Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 1992. 0 2869 3831243 3829525 2026-04-19T08:23:10Z AnToni 2325 /* Mart */ 3831243 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1992. ([[Rimski brojevi|MCMXCII]])''' je bila [[prestupna godina]] koja počinje u srijedu po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], 1992. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 992. godina 2. milenija, 92. godina 20. stoljeća i 3. godine decenije 1990-ih. Ujedinjeni narodi su 1992. proglasili Međunarodnom godinom svemira. [[Datoteka:RX J1856.5-3754.jpg|mini|220x220piksel|RX J1856.5-3754]] == Događaji == * Otkrivena [[RX J1856.5-3754]] našem Suncu najbliža [[neutronska zvijezda]]. === Januar=== * [[11. januar|11]]–[[12. januar]]: [[Albanci]] organizirali [[Referendum za teritorijalnu i političku autonomiju albanaca u makedoniju|Referendum o teritorijalnoj i političkoj autonomiji]] u [[Makedonija|Makedoniji]].<ref>https://books.google.ba/books?id=2ycTQOISqWQC&pg=PA82&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true</ref> === Februar === * [[7. februar]] – Potpisivanjem [[Mastrihtski ugovor|Mastrihtskog ugovora]] formirana je [[Evropska unija]]. * [[29. februar]] – [[1. mart]]: [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]], na kojem je 63,6% biračkog tijela izašlo na glasanje, a 99,7% glasalo je za nezavisnost. === Mart === * [[22. mart]] – Počelo 27. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 9. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Rusija|ruskom]] gradu [[Novosibirsk]]u; === April === * [[1. april]] – U [[Bijeljina|Bijeljini]] izbili ratni sukobi; paravojne formacije su vršile teror nad nesrpskim stanovništvom. * [[3. april]] – Komunistički čelnik i predsjednik [[Albanija|Albanije]] [[Ramiz Aljija]] podnio ostavku. * [[3. april]] – "Srpske odbrambene snage" preuzmaju kontrolu nad [[Banja Luka|Banja Lukom]]. * [[3. april]] – Pred kasarnom "Mostarski bataljon" eksplodirao kamion cisterna napunjena eksplozivom, što označava početak rata u [[Mostar]]u, koji je više od mjesec dana bio izložen teroru rezervista [[JNA]] iz [[Crna Gora|Crne Gore]] * [[3. april]] – Predsjedništvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u općinama koje to žele, a radi stabiliziranja političko-bezbjednosne situacije na njihovim područjima. * [[3. april]] – Počinje mobilizacija TO-a u [[Livno|Livnu]] i [[Tuzla|Tuzli]]. * [[4. april]] – [[Arkan]]ova Srpska garda ovladala je [[Bijeljina|Bijeljinom]]. * [[4. april]] – [[JNA]] i SDS vrše opći napad vatrom iz minobacača, topova i [[VBR]]-a u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]]. * [[4. april]] – Održana vanredna sjednica opštine [[Tuzla]] na kojoj je donesena odluka da [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine|MUP]] i [[Teritorijalna odbrana|TO]] stupe u odbranu grada. * [[6. april]] – Proglašeno vanredno stanje u [[Visoko]]m, uspostavljanje Protivdiverzantskog voda [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] * [[6. april]] – Albanski aktivisti u Makedoniji u gradu [[Struga]] proglasili [[Republika Ilirida|Republiku Iliridu]].<ref>{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&pg=PA399&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170103165511/https://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&pg=PA399&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true |archive-date=3. 1. 2017 |url-status=dead}}</ref> * [[15. april]] – Osnovana [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]. === Maj === * [[17. maj]] - Osnovan [[Sarajevski ratni teatar]] * [[20. maj]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 755]], o primanju [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. * [[30. maj]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 757]], o uvođenju sankcija za područje [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. * [[31. maj]] – [[Masakr u Vrhpolju]] kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] * [[31. maj]] – [[Dan bijelih traka]]: lokalne srpske vlasti u [[Prijedor]]u izdale su naredbu posredstvom lokalnog radija prema kojoj su svi [[Bošnjaci]] i [[bosanski Hrvati]] morali na ruke staviti bijele trake, a kuće obilježiti bijelim plahtama, što je rezultiralo progonima i [[Ubistvo|ubistvima]]. === Juni === * [[3. juni]] – [[Masakri u Seljanima|Masakr u selu Seljani]] kod [[Rogatica|Rogatice]], pobijeno 18 Bošnjaka, među kojima su bile žene i starije osobe. * [[8. juni]] – Vođena [[bitka za Žuč]], jedna od značajnijih bitaka za vrijeme [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] * [[25. juni]] – [[Masakr u Vozući]] kod [[Zavidovići|Zavidovića]] ubijen 21 bošnjački civil. === Juli === === August === * [[13. august]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 770]], o zahtjevu za poboljšanju humanitarne situacije u Sarajevu. * [[21. august]] – [[Masakr na Korićanskim stijenama]] * [[23. august]] – [[Masakr u Halačima|Masakr u ulici Halači]] na Baščaršiji u Sarajevu === Septembar === * [[28. septembar]] – [[Masakr u Boljakovom Potoku]] === Oktobar === * [[21. oktobar]] – Odlukom Predsjedništva BiH formiran [[Peti korpus Armije RBiH]] * [[31. oktobar]] – Osnovan [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine]]; === Novembar === * [[6. novembar]] – Član Predsjedništva Republike BiH [[Stjepan Kljuić]] podnio ostavku na ovu funkciju. * [[7. novembar]] – U [[Sarajevo|Sarajevu]] formirano Udruženje privrednika grada radi što boljeg organiziranja i angažiranja na pomoći Oružanim snagama [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. * [[24. novembar]] – Na jugu [[kina|Kine]] srušio se putnički avion "Boing 737". U najtežoj nesreći u historiji kineskog vazduhoplovstva život izgubila 141 osoba, svi putnici i članovi posade. * [[25. novembar]] – Parlament [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] glasao za podjelu Čehoslovačke na posebne države [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]] od [[1. januar]]a [[1993.]] === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Vlada]] [[Indija|Indije]] zabranila [[fundamentalizam|fundamentalističke]] pokrete poslije nereda u kojima je poginulo najmanje 400 [[Hinduizam|Hindusa]] i [[musliman]]a. Tokom nereda razorena je [[džamija]] u Ajođi. == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Jack Wilshere]], engleski nogometaš === Februar === * [[5. februar]] ** [[Neymar]], brazilski nogometaš ** [[Carina Vogt]], [[njemačka]] [[skijašica-skakačica]] * [[22. februar]] – [[Haris Seferović]], švicarski nogometaš i reprezentativac bh. porijekla * [[25. februar]] – [[Thomas Diethart]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]] * [[26. februar]] – [[Jagoda Kumrić]], hrvatska glumica === Mart === * [[3. mart]] – [[Darja Jurlova]], estonska [[biatlon]]ka * [[30. mart]] – [[Anđelka Radišković]], bosanskohercegovačka [[odbojka]]šica === April === * [[10. april]] – [[Desislava Stojanova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka * [[14. april]] – [[Vivijana Papić]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[10. maj]] – [[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka * [[20. maj]] – [[Damir Džumhur]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er * [[21. maj]] – [[Irfan Čengić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar * [[22. maj]] – [[Anna Mąka (biatlonka)|Anna Mąka]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[27. maj]] – [[Deedra Irwin]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka === Juni === * [[12. juni]] – [[Ala Hilenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] i [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka * [[15. juni]] – [[Mohamed Salah]], [[egipat]]ski nogometaš * [[28. juni]] – [[Joanne Reid]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka === Juli === * [[11. juli]] – [[Mohamed Elneny]], egipatski nogometaš * [[22. juli]] – [[Selena Gomez]], američka pjevačica i glumica === August === * [[5. august]] – [[Amer Bekić]], bosanskohercegovački [[nogomet]]aš === Septembar === * [[26. septembar]] – [[Asuka Hachisuka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Kōsuke Ozaki]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[16. oktobar]] – [[Desislava Božilova]], [[bugarska]] [[snuker]]ska sutkinja * [[24. oktobar]] – [[Katarina Madirazza]], hrvatska glumica * [[26. oktobar]] – [[Anja Eržen]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka * [[27. oktobar]] – [[Stephan El Shaarawy]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš [[egipat]]skog porijekla === Novembar === * [[15. novembar]] – [[Žan Kranjec]], [[Slovenija|slovenski]] [[alpsko skijanje|alpski skijaš]] === Decembar === * [[24. decembar]] – [[Michel Babatunde]], nigerijski nogometaš * [[25. decembar]] – [[Ogenyi Onazi]], nigerijski nogometaš == Umrli == === Januar=== * [[27. januar]] – [[Gwen Ffrangcon-Davies]], britanska glumica * [[29. januar]] – [[Raisa Ahmatova]], sovjetska i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla === Februar === === Mart === * [[27. mart]] – [[James E. Webb]], američki političar === April === * [[5. april]] – [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]], prve žrtve [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] * [[6. april]] – [[Isaac Asimov]], američki pisac ruskog porijekla * [[11. april]] – [[Josip Vidmar]], kritičar, esejist, dramaturg, akademik, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i prvi predsjednik Prezidija NR Slovenije === Maj === * [[6. maj]] – [[Marlene Dietrich]], njemačko-američka glumica i pjevačica === Juni === * [[27. juni]] – [[Mihail Talj]], [[SSSR|sovjetsko]]-[[Latvija|latvijski]] [[šah]]ovski velemajstor * [[30. juni]] – [[Nevzet Nanić]], komandir voda za specijalna dejstva "Gazije"; brat komandira [[Izet Nanić|Izeta Nanića]] === Juli === * [[2. juli]] – [[Borislav Pekić]], jugoslavenski i srpski pisac === August === * [[9. august]] – [[Blaž Kraljević]], zapovjednik [[HOS]]-a u BiH, general Armije RBiH * [[22. august]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica === Septembar === === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Willy Brandt]], njemački političar i kancelar Savezne Republike Njemačke (1969–1974) * [[16. oktobar]] – [[Shirley Booth]], američka glumica * [[25. oktobar]] – [[Ivan Svitljični]], ukrajinski pjesnik, književni kritičar, prevodilac, borac za ljudska prava i sovjetski disident === Novembar === * [[27. novembar]] – [[Ivan Generalić]], hrvatski slikar === Decembar === * [[17. decembar]] – [[Miodrag Žalica]], bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Georges Charpak]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Rudolph A. Marcus]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Edmond H. Fischer]], [[SAD]] / [[Švicarska]] ** [[Edwin G. Krebs]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Derek Walcott]], [[Sveta Lucija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Rigoberta Menchú Tum]], [[Gvatemala]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Gary S. Becker]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1992}} {{Normativna kontrola}} katkid7lzelhgrskkli5utjzcx2dg5e 21. januar 0 3188 3831237 3762978 2026-04-19T08:19:00Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3831237 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''21. januar / siječanj (21. 1)''' jest 21. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još su 344 dana (345 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === 13. vijek === * [[1277]] – [[Galeazzo I Visconti]], milanski regent (1322–1328) === 14. vijek === * [[1338]] – [[Karlo V, kralj Francuske|Karlo V]], francuski kralj === 18. vijek === * [[1763]] – [[Augustin Robespierre]], francuski političar === 19. vijek === * [[1895]] – [[Cristobal Balenciaga]], španski kreator visoke mode === 20. vijek === * [[1905]] – [[Christian Dior]], francuski modni kreator * [[1905]] – [[Wanda Wasilewska]], poljska književnica * [[1924]] – [[Benny Hill]], britanski komičar * [[1937.|1937]] – [[Rade Mihaljčić]], [[historičar]], [[akademik]] [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|SANU]] i [[Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske|ANURS]] * [[1941]] – [[Plácido Domingo]], španski tenor * [[1951]] – [[Jeff Koons]], američki pop-art umjetnik * [[1952]] – [[Billy Ocean]], trinidadski muzičar * [[1953]] – [[Paul Allen]], suosnivač kompanije "[[Microsoft]]" * [[1954]] – [[Thomas de Maizière]], njemački političar * [[1956]] – [[Geena Davis]], američka glumica * [[1960]] – [[Halid Muslimović]], bosanskohercegovački pjevač narodne muzike * [[1961]] – [[Małgorzata Ruchała]], [[poljska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[1963]] – [[Hakeem Olajuwon]], američki [[košarka]]š [[Nigerija|nigerijskog]] porijekla * [[1977]] – [[Tatsumi Kasahara]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[1978]] – [[Madita|Edita Malovčić]], austrijska glumica i pjevačica * [[1982]] – [[Vladislav Veselinov]], bosanskohercegovački rukometaš * [[1996]] – [[Julia Leitinger]], austrijska [[biatlon]]ka == Umrli == === 18. vijek === * [[1774]] – [[Mustafa III]], sultan Osmanlijskog Carstva === 19. vijek === * [[1815]] – [[Matthias Claudius]], njemački književnik * [[1851]] – [[Albert Lortzing]], njemački kompozitor === 20. vijek === * [[1924]] – [[Vladimir Iljič Lenjin]], sovjetski [[Marksizam|marksist]] i revolucionar * [[1950]] – [[George Orwell]], engleski književnik * [[2002]] – [[Josef Malínský (biatlonac)|Josef Malínský]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[2006]] – [[Ibrahim Rugova]], bivši predsjednik Kosova i vođa najjače kosovske stranke * [[2015]] – [[Kemal Monteno]], bosanskohercegovački kantautor == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|21 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/21/ Na današnji dan (21. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-21/ Na današnji dan (21. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-21]] bj17784rdf93xb4rab9i80od20d7m20 28. januar 0 3195 3831240 3797692 2026-04-19T08:21:08Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3831240 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''28. januar / siječanj (28. 1)''' jest 28. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 337 dana (338 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1935]] – Na [[Island]]u stupio na snagu zakon kojim je [[abortus]] dozvoljen pod određenim okolnostima prvi put u svijetu. * [[2006]] – U [[Katowice|Katowicama]], u južnoj [[Poljska|Poljskoj]], srušio se krov dvorane u kojoj se održavala izložba golubova; poginulo 60, a povrijeđena 141 osoba, * [[2014]] – [[Zemljotres]] jačine 4,2 stepena po [[Richterova skala|Richterovoj skali]] i s procijenjenim intenzitetom u epicentru šest stepeni [[Mercallijeva skala|Mercallijeve skale]] zabilježen je oko sat poslije ponoći na području [[Ivanjska|Ivanjske]], sjeverno od [[Banja Luka|Banje Luke]]. * [[2015]] – Probijen [[tunel Karaula]] dužine 902 m, koji spaja [[Sarajevo]] i [[Tuzla|Tuzlu]]. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1457]] – [[Henrik VII, kralj Engleske|Henrik VII]], engleski kralj === 16. vijek === * [[1549]] – [[Ludolph van Ceulen]], holandski [[matematičar]] njemačkog porijekla === 17. vijek === * [[1693]] – [[Ana, carica Rusije|Ana]], ruska carica === 18. vijek === * [[1701]] – [[Charles Marie de La Condamine]], francuski matematičar i [[astronom]] * [[1717]] – [[Mustafa III]], osmanlijski sultan od [[1757.]] do [[1774.]] === 19. vijek === * [[1853]] – [[José Martí]], kubanski nacionalni pjesnik i simbol borbe za nezavisnost * [[1872]] – [[Nikola Dobrečić]], katolički svećenik i [[Barska nadbiskupija|nadbiskup barski]] i [[primas]] [[Primas Srbije|Srbije]] * [[1878]] – [[Walter Kollo]], njemački [[kompozitor]] opereta * [[1887]] – [[Arthur Rubinstein]], američko-poljski pijanist * [[1892]] – [[Ernst Lubitsch]], njemački [[režiser]] === 20. vijek === * [[1928]] – [[Eduard Ševardnadze]], gruzijski [[političar]] i državnik, sovjetski ministar vanjskih poslova * [[1936]] – [[Ismail Kadare]], albanski [[književnik]] * [[1943]] – [[Dick Taylor]], britanski muzičar i član grupe [[The Rolling Stones]] * [[1948]] – [[Mihail Barišnjikov]], sovjetsko-kanadsko-američki [[balet]]ni plesač, koreograf i [[glumac]] * [[1950]] – [[Ibn Isa Hamad Al-Khalifa]], [[bahrein]]ski kralj * [[1955]] – [[Nicolas Sarkozy]], francuski političar * [[1957]] – [[Mirjana Karanović]], jugoslavenska i [[srbija]]nska [[Glumci|glumica]] * [[1968.]] ** [[Indira Bajramović]], bosanskohercegovačka romska aktivistica ** [[Gintaras Jasinskas]], [[Litvanija|litvanski]] [[biatlon]]ac * [[1978]] – [[Gianluigi Buffon]], [[italija]]nski [[nogomet]]ni [[golman]] * [[1981]] – [[Elijah Wood]], američki glumac * [[1996]] – [[Darija Blaško]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === 21. vijek === * [[2001]] – [[Tarik Biberović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]]-[[Turska|turski]] [[košarka]]š == Umrli == === 9. vijek === * [[814]] – [[Karlo Veliki]], franački kralj i rimski car === 16. vijek === * [[1547]] – [[Henrik VIII, kralj Engleske|Henrik VIII]], kralj Engleske i gospodar Irske * [[1596]] – [[Francis Drake]], engleski viceadmiral, navigator, političar i [[inženjer]] === 20. vijek === * [[1939]] – [[William Butler Yeats]], irski [[pjesnik]] * [[1986.]] ** [[Gregory Jarvis]], američki inženjer i astronaut ** [[Christa McAuliffe]], američka predavačica i astronautkinja ** [[Ronald McNair]], američki astronaut i fizičar ** [[Ellison Onizuka]], američki astronaut ** [[Judith Resnik]], američka inženjerka, pilotkinja i astronautkinja ** [[Dick Scobee]], američki pilot, inženjer i astronaut ** [[Michael J. Smith (astronaut)|Michael J. Smith]], američki inženjer i astronaut * [[1999]] – [[Josip Antolović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === 21. vijek === * [[2001]] – [[Ranko Marinković]], hrvatski književnik * [[2002]] – [[Astrid Lindgren]], [[švedska]] književnica za djecu (''[[Pipi Duga Čarapa]]'') * [[2006]] – [[Duško Trifunović]], književnik, [[scenarist]] i [[tekstopisac]] * [[2012]] – [[Đenana Buturović]], bosanskohercegovačka književna historičarka, kulturna antropologinja, folkloristica i doktor književnih nauka * [[2016]] – [[Nada Subotić]], hrvatska glumica == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|28 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/28/ Na današnji dan (28. januar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231014094619/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/28 |date= 14. 10. 2023}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-28/ Na današnji dan (28. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-28]] cu3pw1gl7qu2k68a5x2e5m5fy5thyyo 1996. 0 3947 3831238 3828727 2026-04-19T08:19:35Z AnToni 2325 /* Januar */ 3831238 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1996. ([[Rimski brojevi|MCMXCVI]])''' bila je prijestupna godina koja je počela u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1996. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 996. godina 2. milenija, 96. godina 20. stoljeća i sedma godina 1990-ih. Proglašena je Međunarodnom godinom iskorjenjivanja siromaštva. == Događaji == === Januar=== * [[Homoseksualnost]] dekriminalizirana u Federaciji BiH. * [[15. januar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1037]] kojom se reguliše osnivanje [[UNTAES]]-a. === Februar === * [[3. februar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|31. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|13. prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Ruhpolding]]u. * [[6. februar]] – U [[Atlantski okean]] srušio se [[Turska|turski]] čarter [[Boeing 757]] nakon polijetanja iz [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]]. Poginulo je svih 189 putnika, većinom [[Njemačka|njemačkih]] turista. === Mart === === April === * [[1. april]] – [[Bosna i Hercegovina|BiH]] zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB). * [[1. april]] – Bosanski Hrvat i bivši zapovjednik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), general [[Tihomir Blaškić]] doputovao u Haag. * [[1. april]] – Spajanjem "Mitsubishi banke" i "Banke Tokio", u [[Japan]]u stvorena najveća svjetska banka. * [[3. april]] – U prisustvu pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Kanadu, ambasadora Johna Kornbluma u Sarajevu formiran [[Forum Federacije BiH]]. * [[3. april]] – U avionskoj nesreći u blizini [[Dubrovnik]]a poginulo je svih 35 putnika, među njima i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] ministar trgovine [[Ron Brown]]. === Maj === === Juni === === Juli === * [[5. juli]] – Rođena [[Ovca Dolly]], prvi uspješno [[Kloniranje|klonirani]] [[sisar]]. === August === === Septembar === * [[14. septembar]] – Održani drugi [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|Opći izbori u Bosni i Hercegovini]]. === Oktobar === === Novembar === * [[6. novembar]] – Više od 2000 ljudi poginulo u [[ciklon]]u koji je pogodio jugoistočnu [[indija|indijsku]] državu Andra Pradeš * [[6. novembar]] – U [[sarajevo|Sarajevu]] održana konstituirajuća sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj su usvojena obilježja Federacije BiH – grb i zastava. * [[6. novembar]] – U prijateljskoj [[nogomet]]noj utakmici odigranoj na stadionu [[Koševo]] u Sarajevu, reprezentacija [[Bosna i Hercegovina|BiH]] pobijedila trostrukog svjetskog prvaka, reprezentaciju [[italija|Italije]], rezultatom 2:1. Golove za bh. tim postigli [[Hasan Salihamidžić]] i [[Elvir Bolić]]. * [[6. novembar]] – Počelo vađenje tijela ubijenih [[Bošnjak]]a iz masovne grobnice, jame Lanište kod [[Ključ]]a. U jami dubokoj 40 m otkriveni ostaci 80 bošnjačkih civila, koje su ubili bosanski [[Srbi]] 1992. * [[6. novembar]] – [[Republika Hrvatska]] postala 40. članica Vijeća Evrope. * [[7. novembar]] – U padu [[nigerija|nigerijskog]] putničkog aviona [[Boeing 727]] 40&nbsp;km istočno od [[Lagos]]a poginula 142 putnika i člana posade. * [[16. novembar]] – [[Majka Tereza]] postala počasna građanka SAD-a. * [[18. novembar]] – Požar u tunelu [[La Manche]]. * [[25. novembar]] – Više od 100.000 ljudi protestovalo ulicama [[Beograd]]a zbog sudskog poništavanja pobjede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima, optužujući predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] da je lažirao rezultate izbora. * [[28. novembar]] – General [[Ratko Mladić]], protiv koga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine]] podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smjenjen s mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mjestu bio od 12. maja 1992. * [[30. novembar]] – Vlada i pobunjenici u [[Sijera Leone]]u potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata. === Decembar === == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Dinara Alimbekava]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[21. januar]] – [[Julia Leitinger]], austrijska [[biatlon]]ka * [[23. januar]] – [[Ruben Loftus-Cheek]], [[Engleska|engleski]] [[nogomet]]aš * [[31. januar]] – [[Regina Ermits]], estonska [[biatlon]]ka === Februar === * [[23. februar]] – [[D'Angelo Russell]], američki [[košarka]] * [[24. februar]] – [[Tereza Hrochová]], češka atletičarka * [[26. februar]] – [[Yan Xingyuan]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac === Mart === * [[12. mart]] – [[Cene Prevc]], slovenski skijaš-skakač * [[25. mart]] – [[Gabrielė Leščinskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[31. mart]] – [[Kira Hagi]], rumunska glumica === April === * [[20. april]] – [[Anže Lanišek]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] * [[27. april]] – [[Kristina Rezcova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[4. maj]] – [[Andrea Komšić]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[12. maj]] – [[Marko Šljivić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] alpski skijaš * [[29. maj]] – [[R. F. Kuang]], kinesko-američka autorica u žanru fantastike === Juni === * [[10. juni]] – [[Aleksandar Lazić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š * [[16. juni]] – [[Janina Hettich-Walz]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka * [[25. juni]] – [[Pietro Fittipaldi]], [[brazil]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[automobilizam|automobilist]] === Juli === === August === * [[13. august]] – [[Susan Külm]]''', estonska [[biatlon]]ka === Septembar === * [[11. septembar]] – [[Tin Srbić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[gimnastika|gimnastičar]] === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Sara Takanashi]], [[japan]]ska [[skijašica-skakačica]] * [[22. oktobar]] – [[Johannes Høsflot Klæbo]], norveški skijaš-trkač * [[30. oktobar]] – [[Tarik Džinić]], bosanskohercegovački glumac === Novembar === * [[8. novembar]] – [[Ryōyū Kobayashi]], japanski skijaš-skakač === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Diogo Jota]], portugalski nogometaš * [[13. decembar]] – [[Nika Blaženić]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka * [[31. decembar]] – [[Amina Kajtaz]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[plivanje|plivačica]] == Umrli == === Datum nepoznat === * [[Don Misener]], kanadski fizičar === Januar=== * [[8. januar]] – [[François Mitterrand]], francuski državnik === Februar === * [[2. februar]] ** [[Gene Kelly]], američki glumac, plesač, pjevač, koreograf i režiser ** [[Müfide İlhan]], turska političarka i prva gradonačelnica u [[Turska|Turskoj]] === Mart === * [[8. mart]] – [[Mladen Stahuljak]], hrvatski [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[20. mart]] – [[Klara Abkar]], [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica * [[25. mart]] – [[Josip Kaplan]], hrvatski i jugoslavenski kompozitor i muzički pedagog === April === * [[6. april]] – [[Greer Garson]], britansko-američka glumica i pjevačica === Maj === * [[31. maj]] – [[Timothy Leary]], američki pisac i psiholog === Juni === * [[15. juni]] – [[Ella Fitzgerald]], američka [[džez]] pjevačica * [[26. juni]] – [[Veronica Guerin]], irska novinarka === Juli === * [[30. juli]] – [[Claudette Colbert]], francusko-američka glumica === August === * [[24. august]] – [[Zejneb Biiševa]], [[Baškortostan|baškirska]] pjesnikinja, pisac i dramaturg === Septembar === * [[13. septembar]] – [[Tupac Shakur]], američki pjevač * [[20. septembar]] – [[Krešo Golik]], hrvatski režiser === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Muhamed Kondžić]], bosanskohercegovački književnik === Novembar === * [[23. novembar]] – [[Idries Shah]], pisac i sufija === Decembar === * [[19. decembar]] – [[Marcello Mastroianni]], italijanski filmski i pozorišni glumac * [[25. decembar]] – [[Knarik Vardanjan]], armensko-sovjetska slikarka == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[David M. Lee]], [[SAD]] ** [[Douglas D. Osheroff]], [[SAD]] ** [[Robert C. Richardson]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Robert F. Curl Jr.]], [[SAD]] ** [[Harold Kroto]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Richard E. Smalley]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Peter C. Doherty]], [[Australija]] ** [[Rolf M. Zinkernagel]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Wislawa Szymborska]], [[Poljska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Carlos Filipe Ximenes Belo]], [[Istočni Timor]] ** [[José Ramos-Horta]], [[Istočni Timor]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[James A. Mirrlees]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[William Vickrey]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1996}} {{Normativna kontrola}} irjv7avkewj5v1ejgxa98xqjzet7ldz 3831239 3831238 2026-04-19T08:20:35Z AnToni 2325 /* Januar */ 3831239 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1996. ([[Rimski brojevi|MCMXCVI]])''' bila je prijestupna godina koja je počela u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1996. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 996. godina 2. milenija, 96. godina 20. stoljeća i sedma godina 1990-ih. Proglašena je Međunarodnom godinom iskorjenjivanja siromaštva. == Događaji == === Januar=== * [[Homoseksualnost]] dekriminalizirana u Federaciji BiH. * [[15. januar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1037]] kojom se reguliše osnivanje [[UNTAES]]-a. === Februar === * [[3. februar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|31. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|13. prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Ruhpolding]]u. * [[6. februar]] – U [[Atlantski okean]] srušio se [[Turska|turski]] čarter [[Boeing 757]] nakon polijetanja iz [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]]. Poginulo je svih 189 putnika, većinom [[Njemačka|njemačkih]] turista. === Mart === === April === * [[1. april]] – [[Bosna i Hercegovina|BiH]] zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB). * [[1. april]] – Bosanski Hrvat i bivši zapovjednik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), general [[Tihomir Blaškić]] doputovao u Haag. * [[1. april]] – Spajanjem "Mitsubishi banke" i "Banke Tokio", u [[Japan]]u stvorena najveća svjetska banka. * [[3. april]] – U prisustvu pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Kanadu, ambasadora Johna Kornbluma u Sarajevu formiran [[Forum Federacije BiH]]. * [[3. april]] – U avionskoj nesreći u blizini [[Dubrovnik]]a poginulo je svih 35 putnika, među njima i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] ministar trgovine [[Ron Brown]]. === Maj === === Juni === === Juli === * [[5. juli]] – Rođena [[Ovca Dolly]], prvi uspješno [[Kloniranje|klonirani]] [[sisar]]. === August === === Septembar === * [[14. septembar]] – Održani drugi [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|Opći izbori u Bosni i Hercegovini]]. === Oktobar === === Novembar === * [[6. novembar]] – Više od 2000 ljudi poginulo u [[ciklon]]u koji je pogodio jugoistočnu [[indija|indijsku]] državu Andra Pradeš * [[6. novembar]] – U [[sarajevo|Sarajevu]] održana konstituirajuća sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj su usvojena obilježja Federacije BiH – grb i zastava. * [[6. novembar]] – U prijateljskoj [[nogomet]]noj utakmici odigranoj na stadionu [[Koševo]] u Sarajevu, reprezentacija [[Bosna i Hercegovina|BiH]] pobijedila trostrukog svjetskog prvaka, reprezentaciju [[italija|Italije]], rezultatom 2:1. Golove za bh. tim postigli [[Hasan Salihamidžić]] i [[Elvir Bolić]]. * [[6. novembar]] – Počelo vađenje tijela ubijenih [[Bošnjak]]a iz masovne grobnice, jame Lanište kod [[Ključ]]a. U jami dubokoj 40 m otkriveni ostaci 80 bošnjačkih civila, koje su ubili bosanski [[Srbi]] 1992. * [[6. novembar]] – [[Republika Hrvatska]] postala 40. članica Vijeća Evrope. * [[7. novembar]] – U padu [[nigerija|nigerijskog]] putničkog aviona [[Boeing 727]] 40&nbsp;km istočno od [[Lagos]]a poginula 142 putnika i člana posade. * [[16. novembar]] – [[Majka Tereza]] postala počasna građanka SAD-a. * [[18. novembar]] – Požar u tunelu [[La Manche]]. * [[25. novembar]] – Više od 100.000 ljudi protestovalo ulicama [[Beograd]]a zbog sudskog poništavanja pobjede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima, optužujući predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] da je lažirao rezultate izbora. * [[28. novembar]] – General [[Ratko Mladić]], protiv koga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine]] podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smjenjen s mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mjestu bio od 12. maja 1992. * [[30. novembar]] – Vlada i pobunjenici u [[Sijera Leone]]u potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata. === Decembar === == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Dinara Alimbekava]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[21. januar]] – [[Julia Leitinger]], austrijska [[biatlon]]ka * [[23. januar]] – [[Ruben Loftus-Cheek]], [[Engleska|engleski]] [[nogomet]]aš * [[28. januar]] – [[Darija Blaško]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[31. januar]] – [[Regina Ermits]], estonska [[biatlon]]ka === Februar === * [[23. februar]] – [[D'Angelo Russell]], američki [[košarka]] * [[24. februar]] – [[Tereza Hrochová]], češka atletičarka * [[26. februar]] – [[Yan Xingyuan]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac === Mart === * [[12. mart]] – [[Cene Prevc]], slovenski skijaš-skakač * [[25. mart]] – [[Gabrielė Leščinskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[31. mart]] – [[Kira Hagi]], rumunska glumica === April === * [[20. april]] – [[Anže Lanišek]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] * [[27. april]] – [[Kristina Rezcova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[4. maj]] – [[Andrea Komšić]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[12. maj]] – [[Marko Šljivić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] alpski skijaš * [[29. maj]] – [[R. F. Kuang]], kinesko-američka autorica u žanru fantastike === Juni === * [[10. juni]] – [[Aleksandar Lazić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š * [[16. juni]] – [[Janina Hettich-Walz]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka * [[25. juni]] – [[Pietro Fittipaldi]], [[brazil]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[automobilizam|automobilist]] === Juli === === August === * [[13. august]] – [[Susan Külm]]''', estonska [[biatlon]]ka === Septembar === * [[11. septembar]] – [[Tin Srbić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[gimnastika|gimnastičar]] === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Sara Takanashi]], [[japan]]ska [[skijašica-skakačica]] * [[22. oktobar]] – [[Johannes Høsflot Klæbo]], norveški skijaš-trkač * [[30. oktobar]] – [[Tarik Džinić]], bosanskohercegovački glumac === Novembar === * [[8. novembar]] – [[Ryōyū Kobayashi]], japanski skijaš-skakač === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Diogo Jota]], portugalski nogometaš * [[13. decembar]] – [[Nika Blaženić]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka * [[31. decembar]] – [[Amina Kajtaz]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[plivanje|plivačica]] == Umrli == === Datum nepoznat === * [[Don Misener]], kanadski fizičar === Januar=== * [[8. januar]] – [[François Mitterrand]], francuski državnik === Februar === * [[2. februar]] ** [[Gene Kelly]], američki glumac, plesač, pjevač, koreograf i režiser ** [[Müfide İlhan]], turska političarka i prva gradonačelnica u [[Turska|Turskoj]] === Mart === * [[8. mart]] – [[Mladen Stahuljak]], hrvatski [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[20. mart]] – [[Klara Abkar]], [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica * [[25. mart]] – [[Josip Kaplan]], hrvatski i jugoslavenski kompozitor i muzički pedagog === April === * [[6. april]] – [[Greer Garson]], britansko-američka glumica i pjevačica === Maj === * [[31. maj]] – [[Timothy Leary]], američki pisac i psiholog === Juni === * [[15. juni]] – [[Ella Fitzgerald]], američka [[džez]] pjevačica * [[26. juni]] – [[Veronica Guerin]], irska novinarka === Juli === * [[30. juli]] – [[Claudette Colbert]], francusko-američka glumica === August === * [[24. august]] – [[Zejneb Biiševa]], [[Baškortostan|baškirska]] pjesnikinja, pisac i dramaturg === Septembar === * [[13. septembar]] – [[Tupac Shakur]], američki pjevač * [[20. septembar]] – [[Krešo Golik]], hrvatski režiser === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Muhamed Kondžić]], bosanskohercegovački književnik === Novembar === * [[23. novembar]] – [[Idries Shah]], pisac i sufija === Decembar === * [[19. decembar]] – [[Marcello Mastroianni]], italijanski filmski i pozorišni glumac * [[25. decembar]] – [[Knarik Vardanjan]], armensko-sovjetska slikarka == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[David M. Lee]], [[SAD]] ** [[Douglas D. Osheroff]], [[SAD]] ** [[Robert C. Richardson]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Robert F. Curl Jr.]], [[SAD]] ** [[Harold Kroto]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Richard E. Smalley]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Peter C. Doherty]], [[Australija]] ** [[Rolf M. Zinkernagel]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Wislawa Szymborska]], [[Poljska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Carlos Filipe Ximenes Belo]], [[Istočni Timor]] ** [[José Ramos-Horta]], [[Istočni Timor]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[James A. Mirrlees]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[William Vickrey]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1996}} {{Normativna kontrola}} syqbq3tnz2xlhvkv95zw3ehs2zdct0k 3831241 3831239 2026-04-19T08:22:02Z AnToni 2325 /* Septembar */ 3831241 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1996. ([[Rimski brojevi|MCMXCVI]])''' bila je prijestupna godina koja je počela u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1996. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 996. godina 2. milenija, 96. godina 20. stoljeća i sedma godina 1990-ih. Proglašena je Međunarodnom godinom iskorjenjivanja siromaštva. == Događaji == === Januar=== * [[Homoseksualnost]] dekriminalizirana u Federaciji BiH. * [[15. januar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1037]] kojom se reguliše osnivanje [[UNTAES]]-a. === Februar === * [[3. februar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|31. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|13. prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Ruhpolding]]u. * [[6. februar]] – U [[Atlantski okean]] srušio se [[Turska|turski]] čarter [[Boeing 757]] nakon polijetanja iz [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]]. Poginulo je svih 189 putnika, većinom [[Njemačka|njemačkih]] turista. === Mart === === April === * [[1. april]] – [[Bosna i Hercegovina|BiH]] zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB). * [[1. april]] – Bosanski Hrvat i bivši zapovjednik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), general [[Tihomir Blaškić]] doputovao u Haag. * [[1. april]] – Spajanjem "Mitsubishi banke" i "Banke Tokio", u [[Japan]]u stvorena najveća svjetska banka. * [[3. april]] – U prisustvu pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Kanadu, ambasadora Johna Kornbluma u Sarajevu formiran [[Forum Federacije BiH]]. * [[3. april]] – U avionskoj nesreći u blizini [[Dubrovnik]]a poginulo je svih 35 putnika, među njima i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] ministar trgovine [[Ron Brown]]. === Maj === === Juni === === Juli === * [[5. juli]] – Rođena [[Ovca Dolly]], prvi uspješno [[Kloniranje|klonirani]] [[sisar]]. === August === === Septembar === * [[14. septembar]] – Održani drugi [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|Opći izbori u Bosni i Hercegovini]]. === Oktobar === === Novembar === * [[6. novembar]] – Više od 2000 ljudi poginulo u [[ciklon]]u koji je pogodio jugoistočnu [[indija|indijsku]] državu Andra Pradeš * [[6. novembar]] – U [[sarajevo|Sarajevu]] održana konstituirajuća sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj su usvojena obilježja Federacije BiH – grb i zastava. * [[6. novembar]] – U prijateljskoj [[nogomet]]noj utakmici odigranoj na stadionu [[Koševo]] u Sarajevu, reprezentacija [[Bosna i Hercegovina|BiH]] pobijedila trostrukog svjetskog prvaka, reprezentaciju [[italija|Italije]], rezultatom 2:1. Golove za bh. tim postigli [[Hasan Salihamidžić]] i [[Elvir Bolić]]. * [[6. novembar]] – Počelo vađenje tijela ubijenih [[Bošnjak]]a iz masovne grobnice, jame Lanište kod [[Ključ]]a. U jami dubokoj 40 m otkriveni ostaci 80 bošnjačkih civila, koje su ubili bosanski [[Srbi]] 1992. * [[6. novembar]] – [[Republika Hrvatska]] postala 40. članica Vijeća Evrope. * [[7. novembar]] – U padu [[nigerija|nigerijskog]] putničkog aviona [[Boeing 727]] 40&nbsp;km istočno od [[Lagos]]a poginula 142 putnika i člana posade. * [[16. novembar]] – [[Majka Tereza]] postala počasna građanka SAD-a. * [[18. novembar]] – Požar u tunelu [[La Manche]]. * [[25. novembar]] – Više od 100.000 ljudi protestovalo ulicama [[Beograd]]a zbog sudskog poništavanja pobjede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima, optužujući predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] da je lažirao rezultate izbora. * [[28. novembar]] – General [[Ratko Mladić]], protiv koga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine]] podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smjenjen s mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mjestu bio od 12. maja 1992. * [[30. novembar]] – Vlada i pobunjenici u [[Sijera Leone]]u potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata. === Decembar === == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Dinara Alimbekava]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[21. januar]] – [[Julia Leitinger]], austrijska [[biatlon]]ka * [[23. januar]] – [[Ruben Loftus-Cheek]], [[Engleska|engleski]] [[nogomet]]aš * [[28. januar]] – [[Darija Blaško]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[31. januar]] – [[Regina Ermits]], estonska [[biatlon]]ka === Februar === * [[23. februar]] – [[D'Angelo Russell]], američki [[košarka]] * [[24. februar]] – [[Tereza Hrochová]], češka atletičarka * [[26. februar]] – [[Yan Xingyuan]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac === Mart === * [[12. mart]] – [[Cene Prevc]], slovenski skijaš-skakač * [[25. mart]] – [[Gabrielė Leščinskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[31. mart]] – [[Kira Hagi]], rumunska glumica === April === * [[20. april]] – [[Anže Lanišek]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] * [[27. april]] – [[Kristina Rezcova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[4. maj]] – [[Andrea Komšić]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[12. maj]] – [[Marko Šljivić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] alpski skijaš * [[29. maj]] – [[R. F. Kuang]], kinesko-američka autorica u žanru fantastike === Juni === * [[10. juni]] – [[Aleksandar Lazić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š * [[16. juni]] – [[Janina Hettich-Walz]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka * [[25. juni]] – [[Pietro Fittipaldi]], [[brazil]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[automobilizam|automobilist]] === Juli === === August === * [[13. august]] – [[Susan Külm]]''', estonska [[biatlon]]ka === Septembar === * [[7. septembar]] – [[Natalija Uškina]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka * [[11. septembar]] – [[Tin Srbić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[gimnastika|gimnastičar]] === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Sara Takanashi]], [[japan]]ska [[skijašica-skakačica]] * [[22. oktobar]] – [[Johannes Høsflot Klæbo]], norveški skijaš-trkač * [[30. oktobar]] – [[Tarik Džinić]], bosanskohercegovački glumac === Novembar === * [[8. novembar]] – [[Ryōyū Kobayashi]], japanski skijaš-skakač === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Diogo Jota]], portugalski nogometaš * [[13. decembar]] – [[Nika Blaženić]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka * [[31. decembar]] – [[Amina Kajtaz]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[plivanje|plivačica]] == Umrli == === Datum nepoznat === * [[Don Misener]], kanadski fizičar === Januar=== * [[8. januar]] – [[François Mitterrand]], francuski državnik === Februar === * [[2. februar]] ** [[Gene Kelly]], američki glumac, plesač, pjevač, koreograf i režiser ** [[Müfide İlhan]], turska političarka i prva gradonačelnica u [[Turska|Turskoj]] === Mart === * [[8. mart]] – [[Mladen Stahuljak]], hrvatski [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[20. mart]] – [[Klara Abkar]], [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica * [[25. mart]] – [[Josip Kaplan]], hrvatski i jugoslavenski kompozitor i muzički pedagog === April === * [[6. april]] – [[Greer Garson]], britansko-američka glumica i pjevačica === Maj === * [[31. maj]] – [[Timothy Leary]], američki pisac i psiholog === Juni === * [[15. juni]] – [[Ella Fitzgerald]], američka [[džez]] pjevačica * [[26. juni]] – [[Veronica Guerin]], irska novinarka === Juli === * [[30. juli]] – [[Claudette Colbert]], francusko-američka glumica === August === * [[24. august]] – [[Zejneb Biiševa]], [[Baškortostan|baškirska]] pjesnikinja, pisac i dramaturg === Septembar === * [[13. septembar]] – [[Tupac Shakur]], američki pjevač * [[20. septembar]] – [[Krešo Golik]], hrvatski režiser === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Muhamed Kondžić]], bosanskohercegovački književnik === Novembar === * [[23. novembar]] – [[Idries Shah]], pisac i sufija === Decembar === * [[19. decembar]] – [[Marcello Mastroianni]], italijanski filmski i pozorišni glumac * [[25. decembar]] – [[Knarik Vardanjan]], armensko-sovjetska slikarka == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[David M. Lee]], [[SAD]] ** [[Douglas D. Osheroff]], [[SAD]] ** [[Robert C. Richardson]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Robert F. Curl Jr.]], [[SAD]] ** [[Harold Kroto]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Richard E. Smalley]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Peter C. Doherty]], [[Australija]] ** [[Rolf M. Zinkernagel]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Wislawa Szymborska]], [[Poljska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Carlos Filipe Ximenes Belo]], [[Istočni Timor]] ** [[José Ramos-Horta]], [[Istočni Timor]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[James A. Mirrlees]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[William Vickrey]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1996}} {{Normativna kontrola}} lijty4y1orl1z2vipgr9g6cro3tvprw 28. februar 0 4696 3831234 3814048 2026-04-19T08:16:04Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3831234 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''28. februar / veljača (28. 2)''' jest 59. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 306 dana (307 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == * [[364]] – Oficiri rimske vojske u [[Nikeja|Nikeji]] proglasili [[Valentinijan I|Valentinijana I]] za [[Spisak rimskih careva|rimskog cara]]. * [[1784]] – [[John Wesley]], [[svećenik]] [[Engleska Crkva|Engleske Crkve]], osnovao prvu [[Metodizam|Metodističku crkvu]]. * [[1892]] – U [[Havana|Havani]] završeno četvrto [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1892.|Svjetsko prvenstvo u šahu]]. * [[1900]] – Veliko vojvodstvo [[Baden]] donijelo uredbu kojom se, prvi put u [[Njemačka|Njemačkoj]], ženama daje pravo na studij na visokim školama; dotad su mogle učestvovati samo kao gosti slušači. * [[1951]] – Održana [[8. dodjela "Zlatnog globusa"]]. * [[1957]] – Održana [[14. dodjela "Zlatnog globusa"]]. * [[2002]] – Nakon uvođenja [[euro|eura]] u [[Portugal]]u [[portugalski eskudo|eskudo]] povučen iz optjecaja. