se u dubokim jezerima promjena odražava na [[takson]]e dubokog sloja [[hlorofil]]a.<ref name=":2"/> Promjene u obrascima miješanja i povećana dostupnost hranjivih tvari također mogu uticati na [[zooplankton]]aki [[sastav vrsta]] i brojnost, dok smanjena dostupnost hranjivih tvari može biti štetna za bentoske zajednice i stanište [[riba]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> U sjevernim umjerenim jezerima, kako [[klima]]tske promjene nastavljaju uzrokovati povećanu varijabilnost vremenskih obrazaca, kao i u vremenu datuma postavljanja i nestajanja [[led]]a, naknadne promjene u obrascima stratifikacije iz godine u godinu također mogu uticati na višestruke [[trofički nivo|trofičke nivoe]].<ref>{{Cite journal |last=Rummukainen |first=Markku |date=2012 |title=Changes in climate and weather extremes in the 21st century |url=https://wires.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wcc.160 |journal=WIREs Climate Change |language=en |volume=3 |issue=2 |pages=115–129 |doi=10.1002/wcc.160 |bibcode=2012WIRCC...3..115R |issn=1757-7780 |via=|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Pilla |first1=Rachel M. |last2=Williamson |first2=Craig E. |date=2022 |title=Earlier ice breakup induces changepoint responses in duration and variability of spring mixing and summer stratification in dimictic lakes |url=https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/lno.11888 |journal=Limnology and Oceanography |language=en |volume=67 |issue=S1 |doi=10.1002/lno.11888 |bibcode=2022LimOc..67..173P |issn=0024-3590|url-access=subscription |doi-access=free }}</ref><ref name=":02">{{Cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Sharma |first2=Sapna |last3=Weyhenmeyer |first3=Gesa A. |last4=Debolskiy |first4=Andrey |last5=Golub |first5=Malgorzata |last6=Mercado-Bettín |first6=Daniel |last7=Perroud |first7=Marjorie |last8=Stepanenko |first8=Victor |last9=Tan |first9=Zeli |last10=Grant |first10=Luke |last11=Ladwig |first11=Robert |last12=Mesman |first12=Jorrit |last13=Moore |first13=Tadhg N. |last14=Shatwell |first14=Tom |last15=Vanderkelen |first15=Inne |date=2021-04-19 |title=Phenological shifts in lake stratification under climate change |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=2318 |doi=10.1038/s41467-021-22657-4 |issn=2041-1723 |pmc=8055693 |pmid=33875656|bibcode=2021NatCo..12.2318W }}</ref> Fluktuacije u konzistenciji stratifikacije mogu ubrzati deoksigenaciju jezera, mineralizaciju hranjivih tvari i oslobađanje fosfora, sa značajnim posljedicama za vrste fitoplanktona.<ref name=":02"/><ref name=":12">{{Cite journal |last1=Feiner |first1=Zachary S. |last2=Dugan |first2=Hilary A. |last3=Lottig |first3=Noah R. |last4=Sass |first4=Greg G. |last5=Gerrish |first5=Gretchen A. |date=2022-09-01 |title=A perspective on the ecological and evolutionary consequences of phenological variability in lake ice on north-temperate lakes |url=https://cdnsciencepub.com/doi/10.1139/cjfas-2021-0221 |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |language=en |volume=79 |issue=9 |pages=1590–1604 |doi=10.1139/cjfas-2021-0221 |bibcode=2022CJFAS..79.1590F |issn=0706-652X|url-access=subscription |hdl=1807/124094 |hdl-access=free }}</ref> Nadalje, ove promjene u sastavu i brojnosti [[fitoplankton]]a mogu utjecati na [[Regrutacija (biologija)|regrutaciju riba]], kao što je [[smuđ]]. Kada se ove asinhronosti u [[populacija]]ma [[predator]]a i [[plijen]]a javljaju iz godine u godinu zbog promjena u stratifikaciji, populacijama mogu trebati godine da se vrate u svoju "normalnu" konzistenciju.<ref name=":12"/> U kombinaciji s tipično toplijim temperaturama jezera povezanim s obrascima stratifikacije uzrokovanim klimatskim promjenama, promjenjive populacije plijena iz godine u godinu mogu biti štetne za vrste riba hladnih voda.<ref>{{Cite journal |last1=King |first1=J. R. |last2=Shuter |first2=B. J. |last3=Zimmerman |first3=A. P. |date=1999 |title=Empirical Links between Thermal Habitat, Fish Growth, and Climate Change |url=http://doi.wiley.com/10.1577/1548-8659(1999)1282.0.CO;2 |journal=Transactions of the American Fisheries Society |language=en |volume=128 |issue=4 |pages=656–665 |doi=10.1577/1548-8659(1999)128<0656:ELBTHF>2.0.CO;2 |bibcode=1999TrAFS.128..656K |issn=0002-8487|url-access=subscription }}</ref> ==Tskođer pogledajte== *[[Vodena nauka]] *[[Stratifikacija (voda)]] *[[Okolinska hipoksija]] *[[Slatkovodni ekosistemi]] *[[Vodeni stub]] *[[Aeracija jezera]] ==Reference== {{Reflist}} {{topteme vodenih ekosistema}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Jezera|Stratifikacija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] qycm1caboii01ycm7itud6n0i1maxxt 3830887 3830882 2026-04-18T09:45:48Z Barba-Baraba 180391 /* Definicija */ 3830887 wikitext text/x-wiki [[Slika:Lake Stratification (11).svg|thumb|280px| Jezera su stratificirana u tri odvojena dijela: <br /> I. ''[[Epilimnion]]'' <br /> II. ''[[Termoklina|Metalimnion]]'' <br /> III. ''[[Hipolimnion]]'' <br /> Skale se koriste za povezivanje svakog dijela stratifikacije s odgovarajućim dubinama i [[temperatura]]ma. Strelica se koristi za prikaz kretanja vjetra iznad površine vode, što inicira promet u epilimnionu i hipolimnionu.]] {{teme stratifikacije jezera}} '''Stratifikacija jezera''' je tendencija [[jezero| jezera]] da formiraju odvojene i različite termalne slojeve tokom toplog vremena. Tipično, stratificirana jezera pokazuju tri različita sloja: [[epilimnion]], koji se sastoji od gornjeg toplog sloja; [[termoklina]] (ili metalimnion), srednji sloj, čija se dubina može mijenjati tokom dana; i hladniji [[hipolimnion]], koji se proteže do dna jezera. Svako jezero ima utvrđeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[Morfometrija|morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku [[promjene korištenja zemljišta]], [[klimatska promjena|povećanja temperature]] i promjene vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Rastuće temperature zraka imaju isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su tropske zone posebno osjetljive.<ref name=":1"/><ref name=":0"/> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplanktona]] i [[fitoplanktona]], pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] i hranjivih tvari.<ref name=":2" /><ref name=":3" /> <gallery widths="380px"> File:LSE Stratification.png| Tipičan obrazac miješanja za mnoga jezera, uzrokovan činjenicom da je voda manje gusta na temperaturama osim 4°C (temperatura na kojoj je voda najgušća). Stratifikacija jezera je stabilna [[ljeto|ljeti]] i [[zima|zimi]], a postaje nestabilna u [[proljeće]] i [[jesen]], kada površinske vode pređu granicu od 4°C. </gallery> ==Definicija== Toplotna stratifikacija jezera odnosi se na promjenu temperature na različitim dubinama u jezeru, a posljedica je promjene gustoće vode s temperaturom.<ref name="Density Stratification WOTW">{{cite web |url=http://www.waterontheweb.org/under/lakeecology/05_stratification.html |title=Density Stratification |date=October 7, 2015 |publisher=Water on the Web }}</ref> Hladna voda je gušća od tople, a epilimnion se uglavnom sastoji od vode koja nije tako gusta kao voda u hipolimnionu.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts">{{cite web |url=https://georgiawildlife.com/lake-lanier-turnover-facts |title=Lake Lanier Turnover Facts |publisher=Georgia Department of Natural Resources }}</ref> Temperatura maksimalne gustoće [[slatka voda|slatke vode]] je 4°C. U [[Umjerena klima|umjerenim]] regijama gdje se jezerska voda zagrijava i hladi tokom godišnjih doba, javlja se ciklični obrazac preokretanja koji se ponavlja iz godine u godinu kako hladna gusta voda na vrhu jezera tone (vidi [[stabilna i nestabilna stratifikacija]]). Na primjer, u [[dimiktskim jezerima]] jezerska voda se preokreće tokom proljeća i jeseni. Ovaj proces se odvija sporije u dubljoj vodi; kao rezultat toga, može se formirati [[termalna traka]].<ref name="Density Stratification WOTW"/> Ako stratifikacija vode traje duži period, [[jezero]] je meromiksno. Toplota se prenosi vrlo sporo između miješanih slojeva stratificiranog jezera: difuzija toplote od samo jednog vertikalnog metra traje oko mjesec dana. Interakcija između atmosfere i jezera zavisi od toga kako je [[sunčevo zračenje]] raspoređeno, zbog čega turbulencija vode, uglavnom uzrokovana vjetrom, može znatno povećati efikasnost prenosa toplote.<ref name=":4">{{Citation |last1=Boehrer |first1=B. |title=Density Stratification and Stability |date=2009 |encyclopedia=Encyclopedia of Inland Waters |pages=583–593 |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780123706263000776 |access-date=2024-04-21 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/b978-012370626-3.00077-6 |isbn=978-0-12-370626-3 |last2=Schultze |first2=M. |url-access=subscription }}</ref> U plitkim jezerima, stratifikacija u [[epilimnion]], [[metalimnion]] i [[hipolimnion]] često se ne događa, jer [[vjetar]] ili hlađenje uzrokuju redovno miješanje tokom cijele godine. Ova jezera se nazivaju [[Polimiksno jezero|polimiksna]]. Ne postoji fiksna dubina koja razlikuje polimiktička i stratificirajuća jezera, jer na to također utiču mutnoća, površina jezera i [[klima]].<ref>{{cite journal |last1=Kirillin |first1=G. |last2=Shatwell |first2=T. |title=Generalized scaling of seasonal thermal stratification in lakes |journal=Earth-Science Reviews |date=October 2016 |volume=161 |pages=179–190 |doi=10.1016/j.earscirev.2016.08.008 |bibcode=2016ESRv..161..179K |doi-access=free }}</ref> Režim miješanja jezera (npr. [[Polimiktsno jezero|polimiksno]], [[Dimiksno jezero|dimiksno]], [[Meromiksno jezero|meromiksno]])<ref>{{cite journal |last1=Lewis Jr. |first1=William M. |title=A Revised Classification of Lakes Based on Mixing |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |date=October 1983 |volume=40 |issue=10 |pages=1779–1787 |doi=10.1139/f83-207 |bibcode=1983CJFAS..40.1779L }}</ref> opisuje godišnje obrasce stratifikacije jezera koji se javljaju u većini godina. Međutim, kratkoročni događaji također mogu utjecati na stratifikaciju jezera. Toplotni talasi mogu uzrokovati periode stratifikacije u inače miješanim, plitkim jezerima,<ref>{{cite journal |last1=Wilhelm |first1=Susann |last2=Adrian |first2=RITA |title=Impact of summer warming on the thermal characteristics of a polymictic lake and consequences for oxygen, nutrients and phytoplankton |journal=Freshwater Biology |volume=53 |issue=2 |pages=226–37 |date=4 October 2007 |doi=10.1111/j.1365-2427.2007.01887.x }}</ref> dok događaji miješanja, poput [[oluja]] ili velikog riječnog isticanja, mogu poremetiti stratifikaciju.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021-02-16|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=0094-8276}}</ref> Vremenski uslovi izazivaju brži odgovor u većim, plićim jezerima, tako da su ova jezera dinamičnija i manje shvaćena. Međutim, režimi miješanja za koje se zna da postoje u velikim, plitkim jezerima su uglavnom dnevni, a stratifikacija se lako poremeti. [[Jezero Taihu]] u Kini je primjer velikog, plitkog, dnevnog jezera, gdje iako dubina ne doseže više od 3 m, zamućenost vode jezera je i dalje dovoljno dinamična da se stratificira i destratificira zbog apsorpcije sunčevog zračenja, uglavnom u gornjem sloju.<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Ren |first2=Yan |last3=Wang |first3=Julian X. L. |date=2018-08-01 |title=Temporal and spatial characteristics of potential energy anomaly in Lake Taihu |journal=Environmental Science and Pollution Research |language=en |volume=25 |issue=24 |pages=24316–24325 |doi=10.1007/s11356-018-2204-y |pmid=29948715 |bibcode=2018ESPR...2524316Z |issn=1614-7499}}</ref> Tendencija da se stratifikacija naruši utiče na brzinu transporta i potrošnje hranjivih tvari, što zauzvrat utiče na prisustvo rasta [[alge|algi]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Sun |first2=Jihua |last3=Zhu |first3=Guangwei |date=2012-11-01 |title=Simulation and exploration of the mechanisms underlying the spatiotemporal distribution of surface mixed layer depth in a large shallow lake |journal=Advances in Atmospheric Sciences |language=en |volume=29 |issue=6 |pages=1360–1373 |doi=10.1007/s00376-012-1262-1 |bibcode=2012AdAtS..29.1360Z |issn=1861-9533}}</ref> Režimi stratifikacije i miješanja u najvećim jezerima na Zemlji također su slabo shvaćeni, no promjene u termalnoj distribuciji, poput porasta temperature tokom vremena u dubokim vodama [[jezerp Michigan| jezera Michigan]], mogu značajno promijeniti najveće slatkovodne [[ekosistem]]e na [[Zemlja|Planeti]].<ref>{{Cite journal |last1=Anderson |first1=Eric J. |last2=Stow |first2=Craig A. |last3=Gronewold |first3=Andrew D. |last4=Mason |first4=Lacey A. |last5=McCormick |first5=Michael J. |last6=Qian |first6=Song S. |last7=Ruberg |first7=Steven A. |last8=Beadle |first8=Kyle |last9=Constant |first9=Stephen A. |last10=Hawley |first10=Nathan |date=2021-03-16 |title=Seasonal overturn and stratification changes drive deep-water warming in one of Earth's largest lakes |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=1688 |doi=10.1038/s41467-021-21971-1 |issn=2041-1723 |pmc=7966760 |pmid=33727551|bibcode=2021NatCo..12.1688A }}</ref> Nedavna istraživanja ukazuju na to da se dimiktička jezera, sezonski prekrivena ledom, mogu opisati kao "kriostratificirana" ili "kriomiksna" prema njihovim zimskim režimima stratifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Kriostratificirana jezera pokazuju inverznu stratifikaciju blizu površine leda i imaju prosječne temperature po dubini blizu 4°C, dok kriomiktička jezera nemaju termoklinu ispod leda i imaju prosječne zimske temperature po dubini bliže so 0&nbsp;°C.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|article-number=e2020GL091374|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Cirkulacija vode tokom perioda miješanja uzrokuje kretanje kisika i drugih rastvorenih hranjivih tvari, distribuirajući ih po cijeloj vodenoj površini.<ref name=":4"/> U jezerima gdje su bentoski organizmi istaknuti, disanje i konzumacija ovih organizama koji se hrane pri dnu mogu nadmašiti svojstva miješanja kod jako stratificiranih jezera, što rezultira zonama izuzetno niske koncentracije kisika i hranjivih tvari pri dnu. To može biti štetno za [[bentos]]ke organizme poput [[šloljke|školjki]]; u najgorim slučajevima može uništiti cijele populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Wiles |first1=Philip J. |last2=van Duren |first2=Luca A. |last3=Häse |first3=Clivia |last4=Larsen |first4=Jens |last5=Simpson |first5=John H. |date=2006-04-01 |title=Stratification and mixing in the Limfjorden in relation to mussel culture |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0924796305001776 |journal=Journal of Marine Systems |volume=60 |issue=1 |pages=129–143 |doi=10.1016/j.jmarsys.2005.09.009 |bibcode=2006JMS....60..129W |issn=0924-7963|url-access=subscription }}</ref> Akumulacija rastvorenog [[ugljik-dioksid]]a (CO₂) u tri meromiktska jezera u Africi ([[jezero Nyos]] i [[jezero Monoun]] u [[Kamerun]]u i [[jezero Kivu]] u [[Ruanda|Ruandi]]) je potencijalno opasna, jer ako se jedno od ovih jezera pokrene u [[limnička erupcija|limničku erupciju]], vrlo velika količina CO₂ može brzo napustiti jezero i istisnuti [[kisik]] potreban za život [[ljudi]] i [[životinja]] u okolnom području. ==Destratifikacija== U umjerenim geografskim širinama, mnoga jezera koja se stratificiraju tokom ljetnih mjeseci destratificiraju se tokom hladnijeg, vjetrovitijeg vremena, pri čemu miješanje površine vjetrom predstavlja značajan pokretač u ovom procesu. Ovo se često naziva "jesenji preokret". Miješanje hipolimniina u miješanu vodenu masu jezera recirkulira hranjive tvari, posebno spojeve [[fosfor]]a, zarobljene u hipolimnionu tokom toplog vremena. Također predstavlja rizik od pada kisika jer dugo uspostavljeni hipolimnion može biti anoksijaki ili vrlo siromašan kisikom. Režimi miješanja jezera mogu se promijeniti kao odgovor na povećanje temperature zraka. To može pretvoriti neka dimiktička jezera u monomiksna jezera, dok neka monomiksna jezera mogu postati meromiksna.<ref>{{cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Merchant |first2=Christopher J. |title=Worldwide alteration of lake mixing regimes in response to climate change |journal=Nature Geoscience |date=18 March 2019 |volume=12 |issue=4 |pages=271–276 |doi=10.1038/s41561-019-0322-x |bibcode=2019NatGe..12..271W |s2cid=134203871 |url=http://centaur.reading.ac.uk/82814/1/Woolway_Merchant_accepted.pdf }}</ref> Mnoge vrste opreme za [[aeracija|aeraciju]] korištene su za termičku destratifikaciju jezera, posebno jezera sklonih niskom sadržaju kisika ili neželjenom [[cvjetanje algi|cvjetanju algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |isbn=978-1-56670-625-4 |page=616 |edition=Third}}</ref> Upravitelji prirodnih resursa i okoliša često se suočavaju s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom [[hezero|jezera]] i [[bara]].<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/><ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=A technique for eliminating thermal stratification in lakes |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=February 1972 |volume=8 |issue=1 |pages=46–49 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |bibcode=1972JAWRA...8...46L }}</ref><ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=Response of physical and chemical parameters to eliminating thermal stratification in a reservoir |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=June 1972 |volume=8 |issue=3 |pages=589–599 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |bibcode=1972JAWRA...8..589L }}</ref> [[Pomor riba]] je direktno povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i [[led]]enim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |last2=Holmes |first2=Donald W. |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |journal=The Progressive Fish-Culturist |date=July 1972 |volume=34 |issue=3 |pages=175–178 |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 }}</ref> Prekomjeran rast [[plankton]]a može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode. Jaka termalna stratifikacija u jezeru također može negativno uticati na kvalitet vode za piće.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/> Prostorna distribucija riba unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom, a u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliko uginuće rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za ublažavanje ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem [[aeracija vode]].<ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA"/> Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA"/> == Antropogeni uticaji == Svako [[jezero]] ima određeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku promjene korištenja zemljišta, povećanja temperatura i promjena vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Kraemer|first1=Benjamin M.|last2=Anneville|first2=Orlane|last3=Chandra|first3=Sudeep|last4=Dix|first4=Margaret|last5=Kuusisto|first5=Esko|last6=Livingstone|first6=David M.|last7=Rimmer|first7=Alon|last8=Schladow|first8=S. Geoffrey|last9=Silow|first9=Eugene|last10=Sitoki|first10=Lewis M.|last11=Tamatamah|first11=Rashid|date=2015-06-28|title=Morphometry and average temperature affect lake stratification responses to climate change: LAKE STRATIFICATION RESPONSES TO CLIMATE|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=42|issue=12|pages=4981–4988|doi=10.1002/2015GL064097|url=https://corescholar.libraries.wright.edu/biology/571|doi-access=free}}</ref><ref name=":1">{{Citation|last1=Meyer|first1=Gabriela K.|title=Impact of Climate Change on Sensitivity of Lake Stratification: A Global Perspective|date=1996|work=Water Resources Management in the Face of Climatic/Hydrologic Uncertainties|pages=225–270|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-6577-1|last2=Masliev|first2=Ilya|last3=Somlyódy|first3=László|url=https://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/4181/1/WP-94-028.pdf }}</ref> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplankton]]a i [[fitoplankton]]a, pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost rastvorenog kisika i [[nutrijent|hranjivih tvari]].<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Edlund|first1=Mark|last2=Almendinger|first2=James|last3=Fang|first3=Xing|last4=Hobbs|first4=Joy|last5=VanderMeulen|first5=David|last6=Key|first6=Rebecca|last7=Engstrom|first7=Daniel|date=2017-09-07|title=Effects of Climate Change on Lake Thermal Structure and Biotic Response in Northern Wilderness Lakes|journal=Water|language=en|volume=9|issue=9|page=678|doi=10.3390/w9090678|issn=2073-4441|doi-access=free|bibcode=2017Water...9..678E }}</ref><ref name=":3">{{Cite journal|last1=Novotny Eric V.|last2=Stefan Heinz G.|date=2012-12-01|title=Road Salt Impact on Lake Stratification and Water Quality|journal=Journal of Hydraulic Engineering|volume=138|issue=12|pages=1069–1080|doi=10.1061/(ASCE)HY.1943-7900.0000590}}</ref> ; Lokalno korištenje zemljišta Postoji niz načina na koje promjene u korištenju zemljišta od strane ljudi utiču na stratifikaciju jezera i posljedično na stanje vode. Širenje gradova dovelo je do izgradnje puteva i kuća u blizini prethodno izolovanih jezera, što ponekad uzrokuje povećano oticanje i zagađenje. Dodavanje čestica u jezerska tijela može smanjiti [[bistrina vode|bistrinu vode]], što rezultira jačom termalnom stratifikacijom i ukupno nižim prosječnim temperaturama vodenog stuba, što na kraju može uticati na početak ledenog pokrivača.<ref>{{Cite journal|last1=Heiskanen|first1=Jouni J.|last2=Mammarella|first2=Ivan|last3=Ojala|first3=Anne|last4=Stepanenko|first4=Victor|last5=Erkkilä|first5=Kukka-Maaria|last6=Miettinen|first6=Heli|last7=Sandström|first7=Heidi|last8=Eugster|first8=Werner|last9=Leppäranta|first9=Matti|last10=Järvinen|first10=Heikki|last11=Vesala|first11=Timo|date=2015|title=Effects of water clarity on lake stratification and lake-atmosphere heat exchange|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|language=en|volume=120|issue=15|pages=7412–7428|doi=10.1002/2014JD022938|bibcode=2015JGRD..120.7412H|s2cid=128440164 |issn=2169-8996|doi-access=free}}</ref> Na kvalitet vode može uticati i oticanje [[soli]] s cesta i trotoara, što često stvara [[bentos]]ki slani sloj koji ometa vertikalno miješanje površinskih voda.<ref name=":3"/> Nadalje, slani sloj može spriječiti da rastvoreni kisik dođe do sedimenata na dnu, smanjujući recikliranje [[fosfor]]a i utičući na [[mikrob]]ne zajednice.<ref name=":3"/> ;Globalni porast temperature Na globalnoj razini, porast temperature i promjena vremenskih obrazaca također mogu uticati na stratifikaciju u jezerima. Rastuća temperatura zraka ima isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su [[tropi|tropske zone]] posebno osjetljive.<ref name=":1"/><ref name=":0" /> Intenzitet i obim uticaja ovise o lokaciji i morfometriji jezera, ali u nekim slučajevima mogu biti toliko ekstremni da zahtijevaju reklasifikaciju iz monomikabe u dimiksnu (npr. [[Veliko medvjeđe jezero]]).<ref name=":1"/> Globalno, stratifikacija jezera čini se stabilnijom s dubljim i strmijim termoklinama, a prosječna temperatura jezera je glavna odrednica u odgovoru stratifikacije na promjene temperature.<ref name=":0"/> Nadalje, stope zagrijavanja površine su mnogo veće od stopa zagrijavanja dna, što opet ukazuje na jaču termičku stratifikaciju u jezerima.<ref name=":0"/> Promjene u obrascima stratifikacije također mogu promijeniti sastav zajednice jezerskih [[ekosistem]]a. U plitkim jezerima, porast temperature može promijeniti zajednicu [[diatomeja]]; dok se u dubokim jezerima promjena odražava na [[takson]]e dubokog sloja [[hlorofil]]a.<ref name=":2"/> Promjene u obrascima miješanja i povećana dostupnost hranjivih tvari također mogu uticati na [[zooplankton]]aki [[sastav vrsta]] i brojnost, dok smanjena dostupnost hranjivih tvari može biti štetna za bentoske zajednice i stanište [[riba]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> U sjevernim umjerenim jezerima, kako [[klima]]tske promjene nastavljaju uzrokovati povećanu varijabilnost vremenskih obrazaca, kao i u vremenu datuma postavljanja i nestajanja [[led]]a, naknadne promjene u obrascima stratifikacije iz godine u godinu također mogu uticati na višestruke [[trofički nivo|trofičke nivoe]].<ref>{{Cite journal |last=Rummukainen |first=Markku |date=2012 |title=Changes in climate and weather extremes in the 21st century |url=https://wires.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wcc.160 |journal=WIREs Climate Change |language=en |volume=3 |issue=2 |pages=115–129 |doi=10.1002/wcc.160 |bibcode=2012WIRCC...3..115R |issn=1757-7780 |via=|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Pilla |first1=Rachel M. |last2=Williamson |first2=Craig E. |date=2022 |title=Earlier ice breakup induces changepoint responses in duration and variability of spring mixing and summer stratification in dimictic lakes |url=https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/lno.11888 |journal=Limnology and Oceanography |language=en |volume=67 |issue=S1 |doi=10.1002/lno.11888 |bibcode=2022LimOc..67..173P |issn=0024-3590|url-access=subscription |doi-access=free }}</ref><ref name=":02">{{Cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Sharma |first2=Sapna |last3=Weyhenmeyer |first3=Gesa A. |last4=Debolskiy |first4=Andrey |last5=Golub |first5=Malgorzata |last6=Mercado-Bettín |first6=Daniel |last7=Perroud |first7=Marjorie |last8=Stepanenko |first8=Victor |last9=Tan |first9=Zeli |last10=Grant |first10=Luke |last11=Ladwig |first11=Robert |last12=Mesman |first12=Jorrit |last13=Moore |first13=Tadhg N. |last14=Shatwell |first14=Tom |last15=Vanderkelen |first15=Inne |date=2021-04-19 |title=Phenological shifts in lake stratification under climate change |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=2318 |doi=10.1038/s41467-021-22657-4 |issn=2041-1723 |pmc=8055693 |pmid=33875656|bibcode=2021NatCo..12.2318W }}</ref> Fluktuacije u konzistenciji stratifikacije mogu ubrzati deoksigenaciju jezera, mineralizaciju hranjivih tvari i oslobađanje fosfora, sa značajnim posljedicama za vrste fitoplanktona.<ref name=":02"/><ref name=":12">{{Cite journal |last1=Feiner |first1=Zachary S. |last2=Dugan |first2=Hilary A. |last3=Lottig |first3=Noah R. |last4=Sass |first4=Greg G. |last5=Gerrish |first5=Gretchen A. |date=2022-09-01 |title=A perspective on the ecological and evolutionary consequences of phenological variability in lake ice on north-temperate lakes |url=https://cdnsciencepub.com/doi/10.1139/cjfas-2021-0221 |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |language=en |volume=79 |issue=9 |pages=1590–1604 |doi=10.1139/cjfas-2021-0221 |bibcode=2022CJFAS..79.1590F |issn=0706-652X|url-access=subscription |hdl=1807/124094 |hdl-access=free }}</ref> Nadalje, ove promjene u sastavu i brojnosti [[fitoplankton]]a mogu utjecati na [[Regrutacija (biologija)|regrutaciju riba]], kao što je [[smuđ]]. Kada se ove asinhronosti u [[populacija]]ma [[predator]]a i [[plijen]]a javljaju iz godine u godinu zbog promjena u stratifikaciji, populacijama mogu trebati godine da se vrate u svoju "normalnu" konzistenciju.<ref name=":12"/> U kombinaciji s tipično toplijim temperaturama jezera povezanim s obrascima stratifikacije uzrokovanim klimatskim promjenama, promjenjive populacije plijena iz godine u godinu mogu biti štetne za vrste riba hladnih voda.<ref>{{Cite journal |last1=King |first1=J. R. |last2=Shuter |first2=B. J. |last3=Zimmerman |first3=A. P. |date=1999 |title=Empirical Links between Thermal Habitat, Fish Growth, and Climate Change |url=http://doi.wiley.com/10.1577/1548-8659(1999)1282.0.CO;2 |journal=Transactions of the American Fisheries Society |language=en |volume=128 |issue=4 |pages=656–665 |doi=10.1577/1548-8659(1999)128<0656:ELBTHF>2.0.CO;2 |bibcode=1999TrAFS.128..656K |issn=0002-8487|url-access=subscription }}</ref> ==Tskođer pogledajte== *[[Vodena nauka]] *[[Stratifikacija (voda)]] *[[Okolinska hipoksija]] *[[Slatkovodni ekosistemi]] *[[Vodeni stub]] *[[Aeracija jezera]] ==Reference== {{Reflist}} {{topteme vodenih ekosistema}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Jezera|Stratifikacija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] 0j6o9z7rnurfiypsb7xsr2p2ae4idzr 3830888 3830887 2026-04-18T09:47:41Z Barba-Baraba 180391 /* Definicija */ 3830888 wikitext text/x-wiki [[Slika:Lake Stratification (11).svg|thumb|280px| Jezera su stratificirana u tri odvojena dijela: <br /> I. ''[[Epilimnion]]'' <br /> II. ''[[Termoklina|Metalimnion]]'' <br /> III. ''[[Hipolimnion]]'' <br /> Skale se koriste za povezivanje svakog dijela stratifikacije s odgovarajućim dubinama i [[temperatura]]ma. Strelica se koristi za prikaz kretanja vjetra iznad površine vode, što inicira promet u epilimnionu i hipolimnionu.]] {{teme stratifikacije jezera}} '''Stratifikacija jezera''' je tendencija [[jezero| jezera]] da formiraju odvojene i različite termalne slojeve tokom toplog vremena. Tipično, stratificirana jezera pokazuju tri različita sloja: [[epilimnion]], koji se sastoji od gornjeg toplog sloja; [[termoklina]] (ili metalimnion), srednji sloj, čija se dubina može mijenjati tokom dana; i hladniji [[hipolimnion]], koji se proteže do dna jezera. Svako jezero ima utvrđeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[Morfometrija|morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku [[promjene korištenja zemljišta]], [[klimatska promjena|povećanja temperature]] i promjene vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Rastuće temperature zraka imaju isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su tropske zone posebno osjetljive.<ref name=":1"/><ref name=":0"/> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplanktona]] i [[fitoplanktona]], pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] i hranjivih tvari.<ref name=":2" /><ref name=":3" /> <gallery widths="380px"> File:LSE Stratification.png| Tipičan obrazac miješanja za mnoga jezera, uzrokovan činjenicom da je voda manje gusta na temperaturama osim 4°C (temperatura na kojoj je voda najgušća). Stratifikacija jezera je stabilna [[ljeto|ljeti]] i [[zima|zimi]], a postaje nestabilna u [[proljeće]] i [[jesen]], kada površinske vode pređu granicu od 4°C. </gallery> ==Definicija== Toplotna stratifikacija jezera odnosi se na promjenu temperature na različitim dubinama u jezeru, a posljedica je promjene gustoće vode s temperaturom.<ref name="Density Stratification WOTW">{{cite web |url=http://www.waterontheweb.org/under/lakeecology/05_stratification.html |title=Density Stratification |date=October 7, 2015 |publisher=Water on the Web }}</ref> Hladna voda je gušća od tople, a epilimnion se uglavnom sastoji od vode koja nije tako gusta kao voda u hipolimnionu.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts">{{cite web |url=https://georgiawildlife.com/lake-lanier-turnover-facts |title=Lake Lanier Turnover Facts |publisher=Georgia Department of Natural Resources }}</ref> Temperatura maksimalne gustoće [[slatka voda|slatke vode]] je 4°C. U [[Umjerena klima|umjerenim]] regijama gdje se jezerska voda zagrijava i hladi tokom godišnjih doba, javlja se ciklični obrazac preokretanja koji se ponavlja iz godine u godinu kako hladna gusta voda na vrhu jezera tone (vidi [[stabilna i nestabilna stratifikacija]]). Na primjer, u [[dimiktskim jezerima]] jezerska voda se preokreće tokom proljeća i jeseni. Ovaj proces se odvija sporije u dubljoj vodi; kao rezultat toga, može se formirati [[termalna traka]].<ref name="Density Stratification WOTW"/> Ako stratifikacija vode traje duži period, [[jezero]] je meromiksno. Toplota se prenosi vrlo sporo između miješanih slojeva stratificiranog jezera: difuzija toplote od samo jednog vertikalnog metra traje oko mjesec dana. Interakcija između atmosfere i jezera zavisi od toga kako je [[sunčevo zračenje]] raspoređeno, zbog čega turbulencija vode, uglavnom uzrokovana vjetrom, može znatno povećati efikasnost prenosa toplote.<ref name=":4">{{Citation |last1=Boehrer |first1=B. |title=Density Stratification and Stability |date=2009 |encyclopedia=Encyclopedia of Inland Waters |pages=583–593 |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780123706263000776 |access-date=2024-04-21 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/b978-012370626-3.00077-6 |isbn=978-0-12-370626-3 |last2=Schultze |first2=M. |url-access=subscription }}</ref> U plitkim jezerima, stratifikacija u [[epilimnion]], [[metalimnion]] i [[hipolimnion]] često se ne događa, jer [[vjetar]] ili hlađenje uzrokuju redovno miješanje tokom cijele godine. Ova jezera se nazivaju [[Polimiksno jezero|polimiksna]]. Ne postoji fiksna dubina koja razlikuje polimiktička i stratificirajuća jezera, jer na to također utiču mutnoća, površina jezera i [[klima]].<ref>{{cite journal |last1=Kirillin |first1=G. |last2=Shatwell |first2=T. |title=Generalized scaling of seasonal thermal stratification in lakes |journal=Earth-Science Reviews |date=October 2016 |volume=161 |pages=179–190 |doi=10.1016/j.earscirev.2016.08.008 |bibcode=2016ESRv..161..179K |doi-access=free }}</ref> Režim miješanja jezera (npr. [[Polimiktsno jezero|polimiksno]], [[Dimiksno jezero|dimiksno]], [[Meromiksno jezero|meromiksno]])<ref>{{cite journal |last1=Lewis Jr. |first1=William M. |title=A Revised Classification of Lakes Based on Mixing |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |date=October 1983 |volume=40 |issue=10 |pages=1779–1787 |doi=10.1139/f83-207 |bibcode=1983CJFAS..40.1779L }}</ref> opisuje godišnje obrasce stratifikacije jezera koji se javljaju u većini godina. Međutim, kratkoročni događaji također mogu utjecati na stratifikaciju jezera. Toplotni talasi mogu uzrokovati periode stratifikacije u inače miješanim, plitkim jezerima,<ref>{{cite journal |last1=Wilhelm |first1=Susann |last2=Adrian |first2=RITA |title=Impact of summer warming on the thermal characteristics of a polymictic lake and consequences for oxygen, nutrients and phytoplankton |journal=Freshwater Biology |volume=53 |issue=2 |pages=226–37 |date=4 October 2007 |doi=10.1111/j.1365-2427.2007.01887.x }}</ref> dok događaji miješanja, poput [[oluja]] ili velikog riječnog isticanja, mogu poremetiti stratifikaciju.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021-02-16|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=0094-8276}}</ref> Vremenski uslovi izazivaju brži odgovor u većim, plićim jezerima, tako da su ova jezera dinamičnija i manje shvaćena. Međutim, režimi miješanja za koje se zna da postoje u velikim, plitkim jezerima su uglavnom dnevni, a stratifikacija se lako poremeti. [[Jezero Taihu]] u Kini je primjer velikog, plitkog, dnevnog jezera, gdje iako dubina ne doseže više od 3 m, zamućenost vode jezera je i dalje dovoljno dinamična da se stratificira i destratificira zbog apsorpcije sunčevog zračenja, uglavnom u gornjem sloju.<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Ren |first2=Yan |last3=Wang |first3=Julian X. L. |date=2018-08-01 |title=Temporal and spatial characteristics of potential energy anomaly in Lake Taihu |journal=Environmental Science and Pollution Research |language=en |volume=25 |issue=24 |pages=24316–24325 |doi=10.1007/s11356-018-2204-y |pmid=29948715 |bibcode=2018ESPR...2524316Z |issn=1614-7499}}</ref> Tendencija da se stratifikacija naruši utiče na brzinu transporta i potrošnje hranjivih tvari, što zauzvrat utiče na prisustvo rasta [[alge|algi]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Sun |first2=Jihua |last3=Zhu |first3=Guangwei |date=2012-11-01 |title=Simulation and exploration of the mechanisms underlying the spatiotemporal distribution of surface mixed layer depth in a large shallow lake |journal=Advances in Atmospheric Sciences |language=en |volume=29 |issue=6 |pages=1360–1373 |doi=10.1007/s00376-012-1262-1 |bibcode=2012AdAtS..29.1360Z |issn=1861-9533}}</ref> Režimi stratifikacije i miješanja u najvećim jezerima na Zemlji također su slabo shvaćeni, no promjene u termalnoj distribuciji, poput porasta temperature tokom vremena u dubokim vodama [[jezerp Michigan| jezera Michigan]], mogu značajno promijeniti najveće slatkovodne [[ekosistem]]e na [[Zemlja|Planeti]].<ref>{{Cite journal |last1=Anderson |first1=Eric J. |last2=Stow |first2=Craig A. |last3=Gronewold |first3=Andrew D. |last4=Mason |first4=Lacey A. |last5=McCormick |first5=Michael J. |last6=Qian |first6=Song S. |last7=Ruberg |first7=Steven A. |last8=Beadle |first8=Kyle |last9=Constant |first9=Stephen A. |last10=Hawley |first10=Nathan |date=2021-03-16 |title=Seasonal overturn and stratification changes drive deep-water warming in one of Earth's largest lakes |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=1688 |doi=10.1038/s41467-021-21971-1 |issn=2041-1723 |pmc=7966760 |pmid=33727551|bibcode=2021NatCo..12.1688A }}</ref> Nedavna istraživanja ukazuju na to da se dimiktička jezera, sezonski prekrivena ledom, mogu opisati kao "kriostratificirana" ili "kriomiksna" prema njihovim zimskim režimima stratifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Kriostratificirana jezera pokazuju inverznu stratifikaciju blizu površine leda i imaju prosječne temperature po dubini blizu 4°C, dok kriomiktička jezera nemaju termoklinu ispod leda i imaju prosječne zimske temperature po dubini bliže so 0&nbsp;°C.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Cirkulacija vode tokom perioda miješanja uzrokuje kretanje kisika i drugih rastvorenih hranjivih tvari, distribuirajući ih po cijeloj vodenoj površini.<ref name=":4"/> U jezerima gdje su bentoski organizmi istaknuti, disanje i konzumacija ovih organizama koji se hrane pri dnu mogu nadmašiti svojstva miješanja kod jako stratificiranih jezera, što rezultira zonama izuzetno niske koncentracije kisika i hranjivih tvari pri dnu. To može biti štetno za [[bentos]]ke organizme poput [[šloljke|školjki]]; u najgorim slučajevima može uništiti cijele populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Wiles |first1=Philip J. |last2=van Duren |first2=Luca A. |last3=Häse |first3=Clivia |last4=Larsen |first4=Jens |last5=Simpson |first5=John H. |date=2006-04-01 |title=Stratification and mixing in the Limfjorden in relation to mussel culture |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0924796305001776 |journal=Journal of Marine Systems |volume=60 |issue=1 |pages=129–143 |doi=10.1016/j.jmarsys.2005.09.009 |bibcode=2006JMS....60..129W |issn=0924-7963|url-access=subscription }}</ref> Akumulacija rastvorenog [[ugljik-dioksid]]a (CO₂) u tri meromiktska jezera u Africi ([[jezero Nyos]] i [[jezero Monoun]] u [[Kamerun]]u i [[jezero Kivu]] u [[Ruanda|Ruandi]]) je potencijalno opasna, jer ako se jedno od ovih jezera pokrene u [[limnička erupcija|limničku erupciju]], vrlo velika količina CO₂ može brzo napustiti jezero i istisnuti [[kisik]] potreban za život [[ljudi]] i [[životinja]] u okolnom području. ==Destratifikacija== U umjerenim geografskim širinama, mnoga jezera koja se stratificiraju tokom ljetnih mjeseci destratificiraju se tokom hladnijeg, vjetrovitijeg vremena, pri čemu miješanje površine vjetrom predstavlja značajan pokretač u ovom procesu. Ovo se često naziva "jesenji preokret". Miješanje hipolimniina u miješanu vodenu masu jezera recirkulira hranjive tvari, posebno spojeve [[fosfor]]a, zarobljene u hipolimnionu tokom toplog vremena. Također predstavlja rizik od pada kisika jer dugo uspostavljeni hipolimnion može biti anoksijaki ili vrlo siromašan kisikom. Režimi miješanja jezera mogu se promijeniti kao odgovor na povećanje temperature zraka. To može pretvoriti neka dimiktička jezera u monomiksna jezera, dok neka monomiksna jezera mogu postati meromiksna.<ref>{{cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Merchant |first2=Christopher J. |title=Worldwide alteration of lake mixing regimes in response to climate change |journal=Nature Geoscience |date=18 March 2019 |volume=12 |issue=4 |pages=271–276 |doi=10.1038/s41561-019-0322-x |bibcode=2019NatGe..12..271W |s2cid=134203871 |url=http://centaur.reading.ac.uk/82814/1/Woolway_Merchant_accepted.pdf }}</ref> Mnoge vrste opreme za [[aeracija|aeraciju]] korištene su za termičku destratifikaciju jezera, posebno jezera sklonih niskom sadržaju kisika ili neželjenom [[cvjetanje algi|cvjetanju algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |isbn=978-1-56670-625-4 |page=616 |edition=Third}}</ref> Upravitelji prirodnih resursa i okoliša često se suočavaju s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom [[hezero|jezera]] i [[bara]].<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/><ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=A technique for eliminating thermal stratification in lakes |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=February 1972 |volume=8 |issue=1 |pages=46–49 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |bibcode=1972JAWRA...8...46L }}</ref><ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=Response of physical and chemical parameters to eliminating thermal stratification in a reservoir |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=June 1972 |volume=8 |issue=3 |pages=589–599 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |bibcode=1972JAWRA...8..589L }}</ref> [[Pomor riba]] je direktno povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i [[led]]enim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |last2=Holmes |first2=Donald W. |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |journal=The Progressive Fish-Culturist |date=July 1972 |volume=34 |issue=3 |pages=175–178 |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 }}</ref> Prekomjeran rast [[plankton]]a može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode. Jaka termalna stratifikacija u jezeru također može negativno uticati na kvalitet vode za piće.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/> Prostorna distribucija riba unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom, a u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliko uginuće rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za ublažavanje ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem [[aeracija vode]].<ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA"/> Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA"/> == Antropogeni uticaji == Svako [[jezero]] ima određeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku promjene korištenja zemljišta, povećanja temperatura i promjena vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Kraemer|first1=Benjamin M.|last2=Anneville|first2=Orlane|last3=Chandra|first3=Sudeep|last4=Dix|first4=Margaret|last5=Kuusisto|first5=Esko|last6=Livingstone|first6=David M.|last7=Rimmer|first7=Alon|last8=Schladow|first8=S. Geoffrey|last9=Silow|first9=Eugene|last10=Sitoki|first10=Lewis M.|last11=Tamatamah|first11=Rashid|date=2015-06-28|title=Morphometry and average temperature affect lake stratification responses to climate change: LAKE STRATIFICATION RESPONSES TO CLIMATE|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=42|issue=12|pages=4981–4988|doi=10.1002/2015GL064097|url=https://corescholar.libraries.wright.edu/biology/571|doi-access=free}}</ref><ref name=":1">{{Citation|last1=Meyer|first1=Gabriela K.|title=Impact of Climate Change on Sensitivity of Lake Stratification: A Global Perspective|date=1996|work=Water Resources Management in the Face of Climatic/Hydrologic Uncertainties|pages=225–270|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-6577-1|last2=Masliev|first2=Ilya|last3=Somlyódy|first3=László|url=https://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/4181/1/WP-94-028.pdf }}</ref> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplankton]]a i [[fitoplankton]]a, pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost rastvorenog kisika i [[nutrijent|hranjivih tvari]].<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Edlund|first1=Mark|last2=Almendinger|first2=James|last3=Fang|first3=Xing|last4=Hobbs|first4=Joy|last5=VanderMeulen|first5=David|last6=Key|first6=Rebecca|last7=Engstrom|first7=Daniel|date=2017-09-07|title=Effects of Climate Change on Lake Thermal Structure and Biotic Response in Northern Wilderness Lakes|journal=Water|language=en|volume=9|issue=9|page=678|doi=10.3390/w9090678|issn=2073-4441|doi-access=free|bibcode=2017Water...9..678E }}</ref><ref name=":3">{{Cite journal|last1=Novotny Eric V.