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1683]] – [[René Antoine Ferchault de Réaumur]], francuski naučnik === 19. vijek === * [[1895]] – [[Marcel Pagnol]], francuski književnik * [[1896]] – [[Sulejman Filipović]], oficir Jugoslavenske armije i učesnik NOB-a === 20. vijek === * [[1901]] – [[Linus Pauling]], američki hemičar * [[1920]] – [[Zaim Topčić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački književnik * [[1929]] – [[Frank Gehry]], kanadsko-američki arhitekt * [[1939.]] ** [[Esad Arnautalić]], bosanskohercegovački muzičar i kompozitor ** [[Erika Pluhar]], austrijska glumica i pjevačica * [[1942]] – [[Brian Jones]], britanski [[Rok-muzika|rok-muzičar]] i član grupe [[The Rolling Stones]] * [[1948]] – [[Vlasta Knezović]], hrvatska glumica * [[1954.]] ** [[Keijo Kuntola]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac ** [[Enver Petrovci]], jugoslavensko-kosovski glumac * [[1968]] – [[Philip Reeve]], engleski književnik * [[1970]] – [[Daniel Handler]], američki pisac * [[1975]] – [[Mediha Musliović]], bosanskohercegovačka glumica * [[1979.]] ** [[Ivo Karlović]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[tenis]]er ** [[Primož Peterka]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] * [[1980]] – [[Sigurd Pettersen]], [[Norveška|norveški]] skijaš-skakač * [[1984]] – [[Agnieszka Cyl]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[1985]] – [[Gorica Aćimović]], austrijska rukometašica * [[1999]] – [[Luka Dončić]], [[Slovenija|slovenski]] [[košarka]]š == Umrli == * [[1869]] – [[Alphonse de Lamartine]], francuski pisac, pjesnik i političar * [[1896]] – [[Ante Starčević]], hrvatski političar i književnik * [[1932]] – [[Guillaume Bigourdan]], francuski [[astronom]] * [[1936]] – [[Charles Jules Henri Nicolle]], francuski ljekar i nobelovac * [[2016]] – [[George Kennedy]], američki glumac * [[2019]] – [[Sarah Lee Lippincott]], američka astronomkinja * [[2020]] – [[Freeman Dyson]], englesko-američki teorijski fizičar i matematičar * [[2026]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|28 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/28/ Na današnji dan (28. februar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221124231322/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/28/ |date=24. 11. 2022}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-28/ Na današnji dan (28. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-28]] dsm0l5qbseap2zoqxftfkoo7tzewaq6 3. mart 0 4700 3831244 3828681 2026-04-19T08:23:40Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3831244 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''3. mart / ožujak (3. 3)''' jest 62. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (63. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 303 dana. == Događaji == * [[1878]] – Potpisan [[Sanstefanski mir]] između [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. * [[1931]] – [[Sjedinjene Američke Države]] prihvataju "[[The Star-Spangled Banner]]" kao službenu [[Državna himna|državnu himnu]]. * [[2008]] – [[Dmitrij Medvedev]] postao [[predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Rusija|Rusije]]. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1847]] – [[Alexander Graham Bell]], britansko-američki izumitelj * [[1898]] - [[Ahmed Muradbegović]], bosanskohercegovački književnik, pjesnik i pisac pozorišnih djela === 20. vijek === * [[1911]] – [[Jean Harlow]], američka glumica * [[1943]] – [[Ivo Vajgl]], slovenski ministar vanjskih poslova * [[1953]] – [[Zico]], brazilski nogometaš i trener * [[1954]] – [[Jelica Sretenović]], srbijanska glumica * [[1957.]] ** [[Yoshinobu Murase]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac ** [[Peter Zelinka]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[1959]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener * [[1964]] – [[Atsushi Kazama]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[1966.]] ** [[Jiří Holubec]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac ** [[Mihail Mišustin]], ruski političar * [[1967.]] ** [[Svjetlana Bukvić-Nichols]], bosanskohercegovačka i američka kompozitorka ** [[Naser Orić]], zapovjednik snaga [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] ** [[Iveta Roubíčková]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka * [[1973]] – [[Areta Ćurković]], hrvatska glumica * [[1974]] – [[Cameron Morton]], [[Australija|australijski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[1977]] – [[Ronan Keating]], irski pop-rok pjevač * [[1992]] – [[Darja Jurlova]], estonska [[biatlon]]ka * [[1999]] – [[Sani Čampara]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š == Umrli == * [[1865]] – [[Mihovil Sučić]], bosanskohercegovački svećenik, ljekar i hirurg * [[1939]] – [[Edmund Beecher Wilson]], američki zoolog i genetičar * [[2018]] – [[Sabit Hadžić]], bosanskohercegovački košarkaš i trener == Praznici == * Dan mučenika ([[Malavi]]) * Dan oslobođenja ([[Bugarska]]) * Dan sportista ([[Egipat]]) * Dan učitelja ([[Liban]]) * [[Hinamatsuri]] ili Dan djevojčica ([[Japan]]) * Majčin dan ([[Gruzija]]) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|3 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/3/ Na današnji dan (3. mart), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-3/ Na današnji dan (3. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-03]] 0wqi7d7qv0tr2j05zg6u4pyghdkvyih 7. septembar 0 4965 3831242 3776266 2026-04-19T08:22:19Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3831242 wikitext text/x-wiki {{SeptembarKalendar}} '''7. septembar / rujan (7. 9)''' jest 250. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (251. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 115 dana. == Događaji == * [[2006]] – U eksploziji u rudniku [[ugalj|uglja]] u istočnom indijskom distriktu [[Dhanbad]] 54 rudara izgubila živote. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1533]] – [[Kraljica Elizabeta I|Elizabeta I]], engleska kraljica * [[1566]] – [[Sulejman I]], osmanski sultan === 17. vijek === * [[1683]] – [[Maria Anna von Österreich]], austrijska vojvotkinja i portugalska kraljica === 19. vijek === * [[1899.|1899]] – [[Izabela Jurjeva]], ruska pjevačica === 20. vijek === * [[1907]] – [[Ahmed Adnan Saygun]], turski kompozitor * [[1911]] – [[Todor Zivkov]], bugarski političar i državnik * [[1930]] – [[Baudouin I]], belgijski kralj * [[1936]] – [[Buddy Holly]], američki muzičar * [[1943]] – [[Rocco Filippini]], švicarski klasični violončelist * [[1949]] – [[Gloria Gaynor]], američka pjevačica * [[1955]] – [[Mira Furlan]], jugoslavenska i hrvatska filmska, pozorišna i TV-glumica * [[1962]] – [[Kerryn Rim]],[[Australija|australska]] [[biatlon]]ka * [[1970]] – [[Wiesław Ziemianin]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[1993]] – [[Ismet Sejfić]], bosanskohercegovački košarkaš * [[1996]] – [[Natalija Uškina]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1566]] – [[Nikola Šubić Zrinski]], hrvatski ban * [[1907]] – [[Sully Prudhomme]], francuski književnik * [[2008]] – [[Dino Dvornik]], hrvatski pjevač == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|7 September}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/7 Na današnji dan (7. septembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/september-7 Na današnji dan (7. septembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Septembar|*-07]] i5ikdu9gxge7j7h7ap5dr3ii1hil10i Meksiko 0 5124 3831160 3798226 2026-04-18T18:13:13Z ~2026-24057-08 180462 3831160 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = Estados Unidos Mexicanos | zvanično_ime = Sjedinjene Države Meksika | ime_genitiv = Meksika | zastava = Flag_of_Mexico.svg | grb = Coat_of_arms_of_Mexico.svg | mapa = LocationMexico.png | službeni_jezik = [[Španski jezik|španski]] | glavni_grad = [[Mexico City]] | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik | vladar_prva_vlast = [[Claudia Sheimbaum Pardo]] | vrsta_druge_vlasti = Predsjednik Senata | vladar_druga_vlast = [[Oscar Eduardo Ramírez Aguilar]] | po_površini_na_svijetu = 13. | površina = 1.972.550 | procenat_vode = 2,5 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 11. | stanovnika = 101.879.171 | gustoća = 54,3 | nezavisnost = [[16. septembar]] [[1810]]. | valuta = [[Meksički pezos]] | vremenska_zona = -6, ljeti -8 | himna = "[[Mexicanos, al grito de guerra]]"<br />[[Datoteka:Himno Nacional Mexicano instrumental.ogg]] | internetski_nastavak = [[.mx]] | pozivni_broj = +52| }} '''Meksiko''', zvanično '''Sjedinjene Države Meksika''' ({{jez-es|Estados Unidos Mexicanos}}), jest [[suverena država]] koja se nalazi na jugu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Po državnom uređenju je savezna republika koja graniči na sjeveru sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], na jugoistoku sa [[Gvatemala|Gvatemalom]] i [[Beliz]]eom, na zapadu je [[Pacifik]], a na istoku je [[Meksički zaliv]] i [[Karipsko more]].<ref>Merriam-Webster's Geographical Dictionary, 3rd ed., Springfield, Massachusetts, USA, Merriam-Webster; p. 733</ref> Sa teritorijom od skoro 2 miliona kvadratnih kilometara, Meksiko je šesta najveća država [[Amerika|Amerike]] i 13. najveća država na svijetu. S procijenjenim brojem stanovništvom od preko 120 miliona (2013.),<ref>{{Cite web |url=http://www.conapo.gob.mx/es/CONAPO/Proyecciones |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130807091233/http://www.conapo.gob.mx/es/CONAPO/Proyecciones |archive-date=7. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref><ref name="INEGI 2010 Census Statistics">{{cite web|url=http://www.inegi.org.mx/inegi/contenidos/espanol/prensa/comunicados/rpcpyv10.asp |title=INEGI 2010 Census Statistics|publisher=www.inegi.org.mx |access-date=25. 11. 2010}}</ref> Meksiko je jedanaesta najmnogoljudnija država svijeta, najmnogoljudnija zemlja španskog govornog područja u svijetu i druga najmnogoljudnija zemlja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Meksiko je savezna država koji se sastoji od trideset jedne države i saveznog distrikta koji je ujedno i glavni grad. Meksička privreda je jedna od najvećih svjetskih privreda, a između ostalog su deseti najveći proizvođač nafte na svijetu, najveći proizvođač srebra na svijetu, te se općenito smatra regionalnom privrednom silom.<ref>{{cite web|author=James Scott; Matthias vom Hau; David Hulme|title=Beyond the BICs: Strategies of influence|url=https://www.escholar.manchester.ac.uk/api/datastream?publicationPid=uk-ac-man-scw:105725&datastreamId=SUPPLEMENTARY-1.DOC&ei=fMKFT7SMKIye8gS71NHACA&usg=AFQjCNHKPFxJk5bu6Qs5R2SKSUs8IwidWw&sig2=_lt4YNVT-1ECYQBh61EWgA|publisher=The University of Manchester|access-date=11. 4. 2012|archive-date=25. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525012832/https://www.escholar.manchester.ac.uk/api/datastream?publicationPid=uk-ac-man-scw:105725&datastreamId=SUPPLEMENTARY-1.DOC&ei=fMKFT7SMKIye8gS71NHACA&usg=AFQjCNHKPFxJk5bu6Qs5R2SKSUs8IwidWw&sig2=_lt4YNVT-1ECYQBh61EWgA|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.mofa.go.jp/policy/other/bluebook/2006/05.pdf |title=Ministry of Foreign Affairs of Japan |format=PDF |access-date=7. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.oxanstore.com/displayfree.php?NewsItemID=130098|archive-url=https://web.archive.org/web/20070424211219/http://www.oxanstore.com/displayfree.php?NewsItemID=130098|archive-date=24. 4. 2007|title=Oxford Analytica|publisher=Wayback.archive.org|access-date=17. 7. 2013|url-status=dead}}</ref> Usljed raznovrsne kulturne zaostavštine i bogate historije, Meksiko je rangiran kao prva američka i 7. država svijeta po broju mjesta upisanih u [[Svjetska baština|svjetsku baštinu]] [[UNESCO]]-a. U 2015. je bio deveta najposjećenija turistička destinacija na svijetu, sa 32,1 milion stranih turista.<ref>{{cite web|url=http://geo-mexico.com/?p=13712&cpage=1#comment-916331|title=Mexico welcomed a record 32.1 million tourists in 2015|author=Geo-Mexico|publisher=}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.theyucatantimes.com/2016/02/mexico-set-a-record-in-2015-with-32-1-million-international-tourists-arriving-by-air/|title=Mexico set a record in 2015 with 32.1 million international tourists arriving by air|work=The Yucatan Times}}</ref> Članica je mnogih svjetskih organizacija između ostalih [[UN]]-a, [[WTO]]-a, [[G8+5]], [[G20]] i dr. == Historija == [[Hernan Cortes]] [[1519]]. godine započinje sa osvajanjem Meksika. Od [[1521]]. godine aztečka država je pokorena i započinje kolonijalno razdoblje Meksika, koji je dio [[Nova Španija|Nove Španije]]. Domoroci su pretvoreni u [[Robovlasništvo|robove]] i kmetove. Meksikom su vladali španski potkraljevi, a najveću su moć imali crkva i krupni veleposjednici ([[latifundija]]). Kada je [[Španija]] u [[18. vijek]]u počela gubiti svjetsku moć u korist [[Velika Britanija|Velike Britanije]] postupno jača pokret za nezavisnost od Španske. Nezavisnost je proglašena [[1810]]. godine, ali je španska vlast ukinuta nakon dugog ratovanja tek [[1821]]. [[Agustin de Iturbide]] se proglasio carem Meksika kao Augustin I., ali je već [[1823]] morao abdicirati. Nakon nezavisnosti, Meksiko je postupno gubio dijelove teritorija. [[1836]] [[Teksas]] je proglasio nezavisnost, koju je Meksiko priznao nakon ratnog poraza. Nakon [[Američko-meksički rat|Američko-meksičkog rata]] 1846–1848, Meksiko je ostao bez sjevernog dijela [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Novi Meksiko|Novog Meksika]]. Godine 1863. [[Francuzi]] su zauzeli glavni grad Mexico, i uslijedio je gerilski rat protiv njih. [[Francuzi]] su se 1866. morali povući zbog pritiska [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Porfirio Díaz vladao je od 1877. do 1911, uz mali prekid, što je dovelo do novog osiromašenja seljaka i povećanja broja bezemljaša. Godine 1910. počela je [[Meksička revolucija]]. Vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u Meksičkoj revoluciji (1910–1917) bio je [[Emiliano Zapata]]. == Geografija == {{Glavni|Geografija Meksika}} Smješten na jugozapadnom dijelu Sjeverne Amerike, u obliku nepravilnog trougla, Meksiko se proteže više od 3.000&nbsp;km u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Različite je širine, od otprilike 2.000&nbsp;km na sjeveru do najmanje 200&nbsp;km na prevlaci [[Tehuantepec (prevlaka)|Tehuantepec]] na jugu. Graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama na sjeveru i [[Beliz]]om i Gvatemalom na jugoistoku. [[Donja Kalifornija (poluostrvo)|Donja Kalifornija]], [[poluostrvo]] na zapadu države, dužine približno 1.250&nbsp;km, zajedno s ostatkom države formira [[Kalifornijski zaliv]]. Na istoku je [[Meksički zaliv]], a na jugoistoku poluostrvo [[Yucatán]]. Centralnim dijelom Meksika dominira visoki plato, otvoren na sjeveru, s planinskim lancima na istoku, zapadu i jugu (između ostalih, [[Istočna Sierra Madre|Istočna]], [[Zapadna Sierra Madre|Zapadna]] i [[Južna Sierra Madre]]) i okružen niskom obalom. Meksiko je otprilike pet puta manji od SAD-a. Reljef i klima variraju, od pješčanih pustinja na sjeveru do tropskih šuma na jugu. Najveće meksičke rijeke su [[Rio Grande]] (Río Bravo) na sjeveru i [[Usumacinta]] na sjevernim i južnim granicama, zajedno s [[Grijalva (rijeka)|Grijalvom]], [[Balsas (rijeka)|Balsasom]], [[Pánuco (rijeka)|Pánucom]] i [[Yaqui (rijeka)|Yaquijem]] u unutrašnjosti države. === Bioraznolikost === Meksiko je jedna od prirodno najraznolikijih država na svijetu. Nastanjuje ga približno 10–12% svih svjetskih vrsta. Prvi je na svijetu po broju vrsta gmizavaca (707), drugi po broju vrsta sisara (438), četvrti po broju vrsta vodozemaca (290) i četvrti u flori s 26.000 biljnih vrsta. Također se smatra drugom zemljom u svijetu po ekosistemima i četvrtom zemljom što se tiče svih vrsta živih organizama. Otprilike 2500 vrsta pod zaštitom je zakona. == Vlada == Ustroj vlasti je višestranačka federalna republika s dva zakonodavna doma. == Administrativna podjela== {{Glavni|Administrativna podjela Meksika}} Meksiko je savezna država tj. federacija koja se sastoji od 31 suverene države (špan. estado) i federalnog distrikta. Federalni distrikt (špan. distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi a ujedno je i glavni grad i sjedište savezne vlade. Svaka država ima svoj ustav, kongres, i sudstvo, a njegovi građani na izborima biraju guvernera na razdoblje od šest godina, kao i svoje predstavnike u jednodomni državni parlament na period od tri godine. Savezne države su dalje podijeljene na općine, najmanje upravno-političke jedinice u državi, kojima upravlja gradonačelnik ili predsjednik općine, a koji je izabran od strane stanovnika općine. == Privreda == Planinski karakter otežava privredni razvoj zemlje, kao i unutrašnji saobraćaj. [[Kukuruz]] je glavna poljoprivredna kultura Meksika. Osim kukaruza uzgaju se i druge kulture kao što su je [[pšenica]], [[grah]], [[soja]], [[pamuk]], [[kahva]], [[povrće]] itd. Jednu od osnova meksičke privrede predstavlja eksploatacija i prerada [[nafta|nafte]] kao i prirodnog gasa. Krupni naftnoprerađivački kompleks formiran je uz obalu Meksičkog zaliva. Po proizvodji nafte Meksiko zauzima 5. mjesto u svijetu (5 posto ukupne svjetske proizvodnje). Ova zemlja se također nalazi u vrhu među proizvođačima obojenih metala. Dvije trećine prerađivačkih kapaciteta nalazi se u gradovima [[Mexico City]], [[Monterej]]. == Stanovništvo == Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2010. godine u Meksiku je živjelo 112.336.538 stanovnika,<ref>{{Cite web |url=http://www.todaytranslations.com/index.asp-Q-Page-E-Spanish-Language-History--13053095 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 4. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050417234656/http://www.todaytranslations.com/index.asp-Q-Page-E-Spanish-Language-History--13053095 |archive-date=17. 4. 2005 |url-status=dead }}</ref> što ga čini najmnogoljudnijom zemljom španskog govornog području u svijetu. U periodu između 2005. i 2010. godine povećanje broja stanovnika je iznosilo 1,70% godišnje. Mekskiko je zemlja mladih ljudi, jer 37% stanovnistva mladje je od 14 godina, a samo 4% starije je od 65 godina. Danasnja meksicka nacija nastala je stoljetnim mijesanjem domicilnih Indiosa i doseljenih Spanaca. Govorni jezik je spanski. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Huastecos]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mexico}} {{wikiatlas|Mexico}} * {{službeni website|http://en.presidencia.gob.mx}} Predsjednika * {{CIA World Factbook link|mx|Meksiko}} {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Organizacija američkih država}} {{Vijeće Evrope}} {{G20}} {{G8}} {{APEC}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Meksiko|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1810.]] [[Kategorija:Države svijeta]] t9c5vizfujejdmx3go4fpta5lqu3nnh 3831257 3831160 2026-04-19T09:10:16Z KWiki 9400 3831257 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = Estados Unidos Mexicanos | zvanično_ime = Sjedinjene Države Meksika | ime_genitiv = Meksika | zastava = Flag_of_Mexico.svg | grb = Coat_of_arms_of_Mexico.svg | mapa = LocationMexico.png | službeni_jezik = [[Španski jezik|španski]] | glavni_grad = [[Ciudad de México]] | vrsta_prve_vlasti = Predsjednica | vladar_prva_vlast = [[Claudia Sheinbaum]] | vrsta_druge_vlasti = Predsjednica Senata | vladar_druga_vlast = [[Laura Itzel Castillo]] | po_površini_na_svijetu = 13. | površina = 1.972.550 | procenat_vode = 1,58 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 11. | stanovnika = 126.014.024 | gustoća = 54,3 | nezavisnost = 16. septembar 1810. | valuta = [[Meksički pezos]] | vremenska_zona = -6, ljeti -8 | himna = "[[Mexicanos, al grito de guerra]]"<br />[[Datoteka:Himno Nacional Mexicano instrumental.ogg]] | internetski_nastavak = [[.mx]] | pozivni_broj = +52| }} '''Meksiko''', zvanično '''Sjedinjene Države Meksika''' ({{jez-es|Estados Unidos Mexicanos}}), jest [[suverena država]] koja se nalazi na jugu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Po državnom uređenju je savezna republika koja graniči na sjeveru sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], na jugoistoku sa [[Gvatemala|Gvatemalom]] i [[Beliz]]eom, na zapadu je [[Pacifik]], a na istoku je [[Meksički zaliv]] i [[Karipsko more]].<ref>Merriam-Webster's Geographical Dictionary, 3rd ed., Springfield, Massachusetts, USA, Merriam-Webster; p. 733</ref> Sa teritorijom od skoro 2 miliona kvadratnih kilometara, Meksiko je šesta najveća država [[Amerika|Amerike]] i 13. najveća država na svijetu. S procijenjenim brojem stanovništvom od preko 120 miliona (2013.),<ref>{{Cite web |url=http://www.conapo.gob.mx/es/CONAPO/Proyecciones |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130807091233/http://www.conapo.gob.mx/es/CONAPO/Proyecciones |archive-date=7. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref><ref name="INEGI 2010 Census Statistics">{{cite web|url=http://www.inegi.org.mx/inegi/contenidos/espanol/prensa/comunicados/rpcpyv10.asp |title=INEGI 2010 Census Statistics|publisher=www.inegi.org.mx |access-date=25. 11. 2010}}</ref> Meksiko je jedanaesta najmnogoljudnija država svijeta, najmnogoljudnija zemlja španskog govornog područja u svijetu i druga najmnogoljudnija zemlja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Meksiko je savezna država koji se sastoji od trideset jedne države i saveznog distrikta koji je ujedno i glavni grad. Meksička privreda je jedna od najvećih svjetskih privreda, a između ostalog su deseti najveći proizvođač nafte na svijetu, najveći proizvođač srebra na svijetu, te se općenito smatra regionalnom privrednom silom.<ref>{{cite web|author=James Scott; Matthias vom Hau; David Hulme|title=Beyond the BICs: Strategies of influence|url=https://www.escholar.manchester.ac.uk/api/datastream?publicationPid=uk-ac-man-scw:105725&datastreamId=SUPPLEMENTARY-1.DOC&ei=fMKFT7SMKIye8gS71NHACA&usg=AFQjCNHKPFxJk5bu6Qs5R2SKSUs8IwidWw&sig2=_lt4YNVT-1ECYQBh61EWgA|publisher=The University of Manchester|access-date=11. 4. 2012|archive-date=25. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525012832/https://www.escholar.manchester.ac.uk/api/datastream?publicationPid=uk-ac-man-scw:105725&datastreamId=SUPPLEMENTARY-1.DOC&ei=fMKFT7SMKIye8gS71NHACA&usg=AFQjCNHKPFxJk5bu6Qs5R2SKSUs8IwidWw&sig2=_lt4YNVT-1ECYQBh61EWgA|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.mofa.go.jp/policy/other/bluebook/2006/05.pdf |title=Ministry of Foreign Affairs of Japan |format=PDF |access-date=7. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.oxanstore.com/displayfree.php?NewsItemID=130098|archive-url=https://web.archive.org/web/20070424211219/http://www.oxanstore.com/displayfree.php?NewsItemID=130098|archive-date=24. 4. 2007|title=Oxford Analytica|publisher=Wayback.archive.org|access-date=17. 7. 2013|url-status=dead}}</ref> Usljed raznovrsne kulturne zaostavštine i bogate historije, Meksiko je rangiran kao prva američka i 7. država svijeta po broju mjesta upisanih u [[Svjetska baština|svjetsku baštinu]] [[UNESCO]]-a. U 2015. je bio deveta najposjećenija turistička destinacija na svijetu, sa 32,1 milion stranih turista.<ref>{{cite web|url=http://geo-mexico.com/?p=13712&cpage=1#comment-916331|title=Mexico welcomed a record 32.1 million tourists in 2015|author=Geo-Mexico|publisher=}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.theyucatantimes.com/2016/02/mexico-set-a-record-in-2015-with-32-1-million-international-tourists-arriving-by-air/|title=Mexico set a record in 2015 with 32.1 million international tourists arriving by air|work=The Yucatan Times}}</ref> Članica je mnogih svjetskih organizacija između ostalih [[UN]]-a, [[WTO]]-a, [[G8+5]], [[G20]] i dr. == Historija == [[Hernan Cortes]] [[1519]]. godine započinje sa osvajanjem Meksika. Od [[1521]]. godine aztečka država je pokorena i započinje kolonijalno razdoblje Meksika, koji je dio [[Nova Španija|Nove Španije]]. Domoroci su pretvoreni u [[Robovlasništvo|robove]] i kmetove. Meksikom su vladali španski potkraljevi, a najveću su moć imali crkva i krupni veleposjednici ([[latifundija]]). Kada je [[Španija]] u [[18. vijek]]u počela gubiti svjetsku moć u korist [[Velika Britanija|Velike Britanije]] postupno jača pokret za nezavisnost od Španske. Nezavisnost je proglašena [[1810]]. godine, ali je španska vlast ukinuta nakon dugog ratovanja tek [[1821]]. [[Agustin de Iturbide]] se proglasio carem Meksika kao Augustin I., ali je već [[1823]] morao abdicirati. Nakon nezavisnosti, Meksiko je postupno gubio dijelove teritorija. [[1836]] [[Teksas]] je proglasio nezavisnost, koju je Meksiko priznao nakon ratnog poraza. Nakon [[Američko-meksički rat|Američko-meksičkog rata]] 1846–1848, Meksiko je ostao bez sjevernog dijela [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Novi Meksiko|Novog Meksika]]. Godine 1863. [[Francuzi]] su zauzeli glavni grad Mexico, i uslijedio je gerilski rat protiv njih. [[Francuzi]] su se 1866. morali povući zbog pritiska [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Porfirio Díaz vladao je od 1877. do 1911, uz mali prekid, što je dovelo do novog osiromašenja seljaka i povećanja broja bezemljaša. Godine 1910. počela je [[Meksička revolucija]]. Vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u Meksičkoj revoluciji (1910–1917) bio je [[Emiliano Zapata]]. == Geografija == {{Glavni|Geografija Meksika}} Smješten na jugozapadnom dijelu Sjeverne Amerike, u obliku nepravilnog trougla, Meksiko se proteže više od 3.000&nbsp;km u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Različite je širine, od otprilike 2.000&nbsp;km na sjeveru do najmanje 200&nbsp;km na prevlaci [[Tehuantepec (prevlaka)|Tehuantepec]] na jugu. Graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama na sjeveru i [[Beliz]]om i Gvatemalom na jugoistoku. [[Donja Kalifornija (poluostrvo)|Donja Kalifornija]], [[poluostrvo]] na zapadu države, dužine približno 1.250&nbsp;km, zajedno s ostatkom države formira [[Kalifornijski zaliv]]. Na istoku je [[Meksički zaliv]], a na jugoistoku poluostrvo [[Yucatán]]. Centralnim dijelom Meksika dominira visoki plato, otvoren na sjeveru, s planinskim lancima na istoku, zapadu i jugu (između ostalih, [[Istočna Sierra Madre|Istočna]], [[Zapadna Sierra Madre|Zapadna]] i [[Južna Sierra Madre]]) i okružen niskom obalom. Meksiko je otprilike pet puta manji od SAD-a. Reljef i klima variraju, od pješčanih pustinja na sjeveru do tropskih šuma na jugu. Najveće meksičke rijeke su [[Rio Grande]] (Río Bravo) na sjeveru i [[Usumacinta]] na sjevernim i južnim granicama, zajedno s [[Grijalva (rijeka)|Grijalvom]], [[Balsas (rijeka)|Balsasom]], [[Pánuco (rijeka)|Pánucom]] i [[Yaqui (rijeka)|Yaquijem]] u unutrašnjosti države. === Bioraznolikost === Meksiko je jedna od prirodno najraznolikijih država na svijetu. Nastanjuje ga približno 10–12% svih svjetskih vrsta. Prvi je na svijetu po broju vrsta gmizavaca (707), drugi po broju vrsta sisara (438), četvrti po broju vrsta vodozemaca (290) i četvrti u flori s 26.000 biljnih vrsta. Također se smatra drugom zemljom u svijetu po ekosistemima i četvrtom zemljom što se tiče svih vrsta živih organizama. Otprilike 2500 vrsta pod zaštitom je zakona. == Vlada == Ustroj vlasti je višestranačka federalna republika s dva zakonodavna doma. == Administrativna podjela== {{Glavni|Administrativna podjela Meksika}} Meksiko je savezna država tj. federacija koja se sastoji od 31 suverene države (špan. estado) i federalnog distrikta. Federalni distrikt (špan. distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi a ujedno je i glavni grad i sjedište savezne vlade. Svaka država ima svoj ustav, kongres, i sudstvo, a njegovi građani na izborima biraju guvernera na razdoblje od šest godina, kao i svoje predstavnike u jednodomni državni parlament na period od tri godine. Savezne države su dalje podijeljene na općine, najmanje upravno-političke jedinice u državi, kojima upravlja gradonačelnik ili predsjednik općine, a koji je izabran od strane stanovnika općine. == Privreda == Planinski karakter otežava privredni razvoj zemlje, kao i unutrašnji saobraćaj. [[Kukuruz]] je glavna poljoprivredna kultura Meksika. Osim kukaruza uzgaju se i druge kulture kao što su je [[pšenica]], [[grah]], [[soja]], [[pamuk]], [[kahva]], [[povrće]] itd. Jednu od osnova meksičke privrede predstavlja eksploatacija i prerada [[nafta|nafte]] kao i prirodnog gasa. Krupni naftnoprerađivački kompleks formiran je uz obalu Meksičkog zaliva. Po proizvodji nafte Meksiko zauzima 5. mjesto u svijetu (5 posto ukupne svjetske proizvodnje). Ova zemlja se također nalazi u vrhu među proizvođačima obojenih metala. Dvije trećine prerađivačkih kapaciteta nalazi se u gradovima [[Mexico City]], [[Monterej]]. == Stanovništvo == Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2010. godine u Meksiku je živjelo 112.336.538 stanovnika,<ref>{{Cite web |url=http://www.todaytranslations.com/index.asp-Q-Page-E-Spanish-Language-History--13053095 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 4. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050417234656/http://www.todaytranslations.com/index.asp-Q-Page-E-Spanish-Language-History--13053095 |archive-date=17. 4. 2005 |url-status=dead }}</ref> što ga čini najmnogoljudnijom zemljom španskog govornog području u svijetu. U periodu između 2005. i 2010. godine povećanje broja stanovnika je iznosilo 1,70% godišnje. Mekskiko je zemlja mladih ljudi, jer 37% stanovnistva mladje je od 14 godina, a samo 4% starije je od 65 godina. Danasnja meksicka nacija nastala je stoljetnim mijesanjem domicilnih Indiosa i doseljenih Spanaca. Govorni jezik je spanski. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Huastecos]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mexico}} {{wikiatlas|Mexico}} * {{službeni website|http://en.presidencia.gob.mx}} Predsjednika * {{CIA World Factbook link|mx|Meksiko}} {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Organizacija američkih država}} {{Vijeće Evrope}} {{G20}} {{G8}} {{APEC}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Meksiko|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1810.]] [[Kategorija:Države svijeta]] gketkatroclhyibnltnn97ho5rncip2 3831258 3831257 2026-04-19T09:10:55Z KWiki 9400 3831258 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = Estados Unidos Mexicanos | zvanično_ime = Sjedinjene Države Meksika | ime_genitiv = Meksika | zastava = Flag_of_Mexico.svg | grb = Coat_of_arms_of_Mexico.svg | mapa = LocationMexico.png | službeni_jezik = [[Španski jezik|španski]] | glavni_grad = [[Ciudad de México]] | vrsta_prve_vlasti = Predsjednica | vladar_prva_vlast = [[Claudia Sheinbaum]] | vrsta_druge_vlasti = Predsjednica Senata | vladar_druga_vlast = [[Laura Itzel Castillo]] | po_površini_na_svijetu = 13. | površina = 1.972.550 | procenat_vode = 1,58 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 11. | stanovnika = 126.014.024 | gustoća = 54,3 | nezavisnost = 16. septembar 1810. | valuta = [[Meksički peso]] | vremenska_zona = -6, ljeti -8 | himna = "[[Mexicanos, al grito de guerra]]"<br />[[Datoteka:Himno Nacional Mexicano instrumental.ogg]] | internetski_nastavak = [[.mx]] | pozivni_broj = +52| }} '''Meksiko''', zvanično '''Sjedinjene Države Meksika''' ({{jez-es|Estados Unidos Mexicanos}}), jest [[suverena država]] koja se nalazi na jugu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Po državnom uređenju je savezna republika koja graniči na sjeveru sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], na jugoistoku sa [[Gvatemala|Gvatemalom]] i [[Beliz]]eom, na zapadu je [[Pacifik]], a na istoku je [[Meksički zaliv]] i [[Karipsko more]].<ref>Merriam-Webster's Geographical Dictionary, 3rd ed., Springfield, Massachusetts, USA, Merriam-Webster; p. 733</ref> Sa teritorijom od skoro 2 miliona kvadratnih kilometara, Meksiko je šesta najveća država [[Amerika|Amerike]] i 13. najveća država na svijetu. S procijenjenim brojem stanovništvom od preko 120 miliona (2013.),<ref>{{Cite web |url=http://www.conapo.gob.mx/es/CONAPO/Proyecciones |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130807091233/http://www.conapo.gob.mx/es/CONAPO/Proyecciones |archive-date=7. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref><ref name="INEGI 2010 Census Statistics">{{cite web|url=http://www.inegi.org.mx/inegi/contenidos/espanol/prensa/comunicados/rpcpyv10.asp |title=INEGI 2010 Census Statistics|publisher=www.inegi.org.mx |access-date=25. 11. 2010}}</ref> Meksiko je jedanaesta najmnogoljudnija država svijeta, najmnogoljudnija zemlja španskog govornog područja u svijetu i druga najmnogoljudnija zemlja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Meksiko je savezna država koji se sastoji od trideset jedne države i saveznog distrikta koji je ujedno i glavni grad. Meksička privreda je jedna od najvećih svjetskih privreda, a između ostalog su deseti najveći proizvođač nafte na svijetu, najveći proizvođač srebra na svijetu, te se općenito smatra regionalnom privrednom silom.<ref>{{cite web|author=James Scott; Matthias vom Hau; David Hulme|title=Beyond the BICs: Strategies of influence|url=https://www.escholar.manchester.ac.uk/api/datastream?publicationPid=uk-ac-man-scw:105725&datastreamId=SUPPLEMENTARY-1.DOC&ei=fMKFT7SMKIye8gS71NHACA&usg=AFQjCNHKPFxJk5bu6Qs5R2SKSUs8IwidWw&sig2=_lt4YNVT-1ECYQBh61EWgA|publisher=The University of Manchester|access-date=11. 4. 2012|archive-date=25. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525012832/https://www.escholar.manchester.ac.uk/api/datastream?publicationPid=uk-ac-man-scw:105725&datastreamId=SUPPLEMENTARY-1.DOC&ei=fMKFT7SMKIye8gS71NHACA&usg=AFQjCNHKPFxJk5bu6Qs5R2SKSUs8IwidWw&sig2=_lt4YNVT-1ECYQBh61EWgA|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.mofa.go.jp/policy/other/bluebook/2006/05.pdf |title=Ministry of Foreign Affairs of Japan |format=PDF |access-date=7. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.oxanstore.com/displayfree.php?NewsItemID=130098|archive-url=https://web.archive.org/web/20070424211219/http://www.oxanstore.com/displayfree.php?NewsItemID=130098|archive-date=24. 4. 2007|title=Oxford Analytica|publisher=Wayback.archive.org|access-date=17. 7. 2013|url-status=dead}}</ref> Usljed raznovrsne kulturne zaostavštine i bogate historije, Meksiko je rangiran kao prva američka i 7. država svijeta po broju mjesta upisanih u [[Svjetska baština|svjetsku baštinu]] [[UNESCO]]-a. U 2015. je bio deveta najposjećenija turistička destinacija na svijetu, sa 32,1 milion stranih turista.<ref>{{cite web|url=http://geo-mexico.com/?p=13712&cpage=1#comment-916331|title=Mexico welcomed a record 32.1 million tourists in 2015|author=Geo-Mexico|publisher=}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.theyucatantimes.com/2016/02/mexico-set-a-record-in-2015-with-32-1-million-international-tourists-arriving-by-air/|title=Mexico set a record in 2015 with 32.1 million international tourists arriving by air|work=The Yucatan Times}}</ref> Članica je mnogih svjetskih organizacija između ostalih [[UN]]-a, [[WTO]]-a, [[G8+5]], [[G20]] i dr. == Historija == [[Hernan Cortes]] [[1519]]. godine započinje sa osvajanjem Meksika. Od [[1521]]. godine aztečka država je pokorena i započinje kolonijalno razdoblje Meksika, koji je dio [[Nova Španija|Nove Španije]]. Domoroci su pretvoreni u [[Robovlasništvo|robove]] i kmetove. Meksikom su vladali španski potkraljevi, a najveću su moć imali crkva i krupni veleposjednici ([[latifundija]]). Kada je [[Španija]] u [[18. vijek]]u počela gubiti svjetsku moć u korist [[Velika Britanija|Velike Britanije]] postupno jača pokret za nezavisnost od Španske. Nezavisnost je proglašena [[1810]]. godine, ali je španska vlast ukinuta nakon dugog ratovanja tek [[1821]]. [[Agustin de Iturbide]] se proglasio carem Meksika kao Augustin I., ali je već [[1823]] morao abdicirati. Nakon nezavisnosti, Meksiko je postupno gubio dijelove teritorija. [[1836]] [[Teksas]] je proglasio nezavisnost, koju je Meksiko priznao nakon ratnog poraza. Nakon [[Američko-meksički rat|Američko-meksičkog rata]] 1846–1848, Meksiko je ostao bez sjevernog dijela [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Novi Meksiko|Novog Meksika]]. Godine 1863. [[Francuzi]] su zauzeli glavni grad Mexico, i uslijedio je gerilski rat protiv njih. [[Francuzi]] su se 1866. morali povući zbog pritiska [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Porfirio Díaz vladao je od 1877. do 1911, uz mali prekid, što je dovelo do novog osiromašenja seljaka i povećanja broja bezemljaša. Godine 1910. počela je [[Meksička revolucija]]. Vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u Meksičkoj revoluciji (1910–1917) bio je [[Emiliano Zapata]]. == Geografija == {{Glavni|Geografija Meksika}} Smješten na jugozapadnom dijelu Sjeverne Amerike, u obliku nepravilnog trougla, Meksiko se proteže više od 3.000&nbsp;km u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Različite je širine, od otprilike 2.000&nbsp;km na sjeveru do najmanje 200&nbsp;km na prevlaci [[Tehuantepec (prevlaka)|Tehuantepec]] na jugu. Graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama na sjeveru i [[Beliz]]om i Gvatemalom na jugoistoku. [[Donja Kalifornija (poluostrvo)|Donja Kalifornija]], [[poluostrvo]] na zapadu države, dužine približno 1.250&nbsp;km, zajedno s ostatkom države formira [[Kalifornijski zaliv]]. Na istoku je [[Meksički zaliv]], a na jugoistoku poluostrvo [[Yucatán]]. Centralnim dijelom Meksika dominira visoki plato, otvoren na sjeveru, s planinskim lancima na istoku, zapadu i jugu (između ostalih, [[Istočna Sierra Madre|Istočna]], [[Zapadna Sierra Madre|Zapadna]] i [[Južna Sierra Madre]]) i okružen niskom obalom. Meksiko je otprilike pet puta manji od SAD-a. Reljef i klima variraju, od pješčanih pustinja na sjeveru do tropskih šuma na jugu. Najveće meksičke rijeke su [[Rio Grande]] (Río Bravo) na sjeveru i [[Usumacinta]] na sjevernim i južnim granicama, zajedno s [[Grijalva (rijeka)|Grijalvom]], [[Balsas (rijeka)|Balsasom]], [[Pánuco (rijeka)|Pánucom]] i [[Yaqui (rijeka)|Yaquijem]] u unutrašnjosti države. === Bioraznolikost === Meksiko je jedna od prirodno najraznolikijih država na svijetu. Nastanjuje ga približno 10–12% svih svjetskih vrsta. Prvi je na svijetu po broju vrsta gmizavaca (707), drugi po broju vrsta sisara (438), četvrti po broju vrsta vodozemaca (290) i četvrti u flori s 26.000 biljnih vrsta. Također se smatra drugom zemljom u svijetu po ekosistemima i četvrtom zemljom što se tiče svih vrsta živih organizama. Otprilike 2500 vrsta pod zaštitom je zakona. == Vlada == Ustroj vlasti je višestranačka federalna republika s dva zakonodavna doma. == Administrativna podjela== {{Glavni|Administrativna podjela Meksika}} Meksiko je savezna država tj. federacija koja se sastoji od 31 suverene države (špan. estado) i federalnog distrikta. Federalni distrikt (špan. distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi a ujedno je i glavni grad i sjedište savezne vlade. Svaka država ima svoj ustav, kongres, i sudstvo, a njegovi građani na izborima biraju guvernera na razdoblje od šest godina, kao i svoje predstavnike u jednodomni državni parlament na period od tri godine. Savezne države su dalje podijeljene na općine, najmanje upravno-političke jedinice u državi, kojima upravlja gradonačelnik ili predsjednik općine, a koji je izabran od strane stanovnika općine. == Privreda == Planinski karakter otežava privredni razvoj zemlje, kao i unutrašnji saobraćaj. [[Kukuruz]] je glavna poljoprivredna kultura Meksika. Osim kukaruza uzgaju se i druge kulture kao što su je [[pšenica]], [[grah]], [[soja]], [[pamuk]], [[kahva]], [[povrće]] itd. Jednu od osnova meksičke privrede predstavlja eksploatacija i prerada [[nafta|nafte]] kao i prirodnog gasa. Krupni naftnoprerađivački kompleks formiran je uz obalu Meksičkog zaliva. Po proizvodji nafte Meksiko zauzima 5. mjesto u svijetu (5 posto ukupne svjetske proizvodnje). Ova zemlja se također nalazi u vrhu među proizvođačima obojenih metala. Dvije trećine prerađivačkih kapaciteta nalazi se u gradovima [[Mexico City]], [[Monterej]]. == Stanovništvo == Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2010. godine u Meksiku je živjelo 112.336.538 stanovnika,<ref>{{Cite web |url=http://www.todaytranslations.com/index.asp-Q-Page-E-Spanish-Language-History--13053095 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 4. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050417234656/http://www.todaytranslations.com/index.asp-Q-Page-E-Spanish-Language-History--13053095 |archive-date=17. 4. 2005 |url-status=dead }}</ref> što ga čini najmnogoljudnijom zemljom španskog govornog području u svijetu. U periodu između 2005. i 2010. godine povećanje broja stanovnika je iznosilo 1,70% godišnje. Mekskiko je zemlja mladih ljudi, jer 37% stanovnistva mladje je od 14 godina, a samo 4% starije je od 65 godina. Danasnja meksicka nacija nastala je stoljetnim mijesanjem domicilnih Indiosa i doseljenih Spanaca. Govorni jezik je spanski. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Huastecos]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mexico}} {{wikiatlas|Mexico}} * {{službeni website|http://en.presidencia.gob.mx}} Predsjednika * {{CIA World Factbook link|mx|Meksiko}} {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Organizacija američkih država}} {{Vijeće Evrope}} {{G20}} {{G8}} {{APEC}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Meksiko|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1810.]] [[Kategorija:Države svijeta]] pzbopz3t3qtsglil2g45mxxg9emsc6e 1985. 0 5310 3831235 3815733 2026-04-19T08:16:29Z AnToni 2325 /* Februar */ 3831235 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1985.''' (MCMLXXXV) uobičajena je godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru. ''Ovu''' godinu Ujedinjene nacije proglasile su Međunarodnom godinom mladih. == Događaji == * ''[[Otac na službenom putu]]'' bosanskog režisera [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]], prema scenariju [[Abdulah Sidran|Abdulaha Sidrana]], dobija Grand Prix na [[Kanski filmski festival|Filmskom festivalu]] u [[Cannes]]u. * "Yu-rock misija": domaći pop-muzičari učestvuju u svjetskom humanitarnom projektu "[[Band Aid]]" sa singlom "Za milion godina". * Nastao [[awk|new awk nawk]] [[programski jezik]]. * [[12. februar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|21. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Zapadna Njemačka|njemačkom]] gradu [[Ruhpolding]]u. * [[20. februar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|Drugo svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u ženskoj konkurenciji, u [[Švicarska|švicarskom]] gradu [[Egg am Etzel]]u. * [[14. novembar]] – Erupcija [[vulkan]]a [[Nevado del Ruiz]] uzrokovala smrt 23 000 ljudi u gradu [[Armero]], [[Kolumbija]]. * [[19. novembar]] – [[Hladni rat]]: u [[Ženeva|Ženevi]] se prvi put susreli američki predsjednik [[Ronald Reagan]] i vođa Sovjetskog Saveza [[Mihail Gorbačov]]. == Rođeni == === Januar === * [[3. januar]] – [[Damir Džombić]], bosanskohercegovački nogometaš === Februar === * [[17. februar]] – [[Anders Jacobsen]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]] * [[19. februar]] – [[Jana Stojanovska]], makedonska glumica * [[28. februar]] – [[Gorica Aćimović]], austrijska rukometašica === Mart === * [[14. mart]] – [[Nastassia Kinnunen]], bjeloruska i od 2018. finska [[biatlon]]ka * [[26. mart]] – [[Keira Knightley]], engleska glumica * [[27. mart]] – [[Nadzeja Skardzina]], bjeloruska biatlonka * [[31. mart]] – [[Dijas Kenešev]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac === April === * [[3. april]] – [[Leona Lewis]], britanska pjevačica * [[12. april]] – [[Šahrijar Mamedjarov]], [[azerbejdžan]]ski [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[17. april]] – [[Natalija Kočergina]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[10. maj]] - [[Bojan Puzigaća]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš === Juni === * [[4. juni]] – [[Lukas Podolski]], njemački [[nogomet]]aš * [[11. juni]] – [[Ivan Bubalo]], bosanskohercegovački nogometaš * [[20. juni]] – [[Mirna Medaković]], hrvatska glumica * [[24. juni]] – [[Žana Novaković]], bosanskohercegovačka skijašica * [[30. juni]] – [[Michael Phelps]], američki [[plivanje|plivač]] === Juli === * [[2. juli]] – [[Yin Qiao]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka. * [[9. juli]] – [[Ashley Young]], [[Engleska|engleski]] nogometaš * [[13. juli]] – [[Guillermo Ochoa]], meksički nogometni golman * [[22. juli]] – [[Katerina Babkina]], ukrajinska pjesnikinja === August === === Septembar === * [[25. septembar]] – [[Vânia Fernandes]], portugalska pjevačica === Oktobar === * [[8. oktobar]] ** [[Bruno Mars]], američki pjevač ** [[Sergej Naumik]]. [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac * [[11. oktobar]] – [[Michelle Trachtenberg]], američka glumica * [[17. oktobar]] – [[Roberta Fiandino]], italijanska [[biatlon]]ka * [[18. oktobar]] – [[Sanja Popović (glumica)|Sanja Popović]], srbijanska glumica i TV-voditeljica * [[24. oktobar]] – [[Wayne Rooney]], engleski nogometaš * [[27. oktobar]] – [[Sirli Hanni]], estonska [[biatlon]]ka * [[31. oktobar]] – [[Ivana Ljubas]], bosanskohercegovačka rukometašica === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Karin Oberhofer]], italijanska [[biatlon]]ka * [[10. novembar]] – [[Aleksandar Kolarov]], [[srbija]]nski [[nogomet]]aš * [[25. novembar]] – [[Marcus Hellner]], [[Švedska|švedski]] [[skijaš-trkač]] * [[26. novembar]] – [[Nikola Pokrivač]], hrvatski nogometaš === Decembar === * [[5. decembar]] – [[Bojan Samardžija]], bosanskohercegovački [[biatlon]]ac * [[27. decembar]] – [[Daiki Itō]], [[japan]]ski skijaš-skakač == Umrli == === Januar === === Februar === === Mart === * [[17. mart]] – [[Gabriel Jakešević]], bosanskohercegovački kompozitor * [[26. mart]] – [[Žarko Jovanović]], [[Romi|romski]] [[muzičar]] jugoslavenskog porijekla === April === * [[11. april]] – [[Enver Hoxha]], albanski političar i diktator * [[30. april]] – [[Jolanda Đačić]], bosanskohercegovačka glumica === Maj === === Juni === * [[20. juni]] - [[Dragan Šajnović]], bosanskohercegovački violinista i pedagog === Juli === * [[16. juli]] – [[Heinrich Böll]], njemački pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade]] [[1972.]] === August === === Septembar === * [[30. septembar]] – [[Simone Signoret]], francuska glumica === Oktobar === * [[10. oktobar]] ** [[Yul Brynner]], američki filmski glumac ** [[Orson Welles]], američki režiser, glumac, scenarist i producent === Novembar === === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Robert Graves]], [[Engleska|engleski]] [[pisac]], [[istraživač]] [[Grčka|grčke]] i [[jevrej]]ske [[mitologija|mitologije]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Klaus von Klitzing]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Herbert A. Hauptman]], [[SAD]] ** [[Jerome Karle]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Michael S. Brown]], [[SAD]] ** [[Joseph L. Goldstein]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Claude Simon]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Međunarodna grupa ljekara za prevenciju nuklearnog rata]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Franco Modigliani]], [[Italija]] / [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|1985|1985.}} {{Normativna kontrola}} oaev1i95hnd06jt6kqribmt4pjvcr5l Pale (Republika Srpska) 0 6642 3831196 3823391 2026-04-19T00:47:33Z Pisanija 167578 otvaram link o novoj stranici 3831196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Pale | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Pale | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Pale RS.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Pale | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb opstine pale.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Pale municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Pale u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|48|42.9|N|18|34|15.9|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Boško Jugović<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Pale |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/144/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | površina_naselja = 12.53 | površina_općine = 488.89 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 820 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 12905 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 20909 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 71 420 | pozivni_broj = (+387) 57 | matični_broj_naselja = 216984<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20443 | veb-sajt = {{URL|http://www.pale.rs.ba/}} | fusnote = }} '''Pale''' su [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene [[općina|općine]] otprilike 17{{razmak}}km istočno od grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Oštra [[planinska klima]] osjeti se i tokom ljetnih mjeseci, kad temperatura zraka rijetko prelazi 25{{razmak}}°C. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Pale su bile ratna prijestolnica [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Prema popisu iz [[1991]]. godine, općina je brojala 16.355 stanovnika u omjeru oko 68,99% Srba i 26,68% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], od toga 7.384 u gradu Pale. Približna nacionalna struktura je bila i u samom sjedištu općine, naselju Pale-Koran. Naseljavanjem izbjeglica, Pale su udvostručene i danas su [[grad]] sa četiri [[fakultet]]a: ekonomskim, filozofskim, pravnim i fakultetom za fizičku kulturu. == Geografija == Općina Pale se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Zauzima površinu od 492&nbsp;km<sup>2</sup>. Smještena je između planinskih masiva [[Jahorina|Jahorine]] sa juga i jugoistoka, Gosine sa istoka, [[Romanija|Romanije]] sa sjeveroistoka i [[Ozren]]a sa sjevera i sjeverozapada. Najveća nadmorska visina općine je vrh Ogorjelica (1916 m) na Jahorini, a najniža u koritu rijeke Miljacke ispod Dovlića. Najveći dio općine Pale je smješten iznad 800 m nadmorske visine. U nižim dijelovima općine zastupljena je umjereno topla i vlažna klima. Već od 1.000 m nadmorske visine ova klima prelazi u planinsku klimu. Na području općine nalazi se nekoliko poznatih pećina: [[Pećina Orlovača]], [[Pećina Izvor Mokranjske Miljacke]], pećina u Bogovićima, Popova pećina i [[Novakova pećina]]. Jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti je [[Pećina Orlovača]], koja je uređena za turističke posjete. Orlovača (948 m) se nalazi na istoimenom uzvišenju u zapadnom dijelu romanijskog svoda, zaselak Donje Sinjevo, naselje Sumbulovac, u slivu mokranjske Miljacke, odnosno u dolini njene desne pritoke Sinjave. Opsežna istraživanja izvora Miljacke uključila su i topografska mjerenja, biospeleološka i hidrološka istraživanja kao i ispitivanja tragova kulture čovjeka. Istraživanja su izvođena tokom 2007 – 2009. godine. Do danas, speleolozi su istražili 7.100 m, čime je [[pećina Izvor Mokranjske Miljacke]] postala najduža dokumentovana pećina u Bosni i Hercegovini. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Pala|Spisak naseljenih mjesta u općini Pale (RS)}} Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Pale (u to vrijeme jedna od 5 prigradskih općina [[Sarajevo|Grada Sarajeva]]) imala je 16.355 stanovnika, raspoređenih u 70 naselja. Poslije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], veći dio općine Pale ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušla su naseljena mjesta: Brojnići, Čeljadinići, Čemernica, Datelji, Komrani, Renovica i Šainovići, te dijelovi naseljenih mjesta: Brdarići, Kamenica, Prača, Srednje i Turkovići. Od ovog područja formirana je općina [[Pale (FBiH)]] (ranije Pale-Prača). === Nacionalni sastav stanovništva – općina Pale (RS) === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Pale (RS) | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20443 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 10/1/2) |work=fzs.ba |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 3. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 20909 | g2013_bosnjaci = 186 | g2013_srbi = 20451 | g2013_hrvati = 128 | g2013_bosanci = 2 | g2013_muslimani = 2 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 14 | g2013_ukrajinci = 2 | g2013_crnogorci = 20 | g2013_slovenci = 5 | g2013_makedonci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 55 | g2013_nepoznato = 14 | g1991_ukupno = 16355 | g1991_muslimani = 4364 | g1991_srbi = 11284 | g1991_hrvati = 129 | g1991_jugosloveni = 396 | g1981_ukupno = 15482 | g1981_muslimani = 3937 | g1981_srbi = 10530 | g1981_hrvati = 100 | g1981_jugosloveni = 787 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 68 | g1981_albanci = 3 | g1971_ukupno = 16119 | g1971_muslimani = 4508 | g1971_srbi = 11230 | g1971_hrvati = 142 | g1971_jugosloveni = 80 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 68 | g1971_albanci = 24 | g1971_madari = 4 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 16477 | g1961_muslimani = 2809 | g1961_srbi = 11655 | g1961_hrvati = 223 | g1961_jugosloveni = 1595 | g1961_slovenci = 19 | g1961_crnogorci = 107 | g1961_albanci = 19 | g1961_madari = 13 | g1961_makedonci = 16 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Pale (RS) === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Pale (RS) | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 216984 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 12905 | g2013_bosnjaci = 7 | g2013_srbi = 12707 | g2013_hrvati = 101 | g2013_bosanci = 1 | g2013_muslimani = 1 | g2013_jugosloveni = 10 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 13 | g2013_slovenci = 5 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 34 | g2013_nepoznato = 4 | g1991_ukupno = 7384 | g1991_muslimani = 1630 | g1991_srbi = 5204 | g1991_hrvati = 109 | g1991_jugosloveni = 335 | g1981_ukupno = 2105 | g1981_muslimani = 521 | g1981_srbi = 1213 | g1981_hrvati = 36 | g1981_jugosloveni = 294 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 20 | g1981_albanci = 2 | g1971_ukupno = 1579 | g1971_muslimani = 411 | g1971_srbi = 1059 | g1971_hrvati = 58 | g1971_jugosloveni = 21 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 18 | g1971_albanci = 3 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 1086 | g1961_muslimani = 141 | g1961_srbi = 681 | g1961_hrvati = 72 | g1961_jugosloveni = 157 | g1961_slovenci = 1 | g1961_crnogorci = 25 | g1961_albanci = 4 | g1961_makedonci = 2 }} == Historija == Položaj između [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Romanija|Romanije]] i doline [[Drina|Drine]] dao je Palama dugotrajan saobraćajni i strateški značaj.<ref name="PaleliveHistorija">{{cite web|url=https://www.palelive.com/istorijski-razvoj-pala-i-opstine-pale/|title=Istorijski razvoj Pala i opštine Pale|date=5. 8. 2009|website=Palelive.com|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Prapovijest i antika === Područje današnjih Pala bilo je naseljeno još u prahistoriji, iako su nalazi iz [[neolit]]a rijetki zbog planinskog i šumovitog karaktera Paljanske kotline. Znatno više tragova potiče iz [[Željezno doba|željeznog doba]], posebno oko [[Mokro (Pale)|Mokrog]], Loznika i Ilijaka, gdje su evidentirana naselja i utvrde gradinskog tipa povezana s halštatskom kulturom [[Glasinac|Glasinca]].<ref name="PaleliveHistorija" /> U antičko doba ovaj je prostor bio važna veza između sarajevske kotline i doline Drine. Kroz kraj su prolazile komunikacije preko Mokrog i Romanije, kao i dolinom rijeke [[Prača (rijeka)|Prače]], a na više lokaliteta sačuvani su ostaci rimskih građevina i pokretnih arheoloških nalaza.<ref name="PaleliveHistorija" /> === Srednji vijek === U kasnom srednjem vijeku paljanski kraj nalazio se u oblasti bosanske velikaške porodice [[Pavlovići]]. U toj su oblasti postojala važna utvrđenja, među kojima se u literaturi najčešće navode [[Pavlovac]] kod Prače, Gradina u Gornjim Palama i [[Hodidjed]] iznad sastava paljanske i mokranjske [[Miljacka|Miljacke]].<ref name="PaleliveHistorija" /><ref name="NilevicPavlovici">{{cite journal|last=Nilević|first=Boris|year=2010|title=Posljednji Pavlovići – Bosna sredinom XV stoljeća|url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/02/historijska_traganja_5.pdf|journal=Historijska traganja|issue=5|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Područje Pala bilo je uključeno u širu „Zemlju Pavlovića“, koja je obuhvatala dijelove istočne i centralne Bosne. Akademska literatura navodi da su nakon osmanskog osvajanja osmanske vlasti od te oblasti formirale poseban vilajet pod nazivom ''Vilayet-i Pavli'', unutar kojeg se spominje i nahija Pale.<ref name="NilevicPavlovici" /> Materijalni tragovi srednjovjekovne prisutnosti sačuvani su i u obliku [[Stećci|stećaka]]. Nekropola Mramorje u selu Buđ kod Pala uvrštena je 2016. godine na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine kao dio serijskog dobra ''Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici''.<ref name="UNESCOMramorje">{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/gallery/%26maxrows%3D49|title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards – Mramorje in Buđ, Pale|website=UNESCO World Heritage Centre|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Osmansko razdoblje === Nakon pada [[Bosansko Kraljevstvo|srednjovjekovne bosanske države]] područje Pala ušlo je u osmanski upravno-teritorijalni sistem. U izvorima i historiografiji ovaj se prostor vezuje za nekadašnje posjede Pavlovića, koji su u osmanskom periodu bili organizirani kao zasebna oblast, a ime Pala javlja se i kao naziv nahije.<ref name="NilevicPavlovici" /> Osmansko razdoblje nije ostavilo jednako vidljive urbane tragove u samom naselju kao kasniji periodi, ali je šira oblast ostala važna zbog puteva prema [[Goražde|Goraždu]], istočnoj Bosni i Sarajevu.<ref name="PaleliveHistorija" /> === Austro-Ugarska i početak urbanizacije === Prekretnica u razvoju Pala nastupila je nakon austrougarske okupacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1878. godine. Tada počinju intenzivnija eksploatacija šuma, razvoj drvne industrije, gradnja puteva i željezničkih veza, kao i postepena transformacija ranijeg seoskog naselja u privredni centar.<ref name="PaleliveHistorija" /> Prema podacima koje prenosi lokalna historiografska literatura, Pale su 1895. godine sa okolnim selima imale 483 stanovnika, dok je razvoj pilana i izgradnja željezničke pruge Sarajevo–Višegrad početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] dodatno ubrzala rast naselja. Prva osnovna škola na Palama počela je s radom 1907. godine.<ref name="PaleliveHistorija" /> === Između dva svjetska rata === Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Pale su obnavljane u okviru [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Privredni razvoj ponovo se oslanjao na šumsko bogatstvo i dobre saobraćajne veze sa Sarajevom. Godine 1928. Pale su postale sjedište općine, a do kraja 1930-ih na području općine radilo je više pilana i razvijale su se uslužne djelatnosti, školstvo i kulturni život.<ref name="PaleliveHistorija" /> U međuratnom razdoblju naselje je dobilo i savremeniji komunalni okvir, uključujući vodovod, društvene domove i sportske organizacije, što svjedoči o prelasku Pala iz malog planinskog mjesta u lokalno administrativno i privredno središte.<ref name="PaleliveHistorija" /> === Druga polovina 20. stoljeća === Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Pale ulaze u fazu ubrzanije industrijalizacije i urbanizacije. Razvoj drvne industrije dopunjen je metalnom industrijom, naročito nakon izgradnje Vojno-remontnog zavoda na Koranu 1952. godine, kasnije uključenog u sistem ''FAMOS''.<ref name="PaleliveHistorija" /> U drugoj polovini 20. stoljeća Pale su se prostorno širile i jačale kao prigradski i planinski centar vezan za Sarajevo. Razvoj zimskog turizma na [[Jahorina|Jahorini]] dodatno je povećao značaj mjesta. Jahorina je bila jedno od borilišta [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]], gdje su održana ženska takmičenja u alpskom skijanju, što je doprinijelo infrastrukturnom i turističkom razvoju šireg paljanskog kraja.<ref name="JahorinaOI">{{cite web|url=https://www.oc-jahorina.com/en/olimpijske-igre-na-jahorini/|title=Olympic games on Jahorina mountain|website=Olimpijski centar Jahorina|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini i poratni period === Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992–1995. Pale su imale izrazitu političku ulogu u okviru institucija [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Prema službenoj stranici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], sjedište skupštine neposredno nakon izbijanja rata izmješteno je u Pale, dok je od 1998. godine njeno administrativno sjedište u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].<ref name="NSRSIstorijat">{{cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/la/narodna-skupstina/istorijat|title=Istorijat|website=Narodna skupština Republike Srpske|access-date=12. 3. 2026}}</ref> MKSJ je u svojim odlukama i presudama Pale označavao kao sjedište bosanskosrpske političke strukture; u jednoj ranoj odluci Tribunal je naveo da je [[Radovan Karadžić]] bio „prvi predsjednik bosanskih Srba“ koji je svoju vlast vršio iz Pala, dok je [[Mićo Stanišić]] opisan kao prvi ministar unutrašnjih poslova te administracije u Palama.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/tdec/en/50516DF1.htm|title=Decision|website=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> MKSJ je u presudi [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]] utvrdio da su na području općine Pale već od marta 1992. pojedini pripadnici Stanice javne bezbjednosti vršili pritisak na bošnjačko stanovništvo da napusti općinu. Tribunal je dalje utvrdio da su krajem juna i početkom jula 1992. organizirani konvoji kojima su stanovnici nesrpske nacionalnosti prebacivani iz Pala prema [[Sarajevo|Sarajevu]], te da je u tom periodu više od 2.000 bošnjačkih i hrvatskih stanovnika napustilo Pale u autobuskim kolonama pod pratnjom SJB Pale.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-1of5_1.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement, Volume I of V|website=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/tjug/en/160324_judgement_summary.pdf|title=Trial Judgement Summary for Radovan Karadžić|website=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođeni su i postupci koji su se odnosili na ratne zločine na području Pala. U predmetu ''Malko Koroman'' Sud BiH je naveo da je optuženi, kao načelnik SJB Pale od kraja marta do decembra 1992, bio optužen za progon bošnjačkog civilnog stanovništva općine Pale kroz protivpravno zatvaranje i nečovječna zatočenja u nehumanim uvjetima; međutim, prvostepenom presudom iz januara 2022. oslobođen je optužbe, a drugostepenom presudom iz juna 2022. ta oslobađajuća presuda je potvrđena.<ref>{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/1491|title=S1 1 K 033743 20 Kri Malko Koroman|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U predmetu ''Momčilo Mandić'' Sud BiH je naveo da je prema optužnici nakon zauzimanja Centra za obrazovanje kadrova MUP-a RBiH jedna grupa zatočenih Bošnjaka i Hrvata prebačena na Pale, gdje su bili ispitivani, zatvarani i zlostavljani do razmjene 10. aprila 1992. godine. I u tom predmetu optuženi je pravosnažno oslobođen.<ref>{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/22|title=X-KRŽ-05/58 Momčilo Mandić|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U poslijeratnom razdoblju Pale su nastavile razvoj kao općinsko središte i jedan od dijelova [[Istočno Sarajevo|Grada Istočno Sarajevo]]. Službene informacije grada ističu da su Pale u posljednjoj deceniji 20. stoljeća postale privremena prijestonica Republike Srpske, čime je mjesto steklo širu političku prepoznatljivost u savremenoj historiji Bosne i Hercegovine.<ref name="GradIstocnoSarajevo">{{cite web|url=https://gradistocnosarajevo.net/pale/osnovne-informacije/|title=Osnovne informacije|website=Grad Istočno Sarajevo|access-date=12. 3. 2026}}</ref> == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na Palama}} Na Palama se nalazi veći broj kulturnih institucija kao što su: * Kulturni centar Pale * JFP "Srna film" i Kinoteka Republike Srpske * KUD "Mladost" Pale * Narodna biblioteka * SPKD "Prosvjeta" Pale Na Palama se redovno održavaju kulturne manifestacije: * Međunarodna likovna manifestacija "Art simpozijum Jahorina" * Likovna kolonija Pale * Dječiji festival "Djeca pjevaju hitove" * Konferencija Beba "Konferencija Beba" Na Palama djeluju i četiri fakulteta u sastavu [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu|Univerziteta u Istočnom Sarajevu]]: ekonomski, filozofski, pravni i fakultet za fizičku kulturu. === Sport === Razvoj [[sport]]a u općini Pale je počeo tridesetih godina 20. vijeka, kada se Paljani počinju ozbiljnije baviti sportskim aktivnostima. U početku su to bili [[skijanje]] i [[nogomet]], da bi danas imali 25 registrovanih sportskih klubova. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Pale Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.pale.rs.ba Zvanični sajt općine Pale] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Pale (RS)}} [[Kategorija:Pale (Republika Srpska)|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Općine u Istočnom Sarajevu]] [[Kategorija:Bivše prigradske općine Sarajeva]] ayjaw6tmbtjwb8it124o5mya5d03aoa Razgovor s korisnikom:AnToni 3 38243 3831139 3830578 2026-04-18T15:09:57Z 3831139 wikitext text/x-wiki 3831142 3831139 2026-04-18T15:18:24Z AnToni 2325 3831142 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. 5lsxwh93l0a7r985oobfhg64iol774r 3831143 3831142 2026-04-18T15:24:42Z ~2026-23817-45 180455 /* Esmir Bašić */ odgovor 3831143 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. ::Možete li mi pojasniti razloge, sta podrazumijevate pod tim nije relevantna? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23817-45|&#126;2026-23817-45]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-23817-45|talk]]) 17:24, 18 april 2026 (CEST) rm5hqhm5cgr3533ff2q9eii7gx6xuun Pips, Chips & Videoclips 0 63719 3831127 3665274 2026-04-18T13:44:46Z ~2026-23861-57 180452 3831127 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Pips, Chips & Videoclips | pozadina = skupina | slika = | žanr = Pop rock | karijera = 1992 - sada | povezano_sa = | izdavač = | porijeklo = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web_sstranica = [http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt] | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = | trenutni_članovi = Dubravko Ivaniš<br />Ivan Božanić<br />Krunoslav Tomašinec<br />Mario Borščak<br />Dinko Tomaš Brazzoduro<br />Ivan Levačić<br />Zdeslav Klarić | bivši_članovi = }} '''Pips, Chips & Videoclips''' je [[hrvatska]] [[pop-rok]] grupa. Osnovana ranih 1990-tih, grupa je izdala šest studijskih albuma i nekoliko singlova.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1014963-Pips-Chips-Videoclips|title=Pips, Chips & Videoclips|website=discogs.com|access-date=17. 10. 2024}}</ref> Pips, Chips & Videoclips su se prvi put pročuli 1992. kada su snimili "Dinamo ja volim", rock pjesmu koja je odmah postala neslužbena [[himna]] ''Bad Blue Boysa'', navijača nogometnog kluba [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] iz [[Zagreb]]a. Dana 6. decembra 2014. rasprodali su sportsku dvoranu Dom sportova u Zagrebu i odsvirali jedan od najvećih koncerata u karijeri.<ref>{{Cite web|url=http://www.perun.hr/pips-chips-videoclips|title=Pips Chips & Videoclips}}</ref> == Sastav == * Dubravko Ivaniš (glavni vokal) * Ivan Božanić ([[gitara]], kompjuter) * Krunoslav Tomašinec (Šinec) ([[harmonika]], [[električna gitara|gitara]]) * Mario Borščak ([[bas-gitara]]) * Dinko Tomaš Brazzoduro ([[gitara]]) * Ivan Levačić ([[bubnjevi]]) * Zdeslav Klarić (klavijature) == Diskografija == * ''Shimpoo Pimpoo'' (1993) * ''Dernjava'' (1995) * ''Fred Astaire'' (1997) * ''Bog'' (1999) * ''[[Drveće i Rijeke]]'' (2003) * ''[[Dokument (izštekani session)]]'' (2005) * ''[[Pjesme za gladijatore]]'' (2007) * ''[[2X2 (Lie)]]'' (2012) * ''[[Walt]]'' (2013) * ''[[Vesna]]'' (2023) == Literatura == * ''Dugi vikend u zemlji čudesa'' (1997) == Vanjski linkovi == *[http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt grupe] {{stub-muz}} [[Kategorija:Hrvatske muzičke grupe]] 09rncs1r32ki039xlvgp64yzuuc4h09 3831128 3831127 2026-04-18T13:45:20Z ~2026-23861-57 180452 3831128 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Pips, Chips & Videoclips | pozadina = skupina | slika = | žanr = Pop rock | karijera = 1992 - sada | povezano_sa = | izdavač = | porijeklo = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web_sstranica = [http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt] | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = | trenutni_članovi = Dubravko Ivaniš<br />Ivan Božanić<br />Krunoslav Tomašinec<br />Mario Borščak<br />Dinko Tomaš Brazzoduro<br />Ivan Levačić<br />Zdeslav Klarić | bivši_članovi = }} '''Pips, Chips & Videoclips''' je [[hrvatska]] [[pop-rok]] grupa. Osnovana ranih 1990-tih, grupa je izdala šest studijskih albuma i nekoliko singlova.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1014963-Pips-Chips-Videoclips|title=Pips, Chips & Videoclips|website=discogs.com|access-date=17. 10. 2024}}</ref> Pips, Chips & Videoclips su se prvi put pročuli 1992. kada su snimili "Dinamo ja volim", rock pjesmu koja je odmah postala neslužbena [[himna]] ''Bad Blue Boysa'', navijača nogometnog kluba [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] iz [[Zagreb]]a. Dana 6. decembra 2014. rasprodali su sportsku dvoranu Dom sportova u Zagrebu i odsvirali jedan od najvećih koncerata u karijeri.<ref>{{Cite web|url=http://www.perun.hr/pips-chips-videoclips|title=Pips Chips & Videoclips}}</ref> == Sastav == * Dubravko Ivaniš (glavni vokal) * Ivan Božanić ([[gitara]], kompjuter) * Krunoslav Tomašinec (Šinec) ([[harmonika]], [[električna gitara|gitara]]) * Mario Borščak ([[bas-gitara]]) * Dinko Tomaš Brazzoduro ([[gitara]]) * Ivan Levačić ([[bubnjevi]]) * Zdeslav Klarić (klavijature) == Diskografija == * ''Shimpoo Pimpoo'' (1993) * ''Dernjava'' (1995) * ''Fred Astaire'' (1997) * ''Bog'' (1999) * ''[[Drveće i Rijeke]]'' (2003) * ''[[Dokument (izštekani session)]]'' (2005) * ''[[Pjesme za gladijatore]]'' (2007) * ''[[2X2 (Live)]]'' (2012) * ''[[Walt]]'' (2013) * ''[[Vesna]]'' (2023) == Literatura == * ''Dugi vikend u zemlji čudesa'' (1997) == Vanjski linkovi == *[http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt grupe] {{stub-muz}} [[Kategorija:Hrvatske muzičke grupe]] lmi3elnvdzd9tmw64h44vdko6wod4cp 3831129 3831128 2026-04-18T13:48:25Z Panasko 146730 3831129 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Pips, Chips & Videoclips | pozadina = skupina | slika = | žanr = Pop rock | karijera = 1992 - sada | povezano_sa = | izdavač = | porijeklo = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web_sstranica = [http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt] | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = | trenutni_članovi = Dubravko Ivaniš<br />Ivan Božanić<br />Krunoslav Tomašinec<br />Mario Borščak<br />Dinko Tomaš Brazzoduro<br />Ivan Levačić<br />Zdeslav Klarić | bivši_članovi = }} '''Pips, Chips & Videoclips''' je [[hrvatska]] [[pop-rok]] grupa. Osnovana ranih 1990-ih, grupa je izdala šest studijskih albuma i nekoliko singlova.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1014963-Pips-Chips-Videoclips|title=Pips, Chips & Videoclips|website=discogs.com|access-date=17. 10. 2024}}</ref> Pips, Chips & Videoclips su se prvi put pročuli 1992. kada su snimili "Dinamo ja volim", rock pjesmu koja je odmah postala neslužbena [[himna]] ''Bad Blue Boysa'', navijača nogometnog kluba [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] iz [[Zagreb]]a. Dana 6. decembra 2014. rasprodali su sportsku dvoranu Dom sportova u Zagrebu i odsvirali jedan od najvećih koncerata u karijeri.<ref>{{Cite web|url=http://www.perun.hr/pips-chips-videoclips|title=Pips Chips & Videoclips}}</ref> == Sastav == * Dubravko Ivaniš (glavni vokal) * Ivan Božanić ([[gitara]], kompjuter) * Krunoslav Tomašinec (Šinec) ([[harmonika]], [[električna gitara|gitara]]) * Mario Borščak ([[bas-gitara]]) * Dinko Tomaš Brazzoduro ([[gitara]]) * Ivan Levačić ([[bubnjevi]]) * Zdeslav Klarić (klavijature) == Diskografija == * ''Shimpoo Pimpoo'' (1993) * ''Dernjava'' (1995) * ''Fred Astaire'' (1997) * ''Bog'' (1999) * ''[[Drveće i Rijeke]]'' (2003) * ''[[Dokument (izštekani session)]]'' (2005) * ''[[Pjesme za gladijatore]]'' (2007) * ''[[2X2 (Live)]]'' (2012) * ''[[Walt]]'' (2013) * ''[[Vesna]]'' (2023) === Reference == {{Refspisak}} = Literatura == * ''Dugi vikend u zemlji čudesa'' (1997) == Vanjski linkovi == *[http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt grupe] {{stub-muz}} [[Kategorija:Hrvatske muzičke grupe]] ecupi5ph8qcmwung8pqf9gdvnvym87o 3831130 3831129 2026-04-18T13:48:49Z Panasko 146730 /* Reference */ 3831130 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Pips, Chips & Videoclips | pozadina = skupina | slika = | žanr = Pop rock | karijera = 1992 - sada | povezano_sa = | izdavač = | porijeklo = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web_sstranica = [http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt] | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = | trenutni_članovi = Dubravko Ivaniš<br />Ivan Božanić<br />Krunoslav Tomašinec<br />Mario Borščak<br />Dinko Tomaš Brazzoduro<br />Ivan Levačić<br />Zdeslav Klarić | bivši_članovi = }} '''Pips, Chips & Videoclips''' je [[hrvatska]] [[pop-rok]] grupa. Osnovana ranih 1990-ih, grupa je izdala šest studijskih albuma i nekoliko singlova.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1014963-Pips-Chips-Videoclips|title=Pips, Chips & Videoclips|website=discogs.com|access-date=17. 10. 2024}}</ref> Pips, Chips & Videoclips su se prvi put pročuli 1992. kada su snimili "Dinamo ja volim", rock pjesmu koja je odmah postala neslužbena [[himna]] ''Bad Blue Boysa'', navijača nogometnog kluba [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] iz [[Zagreb]]a. Dana 6. decembra 2014. rasprodali su sportsku dvoranu Dom sportova u Zagrebu i odsvirali jedan od najvećih koncerata u karijeri.<ref>{{Cite web|url=http://www.perun.hr/pips-chips-videoclips|title=Pips Chips & Videoclips}}</ref> == Sastav == * Dubravko Ivaniš (glavni vokal) * Ivan Božanić ([[gitara]], kompjuter) * Krunoslav Tomašinec (Šinec) ([[harmonika]], [[električna gitara|gitara]]) * Mario Borščak ([[bas-gitara]]) * Dinko Tomaš Brazzoduro ([[gitara]]) * Ivan Levačić ([[bubnjevi]]) * Zdeslav Klarić (klavijature) == Diskografija == * ''Shimpoo Pimpoo'' (1993) * ''Dernjava'' (1995) * ''Fred Astaire'' (1997) * ''Bog'' (1999) * ''[[Drveće i Rijeke]]'' (2003) * ''[[Dokument (izštekani session)]]'' (2005) * ''[[Pjesme za gladijatore]]'' (2007) * ''[[2X2 (Live)]]'' (2012) * ''[[Walt]]'' (2013) * ''[[Vesna]]'' (2023) == Reference == {{Refspisak}} = Literatura == * ''Dugi vikend u zemlji čudesa'' (1997) == Vanjski linkovi == *[http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt grupe] {{stub-muz}} [[Kategorija:Hrvatske muzičke grupe]] ihipdqmfocvgz03ivsj5xw6fq06n1zb 3831131 3831130 2026-04-18T13:49:04Z Panasko 146730 /* Literatura */ 3831131 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Pips, Chips & Videoclips | pozadina = skupina | slika = | žanr = Pop rock | karijera = 1992 - sada | povezano_sa = | izdavač = | porijeklo = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web_sstranica = [http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt] | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = | trenutni_članovi = Dubravko Ivaniš<br />Ivan Božanić<br />Krunoslav Tomašinec<br />Mario Borščak<br />Dinko Tomaš Brazzoduro<br />Ivan Levačić<br />Zdeslav Klarić | bivši_članovi = }} '''Pips, Chips & Videoclips''' je [[hrvatska]] [[pop-rok]] grupa. Osnovana ranih 1990-ih, grupa je izdala šest studijskih albuma i nekoliko singlova.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1014963-Pips-Chips-Videoclips|title=Pips, Chips & Videoclips|website=discogs.com|access-date=17. 10. 2024}}</ref> Pips, Chips & Videoclips su se prvi put pročuli 1992. kada su snimili "Dinamo ja volim", rock pjesmu koja je odmah postala neslužbena [[himna]] ''Bad Blue Boysa'', navijača nogometnog kluba [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] iz [[Zagreb]]a. Dana 6. decembra 2014. rasprodali su sportsku dvoranu Dom sportova u Zagrebu i odsvirali jedan od najvećih koncerata u karijeri.<ref>{{Cite web|url=http://www.perun.hr/pips-chips-videoclips|title=Pips Chips & Videoclips}}</ref> == Sastav == * Dubravko Ivaniš (glavni vokal) * Ivan Božanić ([[gitara]], kompjuter) * Krunoslav Tomašinec (Šinec) ([[harmonika]], [[električna gitara|gitara]]) * Mario Borščak ([[bas-gitara]]) * Dinko Tomaš Brazzoduro ([[gitara]]) * Ivan Levačić ([[bubnjevi]]) * Zdeslav Klarić (klavijature) == Diskografija == * ''Shimpoo Pimpoo'' (1993) * ''Dernjava'' (1995) * ''Fred Astaire'' (1997) * ''Bog'' (1999) * ''[[Drveće i Rijeke]]'' (2003) * ''[[Dokument (izštekani session)]]'' (2005) * ''[[Pjesme za gladijatore]]'' (2007) * ''[[2X2 (Live)]]'' (2012) * ''[[Walt]]'' (2013) * ''[[Vesna]]'' (2023) == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * ''Dugi vikend u zemlji čudesa'' (1997) == Vanjski linkovi == *[http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt grupe] {{stub-muz}} [[Kategorija:Hrvatske muzičke grupe]] 43b3gvaxz63fwr63al5fifsb4s6jize Bentbaša 0 80376 3831132 3663510 2026-04-18T13:51:46Z ~2026-23832-34 180453 obrisao sam zadnju recenicu teksta jer su Goethe Institut i Ambasada Slovenije preselili na druge lokacije. Ne nalaze se vise tu. 3831132 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Bentbaša | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = V | slika = Brana na Miljacki.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = da | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|43|49|07|N|18|27|36|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = | najbliži_grad = [[Sarajevo]] | površina = 160,9 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2017.<ref name="Bentbaša">{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/ZP_Bentbasa_SN-KS-31_17_ZakonProglasenja.pdf |title= Zakon o proglašenju Bentbaše zaštićenim pejzažom |work= Službene novine Kantona Sarajevo, broj 31, 10.08.2017. |access-date= 23. 9. 2021 |archive-date= 18. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211018153953/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/ZP_Bentbasa_SN-KS-31_17_ZakonProglasenja.pdf |url-status= dead }}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = | upravnik = Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni pejzaž Vodopad Skakavac]</ref> | operater = | vlasnik = Kanton Sarajevo | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Bentbaša''' (bent – nasip, brana) dio je [[Sarajevo|Sarajeva]] koji prati tok rijeke [[Miljacka|Miljacke]]. U vrijeme nastanka grada ovdje su se nalazili [[Isa-beg Ishaković|Isa-begovi]] mlinovi i ''menzilhane'' (gostionice). Rijeku je ovdje nekada premošćivala ćuprija od jarećih mijehova, koju je ovdje dao postaviti [[Omer-paša Latas]]; zatim, drveni most – sagrađen 1793. godine, koji je služio za vađenje drvenih balvana, koji su spuštani u Paljansku Miljacku i rijekom transportirani do grada. ''Tomrukčije'' (trgovci drvetom) vadili su ih iz vode na Bentbaši i prodavali. Dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na ovom dijelu sagrađeno je, 1884. godine, kupalište [[Da Riva]]. Gradnjom ceste ka [[Kozija ćuprija|Kozijoj ćupriji]], probijen je tunel i sagrađena ''Narodna banja'', koja je otvorena 20. jula 1902. godine. Ovdje su Sarajke prale veš i tepihe, a vozili su se [[kerep (vozilo)|kerepi]]. Bentbaša je opjevana u [[sevdalinka]]ma. U ''Hadži-Šabanovoj kahvi'', uz ples [[Armeni|Armenki]] i ''[[dibek]]'' (tucanje zdrobljene kafe), ostajalo se do zore. Imala je dva nivoa, s terasom na stubovima iznad vode. Na brežuljku s druge strane rijeke, nalazila se kafana Babića bašta i jedno od prvih dječijih igrališta u Sarajevu. Naseljima [[Toplik]] – na lijevoj, i [[Brodac]] – na desnoj obali Miljacke, ulazilo se sa Bentbaše u grad. == Park prirode == Na sjednici održanoj 31. jula 2017. godine, Skupština Kantona Sarajevo je usvojila Zakon kojim je Bentbaša proglašena zaštićenim područjem - [[IUCN kategorije zaštićenih područja|kategorija V - park prirode (zaštićeni pejzaž „Bentbaša“)]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA- www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> Zakonom je definisano da Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja upravlja ovim područjem. Ukupna površina iznosi 160,9 hektara.<ref name="wdpa"/> Podijeljen je na dvije zone. Prva zona – nukleus ima površinu od 16,9, a druga 144 hektara.<ref>{{Cite web |url=https://zppks.ba/content/bentbasa |title=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - zppks.ba |access-date=8. 10. 2021 |archive-date=16. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416203249/https://zppks.ba/content/bentbasa |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Sarajevo]] [[Kategorija:Zaštićeni pejzaži u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2017.]] m93l5sltn20tp00u9lp0v5xlu8ruxy8 Bitka za Staljingrad 0 152888 3831268 3767556 2026-04-19T09:27:12Z KWiki 9400 [[Kategorija:Bitka za Staljingrad]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831268 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Bitka za Staljingrad | dio = [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočni front]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] | slika = | opis_slike = Sovjetski vojnik maše zastavom - Staljingradska bitka, 1943. | datum = 12. 9. 1942 - 2.2.1943 | mjesto =[[Volgograd|Staljingrad]], [[Volgogradska oblast|Staljingradska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruska SFSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]] | casus =[[Operacija "Barbarossa"]] | rezultat =Pobjeda SSSR-a<ref name="dhm" /> | posjed = | strana1 ={{ZID|Nacistička Njemačka}}<br />{{ZID|NDH}}<br />{{ZID|Italija}}<br />{{ZID|Rumunija}}<br />{{ZID|Mađarska}} | strana2 ={{ZID|SSSR}} | strana3 = | komandant1 = General [[Friedrich Paulus]]<ref name="dhm"/> | komandant2 = General [[Georgij Žukov]]<br />General [[Konstantin Rokosovski]] | komandant3 = | snage1 =[[6. Armija Wehrmachta]]<br />[[4. oklopna armija Wehrmachta]]<br />[[3. rumunska armija|3.]]i [[4. rumunska armija]] | snage2 =[[62. Crvena armija]]<ref name="bh"/> | snage3 = | žrtve1 =340.000-850.000 | žrtve2 =500.000-1000.000 | žrtve3 = | karta_država =Rusija | karta_lat = | karta_long = | napomena = }} '''[[Staljingrad]]ska [[bitka]]''' je bila glavna prekretnica u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]], i smatra se najkrvavijom bitkom u ljudskoj historiji. Bitku su obilježili brutalnost i nebriga za civilne žrtve sa obje strane. Bitka se sastojala iz njemačke opsade južnog ruskog grada Staljingrada (današnji [[Volgograd]]), bitke unutar grada i sovjetske kontraofanzive koja je konačno zarobila i uništila njemačke i ostale snage sila Osovine koje su se nalazile oko grada. Ukupni gubici se procjenjuju na između 1 i 2 miliona. Sile Osovine su izgubile oko četvrtine ukupnog ljudstva na istočnom frontu, i nikad se nisu oporavile od poraza. Za Sovjete, koji su izgubili preko milion vojnika i civila za vrijeme bitke, pobjeda kod Staljingrada je značila početak oslobođenja [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], vodeći ka konačnoj pobjedi nad Nacističkom Njemačkom, 1945.<ref name="dhm">{{cite web|last1=Scriba|first1=Arnulf|title=Die Schlacht um Stalingrad|url=https://www.dhm.de/lemo/kapitel/zweiter-weltkrieg/kriegsverlauf/stalingrad|website=Deutsches Historisches Museum|access-date=8. 9. 2016|language=de|date=19. 5. 2015}}</ref> == Uvod == Pohod [[Wehrmacht]]a na SSSR pod kodnim nazivom "Barbarossa" počeo je [[22. juni|22. juna]] 1941. Time je Treći rajh prekršio [[Pakt Ribbentrop-Molotov|pakt o nenapadanju]] koji je sklopljen s [[SSSR]]-om. Wehrmacht je krenuo sa 3 Grupe armije s ciljevima: [[Moskva]], [[Lenjingrad]] i [[nafta|naftna]] [[naftno polje|polja]] na jugu Rusije. Početni uspjesi Wehrmachta su, zbog zimskog perioda, zaustavljeni i došlo je do problema sa snabdijevanjem jedinica. Pohod na Staljingrad je za Hitlera predstavljao prioritet zbog pristupa industriji, tu se sklapao tenk [[T-34]] i proizvodila municija,<ref name=":0" /> i naftnim poljima Rusije.<ref name="gl">{{cite web|title=Die Schlacht um Stalingrad|url=http://www.geschichte-lexikon.de/schlacht-von-stalingrad.php|website=Geschichte Lexikon|access-date=8. 9. 2016|language=de|date=19. 5. 2015}}</ref> == Tok bitke == Bitka se može podijeliti u tri faze: okupacija, kontranapad Crvene armije ([[operacija "Uran"]]), kapitulacija Wehrmachta.<ref name="gl" /> === Okupacija grada === Prva faza je počela 19. augusta napadom 6. armije na Staljingrad. Oblik borbi, vođenih u gradu, je bio pretežno pozicioni (rovovski). Obje strane su imale visoke gubitke, da bi Wehrmacht na kraju okupirao 90% grada. Staljingrad je već u prvoj fazi bio potpuno razrušen, prije svega, zbog masivnog djelovanja njemačke avijacije.<ref name="bh">{{citeweb|last1=Etschmann|first1=Wolfgang|title=Stalingrad|url=http://www.bundesheer.at/truppendienst/ausgaben/artikel.php?id=1455|publisher=[[Bundesheer]]|access-date=10. 9. 2016|language=de|date=2012|archive-date=6. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150406114751/http://www.bundesheer.at/truppendienst/ausgaben/artikel.php?id=1455|url-status=dead}}</ref> === Operacija "Uran" === {{Glavni|Operacija "Uran"}} Wehrmacht uspijeva u oktobru 1942. zauzeti i sjeverni dio grada. U isto vrijeme sovjetski generali pripremaju kontraofanzivu, pod kodnim imenom operacija "Uran", s oko 1.000.000 vojnika, 10.000 [[artiljerija|artiljerijskih cijevi]], 700 [[tenk]]ova i 1200 [[borbeni avion|aviona]].<ref>{{cite news|title=Schlacht um Stalingrad: Teuer bezahlter Sieg|url=https://de.sputniknews.com/zeitungen/20130204/265450747/Schlacht-um-Stalingrad-Teuer-bezahlter-Sieg.html|access-date=15. 9. 2016|agency=Sputnik News|date=14. 2. 2013|language=de|archive-date=18. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160318065221/http://de.sputniknews.com/zeitungen/20130204/265450747/Schlacht-um-Stalingrad-Teuer-bezahlter-Sieg.html|url-status=dead}}</ref> Za kratko vrijeme crveno-armisti su uspjeli opkoliti 300.000 njemačkih vojnika u Staljingradu. General Paulus je uvidio da je nemoguće držanje zauzete teritorije. Kao i godinu dana prije, zimski period je otežao snabdijevanje njemačkih trupa. === Kapitulacija Wehrmachta === [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-F0316-0204-005%2C_Russland%2C_Paulus_in_Kriegsgefangenschaft.jpg|220px|mini|General Paulus nakon predaje]] U nadi da će doći pojačanje, Wehrmacht drži liniju u decembru 1942. 6. armiji je trebalo dnevno 300-400 tona hrane i municije. Najave Hermanna Göringa, koji je komandovao Luftwaffe, da se to može dostaviti putem vazdušnim putem nisu se ostvarile. U prosjeku, dnevno je dostavljano oko 80 tona.<ref name="bh"/> [[Hermann Hoth]] 24. decembra bezuspješno je pokušao operacijom "Donnerschlag" probiti obruč.<ref>{{cite news|last1=Vukovic|first1=Dusko|title=Stalingrad - Mythos und Mahnmal|url=http://mobil.stern.de/politik/geschichte/entscheidungsschlacht-stalingrad---mythos-und-mahnmal-3301216.html|access-date=15. 9. 2016|agency=[[Das Stern]]|date=29. 11. 2002|language=de}}</ref> Nakon što je operacija neuspjela prekida se i posljednja mogućnost opskrbe, te mnogi vojnici Wehrmachta umiru od gladi i hladnoće. Hitler naređuje 23. decembra da vojnici u Staljingradu moraju izdržati i proglašava ovaj grad simbolom njemačke superiornosti. General Paulus je u januaru 1943. poslao molbu Hitleru da se ponudi [[kapitulacija]]. Generala Paulusa Hitler proglašava feldmaršalom, uz odbijanje kapitulacije, jer se navodno do tada nijedan njemački feldmaršal nije predao. Time je naređeno vojnicima da se bore do smrti.<ref name="dhm" /> General Paulus se, vlastitom inicijativom, predaje 31. januara 1943. U zarobljeništvo odlazi 91.000 vojnika od kojih se vraća 6000 (do 1956.) Staljingrad postaje masovno groblje Wehrmachta. == Posljedice == Od sada inicijativa prelazi na Crvenu armiju. Ovo je utjecalo i na moral njemačkog stanovništva. Pokušaj ministra propagande [[Joseph Goebbels|Josepha Goebbelsa]], koji 18. februara proglašava "[[totalni rat]]", ne smanjuje strah stanovništva. U njemačkim gradovima se pojavljuju zidni natpisi "1918" kao podsjećanje na poraz u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].<ref name="dhm" /> Sovjeti su zarobljene oficire upotrijebili u propagandne svrhe. U julu je oformljen Komitet "Slobodna Njemačka" (NKFD, njem. "[[Nationalkomitet Freies Deutschland]]") a u septembru 1943. Savez njemačkih oficira (BDO, njem. "[[Bund Deutscher Offiziere]]").<ref name="bh" /> == Analize == Historičar [[Jochen Hellbeck]] kritikuje da se je na Zapadu preuzimala njemačka dok se zanemarivala verzija sa sovjetske strane. Navodi primjer sela pored [[Volga|Volge]] gdje su vojnici Wehrmachta, prilikom ulaska u Staljingrad, vršili masovna silovanja. Crvena armija koja je oslobodila selo, je u Trećem rajhu od strane veterana predstavljena kao napadač koji je uništio ''idilu drvoreda kestena dok su se njemački vojnici tu odmarali''. Ovakve i slične poglede njemačke strane su na Zapadu nekritično preuzimani.<ref name=":0">{{cite web|last1=Yellen|first1=Reinhard|title=Die Kommunisten fielen überproportional im Kampf|url=http://www.ag-friedensforschung.de/regionen/Russland/stalingrad.html|website=AG Friedensforschung|access-date=15. 9. 2016|language=de|quote=Diese Geschichte beschreibt das idyllische Dorf am Wolgaufer, die schattigen Kastanienhaine, in denen die müden Soldaten Ruhe suchten, bevor die Rote Armee einen Gegenangriff startete und die schönen Gärten verwüstete. In der westlichen Geschichtsforschung wird diese von deutschen Veteranen herausgegebene Geschichte kritiklos übernommen. Sowjetische Dokumente zeigen indessen, daß eine der ersten Taten der deutschen Soldaten in diesem Dorf darin bestand, alle jungen Frauen zusammenzutreiben und ein Bordell einzurichten. Alle jungen Frauen dieses Dorfes, das hat eine sowjetische Kommission noch im Dezember 1942 festgestellt, waren vergewaltigt worden.}}</ref> Sovjetska strana je međutim i cenzurisala određene izvještaje s fronta ukoliko su bili nepodobni. Zbog toga je i danas nepotpuna druga verzija.<ref>{{cite web|last1=Schmidt|first1=Michael|title=Rezension: Die Schlacht um Stalingrad aus anderer Perspektive|url=http://www.diesseits.de/panorama/rezensionen/politisches-buch/1378418400/schlacht-um-stalingrad-anderer-perspektive|website=Das humanistische Magazin Diesseits|access-date=15. 9. 2016|date=6. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160531080735/http://www.diesseits.de/panorama/rezensionen/politisches-buch/1378418400/schlacht-um-stalingrad-anderer-perspektive|archive-date=31. 5. 2016|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{reference}} == Literatura == * Jochen Hellbeck, (2012) ''Die Stalingrad-Protokolle: Sowjetische Augenzeugen berichten aus der Schlacht'', S. FISCHER, ISBN 978-3100302137 == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Battle of Stalingrad}} * [http://www.militaryhistoryonline.com/wwii/stalingrad/default.aspx Staljingrad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110503205507/http://www.militaryhistoryonline.com/wwii/stalingrad/default.aspx |date=3. 5. 2011 }} {{en simbol}} * [http://www.spiegel.de/sptv/special/a-231914.html Hronologija] {{de simbol}} * [https://web.archive.org/web/20141112003920/http://www.bundesarchiv.de/oeffentlichkeitsarbeit/bilder_dokumente/03385/index-53.html.de Savezni arhiv dokumenti] {{de simbol}} {{Drugi svjetski rat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sovjetski Savez u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Rumunija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Mađarska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:1942. u Sovjetskom Savezu]] [[Kategorija:1943. u Sovjetskom Savezu]] [[Kategorija:Sukobi u 1942.]] [[Kategorija:Sukobi u 1943.]] [[Kategorija:Vojna historija Njemačke]] [[Kategorija:Vojna historija Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Vojna historija Hrvatske]] [[Kategorija:Vojna historija Rumunije]] [[Kategorija:Vojna historija Mađarske]] [[Kategorija:1942. u Rusiji]] [[Kategorija:1943. u Rusiji]] [[Kategorija:Istočni front (Drugi svjetski rat)]] [[Kategorija:Bitka za Staljingrad| ]] 5ez33oete1l6rngqemzeuppsllnmpce Hajduci 0 168694 3831193 3827211 2026-04-19T00:34:31Z Pisanija 167578 dopune 3831193 wikitext text/x-wiki {{About||druge upotrebe|Hajduk (višeznačnica)}} {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}}'''Hajduci''' su u narodnom epskom pjesništvu romantizirani [[gerila|gerilski]] odmetnici, prikazani kao borci protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Hajduci (od arap. hajdud - skrenuti s pravog puta) su bili odmetnici, pljačkaši i borci za slobodu na Balkanu, u zemljama pod turskom vlašću.[[Datoteka:Hajduk_Veljko_Petrovic.jpg|mini|228x228px|Hajduk [[Veljko Petrović]]]] Hajduci su se odmetali u šume, odakle su napadali Turke i uzimali plijen. Bili su organizovani u hajdučke družine, na čijem čelu se nalazio harambaša (arambaša), koji je nosio skupocjenije odijelo i najčešće je biran zbog svoje starosti ili umještva. Hajdučki pokret naziva se hajdučijom ili hajdukovanjem. Lokalni seljaci koji su skrivali hajduke, snabdevali ih i davali obavještajne podatke nazivali su se jataci. U jezicima drugih naroda se naziva ''haiduc'' (rumunski) ''hajdúk'' (mađarski) ''hajduku'' (albanski), ''хајдук/hajduk'' (srpski), ''ајдук (ayduk)'' (makedonski), ''хайдут (haydut)'' (bugarski), ''aiducco'' (italijanski), ''haïdouk'' (francuski), ''haydut'' (turski), ''hajduk'', ''Հայդուկ'' (armenski), ukrajinski ''hajdamak'' i ''opryšok'' (''гайдамак, опришок''), הײַדאַמאַק (''haydamak'') (jidiš), ''hajduk'' i ''hejduk'' (češki). Veliki broj hajduka iz [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]] i okolnog područja učestvovao je u [[Prvi srpski ustanak|Prvom]] i [[Drugi srpski ustanak|Drugom srpskom ustanku]] 1804. == U Bosni i Hercegovini == U Bosni i Hercegovini hajduci su takođe učestvovali u bunama protiv Turaka, često predvodeći pobunjeničke snage. [[Romanija]] se smatra „hajdučkom planinom“. Zbog svojih prirodnih odlika, slabe naseljenosti i gustih gora često je bila neprohodna turskim snagama, te je predstavljala prirodnu bazu za hajdučko sklonište. Najpoznatiji srpski hajduk koji je hajdukovao (četovao) po Srbiji i Hercegovini u 16.vijeku bio je [[Starina Novak]], kasnije i vojskovođa u vojsci vlaškog kneza [[Mihajlo Hrabri|Mihajla Hrabrog]]. <ref>{{Cite web|url=https://seesrpska.com/sta-se-pisalo-o-romaniji-1928-godine|title=ŠTA SE PISALO O ROMANIJI 1928. GODINE?|website=seesrpska.com|language=en|access-date=2026-04-19}}</ref> Hajduk [[Petar Popović Pecija]] bio je na čelu dvije bune u Potkozarju u 19.vijeku.<ref>{{Cite web|url=https://p-portal.net/petar-pecija-srpski-robin-hud|title=Petar Pecija: srpski Robin Hud|date=2024-09-15|website=P-portal|language=hr|access-date=2026-04-19}}</ref> Dok je hajdučki harambaša Hercegovac [[Pero Tunguz]] napadom na jedan turski karavan otpočeo [[Hecegovački ustanak 1875|Hecegovački ustanak 1875.]] (poznat kao Nevesinjska puška).<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/rts/dijaspora/srbija-na-vezi/5727365/secanje-na-harambasu-peru-tunguza.html|title=Sećanje na harambašu Peru Tunguza|website=РТС|language=sr|access-date=2026-04-19}}</ref> == Također pogledajte == * [[HNK Hajduk Split]] * [[Uskoci]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20060621010338/http://www.metaweb.com/wiki/wiki.phtml?title=Stephenson:Neal:Quicksilver:391:Haiduks_(Professorbikeybike) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]] [[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]] hqdp3yro16i2cim3s495k2e2wt29kms 3831194 3831193 2026-04-19T00:41:31Z Pisanija 167578 ilustracije, ubacujem Peciju, i prilagodjavam velicinu slika 3831194 wikitext text/x-wiki {{About||druge upotrebe|Hajduk (višeznačnica)}} {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}}'''Hajduci''' su u narodnom epskom pjesništvu romantizirani [[gerila|gerilski]] odmetnici, prikazani kao borci protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Hajduci (od arap. hajdud - skrenuti s pravog puta) su bili odmetnici, pljačkaši i borci za slobodu na Balkanu, u zemljama pod turskom vlašću.