|last2=Stefan Heinz G.|date=2012-12-01|title=Road Salt Impact on Lake Stratification and Water Quality|journal=Journal of Hydraulic Engineering|volume=138|issue=12|pages=1069–1080|doi=10.1061/(ASCE)HY.1943-7900.0000590}}</ref> ; Lokalno korištenje zemljišta Postoji niz načina na koje promjene u korištenju zemljišta od strane ljudi utiču na stratifikaciju jezera i posljedično na stanje vode. Širenje gradova dovelo je do izgradnje puteva i kuća u blizini prethodno izolovanih jezera, što ponekad uzrokuje povećano oticanje i zagađenje. Dodavanje čestica u jezerska tijela može smanjiti [[bistrina vode|bistrinu vode]], što rezultira jačom termalnom stratifikacijom i ukupno nižim prosječnim temperaturama vodenog stuba, što na kraju može uticati na početak ledenog pokrivača.<ref>{{Cite journal|last1=Heiskanen|first1=Jouni J.|last2=Mammarella|first2=Ivan|last3=Ojala|first3=Anne|last4=Stepanenko|first4=Victor|last5=Erkkilä|first5=Kukka-Maaria|last6=Miettinen|first6=Heli|last7=Sandström|first7=Heidi|last8=Eugster|first8=Werner|last9=Leppäranta|first9=Matti|last10=Järvinen|first10=Heikki|last11=Vesala|first11=Timo|date=2015|title=Effects of water clarity on lake stratification and lake-atmosphere heat exchange|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|language=en|volume=120|issue=15|pages=7412–7428|doi=10.1002/2014JD022938|bibcode=2015JGRD..120.7412H|s2cid=128440164 |issn=2169-8996|doi-access=free}}</ref> Na kvalitet vode može uticati i oticanje [[soli]] s cesta i trotoara, što često stvara [[bentos]]ki slani sloj koji ometa vertikalno miješanje površinskih voda.<ref name=":3"/> Nadalje, slani sloj može spriječiti da rastvoreni kisik dođe do sedimenata na dnu, smanjujući recikliranje [[fosfor]]a i utičući na [[mikrob]]ne zajednice.<ref name=":3"/> ;Globalni porast temperature Na globalnoj razini, porast temperature i promjena vremenskih obrazaca također mogu uticati na stratifikaciju u jezerima. Rastuća temperatura zraka ima isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su [[tropi|tropske zone]] posebno osjetljive.<ref name=":1"/><ref name=":0" /> Intenzitet i obim uticaja ovise o lokaciji i morfometriji jezera, ali u nekim slučajevima mogu biti toliko ekstremni da zahtijevaju reklasifikaciju iz monomikabe u dimiksnu (npr. [[Veliko medvjeđe jezero]]).<ref name=":1"/> Globalno, stratifikacija jezera čini se stabilnijom s dubljim i strmijim termoklinama, a prosječna temperatura jezera je glavna odrednica u odgovoru stratifikacije na promjene temperature.<ref name=":0"/> Nadalje, stope zagrijavanja površine su mnogo veće od stopa zagrijavanja dna, što opet ukazuje na jaču termičku stratifikaciju u jezerima.<ref name=":0"/> Promjene u obrascima stratifikacije također mogu promijeniti sastav zajednice jezerskih [[ekosistem]]a. U plitkim jezerima, porast temperature može promijeniti zajednicu [[diatomeja]]; dok se u dubokim jezerima promjena odražava na [[takson]]e dubokog sloja [[hlorofil]]a.<ref name=":2"/> Promjene u obrascima miješanja i povećana dostupnost hranjivih tvari također mogu uticati na [[zooplankton]]aki [[sastav vrsta]] i brojnost, dok smanjena dostupnost hranjivih tvari može biti štetna za bentoske zajednice i stanište [[riba]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> U sjevernim umjerenim jezerima, kako [[klima]]tske promjene nastavljaju uzrokovati povećanu varijabilnost vremenskih obrazaca, kao i u vremenu datuma postavljanja i nestajanja [[led]]a, naknadne promjene u obrascima stratifikacije iz godine u godinu također mogu uticati na višestruke [[trofički nivo|trofičke nivoe]].<ref>{{Cite journal |last=Rummukainen |first=Markku |date=2012 |title=Changes in climate and weather extremes in the 21st century |url=https://wires.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wcc.160 |journal=WIREs Climate Change |language=en |volume=3 |issue=2 |pages=115–129 |doi=10.1002/wcc.160 |bibcode=2012WIRCC...3..115R |issn=1757-7780 |via=|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Pilla |first1=Rachel M. |last2=Williamson |first2=Craig E. |date=2022 |title=Earlier ice breakup induces changepoint responses in duration and variability of spring mixing and summer stratification in dimictic lakes |url=https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/lno.11888 |journal=Limnology and Oceanography |language=en |volume=67 |issue=S1 |doi=10.1002/lno.11888 |bibcode=2022LimOc..67..173P |issn=0024-3590|url-access=subscription |doi-access=free }}</ref><ref name=":02">{{Cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Sharma |first2=Sapna |last3=Weyhenmeyer |first3=Gesa A. |last4=Debolskiy |first4=Andrey |last5=Golub |first5=Malgorzata |last6=Mercado-Bettín |first6=Daniel |last7=Perroud |first7=Marjorie |last8=Stepanenko |first8=Victor |last9=Tan |first9=Zeli |last10=Grant |first10=Luke |last11=Ladwig |first11=Robert |last12=Mesman |first12=Jorrit |last13=Moore |first13=Tadhg N. |last14=Shatwell |first14=Tom |last15=Vanderkelen |first15=Inne |date=2021-04-19 |title=Phenological shifts in lake stratification under climate change |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=2318 |doi=10.1038/s41467-021-22657-4 |issn=2041-1723 |pmc=8055693 |pmid=33875656|bibcode=2021NatCo..12.2318W }}</ref> Fluktuacije u konzistenciji stratifikacije mogu ubrzati deoksigenaciju jezera, mineralizaciju hranjivih tvari i oslobađanje fosfora, sa značajnim posljedicama za vrste fitoplanktona.<ref name=":02"/><ref name=":12">{{Cite journal |last1=Feiner |first1=Zachary S. |last2=Dugan |first2=Hilary A. |last3=Lottig |first3=Noah R. |last4=Sass |first4=Greg G. |last5=Gerrish |first5=Gretchen A. |date=2022-09-01 |title=A perspective on the ecological and evolutionary consequences of phenological variability in lake ice on north-temperate lakes |url=https://cdnsciencepub.com/doi/10.1139/cjfas-2021-0221 |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |language=en |volume=79 |issue=9 |pages=1590–1604 |doi=10.1139/cjfas-2021-0221 |bibcode=2022CJFAS..79.1590F |issn=0706-652X|url-access=subscription |hdl=1807/124094 |hdl-access=free }}</ref> Nadalje, ove promjene u sastavu i brojnosti [[fitoplankton]]a mogu utjecati na [[Regrutacija (biologija)|regrutaciju riba]], kao što je [[smuđ]]. Kada se ove asinhronosti u [[populacija]]ma [[predator]]a i [[plijen]]a javljaju iz godine u godinu zbog promjena u stratifikaciji, populacijama mogu trebati godine da se vrate u svoju "normalnu" konzistenciju.<ref name=":12"/> U kombinaciji s tipično toplijim temperaturama jezera povezanim s obrascima stratifikacije uzrokovanim klimatskim promjenama, promjenjive populacije plijena iz godine u godinu mogu biti štetne za vrste riba hladnih voda.<ref>{{Cite journal |last1=King |first1=J. R. |last2=Shuter |first2=B. J. |last3=Zimmerman |first3=A. P. |date=1999 |title=Empirical Links between Thermal Habitat, Fish Growth, and Climate Change |url=http://doi.wiley.com/10.1577/1548-8659(1999)1282.0.CO;2 |journal=Transactions of the American Fisheries Society |language=en |volume=128 |issue=4 |pages=656–665 |doi=10.1577/1548-8659(1999)128<0656:ELBTHF>2.0.CO;2 |bibcode=1999TrAFS.128..656K |issn=0002-8487|url-access=subscription }}</ref> ==Tskođer pogledajte== *[[Vodena nauka]] *[[Stratifikacija (voda)]] *[[Okolinska hipoksija]] *[[Slatkovodni ekosistemi]] *[[Vodeni stub]] *[[Aeracija jezera]] ==Reference== {{Reflist}} {{topteme vodenih ekosistema}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Jezera|Stratifikacija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] jea4qehf5qxjolz6a5dzbfuucv70tpe 3830922 3830888 2026-04-18T11:25:23Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830922 wikitext text/x-wiki [[Slika:Lake Stratification (11).svg|thumb|280px| Jezera su stratificirana u tri odvojena dijela: <br /> I. ''[[Epilimnion]]'' <br /> II. ''[[Termoklina|Metalimnion]]'' <br /> III. ''[[Hipolimnion]]'' <br /> Skale se koriste za povezivanje svakog dijela stratifikacije s odgovarajućim dubinama i [[temperatura]]ma. Strelica se koristi za prikaz kretanja vjetra iznad površine vode, što inicira promet u epilimnionu i hipolimnionu.]] {{teme stratifikacije jezera}} '''Stratifikacija jezera''' je tendencija [[jezero|jezera]] da formiraju odvojene i različite termalne slojeve tokom toplog vremena. Tipično, stratificirana jezera pokazuju tri različita sloja: [[epilimnion]], koji se sastoji od gornjeg toplog sloja; [[termoklina]] (ili metalimnion), srednji sloj, čija se dubina može mijenjati tokom dana; i hladniji [[hipolimnion]], koji se proteže do dna jezera. Svako jezero ima utvrđeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku [[promjene korištenja zemljišta]], [[klimatska promjena|povećanja temperature]] i promjene vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Rastuće temperature zraka imaju isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su tropske zone posebno osjetljive.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplanktona]] i [[fitoplanktona]], pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] i hranjivih tvari.<ref name=":2" /><ref name=":3" /> <gallery widths="380px"> File:LSE Stratification.png| Tipičan obrazac miješanja za mnoga jezera, uzrokovan činjenicom da je voda manje gusta na temperaturama osim 4&nbsp;°C (temperatura na kojoj je voda najgušća). Stratifikacija jezera je stabilna [[ljeto|ljeti]] i [[zima|zimi]], a postaje nestabilna u [[proljeće]] i [[jesen]], kada površinske vode pređu granicu od 4&nbsp;°C. </gallery> ==Definicija== Toplotna stratifikacija jezera odnosi se na promjenu temperature na različitim dubinama u jezeru, a posljedica je promjene gustoće vode s temperaturom.<ref name="Density Stratification WOTW">{{cite web |url=http://www.waterontheweb.org/under/lakeecology/05_stratification.html |title=Density Stratification |date=7. 10. 2015 |publisher=Water on the Web }}</ref> Hladna voda je gušća od tople, a epilimnion se uglavnom sastoji od vode koja nije tako gusta kao voda u hipolimnionu.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts">{{cite web |url=https://georgiawildlife.com/lake-lanier-turnover-facts |title=Lake Lanier Turnover Facts |publisher=Georgia Department of Natural Resources }}</ref> Temperatura maksimalne gustoće [[slatka voda|slatke vode]] je 4&nbsp;°C. U [[Umjerena klima|umjerenim]] regijama gdje se jezerska voda zagrijava i hladi tokom godišnjih doba, javlja se ciklični obrazac preokretanja koji se ponavlja iz godine u godinu kako hladna gusta voda na vrhu jezera tone (vidi [[stabilna i nestabilna stratifikacija]]). Na primjer, u [[dimiktskim jezerima]] jezerska voda se preokreće tokom proljeća i jeseni. Ovaj proces se odvija sporije u dubljoj vodi; kao rezultat toga, može se formirati [[termalna traka]].<ref name="Density Stratification WOTW"/> Ako stratifikacija vode traje duži period, [[jezero]] je meromiksno. Toplota se prenosi vrlo sporo između miješanih slojeva stratificiranog jezera: difuzija toplote od samo jednog vertikalnog metra traje oko mjesec dana. Interakcija između atmosfere i jezera zavisi od toga kako je [[sunčevo zračenje]] raspoređeno, zbog čega turbulencija vode, uglavnom uzrokovana vjetrom, može znatno povećati efikasnost prenosa toplote.<ref name=":4">{{Citation |last1=Boehrer |first1=B. |title=Density Stratification and Stability |date=2009 |encyclopedia=Encyclopedia of Inland Waters |pages=583–593 |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780123706263000776 |access-date=21. 4. 2024 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/b978-012370626-3.00077-6 |isbn=978-0-12-370626-3 |last2=Schultze |first2=M. |url-access=subscription }}</ref> U plitkim jezerima, stratifikacija u [[epilimnion]], [[metalimnion]] i [[hipolimnion]] često se ne događa, jer [[vjetar]] ili hlađenje uzrokuju redovno miješanje tokom cijele godine. Ova jezera se nazivaju [[Polimiksno jezero|polimiksna]]. Ne postoji fiksna dubina koja razlikuje polimiktička i stratificirajuća jezera, jer na to također utiču mutnoća, površina jezera i [[klima]].<ref>{{cite journal |last1=Kirillin |first1=G. |last2=Shatwell |first2=T. |title=Generalized scaling of seasonal thermal stratification in lakes |journal=Earth-Science Reviews |date=oktobar 2016 |volume=161 |pages=179–190 |doi=10.1016/j.earscirev.2016.08.008 |bibcode=2016ESRv..161..179K |doi-access=free }}</ref> Režim miješanja jezera (npr. [[Polimiktsno jezero|polimiksno]], [[Dimiksno jezero|dimiksno]], [[Meromiksno jezero|meromiksno]])<ref>{{cite journal |last1=Lewis Jr. |first1=William M. |title=A Revised Classification of Lakes Based on Mixing |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |date=oktobar 1983 |volume=40 |issue=10 |pages=1779–1787 |doi=10.1139/f83-207 |bibcode=1983CJFAS..40.1779L }}</ref> opisuje godišnje obrasce stratifikacije jezera koji se javljaju u većini godina. Međutim, kratkoročni događaji također mogu utjecati na stratifikaciju jezera. Toplotni talasi mogu uzrokovati periode stratifikacije u inače miješanim, plitkim jezerima,<ref>{{cite journal |last1=Wilhelm |first1=Susann |last2=Adrian |first2=RITA |title=Impact of summer warming on the thermal characteristics of a polymictic lake and consequences for oxygen, nutrients and phytoplankton |journal=Freshwater Biology |volume=53 |issue=2 |pages=226–37 |date=4. 10. 2007 |doi=10.1111/j.1365-2427.2007.01887.x }}</ref> dok događaji miješanja, poput [[oluja]] ili velikog riječnog isticanja, mogu poremetiti stratifikaciju.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=16. 2. 2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=0094-8276}}</ref> Vremenski uslovi izazivaju brži odgovor u većim, plićim jezerima, tako da su ova jezera dinamičnija i manje shvaćena. Međutim, režimi miješanja za koje se zna da postoje u velikim, plitkim jezerima su uglavnom dnevni, a stratifikacija se lako poremeti. [[Jezero Taihu]] u Kini je primjer velikog, plitkog, dnevnog jezera, gdje iako dubina ne doseže više od 3 m, zamućenost vode jezera je i dalje dovoljno dinamična da se stratificira i destratificira zbog apsorpcije sunčevog zračenja, uglavnom u gornjem sloju.<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Ren |first2=Yan |last3=Wang |first3=Julian X. L. |date=1. 8. 2018 |title=Temporal and spatial characteristics of potential energy anomaly in Lake Taihu |journal=Environmental Science and Pollution Research |language=en |volume=25 |issue=24 |pages=24316–24325 |doi=10.1007/s11356-018-2204-y |pmid=29948715 |bibcode=2018ESPR...2524316Z |issn=1614-7499}}</ref> Tendencija da se stratifikacija naruši utiče na brzinu transporta i potrošnje hranjivih tvari, što zauzvrat utiče na prisustvo rasta [[alge|algi]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Sun |first2=Jihua |last3=Zhu |first3=Guangwei |date=1. 11. 2012 |title=Simulation and exploration of the mechanisms underlying the spatiotemporal distribution of surface mixed layer depth in a large shallow lake |journal=Advances in Atmospheric Sciences |language=en |volume=29 |issue=6 |pages=1360–1373 |doi=10.1007/s00376-012-1262-1 |bibcode=2012AdAtS..29.1360Z |issn=1861-9533}}</ref> Režimi stratifikacije i miješanja u najvećim jezerima na Zemlji također su slabo shvaćeni, no promjene u termalnoj distribuciji, poput porasta temperature tokom vremena u dubokim vodama [[jezerp Michigan|jezera Michigan]], mogu značajno promijeniti najveće slatkovodne [[ekosistem]]e na [[Zemlja|Planeti]].<ref>{{Cite journal |last1=Anderson |first1=Eric J. |last2=Stow |first2=Craig A. |last3=Gronewold |first3=Andrew D. |last4=Mason |first4=Lacey A. |last5=McCormick |first5=Michael J. |last6=Qian |first6=Song S. |last7=Ruberg |first7=Steven A. |last8=Beadle |first8=Kyle |last9=Constant |first9=Stephen A. |last10=Hawley |first10=Nathan |date=16. 3. 2021 |title=Seasonal overturn and stratification changes drive deep-water warming in one of Earth's largest lakes |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=1688 |doi=10.1038/s41467-021-21971-1 |issn=2041-1723 |pmc=7966760 |pmid=33727551|bibcode=2021NatCo..12.1688A }}</ref> Nedavna istraživanja ukazuju na to da se dimiktička jezera, sezonski prekrivena ledom, mogu opisati kao "kriostratificirana" ili "kriomiksna" prema njihovim zimskim režimima stratifikacije.<ref name="agupubs.onlinelibrary.wiley.com">{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Kriostratificirana jezera pokazuju inverznu stratifikaciju blizu površine leda i imaju prosječne temperature po dubini blizu 4&nbsp;°C, dok kriomiktička jezera nemaju termoklinu ispod leda i imaju prosječne zimske temperature po dubini bliže so 0&nbsp;°C.<ref name="agupubs.onlinelibrary.wiley.com"/> Cirkulacija vode tokom perioda miješanja uzrokuje kretanje kisika i drugih rastvorenih hranjivih tvari, distribuirajući ih po cijeloj vodenoj površini.<ref name=":4"/> U jezerima gdje su bentoski organizmi istaknuti, disanje i konzumacija ovih organizama koji se hrane pri dnu mogu nadmašiti svojstva miješanja kod jako stratificiranih jezera, što rezultira zonama izuzetno niske koncentracije kisika i hranjivih tvari pri dnu. To može biti štetno za [[bentos]]ke organizme poput [[šloljke|školjki]]; u najgorim slučajevima može uništiti cijele populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Wiles |first1=Philip J. |last2=van Duren |first2=Luca A. |last3=Häse |first3=Clivia |last4=Larsen |first4=Jens |last5=Simpson |first5=John H. |date=1. 4. 2006 |title=Stratification and mixing in the Limfjorden in relation to mussel culture |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0924796305001776 |journal=Journal of Marine Systems |volume=60 |issue=1 |pages=129–143 |doi=10.1016/j.jmarsys.2005.09.009 |bibcode=2006JMS....60..129W |issn=0924-7963|url-access=subscription }}</ref> Akumulacija rastvorenog [[ugljik-dioksid]]a (CO₂) u tri meromiktska jezera u Africi ([[jezero Nyos]] i [[jezero Monoun]] u [[Kamerun]]u i [[jezero Kivu]] u [[Ruanda|Ruandi]]) je potencijalno opasna, jer ako se jedno od ovih jezera pokrene u [[limnička erupcija|limničku erupciju]], vrlo velika količina CO₂ može brzo napustiti jezero i istisnuti [[kisik]] potreban za život [[ljudi]] i [[životinja]] u okolnom području. ==Destratifikacija== U umjerenim geografskim širinama, mnoga jezera koja se stratificiraju tokom ljetnih mjeseci destratificiraju se tokom hladnijeg, vjetrovitijeg vremena, pri čemu miješanje površine vjetrom predstavlja značajan pokretač u ovom procesu. Ovo se često naziva "jesenji preokret". Miješanje hipolimniina u miješanu vodenu masu jezera recirkulira hranjive tvari, posebno spojeve [[fosfor]]a, zarobljene u hipolimnionu tokom toplog vremena. Također predstavlja rizik od pada kisika jer dugo uspostavljeni hipolimnion može biti anoksijaki ili vrlo siromašan kisikom. Režimi miješanja jezera mogu se promijeniti kao odgovor na povećanje temperature zraka. To može pretvoriti neka dimiktička jezera u monomiksna jezera, dok neka monomiksna jezera mogu postati meromiksna.<ref>{{cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Merchant |first2=Christopher J. |title=Worldwide alteration of lake mixing regimes in response to climate change |journal=Nature Geoscience |date=18. 3. 2019 |volume=12 |issue=4 |pages=271–276 |doi=10.1038/s41561-019-0322-x |bibcode=2019NatGe..12..271W |s2cid=134203871 |url=http://centaur.reading.ac.uk/82814/1/Woolway_Merchant_accepted.pdf }}</ref> Mnoge vrste opreme za [[aeracija|aeraciju]] korištene su za termičku destratifikaciju jezera, posebno jezera sklonih niskom sadržaju kisika ili neželjenom [[cvjetanje algi|cvjetanju algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |isbn=978-1-56670-625-4 |page=616 |edition=Third}}</ref> Upravitelji prirodnih resursa i okoliša često se suočavaju s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom [[hezero|jezera]] i [[bara]].<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/><ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=A technique for eliminating thermal stratification in lakes |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=februar 1972 |volume=8 |issue=1 |pages=46–49 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |bibcode=1972JAWRA...8...46L }}</ref><ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=Response of physical and chemical parameters to eliminating thermal stratification in a reservoir |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=juni 1972 |volume=8 |issue=3 |pages=589–599 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |bibcode=1972JAWRA...8..589L }}</ref> [[Pomor riba]] je direktno povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i [[led]]enim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |last2=Holmes |first2=Donald W. |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |journal=The Progressive Fish-Culturist |date=juli 1972 |volume=34 |issue=3 |pages=175–178 |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 }}</ref> Prekomjeran rast [[plankton]]a može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode. Jaka termalna stratifikacija u jezeru također može negativno uticati na kvalitet vode za piće.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/> Prostorna distribucija riba unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom, a u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliko uginuće rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za ublažavanje ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem [[aeracija vode]].<ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA"/> Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA"/> == Antropogeni uticaji == Svako [[jezero]] ima određeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku promjene korištenja zemljišta, povećanja temperatura i promjena vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Kraemer|first1=Benjamin M.|last2=Anneville|first2=Orlane|last3=Chandra|first3=Sudeep|last4=Dix|first4=Margaret|last5=Kuusisto|first5=Esko|last6=Livingstone|first6=David M.|last7=Rimmer|first7=Alon|last8=Schladow|first8=S. Geoffrey|last9=Silow|first9=Eugene|last10=Sitoki|first10=Lewis M.|last11=Tamatamah|first11=Rashid|date=28. 6. 2015|title=Morphometry and average temperature affect lake stratification responses to climate change: LAKE STRATIFICATION RESPONSES TO CLIMATE|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=42|issue=12|pages=4981–4988|doi=10.1002/2015GL064097|url=https://corescholar.libraries.wright.edu/biology/571|doi-access=free}}</ref><ref name=":1">{{Citation|last1=Meyer|first1=Gabriela K.|title=Impact of Climate Change on Sensitivity of Lake Stratification: A Global Perspective|date=1996|work=Water Resources Management in the Face of Climatic/Hydrologic Uncertainties|pages=225–270|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-6577-1|last2=Masliev|first2=Ilya|last3=Somlyódy|first3=László|url=https://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/4181/1/WP-94-028.pdf }}</ref> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplankton]]a i [[fitoplankton]]a, pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost rastvorenog kisika i [[nutrijent|hranjivih tvari]].<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Edlund|first1=Mark|last2=Almendinger|first2=James|last3=Fang|first3=Xing|last4=Hobbs|first4=Joy|last5=VanderMeulen|first5=David|last6=Key|first6=Rebecca|last7=Engstrom|first7=Daniel|date=7. 9. 2017|title=Effects of Climate Change on Lake Thermal Structure and Biotic Response in Northern Wilderness Lakes|journal=Water|language=en|volume=9|issue=9|page=678|doi=10.3390/w9090678|issn=2073-4441|doi-access=free|bibcode=2017Water...9..678E }}</ref><ref name=":3">{{Cite journal|last1=Novotny Eric V.|last2=Stefan Heinz G.|date=1. 12. 2012|title=Road Salt Impact on Lake Stratification and Water Quality|journal=Journal of Hydraulic Engineering|volume=138|issue=12|pages=1069–1080|doi=10.1061/(ASCE)HY.1943-7900.0000590}}</ref> ; Lokalno korištenje zemljišta Postoji niz načina na koje promjene u korištenju zemljišta od strane ljudi utiču na stratifikaciju jezera i posljedično na stanje vode. Širenje gradova dovelo je do izgradnje puteva i kuća u blizini prethodno izolovanih jezera, što ponekad uzrokuje povećano oticanje i zagađenje. Dodavanje čestica u jezerska tijela može smanjiti [[bistrina vode|bistrinu vode]], što rezultira jačom termalnom stratifikacijom i ukupno nižim prosječnim temperaturama vodenog stuba, što na kraju može uticati na početak ledenog pokrivača.<ref>{{Cite journal|last1=Heiskanen|first1=Jouni J.|last2=Mammarella|first2=Ivan|last3=Ojala|first3=Anne|last4=Stepanenko|first4=Victor|last5=Erkkilä|first5=Kukka-Maaria|last6=Miettinen|first6=Heli|last7=Sandström|first7=Heidi|last8=Eugster|first8=Werner|last9=Leppäranta|first9=Matti|last10=Järvinen|first10=Heikki|last11=Vesala|first11=Timo|date=2015|title=Effects of water clarity on lake stratification and lake-atmosphere heat exchange|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|language=en|volume=120|issue=15|pages=7412–7428|doi=10.1002/2014JD022938|bibcode=2015JGRD..120.7412H|s2cid=128440164 |issn=2169-8996|doi-access=free}}</ref> Na kvalitet vode može uticati i oticanje [[soli]] s cesta i trotoara, što često stvara [[bentos]]ki slani sloj koji ometa vertikalno miješanje površinskih voda.<ref name=":3"/> Nadalje, slani sloj može spriječiti da rastvoreni kisik dođe do sedimenata na dnu, smanjujući recikliranje [[fosfor]]a i utičući na [[mikrob]]ne zajednice.<ref name=":3"/> ;Globalni porast temperature Na globalnoj razini, porast temperature i promjena vremenskih obrazaca također mogu uticati na stratifikaciju u jezerima. Rastuća temperatura zraka ima isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su [[tropi|tropske zone]] posebno osjetljive.<ref name=":0" /><ref name=":1"/> Intenzitet i obim uticaja ovise o lokaciji i morfometriji jezera, ali u nekim slučajevima mogu biti toliko ekstremni da zahtijevaju reklasifikaciju iz monomikabe u dimiksnu (npr. [[Veliko medvjeđe jezero]]).<ref name=":1"/> Globalno, stratifikacija jezera čini se stabilnijom s dubljim i strmijim termoklinama, a prosječna temperatura jezera je glavna odrednica u odgovoru stratifikacije na promjene temperature.<ref name=":0"/> Nadalje, stope zagrijavanja površine su mnogo veće od stopa zagrijavanja dna, što opet ukazuje na jaču termičku stratifikaciju u jezerima.<ref name=":0"/> Promjene u obrascima stratifikacije također mogu promijeniti sastav zajednice jezerskih [[ekosistem]]a. U plitkim jezerima, porast temperature može promijeniti zajednicu [[diatomeja]]; dok se u dubokim jezerima promjena odražava na [[takson]]e dubokog sloja [[hlorofil]]a.<ref name=":2"/> Promjene u obrascima miješanja i povećana dostupnost hranjivih tvari također mogu uticati na [[zooplankton]]aki [[sastav vrsta]] i brojnost, dok smanjena dostupnost hranjivih tvari može biti štetna za bentoske zajednice i stanište [[riba]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> U sjevernim umjerenim jezerima, kako [[klima]]tske promjene nastavljaju uzrokovati povećanu varijabilnost vremenskih obrazaca, kao i u vremenu datuma postavljanja i nestajanja [[led]]a, naknadne promjene u obrascima stratifikacije iz godine u godinu također mogu uticati na višestruke [[trofički nivo|trofičke nivoe]].<ref>{{Cite journal |last=Rummukainen |first=Markku |date=2012 |title=Changes in climate and weather extremes in the 21st century |url=https://wires.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wcc.160 |journal=WIREs Climate Change |language=en |volume=3 |issue=2 |pages=115–129 |doi=10.1002/wcc.160 |bibcode=2012WIRCC...3..115R |issn=1757-7780 |via=|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Pilla |first1=Rachel M. |last2=Williamson |first2=Craig E. |date=2022 |title=Earlier ice breakup induces changepoint responses in duration and variability of spring mixing and summer stratification in dimictic lakes |url=https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/lno.11888 |journal=Limnology and Oceanography |language=en |volume=67 |issue=S1 |doi=10.1002/lno.11888 |bibcode=2022LimOc..67..173P |issn=0024-3590|url-access=subscription |doi-access=free }}</ref><ref name=":02">{{Cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Sharma |first2=Sapna |last3=Weyhenmeyer |first3=Gesa A. |last4=Debolskiy |first4=Andrey |last5=Golub |first5=Malgorzata |last6=Mercado-Bettín |first6=Daniel |last7=Perroud |first7=Marjorie |last8=Stepanenko |first8=Victor |last9=Tan |first9=Zeli |last10=Grant |first10=Luke |last11=Ladwig |first11=Robert |last12=Mesman |first12=Jorrit |last13=Moore |first13=Tadhg N. |last14=Shatwell |first14=Tom |last15=Vanderkelen |first15=Inne |date=19. 4. 2021 |title=Phenological shifts in lake stratification under climate change |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=2318 |doi=10.1038/s41467-021-22657-4 |issn=2041-1723 |pmc=8055693 |pmid=33875656|bibcode=2021NatCo..12.2318W }}</ref> Fluktuacije u konzistenciji stratifikacije mogu ubrzati deoksigenaciju jezera, mineralizaciju hranjivih tvari i oslobađanje fosfora, sa značajnim posljedicama za vrste fitoplanktona.<ref name=":02"/><ref name=":12">{{Cite journal |last1=Feiner |first1=Zachary S. |last2=Dugan |first2=Hilary A. |last3=Lottig |first3=Noah R. |last4=Sass |first4=Greg G. |last5=Gerrish |first5=Gretchen A. |date=1. 9. 2022 |title=A perspective on the ecological and evolutionary consequences of phenological variability in lake ice on north-temperate lakes |url=https://cdnsciencepub.com/doi/10.1139/cjfas-2021-0221 |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |language=en |volume=79 |issue=9 |pages=1590–1604 |doi=10.1139/cjfas-2021-0221 |bibcode=2022CJFAS..79.1590F |issn=0706-652X|url-access=subscription |hdl=1807/124094 |hdl-access=free }}</ref> Nadalje, ove promjene u sastavu i brojnosti [[fitoplankton]]a mogu utjecati na [[Regrutacija (biologija)|regrutaciju riba]], kao što je [[smuđ]]. Kada se ove asinhronosti u [[populacija]]ma [[predator]]a i [[plijen]]a javljaju iz godine u godinu zbog promjena u stratifikaciji, populacijama mogu trebati godine da se vrate u svoju "normalnu" konzistenciju.<ref name=":12"/> U kombinaciji s tipično toplijim temperaturama jezera povezanim s obrascima stratifikacije uzrokovanim klimatskim promjenama, promjenjive populacije plijena iz godine u godinu mogu biti štetne za vrste riba hladnih voda.<ref>{{Cite journal |last1=King |first1=J. R. |last2=Shuter |first2=B. J. |last3=Zimmerman |first3=A. P. |date=1999 |title=Empirical Links between Thermal Habitat, Fish Growth, and Climate Change |url=http://doi.wiley.com/10.1577/1548-8659(1999)1282.0.CO;2 |journal=Transactions of the American Fisheries Society |language=en |volume=128 |issue=4 |pages=656–665 |doi=10.1577/1548-8659(1999)128<0656:ELBTHF>2.0.CO;2 |bibcode=1999TrAFS.128..656K |issn=0002-8487|url-access=subscription }}</ref> ==Tskođer pogledajte== *[[Vodena nauka]] *[[Stratifikacija (voda)]] *[[Okolinska hipoksija]] *[[Slatkovodni ekosistemi]] *[[Vodeni stub]] *[[Aeracija jezera]] ==Reference== {{Reflist}} {{topteme vodenih ekosistema}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Jezera|Stratifikacija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] dvm26hl0l7k1fl8ukocl0wy6lpc0t1l 0 533399 3830883 2026-04-18T09:33:18Z Mmns21 170250 Nova stranica: [[Datoteka:Scale of justice 2.svg|thumb|alt=Prazna vaga|Zdjelice ove [[vaga (instrument)|vage]] sadrže nula predmeta, podijeljenih u dvije jednake grupe.]] U matematici, [[0 (broj)|nula]] je [[paran broj]]. Drugim riječima, njena [[parnost (matematika)|parnost]] – karakteristika [[cijeli broj|cijelog broja]] da bude paran ili neparan – parna je. Ovo se može lahko provjeriti na osnovu definicije "parnog": nula je cjelobrojni [[višekratnik (matematika)|višekratnik]] b... 3830883 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Scale of justice 2.svg|thumb|alt=Prazna vaga|Zdjelice ove [[vaga (instrument)|vage]] sadrže nula predmeta, podijeljenih u dvije jednake grupe.]] U matematici, [[0 (broj)|nula]] je [[paran broj]]. Drugim riječima, njena [[parnost (matematika)|parnost]] – karakteristika [[cijeli broj|cijelog broja]] da bude paran ili neparan – parna je. Ovo se može lahko provjeriti na osnovu definicije "parnog": nula je cjelobrojni [[višekratnik (matematika)|višekratnik]] broja [[2 (broj)|dva]], tačnije {{nowrap|0 × 2}}. Kao rezultat, nula dijeli sva svojstva koja karakteriziraju parne brojeve: naprimjer, nula je s obje strane okružena neparnim brojevima, svaki decimalni cijeli broj ima istu parnost kao i njegova posljednja cifra – pa pošto je deset parno, nula će biti parna, a ako je {{mvar|y}} parno, onda {{math|''y'' + ''x''}} ima istu parnost kao {{mvar|x}} – zaista, {{math|0 + ''x''}} i {{math|''x''}} uvijek imaju istu parnost. Nula se također uklapa u obrasce koje formiraju drugi parni brojevi. Pravila parnosti u aritmetici, kao što je {{nowrap|1=''paran'' − ''paran'' = ''paran''}}, zahtijevaju da nula bude parna. Nula je aditivni [[neutralni element]] [[grupa (matematika)|grupe]] parnih cijelih brojeva, i ona je početni slučaj iz kojeg se drugi parni [[prirodni broj|prirodni brojevi]] [[rekurzija|rekurzivno definiraju]]. Primjene ove rekurzije, od [[teorija grafova|teorije grafova]] do [[računarska geometrija|računarske geometrije]], oslanjaju se na to da je nula parna. Ne samo da je nula djeljiva sa dva, nego je djeljiva sa svakim [[stepen broja 2|stepenom broja dva]], što je važno za [[binarni brojni sistem]] koji koriste računari. U tom smislu, riječ je o broju koji je "najparniji" od svih.<ref name="arnold-wong">{{harvnb|Arnold|1919|str=21}} "Po istom testu nula nadmašuje sve brojeve u 'parnosti'."; {{harvnb|Wong|1997|str=479}} "Tako je cijeli broj {{nowrap|1=''b''000⋯000 = 0}} onaj koji je najviše 'paran'."</ref> Među širom javnosti, parnost nule može biti izvor zabune. U eksperimentima za [[vrijeme reakcije]], većina ljudi sporije identificira nulu kao paran broj nego brojeve dva, četiri, šest ili osam. Neki nastavnici – kao i neka djeca na časovima matematike – misle da je nula neparna, ili i parna i neparna, ili nijedno. Istraživači u oblasti [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] predlažu da ove zablude mogu postati prilike za učenje. Proučavanje jednakosti kao što je {{nowrap|1=0 × 2 = 0}} može otkloniti sumnje učenika u vezi s nazivanjem nule [[broj|brojem]] i njenim korištenjem u [[aritmetika|aritmetici]]. Diskusije u razredu mogu navesti učenike da cijene osnovne principe matematičkog zaključivanja, kao što je važnost definicija. Ocjenjivanje parnosti ovog izuzetnog broja rani je primjer sveprisutne teme u matematici: [[apstrakcija (matematika)|apstrakcije]] poznatog koncepta u nepoznato okruženje. == Zašto je nula parna == Standardna definicija "parnog broja" može se upotrijebiti da se direktno [[matematički dokaz|dokaže]] da je nula parna. Broj se naziva "parnim" ako je cjelobrojni višekratnik broja dva. Kao primjer, razlog zašto je deset paran broj je taj što je jednak {{nowrap|5 × 2}}. Na isti način, nula je cjelobrojni višekratnik broja dva, naime {{nowrap|0 × 2,}} pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Penner|1999|str=34}}: [[Lema (matematika)|Lema]] B.2.2, ''Cijeli broj 0 je paran i nije neparan''. Penner koristi matematički simbol ∃, [[egzistencijalni kvantifikator]], da bi naveo dokaz: "Da bismo vidjeli da je 0 parna, moramo dokazati da {{nowrap|1=∃''k'' (0 = 2''k''),}} a to slijedi iz jednakosti {{nowrap|1=0 = 2 × 0}}."</ref> Također je moguće objasniti zašto je nula parna bez pozivanja na formalne definicije.<ref>{{harvtxt|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}} raspravljaju o ovom izazovu za nastavnika u osnovnoj školi, koji želi dati matematičke razloge za matematičke činjenice, ali čiji učenici ne koriste istu definiciju niti bi je razumjeli da je uvedena.</ref> Sljedeća objašnjenja daju smisao ideji da je nula parna u smislu osnovnih koncepata brojeva. Na tom temelju, moguće je pružiti logično objašnjenje za samu definiciju – i njenu primjenjivost na nulu. === Osnovna objašnjenja === [[Datoteka:012345Pairs.svg|thumb|alt=Na lijevoj strani, okviri s 0, 2 i 4 bijela predmeta u parovima; na desnoj strani, 1, 3 i 5 predmeta, s neuparenim predmetom u crvenoj boji|Okvir s nula predmeta nema crvenog predmeta koji je ostao kao višak.<ref>Uporediti sa {{harvtxt|Lichtenberg|1972|str=535}} Slika 1</ref>]] Kad je dat skup predmeta, broj se koristi za opisivanje koliko predmeta ima u skupu. Nula je broj ''nijednog predmeta''; u formalnijim terminima, to je broj predmeta u [[prazan skup|praznom skupu]]. Koncept parnosti koristi se za pravljenje grupa od po dva predmeta. Ako se predmeti u skupu mogu podijeliti u grupe od po dva, bez ostatka, onda je broj predmeta paran. Ako jedan predmet ostane, onda je broj predmeta neparan. Prazan skup sadrži nula grupa od po dva, i nijedan predmet ne ostaje nakon ovog grupisanja, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "...brojevi odgovaraju na pitanje 'Koliko?' za skup predmeta ... nula je brojčano svojstvo praznog skupa ... Ako se elementi svakog skupa podijele u grupe od po dva ... onda je broj tog skupa paran broj."</ref> Ove ideje mogu se ilustrirati crtanjem predmeta u parovima. Teško je prikazati nula grupa od po dva, ili naglasiti nepostojanje preostalog predmeta, pa pomaže nacrtati druga grupisanja i uporediti ih s nulom. Naprimjer, u grupi od pet predmeta postoje dva para. Što je još važnije, postoji preostali predmet, pa je pet neparno. U grupi od četiri predmeta nema preostalog predmeta, pa je četiri parno. U grupi od samo jednog predmeta nema parova, i postoji preostali predmet, pa je jedan neparno. U grupi od nula predmeta nema preostalog predmeta, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "Nula grupa od po dvije zvijezde je zaokružena. Nijedna zvijezda ne ostaje. Stoga je nula paran broj."</ref> Postoji još jedna konkretna definicija parnosti: ako se predmeti u skupu mogu smjestiti u dvije grupe jednake veličine, onda je broj predmeta paran. Ova definicija ekvivalentna je prvoj. Opet, nula je parna jer se prazan skup može podijeliti u dvije grupe od po nula elemenata.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012|str=191}} Brojevi se također mogu vizualizirati kao tačke na [[brojevna prava|brojevnoj pravoj]]. Kada se parni i neparni brojevi razlikuju jedni od drugih, njihov obrazac postaje očigledan, posebno ako su uključeni negativni brojevi: [[Datoteka:EvenOddNumberLine.svg|center|alt=Cijeli brojevi od −4 do 10; parni brojevi su prazni krugovi; neparni brojevi su tačke]] Parni i neparni brojevi se smjenjuju. Počevši od bilo kojeg parnog broja, brojanje prema gore ili dolje za dva dolazi do drugih parnih brojeva, te nema razloga da se preskoči nula.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537}}; uporediti njenu Sliku 3. "Ako se parni brojevi identificiraju na neki poseban način ... nema apsolutno nikakvog razloga da se izostavi nula iz obrasca."</ref> Uvođenjem [[množenje|množenja]], parnosti se može pristupiti na formalniji način koristeći aritmetičke izraze. Svaki cijeli broj je ili oblika {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} ili {{nowrap|(2 × ▢) + 1;}} prvi brojevi su parni, a drugi su neparni. Naprimjer, jedan je neparan jer je {{nowrap|1=1 = (2 × 0) + 1,}} a nula je parna jer je {{nowrap|1=0 = (2 × 0) + 0.}} Pravljenje tabele ovih činjenica zatim pojačava sliku brojevne prave iznad.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537–538}} "Na naprednijem nivou ... brojevi izraženi kao {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} su parni brojevi ... nula se lijepo uklapa u ovaj obrazac."</ref> === Definiranje parnosti === Precizna [[definicija]] matematičkog termina, kao što je "paran" što znači "cjelobrojni višekratnik broja dva", u konačnici je stvar [[konvencija|konvencije]]. Za razliku od termina "paran", neki matematički termini namjerno su konstruirani da isključe trivijalne ili degenerirane slučajeve. [[Prost broj|Prosti brojevi]] su poznat primjer. Prije dvadesetog stoljeća, definicije prostih brojeva bile su nedosljedne, a značajni matematičari poput [[Christian Goldbach|Goldbacha]], [[Johann Heinrich Lambert|Lamberta]], [[Adrien-Marie Legendre|Legendrea]], [[Arthur Cayley|Cayleya]] i [[Leopold Kronecker|Kroneckera]] pisali su da je broj jedan prost.{{sfn|Caldwell|Xiong|2012|str=5–6}} Moderna definicija "prostog broja" je "pozitivni cijeli broj s tačno dva djelitelja", tako da jedan nije prost. Ova definicija može se logički opravdati uočavanjem da prirodnije odgovara matematičkim teoremama koje se odnose na proste brojeve. Naprimjer, [[osnovna teorema aritmetike]] lakše se formulira kada se broj jedan ne smatra prostim.<ref>{{harvnb|Gowers|2002|str=118}} "Naizgled proizvoljno isključivanje broja jedan iz definicije prostog broja … ne izražava neku duboku činjenicu o brojevima: to se samo pokazalo kao korisna konvencija, usvojena da bi postojao samo jedan način faktorizacije bilo kojeg datog broja u proste brojeve." Za detaljniju diskusiju pogledajte {{harvtxt|Caldwell|Xiong|2012}}.</ref> Bilo bi moguće na sličan način redefinirati termin "paran" tako da više ne uključuje nulu. Međutim, u ovom slučaju, nova definicija otežala bi formuliranje teorema u vezi s parnim brojevima. Već se efekat može vidjeti u algebarskim pravilima koja upravljaju parnim i neparnim brojevima.<ref name="Partee">{{harvnb|Partee|1978|str=xxi}}</ref> Najvažnija pravila odnose se na [[sabiranje]], [[oduzimanje]] i [[množenje]]: :paran ± paran = paran :neparan ± neparan = paran :paran × cijeli broj = paran Ubacivanjem odgovarajućih vrijednosti u lijeve strane ovih pravila, može se dobiti nula na desnim stranama: :2 − 2 = 0 :−3 + 3 = 0 :4 × 0 = 0 Gore navedena pravila bila bi stoga netačna da nula nije parna.<ref name="Partee" /> U najboljem slučaju, morala bi biti modificirana. Naprimjer, jedan vodič za učenje za testove tvrdi da se parni brojevi karakteriziraju kao cjelobrojni višekratnici broja dva, ali da nula "nije ni parna ni neparna".<ref name="MarkAlanStewart" /> Shodno tome, pravila vodiča za parne i neparne brojeve sadrže izuzetke: :paran ± paran = paran '''(ili nula)''' :neparan ± neparan = paran '''(ili nula)''' :paran × '''nenulti''' cijeli broj = paran<ref name="MarkAlanStewart">{{harvnb|Stewart|2001|str=54}} Ova pravila su navedena, ali nisu citirana doslovno.</ref> Pravljenje izuzetka za nulu u definiciji parnosti primorava osobu da napravi takve izuzetke u pravilima za parne brojeve. Iz druge perspektive, uzimanje pravila kojih se drže pozitivni parni brojevi i zahtijevanje da ona nastave važiti za cijele brojeve primorava na uobičajenu definiciju i parnost nule.<ref name="Partee" /> == Matematički konteksti == Neizmjerni rezultati u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]] pozivaju se na osnovnu teoremu aritmetike i algebarska svojstva parnih brojeva, pa gore navedeni izbori imaju dalekosežne posljedice. Naprimjer, činjenica da pozitivni brojevi imaju jedinstvene [[faktorizacija|faktorizacije]] znači da se može odrediti ima li broj paran ili neparan broj različitih prostih faktora. Budući da jedan nije prost broj, niti ima proste faktore, on je prazan proizvod nula različitih prostih brojeva; budući da je nula paran broj, jedan ima paran broj različitih prostih faktora. To implicira da [[Möbiusova funkcija]] uzima vrijednost {{nowrap|1=μ(1) = 1}}, što je neophodno da bi bila multiplikativna funkcija i da bi [[Möbiusova formula inverzije]] radila.<ref>{{harvnb|Devlin|1985|str=30–33}}</ref> === Odsustvo neparnosti === Broj {{mvar|n}} je neparan ako postoji cijeli broj {{mvar|k}} takav da je {{math|1=''n'' = 2''k'' + 1}}. Jedan od načina da se dokaže da nula nije neparna jest dokaz kontradikcijom: ako je {{math|1=0 = 2''k'' + 1}} onda je {{math|1=''k'' = −1/2}}, što nije cijeli broj.{{sfn|Penner|1999|str=34}} Budući da nula nije neparna, ako se dokaže da je neki nepoznat broj neparan, onda on ne može biti nula. Ovo naizgled trivijalno zapažanje može pružiti zgodan i jasan dokaz koji objašnjava zašto je neki neparan broj različit od nule. Klasični rezultat [[teorija grafova|teorije grafova]] navodi da graf neparnog reda (koji ima neparan broj čvorova) uvijek ima barem jedan čvor parnog stepena. (Sama izjava zahtijeva da nula bude parna: prazan graf ima paran red, a izolirani čvor ima paran stepen.)<ref name=Berlinghoff>{{harvnb|Berlinghoff|Grant|Skrien|2001}} Za izolirane čvorove pogledajte str. 149; za grupe pogledajte str. 311.