[[Datoteka:Hajduk_Veljko_Petrovic.jpg|mini|202x202px|Hajduk [[Veljko Petrović]]]] Hajduci su se odmetali u šume, odakle su napadali Turke i uzimali plijen. Bili su organizovani u hajdučke družine, na čijem čelu se nalazio harambaša (arambaša), koji je nosio skupocjenije odijelo i najčešće je biran zbog svoje starosti ili umještva. Hajdučki pokret naziva se hajdučijom ili hajdukovanjem. Lokalni seljaci koji su skrivali hajduke, snabdevali ih i davali obavještajne podatke nazivali su se jataci. U jezicima drugih naroda se naziva ''haiduc'' (rumunski) ''hajdúk'' (mađarski) ''hajduku'' (albanski), ''хајдук/hajduk'' (srpski), ''ајдук (ayduk)'' (makedonski), ''хайдут (haydut)'' (bugarski), ''aiducco'' (italijanski), ''haïdouk'' (francuski), ''haydut'' (turski), ''hajduk'', ''Հայդուկ'' (armenski), ukrajinski ''hajdamak'' i ''opryšok'' (''гайдамак, опришок''), הײַדאַמאַק (''haydamak'') (jidiš), ''hajduk'' i ''hejduk'' (češki). Veliki broj hajduka iz [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]] i okolnog područja učestvovao je u [[Prvi srpski ustanak|Prvom]] i [[Drugi srpski ustanak|Drugom srpskom ustanku]] 1804. == U Bosni i Hercegovini == [[Datoteka:Petar Popović Pecija.jpg|mini|204x204piksel|[[Petar Popović Pecija]], hajduk i vođa Pecijine (Doljanske) bune u Potkozarju 1858.]] U Bosni i Hercegovini hajduci su takođe učestvovali u bunama protiv Turaka, često predvodeći pobunjeničke snage. [[Romanija]] se smatra „hajdučkom planinom“. Zbog svojih prirodnih odlika, slabe naseljenosti i gustih gora često je bila neprohodna turskim snagama, te je predstavljala prirodnu bazu za hajdučko sklonište. Najpoznatiji srpski hajduk koji je hajdukovao (četovao) po Srbiji i Hercegovini u 16.vijeku bio je [[Starina Novak]], kasnije i vojskovođa u vojsci vlaškog kneza [[Mihajlo Hrabri|Mihajla Hrabrog]]. <ref>{{Cite web|url=https://seesrpska.com/sta-se-pisalo-o-romaniji-1928-godine|title=ŠTA SE PISALO O ROMANIJI 1928. GODINE?|website=seesrpska.com|language=en|access-date=2026-04-19}}</ref> Hajduk [[Petar Popović Pecija]] bio je na čelu dvije bune u Potkozarju u 19.vijeku.<ref>{{Cite web|url=https://p-portal.net/petar-pecija-srpski-robin-hud|title=Petar Pecija: srpski Robin Hud|date=2024-09-15|website=P-portal|language=hr|access-date=2026-04-19}}</ref> Dok je hajdučki harambaša Hercegovac [[Pero Tunguz]] napadom na jedan turski karavan otpočeo [[Hecegovački ustanak 1875|Hecegovački ustanak 1875.]] (poznat kao Nevesinjska puška).<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/rts/dijaspora/srbija-na-vezi/5727365/secanje-na-harambasu-peru-tunguza.html|title=Sećanje na harambašu Peru Tunguza|website=РТС|language=sr|access-date=2026-04-19}}</ref> == Također pogledajte == * [[HNK Hajduk Split]] * [[Uskoci]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20060621010338/http://www.metaweb.com/wiki/wiki.phtml?title=Stephenson:Neal:Quicksilver:391:Haiduks_(Professorbikeybike) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]] [[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]] onz8vmuddfzvvmkgcenc4mbyb04igje 3831195 3831194 2026-04-19T00:42:47Z Pisanija 167578 3831195 wikitext text/x-wiki {{About||druge upotrebe|Hajduk (višeznačnica)}} {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}}'''Hajduci''' su u narodnom epskom pjesništvu romantizirani [[gerila|gerilski]] odmetnici, prikazani kao borci protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Hajduci (od arap. hajdud - skrenuti s pravog puta) su bili odmetnici, pljačkaši i borci za slobodu na Balkanu, u zemljama pod turskom vlašću.[[Datoteka:Hajduk_Veljko_Petrovic.jpg|mini|202x202px|Hajduk [[Veljko Petrović]]]] Hajduci su se odmetali u šume, odakle su napadali Turke i uzimali plijen. Bili su organizovani u hajdučke družine, na čijem čelu se nalazio harambaša (arambaša), koji je nosio skupocjenije odijelo i najčešće je biran zbog svoje starosti ili umještva. Hajdučki pokret naziva se hajdučijom ili hajdukovanjem. Lokalni seljaci koji su skrivali hajduke, snabdevali ih i davali obavještajne podatke nazivali su se jataci. U jezicima drugih naroda se naziva ''haiduc'' (rumunski) ''hajdúk'' (mađarski) ''hajduku'' (albanski), ''хајдук/hajduk'' (srpski), ''ајдук (ayduk)'' (makedonski), ''хайдут (haydut)'' (bugarski), ''aiducco'' (italijanski), ''haïdouk'' (francuski), ''haydut'' (turski), ''hajduk'', ''Հայդուկ'' (armenski), ukrajinski ''hajdamak'' i ''opryšok'' (''гайдамак, опришок''), הײַדאַמאַק (''haydamak'') (jidiš), ''hajduk'' i ''hejduk'' (češki). Veliki broj hajduka iz [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]] i okolnog područja učestvovao je u [[Prvi srpski ustanak|Prvom]] i [[Drugi srpski ustanak|Drugom srpskom ustanku]] 1804. == U Bosni i Hercegovini == [[Datoteka:Petar Popović Pecija.jpg|mini|204x204piksel|[[Petar Popović Pecija]], hajduk i vođa Pecijine (Doljanske) bune u Potkozarju 1858.]] U Bosni i Hercegovini hajduci su takođe učestvovali u bunama protiv Turaka, često predvodeći pobunjeničke snage. [[Romanija]] se smatra „hajdučkom planinom“. Zbog svojih prirodnih odlika, slabe naseljenosti i gustih gora često je bila neprohodna turskim snagama, te je predstavljala prirodnu bazu za hajdučko sklonište. Najpoznatiji srpski hajduk koji je hajdukovao (četovao) po Srbiji i Hercegovini u 16.vijeku bio je [[Starina Novak]], kasnije i vojskovođa u vojsci vlaškog kneza [[Mihajlo Hrabri|Mihajla Hrabrog]]. <ref>{{Cite web|url=https://seesrpska.com/sta-se-pisalo-o-romaniji-1928-godine|title=ŠTA SE PISALO O ROMANIJI 1928. GODINE?|website=seesrpska.com|language=en|access-date=2026-04-19}}</ref> Hajduk [[Petar Popović Pecija]] bio je na čelu dvije bune u Potkozarju u 19.vijeku.<ref>{{Cite web|url=https://p-portal.net/petar-pecija-srpski-robin-hud|title=Petar Pecija: srpski Robin Hud|date=2024-09-15|website=P-portal|language=hr|access-date=2026-04-19}}</ref> Dok je hajdučki harambaša Hercegovac [[Pero Tunguz]] napadom na jedan turski karavan otpočeo [[Hecegovački ustanak 1875|Hecegovački ustanak 1875.]] (poznat kao Nevesinjska puška).<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/rts/dijaspora/srbija-na-vezi/5727365/secanje-na-harambasu-peru-tunguza.html|title=Sećanje na harambašu Peru Tunguza|website=РТС|language=sr|access-date=2026-04-19}}</ref> == Također pogledajte == * [[HNK Hajduk Split]] * [[Uskoci]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20060621010338/http://www.metaweb.com/wiki/wiki.phtml?title=Stephenson:Neal:Quicksilver:391:Haiduks_(Professorbikeybike) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]] [[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]] 1evylawy2v0gudrni1wvvx8ogi8j64t 3831199 3831195 2026-04-19T01:13:35Z Pisanija 167578 dodajem još jednu ref. 3831199 wikitext text/x-wiki {{About||druge upotrebe|Hajduk (višeznačnica)}} {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}}'''Hajduci''' su u narodnom epskom pjesništvu romantizirani [[gerila|gerilski]] odmetnici, prikazani kao borci protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Hajduci (od arap. hajdud - skrenuti s pravog puta) su bili odmetnici, pljačkaši i borci za slobodu na Balkanu, u zemljama pod turskom vlašću.[[Datoteka:Hajduk_Veljko_Petrovic.jpg|mini|202x202px|Hajduk [[Veljko Petrović]]]] Hajduci su se odmetali u šume, odakle su napadali Turke i uzimali plijen. Bili su organizovani u hajdučke družine, na čijem čelu se nalazio harambaša (arambaša), koji je nosio skupocjenije odijelo i najčešće je biran zbog svoje starosti ili umještva. Hajdučki pokret naziva se hajdučijom ili hajdukovanjem. Lokalni seljaci koji su skrivali hajduke, snabdevali ih i davali obavještajne podatke nazivali su se jataci. U jezicima drugih naroda se naziva ''haiduc'' (rumunski) ''hajdúk'' (mađarski) ''hajduku'' (albanski), ''хајдук/hajduk'' (srpski), ''ајдук (ayduk)'' (makedonski), ''хайдут (haydut)'' (bugarski), ''aiducco'' (italijanski), ''haïdouk'' (francuski), ''haydut'' (turski), ''hajduk'', ''Հայդուկ'' (armenski), ukrajinski ''hajdamak'' i ''opryšok'' (''гайдамак, опришок''), הײַדאַמאַק (''haydamak'') (jidiš), ''hajduk'' i ''hejduk'' (češki). Veliki broj hajduka iz [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]] i okolnog područja učestvovao je u [[Prvi srpski ustanak|Prvom]] i [[Drugi srpski ustanak|Drugom srpskom ustanku]] 1804. == U Bosni i Hercegovini == [[Datoteka:Petar Popović Pecija.jpg|mini|204x204piksel|[[Petar Popović Pecija]], hajduk i vođa Pecijine (Doljanske) bune u Potkozarju 1858.]] U Bosni i Hercegovini hajduci su takođe učestvovali u bunama protiv Turaka, često predvodeći pobunjeničke snage. [[Romanija]] se smatra „hajdučkom planinom“.<ref>{{Cite web|url=https://seesrpska.com/hajduci-sa-romanije-izmedju-mita-i-stvarnosti|title=HAJDUCI SA ROMANIJE - IZMEĐU MITA I STVARNOSTI|website=seesrpska.com|language=en|access-date=2026-04-19}}</ref> Zbog svojih prirodnih odlika, slabe naseljenosti i gustih gora često je bila neprohodna turskim snagama, te je predstavljala prirodnu bazu za hajdučko sklonište. Najpoznatiji srpski hajduk koji je hajdukovao (četovao) po Srbiji i Hercegovini u 16.vijeku bio je [[Starina Novak]], kasnije i vojskovođa u vojsci vlaškog kneza [[Mihajlo Hrabri|Mihajla Hrabrog]]. <ref>{{Cite web|url=https://seesrpska.com/sta-se-pisalo-o-romaniji-1928-godine|title=ŠTA SE PISALO O ROMANIJI 1928. GODINE?|website=seesrpska.com|language=en|access-date=2026-04-19}}</ref> Hajduk [[Petar Popović Pecija]] bio je na čelu dvije bune u Potkozarju u 19.vijeku.<ref>{{Cite web|url=https://p-portal.net/petar-pecija-srpski-robin-hud|title=Petar Pecija: srpski Robin Hud|date=2024-09-15|website=P-portal|language=hr|access-date=2026-04-19}}</ref> Dok je hajdučki harambaša Hercegovac [[Pero Tunguz]] napadom na jedan turski karavan otpočeo [[Hecegovački ustanak 1875|Hecegovački ustanak 1875.]] (poznat kao Nevesinjska puška).<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/rts/dijaspora/srbija-na-vezi/5727365/secanje-na-harambasu-peru-tunguza.html|title=Sećanje na harambašu Peru Tunguza|website=РТС|language=sr|access-date=2026-04-19}}</ref> == Također pogledajte == * [[HNK Hajduk Split]] * [[Uskoci]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20060621010338/http://www.metaweb.com/wiki/wiki.phtml?title=Stephenson:Neal:Quicksilver:391:Haiduks_(Professorbikeybike) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]] [[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]] 6fnepjfsarcto1dmttr72qtf6kguv9f Georg Gänswein 0 257146 3831208 3512279 2026-04-19T04:17:45Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku CoA_Georg_Gänswein.svg datotekom [[:File:Coat_of_arms_of_Georg_Gänswein_(with_the_arms_of_Pope_Benedict_XVI).svg|Coat_of_arms_of_Georg_Gänswein_(with_the_arms_of_Pope_Benedict_XVI).svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDel 3831208 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Exsequien Joachim Meisner-7798.jpg|mini|Georg Gänswein, 2017]] Msgr. '''Georg Gänswein''' ([[Riedern am Wald]], [[30. juli|30. jula]] [[1956]].), jeste [[Njemačka|njemački]] [[nadbiskup]], kapelan Njegove Svetosti, prefekt Papinskog doma, titularni nadbiskup Urbs Salvia i lični sekretar pape emeritusa [[Benedikt XVI|Benedikta XVI.]] Tečno govori [[italijanski]], [[njemački]], [[španski]] i [[latinski]] jezik. == Biografija == Georg Gänswein je rođen 30. jula 1956. u Riedern am Wald, četvrti u [[Waldshut]]u, distriktu njemačke savezne pokrajine [[Baden-Württemberg]]. Rođen je kao prvo od petero djece u porodici Alberta i Gertrude Gänswein.<ref name="Er">{{en simbol}} {{cite web |url=http://vaticaninsider.lastampa.it/en/the-vatican/detail/articolo/georg-gaenswein-20418/ |title=Pope appoints Gäenswein Prefect of Pontifical Household and archbishop (''Papa imenovao Gänsweina prefektom Papinskog doma i nadbiskupom)'' |author= |date= |website= |publisher=Vatican Insider |access-date=25. maja 2013. |archive-date=11. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130211164125/http://vaticaninsider.lastampa.it/en/the-vatican/detail/articolo/georg-gaenswein-20418/ |url-status=dead }}</ref> Prvobitno je pohađao Međunarodno sjemenište svetog Pija X u [[Švicarska|Švicarskoj]]. U svojoj dvadesetoj godini ulazi u [[sjemenište]] [[Freiburška nadbiskupija|Freiburške nadbiskupije]]. Za đakona je zaređen [[19. decembar|19. decembra]] [[1982]]., a dvije godine kasnije, [[31. maj]]a [[1984]]. za svećenika Freiburške nadbiskupije.<ref name="Fr">{{en simbol}} {{cite web |url=http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bganswein.html |title=Archbishop Georg Gänswein (''Nadbiskup Georg Gänswein'') |author=David M. Cheney |date= |website= |publisher=Catholic-Hierarchy |access-date=25. maja 2013.}}</ref> Na Münchenskom univerzitetu odbranio je [[doktor]]at iz [[Kanonsko pravo|kanonskog prava]] 1993. godine. Kardinal [[Benedikt XVI|Joseph Ratzinger]] poziva ga u [[Rim]] 1996., kada postaje članom kardinalovog osoblja u [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregaciji za nauk vjere]]. Predavao je na [[Papinski univerzitet svetog Križa|Papinskom univerzitetu svetog Križa]] kao profesor kanonskog prava. Godine 2000., papa [[Ivan Pavao II]] imenuje ga [[Kapelan Njegove Svetosti|kapelanom Njegove svetosti]]. Na službi sekretara kardinala Ratzingera naslijedio je Josefa Clemensa 2003. te nakon izbora kardinala Ratzingera za papu Benedikta XVI, 2005. godine, postaje papinskim sekretarom. Godinu dana kasnije papa mu dodjeljuje titulu počasnog papinskog prelata. == Prefekt Papinskog doma == [[7. decembar|7. decembra]] [[2012]]., papa Benedikt XVI imenovao ga je prefektom Papinskog doma i naslovnim nadbiskupom Urbs Salvia. Za [[biskup]]a je posvećen [[6. januar]]a [[2013]]. rukama Benedikta XVI. kao glavnog zareditelja te [[Tarcisio Bertone|Tarcisija Bertonea]] i [[Zenon Grocholewski|Zenona Grocholewskog]] kao suzareditelja.<ref name="Fr"/> Nakon papine ostavke u februaru 2013. ostao je njegov sekretar iako i dalje obavlja službu prefekta Papinskog doma novoizabranog pape [[papa Franjo|Franje]]. == Grb == [[Datoteka:Coat of arms of Georg Gänswein (With the arms of Pope Francis).svg|mini|Grb nadbiskupa Gänsweina]] [[Datoteka:Coat of arms of Georg Gänswein (with the arms of Pope Benedict XVI).svg|mini|Grb nadbiskupa Gänsweina]] Grb Georga Gänsweina usvojen je 6. januara 2013. Grb ima oblik štita s čije desne [[Heraldika|heraldičke]] strane se nalazi grb pape Benedikta XVI, s lijeve plavo (azure) polje unutar kojeg se nalazi [[zmaj]], simbol đavla, ubijenog kopljem [[Sveti Juraj|svetog Juraja]], nadbiskupovog zaštitnika. Iznad se nalazi sedmerokraka zvijezda, simbol [[Sveta Marija|svete Marije]]. U gornjem djelu grba nalazi se križ s dvostrukom horizontalnom prečkom koji označava nadbiskupsko sjedište. Grb je uokviren nadbiskupskim galero šeširom zelene boje koji je na vrhu i s vrpcom od dvadeset resa koje vise, po deset s lijeve i desne strane (poredanih odozgo prema dolje) sve u zelenoj boji. Kao krilaticu nadbiskup je uzeo izraz iz [[Evanđelje po Ivanu|Ivanovog evanđelja]] ''Testimonium perhibere veritati'' (Svjedočiti istinu). == Reference == {{reference}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Njemački nadbiskupi]] ejanekbea09uph9zsrkt1ifv2xyhfuv Volgograd 0 262601 3831266 3648393 2026-04-19T09:20:04Z KWiki 9400 [[Kategorija:Volgograd]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje |Grb = Coat of Arms of Volgograd.png |Karta = |Država = {{ZID|Rusija}} |ImeSrednjegNivoaVlasti = Federalna jedinica |SrednjiNivoVlasti = [[Volgogradska oblast]] |Općina = |Stanovništvo = 1018830 |StanovništvoGodina = |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 859 |Nadmorska visina = −12…156 |Pozivni broj = +7 844 2 |Poštanski broj = 400001—400138 |Registarska oznaka = |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Valerij Vasiljkov |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = Gradonačelnik |NačelnikStranka = |Web = www.volgadmin.ru |Slika = |SlikaInfo = Volgograd }} '''Volgograd''' ({{jez-ru|Волгоград}}) jest grad u [[Ruska Federacija|Rusiji]], administrativni centar [[Volgogradska oblast|Volgogradske oblasti]], centar i najveći grad [[Južni federalni okrug|Južnog federalnog okruga]]. Od 1589. do 1925. godine nosio je ime Caricin, a od 1925. do 1961. - Staljingrad. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] tu se odigrala čuvena [[Staljingradska bitka]] i zbog toga je proglašen gradom-herojem. Volgograd je jedan od gradova koji je bio domaćin [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]] == Geografija == == Historija == == Kultura i znamenitosti == == Sport == {{Commonscat}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] [[Kategorija:Volgogradska oblast]] [[Kategorija:Volgograd| ]] 0x1ik96i271f8ayymtpyp2a8apa9kb2 Kategorija:Biografije, Volgograd 14 263399 3831261 2263839 2026-04-19T09:15:17Z KWiki 9400 [[Kategorija:VolgogradBiografije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831261 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|People of Volgograd}} [[Kategorija:Biografije po gradovima, Rusija|Volgograd]] [[Kategorija:VolgogradBiografije]] dms664mxv695n37v7xsaqoew8azj6ca 3831262 3831261 2026-04-19T09:15:30Z KWiki 9400 [[Kategorija:VolgogradBiografije]] uklonjena; [[Kategorija:Volgograd]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831262 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|People of Volgograd}} [[Kategorija:Biografije po gradovima, Rusija|Volgograd]] [[Kategorija:Volgograd|Biografije]] fxttxjtkvjwho5jn453cc71pzq185o5 Evropsko prvenstvo u košarci U-20 0 355077 3831248 3690656 2026-04-19T08:49:00Z Maiō T. 55505 Logo 3831248 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska liga | naslov = Evropsko prvenstvo u košarci U-20 | trenutna_sezona = | logo = FIBA U20 EuroBasket logo.svg | piksela = 250px | opis = Logo FIBA Evrope | sport = Košarka | osnovana = 1992 | ekipe = 16 | kontinent = [[Evropa]] ([[FIBA Evropa]]) | šampion = {{KOŠ-U|20|FRA}} (3. titula) | najviše_titula = {{KOŠ-U|20|FRA}}, {{KOŠ-U|20|GRČ}}, {{KOŠ-U|20|SRB}}, {{KOŠ-U|20|ŠPA}} (3 titule) | web_stranica = [https://www.fiba.basketball/europe/u20/2024 fiba.com/europe/u20] }} '''Evropsko prvenstvo u košarci U-20''', prethodno poznato kao '''Evropsko prvenstvo za muškarce do 22 godine''', je košarkaško takmičenje osnovano 1992. godine. Do 2004. godine, održavano je svake godine, ali od 2004, održava se svake godine. Od 2005. godine, turnir divizije B, drugi nivo Evropskog prvenstva u košarci U-20, se također organizuje. Od 2013. godine, tri najbolje plasirane ekipe svake godine su promovisane iz divizije B u prvenstvo divizije A naredne godine. Na ovaj način, tri najgore plasirane ekipa divizije A ispadaju u prvenstvo divizije B naredne godine. == Divizija A == Divizija A je najviši stepen U-20 prvenstva u organizaciji [[FIBA Evropa|FIBA Evrope]]. Ove ekipe su uvijek igrale u A diviziji, i nikada nisu ispale u B diviziju: *{{KOŠ-U|20|FRA}} *{{KOŠ-U|20|ITA}} *{{KOŠ-U|20|LIT}} *{{KOŠ-U|20|ŠPA}} ===Rezultati=== {| class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%; width:100%" |+Sažetak !rowspan=2 width=5%|Godina !rowspan=2 width=13%|Domaćin !colspan=3|Finale !colspan=3|Utakmica za trće mjesto |- !width=15%|Zlato !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Srebro !width=15%|Bronza !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Četvrto mjesto |- |1992.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 1992.|detalji]] |{{ZID|Grčka}}<br>([[Atina]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|ITA}}''' |'''65–63''' |{{KOŠ-U-big|20|GRČ}} |{{KOŠ-U-big|20|FRA}} |'''63–60''' |{{KOŠ-U-big|20|IZR}} |- style="background:#D0E6FF;" |1994.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 1994.|detalji]] |{{ZID|Slovenija}}<br>([[Maribor]], [[Postojna]] i [[Ljubljana]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|BJE|1991}}''' |'''96–91''' |{{KOŠ-U-big|20|ITA}} |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |'''83–69''' |{{KOŠ-U-big|20|GRČ}} |- |1996.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 1996.|detalji]] |{{ZID|Turska}}<br>([[Bursa]] i [[Istanbul]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|LIT}}''' |'''85–81''' |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |{{KOŠ-U-big|20|JUG}} |'''67–62''' |{{KOŠ-U-big|20|TUR}} |- style="background:#D0E6FF;" |1998.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 1998.|detalji]] |{{ZID|Italija}}<br>([[Trapani]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|SRJ}}''' |'''92–73''' |{{KOŠ-U-big|20|SLO}} |{{KOŠ-U-big|20|TUR}} |'''64–57''' |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |- |2000.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2000.|detalji]] |{{ZID|Makedonija}}<br>([[Ohrid]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|SLO}}''' |'''66–65''' |{{KOŠ-U-big|20|IZR}} |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |'''82–77''' |{{KOŠ-U-big|20|HRV}} |- style="background:#D0E6FF;" |2002.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2002.|detalji]] |{{ZID|Litvanija}}<br>([[Kaunas]], [[Alytus]] i [[Vilnius]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|GRČ}}''' |'''77–73''' |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |{{KOŠ-U-big|20|FRA}} |'''95–78''' |{{KOŠ-U-big|20|RUS}} |- |2004.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2004.|detalji]] |{{ZID|Češka}}<br>([[Brno]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|SLO}}''' |'''66–61''' |{{KOŠ-U-big|20|IZR}} |{{KOŠ-U-big|20|LIT}} |'''92–63''' |{{KOŠ-U-big|20|GRČ}} |- style="background:#D0E6FF;" |2005<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2005.|detalji]] |{{ZID|Rusija}}<br>([[Chekhov]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|RUS}}''' |'''61–53''' |{{KOŠ-U-big|20|LIT}} |{{KOŠ-U-big|20|SCG}} |'''63–45''' |{{KOŠ-U-big|20|IZR}} |- |2006.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2006.|detalji]] |{{ZID|Turska}}<br>([[İzmir]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|SCG}}''' |'''64–58''' |{{KOŠ-U-big|20|TUR}} |{{KOŠ-U-big|20|SLO}} |'''83–75''' |{{KOŠ-U-big|20|ITA}} |- style="background:#D0E6FF;" |2007.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2007.|detalji]] |{{ZID|Slovenija}}<br>([[Nova Gorica]])<br>{{ZID|ITA}} ([[Gorizia]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|SRB}}''' |'''87–78''' |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |{{KOŠ-U-big|20|ITA}} |'''74–63''' |{{KOŠ-U-big|20|RUS}} |- |2008.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2008.|detalji]] |{{ZID|Latvija}}<br>([[Riga]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|SRB}}''' |'''96–89''' |{{KOŠ-U-big|20|LIT}} |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |'''91–72''' |{{KOŠ-U-big|20|TUR}} |- style="background:#D0E6FF;" |2009.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2009.|detalji]] |{{ZID|Grčka}}<br>([[Rhodes]] i [[Ialysos]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|GRČ}}''' |'''90–85''' |{{KOŠ-U-big|20|FRA}} |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |'''75–72''' |{{KOŠ-U-big|20|ITA}} |- |2010.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2010.|detalji]] |{{ZID|Hrvatska}}<br>([[Zadar]], [[Crikvenica]] i [[Makarska]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|FRA}}''' |'''73–62''' |{{KOŠ-U-big|20|GRČ}} |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |'''86–79''' |{{KOŠ-U-big|20|HRV}} |- style="background:#D0E6FF;" |2011.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2011.|detalji]] |{{ZID|Španija}}<br>([[Bilbao]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}}''' |'''82–70''' |{{KOŠ-big|ITA}} |{{KOŠ-big|FRA}} |'''66–50''' |{{KOŠ-big|RUS}} |- |2012.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2012.|detalji]] |{{ZID|Slovenija}}<br>([[Ljubljana]], [[Domžale]] i [[Kranjska Gora]]) |'''{{KOŠ-big|LIT}}''' |'''50–49''' |{{KOŠ-big|FRA}} |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |'''67–66''' |{{KOŠ-U-big|20|SRB}} |- style="background:#D0E6FF;" |2013.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2013.|detalji]] |{{ZID|Estonija}}<br>([[Tallinn]]) |'''{{KOŠ-big|ITA}}''' |'''67–60''' |{{KOŠ-big|LAT}} |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |'''70–63''' |{{KOŠ-U-big|20|RUS}} |- |2014.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2014.|detalji]] |{{ZID|Grčka}}<br>([[Heraklion]] i [[Rethymno]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|TUR}}''' |'''65–57''' |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |{{KOŠ-U-big|20|SRB}} |'''79–66''' |{{KOŠ-U-big|20|HRV}} |- style="background:#D0E6FF;" |2015.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2015.|detalji]] |{{ZID|Italija}}<br>([[Lignano Sabbiadoro]] i [[Latisana]]) |{{KOŠ-U-big|20|SRB}} |'''70–64''' |{{KOŠ-U-big|20|ŠPA}} |{{KOŠ-U-big|20|TUR}} |'''84–74''' |{{KOŠ-U-big|20|FRA}} |- |2016.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2016.|detalji]] |{{ZID|Finska}}<br>([[Helsinki]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|ESP}}''' |'''68–55''' |{{KOŠ-U-big|20|LTU}} |{{KOŠ-U-big|20|TUR}} |'''76–61''' |{{KOŠ-U-big|20|GER}} |- style="background:#D0E6FF;" |2017.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2017.|detalji]] |{{ZID|Grčka}}<br>([[Heraklion]], [[Rethymno]] i [[Chania]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|GRČ}}''' |'''65–56''' |{{KOŠ-U-big|20|IZR}} |{{KOŠ-U-big|20|FRA}} |'''72–58''' |{{KOŠ-U-big|20|ESP}} |- |2018.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2018.|detalji]] |{{ZID|Njemačka}}<br>([[Chemnitz]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|IZR}}''' |'''80–66''' |{{KOŠ-U-big|20|CRO}} |{{KOŠ-U-big|20|GER}} |'''81–70''' |{{KOŠ-U-big|20|FRA}} |- style="background:#D0E6FF;" |2019.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2019.|detalji]] |{{ZID|Izrael}}<br>([[Tel Aviv]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|IZR}}''' |'''92–84''' |{{KOŠ-U-big|20|ESP}} |{{KOŠ-U-big|20|GER}} |'''73–65''' |{{KOŠ-U-big|20|FRA}} |- |2020. |{{ZID|Litvanija}}<br>([[Klaipėda]]) | colspan=6| Otkazano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]. |- style="background:#D0E6FF;" |2021. |{{ZID|Crna Gora}}<br>([[Podgorica]]) | colspan=6| Otkazano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].<ref name="cancelled21">{{cite news |title=FIBA Europe Board approves alternative format for Youth Competitions, new dates for Small Countries Championships |url=http://www.fiba.basketball/news/fiba-europe-board-approves-alternative-format-for-youth-competitions-new-dates-for-small-countries-championships |access-date=21. 7. 2021 |work=[[FIBA]] |date=11. 5. 2021}}</ref><br>Umjesto toga održan turnir [[FIBA Evropski izazivači U-20 2021.]] |- |2022.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2022.|detalji]] |{{ZID|Crna Gora}}<br>([[Podgorica]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|ESP}}''' |'''69–61''' |{{KOŠ-U-big|20|LTU}} |{{KOŠ-U-big|20|MNE}} |'''86–77''' |{{KOŠ-U-big|20|IZR}} |- style="background:#D0E6FF;" |2023.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2023.|detalji]] |{{ZID|Grčka}}<br>([[Heraklion]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|FRA}}''' |'''89–79*''' |{{KOŠ-U-big|20|IZR}} |{{KOŠ-U-big|20|GRČ}} |'''68–64''' |{{KOŠ-U-big|20|BEL}} |- |2024.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2024.|detalji]] |{{ZID|Poljska}}<br>([[Gdynia]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|FRA}}''' |'''82–78''' |{{KOŠ-U-big|20|SVN}} |{{KOŠ-U-big|20|GRČ}} |'''70–68''' |{{KOŠ-U-big|20|BEL}} |} === Tabela medalja === {{Medals table | caption = | host = | flag_template = KOŠ-U2 | event = 20 | team = | gold_ESP = 3 | silver_ESP = 6 | bronze_ESP = 7 | gold_FRA = 3 | silver_FRA = 2 | bronze_FRA = 4 | gold_GRČ = 3 | silver_GRČ = 2 | bronze_GRČ = 2 | gold_SRB = 3 | silver_SRB = 0 | bronze_SRB = 1 | gold_LTU = 2 | silver_LTU = 4 | bronze_LTU = 1 | gold_ITA = 2 | silver_ITA = 2 | bronze_ITA = 1 | gold_SLO = 2 | silver_SLO = 2 | bronze_SLO = 1 | gold_IZR = 2 | silver_IZR = 4 | bronze_IZR = 0 | gold_SCG = 2 | silver_SCG = 0 | bronze_SCG = 2 |name_SCG=''{{ZD|SCG}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore U-20|Srbija i Crna Gora]]'' | gold_TUR = 1 | silver_TUR = 1 | bronze_TUR = 3 | gold_BLR = 1 | silver_BLR = 0 | bronze_BLR = 0 | gold_RUS = 1 | silver_RUS = 0 | bronze_RUS = 0 | gold_CRO = 0 | silver_CRO = 1 | bronze_CRO = 0 | gold_LAT = 0 | silver_LAT = 1 | bronze_LAT = 0 | gold_GER = 0 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 2 | gold_MNE = 0 | silver_MNE = 0 | bronze_MNE = 1 }} ===Najkorisniji igrači (od 1996)=== {| class=wikitable !Godina !Igrač |- |1996. |{{ZD|SLO}} [[Radoslav Nesterovič]] |- |1998. |{{ZD|SRB}} [[Igor Rakočević]] |- |2000. |{{ZD|SLO}} [[Sani Bečirović]] |- |2002. |{{ZD|GRČ}} [[Nikos Zisis]] |- |2004. |{{ZD|SLO}} [[Erazem Lorbek]] |- |2005. |{{ZD|RUS}} [[Nikita Kurbanov]] |- |2006. |{{ZD|TUR}} [[Ersan İlyasova]] |- |2007. |{{ZD|SRB}} [[Miloš Teodosić]] |- |2008. |{{ZD|SRB}} [[Miroslav Raduljica]] |- |2009. |{{ZD|GRČ}} [[Kostas Papanikolaou]] |- |2010. |{{ZD|FRA}} [[Andrew Albicy]] |- |2011. |{{ZD|ŠPA}} [[Nikola Mirotić]] |- |2012. |{{ZD|FRA}} [[Léo Westermann]] |- |2013. |{{ZD|ITA}} [[Amedeo Della Valle]] |- |2014. |{{ZD|TUR}} [[Cedi Osman]] |- |2015. |{{ZD|SRB}} [[Marko Gudurić]] |- |2016. |{{ZD|ŠPA}} [[Marc García (košarkaš)|Marc García]] |- |2017. |{{ZD|GRČ}} [[Vassilis Charalampopoulos (košarkaš)|Vassilis Charalampopoulos]] |- |2018. |{{ZD|IZR}} [[Yovel Zoosman]] |- |2019. |{{ZD|IZR}} [[Deni Avdija]] |- |2022. |{{ZD|ŠPA}} [[Juan Núñez (košarkaš)|Juan Núñez]] |- |2023. |{{ZD|FRA}} [[Ilias Kamardine]] |- |2024. |{{ZD|FRA}} [[Zacharie Perrin]] |} ==Divizija B== Divizija B je niži stepen U-20 prvenstva u organizaciji [[FIBA Evropa|FIBA Evrope]]. ===Rezultati=== {| class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%; width:100%" |+Sažetak !rowspan=2 width=5%|Godina !rowspan=2 width=13%|Domaćin !colspan=3|Finale !colspan=3|Utakmica za treće mjesto |- !width=15%|Zlato !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Srebro !width=15%|Bronza !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Četvrto mjesto |- style="background:#D0E6FF;" |2005.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2005 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Bugarska}}<br>([[Varna]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|Bugarska}}''' |'''86–80''' |{{KOŠ-U-big|20|Mađarska}} |{{KOŠ-U-big|20|Poljska}} |'''96–76''' |{{KOŠ-U-big|20|Gruzija}} |- |2006.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2006 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Portugal}}<br>([[Lisabon]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|Gruzija}}''' |'''96–88''' |{{KOŠ-U-big|20|Makedonija}} |{{KOŠ-U-big|20|Finska}} |'''91–75''' |{{KOŠ-U-big|20|Poljska}} |- style="background:#D0E6FF;" |2007.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2007 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Poljska}}<br>([[Varšava]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|Crna Gora}}''' |'''89–68''' |{{KOŠ-U-big|20|Ukrajina}} |{{KOŠ-U-big|20|Finska}} |'''76–73''' |{{KOŠ-U-big|20|Njemačka}} |- |2008.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2008 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Rumunija}}<br>([[Târgu Mureș]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|Njemačka}}''' |'''110–102''' |{{KOŠ-U-big|20|Belgija}} |{{KOŠ-U-big|20|Švedska}} |'''80–71''' |{{KOŠ-U-big|20|Estonija}} |- style="background:#D0E6FF;" |2009.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2009 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Makedonija}}<br>([[Skoplje]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|Nizozemska}}''' |'''88–77''' |{{KOŠ-U-big|20|Češka}} |{{KOŠ-U-big|20|Poljska}} |'''96–66''' |{{KOŠ-U-big|20|Švedska}} |- |2010.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2010 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Austrija}}<br>([[Oberwart]] i [[Güssing]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|Austrija}}''' |'''71–66''' |{{KOŠ-U-big|20|Švedska}} |{{KOŠ-U-big|20|Poljska}} |'''86–76''' |{{KOŠ-U-big|20|Bugarska}} |- style="background:#D0E6FF;" |2011.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2011 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>([[Sarajevo]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|Gruzija}}''' |'''79–70''' |{{KOŠ-U-big|20|Estonija}} |{{KOŠ-U-big|20|Češka}} |'''86–85''' |{{KOŠ-U-big|20|Belgija}} |- |2012.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2012 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Bugarska}}<br>([[Sofija]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|Hrvatska}}''' |'''88–80''' |{{KOŠ-U-big|20|Češka}} |{{KOŠ-U-big|20|IZR}} |'''101–67''' |{{KOŠ-U-big|20|Bugarska}} |- style="background:#D0E6FF;" |2013.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2013 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Rumunija}}<br>([[Pitești]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|Poljska}}''' |'''83–71''' |{{KOŠ-U-big|20|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |{{KOŠ-U-big|20|Mađarska}} |'''70–69''' |{{KOŠ-U-big|20|Belgija}} |- ||2014.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2014 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>([[Sarajevo]]) |'''{{KOŠ-big|BIH}}''' |'''76–70''' |{{KOŠ-U-big|20|BEL}} |{{KOŠ-U-big|20|UKR}} |'''77–62''' |{{KOŠ-U-big|20|BJE}} |- style="background:#D0E6FF;" |2015.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2015 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Mađarska}}<br>([[Székesfehérvár]]) |'''{{KOŠ-big|FIN}}''' |'''80–76''' |{{KOŠ-U-big|20|ŠVE}} |{{KOŠ-U-big|20|MAĐ}} |'''68–66''' ||{{KOŠ-U-big|20|CG}} |- |2016.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2016 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Grčka}}<br>([[Chalkida]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|MNE}}''' |'''78–76''' |{{KOŠ-U-big|20|ISL}} |{{KOŠ-U-big|20|GRČ}} |'''73–67''' |{{KOŠ-U-big|20|CRO}} |- style="background:#D0E6FF;" |2017.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2017 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Rumunija}}<br>([[Oradea]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|ROU}}''' |'''80–67''' |{{KOŠ-U-big|20|CRO}} |{{KOŠ-U-big|20|GBR}} |'''81–65''' |{{KOŠ-U-big|20|RUS}} |- |2018.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2018 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Bugarska}}<br>([[Sofija]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|POL}}''' |'''71–60''' |{{KOŠ-U-big|20|SLO}} |{{KOŠ-U-big|20|LAT}} |'''76–62''' |{{KOŠ-U-big|20|RUS}} |- style="background:#D0E6FF;" |2019.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2019 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Portugal}}<br>([[Matosinhos]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|POR}}''' |'''73–57''' |{{KOŠ-U-big|20|CZE}} |{{KOŠ-U-big|20|BEL}} |'''88–80''' |{{KOŠ-U-big|20|RUS}} |- |2020. |{{ZID|Gruzija}}<br />([[Tbilisi]]) |colspan=6|Otkazano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]. |- style="background:#D0E6FF;" |2021. |{{ZID|Gruzija}}<br />([[Tbilisi]]) | colspan=6| Otkazano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].<ref name="cancelled21"/><br>Umjesto toga održan turnir [[FIBA Evropski izazivači U-20 2021.]] |- |2022.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2022 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Gruzija}}<br />([[Tbilisi]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|SRB}}''' |'''81–67''' |{{KOŠ-U-big|20|ISL}} |{{KOŠ-U-big|20|EST}} |'''63–53''' |{{KOŠ-U-big|20|FIN}} |- style="background:#D0E6FF;" |2023.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2023 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Sjeverna Makedonija}}<br />([[Skoplje]]) |'''{{KOŠ-U-big|20|CZE}}''' |'''85-72''' |{{KOŠ-U-big|20|SMK}} |{{KOŠ-U-big|20|UKR}} |'''83-61''' |{{KOŠ-U-big|20|SWE}} |- |2024.<br>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-20 2024 – divizija B|detalji]]'' |{{ZID|Rumunija}}<br />([[Pitesti]]) |{{KOŠ-U-big|20|RUM}} |'''80-58''' |{{KOŠ-U-big|20|UKR}} |{{KOŠ-U-big|20|FIN}} |'''73-56''' |{{KOŠ-U-big|20|NED}} |} *Do 2011, dvije najbolje plasirane ekipe u Diviziji B bile su promovirane u Diviziju A naredne godine. *U 2012, četiri najbolje ekipe iz Divizije B bile su promovirane u Diviziju A 2013. *Od 2013, tri najbolje ekipe iz Divizije B se promoviraju u Diviziju A za sljedeći turnir. ===Tabela medalja=== {{Medals table | caption = | host = | flag_template = KOŠ-U2 | event = 20 | team = | gold_POL = 2 | silver_POL = 0 | bronze_POL = 3 | gold_GRU = 2 | silver_GRU = 0 | bronze_GRU = 0 | gold_MNE = 2 | silver_MNE = 0 | bronze_MNE = 0 | gold_CZE = 1 | silver_CZE = 3 | bronze_CZE = 1 | gold_CRO = 1 | silver_CRO = 1 | bronze_CRO = 0 | gold_FIN = 1 | silver_FIN = 0 | bronze_FIN = 3 | gold_AUT = 1 | silver_AUT = 0 | bronze_AUT = 0 | gold_BIH = 1 | silver_BIH = 0 | bronze_BIH = 0 | gold_BUL = 1 | silver_BUL = 0 | bronze_BUL = 0 | gold_GER = 1 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 0 | gold_NED = 1 | silver_NED = 0 | bronze_NED = 0 | gold_POR = 1 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 0 | gold_ROU = 1 | silver_ROU = 0 | bronze_ROU = 0 | gold_SWE = 0 | silver_SWE = 2 | bronze_SWE = 1 | gold_BEL = 0 | silver_BEL = 2 | bronze_BEL = 1 | gold_SMK = 0 | silver_SMK = 2 | bronze_SMK = 0 | gold_HUN = 0 | silver_HUN = 1 | bronze_HUN = 2 | gold_GBR = 0 | silver_GBR = 1 | bronze_GBR = 1 | gold_UKR = 0 | silver_UKR = 1 | bronze_UKR = 2 | gold_EST = 0 | silver_EST = 1 | bronze_EST = 1 | gold_ISL = 0 | silver_ISL = 2 | bronze_ISL = 0 | gold_SLO = 0 | silver_SLO = 1 | bronze_SLO = 0 | gold_GRČ = 0 | silver_GRČ = 0 | bronze_GRČ = 1 | gold_IZR = 0 | silver_IZR = 0 | bronze_IZR = 1 | gold_LAT = 0 | silver_LAT = 0 | bronze_LAT = 1 | gold_SRB = 1 | silver_SRB = 0 | bronze_SRB = 0 }} == Reference == {{reflist}} *[https://web.archive.org/web/20140407083827/http://prague2013.fiba.com/pages/eng/fa/p/cid/EMYM/fromseason//lid_38132_cp/1/q/U20%20European%20Championship%20Men/rpp/150/toseason//_//events.html FIBA Arhiva] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20150924140009/http://www.fiba.com/pages/en/events/p/category/M/competitioncode/EMYM/playernumber//roundid/4951/season/2006/teamnumber//zone/G/archive.html FIBA Arhiva] *[https://web.archive.org/web/20110710235724/http://u20men.fibaeurope.com/en/ Zvanična stranica] {{Košarka u Evropi}} {{Međunarodna košarka mladih}} [[Kategorija:Evropska prvenstva u košarci]] [[Kategorija:Evropsko prvenstvo u košarci U-20]] kw2hf2hyuyf44jo3lzb2gp5iw9m9bxt Victoria Beckham 0 360293 3831174 3780814 2026-04-18T20:44:15Z Dostojewskij 70546 Kategorija:Rođeni 1974. 3831174 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Victoria Beckham |žanr = pop |bgcolour = solo_izvođač |slika = Victoria Beckham (Headshot).jpg |opis = Beckham 2010. |država = {{Engleska}} |karijera = 1994–danas |rođenje = {{datum rođenja i godine|1974|4|17}} |smrt = |instrument = |izdavač = Virgin, Telstar, 19 |zanimanje = pjevačica, dizajner |angažman = |URL = http://victoriabeckham.com/ |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Victoria Caroline Beckham''' (rođena '''Adams''') engleska je poslovna žena, modni dizajner, model i pjevačica. Krajem 1990-ih postala je poznata kao članica britanske ženske pop grupe [[Spice Girls]], gdje je dobila nadimak ''Posh Spice'' u julskom izdanju 1996. britanskog muzičkog magazina ''Top of the Pops''. Nakon raspada grupe, Victoria je započela solo muzičku karijeru, tokom koje su njena četiri singla došla u britanski Top 10. Tokom njene solo karijere njeni izdavači bili su Virgin Records i Telstar Records. Udala se 1999. godine za poznatog engleskog nogometaša [[David Beckham|Davida Beckhama]] i do danas imaju četvoro djece. {{DEFAULTSORT:Beckham, Victoria}} [[Kategorija:Engleske pjevačice]] [[Kategorija:Britanski muzičari]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] gn2hbffb4jalq31d01z5zl4lh4t8ixj 3831187 3831174 2026-04-18T21:44:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831187 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Victoria Beckham |žanr = pop |bgcolour = solo_izvođač |slika = Victoria Beckham (Headshot).jpg |opis = Beckham 2010. |država = {{Engleska}} |karijera = 1994–danas |rođenje = {{datum rođenja i godine|1974|4|17}} |smrt = |instrument = |izdavač = Virgin, Telstar, 19 |zanimanje = pjevačica, dizajner |angažman = |URL = http://victoriabeckham.com/ |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Victoria Caroline Beckham''' (rođena '''Adams''') engleska je poslovna žena, modni dizajner, model i pjevačica. Krajem 1990-ih postala je poznata kao članica britanske ženske pop grupe [[Spice Girls]], gdje je dobila nadimak ''Posh Spice'' u julskom izdanju 1996. britanskog muzičkog magazina ''Top of the Pops''. Nakon raspada grupe, Victoria je započela solo muzičku karijeru, tokom koje su njena četiri singla došla u britanski Top 10. Tokom njene solo karijere njeni izdavači bili su Virgin Records i Telstar Records. Udala se 1999. godine za poznatog engleskog nogometaša [[David Beckham|Davida Beckhama]] i do danas imaju četvoro djece. {{DEFAULTSORT:Beckham, Victoria}} [[Kategorija:Engleske pjevačice]] [[Kategorija:Britanski muzičari]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a7zb88ppxiwy63js4pv28zygh1uv584 3831191 3831187 2026-04-18T22:01:56Z Panasko 146730 3831191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Victoria Beckham |žanr = pop |bgcolour = solo_izvođač |slika = Victoria Beckham (Headshot).jpg |opis = Beckham 2010. |država = {{Engleska}} |karijera = 1994–danas |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1974|4|17}} |smrt = |instrument = |izdavač = Virgin, Telstar, 19 |zanimanje = pjevačica, dizajner |angažman = |URL = http://victoriabeckham.com/ |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Victoria Caroline Beckham''' (rođena '''Adams''') engleska je poslovna žena, modni dizajner, model i pjevačica. Krajem 1990-ih postala je poznata kao članica britanske ženske pop grupe [[Spice Girls]], gdje je dobila nadimak ''Posh Spice'' u julskom izdanju 1996. britanskog muzičkog magazina ''Top of the Pops''. Nakon raspada grupe, Victoria je započela solo muzičku karijeru, tokom koje su njena četiri singla došla u britanski Top 10. Tokom njene solo karijere njeni izdavači bili su Virgin Records i Telstar Records. Udala se 1999. godine za poznatog engleskog nogometaša [[David Beckham|Davida Beckhama]] i do danas imaju četvoro djece. {{DEFAULTSORT:Beckham, Victoria}} [[Kategorija:Engleske pjevačice]] [[Kategorija:Britanski muzičari]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fj3fwu1slz984y0xowhth6uxg1516jb Masakr na Uborku 0 360364 3831107 3676405 2026-04-18T12:03:40Z Panasko 146730 sitne ispravke 3831107 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr na Uborku | slika = | opis_slike = | lokacija = Deponija Uborak, [[Mostar]] | meta = | koordinate = | datum = 13. juni 1992. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = | mrtvih = 114 (85 Bošnjaka, 29 Hrvata) | ranjenih = | počinitelji = [[Vojska Republike Srpske]], [[Jugoslavenska narodna armija]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr na Uborku''' bio je masakr nad 114 osoba [[Bošnjaci|bošnjačke]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatske]] nacionalnosti koji su počinili pripadnici bivše [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/bs/uborak-sutina-zalik-zaboravljeni-zlo%C4%8Din/a-16019485|title=Uborak, Sutina, Zalik - Zaboravljeni zločin {{!}} DW {{!}} 13.06.2012|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=bs-BA|access-date=9. 1. 2022}}</ref> Prilikom povlačenja snaga JNA s lijeve obale [[Neretva|Neretve]] u [[Mostar]]u civili su pohvatani, mučeni, ubijeni i bačeni na deponiju [[Uborak]] sjeverno od grada. Snagama JNA na teritoriji Mostara tada je komandovao [[Momčilo Perišić]]. U sastavu JNA bilo je i rezervista, [[Vojislav Šešelj|šešeljevaca]] i pripadnika drugih [[Spisak srpskih paravojnih jedinica|paravojnih formacija]].<ref>{{Cite web|url=https://detektor.ba/2021/10/08/tri-decenije-bez-kazni-za-zlocine-na-uborku-i-sutini-ubistvo-roditelja-prekinulo-djetinjstvo-i-igru/|title=Tri decenije bez kazni za zločine na Uborku i Sutini: Ubistvo roditelja prekinulo djetinjstvo i igru|date=8. 10. 2021|website=Detektor|language=bs-BA|access-date=9. 1. 2022}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.icty.org/x/cases/seselj/ind/bcs/ses-mi050715b.pdf|title=Predmet br. IT-03-67|publisher=Međunarodni krivični sud za Jugoslaviju|year=12. 7. 2005}}</ref> [[Međunarodni sud pravde|Međunarodni sud]] u [[Den Haag|Haagu]] je 2002. odobrio nastavak postupka na Kantonalnom sudu u Mostaru. Konkretno, radi se o 7 osumnjičenih osoba koje su i danas slobodne. Kantonalno tužilaštvo izjavilo je da se, po zakonu, niko ne može optužiti dok ne bude saslušan. Saslušanje nije moguće jer većina osumnjičenih žive van Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=http://www.slobodnaevropa.org/content/plp_mostar_ratni_zlocini_uborak_momcilo_perisic/24253290.html |title=Za ubistva civila u Uborku još niko nije odgovarao |work=Slobodna Evropa |date=2. 7. 2011 |access-date=13. 6. 2014}}</ref> Perišić nije optuživan za ovaj zločin, kao ni za masakre u Sutini i Zaliku. Glavnoj tužiteljici Haškog tribunala [[Carla del Ponte|Carli del Ponte]] bila je dostavljena sva potrebna dokumentacija.<ref>{{cite web |url=http://bosniangenocide.wordpress.com/2012/06/17/masakr-jna-nad-114-mostarskih-bosnjaka-i-hrvata/ |title=Masakr JNA nad 114 Mostarskih Bošnjaka i Hrvata |work=Bosnian Genocide Wordpress |date=17. 6. 2012 |access-date=13. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130711010907/http://bosniangenocide.wordpress.com/2012/06/17/masakr-jna-nad-114-mostarskih-bosnjaka-i-hrvata/ |archive-date=11. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri u Mostaru|Uborak]] [[Kategorija:Masakri u 1992.]] 26jjq2bfs4ue7t623ejs7vljdy6d945 Masakr u Pakleniku 0 367985 3831105 3766270 2026-04-18T12:01:04Z Panasko 146730 sitne ispravke 3831105 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Pakleniku | slika = | opis_slike = | lokacija = | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = 15. juni 1992. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = | mrtvih = 48<ref name="genocideinvisegrad.wordpress.com" /> | ranjenih = | počinitelji = | počinitelj = [[Vojska Republike Srpske]] | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Pakleniku''' je zločin koji se dogodio nad 48 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] koje je [[Vojska Republike Srpske]] ubila 15. juna 1992. na području općine [[Rogatica]]. == Pozadina zločina == Dana prije zločina, 14. juna 1992, [[Srpska demokratska stranka]], koja je nakon što je [[Višegrad]] okupiran od strane [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] vodila općinsku vlast, je organizovala deportacije bošnjačkih civila u [[Olovo (općina)|Olovo]], na slobodnu teritoriju u blizini [[Tuzla|Tuzle]]. Međutim, na putu ka općini Rogatica, pripadnici vojske bosanskih Srba iz Višegrada zaustavili su autobuse i sve muškarce starije od 16. godina prebacili u drugi autobus.