</ref> Kako bi se dokazala ova tvrdnja, zapravo je lakše dokazati snažniji rezultat: svaki graf neparnog reda ima ''neparan broj'' čvorova parnog stepena. Pojava ovog neparnog broja objašnjena je još općijim rezultatom, poznatim kao [[lema o rukovanju]]: svaki graf ima paran broj čvorova neparnog stepena.<ref>{{harvnb|Lovász|Pelikán|Vesztergombi|2003|str=127–128}}</ref> Na kraju, paran broj neparnih čvorova prirodno se objašnjava formulom sume stepena. [[Spernerova lema]] je naprednija primjena iste strategije. Lema navodi da određena vrsta bojenja na triangulaciji simpleksa ima podsimpleks koji sadrži sve boje. Umjesto da se direktno konstruira takav podsimpleks, praktičnije je dokazati da postoji neparan broj takvih podsimpleksa pomoću argumenta [[matematička indukcija|matematičke indukcije]].<ref>{{harvnb|Starr|1997|str=58–62}}</ref> Snažnija formulacija leme tada objašnjava zašto je ovaj broj neparan: on se prirodno razlaže kao {{nowrap|(''n'' + 1) + ''n''}} kada se u obzir uzmu dvije moguće orijentacije simpleksa.<ref>{{harvnb|Border|1985|str=23–25}}</ref> === Smjenjivanje parnog i neparnog === [[Datoteka:RecursiveEven.svg|right|thumb|alt=0->1->2->3->4->5->6->... u naizmjeničnim bojama|Rekurzivna definicija parnosti prirodnih brojeva]] Činjenica da je nula parna, zajedno sa činjenicom da se parni i neparni brojevi smjenjuju, dovoljna je da se odredi parnost svakog drugog [[prirodni broj|prirodnog broja]]. Ova ideja može se formalizirati u rekurzivnu definiciju skupa parnih prirodnih brojeva: * 0 je parno. * (''n'' + 1) je parno ako i samo ako ''n'' nije parno. Ova definicija ima konceptualnu prednost jer se oslanja samo na minimalne osnove prirodnih brojeva: postojanje nule i funkcije sljedbenika. Kao takva, korisna je za računarske logičke sisteme kao što su [[Edinburgh Logical Framework|LF]] i dokazivač teorema [[Isabelle (dokazivač teorema)|Isabelle]].<ref>{{harvnb|Lorentz|1994|str=5–6}}; {{harvnb|Lovas|Pfenning|2008|str=115}}; {{harvnb|Nipkow|Paulson|Wenzel|2002|str=127}}</ref> S ovom definicijom, parnost nule nije teorema nego aksiom. Zaista, "nula je paran broj" može se tumačiti kao jedan od Peanovih aksioma, za koje su parni prirodni brojevi model.<ref>{{harvnb|Bunch|1982|str=165}}</ref> Slična konstrukcija proširuje definiciju parnosti na transfinitne [[ordinalni broj|ordinalne brojeve]]: svaki granični ordinal je paran, uključujući nulu, a sljedbenici parnih ordinala su neparni.<ref name="Salzmann">{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=168}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenPolygon.svg|thumb|alt=Nekonveksni poligon probijen strelicom, označen s 0 s vanjske strane, 1 s unutrašnje, 2 s vanjske itd. |Test pripadnosti tačke poligonu]] Klasični test određivanja nalazi li se tačka u poligonu iz [[računarska geometrija|računarske geometrije]] primjenjuje gore navedene ideje. Da bi se odredilo leži li tačka unutar poligona, baca se [[zraka (matematika)|zraka]] iz beskonačnosti prema tački i broji se koliko puta zraka presiječe rub poligona. Broj presjeka je paran ako i samo ako je tačka izvan poligona. Ovaj algoritam funkcioniše jer, ako zraka nikada ne presiječe poligon, njen broj presjeka je nula, što je parno, pa je tačka izvan. Svaki put kad zraka presiječe poligon, broj presjeka naizmjenično se mijenja između parnog i neparnog, a tačka na njenom vrhu naizmjenično se mijenja između onog da je izvan i onog da je unutar.<ref>{{harvnb|Wise|2002|str=66–67}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenBipartite.svg|right|thumb|alt=Graf s 9 čvorova, naizmjeničnih boja, označen udaljenošću od čvora na lijevoj strani |Konstrukcija biparticije]] U teoriji grafova, [[bipartitni graf]] jeste graf čiji su čvorovi podijeljeni u dvije boje, tako da susjedni čvorovi imaju različite boje. Ako [[povezani graf]] nema neparnih ciklusa, biparticija se može konstruirati odabirom baznog čvora ''v'' i bojenjem svakog čvora u crno ili bijelo, ovisno o tome je li njegova udaljenost od ''v'' parna ili neparna. Budući da je udaljenost između ''v'' i njega samog jednaka nula, a nula je parna, bazni čvor je obojen različito od svojih susjeda, koji se nalaze na udaljenosti od jedan.<ref>{{harvnb|Anderson|2001|str=53}}; {{harvnb|Hartsfield|Ringel|2003|str=28}}</ref> === Algebarski obrasci === [[Datoteka:EvenIntegersSubgroup.svg|left|thumb|alt=Cijeli brojevi od −4 do +4 raspoređeni u obliku vadičepa, sa pravom linijom koja prolazi kroz parne brojeve |2'''Z''' (plavo) kao podgrupa od '''Z''']] U [[apstraktna algebra|apstraktnoj algebri]], parni cijeli brojevi formiraju različite algebarske strukture koje zahtijevaju uključivanje nule. Činjenica da je aditivni neutralni element (nula) paran, zajedno s parnošću suma i inverznih elemenata parnih brojeva za sabiranje, te sa asocijativnošću sabiranja, znači da parni cijeli brojevi formiraju [[grupa (matematika)|grupu]]. Štaviše, grupa parnih cijelih brojeva pod sabiranjem je [[podgrupa]] grupe svih cijelih brojeva; to je osnovni primjer koncepta podgrupe.<ref name=Berlinghoff /> Ranije zapažanje da pravilo "paran − paran = paran" primorava nulu da bude parna predstavlja dio općeg obrasca: svaki neprazan podskup aditivne grupe koji je zatvoren pri oduzimanju mora biti podgrupa, i posebno, mora sadržavati neutralni element.<ref>{{harvnb|Dummit|Foote|1999|str=48}}</ref> Budući da parni cijeli brojevi formiraju podgrupu cijelih brojeva, oni vrše particiju skupa cijelih brojeva na [[klasa ekvivalencije|klase ekvivalencije]] (kosete). Ovi koseti mogu se opisati kao klase ekvivalencije sljedeće relacije ekvivalencije: {{nowrap|''x'' ~ ''y''}} ako je {{nowrap|(''x'' − ''y'')}} parno. Ovdje se parnost nule direktno manifestira kao [[refleksivnost (matematika)|refleksivnost]] binarne relacije ~.<ref>{{harvnb|Andrews|1990|str=100}}</ref> Postoje samo dva koseta ove podgrupe – parni i neparni brojevi – tako da ima indeks dva. Slično tome, [[alternirajuća grupa]] je podgrupa indeksa dva u simetričnoj grupi od ''n'' slova. Elementi alternirajuće grupe, zvani parne permutacije, jesu proizvodi parnog broja transpozicija. Funkcija identiteta, prazan proizvod nijedne transpozicije, predstavlja parnu permutaciju budući da je nula parna; to je neutralni element grupe.<ref>{{harvnb|Tabachnikova|Smith|2000|str=99}}; {{harvnb|Anderson|Feil|2005|str=437–438}}</ref> Pravilo "paran × cijeli broj = paran" znači da parni brojevi formiraju [[ideal (teorija prstena)|ideal]] u [[prsten (matematika)|prstenu]] cijelih brojeva, a gore navedena relacija ekvivalencije može se opisati kao [[modularna aritmetika|ekvivalencija modulo ovaj ideal]]. Posebno, parni cijeli brojevi su tačno oni cijeli brojevi ''k'' gdje je {{nowrap|''k'' ≡ 0 (mod 2).}} Ova formulacija je korisna za istraživanje cjelobrojnih [[korijen funkcije|nula]] [[polinom|polinoma]].<ref>{{harvnb|Barbeau|2003|str=98}}</ref> === 2-adični red === Postoji smisao u kojem su neki višekratnici broja dva "parniji" od drugih. Višekratnici broja četiri nazivaju se dvostruko parnima, jer se mogu podijeliti sa dva dvaput. Ne samo da je nula djeljiva sa četiri, nula ima jedinstveno svojstvo da je djeljiva sa svakim stepenom broja dva, pa nadmašuje sve druge brojeve u "parnosti".<ref name="arnold-wong"/> Jedna posljedica ove činjenice pojavljuje se u poretku sa zamjenom bitova za cjelobrojne tipove podataka koje koriste neki računarski algoritmi, kao što je [[Cooley–Tukey FFT algoritam|Cooley–Tukeyjeva]] brza Fourierova transformacija. Ovaj poredak ima svojstvo da, što se više ulijevo pojavi prva jedinica u binarnom zapisu broja, ili što je broj puta djeljiviji sa dva, to se prije pojavljuje. Zamjena bitova nule je i dalje nula; može se podijeliti sa dva bilo koji broj puta, a njen binarni zapis ne sadrži nijednu jedinicu, pa uvijek dolazi prva.<ref>{{harvnb|Wong|1997|str=479}}</ref> Iako je nula djeljiva sa dva više puta od bilo kojeg drugog broja, nije jednostavno tačno kvantificirati koliko je to puta. Za bilo koji nenulti cijeli broj ''n'', može se definirati 2-adični red broja ''n'' kao broj puta koliko je ''n'' djeljiv sa dva. Ovaj opis ne funkcioniše za nulu; bez obzira na to koliko je puta podijeljena sa dva, uvijek se može ponovo podijeliti sa dva. Umjesto toga, uobičajena konvencija je postaviti 2-red nule da bude beskonačnost, kao poseban slučaj.<ref>{{harvnb|Gouvêa|1997|str=25}} O općem prostom broju ''p'': "Rezoniranje je ovdje da zasigurno možemo podijeliti 0 sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p''…" (tri tačke u originalu)</ref> Ova konvencija nije specifična samo za 2-red; to je jedan od aksioma aditivne valuacije u višoj algebri.<ref>{{harvnb|Krantz|2001|str=4}}</ref> Stepeni broja dva – 1, 2, 4, 8, ... – formiraju jednostavan niz brojeva s rastućim 2-redom. U 2-adičnim brojevima, ovakvi nizovi zapravo konvergiraju prema nuli.<ref>{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=224}}</ref> == Obrazovanje == [[Datoteka:FrobisherZeroParity.svg|thumb|upright=1.8|alt=Trakasti grafikon; pogledati opis u glavnom tekstu|Procentualni odgovori tokom vremena<ref name="Frobisher41">{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}</ref>]] Tema parnosti nule često se obrađuje u prve dvije ili tri godine [[osnovna škola|osnovnog obrazovanja]], u okviru kojeg se uvodi i razvija koncept parnih i neparnih brojeva.<ref>Ovo je vremenski okvir u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji i Izraelu; pogledajte {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=85}}.</ref> === Znanje učenika === Grafikon s desne strane<ref name="Frobisher41" /> prikazuje uvjerenja djece o parnosti nule dok napreduju od prvog razreda (dob pet–šest godina) do šestog razreda (dob deset–jedanaest godina) engleskog obrazovnog sistema. Podaci potječu od Lena Frobishera, koji je proveo par anketa među engleskim školarcima. Frobishera je zanimalo kako se znanje o parnosti jednocifrenih brojeva prenosi na znanje o parnosti višecifrenih brojeva, a nula se ističe u rezultatima.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=31 (Uvod); 40–41 (Broj nula); 48 (Implikacije za poučavanje)}}</ref> U preliminarnoj anketi na gotovo četiri stotine sedmogodišnjaka, 45 posto odabralo je ''parno'' umjesto ''neparno'' kada su bili upitani za parnost nule.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=37, 40, 42}}; rezultati su iz ankete provedene sredinom ljetnog polugodišta 1992.</ref> Naknadno istraživanje ponudilo je više izbora: ''nijedno'', ''oboje'' i ''ne znam''. Ovaj put, broj djece u istom dobnom rasponu koja su identificirala nulu kao paran broj opao je na 32 posto.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Procenat djece u drugoj godini koja zaključuju da je nula paran broj mnogo je niži nego u prethodnoj studiji, 32 posto naspram 45 posto"</ref> Uspjeh u odlučivanju da je nula parna u početku raste i zatim se stabilizira na približno 50 posto u razredima od trećeg do šestog.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Uspjeh u odlučivanju da je nula paran broj nije nastavio rasti s godinama, pri čemu je približno jedno od dvoje djece u svakoj godini od druge do šeste stavilo kvačicu u kvadratić za 'parno' ..."</ref> Za poređenje, najlakši zadatak, identificiranje parnosti jedne cifre, stabilizira se na oko 85 posto uspjeha.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=40–42, 47}}; ovi rezultati su iz studije iz februara 1999, koja je uključivala 481 dijete iz tri škole na različitim nivoima uspjeha.</ref> U intervjuima je Frobisher izvukao razmišljanja učenika. Učenik petog razreda odlučio je da je nula parna jer se našla u tablici množenja broja dva. Par učenika četvrtog razreda shvatili su da se nula može podijeliti na jednake dijelove. Još jedan učenik četvrtog razreda zaključio je: "Jedan je neparno, a ako se spustim dolje, onda je to parno."<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Jonathanu"</ref> Intervjui su također otkrili zablude koje stoje iza pogrešnih odgovora. Učenik drugog razreda bio je "sasvim uvjeren" da je nula neparna, s obrazloženjem da "to je prvi broj koji brojiš".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Josephu"</ref> Učenik četvrtog razreda nazvao je nulu "ništa" i mislio je da nije ni neparna ni parna, jer "to nije broj".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Richardu"</ref> U drugoj studiji, Annie Keith posmatrala je razred od petnaest učenika drugog razreda koji su jedni druge uvjeravali da je nula paran broj, zasnovano na naizmjeničnom smjenjivanju parnih i neparnih brojeva te na mogućnosti podjele grupe od nula stvari u dvije jednake grupe.<ref>{{harvnb|Keith|2006|str=35–68}} "Bilo je malo neslaganja oko ideje da je nula paran broj. Učenici su uvjerili onu manjinu koja nije bila sigurna sa dva argumenta. Prvi argument je bio da brojevi idu u obrascu ...neparan, paran, neparan, paran, neparan, paran... a pošto je dva parno, a jedan neparno, broj prije jedan, koji nije razlomak, bio bi nula. Tako bi nula morala biti parna. Drugi argument je bio da, ako osoba ima nula stvari i stavi ih u dvije jednake grupe, u svakoj grupi će biti nula. Dvije grupe bi imale istu količinu, nulu"</ref> Dublje istrage proveli su Esther Levenson, Pessia Tsamir i Dina Tirosh, koji su intervjuirali dvoje učenika šestog razreda u SAD-u koji su pokazivali visoke rezultate na časovima matematike. Jedan učenik preferirao je deduktivna objašnjenja matematičkih tvrdnji, dok je drugi preferirao praktične primjere. Oba učenika u početku su mislila da nula nije ni parna ni neparna, iz različitih razloga. Levenson i drugi pokazali su kako je rezonovanje učenika odražavalo njihove koncepte o nuli i dijeljenju.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=83–95}}</ref> {| class="wikitable" style="margin:0.5em 0 1.3em 1.4em; float:right" ! Tvrdnje koje su iznijeli učenici<ref name=BallFig/> |- | "''Nula nije ni parna ni neparna.''" |- | "''Nula bi mogla biti parna.''" |- | "''Nula nije neparna.''" |- | "''Nula mora biti parna.''" |- | "''Nula nije paran broj.''" |- | "''Nula će uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula neće uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula je parna.''" |- | "''Nula je posebna.''" |} [[Deborah Loewenberg Ball]] analizirala je ideje američkih učenika trećeg razreda o parnim i neparnim brojevima, te o nuli, o kojima su upravo raspravljali s grupom učenika četvrtog razreda. Učenici su razgovarali o parnosti nule, pravilima za parne brojeve i o tome kako se matematika radi. Tvrdnje o nuli imale su različite oblike, kao što se vidi na spisku desno.<ref name=BallFig>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=27}}, Slika 1.5 "Matematičke tvrdnje o nuli."</ref> Ball i njeni koautori tvrdili su da je epizoda pokazala kako učenici mogu "raditi matematiku u školi", za razliku od uobičajenog svođenja discipline na mehaničko rješavanje zadataka.{{sfn|Ball|Lewis|Thames|2008|str=16}} Jedna od tema u istraživačkoj literaturi je tenzija između vizualnih slika koncepata parnosti koje učenici imaju i njihovih definicija koncepata.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007}}; {{harvnb|Dickerson|Pitman|2012}}</ref> Učenici šestog razreda iz studije Levenson i drugih definirali su parne brojeve kao višekratnike broja dva ili brojeve djeljive sa dva, ali na početku nisu bili u stanju primijeniti ovu definiciju na nulu jer nisu bili sigurni kako da pomnože ili podijele nulu sa dva. Intervjuer ih je na kraju naveo na zaključak da je nula parna; učenici su došli do tog zaključka različitim putevima, oslanjajući se na kombinaciju slika, definicija, praktičnih objašnjenja i apstraktnih objašnjenja. U drugoj studiji, David Dickerson i Damien Pitman ispitivali su korištenje definicija od strane pet naprednih dodiplomskih studenata na smjeru matematika. Otkrili su da su studenti dodiplomskog studija uglavnom bili sposobni primijeniti definiciju pojma "paran" na nulu, ali ih i dalje nije ubijedilo to obrazloženje, budući da je bilo u sukobu s njihovim vizualnim slikama o konceptima.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012}} === Znanje nastavnika === Istraživači [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] sa [[Univerzitet Michigana|Univerziteta u Michiganu]] uključili su pitanje tipa tačno/netačno – "0 je paran broj" – u bazu podataka od više od 250 pitanja dizajniranih da izmjere poznavanje gradiva kod nastavnika. Za njih, to pitanje ilustrira "opće znanje ... koje bi svaki dobro obrazovani odrasli čovjek trebao imati", i "ideološki je neutralno" jer se odgovor ne razlikuje između tradicionalne matematike i njenih reformiranih verzija. U studiji provedenoj u Sjedinjenim Američkim Državama od 2000. do 2004, u kojoj je učestvovalo sedam stotina nastavnika u osnovnim školama, ukupni rezultati na ovakvim pitanjima značajno su predvidjeli poboljšanja u rezultatima standardiziranih testova učenika nakon što su pohađali časove kod tih nastavnika.<ref>{{harvnb|Ball|Hill|Bass|2005|str=14–16}}</ref> U dubljoj studiji iz 2008. godine, istraživači su pronašli školu u kojoj su svi nastavnici smatrali da nula nije ni neparna ni parna, uključujući jednog nastavnika koji je bio uzoran po svim ostalim mjerilima. Zabludu je proširio trener matematike u njihovoj ustanovi.{{sfn|Hill|Blunk|Charalambous|Lewis|2008|str=446–447}} Nije poznato koliko nastavnika gaji zablude o nuli. Studije u Michiganu nisu objavile podatke za pojedinačna pitanja. Betty Lichtenberg, vanredna profesorica matematičkog obrazovanja na Univerzitetu u Južnoj Floridi, izvijestila je u studiji iz 1972. godine da su, kada je grupi budućih nastavnika u osnovnim školama dat test tačno/netačno, u koji je bila uključena tvrdnja "Nula je paran broj", oni to smatrali "trik-pitanjem", a približno dvije trećine odgovorile su "netačno".<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535}}</ref> === Implikacije za podučavanje === S matematičkog stanovišta, dokazivanje da je nula parna jednostavna je primjena definicije, ali više objašnjenja potrebno je u kontekstu obrazovanja. Jedan problem tiče se osnova dokaza; definicija riječi "paran" kao "cjelobrojni višekratnik broja dva" nije uvijek prikladna. Učenik u prvim godinama osnovnog obrazovanja možda još nije naučio šta znači "cijeli broj" ili "višekratnik", a kamoli kako se množi s nulom.<ref>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}}. Pogledajte i njeno uvodno predavanje za daljnju raspravu o odgovarajućim definicijama.</ref> Osim toga, navođenje definicije parnosti za sve cijele brojeve može izgledati kao proizvoljna konceptualna prečica ako su jedini dosad proučavani parni brojevi bili pozitivni. Od pomoći može biti priznavanje da, kako se koncept broja proširuje sa pozitivnih cijelih brojeva tako da uključuje nulu i negativne cijele brojeve, svojstva brojeva poput parnosti također se proširuju na netrivijalan način.<ref>Kao što je zaključeno u {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=93}}, pozivajući se na {{harvtxt|Freudenthal|1983|str=460}}</ref> == Numerička kognicija == [[Datoteka:Nuerk figure 4 bare.svg|thumb|alt=Brojevi 0–8, ponovljeni dvaput, u kompleksnom aranžmanu; nule su na vrhu, odvojene tačkastom linijom|Statistička analiza eksperimentalnih podataka, prikazuje odvajanje nule. U ovoj analizi najmanjeg prostora, samo je grupisanje podataka značajno; osi su proizvoljne.<ref>{{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=851}}: "Također se može vidjeti da se nula snažno razlikuje od svih ostalih brojeva, bez obzira na to reaguje li se na nju lijevom ili desnom rukom. (Pogledajte liniju koja razdvaja nulu od ostalih brojeva.)"</ref>]] Odrasle osobe koje vjeruju da je nula parna mogu uprkos tome biti nenaviknute na pomisao da je ona parna, i to do te mjere da ih to mjerljivo usporava u eksperimentu za vrijeme reakcije. [[Stanislas Dehaene]], pionir u polju numeričke kognicije, vodio je niz takvih eksperimenata početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Brojčani znak blica se ispitaniku na računarskom monitoru, a računar bilježi vrijeme potrebno da ispitanik pritisne jedno od dva dugmeta kako bi identificirao broj kao neparan ili paran. Rezultati su pokazali da je reakcija na nulu sporija nego za druge parne brojeve. Neke varijacije eksperimenta utvrdile su kašnjenja od čak šezdeset milisekundi, ili približno deset posto prosječnog vremena reakcije – što je mala razlika, ali statistički značajna.<ref>Pogledati podatke u studiji {{harvtxt|Dehaene|Bossini|Giraux|1993}}, te sažetak u {{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=837}}.</ref> Dehaeneovi eksperimenti nisu bili osmišljeni isključivo za proučavanje nule, već i za upoređivanje konkurentskih modela za način na koji se informacije o parnosti obrađuju i izvlače. Najspecifičniji model, hipoteza o mentalnom računanju, sugerira da bi reakcije na nulu trebale biti brze; nula je mali broj, pa je lahko izračunati {{nowrap|1=0 × 2 = 0}}. (Poznato je da ispitanici izračunavaju i izgovaraju rezultat množenja s nulom brže nego rezultat množenja brojeva različitih od nule, iako su sporiji u provjeravanju predloženih rezultata poput {{nowrap|1=2 × 0 = 0}}.) Rezultati eksperimenata sugerirali su da se dešavalo nešto sasvim drugačije: informacija o parnosti navodno se pozivala iz memorije zajedno s grupom srodnih svojstava, kao što su svojstvo da broj bude prost broj ili stepen broja dva. I niz stepena broja dva, kao i niz pozitivnih parnih brojeva (dva, četiri, šest, osam, ...), jesu dobro izdvojene mentalne kategorije čiji su članovi prototipski parni. Nula ne pripada nijednom od tih nizova, što uzrokuje sporije odgovore.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=374–376}}</ref> Ponovljeni eksperimenti pokazali su kašnjenje kod nule za ispitanike različitih uzrasta i nacionalnih te jezičkih pripadnosti, u susretu s imenima brojeva ispisanim slovima, ciframa i zrcalno odraženima. Dehaeneova grupa pronašla je jedan diferencirajući faktor: matematičku stručnost. U jednom od njihovih eksperimenata, studenti prestižne francuske ustanove (École Normale Supérieure) podijeljeni su u dvije grupe: one na književnim studijama, i one koji studiraju matematiku, fiziku ili biologiju. Usporavanje kod nule "uglavnom je nađeno u književnoj grupi", a zapravo, "prije eksperimenta, neki ispitanici iz te grupe nisu bili sigurni da li je nula neparna ili parna, pa ih je trebalo podsjetiti na matematičku definiciju".<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376–377}}</ref> Ova snažna zavisnost o stepenu upoznatosti s gradivom iznova potkopava hipotezu o mentalnom računanju.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376}} "U nekom intuitivnom smislu, pojam parnosti je poznat samo za brojeve veće od dva. Zaista, prije eksperimenta, neki ispitanici [koji su bili studenti književnosti] nisu bili sigurni je li nula neparna ili parna i morali su ih podsjetiti na matematičku definiciju. Dokazi, ukratko, sugeriraju da, umjesto da se izračunava u hodu korištenjem kriterija djeljivosti sa dva, informacija o parnosti izvlači se iz memorije zajedno sa nizom drugih semantičkih svojstava ... Ako se u procjenama parnosti pristupa semantičkoj memoriji, onda bi se trebale pronaći interindividualne razlike ovisno o poznavanju koncepata brojeva od strane ispitanika."</ref> Ovaj efekat također sugerira da nije prikladno uključivati nulu u eksperimente u kojima se parni i neparni brojevi posmatraju kao grupa u poređenju. Kao što kaže jedna studija: "Većina istraživača izgleda se slaže u tome da nula nije tipičan paran broj i da je ne bi trebalo istraživati kao dio mentalne brojevne prave."<ref>{{harvnb|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=838, 860–861}}</ref> == Svakodnevni konteksti == Neki od konteksta u kojima se spominje parnost nule čisto su retoričke prirode. Lingvist Joseph Grimes promišlja kako je pitanje "Je li nula paran broj?", postavljeno bračnim parovima, dobar način da ih se navede na to da se počnu neslagati.<ref>{{harvnb|Grimes|1975|str=156}} "...neko može postaviti sljedeća pitanja bračnim parovima s kojima se poznaje: (1) Je li nula paran broj? ... Mnogi parovi se ne slažu..."</ref> Ljudi koji misle da nula nije ni parna ni neparna mogu koristiti pitanje parnosti nule kao dokaz da svako pravilo ima protuprimjer,<ref>{{harvnb|Wilden|Hammer|1987|str=104}}</ref> ili kao primjer trik-pitanja.<ref>{{harvnb|Snow|2001}}; {{harvnb|Morgan|2001}}</ref> Godine 2000. mediji su zabilježili par neobičnih prekretnica: "19. 11. 1999." bio je posljednji [[kalendar|kalendarski datum]] sastavljen od svih neparnih cifara kakav se neće dogoditi još jako dugo vremena, a "2. 2. 2000." bio je prvi datum sastavljen od svih parnih cifara kakav se nije dogodio jako dugo vremena.<ref>{{harvnb|Steinberg|1999}}; {{harvnb|Siegel|1999}}; {{harvnb|Stingl|2006}}</ref> Budući da se u ovim rezultatima koriste činjenicom da je nula parna, neki su se čitaoci usprotivili toj ideji.<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Slijedi da je nula parna, i da 2. 2. 2000. savršeno rješava zagonetku. Ipak, uvijek iznenađuje koliko je ljudima neobično nazivati nulu parnom..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006a}} "'...prema matematičarima, broj nula, zajedno s negativnim brojevima i razlomcima, nije ni paran ni neparan,' piše Etan..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006b}} "'Slažem se da je nula parna, ali je li profesor Bunder mudar kada to 'dokazuje' tvrdeći da je 0 = 2 × 0? Tom logikom (i to od doktora matematičke logike, ni manje ni više), pošto je 0 = 1 × 0, ona je također i neparna!' Profesor će ovo osporiti, i, logično, on ima čvrstu osnovu za to, ali bismo mogli ovu temu uskoro i iscrpiti..."</ref> U standardiziranim testovima, ako se pitanje odnosi na ponašanje parnih brojeva, možda je potrebno imati na umu da je nula parna.<ref>{{harvnb|Osoblje Kaplana|2004|str=227}}</ref> Zvanične publikacije vezane za [[Graduate Management Admission Test|GMAT]] i [[Graduate Record Examinations|GRE]] testove navode da je nula parna.<ref>{{harvnb|Graduate Management Admission Council|2005|str=108, 295–297}}; {{harvnb|Educational Testing Service|2009|str=1}}</ref> Parnost nule relevantna je kod sistema za ograničenje potrošnje pomoću sistema parnih i neparnih brojeva ("par-nepar"), u kojem se automobilima može voziti ili se za njih može kupovati gorivo naizmjeničnim danima, u zavisnosti od toga kakva je parnost posljednje cifre njihovih [[registarska oznaka|registarskih oznaka]]. Polovina brojeva u datom rasponu završava na brojeve nula, dva, četiri, šest, osam, a druga polovina na brojeve jedan, tri, pet, sedam, devet, pa logičan je potez svrstati nulu sa ostalim parnim brojevima. Međutim, 1977. godine, sistem na snazi u Parizu doveo je do konfuzije; na dan rezerviran samo za neparne brojeve, policija nije znala je li nula parna ili nije, pa su izbjegavali kažnjavati vozače čije su tablice završavale na nulu.<ref>{{harvnb|Arsham|2002}}; Citat se pripisuje emisiji ''[[heute]]'' od 1. oktobra 1977. Arshamov izvještaj ponavlja {{harvtxt|Crumpacker|2007|str=165}}.</ref> Da bi se izbjegla ovakva zbrka, relevantni zakoni ponekad preciziraju da je nula parna; takvi zakoni usvojeni su u [[Novi Južni Vels|Novom Južnom Velsu]]<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Matematičar George Andrews sa univerziteta Penn State, koji se prisjeća vremena restrikcije goriva u Australiji ... Tada je neko u parlamentu Novog Južnog Velsa ustvrdio da to znači da registarske tablice koje se završavaju na nulu nikada neće dobiti gorivo, jer 'nula nije ni neparna ni parna.' Tako je parlament Novog Južnog Velsa odlučio da je za svrhu restrikcija potrošnje goriva nula zapravo paran broj!'"</ref> i u saveznoj državi [[Maryland]].<ref>Zakon države Maryland iz 1980. godine precizira: "(a) Na parne datume u kalendaru gorivo mogu kupovati samo operateri vozila koja imaju personalizirane registarske tablice bez ikakvih brojeva, te tablice čija posljednja cifra završava na paran broj. Ovo isključuje tablice operatera amaterskog radija. Nula je paran broj; (b) Na neparne datume u kalendaru ..." Djelimičan citat preuzet iz {{Citation |author=Odjel za zakonske reference |date=1974 |title=Zakoni države Maryland, tom 2 |url=https://books.google.com/books?q=%22ham+radio+operator+plates.+Zero+is+an+even+number%22 |access-date=2. juni 2013}}</ref> Na brodovima američke ratne mornarice parno numerisani odjeljci nalaze se na lučkoj strani, ali nula je rezervirana za odjeljke koji presijecaju središnju os. Drugim riječima, brojevi se čitaju 6-4-2-0-1-3-5, i to slijeva (od lučke strane) udesno (prema sredini broda pa prema desnoj strani).<ref>{{harvnb|Cutler|2008|str=237–238}}</ref> U igri ​​ruleta, broj nula ne računa se kao paran ili neparan, što kasinu daje prednost na ovakvim opkladama.<ref>{{harvnb|Brisman|2004|str=153}}</ref> Slično tome, parnost nule može utjecati na isplate u posebnim opkladama, u situacijama kada ishod zavisi od toga hoće li neki nasumično odabrani broj biti neparan ili paran, a ispostavi se da on bude nula.<ref>{{harvnb|Smock|2006}}; {{harvnb|Hohmann|2007}}; {{harvnb|Turner|1996}}</ref> Igra s rukama pod nazivom "par ili nepar" također je podložna ovome: ako oba igrača pokažu nula prstiju, ukupan broj prstiju je nula, te tako pobjeđuje onaj igrač koji se opkladio na parno.<ref>{{harvnb|Diagram Group|1983|str=213}}</ref> Jedan priručnik za nastavnike sugerira igranje ove igre kao dobar način za uvođenje djece u koncept da je nula djeljiva sa dva.<ref>{{harvnb|Baroody|Coslick|1998|str=1.33}}</ref> == Reference == {{Reflist|colwidth=25em}} == Literatura == {{Refbegin|30em}} * {{Citation |author-last=Anderson |author-first=Ian |date=2001 |title=A First Course in Discrete Mathematics |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-236-5}} * {{Citation |author-last1=Anderson |author-first1=Marlow |author-first2=Todd |author-last2=Feil |date=2005 |title=A First Course in Abstract Algebra: Rings, Groups, And Fields |location=London, UK |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-515-3}} * {{Citation |author-last=Andrews |author-first=Edna |date=1990 |title=Markedness Theory: the union of asymmetry and semiosis in language |location=Durham |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-0959-8}} * {{Citation |author-last=Arnold |author-first=C. L. |date=January 1919 |title=The Number Zero |journal=The Ohio Educational Monthly |volume=68 |issue=1 |url=https://books.google.com/books?id=v3QbAQAAIAAJ&pg=PA21 |pages=21–22 |access-date=11 April 2010 }} * {{Citation |author-last=Arsham |author-first=Hossein |url=http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |title=Zero in Four Dimensions: Historical, Psychological, Cultural, and Logical Perspectives |work=The Pantaneto Forum |date=January 2002 |access-date=24 September 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070925163556/http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |archive-date=25 September 2007 }} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Heather C. |author-last2=Hill |author-first3=Hyman |author-last3=Bass |date=2005 |title=Knowing Mathematics for Teaching: Who Knows Mathematics Well Enough To Teach Third Grade, and How Can We Decide? |journal=American Educator |hdl=2027.42/65072}} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Jennifer |author-last2=Lewis |author-first3=Mark Hoover |author-last3=Thames |title=Making mathematics work in school |date=2008 |journal=Journal for Research in Mathematics Education |volume=M14 |pages=13–44 and 195–200 |url=http://www-personal.umich.edu/~dball/articles/BallLewisThames08.pdf |access-date=4 March 2010 }} * {{Citation |author-last=Barbeau |author-first=Edward Joseph |date=2003 |title=Polynomials |publisher=Springer |isbn=978-0-387-40627-5}} * {{Citation |author-last1=Baroody |author-first1=Arthur |author-first2=Ronald |author-last2=Coslick |title=Fostering Children's Mathematical Power: An Investigative Approach to K-8 |date=1998 |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=978-0-8058-3105-4}} * {{Citation |author-last1=Berlinghoff |author-first1=William P. |author-first2=Kerry E. |author-last2=Grant |author-first3=Dale |author-last3=Skrien |date=2001 |title=A Mathematics Sampler: Topics for the Liberal Arts |edition=5th rev. |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-7425-0202-4}} * {{Citation |author-last=Border |author-first=Kim C. |date=1985 |title=Fixed Point Theorems with Applications to Economics and Game Theory |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-38808-5}} * {{Citation |author-last=Brisman |author-first=Andrew |title=Mensa Guide to Casino Gambling: Winning Ways |publisher=Sterling |date=2004 |isbn=978-1-4027-1300-2}} * {{Citation |author-last=Bunch |author-first=Bryan H. |date=1982 |title=Mathematical Fallacies and Paradoxes |publisher=Van Nostrand Reinhold |isbn=978-0-442-24905-2}} * {{Citation |author-last1=Caldwell |author-first1=Chris K. |author-last2=Xiong |author-first2=Yeng |date=27 December 2012 |title=What is the Smallest Prime? |journal=Journal of Integer Sequences |volume=15 |issue=9 |arxiv=1209.2007 |url=http://cs.uwaterloo.ca/journals/JIS/VOL15/Caldwell1/cald5.html |bibcode=2012arXiv1209.2007C }} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=10 March 2006a |edition=First |page=18 |id={{Factiva|SMHH000020060309e23a00049}}}} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=16 March 2006b |edition=First |page=20 |id={{Factiva|SMHH000020060315e23g0004z}}}} * {{Citation |author-last=Crumpacker |author-first=Bunny |date=2007 |title=Perfect Figures: The Lore of Numbers and How We Learned to Count |publisher=Macmillan |isbn=978-0-312-36005-4 |url=https://archive.org/details/perfectfigureslo00crum }} * {{Citation |author-last=Cutler |author-first=Thomas J. |title=The Bluejacket's Manual: United States Navy |date=2008 |edition=Centennial |publisher=Naval Institute Press |isbn=978-1-55750-221-6}} * {{Citation |author-last1=Dehaene |author-first1=Stanislas |author-link1=Stanislas Dehaene |author-first2=Serge |author-last2=Bossini |author-first3=Pascal |author-last3=Giraux |title=The mental representation of parity and numerical magnitude |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=122 |issue=3 |pages=371–396 |date=1993 |url=http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |access-date=13 September 2007 |doi=10.1037/0096-3445.122.3.371 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719224828/http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |archive-date=19 July 2011 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Devlin |author-first=Keith |title=The golden age of mathematics |journal=New Scientist |date=April 1985 |volume=106 |issue=1452}} * {{Citation |author=Diagram Group |title=The Official World Encyclopedia of Sports and Games |publisher=Paddington Press |date=1983 |isbn=978-0-448-22202-8 |url=https://archive.org/details/officialworldenc00diag }} * {{Citation |author-last1=Dickerson |author-first1=David S. |author-last2=Pitman |author-first2=Damien J. |date=July 2012 |title=Advanced college-level students' categorization and use of mathematical definitions |editor=Tai-Yih Tso |journal=Proceedings of the 36th Conference of the International Group for the Psychology of Mathematics Education |volume=2 |pages=187–195 |url=http://www.diva-portal.org/smash/get/diva2:542328/FULLTEXT01.pdf#page=193 }} * {{Citation |author-last1=Dummit |author-first1=David S. |author-first2=Richard M. |author-last2=Foote |date=1999 |title=Abstract Algebra |edition=2e |location=New York, USA |publisher=Wiley |isbn=978-0-471-36857-1}} * {{Citation |author=Educational Testing Service |date=2009 |title=Mathematical Conventions for the Quantitative Reasoning Measure of the GRE revised General Test |publisher=Educational Testing Service |url=http://www.ets.org/s/gre/pdf/gre_math_conventions.pdf |access-date=6 September 2011 }} * {{Citation |author-last=Freudenthal |author-first=Hans |author-link=Hans Freudenthal |date=1983 |title=Didactical phenomenology of mathematical structures |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=Reidel}} * {{Citation |author-last=Frobisher |author-first=Len |date=1999 |chapter=Primary School Children's Knowledge of Odd and Even Numbers |editor=Anthony Orton |title=Pattern in the Teaching and Learning of Mathematics |location=London, UK |publisher=Cassell |pages=31–48}} * {{Citation |author-last=Gouvêa |author-first=Fernando Quadros |author-link=Fernando Q. Gouvêa |date=1997 |title=''p''-adic numbers: an introduction |edition=2nd |isbn=978-3-540-62911-5 |publisher=Springer-Verlag}} * {{Citation |author-last=Gowers |author-first=Timothy |author-link=William Timothy Gowers |title=Mathematics: A Very Short Introduction |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-285361-5 |date=2002}} * {{Citation |author=Graduate Management Admission Council |date=September 2005 |title=The Official Guide for GMAT Review |edition=11th |isbn=978-0-9765709-0-5 |publisher=Graduate Management Admission Council |location=McLean, Virginia, USA |url=https://archive.org/details/gmatreview00 }} * {{Citation |author-last=Grimes |author-first=Joseph E. |date=1975 |title=The Thread of Discourse |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-90-279-3164-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/threadofdiscours0000grim }} * {{Citation |author-last1=Hartsfield |author-first1=Nora |author-link1=Nora Hartsfield |author-last2=Ringel |author-first2=Gerhard |author-link2=Gerhard Ringel |date=2003 |title=Pearls in Graph Theory: A Comprehensive Introduction |title-link=Pearls in Graph Theory |location=Mineola, New York, USA |publisher=Courier Dover |isbn=978-0-486-43232-8}} * {{Citation |author-last1=Hill |author-first1=Heather C. |author-first2=Merrie L. |author-last2=Blunk |author-first3=Charalambos Y. |author-last3=Charalambous |author-first4=Jennifer M. |author-last4=Lewis |author-first5=Geoffrey C. |author-last5=Phelps |author-first6=Laurie |author-last6=Sleep |author-first7=Deborah Loewenberg |author-last7=Ball |date=2008 |title=Mathematical Knowledge for Teaching and the Mathematical Quality of Instruction: An Exploratory Study |journal=Cognition and Instruction |volume=26 |issue=4 |doi=10.1080/07370000802177235 |pages=430–511 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last=Hohmann |author-first=George |date=25 October 2007 |title=Companies let market determine new name |work=Charleston Daily Mail |page=P1C |id={{Factiva|CGAZ000020071027e3ap0001l}}}} * {{Citation |author=Kaplan Staff |date=2004 |title=Kaplan SAT 2400, 2005 Edition |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-7432-6035-0 |url=https://archive.org/details/newsat240000kapl }} * {{Citation |author-last=Keith |author-first=Annie |title=Teachers Engaged in Research: Inquiry in Mathematics Classrooms, Grades Pre-K-2 |chapter=Mathematical Argument in a Second Grade Class: Generating and Justifying Generalized Statements about Odd and Even Numbers |date=2006 |publisher=IAP |isbn=978-1-59311-495-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/teachersengagedi0000unse_t1n2 }} * {{Citation |author-last=Krantz |author-first=Steven George |date=2001 |title=Dictionary of algebra, arithmetic, and trigonometry |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-052-3 |url=https://archive.org/details/dictionaryofalge00kran }} * {{Citation |author-last1=Levenson |author-first1=Esther |author-first2=Pessia |author-last2=Tsamir |author-first3=Dina |author-last3=Tirosh |title=Neither even nor odd: Sixth grade students' dilemmas regarding the parity of zero |volume=26 |issue=2 |date=2007 |pages=83–95 |doi=10.1016/j.jmathb.2007.05.004 |journal=The Journal of Mathematical Behavior}} * {{Citation |author-last=Lichtenberg |author-first=Betty Plunkett |title=Zero is an even number |journal=The Arithmetic Teacher |volume=19 |issue=7 |date=November 1972 |pages=535–538 |doi=10.5951/AT.19.7.0535}} * {{Citation |author-last=Lorentz |author-first=Richard J. |date=1994 |title=Recursive Algorithms |publisher=Intellect Books |isbn=978-1-56750-037-0}} * {{Citation |author-last1=Lovas |author-first1=William |author-last2=Pfenning |author-first2=Frank |date=22 January 2008 |title=A Bidirectional Refinement Type System for LF |journal=Electronic Notes in Theoretical Computer Science |volume=196 |pages=113–128 |doi=10.1016/j.entcs.2007.09.021 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last1=Lovász |author-first1=László |author-link1=László Lovász |author-first2=József |author-last2=Pelikán |author-first3=Katalin L. |author-last3=Vesztergombi |author-link3=Katalin Vesztergombi |date=2003 |title=Discrete Mathematics: Elementary and Beyond |publisher=Springer |isbn=978-0-387-95585-8}} * {{Citation |author-last=Morgan |author-first=Frank |title=Old Coins |work=Frank Morgan's Math Chat |publisher=The Mathematical Association of America |date=5 April 2001 |url=http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |access-date=22 August 2009 |archive-date=2009-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090108053212/http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |url-status=dead }} * {{Citation |author-last1=Nipkow |author-first1=Tobias |author-link1=Tobias Nipkow |author-first2=Lawrence C. |author-last2=Paulson |author-link2=Lawrence C. Paulson |author-first3=Markus |author-last3=Wenzel |date=2002 |title=Isabelle/Hol: A Proof Assistant for Higher-Order Logic |publisher=Springer |isbn=978-3-540-43376-7}} * {{Citation |author-last1=Nuerk |author-first1=Hans-Christoph |author-first2=Wiebke |author-last2=Iversen |author-first3=Klaus |author-last3=Willmes |title=Notational modulation of the SNARC and the MARC (linguistic markedness of response codes) effect |journal=The Quarterly Journal of Experimental Psychology A |volume=57 |issue=5 |date=July 2004 |pages=835–863 |doi=10.1080/02724980343000512 |pmid=15204120 |s2cid=10672272}} * {{Citation |author-last=Partee |author-first=Barbara Hall |title=Fundamentals of Mathematics for Linguistics |date=1978 |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=D. Reidel |isbn=978-90-277-0809-0}} * {{Citation |author-last=Penner |author-first=Robert C. |date=1999 |title=Discrete Mathematics: Proof Techniques and Mathematical Structures |location=River Edge|publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-4088-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/discretemathemat0000penn }} * {{Citation |author-last1=Salzmann |author-first1=Helmut |author-first2=Theo |author-last2=Grundhöfer |author-first3=Hermann |author-last3=Hähl |author-first4=Rainer |author-last4=Löwen |date=2007 |title=The Classical Fields: Structural Features of the Real and Rational Numbers |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-86516-6 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/classicalfieldss0000unse }} * {{Citation |author-last=Siegel |author-first=Robert |title=Analysis: Today's date is signified in abbreviations using only odd numbers. 1-1, 1-9, 1-9-9-9. The next time that happens will be more than a thousand years from now. |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1066881 |date=19 November 1999 |work=[[All Things Considered]] |publisher=[[National Public Radio]] }} * {{Citation |author-last=Smock |author-first=Doug |title=The odd bets: Hines Ward vs. Tiger Woods |date=6 February 2006 |work=[[Charleston Gazette]] |page=P1B |id={{Factiva|CGAZ000020060207e226000bh}}}} * {{Citation |author-last=Snow |author-first=Tony |date=23 February 2001 |url=http://www.jewishworldreview.com/tony/snow022301.asp |title=Bubba's fools |work=[[Jewish World Review]] |access-date=22 August 2009 }} * {{Citation |author-last1=Sones |author-first1=Bill |author-first2=Rich |author-last2=Sones |title=To hide your age, button your lips |date=8 May 2002 |work=[[Deseret News]] |page=C07 |url=http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |archive-url=https://web.archive.org/web/20150508200427/http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |url-status=dead |archive-date=8 May 2015 |access-date=21 June 2014 }} * {{Citation |author-last=Starr |author-first=Ross M. |author-link=Ross Starr |date=1997 |title=General Equilibrium Theory: An Introduction |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-56473-1}} * {{Citation |author-last=Steinberg |author-first=Neil |title=Even year, odd facts |date=30 November 1999 |work=Chicago Sun-Times |edition=5XS |page=50 |id={{Factiva|chi0000020010826dvbu0119h}}}} * {{Citation |author-last=Stewart |author-first=Mark Alan |title=30 Days to the GMAT CAT |date=2001 |location=Stamford |publisher=Thomson |isbn=978-0-7689-0635-6}} * {{Citation |author-last=Stingl |author-first=Jim |title=01:02:03 04/05/06; We can count on some things in life |date=5 April 2006 |work=[[Milwaukee Journal Sentinel]] |edition=Final |page=B1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060427002610/http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 |archive-date=27 April 2006 |access-date=21 June 2014 |url=http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 }} * {{Citation |author-last1=Tabachnikova |author-first1=Olga M. |author-first2= Geoff C. |author-last2=Smith |author-link2=Geoff Smith (mathematician) |date=2000 |title=Topics in Group Theory |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-235-8}} * {{Citation |author=The Math Forum participants |date=2000 |url=http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |title=A question around zero |work=Math Forum » Discussions » History » Historia-Matematica |publisher=Drexel University |access-date=25 September 2007 |archive-date=2011-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607151930/http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Turner |author-first=Julian |title=Sports Betting – For Lytham Look to the South Pacific |date=13 July 1996 |work=[[The Guardian]] |page=23 |id={{Factiva|grdn000020011017ds7d00bzg}}}} * {{Citation |author-last1=Wilden |author-first1=Anthony |author-first2=Rhonda |author-last2=Hammer |date=1987 |title=The rules are no game: the strategy of communication |publisher=Routledge Kegan & Paul |isbn=978-0-7100-9868-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/rulesarenogamest0000wild }} * {{Citation |author-last=Wise |author-first=Stephen |date=2002 |title=GIS Basics |publisher=CRC Press |isbn=978-0-415-24651-4}} * {{Citation |author-last=Wong |author-first=Samuel Shaw Ming |date=1997 |title=Computational Methods in Physics and Engineering |publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-3043-2}} {{Refend}} == Dodatna literatura == * {{Citation |author-first=John |author-last=Matousek |date=2001-03-28 |title=Zero odd/even: Is Zero Even? |work=Ask Dr. Math |publisher=The Math Forum |url=http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |access-date=6 June 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129050449/http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |archive-date=2020-11-29}} * {{Citation |title=Is zero odd or even? |author-first=Cecil |author-last=Adams |date=1999 |work=The Straight Dope |url=http://www.straightdope.com/columns/read/1723/is-zero-odd-or-even |access-date=6 June 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220714194034/https://www.straightdope.com/21342866/is-zero-odd-or-even |archive-date=2022-07-14}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=8t1TC-5OLdM Je li nula parna? - Numberphile], video sa Jamesom Grimeom, [[Univerzitet u Nottinghamu]] [[Kategorija:Osnovna aritmetika]] [[Kategorija:Parnost (matematika)|Nula]] [[Kategorija:0 (broj)]] qsrgy601k1w13em3tk78h86r2wblrx4 3830891 3830883 2026-04-18T10:07:45Z Panasko 146730 3830891 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} [[Datoteka:Scale of justice 2.svg|thumb|alt=Prazna vaga|Zdjelice ove [[vaga (instrument)|vage]] sadrže nula predmeta, podijeljenih u dvije jednake grupe.]] U matematici, [[0 (broj)|nula]] je [[paran broj]]. Drugim riječima, njena [[parnost (matematika)|parnost]] – karakteristika [[cijeli broj|cijelog broja]] da bude paran ili neparan – parna je. Ovo se može lahko provjeriti na osnovu definicije "parnog": nula je cjelobrojni [[višekratnik (matematika)|višekratnik]] broja [[2 (broj)|dva]], tačnije {{nowrap|0 × 2}}. Kao rezultat, nula dijeli sva svojstva koja karakteriziraju parne brojeve: naprimjer, nula je s obje strane okružena neparnim brojevima, svaki decimalni cijeli broj ima istu parnost kao i njegova posljednja cifra – pa pošto je deset parno, nula će biti parna, a ako je {{mvar|y}} parno, onda {{math|''y'' + ''x''}} ima istu parnost kao {{mvar|x}} – zaista, {{math|0 + ''x''}} i {{math|''x''}} uvijek imaju istu parnost. Nula se također uklapa u obrasce koje formiraju drugi parni brojevi. Pravila parnosti u aritmetici, kao što je {{nowrap|1=''paran'' − ''paran'' = ''paran''}}, zahtijevaju da nula bude parna. Nula je aditivni [[neutralni element]] [[grupa (matematika)|grupe]] parnih cijelih brojeva, i ona je početni slučaj iz kojeg se drugi parni [[prirodni broj|prirodni brojevi]] [[rekurzija|rekurzivno definiraju]]. Primjene ove rekurzije, od [[teorija grafova|teorije grafova]] do [[računarska geometrija|računarske geometrije]], oslanjaju se na to da je nula parna. Ne samo da je nula djeljiva sa dva, nego je djeljiva sa svakim [[stepen broja 2|stepenom broja dva]], što je važno za [[binarni brojni sistem]] koji koriste računari. U tom smislu, riječ je o broju koji je "najparniji" od svih.<ref name="arnold-wong">{{harvnb|Arnold|1919|str=21}} "Po istom testu nula nadmašuje sve brojeve u 'parnosti'."; {{harvnb|Wong|1997|str=479}} "Tako je cijeli broj {{nowrap|1=''b''000⋯000 = 0}} onaj koji je najviše 'paran'."</ref> Među širom javnosti, parnost nule može biti izvor zabune. U eksperimentima za [[vrijeme reakcije]], većina ljudi sporije identificira nulu kao paran broj nego brojeve dva, četiri, šest ili osam. Neki nastavnici – kao i neka djeca na časovima matematike – misle da je nula neparna, ili i parna i neparna, ili nijedno. Istraživači u oblasti [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] predlažu da ove zablude mogu postati prilike za učenje. Proučavanje jednakosti kao što je {{nowrap|1=0 × 2 = 0}} može otkloniti sumnje učenika u vezi s nazivanjem nule [[broj|brojem]] i njenim korištenjem u [[aritmetika|aritmetici]]. Diskusije u razredu mogu navesti učenike da cijene osnovne principe matematičkog zaključivanja, kao što je važnost definicija. Ocjenjivanje parnosti ovog izuzetnog broja rani je primjer sveprisutne teme u matematici: [[apstrakcija (matematika)|apstrakcije]] poznatog koncepta u nepoznato okruženje. == Zašto je nula parna == Standardna definicija "parnog broja" može se upotrijebiti da se direktno [[matematički dokaz|dokaže]] da je nula parna. Broj se naziva "parnim" ako je cjelobrojni višekratnik broja dva. Kao primjer, razlog zašto je deset paran broj je taj što je jednak {{nowrap|5 × 2}}. Na isti način, nula je cjelobrojni višekratnik broja dva, naime {{nowrap|0 × 2,}} pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Penner|1999|str=34}}: [[Lema (matematika)|Lema]] B.2.2, ''Cijeli broj 0 je paran i nije neparan''. Penner koristi matematički simbol ∃, [[egzistencijalni kvantifikator]], da bi naveo dokaz: "Da bismo vidjeli da je 0 parna, moramo dokazati da {{nowrap|1=∃''k'' (0 = 2''k''),}} a to slijedi iz jednakosti {{nowrap|1=0 = 2 × 0}}."</ref> Također je moguće objasniti zašto je nula parna bez pozivanja na formalne definicije.<ref>{{harvtxt|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}} raspravljaju o ovom izazovu za nastavnika u osnovnoj školi, koji želi dati matematičke razloge za matematičke činjenice, ali čiji učenici ne koriste istu definiciju niti bi je razumjeli da je uvedena.</ref> Sljedeća objašnjenja daju smisao ideji da je nula parna u smislu osnovnih koncepata brojeva. Na tom temelju, moguće je pružiti logično objašnjenje za samu definiciju – i njenu primjenjivost na nulu. === Osnovna objašnjenja === [[Datoteka:012345Pairs.svg|thumb|alt=Na lijevoj strani, okviri s 0, 2 i 4 bijela predmeta u parovima; na desnoj strani, 1, 3 i 5 predmeta, s neuparenim predmetom u crvenoj boji|Okvir s nula predmeta nema crvenog predmeta koji je ostao kao višak.<ref>Uporediti sa {{harvtxt|Lichtenberg|1972|str=535}} Slika 1</ref>]] Kad je dat skup predmeta, broj se koristi za opisivanje koliko predmeta ima u skupu. Nula je broj ''nijednog predmeta''; u formalnijim terminima, to je broj predmeta u [[prazan skup|praznom skupu]]. Koncept parnosti koristi se za pravljenje grupa od po dva predmeta. Ako se predmeti u skupu mogu podijeliti u grupe od po dva, bez ostatka, onda je broj predmeta paran. Ako jedan predmet ostane, onda je broj predmeta neparan. Prazan skup sadrži nula grupa od po dva, i nijedan predmet ne ostaje nakon ovog grupisanja, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "...brojevi odgovaraju na pitanje 'Koliko?' za skup predmeta ... nula je brojčano svojstvo praznog skupa ... Ako se elementi svakog skupa podijele u grupe od po dva ... onda je broj tog skupa paran broj."</ref> Ove ideje mogu se ilustrirati crtanjem predmeta u parovima. Teško je prikazati nula grupa od po dva, ili naglasiti nepostojanje preostalog predmeta, pa pomaže nacrtati druga grupisanja i uporediti ih s nulom. Naprimjer, u grupi od pet predmeta postoje dva para. Što je još važnije, postoji preostali predmet, pa je pet neparno. U grupi od četiri predmeta nema preostalog predmeta, pa je četiri parno. U grupi od samo jednog predmeta nema parova, i postoji preostali predmet, pa je jedan neparno. U grupi od nula predmeta nema preostalog predmeta, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "Nula grupa od po dvije zvijezde je zaokružena. Nijedna zvijezda ne ostaje. Stoga je nula paran broj."</ref> Postoji još jedna konkretna definicija parnosti: ako se predmeti u skupu mogu smjestiti u dvije grupe jednake veličine, onda je broj predmeta paran. Ova definicija ekvivalentna je prvoj. Opet, nula je parna jer se prazan skup može podijeliti u dvije grupe od po nula elemenata.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012|str=191}} Brojevi se također mogu vizualizirati kao tačke na [[brojevna prava|brojevnoj pravoj]]. Kada se parni i neparni brojevi razlikuju jedni od drugih, njihov obrazac postaje očigledan, posebno ako su uključeni negativni brojevi: [[Datoteka:EvenOddNumberLine.svg|center|alt=Cijeli brojevi od −4 do 10; parni brojevi su prazni krugovi; neparni brojevi su tačke]] Parni i neparni brojevi se smjenjuju. Počevši od bilo kojeg parnog broja, brojanje prema gore ili dolje za dva dolazi do drugih parnih brojeva, te nema razloga da se preskoči nula.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537}}; uporediti njenu Sliku 3. "Ako se parni brojevi identificiraju na neki poseban način ... nema apsolutno nikakvog razloga da se izostavi nula iz obrasca."</ref> Uvođenjem [[množenje|množenja]], parnosti se može pristupiti na formalniji način koristeći aritmetičke izraze. Svaki cijeli broj je ili oblika {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} ili {{nowrap|(2 × ▢) + 1;}} prvi brojevi su parni, a drugi su neparni. Naprimjer, jedan je neparan jer je {{nowrap|1=1 = (2 × 0) + 1,}} a nula je parna jer je {{nowrap|1=0 = (2 × 0) + 0.}} Pravljenje tabele ovih činjenica zatim pojačava sliku brojevne prave iznad.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537–538}} "Na naprednijem nivou ... brojevi izraženi kao {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} su parni brojevi ... nula se lijepo uklapa u ovaj obrazac."</ref> === Definiranje parnosti === Precizna [[definicija]] matematičkog termina, kao što je "paran" što znači "cjelobrojni višekratnik broja dva", u konačnici je stvar [[konvencija|konvencije]]. Za razliku od termina "paran", neki matematički termini namjerno su konstruirani da isključe trivijalne ili degenerirane slučajeve. [[Prost broj|Prosti brojevi]] su poznat primjer. Prije dvadesetog stoljeća, definicije prostih brojeva bile su nedosljedne, a značajni matematičari poput [[Christian Goldbach|Goldbacha]], [[Johann Heinrich Lambert|Lamberta]], [[Adrien-Marie Legendre|Legendrea]], [[Arthur Cayley|Cayleya]] i [[Leopold Kronecker|Kroneckera]] pisali su da je broj jedan prost.{{sfn|Caldwell|Xiong|2012|str=5–6}} Moderna definicija "prostog broja" je "pozitivni cijeli broj s tačno dva djelitelja", tako da jedan nije prost. Ova definicija može se logički opravdati uočavanjem da prirodnije odgovara matematičkim teoremama koje se odnose na proste brojeve. Naprimjer, [[osnovna teorema aritmetike]] lakše se formulira kada se broj jedan ne smatra prostim.<ref>{{harvnb|Gowers|2002|str=118}} "Naizgled proizvoljno isključivanje broja jedan iz definicije prostog broja … ne izražava neku duboku činjenicu o brojevima: to se samo pokazalo kao korisna konvencija, usvojena da bi postojao samo jedan način faktorizacije bilo kojeg datog broja u proste brojeve." Za detaljniju diskusiju pogledajte {{harvtxt|Caldwell|Xiong|2012}}.</ref> Bilo bi moguće na sličan način redefinirati termin "paran" tako da više ne uključuje nulu. Međutim, u ovom slučaju, nova definicija otežala bi formuliranje teorema u vezi s parnim brojevima. Već se efekat može vidjeti u algebarskim pravilima koja upravljaju parnim i neparnim brojevima.<ref name="Partee">{{harvnb|Partee|1978|str=xxi}}</ref> Najvažnija pravila odnose se na [[sabiranje]], [[oduzimanje]] i [[množenje]]: :paran ± paran = paran :neparan ± neparan = paran :paran × cijeli broj = paran Ubacivanjem odgovarajućih vrijednosti u lijeve strane ovih pravila, može se dobiti nula na desnim stranama: :2 − 2 = 0 :−3 + 3 = 0 :4 × 0 = 0 Gore navedena pravila bila bi stoga netačna da nula nije parna.<ref name="Partee" /> U najboljem slučaju, morala bi biti modificirana. Naprimjer, jedan vodič za učenje za testove tvrdi da se parni brojevi karakteriziraju kao cjelobrojni višekratnici broja dva, ali da nula "nije ni parna ni neparna".<ref name="MarkAlanStewart" /> Shodno tome, pravila vodiča za parne i neparne brojeve sadrže izuzetke: :paran ± paran = paran '''(ili nula)''' :neparan ± neparan = paran '''(ili nula)''' :paran × '''nenulti''' cijeli broj = paran<ref name="MarkAlanStewart">{{harvnb|Stewart|2001|str=54}} Ova pravila su navedena, ali nisu citirana doslovno.</ref> Pravljenje izuzetka za nulu u definiciji parnosti primorava osobu da napravi takve izuzetke u pravilima za parne brojeve. Iz druge perspektive, uzimanje pravila kojih se drže pozitivni parni brojevi i zahtijevanje da ona nastave važiti za cijele brojeve primorava na uobičajenu definiciju i parnost nule.<ref name="Partee" /> == Matematički konteksti == Neizmjerni rezultati u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]] pozivaju se na osnovnu teoremu aritmetike i algebarska svojstva parnih brojeva, pa gore navedeni izbori imaju dalekosežne posljedice. Naprimjer, činjenica da pozitivni brojevi imaju jedinstvene [[faktorizacija|faktorizacije]] znači da se može odrediti ima li broj paran ili neparan broj različitih prostih faktora. Budući da jedan nije prost broj, niti ima proste faktore, on je prazan proizvod nula različitih prostih brojeva; budući da je nula paran broj, jedan ima paran broj različitih prostih faktora. To implicira da [[Möbiusova funkcija]] uzima vrijednost {{nowrap|1=μ(1) = 1}}, što je neophodno da bi bila multiplikativna funkcija i da bi [[Möbiusova formula inverzije]] radila.<ref>{{harvnb|Devlin|1985|str=30–33}}</ref> === Odsustvo neparnosti === Broj {{mvar|n}} je neparan ako postoji cijeli broj {{mvar|k}} takav da je {{math|1=''n'' = 2''k'' + 1}}. Jedan od načina da se dokaže da nula nije neparna jest dokaz kontradikcijom: ako je {{math|1=0 = 2''k'' + 1}} onda je {{math|1=''k'' = −1/2}}, što nije cijeli broj.{{sfn|Penner|1999|str=34}} Budući da nula nije neparna, ako se dokaže da je neki nepoznat broj neparan, onda on ne može biti nula. Ovo naizgled trivijalno zapažanje može pružiti zgodan i jasan dokaz koji objašnjava zašto je neki neparan broj različit od nule. Klasični rezultat [[teorija grafova|teorije grafova]] navodi da graf neparnog reda (koji ima neparan broj čvorova) uvijek ima barem jedan čvor parnog stepena. (Sama izjava zahtijeva da nula bude parna: prazan graf ima paran red, a izolirani čvor ima paran stepen.)<ref name=Berlinghoff>{{harvnb|Berlinghoff|Grant|Skrien|2001}} Za izolirane čvorove pogledajte str. 149; za grupe pogledajte str. 311.</ref> Kako bi se dokazala ova tvrdnja, zapravo je lakše dokazati snažniji rezultat: svaki graf neparnog reda ima ''neparan broj'' čvorova parnog stepena. Pojava ovog neparnog broja objašnjena je još općijim rezultatom, poznatim kao [[lema o rukovanju]]: svaki graf ima paran broj čvorova neparnog stepena.<ref>{{harvnb|Lovász|Pelikán|Vesztergombi|2003|str=127–128}}</ref> Na kraju, paran broj neparnih čvorova prirodno se objašnjava formulom sume stepena. [[Spernerova lema]] je naprednija primjena iste strategije. Lema navodi da određena vrsta bojenja na triangulaciji simpleksa ima podsimpleks koji sadrži sve boje. Umjesto da se direktno konstruira takav podsimpleks, praktičnije je dokazati da postoji neparan broj takvih podsimpleksa pomoću argumenta [[matematička indukcija|matematičke indukcije]].<ref>{{harvnb|Starr|1997|str=58–62}}</ref> Snažnija formulacija leme tada objašnjava zašto je ovaj broj neparan: on se prirodno razlaže kao {{nowrap|(''n'' + 1) + ''n''}} kada se u obzir uzmu dvije moguće orijentacije simpleksa.<ref>{{harvnb|Border|1985|str=23–25}}</ref> === Smjenjivanje parnog i neparnog === [[Datoteka:RecursiveEven.svg|right|thumb|alt=0->1->2->3->4->5->6->... u naizmjeničnim bojama|Rekurzivna definicija parnosti prirodnih brojeva]] Činjenica da je nula parna, zajedno sa činjenicom da se parni i neparni brojevi smjenjuju, dovoljna je da se odredi parnost svakog drugog [[prirodni broj|prirodnog broja]]. Ova ideja može se formalizirati u rekurzivnu definiciju skupa parnih prirodnih brojeva: * 0 je parno. * (''n'' + 1) je parno ako i samo ako ''n'' nije parno. Ova definicija ima konceptualnu prednost jer se oslanja samo na minimalne osnove prirodnih brojeva: postojanje nule i funkcije sljedbenika. Kao takva, korisna je za računarske logičke sisteme kao što su [[Edinburgh Logical Framework|LF]] i dokazivač teorema [[Isabelle (dokazivač teorema)|Isabelle]].<ref>{{harvnb|Lorentz|1994|str=5–6}}; {{harvnb|Lovas|Pfenning|2008|str=115}}; {{harvnb|Nipkow|Paulson|Wenzel|2002|str=127}}</ref> S ovom definicijom, parnost nule nije teorema nego aksiom. Zaista, "nula je paran broj" može se tumačiti kao jedan od Peanovih aksioma, za koje su parni prirodni brojevi model.<ref>{{harvnb|Bunch|1982|str=165}}</ref> Slična konstrukcija proširuje definiciju parnosti na transfinitne [[ordinalni broj|ordinalne brojeve]]: svaki granični ordinal je paran, uključujući nulu, a sljedbenici parnih ordinala su neparni.<ref name="Salzmann">{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=168}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenPolygon.svg|thumb|alt=Nekonveksni poligon probijen strelicom, označen s 0 s vanjske strane, 1 s unutrašnje, 2 s vanjske itd. |Test pripadnosti tačke poligonu]] Klasični test određivanja nalazi li se tačka u poligonu iz [[računarska geometrija|računarske geometrije]] primjenjuje gore navedene ideje. Da bi se odredilo leži li tačka unutar poligona, baca se [[zraka (matematika)|zraka]] iz beskonačnosti prema tački i broji se koliko puta zraka presiječe rub poligona. Broj presjeka je paran ako i samo ako je tačka izvan poligona. Ovaj algoritam funkcioniše jer, ako zraka nikada ne presiječe poligon, njen broj presjeka je nula, što je parno, pa je tačka izvan. Svaki put kad zraka presiječe poligon, broj presjeka naizmjenično se mijenja između parnog i neparnog, a tačka na njenom vrhu naizmjenično se mijenja između onog da je izvan i onog da je unutar.<ref>{{harvnb|Wise|2002|str=66–67}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenBipartite.svg|right|thumb|alt=Graf s 9 čvorova, naizmjeničnih boja, označen udaljenošću od čvora na lijevoj strani |Konstrukcija biparticije]] U teoriji grafova, [[bipartitni graf]] jeste graf čiji su čvorovi podijeljeni u dvije boje, tako da susjedni čvorovi imaju različite boje. Ako [[povezani graf]] nema neparnih ciklusa, biparticija se može konstruirati odabirom baznog čvora ''v'' i bojenjem svakog čvora u crno ili bijelo, ovisno o tome je li njegova udaljenost od ''v'' parna ili neparna. Budući da je udaljenost između ''v'' i njega samog jednaka nula, a nula je parna, bazni čvor je obojen različito od svojih susjeda, koji se nalaze na udaljenosti od jedan.<ref>{{harvnb|Anderson|2001|str=53}}; {{harvnb|Hartsfield|Ringel|2003|str=28}}</ref> === Algebarski obrasci === [[Datoteka:EvenIntegersSubgroup.svg|left|thumb|alt=Cijeli brojevi od −4 do +4 raspoređeni u obliku vadičepa, sa pravom linijom koja prolazi kroz parne brojeve |2'''Z''' (plavo) kao podgrupa od '''Z''']] U [[apstraktna algebra|apstraktnoj algebri]], parni cijeli brojevi formiraju različite algebarske strukture koje zahtijevaju uključivanje nule. Činjenica da je aditivni neutralni element (nula) paran, zajedno s parnošću suma i inverznih elemenata parnih brojeva za sabiranje, te sa asocijativnošću sabiranja, znači da parni cijeli brojevi formiraju [[grupa (matematika)|grupu]]. Štaviše, grupa parnih cijelih brojeva pod sabiranjem je [[podgrupa]] grupe svih cijelih brojeva; to je osnovni primjer koncepta podgrupe.<ref name=Berlinghoff /> Ranije zapažanje da pravilo "paran − paran = paran" primorava nulu da bude parna predstavlja dio općeg obrasca: svaki neprazan podskup aditivne grupe koji je zatvoren pri oduzimanju mora biti podgrupa, i posebno, mora sadržavati neutralni element.<ref>{{harvnb|Dummit|Foote|1999|str=48}}</ref> Budući da parni cijeli brojevi formiraju podgrupu cijelih brojeva, oni vrše particiju skupa cijelih brojeva na [[klasa ekvivalencije|klase ekvivalencije]] (kosete). Ovi koseti mogu se opisati kao klase ekvivalencije sljedeće relacije ekvivalencije: {{nowrap|''x'' ~ ''y''}} ako je {{nowrap|(''x'' − ''y'')}} parno. Ovdje se parnost nule direktno manifestira kao [[refleksivnost (matematika)|refleksivnost]] binarne relacije ~.<ref>{{harvnb|Andrews|1990|str=100}}</ref> Postoje samo dva koseta ove podgrupe – parni i neparni brojevi – tako da ima indeks dva. Slično tome, [[alternirajuća grupa]] je podgrupa indeksa dva u simetričnoj grupi od ''n'' slova. Elementi alternirajuće grupe, zvani parne permutacije, jesu proizvodi parnog broja transpozicija. Funkcija identiteta, prazan proizvod nijedne transpozicije, predstavlja parnu permutaciju budući da je nula parna; to je neutralni element grupe.<ref>{{harvnb|Tabachnikova|Smith|2000|str=99}}; {{harvnb|Anderson|Feil|2005|str=437–438}}</ref> Pravilo "paran × cijeli broj = paran" znači da parni brojevi formiraju [[ideal (teorija prstena)|ideal]] u [[prsten (matematika)|prstenu]] cijelih brojeva, a gore navedena relacija ekvivalencije može se opisati kao [[modularna aritmetika|ekvivalencija modulo ovaj ideal]]. Posebno, parni cijeli brojevi su tačno oni cijeli brojevi ''k'' gdje je {{nowrap|''k'' ≡ 0 (mod 2).}} Ova formulacija je korisna za istraživanje cjelobrojnih [[korijen funkcije|nula]] [[polinom|polinoma]].<ref>{{harvnb|Barbeau|2003|str=98}}</ref> === 2-adični red === Postoji smisao u kojem su neki višekratnici broja dva "parniji" od drugih. Višekratnici broja četiri nazivaju se dvostruko parnima, jer se mogu podijeliti sa dva dvaput. Ne samo da je nula djeljiva sa četiri, nula ima jedinstveno svojstvo da je djeljiva sa svakim stepenom broja dva, pa nadmašuje sve druge brojeve u "parnosti".<ref name="arnold-wong"/> Jedna posljedica ove činjenice pojavljuje se u poretku sa zamjenom bitova za cjelobrojne tipove podataka koje koriste neki računarski algoritmi, kao što je [[Cooley–Tukey FFT algoritam|Cooley–Tukeyjeva]] brza Fourierova transformacija. Ovaj poredak ima svojstvo da, što se više ulijevo pojavi prva jedinica u binarnom zapisu broja, ili što je broj puta djeljiviji sa dva, to se prije pojavljuje. Zamjena bitova nule je i dalje nula; može se podijeliti sa dva bilo koji broj puta, a njen binarni zapis ne sadrži nijednu jedinicu, pa uvijek dolazi prva.<ref>{{harvnb|Wong|1997|str=479}}</ref> Iako je nula djeljiva sa dva više puta od bilo kojeg drugog broja, nije jednostavno tačno kvantificirati koliko je to puta. Za bilo koji nenulti cijeli broj ''n'', može se definirati 2-adični red broja ''n'' kao broj puta koliko je ''n'' djeljiv sa dva. Ovaj opis ne funkcioniše za nulu; bez obzira na to koliko je puta podijeljena sa dva, uvijek se može ponovo podijeliti sa dva. Umjesto toga, uobičajena konvencija je postaviti 2-red nule da bude beskonačnost, kao poseban slučaj.<ref>{{harvnb|Gouvêa|1997|str=25}} O općem prostom broju ''p'': "Rezoniranje je ovdje da zasigurno možemo podijeliti 0 sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p''…" (tri tačke u originalu)</ref> Ova konvencija nije specifična samo za 2-red; to je jedan od aksioma aditivne valuacije u višoj algebri.<ref>{{harvnb|Krantz|2001|str=4}}</ref> Stepeni broja dva – 1, 2, 4, 8, ... – formiraju jednostavan niz brojeva s rastućim 2-redom. U 2-adičnim brojevima, ovakvi nizovi zapravo konvergiraju prema nuli.<ref>{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=224}}</ref> == Obrazovanje == [[Datoteka:FrobisherZeroParity.svg|thumb|upright=1.8|alt=Trakasti grafikon; pogledati opis u glavnom tekstu|Procentualni odgovori tokom vremena<ref name="Frobisher41">{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}</ref>]] Tema parnosti nule često se obrađuje u prve dvije ili tri godine [[osnovna škola|osnovnog obrazovanja]], u okviru kojeg se uvodi i razvija koncept parnih i neparnih brojeva.<ref>Ovo je vremenski okvir u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji i Izraelu; pogledajte {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=85}}.</ref> === Znanje učenika === Grafikon s desne strane<ref name="Frobisher41" /> prikazuje uvjerenja djece o parnosti nule dok napreduju od prvog razreda (dob pet–šest godina) do šestog razreda (dob deset–jedanaest godina) engleskog obrazovnog sistema. Podaci potječu od Lena Frobishera, koji je proveo par anketa među engleskim školarcima. Frobishera je zanimalo kako se znanje o parnosti jednocifrenih brojeva prenosi na znanje o parnosti višecifrenih brojeva, a nula se ističe u rezultatima.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=31 (Uvod); 40–41 (Broj nula); 48 (Implikacije za poučavanje)}}</ref> U preliminarnoj anketi na gotovo četiri stotine sedmogodišnjaka, 45 posto odabralo je ''parno'' umjesto ''neparno'' kada su bili upitani za parnost nule.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=37, 40, 42}}; rezultati su iz ankete provedene sredinom ljetnog polugodišta 1992.</ref> Naknadno istraživanje ponudilo je više izbora: ''nijedno'', ''oboje'' i ''ne znam''. Ovaj put, broj djece u istom dobnom rasponu koja su identificirala nulu kao paran broj opao je na 32 posto.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Procenat djece u drugoj godini koja zaključuju da je nula paran broj mnogo je niži nego u prethodnoj studiji, 32 posto naspram 45 posto"</ref> Uspjeh u odlučivanju da je nula parna u početku raste i zatim se stabilizira na približno 50 posto u razredima od trećeg do šestog.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Uspjeh u odlučivanju da je nula paran broj nije nastavio rasti s godinama, pri čemu je približno jedno od dvoje djece u svakoj godini od druge do šeste stavilo kvačicu u kvadratić za 'parno' ..."</ref> Za poređenje, najlakši zadatak, identificiranje parnosti jedne cifre, stabilizira se na oko 85 posto uspjeha.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=40–42, 47}}; ovi rezultati su iz studije iz februara 1999, koja je uključivala 481 dijete iz tri škole na različitim nivoima uspjeha.</ref> U intervjuima je Frobisher izvukao razmišljanja učenika. Učenik petog razreda odlučio je da je nula parna jer se našla u tablici množenja broja dva. Par učenika četvrtog razreda shvatili su da se nula može podijeliti na jednake dijelove. Još jedan učenik četvrtog razreda zaključio je: "Jedan je neparno, a ako se spustim dolje, onda je to parno."<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Jonathanu"</ref> Intervjui su također otkrili zablude koje stoje iza pogrešnih odgovora. Učenik drugog razreda bio je "sasvim uvjeren" da je nula neparna, s obrazloženjem da "to je prvi broj koji brojiš".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Josephu"</ref> Učenik četvrtog razreda nazvao je nulu "ništa" i mislio je da nije ni neparna ni parna, jer "to nije broj".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Richardu"</ref> U drugoj studiji, Annie Keith posmatrala je razred od petnaest učenika drugog razreda koji su jedni druge uvjeravali da je nula paran broj, zasnovano na naizmjeničnom smjenjivanju parnih i neparnih brojeva te na mogućnosti podjele grupe od nula stvari u dvije jednake grupe.<ref>{{harvnb|Keith|2006|str=35–68}} "Bilo je malo neslaganja oko ideje da je nula paran broj. Učenici su uvjerili onu manjinu koja nije bila sigurna sa dva argumenta. Prvi argument je bio da brojevi idu u obrascu ...neparan, paran, neparan, paran, neparan, paran... a pošto je dva parno, a jedan neparno, broj prije jedan, koji nije razlomak, bio bi nula. Tako bi nula morala biti parna. Drugi argument je bio da, ako osoba ima nula stvari i stavi ih u dvije jednake grupe, u svakoj grupi će biti nula. Dvije grupe bi imale istu količinu, nulu"</ref> Dublje istrage proveli su Esther Levenson, Pessia Tsamir i Dina Tirosh, koji su intervjuirali dvoje učenika šestog razreda u SAD-u koji su pokazivali visoke rezultate na časovima matematike. Jedan učenik preferirao je deduktivna objašnjenja matematičkih tvrdnji, dok je drugi preferirao praktične primjere. Oba učenika u početku su mislila da nula nije ni parna ni neparna, iz različitih razloga. Levenson i drugi pokazali su kako je rezonovanje učenika odražavalo njihove koncepte o nuli i dijeljenju.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=83–95}}</ref> {| class="wikitable" style="margin:0.5em 0 1.3em 1.4em; float:right" ! Tvrdnje koje su iznijeli učenici<ref name=BallFig/> |- | "''Nula nije ni parna ni neparna.''" |- | "''Nula bi mogla biti parna.''" |- | "''Nula nije neparna.''" |- | "''Nula mora biti parna.''" |- | "''Nula nije paran broj.''" |- | "''Nula će uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula neće uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula je parna.''" |- | "''Nula je posebna.''" |} [[Deborah Loewenberg Ball]] analizirala je ideje američkih učenika trećeg razreda o parnim i neparnim brojevima, te o nuli, o kojima su upravo raspravljali s grupom učenika četvrtog razreda. Učenici su razgovarali o parnosti nule, pravilima za parne brojeve i o tome kako se matematika radi. Tvrdnje o nuli imale su različite oblike, kao što se vidi na spisku desno.<ref name=BallFig>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=27}}, Slika 1.5 "Matematičke tvrdnje o nuli."</ref> Ball i njeni koautori tvrdili su da je epizoda pokazala kako učenici mogu "raditi matematiku u školi", za razliku od uobičajenog svođenja discipline na mehaničko rješavanje zadataka.{{sfn|Ball|Lewis|Thames|2008|str=16}} Jedna od tema u istraživačkoj literaturi je tenzija između vizualnih slika koncepata parnosti koje učenici imaju i njihovih definicija koncepata.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007}}; {{harvnb|Dickerson|Pitman|2012}}</ref> Učenici šestog razreda iz studije Levenson i drugih definirali su parne brojeve kao višekratnike broja dva ili brojeve djeljive sa dva, ali na početku nisu bili u stanju primijeniti ovu definiciju na nulu jer nisu bili sigurni kako da pomnože ili podijele nulu sa dva. Intervjuer ih je na kraju naveo na zaključak da je nula parna; učenici su došli do tog zaključka različitim putevima, oslanjajući se na kombinaciju slika, definicija, praktičnih objašnjenja i apstraktnih objašnjenja. U drugoj studiji, David Dickerson i Damien Pitman ispitivali su korištenje definicija od strane pet naprednih dodiplomskih studenata na smjeru matematika. Otkrili su da su studenti dodiplomskog studija uglavnom bili sposobni primijeniti definiciju pojma "paran" na nulu, ali ih i dalje nije ubijedilo to obrazloženje, budući da je bilo u sukobu s njihovim vizualnim slikama o konceptima.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012}} === Znanje nastavnika === Istraživači [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] sa [[Univerzitet Michigana|Univerziteta u Michiganu]] uključili su pitanje tipa tačno/netačno – "0 je paran broj" – u bazu podataka od više od 250 pitanja dizajniranih da izmjere poznavanje gradiva kod nastavnika. Za njih, to pitanje ilustrira "opće znanje ... koje bi svaki dobro obrazovani odrasli čovjek trebao imati", i "ideološki je neutralno" jer se odgovor ne razlikuje između tradicionalne matematike i njenih reformiranih verzija. U studiji provedenoj u Sjedinjenim Američkim Državama od 2000. do 2004, u kojoj je učestvovalo sedam stotina nastavnika u osnovnim školama, ukupni rezultati na ovakvim pitanjima značajno su predvidjeli poboljšanja u rezultatima standardiziranih testova učenika nakon što su pohađali časove kod tih nastavnika.<ref>{{harvnb|Ball|Hill|Bass|2005|str=14–16}}</ref> U dubljoj studiji iz 2008. godine, istraživači su pronašli školu u kojoj su svi nastavnici smatrali da nula nije ni neparna ni parna, uključujući jednog nastavnika koji je bio uzoran po svim ostalim mjerilima. Zabludu je proširio trener matematike u njihovoj ustanovi.{{sfn|Hill|Blunk|Charalambous|Lewis|2008|str=446–447}} Nije poznato koliko nastavnika gaji zablude o nuli. Studije u Michiganu nisu objavile podatke za pojedinačna pitanja. Betty Lichtenberg, vanredna profesorica matematičkog obrazovanja na Univerzitetu u Južnoj Floridi, izvijestila je u studiji iz 1972. godine da su, kada je grupi budućih nastavnika u osnovnim školama dat test tačno/netačno, u koji je bila uključena tvrdnja "Nula je paran broj", oni to smatrali "trik-pitanjem", a približno dvije trećine odgovorile su "netačno".<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535}}</ref> === Implikacije za podučavanje === S matematičkog stanovišta, dokazivanje da je nula parna jednostavna je primjena definicije, ali više objašnjenja potrebno je u kontekstu obrazovanja. Jedan problem tiče se osnova dokaza; definicija riječi "paran" kao "cjelobrojni višekratnik broja dva" nije uvijek prikladna. Učenik u prvim godinama osnovnog obrazovanja možda još nije naučio šta znači "cijeli broj" ili "višekratnik", a kamoli kako se množi s nulom.<ref>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}}. Pogledajte i njeno uvodno predavanje za daljnju raspravu o odgovarajućim definicijama.</ref> Osim toga, navođenje definicije parnosti za sve cijele brojeve može izgledati kao proizvoljna konceptualna prečica ako su jedini dosad proučavani parni brojevi bili pozitivni. Od pomoći može biti priznavanje da, kako se koncept broja proširuje sa pozitivnih cijelih brojeva tako da uključuje nulu i negativne cijele brojeve, svojstva brojeva poput parnosti također se proširuju na netrivijalan način.<ref>Kao što je zaključeno u {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=93}}, pozivajući se na {{harvtxt|Freudenthal|1983|str=460}}</ref> == Numerička kognicija == [[Datoteka:Nuerk figure 4 bare.svg|thumb|alt=Brojevi 0–8, ponovljeni dvaput, u kompleksnom aranžmanu; nule su na vrhu, odvojene tačkastom linijom|Statistička analiza eksperimentalnih podataka, prikazuje odvajanje nule. U ovoj analizi najmanjeg prostora, samo je grupisanje podataka značajno; osi su proizvoljne.<ref>{{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=851}}: "Također se može vidjeti da se nula snažno razlikuje od svih ostalih brojeva, bez obzira na to reaguje li se na nju lijevom ili desnom rukom. (Pogledajte liniju koja razdvaja nulu od ostalih brojeva.)"</ref>]] Odrasle osobe koje vjeruju da je nula parna mogu uprkos tome biti nenaviknute na pomisao da je ona parna, i to do te mjere da ih to mjerljivo usporava u eksperimentu za vrijeme reakcije. [[Stanislas Dehaene]], pionir u polju numeričke kognicije, vodio je niz takvih eksperimenata početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Brojčani znak blica se ispitaniku na računarskom monitoru, a računar bilježi vrijeme potrebno da ispitanik pritisne jedno od dva dugmeta kako bi identificirao broj kao neparan ili paran. Rezultati su pokazali da je reakcija na nulu sporija nego za druge parne brojeve. Neke varijacije eksperimenta utvrdile su kašnjenja od čak šezdeset milisekundi, ili približno deset posto prosječnog vremena reakcije – što je mala razlika, ali statistički značajna.<ref>Pogledati podatke u studiji {{harvtxt|Dehaene|Bossini|Giraux|1993}}, te sažetak u {{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=837}}.</ref> Dehaeneovi eksperimenti nisu bili osmišljeni isključivo za proučavanje nule, već i za upoređivanje konkurentskih modela za način na koji se informacije o parnosti obrađuju i izvlače. Najspecifičniji model, hipoteza o mentalnom računanju, sugerira da bi reakcije na nulu trebale biti brze; nula je mali broj, pa je lahko izračunati {{nowrap|1=0 × 2 = 0}}. (Poznato je da ispitanici izračunavaju i izgovaraju rezultat množenja s nulom brže nego rezultat množenja brojeva različitih od nule, iako su sporiji u provjeravanju predloženih rezultata poput {{nowrap|1=2 × 0 = 0}}.) Rezultati eksperimenata sugerirali su da se dešavalo nešto sasvim drugačije: informacija o parnosti navodno se pozivala iz memorije zajedno s grupom srodnih svojstava, kao što su svojstvo da broj bude prost broj ili stepen broja dva. I niz stepena broja dva, kao i niz pozitivnih parnih brojeva (dva, četiri, šest, osam, ...), jesu dobro izdvojene mentalne kategorije čiji su članovi prototipski parni. Nula ne pripada nijednom od tih nizova, što uzrokuje sporije odgovore.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=374–376}}</ref> Ponovljeni eksperimenti pokazali su kašnjenje kod nule za ispitanike različitih uzrasta i nacionalnih te jezičkih pripadnosti, u susretu s imenima brojeva ispisanim slovima, ciframa i zrcalno odraženima. Dehaeneova grupa pronašla je jedan diferencirajući faktor: matematičku stručnost. U jednom od njihovih eksperimenata, studenti prestižne francuske ustanove (École Normale Supérieure) podijeljeni su u dvije grupe: one na književnim studijama, i one koji studiraju matematiku, fiziku ili biologiju. Usporavanje kod nule "uglavnom je nađeno u književnoj grupi", a zapravo, "prije eksperimenta, neki ispitanici iz te grupe nisu bili sigurni da li je nula neparna ili parna, pa ih je trebalo podsjetiti na matematičku definiciju".<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376–377}}</ref> Ova snažna zavisnost o stepenu upoznatosti s gradivom iznova potkopava hipotezu o mentalnom računanju.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376}} "U nekom intuitivnom smislu, pojam parnosti je poznat samo za brojeve veće od dva. Zaista, prije eksperimenta, neki ispitanici [koji su bili studenti književnosti] nisu bili sigurni je li nula neparna ili parna i morali su ih podsjetiti na matematičku definiciju. Dokazi, ukratko, sugeriraju da, umjesto da se izračunava u hodu korištenjem kriterija djeljivosti sa dva, informacija o parnosti izvlači se iz memorije zajedno sa nizom drugih semantičkih svojstava ... Ako se u procjenama parnosti pristupa semantičkoj memoriji, onda bi se trebale pronaći interindividualne razlike ovisno o poznavanju koncepata brojeva od strane ispitanika."</ref> Ovaj efekat također sugerira da nije prikladno uključivati nulu u eksperimente u kojima se parni i neparni brojevi posmatraju kao grupa u poređenju. Kao što kaže jedna studija: "Većina istraživača izgleda se slaže u tome da nula nije tipičan paran broj i da je ne bi trebalo istraživati kao dio mentalne brojevne prave."<ref>{{harvnb|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=838, 860–861}}</ref> == Svakodnevni konteksti == Neki od konteksta u kojima se spominje parnost nule čisto su retoričke prirode. Lingvist Joseph Grimes promišlja kako je pitanje "Je li nula paran broj?", postavljeno bračnim parovima, dobar način da ih se navede na to da se počnu neslagati.<ref>{{harvnb|Grimes|1975|str=156}} "...neko može postaviti sljedeća pitanja bračnim parovima s kojima se poznaje: (1) Je li nula paran broj? ... Mnogi parovi se ne slažu..."</ref> Ljudi koji misle da nula nije ni parna ni neparna mogu koristiti pitanje parnosti nule kao dokaz da svako pravilo ima protuprimjer,<ref>{{harvnb|Wilden|Hammer|1987|str=104}}</ref> ili kao primjer trik-pitanja.<ref>{{harvnb|Snow|2001}}; {{harvnb|Morgan|2001}}</ref> Godine 2000. mediji su zabilježili par neobičnih prekretnica: "19. 11. 1999." bio je posljednji [[kalendar|kalendarski datum]] sastavljen od svih neparnih cifara kakav se neće dogoditi još jako dugo vremena, a "2. 2. 2000." bio je prvi datum sastavljen od svih parnih cifara kakav se nije dogodio jako dugo vremena.<ref>{{harvnb|Steinberg|1999}}; {{harvnb|Siegel|1999}}; {{harvnb|Stingl|2006}}</ref> Budući da se u ovim rezultatima koriste činjenicom da je nula parna, neki su se čitaoci usprotivili toj ideji.<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Slijedi da je nula parna, i da 2. 2. 2000. savršeno rješava zagonetku. Ipak, uvijek iznenađuje koliko je ljudima neobično nazivati nulu parnom..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006a}} "'...prema matematičarima, broj nula, zajedno s negativnim brojevima i razlomcima, nije ni paran ni neparan,' piše Etan..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006b}} "'Slažem se da je nula parna, ali je li profesor Bunder mudar kada to 'dokazuje' tvrdeći da je 0 = 2 × 0? Tom logikom (i to od doktora matematičke logike, ni manje ni više), pošto je 0 = 1 × 0, ona je također i neparna!' Profesor će ovo osporiti, i, logično, on ima čvrstu osnovu za to, ali bismo mogli ovu temu uskoro i iscrpiti..."</ref> U standardiziranim testovima, ako se pitanje odnosi na ponašanje parnih brojeva, možda je potrebno imati na umu da je nula parna.<ref>{{harvnb|Osoblje Kaplana|2004|str=227}}</ref> Zvanične publikacije vezane za [[Graduate Management Admission Test|GMAT]] i [[Graduate Record Examinations|GRE]] testove navode da je nula parna.<ref>{{harvnb|Graduate Management Admission Council|2005|str=108, 295–297}}; {{harvnb|Educational Testing Service|2009|str=1}}</ref> Parnost nule relevantna je kod sistema za ograničenje potrošnje pomoću sistema parnih i neparnih brojeva ("par-nepar"), u kojem se automobilima može voziti ili se za njih može kupovati gorivo naizmjeničnim danima, u zavisnosti od toga kakva je parnost posljednje cifre njihovih [[registarska oznaka|registarskih oznaka]]. Polovina brojeva u datom rasponu završava na brojeve nula, dva, četiri, šest, osam, a druga polovina na brojeve jedan, tri, pet, sedam, devet, pa logičan je potez svrstati nulu sa ostalim parnim brojevima. Međutim, 1977. godine, sistem na snazi u Parizu doveo je do konfuzije; na dan rezerviran samo za neparne brojeve, policija nije znala je li nula parna ili nije, pa su izbjegavali kažnjavati vozače čije su tablice završavale na nulu.<ref>{{harvnb|Arsham|2002}}; Citat se pripisuje emisiji ''[[heute]]'' od 1. oktobra 1977. Arshamov izvještaj ponavlja {{harvtxt|Crumpacker|2007|str=165}}.</ref> Da bi se izbjegla ovakva zbrka, relevantni zakoni ponekad preciziraju da je nula parna; takvi zakoni usvojeni su u [[Novi Južni Vels|Novom Južnom Velsu]]<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Matematičar George Andrews sa univerziteta Penn State, koji se prisjeća vremena restrikcije goriva u Australiji ... Tada je neko u parlamentu Novog Južnog Velsa ustvrdio da to znači da registarske tablice koje se završavaju na nulu nikada neće dobiti gorivo, jer 'nula nije ni neparna ni parna.' Tako je parlament Novog Južnog Velsa odlučio da je za svrhu restrikcija potrošnje goriva nula zapravo paran broj!'"</ref> i u saveznoj državi [[Maryland]].<ref>Zakon države Maryland iz 1980. godine precizira: "(a) Na parne datume u kalendaru gorivo mogu kupovati samo operateri vozila koja imaju personalizirane registarske tablice bez ikakvih brojeva, te tablice čija posljednja cifra završava na paran broj. Ovo isključuje tablice operatera amaterskog radija. Nula je paran broj; (b) Na neparne datume u kalendaru ..." Djelimičan citat preuzet iz {{Citation |author=Odjel za zakonske reference |date=1974 |title=Zakoni države Maryland, tom 2 |url=https://books.google.com/books?q=%22ham+radio+operator+plates.