<ref name="genocideinvisegrad.wordpress.com">{{Cite web |url=http://genocideinvisegrad.wordpress.com/2011/10/24/paklenik-massacre-victims/ |title=Paklenik massacre victims |work=genocideinvisegrad.wordpress.com |access-date= 10. 2. 2016}}</ref> == Također pogledati == * [[Genocid u Bosni i Hercegovini]] * [[Genocid u Srebrenici]] * [[Koncentracijski logor Uzamnica]] * [[Milan Lukić]] * [[Mitar Vasiljević]] * [[Nenad Tanasković]] * [[Masakri u Višegradu]] == Reference == {{Refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rogatica]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] 018g317zupg8hy8qr831mc832tagsi6 Aliđun 0 369667 3831188 3830821 2026-04-18T21:47:44Z Panasko 146730 Poništena izmjena [[Special:Diff/3830821|3830821]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-23721-37|~2026-23721-37]] ([[User talk:~2026-23721-37|razgovor]]) 3831188 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Elijah 1570s.jpg|mini|Ikona «Ilija»]] '''Aliđun''' ili '''Ilindan''' je [[praznik|svetkovina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. [[Bošnjaci]] su poštovali Ilindan ili Aliđun, koji je 2. augusta. Sveti Ilija je [[Kršćanstvo|kršćanska]] zamjena za staroslavenskog ([[Paganizam|paganskog]]) [[Bog]]a - [[grom]]ovnika [[Perun]]a. "U bošnjačkom svetkovanju Aliđuna su došle do izražaja staroslavenske paganske tradicije povezane s kultom Sunca, gromova i kiše."<ref>Hadžijahić M. (1980): Sinkretistički elementi u islamu u Bosni i Hercegovini, POF, 28-29 (8-9): 315, Sarajevo.</ref><ref name="ReferenceA">Duraković E.: Staroslavenski običaji u narodnoj religiji i kulturi Bošlnaka. Esej, Behar, 100, Sarajevo.</ref> Vlastito ime Ali(ja) je [[musliman]]ska inačica za kršćanskog Iliju, a riječ ''gün'' na [[Turski jezik|turskom]] znači dan. Jednostavnim prevođenjem Ilindana u Aligun ili Aliđun muslimani nisu htjeli da prikriju njegovo porijeklo. To su potvrđivali izrekom: "Do podne Ilija, od podne Alija", što je uticalo da u narodu živi sjećanje na proces širenja [[islam]]a u Bosni i Hercegovini koje je obuhvatalo predislamsko stanovništvo Bosne i Hercegovine, uključujući i mnoge njegove blagdane. Najčuveniji aliđunski derneci održavali su se u Gerzovu, općina [[Šipovo]], pored turbeta čuvenog bošnjačkog [[ep]]skog junaka, [[Alija Đerzelez|Đerzelez Alije]], što također upućuje na spomenutu povezanost Ilija-Alija.<ref>Hadžijahić M. (1990): Porijeklo bosanskih muslimana. Muslimanska biblioteka, Sarajevo.</ref><ref>Kulišić Š. (1973): Značaj slovensko-balkanske i kavkaske tradicije u proučavanju stare slovenske religije (II), ANUBIH Knjiga XI, Centar za balkanološka ispitivanja, Knjiga 9, Sarajevo.</ref> Aliđun se tradicionalno obilježava širom Bosne i Hercegovine, kada se održavaju vašari i teferiči. "Muslimani [[Sarajevo|Sarajeva]] imali su običaj da na Ilindan rano ujutro odlaze na [[Trebević]], gdje su do mrklog mraka jeli, pili, pjevali i igrali kola veseleći se na različite načine.“<ref name="ReferenceA"/><ref>Hadžijahić M (1980): Sinkretistički elementi u islamu u Bosni i Hercegovini, POF, 28-29 (8-9): 315, Sarajevo.</ref><ref>Kapetanović R., Mulabdić E. (1990): Šta ne valja. Behar, I-X, (odabrali Isaković A. i Hajdarević H), El-Kalem, Sarajevo.</ref> [[Antropologija|Antropolog]] Safet HadžiMuhamedović, u svojoj knjizi'' Waiting for Elijah: Time and Encounter in a Bosnian Landscape'', razmatra sinkretističku tradiciju Ilindana-Aliđuna u Bosni, sa posebnim naglaskom na [[Gatačko polje]].<ref>{{Cite book|title=Waiting for Elijah: Time and Encounter in a Bosnian Landscape|last=HadžiMuhamedović|first=Safet|publisher=Berghahn Books|year=2018|isbn=978-1-78533-856-4|series=Articulating Journeys: Festivals, Memorials and Homecomings|location=New York and Oxford|pages=}}</ref> == Reference == {{reference}} == Također pogledajte== *[[Sveti Ilija]] [[Kategorija:Religija u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Praznici u augustu]] 311wdjs9xw7lginnh2hsb515aic5sph Masakr u Barimu 0 372076 3831108 3766264 2026-04-18T12:05:06Z Panasko 146730 3831108 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Barimu<br> dio [[Zločini nad Bošnjacima Višegrada|Zločina nad Bošnjacima Višegrada]] | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Barimo]], [[Višegrad]] | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = 2. august 1992. | vrijeme = | vremenska_zona = UTC +1 | tip = | mrtvih = 26<ref name="RTVFBiH">http://www.rtvfbih.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=37&id=22904</ref> | ranjenih = | počinitelji = Srpske paravojne snage | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Barimu''' je ratni zločin počinjen nad 26 civila [[Bošnjaci|bošnjačke]] nacionalnosti u [[višegrad]]skom selu [[Barimo]]. Izvršile su ga srpske paravojne snage augusta 1992. Cijelo selo je spaljeno i uništeno, uključujući i vjerske objekte.<ref>Otvorena hajr cesma sa imenima zrtava, M.A., Dnevni Avaz, 25. 10. 2009.</ref> Najstarija žrtva Hanka Halilović rođena je 1900, dok je najmlađa Fadila Bajrić imala 12 godina života.<ref name="RTVFBiH">http://www.rtvfbih.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=37&id=22904</ref> Samo su tri osobe preživjele.<ref name="RTVFBiH"/> Za ubistva u selu Barimo do sada niko nije odgovarao.<ref>{{Cite web |url=http://vijesti.ba/clanak/62907/visegrad-za-zlocin-u-selu-barimo-jos-niko-nije-odgovarao |title=Višegrad: Za zločin u selu Barimo još niko nije odgovarao |work=vijesti.ba |access-date=10. 2. 2016 |archive-date=20. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230420154050/https://vijesti.ba/clanak/62907/visegrad-za-zlocin-u-selu-barimo-jos-niko-nije-odgovarao |url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == * [[Masakri u Višegradu]] * [[Genocid u Bosni i Hercegovini]] * [[Genocid u Srebrenici]] * [[Koncentracijski logor Uzamnica]] * [[Masakr u Bosanskoj Jagodini]] * [[Masakr u Pakleniku]] * [[Milan Lukić]] * [[Mitar Vasiljević]] * [[Momir Savić]] * [[Željko Lelek]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://genocideinvisegrad.wordpress.com/ Sjećanja na genocid u Višegradu] {{En simbol}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Višegrad]] [[Kategorija:Masakri u 1992.]] [[Kategorija:Masakri u Višegradu]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] jw0n8mc0d3myhpp6jq8nzg3wi8g4aij 3831109 3831108 2026-04-18T12:06:00Z Panasko 146730 3831109 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Barimu<br> dio [[Masakri u Višegradu|Zločina nad Bošnjacima Višegrada]] | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Barimo]], [[Višegrad]] | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = 2. august 1992. | vrijeme = | vremenska_zona = UTC +1 | tip = | mrtvih = 26<ref name="RTVFBiH">http://www.rtvfbih.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=37&id=22904</ref> | ranjenih = | počinitelji = Srpske paravojne snage | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Barimu''' je ratni zločin počinjen nad 26 civila [[Bošnjaci|bošnjačke]] nacionalnosti u [[višegrad]]skom selu [[Barimo]]. Izvršile su ga srpske paravojne snage augusta 1992. Cijelo selo je spaljeno i uništeno, uključujući i vjerske objekte.<ref>Otvorena hajr cesma sa imenima zrtava, M.A., Dnevni Avaz, 25. 10. 2009.</ref> Najstarija žrtva Hanka Halilović rođena je 1900, dok je najmlađa Fadila Bajrić imala 12 godina života.<ref name="RTVFBiH">http://www.rtvfbih.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=37&id=22904</ref> Samo su tri osobe preživjele.<ref name="RTVFBiH"/> Za ubistva u selu Barimo do sada niko nije odgovarao.<ref>{{Cite web |url=http://vijesti.ba/clanak/62907/visegrad-za-zlocin-u-selu-barimo-jos-niko-nije-odgovarao |title=Višegrad: Za zločin u selu Barimo još niko nije odgovarao |work=vijesti.ba |access-date=10. 2. 2016 |archive-date=20. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230420154050/https://vijesti.ba/clanak/62907/visegrad-za-zlocin-u-selu-barimo-jos-niko-nije-odgovarao |url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == * [[Masakri u Višegradu]] * [[Genocid u Bosni i Hercegovini]] * [[Genocid u Srebrenici]] * [[Koncentracijski logor Uzamnica]] * [[Masakr u Bosanskoj Jagodini]] * [[Masakr u Pakleniku]] * [[Milan Lukić]] * [[Mitar Vasiljević]] * [[Momir Savić]] * [[Željko Lelek]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://genocideinvisegrad.wordpress.com/ Sjećanja na genocid u Višegradu] {{En simbol}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Višegrad]] [[Kategorija:Masakri u 1992.]] [[Kategorija:Masakri u Višegradu]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] 9hsgwq28i8bsmleyen3bf93gdo6fe41 Masakr u Kravici 1993. 0 447112 3831116 3831103 2026-04-18T12:25:51Z Mhare 481 3831116 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Masakr u Kravici 1995.}} {{Infokutija rat | sukob = Napad na Kravicu | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | datum = 7. januar 1993. | mjesto = [[Kravica (Bratunac)|Kravica]], [[Bratunac]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | rezultat = Snage [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] zauzele su Kravicu, Šiljkoviće i Ježesticu; srpske snage povukle su se iz sela | strana1 = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] | strana2 = [[Vojska Republike Srpske]] i lokalne srpske seoske straže | komandant1 = [[Naser Orić]] | komandant2 = | snage1 = Jedinice iz [[Srebrenica|srebreničke]] enklave | snage2 = Lokalni stražari, pripadnici VRS-a i naoružani mještani | žrtve1 = | žrtve2 = 46 poginulih: 35 vojnika i 11 civila<ref name="Myth of Bratunac">{{cite web|url=http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|title=The Myth of Bratunac: A Blatant Numbers Game|publisher=Research and Documentation Center|archive-url=https://web.archive.org/web/20090508095038/http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|archive-date=8. 5. 2009|access-date=18. 4. 2026}}</ref> }} '''Napad na Kravicu''' desio se 7. januara [[1993]]. za vrijeme [[Pravoslavna crkva|pravoslavnog]] [[Božić]]a. U napadu učestvovali su jedinice [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]: četa Stari Grad, brigada Potočari, brigada Sućeska, brigada "3. maj" iz Kragljivode, Samostalni bataljon Osmače, četa Pusmulići Samostalnog bataljona Srebrenica, 6. odred iz Kamenice, 114. istočnobosanska brigada, Samostalni bataljon Voljavica, Samostalni bataljon Biljeg i 1. ceranski odred, pod komandom [[Naser Orić|Nasera Orića]]<ref name="un.org">http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27263#.WZ_49_jXbIU</ref><ref name="Optužnica">[http://www.icty.org/x/cases/oric/ind/bcs/oric-ai030716b.htm Izmjenjena optužnica Mežunarodnog suda za Bivšu Jugoslaviju IT-03-68-PT]</ref> na [[Bratunac|bratunačko]] [[selo]] [[Kravica (Bratunac)|Kravica]]. == Uvod == Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], [[Srebrenica]] je bila pod opsadom snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS). Srpske snage rijetko su dopuštavale da se humanitarna pomoć unese u srebreničku enklavu. Rezultat toga bile su glad i nedostatak medicine među bošnjačkom stanovništvu Srebrenice. Pretpostavlja se da je ARBiH napadala pod ciljem da nađe hranu, oružje i vojnu opremu.<ref name="un.org"/> == Napad == 7. i 8. januara 1993. godine, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine napali su Kravicu, čije se stanovništvo sastavljalo isključivo od Srba. Vojnici ARBiH su pretežno bili iz brojnih sela srebreničke enklave. U sukobu je ubijeno 46 ljudi: 35 vojnika VRS-a i 11 civila.<ref name="Myth of Bratunac"> </ref> == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bratunac]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] 0y1rhajyygurmfg73wuukuasi6kyxff Masakr u Bijelom Potoku 0 448926 3831111 3813432 2026-04-18T12:07:36Z Panasko 146730 sitne ispravke 3831111 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Bijelom Potoku | slika = | opis_slike = | lokacija = Bijeli Potok, [[Đulići (Zvornik)|Đulići]] | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = 1. juni 1992. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = Masovno ubistvo i [[etničko čišćenje]] | mrtvih = 675 | ranjenih = | počinitelji = [[Vojska Republike Srpske]], [[Žute ose]]<ref>{{cite web|url=http://www.e-novine.com/region/region-bosna/65766-Dvadeset-godina-zloina-Zvorniku.html|title=Dvadeset godina od zločina u Zvorniku|publisher=e-novine|date=2. 6. 2012|access-date=1. 10. 2018|archive-date=3. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120603223748/http://www.e-novine.com/region/region-bosna/65766-Dvadeset-godina-zloina-Zvorniku.html|url-status=dead}}</ref> | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Bijelom Potoku''' predstavlja ubistvo [[Bošnjaci|bošnjačkih]] civila koje su 1. juna 1992. u Bijelom Potoku počinili pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i paravojnih formacija. Oko 675 muškaraca i dječaka iz nekoliko sela [[Zvornik|zvorničke]] općine razdvojeno je od svojih porodica, a zatim ubijeno. Njihova su tijela pokopana u raznim masovnim grobnicama širom [[Podrinje|Podrinja]]. Do maja 2020, nisu pronađeni ostaci oko 245 žrtava.<ref>{{cite web|url=http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/obiljezavanje-22-godisnjice-zlocina-nad-bosnjacima-zvornika-sjecanje-na-krvavi-maj-1992-godine/|title=Obilježavanje 22. godišnjice zločina nad Bošnjacima Zvornika: Sjećanje na krvavi maj 1992. godine|publisher=Radio Glas Drine|date=6. 5. 2014|access-date=1. 10. 2018|archive-date=22. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160422030326/http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/obiljezavanje-22-godisnjice-zlocina-nad-bosnjacima-zvornika-sjecanje-na-krvavi-maj-1992-godine/|url-status=dead}}</ref> ==Masakr== [[Bitka za Zvornik|Napadom]] srpskih paravojnih formacija i [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] na Zvornik 8. aprila 1992. započinje etničko čišćenje Bošnjaka u gradu i okolnim selima.<ref>{{cite web|url=http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/sjecanja-ovako-su-neki-od-svjedoka-zlocina-pricali-o-bijelom-potoku-opcina-zvornik/|title=Sjećanja: Ovako su neki od svjedoka zločina pričali o Bijelom Potoku, općina Zvornik|publisher=Radio Glas Drine|date=30. 5. 2014|access-date=1. 10. 2018|archive-date=3. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150503140507/http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/sjecanja-ovako-su-neki-od-svjedoka-zlocina-pricali-o-bijelom-potoku-opcina-zvornik/|url-status=dead}}</ref> Bošnjaci su, u aprilu i maju, etnički očišćeni iz brojnih sela i zaseoka, uključujući Hajdareviće, Dardagane, [[Đulići (Zvornik)|Đuliće]], Bijeli Potok, [[Kučić Kula|Kučić Kulu]], [[Klisa (Zvornik)|Klisu]], [[Šetići (Zvornik)|Šetiće]], [[Petkovci|Petkovce]], Lupe, [[Tršić (Zvornik)|Tršić]], Radavu, [[Liplje (Zvornik)|Liplje]], Čelišmane, Mahmutoviće, Sjenokos i Džine. Dana 31. maja 1992. Nurija Jašarević, predsjednik MZ Klisa, i Alija Đulić, predsjednik MZ Đulići, sklapaju dogovor s VRS-om prema kojem će Bošnjaci ujutro vozilima preći na slobodnu teritoriju [[Sapna|Sapne]].<ref>{{cite web|url=http://www.hlc-rdc.org/wp-content/uploads/2012/02/9.-Zvornik-II-Izvestaj-sa-sudjenja-22.04.2009..pdf|title=Predmet: Zvornik II (Branko Grujić i Branko Popović)|publisher=HLC|date=22. 4. 2009|access-date=1. 10. 2018}}</ref> Naredni dan je došlo do masakra u kojem su pripadnici VRS-a pobili većinu muškaraca i dječaka od 15 do 80 godina. Najveći broj žrtava od naselja imali su Đulići. Ubijeno je između 176 i 188 stanovnika ovog naselja.<ref>{{cite web|url=http://preporod.com/index.php/drustvo/23-aktuelno/1121-bijeli-potok-kod-zvornika-u-stravicnom-cetnickom-zlocinu-u-bijelom-potoku-majka-alija-music-i-babo-mujo-hasanovic-izgubili-po-petericu-sinova|title=Bijeli Potok kod Zvornika: U stravičnom četničkom zločinu u Bijelom Potoku majka Alija Musić i babo Mujo Hasanović izgubili po petericu sinova|publisher=Preporod|date=30. 4. 2015|access-date=1. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504073108/http://preporod.com/index.php/drustvo/23-aktuelno/1121-bijeli-potok-kod-zvornika-u-stravicnom-cetnickom-zlocinu-u-bijelom-potoku-majka-alija-music-i-babo-mujo-hasanovic-izgubili-po-petericu-sinova|archive-date=4. 5. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=10399|title=Fatima Husejnović je 1. juna 1992. godine posljednji put vidjela svojih pet sinova|publisher=Bošnjaci|date=1. 6. 2003|access-date=1. 10. 2018|archive-date=5. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160505203807/http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=10399|url-status=dead}}</ref> ==Masovne grobnice== Godine 2003. otkrivena je [[masovna grobnica na Crnom vrhu]], u kojoj su pronađeni ostaci 629 bošnjačkih žrtava Zvornika i [[Genocid u Srebrenici|srebreničkog genocida]]. Neki od ostataka pripadali su žrtvama ubijenim u Bijelom Potoku.<ref>{{cite web|url=http://usatoday30.usatoday.com/news/world/2003-08-06-bosnia-massgrave_x.htm|title=Experts remove bodies in largest mass grave yet found in Bosnia|publisher=USA Today|date=6. 8. 2003|access-date=1. 10. 2018}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zvornik]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri u 1992.]] [[Kategorija:Masakri u Zvorniku]] 3nkd06w6dyf868v6ki7ndd5tdc5rmnl Živa lomača na Bikavcu 0 454168 3831112 3767573 2026-04-18T12:10:47Z Panasko 146730 sitne ispravke 3831112 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Živa lomača na Bikavcu<br> dio [[Masakri u Višegradu]] | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Višegrad]] | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = 27. juni 1992. | vrijeme = | vremenska_zona = [[UTC]] + 1 | tip = | mrtvih = oko 70 civila | ranjenih = | počinitelji = srpska vojna jedinica Osvetnici | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Živa lomača na Bikavcu''' je [[Masakri u Višegradu|zločin počinjen nad Bošnjacima Višegrada]]. Izvršen je na lokalitetu [[Bikavac (brdo)|Bikavca]], naselja [[Višegrad]], 27. juna 1992. kada su pripadnici srpske vojne formacije "Osvetnici" zatvorili oko 70 [[Bošnjaci|bošnjačkih]] civila u porodičnu kuću Mehe Aljića i žive ih zapalili.<ref name="zlb">{{cite web |title=Višegrad - Živa lomača: Godišnjica jednog od najstrašnijih ratnih zločina u BiH |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/ziva-lomaca-danas-je-godisnjica-jednog-od-najstrasnijih-ratnih-zlocina-u-bih/342061 |website=www.radiosarajevo.ba}}</ref> Među osobama koje su žive zapaljene uglavnom su bile žene djeca i starije osobe, a najmlađa osoba je bilo dijete staro dva dana.<ref>{{cite web |title=Živa lomača u Višegradu: Poklonite mu život, a on vam spali porodicu |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ziva-lomaca-u-visegradu-poklonite-mu-zivot-vam-spali-porodicu |website=http://balkans.aljazeera.net |access-date=28. 6. 2019}}</ref> Jedina osoba koja je preživjela ovaj zločin je Zehra Turjačanin koja je svjedočila pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ).<ref name="zlb"/> == Pozadina == U Višegradu, naselju i općini u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] prema popisu stanovništva iz 1991. živjelo je ukupno 21.199 stanovnika od čega 13.471 (63,55%) [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i 6.743 (31,81%) [[Srbi|Srba]]. Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] cijelo ovo područje se našlo usred sukoba srpskih snaga, u materijalno-tehničkom i kadrovskom smislu potpomognutih od strane bivše [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i bošnjačkog stanovništva. Na osnovu izvještaja o žrtvama dokumentiranim od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u zločinima koji su se desili u Višegradu i njegovoj okolini ubijeno je oko 3.000 Bošnjaka, uključujući oko 600 žena i 119 djece.<ref>http://uk.reuters.com/article/2007/05/26/uk-bosnia-bridge-idUKL261004720070526 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150416005647/http://uk.reuters.com/article/2007/05/26/uk-bosnia-bridge-idUKL261004720070526 |date=16. 4. 2015 }} Reuters od 26. maja, 2007. Pristupljeno 27. 6. 2019.</ref> Prema istom sudu, Višegrad je bio podvrgnut ''jednoj od najopsežnijih i najnemilosrdnijih kampanja [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] tokom rata u Bosni i Hercegovini'',<ref>http://iwpr.net/report-news/visegrad-denial-over-grisly-past {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141024072421/http://iwpr.net/report-news/visegrad-denial-over-grisly-past |date=24. 10. 2014 }} Institut za rat i mir, 24. februar 2009. Pristupljeno 27. 6. 2019.</ref> od kojih su izrazito okrutni slučajevi spaljivanja živih civila na Bikavcu i [[Živa lomača u Pionirskoj ulici|Pionirskoj]]. == Zločin == {{Glavni|Masakri u Višegradu}} U presudi MKSJ u slučaju Milana i Sredoja Lukića u dijelu koji se tiče zločina na Bikavcu navodi se da su 27. 6. 1992. u večernjim sati Milan Lukić, Mitar Vasiljević i grupa naoružanih muškaraca, među kojima je jedan od svjedoka optužbe prepoznao i Sredoja Lukića, automobilima stigli do kuće u kojoj se nalazio svjedok.<ref name="icty">{{cite web |title=Presuda Milanu i Sredoju Lukiću |url=http://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/tjug/en/090720_j.pdf |website=http://www.icty.org |access-date=27. 6. 2019}}</ref> Naoružani muškarci su potom ulazili u kuće i odvodili prisutne govoreći im da se organizuje transport za Bajinu Baštu. Međutim, svi koji su se tu zatekli su odvedeni u kuću Mehe Aljića. Kuća je bila prizemnica a nakon što su civili, kojih je bilo oko 70, uvedeni u kuću svi izlazi iz kuće su blokirani ili teškim namještajem ili su otvori zakovani. Potom je pucano na kuću, a bacane su i bombe unutra.<ref name="icty"/> U kuću je ubačena i neka vrsta praha koja je izazivala gušenje prisutnih nakon čega je izvršeno polivanje kuće benzinom koja je zapaljena i brzo planula u vatri. Svjedokinja Zehra Turjačanin tokom svjedočenja prisjetila se tog događaja riječima: {{Citat|''Čula sam glas školskog prijatelja moga brata, Milana Lukića, koji je rekao da je vrijeme da se kuća zapali. Pa je to i učinio.''<ref name="icty"/>}} U kući je nastao opći metež i vika. Svjedokinja, koja je bila ranjena gelerom ubačene bombe i kojoj je u jednom momentu počela da gori odjeća, je uspjela da se provuče kroz otvor veličine oko 65&nbsp;cm. S obzirom da je okvir otvora bio od metala i već zagrijan na visoku temperaturu pri provlačenju kroz isti svjedokinja je zadobila trajne povrede. Nakon šte se izvuklu iz kuće koja je gorjela, vidjela je opijene muškarce koji su ležali nekadaleko od kuće i koji su joj rekli da se zaustavi. Nakon što je uspjela pobjeći, otišla je u obližnje srpsko naselje Mejdan, gdje se skrila u jarku među koprive i tu ostala nekoliko sati. Preživjela žrtva žive lomače se nekoliko narednih dana skrivala jer je Milan Lukić obećao nagradu za njeno hapšenje. Poslije toga je sa preostalim Bošnjacima krenula za Međeđu, putem koji je vodio kroz šume i brda a koje je trajalo pet dana. Tokom tog perioda je osjećala strahovite bolove izazvane izlaganju vatri. Tek dolaskom u Međeđu ukazana joj je prva pomoć od strane svjedoka u procesu protiv Milana i Sredoja Lukića. Svjedok je Zehru Turjačanin poznavao prije spaljivanja ali u takvom njenom stanju nije je mogao prepoznati osim po govoru. O tome je tokom procesa rekao sljedeće: {{Citat|Cijelo joj je lice bilo crno, spaljeno, u ranama. Obe su joj ruke bile zavijene, pri čemu nisu korišteni medicinski zavoji. To su bili improvizovani zavoji, njih pet ili šest. Rane su bile inficirane tako da kada sam pokušao da promjenim zavoje skidajući nekoliko slojeva s jedne ruke vidio sam kako izlaze crvi iz rane. Pri tom prizoru pao sam u nesvjest.<ref name="icty"/>}} == Suđenje == === Optužnica === Tužilaštvo [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] je podiglo optužnicu protiv Milana i [[Sredoje Lukić|Sredoja Lukića]] između ostalog i za zločine počinjene na Bikavcu.<ref name="icty"/> Optužnica je potvrđena 26. oktobra 1998. a osim Milana i Sredoja Lukića optužnica je tretirala i Mitra Vasiljevića. Dana 20. jula 2001. izvršena je izmjena optužnice. Nakon što je 24. jula 2001. prebačen u Međunarodni sud, Pretresno vijeće je odlučilo da se postupak protiv Mitra Vasiljevića vodi odvojeno. Sredoje Lukić je prebačen u Tribunal 19. septembra 2005. a Milan Lukić 21. februara 2006.<ref name="icty"/> Pretresno vijeće je odobrilo prijedloge Tužilaštva i protiv ove dvojice po drugi put izvršilo izmjenu optužnice 1. februara i 22. februara 2006. Obojica optuženih su se izjasnili da nisu krivi ni po jednoj tački izmijenjene optužnice. Tokom procesa Tužilaštvo je pozvalo 46 svjedoka, uključujući i tri vještaka, dok je odbrana Milana Lukića pozvala 28 svjedoka, uključujući šest vještaka. S druge strane odbrana Sredoja Lukića je pozvala tri svjedoka. === Presuda === Uzimajući u obzir dokaze koji su predočeni tokom sudskog procesa, Pretresno vijeće je konstatovalo da su Milan i Sredoje Lukić krivi na osnovu čega ih Haški tribunal 20. jula 2009. prvostepenom presudom osuđuje na doživotnu zatvorsku kaznu, odnosno na zatvorsku kaznu u trajanju od 30 godina.<ref name="icty"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == *[http://genocideinvisegrad.wordpress.com/ Sjećanja na genocid u Višegradu] {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Višegrad]] [[Kategorija:Masovni zločini u 1992.]] [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] dpy6pjt5oxapltvod6qtik0l2pcsefv 3831113 3831112 2026-04-18T12:11:05Z Panasko 146730 3831113 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Živa lomača na Bikavcu<br> dio [[masakri u Višegradu]] | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Višegrad]] | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = 27. juni 1992. | vrijeme = | vremenska_zona = [[UTC]] + 1 | tip = | mrtvih = oko 70 civila | ranjenih = | počinitelji = srpska vojna jedinica Osvetnici | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Živa lomača na Bikavcu''' je [[Masakri u Višegradu|zločin počinjen nad Bošnjacima Višegrada]]. Izvršen je na lokalitetu [[Bikavac (brdo)|Bikavca]], naselja [[Višegrad]], 27. juna 1992. kada su pripadnici srpske vojne formacije "Osvetnici" zatvorili oko 70 [[Bošnjaci|bošnjačkih]] civila u porodičnu kuću Mehe Aljića i žive ih zapalili.<ref name="zlb">{{cite web |title=Višegrad - Živa lomača: Godišnjica jednog od najstrašnijih ratnih zločina u BiH |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/ziva-lomaca-danas-je-godisnjica-jednog-od-najstrasnijih-ratnih-zlocina-u-bih/342061 |website=www.radiosarajevo.ba}}</ref> Među osobama koje su žive zapaljene uglavnom su bile žene djeca i starije osobe, a najmlađa osoba je bilo dijete staro dva dana.<ref>{{cite web |title=Živa lomača u Višegradu: Poklonite mu život, a on vam spali porodicu |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ziva-lomaca-u-visegradu-poklonite-mu-zivot-vam-spali-porodicu |website=http://balkans.aljazeera.net |access-date=28. 6. 2019}}</ref> Jedina osoba koja je preživjela ovaj zločin je Zehra Turjačanin koja je svjedočila pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ).<ref name="zlb"/> == Pozadina == U Višegradu, naselju i općini u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] prema popisu stanovništva iz 1991. živjelo je ukupno 21.199 stanovnika od čega 13.471 (63,55%) [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i 6.743 (31,81%) [[Srbi|Srba]]. Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] cijelo ovo područje se našlo usred sukoba srpskih snaga, u materijalno-tehničkom i kadrovskom smislu potpomognutih od strane bivše [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i bošnjačkog stanovništva. Na osnovu izvještaja o žrtvama dokumentiranim od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u zločinima koji su se desili u Višegradu i njegovoj okolini ubijeno je oko 3.000 Bošnjaka, uključujući oko 600 žena i 119 djece.<ref>http://uk.reuters.com/article/2007/05/26/uk-bosnia-bridge-idUKL261004720070526 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150416005647/http://uk.reuters.com/article/2007/05/26/uk-bosnia-bridge-idUKL261004720070526 |date=16. 4. 2015 }} Reuters od 26. maja, 2007. Pristupljeno 27. 6. 2019.</ref> Prema istom sudu, Višegrad je bio podvrgnut ''jednoj od najopsežnijih i najnemilosrdnijih kampanja [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] tokom rata u Bosni i Hercegovini'',<ref>http://iwpr.net/report-news/visegrad-denial-over-grisly-past {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141024072421/http://iwpr.net/report-news/visegrad-denial-over-grisly-past |date=24. 10. 2014 }} Institut za rat i mir, 24. februar 2009. Pristupljeno 27. 6. 2019.</ref> od kojih su izrazito okrutni slučajevi spaljivanja živih civila na Bikavcu i [[Živa lomača u Pionirskoj ulici|Pionirskoj]]. == Zločin == {{Glavni|Masakri u Višegradu}} U presudi MKSJ u slučaju Milana i Sredoja Lukića u dijelu koji se tiče zločina na Bikavcu navodi se da su 27. 6. 1992. u večernjim sati Milan Lukić, Mitar Vasiljević i grupa naoružanih muškaraca, među kojima je jedan od svjedoka optužbe prepoznao i Sredoja Lukića, automobilima stigli do kuće u kojoj se nalazio svjedok.<ref name="icty">{{cite web |title=Presuda Milanu i Sredoju Lukiću |url=http://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/tjug/en/090720_j.pdf |website=http://www.icty.org |access-date=27. 6. 2019}}</ref> Naoružani muškarci su potom ulazili u kuće i odvodili prisutne govoreći im da se organizuje transport za Bajinu Baštu. Međutim, svi koji su se tu zatekli su odvedeni u kuću Mehe Aljića. Kuća je bila prizemnica a nakon što su civili, kojih je bilo oko 70, uvedeni u kuću svi izlazi iz kuće su blokirani ili teškim namještajem ili su otvori zakovani. Potom je pucano na kuću, a bacane su i bombe unutra.<ref name="icty"/> U kuću je ubačena i neka vrsta praha koja je izazivala gušenje prisutnih nakon čega je izvršeno polivanje kuće benzinom koja je zapaljena i brzo planula u vatri. Svjedokinja Zehra Turjačanin tokom svjedočenja prisjetila se tog događaja riječima: {{Citat|''Čula sam glas školskog prijatelja moga brata, Milana Lukića, koji je rekao da je vrijeme da se kuća zapali. Pa je to i učinio.''<ref name="icty"/>}} U kući je nastao opći metež i vika. Svjedokinja, koja je bila ranjena gelerom ubačene bombe i kojoj je u jednom momentu počela da gori odjeća, je uspjela da se provuče kroz otvor veličine oko 65&nbsp;cm. S obzirom da je okvir otvora bio od metala i već zagrijan na visoku temperaturu pri provlačenju kroz isti svjedokinja je zadobila trajne povrede. Nakon šte se izvuklu iz kuće koja je gorjela, vidjela je opijene muškarce koji su ležali nekadaleko od kuće i koji su joj rekli da se zaustavi. Nakon što je uspjela pobjeći, otišla je u obližnje srpsko naselje Mejdan, gdje se skrila u jarku među koprive i tu ostala nekoliko sati. Preživjela žrtva žive lomače se nekoliko narednih dana skrivala jer je Milan Lukić obećao nagradu za njeno hapšenje. Poslije toga je sa preostalim Bošnjacima krenula za Međeđu, putem koji je vodio kroz šume i brda a koje je trajalo pet dana. Tokom tog perioda je osjećala strahovite bolove izazvane izlaganju vatri. Tek dolaskom u Međeđu ukazana joj je prva pomoć od strane svjedoka u procesu protiv Milana i Sredoja Lukića. Svjedok je Zehru Turjačanin poznavao prije spaljivanja ali u takvom njenom stanju nije je mogao prepoznati osim po govoru. O tome je tokom procesa rekao sljedeće: {{Citat|Cijelo joj je lice bilo crno, spaljeno, u ranama. Obe su joj ruke bile zavijene, pri čemu nisu korišteni medicinski zavoji. To su bili improvizovani zavoji, njih pet ili šest. Rane su bile inficirane tako da kada sam pokušao da promjenim zavoje skidajući nekoliko slojeva s jedne ruke vidio sam kako izlaze crvi iz rane. Pri tom prizoru pao sam u nesvjest.<ref name="icty"/>}} == Suđenje == === Optužnica === Tužilaštvo [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] je podiglo optužnicu protiv Milana i [[Sredoje Lukić|Sredoja Lukića]] između ostalog i za zločine počinjene na Bikavcu.<ref name="icty"/> Optužnica je potvrđena 26. oktobra 1998. a osim Milana i Sredoja Lukića optužnica je tretirala i Mitra Vasiljevića. Dana 20. jula 2001. izvršena je izmjena optužnice. Nakon što je 24. jula 2001. prebačen u Međunarodni sud, Pretresno vijeće je odlučilo da se postupak protiv Mitra Vasiljevića vodi odvojeno. Sredoje Lukić je prebačen u Tribunal 19. septembra 2005. a Milan Lukić 21. februara 2006.<ref name="icty"/> Pretresno vijeće je odobrilo prijedloge Tužilaštva i protiv ove dvojice po drugi put izvršilo izmjenu optužnice 1. februara i 22. februara 2006. Obojica optuženih su se izjasnili da nisu krivi ni po jednoj tački izmijenjene optužnice. Tokom procesa Tužilaštvo je pozvalo 46 svjedoka, uključujući i tri vještaka, dok je odbrana Milana Lukića pozvala 28 svjedoka, uključujući šest vještaka. S druge strane odbrana Sredoja Lukića je pozvala tri svjedoka. === Presuda === Uzimajući u obzir dokaze koji su predočeni tokom sudskog procesa, Pretresno vijeće je konstatovalo da su Milan i Sredoje Lukić krivi na osnovu čega ih Haški tribunal 20. jula 2009. prvostepenom presudom osuđuje na doživotnu zatvorsku kaznu, odnosno na zatvorsku kaznu u trajanju od 30 godina.<ref name="icty"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == *[http://genocideinvisegrad.wordpress.com/ Sjećanja na genocid u Višegradu] {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Višegrad]] [[Kategorija:Masovni zločini u 1992.]] [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] aitqotcvsgxnqx8vrkq211xb5hg0opa Server 0 456950 3831183 3656295 2026-04-18T21:29:57Z ~2026-23909-08 180469 Kratko pojašnjenje o kompaktnim serverskim platformama za edge okruženja i mikroservere 3831183 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Server-based-network.svg|mini|Mreža zasnovana na modelu '''klijent-server''' gdje više pojedinačnih ''klijenata'' traži usluge i resurse s centralnog servera]] U [[Računarstvo|računarstvu]], '''server''' je [[računarski program]] ili [[Računar|uređaj]] koji pruža funkcionalnost za druge programe ili uređaje koje zovemo "klijentima". Ta arhitektura jest model klijent-server. Serveri mogu pružiti različite funkcionalnosti, često nazvane "uslugama", poput dijeljenja podataka ili resursa između više klijenata ili obavljanja računanja za klijenta. Jedan server može opsluživati više klijenata, a jedan klijent može koristiti više servera. Tipični serveri su serveri baze podataka, datotečni serveri, email serveri, serveri za štampače, [[veb server]]i, serveri za igre i serveri aplikacija.<ref>{{cite book|last1=Comer|first1=Douglas E.|last2=Stevens|first2=David L|title=Vol III: Client-Server Programming and Applications|publisher=[[Prentice Hall]]|location=Department of Computer Sciences, Purdue University, West Lafayette, IN 479|series=Internetworking with TCP/IP|year=1993|pages=11d|isbn=978-0-13-474222-9|url-access=registration|url=https://archive.org/details/internetworkingw00come_0}}</ref> == Historija == Upotreba riječi ''server'' u računanju dolazi iz [[Teorija čekanja|teorije čekanja]].<ref>{{cite book|title=Desktop computers: in perspective|authors=Richard A. Henle, Boris W. Kuvshinoff, C. M. Kuvshinoff|publisher=Oxford University Press|year=1992|url=https://books.google.com/books?id=g4krAAAAYAAJ&dq=server+%22queuing+theory%22|page=417|quote=Server is a fairly recent computer networking term derived from queuing theory.}}</ref> U računarstvu, "server" se prvi put spominje 1969 u [[ARPANET]] dokumentu RFC 5.<ref name="rulifson">{{cite IETF|title=DEL|rfc=5|last=Rulifson|first=Jeff|authorlink=Jeff Rulifson|date=juni 1969|publisher=[[Internet Engineering Task Force|IETF]]|access-date=30. 11. 2013}}</ref> == Način rada == Pojam ''server'' se odnosi na [[računarski program]] ili [[Proces (računarstvo)|proces]] koji su pokrenuti na nekoj fizičkoj mašini. Na mreži takav uređaj se naziva ''[[host]]''. Server je dio modela klijent-server; u kojem server poslužuje podatke za klijente. Priroda komunikacije između klijenta i servera je na principu zahtjeva i odgovora. To je u suprotnosti s modelom "[[peer-to-peer]]" (P2P) u kojem je odnos recipročan. Svaki računar opće namjene povezan na mrežu može da bude server ako ima odgovarajući program na njemu. [[Softver]] za [[web server]] se može pokrenuti na bilo kojem računaru, pa tako [[laptop]] i lični računar mogu biti korišteni kao serveri. == Namjena == Svrha servera je dijeljenje podataka, kao i dijeljenje resursa i distribucija rada. Sljedeća tabela prikazuje nekoliko scenarija gdje se serveri koriste. {| class="wikitable" ! Vrsta servera ! Namjena ! Klijenti |- | [[Server aplikacija]] | Host [[Web aplikacija|web aplikacije]] (računarski programi koji se pokreću unutar [[Internetski preglednik|web pretraživača]]) omogućuju korisnicima u mreži da ih pokreću i koriste, bez potrebe da instaliraju kopiju na svoje računare. | Računari sa web preglednikom |- |[[Kataloški server]] | Održava indeks ili tabelu sadržaja informacija koje se mogu pronaći u velikoj distribuiranoj mreži, poput računara, korisnika, datoteka dijeljenih na datotečnim serverima i web aplikacija. Server imenika i Server imena su primjeri. | Bilo koji računar koji treba pronaći nešto na mreži, kao što je član [[Domena (računarstvo)|Domene]] koji se pokušava prijaviti, klijent e-maila koji traži adresu e-maila ili korisnik koji traži datoteku |- |[[Komunikacijski server]] | Održava okruženje koje je potrebno da jedna krajnja tačka komunikacije (korisnik ili uređaji) pronađe druge krajnje tačke i komunicira s njima. | Krajnje tačke komunikacije (korisnici ili uređaji) |- |[[Računarski server]] | Dijeli ogromne količine računarskih resursa, posebno [[Procesor|CPU-a]] i [[RAM|RAM-a]], putem mreže. | Bilo koji umreženi računar koji nema dovoljno sistemskih resursa za obavlajnje nekog zadatka. |- |[[Server baze podataka]] | Održava i dijeli bilo koji oblik [[Baza podataka|baze podataka]] preko mreže. | [[Proračunska tabela|Proračunske tabele]], računovodstveni softver, softver za upravljanje imovinom ili gotovo bilo koji računarski program koji treba dobro organizirane podatke, posebno u velikim količinama |- |[[Fax server]] | Dijeli jednu ili više faks mašina preko mreže | Bilo koji pošiljatelj faksa ili primalac |- |[[Datotečni server]] | Dijeli [[Datoteka|datoteke]] i mape, prostor za pohranjivanje datoteka i mapa ili oboje preko mreže | Umreženi računari |- |[[Server za igre]] | Omogućuje nekoliko računara ili igraćih uređaja za igranje multiplayer igara | Lični računari ili [[Igraća konzola|igraće konzole]] |- |[[Server pošte|Server e-pošte]] | Omogućuje komunikaciju [[E-mail|putem e-maila]]. | Pošiljaoci i primaoci e-maila |- |[[Media server]] | Dijeli [[digitalni video]] ili [[digitalni audio]] putem mreže putem [[streaming]]a | Umreženi lični računari koji imaju monitor i zvučnik |- |[[Print server]] | Dijeli jedan ili više [[pisač]]a preko mreže | Umreženi računari koji trebaju nešto da štampaju |- |[[Zvučni server]] | Omogućuje računarskim programima da reprodukuju i snimaju zvuk, pojedinačno ili zajedno | Računarski programi istih računarskih i mrežnih klijenata. |- |[[Proxy server]] | Djeluje kao posrednik između klijenta i poslužitelja, prihvaćajući dolazni promet od klijenta kojeg onda proslijeđuje serveru. Razlozi za to uključuju kontrolu i filtriranje sadržaja, poboljšanje performansi u prometu, sprječavanje neovlaštenog pristupa mreži ili jednostavno usmjeravanje prometa preko velike i komplikovane mreže. | Bilo koji umreženi računar |- |[[Virtualni server]] | Dijeli hardverske i softverske resurse s drugim virtualnim serverima. Postoji samo kako je definisan u specijaliziranom softveru zvanom [[hipervizor]]. Virtuelizacija servera omogućava efikasniju infrastrukturu. | Bilo koji umreženi računar |- | [[Web server]] | Server na kojem su [[Web-stranica|web stranice]]. Web server je ono što omogućuje [[World Wide Web]]. Svaka [[Web-sajt|web stranica]] ima jedan ili više web servera. | Računari sa internet preglednikom |} Gotovo čitava struktura [[Internet]]a je zasnovana na modelu klijent-server. Srž interneta čine [[Server imena|serveri imena]], [[DNS]] i [[router]]i koji usmjeravaju promet. Postoje milioni servera povezanih s Internetom koji neprekidno rade širom svijeta<ref>{{Cite web|url=http://www.serverwatch.com/stypes/index.php/V2Vi|title=Web Servers|publisher=IT Business Edge|access-date=31. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421093239/http://www.serverwatch.com/stypes/index.php/V2Vi/|archive-date=21. 4. 2014|url-status=dead}}</ref> i gotovo svaka radnja koju koristi obični korisnik [[internet]]a zahtijeva jednu ili više interakcija s jednim ili više servera. Postoje izuzeci koji ne koriste namjenske servere; na primjer, mreža ravnopravnih korisnika (peer-to-peer, P2P) i neke implementacije telefonije (npr. starije verzije [[Skype]]-a). == Hardver == [[Datoteka:Inside_and_Rear_of_Webserver.jpg|mini|Server koji se može montirati u mrežne ormare]] [[Hardver]]ski zahtjevi za servere razlikuju se ovisno o namjeni servera i njegovom softveru. Serveri najčešće moćniji i skuplji od klijenata. Pošto se serverima obično pristupa putem mreže, mnogi rade bez nadzora i bez [[monitor]]a ili ulaznog uređaja, audio hardvera i [[USB]] periferija. Mnogi serveri nemaju [[grafički korisnički interfejs]] (GUI), te se konfigurišu se i upravljaju na daljinu. Daljinsko upravljanje može se provoditi različitim metodama, uključujući [[Microsoft Management Console]] (MMC), [[PowerShell]], [[Secure Shell|SSH]] i druge sisteme upravljanja zasnovane na [[Internetski preglednik|internetskom pregledniku,]] kao što su Dell-ov [[Dell DRAC|iDRAC]] ili HP-ov [[HP-ova integrisana svetla|iLo]]. === Veliki serveri === Veliki pojedinačni serveri bi trebali biti upaljeni i raditi bez prekida i [[Dostupnost (računarstvo)|dostupnost]] bi trebala biti vrlo velika. Serveri od kritične važnosti trebaju biti [[Tolerancije grešaka|tolerantni na greške]] i koriste specijalni hardver sa niskom stopom kvarljivosti kako bi maksimizirali neprekidni rad. [[Neprekidno napajanje|Neprekidni izvori napajanja]] se koriste kao zaštita od nestanka struje. Obično uključuju hardver redundantnost kao što su dvojna [[Napojna jedinica|napajanja]], [[RAID]] [[Tvrdi disk|disk]] sistemi i [[ECC memorija|ECC memorije]],<ref>{{Cite web|url=http://www.cs.rochester.edu/~kshen/papers/usenix2010-li.pdf|title="A Realistic Evaluation of Memory Hardware Errors and Software System Susceptibility". Usenix Annual Tech Conference 2010|last=Li, Huang, Shen, Chu|year=2010|access-date=30. 1. 2017}}</ref> zajedno sa detaljnim pre-boot testiranjem memorije. Kritične komponente mogu se zamjenjivati dok rade, omogućujući tehničarima da ih zamijene na pokrenutom serveru bez gašenja. Kao zaštitu od pregrijavanja, mogu imati snažnije ventilatore ili koristiti hlađenje vodom. Oni se često mogu daljinski postaviti, pokrenuti ili nadograditi ili ponovo pokrenuti. Ove vrste servera često su smještene u namjenskim [[Data centri|centrima]]. Obično imaju jako stabilnu struju i internet, kao i visoku sigurnost u samom objektu. Potrošnja električne energije i pregrijavanje znaju biti faktor. Server sobe su zbog toga opremljene klima uređajima. {{Galerija|Datoteka:DL380sREAR.jpg|Pogled na serverski stalak ozada|Datoteka:Wikimedia Foundation Servers-8055 08.jpg|Serveri [[Wikimedia Fondacija|Wikimedia Fondacije]]|Datoteka:Wikimedia Foundation Servers-8055 23.jpg|Serveri [[Wikimedia Fondacija|Wikimedia Fondacije]]|Datoteka:Wikimedia Foundation Servers-8055 02.jpg|Serveri [[Wikimedia Fondacija|Wikimedia Fondacije]]}} === Skupine servera === ''Serverska farma'' je skup računarskih servera koje održava jedna organizacija. Moderni podatkovni centri su jedna velika skupina običnih servera,<ref>{{Cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-uncloaks-once-secret-server-10209580/|title=Google uncloaks once-secret server|website=CNET|publisher=CBS Interactive|access-date=30. 1. 2017}}</ref> kojom upravlja specijalizirani softver kao što je [[Microsoft System Center]] ili [[Opendcim]]. === Serverski uređaji === [[File:Cobalt_Qube_3_Front.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cobalt_Qube_3_Front.jpg|mini|Sun{{Mrtav link}} Cobalt Qube 3 – mali serverski uređaj koji pokreće Cobalt Linux zajedno sa Apache veb serverom.]] To su mali namjenski uređaji za potrebe koje ne zahtijevaju veliku moć obrađivanja podataka. U praksi se za takve kompaktne serverske sisteme koriste i procesorske platforme koje objedinjuju nižu potrošnju energije, mrežne mogućnosti i dugotrajan rad u manjim kućištima, posebno u mrežnoj infrastrukturi, edge okruženjima i mikroserverima. === Mobilni server === Mobilni server koristi prenosivi oblik računara kao što je [[laptop]].<ref>{{cite web|url=http://www.eurocom.com/products/showroom/products_files/mobileserver/mobileserver.cfm|title=Mobile Server, Power to go, EUROCOM Panther 5SE|archive-url=https://web.archive.org/web/20130317041045/http://www.eurocom.com/products/showroom/products_files/mobileserver/mobileserver.cfm|archive-date=17. 3. 2013|url-status=dead}}</ref> U slučajevima gdje upotreba tradicionalnih servera nije moguće zbog potrošnje struje ili nepredviđenih situacija, ovakvi serveri se koriste zbog njihove prenosivosti, brzine postavljanja i potrošnje struje.<ref>{{cite web|url=http://www.notebookreview.com/default.asp?newsID=6833&news=Getax+X500+rugged+mobile+server+notebook|title=Mobile Server Notebook|access-date=26. 2. 2020|archive-date=5. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131005130249/http://www.notebookreview.com/default.asp?newsID=6833&news=Getax+X500+rugged+mobile+server+notebook|url-status=dead}}</ref> Glavni korisnici ovih "servera u pokretu" uključuju administratore mreža, razvijače softvera, trening centre, vojno osoblje, forenzičare, terenske organizacije, i policiju.<ref name="deskeng1">{{cite web|url=http://www.deskeng.com/articles/aaambz.htm|title=Server-caliber Computer Doubles as a Mobile Workstation|access-date=26. 2. 2020|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303225722/http://www.deskeng.com/articles/aaambz.htm|url-status=dead}}</ref> == Operativni sistemi == [[Datoteka:First-server-cern-computer-center.jpg|mini| Prvi [[World Wide Web|WWW]] server smješten na [[CERN|CERN-u]] sa originalnom naljepnicom na kojoj piše: "Ova mašina je server. "NE GASITE JE!!" ]] Na Internetu dominantni operativni sistemi među serverima su [[UNIX]] distribucije [[Softver otvorenog koda|otvorenog koda]], poput onih na [[Linux]]u i [[FreeBSD|FreeBSD-]] u <ref name="linuxusage">{{Cite web|url=http://w3techs.com/technologies/details/os-linux/all/all|title=Usage statistics and market share of Linux for websites|access-date=18 Jan 2013}}</ref>, uz [[Windows Server]] koji također ima značajan udio. Operativni sistemi poput z/OS i macOS Server su također prisutni, ali u puno manjem broju. Specijalistički server orijentirani operativni sistemi tradicionalno imaju sljedeće karakteristike: * [[Grafički korisnički interfejs|GUI]] nije dostupan ili je samo dodatna opcija * Sposobnost konfigurisanja i ažuriranja hardvera i softvera do određene mjere bez ponovnog pokretanja * Napredne [[Backup|sigurnosne kopije]] koje omogućuju redovne i česte sigurnosne kopije kritičnih [[Podatak|podataka na]] mreži, * Transparentni prijenos podataka između različitih logičkih diskova ili uređaja * Fleksibilne i napredne mogućnosti umrežavanja * Mogućnost automatizacije poput [[daemon]]a u UNIX-u i servisa u Windowsima * Povećana sigurnost sistema, uz naprednu zaštitu korisnika, resursa, podataka i memorije. * Napredno otkrivanje i upozoravanje na situacije poput pregrijavanja, kvara procesora i diska.<ref>{{Cite web|url=http://www.ingelec.uns.edu.ar/rts/soos/|title=Server Oriented Operating System|access-date=25. 