+Zero+is+an+even+number%22 |access-date=2. juni 2013}}</ref> Na brodovima američke ratne mornarice parno numerisani odjeljci nalaze se na lučkoj strani, ali nula je rezervirana za odjeljke koji presijecaju središnju os. Drugim riječima, brojevi se čitaju 6-4-2-0-1-3-5, i to slijeva (od lučke strane) udesno (prema sredini broda pa prema desnoj strani).<ref>{{harvnb|Cutler|2008|str=237–238}}</ref> U igri ​​ruleta, broj nula ne računa se kao paran ili neparan, što kasinu daje prednost na ovakvim opkladama.<ref>{{harvnb|Brisman|2004|str=153}}</ref> Slično tome, parnost nule može utjecati na isplate u posebnim opkladama, u situacijama kada ishod zavisi od toga hoće li neki nasumično odabrani broj biti neparan ili paran, a ispostavi se da on bude nula.<ref>{{harvnb|Smock|2006}}; {{harvnb|Hohmann|2007}}; {{harvnb|Turner|1996}}</ref> Igra s rukama pod nazivom "par ili nepar" također je podložna ovome: ako oba igrača pokažu nula prstiju, ukupan broj prstiju je nula, te tako pobjeđuje onaj igrač koji se opkladio na parno.<ref>{{harvnb|Diagram Group|1983|str=213}}</ref> Jedan priručnik za nastavnike sugerira igranje ove igre kao dobar način za uvođenje djece u koncept da je nula djeljiva sa dva.<ref>{{harvnb|Baroody|Coslick|1998|str=1.33}}</ref> == Reference == {{Reflist|colwidth=25em}} == Literatura == {{Refbegin|30em}} * {{Citation |author-last=Anderson |author-first=Ian |date=2001 |title=A First Course in Discrete Mathematics |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-236-5}} * {{Citation |author-last1=Anderson |author-first1=Marlow |author-first2=Todd |author-last2=Feil |date=2005 |title=A First Course in Abstract Algebra: Rings, Groups, And Fields |location=London, UK |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-515-3}} * {{Citation |author-last=Andrews |author-first=Edna |date=1990 |title=Markedness Theory: the union of asymmetry and semiosis in language |location=Durham |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-0959-8}} * {{Citation |author-last=Arnold |author-first=C. L. |date=January 1919 |title=The Number Zero |journal=The Ohio Educational Monthly |volume=68 |issue=1 |url=https://books.google.com/books?id=v3QbAQAAIAAJ&pg=PA21 |pages=21–22 |access-date=11 April 2010 }} * {{Citation |author-last=Arsham |author-first=Hossein |url=http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |title=Zero in Four Dimensions: Historical, Psychological, Cultural, and Logical Perspectives |work=The Pantaneto Forum |date=January 2002 |access-date=24 September 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070925163556/http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |archive-date=25 September 2007 }} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Heather C. |author-last2=Hill |author-first3=Hyman |author-last3=Bass |date=2005 |title=Knowing Mathematics for Teaching: Who Knows Mathematics Well Enough To Teach Third Grade, and How Can We Decide? |journal=American Educator |hdl=2027.42/65072}} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Jennifer |author-last2=Lewis |author-first3=Mark Hoover |author-last3=Thames |title=Making mathematics work in school |date=2008 |journal=Journal for Research in Mathematics Education |volume=M14 |pages=13–44 and 195–200 |url=http://www-personal.umich.edu/~dball/articles/BallLewisThames08.pdf |access-date=4 March 2010 }} * {{Citation |author-last=Barbeau |author-first=Edward Joseph |date=2003 |title=Polynomials |publisher=Springer |isbn=978-0-387-40627-5}} * {{Citation |author-last1=Baroody |author-first1=Arthur |author-first2=Ronald |author-last2=Coslick |title=Fostering Children's Mathematical Power: An Investigative Approach to K-8 |date=1998 |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=978-0-8058-3105-4}} * {{Citation |author-last1=Berlinghoff |author-first1=William P. |author-first2=Kerry E. |author-last2=Grant |author-first3=Dale |author-last3=Skrien |date=2001 |title=A Mathematics Sampler: Topics for the Liberal Arts |edition=5th rev. |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-7425-0202-4}} * {{Citation |author-last=Border |author-first=Kim C. |date=1985 |title=Fixed Point Theorems with Applications to Economics and Game Theory |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-38808-5}} * {{Citation |author-last=Brisman |author-first=Andrew |title=Mensa Guide to Casino Gambling: Winning Ways |publisher=Sterling |date=2004 |isbn=978-1-4027-1300-2}} * {{Citation |author-last=Bunch |author-first=Bryan H. |date=1982 |title=Mathematical Fallacies and Paradoxes |publisher=Van Nostrand Reinhold |isbn=978-0-442-24905-2}} * {{Citation |author-last1=Caldwell |author-first1=Chris K. |author-last2=Xiong |author-first2=Yeng |date=27 December 2012 |title=What is the Smallest Prime? |journal=Journal of Integer Sequences |volume=15 |issue=9 |arxiv=1209.2007 |url=http://cs.uwaterloo.ca/journals/JIS/VOL15/Caldwell1/cald5.html |bibcode=2012arXiv1209.2007C }} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=10 March 2006a |edition=First |page=18 |id={{Factiva|SMHH000020060309e23a00049}}}} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=16 March 2006b |edition=First |page=20 |id={{Factiva|SMHH000020060315e23g0004z}}}} * {{Citation |author-last=Crumpacker |author-first=Bunny |date=2007 |title=Perfect Figures: The Lore of Numbers and How We Learned to Count |publisher=Macmillan |isbn=978-0-312-36005-4 |url=https://archive.org/details/perfectfigureslo00crum }} * {{Citation |author-last=Cutler |author-first=Thomas J. |title=The Bluejacket's Manual: United States Navy |date=2008 |edition=Centennial |publisher=Naval Institute Press |isbn=978-1-55750-221-6}} * {{Citation |author-last1=Dehaene |author-first1=Stanislas |author-link1=Stanislas Dehaene |author-first2=Serge |author-last2=Bossini |author-first3=Pascal |author-last3=Giraux |title=The mental representation of parity and numerical magnitude |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=122 |issue=3 |pages=371–396 |date=1993 |url=http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |access-date=13 September 2007 |doi=10.1037/0096-3445.122.3.371 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719224828/http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |archive-date=19 July 2011 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Devlin |author-first=Keith |title=The golden age of mathematics |journal=New Scientist |date=April 1985 |volume=106 |issue=1452}} * {{Citation |author=Diagram Group |title=The Official World Encyclopedia of Sports and Games |publisher=Paddington Press |date=1983 |isbn=978-0-448-22202-8 |url=https://archive.org/details/officialworldenc00diag }} * {{Citation |author-last1=Dickerson |author-first1=David S. |author-last2=Pitman |author-first2=Damien J. |date=July 2012 |title=Advanced college-level students' categorization and use of mathematical definitions |editor=Tai-Yih Tso |journal=Proceedings of the 36th Conference of the International Group for the Psychology of Mathematics Education |volume=2 |pages=187–195 |url=http://www.diva-portal.org/smash/get/diva2:542328/FULLTEXT01.pdf#page=193 }} * {{Citation |author-last1=Dummit |author-first1=David S. |author-first2=Richard M. |author-last2=Foote |date=1999 |title=Abstract Algebra |edition=2e |location=New York, USA |publisher=Wiley |isbn=978-0-471-36857-1}} * {{Citation |author=Educational Testing Service |date=2009 |title=Mathematical Conventions for the Quantitative Reasoning Measure of the GRE revised General Test |publisher=Educational Testing Service |url=http://www.ets.org/s/gre/pdf/gre_math_conventions.pdf |access-date=6 September 2011 }} * {{Citation |author-last=Freudenthal |author-first=Hans |author-link=Hans Freudenthal |date=1983 |title=Didactical phenomenology of mathematical structures |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=Reidel}} * {{Citation |author-last=Frobisher |author-first=Len |date=1999 |chapter=Primary School Children's Knowledge of Odd and Even Numbers |editor=Anthony Orton |title=Pattern in the Teaching and Learning of Mathematics |location=London, UK |publisher=Cassell |pages=31–48}} * {{Citation |author-last=Gouvêa |author-first=Fernando Quadros |author-link=Fernando Q. Gouvêa |date=1997 |title=''p''-adic numbers: an introduction |edition=2nd |isbn=978-3-540-62911-5 |publisher=Springer-Verlag}} * {{Citation |author-last=Gowers |author-first=Timothy |author-link=William Timothy Gowers |title=Mathematics: A Very Short Introduction |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-285361-5 |date=2002}} * {{Citation |author=Graduate Management Admission Council |date=September 2005 |title=The Official Guide for GMAT Review |edition=11th |isbn=978-0-9765709-0-5 |publisher=Graduate Management Admission Council |location=McLean, Virginia, USA |url=https://archive.org/details/gmatreview00 }} * {{Citation |author-last=Grimes |author-first=Joseph E. |date=1975 |title=The Thread of Discourse |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-90-279-3164-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/threadofdiscours0000grim }} * {{Citation |author-last1=Hartsfield |author-first1=Nora |author-link1=Nora Hartsfield |author-last2=Ringel |author-first2=Gerhard |author-link2=Gerhard Ringel |date=2003 |title=Pearls in Graph Theory: A Comprehensive Introduction |title-link=Pearls in Graph Theory |location=Mineola, New York, USA |publisher=Courier Dover |isbn=978-0-486-43232-8}} * {{Citation |author-last1=Hill |author-first1=Heather C. |author-first2=Merrie L. |author-last2=Blunk |author-first3=Charalambos Y. |author-last3=Charalambous |author-first4=Jennifer M. |author-last4=Lewis |author-first5=Geoffrey C. |author-last5=Phelps |author-first6=Laurie |author-last6=Sleep |author-first7=Deborah Loewenberg |author-last7=Ball |date=2008 |title=Mathematical Knowledge for Teaching and the Mathematical Quality of Instruction: An Exploratory Study |journal=Cognition and Instruction |volume=26 |issue=4 |doi=10.1080/07370000802177235 |pages=430–511 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last=Hohmann |author-first=George |date=25 October 2007 |title=Companies let market determine new name |work=Charleston Daily Mail |page=P1C |id={{Factiva|CGAZ000020071027e3ap0001l}}}} * {{Citation |author=Kaplan Staff |date=2004 |title=Kaplan SAT 2400, 2005 Edition |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-7432-6035-0 |url=https://archive.org/details/newsat240000kapl }} * {{Citation |author-last=Keith |author-first=Annie |title=Teachers Engaged in Research: Inquiry in Mathematics Classrooms, Grades Pre-K-2 |chapter=Mathematical Argument in a Second Grade Class: Generating and Justifying Generalized Statements about Odd and Even Numbers |date=2006 |publisher=IAP |isbn=978-1-59311-495-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/teachersengagedi0000unse_t1n2 }} * {{Citation |author-last=Krantz |author-first=Steven George |date=2001 |title=Dictionary of algebra, arithmetic, and trigonometry |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-052-3 |url=https://archive.org/details/dictionaryofalge00kran }} * {{Citation |author-last1=Levenson |author-first1=Esther |author-first2=Pessia |author-last2=Tsamir |author-first3=Dina |author-last3=Tirosh |title=Neither even nor odd: Sixth grade students' dilemmas regarding the parity of zero |volume=26 |issue=2 |date=2007 |pages=83–95 |doi=10.1016/j.jmathb.2007.05.004 |journal=The Journal of Mathematical Behavior}} * {{Citation |author-last=Lichtenberg |author-first=Betty Plunkett |title=Zero is an even number |journal=The Arithmetic Teacher |volume=19 |issue=7 |date=November 1972 |pages=535–538 |doi=10.5951/AT.19.7.0535}} * {{Citation |author-last=Lorentz |author-first=Richard J. |date=1994 |title=Recursive Algorithms |publisher=Intellect Books |isbn=978-1-56750-037-0}} * {{Citation |author-last1=Lovas |author-first1=William |author-last2=Pfenning |author-first2=Frank |date=22 January 2008 |title=A Bidirectional Refinement Type System for LF |journal=Electronic Notes in Theoretical Computer Science |volume=196 |pages=113–128 |doi=10.1016/j.entcs.2007.09.021 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last1=Lovász |author-first1=László |author-link1=László Lovász |author-first2=József |author-last2=Pelikán |author-first3=Katalin L. |author-last3=Vesztergombi |author-link3=Katalin Vesztergombi |date=2003 |title=Discrete Mathematics: Elementary and Beyond |publisher=Springer |isbn=978-0-387-95585-8}} * {{Citation |author-last=Morgan |author-first=Frank |title=Old Coins |work=Frank Morgan's Math Chat |publisher=The Mathematical Association of America |date=5 April 2001 |url=http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |access-date=22 August 2009 |archive-date=2009-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090108053212/http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |url-status=dead }} * {{Citation |author-last1=Nipkow |author-first1=Tobias |author-link1=Tobias Nipkow |author-first2=Lawrence C. |author-last2=Paulson |author-link2=Lawrence C. Paulson |author-first3=Markus |author-last3=Wenzel |date=2002 |title=Isabelle/Hol: A Proof Assistant for Higher-Order Logic |publisher=Springer |isbn=978-3-540-43376-7}} * {{Citation |author-last1=Nuerk |author-first1=Hans-Christoph |author-first2=Wiebke |author-last2=Iversen |author-first3=Klaus |author-last3=Willmes |title=Notational modulation of the SNARC and the MARC (linguistic markedness of response codes) effect |journal=The Quarterly Journal of Experimental Psychology A |volume=57 |issue=5 |date=July 2004 |pages=835–863 |doi=10.1080/02724980343000512 |pmid=15204120 |s2cid=10672272}} * {{Citation |author-last=Partee |author-first=Barbara Hall |title=Fundamentals of Mathematics for Linguistics |date=1978 |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=D. Reidel |isbn=978-90-277-0809-0}} * {{Citation |author-last=Penner |author-first=Robert C. |date=1999 |title=Discrete Mathematics: Proof Techniques and Mathematical Structures |location=River Edge|publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-4088-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/discretemathemat0000penn }} * {{Citation |author-last1=Salzmann |author-first1=Helmut |author-first2=Theo |author-last2=Grundhöfer |author-first3=Hermann |author-last3=Hähl |author-first4=Rainer |author-last4=Löwen |date=2007 |title=The Classical Fields: Structural Features of the Real and Rational Numbers |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-86516-6 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/classicalfieldss0000unse }} * {{Citation |author-last=Siegel |author-first=Robert |title=Analysis: Today's date is signified in abbreviations using only odd numbers. 1-1, 1-9, 1-9-9-9. The next time that happens will be more than a thousand years from now. |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1066881 |date=19 November 1999 |work=[[All Things Considered]] |publisher=[[National Public Radio]] }} * {{Citation |author-last=Smock |author-first=Doug |title=The odd bets: Hines Ward vs. Tiger Woods |date=6 February 2006 |work=[[Charleston Gazette]] |page=P1B |id={{Factiva|CGAZ000020060207e226000bh}}}} * {{Citation |author-last=Snow |author-first=Tony |date=23 February 2001 |url=http://www.jewishworldreview.com/tony/snow022301.asp |title=Bubba's fools |work=[[Jewish World Review]] |access-date=22 August 2009 }} * {{Citation |author-last1=Sones |author-first1=Bill |author-first2=Rich |author-last2=Sones |title=To hide your age, button your lips |date=8 May 2002 |work=[[Deseret News]] |page=C07 |url=http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |archive-url=https://web.archive.org/web/20150508200427/http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |url-status=dead |archive-date=8 May 2015 |access-date=21 June 2014 }} * {{Citation |author-last=Starr |author-first=Ross M. |author-link=Ross Starr |date=1997 |title=General Equilibrium Theory: An Introduction |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-56473-1}} * {{Citation |author-last=Steinberg |author-first=Neil |title=Even year, odd facts |date=30 November 1999 |work=Chicago Sun-Times |edition=5XS |page=50 |id={{Factiva|chi0000020010826dvbu0119h}}}} * {{Citation |author-last=Stewart |author-first=Mark Alan |title=30 Days to the GMAT CAT |date=2001 |location=Stamford |publisher=Thomson |isbn=978-0-7689-0635-6}} * {{Citation |author-last=Stingl |author-first=Jim |title=01:02:03 04/05/06; We can count on some things in life |date=5 April 2006 |work=[[Milwaukee Journal Sentinel]] |edition=Final |page=B1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060427002610/http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 |archive-date=27 April 2006 |access-date=21 June 2014 |url=http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 }} * {{Citation |author-last1=Tabachnikova |author-first1=Olga M. |author-first2= Geoff C. |author-last2=Smith |author-link2=Geoff Smith (mathematician) |date=2000 |title=Topics in Group Theory |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-235-8}} * {{Citation |author=The Math Forum participants |date=2000 |url=http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |title=A question around zero |work=Math Forum » Discussions » History » Historia-Matematica |publisher=Drexel University |access-date=25 September 2007 |archive-date=2011-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607151930/http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Turner |author-first=Julian |title=Sports Betting – For Lytham Look to the South Pacific |date=13 July 1996 |work=[[The Guardian]] |page=23 |id={{Factiva|grdn000020011017ds7d00bzg}}}} * {{Citation |author-last1=Wilden |author-first1=Anthony |author-first2=Rhonda |author-last2=Hammer |date=1987 |title=The rules are no game: the strategy of communication |publisher=Routledge Kegan & Paul |isbn=978-0-7100-9868-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/rulesarenogamest0000wild }} * {{Citation |author-last=Wise |author-first=Stephen |date=2002 |title=GIS Basics |publisher=CRC Press |isbn=978-0-415-24651-4}} * {{Citation |author-last=Wong |author-first=Samuel Shaw Ming |date=1997 |title=Computational Methods in Physics and Engineering |publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-3043-2}} {{Refend}} == Dodatna literatura == * {{Citation |author-first=John |author-last=Matousek |date=2001-03-28 |title=Zero odd/even: Is Zero Even? |work=Ask Dr. Math |publisher=The Math Forum |url=http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |access-date=6 June 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129050449/http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |archive-date=2020-11-29}} * {{Citation |title=Is zero odd or even? |author-first=Cecil |author-last=Adams |date=1999 |work=The Straight Dope |url=http://www.straightdope.com/columns/read/1723/is-zero-odd-or-even |access-date=6 June 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220714194034/https://www.straightdope.com/21342866/is-zero-odd-or-even |archive-date=2022-07-14}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=8t1TC-5OLdM Je li nula parna? - Numberphile], video sa Jamesom Grimeom, [[Univerzitet u Nottinghamu]] [[Kategorija:Osnovna aritmetika]] [[Kategorija:Parnost (matematika)|Nula]] [[Kategorija:0 (broj)]] q9945mrfz3tbkdlv7xsorz1bqm3cbwa 3830921 3830891 2026-04-18T11:25:20Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3830921 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} [[Datoteka:Scale of justice 2.svg|thumb|alt=Prazna vaga|Zdjelice ove [[vaga (instrument)|vage]] sadrže nula predmeta, podijeljenih u dvije jednake grupe.]] U matematici, [[0 (broj)|nula]] je [[paran broj]]. Drugim riječima, njena [[parnost (matematika)|parnost]] – karakteristika [[cijeli broj|cijelog broja]] da bude paran ili neparan – parna je. Ovo se može lahko provjeriti na osnovu definicije "parnog": nula je cjelobrojni [[višekratnik (matematika)|višekratnik]] broja [[2 (broj)|dva]], tačnije {{nowrap|0 × 2}}. Kao rezultat, nula dijeli sva svojstva koja karakteriziraju parne brojeve: naprimjer, nula je s obje strane okružena neparnim brojevima, svaki decimalni cijeli broj ima istu parnost kao i njegova posljednja cifra – pa pošto je deset parno, nula će biti parna, a ako je {{mvar|y}} parno, onda {{math|''y'' + ''x''}} ima istu parnost kao {{mvar|x}} – zaista, {{math|0 + ''x''}} i {{math|''x''}} uvijek imaju istu parnost. Nula se također uklapa u obrasce koje formiraju drugi parni brojevi. Pravila parnosti u aritmetici, kao što je {{nowrap|1=''paran'' − ''paran'' = ''paran''}}, zahtijevaju da nula bude parna. Nula je aditivni [[neutralni element]] [[grupa (matematika)|grupe]] parnih cijelih brojeva, i ona je početni slučaj iz kojeg se drugi parni [[prirodni broj]]evi [[rekurzija|rekurzivno definiraju]]. Primjene ove rekurzije, od [[teorija grafova|teorije grafova]] do [[računarska geometrija|računarske geometrije]], oslanjaju se na to da je nula parna. Ne samo da je nula djeljiva sa dva, nego je djeljiva sa svakim [[stepen broja 2|stepenom broja dva]], što je važno za [[binarni brojni sistem]] koji koriste računari. U tom smislu, riječ je o broju koji je "najparniji" od svih.<ref name="arnold-wong">{{harvnb|Arnold|1919|str=21}} "Po istom testu nula nadmašuje sve brojeve u 'parnosti'."; {{harvnb|Wong|1997|str=479}} "Tako je cijeli broj {{nowrap|1=''b''000⋯000 = 0}} onaj koji je najviše 'paran'."</ref> Među širom javnosti, '''parnost nule''' može biti izvor zabune. U eksperimentima za [[vrijeme reakcije]], većina ljudi sporije identificira nulu kao paran broj nego brojeve dva, četiri, šest ili osam. Neki nastavnici – kao i neka djeca na časovima matematike – misle da je nula neparna, ili i parna i neparna, ili nijedno. Istraživači u oblasti [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] predlažu da ove zablude mogu postati prilike za učenje. Proučavanje jednakosti kao što je {{nowrap|1=0 × 2 = 0}} može otkloniti sumnje učenika u vezi s nazivanjem nule [[broj]]em i njenim korištenjem u [[aritmetika|aritmetici]]. Diskusije u razredu mogu navesti učenike da cijene osnovne principe matematičkog zaključivanja, kao što je važnost definicija. Ocjenjivanje parnosti ovog izuzetnog broja rani je primjer sveprisutne teme u matematici: [[apstrakcija (matematika)|apstrakcije]] poznatog koncepta u nepoznato okruženje. == Zašto je nula parna == Standardna definicija "parnog broja" može se upotrijebiti da se direktno [[matematički dokaz|dokaže]] da je nula parna. Broj se naziva "parnim" ako je cjelobrojni višekratnik broja dva. Kao primjer, razlog zašto je deset paran broj je taj što je jednak {{nowrap|5 × 2}}. Na isti način, nula je cjelobrojni višekratnik broja dva, naime {{nowrap|0 × 2,}} pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Penner|1999|str=34}}: [[Lema (matematika)|Lema]] B.2.2, ''Cijeli broj 0 je paran i nije neparan''. Penner koristi matematički simbol ∃, [[egzistencijalni kvantifikator]], da bi naveo dokaz: "Da bismo vidjeli da je 0 parna, moramo dokazati da {{nowrap|1=∃''k'' (0 = 2''k''),}} a to slijedi iz jednakosti {{nowrap|1=0 = 2 × 0}}."</ref> Također je moguće objasniti zašto je nula parna bez pozivanja na formalne definicije.<ref>{{harvtxt|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}} raspravljaju o ovom izazovu za nastavnika u osnovnoj školi, koji želi dati matematičke razloge za matematičke činjenice, ali čiji učenici ne koriste istu definiciju niti bi je razumjeli da je uvedena.</ref> Sljedeća objašnjenja daju smisao ideji da je nula parna u smislu osnovnih koncepata brojeva. Na tom temelju, moguće je pružiti logično objašnjenje za samu definiciju – i njenu primjenjivost na nulu. === Osnovna objašnjenja === [[Datoteka:012345Pairs.svg|thumb|alt=Na lijevoj strani, okviri s 0, 2 i 4 bijela predmeta u parovima; na desnoj strani, 1, 3 i 5 predmeta, s neuparenim predmetom u crvenoj boji|Okvir s nula predmeta nema crvenog predmeta koji je ostao kao višak.<ref>Uporediti sa {{harvtxt|Lichtenberg|1972|str=535}} Slika 1</ref>]] Kad je dat skup predmeta, broj se koristi za opisivanje koliko predmeta ima u skupu. Nula je broj ''nijednog predmeta''; u formalnijim terminima, to je broj predmeta u [[prazan skup|praznom skupu]]. Koncept parnosti koristi se za pravljenje grupa od po dva predmeta. Ako se predmeti u skupu mogu podijeliti u grupe od po dva, bez ostatka, onda je broj predmeta paran. Ako jedan predmet ostane, onda je broj predmeta neparan. Prazan skup sadrži nula grupa od po dva, i nijedan predmet ne ostaje nakon ovog grupisanja, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "...brojevi odgovaraju na pitanje 'Koliko?' za skup predmeta ... nula je brojčano svojstvo praznog skupa ... Ako se elementi svakog skupa podijele u grupe od po dva ... onda je broj tog skupa paran broj."</ref> Ove ideje mogu se ilustrirati crtanjem predmeta u parovima. Teško je prikazati nula grupa od po dva, ili naglasiti nepostojanje preostalog predmeta, pa pomaže nacrtati druga grupisanja i uporediti ih s nulom. Naprimjer, u grupi od pet predmeta postoje dva para. Što je još važnije, postoji preostali predmet, pa je pet neparno. U grupi od četiri predmeta nema preostalog predmeta, pa je četiri parno. U grupi od samo jednog predmeta nema parova, i postoji preostali predmet, pa je jedan neparno. U grupi od nula predmeta nema preostalog predmeta, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "Nula grupa od po dvije zvijezde je zaokružena. Nijedna zvijezda ne ostaje. Stoga je nula paran broj."</ref> Postoji još jedna konkretna definicija parnosti: ako se predmeti u skupu mogu smjestiti u dvije grupe jednake veličine, onda je broj predmeta paran. Ova definicija ekvivalentna je prvoj. Opet, nula je parna jer se prazan skup može podijeliti u dvije grupe od po nula elemenata.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012|str=191}} Brojevi se također mogu vizualizirati kao tačke na [[brojevna prava|brojevnoj pravoj]]. Kada se parni i neparni brojevi razlikuju jedni od drugih, njihov obrazac postaje očigledan, posebno ako su uključeni negativni brojevi: [[Datoteka:EvenOddNumberLine.svg|center|alt=Cijeli brojevi od −4 do 10; parni brojevi su prazni krugovi; neparni brojevi su tačke]] Parni i neparni brojevi se smjenjuju. Počevši od bilo kojeg parnog broja, brojanje prema gore ili dolje za dva dolazi do drugih parnih brojeva, te nema razloga da se preskoči nula.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537}}; uporediti njenu Sliku 3. "Ako se parni brojevi identificiraju na neki poseban način ... nema apsolutno nikakvog razloga da se izostavi nula iz obrasca."</ref> Uvođenjem [[množenje|množenja]], parnosti se može pristupiti na formalniji način koristeći aritmetičke izraze. Svaki cijeli broj je ili oblika {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} ili {{nowrap|(2 × ▢) + 1;}} prvi brojevi su parni, a drugi su neparni. Naprimjer, jedan je neparan jer je {{nowrap|1=1 = (2 × 0) + 1,}} a nula je parna jer je {{nowrap|1=0 = (2 × 0) + 0.}} Pravljenje tabele ovih činjenica zatim pojačava sliku brojevne prave iznad.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537–538}} "Na naprednijem nivou ... brojevi izraženi kao {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} su parni brojevi ... nula se lijepo uklapa u ovaj obrazac."</ref> === Definiranje parnosti === Precizna [[definicija]] matematičkog termina, kao što je "paran" što znači "cjelobrojni višekratnik broja dva", u konačnici je stvar [[konvencija|konvencije]]. Za razliku od termina "paran", neki matematički termini namjerno su konstruirani da isključe trivijalne ili degenerirane slučajeve. [[Prost broj|Prosti brojevi]] su poznat primjer. Prije dvadesetog stoljeća, definicije prostih brojeva bile su nedosljedne, a značajni matematičari poput [[Christian Goldbach|Goldbacha]], [[Johann Heinrich Lambert|Lamberta]], [[Adrien-Marie Legendre|Legendrea]], [[Arthur Cayley|Cayleya]] i [[Leopold Kronecker|Kroneckera]] pisali su da je broj jedan prost.{{sfn|Caldwell|Xiong|2012|str=5–6}} Moderna definicija "prostog broja" je "pozitivni cijeli broj s tačno dva djelitelja", tako da jedan nije prost. Ova definicija može se logički opravdati uočavanjem da prirodnije odgovara matematičkim teoremama koje se odnose na proste brojeve. Naprimjer, [[osnovna teorema aritmetike]] lakše se formulira kada se broj jedan ne smatra prostim.<ref>{{harvnb|Gowers|2002|str=118}} "Naizgled proizvoljno isključivanje broja jedan iz definicije prostog broja … ne izražava neku duboku činjenicu o brojevima: to se samo pokazalo kao korisna konvencija, usvojena da bi postojao samo jedan način faktorizacije bilo kojeg datog broja u proste brojeve." Za detaljniju diskusiju pogledajte {{harvtxt|Caldwell|Xiong|2012}}.</ref> Bilo bi moguće na sličan način redefinirati termin "paran" tako da više ne uključuje nulu. Međutim, u ovom slučaju, nova definicija otežala bi formuliranje teorema u vezi s parnim brojevima. Već se efekat može vidjeti u algebarskim pravilima koja upravljaju parnim i neparnim brojevima.<ref name="Partee">{{harvnb|Partee|1978|str=xxi}}</ref> Najvažnija pravila odnose se na [[sabiranje]], [[oduzimanje]] i [[množenje]]: :paran ± paran = paran :neparan ± neparan = paran :paran × cijeli broj = paran Ubacivanjem odgovarajućih vrijednosti u lijeve strane ovih pravila, može se dobiti nula na desnim stranama: :2 − 2 = 0 :−3 + 3 = 0 :4 × 0 = 0 Gore navedena pravila bila bi stoga netačna da nula nije parna.<ref name="Partee" /> U najboljem slučaju, morala bi biti modificirana. Naprimjer, jedan vodič za učenje za testove tvrdi da se parni brojevi karakteriziraju kao cjelobrojni višekratnici broja dva, ali da nula "nije ni parna ni neparna".<ref name="MarkAlanStewart" /> Shodno tome, pravila vodiča za parne i neparne brojeve sadrže izuzetke: :paran ± paran = paran '''(ili nula)''' :neparan ± neparan = paran '''(ili nula)''' :paran × '''nenulti''' cijeli broj = paran<ref name="MarkAlanStewart">{{harvnb|Stewart|2001|str=54}} Ova pravila su navedena, ali nisu citirana doslovno.</ref> Pravljenje izuzetka za nulu u definiciji parnosti primorava osobu da napravi takve izuzetke u pravilima za parne brojeve. Iz druge perspektive, uzimanje pravila kojih se drže pozitivni parni brojevi i zahtijevanje da ona nastave važiti za cijele brojeve primorava na uobičajenu definiciju i parnost nule.<ref name="Partee" /> == Matematički konteksti == Neizmjerni rezultati u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]] pozivaju se na osnovnu teoremu aritmetike i algebarska svojstva parnih brojeva, pa gore navedeni izbori imaju dalekosežne posljedice. Naprimjer, činjenica da pozitivni brojevi imaju jedinstvene [[faktorizacija|faktorizacije]] znači da se može odrediti ima li broj paran ili neparan broj različitih prostih faktora. Budući da jedan nije prost broj, niti ima proste faktore, on je prazan proizvod nula različitih prostih brojeva; budući da je nula paran broj, jedan ima paran broj različitih prostih faktora. To implicira da [[Möbiusova funkcija]] uzima vrijednost {{nowrap|1=μ(1) = 1}}, što je neophodno da bi bila multiplikativna funkcija i da bi [[Möbiusova formula inverzije]] radila.<ref>{{harvnb|Devlin|1985|str=30–33}}</ref> === Odsustvo neparnosti === Broj {{mvar|n}} je neparan ako postoji cijeli broj {{mvar|k}} takav da je {{math|1=''n'' = 2''k'' + 1}}. Jedan od načina da se dokaže da nula nije neparna jest dokaz kontradikcijom: ako je {{math|1=0 = 2''k'' + 1}} onda je {{math|1=''k'' = −1/2}}, što nije cijeli broj.{{sfn|Penner|1999|str=34}} Budući da nula nije neparna, ako se dokaže da je neki nepoznat broj neparan, onda on ne može biti nula. Ovo naizgled trivijalno zapažanje može pružiti zgodan i jasan dokaz koji objašnjava zašto je neki neparan broj različit od nule. Klasični rezultat [[teorija grafova|teorije grafova]] navodi da graf neparnog reda (koji ima neparan broj čvorova) uvijek ima barem jedan čvor parnog stepena. (Sama izjava zahtijeva da nula bude parna: prazan graf ima paran red, a izolirani čvor ima paran stepen.)<ref name=Berlinghoff>{{harvnb|Berlinghoff|Grant|Skrien|2001}} Za izolirane čvorove pogledajte str. 149; za grupe pogledajte str. 311.</ref> Kako bi se dokazala ova tvrdnja, zapravo je lakše dokazati snažniji rezultat: svaki graf neparnog reda ima ''neparan broj'' čvorova parnog stepena. Pojava ovog neparnog broja objašnjena je još općijim rezultatom, poznatim kao [[lema o rukovanju]]: svaki graf ima paran broj čvorova neparnog stepena.<ref>{{harvnb|Lovász|Pelikán|Vesztergombi|2003|str=127–128}}</ref> Na kraju, paran broj neparnih čvorova prirodno se objašnjava formulom sume stepena. [[Spernerova lema]] je naprednija primjena iste strategije. Lema navodi da određena vrsta bojenja na triangulaciji simpleksa ima podsimpleks koji sadrži sve boje. Umjesto da se direktno konstruira takav podsimpleks, praktičnije je dokazati da postoji neparan broj takvih podsimpleksa pomoću argumenta [[matematička indukcija|matematičke indukcije]].<ref>{{harvnb|Starr|1997|str=58–62}}</ref> Snažnija formulacija leme tada objašnjava zašto je ovaj broj neparan: on se prirodno razlaže kao {{nowrap|(''n'' + 1) + ''n''}} kada se u obzir uzmu dvije moguće orijentacije simpleksa.<ref>{{harvnb|Border|1985|str=23–25}}</ref> === Smjenjivanje parnog i neparnog === [[Datoteka:RecursiveEven.svg|right|thumb|alt=0->1->2->3->4->5->6->... u naizmjeničnim bojama|Rekurzivna definicija parnosti prirodnih brojeva]] Činjenica da je nula parna, zajedno sa činjenicom da se parni i neparni brojevi smjenjuju, dovoljna je da se odredi parnost svakog drugog [[prirodni broj|prirodnog broja]]. Ova ideja može se formalizirati u rekurzivnu definiciju skupa parnih prirodnih brojeva: * 0 je parno. * (''n'' + 1) je parno ako i samo ako ''n'' nije parno. Ova definicija ima konceptualnu prednost jer se oslanja samo na minimalne osnove prirodnih brojeva: postojanje nule i funkcije sljedbenika. Kao takva, korisna je za računarske logičke sisteme kao što su [[Edinburgh Logical Framework|LF]] i dokazivač teorema [[Isabelle (dokazivač teorema)|Isabelle]].<ref>{{harvnb|Lorentz|1994|str=5–6}}; {{harvnb|Lovas|Pfenning|2008|str=115}}; {{harvnb|Nipkow|Paulson|Wenzel|2002|str=127}}</ref> S ovom definicijom, parnost nule nije teorema nego aksiom. Zaista, "nula je paran broj" može se tumačiti kao jedan od Peanovih aksioma, za koje su parni prirodni brojevi model.<ref>{{harvnb|Bunch|1982|str=165}}</ref> Slična konstrukcija proširuje definiciju parnosti na transfinitne [[ordinalni broj|ordinalne brojeve]]: svaki granični ordinal je paran, uključujući nulu, a sljedbenici parnih ordinala su neparni.<ref name="Salzmann">{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=168}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenPolygon.svg|thumb|alt=Nekonveksni poligon probijen strelicom, označen s 0 s vanjske strane, 1 s unutrašnje, 2 s vanjske itd. |Test pripadnosti tačke poligonu]] Klasični test određivanja nalazi li se tačka u poligonu iz [[računarska geometrija|računarske geometrije]] primjenjuje gore navedene ideje. Da bi se odredilo leži li tačka unutar poligona, baca se [[zraka (matematika)|zraka]] iz beskonačnosti prema tački i broji se koliko puta zraka presiječe rub poligona. Broj presjeka je paran ako i samo ako je tačka izvan poligona. Ovaj algoritam funkcioniše jer, ako zraka nikada ne presiječe poligon, njen broj presjeka je nula, što je parno, pa je tačka izvan. Svaki put kad zraka presiječe poligon, broj presjeka naizmjenično se mijenja između parnog i neparnog, a tačka na njenom vrhu naizmjenično se mijenja između onog da je izvan i onog da je unutar.<ref>{{harvnb|Wise|2002|str=66–67}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenBipartite.svg|right|thumb|alt=Graf s 9 čvorova, naizmjeničnih boja, označen udaljenošću od čvora na lijevoj strani |Konstrukcija biparticije]] U teoriji grafova, [[bipartitni graf]] jeste graf čiji su čvorovi podijeljeni u dvije boje, tako da susjedni čvorovi imaju različite boje. Ako [[povezani graf]] nema neparnih ciklusa, biparticija se može konstruirati odabirom baznog čvora ''v'' i bojenjem svakog čvora u crno ili bijelo, ovisno o tome je li njegova udaljenost od ''v'' parna ili neparna. Budući da je udaljenost između ''v'' i njega samog jednaka nula, a nula je parna, bazni čvor je obojen različito od svojih susjeda, koji se nalaze na udaljenosti od jedan.<ref>{{harvnb|Anderson|2001|str=53}}; {{harvnb|Hartsfield|Ringel|2003|str=28}}</ref> === Algebarski obrasci === [[Datoteka:EvenIntegersSubgroup.svg|left|thumb|alt=Cijeli brojevi od −4 do +4 raspoređeni u obliku vadičepa, sa pravom linijom koja prolazi kroz parne brojeve |2'''Z''' (plavo) kao podgrupa od '''Z''']] U [[apstraktna algebra|apstraktnoj algebri]], parni cijeli brojevi formiraju različite algebarske strukture koje zahtijevaju uključivanje nule. Činjenica da je aditivni neutralni element (nula) paran, zajedno s parnošću suma i inverznih elemenata parnih brojeva za sabiranje, te sa asocijativnošću sabiranja, znači da parni cijeli brojevi formiraju [[grupa (matematika)|grupu]]. Štaviše, grupa parnih cijelih brojeva pod sabiranjem je [[podgrupa]] grupe svih cijelih brojeva; to je osnovni primjer koncepta podgrupe.<ref name=Berlinghoff /> Ranije zapažanje da pravilo "paran − paran = paran" primorava nulu da bude parna predstavlja dio općeg obrasca: svaki neprazan podskup aditivne grupe koji je zatvoren pri oduzimanju mora biti podgrupa, i posebno, mora sadržavati neutralni element.<ref>{{harvnb|Dummit|Foote|1999|str=48}}</ref> Budući da parni cijeli brojevi formiraju podgrupu cijelih brojeva, oni vrše particiju skupa cijelih brojeva na [[klasa ekvivalencije|klase ekvivalencije]] (kosete). Ovi koseti mogu se opisati kao klase ekvivalencije sljedeće relacije ekvivalencije: {{nowrap|''x'' ~ ''y''}} ako je {{nowrap|(''x'' − ''y'')}} parno. Ovdje se parnost nule direktno manifestira kao [[refleksivnost (matematika)|refleksivnost]] binarne relacije ~.<ref>{{harvnb|Andrews|1990|str=100}}</ref> Postoje samo dva koseta ove podgrupe – parni i neparni brojevi – tako da ima indeks dva. Slično tome, [[alternirajuća grupa]] je podgrupa indeksa dva u simetričnoj grupi od ''n'' slova. Elementi alternirajuće grupe, zvani parne permutacije, jesu proizvodi parnog broja transpozicija. Funkcija identiteta, prazan proizvod nijedne transpozicije, predstavlja parnu permutaciju budući da je nula parna; to je neutralni element grupe.<ref>{{harvnb|Tabachnikova|Smith|2000|str=99}}; {{harvnb|Anderson|Feil|2005|str=437–438}}</ref> Pravilo "paran × cijeli broj = paran" znači da parni brojevi formiraju [[ideal (teorija prstena)|ideal]] u [[prsten (matematika)|prstenu]] cijelih brojeva, a gore navedena relacija ekvivalencije može se opisati kao [[modularna aritmetika|ekvivalencija modulo ovaj ideal]]. Posebno, parni cijeli brojevi su tačno oni cijeli brojevi ''k'' gdje je {{nowrap|''k'' ≡ 0 (mod 2).}} Ova formulacija je korisna za istraživanje cjelobrojnih [[korijen funkcije|nula]] [[polinom]]a.<ref>{{harvnb|Barbeau|2003|str=98}}</ref> === 2-adični red === Postoji smisao u kojem su neki višekratnici broja dva "parniji" od drugih. Višekratnici broja četiri nazivaju se dvostruko parnima, jer se mogu podijeliti sa dva dvaput. Ne samo da je nula djeljiva sa četiri, nula ima jedinstveno svojstvo da je djeljiva sa svakim stepenom broja dva, pa nadmašuje sve druge brojeve u "parnosti".<ref name="arnold-wong"/> Jedna posljedica ove činjenice pojavljuje se u poretku sa zamjenom bitova za cjelobrojne tipove podataka koje koriste neki računarski algoritmi, kao što je [[Cooley–Tukey FFT algoritam|Cooley–Tukeyjeva]] brza Fourierova transformacija. Ovaj poredak ima svojstvo da, što se više ulijevo pojavi prva jedinica u binarnom zapisu broja, ili što je broj puta djeljiviji sa dva, to se prije pojavljuje. Zamjena bitova nule je i dalje nula; može se podijeliti sa dva bilo koji broj puta, a njen binarni zapis ne sadrži nijednu jedinicu, pa uvijek dolazi prva.<ref>{{harvnb|Wong|1997|str=479}}</ref> Iako je nula djeljiva sa dva više puta od bilo kojeg drugog broja, nije jednostavno tačno kvantificirati koliko je to puta. Za bilo koji nenulti cijeli broj ''n'', može se definirati 2-adični red broja ''n'' kao broj puta koliko je ''n'' djeljiv sa dva. Ovaj opis ne funkcioniše za nulu; bez obzira na to koliko je puta podijeljena sa dva, uvijek se može ponovo podijeliti sa dva. Umjesto toga, uobičajena konvencija je postaviti 2-red nule da bude beskonačnost, kao poseban slučaj.<ref>{{harvnb|Gouvêa|1997|str=25}} O općem prostom broju ''p'': "Rezoniranje je ovdje da zasigurno možemo podijeliti 0 sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p''…" (tri tačke u originalu)</ref> Ova konvencija nije specifična samo za 2-red; to je jedan od aksioma aditivne valuacije u višoj algebri.<ref>{{harvnb|Krantz|2001|str=4}}</ref> Stepeni broja dva – 1, 2, 4, 8, ... – formiraju jednostavan niz brojeva s rastućim 2-redom. U 2-adičnim brojevima, ovakvi nizovi zapravo konvergiraju prema nuli.<ref>{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=224}}</ref> == Obrazovanje == [[Datoteka:FrobisherZeroParity.svg|thumb|upright=1.8|alt=Trakasti grafikon; pogledati opis u glavnom tekstu|Procentualni odgovori tokom vremena<ref name="Frobisher41">{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}</ref>]] Tema parnosti nule često se obrađuje u prve dvije ili tri godine [[osnovna škola|osnovnog obrazovanja]], u okviru kojeg se uvodi i razvija koncept parnih i neparnih brojeva.<ref>Ovo je vremenski okvir u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji i Izraelu; pogledajte {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=85}}.</ref> === Znanje učenika === Grafikon s desne strane<ref name="Frobisher41" /> prikazuje uvjerenja djece o parnosti nule dok napreduju od prvog razreda (dob pet–šest godina) do šestog razreda (dob deset–jedanaest godina) engleskog obrazovnog sistema. Podaci potječu od Lena Frobishera, koji je proveo par anketa među engleskim školarcima. Frobishera je zanimalo kako se znanje o parnosti jednocifrenih brojeva prenosi na znanje o parnosti višecifrenih brojeva, a nula se ističe u rezultatima.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=31 (Uvod); 40–41 (Broj nula); 48 (Implikacije za poučavanje)}}</ref> U preliminarnoj anketi na gotovo četiri stotine sedmogodišnjaka, 45 posto odabralo je ''parno'' umjesto ''neparno'' kada su bili upitani za parnost nule.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=37, 40, 42}}; rezultati su iz ankete provedene sredinom ljetnog polugodišta 1992.</ref> Naknadno istraživanje ponudilo je više izbora: ''nijedno'', ''oboje'' i ''ne znam''. Ovaj put, broj djece u istom dobnom rasponu koja su identificirala nulu kao paran broj opao je na 32 posto.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Procenat djece u drugoj godini koja zaključuju da je nula paran broj mnogo je niži nego u prethodnoj studiji, 32 posto naspram 45 posto"</ref> Uspjeh u odlučivanju da je nula parna u početku raste i zatim se stabilizira na približno 50 posto u razredima od trećeg do šestog.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Uspjeh u odlučivanju da je nula paran broj nije nastavio rasti s godinama, pri čemu je približno jedno od dvoje djece u svakoj godini od druge do šeste stavilo kvačicu u kvadratić za 'parno' ..."</ref> Za poređenje, najlakši zadatak, identificiranje parnosti jedne cifre, stabilizira se na oko 85 posto uspjeha.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=40–42, 47}}; ovi rezultati su iz studije iz februara 1999, koja je uključivala 481 dijete iz tri škole na različitim nivoima uspjeha.</ref> U intervjuima je Frobisher izvukao razmišljanja učenika. Učenik petog razreda odlučio je da je nula parna jer se našla u tablici množenja broja dva. Par učenika četvrtog razreda shvatili su da se nula može podijeliti na jednake dijelove. Još jedan učenik četvrtog razreda zaključio je: "Jedan je neparno, a ako se spustim dolje, onda je to parno."<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Jonathanu"</ref> Intervjui su također otkrili zablude koje stoje iza pogrešnih odgovora. Učenik drugog razreda bio je "sasvim uvjeren" da je nula neparna, s obrazloženjem da "to je prvi broj koji brojiš".