5. 2010|archive-date=1. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081101152726/http://www.ingelec.uns.edu.ar/rts/soos/|url-status=dead}}</ref> == Potrošnja energije == U 2010. godini, podatkovni centri (serveri, hlađenje i druga električna infrastruktura) su imali udio 1,1-1,5% potrošnje električne energije širom svijeta i 1,7-2,2% u Sjedinjenim Državama.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2011/08/01/technology/data-centers-using-less-power-than-forecast-report-says.html?_r=0|title=Data Centers Using Less Power Than Forecast, Report Says|last=Markoff|first=John|date=31 Jul 2011|work=[[NY Times]]|access-date=18 Jan 2013}}</ref> == Također pogledajte == * [[Mobilni server]] * [[Peer-to-peer]] == Reference == <references /> == Vanjske veze == * [https://xeonlive.ru/protsessory/intel-xeon-d/intel-xeon-d-podrobnyj-obzor-semejstva-soc-protsessorov-dlya-seti-edge-infrastruktury-i-mikroserverov Pregled Intel Xeon D platformi za mrežnu infrastrukturu, edge okruženja i mikroservere] {{ru}} == Dalje čitanje == {{refbegin}} * {{cite journal|last=Erlang|first=Agner Krarup|authorlink=Agner Krarup Erlang|year=1909|title=The theory of probabilities and telephone conversations|url=http://oldwww.com.dtu.dk/teletraffic/erlangbook/pps131-137.pdf|journal=NYT Tidsskrift for Matematik B|volume=20|pages=33–39|archive-url=https://web.archive.org/web/20111001212934/http://oldwww.com.dtu.dk/teletraffic/erlangbook/pps131-137.pdf|archive-date=1. 10. 2011}} * {{Cite journal|last1=Kendall|first1=D. G.|year=1953|title=Stochastic Processes Occurring in the Theory of Queues and their Analysis by the Method of the Imbedded Markov Chain|url=https://archive.org/details/sim_annals-of-mathematical-statistics_1953-09_24_3/page/338|journal=The Annals of Mathematical Statistics|volume=24|issue=3|pages=338–354|doi=10.1214/aoms/1177728975|jstor=2236285|pmc=|pmid=|authorlink1=David George Kendall}} {{refend}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Serveri]] m3c2ut3wscmnu1uqsvsvaebnaj6jcn8 Pteridaceae 0 462643 3831122 3509260 2026-04-18T12:47:35Z Ziv 117934 ([[c:GR|GR]]) [[File:Pityrogramma austroamericana.jpg]] → [[File:Starr 051122-5326 Pityrogramma austroamericana.jpg]] → File replacement: changing the name of a duplicate file ([[c:c:GR]]) 3831122 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir |boja=lightgreen | naziv = ''Pteridaceae'' | status = | slika = Starr 051122-5326 Pityrogramma austroamericana.jpg | slika_opis =''[[Pityrogramma austroamericana]]'' |slika_širina=250px | domain = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Polypodiopsida]] | ordo = [[Polypodiales]] | familia = '''Pteridaceae''' | genus = | species = | binomial = Pteridaceae | binomial_authority = | range_map = | range_map_caption = | image2 = | image2_caption = | synonyms = }} '''''Pteridaceae''''' je [[porodica (biologija)|porodica]] [[paprati]] iz [[red biologija)|reda]] [[Polypodiales]], [[razred (biologija)|razred]] [[Polypodiopsida]].<ref name = "COL"/>. ''Pteridaceae'' obuhvata 1.398 [[vrsta]].<ref name = "COL"/>. ==Taksonomdki položaj== {{clade |label1=[[Polypodiales]] |1={{clade | 1={{clade | 1=[[Saccolomatineae]] | 2=[[Lindsaeineae]]}} | 2={{clade | 1=Pteridiineae | 2={{clade | 1=[[Dennstaedtiineae]] | 2={{clade | 1=[[Aspleniineae]] | 2=[[Polypodiineae]] }}}}}} }}}} == Rodovi== {{div col|2}} * ''[[Acrostichum]]'' * ''[[Actiniopteris]]'' * ''[[Adiantopsis]]'' * ''[[Adiantum]]'' * ''[[Aleuritopteris]]'' * ''[[Ananthacorus]]'' * ''[[Anetium]]'' * ''[[Anogramma]]'' * ''[[Antrophyum]]'' * ''[[Argyrochosma]]'' * ''[[Aspidotis]]'' * ''[[Astrolepis]]'' * ''[[Austrogramme]]'' * ''[[Bommeria]]'' * ''[[Calciphilopteris]]'' * ''[[Ceratopteris]]'' * ''[[Cerosora]]'' * ''[[Cheilanthes]]'' * ''[[Cheiloplecton]]'' * ''[[Coniogramme]]'' * ''[[Cosentinia]]'' * ''[[Cryptogramma]]'' * ''[[Doryopteris]]'' * ''[[Gaga]]'' * ''[[Haplopteris]]'' * ''[[Hecistopteris]]'' * ''[[Hemionanthes]]'' * ''[[Hemionitis]]'' * ''[[Jamesonia]]'' * ''[[Llavea]]'' * ''[[Monogramma]]'' * ''[[Myriopteris]]'' * ''[[Nephopteris]]'' * ''[[Notholaena]]'' * ''[[Ochropteris]]'' * ''[[Onychium]]'' * ''[[Paragymnopteris]]'' * ''[[Parahemionitis]]'' * ''[[Pellaea]]'' * ''[[Pentagramma]]'' * ''[[Pityrogramma]]'' * ''[[Pityromeria]]'' * ''[[Polytaenium]]'' * ''[[Pteris]]'' * ''[[Pterozonium]]'' * ''[[Radiovittaria]]'' * ''[[Rheopteris]]'' * ''[[Scoliosorus]]'' * ''[[Syngramma]]'' * ''[[Taenitis]]'' * ''[[Trachypteris]]'' * ''[[Vittaria]]'' {{div col end|ˇ2}} ==Reference== <references> <ref name = "COL">{{cite web |url= http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2014/browse/tree/id/17065021|title= Species 2000 & ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist.|author= Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed)|year= 2014|publisher= Species 2000: Reading, UK.|access-date= 26. 5. 2014}}</ref> </references> ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Pteridaceae|Pteridaceae}} {{wikivrste|Pteridaceae|Pteridaceae}} [[Kategorija:Pteridophyta]] [[Kategorija:Pteridaceae]] [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] d3ao2ej4u4988f4do5qy6vj4ahc1qj7 Tijana Bošković 0 481270 3831165 3770078 2026-04-18T19:45:15Z Zafer 66628 Photo changed 3831165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Tijana Bošković | slika = Tijana Bošković 19 VakıfBank SK WV TWVL 20260416 (10) (cropped).jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Tijana Bošković | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|3|8}} | mjesto_rođenja = [[Trebinje]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | zanimanje = }} '''Tijana Bošković''' (rođena 8. marta 1997) [[srbija]]nska je odbojkašica koja igra na poziciji korektora. Rođena je u [[Trebinje|Trebinju]] ([[Bosna i Hercegovina]]) a trenutno nastupa za [[Turska|turski]] [[Eczacıbaşı]]. Standardna je članica [[Ženska odbojkaška reprezentacija Srbije|seniorske reprezentacije Srbije]], jedna je od vodećih igračica i s reprezentacijom je osvajala medalje na takmičenjima u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji. Njena sestra [[Dajana Bošković|Dajana]], odbojkašica je [[Ženska odbojkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]].<ref>[https://mondo.rs/Sport/Ostali-sportovi/a1520186/Sestre-Tijana-i-Dajana-Boskovic-igrale-jedna-protiv-druge.html Sestre Bošković igrale jedna protiv druge, roditelji nisu znali za koga navijaju]</ref> == Uspjesi == === Reprezentacija === * Evropsko prvenstvo do 19 godina: 1. mjesto 2014. * Svjetski kup: 2. mjesto 2015. * Evropsko prvenstvo: 3. mjesto 2015, 2. mjesto 2021, 1. mjesto 2017. i 2019. * Olimpijske igre: 2. mjesto 2016, 3. mjesto 2020. * Svjetsko prvenstvo: 2018 – 1. mjesto === Individualni === * MVP Evropskog prvenstva: 2017, 2019. * MVP Svjetskog prvenstva: 2018. * Najbolja odbojkašica Evrope po izboru CEV: 2018, 2019. * Najbolja sportistkinja po izboru OKS: 2018, 2019. == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline}} * [http://www.eczacibasisporkulubu.org.tr/en/player/tijana-boskovic Profil na sajtu ekipe Eczacıbaşı] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210823233631/https://www.eczacibasisporkulubu.org.tr/en/player/tijana-boskovic |date=23. 8. 2021 }} {{DEFAULTSORT:Bošković, Tijana}} [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Srbijanski odbojkaši]] [[Kategorija:Biografije, Trebinje]] [[Kategorija:Srbijanski olimpijci u odbojci]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Srbija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Srbija)]] samzb3i4alvfx8nqijoanp7v8if3eo4 Korisnik:Tulum387/Igralište 2 500884 3831145 3830849 2026-04-18T15:34:04Z Tulum387 155909 3831145 wikitext text/x-wiki '''Bosanska knjiga mrtvih''' finalno je istraživanje Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu, koje se odnosi na civilne i vojne žrtve rata u Bosni i Hercegovini. Rad je objavljen u januaru 2013. == Pregled == Istraživanje je sažeto u bazu podataka koja sadrži 97.207 potvrđenih imena građana Bosne i Hercegovine, koji su poginuli tokom rata 1992–1995. godine, uz dodatnih 5.100 nepotvrđenih imena. Međunarodni tim stručnjaka procijenio je nalaze prije nego što su bili objavljeni. Ewa Tabeu, šefica Demografske jedinice MKSJ, nazvala je ovo "najvećom postojećom bazom podataka o žrtvama rata u Bosni". '''Potvrđene žrtve''' Od 97.207 žrtava dokumentiranih do 2013. godine: * 60% su bili vojnici, 40% civili * 90% su bili muškarci * 62% su bili Bošnjaci, 25% bosanski Srbi, a nešto više od 8% Hrvati * Od civilnih žrtava, 82% su bili Bošnjaci, 10% bosanski Srbi, a 6,5% bosanski Hrvati, uz mali broj Jevreja, Roma i drugih. Procjena je da bi postotak civilnih žrtava vjerovatno bio veći da preživjeli nisu prijavili svoje voljene kao "vojnike" kako bi ostvarili socijalne usluge i druge posthumne beneficije. Paretov princip, FIFA Fudbalske sudije (2000-2026) '''Victoria Aleksanyan''' (rođena 1987. u Erevanu, Armenija) armenska je filmska režiserka i suosnivačica IFCA – Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. Aleksanyan je napisala, režirala i producirala niz kratkih filmova. == Obrazovanje == Aleksanyan ima zvanje magistre likovnih umjetnosti iz filma sa Univerziteta Columbia, te diplomu iz ekonomske novinarske struke sa Rusko-armenskog univerziteta. Dobila je postprodukcijsku stipendiju na Baden-Württemberg Filmskoj akademiji. == Karijera == Aleksanyan je započela svoju karijeru kao novinarka, radeći u nekoliko kulturnih časopisa u Armeniji. Nakon što je diplomirala na Rusko-armenskom univerzitetu i stekla magistarsku diplomu iz novinarstva, njen profesionalni put dobio je umjetnički smjer. Pridružila se jednom projektu pozorišta na otvorenom u Norveškoj kao blogerka i izvođačica, a ubrzo zatim se preselila u New York kako bi studirala film na Univerzitetu Columbia. U novembru 2018. Aleksanyan je realizovala Filmmaking Learning Lab za Tumo Centar za kreativne tehnologije u Gyumriju i održala jednomjesečnu intenzivnu edukativnu filmsku radionicu, koja je rezultovala produkcijom zajedničkog kratkog filma pod nazivom "Gyumri, my love", koji su kreirali Tumo studenti. Također je bila članica Nezavisnog filmskog odbora pri Nacionalnom centru za kinematografiju, gdje je pregledala i ocjenjivala filmske projekte i scenarije za Državni konkurs za finansiranje 2018. godine. Sada je Aleksanyan suosnivačica, prikupljačica sredstava i članica Upravnog odbora IFCA-e, Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. '''Tina Trstenjak''' (rođena 24. avgusta 1990. u Celju) je bivša slovenska džudistkinja koja se takmičila u kategoriji do 63 kg. Trenirala je u klubu Judo Klub Z'Dezele Celje. Nakon Olimpijskih igara 2020. završila je takmičarsku karijeru i kasnije postala sudija. == Uspjesi == === Svjetsko prvenstvo === * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Bakuu 2017. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu u Astani 2015. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Chelyabusku 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Parizu 2009. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Bangkoku 2008. === Evropsko prvenstvo === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Lisabonu 2021. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Varšavi 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Kazanju 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Bakuu 2015. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Timska bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2013. === Državno prvenstvo Slovenije === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2019. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2017 . * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2014. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2013. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2012. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2011. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2010. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2009. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2007. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2006. === Ostala takmičenja === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Budapest Grand Slamu 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Düsseldorf Grand Slam 2020. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slamu 2020. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2019. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Paris Grand Slamu 2019. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2018. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slam 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2015 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2017 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Tokyo Grand Slamu 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Tokyo Grand Slamu 2014 . {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Remifentanil | Druga_imena = metil 1-(2-metoksikarboniletil)-4-(fenil-propanoil-amino)-piperidin-4-karboksilat | Grupa = Opioid | Trgovačka imena = Ultiva | ATC kodovi = N01AH06 ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]) | CAS_registarski_broj = 132875-61-7 | Dostupnost bez recepta = ne | Strukturna formula = [[Datoteka:Remifentanil-2D-skeletal.svg|170px]] | IUPAC ime = | Sumarna formula = C<sub>20</sub>H<sub>28</sub>N<sub>2</sub>O<sub>5</sub> | Tačka topljenja = 5&nbsp;°C | Tačka ključanja = | Molarna masa = 376,447 g/mol | Biološka raspoloživost = 100% (IV/IM) | Metabolizam = razgrađen od strane nespecifičnih esteraza u plazmi i tkivima | Poluvrijeme eliminacije = 1-20 min | Izlučivanje = }} '''Remifentanil''', koji se prodaje pod trgovačkim imenom '''Ultiva''', je snažni, kratkodjelujući sintetički [[Opioid|opioidni]] [[analgetik]]. Daje se pacijentima tokom operacije kako bi se ublažila bol, te kao dodatak [[Anestezija|anestetiku]]. Remifentanil se koristi za [[Sedacija|sedaciju]], kao i u kombinaciji s drugim lijekovima za primjenu u [[Opća anestezija|općoj anesteziji]]. Upotreba remifentanila omogućila je primjenu anestezije s visokim dozama opioida i niskim dozama [[Hipnotik|hipnotika]], zbog sinergijskog djelovanja između remifentanila i različitih hipnotičkih lijekova, te isparljivih anestetika. == Medicinska primjena == Remifentanil se koristi kao opioidni analgetik koji ima i brzo djelovanje i brzo povlačenje (vrijeme oporavka). Efikasno se primjenjuje tokom [[kraniotomija]], spinalne hirurgije, [[Kardiohirurgija|kardiohirurgije]] i zahvata gastričnog bypassa. Iako opioidi općenito djeluju slično u smislu ublažavanja [[Bol|bola]], farmakokinetika remifentanila omogućuje brži postoperativni oporavak. Remifentanil se može primjenjivati kao dio anestetičke tehnike TIVA ([[totalna intravenska anestezija]]) pomoću [[Kompjuter|kompjuterski]] kontrolisanih infuzijskih pumpi u postupku nazvanom TCI ([[ciljano kontrolirana infuzija]]). Ciljana koncentracija u plazmi unosi se u pumpu u jedinicama ng/mL, koja zatim izračunava stopu infuzije prema faktorima pacijenta, poput dobi i težine. Za indukciju se obično koriste nivoi od 40 ng/mL, ali općenito variraju između 3–8 ng/mL. Za određene hirurške procedure koje stvaraju posebno jake podražaje može biti potrebna razina do 15 ng/mL. Relativno kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme eliminacije remifentanila omogućuje brzo postizanje željenog nivoa u [[Krv|krvi]], a iz istog razloga oporavak također nastupa brzo. To omogućava upotrebu remifentanila u posebnim okolnostima, poput [[Carski rez|carskog reza]]. Kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme remifentanila čini ga idealnim za intenzivnu bol kratkog trajanja. Kao takav, uspješno se koristi za ublažavanje bola tokom poroda; međutim, nije toliko učinkovit kao epiduralna analgezija. U kombinaciji s [[Propofol|propofolom]], remifentanil se koristi za anesteziju pacijenata koji prolaze [[Elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnu terapiju]]. === Dostupni oblici === Primjenjuje se u obliku remifentanil hidrohlorida, a kod odraslih se daje kao [[intravenska infuzija]] u dozama koje se kreću od 0,1 mikrogram po kilogramu tjelesne mase u minuti (μg/kg/min) do 0,5 μg/kg/min. Djeca mogu zahtijevati veće infuzijske stope (do 1,0 μg/kg/min). Klinički korisne infuzijske stope za sedaciju su 0,025–0,1 μg/kg/min (stope se prilagođavaju prema starosti pacijenta, težini bolesti i invazivnosti hirurškog zahvata). Male količine drugih sedativnih lijekova obično se istovremeno primjenjuju sa remifentanilom kako bi se postigla sedacija. Klinički korisne infuzijske stope u općoj anesteziji variraju, ali obično su 0,1–1 μg/kg/min. == Farmakologija == === Farmakokinetika === Remifentanil se smatra metabolički "mekim" lijekom, što znači da se vrlo brzo razlaže u neaktivni oblik. Za razliku od drugih sintetičkih opioida koji se razgrađuju u jetri, remifentanil ima estersku vezu koja se brzo hidrolizira pomoću nespecifičnih enzima u tkivima i plazmi. Zbog toga se ne nakuplja u organizmu, a njegovo poluvrijeme eliminacije ostaje oko 4 minute, čak i nakon infuzije koja traje 4 sata. Remifentanil se razlaže u remifentanil kiselinu, koja je praktično neaktivna – samo 1/4600 jačine originalnog lijeka. Zbog brzog metabolizma i kratkog trajanja djelovanja, remifentanil je omogućio fleksibilnije i preciznije primjene u anesteziji. Kada se koristi zajedno sa hipnotikom, može se davati u relativno visokim dozama, jer se lijek brzo eliminiše iz krvi nakon prekida infuzije. Efekti nestaju brzo, čak i nakon dugih infuzija. Zbog sinergijskog djelovanja remifentanila i hipnotika (npr. propofola), doza hipnotika se može značajno smanjiti. To često vodi ka stabilnijem krvnom pritisku i srčanoj funkciji tokom operacije, kao i bržem postoperativnom oporavku. === Farmakodinamika === Kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji, remifentanil može biti efikasniji od morfina u kontroli bola i sedaciji, ali ne i od fentanila. == Neželjeni efekti == Remifentanil je specifični agonist μ-receptora, što znači da smanjuje tonus simpatičkog nervnog sistema, izaziva respiratornu depresiju i analgeziju. Efekti lijeka uključuju smanjenje frekvencije srca, arterijskog pritiska, frekvencije disanja i plućnog volumena u zavisnosti od doze. Ponekad se javlja i rigidnost mišića. Najčešći neželjeni efekti koje pacijenti prijavljuju su vrtoglavica – često kratkotrajna, uobičajena kod drugih brzodelujućih sintetičkih fenilpiperdinskih opioida poput fentanila i alfentanila, jak svrab (pruritus) – uglavnom po licu. Ovi efekti se obično kontrolišu promjenom doze (smanjivanjem ili, u nekim slučajevima, povećanjem) ili davanjem drugih sedativa koji pomažu pacijentu da lakše podnese ili ne osjeti neželjena dejstva. Budući da je svrab djelimično uzrokovan povišenim nivoom histamina u krvi, nerijetko se daju antihistaminici poput difenhidramina (Benadryl). Međutim, ovo se radi pažljivo, jer može izazvati prekomjernu sedaciju. Mučnina se takođe može pojaviti, ali je obično kratkotrajna, jer remifentanil brzo napušta krvotok nakon prekida infuzije. === Potencijal za zloupotrebu === Kao i drugi μ-receptor agonisti (npr. morfin i kodein), remifentanil može izazvati euforiju i ima potencijal za zloupotrebu. Međutim, zbog brzog metabolizma i kratkog poluvremena djelovanja, rizik od zloupotrebe je prilično nizak. Ipak, postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe remifentanila. == Društvo i kultura == === Razvoj i plasman na tržište === Prije nego što je razvijen remifentanil, većina kratkodjelujućih hipnotika i amnestika imala je problem s dugotrajnom upotrebom – lijekovi bi se nakupljali u organizmu i izazivali nepoželjne dugotrajne efekte nakon operacije. Remifentanil je dizajniran da bude snažan anestetik s ultra-kratkim i predvidljivim trajanjem djelovanja, bez problema nakupljanja. Remifentanil je patentirala kompanija Glaxo Wellcome Inc, a FDA je odobrila njegovu upotrebu 12. jula 1996. Patent je istekao 10. septembra 2017. === Pravni status === U [[Hong Kong|Hong Kongu]], remifentanil je regulisan prema Rasporedu 1 Zakona o opasnim drogama (Poglavlje 134). Mogu ga koristiti samo zdravstveni radnici, a smije se koristiti i u univerzitetske istraživačke svrhe. Supstancu mogu izdavati farmaceuti, ali samo na odgovarajući propisani recept. Svako ko distribuira supstancu bez recepta može biti kažnjen sa 10.000 hongkonških dolara. Kazna za trgovinu ili proizvodnju supstance iznosi 5,000,000 HK$ i doživotnu kaznu zatvora. Posjedovanje supstance za ličnu upotrebu bez dozvole Departmana zdravlja ilegalno je i kažnjava se sa 1,000,000 HK$ i/ili 7 godina zatvora. U Sjedinjenim Američkim Državama, remifentanil je narkotik iz Rasporeda II (''Schedule II'') pod kontrolom DEA, sa brojem ACSCN 9739, a godišnja proizvodna kvota za 2013. iznosila je 3,750 grama, što je ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. == Tert-butil remifentanil == Zamjena metil-[[Ester|estera]] na dugom lancu sa tert-butil-esterom čini ovaj remifentanilni analog 150.000 puta jačim od morfina i 210 puta jačim od samog remifentanila, što ga svrstava među najjače poznate fentanil analoge. Tert-butil grupa takođe čini lijek otpornijim na hidrolizu i produžava njegovo poluvrijeme u tijelu. == Primjena u veterini == Poluvrijeme remifentanila kod pasa je 6 minuta. Ovo poluvrijeme se ne povećava ni sa većom dozom ni sa dugotrajnom upotrebom, pa je oporavak nakon primjene vrlo brz. Remifentanil je efikasniji kod pasa nego kod mačaka, mada se povećanjem doze kod mačaka može postići analgezija i smanjenje čula bola (anti-nocicepcija). [[Hiperalgezija]] i tolerancija su primijećene kod glodara i kunića, ali ne kod pasa i mačaka. Kod konja, remifentanil može pružiti dugotrajnu sedaciju kada se kombinuje sa [[Ksilazin|ksilazinom]] i koristi kao kontinuirana infuzija. == Reference == == Ubistva u šumi u Klanovicáma == Dana 15. decembra 2023. godine, u šumi Klánovice na istočnom obodu Praga, oko 25 kilometara od Karlovog Univerziteta, ubijeni su 32-godišnji muškarac i njegova dvomjesečna kćerka dok se nalazila u dječijim kolicima. Naknadnom istragom utvrđeno je da je počinilac, David Kozák, prije izvršenja ubistava samo jednom posjetio šumu Klánovice. Na dan pucnjave na Karlovom Univerzitetu, na svom računaru je napisao oproštajnu poruku u kojoj je detaljno opisao ubistva u Klánovicama, a oružje kojim su počinjena ubistva prethodno je sakrio u porodičnom dvorištu. Prema istrazi, Kozák je na dan zločina koristio javni prevoz, pri čemu je tokom presjedanja na drugom dijelu Praga isključio mobilni telefon. Sa sobom je nosio bež ruksak i bio naoružan s dva pištolja, Glock 45 i Berettu 71. Nakon ulaska u šumu, prvobitno je namjeravao napasti ženu s dvoje djece koju je vidio na igralištu uz glavnu šumsku stazu, ali je potom uočio muškarca s kolicima i procijenio da je on lakša meta. Pratio ga je kraće vrijeme, nakon čega je ispalio više hitaca iz pištolja Glock 45, opremljenog prigušivačem, usmrtivši muškarca, a potom je ispalio dva hica u kolica, pri čemu je ubijena njegova dvomjesečna kćerka. Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja. Tokom bijega, Kozák se kretao pješke prema gradu Úvaly, zatim je autobusom otišao do željezničke stanice Klánovice, odakle je vozom napustio područje između 16:00 i 16:45 po srednjoevropskom vremenu. U jednom trenutku tokom bijega prošao je pored para s kolicima i razmatrao mogućnost napada, ali je odustao nakon što je u daljini čuo sirene. Policija je nakon zločina sprovela opsežnu potragu u šumi angažujući stotine službenika, dok je formirana i posebna operativna grupa za pronalazak počinioca. Kako nije bilo direktnih tragova, istraga je prvo usmjerena na vlasnike registrovanog vatrenog oružja koje je odgovaralo balističkim nalazima, čime je obuhvaćeno oko 30.000 osoba, a potom je krug sužen na približno 4.000 potencijalnih osumnjičenih, od kojih je oko 40 živjelo u blizini šume Klánovice. Dana 20. decembra policija je saopćila da i dalje nema konkretnih tragova, ali da se istraga nastavlja. U kasnijoj fazi, kada je isključen lični ili profesionalni motiv, istraga je razmatrala mogućnost nasumičnog napada. Prema navodima stručnih izvora, slučaj je upoređivan s ranijim ubistvima poznatim kao "šumska ubica“ iz 2005. godine, kada je bivši policajac ubio tri nasumične žrtve u šumskim područjima u okviru priprema za planirani napad u praškom metrou, koji je kasnije spriječen njegovim hapšenjem. Glavni istražitelj Jedinice za teške zločine u Pragu izjavio je da je, zbog činjenice da je Kozák živio u Srednjočeškoj regiji, koja ima odvojenu policijsku upravu od Praga, istraga bila za nekoliko dana prekasna da bi se potencijalno spriječio napad na Karlovom univerzitetu. '''Mircea Lucescu''' (29. juli 1945. – 7. april 2026) bio je bivši profesionalni rumunski fudbaler i trener. Lucescu je bio jedan od najuspješnijih igrača rumunskog ligaškog prvenstva, osvojivši sedam titula sa Dinamom iz Bukurešta. Također je nastupao za Științu iz Bukurešta i Corvinul Henedoaru, a upisao je i 64 nastupa za rumunsku fudbalsku reprezentaciju. Bio je kapiten te selekcije na FIFA SP 1970. Trenirao je razne timove u Rumuniji, Italiji, Turskoj, Ukrajini i Rusiji. Dobro je poznat po dvanestogodišnjem mandatu u Šahtjoru iz Donjecka, gdje je postao najuspješnii trener osvojivši sa klubom 8 titula u ukrajinskom prvenstvu, 6 kupova, 7 superkupova i UEFA kup 2008/09. Također je osvajao trofeje sa Šahtjorovim rivalom, Dinamom iz Kijeva, te titule A divizije sa klubovima iz Bukurešta, Dinamom i Rapidom. Sa Galatasarayem i Beşiktaşom osvojio je i tursko nacionalno prvenstvo. Proglašavan je za rumunskog trenera godine 2004, 2010, 2012, 2014 i 2021, a za trenera godine u Ukrajini 2006, kao i u periodu između 2008. i 2014. Primio je i nagradu u Rumuniji za trenera decenije 2013, a 2015. godine postao je peti čovjek koji je vodio klubove u 100 utakmica Lige prvaka, pridruživši se tako Alexu Fergusonu, Carlu Ancelottiju, Arsènu Wengeru i Josèu Mourinhu. Također je treći trener po osvojenom broju službenih trofeja (38). == Klupska karijera == Lucescu je rođen 29. jula 1945. u rumunskom glavnom gradu, Bukureštu. Počeo je igrati juniorski fudbal 1961. godine u Școala Sportivă 2 u Bukureštu. U Dinamo Bukurešt doveo ga je trener Traian Ionescu, gdje je debitovao u Diviziji A 21. juna 1964. u pobjedi 5–2 protiv Rapida iz Bukurešta. U svoje prve dvije sezone u Dinamu, Lucescu je osvojio prvenstvo u obje, odigravši ukupno tri utakmice u Diviziji A. Sljedeće dvije sezone bio je posuđen klubu Štiința Bukurešt u Diviziju B. Nakon završetka posudbe, vratio se među Crvene pse, s kojima je osvojio Kup Rumunije 1967/68, postigavši dva pogotka u pobjedi 3:1 u finalu protiv Rapida iz Bukurešta, nakon što ga je trener Bazil Marin uveo u igru u 77. minuti umjesto Nicolaea Nagyja. U naredna tri izdanja Kupa Rumunije klub je svaki put stigao do finala, a Lucescu je u finalu 1971. postigao dva gola. Ipak, u sva tri navrata njegova ekipa poražena je od rivala Steaue iz Bukurešta. Tokom boravka u klubu, Lucescu je osvojio i četiri ligaške titule. U sezoni prvog naslova, pod vodstvom trenera Nicolaea Dumitrua i Ionescua, upisao je 23 nastupa i postigao tri gola. U narednoj šampionskoj sezoni trener Ion Nunweiller koristio ga je u 28 utakmica, u kojima je postigao lični rekord od 12 golova. U trećoj sezoni osvajanja titule zabilježio je četiri pogotka u 31 nastupu, ponovo radeći s Dumitruom, dok je u posljednjoj šampionskoj sezoni odigrao 19 utakmica i postigao sedam golova pod vodstvom Nunweilera. Lucescu je ukupno proveo 12 sezona u Dinamu, u kojima je odigrao 250 utakmica u Diviziji A i postigao 57 golova, uključujući devet u derbijima protiv Steaue. Tokom tih godina odigrao je i 15 utakmica u evropskim takmičenjima, u kojima je postigao tri gola (uključujući tri nastupa u Kupu velesajamskih gradova). Postigao je gol protiv oba madridska velikana, Reala i Atlética, u Evropskom kupu, ali u oba slučaja Dinamo nije uspio proći dalje protiv Španaca. Zbog svojih nastupa u 1971, Lucescu je zauzeo četvrto mjesto u izboru za rumunskog fudbalera godine, a 1974. bio je drugi. U julu 1977. godine Lucescu je prešao u Corvinul Hunedoara, gdje je u januaru 1979. preuzeo i ulogu trenera, istovremeno ostajući aktivan igrač. Na kraju te sezone klub je ispao u Diviziju B, ali je Lucescu ostao vjeran ekipi i već nakon jedne godine izborio povratak u najviši rang. Imao je ključnu ulogu i u sezoni 1981/82, kada je Corvinul završio na trećem mjestu Divizije A, nakon čega je okončao igračku karijeru kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu. Tokom trenerskog mandata u Dinamu nakratko se vratio na teren, jer je veliki broj igrača bio pozvan u kamp reprezentacije Rumunije uoči Svjetskog prvenstva 1990. godine. Zbog toga se ponovo registrovao kao igrač i 16. maja 1990. ušao u igru u 76. minuti, zamijenivši Ionela Fulgu u remiju 1:1 protiv Sportula Studențesca iz Bukurešta. Te sezone osvojio je titulu i kao igrač i kao trener. Sa 44 godine, 9 mjeseci i 17 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u Diviziji A, takmičenju u kojem je ukupno upisao 362 nastupa i postigao 78 golova. Lucescu je tokom karijere imao i ponude iz inostranstva. Tokom 1970-ih često se povezivao s prelascima u strane klubove, ali ga je u tome sprječavao rumunski komunistički režim. U februaru 1970, tokom turneje reprezentacije po Brazilu na turniru u Rio de Janeiru, predsjednik Fluminensea poslao je zvaničan zahtjev rumunskim vlastima da ga dovede na posudbu. Ponuda je odbijena, jer je režim sportiste smatrao nacionalnim resursima i političkim simbolima, rijetko im dopuštajući odlazak u inostranstvo. Fudbaleri su tada viđeni kao ambasadori socijalističkog uspjeha, s očekivanjem da predstavljaju Rumuniju u svijetu, ali pod strogom kontrolom države i bez mogućnosti nastupa za strane klubove. Kasnije se njegovo ime dovodilo u vezu i s turskim Fenerbahçeom u dva navrata. U julu 1971. nastupio je na revijalnoj utakmici povodom oproštaja klupske legende Ogüna Altıparmaka, što je bio prvi znak interesa istanbulskog kluba. U augustu 1976. nosio je dres Fenerbahçea u prijateljskoj utakmici protiv Dnipropetrovska; navodno je transfer bio dogovoren, ali su vlasti ponovo spriječile njegov odlazak. == Reprezentativna karijera == Lucescu je za reprezentaciju Rumunije odigrao ukupno 64 utakmice, od čega je u 23 navrata bio kapiten, te je postigao devet golova. Debi je upisao pod vodstvom selektora Iliea Oană 2. novembra 1966. godine, u pobjedi 4:2 protiv Švicarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1968. U tim kvalifikacijama zabilježio je šest nastupa i postigao dva gola, oba u pobjedama protiv Kipra. Prvih deset nastupa za reprezentaciju ostvario je dok je još igrao u drugom rangu, za Științu iz Bukurešta. U uspješnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1970. nastupio je u šest utakmica. Na završnom turniru selektor Angelo Niculescu koristio ga je kao kapitena u sve tri utakmice grupne faze – pobjedi protiv Čehoslovačke te porazima od branitelja naslova Engleske i kasnijeg prvaka Brazila, nakon čega Rumunija nije uspjela proći dalje. Uoči posljednje utakmice protiv Brazila, Lucescu je vlastitim novcem kupio plavu opremu za ekipu, jer je Fudbalski savez Rumunije obezbijedio samo jedan komplet dresova, žute boje, iste kao i brazilski. Tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1972. odigrao je sedam utakmica i postigao dva gola, a Rumunija je stigla do četvrtfinala, gdje je eliminisana od Mađarske, koja je kasnije izborila plasman na završni turnir. U narednim godinama upisao je dva nastupa u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1974, tri utakmice uz jedan gol u pobjedi 3:1 protiv Grčke u Balkanskom kupu 1973–76, te šest nastupa i jedan pogodak u uvjerljivoj pobjedi 6:1 protiv Danske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1976. Posljednji nastup za reprezentaciju zabilježio je 4. aprila 1979. godine u remiju 2:2 protiv Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1980. Za doprinos reprezentaciji, posebno učešće na Svjetskom prvenstvu 1970, odlikovan je 25. marta 2008. godine, kada mu je tadašnji predsjednik Traian Băsescu dodijelio Orden „Meritul Sportiv“ III klase. == Trenerska karijera == === Corvinul Hunedoara === Lucescu je mnogo toga o trenerskom poslu naučio od Viorela Mateianua, čijim je metodama rada bio posebno impresioniran. Redovno je odlazio na treninge njegovog kluba Baia Mare, često ga moleći da ih produži kako bi mogao što više naučiti. Posjećivao ga je i kod kuće, gdje su znali provoditi noći razgovarajući o fudbalu i zajedno crtajući taktičke zamisli. Trenersku karijeru započeo je u januaru 1979. u Corvinulu, gdje je zamijenio Iliea Savua, istovremeno ostajući aktivan igrač. Debitovao je 28. februara iste godine u Kupu Rumunije, porazom 3:1 nakon produžetaka. Samo tri dana kasnije upisao je i prvi meč u prvenstvu, uz pobjedu 2:0 i postignut gol. Ipak, ekipa je na kraju sezone ispala u niži rang, ali je već naredne godine izborila povratak. Vrhunac tog perioda bio je treće mjesto u sezoni 1981/82, nakon čega se Lucescu posvetio radu s reprezentacijom, koju je vodio paralelno. U tom razdoblju pokazao je izuzetan dar za rad s mladima, afirmišući igrače poput Ioana Andonea, Mircee Rednica, Michaela Kleina i Dorina Mateuța. === Rumunija === Na klupi reprezentacije debitovao je 11. novembra 1981. remijem bez golova protiv Švicarske. Uspio je odvesti selekciju na Evropsko prvenstvo 1984, osvojivši tešku kvalifikacionu grupu ispred Italije, Čehoslovačke i Švedske. Na završnom turniru Rumunija je osvojila samo bod i nije prošla grupu. Bio je nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo 1986, ali je njegova ekipa ostala kratka za jedan bod. Reprezentaciju je napustio 1986. godine. Posebno se pamti da je upravo on dao debi Gheorgheu Hagiju sa 18 godina, a kasnije mu povjerio i kapitensku traku. === Dinamo București === Godine 1985. preuzeo je Dinamo, paralelno vodeći reprezentaciju. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup Rumunije pobjedom nad velikim rivalom Steauom. Tokom gotovo pet godina stvorio je snažan tim kombinujući mlade igrače iz omladinskog pogona s već formiranim fudbalerima. Dinamo je pod njegovim vodstvom stigao do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, a potom osvojio i duplu krunu 1990. godine. === Pisa === Nakon revolucije 1989. odlazi u Italiju, gdje preuzima Pisu. Iako je dobro započeo sezonu, problemi s upravom i loši rezultati doveli su do otkaza 1991. godine. U tom periodu radio je s mladim Diegom Simeoneom i započeo saradnju na analitičkom pristupu fudbalu, uključujući razvoj jednog od prvih softvera za statistiku u sportu. === Brescia === U Bresci je brzo ostvario uspjeh, izborivši plasman u Seriju A. Klub je kasnije nekoliko puta ispadao i vraćao se u ligu, a osvojio je i Anglo-italijanski kup 1994. Posebno je zanimljivo da je tim bio poznat kao “rumunska Brescia”, jer je doveo više igrača iz svoje domovine. U tom periodu dao je priliku mladom Andrei Pirlu da trenira s prvim timom. === Reggiana === Kratko je vodio Reggianu 1996. godine, ali je zbog loših rezultata brzo smijenjen. === Rapid București === Povratkom u Rumuniju 1997. preuzeo je Rapid, s kojim je osvojio Kup, a zatim i prvenstvo 1999. – prvo nakon 32 godine čekanja. Dodao je i Superkup, potvrdivši dominaciju nad Steauom. === Inter Milan === Krajem 1998. preuzeo je Inter, radeći s velikim zvijezdama poput Ronalda i Roberta Baggia. Ekipa je stigla do četvrtfinala Lige prvaka, ali je eliminisana od Manchester Uniteda. Klub je napustio već 1999, između ostalog i zbog nesuglasica s Ronaldom. === Galatasaray === Godine 2000. dolazi u Galatasaray i odmah osvaja UEFA Superkup pobjedom nad Real Madridom. U narednim sezonama bilježi dobre evropske rezultate i osvaja tursko prvenstvo, ali uprkos tome biva smijenjen. === Beşiktaş === U Beşiktaşu ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši titulu 2003. uz rekordni broj bodova. Ipak, nakon kontroverzi i pada forme naredne sezone, napušta klub. === Shakhtar Donetsk === Najveći trag ostavio je u Shakhtaru, koji je vodio čak 12 godina. Osvojio je brojne domaće trofeje i 2009. godine UEFA Kup, prvi evropski trofej u historiji kluba. Posebno uspješna bila je sezona 2010/11, kada je osvojio trostruku krunu i stigao do četvrtfinala Lige prvaka. Bio je poznat po radu s mladim Brazilcima, koje je razvijao u vrhunske igrače. Više puta proglašavan je trenerom godine u Ukrajini. === Zenit, Turska i Dynamo Kyiv === Godine 2016. preuzima Zenit i osvaja Superkup Rusije, ali ubrzo dobija otkaz. Kao selektor Turske nije uspio izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo. Godine 2020. preuzima Dynamo Kyiv, što izaziva negodovanje navijača zbog njegove prošlosti u Shakhtaru. Ipak, već u prvoj sezoni osvaja prvenstvo i Kup. Tokom rata u Ukrajini 2022. napušta zemlju radi sigurnosti. Klub napušta 2023. godine. === Povratak u Rumuniju === Na klupu reprezentacije Rumunije vraća se 2024. godine. U Ligi nacija ostvaruje odlične rezultate i plasman u viši rang, ali ne uspijeva izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo 2026. Nakon eliminacije u baražu protiv Turske, te zdravstvenih problema, podnosi ostavku u aprilu 2026. == Privatni život i smrt == Lucescu je fudbal smatrao centrom svog života, često naglašavajući da želi ostati u sportu do kraja. Govorio je više jezika i poticao igrače na obrazovanje i kulturno uzdizanje. Njegov sin Răzvan također je postao trener. Tokom života imao je i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i tešku saobraćajnu nesreću. Početkom aprila 2026. hospitalizovan je zbog teških srčanih komplikacija. Preminuo je 7. aprila 2026. u Bukureštu, u 80. godini života. == Djela == Autor je i knjiga o fudbalu: * ''Miraj travnjaka'' (1981) * ''Rudarski život'' (2011) Arina Sabaljenka (rođena 5. maja 1998.) bjeloruska je profesionalna teniserka. Trenutno je broj 1 u pojedinačnoj konkurenciji na WTA rang listi, te prijašnja najbolje rangirana igračica u dublu. Sabaljenka je osvojila24 TWA singl ttule, među kojima su 4 Grand Slam turnira – po dvije na Australian Openu i US Openu – kao i 11 WTA 1000 turnira. Također je ovojila 6 titula u dublu, uključujući US Open 2019. i Australian Open 2021, oba puta s Elise Mertens. Sabaljenka je veću prepoznatljivost stekla 2017. kada je, zajedno s Aleksandrom Sasnovič, dovela reprezentaciju Bjelorusije do finala Fed Cupa, iako obje tada nisu bile među top 75 na rang listi. Sezone 2018. i 2019. završila je kao svjetski broj 11 u singlu. Nakon dva polufinala na Grand Slam turnirima 2021. godine, popela se na drugo mjesto, ali je 2022. imala problema s održavanjem tog nivoa igre. Godine 2023. osvojila je svoj prvi Grand Slam naslov na Australian Openu, bila finalistkinja US Opena i prvi put postala svjetski broj 1. Godine 2024. Sabaljenka je odbranila svoju Australian Open titulu i osvojila treći Grand Slam naslov na US Openu, završivši prvi put godinu kao prvorangirana igračica. Godine 2025. odbranila je titulu na US Openu i bila finalistkinja Astralian Opena i Roland Garrosa, zadržavši prvo mjesto tokom čitave sezone. U 2026. stigla je do osmog Grand Slam finala na Australian Openu i osvojila tzv. Sunshine Double (Indian Wells i Miami). Sabaljenka je redovno počela igrati dublove 2019. Sa Mertens kao partnerkom odmah je ostvarila uspjeh osvojvši Sunshine double iste godine. Kasnije su zajedno osvojile US Open, a Sabaljenka se prvi put plasirana na WTA Finals. Nakon što su Mertens i ona osvojile drugi Grand Slam na Australian Openu 2021, Sabaljenka je postala broj 1 u dublu, nakon čega se isključivo fokusirala na singl. Počeci Sabaljenka je rođena u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njen otac, Sergej (preminuo 2019.), bio je hokejaš na ledu. Sabaljenka je počela igrati tenis sasvim slučajno. Izjavila je: "Jednog dana moj tata me je vozio negdje autom i usput je vidio teniske terene. Tako me je odveo tamo. Svidjelo mi se i uživala sam u tome — i tako je sve počelo." Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku kada je otvorena 2014. godine. Godine 2015. Bjeloruski teniski savez uvjerio je Sabaljenku i njen tim da se fokusiraju na igranje profesionalnih turnira nižeg nivoa umjesto juniorskih takmičenja, iako je još uvijek imala pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji. Karijera Juniorska karijera Sabaljenka je kasno počela igrati na ITF juniorskim turnirima jer je u mlađim kategorijama nastupala na U14 i U16 Tennis Europe takmičenjima. Nije igrala u glavnom žrijebu nijednog ITF turnira sve do 2013, kada je sa 15 godina igrala n nižerangiranom Grade-4 Tallink kupu u Estoniji. Nikada nije igrala na juniorskim Grand Slam turnirima niti na drugim visokim Grade-A i Grade-1 takmičenja. Zbog nedostatka većeg broja bodova s tih većih turnira, najbolji plasman u karijeri bio joj je tek 225. mjesto. Sabaljenka je svoju prvu ITF titulu osvojila u dublu na najnižem nivou, Grade-5 Alatan Tour Cupu u Bjelorusiji krajem 2013, zajedno sa sunarodnjakinjom Verom Lapko. Tokom 2014. istakla se na Grade-4 turnirima, gdje je u junu stigla do svog prvog finala u singlu na Estonian Junior Openu, a u oktobru je osvojila svoju prvu singl titulu na MTV Total Junior Cupu u Finskoj. Na kraju sezone odbranila je titulu u dublu na Alatan Tour Cupu, ovog puta sa sunarodnjakinjom Nikom Šitkouskajom, a osvojila je i titulu u singlu. Godine 2015. igrala je samo na jednom turniru, Evropskom juniorskom prvenstvu. Kao turnir kategorije B1, to je bio najviši nivo juniorskog takmičenja na kojem je učestvovala. Izgubilaje u drugom kolu od prve nositeljice Markete Vondrušove. Period 2012–2016: Profesionalni i Fed Cup debi Sabaljenka je počela igrati na ITF Women's Circuitu 2014, čak i prije nego što je nastupala na ITF juniorskim turnirima. U dvije godine odigrala je svojih prvih 5 turnira u rodnom Minsku, ali ni na jednom nije osvojila pobjedu u glavnom žrijebu. Svoju prvu profesionalnu pobjedu zabilježila je krajem 2014. u Istanbulu. U narednoj sezoni, u oktobru, osvojila je prve dvije titule u uzastopnim sedmicama u Antaliji, obje na turnirima ranga 10.000 dolara. Također je osvojila i turnir sa glavnom nagradom od 25.000 dolara posljednje sedmice te godin. Ta titula ju je početkom 2016. prvi put uvela među najboljih 300 na WTA listi. Iste godine u aprilu debitovala je u Fed Cupu, gdje je poražena u svom jedinom meču. Također je osvojila i tada najveće titule, obje sa nagradom od 50.000 dolara (prva u Tianjinu uvela ju je među 200 najboljih u maju, dok joj je druga u Toyoti u novembru pomogla da sezonu završi kao 137. igračica svijeta). Godina 2017: Titula na WTA 125 i probijanje među 100 najboljih Uprkos određenom uspjehu početkom sezone u Fed Cupu, Sabaljenka je imala miran start godine. U februaru je prvi put igrala u glavnom žrijebu WTA Toura kao kvalifikantkinja na Dubai Openu; međutim, svoju prvu pobjedu na WTA Touru ostvarila je tek u julu na Wimbledonu. Na svom Grand Slam debiju ponovo je kroz kvalifikacije izborila glavni žrijeb i u prvom kolu pobijedila Irinu Hromačevu. Sabaljenka je ovaj uspjeh nastavila još jednom pobjedom na Washington Openu protiv 34. igračice svijeta, Lauren Davis, finalistkinje iz 2016. i tada najviše rangirane protivnice koju je pobijedila. Nakon poraza u kvalifikacijama US Opena, Sabaljenka je stigla do svog prvog WTA polufinala na Taškent Openu, gdje je između ostalih pobijedila treću nositeljicu i 53. igračicu svijeta, Tatjanu Mariju. Nekoliko sedmica kasnije nastupila je na Tianjin Openu kao 119. igračica svijeta, ali je uspjela doći do svog prvog WTA finala. Tamo se susrela sa svojim idolom iz djetinjstva, Marijom Šarapovom, ali je na kraju izgubila u dva tijesna seta. Zahvaljujući tom rezultatu, napredovala je na 76. mjesto i prvi put ušla među 100 najboljih na svijetu. Nakon tijesnog poraza u finalu Fed Cupa protiv Sjedinjenih Američkih Država, Sabaljenka je sezonu završila osvajanjem tada najveće titule u karijeri na Mumbai Openu, turniru iz serije WTA 125. Ova titula joj je osigurala 78. mjesto na kraju godine. '''Steam''' je [[Digitalna distribucija|digitalna platforma za distribuciju]] i prodaju [[Videoigra|videoigara]] koju je razvija [[Valve (korporacija)|korporacija Valve]]. Pokrenut je kao softverski klijent u septembru 2003. kako bi automatski obezbijedio ažuriranja za Valveove video-igre, a krajem 2005. proširen je na distribuciju igara drugih proizvođača. Nudi različite funkcije, kao što su [[Matchmaking|povezivanje igrača na serveru]] uz [[Valve Anti-Cheat]] (VAC) zaštitu, [[Servis društvenog umrežavanja|društvene mreže]] i usluge [[Streamovanje igara|streamovanja igara]]. Funkcije Steam klijenta uključuju održavanje ažuriranja, cloud skladištenje i opcije popu direktnih poruka, prikaza unutar igre (ovelay), foruma za diskusiju i virtuelnog tržišta [[Kolekcionarski predmet|kolekcionarskih predmeta]]. Prodavnica također nudi [[softver za produktivnost]], [[Muzika u videoigrama|muzički sadržaj iz igara]], videozapise, kao i prodaju hardvera kojeg Valve proizvodi ([[Valve Index]], [[Steam Deck]]). [[Aplikativni programski interfejs|Programski interfejs (API)]], Steamworks, objavljen je 2008, a programeri ga koriste kako bi u svoje proizvode integrisali Steam funkcije, poput [[Upravljanje digitalnim pravima|zaštite digitalnih prava (DRM)]]. Nekoliko izdavača igara počelo je distribuisati svoje proizvode na Steamu iste godine. Steam je prvobitno razvijen za [[Microsoft Windows|Windows]], ali je 2010. i 2013. prilagođen za [[macOS]] i [[Linux]]. Mobilna verzija Steama, koja omogućava korištenje njegovih online funkcije, objavljena je za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] 2012. Steam je najveća digitalna platforma za distribuciju [[Računarska igra|računarskih igara]], sa udjelom na tržištu koji se 2013. prema ''[[IHS Screen Digest|IHS Screen Digestu]]'' procjenjivao na 75%. Do 2017, kupovine igara preko Steama dostigle su oko 4,3 milijarde američkih dolara, odnosno najmanje 18% globalne prodaje računarskih igara prema [[Steam Spy|''Steam Spyju'']]. Do 2021, usluga je imala više od 34.000 igara i preko 132 miliona [[Aktivni korisnik|aktivnih mjesečnih korisnika]]. Uspjeh Steama doveo je do razvoja [[Steam Machine]] gaming računara 2015, uključujući [[SteamOS]] (za Linux OS) i [[Steam Controller|Steam Controllera]]; zatim [[Steam Link]] uređaja za lokalni streaming igara; i 2022. prenosivog [[Steam Deck|Steam Decka]], prilagođenog za pokretanje Steam igara. '''Mioklonus''' je brzi kratki nevoljni nepravilni trzaj [[Mišić|mišića]], grupe mišića ili [[Zglob|zgloba]] (bez ritma) za razliku od [[Klonus|klonusa]] koji je ritmičan i pravilan. Javlja se kao prateći simptom kod velikog broja [[Neurološki poremećaj|neuroloških oboljenja]]. Sam termin mioklonus (myo - "mišić", clonus "grč") opisuje [[medicinski znak]] i, uopšteno, ne predstavlja [[Dijagnoza|dijagnozu]] [[Bolest|bolesti]]. Nastaju u [[Moždana kora|moždanoj kori]] (kortikalno), u drugim dijelovima mozga (subkortikalno) ili u [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] (spinalno). Ubrajaju se u ekstrapiramidalne [[Hiperkinezija|hiperkinezije]], odnosno spadaju u hiperkinetičke poremećaje pokreta, zajedno sa [[Tremor|tremorom]] i [[Horeja|horejom]]. Ovi miokloni trzaji ili grčevi obično su uzrokovani naglim [[Mišićna kontrakcija|kontrakcijama mišića]] (pozitivni mioklonus) ili kratkotrajnim prekidima kontrakcije (negativni mioklonus). Najčešće se javljaju prilikom uspavljivanja ([[hipnički trzaj]]). Miokloni trzaji mogu se javiti i kod zdravih osoba i povremeno ih doživljava gotovo svako. Međutim, ako postanu učestaliji i rašireniji, mogu biti znak različitih neuroloških poremećaja. [[Štucanje]] je vrsta mioklonog trzaja koji posebno zahvata [[Dijafragma|dijafragmu]]. Kada je grč izazvan od strane druge osobe naziva se ''isprovocirani grč''. Napadi [[Drhtanje|drhtanja]] kod [[beba]] spadaju u ovu kategoriju. Miokloni trzaji mogu se javiti pojedinačno ili u nizu, u određenom obrascu ili bez obrasca. Pojavljivati se mogu rijetko ili više puta u jednoj minuti. Najčešće je mioklonus jedan od više znakova u širokom spektru poremećaja [[Nervni sistem|nervnog sistema]], kao što su [[multipla skleroza]], [[Parkinsonova bolest]], [[distonija]], [[cerebralna paraliza]], [[Alzheimerova bolest]], [[Gaucherova bolest]], [[subakutni sklerozirajući panencefalitis]], [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobova bolest]], [[serotoninska toksičnost]], neki slučajevi [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]], kao i pojedini oblici [[Epilepsija|epilepsije]], te povremeno kod [[Intrakranijalna hipotenzija|intrakranijalne hipotenzije]]. U gotovo svim slučajevima u kojim je mioklonus uzrokovan oboljenjem [[Centralni nervni sistem|CNS-a,]] prethode mu drugi simptomi, kao npr. kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti on je obično kasna klinička manifestacija koja se javlja nakon što pacijent već počne pokazivati izražene neurološke deficite. Anatomski, mioklonus može poticati iz lezija korteksa, subkorteksa ili kičmene moždine. Prisustvo mioklonusa iznad foramen magnuma praktično isključuje spinalni mioklonus; dalja lokalizacija zahtijeva dodatne pretrage, poput [[Elektromiografija|elektromiografije (EMG)]] i [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije (EEG)]]. == Tipovi == Među najčešćim tipovima mioklonusa su akcijski, kortikalni refleksni, esencijalni, palatalni mioklonus, kao i oni koji se javljaju u progresivnim miokonim epilepsijama, retikuralni refleksni, spavački, te stimulusno-osjetljivi mioklonus. === Oblici epilepsije === '''Kortikalno refleksni mioklonus''' smatra se oblikom epilepsije koja potiče iz moždane kore – vanjskog sloja, ili "[[Siva masa|sive mase]]" mozga, odgovorne za veliki dio obrade informacija u mozgu. U ovom tipu mioklonusa trzaji obično zahvataju samo nekoliko mišića u jednom dijelu tijela, ali se mogu javiti i trzaji koji uključuju mnoge mišiće. Kortikalni refleksni mioklonus može se pojačati kada pacijenti pokušavaju izvesti određeni pokret ili kada dožive određeni podražaj. '''Esencijalni mioklonus''' javlja se bez prisustva epilepsije ili drugih očitih abnormalnosti u mozgu ili [[Živac|živcima]]. Može se pojaviti nasumično kod osoba bez porodične historije ili kod članova u jednoj [[Porodica|porodici]], što ukazuje da ponekad može biti nasljedni poremećaj. Esencijalni mioklonus obično je stabilan i ne pogoršava se s vremenom. Neki naučnici spekulišu da neki oblici esencijalnog mioklonusa mogu biti oblik epilepsije bez poznatog uzroka. '''Mioklonu epilepsiju kod adolescenata''' obično čine trzanje, prije svega mišića gornjih ekstremiteta. Ovo uključuje trzanje [[Ruka|ruku]], [[Rame|ramena]], [[Lakat|laktova]] i veoma rijetko [[Noga|nogu]]. '''[[Juvenilna mioklona epilepsija]]''' je među najčešćim tipovima epilepsije i može zahvatiti jednu od 14 osoba sa ovom bolešću. Napadi se obično javljaju nakon buđenja, a pojava ovog tipa epilepsije kod većine pacijenata da se uočiti oko [[Pubertet|puberteta]]. Primjena lijekova koji liječe više tipova napada obično je najefikasniji oblik tretmana. [[Lennox–Gastautov sindrom|'''Lennox–Gastautov sindrom (LGS)''']], ili dječja epileptička encefalopatija, rijedak je epileptički poremećaj koji čini 1–4% dječjih epilepsija. Sindrom se očituje mnogo težim simptomima, uključujući višestruke napade dnevno, [[poteškoće u učenju]] i abnormalne nalaze na elektroencefalogramu (EEG). Rani početak napada povezan je sa većim rizikom od kognitivnog oštećenja. '''[[Progresivna mioklonična epilepsija (PME)]]''' je grupa bolesti koje se karakterišu mioklonusom, epileptičkim napadima, [[Toničko-klonički napadi|toničko-kloničkim napadima]] i drugim ozbiljnim simptomima kao što su poteškoće s hodanjem ili govorom. Ovi rijetki poremećaji često se pogoršavaju s vremenom i mogu biti fatalni. Studije su identificirale barem tri oblika PME. Bolest Lafora nasljeđuje se kao [[Dominacija (genetika)|autosomno-recesivni poremećaj]], što znači da se bolest javlja samo kada dijete naslijedi dvije kopije defektnog gena, po jednu od svakog roditelja. [[Lafora bolest]] karakterišu mioklonus, epileptički napadi i [[demencija]] (progresivni gubitak pamćenja i drugih intelektualnih funkcija). Druga grupa PME bolesti, koja pripada klasi cerebralnih skladišnih bolesti, obično uključuje mioklonus, probleme sa vidom, demenciju i [[Distonija|distoniju]] (stalne kontrakcije mišića koje uzrokuju uvijanje ili abnormalne položaje tijela). Još jedna grupa PME poremećaja u klasi sistemskih degeneracija često je praćena akcijskim mioklonusom, napadima, te problemima s ravnotežom i hodanjem. Mnoge od ovih PME bolesti počinju u djetinjstvu ili adolescenciji, a liječenje obično nije dugoročno uspješno. '''Retikularni refleksni mioklonus''' smatra se oblikom generalizovane epilepsije koja potiče iz [[Moždano stablo|moždanog stabla]], dijela mozga koji se povezuje s kičmenom moždinom i kontroliše vitalne funkcije poput [[Disanje|disanja]] i rada srca. Miokloni trzaji obično zahvataju cijelo tijelo, pri čemu su mišići s obje strane tijela istovremeno pogođeni. Kod nekih osoba trzaji se javljaju samo u dijelu tijela, npr. nogama, pri čemu su svi mišići u tom dijelu uključeni u svaki trzaj. Retikularni refleksni mioklonus može biti izazvan ili voljnim pokretom ili vanjskim podražajem. === Dijafragmalni trzaj === Vrlo rijedan oblik uključuje [[Dijafragma|dijafragmalni]] trzaj, poznat i kao Sindrom plesača trbuha ili Van Leeuwenhoekova bolest. Prvi ga je opisao [[Antoni van Leeuwenhoek]] 1723. godine, koji je i sam imao ovo stanje. Ovu bolest karakteriše govori koji zvuči kao [[štucanje]] sa kratkim dahom. Spazmi mišića mogu se ponavljati na desetine puta dnevno. Brzina kontrakcija dijafragme kreće se između 35 i 480 kontrakcija u minuti, sa prosječnom brzinom od oko 150. Studije pokazuju da mogući uzroci mogu biti poremećaji u CNS-u i PNS-u, [[anksioznost]], nutritivni poremećaji i upotreba određenih medikamenata. Nijedan tretman nije se pokazao univerzalno učinkovitim, iako blokada ili presjecanje [[Frenični živac|freničnog živca]] može pružiti instantnu olakšicu kada farmakološko liječenje nije efektivno. Samo oko 50 ljudi širom svijeta ima dijagnozu dijafragmalnog trzaja. === Ostali oblici === * '''Akcioni mioklonus''' karakterišu trzaji mišića koji se javljaju ili pojačavaju pri voljnim pokretima ili čak namjeri za pokretom. Pokušaju preciznih i koordiniranih pokreta mogu pogoršati stanje. Akcioni mioklonus je najonesposobljavajući oblik mioklonusa i može zahvatiti ruke, noge, lice, pa čak i glas. Često se povezuje sa toničko-kloničkim napadima i difuznim neuronskim oboljenjima poput posthipoksične [[Encefalopatija|encefalopatije]], [[Uremija|uremije]] i različitih oblika PME, iako se u slučaju fokalnog moždanog deficita, ovo oboljenje može biti ograničeno na jedan ekstremitet. Ovaj tip mioklonusa često je uzrokovan oštećenjem mozga nastalim zbog nedostatka kisika i protoka krvi u mozak kada je disanje ili rad srca privremeno zaustavljeno. Prekomjerna eksitacija [[Senzomotorni korteks|senzomotornog korteksa]] (kortikalni refleksni mioklonus) ili [[Mrežasta formacija srednjeg mozga|mrežaste formacije]] (retikularni refleksni mioklonus) također može uzrokovati akcioni mioklonus. Smatra se da neurotransmiteri [[Serotonin|serotonina]] i [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] uzrokuju ovaj nedostatak inhibicije, što može objasniti poboljšanja kod primjene prekursora serotonina. U proces su uključeni sistemi: cerebelodentatorubralni, piramidalni, ekstrapiramidalni, optički, auditivni, zadnje kolone i nuclei gracilis i cuneatus, [[kičmeno-moždani putevi]], motorički neuroni moždanih nerava i prednjih rogova kičmene moždine, kao i mišićna vlakna. * Palatalni mioklonus je regularna, ritmička kontrakcija jedne ili obje strane [[Mehko nepce|mekog nepca]]. Ove kontrakcije mogu biti praćene mioklonusom u drugim mišićima, uključujući [[Lice (anatomija)|lice]], [[Jezik (anatomija)|jezik]], [[grlo]] i dijafragmu. Kontrakcije su vrlo brze, javljaju se i do 150 puta u minuti i mogu trajati tokom sna. Obično se pojavljuje kod odraslih i može trajati neograničeno. Osobe sa palatalnim mioklonusom obično ga smatraju manjim problemom, iako se neki žale na povremeni zvuk kliktanja koji nastaje kontrakcijom mišića mekog nepca. * [[Mioklonus srednjeg uha]] javlja se u mišićima [[Srednje uho|srednjeg uha]], uključujući [[Mišić zatezač bubne opne|mišić zatezače bubne opne]] i [[mišić uzengije]]. Može zahvatiti i mišiće oko [[Eustachijeva cijev|Eustahijeve tube]], uključujući [[mišić zatezača mekog nepca]] i [[mišić podizača mekog nepca]], kao i [[trubno-ždrijelni mišić]]. Oboljeli ga opisuju kao kucajući zvuk/osjećaj u [[Uho|uhu]]. * Spinalni mioklonus je mioklonus koji potiče iz kičmene moždine, uključujući segmentalni i propriospinalni mioklonus. Propriospinalni mioklonus obično je uzrokovan torakalnim generatorom koji izaziva trzaj fleksije trupa. Često je izazvan [[Stimulus (fiziologija)|stimulusom]], s kašnjenjem zbog sporog provođenja kroz propriospinalna [[Nervno vlakno|nervna vlakna]]. * Mioklonus osjetljiv na podražaje izazvan je raznim vanjskim stimulusima poput [[Buka|buke]], [[Pokret|pokreta]] i [[Svjetlost|svjetla]]. Iznenađenje može povećati osjetljivost pacijenta. * Mioklonus u snu javlja se u početnim fazama [[San|sna]], naročito prilikom uspavljivanja, uključujući poznate primjere poput hipničkog trzaja. Neki oblici su osjetljivi na podražaje. Većina osoba rijetko osjeća smetnje, pa liječenje često nije potrebno. Ako je simptom kompleksnijeg i ometajućeg poremećaja, poput [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]], može biti potrebno medicinsko liječenje. Mioklonus se također može povezati sa osobama sa [[Touretteov sindrom|Tourettovim sindromom]]. == Znakovi i simptomi == Mioklonički napad opisuje se kao trzaji koji se javljaju u jednom ekstremitetu ili čak u cijelom tijelu. Osoba koja doživljava napad opisuje osjećaj kao nekontrolisane pokrete, slične blagom [[Električni udar|električnom udaru]]. Iznenadni trzaji ponekad mogu biti toliko snažni da malo [[dijete]] zbog njih može pasti. Mioklonički napad je nagla nevoljna kontrakcija grupe mišića. Trzaji mišića obično su simetrični, najčešće generalizovani, a mogu biti lokalizovani u rukama i ramenima, često istovremeno sa klimanjem glave; obje ruke mogu se odjednom ispružiti dok se istovremeno javlja klimanje glave. Simptomi mogu varirati među pacijentima. Ponekad se cijelo tijelo može trzati, slično [[Refleks iznenađenja|refleksu iznenađenja]]. Kao što je slučaj sa svim generalizovanim napadima, pacijent [[Svijest i poremećaji svijesti|nije svjestan]] tokom događaja, ali napad je toliko kratak osoba izgleda potpuno [[Svijest|svjesno]]. Kod refleksnih epilepsija, miokloničke napade mogu izazvati trepereća svjetla ili drugi spoljašnji podražaji (vidi [[fotosenzitivna epilepsija]]). Slični primjeri normalnog mioklonusa su podrigivanje i hipnički trzaji koje neki ljudi osjećaju prilikom uspavljivanja. Teški slučajevi patološkog mioklonusa mogu poremetiti kretanje i znatno ograničiti sposobnost osobe da spava, jede, govori ili hoda. Mioklonički trzaji se često javljaju kod osoba s [[Epilepsija|epilepsijom]]. == Uzroci == Mioklonus kod zdravih osoba ne ukazuje na ništa drugo osim na nasumičnu kontrakciju mišića (nije opasan). Mioklonus se također može razviti kao odgovor na infekciju, hiperosmolarnu hiperglikemijsku krizu, povredu glave ili kičmene moždine, moždani udar, stres, tumore mozga, zatajenje bubrega ili jetre, bolesti nakupljanja lipida, trovanje hemikalijama ili lijekovima, kao nuspojava određenih lijekova (poput tramadola, kinolona, benzodiazepina, gabapentina, sertralina, lamotrigina i opioida), ili uslijed drugih poremećaja. Mioklonus može biti simptom velikog broja neuroloških oboljenja i stanja, poput: * [[Multipla skleroza|multiple skleroze]] * [[Epilepsija|epilepsije]] * [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovog oboljenja]] * [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]] * [[Demencija Lewyjevih tijela|demencije Lewyjevih tijela]] * [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] * [[Frontotemporalna demencija|frontotemporalne demencije]] * [[Kortikobazna degeneracija|kortikobazne degeneracije]] * [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]] * [[Lajmska bolest|Lajmske bolesti]] * [[Opsoclonus mioklonus sindrom|opsoclonus mioklonus sindroma]] * [[lupus]] i * [[MERRF sindrom|MERRF-a]] (miokloničke epilepsije s neurednim crvenim vlaknima) – rijetka [[mitohondrijska encefalomiopatija]] Noćni mioklonus može biti prisutan kod osoba s [[Fibromialgija|fibromialgijom]]. Benigne miokloničke pokrete često je moguće uočiti tokom indukcije opće anestezije intravenskim lijekovima, poput [[Etomidat|etomidata]] i [[Propofol|propofola]]. Pretpostavlja se da nastaju zbog smanjenog inhibicijskog signalizovanja od strane kranijalnih neurona. Dugotrajni nedostatak kisika u mozgu, odnosno [[hipoksija]], može rezultirati posthipoksičnim mioklonusom. Osobe s [[Benigni fascikularni sindrom|benignim fascikularnim sindromom]] često mogu doživjeti miokloničke trzaje udova, prstiju i palčeva. Trzaji mišićnih grupa, većine tijela ili niz trzaja u brzom nizu, zbog kojih osoba naglo uspravlja tijelo iz opuštenog sjedećeg položaja, ponekad se javljaju kod ambulantnih pacijenata liječenih visokim dozama [[Morfin|morfina]], [[Hidromorfin|hidromorfina]] i sličnih lijekova, a mogu biti znak visokih i/ili brzo rastućih nivoa ovih lijekova u serumu. Mioklonički trzaji izazvani drugim opioidima, poput [[Tramal|tramadola]] i [[Petidin|petidina]], mogu biti manje benigni. Lijekovi nevezani za opioide, poput [[Antiholinergici|antiholinergika]], također su poznati po tome da izazivaju miokloničke trzaje. == Liječenje == Primjenjuje se simptomatsko liječenje. Za kontrolu mioklonusa mogu se koristiti kombinacije lijekova. Kod ozbiljnijih stanja, s obzirom na kompleksne uzroke mioklonusa, liječenje može uključivati više lijekova koji pojedinačno imaju ograničen učinak, ali u kombinaciji djeluju snažnije jer utiču na različite moždane puteve ili mehanizme. Liječenje je najefikasnije kada je poznat osnovni uzrok i kada se može ciljano tretirati. Neki od lijekova koji se proučavaju u različitim kombinacijama uključuju klonazepam, natrijum-valproat, piracetam i primidon. Hormonska terapija može poboljšati odgovor na antimiokloničke lijekove kod nekih osoba. Neke studije su pokazale da doze 5-hidroksitriptofana (5-HTP) mogu dovesti do poboljšanja kod pacijenata s određenim tipovima akcionog mioklonusa i progresivne miokloničke epilepsije (PME). Razlike u učinku 5-HTP-a kod pacijenata s mioklonom još uvijek nisu objašnjene. Mnogi lijekovi koji se koriste za mioklonus, poput barbiturata, fenitoina i primidona, također se koriste za liječenje epilepsije. Barbiturati usporavaju centralni nervni sistem i imaju sedativni ili antikonvulzivni učinak. Fenitoin i primidon su učinkoviti antiepileptici, iako fenitoin može izazvati zatajenje jetre ili druge dugotrajne štetne efekte kod pacijenata s PME. Natrijum-valproat je alternativna terapija za mioklonus i može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s klonazepamom. Neki pacijenti mogu imati neželjene reakcije na klonazepam i/ili natrijum-valproat. Kada pacijenti uzimaju više lijekova, prestanak primjene onih koji se sumnja da izazivaju mioklonus i tretman metaboličkih poremećaja može riješiti neke slučajeve mioklonusa. Kada je indicirano farmakološko liječenje, antikonvulzivi su primarna linija liječenja. Paradoksalne reakcije na terapiju su zabilježene – lijekovi na koje većina pacijenata reagira pozitivno kod drugih mogu pogoršati simptome. Ponekad to dovodi do greške povećavanja doza, umjesto smanjenja ili prekida lijeka. Liječenje mioklonusa fokusira se na lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma. Koriste se natrijum-valproat, klonazepam, antikonvulziv levetiracetam i piracetam. Doze klonazepama obično se postepeno povećavaju dok pacijent ne pokaže poboljšanje ili dok nuspojave ne postanu štetne. Pospanost i gubitak koordinacije su česte nuspojave. Korisni efekti klonazepama mogu vremenom slabiti ako pacijent razvije toleranciju na lijek. U oblicima mioklonusa gdje je zahvaćeno samo jedno područje, pa čak i kod nekoliko drugih oblika, botox injekcije (OnabotulinumtoxinA) mogu biti od pomoći. Hemijski transmiter odgovoran za izazivanje nevoljnih kontrakcija mišića blokiran je toksinima Botulinuma iz Botoxa. Hirurški zahvat također je opcija liječenja ako simptome izaziva tumor ili lezija u mozgu ili kičmenoj moždini. Operacija može korigovati simptome kod pacijenata kod kojih mioklonus zahvata dijelove lica ili uha. Dok se duboka moždana stimulacija (DBS) još proučava u vezi s mioklonusom, ona je već isprobana kod osoba s ovim i drugim poremećajima pokreta. == Epidemiologija == Mioklonus se može javiti kod osoba bez porodične historije, ali i među članovima iste porodice. Neki ljudi sa mioklonusom imaju članove porodice koji pate od esencijalnog tremora ili distonije (mioklonus-distonija). == Prognoza == Efekti mioklonusa kod pojedinca mogu varirati u zavisnosti od oblika bolesti i opšteg zdravstvenog stanja. U težim slučajevima, posebno onima koji ukazuju na osnovni poremećaj u mozgu ili nervima, pokreti mogu biti izrazito izobličeni i ograničiti sposobnost normalnog funkcionisanja, kao što su jedenje, govor i hodanje. U takvim slučajevima, terapija koja je inače efikasna, poput klonazepama i natrijum valproata, može izazvati neželjene reakcije na lijek, uključujući povećanu toleranciju i potrebu za većim dozama. Međutim, prognoza za jednostavnije oblike mioklonusa kod inače zdravih osoba može biti neutralna, jer bolest može uzrokovati malo ili nimalo poteškoća. U nekim slučajevima bolest počinje jednostavno, u jednom dijelu tijela, a zatim se širi. == Istraživanje == Istraživanja o mioklonusu podržava Nacionalni institut neuroloških oboljenja i moždanog udara. Glavni fokus istraživanja je na ulozi neurotransmitera i receptora uključenih u ovu bolest. Utvrđivanje da li abnormalnosti u tim putovima uzrokuju mioklonus može pomoći u razvoju terapije lijekovima i dijagnostičkih testova. Određivanje u kojoj mjeri genetika igra ulogu u tim abnormalnostima može dovesti do potencijalnih terapija za njihovo preokretanje, što bi moglo ispraviti gubitak inhibicije i istovremeno unaprijediti mehanizme u tijelu koji bi kompenzovali njihove efekte. == Etimologija == Riječ mioklonus nastala je kombinovanjem riječi myo- i clonus, što ukazuje na poremećaj kontrakcije mišića. Izgovara se /ˌmaɪˈɒklənəs/ ili /ˌmaɪəˈkloʊnəs, ˌmaɪoʊ-/. Zastupljenost ovih varijanti pokazuje razliku između američkog i britanskog engleskog. Varijanta sa naglaskom na slog -oc- jedini je izgovor koji se navodi u nekoliko glavnih američkih rječnika (medicinskih i opštih). Varijanta sa naglaskom na slog -clo- navodi se u britanskoj verziji Oxford Dictionaries online, ali ne i u američkoj verziji. == Također pogledajte == * Sindrom prekida uzimanja antidepresiva – simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja antidepresivnih lijekova * Sindrom benignih fascikulacija – nevoljno trzanje mišića u voljnim mišićima * Klonus – niz nevoljnih i ritmičnih kontrakcija i opuštanja mišića * Sindrom eksplodirajuće glave – abnormalna senzorna percepcija tokom sna * Fahr-ov sindrom – genetski poremećaj koji uključuje kalcifikaciju bazalnih ganglija * Fascikulacija – spontano, nevoljno trzanje mišića * Hipnagogija – stanje svijesti pri uspavljivanju * Hipnički trzaj – nevoljno trzanje prilikom uspavljivanja * Poremećaj periodičnih pokreta udova – poremećaj spavanja * Sindrom nemirnih nogu == Reference == '''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio). Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].<ref>Anchel, Robert (1911). "Convention, The National". In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.</ref> Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]]. == Izbori == Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.<ref>"[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]". [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')</ref> Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref><sup>[</sup><ref>Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi "narodni" kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u "narodnom" smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ "narodni" shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju "narodnu" fazu.</ref><sup>]</sup> iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.<ref>Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN <bdi>978-0-226-41037-1</bdi>.</ref> U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za "republiku", iako je samo Pariz koristio tu riječ.<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref> Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u "Sali sto Švicaraca"; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili "razbacani". Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.<ref>{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije. Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti. == Politička podjela == Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika. Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima. == Žirondinski konvent == === Žirondinci i Montanjari === Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu. Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao. === Ravnica === Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu. === Suđenje kralju i pogubljenje === Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu. Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom. === Kriza i pad Žirondinaca === Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa. Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista. == Montanjarski Konvent == === Revoluciona(rna) vlada === Parižani su 5. septembra pokušali ponoviti pobunu od 2. juna. Naoružane sekcije ponovo su opkolile Konvent kako bi zahtijevale formiranje unutrašnje revolucionarne vojske, hapšenje osumnjičenih i čistku u odborima. To je vjerovatno ključni dan o formiranju revolucionarne vlade: Konvent je popustio, ali je zadržao kontrolu nad događajima. Istog dana je na agendu stavljen "teror", a već sutradan u Komitet javne bezbjednosti izabrani su Collot d'Herbois i Billaud-Varenne. Dana 9. septembra formirana je revoluciona vojska, a 11. je donešen maksimum za žito i stočnu hranu, što je značilo opštu kontrolu cijena, ali i plata. Dana 14. septembra reorganizovan je Revolucioni tribunal, a 17. je usvojen zakon o osumnjičenima, a 20. septembra lokalnim revolucionarnim komitetima povjeren je zadatak sastavljanja njihovih spiskova. === Raspad frakcija === Još u septembru 1793. među revolucionarima postojala su dva jasno različita krila. Prvo krilo predstavljali su tzv. hebertisti, iako sam Jacques Hébert nikada nije bio zvanični vođa stranke koja je zagovarala rat do istrebljenja i usvojila program enragésa, navodno zato što su ga sans-culotti podržavali. Hebertisti su ranije stajali uz Montanjare dok god su mogli da se nadaju da će preko njih kontrolisati Konvent. Dominirali su u Klubu kordeljera, popunjavali Bouchotteove kancelarije i uglavnom su mogli voditi Komunu sa sobom. Drugo krilo činili su dantonisti, koji su nastali kao odgovor na sve veću centralizaciju revolucionarne vlade i diktaturu odbora. Dantoniste su uglavnom predvodili poslanici Konventa (a ne sans-culotti), uključujući Georgesa Dantona, Charlesa Delacroixa i Camillea Desmoulinsa. Na kraju, Komitet je potkopao sopstvenu podršku uklanjanjem i dantonista i hebertista, iako su obje grupe ranije podržavale Komitet. Primoravajući Konvent da dozvoli hapšenje žirondinaca i dantonista, Komitet je vjerovao da je uništio svoju glavnu opoziciju. Međutim, suđenja su pokazala nepoštovanje Komiteta prema članovima Konventa, od kojih su neki bili pogubljeni. Mnogi članovi Konventa koji su do sredine 1794. podržavali Komitet više ga nisu podržavali. Komitet je djelovao kao posrednik između Konventa i sans-culottesa iz kojih su obje strane crpile moć. Pogubljenjem hebertista i otuđivanjem sans-culottea, Komitet je postao nepotreban Skupštini. - - - Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine 97l7fg1x7sgt9sfkr7f1dsllmoy8cfy Korisnik:Tulum387/To-do lista 2 513388 3831144 3829826 2026-04-18T15:24:45Z Tulum387 155909 3831144 wikitext text/x-wiki To-do listom predviđeni su članci kojima treba djelimična ili potpuna dorada ili koji trebaju biti kreirani na Wikipediji na bosanskom jeziku. {| class="wikitable" |+Imaš malo vremena? Iskoristi ga pametno :) !<5 minuta !>5 minuta !>30 minuta !>1 sata |- |[[Posebno:Nedavne izmjene]] |[[:Kategorija:Održavanje Wikipedije]] |Sređivanje početka članka, wikilinkovi, izvori, infokutije, kategorizacija |Započinjanje članka i finaliziranje istog nakon objavljivanja skice |- |[[Posebno:Nasumična stranica]] (proofreading) |Referenciranje postojećih članaka |Sistematsko sređivanje jedne kategorije (npr. politički pojmovi, zastave država) |Sve navedeno sa lijeve strane |- |Dodavanje barem jedne reference |Proofreading osnovnih pojmova i proširivanje |Kategorija:Posebno:A-Z |Planiranje WikiProjekata po temi |- |"Uvoz bookmarksa" na TDL |Linkovanje pojmova sa stranicama na dužim člancima |Samostalni projekat trčkaranja po započetim člancima i dokumentacija crvenih poveznica u TDL | |} [[Pucnjava u Pragu 2023.]] - doraditi '''Politika i država''': aktuelni i bivši predsjednici/e država, sve države svijeta (aktuelne, bivše, nepotvrđene i nepriznate zemlje i entiteti, zavisne teritorije i oblasti, samoproglašene, upitne teritorije), monarsi, kraljevi, kraljice, carevi, carice, premijeri i kancelari vlade, kolektivna vlast, izvršni odbori, vijeća, vršitelji dužnosti, guverneri anglofonskih država, politička teorija i sistemi, osnovni pojmovi države, država, suverenost, ustav, vladavina prava, sekularizam, legitimitet, oblici vlasti i režimi, republika, monarhija, unitarna država, federacija, demokratija, autoritarizam, totalitarizam, oligarhija, teokratija, hibridni režimi, podjela vlasti, izvršna vlast, premijer/predsjednik vlade, sudska vlast, vrhovni sud, niži sudovi, zakonodavna vlast, parlament, kongres, skupština, sistem međusobne kontrole vlasti (checks and balances), principi organizacije države, nezavisnost sudstva, transparentnost, odgovornost vlasti, de(centralizacija), javne institucije, birokratija, pravo glasa: kriterij, dob, izuzeci, ostvarivanje, podjela, izborni sistemi i tehnologije, većinsko (first past the post), proporcionalno, mješoviti, referendum: lokalni, državni, savjetodavni, mandat, trajanje funkcije, limit mandata, političke ideologije: liberalizam, konzervatizam, socijalizam, nacionalizam, populizam, fašizam, komunizam, anarhizam, socijalni liberalizam, politički sistemi najvećih država svijeta, vlasti najvećih država svijeta, opozicija najvećih država svijeta, zatvori najvećih država svijeta, mafija i organizovani kriminal u državama, politički akteri i praksa, nezavisni kandidat, ljevica, desnica, politički kompas, koalicije i savezi, lobiranje i interesne grupe, korupcija i transparentnost, propaganda, cenzura, aktivizam i građansko društvo, međunarodna politika i odnosi sa drugim državama, sa fokusom na ambasade BiH, diplomatija, ambasade i konzulati, ambasadori i konzuli, međunarodni ugovori i sporazumi, bilateralni ugovori vrijedni enciklopedije, zanimljivi slučajevi čije rješavanje je uključivalo saradnju 2 ili više država ili međunarodnu intervenciju, sankcije, embargo, soft power, hard power, ljudska prava i slobode, deklaracije, dekreti, UN (UNHCR, UNPROFOR, IFOR, SFOR), građanske slobode, individualne slobode, sloboda govora, sloboda medija, organizacije medija u BiH, pravo na protest, manjinska prava, diskriminacija i zaštita manjina, krize i vanredna stanja, državni udar, revolucija, građanski rat, ratno pravo, humanitarne intervencije, državni simboli, zastave država, grbovi, himne, glavni gradovi, nacionalni motoi, nacionalni praznici, nacionalne boje, nacionalni običaji, nacionalna kuhinja, granice jedne države sa drugom, premijeri Velike Britanije, Mihajlo Gruševski, Baaba Maal, Kulturna revolucija, Napad sarinom u tokijskom metrou, [[Netflix, Inc.|Netflix, Inc]]; Terapija imunoglobulinima Opći izbori u Danskoj 2026. *Regencije u Indoneziji *Direktna akcija (direct action) *Nyam-Osoryn Uchral == Medicina i zdravlje == === Osnove medicine === * Apoteka * Dom zdravlja * Vitalni znaci * Simptomi i znakovi * Anatomija i fiziologija * Homeostaza * Septikemija * Bakterijemija === Anatomija i neuroznanost === * Nervni sistem * Neurofiziologija * Neuroimaging * Neurokognicija === Neurologija (posebna velika kategorija) === * Neurološka oboljenja * Neuroimunologija * Epilepsija i napadi * Kognitivni poremećaji === Dijagnostika i testovi === * Neuropsihološki testovi * MRI sekvence * Skale i score sistemi === Bolesti i sindromi (A–Z) === * Autoimune bolesti * Infekcije * Tumori * Genetski sindromi === Terapija i lijekovi === * Lijekovi * Vakcine * Hirurški zahvati * Farmakologija * Lamotrigin lacosamid levetiracetam antiepileptici david berkowitz spisak serijskih ubica norovirus rotavirus bakterioloske pretrage clostridium difficile zaboravnost izolacija (medicinski) pantoprazol kaliumbromid escitalopram mirtazapin rosuvastatin carbamazepin gabapentin ondansetron ibuprofen paracetamol lorazepam dimetinden malet - fenistil perampanel kalium verla bisohexal brivaracetam candesartan aspiirn pregabalin qutiapin memantin vit b12 dekristol ltyhroxin hydromorphon metamizol frisium fampridin cetirizin prednisolon cotrimazol losartan vancomycin, ciklofosfamid == Biografije, kultura i umjetnost == Kulturna baština === Biografije (A–Z) === * Političari * Umjetnici * Sportisti i stari sportski kolektivi (ugašeni) * Naučnici === Film i književnost === * Filmski festivali * Pisci i pjesnici * Pjesme i manifesti == Geografija, priroda i okolina == === Geografija svijeta === * Jezera (podjela prema veličini, dubini, vodi i po svemu ostalom što je moguće) * Rijeke (po veličini, ušću, top 100 po dužini, slivu, hidrologiji, njihovi bazeni itd) * Planine (podjela po kontinentima, top 100 po visini, najpoznatiji vrhovi, podjela po turizmu) === Priroda i biologija === * Vrste riba * Domorodački narodi * Nacionalni parkovi == Društvo, sociologija i svakodnevni život == === Društveni pojmovi === * Kusur [en: Change (money)] * Zavist, mržnja, ljubav * Grijeh, moral i etika === Stanovanje i infrastruktura === * Kuća, koliba, zgrada * Kredit * Državne institucije * Pošta === Sport i rekreacija === * Pogledati listu sportova na en.wiki * Reprezentacije država * Sportisti * Stadioni (fudbal, ragbi, američki fudbal) * Dvorane (košarka, rukomet, hokej) * Tereni (tenis, golf) == Referentni spiskovi i meta kategorije == * Spiskovi (A–Z) * Godine p.n.e / n.e * Latinski pravni termini * Saobraćajni znakovi Glumci i glumice, režiseri, scenaristi, Sabrina Ferilli, Mljeveno meso, Old School (film iz 2003.), Kritička teorija (Critical theory), Herbert Marcuse, Kolektivna tužba (Class action), Nekontaktirani narodi (Uncontacted peoples), Ishi, Opći izbori u BiH (sve godine preći), Željeznička stanica Santiago de Compostela, August Dillmann, Glamorgan, Morganucodon'','' Besançon'','' Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu, Bataljon lovaca Ardena, Andrzej Małkowski, Le Mourillon, Berducedo, Eddie Vedder, Karl Mannheim, Alain Bosquet, Francuski, italijanski, ruski i drugi evropski mislioci, pjesnici, sociolozi, filozofi, psiholozi, kritičari društva, profesori i ugledne ličnosti svog vremena, Odnosi između države A i države B Hrana i kuhinja, majonez, senf, kečap, povrće u ishrani, vegani, vegetarijanci, kulinarstvo, piskavica, zeleni začini, arapska, perzijska kuhinja, Pjesma o Sidu, pesto, riža, tjestenina, fast food, restorani, doner, bosanskohercegovačka kuhinja i kulinarstvo, Veb-kamera, kalendar, tastatura, miš, podloga za miš, Ciudad de la Paz, Zastava Ekvadora, Sudije, fudbaleri, golmani i treneri liga petica od 2000. do 2025., Luksuzni brendovi (Arc'teryx - Zegna), Geografija jedne države, Ekonomija jedne države, godine od 0-3000, Sreća, General Motors i drugi proizvođači motornih vozila, avioni, kamioni, Paradoks svemoći, opklade ateista, ateizam, agnosticizam, Gore Tex i slični materijali tipa Vibram, Christopher Isherwood, zimski sportovi i rezultati slaloma, neurološka oboljenja od mijastenije gravis pa nadalje, igrice. SKOKOVI!!!, Legislative districts of..., Ajdin Hrustić, Sportisti bosanskohercegovačkih korijena u dijaspori, Ortovox, Mammut, Marmot, Mermer i drugi materijali, Palliative care, palliative therapy (de), 1001 Books You Must Read Before You Die, filmovi i serije, Zulfikar Ali Bhutto, Hans-Joachim Marseille, Historija američkih domorodaca i proširivanje članaka od Bika Koji Sjedi, pa do Buffalo Billa, Svjetska sportska društa, Kviz, Transjugularni intrahepatični portosistemski šant, Nogometna reprezentacija Nizozemske, Islam u Bosni i Hercegovini - spisak džamija BiH, Squadrismo, Dorada članaka o seriji Supernatural skladno pravopisnim standardima u bosanskom jeziku. Najpoznatije zgrade od Bosne i Hercegovine, pa nadalje. 1cc94lbkllo4cf5vih0sygmefw6zm5d 3831146 3831144 2026-04-18T15:36:07Z Tulum387 155909 3831146 wikitext text/x-wiki To-do listom predviđeni su članci kojima treba djelimična ili potpuna dorada ili koji trebaju biti kreirani na Wikipediji na bosanskom jeziku. {| class="wikitable" |+Imaš malo vremena? Iskoristi ga pametno :) !<5 minuta !>5 minuta !>30 minuta !>1 sata |- |[[Posebno:Nedavne izmjene]] |[[:Kategorija:Održavanje Wikipedije]] |Sređivanje početka članka, wikilinkovi, izvori, infokutije, kategorizacija |Započinjanje članka i finaliziranje istog nakon objavljivanja skice |- |[[Posebno:Nasumična stranica]] (proofreading) |Referenciranje postojećih članaka |Sistematsko sređivanje jedne kategorije (npr. politički pojmovi, zastave država) |Sve navedeno sa lijeve strane |- |Dodavanje barem jedne reference |Proofreading osnovnih pojmova i proširivanje |Kategorija:Posebno:A-Z |Planiranje WikiProjekata po temi |- |"Uvoz bookmarksa" na TDL |Linkovanje pojmova sa stranicama na dužim člancima |Samostalni projekat trčkaranja po započetim člancima i dokumentacija crvenih poveznica u TDL | |} [[Pucnjava u Pragu 2023.]] - doraditi '''Politika i država''': aktuelni i bivši predsjednici/e država, sve države svijeta (aktuelne, bivše, nepotvrđene i nepriznate zemlje i entiteti, zavisne teritorije i oblasti, samoproglašene, upitne teritorije), monarsi, kraljevi, kraljice, carevi, carice, premijeri i kancelari vlade, kolektivna vlast, izvršni odbori, vijeća, vršitelji dužnosti, guverneri anglofonskih država, politička teorija i sistemi, osnovni pojmovi države, država, suverenost, ustav, vladavina prava, sekularizam, legitimitet, oblici vlasti i režimi, republika, monarhija, unitarna država, federacija, demokratija, autoritarizam, totalitarizam, oligarhija, teokratija, hibridni režimi, podjela vlasti, izvršna vlast, premijer/predsjednik vlade, sudska vlast, vrhovni sud, niži sudovi, zakonodavna vlast, parlament, kongres, skupština, sistem međusobne kontrole vlasti (checks and balances), principi organizacije države, nezavisnost sudstva, transparentnost, odgovornost vlasti, de(centralizacija), javne institucije, birokratija, pravo glasa: kriterij, dob, izuzeci, ostvarivanje, podjela, izborni sistemi i tehnologije, većinsko (first past the post), proporcionalno, mješoviti, referendum: lokalni, državni, savjetodavni, mandat, trajanje funkcije, limit mandata, političke ideologije: liberalizam, konzervatizam, socijalizam, nacionalizam, populizam, fašizam, komunizam, anarhizam, socijalni liberalizam, politički sistemi najvećih država svijeta, vlasti najvećih država svijeta, opozicija najvećih država svijeta, zatvori najvećih država svijeta, mafija i organizovani kriminal u državama, politički akteri i praksa, nezavisni kandidat, ljevica, desnica, politički kompas, koalicije i savezi, lobiranje i interesne grupe, korupcija i transparentnost, propaganda, cenzura, aktivizam i građansko društvo, međunarodna politika i odnosi sa drugim državama, sa fokusom na ambasade BiH, diplomatija, ambasade i konzulati, ambasadori i konzuli, međunarodni ugovori i sporazumi, bilateralni ugovori vrijedni enciklopedije, zanimljivi slučajevi čije rješavanje je uključivalo saradnju 2 ili više država ili međunarodnu intervenciju, sankcije, embargo, soft power, hard power, ljudska prava i slobode, deklaracije, dekreti, UN (UNHCR, UNPROFOR, IFOR, SFOR), građanske slobode, individualne slobode, sloboda govora, sloboda medija, organizacije medija u BiH, pravo na protest, manjinska prava, diskriminacija i zaštita manjina, krize i vanredna stanja, državni udar, revolucija, građanski rat, ratno pravo, humanitarne intervencije, državni simboli, zastave država, grbovi, himne, glavni gradovi, nacionalni motoi, nacionalni praznici, nacionalne boje, nacionalni običaji, nacionalna kuhinja, granice jedne države sa drugom, premijeri Velike Britanije, Mihajlo Gruševski, Baaba Maal, Kulturna revolucija, Napad sarinom u tokijskom metrou, [[Netflix, Inc.|Netflix, Inc]]; Terapija imunoglobulinima, Istrazivacko dokumentacioni centar Sarajevo Opći izbori u Danskoj 2026. *Regencije u Indoneziji *Direktna akcija (direct action) *Nyam-Osoryn Uchral == Medicina i zdravlje == === Osnove medicine === * Apoteka * Dom zdravlja * Vitalni znaci * Simptomi i znakovi * Anatomija i fiziologija * Homeostaza * Septikemija * Bakterijemija === Anatomija i neuroznanost === * Nervni sistem * Neurofiziologija * Neuroimaging * Neurokognicija === Neurologija (posebna velika kategorija) === * Neurološka oboljenja * Neuroimunologija * Epilepsija i napadi * Kognitivni poremećaji === Dijagnostika i testovi === * Neuropsihološki testovi * MRI sekvence * Skale i score sistemi === Bolesti i sindromi (A–Z) === * Autoimune bolesti * Infekcije * Tumori * Genetski sindromi === Terapija i lijekovi === * Lijekovi * Vakcine * Hirurški zahvati * Farmakologija * Lamotrigin lacosamid levetiracetam antiepileptici david berkowitz spisak serijskih ubica norovirus rotavirus bakterioloske pretrage clostridium difficile zaboravnost izolacija (medicinski) pantoprazol kaliumbromid escitalopram mirtazapin rosuvastatin carbamazepin gabapentin ondansetron ibuprofen paracetamol lorazepam dimetinden malet - fenistil perampanel kalium verla bisohexal brivaracetam candesartan aspiirn pregabalin qutiapin memantin vit b12 dekristol ltyhroxin hydromorphon metamizol frisium fampridin cetirizin prednisolon cotrimazol losartan vancomycin, ciklofosfamid == Biografije, kultura i umjetnost == Kulturna baština === Biografije (A–Z) === * Političari * Umjetnici * Sportisti i stari sportski kolektivi (ugašeni) * Naučnici === Film i književnost === * Filmski festivali * Pisci i pjesnici * Pjesme i manifesti == Geografija, priroda i okolina == === Geografija svijeta === * Jezera (podjela prema veličini, dubini, vodi i po svemu ostalom što je moguće) * Rijeke (po veličini, ušću, top 100 po dužini, slivu, hidrologiji, njihovi bazeni itd) * Planine (podjela po kontinentima, top 100 po visini, najpoznatiji vrhovi, podjela po turizmu) === Priroda i biologija === * Vrste riba * Domorodački narodi * Nacionalni parkovi == Društvo, sociologija i svakodnevni život == === Društveni pojmovi === * Kusur [en: Change (money)] * Zavist, mržnja, ljubav * Grijeh, moral i etika === Stanovanje i infrastruktura === * Kuća, koliba, zgrada * Kredit * Državne institucije * Pošta === Sport i rekreacija === * Pogledati listu sportova na en.wiki * Reprezentacije država * Sportisti * Stadioni (fudbal, ragbi, američki fudbal) * Dvorane (košarka, rukomet, hokej) * Tereni (tenis, golf) == Referentni spiskovi i meta kategorije == * Spiskovi (A–Z) * Godine p.n.e / n.e * Latinski pravni termini * Saobraćajni znakovi Glumci i glumice, režiseri, scenaristi, Sabrina Ferilli, Mljeveno meso, Old School (film iz 2003.), Kritička teorija (Critical theory), Herbert Marcuse, Kolektivna tužba (Class action), Nekontaktirani narodi (Uncontacted peoples), Ishi, Opći izbori u BiH (sve godine preći), Željeznička stanica Santiago de Compostela, August Dillmann, Glamorgan, Morganucodon'','' Besançon'','' Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu, Bataljon lovaca Ardena, Andrzej Małkowski, Le Mourillon, Berducedo, Eddie Vedder, Karl Mannheim, Alain Bosquet, Francuski, italijanski, ruski i drugi evropski mislioci, pjesnici, sociolozi, filozofi, psiholozi, kritičari društva, profesori i ugledne ličnosti svog vremena, Odnosi između države A i države B Hrana i kuhinja, majonez, senf, kečap, povrće u ishrani, vegani, vegetarijanci, kulinarstvo, piskavica, zeleni začini, arapska, perzijska kuhinja, Pjesma o Sidu, pesto, riža, tjestenina, fast food, restorani, doner, bosanskohercegovačka kuhinja i kulinarstvo, Veb-kamera, kalendar, tastatura, miš, podloga za miš, Ciudad de la Paz, Zastava Ekvadora, Sudije, fudbaleri, golmani i treneri liga petica od 2000. do 2025., Luksuzni brendovi (Arc'teryx - Zegna), Geografija jedne države, Ekonomija jedne države, godine od 0-3000, Sreća, General Motors i drugi proizvođači motornih vozila, avioni, kamioni, Paradoks svemoći, opklade ateista, ateizam, agnosticizam, Gore Tex i slični materijali tipa Vibram, Christopher Isherwood, zimski sportovi i rezultati slaloma, neurološka oboljenja od mijastenije gravis pa nadalje, igrice. SKOKOVI!!!, Legislative districts of..., Ajdin Hrustić, Sportisti bosanskohercegovačkih korijena u dijaspori, Ortovox, Mammut, Marmot, Mermer i drugi materijali, Palliative care, palliative therapy (de), 1001 Books You Must Read Before You Die, filmovi i serije, Zulfikar Ali Bhutto, Hans-Joachim Marseille, Historija američkih domorodaca i proširivanje članaka od Bika Koji Sjedi, pa do Buffalo Billa, Svjetska sportska društa, Kviz, Transjugularni intrahepatični portosistemski šant, Nogometna reprezentacija Nizozemske, Islam u Bosni i Hercegovini - spisak džamija BiH, Squadrismo, Dorada članaka o seriji Supernatural skladno pravopisnim standardima u bosanskom jeziku. Najpoznatije zgrade od Bosne i Hercegovine, pa nadalje. j09dvyg0ujmajjfo73kzqown6nw9o7h Sehur 0 517110 3831141 3823182 2026-04-18T15:16:47Z Tulum387 155909 Stilska izmjena. 3831141 wikitext text/x-wiki [[File:Suhur.jpg|247x247px|thumb|Primjer jordanskog sehura]] '''Sehur''', ({{Jez-ar|سحور}} – "zora", "obrok prije zore"),<ref>{{cite web|url=https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/suhur|title=Suhur|work=[[Collins English Dictionary]]|publisher=[[HarperCollins]]|access-date=15. 5. 2019}}</ref> jeste obrok prije [[post]]a, prije zore za vrijeme ili izvan islamskog mjeseca [[Ramazan]]a.<ref>{{Cite web|title=Kashmir {{!}} History, People, & Conflict|url=https://www.britannica.com/place/Kashmir-region-Indian-subcontinent|access-date=8. 5. 2021|website=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref> Obrok se jede prije [[sabah-namaz]]a.<ref name="auto">{{Citation | title = BBC - Schools - Religion - Islam | url=http://www.bbc.co.uk/schools/religion/islam/ramadan.shtml | access-date = 11. 4. 2010 }}</ref> Sehur odgovara [[iftar]]u, večernjem obroku tokom Ramazana, koji zamjenjuje tradicionalna tri obroka dnevno (doručak, ručak i večera),<ref name="auto"/> iako se na nekim mjestima večera konzumira i poslije iftara kasnije u toku noći. Kao posljednji obrok koji muslimani jedu prije posta od zore do zalaska sunca tokom mjeseca ramazana, islamske tradicije smatraju sehur blagodatima u tome što omogućava osobi koja posti da izbjegne nervozu ili slabost uzrokovanu postom. Prema hadisu u [[Buharijin "Sahih"|Buharijinom "Sahihu"]], Anas ibn Malik je prenio: "Poslanik je rekao, 'uzmi sehur jer u njemu ima blagoslova'".<ref>''Bukhari'': Book 3: Vol. 31: Hadith 146 (Fasting).</ref> Sa ovim obrokom se dočekuje zora, te prema hadisu treba odlagati sehur do nastupanja zore, nakon čega se klanja sabah.<ref>{{Cite web|url=https://www.islam.ba/teme/duhovnost/zapostavljeni-sunneti-poslanika-a-s|title=Zapostavljeni sunneti Poslanika, a.s.|last=BiH|first=Islamska zajednica u|date=20. 1. 2025|website=www.islam.ba|language=bs|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sunnah.com/bukhari:1923|title=Sahih al-Bukhari 1923 - Fasting - كتاب الصوم - Sunnah.com - Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)|website=sunnah.com|access-date=15. 3. 2026}}</ref> == Telal == Telal ili musaharati<ref>{{cite web|title=Pictures: Celebrating Ramadan Around the World|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2014/07/pictures/140719-ramadan-islam-muslim-holiday-festival-culture/#/173261229-10_81773_600x450.jpg|archive-url=https://web.archive.org/web/20140720183030/http://news.nationalgeographic.com/news/2014/07/pictures/140719-ramadan-islam-muslim-holiday-festival-culture/#/173261229-10_81773_600x450.jpg|url-status=dead|archive-date=20. 7. 2014|publisher=National Geographic Society|access-date=10. 8. 2014|date=19. 7. 2014}}</ref> je osoba koja je budila vjernike na sehur za vrijeme Ramazana.<ref>{{cite book|author1=Linda Wong|title=Sentence essentials: a grammar guide|year=2002 |publisher=Houghton Mifflin, 2002|isbn=9780618154821|page=100}}</ref><ref>{{cite book|author1=Angelo Colorni|title=Israel for Beginners: A Field Guide for Encountering the Israelis in Their Natural Habitat|url=https://archive.org/details/israelforbeginne0000colo|year=2011 |publisher=Gefen Publishing House Ltd, 2011|isbn=9789652294838|page=[https://archive.org/details/israelforbeginne0000colo/page/n97 84]}}</ref><ref>{{cite book|author1=Jamāl Ghīṭānī|translator=Farouk Abdel Wahab|title=The Zafarani Files|year=2009 |publisher=American Univ in my world Cairo Press, 2009|isbn=9789774161902|page=333}}</ref> Prema historijskim knjigama, [[Bilal ibn Rebbah]] je bio prvi musaharat u islamskoj historiji, jer je običavao lutati ulicama i putevima tokom cijele noći kako bi budio ljude.<ref>{{cite news|author1=Rima Al-Mukhtar|title=Ramadan Mesaharati|url=http://www.arabnews.com/node/387195|access-date=10. 8. 2014|publisher=Arab News|date=10. 8. 2011}}</ref> Zanimanje je opisao jedan musaharati iz [[Damask]]a: "Moja dužnost tokom svetog mjeseca Ramazana je da probudim ljude u starom gradu Damasku na molitvu i sehur."<ref>{{cite news|author1=HUMMAM SHEIKH ALI|title=Charm of Ramadhan in Damascus|url=http://www.bt.com.bn/art-culture/2011/08/19/charm-ramadhan-damascus|access-date=10. 8. 2014|work=Xinhua|publisher=Brunei Times Sdn Bhd|date=19. 8. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812203527/http://www.bt.com.bn/art-culture/2011/08/19/charm-ramadhan-damascus|archive-date=12. 8. 2014}}</ref> Prema sidonskom musaharatiju, atributi koje svaki musaharat treba posjedovati su fizička spremnost i dobro zdravlje, "jer je potreban i dobar glas za svaki dan, pluća, kao i sposobnost čitanja pjesama, musaharati bi trebao moliti Boga cijelu noć da probudi spavače."<ref>{{cite news|author1=Vivian Haddad|title=The Musaharati, Still Part of Sidon's Ramadan Tradition|url=http://eng-archive.aawsat.com/vivian-haddad/lifestyle-culture/the-mesaharati-still-part-of-sidons-ramadan-tradition|access-date=10. 8. 