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Josephu"</ref> Učenik četvrtog razreda nazvao je nulu "ništa" i mislio je da nije ni neparna ni parna, jer "to nije broj".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Richardu"</ref> U drugoj studiji, Annie Keith posmatrala je razred od petnaest učenika drugog razreda koji su jedni druge uvjeravali da je nula paran broj, zasnovano na naizmjeničnom smjenjivanju parnih i neparnih brojeva te na mogućnosti podjele grupe od nula stvari u dvije jednake grupe.<ref>{{harvnb|Keith|2006|str=35–68}} "Bilo je malo neslaganja oko ideje da je nula paran broj. Učenici su uvjerili onu manjinu koja nije bila sigurna sa dva argumenta. Prvi argument je bio da brojevi idu u obrascu ...neparan, paran, neparan, paran, neparan, paran... a pošto je dva parno, a jedan neparno, broj prije jedan, koji nije razlomak, bio bi nula. Tako bi nula morala biti parna. Drugi argument je bio da, ako osoba ima nula stvari i stavi ih u dvije jednake grupe, u svakoj grupi će biti nula. Dvije grupe bi imale istu količinu, nulu"</ref> Dublje istrage proveli su Esther Levenson, Pessia Tsamir i Dina Tirosh, koji su intervjuirali dvoje učenika šestog razreda u SAD-u koji su pokazivali visoke rezultate na časovima matematike. Jedan učenik preferirao je deduktivna objašnjenja matematičkih tvrdnji, dok je drugi preferirao praktične primjere. Oba učenika u početku su mislila da nula nije ni parna ni neparna, iz različitih razloga. Levenson i drugi pokazali su kako je rezonovanje učenika odražavalo njihove koncepte o nuli i dijeljenju.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=83–95}}</ref> {| class="wikitable" style="margin:0.5em 0 1.3em 1.4em; float:right" ! Tvrdnje koje su iznijeli učenici<ref name=BallFig/> |- | "''Nula nije ni parna ni neparna.''" |- | "''Nula bi mogla biti parna.''" |- | "''Nula nije neparna.''" |- | "''Nula mora biti parna.''" |- | "''Nula nije paran broj.''" |- | "''Nula će uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula neće uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula je parna.''" |- | "''Nula je posebna.''" |} [[Deborah Loewenberg Ball]] analizirala je ideje američkih učenika trećeg razreda o parnim i neparnim brojevima, te o nuli, o kojima su upravo raspravljali s grupom učenika četvrtog razreda. Učenici su razgovarali o parnosti nule, pravilima za parne brojeve i o tome kako se matematika radi. Tvrdnje o nuli imale su različite oblike, kao što se vidi na spisku desno.<ref name=BallFig>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=27}}, Slika 1.5 "Matematičke tvrdnje o nuli."</ref> Ball i njeni koautori tvrdili su da je epizoda pokazala kako učenici mogu "raditi matematiku u školi", za razliku od uobičajenog svođenja discipline na mehaničko rješavanje zadataka.{{sfn|Ball|Lewis|Thames|2008|str=16}} Jedna od tema u istraživačkoj literaturi je tenzija između vizualnih slika koncepata parnosti koje učenici imaju i njihovih definicija koncepata.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007}}; {{harvnb|Dickerson|Pitman|2012}}</ref> Učenici šestog razreda iz studije Levenson i drugih definirali su parne brojeve kao višekratnike broja dva ili brojeve djeljive sa dva, ali na početku nisu bili u stanju primijeniti ovu definiciju na nulu jer nisu bili sigurni kako da pomnože ili podijele nulu sa dva. Intervjuer ih je na kraju naveo na zaključak da je nula parna; učenici su došli do tog zaključka različitim putevima, oslanjajući se na kombinaciju slika, definicija, praktičnih objašnjenja i apstraktnih objašnjenja. U drugoj studiji, David Dickerson i Damien Pitman ispitivali su korištenje definicija od strane pet naprednih dodiplomskih studenata na smjeru matematika. Otkrili su da su studenti dodiplomskog studija uglavnom bili sposobni primijeniti definiciju pojma "paran" na nulu, ali ih i dalje nije ubijedilo to obrazloženje, budući da je bilo u sukobu s njihovim vizualnim slikama o konceptima.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012}} === Znanje nastavnika === Istraživači [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] sa [[Univerzitet Michigana|Univerziteta u Michiganu]] uključili su pitanje tipa tačno/netačno – "0 je paran broj" – u bazu podataka od više od 250 pitanja dizajniranih da izmjere poznavanje gradiva kod nastavnika. Za njih, to pitanje ilustrira "opće znanje ... koje bi svaki dobro obrazovani odrasli čovjek trebao imati", i "ideološki je neutralno" jer se odgovor ne razlikuje između tradicionalne matematike i njenih reformiranih verzija. U studiji provedenoj u Sjedinjenim Američkim Državama od 2000. do 2004, u kojoj je učestvovalo sedam stotina nastavnika u osnovnim školama, ukupni rezultati na ovakvim pitanjima značajno su predvidjeli poboljšanja u rezultatima standardiziranih testova učenika nakon što su pohađali časove kod tih nastavnika.<ref>{{harvnb|Ball|Hill|Bass|2005|str=14–16}}</ref> U dubljoj studiji iz 2008. godine, istraživači su pronašli školu u kojoj su svi nastavnici smatrali da nula nije ni neparna ni parna, uključujući jednog nastavnika koji je bio uzoran po svim ostalim mjerilima. Zabludu je proširio trener matematike u njihovoj ustanovi.{{sfn|Hill|Blunk|Charalambous|Lewis|2008|str=446–447}} Nije poznato koliko nastavnika gaji zablude o nuli. Studije u Michiganu nisu objavile podatke za pojedinačna pitanja. Betty Lichtenberg, vanredna profesorica matematičkog obrazovanja na Univerzitetu u Južnoj Floridi, izvijestila je u studiji iz 1972. godine da su, kada je grupi budućih nastavnika u osnovnim školama dat test tačno/netačno, u koji je bila uključena tvrdnja "Nula je paran broj", oni to smatrali "trik-pitanjem", a približno dvije trećine odgovorile su "netačno".<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535}}</ref> === Implikacije za podučavanje === S matematičkog stanovišta, dokazivanje da je nula parna jednostavna je primjena definicije, ali više objašnjenja potrebno je u kontekstu obrazovanja. Jedan problem tiče se osnova dokaza; definicija riječi "paran" kao "cjelobrojni višekratnik broja dva" nije uvijek prikladna. Učenik u prvim godinama osnovnog obrazovanja možda još nije naučio šta znači "cijeli broj" ili "višekratnik", a kamoli kako se množi s nulom.<ref>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}}. Pogledajte i njeno uvodno predavanje za daljnju raspravu o odgovarajućim definicijama.</ref> Osim toga, navođenje definicije parnosti za sve cijele brojeve može izgledati kao proizvoljna konceptualna prečica ako su jedini dosad proučavani parni brojevi bili pozitivni. Od pomoći može biti priznavanje da, kako se koncept broja proširuje sa pozitivnih cijelih brojeva tako da uključuje nulu i negativne cijele brojeve, svojstva brojeva poput parnosti također se proširuju na netrivijalan način.<ref>Kao što je zaključeno u {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=93}}, pozivajući se na {{harvtxt|Freudenthal|1983|str=460}}</ref> == Numerička kognicija == [[Datoteka:Nuerk figure 4 bare.svg|thumb|alt=Brojevi 0–8, ponovljeni dvaput, u kompleksnom aranžmanu; nule su na vrhu, odvojene tačkastom linijom|Statistička analiza eksperimentalnih podataka, prikazuje odvajanje nule. U ovoj analizi najmanjeg prostora, samo je grupisanje podataka značajno; osi su proizvoljne.<ref>{{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=851}}: "Također se može vidjeti da se nula snažno razlikuje od svih ostalih brojeva, bez obzira na to reaguje li se na nju lijevom ili desnom rukom. (Pogledajte liniju koja razdvaja nulu od ostalih brojeva.)"</ref>]] Odrasle osobe koje vjeruju da je nula parna mogu uprkos tome biti nenaviknute na pomisao da je ona parna, i to do te mjere da ih to mjerljivo usporava u eksperimentu za vrijeme reakcije. [[Stanislas Dehaene]], pionir u polju numeričke kognicije, vodio je niz takvih eksperimenata početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Brojčani znak blica se ispitaniku na računarskom monitoru, a računar bilježi vrijeme potrebno da ispitanik pritisne jedno od dva dugmeta kako bi identificirao broj kao neparan ili paran. Rezultati su pokazali da je reakcija na nulu sporija nego za druge parne brojeve. Neke varijacije eksperimenta utvrdile su kašnjenja od čak šezdeset milisekundi, ili približno deset posto prosječnog vremena reakcije – što je mala razlika, ali statistički značajna.<ref>Pogledati podatke u studiji {{harvtxt|Dehaene|Bossini|Giraux|1993}}, te sažetak u {{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=837}}.</ref> Dehaeneovi eksperimenti nisu bili osmišljeni isključivo za proučavanje nule, već i za upoređivanje konkurentskih modela za način na koji se informacije o parnosti obrađuju i izvlače. Najspecifičniji model, hipoteza o mentalnom računanju, sugerira da bi reakcije na nulu trebale biti brze; nula je mali broj, pa je lahko izračunati {{nowrap|1=0 × 2 = 0}}. (Poznato je da ispitanici izračunavaju i izgovaraju rezultat množenja s nulom brže nego rezultat množenja brojeva različitih od nule, iako su sporiji u provjeravanju predloženih rezultata poput {{nowrap|1=2 × 0 = 0}}.) Rezultati eksperimenata sugerirali su da se dešavalo nešto sasvim drugačije: informacija o parnosti navodno se pozivala iz memorije zajedno s grupom srodnih svojstava, kao što su svojstvo da broj bude prost broj ili stepen broja dva. I niz stepena broja dva, kao i niz pozitivnih parnih brojeva (dva, četiri, šest, osam, ...), jesu dobro izdvojene mentalne kategorije čiji su članovi prototipski parni. Nula ne pripada nijednom od tih nizova, što uzrokuje sporije odgovore.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=374–376}}</ref> Ponovljeni eksperimenti pokazali su kašnjenje kod nule za ispitanike različitih uzrasta i nacionalnih te jezičkih pripadnosti, u susretu s imenima brojeva ispisanim slovima, ciframa i zrcalno odraženima. Dehaeneova grupa pronašla je jedan diferencirajući faktor: matematičku stručnost. U jednom od njihovih eksperimenata, studenti prestižne francuske ustanove (École Normale Supérieure) podijeljeni su u dvije grupe: one na književnim studijama, i one koji studiraju matematiku, fiziku ili biologiju. Usporavanje kod nule "uglavnom je nađeno u književnoj grupi", a zapravo, "prije eksperimenta, neki ispitanici iz te grupe nisu bili sigurni da li je nula neparna ili parna, pa ih je trebalo podsjetiti na matematičku definiciju".<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376–377}}</ref> Ova snažna zavisnost o stepenu upoznatosti s gradivom iznova potkopava hipotezu o mentalnom računanju.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376}} "U nekom intuitivnom smislu, pojam parnosti je poznat samo za brojeve veće od dva. Zaista, prije eksperimenta, neki ispitanici [koji su bili studenti književnosti] nisu bili sigurni je li nula neparna ili parna i morali su ih podsjetiti na matematičku definiciju. Dokazi, ukratko, sugeriraju da, umjesto da se izračunava u hodu korištenjem kriterija djeljivosti sa dva, informacija o parnosti izvlači se iz memorije zajedno sa nizom drugih semantičkih svojstava ... Ako se u procjenama parnosti pristupa semantičkoj memoriji, onda bi se trebale pronaći interindividualne razlike ovisno o poznavanju koncepata brojeva od strane ispitanika."</ref> Ovaj efekat također sugerira da nije prikladno uključivati nulu u eksperimente u kojima se parni i neparni brojevi posmatraju kao grupa u poređenju. Kao što kaže jedna studija: "Većina istraživača izgleda se slaže u tome da nula nije tipičan paran broj i da je ne bi trebalo istraživati kao dio mentalne brojevne prave."<ref>{{harvnb|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=838, 860–861}}</ref> == Svakodnevni konteksti == Neki od konteksta u kojima se spominje parnost nule čisto su retoričke prirode. Lingvist Joseph Grimes promišlja kako je pitanje "Je li nula paran broj?", postavljeno bračnim parovima, dobar način da ih se navede na to da se počnu neslagati.<ref>{{harvnb|Grimes|1975|str=156}} "...neko može postaviti sljedeća pitanja bračnim parovima s kojima se poznaje: (1) Je li nula paran broj? ... Mnogi parovi se ne slažu..."</ref> Ljudi koji misle da nula nije ni parna ni neparna mogu koristiti pitanje parnosti nule kao dokaz da svako pravilo ima protuprimjer,<ref>{{harvnb|Wilden|Hammer|1987|str=104}}</ref> ili kao primjer trik-pitanja.<ref>{{harvnb|Snow|2001}}; {{harvnb|Morgan|2001}}</ref> Godine 2000. mediji su zabilježili par neobičnih prekretnica: "19. 11. 1999." bio je posljednji [[kalendar|kalendarski datum]] sastavljen od svih neparnih cifara kakav se neće dogoditi još jako dugo vremena, a "2. 2. 2000." bio je prvi datum sastavljen od svih parnih cifara kakav se nije dogodio jako dugo vremena.<ref>{{harvnb|Steinberg|1999}}; {{harvnb|Siegel|1999}}; {{harvnb|Stingl|2006}}</ref> Budući da se u ovim rezultatima koriste činjenicom da je nula parna, neki su se čitaoci usprotivili toj ideji.<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Slijedi da je nula parna, i da 2. 2. 2000. savršeno rješava zagonetku. Ipak, uvijek iznenađuje koliko je ljudima neobično nazivati nulu parnom..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006a}} "'...prema matematičarima, broj nula, zajedno s negativnim brojevima i razlomcima, nije ni paran ni neparan,' piše Etan..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006b}} "'Slažem se da je nula parna, ali je li profesor Bunder mudar kada to 'dokazuje' tvrdeći da je 0 = 2 × 0? Tom logikom (i to od doktora matematičke logike, ni manje ni više), pošto je 0 = 1 × 0, ona je također i neparna!' Profesor će ovo osporiti, i, logično, on ima čvrstu osnovu za to, ali bismo mogli ovu temu uskoro i iscrpiti..."</ref> U standardiziranim testovima, ako se pitanje odnosi na ponašanje parnih brojeva, možda je potrebno imati na umu da je nula parna.<ref>{{harvnb|Osoblje Kaplana|2004|str=227}}</ref> Zvanične publikacije vezane za [[Graduate Management Admission Test|GMAT]] i [[Graduate Record Examinations|GRE]] testove navode da je nula parna.<ref>{{harvnb|Graduate Management Admission Council|2005|str=108, 295–297}}; {{harvnb|Educational Testing Service|2009|str=1}}</ref> Parnost nule relevantna je kod sistema za ograničenje potrošnje pomoću sistema parnih i neparnih brojeva ("par-nepar"), u kojem se automobilima može voziti ili se za njih može kupovati gorivo naizmjeničnim danima, u zavisnosti od toga kakva je parnost posljednje cifre njihovih [[registarska oznaka|registarskih oznaka]]. Polovina brojeva u datom rasponu završava na brojeve nula, dva, četiri, šest, osam, a druga polovina na brojeve jedan, tri, pet, sedam, devet, pa logičan je potez svrstati nulu sa ostalim parnim brojevima. Međutim, 1977. godine, sistem na snazi u Parizu doveo je do konfuzije; na dan rezerviran samo za neparne brojeve, policija nije znala je li nula parna ili nije, pa su izbjegavali kažnjavati vozače čije su tablice završavale na nulu.<ref>{{harvnb|Arsham|2002}}; Citat se pripisuje emisiji ''[[heute]]'' od 1. oktobra 1977. Arshamov izvještaj ponavlja {{harvtxt|Crumpacker|2007|str=165}}.</ref> Da bi se izbjegla ovakva zbrka, relevantni zakoni ponekad preciziraju da je nula parna; takvi zakoni usvojeni su u [[Novi Južni Vels|Novom Južnom Velsu]]<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Matematičar George Andrews sa univerziteta Penn State, koji se prisjeća vremena restrikcije goriva u Australiji ... Tada je neko u parlamentu Novog Južnog Velsa ustvrdio da to znači da registarske tablice koje se završavaju na nulu nikada neće dobiti gorivo, jer 'nula nije ni neparna ni parna.' Tako je parlament Novog Južnog Velsa odlučio da je za svrhu restrikcija potrošnje goriva nula zapravo paran broj!'"</ref> i u saveznoj državi [[Maryland]].<ref>Zakon države Maryland iz 1980. godine precizira: "(a) Na parne datume u kalendaru gorivo mogu kupovati samo operateri vozila koja imaju personalizirane registarske tablice bez ikakvih brojeva, te tablice čija posljednja cifra završava na paran broj. Ovo isključuje tablice operatera amaterskog radija. Nula je paran broj; (b) Na neparne datume u kalendaru ..." Djelimičan citat preuzet iz {{Citation |author=Odjel za zakonske reference |date=1974 |title=Zakoni države Maryland, tom 2 |url=https://books.google.com/books?q=%22ham+radio+operator+plates.+Zero+is+an+even+number%22 |access-date=2. juni 2013}}</ref> Na brodovima američke ratne mornarice parno numerisani odjeljci nalaze se na lučkoj strani, ali nula je rezervirana za odjeljke koji presijecaju središnju os. Drugim riječima, brojevi se čitaju 6-4-2-0-1-3-5, i to slijeva (od lučke strane) udesno (prema sredini broda pa prema desnoj strani).<ref>{{harvnb|Cutler|2008|str=237–238}}</ref> U igri ​​ruleta, broj nula ne računa se kao paran ili neparan, što kasinu daje prednost na ovakvim opkladama.<ref>{{harvnb|Brisman|2004|str=153}}</ref> Slično tome, parnost nule može utjecati na isplate u posebnim opkladama, u situacijama kada ishod zavisi od toga hoće li neki nasumično odabrani broj biti neparan ili paran, a ispostavi se da on bude nula.<ref>{{harvnb|Smock|2006}}; {{harvnb|Hohmann|2007}}; {{harvnb|Turner|1996}}</ref> Igra s rukama pod nazivom "par ili nepar" također je podložna ovome: ako oba igrača pokažu nula prstiju, ukupan broj prstiju je nula, te tako pobjeđuje onaj igrač koji se opkladio na parno.<ref>{{harvnb|Diagram Group|1983|str=213}}</ref> Jedan priručnik za nastavnike sugerira igranje ove igre kao dobar način za uvođenje djece u koncept da je nula djeljiva sa dva.<ref>{{harvnb|Baroody|Coslick|1998|str=1.33}}</ref> == Reference == {{Reflist|colwidth=25em}} == Literatura == {{Refbegin|30em}} * {{Citation |author-last=Anderson |author-first=Ian |date=2001 |title=A First Course in Discrete Mathematics |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-236-5}} * {{Citation |author-last1=Anderson |author-first1=Marlow |author-first2=Todd |author-last2=Feil |date=2005 |title=A First Course in Abstract Algebra: Rings, Groups, And Fields |location=London, UK |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-515-3}} * {{Citation |author-last=Andrews |author-first=Edna |date=1990 |title=Markedness Theory: the union of asymmetry and semiosis in language |location=Durham |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-0959-8}} * {{Citation |author-last=Arnold |author-first=C. L. |date=januar 1919 |title=The Number Zero |journal=The Ohio Educational Monthly |volume=68 |issue=1 |url=https://books.google.com/books?id=v3QbAQAAIAAJ&pg=PA21 |pages=21–22 |access-date=11. 4. 2010 }} * {{Citation |author-last=Arsham |author-first=Hossein |url=http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |title=Zero in Four Dimensions: Historical, Psychological, Cultural, and Logical Perspectives |work=The Pantaneto Forum |date=januar 2002 |access-date=24. 9. 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070925163556/http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |archive-date=25. 9. 2007 }} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Heather C. |author-last2=Hill |author-first3=Hyman |author-last3=Bass |date=2005 |title=Knowing Mathematics for Teaching: Who Knows Mathematics Well Enough To Teach Third Grade, and How Can We Decide? |journal=American Educator |hdl=2027.42/65072}} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Jennifer |author-last2=Lewis |author-first3=Mark Hoover |author-last3=Thames |title=Making mathematics work in school |date=2008 |journal=Journal for Research in Mathematics Education |volume=M14 |pages=13–44 and 195–200 |url=http://www-personal.umich.edu/~dball/articles/BallLewisThames08.pdf |access-date=4. 3. 2010 }} * {{Citation |author-last=Barbeau |author-first=Edward Joseph |date=2003 |title=Polynomials |publisher=Springer |isbn=978-0-387-40627-5}} * {{Citation |author-last1=Baroody |author-first1=Arthur |author-first2=Ronald |author-last2=Coslick |title=Fostering Children's Mathematical Power: An Investigative Approach to K-8 |date=1998 |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=978-0-8058-3105-4}} * {{Citation |author-last1=Berlinghoff |author-first1=William P. |author-first2=Kerry E. |author-last2=Grant |author-first3=Dale |author-last3=Skrien |date=2001 |title=A Mathematics Sampler: Topics for the Liberal Arts |edition=5th rev. |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-7425-0202-4}} * {{Citation |author-last=Border |author-first=Kim C. |date=1985 |title=Fixed Point Theorems with Applications to Economics and Game Theory |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-38808-5}} * {{Citation |author-last=Brisman |author-first=Andrew |title=Mensa Guide to Casino Gambling: Winning Ways |publisher=Sterling |date=2004 |isbn=978-1-4027-1300-2}} * {{Citation |author-last=Bunch |author-first=Bryan H. |date=1982 |title=Mathematical Fallacies and Paradoxes |publisher=Van Nostrand Reinhold |isbn=978-0-442-24905-2}} * {{Citation |author-last1=Caldwell |author-first1=Chris K. |author-last2=Xiong |author-first2=Yeng |date=27. 12. 2012 |title=What is the Smallest Prime? |journal=Journal of Integer Sequences |volume=15 |issue=9 |arxiv=1209.2007 |url=http://cs.uwaterloo.ca/journals/JIS/VOL15/Caldwell1/cald5.html |bibcode=2012arXiv1209.2007C }} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=10. 3. 2006a |edition=First |page=18 |id={{Factiva|SMHH000020060309e23a00049}}}} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=16. 3. 2006b |edition=First |page=20 |id={{Factiva|SMHH000020060315e23g0004z}}}} * {{Citation |author-last=Crumpacker |author-first=Bunny |date=2007 |title=Perfect Figures: The Lore of Numbers and How We Learned to Count |publisher=Macmillan |isbn=978-0-312-36005-4 |url=https://archive.org/details/perfectfigureslo00crum }} * {{Citation |author-last=Cutler |author-first=Thomas J. |title=The Bluejacket's Manual: United States Navy |date=2008 |edition=Centennial |publisher=Naval Institute Press |isbn=978-1-55750-221-6}} * {{Citation |author-last1=Dehaene |author-first1=Stanislas |author-link1=Stanislas Dehaene |author-first2=Serge |author-last2=Bossini |author-first3=Pascal |author-last3=Giraux |title=The mental representation of parity and numerical magnitude |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=122 |issue=3 |pages=371–396 |date=1993 |url=http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |access-date=13. 9. 2007 |doi=10.1037/0096-3445.122.3.371 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719224828/http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Devlin |author-first=Keith |title=The golden age of mathematics |journal=New Scientist |date=april 1985 |volume=106 |issue=1452}} * {{Citation |author=Diagram Group |title=The Official World Encyclopedia of Sports and Games |publisher=Paddington Press |date=1983 |isbn=978-0-448-22202-8 |url=https://archive.org/details/officialworldenc00diag }} * {{Citation |author-last1=Dickerson |author-first1=David S. |author-last2=Pitman |author-first2=Damien J. |date=juli 2012 |title=Advanced college-level students' categorization and use of mathematical definitions |editor=Tai-Yih Tso |journal=Proceedings of the 36th Conference of the International Group for the Psychology of Mathematics Education |volume=2 |pages=187–195 |url=http://www.diva-portal.org/smash/get/diva2:542328/FULLTEXT01.pdf#page=193 }} * {{Citation |author-last1=Dummit |author-first1=David S. |author-first2=Richard M. |author-last2=Foote |date=1999 |title=Abstract Algebra |edition=2e |location=New York, USA |publisher=Wiley |isbn=978-0-471-36857-1}} * {{Citation |author=Educational Testing Service |date=2009 |title=Mathematical Conventions for the Quantitative Reasoning Measure of the GRE revised General Test |publisher=Educational Testing Service |url=http://www.ets.org/s/gre/pdf/gre_math_conventions.pdf |access-date=6. 9. 2011 }} * {{Citation |author-last=Freudenthal |author-first=Hans |author-link=Hans Freudenthal |date=1983 |title=Didactical phenomenology of mathematical structures |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=Reidel}} * {{Citation |author-last=Frobisher |author-first=Len |date=1999 |chapter=Primary School Children's Knowledge of Odd and Even Numbers |editor=Anthony Orton |title=Pattern in the Teaching and Learning of Mathematics |location=London, UK |publisher=Cassell |pages=31–48}} * {{Citation |author-last=Gouvêa |author-first=Fernando Quadros |author-link=Fernando Q. Gouvêa |date=1997 |title=''p''-adic numbers: an introduction |edition=2nd |isbn=978-3-540-62911-5 |publisher=Springer-Verlag}} * {{Citation |author-last=Gowers |author-first=Timothy |author-link=William Timothy Gowers |title=Mathematics: A Very Short Introduction |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-285361-5 |date=2002}} * {{Citation |author=Graduate Management Admission Council |date=septembar 2005 |title=The Official Guide for GMAT Review |edition=11th |isbn=978-0-9765709-0-5 |publisher=Graduate Management Admission Council |location=McLean, Virginia, USA |url=https://archive.org/details/gmatreview00 }} * {{Citation |author-last=Grimes |author-first=Joseph E. |date=1975 |title=The Thread of Discourse |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-90-279-3164-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/threadofdiscours0000grim }} * {{Citation |author-last1=Hartsfield |author-first1=Nora |author-link1=Nora Hartsfield |author-last2=Ringel |author-first2=Gerhard |author-link2=Gerhard Ringel |date=2003 |title=Pearls in Graph Theory: A Comprehensive Introduction |title-link=Pearls in Graph Theory |location=Mineola, New York, USA |publisher=Courier Dover |isbn=978-0-486-43232-8}} * {{Citation |author-last1=Hill |author-first1=Heather C. |author-first2=Merrie L. |author-last2=Blunk |author-first3=Charalambos Y. |author-last3=Charalambous |author-first4=Jennifer M. |author-last4=Lewis |author-first5=Geoffrey C. |author-last5=Phelps |author-first6=Laurie |author-last6=Sleep |author-first7=Deborah Loewenberg |author-last7=Ball |date=2008 |title=Mathematical Knowledge for Teaching and the Mathematical Quality of Instruction: An Exploratory Study |journal=Cognition and Instruction |volume=26 |issue=4 |doi=10.1080/07370000802177235 |pages=430–511 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last=Hohmann |author-first=George |date=25. 10. 2007 |title=Companies let market determine new name |work=Charleston Daily Mail |page=P1C |id={{Factiva|CGAZ000020071027e3ap0001l}}}} * {{Citation |author=Kaplan Staff |date=2004 |title=Kaplan SAT 2400, 2005 Edition |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-7432-6035-0 |url=https://archive.org/details/newsat240000kapl }} * {{Citation |author-last=Keith |author-first=Annie |title=Teachers Engaged in Research: Inquiry in Mathematics Classrooms, Grades Pre-K-2 |chapter=Mathematical Argument in a Second Grade Class: Generating and Justifying Generalized Statements about Odd and Even Numbers |date=2006 |publisher=IAP |isbn=978-1-59311-495-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/teachersengagedi0000unse_t1n2 }} * {{Citation |author-last=Krantz |author-first=Steven George |date=2001 |title=Dictionary of algebra, arithmetic, and trigonometry |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-052-3 |url=https://archive.org/details/dictionaryofalge00kran }} * {{Citation |author-last1=Levenson |author-first1=Esther |author-first2=Pessia |author-last2=Tsamir |author-first3=Dina |author-last3=Tirosh |title=Neither even nor odd: Sixth grade students' dilemmas regarding the parity of zero |volume=26 |issue=2 |date=2007 |pages=83–95 |doi=10.1016/j.jmathb.2007.05.004 |journal=The Journal of Mathematical Behavior}} * {{Citation |author-last=Lichtenberg |author-first=Betty Plunkett |title=Zero is an even number |journal=The Arithmetic Teacher |volume=19 |issue=7 |date=novembar 1972 |pages=535–538 |doi=10.5951/AT.19.7.0535}} * {{Citation |author-last=Lorentz |author-first=Richard J. |date=1994 |title=Recursive Algorithms |publisher=Intellect Books |isbn=978-1-56750-037-0}} * {{Citation |author-last1=Lovas |author-first1=William |author-last2=Pfenning |author-first2=Frank |date=22. 1. 2008 |title=A Bidirectional Refinement Type System for LF |journal=Electronic Notes in Theoretical Computer Science |volume=196 |pages=113–128 |doi=10.1016/j.entcs.2007.09.021 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last1=Lovász |author-first1=László |author-link1=László Lovász |author-first2=József |author-last2=Pelikán |author-first3=Katalin L. |author-last3=Vesztergombi |author-link3=Katalin Vesztergombi |date=2003 |title=Discrete Mathematics: Elementary and Beyond |publisher=Springer |isbn=978-0-387-95585-8}} * {{Citation |author-last=Morgan |author-first=Frank |title=Old Coins |work=Frank Morgan's Math Chat |publisher=The Mathematical Association of America |date=5. 4. 2001 |url=http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |access-date=22. 8. 2009 |archive-date=8. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090108053212/http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |url-status=dead }} * {{Citation |author-last1=Nipkow |author-first1=Tobias |author-link1=Tobias Nipkow |author-first2=Lawrence C. |author-last2=Paulson |author-link2=Lawrence C. Paulson |author-first3=Markus |author-last3=Wenzel |date=2002 |title=Isabelle/Hol: A Proof Assistant for Higher-Order Logic |publisher=Springer |isbn=978-3-540-43376-7}} * {{Citation |author-last1=Nuerk |author-first1=Hans-Christoph |author-first2=Wiebke |author-last2=Iversen |author-first3=Klaus |author-last3=Willmes |title=Notational modulation of the SNARC and the MARC (linguistic markedness of response codes) effect |journal=The Quarterly Journal of Experimental Psychology A |volume=57 |issue=5 |date=juli 2004 |pages=835–863 |doi=10.1080/02724980343000512 |pmid=15204120 |s2cid=10672272}} * {{Citation |author-last=Partee |author-first=Barbara Hall |title=Fundamentals of Mathematics for Linguistics |date=1978 |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=D. Reidel |isbn=978-90-277-0809-0}} * {{Citation |author-last=Penner |author-first=Robert C. |date=1999 |title=Discrete Mathematics: Proof Techniques and Mathematical Structures |location=River Edge|publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-4088-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/discretemathemat0000penn }} * {{Citation |author-last1=Salzmann |author-first1=Helmut |author-first2=Theo |author-last2=Grundhöfer |author-first3=Hermann |author-last3=Hähl |author-first4=Rainer |author-last4=Löwen |date=2007 |title=The Classical Fields: Structural Features of the Real and Rational Numbers |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-86516-6 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/classicalfieldss0000unse }} * {{Citation |author-last=Siegel |author-first=Robert |title=Analysis: Today's date is signified in abbreviations using only odd numbers. 1-1, 1-9, 1-9-9-9. The next time that happens will be more than a thousand years from now. |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1066881 |date=19. 11. 1999 |work=[[All Things Considered]] |publisher=[[National Public Radio]] }} * {{Citation |author-last=Smock |author-first=Doug |title=The odd bets: Hines Ward vs. Tiger Woods |date=6. 2. 2006 |work=[[Charleston Gazette]] |page=P1B |id={{Factiva|CGAZ000020060207e226000bh}}}} * {{Citation |author-last=Snow |author-first=Tony |date=23. 2. 2001 |url=http://www.jewishworldreview.com/tony/snow022301.asp |title=Bubba's fools |work=[[Jewish World Review]] |access-date=22. 8. 2009 }} * {{Citation |author-last1=Sones |author-first1=Bill |author-first2=Rich |author-last2=Sones |title=To hide your age, button your lips |date=8. 5. 2002 |work=[[Deseret News]] |page=C07 |url=http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |archive-url=https://web.archive.org/web/20150508200427/http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |url-status=dead |archive-date=8. 5. 2015 |access-date=21. 6. 2014 }} * {{Citation |author-last=Starr |author-first=Ross M. |author-link=Ross Starr |date=1997 |title=General Equilibrium Theory: An Introduction |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-56473-1}} * {{Citation |author-last=Steinberg |author-first=Neil |title=Even year, odd facts |date=30. 11. 1999 |work=Chicago Sun-Times |edition=5XS |page=50 |id={{Factiva|chi0000020010826dvbu0119h}}}} * {{Citation |author-last=Stewart |author-first=Mark Alan |title=30 Days to the GMAT CAT |date=2001 |location=Stamford |publisher=Thomson |isbn=978-0-7689-0635-6}} * {{Citation |author-last=Stingl |author-first=Jim |title=01:02:03 04/05/06; We can count on some things in life |date=5. 4. 2006 |work=[[Milwaukee Journal Sentinel]] |edition=Final |page=B1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060427002610/http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 |archive-date=27. 4. 2006 |access-date=21. 6. 2014 |url=http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 }} * {{Citation |author-last1=Tabachnikova |author-first1=Olga M. |author-first2= Geoff C. |author-last2=Smith |author-link2=Geoff Smith (mathematician) |date=2000 |title=Topics in Group Theory |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-235-8}} * {{Citation |author=The Math Forum participants |date=2000 |url=http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |title=A question around zero |work=Math Forum » Discussions » History » Historia-Matematica |publisher=Drexel University |access-date=25. 9. 2007 |archive-date=7. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607151930/http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Turner |author-first=Julian |title=Sports Betting – For Lytham Look to the South Pacific |date=13. 7. 1996 |work=[[The Guardian]] |page=23 |id={{Factiva|grdn000020011017ds7d00bzg}}}} * {{Citation |author-last1=Wilden |author-first1=Anthony |author-first2=Rhonda |author-last2=Hammer |date=1987 |title=The rules are no game: the strategy of communication |publisher=Routledge Kegan & Paul |isbn=978-0-7100-9868-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/rulesarenogamest0000wild }} * {{Citation |author-last=Wise |author-first=Stephen |date=2002 |title=GIS Basics |publisher=CRC Press |isbn=978-0-415-24651-4}} * {{Citation |author-last=Wong |author-first=Samuel Shaw Ming |date=1997 |title=Computational Methods in Physics and Engineering |publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-3043-2}} {{Refend}} == Dodatna literatura == * {{Citation |author-first=John |author-last=Matousek |date=28. 3. 2001 |title=Zero odd/even: Is Zero Even? |work=Ask Dr. Math |publisher=The Math Forum |url=http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |access-date=6. 6. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129050449/http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |archive-date=29. 11. 2020}} * {{Citation |title=Is zero odd or even? |author-first=Cecil |author-last=Adams |date=1999 |work=The Straight Dope |url=http://www.straightdope.com/columns/read/1723/is-zero-odd-or-even |access-date=6. 6. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220714194034/https://www.straightdope.com/21342866/is-zero-odd-or-even |archive-date=14. 7. 2022}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=8t1TC-5OLdM Je li nula parna? - Numberphile], video sa Jamesom Grimeom, [[Univerzitet u Nottinghamu]] [[Kategorija:Osnovna aritmetika]] [[Kategorija:Parnost (matematika)|Nula]] [[Kategorija:0 (broj)]] atxfky832q48yukxme2z3xc10m7akrm 14 533400 3830886 2026-04-18T09:36:38Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Educational psychology}} {{Kategorija|Pedagoška psihologija}} [[Kategorija:Primijenjena psihologija|Pedagoška]] [[Kategorija:Teorija obrazovanja|Pedagoška psihologija]] 3830886 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Educational psychology}} {{Kategorija|Pedagoška psihologija}} [[Kategorija:Primijenjena psihologija|Pedagoška]] [[Kategorija:Teorija obrazovanja|Pedagoška psihologija]] n9pi58v2cht4mpkaw7c5mjw23khv4o7 10 533401 3830889 2026-04-18T09:53:02Z Palapa 383 Preusmjereno na [[Šablon:Wikirječnik]] 3830889 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri:[[Šablon:Wikirječnik]] hsef7jfobeqbqsn1g3ehmclpmigmj2j 0 533402 3830912 2026-04-18T11:13:17Z Srđan 73336 Srđan premjestio je stranicu [[Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.]] na [[Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.]]: Na ovim vanjskim sajtovima koristi se spojnica, pa ćemo ovo prilagoditi pravopisu. 3830912 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.]] b5wt8ombaiuvd6h20at296691gr0par 0 533403 3830913 2026-04-18T11:13:51Z Srđan 73336 Preusmjereno na [[Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.]] 3830913 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.]] b5wt8ombaiuvd6h20at296691gr0par 0 533404 3831095 2026-04-18T11:36:48Z Mhare 481 + 3831095 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Masakr u Bjelovcu | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | datum = 14. decembar 1992. | mjesto = [[Bjelovac]], općina [[Bratunac]], [[Bosna i Hercegovina]] | rezultat = Ubijeni srpski civili i vojnici; selo opljačkano i spaljeno | strana1 = jedinice [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] iz srebreničkog područja | strana2 = mjesne srpske snage i stanovništvo Bjelovca | civilne_žrtve = prema komemorativnim i lokalnim izvorima, 68 ubijenih u Bjelovcu 14. decembra 1992. }} '''Masakr u Bjelovcu''' bio je ratni zločin počinjen 14. decembra 1992. u selu [[Bjelovac]] kod [[Bratunac|Bratunca]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kada su u napadu iz pravca [[Srebrenica|Srebrenice]] ubijeni srpski civili i vojnici.<ref name="Detektor2025">{{cite web |title=Brano poziva na empatiju i pomirenje sa grobova ubijenih roditelja u Bratuncu |url=https://detektor.ba/2025/07/05/brano-poziva-na-empatiju-i-pomirenje-sa-grobova-ubijenih-roditelja-u-bratuncu/ |website=Detektor |date=5. 7. 2025 |access-date=18. 4. 2026}}</ref><ref name="Opstina2022">{{cite web |title=Obilježeno 30 godina od stradanja Srba u Bjelovcu |url=https://www.opstinabratunac.com/sr-lat/vijesti/obiljezeno-30-godina-od-stradanja-srba-u-bjelovcu/ |website=Opština Bratunac |date=14. 12. 2022 |access-date=18. 4. 2026}}</ref> Napad se u literaturi o ratu povezuje sa zimskom ofanzivom jedinica ARBiH iz srebreničke enklave prema području Bratunca i Skelana, čiji je cilj bio širenje teritorijalne kontrole i povezivanje sa enklavom [[Cerska]].<ref name="BB385">{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I |publisher=Central Intelligence Agency |location=Washington, D.C. |year=2002 |page=385}}</ref> U optužnici [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] protiv [[Naser Orić|Nasera Orića]] Bjelovac je naveden među selima napadnutim između 14. i 19. decembra 1992.<ref name="ICTYIndictment">{{cite web |title=Prosecutor v. Naser Orić – Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/oric/ind/en/ori-ii030328e.pdf |website=ICTY |date=28. 3. 2003 |access-date=18. 4. 2026}}</ref> == Pozadina == Područje [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Bratunac|Bratunca]] i [[Skelani|Skelana]] bilo je tokom 1992. poprište uzajamnih napada, protunapada i promjena linija fronta između snaga [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] i jedinica ARBiH iz srebreničke enklave.<ref name="BB385" /> Jedinice pod komandom Nasera Orića izvele su 14. i 15. decembra 1992. preliminarni napad istočno od Bratunca, pogodivši sela u području Lozničke Rijeke, među njima [[Bjelovac]] i [[Sikirić]], te prekinuvši vodosnabdijevanje Bratunca.<ref name="BB385" /> U optužnici MKSJ-a navedeno je da su između 14. i 19. decembra 1992. napadnuti Bjelovac i susjedni Sikirići te da su u akciji učestvovale jedinice iz srebreničkog podpodručja, uključujući štab Združenih oružanih snaga podregije Srebrenica, više lokalnih brigada i samostalnih bataljona.<ref name="ICTYIndictment" /> == Napad i ubistva == Napad na Bjelovac izveden je u zoru 14. decembra 1992.<ref name="Detektor2025" /><ref name="Opstina2022" /> Prema podacima koji se navode u izvještajima o komemoracijama, tog dana u Bjelovcu je ubijeno 68 Srba, među njima civila, žena, starijih osoba i maloljetnika.<ref name="Detektor2025" /> U istim izvorima navodi se da su nakon napada kuće opljačkane i spaljene, a dio stanovništva odveden u zarobljeništvo.<ref name="Opstina2022" /> Širi kontekst operacije potvrđuje i vojna literatura koja bilježi da su srpski izvori tvrdili da je u napadu na sela jugoistočno od Bratunca stradao veliki broj civila, nakon čega je ofanziva nastavljena prema komunikacijama između Bratunca i Konjević Polja.<ref name="BB385" /> == Pravna i historiografska obrada == Napad na Bjelovac bio je obuhvaćen optužnicom MKSJ-a protiv Nasera Orića u dijelu koji se odnosio na napade na sela i bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom.<ref name="ICTYIndictment" /> Međutim, Žalbeno vijeće 2008. ukinulo je prvostepenu presudu i Orića oslobodilo krivice za sve preostale tačke optužnice.<ref name="ICTYAppeal">{{cite web |title=Sažetak presude po žalbi u predmetu Nasera Orića |url=https://www.icty.org/bcs/press/sa%C5%BEetak-presude-po-%C5%BEalbi-u-predmetu-nasera-ori%C4%87a |website=ICTY |date=3. 7. 2008 |access-date=18. 4. 2026}}</ref><ref name="Detektor2008">{{cite web |title=ICTY/MKSJ: Oslobađajuća presuda za Nasera Orića |url=https://detektor.ba/2008/07/03/ictymksj-oslobadajuca-presuda-za-nasera-orica/ |website=Detektor |date=3. 7. 2008 |access-date=18. 4. 2026}}</ref> U javnom sjećanju u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] Bjelovac se obilježava zajedno sa susjednim selima [[Sikirić]] i Loznička Rijeka. Prema podacima koji se redovno navode na godišnjim komemoracijama, u ta tri sela tokom rata ubijeno je ukupno 109 srpskih civila i vojnika, od čega 68 14. decembra 1992. u Bjelovcu.<ref name="RTRS2025">{{cite web |title=U Bjelovcu kod Bratunca služen parastos za 109 ubijenih Srba |url=https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=626550 |website=RTRS |date=14. 12. 2025 |access-date=18. 4. 2026}}</ref> U Bjelovcu se svake godine održava parastos i komemoracija za ubijene mještane i žrtve iz susjednih sela.<ref name="RTRS2025" /><ref name="Opstina2022" /> Događaj je ostao jedna od centralnih tačaka kulture sjećanja na srpske civilne žrtve u bratunačkom kraju.<ref name="Detektor2025" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bratunac]] e5sv3b21ys6yv1gfg44pz3b7o5ldcpt 3831096 3831095 2026-04-18T11:42:28Z Mhare 481 /* Pravna i historiografska obrada */ 3831096 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Masakr u Bjelovcu | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | datum = 14. decembar 1992. | mjesto = [[Bjelovac]], općina [[Bratunac]], [[Bosna i Hercegovina]] | rezultat = Ubijeni srpski civili i vojnici; selo opljačkano i spaljeno | strana1 = jedinice [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] iz srebreničkog područja | strana2 = mjesne srpske snage i stanovništvo Bjelovca | civilne_žrtve = prema komemorativnim i lokalnim izvorima, 68 ubijenih u Bjelovcu 14. decembra 1992. }} '''Masakr u Bjelovcu''' bio je ratni zločin počinjen 14. decembra 1992. u selu [[Bjelovac]] kod [[Bratunac|Bratunca]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kada su u napadu iz pravca [[Srebrenica|Srebrenice]] ubijeni srpski civili i vojnici.<ref name="Detektor2025">{{cite web |title=Brano poziva na empatiju i pomirenje sa grobova ubijenih roditelja u Bratuncu |url=https://detektor.ba/2025/07/05/brano-poziva-na-empatiju-i-pomirenje-sa-grobova-ubijenih-roditelja-u-bratuncu/ |website=Detektor |date=5. 7. 2025 |access-date=18. 4. 2026}}</ref><ref name="Opstina2022">{{cite web |title=Obilježeno 30 godina od stradanja Srba u Bjelovcu |url=https://www.opstinabratunac.com/sr-lat/vijesti/obiljezeno-30-godina-od-stradanja-srba-u-bjelovcu/ |website=Opština Bratunac |date=14. 12. 2022 |access-date=18. 4. 2026}}</ref> Napad se u literaturi o ratu povezuje sa zimskom ofanzivom jedinica ARBiH iz srebreničke enklave prema području Bratunca i Skelana, čiji je cilj bio širenje teritorijalne kontrole i povezivanje sa enklavom [[Cerska]].<ref name="BB385">{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I |publisher=Central Intelligence Agency |location=Washington, D.C. |year=2002 |page=385}}</ref> U optužnici [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] protiv [[Naser Orić|Nasera Orića]] Bjelovac je naveden među selima napadnutim između 14. i 19. decembra 1992.<ref name="ICTYIndictment">{{cite web |title=Prosecutor v. Naser Orić – Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/oric/ind/en/ori-ii030328e.pdf |website=ICTY |date=28. 3. 2003 |access-date=18. 4. 2026}}</ref> == Pozadina == Područje [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Bratunac|Bratunca]] i [[Skelani|Skelana]] bilo je tokom 1992. poprište uzajamnih napada, protunapada i promjena linija fronta između snaga [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] i jedinica ARBiH iz srebreničke enklave.<ref name="BB385" /> Jedinice pod komandom Nasera Orića izvele su 14. i 15. decembra 1992. preliminarni napad istočno od Bratunca, pogodivši sela u području Lozničke Rijeke, među njima [[Bjelovac]] i [[Sikirić]], te prekinuvši vodosnabdijevanje Bratunca.<ref name="BB385" /> U optužnici MKSJ-a navedeno je da su između 14. i 19. decembra 1992. napadnuti Bjelovac i susjedni Sikirići te da su u akciji učestvovale jedinice iz srebreničkog podpodručja, uključujući štab Združenih oružanih snaga podregije Srebrenica, više lokalnih brigada i samostalnih bataljona.<ref name="ICTYIndictment" /> == Napad i ubistva == Napad na Bjelovac izveden je u zoru 14. decembra 1992.<ref name="Detektor2025" /><ref name="Opstina2022" /> Prema podacima koji se navode u izvještajima o komemoracijama, tog dana u Bjelovcu je ubijeno 68 Srba, među njima civila, žena, starijih osoba i maloljetnika.<ref name="Detektor2025" /> U istim izvorima navodi se da su nakon napada kuće opljačkane i spaljene, a dio stanovništva odveden u zarobljeništvo.<ref name="Opstina2022" /> Širi kontekst operacije potvrđuje i vojna literatura koja bilježi da su srpski izvori tvrdili da je u napadu na sela jugoistočno od Bratunca stradao veliki broj civila, nakon čega je ofanziva nastavljena prema komunikacijama između Bratunca i Konjević Polja.<ref name="BB385" /> == Pravna i historiografska obrada == Napad na Bjelovac bio je obuhvaćen optužnicom MKSJ-a protiv Nasera Orića u dijelu koji se odnosio na napade na sela i bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom.<ref name="ICTYIndictment" /> Međutim, Žalbeno vijeće 2008. ukinulo je prvostepenu presudu i Orića oslobodilo krivice za sve preostale tačke optužnice.<ref name="ICTYAppeal">{{cite web |title=Sažetak presude po žalbi u predmetu Nasera Orića |url=https://www.icty.org/bcs/press/sa%C5%BEetak-presude-po-%C5%BEalbi-u-predmetu-nasera-ori%C4%87a |website=ICTY |date=3. 7. 2008 |access-date=18. 4. 2026}}</ref><ref name="Detektor2008">{{cite web |title=ICTY/MKSJ: Oslobađajuća presuda za Nasera Orića |url=https://detektor.ba/2008/07/03/ictymksj-oslobadajuca-presuda-za-nasera-orica/ |website=Detektor |date=3. 7. 2008 |access-date=18. 4. 2026}}</ref> U javnom sjećanju u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] Bjelovac se obilježava zajedno sa susjednim selima [[Sikirić]] i Loznička Rijeka. Prema podacima koji se redovno navode na godišnjim komemoracijama, u ta tri sela tokom rata stradalo je ukupno 109 srpskih civila i vojnika, od čega 68 u Bjelovcu 14. decembra 1992.<ref name="RTRS2025">{{cite web |title=U Bjelovcu kod Bratunca služen parastos za 109 ubijenih Srba |url=https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=626550 |website=RTRS |date=14. 12. 2025 |access-date=18. 4. 2026}}</ref> U Bjelovcu se svake godine održava parastos i komemoracija za ubijene mještane i žrtve iz susjednih sela.<ref name="RTRS2025" /><ref name="Opstina2022" /> Događaj je ostao jedna od centralnih tačaka kulture sjećanja na srpske civilne žrtve u bratunačkom kraju.<ref name="Detektor2025" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bratunac]] iz3u69nbt4jkdzr9nrsdnfbrvrzuqg7 0 533405 3831099 2026-04-18T11:56:24Z Barba-Baraba 180391 Nova stranica: [[Slika:Primary_zones_of_a_lake.png|thumb|upright=1.5|{{center| Tri primarne jezerske zone }}]] '''Jezerski ekosistem''' ili '''[[lakustrijki ekosistem]]''' uključuje [[biotičks komponenta|biotsku]] (žive) [[biljke]], [[životinje]] i [[mikroorganizmi| mikroorganizme]], kao i [[abiotička komponenta|abiotsku]] (nežive) [[gizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije.<ref name="brown:1987">{{cite book | last = Brown | first = A. L. | title = Freshwater Ecology... 3831099 wikitext text/x-wiki [[Slika:Primary_zones_of_a_lake.png|thumb|upright=1.5|{{center| Tri primarne jezerske zone }}]] '''Jezerski ekosistem''' ili '''[[lakustrijki ekosistem]]''' uključuje [[biotičks komponenta|biotsku]] (žive) [[biljke]], [[životinje]] i [[mikroorganizmi| mikroorganizme]], kao i [[abiotička komponenta|abiotsku]] (nežive) [[gizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije.<ref name="brown:1987">{{cite book | last = Brown | first = A. L. | title = Freshwater Ecology | publisher = Heinimann Educational Books, London | year = 1987 |isbn = 0435606220 | page = 163 }}</ref> Jezerski [[ekosistem]]i su glavni primjer '''lentičnih ekosistema''' (''lentički'' se odnosi na stacionarnu ili relativno mirnu [[slatka voda|slatkovodnu]], od [[latinski|latinskog]] ''lentus'', što znači "trom"), koji uključuju [[bare]], [[jezera]] i [[močvare]], a veliki dio ovog članka odnosi se na lentične ekosisteme općenito. Lentički ekosistemi se mogu uporediti sa [[lotički ekosistem|lotičkim ekosistemima]], koji uključuju tekuće kopnene vode kao što su [[rijeke]] i [[potoci]]. Zajedno, ova dva ekosistema su primjeri [[slatkovodni ekosistem|slatkovodnih ekosistema]]. Lentički sistemi su raznoliki, u rasponu od malog, privremenog bazena kišnice dubokog nekoliko centimetara do [[Bajkalsko jezero| Bajkalskog jezera]], koje ima maksimalnu dubinu od 1642 m.<ref name="bronmark:2005">{{cite book | last = Brönmark | first = C. |author2=L. A. Hansson | title = The Biology of Lakes and Ponds | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 2005 | isbn =0198516134 | page = 285 }}</ref> Opća razlika između [[bazen]]a/[[ribnjak]]a i [[jezero|jezera]] je nejasna, ali Brown<ref name="brown:1987"/> navodi da su cijele površine dna bazena i ribnjaka izložene [[svjetlost]]i, dok jezera nisu. Osim toga, neka jezera postaju sezonski stratificirana. Bare i bazeni imaju dva područja: pelagičnu zonu otvorenih voda i [[bentos]]ku zonu, koja obuhvata područja dna i obale. Budući da jezera imaju duboka dna koja nisu izložena svjetlosti, ovi sistemi imaju dodatnu zonu, [[profundalna zona|profundalnu]].<ref name="kalff:2002">{{cite book | last = Kalff | first = J. | title = Limnology | publisher = Prentice Hall, Upper Saddle, NJ | year = 2002 | isbn =0130337757 | page = 592 }}</ref> Ova tri područja mogu imati vrlo različite abiotske uvjete i, stoga, vrste domaćine koje su specifično prilagođene za tamošnji život.<ref name="brown:1987"/> Dvije važne potklase jezera su ribnjaci, koji su obično mala jezera koja se preklapaju s [[močvara]]ma, i vodeni rezervoari. Tokom dužih vremenskih perioda, jezera ili zalievi unutar njih mogu se postepeno obogaćivati [[nutrijent|hranjivim tvarima]] i polahko se puniti organskim sedimentima, proces koji se naziva sukcesija. Kada ljudi koriste sliv, količine sedimenta koje ulaze u jezero mogu ubrzati ovaj proces. Dodavanje sedimenata i hranjivih tvari u jezero poznato je kao [[eutrofikacija]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> == Zone == {{bočni stubac|teme o stratifikaciji jezera}} Jezerski ekosistemi se mogu podijeliti u zone. Jedan uobičajeni sistem dijeli jezera u tri zone. Prva, [[litoralna zona]], je plitka zona blizu obale.<ref>{{Cite book |title=eLS |date=2001-05-30 |publisher=Wiley |isbn=978-0-470-01617-6 |editor-last=John Wiley & Sons, Ltd |edition=1 |language=en |doi=10.1038/npg.els.0003191}}</ref> Ovdje se pojavljuju ukorijenjene močvarne biljke. Priobalni dio je podijeljen na dvije daljnje zone, zonu otvorene vode i zonu duboke vode. U zoni otvorene vode (ili fotičkoj zoni) sunčeva svjetlost podržava fotosintetske alge i vrste koje se njima hrane. U zoni duboke vode sunčeva svjetlost nije dostupna i lanac ishrane zasniva se na detritusu koji ulazi iz litoralne i fotičke zone. Neki sistemi koriste druga imena. Područja na otvorenom moru mogu se nazvati pelagična zona, fotička zona se može nazvati limnetička zona, a afotička zona se može nazvati profundalna zona. U unutrašnjosti od litoralne zone često se može identificirati i priobalna zona koja ima biljke koje su još uvijek pogođene prisustvom jezera - to može uključivati efekte od vjetroloma, proljetnih poplava i zimskih oštećenja ledom. Proizvodnja jezera u cjelini rezultat je proizvodnje biljaka koje rastu u litoralnoj zoni, u kombinaciji s proizvodnjom planktona koji raste u otvorenoj vodi. Močvarna područja mogu biti dio lentičnog sistema, jer se prirodno formiraju duž većine obala jezera, a širina močvarne i litoralne zone zavisi od nagiba obale i količine prirodnih promjena nivoa vode, unutar i između godina. Često se u ovoj zoni nakupljaju mrtva stabla, bilo od vjetropada na obali ili trupaca transportovanih na lokaciju tokom poplava. Ovi drvenasti ostaci pružaju važno stanište za ribe i ptice gniježđice, kao i štite obale od erozije. ==Abiotičke komponente== ===Svjetlost=== Svjetlost obezbjeđuje solarnu energiju potrebnu za pokretanje procesa fotosinteze, glavnog izvora energije lentičnih sistema.<ref name="bronmark:2005"/> Količina primljene svjetlosti zavisi od kombinacije nekoliko faktora. Mali ribnjaci mogu biti u zasjenjenju okolnim drvećem, dok oblačnost može uticati na dostupnost svjetlosti u svim sistemima, bez obzira na veličinu. Sezonski i dnevni faktori također igraju ulogu u dostupnosti svjetlosti jer što je plići ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, to se više svjetlosti gubi refleksijom. Ovo je poznato kao [[Beerov zakon]].<ref name="giller:1998"/> Nakon što [[svjetlost]] prodre kroz površinu, može se raspršiti i česticama suspendiranim u vodenom stubu. Ovo raspršenje smanjuje ukupnu količinu svjetlosti s povećanjem dubine.<ref name="kalff:2002"/><ref name="moss:1998"/> Jezera su podijeljena na [[fotička zona|fotičku]] i [[afotićka zona|afotičku]] regiju, pri čemu prva prima sunčevu svjetlost, a druga se nalazi ispod dubine prodiranja svjetlosti, što je čini lišenom [[fotosinteza|fotosintetskog]] kapaciteta.<ref name="bronmark:2005"/> U odnosu na zonaciju jezera, smatra se da pelagična i [[bentos]]ka zona leže unutar fotičke regije, dok se [[profundalna zona]] nalazi u afotičkoj regiji.<ref name="brown:1987"/> ===Temperatura=== [[Temperatura]] je važan abiotiski faktor u lentičnim ekosistemima jer je većina biote [[poikiloterm]]na, gdje su unutrašnje tjelesne temperature definirane okolnim sistemom. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem do ili iz zraka i okolnog supstrata.<ref name="giller:1998"/> Plitke bare često imaju kontinuirani temperaturni gradijent od toplijih voda na površini do hladnijih voda na dnu. Osim toga, temperaturne fluktuacije mogu se uveliko razlikovati u ovim sistemima, i dnevno i sezonski.<ref name="brown:1987"/> Temperaturni režimi su vrlo različiti u velikim jezerima. U umjerenim regijama, naprimjer, kako temperatura zraka raste, ledeni sloj formiran na površini jezera se raspada, ostavljajući vodu na približno 4°C. Ovo je temperatura na kojoj voda ima najveću gustoću. Kako sezona napreduje, više temperature zraka zagrijavaju površinske vode, čineći ih manje gustima. Dublje vode ostaju hladne i guste, zbog smanjenog prodiranja svjetlosti. Kako ljeto počinje, uspostavljaju se dva različita sloja, s tako velikom temperaturnom razlikom između njih da ostaju stratificirani. Najniža zona u jezeru je najhladnija i naziva se [[hipolimnion]]. Gornja topla zona naziva se [[epilimnion]]. Između ovih zona nalazi se pojas brzih promjena temperature koji se naziva [[termoklina]]. Tokom hladnije jesenje sezone, toplina se gubi na površini i epilimnion se hladi. Kada su temperature dvije zone dovoljno blizu, vode se ponovo počinju miješati, kako bi stvorile ujednačenu temperaturu, događaj koji se naziva jezeraski promet. Zimi dolazi do inverzne stratifikacije jer se voda blizu površine hladi i smrzava, dok toplija, ali gušća voda ostaje blizu dna. Uspostavlja se termo[[klina]] i ciklus se ponavlja.<ref name="smeđa:1987"/><ref name="bronmark:2005"/> {{Wide image|LSE Stratification.png|950| Sezonska stratifikacija u umjerenim jezerima}} ===Vjetar=== [[Slika:Foamlines.png|right|thumb|upright=1.6| Ilustracija Langmuirovih rotacija; otvoreni krugovi = čestice s pozitivnim uzgonom, zatvoreni krugovi = čestice s negativnim uzgonom]] U izloženim sistemima, [[vjetar]] može stvoriti turbulentne, spiralno formirane površinske struje koje se nazivaju [[Langmuirova cirkulacija]]. Kako se tačno ove struje uspostavljaju još uvijek nije dobro shvaćeno, ali je očigledno da uključuje određenu interakciju između horizontalnih površinskih struja i površinskih gravitacijskih talasa. Vidljivi rezultat ovih rotacija, koji se može vidjeti u bilo kojem jezeru, su površinske linije pjene koje se protežu paralelno sa smjerom vjetra. Čestice s pozitivnim uzgonom i mali organizmi koncentriraju se u liniji pjene na površini, a objekti s negativnim uzgonom nalaze se u uzlaznoj struji između dvije rotacije. Objekti s neutralnim plovnim potencijalom imaju tendenciju da budu ravnomjerno raspoređeni u vodenom stubu.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Ova turbulencija cirkuliše hranjive tvari u vodenom stubu, što je čini ključnom za mnoge pelagične vrste; međutim, njen uticaj na bentoske i dubinske organizme je minimalan ili nepostojeći.<ref name="kalff:2002"/> Stepen cirkulacije [[nutrijent|hranjivih tvari]] je specifičan za sistem, jer zavisi od faktora kao što su jačina i trajanje vjetra, kao i dubina i produktivnost jezera ili bazena. ===Hemija=== {{glavni|Vodeno disanje}} [[Kisik]] je neophodan za organizamsko [[Disanje (fiziologija)|disanje]]. Količina kisika prisutnog u stajaćim vodama zavisi od: 1) površine prozirne vode izložene zraku, 2) cirkulacije vode unutar sistema i 3) količine kisika koju generiraju i koriste prisutni organizmi.<ref name="brown:1987"/> U plitkim, [[biljka]]ma bogatim bazenima mogu postojati velike fluktuacije kisika, s izuzetno visokim koncentracijama koje se javljaju tokom dana zbog [[fotosinteza|fotosinteze]] i vrlo niskim vrijednostima noću kada je disanje dominantan proces primarnih proizvođača. Termalna stratifikacija u većim sistemima također može uticati na količinu kisika prisutnog u različitim zonama. [[Epilimnion]] je bogat kisikom jer brzo cirkulira, dobijajući kisik putem kontakta sa zrakom. [[Hipolimnion]], međutim, cirkulira vrlo sporo i nema atmosferski kontakt. Osim toga, u hipolimnionu postoji manje [[kariofite|zelenih biljaka]], tako da se [[fotosinteza|fotosintezom]] oslobađa manje kisika. U [[proljeće]] i [[jesen]] kada se epilimnion i hipolimnion miješaju, kisik se ravnomjernije raspoređuje u sistemu. Nizak nivo kisika karakterističan je za profundalnu zonu zbog nakupljanja raspadajuće vegetacije i životinjske tvari koja "pada" iz pelagičnih i [[bentos]]kih zona i nemogućnosti podrške primarnim proizvođačima.<ref name="brown:1987"/> [[Fosfor]] je važan za sve organizme jer je komponenta [[DNK]] i [[RNK]] i uključen je u [[metabolizam]] ćelija kao komponenta [[ATP]]-a i [[ADP]]-a. Također, fosfor se ne nalazi u velikim količinama u slatkovodnim sistemima, što ograničava fotosintezu kod primarnih proizvođača, čineći ga glavnom odrednicom proizvodnje lentičnog sistema. Ciklus fosfora je složen, ali model opisan u nastavku opisuje osnovne puteve. Fosfor uglavnom ulazi u ribnjak ili jezero putem otjecanja iz sliva ili atmosferskim taloženjem. Po ulasku u sistem, reaktivni oblik fosfora obično apsorbiraju [[alge]] i makrofiti, koji oslobađaju nereaktivni spoj fosfora kao nusprodukt fotosinteze. Ovaj fosfor može driftati prema dolje i postati dio bentoskog ili profundalnog sedimenta, ili ga [[mikrobi]] u vodenom stupcu mogu [[remineralizacija|remineralizirati]] u reaktivni oblik. Slično tome, nereaktivni fosfor u sedimentu može se remineralizirati u reaktivni oblik.<ref name="bronmark:2005"/> Sedimenti su generalno bogatiji fosforom od jezerske vode, što ukazuje na to da ovaj [[nutrijent]] može imati dugo vrijeme zadržavanja tamo prije nego što se remineralizira i ponovo uvede u sistem.<ref name="kalff:2002"/> ==Biotske komponente== [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a lake.xcf|thumb|upright=1.6|[[Mreža zajedničkog pojavljivanja]] bakterijske zajednice u jezeru]] ===Bakterije=== [[Bakterije]] su prisutne u svim regijama lentičnih voda. Slobodnoživeći oblici povezani su s raspadajućim organskim materijalom, [[biofilm]]om na površinama stijena i biljaka, suspendiranim u vodenom stubu i u sedimentima bentoskih i profundalnih zona. Drugi oblici su također povezani s crijevima lentičnih životinja kao paraziti ili u [[komensalizam|komenzalnim]] odnosima.<ref name="kalff:2002"/> Bakterije imaju važnu ulogu u metabolizmu sistema putem recikliranja hranjivih tvari,<ref name="bronmark:2005"/> o čemu se raspravlja u odjeljku Trofički odnosi. ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Nelumbo nucifera LOTUS bud.jpg|thumb|upright|''[[Nelumbo nucifera]]'', vodena biljka.]] [[Alge]], uključujući i [[fitoplankton]] i [[perifiton]], glavni su [[fotosinteza|fotosintetizatori]] u [[bara]]ma i jezerima..<ref>{{Cite journal |last1=Cael |first1=B. B. |last2=Seekell |first2=David A. |date=2023 |title=How does lake primary production scale with lake size? |journal=Frontiers in Environmental Science |volume=11 |doi=10.3389/fenvs.2023.1103068 |issn=2296-665X |doi-access=free }}</ref> Fitoplankton se nalazi kako pluta u vodenom stubu pelagijske zone. Mnoge vrste imaju veću gustoću od vode, što bi trebalo uzrokovati da nenamjerno potonu u bentos. Da bi se suprotstavili ovome, fitoplankton je razvio mehanizme promjene gustoće, formiranjem [[vakuola]] i plinskih [[vezikula]], ili promjenom oblika kako bi izazvao otpor, čime se usporava njihovo spuštanje.<ref>{{Cite web |last=Smriti |first=Saifun Nahar |date=2023-10-05 |title=Adaptation of Phytoplankton to Float in Water |url=https://greenleen.com/adaptation-of-phytoplankton-to-float-in-water/ |access-date=2023-10-05 |website=GreenLeen.Com |language=en-US}}</ref> Vrlo sofisticirana [[adaptacija]] koju koristi mali broj [[vrsta]] je rep sličan [[flagela]]ma koji može podesiti vertikalni položaj i omogućiti [[kretanje]] u bilo kojem smjeru.<ref name="bronmark:2005"/> Fitoplankton također može održavati svoje prisustvo u vodenom stubu, cirkulirajući u [[Langmuiroca cirkulacija|Langmuirovim rotacijama]].<ref name="kalff:2002"/> Perifitske alge, s druge strane, pričvršćene su za supstrat. U [[jezero|jezerima]] i [[bara]]ma mogu prekriti sve [[bentos]]ke površine. Obje vrste planktona su važne kao izvori hrane i kao dobavljači kisika.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] žive i u bentoskoj i u pelagičnoj zoni i mogu se grupirati prema načinu rasta: ⑴ '''emergentne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s [[list]]ovima i [[cvijet|cvjetovima]] koji se protežu u zrak; ⑵ '''plutajuće-lisne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s plutajućim listovima; ⑶ '''potopljeni''' = rastu ispod površine; ⑷ '''slobodno plutajući makrofiti''' = nisu ukorijenjeni u supstratu i plutaju na površini.<ref name="brown:1987"/> Ovi različiti oblici [[makrofit]]a uglavnom se javljaju u različitim područjima [[bentos]]ke zone, s emergentnom [[vegetacija|vegetacijom]] najbliže obali, zatim makrofitima s plutajućim listovima, a zatim potopljenom vegetacijom. Slobodno plutajući makrofiti mogu se pojaviti bilo gdje na površini sistema.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] su plutajuće od svojih kopnenih pandana jer [[slatka voda]] ima veću gustoću od zraka. Zbog toga strukturna krutost nije važna u jezerima i barama (osim u nadzemnim stabljikama i listovima). Dakle, listovi i stabljike većine vodenih biljaka koriste manje energije za izgradnju i održavanje drvenastog tkiva, ulažući tu energiju u brzi rast.<ref name="brown:1987"/> Da bi se nosile sa stresovima izazvanim vjetrom i valovima, biljke moraju biti i fleksibilne i žilave. Svjetlost, dubina vode i vrsta supstrata su najvažniji faktori koji kontrolišu distribuciju potopljenih vodenih biljaka.<ref name=Keddy>Keddy, P.A. (2010). Wetland Ecology: Principles and Conservation (2nd edition). Cambridge University Press, Cambridge, UK. {{ISBN|0521739675}}.</ref> Macrophytes are sources of food, oxygen, and habitat structure in the benthic zone, but cannot penetrate the depths of the euphotic zone, and hence are not found there.<ref name="brown:1987"/><ref name="moss:1998">{{cite book | last = Moss | first = B. | title = Ecology of Freshwaters: man and medium, past to future | publisher = Blackwell Science, London | year = 1998 | isbn = 0632035129 | page = [https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 557] | url = https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 }}</ref> ===Beskičmenjeci=== [[Slika:Water strider G remigis.jpg|thumb|right|[[Gerridae|Vodene buhe]] su grabežljivi [[insekti]] koji se oslanjaju na [[površinska napetost| površinsku napetost]] da bi hodali po površini vode. [Žive na površini [[bara]], [[močvara]] i drugih mirnih voda. Mogu se kretati vrlo brzo, do 1,5&nbsp;[[metar u sekundi|m/s]].]] [[Zooplankton]] su sitne [[životinje]] koje lebde u vodenom stubu. Poput fitoplanktona, ove vrste su razvile mehanizme koji ih sprječavaju da potonu u dublje vode, uključujući oblike tijela koji izazivaju otpor i aktivno mahanje dodacima (kao što su antene ili bodlje).<ref name="brown:1987"/> Ostanak u vodenom stubu može imati svoje prednosti u smislu hranjenja, ali nedostatak utočišta u ovoj zoni ostavlja zooplankton ranjivim na [[predator]]e. Kao odgovor na to, neke vrste, posebno ''[[Daphnia]]'' sp., vrše dnevne vertikalne migracije u vodenom stubu pasivno tonući u tamnije niže dubine tokom dana i aktivno se krećući prema površini tokom noći. Također, budući da uslovi u lentičnom sistemu mogu biti prilično promjenjivi tokom godišnjih doba, zooplankton ima sposobnost prelaska sa polaganja običnih [[jaja]] na jaja u mirovanju kada nedostaje hrane, temperature padnu ispod 2°C ili ako je brojnost predatora velika. Ova jaja u mirovanju imaju [[dijapauza|dijapauzu]], ili period mirovanja, koji bi trebao omogućiti zooplanktonu da se susretne s uslovima koji su povoljniji za preživljavanje kada se konačno izlegu.<ref name="gliwicz:2004">Gliwicz, Z. M. "Zooplankton", pp. 461–516 in O'Sullivan (2005)</ref> The invertebrates that inhabit the benthic zone are numerically dominated by small species, and are species-rich compared to the zooplankton of the open water. They include: [[Crustacean]]s (e.g. [[crab]]s, [[crayfish]], and [[shrimp]]), [[Mollusca|molluscs]] (e.g. [[clam]]s and [[snail]]s), and numerous types of insects.<ref name="bronmark:2005"/> Ovi organizmi se uglavnom nalaze u područjima rasta makrofita, gdje se nalaze najbogatiji resursi, voda bogata kisikom i najtopliji dio ekosistema. Strukturno raznoliki slojevi makrofita važna su mjesta za akumulaciju organske tvari i pružaju idealno područje za kolonizaciju. Sedimenti i biljke također nude veliku zaštitu od grabežljivih riba.<ref name="kalff:2002"/> Vrlo malo beskičmenjaka može nastaniti hladnu, tamnu i kisikom siromašnu [[duboku zonu]]. Oni koji mogu, često su crvene boje, zbog prisustva velikih količina [[hemoglobina]], što znatno povećava količinu kisika koja se prenosi do ćelija.<ref name="brown:1987"/> Budući da je koncentracija kisika unutar ove zone niska, većina vrsta gradi tunele ili jazbine u kojima se mogu sakriti i koriste minimalnu količinu pokreta potrebnih za cirkulaciju vode, privlačeći kisik bez trošenja previše energije.<ref name="brown:1987"/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== Ribe imaju niz fizioloških tolerancija koje zavise od toga kojoj vrsti pripadaju. Imaju različite letalne temperature, potrebe za rastvorenim kisikom i potrebe za mriješćenjem koje se zasnivaju na njihovim nivoima aktivnosti i ponašanju. Budući da su ribe vrlo pokretne, one su u stanju da se nose s nepogodnim abiotičkim faktorima u jednoj zoni jednostavnim prelaskom u drugu. Na primjer, osoba koja se hrani detritusom u dubokoj zoni i koja utvrdi da je koncentracija kisika prenisko pala, može se hraniti bliže bentoskoj zoni. Riba također može promijeniti svoje prebivalište tokom različitih dijelova svog životnog ciklusa: izleganje u sedimentnom gnijezdu, zatim prelazak u zatravljenu bentosku zonu radi razvoja u zaštićenom okruženju s resursima hrane, i konačno u pelagijalnu zonu kao odrasla jedinka. I drugi taksoni kičmenjaka nastanjuju lentičke sisteme. To uključuje [[vodozemci|vodozemce]] (npr. [[daždevnjak]]e i [[žabe]]), [[gmizavci|gmizavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]] i [[aligatori|aligatore]]) i veliki broj [[vrsta]] vodenih [[ptica]].<ref name="moss:1998"/> Većina ovih kičmenjaka provodi dio svog vremena u kopnenim [[stanište|staništima]] i stoga nisu direktno pogođeni abiotičkim faktorima u jezeru ili ribnjaku. Mnoge vrste riba su važne i kao potrošači i kao plijen za gore spomenute veće [[kičmenjak]]e. ==Trofički odnosi== ===Primarni proizvođači=== Lentični sistemi većinu svoje energije dobijaju fotosintezom koju vrše vodene biljke i [[alge]].<ref>{{cite journal |last1=Zhang |first1=Ke |last2=Yang |first2=Xiangdong |last3=Kattel |first3=Giri |last4=Lin |first4=Qi |last5=Shen |first5=Ji |title=Freshwater lake ecosystem shift caused by social-economic transitions in Yangtze River Basin over the past century |journal=Scientific Reports |date=21 November 2018 |volume=8 |issue=1 |pages=17146 |doi=10.1038/s41598-018-35482-5 |pmid=30464220 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-35482-5 |access-date=13 January 2024 |language=en |issn=2045-2322|hdl=11343/219728 |hdl-access=free |pmc=6249226 }}</ref> Ovaj [[autohtonost|autohtoni]] proces uključuje kombinaciju [[ugljik-dioksid]]a, [[voda|vode]] i [[sunčeva ennergija|sunčeve energije]] za proizvodnju [[ugljikohidrat]]a i rastvorenog kisika. Unutar jezera ili bare, potencijalna brzina fotosinteze uglavnom se smanjuje s dubinom zbog slabljenja [[svjetlost]]i.<ref>{{Cite journal |last=Pirc |first=Helmut |date=January 1986 |title=Seasonal aspects of photosynthesis in Posidonia oceanica: Influence of depth, temperature and light intensity |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0304377086900215 |journal=Aquatic Botany |language=en |volume=26 |pages=203–212 |doi=10.1016/0304-3770(86)90021-5|url-access=subscription }}</ref> Međutim, [[fotosinteza]] često je niska na gornjih nekoliko milimetara površine, vjerovatno zbog inhibicije [[UV|ultraljubičastim svjetlom]]. Tačna dubina i mjerenja brzine fotosinteze ove krivulje su specifična za sistem i zavise od: 1) ukupne [[biomasa|biomase]] fotosintetskih ćelija, 2) količine materijala koji slabe svjetlost i 3) obilja i frekventnog raspona [[pigment|pigmenata]] koji apsorbiraju svjetlost (tj. [[hlorofil]]a) unutar fotosintetskih ćelija.<ref name="moss:1998"/> [[Energija]] koju stvaraju ovi [[primarni proizvođač]]i važna je za zajednicu jer se prenosi na više trofičke nivoe putem potrošnje.<ref>{{cite journal |last1=Shimoda |first1=Yuko |last2=Azim |first2=M. Ekram |last3=Perhar |first3=Gurbir |last4=Ramin |first4=Maryam |last5=Kenney |first5=Melissa A. |last6=Sadraddini |first6=Somayeh |last7=Gudimov |first7=Alex |last8=Arhonditsis |first8=George B. |title=Our current understanding of lake ecosystem response to climate change: What have we really learned from the north temperate deep lakes? |journal=Journal of Great Lakes Research |date=1 March 2011 |volume=37 |issue=1 |pages=173–193 |doi=10.1016/j.jglr.2010.10.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0380133010002091 |access-date=13 January 2024 |issn=0380-1330|url-access=subscription }}</ref> ===Bakterije=== Velika većina [[bakterija]] u jezerima i [[bara]]ma dobija energiju razgradnjom vegetacije i životinjske materije. U pelagijalnoj zoni, mrtve ribe i povremeni [[alohtonost|alohtoni]] unos otpada su primjeri grubih čestica organske materije (CPOM>1 mm). [[Bakterije]] ih razgrađuju u fine čestice organske materije (FPOM<1 mm), a zatim dalje u upotrebljive [[nutrijent|hranjive tvari]]. Mali organizmi poput [[plankton]]a također su okarakterizirani kao FPOM. Vrlo niske koncentracije hranjivih tvari oslobađaju se tokom razgradnje jer ih bakterije koriste za izgradnju vlastite biomase. Međutim, bakterije konzumiraju [[protozoe]], koje zatim konzumiraju zooplankton, a zatim dalje na [[tofički nivo|trofičkim nivoima]]. Elementi osim [[ugljik]]a, posebno [[fosfor]] i [[dušik]], regeneriraju se kada se [[protozoe]] hrane bakterijskim [[plijen]]om. <ref>{{Cite journal|last=Pernthaler|first=Jakob|date=July 2005|title=Predation on prokaryotes in the water column and its ecological implications|url=https://www.nature.com/articles/nrmicro1180|journal=Nature Reviews Microbiology|language=en|volume=3|issue=7|pages=537–546|doi=10.1038/nrmicro1180|pmid=15953930 |s2cid=336473 |issn=1740-1534|url-access=subscription}}</ref> and this way, nutrients become once more available for use in the water column. This regeneration cycle is known as the [[microbial loop]]<ref>{{Cite journal|last1=Azam|first1=F|last2=Fenchel|first2=T|last3=Field|first3=Jg|last4=Gray|first4=Js|last5=Meyer-Reil|first5=La|last6=Thingstad|first6=F|date=1983|title=The Ecological Role of Water-Column Microbes in the Sea|url=http://www.int-res.com/articles/meps/10/m010p257.pdf|journal=Marine Ecology Progress Series|language=en|volume=10|pages=257–263|doi=10.3354/meps010257|bibcode=1983MEPS...10..257A|issn=0171-8630}}</ref> i ključna je komponenta lentičnih [[lanac ishrane|lanaca ishrane]].<ref name="bronmark:2005"/> Razgradnja organskih [[materija]]la može se nastaviti u bentoskim i profundalnim zonama ako materija pada kroz vodeni stub prije nego što je pelagične bakterije potpuno probave. Bakterije se ovdje nalaze u najvećoj količini u sedimentima, gdje su obično 2–1000 puta češće nego u vodenom stubu.<ref name="gliwicz:2004"/> ===Bentoski beskičmenjaci=== [[Bentoski beskičmenjaci]], zbog visokog nivoa bogatstva [[vrsta]], imaju mnogo metoda hvatanja plijena. [[Filterski hranitelj]]i stvaraju struje putem sifona ili udaranja [[cilija]], kako bi privukli vodu i njen nutritivni sadržaj prema sebi radi procijedivanja. [[Ispaša|Pašnjaci]] koriste adaptacije za struganje, grebanje i usitnjavanje, kako bi se hranili [[perifit]]skim [[alga]]ma i makrofitima. Članovi ceha sakupljača pretražuju [[sediment]]e, birajući specifične čestice grabljivim dodacima. [[Beskičmenjaci]] koji se hrane nanosima neselektivno konzumiraju sediment, probavljajući sav organski materijal koji on sadrži. Konačno, neki beskičmenjaci pripadaju grupi predatora, hvatajući i konzumirajući žive [[životinje]].<ref name="bronmark:2005"/><ref name="jonasson:2003">Jónasson, P. M. "Benthic Invertebrates", pp. 341–416 in O'Sullivan (2005)</ref> Profundalna zona je dom jedinstvene grupe riba koje se hrane filtriranjem i koriste male pokrete tijela kako bi privukle struju kroz rupe koje su stvorile u sedimentu. Ovaj način ushrane zahtijeva najmanje kretanja, što omogućava ovim [[vrsta]]ma da uštede energiju.<ref name="brown:1987"/> Mali broj beskičmenjaka su [[predator]]i u profundalnoj zoni. Ove vrste vjerovatno potiču iz drugih regija i dolaze na ove dubine samo da bi se hranile. Velika većina beskičmenjaka u ovoj zoni hrani se nanosima, crpeći energiju iz okolnih sedimenata.<ref name="jonasson:2003"/> ===Ribe=== Veličina, pokretljivost i senzorne sposobnosti [[riba]], omogućavaju im da iskoriste široku bazu [[plijen]]a, koja pokriva više zona. Poput beskičmenjaka, prehrambene navike riba mogu se podijeliti u cehove. U pelagijalnoj zoni, [[biljojedi]] pasu perifiton i makrofite ili skupljaju [[fitoplankton]] iz vodenog stupca. [[Mesojedi]] uključuju [[ribe]] koje se hrane zooplanktonom u vodenom stubu (zooplanktivori), insektima na površini vode, na bentoskim strukturama ili u sedimentu ([[insektivori]]), i one koje se hrane drugim ribama ([[piscivori]]). Ribe koje konzumiraju detritus i dobijaju energiju prerađujući njegov organski materijal nazivaju se [[detritivori]]. [[omnivori|Svejedi]] unose širok spektar plijena, koji obuhvata biljni, životinjski i [[detritus]]ni materijal. Konačno, članovi [[parazit]]skog ceha dobijaju hranu od vrste domaćina, obično druge ribe ili velikog kičmenjaka.<ref name="bronmark:2005"/> Pripadnici ribljih [[takson]]a fleksibilni su u svojim prehrambenim ulogama, mijenjajući svoju ishranu u zavisnosti od uslova okoline i dostupnosti plijena. Mnoge vrste također prolaze kroz promjenu ishrane kako se razvijaju. Stoga je vjerovatno da bilo koja pojedinačna riba zauzima više prehrambenih cehova tokom svog života.<ref name="windfield:2003">Winfield, I. J. "Fish Population Ecology", pp. 517–537 in O'Sullivan (2005)</ref> ===Lentične mreže ishrane=== Kao što je navedeno u prethodnim odjeljcima, lentična [[biota]] je povezana u složenu []mreža ishrane|mrežu trofičkih odnosa]]. Ovi organizmi se mogu smatrati labavo povezanim sa specifičnim trofičkim grupama (npr. primarni proizvođači, biljojedi, primarni mesojedi, sekundarni mesojedi, itd.). Naučnici su razvili nekoliko teorija kako bi razumjeli mehanizme koji kontrolišu brojnost i [[raznolikost]] unutar ovih grupa. Vrlo općenito, [[Ekologija|procesi odozgo prema dolje i odozdo prema gore]] diktiraju da brojnost taksona [[plijen]]a zavisi od djelovanja potrošača sa viših [[trofički nivo|trofičkih nivoa]]. Tipično, ovi procesi funkcionišu samo između dva trofička nivoa, bez uticaja na ostale. Međutim, u nekim slučajevima, vodeni sistemi doživljavaju [[trofička kaskada| trofičku kaskadu]]; naprimjer, to se može dogoditi ako [[primarni producenti]] imaju manje ispaše [[biljojed]]a jer ove biljojede potiskuju [[mesojedi]]. [[Odozgo prema dolje i odozdo prema gore#Ekologija|Odozdo prema gore]] procesi funkcioniraju kada brojnost ili raznolikost članova viših trofičkih nivoa ovisi o dostupnosti ili kvaliteti resursa s nižih nivoa. Konačno, kombinirana teorija regulacije, odozdo prema gore:odozgo prema dolje, kombinira predviđene utjecaje potrošača i dostupnosti resursa. Predviđa da će trofički nivoi blizu najnižih trofičkih nivoa biti najviše pod uticajem sila odozdo prema gore, dok bi efekti odozgo prema dolje trebali biti najjači na najvišim nivoima.<ref name="bronmark:2005"/> ==Obrasci zajednice i raznolikost== ===Lokalno bogatstvo vrsta=== [[Biodiverzitet]] lentičkog sistema raste s površinom jezera ili bare. To se pripisuje većoj vjerojatnosti da će djelomično kopnene vrste pronaći veći sistem. Također, budući da veći sistemi obično imaju veće [[populacije]], smanjuje se šansa za [[izumiranje]].<ref name="browne:1982">{{cite journal | last = Browne | first = R. A. | title = Lakes as islands: biogeographic distribution, turnover rates, and species composition in the lakes of central New York | journal = Journal of Biogeography | volume = 8 1| pages = 75–83 | year = 1981 | issue = 1 | jstor = 2844594| doi =10.2307/2844594}}</ref> Dodatni faktori, uključujući temperaturni režim, pH, dostupnost hranjivih tvari, složenost staništa, stope [[specijacija|specijacije]], [[kompeticija|konkurenciju]] i [[predatorstvo]], povezani su s brojem vrsta prisutnih unutar sistema.<ref name="bronmark:2005"/><ref name=Keddy/> ===Obrasci sukcesije u planktonskim zajednicama – PEG model=== [[Fitoplankton]]ske i [[zooplankton]]ske zajednice u jezerskim sistemima prolaze kroz sezonsku sukcesiju u odnosu na dostupnost [[nutrijent|hranjivih tvari]], [[predator]]stvo i konkurenciju. Sommer ''et al.''<ref name="sommer:1986">{{cite journal | last = Sommer | first = U. |author2=Z. M. Gliwicz |author3=W. Lampert |author4=A. Duncan | title = The PEG-model of seasonal succession of planktonic events in freshwaters | journal = Archiv für Hydrobiologie | volume = 106 | pages = 433–471 | year = 1986 | issue = 4 | doi = 10.1127/archiv-hydrobiol/106/1986/433 | s2cid = 84069604 }}</ref> opisali su ove obrasce kao dio modela Plankton Ecology Group ([[Model planktonske ekološke groupe|PEG]]), sa 24 tvrdnje konstruisane iz analize brojnih sistema. Slijedeće uključuje podskup ovih tvrdnji, kako su objasnili Brönmark i Hansson<ref name="bronmark:2005"/> ilustrujući sukcesiju kroz jedan sezonski ciklus: ''[[Zima]]''<br> 1. Povećana dostupnost hranjivih tvari i svjetlosti rezultira brzim rastom [[fitoplankton]]a pred kraj zime. Dominantne vrste, poput [[dijatomeja]], su male i imaju sposobnost brzog rasta. 2. [[Zooplankton]] konzumira ove [[plankton]]e, koji postaju dominantni planktonski taksoni. ''[[Proljeće]]''<br> 3. Nastaje [[faza bistre vode]], jer se populacije fitoplanktona smanjuju zbog povećanog predatorstva od strane rastućeg broja zooplanktona. ''[[Ljeto]]''<br> 4. Brojnost zooplanktona opada kao rezultat smanjenog plijena fitoplanktona i povećanog predatorstva od strane mladih [[riba]].<br> 5. S povećanom dostupnošću hranjivih tvari i smanjenim predatorstvom od strane zooplanktona, razvija se raznolika zajednica fitoplanktona.<br> 6. Kako ljeto odmiče, hranjive tvari se smanjuju predvidljivim redoslijedom: fosfor, [[silicij-dioksid]], a zatim [[dušik]]. Brojnost različitih vrsta fitoplanktona varira u odnosu na njihovu biološku potrebu za ovim hranjivim tvarima.<br> 7. Mali [[zooplankton]] postaje dominantna vrsta zooplanktona jer je manje osjetljiv na [[predator]]stvo riba. ''[[Jesen]]''<br> 8. Predatorstvo riba se smanjuje zbog nižih temperatura, a broj zooplanktona svih veličina se povećava. ''[[Zima]]''<br> 9. Hladne temperature i smanjena dostupnost svjetlosti rezultiraju nižim stopama primarne proizvodnje i smanjenim populacijama fitoplanktona. 10. Reprodukcija zooplanktona se smanjuje zbog nižih temperatura i manje plijena. PEG model predstavlja idealiziranu verziju ovog obrasca sukcesije, dok su prirodni sistemi poznati po svojim varijacijama.<ref name="bronmark:2005"/> ===Latitudinalni obrasci=== Postoji dobro dokumentiran globalni obrazac koji povezuje smanjenje biljne i životinjske raznolikosti s povećanjem geografske širine, odnosno, postoji manje vrsta kako se krećemo prema polovima. Uzrok ovog obrasca je jedna od najvećih zagonetki za ekologe danas. Teorije za objašnjenje uključuju dostupnost [[energija|energije]], [[klima]]tsku varijabilnost, poremećaje, konkurenciju itd.<ref name="bronmark:2005"/> Uprkos ovom globalnom gradijentu raznolikosti, ovaj obrazac može biti slab za slatkovodne sisteme u poređenju sa globalnim morskim i kopnenim sistemima.<ref name="hillebrand:2004">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. | title = On the generality of the latitudinal diversity gradient | journal = American Naturalist | volume = 163| pages = 192–211 | year = 2004 | pmid = 14970922 | doi = 10.1086/381004 | issue = 2| s2cid = 9886026 | url = http://oceanrep.geomar.de/4048/1/Hillebrand_2004_Amer_nat.pdf }}</ref> Ovo može biti povezano s veličinom, kao što su Hillebrand and Azovsky<ref name="hillebrand:2001">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. |author2=A. I. Azovsky | title = Body size determines the strength of the latitudinal diversity gradient | journal = Ecography | volume = 24 | pages = 251–256 | year = 2001 | doi =10.1034/j.1600-0587.2001.240302.x | issue = 3}}</ref> otkrili su da manji organizmi ([[protozoe]] i [[plankton]]) nisu snažno pratili očekivani trend, dok su veće vrste ([[kičmenjaci]]) pratile. To su pripisali boljoj sposobnosti širenja manjih organizama, što može rezultirati visokom globalnom rasprostranjenošću.<ref name="bronmark:2005"/> ==Životni ciklusi prirodnih jezera== ===Stvaranje jezera=== Jezera se mogu formirati na različite načine, ali najčešći su ukratko razmotreni u nastavku. Najstariji i najveći sistemi rezultat su [[tektonika|tektonskih]] aktivnosti. Jezera „Velike pukotine“ (''rift'') u Africi, naprimjer, rezultat su seizmičke aktivnosti duž mjesta razdvajanja dvije [[tektonska ploča|tektonske ploče]]. Jezera formirana ledom nastaju kada se [[glečeri]] povuku, ostavljajući za sobom abnormalnosti u obliku pejzaža koje se zatim pune vodom. Konačno, [[mrtvo jezero|mrtva jezera]] su [[fluvijal]] nogporijekla, nastaju kada se vijugavi riječni zavoj odvoji od glavnog korita.<ref name="bronmark:2005"/> ===Prirodno izumiranje=== Sva jezera i bare primaju sediment. Budući da se ovi sistemi zapravo ne šire, logično je pretpostaviti da će postajati sve plići, na kraju postajući močvare ili kopnena [[vegetacija]]. Dužina ovog procesa trebala bi zavisiti od kombinacije dubine i brzine sedimentacije. Moss<ref name="moss:1998"/> daje primjer [[Tanganjika|jezera Tanganjika]], koje dostiže dubinu od 1500 m i ima brzinu sedimentacije od 0,5 mm/god. Pod pretpostavkom da na sedimentaciju ne utiču antropogeni faktori, ovaj sistem bi trebao izumrijeti za otprilike tri miliona godina. Plitki lentični sistemi bi se također mogli popuniti kako močvare prodiru prema unutra od rubova. Ovi procesi se odvijaju u mnogo kraćem vremenskom periodu, potrebno je stotine do hiljade godina da se završi proces izumiranja.<ref name="moss:1998"/> ==Ljudski uticaji== ===Zakiseljavanje=== [[Sumpor-dioksid]] i [[dušik-oksidi]] se prirodno oslobađaju iz vulkana, organskih jedinjenja u tlu, močvarama i morskim sistemima, ali većina ovih jedinjenja potiče od sagorijevanja uglja, nafte, benzina i topljenja ruda koje sadrže [[sumpor]].<ref name="kalff:2002"/> Ove supstance se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u sočivaste sisteme kao [[kisele kiše]].<ref name="brown:1987"/> Jezera i bare koje sadrže temeljnu stijenu bogatu karbonatima imaju prirodni tampon, što rezultira nepromjenom pH vrijednosti. Međutim, sistemi bez ove podloge su vrlo osjetljivi na unos kiseline jer imaju nizak kapacitet neutralizacije, što rezultira padom pH vrijednosti čak i uz male unose kiseline.<ref name="kalff:2002"/> Pri [[pH]] vrijednosti od 5–6, raznolikost vrsta algi i [[biomasa]] znatno se smanjuju, što dovodi do povećanja prozirnosti vode – karakteristične osobine zakiseljenih jezera. Kako pH vrijednost nastavlja padati, sva [[fauna]] postaje manje raznolika. Najznačajnija karakteristika je poremećaj reprodukcije riba. Stoga se populacija na kraju sastoji od malog broja starih jedinki koje na kraju uginu i ostavljaju sisteme bez riba.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Kisele kiše su bile posebno štetne za jezera u [[Skandinaviji]], zapadnoj [[Škotskoj]], zapadnom [[Walesu]] i sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. ===Eutrofikacija=== [[Eutrofikacija|Eutrofijski]] sistemi sadrže visoku koncentraciju [[fosfor]]a (~30&nbsp;μg/L), [[dušik]]a (~1500&nbsp;μg/L) ili oboje.<ref name="bronmark:2005"/> Fosfor ulazi u sočivaste vode iz efluenta [[otpadne vode|otpadnih voda]], ispuštanja iz sirove kanalizacije ili oticanja s poljoprivrednog zemljišta. Dušik uglavnom dolazi iz [[Gnojivo|poljoprivrednih gnojiva]] oticanja ili ispiranja i naknadnog toka [[podzemna voda|podzemnih voda]]. Ovo povećanje hranjivih tvari potrebnih primarnim proizvođačima rezultira masovnim povećanjem rasta fitoplanktona, što se naziva "[[Cvjetanje algi|cvjetanje planktona]]." Ovo cvjetanje smanjuje prozirnost vode, što dovodi do gubitka potopljenih biljaka.<ref>{{Cite journal |last1=Birk |first1=Sapriya |last2=Miller |first2=J. David |last3=MacMullin |first3=Aidan |last4=Patterson |first4=R. Timothy |last5=Villeneuve |first5=Paul J. |date=February 2023 |title=Perceptions of Freshwater Algal Blooms, Causes and Health among New Brunswick Lakefront Property Owners |journal=Environmental Management |language=en |volume=71 |issue=2 |pages=249–259 |doi=10.1007/s00267-022-01736-2 |issn=0364-152X|doi-access=free |pmid=36318287 |pmc=9628596 }}</ref> Rezultirajuće smanjenje strukture [[staništa]] ima negativan uticaj na vrste koje ga koriste za mriješćenje, sazrijevanje i opći opstanak. Osim toga, veliki broj kratkoživućih fitoplanktona rezultira taloženjem ogromne količine mrtve [[biomasa|biomase]] u sedimentu.<ref name="moss:1998"/> Bakterijama su potrebne velike količine kisika za razgradnju ovog materijala, čime se smanjuje koncentracija kisika u vodi. Ovo je posebno izraženo u [[Stratifikacija jezera|stratificirana jezera]], kada [[termoklina]] sprječava miješanje vode bogate kisikom s površine s nižim nivoima. Niski ili anoksijski uvjeti isključuju postojanje pripadnike mnogih [[takson]]a koji nisu fiziološki tolerantni na ove uvjete.<ref name="bronmark:2005"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lentične sisteme i namjernim događajima (npr. poribljavanje, unošenje divljači i prehrambenih vrsta) kao i nenamjernim događajima (npr. u [[balaszna voda|balastnim vodama]]). Ovi organizmi mogu uticati na autohtone životinje putem konkurencije za [[plijen]] ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name="giller:1998">{{cite book | last = Giller | first = S. |author2=B. Malmqvist | title = The Biology of Streams and Rivers | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 1998 | isbn =0198549776 | page = 296 }}</ref> Što se tiče domaćih vrsta, osvajači mogu uzrokovati promjene u veličini i starosnoj strukturi, rasprostranjenosti, gustoći, rastu populacije, pa čak i dovesti populacije do izumiranja.<ref name="bronmark:2005"/> Primjeri istaknutih osvajača lentičnih sistema uključuju [[zebrasta dagnja| zebrastu dagnju]] i [[morska paklara|morsku paklaru]] u [[Velika jezera|Velikim jezerima]]. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija|Ekologija|Jezera}} *[[Parametri kvalitete slatkovodne okoline]] *[[Aeracija jezera]] *[[Limnologija]] *[[Vještačka lentična vodena tijela Maharashtre]] *[[Ekološko ispuštanje]] == Reference == {{reflist|35em}} ===Dodatni izvori=== *{{cite book|author1=O'Sullivan, Patrick |author2=Reynolds, C. S. |title=The Lakes Handbook: Lake Restoration and Rehabilitation|url=https://books.google.com/books?id=LHc9uAAACAAJ|date=2005|publisher=Wiley|isbn=978-0-632-04795-6}} {{wiktionary|lentičnost}} {{teme vodenih ekosistema|state=expanded}} {{modeliranje ekosistema|expanded=none}} {{Ribnjak}} [[Kategorija:Vodeni biomi]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] pc74kfd9gzluanqnz0uhetbhw01mwco 3831102 3831099 2026-04-18T11:58:11Z Barba-Baraba 180391 3831102 wikitext text/x-wiki [[Slika:Primary_zones_of_a_lake.png|thumb|upright=1.5|{{center| Tri primarne jezerske zone }}]] '''Jezerski ekosistem''' ili '''lakustrijki ekosistem''' uključuje [[biotičks komponenta|biotsku]] (žive) [[biljke]], [[životinje]] i [[mikroorganizmi| mikroorganizme]], kao i [[abiotička komponenta|abiotsku]] (nežive) [[gizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije.<ref name="brown:1987">{{cite book | last = Brown | first = A. L. | title = Freshwater Ecology | publisher = Heinimann Educational Books, London | year = 1987 |isbn = 0435606220 | page = 163 }}</ref> Jezerski [[ekosistem]]i su glavni primjer '''lentičnih ekosistema''' (''lentički'' se odnosi na stacionarnu ili relativno mirnu [[slatka voda|slatkovodnu]], od [[latinski|latinskog]] ''lentus'', što znači "trom"), koji uključuju [[bare]], [[jezera]] i [[močvare]], a veliki dio ovog članka odnosi se na lentične ekosisteme općenito. Lentički ekosistemi se mogu uporediti sa [[lotički ekosistem|lotičkim ekosistemima]], koji uključuju tekuće kopnene vode kao što su [[rijeke]] i [[potoci]]. Zajedno, ova dva ekosistema su primjeri [[slatkovodni ekosistem|slatkovodnih ekosistema]]. Lentički sistemi su raznoliki, u rasponu od malog, privremenog bazena kišnice dubokog nekoliko centimetara do [[Bajkalsko jezero| Bajkalskog jezera]], koje ima maksimalnu dubinu od 1642 m.<ref name="bronmark:2005">{{cite book | last = Brönmark | first = C. |author2=L. A. Hansson | title = The Biology of Lakes and Ponds | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 2005 | isbn =0198516134 | page = 285 }}</ref> Opća razlika između [[bazen]]a/[[ribnjak]]a i [[jezero|jezera]] je nejasna, ali Brown<ref name="brown:1987"/> navodi da su cijele površine dna bazena i ribnjaka izložene [[svjetlost]]i, dok jezera nisu. Osim toga, neka jezera postaju sezonski stratificirana. Bare i bazeni imaju dva područja: pelagičnu zonu otvorenih voda i [[bentos]]ku zonu, koja obuhvata područja dna i obale. Budući da jezera imaju duboka dna koja nisu izložena svjetlosti, ovi sistemi imaju dodatnu zonu, [[profundalna zona|profundalnu]].<ref name="kalff:2002">{{cite book | last = Kalff | first = J. | title = Limnology | publisher = Prentice Hall, Upper Saddle, NJ | year = 2002 | isbn =0130337757 | page = 592 }}</ref> Ova tri područja mogu imati vrlo različite abiotske uvjete i, stoga, vrste domaćine koje su specifično prilagođene za tamošnji život.<ref name="brown:1987"/> Dvije važne potklase jezera su ribnjaci, koji su obično mala jezera koja se preklapaju s [[močvara]]ma, i vodeni rezervoari. Tokom dužih vremenskih perioda, jezera ili zalievi unutar njih mogu se postepeno obogaćivati [[nutrijent|hranjivim tvarima]] i polahko se puniti organskim sedimentima, proces koji se naziva sukcesija. Kada ljudi koriste sliv, količine sedimenta koje ulaze u jezero mogu ubrzati ovaj proces. Dodavanje sedimenata i hranjivih tvari u jezero poznato je kao [[eutrofikacija]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> == Zone == {{bočni stubac|teme o stratifikaciji jezera}} Jezerski ekosistemi se mogu podijeliti u zone. Jedan uobičajeni sistem dijeli jezera u tri zone. Prva, [[litoralna zona]], je plitka zona blizu obale.<ref>{{Cite book |title=eLS |date=2001-05-30 |publisher=Wiley |isbn=978-0-470-01617-6 |editor-last=John Wiley & Sons, Ltd |edition=1 |language=en |doi=10.1038/npg.els.0003191}}</ref> Ovdje se pojavljuju ukorijenjene močvarne biljke. Priobalni dio je podijeljen na dvije daljnje zone, zonu otvorene vode i zonu duboke vode. U zoni otvorene vode (ili fotičkoj zoni) sunčeva svjetlost podržava fotosintetske alge i vrste koje se njima hrane. U zoni duboke vode sunčeva svjetlost nije dostupna i lanac ishrane zasniva se na detritusu koji ulazi iz litoralne i fotičke zone. Neki sistemi koriste druga imena. Područja na otvorenom moru mogu se nazvati pelagična zona, fotička zona se može nazvati limnetička zona, a afotička zona se može nazvati profundalna zona. U unutrašnjosti od litoralne zone često se može identificirati i priobalna zona koja ima biljke koje su još uvijek pogođene prisustvom jezera - to može uključivati efekte od vjetroloma, proljetnih poplava i zimskih oštećenja ledom. Proizvodnja jezera u cjelini rezultat je proizvodnje biljaka koje rastu u litoralnoj zoni, u kombinaciji s proizvodnjom planktona koji raste u otvorenoj vodi. Močvarna područja mogu biti dio lentičnog sistema, jer se prirodno formiraju duž većine obala jezera, a širina močvarne i litoralne zone zavisi od nagiba obale i količine prirodnih promjena nivoa vode, unutar i između godina. Često se u ovoj zoni nakupljaju mrtva stabla, bilo od vjetropada na obali ili trupaca transportovanih na lokaciju tokom poplava. Ovi drvenasti ostaci pružaju važno stanište za ribe i ptice gniježđice, kao i štite obale od erozije. ==Abiotičke komponente== ===Svjetlost=== Svjetlost obezbjeđuje solarnu energiju potrebnu za pokretanje procesa fotosinteze, glavnog izvora energije lentičnih sistema.<ref name="bronmark:2005"/> Količina primljene svjetlosti zavisi od kombinacije nekoliko faktora. Mali ribnjaci mogu biti u zasjenjenju okolnim drvećem, dok oblačnost može uticati na dostupnost svjetlosti u svim sistemima, bez obzira na veličinu. Sezonski i dnevni faktori također igraju ulogu u dostupnosti svjetlosti jer što je plići ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, to se više svjetlosti gubi refleksijom. Ovo je poznato kao [[Beerov zakon]].<ref name="giller:1998"/> Nakon što [[svjetlost]] prodre kroz površinu, može se raspršiti i česticama suspendiranim u vodenom stubu. Ovo raspršenje smanjuje ukupnu količinu svjetlosti s povećanjem dubine.<ref name="kalff:2002"/><ref name="moss:1998"/> Jezera su podijeljena na [[fotička zona|fotičku]] i [[afotićka zona|afotičku]] regiju, pri čemu prva prima sunčevu svjetlost, a druga se nalazi ispod dubine prodiranja svjetlosti, što je čini lišenom [[fotosinteza|fotosintetskog]] kapaciteta.<ref name="bronmark:2005"/> U odnosu na zonaciju jezera, smatra se da pelagična i [[bentos]]ka zona leže unutar fotičke regije, dok se [[profundalna zona]] nalazi u afotičkoj regiji.<ref name="brown:1987"/> ===Temperatura=== [[Temperatura]] je važan abiotiski faktor u lentičnim ekosistemima jer je većina biote [[poikiloterm]]na, gdje su unutrašnje tjelesne temperature definirane okolnim sistemom. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem do ili iz zraka i okolnog supstrata.<ref name="giller:1998"/> Plitke bare često imaju kontinuirani temperaturni gradijent od toplijih voda na površini do hladnijih voda na dnu. Osim toga, temperaturne fluktuacije mogu se uveliko razlikovati u ovim sistemima, i dnevno i sezonski.<ref name="brown:1987"/> Temperaturni režimi su vrlo različiti u velikim jezerima. U umjerenim regijama, naprimjer, kako temperatura zraka raste, ledeni sloj formiran na površini jezera se raspada, ostavljajući vodu na približno 4°C. Ovo je temperatura na kojoj voda ima najveću gustoću. Kako sezona napreduje, više temperature zraka zagrijavaju površinske vode, čineći ih manje gustima. Dublje vode ostaju hladne i guste, zbog smanjenog prodiranja svjetlosti. Kako ljeto počinje, uspostavljaju se dva različita sloja, s tako velikom temperaturnom razlikom između njih da ostaju stratificirani. Najniža zona u jezeru je najhladnija i naziva se [[hipolimnion]]. Gornja topla zona naziva se [[epilimnion]]. Između ovih zona nalazi se pojas brzih promjena temperature koji se naziva [[termoklina]]. Tokom hladnije jesenje sezone, toplina se gubi na površini i epilimnion se hladi. Kada su temperature dvije zone dovoljno blizu, vode se ponovo počinju miješati, kako bi stvorile ujednačenu temperaturu, događaj koji se naziva jezeraski promet. Zimi dolazi do inverzne stratifikacije jer se voda blizu površine hladi i smrzava, dok toplija, ali gušća voda ostaje blizu dna. Uspostavlja se termo[[klina]] i ciklus se ponavlja.<ref name="smeđa:1987"/><ref name="bronmark:2005"/> {{Wide image|LSE Stratification.png|950| Sezonska stratifikacija u umjerenim jezerima}} ===Vjetar=== [[Slika:Foamlines.png|right|thumb|upright=1.6| Ilustracija Langmuirovih rotacija; otvoreni krugovi = čestice s pozitivnim uzgonom, zatvoreni krugovi = čestice s negativnim uzgonom]] U izloženim sistemima, [[vjetar]] može stvoriti turbulentne, spiralno formirane površinske struje koje se nazivaju [[Langmuirova cirkulacija]]. Kako se tačno ove struje uspostavljaju još uvijek nije dobro shvaćeno, ali je očigledno da uključuje određenu interakciju između horizontalnih površinskih struja i površinskih gravitacijskih talasa. Vidljivi rezultat ovih rotacija, koji se može vidjeti u bilo kojem jezeru, su površinske linije pjene koje se protežu paralelno sa smjerom vjetra. Čestice s pozitivnim uzgonom i mali organizmi koncentriraju se u liniji pjene na površini, a objekti s negativnim uzgonom nalaze se u uzlaznoj struji između dvije rotacije. Objekti s neutralnim plovnim potencijalom imaju tendenciju da budu ravnomjerno raspoređeni u vodenom stubu.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Ova turbulencija cirkuliše hranjive tvari u vodenom stubu, što je čini ključnom za mnoge pelagične vrste; međutim, njen uticaj na bentoske i dubinske organizme je minimalan ili nepostojeći.<ref name="kalff:2002"/> Stepen cirkulacije [[nutrijent|hranjivih tvari]] je specifičan za sistem, jer zavisi od faktora kao što su jačina i trajanje vjetra, kao i dubina i produktivnost jezera ili bazena. ===Hemija=== {{glavni|Vodeno disanje}} [[Kisik]] je neophodan za organizamsko [[Disanje (fiziologija)|disanje]]. Količina kisika prisutnog u stajaćim vodama zavisi od: 1) površine prozirne vode izložene zraku, 2) cirkulacije vode unutar sistema i 3) količine kisika koju generiraju i koriste prisutni organizmi.<ref name="brown:1987"/> U plitkim, [[biljka]]ma bogatim bazenima mogu postojati velike fluktuacije kisika, s izuzetno visokim koncentracijama koje se javljaju tokom dana zbog [[fotosinteza|fotosinteze]] i vrlo niskim vrijednostima noću kada je disanje dominantan proces primarnih proizvođača. Termalna stratifikacija u većim sistemima također može uticati na količinu kisika prisutnog u različitim zonama. [[Epilimnion]] je bogat kisikom jer brzo cirkulira, dobijajući kisik putem kontakta sa zrakom. [[Hipolimnion]], međutim, cirkulira vrlo sporo i nema atmosferski kontakt. Osim toga, u hipolimnionu postoji manje [[kariofite|zelenih biljaka]], tako da se [[fotosinteza|fotosintezom]] oslobađa manje kisika. U [[proljeće]] i [[jesen]] kada se epilimnion i hipolimnion miješaju, kisik se ravnomjernije raspoređuje u sistemu. Nizak nivo kisika karakterističan je za profundalnu zonu zbog nakupljanja raspadajuće vegetacije i životinjske tvari koja "pada" iz pelagičnih i [[bentos]]kih zona i nemogućnosti podrške primarnim proizvođačima.<ref name="brown:1987"/> [[Fosfor]] je važan za sve organizme jer je komponenta [[DNK]] i [[RNK]] i uključen je u [[metabolizam]] ćelija kao komponenta [[ATP]]-a i [[ADP]]-a. Također, fosfor se ne nalazi u velikim količinama u slatkovodnim sistemima, što ograničava fotosintezu kod primarnih proizvođača, čineći ga glavnom odrednicom proizvodnje lentičnog sistema. Ciklus fosfora je složen, ali model opisan u nastavku opisuje osnovne puteve. Fosfor uglavnom ulazi u ribnjak ili jezero putem otjecanja iz sliva ili atmosferskim taloženjem. Po ulasku u sistem, reaktivni oblik fosfora obično apsorbiraju [[alge]] i makrofiti, koji oslobađaju nereaktivni spoj fosfora kao nusprodukt fotosinteze. Ovaj fosfor može driftati prema dolje i postati dio bentoskog ili profundalnog sedimenta, ili ga [[mikrobi]] u vodenom stupcu mogu [[remineralizacija|remineralizirati]] u reaktivni oblik. Slično tome, nereaktivni fosfor u sedimentu može se remineralizirati u reaktivni oblik.<ref name="bronmark:2005"/> Sedimenti su generalno bogatiji fosforom od jezerske vode, što ukazuje na to da ovaj [[nutrijent]] može imati dugo vrijeme zadržavanja tamo prije nego što se remineralizira i ponovo uvede u sistem.<ref name="kalff:2002"/> ==Biotske komponente== [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a lake.xcf|thumb|upright=1.6|[[Mreža zajedničkog pojavljivanja]] bakterijske zajednice u jezeru]] ===Bakterije=== [[Bakterije]] su prisutne u svim regijama lentičnih voda. Slobodnoživeći oblici povezani su s raspadajućim organskim materijalom, [[biofilm]]om na površinama stijena i biljaka, suspendiranim u vodenom stubu i u sedimentima bentoskih i profundalnih zona. Drugi oblici su također povezani s crijevima lentičnih životinja kao paraziti ili u [[komensalizam|komenzalnim]] odnosima.<ref name="kalff:2002"/> Bakterije imaju važnu ulogu u metabolizmu sistema putem recikliranja hranjivih tvari,<ref name="bronmark:2005"/> o čemu se raspravlja u odjeljku Trofički odnosi. ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Nelumbo nucifera LOTUS bud.jpg|thumb|upright|''[[Nelumbo nucifera]]'', vodena biljka.]] [[Alge]], uključujući i [[fitoplankton]] i [[perifiton]], glavni su [[fotosinteza|fotosintetizatori]] u [[bara]]ma i jezerima..<ref>{{Cite journal |last1=Cael |first1=B. B. |last2=Seekell |first2=David A. |date=2023 |title=How does lake primary production scale with lake size? |journal=Frontiers in Environmental Science |volume=11 |doi=10.3389/fenvs.2023.1103068 |issn=2296-665X |doi-access=free }}</ref> Fitoplankton se nalazi kako pluta u vodenom stubu pelagijske zone. Mnoge vrste imaju veću gustoću od vode, što bi trebalo uzrokovati da nenamjerno potonu u bentos. Da bi se suprotstavili ovome, fitoplankton je razvio mehanizme promjene gustoće, formiranjem [[vakuola]] i plinskih [[vezikula]], ili promjenom oblika kako bi izazvao otpor, čime se usporava njihovo spuštanje.<ref>{{Cite web |last=Smriti |first=Saifun Nahar |date=2023-10-05 |title=Adaptation of Phytoplankton to Float in Water |url=https://greenleen.com/adaptation-of-phytoplankton-to-float-in-water/ |access-date=2023-10-05 |website=GreenLeen.Com |language=en-US}}</ref> Vrlo sofisticirana [[adaptacija]] koju koristi mali broj [[vrsta]] je rep sličan [[flagela]]ma koji može podesiti vertikalni položaj i omogućiti [[kretanje]] u bilo kojem smjeru.<ref name="bronmark:2005"/> Fitoplankton također može održavati svoje prisustvo u vodenom stubu, cirkulirajući u [[Langmuiroca cirkulacija|Langmuirovim rotacijama]].<ref name="kalff:2002"/> Perifitske alge, s druge strane, pričvršćene su za supstrat. U [[jezero|jezerima]] i [[bara]]ma mogu prekriti sve [[bentos]]ke površine. Obje vrste planktona su važne kao izvori hrane i kao dobavljači kisika.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] žive i u bentoskoj i u pelagičnoj zoni i mogu se grupirati prema načinu rasta: ⑴ '''emergentne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s [[list]]ovima i [[cvijet|cvjetovima]] koji se protežu u zrak; ⑵ '''plutajuće-lisne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s plutajućim listovima; ⑶ '''potopljeni''' = rastu ispod površine; ⑷ '''slobodno plutajući makrofiti''' = nisu ukorijenjeni u supstratu i plutaju na površini.<ref name="brown:1987"/> Ovi različiti oblici [[makrofit]]a uglavnom se javljaju u različitim područjima [[bentos]]ke zone, s emergentnom [[vegetacija|vegetacijom]] najbliže obali, zatim makrofitima s plutajućim listovima, a zatim potopljenom vegetacijom. Slobodno plutajući makrofiti mogu se pojaviti bilo gdje na površini sistema.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] su plutajuće od svojih kopnenih pandana jer [[slatka voda]] ima veću gustoću od zraka. Zbog toga strukturna krutost nije važna u jezerima i barama (osim u nadzemnim stabljikama i listovima). Dakle, listovi i stabljike većine vodenih biljaka koriste manje energije za izgradnju i održavanje drvenastog tkiva, ulažući tu energiju u brzi rast.<ref name="brown:1987"/> Da bi se nosile sa stresovima izazvanim vjetrom i valovima, biljke moraju biti i fleksibilne i žilave. Svjetlost, dubina vode i vrsta supstrata su najvažniji faktori koji kontrolišu distribuciju potopljenih vodenih biljaka.<ref name=Keddy>Keddy, P.A. (2010). Wetland Ecology: Principles and Conservation (2nd edition). Cambridge University Press, Cambridge, UK. {{ISBN|0521739675}}.</ref> Macrophytes are sources of food, oxygen, and habitat structure in the benthic zone, but cannot penetrate the depths of the euphotic zone, and hence are not found there.<ref name="brown:1987"/><ref name="moss:1998">{{cite book | last = Moss | first = B. | title = Ecology of Freshwaters: man and medium, past to future | publisher = Blackwell Science, London | year = 1998 | isbn = 0632035129 | page = [https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 557] | url = https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 }}</ref> ===Beskičmenjeci=== [[Slika:Water strider G remigis.jpg|thumb|right|[[Gerridae|Vodene buhe]] su grabežljivi [[insekti]] koji se oslanjaju na [[površinska napetost| površinsku napetost]] da bi hodali po površini vode. [Žive na površini [[bara]], [[močvara]] i drugih mirnih voda. Mogu se kretati vrlo brzo, do 1,5&nbsp;[[metar u sekundi|m/s]].]] [[Zooplankton]] su sitne [[životinje]] koje lebde u vodenom stubu. Poput fitoplanktona, ove vrste su razvile mehanizme koji ih sprječavaju da potonu u dublje vode, uključujući oblike tijela koji izazivaju otpor i aktivno mahanje dodacima (kao što su antene ili bodlje).<ref name="brown:1987"/> Ostanak u vodenom stubu može imati svoje prednosti u smislu hranjenja, ali nedostatak utočišta u ovoj zoni ostavlja zooplankton ranjivim na [[predator]]e. Kao odgovor na to, neke vrste, posebno ''[[Daphnia]]'' sp., vrše dnevne vertikalne migracije u vodenom stubu pasivno tonući u tamnije niže dubine tokom dana i aktivno se krećući prema površini tokom noći. Također, budući da uslovi u lentičnom sistemu mogu biti prilično promjenjivi tokom godišnjih doba, zooplankton ima sposobnost prelaska sa polaganja običnih [[jaja]] na jaja u mirovanju kada nedostaje hrane, temperature padnu ispod 2°C ili ako je brojnost predatora velika. Ova jaja u mirovanju imaju [[dijapauza|dijapauzu]], ili period mirovanja, koji bi trebao omogućiti zooplanktonu da se susretne s uslovima koji su povoljniji za preživljavanje kada se konačno izlegu.<ref name="gliwicz:2004">Gliwicz, Z. M. "Zooplankton", pp. 461–516 in O'Sullivan (2005)</ref> The invertebrates that inhabit the benthic zone are numerically dominated by small species, and are species-rich compared to the zooplankton of the open water. They include: [[Crustacean]]s (e.g. [[crab]]s, [[crayfish]], and [[shrimp]]), [[Mollusca|molluscs]] (e.g. [[clam]]s and [[snail]]s), and numerous types of insects.<ref name="bronmark:2005"/> Ovi organizmi se uglavnom nalaze u područjima rasta makrofita, gdje se nalaze najbogatiji resursi, voda bogata kisikom i najtopliji dio ekosistema. Strukturno raznoliki slojevi makrofita važna su mjesta za akumulaciju organske tvari i pružaju idealno područje za kolonizaciju. Sedimenti i biljke također nude veliku zaštitu od grabežljivih riba.<ref name="kalff:2002"/> Vrlo malo beskičmenjaka može nastaniti hladnu, tamnu i kisikom siromašnu [[duboku zonu]]. Oni koji mogu, često su crvene boje, zbog prisustva velikih količina [[hemoglobina]], što znatno povećava količinu kisika koja se prenosi do ćelija.<ref name="brown:1987"/> Budući da je koncentracija kisika unutar ove zone niska, većina vrsta gradi tunele ili jazbine u kojima se mogu sakriti i koriste minimalnu količinu pokreta potrebnih za cirkulaciju vode, privlačeći kisik bez trošenja previše energije.<ref name="brown:1987"/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== Ribe imaju niz fizioloških tolerancija koje zavise od toga kojoj vrsti pripadaju. Imaju različite letalne temperature, potrebe za rastvorenim kisikom i potrebe za mriješćenjem koje se zasnivaju na njihovim nivoima aktivnosti i ponašanju. Budući da su ribe vrlo pokretne, one su u stanju da se nose s nepogodnim abiotičkim faktorima u jednoj zoni jednostavnim prelaskom u drugu. Na primjer, osoba koja se hrani detritusom u dubokoj zoni i koja utvrdi da je koncentracija kisika prenisko pala, može se hraniti bliže bentoskoj zoni. Riba također može promijeniti svoje prebivalište tokom različitih dijelova svog životnog ciklusa: izleganje u sedimentnom gnijezdu, zatim prelazak u zatravljenu bentosku zonu radi razvoja u zaštićenom okruženju s resursima hrane, i konačno u pelagijalnu zonu kao odrasla jedinka. I drugi taksoni kičmenjaka nastanjuju lentičke sisteme. To uključuje [[vodozemci|vodozemce]] (npr. [[daždevnjak]]e i [[žabe]]), [[gmizavci|gmizavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]] i [[aligatori|aligatore]]) i veliki broj [[vrsta]] vodenih [[ptica]].<ref name="moss:1998"/> Većina ovih kičmenjaka provodi dio svog vremena u kopnenim [[stanište|staništima]] i stoga nisu direktno pogođeni abiotičkim faktorima u jezeru ili ribnjaku. Mnoge vrste riba su važne i kao potrošači i kao plijen za gore spomenute veće [[kičmenjak]]e. ==Trofički odnosi== ===Primarni proizvođači=== Lentični sistemi većinu svoje energije dobijaju fotosintezom koju vrše vodene biljke i [[alge]].<ref>{{cite journal |last1=Zhang |first1=Ke |last2=Yang |first2=Xiangdong |last3=Kattel |first3=Giri |last4=Lin |first4=Qi |last5=Shen |first5=Ji |title=Freshwater lake ecosystem shift caused by social-economic transitions in Yangtze River Basin over the past century |journal=Scientific Reports |date=21 November 2018 |volume=8 |issue=1 |pages=17146 |doi=10.1038/s41598-018-35482-5 |pmid=30464220 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-35482-5 |access-date=13 January 2024 |language=en |issn=2045-2322|hdl=11343/219728 |hdl-access=free |pmc=6249226 }}</ref> Ovaj [[autohtonost|autohtoni]] proces uključuje kombinaciju [[ugljik-dioksid]]a, [[voda|vode]] i [[sunčeva ennergija|sunčeve energije]] za proizvodnju [[ugljikohidrat]]a i rastvorenog kisika. Unutar jezera ili bare, potencijalna brzina fotosinteze uglavnom se smanjuje s dubinom zbog slabljenja [[svjetlost]]i.<ref>{{Cite journal |last=Pirc |first=Helmut |date=January 1986 |title=Seasonal aspects of photosynthesis in Posidonia oceanica: Influence of depth, temperature and light intensity |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0304377086900215 |journal=Aquatic Botany |language=en |volume=26 |pages=203–212 |doi=10.1016/0304-3770(86)90021-5|url-access=subscription }}</ref> Međutim, [[fotosinteza]] često je niska na gornjih nekoliko milimetara površine, vjerovatno zbog inhibicije [[UV|ultraljubičastim svjetlom]]. Tačna dubina i mjerenja brzine fotosinteze ove krivulje su specifična za sistem i zavise od: 1) ukupne [[biomasa|biomase]] fotosintetskih ćelija, 2) količine materijala koji slabe svjetlost i 3) obilja i frekventnog raspona [[pigment|pigmenata]] koji apsorbiraju svjetlost (tj. [[hlorofil]]a) unutar fotosintetskih ćelija.<ref name="moss:1998"/> [[Energija]] koju stvaraju ovi [[primarni proizvođač]]i važna je za zajednicu jer se prenosi na više trofičke nivoe putem potrošnje.<ref>{{cite journal |last1=Shimoda |first1=Yuko |last2=Azim |first2=M. Ekram |last3=Perhar |first3=Gurbir |last4=Ramin |first4=Maryam |last5=Kenney |first5=Melissa A. |last6=Sadraddini |first6=Somayeh |last7=Gudimov |first7=Alex |last8=Arhonditsis |first8=George B. |title=Our current understanding of lake ecosystem response to climate change: What have we really learned from the north temperate deep lakes? |journal=Journal of Great Lakes Research |date=1 March 2011 |volume=37 |issue=1 |pages=173–193 |doi=10.1016/j.jglr.2010.10.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0380133010002091 |access-date=13 January 2024 |issn=0380-1330|url-access=subscription }}</ref> ===Bakterije=== Velika većina [[bakterija]] u jezerima i [[bara]]ma dobija energiju razgradnjom vegetacije i životinjske materije. U pelagijalnoj zoni, mrtve ribe i povremeni [[alohtonost|alohtoni]] unos otpada su primjeri grubih čestica organske materije (CPOM>1 mm). [[Bakterije]] ih razgrađuju u fine čestice organske materije (FPOM<1 mm), a zatim dalje u upotrebljive [[nutrijent|hranjive tvari]]. Mali organizmi poput [[plankton]]a također su okarakterizirani kao FPOM. Vrlo niske koncentracije hranjivih tvari oslobađaju se tokom razgradnje jer ih bakterije koriste za izgradnju vlastite biomase. Međutim, bakterije konzumiraju [[protozoe]], koje zatim konzumiraju zooplankton, a zatim dalje na [[tofički nivo|trofičkim nivoima]]. Elementi osim [[ugljik]]a, posebno [[fosfor]] i [[dušik]], regeneriraju se kada se [[protozoe]] hrane bakterijskim [[plijen]]om. <ref>{{Cite journal|last=Pernthaler|first=Jakob|date=July 2005|title=Predation on prokaryotes in the water column and its ecological implications|url=https://www.nature.com/articles/nrmicro1180|journal=Nature Reviews Microbiology|language=en|volume=3|issue=7|pages=537–546|doi=10.1038/nrmicro1180|pmid=15953930 |s2cid=336473 |issn=1740-1534|url-access=subscription}}</ref> and this way, nutrients become once more available for use in the water column. This regeneration cycle is known as the [[microbial loop]]<ref>{{Cite journal|last1=Azam|first1=F|last2=Fenchel|first2=T|last3=Field|first3=Jg|last4=Gray|first4=Js|last5=Meyer-Reil|first5=La|last6=Thingstad|first6=F|date=1983|title=The Ecological Role of Water-Column Microbes in the Sea|url=http://www.int-res.com/articles/meps/10/m010p257.pdf|journal=Marine Ecology Progress Series|language=en|volume=10|pages=257–263|doi=10.3354/meps010257|bibcode=1983MEPS...10..257A|issn=0171-8630}}</ref> i ključna je komponenta lentičnih [[lanac ishrane|lanaca ishrane]].<ref name="bronmark:2005"/> Razgradnja organskih [[materija]]la može se nastaviti u bentoskim i profundalnim zonama ako materija pada kroz vodeni stub prije nego što je pelagične bakterije potpuno probave. Bakterije se ovdje nalaze u najvećoj količini u sedimentima, gdje su obično 2–1000 puta češće nego u vodenom stubu.<ref name="gliwicz:2004"/> ===Bentoski beskičmenjaci=== [[Bentoski beskičmenjaci]], zbog visokog nivoa bogatstva [[vrsta]], imaju mnogo metoda hvatanja plijena. [[Filterski hranitelj]]i stvaraju struje putem sifona ili udaranja [[cilija]], kako bi privukli vodu i njen nutritivni sadržaj prema sebi radi procijedivanja. [[Ispaša|Pašnjaci]] koriste adaptacije za struganje, grebanje i usitnjavanje, kako bi se hranili [[perifit]]skim [[alga]]ma i makrofitima. Članovi ceha sakupljača pretražuju [[sediment]]e, birajući specifične čestice grabljivim dodacima. [[Beskičmenjaci]] koji se hrane nanosima neselektivno konzumiraju sediment, probavljajući sav organski materijal koji on sadrži. Konačno, neki beskičmenjaci pripadaju grupi predatora, hvatajući i konzumirajući žive [[životinje]].<ref name="bronmark:2005"/><ref name="jonasson:2003">Jónasson, P. M. "Benthic Invertebrates", pp. 341–416 in O'Sullivan (2005)</ref> Profundalna zona je dom jedinstvene grupe riba koje se hrane filtriranjem i koriste male pokrete tijela kako bi privukle struju kroz rupe koje su stvorile u sedimentu. Ovaj način ushrane zahtijeva najmanje kretanja, što omogućava ovim [[vrsta]]ma da uštede energiju.<ref name="brown:1987"/> Mali broj beskičmenjaka su [[predator]]i u profundalnoj zoni. Ove vrste vjerovatno potiču iz drugih regija i dolaze na ove dubine samo da bi se hranile. Velika većina beskičmenjaka u ovoj zoni hrani se nanosima, crpeći energiju iz okolnih sedimenata.<ref name="jonasson:2003"/> ===Ribe=== Veličina, pokretljivost i senzorne sposobnosti [[riba]], omogućavaju im da iskoriste široku bazu [[plijen]]a, koja pokriva više zona. Poput beskičmenjaka, prehrambene navike riba mogu se podijeliti u cehove. U pelagijalnoj zoni, [[biljojedi]] pasu perifiton i makrofite ili skupljaju [[fitoplankton]] iz vodenog stupca. [[Mesojedi]] uključuju [[ribe]] koje se hrane zooplanktonom u vodenom stubu (zooplanktivori), insektima na površini vode, na bentoskim strukturama ili u sedimentu ([[insektivori]]), i one koje se hrane drugim ribama ([[piscivori]]). Ribe koje konzumiraju detritus i dobijaju energiju prerađujući njegov organski materijal nazivaju se [[detritivori]]. [[omnivori|Svejedi]] unose širok spektar plijena, koji obuhvata biljni, životinjski i [[detritus]]ni materijal. Konačno, članovi [[parazit]]skog ceha dobijaju hranu od vrste domaćina, obično druge ribe ili velikog kičmenjaka.<ref name="bronmark:2005"/> Pripadnici ribljih [[takson]]a fleksibilni su u svojim prehrambenim ulogama, mijenjajući svoju ishranu u zavisnosti od uslova okoline i dostupnosti plijena. Mnoge vrste također prolaze kroz promjenu ishrane kako se razvijaju. Stoga je vjerovatno da bilo koja pojedinačna riba zauzima više prehrambenih cehova tokom svog života.<ref name="windfield:2003">Winfield, I. J. "Fish Population Ecology", pp. 517–537 in O'Sullivan (2005)</ref> ===Lentične mreže ishrane=== Kao što je navedeno u prethodnim odjeljcima, lentična [[biota]] je povezana u složenu []mreža ishrane|mrežu trofičkih odnosa]]. Ovi organizmi se mogu smatrati labavo povezanim sa specifičnim trofičkim grupama (npr. primarni proizvođači, biljojedi, primarni mesojedi, sekundarni mesojedi, itd.). Naučnici su razvili nekoliko teorija kako bi razumjeli mehanizme koji kontrolišu brojnost i [[raznolikost]] unutar ovih grupa. Vrlo općenito, [[Ekologija|procesi odozgo prema dolje i odozdo prema gore]] diktiraju da brojnost taksona [[plijen]]a zavisi od djelovanja potrošača sa viših [[trofički nivo|trofičkih nivoa]]. Tipično, ovi procesi funkcionišu samo između dva trofička nivoa, bez uticaja na ostale. Međutim, u nekim slučajevima, vodeni sistemi doživljavaju [[trofička kaskada| trofičku kaskadu]]; naprimjer, to se može dogoditi ako [[primarni producenti]] imaju manje ispaše [[biljojed]]a jer ove biljojede potiskuju [[mesojedi]]. [[Odozgo prema dolje i odozdo prema gore#Ekologija|Odozdo prema gore]] procesi funkcioniraju kada brojnost ili raznolikost članova viših trofičkih nivoa ovisi o dostupnosti ili kvaliteti resursa s nižih nivoa. Konačno, kombinirana teorija regulacije, odozdo prema gore:odozgo prema dolje, kombinira predviđene utjecaje potrošača i dostupnosti resursa. Predviđa da će trofički nivoi blizu najnižih trofičkih nivoa biti najviše pod uticajem sila odozdo prema gore, dok bi efekti odozgo prema dolje trebali biti najjači na najvišim nivoima.<ref name="bronmark:2005"/> ==Obrasci zajednice i raznolikost== ===Lokalno bogatstvo vrsta=== [[Biodiverzitet]] lentičkog sistema raste s površinom jezera ili bare. To se pripisuje većoj vjerojatnosti da će djelomično kopnene vrste pronaći veći sistem. Također, budući da veći sistemi obično imaju veće [[populacije]], smanjuje se šansa za [[izumiranje]].<ref name="browne:1982">{{cite journal | last = Browne | first = R. A. | title = Lakes as islands: biogeographic distribution, turnover rates, and species composition in the lakes of central New York | journal = Journal of Biogeography | volume = 8 1| pages = 75–83 | year = 1981 | issue = 1 | jstor = 2844594| doi =10.2307/2844594}}</ref> Dodatni faktori, uključujući temperaturni režim, pH, dostupnost hranjivih tvari, složenost staništa, stope [[specijacija|specijacije]], [[kompeticija|konkurenciju]] i [[predatorstvo]], povezani su s brojem vrsta prisutnih unutar sistema.<ref name="bronmark:2005"/><ref name=Keddy/> ===Obrasci sukcesije u planktonskim zajednicama – PEG model=== [[Fitoplankton]]ske i [[zooplankton]]ske zajednice u jezerskim sistemima prolaze kroz sezonsku sukcesiju u odnosu na dostupnost [[nutrijent|hranjivih tvari]], [[predator]]stvo i konkurenciju. Sommer ''et al.''<ref name="sommer:1986">{{cite journal | last = Sommer | first = U. |author2=Z. M. Gliwicz |author3=W. Lampert |author4=A. Duncan | title = The PEG-model of seasonal succession of planktonic events in freshwaters | journal = Archiv für Hydrobiologie | volume = 106 | pages = 433–471 | year = 1986 | issue = 4 | doi = 10.1127/archiv-hydrobiol/106/1986/433 | s2cid = 84069604 }}</ref> opisali su ove obrasce kao dio modela Plankton Ecology Group ([[Model planktonske ekološke groupe|PEG]]), sa 24 tvrdnje konstruisane iz analize brojnih sistema. Slijedeće uključuje podskup ovih tvrdnji, kako su objasnili Brönmark i Hansson<ref name="bronmark:2005"/> ilustrujući sukcesiju kroz jedan sezonski ciklus: ''[[Zima]]''<br> 1. Povećana dostupnost hranjivih tvari i svjetlosti rezultira brzim rastom [[fitoplankton]]a pred kraj zime. Dominantne vrste, poput [[dijatomeja]], su male i imaju sposobnost brzog rasta. 2. [[Zooplankton]] konzumira ove [[plankton]]e, koji postaju dominantni planktonski taksoni. ''[[Proljeće]]''<br> 3. Nastaje [[faza bistre vode]], jer se populacije fitoplanktona smanjuju zbog povećanog predatorstva od strane rastućeg broja zooplanktona. ''[[Ljeto]]''<br> 4. Brojnost zooplanktona opada kao rezultat smanjenog plijena fitoplanktona i povećanog predatorstva od strane mladih [[riba]].<br> 5. S povećanom dostupnošću hranjivih tvari i smanjenim predatorstvom od strane zooplanktona, razvija se raznolika zajednica fitoplanktona.<br> 6. Kako ljeto odmiče, hranjive tvari se smanjuju predvidljivim redoslijedom: fosfor, [[silicij-dioksid]], a zatim [[dušik]]. Brojnost različitih vrsta fitoplanktona varira u odnosu na njihovu biološku potrebu za ovim hranjivim tvarima.<br> 7. Mali [[zooplankton]] postaje dominantna vrsta zooplanktona jer je manje osjetljiv na [[predator]]stvo riba. ''[[Jesen]]''<br> 8. Predatorstvo riba se smanjuje zbog nižih temperatura, a broj zooplanktona svih veličina se povećava. ''[[Zima]]''<br> 9. Hladne temperature i smanjena dostupnost svjetlosti rezultiraju nižim stopama primarne proizvodnje i smanjenim populacijama fitoplanktona. 10. Reprodukcija zooplanktona se smanjuje zbog nižih temperatura i manje plijena. PEG model predstavlja idealiziranu verziju ovog obrasca sukcesije, dok su prirodni sistemi poznati po svojim varijacijama.<ref name="bronmark:2005"/> ===Latitudinalni obrasci=== Postoji dobro dokumentiran globalni obrazac koji povezuje smanjenje biljne i životinjske raznolikosti s povećanjem geografske širine, odnosno, postoji manje vrsta kako se krećemo prema polovima. Uzrok ovog obrasca je jedna od najvećih zagonetki za ekologe danas. Teorije za objašnjenje uključuju dostupnost [[energija|energije]], [[klima]]tsku varijabilnost, poremećaje, konkurenciju itd.<ref name="bronmark:2005"/> Uprkos ovom globalnom gradijentu raznolikosti, ovaj obrazac može biti slab za slatkovodne sisteme u poređenju sa globalnim morskim i kopnenim sistemima.<ref name="hillebrand:2004">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. | title = On the generality of the latitudinal diversity gradient | journal = American Naturalist | volume = 163| pages = 192–211 | year = 2004 | pmid = 14970922 | doi = 10.1086/381004 | issue = 2| s2cid = 9886026 | url = http://oceanrep.geomar.de/4048/1/Hillebrand_2004_Amer_nat.pdf }}</ref> Ovo može biti povezano s veličinom, kao što su Hillebrand and Azovsky<ref name="hillebrand:2001">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. |author2=A. I. Azovsky | title = Body size determines the strength of the latitudinal diversity gradient | journal = Ecography | volume = 24 | pages = 251–256 | year = 2001 | doi =10.1034/j.1600-0587.2001.240302.x | issue = 3}}</ref> otkrili su da manji organizmi ([[protozoe]] i [[plankton]]) nisu snažno pratili očekivani trend, dok su veće vrste ([[kičmenjaci]]) pratile. To su pripisali boljoj sposobnosti širenja manjih organizama, što može rezultirati visokom globalnom rasprostranjenošću.<ref name="bronmark:2005"/> ==Životni ciklusi prirodnih jezera== ===Stvaranje jezera=== Jezera se mogu formirati na različite načine, ali najčešći su ukratko razmotreni u nastavku. Najstariji i najveći sistemi rezultat su [[tektonika|tektonskih]] aktivnosti. Jezera „Velike pukotine“ (''rift'') u Africi, naprimjer, rezultat su seizmičke aktivnosti duž mjesta razdvajanja dvije [[tektonska ploča|tektonske ploče]]. Jezera formirana ledom nastaju kada se [[glečeri]] povuku, ostavljajući za sobom abnormalnosti u obliku pejzaža koje se zatim pune vodom. Konačno, [[mrtvo jezero|mrtva jezera]] su [[fluvijal]] nogporijekla, nastaju kada se vijugavi riječni zavoj odvoji od glavnog korita.<ref name="bronmark:2005"/> ===Prirodno izumiranje=== Sva jezera i bare primaju sediment. Budući da se ovi sistemi zapravo ne šire, logično je pretpostaviti da će postajati sve plići, na kraju postajući močvare ili kopnena [[vegetacija]]. Dužina ovog procesa trebala bi zavisiti od kombinacije dubine i brzine sedimentacije. Moss<ref name="moss:1998"/> daje primjer [[Tanganjika|jezera Tanganjika]], koje dostiže dubinu od 1500 m i ima brzinu sedimentacije od 0,5 mm/god. Pod pretpostavkom da na sedimentaciju ne utiču antropogeni faktori, ovaj sistem bi trebao izumrijeti za otprilike tri miliona godina. Plitki lentični sistemi bi se također mogli popuniti kako močvare prodiru prema unutra od rubova. Ovi procesi se odvijaju u mnogo kraćem vremenskom periodu, potrebno je stotine do hiljade godina da se završi proces izumiranja.<ref name="moss:1998"/> ==Ljudski uticaji== ===Zakiseljavanje=== [[Sumpor-dioksid]] i [[dušik-oksidi]] se prirodno oslobađaju iz vulkana, organskih jedinjenja u tlu, močvarama i morskim sistemima, ali većina ovih jedinjenja potiče od sagorijevanja uglja, nafte, benzina i topljenja ruda koje sadrže [[sumpor]].<ref name="kalff:2002"/> Ove supstance se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u sočivaste sisteme kao [[kisele kiše]].<ref name="brown:1987"/> Jezera i bare koje sadrže temeljnu stijenu bogatu karbonatima imaju prirodni tampon, što rezultira nepromjenom pH vrijednosti. Međutim, sistemi bez ove podloge su vrlo osjetljivi na unos kiseline jer imaju nizak kapacitet neutralizacije, što rezultira padom pH vrijednosti čak i uz male unose kiseline.<ref name="kalff:2002"/> Pri [[pH]] vrijednosti od 5–6, raznolikost vrsta algi i [[biomasa]] znatno se smanjuju, što dovodi do povećanja prozirnosti vode – karakteristične osobine zakiseljenih jezera. Kako pH vrijednost nastavlja padati, sva [[fauna]] postaje manje raznolika. Najznačajnija karakteristika je poremećaj reprodukcije riba. Stoga se populacija na kraju sastoji od malog broja starih jedinki koje na kraju uginu i ostavljaju sisteme bez riba.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Kisele kiše su bile posebno štetne za jezera u [[Skandinaviji]], zapadnoj [[Škotskoj]], zapadnom [[Walesu]] i sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. ===Eutrofikacija=== [[Eutrofikacija|Eutrofijski]] sistemi sadrže visoku koncentraciju [[fosfor]]a (~30&nbsp;μg/L), [[dušik]]a (~1500&nbsp;μg/L) ili oboje.<ref name="bronmark:2005"/> Fosfor ulazi u sočivaste vode iz efluenta [[otpadne vode|otpadnih voda]], ispuštanja iz sirove kanalizacije ili oticanja s poljoprivrednog zemljišta. Dušik uglavnom dolazi iz [[Gnojivo|poljoprivrednih gnojiva]] oticanja ili ispiranja i naknadnog toka [[podzemna voda|podzemnih voda]]. Ovo povećanje hranjivih tvari potrebnih primarnim proizvođačima rezultira masovnim povećanjem rasta fitoplanktona, što se naziva "[[Cvjetanje algi|cvjetanje planktona]]." Ovo cvjetanje smanjuje prozirnost vode, što dovodi do gubitka potopljenih biljaka.<ref>{{Cite journal |last1=Birk |first1=Sapriya |last2=Miller |first2=J. David |last3=MacMullin |first3=Aidan |last4=Patterson |first4=R. Timothy |last5=Villeneuve |first5=Paul J. |date=February 2023 |title=Perceptions of Freshwater Algal Blooms, Causes and Health among New Brunswick Lakefront Property Owners |journal=Environmental Management |language=en |volume=71 |issue=2 |pages=249–259 |doi=10.1007/s00267-022-01736-2 |issn=0364-152X|doi-access=free |pmid=36318287 |pmc=9628596 }}</ref> Rezultirajuće smanjenje strukture [[staništa]] ima negativan uticaj na vrste koje ga koriste za mriješćenje, sazrijevanje i opći opstanak. Osim toga, veliki broj kratkoživućih fitoplanktona rezultira taloženjem ogromne količine mrtve [[biomasa|biomase]] u sedimentu.<ref name="moss:1998"/> Bakterijama su potrebne velike količine kisika za razgradnju ovog materijala, čime se smanjuje koncentracija kisika u vodi. Ovo je posebno izraženo u [[Stratifikacija jezera|stratificirana jezera]], kada [[termoklina]] sprječava miješanje vode bogate kisikom s površine s nižim nivoima. Niski ili anoksijski uvjeti isključuju postojanje pripadnike mnogih [[takson]]a koji nisu fiziološki tolerantni na ove uvjete.<ref name="bronmark:2005"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lentične sisteme i namjernim događajima (npr. poribljavanje, unošenje divljači i prehrambenih vrsta) kao i nenamjernim događajima (npr. u [[balaszna voda|balastnim vodama]]). Ovi organizmi mogu uticati na autohtone životinje putem konkurencije za [[plijen]] ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name="giller:1998">{{cite book | last = Giller | first = S. |author2=B. Malmqvist | title = The Biology of Streams and Rivers | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 1998 | isbn =0198549776 | page = 296 }}</ref> Što se tiče domaćih vrsta, osvajači mogu uzrokovati promjene u veličini i starosnoj strukturi, rasprostranjenosti, gustoći, rastu populacije, pa čak i dovesti populacije do izumiranja.<ref name="bronmark:2005"/> Primjeri istaknutih osvajača lentičnih sistema uključuju [[zebrasta dagnja| zebrastu dagnju]] i [[morska paklara|morsku paklaru]] u [[Velika jezera|Velikim jezerima]]. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija|Ekologija|Jezera}} *[[Parametri kvalitete slatkovodne okoline]] *[[Aeracija jezera]] *[[Limnologija]] *[[Vještačka lentična vodena tijela Maharashtre]] *[[Ekološko ispuštanje]] == Reference == {{reflist|35em}} ===Dodatni izvori=== *{{cite book|author1=O'Sullivan, Patrick |author2=Reynolds, C. S. |title=The Lakes Handbook: Lake Restoration and Rehabilitation|url=https://books.google.com/books?id=LHc9uAAACAAJ|date=2005|publisher=Wiley|isbn=978-0-632-04795-6}} {{wiktionary|lentičnost}} {{teme vodenih ekosistema|state=expanded}} {{modeliranje ekosistema|expanded=none}} {{Ribnjak}} [[Kategorija:Vodeni biomi]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] 6mzn531ec3mr6wgbpc0bk6hyj8964pq 0 533406 3831101 2026-04-18T11:57:38Z Barba-Baraba 180391 Preusmjereno na [[Jezerski ekosistem]] 3831101 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Jezerski ekosistem]] pes16q1qmrx6mm3gjt516l9fe83r9u3