2014|publisher=[[Asharq Al-Awsat]]|date=23 Jul 2014}}</ref> Tradicija se praktikuje u [[Egipat|Egiptu]], [[Sirija|Siriji]], [[Sudan]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], [[Jordan]]u, [[Indija|Indiji]], [[Pakistan]]u, [[Bangladeš]]u i [[Palestina (država)|Palestini]], u ranijem periodu bilo je prisutno i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Međutim, došlo je do postepenog nestanka musaharatija zbog nekoliko faktora, uključujući: muslimane koji ostaju budni kasnije; korištenje tehnologije kao što su alarmi za buđenje za sehur; i sve glasnije i veće domove i gradove zbog kojih je glas telala teže za čuti.<ref>{{cite news|author1=Rima Al-Mukhtar|title=Ramadan Musaharati|url=http://www.arabnews.com/node/387195|access-date=10. 8. 2014|publisher=Arab News|date=10. 8. 2011}}</ref> Međutim, stara Dakaiya tradicija pjevanja kasida još uvijek se može naći na ulicama Stare [[Dhaka|Dhake]] u [[Bangladeš]]u.<ref name=bpedia>{{cite web|author=Sirajul Islam|author-link=Sirajul Islam|url=http://en.banglapedia.org/index.php?title=Qasida|title=Qasida|publisher=[[Banglapedia]]: The National Encyclopedia of Bangladesh, [[Asiatic Society]] of Bangladesh, [[Dhaka]]|access-date=5. 5. 2018}}</ref> U [[Indonezija|Indoneziji]], kentongan se koristi za buđenje domaćinstava kako bi postači pravovremeno ustali na sehur.<ref>{{cite news | author1=Aman Rochman | title=Malang village children find joy in 'sahur' activity during Ramadhan | url=https://www.thejakartapost.com/life/2018/05/20/malang-village-children-find-joy-in-sahur-activity-during-ramadhan.html | access-date=17. 4. 2021 | publisher=The Jakarta Post | date=20. 5. 2018}}</ref> == Također pogledajte == * [[Ramazanski bajram]] * [[Iftar]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat}} [[Kategorija:Islam]] [[Kategorija:Ramazan]] [[Kategorija:Ramazanski post]] h6l3ku8q2jq3sr0dvs1aw04sjck5q7l Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK 3 526407 3831186 3810220 2026-04-18T21:38:41Z Panasko 146730 /* Pomilovanje/amnestija */ novi odlomak 3831186 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Formatiranje == U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: " x y '''je''' "neko i nešto". Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:56, 8 februar 2026 (CET) :Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:25, 8 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji "...je bio...". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET) ::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:24, 13 februar 2026 (CET) == Referenciranje == Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima <nowiki>{{cite web}}</nowiki> i <nowiki>{{cite book}}</nowiki> mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&diff=prev&oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 15 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET) == Pomilovanje/amnestija == Pozdrav, potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST) m5thxwtuv4hi5uf4ju1civszgza0acy Mali šef 0 529865 3831117 3822509 2026-04-18T12:40:44Z ~2026-23835-28 180449 /* Glasove posudili */Dodavanje glumca 3831117 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film}} '''Mali šef''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''The Boss Baby'') [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je 3D [[računalna animacija|računalno animirana]] [[Komedija (film)|komedija]]<ref>Molumby, Deirdre, [https://entertainment.ie/cinema/movie-reviews/the-boss-baby-5440/ "The Boss Baby - Cinema, Movie, Film Review"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814055902/https://entertainment.ie/cinema/movie-reviews/the-boss-baby-5440/ |date=14. kolovoza 2020. }}, ''Entertainment.ie'', pristupljeno 16. veljače 2020.</ref> iz [[2017.]] godine. Film se temelji na istoimenoj [[slikovnica|slikovnici]] koju je napisala [[Marla Frazee]].<ref>Kit, Borys (30. rujna 2014.), [http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/alec-baldwin-kevin-spacey-voice-736795 "Alec Baldwin and Kevin Spacey to Voice Star in DreamWorks Animation's 'Boss Baby'"], ''The Hollywood Reporter'', pristupljeno 16. veljače 2020.</ref> Film je producirao [[DreamWorks Animation]], a distribuirali širem svijeta [[20th Century Fox|20th Century Studios]], a u [[Japan]]u [[Universal Pictures]]. Film je režirao [[Tom McGrath]], producirao [[Ramsey Ann Naito]], scenarij napisao [[Michael McCullers]], a glasove glavnim ulogama dali su: [[Alec Baldwin]], [[Steve Buscemi]], [[Jimmy Kimmel]], [[Lisa Kudrow]] i [[Miles Bakshi]]. [[Tobey Maguire]] je pripovjedač. Fabula prati bebu koja je tajni agent u ratu za ljubav odraslih između beba i štenaca. ''Mali šef'' je premijerno prikazan na [[Međuanrodni filmski festival u Miamiju|Međunarodnome filmskome festivalu u Miamiju]] [[12. ožujka]] [[2017.]] godine, a objavio ga je [[20th Century Fox|20th Century Studios]] [[31. ožujka]] iste godine.<ref>McClintock, Pamela (18. rujna 2015.), [https://www.hollywoodreporter.com/news/hugh-jackmans-greatest-showman-earth-pushed-a-year-christmas-2017-824884 "Hugh Jackman's 'Greatest Showman on Earth' Pushed a Year to Christmas 2017"], ''The Hollywood Reporter'', pristupljeno 16. veljače 2020.</ref> Nakon objavljivanja, film je primio mješovite recenzije kritičara, a širom svijeta zaradio je 528 milijuna američkih dolara, u odnosu na njegov budžet od 125 milijuna američkih dolara. Bio je nominiran za najbolji animirani film za [[Oskar]]a, [[Annie Awards]] i [[Zlatni globus]], no sve je izgubio od [[Walt Disney Pictures|Disney]]evoga/[[Pixar]]ovoga filma [[Koko i velika tajna]].<ref>Staff, Variety; Staff, Variety (23. siječnja 2018.), [https://variety.com/2018/film/news/list-2018-oscar-nominations-1202668757/ "Oscar Nominations 2018: The Complete List"], pristupljeno 16. veljače 2020.</ref><ref>Rubin, Rebecca (11. prosinca 2017.), [https://variety.com/2017/film/news/golden-globe-nominations-2018-nominees-full-list-1202634435/ "Golden Globe Nominations: Complete List"], ''Variety'', pristupljeno 16. veljače 2020.</ref> Nastavak je objavljen [[2. srpnja]] [[2021.]], dok je [[Netflix]]ova TV serija „[[Mali šef: Nazad na posao]]“ premijerno prikazana [[6. travnja]] [[2018.]] godine. == Glasove posudili == {| class="wikitable" !Ime !Engleska inačica !Hrvatska inačica |- |'''Mali Šef''' |[[Alec Baldwin]] |[[Luka Peroš]] |- |'''Franko Franko''' |[[Steve Buscemi]] |[[Mladen Vasary]] |- |'''Ted Templeton/Tata''' |[[Jimmy Kimmel]] |[[Ronald Žlabur]] |- |'''Jana Templeton/Mama''' |[[Lisa Kudrow]] |[[Mila Elegović]] |- |'''Odrasli Tim Andrea Templeton/Pripovjedač''' |[[Tobey Maguire]] |[[Marko Makovičić]] |- |'''Tim Andrea Templeton''' |[[Miles Christopher Bakshi]] |[[Roko Krasovac]] |- |'''Magić''' |[[James McGrath]] |[[Pero Juričić]] |- |'''Eugen Franko''' |[[Conrad Vernon]] |[[Jasmin Telalović]] |- |'''Stela''' |[[ViviAnn Yee]] |[[Ema Karaula]] |- |'''Fred/Erik/Frederik''' |[[Eric Bell Jr.]] |[[Jan Cindrić]] |- |'''Jimbo''' |[[David Soren]] |[[Alen Šalinović]] |- |'''Mali Veliki Šef''' |[[Edie Mirman]] |[[Sanja Marin]] |} Ostali glasovi: * [[Hrvoje Klobučar]] - Elvis Presley imitator * [[Mima Karaula]] - Stellina mama i sporedne uloge * [[Dario Ćurić]] * [[Ivan Šatalić]] * [[Božidar Peričić]] * [[Sara Spinčić]] * [[Petra Vukelić]] - TV kuharica i stjuardesa * [[Dragan Peka]] - aerodromski stražar * [[Boris Barberić]] - kapetan Ross i sporedne uloge * [[Maja Vučić]] * [[Gita Hajdarhodžić]] * Sinkronizacija: Duplicato Media d.o.o. * Prijevod i prilagodba dijaloga: [[Davor Slamnig]] * Redatelj dijaloga: [[Tomislav Rukavina]] * Mix studio: Deluxe Media Inc. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|id=3874544}} [[Kategorija:Filmovi iz 2017.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki animirani filmovi]] [[Kategorija:Mali šef (franšiza)]] [[Kategorija:Filmovi DreamWorks Animationa]] [[Kategorija:Animirani filmovi 20th Century Foxa]] [[Kategorija:Filmovi 20th Century Foxa]] gekd1jyntufamrvxbt9xc67ip7y0bfa Nadežda Pavlova 0 532433 3831245 3822695 2026-04-19T08:34:24Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biografije, Rusija]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Čeboksari]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831245 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nadežda Pavlova | slika = Nadezhda_Pavlova_(cropped).jpg | opis_slike = Nadežda Pavlova | izvorno_ime = Надежда Васильевна Павлова | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|5|15}} | mjesto_rođenja = [[Čeboksari]], [[Čuvaška ASSR]], [[Ruska SFSR]], [[Sovjetski Savez]] | nacionalnost = sovjetska i ruska | zanimanje = balerina, baletni pedagog | godine_aktivnosti = 1972–danas | poznat_po = solistica [[Boljšoj teatar|Boljšoj teatra]]; Grand Prix na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u Moskvi | nagrade = Narodni umjetnik SSSR-a<br>Lenjinova komsomolska nagrada<br>Orden "Znak časti" }} '''Nadežda Vasiljevna Pavlova''' (ruski: Надежда Васильевна Павлова; rođena 15. maja 1956. u [[Čeboksari]]ma) sovjetska je i ruska [[balerina]] i [[balet]]ni pedagog. Ubraja se među istaknute predstavnice sovjetskog baleta druge polovine 20. vijeka, a najpoznatija je po radu u [[Boljšoj teatar|Boljšoj teatru]] i po osvajanju Grand Prixa na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u [[Moskva|Moskvi]] 1973.<ref name="GRE">{{cite web |author=С. Б. Потёмкина |title=ПАВЛОВА НАДЕЖДА ВАСИЛЬЕВНА |url=https://old.bigenc.ru/theatre_and_cinema/text/2312008 |website=Большая российская энциклопедия |publisher=Большая российская энциклопедия |language=ru |access-date=25. 3. 2026}}</ref><ref name="TASS">{{cite web |title=Павлова, Надежда Васильевна |url=https://tass.ru/encyclopedia/person/pavlova-nadezhda-vasilevna |website=ТАСС |publisher=ТАСС |language=ru |access-date=25. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Pavlova je kao djevojčica pohađala koreografski kružok pri Domu pionira u Čeboksarima. Školovala se u Permskom državnom koreografskom učilištu u klasi Ljudmile Saharove, koje je završila 1974. Tokom školovanja nastupala je i u predstavama Permskog teatra opere i baleta, a 1974–1975. bila je solistica tog teatra.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Na Svesaveznom konkursu baletnih majstora i umjetnika baleta u Moskvi osvojila je prvu nagradu 1972, a 1973. Grand Prix na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u Moskvi.<ref name="TASS" /><ref name="IBC1973">{{cite web |title=1973 year concurs |url=https://moscowballetcompetition.com/en/1973/ |website=International Ballet Competition in Moscow |publisher=International Ballet Competition in Moscow |language=en |access-date=25. 3. 2026}}</ref> Nakon zapažene izvedbe naslovne uloge u baletu ''[[Giselle]]'' 1975. pozvana je u [[Boljšoj teatar]], gdje je kasnije ostvarila niz vodećih uloga klasičnog i savremenog repertoara.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Među njenim najpoznatijim ulogama bile su Giselle u istoimenom baletu [[Adolphe Adam|Adolphea Adama]], Maša u ''[[Krcko Oraščić]]u'', Odetta-Odilija u ''[[Labuđe jezero|Labuđem jezeru]]'', Kitri u ''[[Don Quijote (balet)|Don Kihotu]]'', Nikija u ''[[Bajadera]]'', Frigija u ''[[Spartak (balet)|Spartaku]]'' te Julija u ''[[Romeo i Julija]]''.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Njeni scenski partneri i pedagozi bili su, između ostalih, [[Vjačeslav Gordejev]], [[Asaf Messerer]] i [[Marina Semjonova]].<ref name="TASS" /> Od 1983. u repertoar su joj uključena i djela koreografa kao što su [[Maurice Béjart]] i [[George Balanchine]].<ref name="TASS" /> Nastupala je na međunarodnim turnejama u više od 40 zemalja, uključujući [[Italija|Italiju]], [[Japan]], [[Kina|Kinu]], [[Austrija|Austriju]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Francuska|Francusku]] i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref name="EC">{{cite web |title=Pavlova, Nadezhda (1956–) |url=https://www.encyclopedia.com/women/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/pavlova-nadezhda-1956 |website=Encyclopedia.com |publisher=Gale |language=en |access-date=25. 3. 2026}}</ref> Enciklopedijski izvori ističu njenu liričnost, čvrstu tehniku na prstima, sigurnu rotaciju i virtuoznost, kao i sposobnost da uvjerljivo tumači lirske, dramske i komične partije.<ref name="GRE" /> Od 1992. do 1994. vodila je "Teatar baleta Nadežde Pavlove", a 1995. bila je umjetnička rukovoditeljica trupe "Renessans-balet". Po završetku plesačke karijere nastavila je raditi kao pedagog i repetitor; od 2009. djeluje u Državnom akademskom teatru klasičnog baleta pod rukovodstvom Natalije Kasatkine i Vladimira Vasiljova, a od 2013. i kao baletmajstor-repetitor u Boljšoj teatru.<ref name="TASS" /> == Priznanja == Dobitnica je [[Lenjinova komsomolska nagrada|Lenjinove komsomolske nagrade]] iz 1975. i ordena "Znak časti" iz 1976. Zvanje Narodnog umjetnika SSSR-a dobila je 1984.<ref name="TASS" /> == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Pavlova, Nadežda}} [[Kategorija:Biografije, Čeboksari]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Ruske balerine]] lt6mcchuq85bsasb5jeek3335irkz79 3831246 3831245 2026-04-19T08:35:55Z AnToni 2325 +[[Kategorija:Sovjetske balerine]]; +[[Kategorija:Narodni umjetnici SSSR]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831246 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nadežda Pavlova | slika = Nadezhda_Pavlova_(cropped).jpg | opis_slike = Nadežda Pavlova | izvorno_ime = Надежда Васильевна Павлова | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|5|15}} | mjesto_rođenja = [[Čeboksari]], [[Čuvaška ASSR]], [[Ruska SFSR]], [[Sovjetski Savez]] | nacionalnost = sovjetska i ruska | zanimanje = balerina, baletni pedagog | godine_aktivnosti = 1972–danas | poznat_po = solistica [[Boljšoj teatar|Boljšoj teatra]]; Grand Prix na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u Moskvi | nagrade = Narodni umjetnik SSSR-a<br>Lenjinova komsomolska nagrada<br>Orden "Znak časti" }} '''Nadežda Vasiljevna Pavlova''' (ruski: Надежда Васильевна Павлова; rođena 15. maja 1956. u [[Čeboksari]]ma) sovjetska je i ruska [[balerina]] i [[balet]]ni pedagog. Ubraja se među istaknute predstavnice sovjetskog baleta druge polovine 20. vijeka, a najpoznatija je po radu u [[Boljšoj teatar|Boljšoj teatru]] i po osvajanju Grand Prixa na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u [[Moskva|Moskvi]] 1973.<ref name="GRE">{{cite web |author=С. Б. Потёмкина |title=ПАВЛОВА НАДЕЖДА ВАСИЛЬЕВНА |url=https://old.bigenc.ru/theatre_and_cinema/text/2312008 |website=Большая российская энциклопедия |publisher=Большая российская энциклопедия |language=ru |access-date=25. 3. 2026}}</ref><ref name="TASS">{{cite web |title=Павлова, Надежда Васильевна |url=https://tass.ru/encyclopedia/person/pavlova-nadezhda-vasilevna |website=ТАСС |publisher=ТАСС |language=ru |access-date=25. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Pavlova je kao djevojčica pohađala koreografski kružok pri Domu pionira u Čeboksarima. Školovala se u Permskom državnom koreografskom učilištu u klasi Ljudmile Saharove, koje je završila 1974. Tokom školovanja nastupala je i u predstavama Permskog teatra opere i baleta, a 1974–1975. bila je solistica tog teatra.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Na Svesaveznom konkursu baletnih majstora i umjetnika baleta u Moskvi osvojila je prvu nagradu 1972, a 1973. Grand Prix na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u Moskvi.<ref name="TASS" /><ref name="IBC1973">{{cite web |title=1973 year concurs |url=https://moscowballetcompetition.com/en/1973/ |website=International Ballet Competition in Moscow |publisher=International Ballet Competition in Moscow |language=en |access-date=25. 3. 2026}}</ref> Nakon zapažene izvedbe naslovne uloge u baletu ''[[Giselle]]'' 1975. pozvana je u [[Boljšoj teatar]], gdje je kasnije ostvarila niz vodećih uloga klasičnog i savremenog repertoara.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Među njenim najpoznatijim ulogama bile su Giselle u istoimenom baletu [[Adolphe Adam|Adolphea Adama]], Maša u ''[[Krcko Oraščić]]u'', Odetta-Odilija u ''[[Labuđe jezero|Labuđem jezeru]]'', Kitri u ''[[Don Quijote (balet)|Don Kihotu]]'', Nikija u ''[[Bajadera]]'', Frigija u ''[[Spartak (balet)|Spartaku]]'' te Julija u ''[[Romeo i Julija]]''.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Njeni scenski partneri i pedagozi bili su, između ostalih, [[Vjačeslav Gordejev]], [[Asaf Messerer]] i [[Marina Semjonova]].<ref name="TASS" /> Od 1983. u repertoar su joj uključena i djela koreografa kao što su [[Maurice Béjart]] i [[George Balanchine]].<ref name="TASS" /> Nastupala je na međunarodnim turnejama u više od 40 zemalja, uključujući [[Italija|Italiju]], [[Japan]], [[Kina|Kinu]], [[Austrija|Austriju]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Francuska|Francusku]] i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref name="EC">{{cite web |title=Pavlova, Nadezhda (1956–) |url=https://www.encyclopedia.com/women/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/pavlova-nadezhda-1956 |website=Encyclopedia.com |publisher=Gale |language=en |access-date=25. 3. 2026}}</ref> Enciklopedijski izvori ističu njenu liričnost, čvrstu tehniku na prstima, sigurnu rotaciju i virtuoznost, kao i sposobnost da uvjerljivo tumači lirske, dramske i komične partije.<ref name="GRE" /> Od 1992. do 1994. vodila je "Teatar baleta Nadežde Pavlove", a 1995. bila je umjetnička rukovoditeljica trupe "Renessans-balet". Po završetku plesačke karijere nastavila je raditi kao pedagog i repetitor; od 2009. djeluje u Državnom akademskom teatru klasičnog baleta pod rukovodstvom Natalije Kasatkine i Vladimira Vasiljova, a od 2013. i kao baletmajstor-repetitor u Boljšoj teatru.<ref name="TASS" /> == Priznanja == Dobitnica je [[Lenjinova komsomolska nagrada|Lenjinove komsomolske nagrade]] iz 1975. i ordena "Znak časti" iz 1976. Zvanje Narodnog umjetnika SSSR-a dobila je 1984.<ref name="TASS" /> == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Pavlova, Nadežda}} [[Kategorija:Biografije, Čeboksari]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Ruske balerine]] [[Kategorija:Sovjetske balerine]] [[Kategorija:Narodni umjetnici SSSR]] 5mndpa4rxze38v6270oj0h8qo49um3g 3831250 3831246 2026-04-19T08:58:44Z AnToni 2325 [[Kategorija:Čuvaši]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nadežda Pavlova | slika = Nadezhda_Pavlova_(cropped).jpg | opis_slike = Nadežda Pavlova | izvorno_ime = Надежда Васильевна Павлова | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|5|15}} | mjesto_rođenja = [[Čeboksari]], [[Čuvaška ASSR]], [[Ruska SFSR]], [[Sovjetski Savez]] | nacionalnost = sovjetska i ruska | zanimanje = balerina, baletni pedagog | godine_aktivnosti = 1972–danas | poznat_po = solistica [[Boljšoj teatar|Boljšoj teatra]]; Grand Prix na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u Moskvi | nagrade = Narodni umjetnik SSSR-a<br>Lenjinova komsomolska nagrada<br>Orden "Znak časti" }} '''Nadežda Vasiljevna Pavlova''' (ruski: Надежда Васильевна Павлова; rođena 15. maja 1956. u [[Čeboksari]]ma) sovjetska je i ruska [[balerina]] i [[balet]]ni pedagog. Ubraja se među istaknute predstavnice sovjetskog baleta druge polovine 20. vijeka, a najpoznatija je po radu u [[Boljšoj teatar|Boljšoj teatru]] i po osvajanju Grand Prixa na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u [[Moskva|Moskvi]] 1973.<ref name="GRE">{{cite web |author=С. Б. Потёмкина |title=ПАВЛОВА НАДЕЖДА ВАСИЛЬЕВНА |url=https://old.bigenc.ru/theatre_and_cinema/text/2312008 |website=Большая российская энциклопедия |publisher=Большая российская энциклопедия |language=ru |access-date=25. 3. 2026}}</ref><ref name="TASS">{{cite web |title=Павлова, Надежда Васильевна |url=https://tass.ru/encyclopedia/person/pavlova-nadezhda-vasilevna |website=ТАСС |publisher=ТАСС |language=ru |access-date=25. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Pavlova je kao djevojčica pohađala koreografski kružok pri Domu pionira u Čeboksarima. Školovala se u Permskom državnom koreografskom učilištu u klasi Ljudmile Saharove, koje je završila 1974. Tokom školovanja nastupala je i u predstavama Permskog teatra opere i baleta, a 1974–1975. bila je solistica tog teatra.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Na Svesaveznom konkursu baletnih majstora i umjetnika baleta u Moskvi osvojila je prvu nagradu 1972, a 1973. Grand Prix na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u Moskvi.<ref name="TASS" /><ref name="IBC1973">{{cite web |title=1973 year concurs |url=https://moscowballetcompetition.com/en/1973/ |website=International Ballet Competition in Moscow |publisher=International Ballet Competition in Moscow |language=en |access-date=25. 3. 2026}}</ref> Nakon zapažene izvedbe naslovne uloge u baletu ''[[Giselle]]'' 1975. pozvana je u [[Boljšoj teatar]], gdje je kasnije ostvarila niz vodećih uloga klasičnog i savremenog repertoara.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Među njenim najpoznatijim ulogama bile su Giselle u istoimenom baletu [[Adolphe Adam|Adolphea Adama]], Maša u ''[[Krcko Oraščić]]u'', Odetta-Odilija u ''[[Labuđe jezero|Labuđem jezeru]]'', Kitri u ''[[Don Quijote (balet)|Don Kihotu]]'', Nikija u ''[[Bajadera]]'', Frigija u ''[[Spartak (balet)|Spartaku]]'' te Julija u ''[[Romeo i Julija]]''.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Njeni scenski partneri i pedagozi bili su, između ostalih, [[Vjačeslav Gordejev]], [[Asaf Messerer]] i [[Marina Semjonova]].<ref name="TASS" /> Od 1983. u repertoar su joj uključena i djela koreografa kao što su [[Maurice Béjart]] i [[George Balanchine]].<ref name="TASS" /> Nastupala je na međunarodnim turnejama u više od 40 zemalja, uključujući [[Italija|Italiju]], [[Japan]], [[Kina|Kinu]], [[Austrija|Austriju]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Francuska|Francusku]] i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref name="EC">{{cite web |title=Pavlova, Nadezhda (1956–) |url=https://www.encyclopedia.com/women/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/pavlova-nadezhda-1956 |website=Encyclopedia.com |publisher=Gale |language=en |access-date=25. 3. 2026}}</ref> Enciklopedijski izvori ističu njenu liričnost, čvrstu tehniku na prstima, sigurnu rotaciju i virtuoznost, kao i sposobnost da uvjerljivo tumači lirske, dramske i komične partije.<ref name="GRE" /> Od 1992. do 1994. vodila je "Teatar baleta Nadežde Pavlove", a 1995. bila je umjetnička rukovoditeljica trupe "Renessans-balet". Po završetku plesačke karijere nastavila je raditi kao pedagog i repetitor; od 2009. djeluje u Državnom akademskom teatru klasičnog baleta pod rukovodstvom Natalije Kasatkine i Vladimira Vasiljova, a od 2013. i kao baletmajstor-repetitor u Boljšoj teatru.<ref name="TASS" /> == Priznanja == Dobitnica je [[Lenjinova komsomolska nagrada|Lenjinove komsomolske nagrade]] iz 1975. i ordena "Znak časti" iz 1976. Zvanje Narodnog umjetnika SSSR-a dobila je 1984.<ref name="TASS" /> == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Pavlova, Nadežda}} [[Kategorija:Biografije, Čeboksari]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Ruske balerine]] [[Kategorija:Sovjetske balerine]] [[Kategorija:Narodni umjetnici SSSR]] [[Kategorija:Čuvaši]] o2zzjgis4zhxbmscp6u929seqyz2kon 3831252 3831250 2026-04-19T08:59:53Z AnToni 2325 3831252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nadežda Pavlova | slika = Nadezhda_Pavlova_(cropped).jpg | opis_slike = Nadežda Pavlova | izvorno_ime = Надежда Васильевна Павлова | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|5|15}} | mjesto_rođenja = [[Čeboksari]], [[Čuvaška ASSR]], [[Ruska SFSR]], [[Sovjetski Savez]] | nacionalnost = sovjetska i ruska | zanimanje = balerina, baletni pedagog | godine_aktivnosti = 1972–danas | poznat_po = solistica [[Boljšoj teatar|Boljšoj teatra]]; Grand Prix na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u Moskvi | nagrade = Narodni umjetnik SSSR-a<br>Lenjinova komsomolska nagrada<br>Orden "Znak časti" }} '''Nadežda Vasiljevna Pavlova''' ({{ru|Надежда Васильевна Павлова}}; rođena 15. maja 1956. u [[Čeboksari]]ma) sovjetska je i ruska [[balerina]] i [[balet]]ni pedagog. Ubraja se među istaknute predstavnice sovjetskog baleta druge polovine 20. vijeka, a najpoznatija je po radu u [[Boljšoj teatar|Boljšoj teatru]] i po osvajanju Grand Prixa na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u [[Moskva|Moskvi]] 1973.<ref name="GRE">{{cite web |author=С. Б. Потёмкина |title=ПАВЛОВА НАДЕЖДА ВАСИЛЬЕВНА |url=https://old.bigenc.ru/theatre_and_cinema/text/2312008 |website=Большая российская энциклопедия |publisher=Большая российская энциклопедия |language=ru |access-date=25. 3. 2026}}</ref><ref name="TASS">{{cite web |title=Павлова, Надежда Васильевна |url=https://tass.ru/encyclopedia/person/pavlova-nadezhda-vasilevna |website=ТАСС |publisher=ТАСС |language=ru |access-date=25. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Pavlova je kao djevojčica pohađala koreografski kružok pri Domu pionira u Čeboksarima. Školovala se u Permskom državnom koreografskom učilištu u klasi Ljudmile Saharove, koje je završila 1974. Tokom školovanja nastupala je i u predstavama Permskog teatra opere i baleta, a 1974–1975. bila je solistica tog teatra.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Na Svesaveznom konkursu baletnih majstora i umjetnika baleta u Moskvi osvojila je prvu nagradu 1972, a 1973. Grand Prix na II međunarodnom konkursu baletnih umjetnika u Moskvi.<ref name="TASS" /><ref name="IBC1973">{{cite web |title=1973 year concurs |url=https://moscowballetcompetition.com/en/1973/ |website=International Ballet Competition in Moscow |publisher=International Ballet Competition in Moscow |language=en |access-date=25. 3. 2026}}</ref> Nakon zapažene izvedbe naslovne uloge u baletu ''[[Giselle]]'' 1975. pozvana je u [[Boljšoj teatar]], gdje je kasnije ostvarila niz vodećih uloga klasičnog i savremenog repertoara.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Među njenim najpoznatijim ulogama bile su Giselle u istoimenom baletu [[Adolphe Adam|Adolphea Adama]], Maša u ''[[Krcko Oraščić]]u'', Odetta-Odilija u ''[[Labuđe jezero|Labuđem jezeru]]'', Kitri u ''[[Don Quijote (balet)|Don Kihotu]]'', Nikija u ''[[Bajadera]]'', Frigija u ''[[Spartak (balet)|Spartaku]]'' te Julija u ''[[Romeo i Julija]]''.<ref name="GRE" /><ref name="TASS" /> Njeni scenski partneri i pedagozi bili su, između ostalih, [[Vjačeslav Gordejev]], [[Asaf Messerer]] i [[Marina Semjonova]].<ref name="TASS" /> Od 1983. u repertoar su joj uključena i djela koreografa kao što su [[Maurice Béjart]] i [[George Balanchine]].<ref name="TASS" /> Nastupala je na međunarodnim turnejama u više od 40 zemalja, uključujući [[Italija|Italiju]], [[Japan]], [[Kina|Kinu]], [[Austrija|Austriju]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Francuska|Francusku]] i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref name="EC">{{cite web |title=Pavlova, Nadezhda (1956–) |url=https://www.encyclopedia.com/women/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/pavlova-nadezhda-1956 |website=Encyclopedia.com |publisher=Gale |language=en |access-date=25. 3. 2026}}</ref> Enciklopedijski izvori ističu njenu liričnost, čvrstu tehniku na prstima, sigurnu rotaciju i virtuoznost, kao i sposobnost da uvjerljivo tumači lirske, dramske i komične partije.<ref name="GRE" /> Od 1992. do 1994. vodila je "Teatar baleta Nadežde Pavlove", a 1995. bila je umjetnička rukovoditeljica trupe "Renessans-balet". Po završetku plesačke karijere nastavila je raditi kao pedagog i repetitor; od 2009. djeluje u Državnom akademskom teatru klasičnog baleta pod rukovodstvom Natalije Kasatkine i Vladimira Vasiljova, a od 2013. i kao baletmajstor-repetitor u Boljšoj teatru.<ref name="TASS" /> == Priznanja == Dobitnica je [[Lenjinova komsomolska nagrada|Lenjinove komsomolske nagrade]] iz 1975. i ordena "Znak časti" iz 1976. Zvanje Narodnog umjetnika SSSR-a dobila je 1984.<ref name="TASS" /> == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Pavlova, Nadežda}} [[Kategorija:Biografije, Čeboksari]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Ruske balerine]] [[Kategorija:Sovjetske balerine]] [[Kategorija:Narodni umjetnici SSSR]] [[Kategorija:Čuvaši]] c122rwx8pin1f6zega0lr6rr0jpc1km Razgovor:Nadežda Pavlova 1 532434 3831247 3819622 2026-04-19T08:37:41Z AnToni 2325 3831247 wikitext text/x-wiki {{Feminizam i folklor - članak|2026}} {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = kultura | tema2 = sport | tema3 = žene | država = Rusija | država2 = Čuvašija | država3 = }} == Čeboksari == {{ping|KWiki}} Dobro bi bilo provjeriti deklinaciju grada Čeboksari.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:37, 19 april 2026 (CEST) 5wmdgtaxb9lpozt88tht2bxmrk7e51h 3831254 3831247 2026-04-19T09:04:28Z KWiki 9400 /* Čeboksari */ odgovor 3831254 wikitext text/x-wiki {{Feminizam i folklor - članak|2026}} {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = kultura | tema2 = sport | tema3 = žene | država = Rusija | država2 = Čuvašija | država3 = }} == Čeboksari == {{ping|KWiki}} Dobro bi bilo provjeriti deklinaciju grada Čeboksari.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:37, 19 april 2026 (CEST) :U [[Čuvaški jezik|čuvaškom]] je jednina, a bio je i u ruskom do početka 20. stoljeća, ali otad se ustalio u obliku množine. Budući da nije među toponimima koji su u naš jezik stigli prije više stoljeća, ostaje nam da se držimo (aktualne) ruske verzije. Dakle, ''pluralia tantum'': Čeboksari, Čeboksara, Čeboksarima, Čeboksare, Čeboksari, Čeboksarima, Čeboksarima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:04, 19 april 2026 (CEST) jh0emix27xgyp0o8x70yty0gn1gpiko Avdo Huseinović 0 533341 3831189 3830941 2026-04-18T21:50:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831189 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Avdo Huseinović | počasni_sufiks = | slika = <!-- Ostavite prazno dok ne dobijete slobodnu (Creative Commons) sliku --> | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|11|25}}<ref name="bdp" /> | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], SR Bosna i Hercegovina, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<ref name="bdp" /> | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | spomenici = | prebivalište = [[Sarajevo]] | nacionalnost = bosanskohercegovačka | druga_imena = | etnicitet = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = novinar, publicista, dokumentarista<ref name="bdp" /> | godine_aktivnosti = 2008 – danas | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = | poznat_po = dokumentarni filmovi o ratu u Bosni i Hercegovini, istraživanje ratnih zločina i kulture sjećanja<ref name="etto" /> | značajna_djela = ''Dželati naroda mog'', ''Prijedorska polja smrti'', ''Logori smrti'', ''Herceg Bosna – zločin i kazna'', ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' | stil = | rodni_grad = Sarajevo | plaća = | bogatstvo = | visina = | težina = | televizija = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = Islam | denominacija = | krivične_prijave = | krivične_kazne = | sudski_status = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = Plaketa Kantona Sarajevo (2015)<ref name="bdp" /><br>Godišnja nagrada Fondacije ''Muradif Ćato'' (2022)<ref name="aa" /> | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Avdo Huseinović''' (rođen 25. novembra 1973. u Sarajevu) bosanskohercegovački je novinar, publicista i autor dokumentarnih filmova. Njegov rad fokusiran je na dokumentovanje rata u Bosni i Hercegovini, ratnih zločina i kulture sjećanja, a njegovi filmovi korišteni su kao dokazni materijal u procesima za ratne zločine.<ref name="bdp">{{cite web |url=https://www.bdp.ba/huseinovic-avdo/ |title=Avdo Huseinović |website=BDP.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Biografija == Avdo Huseinović rođen je 25. novembra 1973. u Sarajevu.<ref name="bdp" /> Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i učestvovao u borbama na području Sarajeva, uključujući linije na Kobiljoj Glavi.<ref name="etto">{{cite web |url=https://etto.ba/clanak/avdo-huseinovi%C4%87-%C5%BEivot-posve%C4%87en-dokumentiranju-historije-i-kulture-sje%C4%87anja-gost-podcasta-8-korpus |title=Avdo Huseinović: Život posvećen dokumentiranju historije i kulture sjećanja - gost podcasta 8. korpus |website=Etto.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Prije nego što se u potpunosti posvetio dokumentaristici, radio je kao novinar i bio angažovan u muzičkoj industriji kao tekstopisac i izvođač.<ref name="etto" /> == Publicistički rad == Huseinović je autor više knjiga koje se bave ratom u Bosni i Hercegovini i savremenom historijom. Njegova djela uključuju: * ''Dželati naroda mog'' (2009) * ''Naser od Gazimestana do Haga i nazad'' (2013) * ''Stazama bosanskih vitezova'' (2014) * ''Bosanski dan “D” ili slučaj Dobrovoljačka'' (2017)<ref name="klix_dobrovoljacka">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdo-huseinovic-promovirao-knjigu-slucaj-dobrovoljacka-borba-protiv-falsifikovanja-istine/170502070 |title=Avdo Huseinović promovirao knjigu "Slučaj Dobrovoljačka": Borba protiv falsifikovanja istine |website=Klix.ba |date=2. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Njegovi radovi zasnovani su na dokumentaciji, svjedočenjima i istraživačkom radu.<ref name="bdp" /> == Dokumentarni film == === Opis i tematika === Huseinović je autor više od 20 dokumentarnih filmova koji se bave ratom u Bosni i Hercegovini, ratnim zločinima i historijskim temama.<ref name="bdp" /> Njegov rad karakterizira fokus na prikupljanju arhivske građe, svjedočenja i drugih relevantnih izvora.<ref name="etto" /> U svojim javnim istupima, Huseinović često naglašava važnost institucionalnog pamćenja, ističući da proces spoznaje o zločinima i genocidu mora biti kontinuiran kako bi se sačuvala istina.<ref name="akos_genocid">{{cite web |url=https://akos.ba/huseinovic-genocid-jos-traje-ubiti-bosnjaka-smatralo-se-uzvisenim-cinom/ |title=Huseinović: Genocid još traje, ubiti Bošnjaka smatralo se uzvišenim činom |website=Akos.ba |date=15. 4. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Posebnu pažnju javnosti privukao je njegov film ''Junak umire jednom'' (2019) u kojem je dokumentovao priče bosanskih Srba koji su stali u odbranu Bosne i Hercegovine i borili se u redovima Armije RBiH.<ref name="klix_junak_srbi_1">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/srbi-koji-su-branili-bih-i-ginuli-za-nju-9-januara-1992-nisu-stali-na-stranu-zla/190108046 |title=Srbi koji su branili BiH i ginuli za nju 9. januara 1992. nisu stali na stranu zla |website=Klix.ba |date=8. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Snimao je i filmove o manje istraženim temama, poput žrtava seksualnog zlostavljanja u ratu (''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci''), kao i o historijskim ličnostima poput Husein-kapetana Gradaščevića (''Zmaj od Bosne'').<ref name="klix_zmaj">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-opcini-stari-grad-odrzana-premijera-filma-zmaj-od-bosne-avde-huseinovica/221125114 |title=U Općini Stari Grad održana premijera filma "Zmaj od Bosne" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=25. 11. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_silovanje">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/novi-film-avde-huseinovica-o-silovanju-zena-i-muskaraca-u-ratu-je-bolna-tema-o-kojoj-se-mora-pricati/160428121 |title=Novi film Avde Huseinovića o silovanju žena i muškaraca u ratu je bolna tema o kojoj se mora pričati |website=Klix.ba |date=28. 4. 2016 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> === Pravni značaj === Dokumentarni filmovi Avde Huseinovića korišteni su kao dokazni materijal u postupcima Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vezi s ratnim zločinima.<ref name="bdp" /> == Pravni procesi i pritisci == Zbog svog istraživačkog rada na otkrivanju detalja o ratnim zločinima, Huseinović se suočavao s pravnim pritiscima i tužbama. Posebno se ističe dugogodišnji sudski proces koji je protiv njega 2012. pokrenuo Rajko Dukić, direktor kompanije "Boksit", zbog Huseinovićevog pisanja o zločinima u selu Zaklopača kod Vlasenice. Iako su prvostepene presude bile donesene u Huseinovićevu korist, proces je više puta obnavljan, što je sam Huseinović okarakterisao kao iscrpljujuću "pravosudnu agoniju" i pokušaj utjecajnih pojedinaca da ga putem institucionalnog pritiska zaustave u daljem radu.<ref name="klix_dukic">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pojedinac-protiv-sistema-pravosudna-agonija-avde-huseinovica-po-tuzbi-rajka-dukica/170516012 |title=Pojedinac protiv sistema: Pravosudna agonija Avde Huseinovića po tužbi Rajka Dukića |website=Klix.ba |date=16. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" ! Godina !! Naslov !! Izvor |- | 2008 || ''Vanzemaljci iznad Sarajeva'' || <ref name="bdp" /> |- | 2010 || ''Krvavi ples po šeheru'' || <ref name="senzor">{{cite web |url=https://senzor.ba/premijera-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-agresija-na-istinu/ |title=Premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića "Agresija na istinu" |website=Senzor.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2010 || ''Daleko je Tuzla'' || <ref name="bdp" /> |- | 2011 || ''Bosna ili smrt'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''A bili su samo djeca'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''Dvadeset godina 1. korpusa Armije RBiH'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Na Drini krvavi Višegrad'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Prijedorska polja smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Logori smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2015 || ''Herceg Bosna – zločin i kazna'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Operacija Sana 95 – nedovršena pobjeda'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Dobrinja – opsada u opsadi'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci'' || <ref name="klix_silovanje" /><ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Bol zakopana šutnjom'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' || <ref name="bdp" /><ref name="klix_bosnjaci_mostar">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/promocija-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-u-mostaru/180312134 |title=Promocija novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića u Mostaru |website=Klix.ba |date=12. 3. 2018 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Djeca iza žice'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_djeca">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/premijera-filma-djeca-iza-zice-12-logorasa-svjedoci-o-golgotama-logora-u-bih/170301091 |title=Premijera filma "Djeca iza žice": 12 logoraša svjedoči o golgotama logora u BiH |website=Klix.ba |date=1. 3. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Prvi mart – Put u nezavisnost'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_prvimart">{{cite web |url=https://akos.ba/film-avde-huseinovica-prvi-mart-put-u-nezavisnost/ |title=Film Avde Huseinovića “Prvi mart – put u nezavisnost” |website=Akos.ba |date=29. 2. 2020 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Živi štit'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Glogova – neispričana priča'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Tomašica – grobnica fudbalera'' || <ref name="senzor" /> |- | 2018 || ''Sarajevski vitezovi – pozdrav domovini'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Junak umire jednom'' || <ref name="klix_junak_srbi_1" /><ref name="senzor" /><ref name="klix_junak_srbi_2">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/prikazan-film-avde-huseinovica-o-bosanskim-srbima-herojima-koji-su-branili-rbih/190109145 |title=Prikazan film Avde Huseinovića o bosanskim Srbima, herojima koji su branili RBiH |website=Klix.ba |date=9. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2019 || ''Hadžići – godine agresije'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Legenda o Zami – smrt za život'' || <ref name="senzor" /> |- | 2020 || ''Čudo otpora – Heroji izbliza'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Hašim – put u nezaborav'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Usporeni genocid – Što to nema od Drine vedrine'' || <ref name="bdp" /> |- | 2021 || ''Ubijeni prirodnom smrću'' || <ref name="bdp" /> |- | 2022 || ''Zmaj od Bosne'' || <ref name="klix_zmaj" /> |- | 2022 || ''Postupi po naređenju – dželati u plavom'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_dzelati">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-za-9-januar-najavio-premijeru-dokumentarca-postupi-po-naredenju-dzelati-u-plavom/ |title=Avdo Huseinović za 9. januar najavio premijeru dokumentarca “Postupi po naređenju – dželati u plavom“ |website=Akos.ba |date=7. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Ovamo daleko – Atentat na Bosnu'' || <ref name="tvsa">{{cite web |url=https://www.tvsa.ba/premijerno-prikazan-dokumentarac-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Premijerno prikazan dokumentarac "Ovamo daleko: Atentat na Bosnu" |website=TVSA.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="akos_atentat">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-povodom-1-marta-predstavio-novi-dokumentarni-film-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Avdo Huseinović povodom 1. marta predstavio novi dokumentarni film ”Ovamo daleko-Atentat na Bosnu“ |website=Akos.ba |date=28. 2. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Prsten za glavu aždaje'' || <ref name="bosnjaci">{{cite web |url=https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=75965 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Tajna autobusa smrti'' || <ref name="klix">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/film-tajna-autobusa-smrti-govori-o-zlocinima-u-ahatovicima-za-koje-niko-nije-odgovarao/220614148 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Foča – crna kutija zla'' || <ref name="akos_foca">{{cite web |url=https://akos.ba/novi-dokumentarni-film-avde-huseinovica-foca-crna-kutija-zla/ |title=Novi dokumentarni film Avde Huseinovića: “Foča-crna kutija zla” |website=Akos.ba |date=10. 1. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Kalinovik, više od zločina'' || <ref name="akos_kalinovik">{{cite web |url=https://akos.ba/premijerno-prikazan-film-avde-huseinovica-kalinovik-vise-od-zlocina-prica-o-komsijskom-genocidnom-pohodu/ |title=Premijerno prikazan film Avde Huseinovića “Kalinovik, više od zločina”: Priča o komšijskom genocidnom pohodu |website=Akos.ba |date=23. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_kalinovik">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-premijerno-prikazan-dokumentarni-film-kalinovik-vise-od-zlocina-avde-huseinovica/230622155 |title=U Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film "Kalinovik, više od zločina" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=22. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Lica iz Bosne'' || <ref name="akos_lica">{{cite web |url=https://akos.ba/dokumentarni-film-avde-huseinovica-o-gradanima-bih-u-logorima-srbije-i-crne-gore/ |title=Dokumentarni film Avde Huseinovića o građanima BiH u logorima Srbije i Crne Gore |website=Akos.ba |date=22. 1. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Bošnjaci između dva svjetska rata'' || <ref name="akos_baton">{{cite web |url=https://akos.ba/udruzenje-baton-zenica-predstavlja-film-avde-huseinovica-bosnjaci-izmedu-dva-svjetska-rata/ |title=Udruženje Baton Zenica predstavlja film Avde Huseinovića “Bošnjaci između dva svjetska rata” |website=Akos.ba |date=3. 12. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Agresija na istinu'' || <ref name="senzor" /> |- | 2025 || ''Pofalićka bitka – Grom u zoru'' || <ref name="akos_pofalici">{{cite web |url=https://akos.ba/film-pofalicka-bitka-grom-u-zoru-prica-o-jednoj-od-najznacajnijih-i-najpresudnijih-bitaka/ |title=Film “Pofalićka bitka - Grom u zoru”: Priča o jednoj od najznačajnijih i najpresudnijih bitaka |website=Akos.ba |date=3. 4. 2025 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |} == Nagrade i priznanja == Dobitnik je Plakete Kantona Sarajevo 2015.<ref name="bdp" /> Godinama je bio predlagan kao kandidat građana za prestižnu Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za svoj doprinos očuvanju istine, za šta su pokretane i javne peticije.<ref name="akos_sestoaprilska">{{cite web |url=https://akos.ba/peticija-za-sestoaprilsku-nagradu-avdi-huseinovicu/ |title=Peticija za Šestoaprilsku nagradu Avdi Huseinoviću |website=Akos.ba |date=21. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Godine 2022. dodijeljena mu je godišnja nagrada iz Fondacije ''Muradif Ćato'', koju dodjeljuje Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“.<ref name="aa">{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/sarajevo-avdi-huseinovi%C4%87u-dodijeljena-nagrada-iz-fondacije-muradif-%C4%87ato-/2741283 |title=Sarajevo: Avdi Huseinoviću dodijeljena nagrada iz Fondacije "Muradif Ćato" |website=Anadolu Agency |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="merhamet">{{cite web |url=https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |title=Avdi Huseinoviću uručena Merhametova godišnja nagrada |website=Merhamet.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Dodatne informacije == Huseinović je dugogodišnji saradnik medija u Bosni i Hercegovini i dijaspori, a njegov rad usmjeren je na istraživanje i dokumentovanje ratnih događaja i njihovih posljedica.<ref name="aa" /> == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/@PravdaAvdoHuseinovic Pravda - Avdo Huseinović] na [[YouTube]]-u [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački publicisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski producenti]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gzi3jvl4q92x10ei2ijzv79o0myrc8t 3831190 3831189 2026-04-18T21:57:49Z Panasko 146730 3831190 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Avdo Huseinović | počasni_sufiks = | slika = <!-- Ostavite prazno dok ne dobijete slobodnu (Creative Commons) sliku --> | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|11|25}}<ref name="bdp" /> | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], SR Bosna i Hercegovina, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<ref name="bdp" /> | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | spomenici = | prebivalište = [[Sarajevo]] | nacionalnost = bosanskohercegovačka | druga_imena = | etnicitet = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = novinar, publicista, dokumentarista<ref name="bdp" /> | godine_aktivnosti = 2008 – danas | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = | poznat_po = dokumentarni filmovi o ratu u Bosni i Hercegovini, istraživanje ratnih zločina i kulture sjećanja<ref name="etto" /> | značajna_djela = ''Dželati naroda mog'', ''Prijedorska polja smrti'', ''Logori smrti'', ''Herceg Bosna – zločin i kazna'', ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' | stil = | rodni_grad = Sarajevo | plaća = | bogatstvo = | visina = | težina = | televizija = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = Islam | denominacija = | krivične_prijave = | krivične_kazne = | sudski_status = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = Plaketa Kantona Sarajevo (2015)<ref name="bdp" /><br>Godišnja nagrada Fondacije ''Muradif Ćato'' (2022)<ref name="aa" /> | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Avdo Huseinović''' (rođen 25. novembra 1973. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], publicista i autor dokumentarnih filmova. Njegov rad fokusiran je na dokumentovanje [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], ratnih zločina i kulture sjećanja, a njegovi filmovi korišteni su kao dokazni materijal u procesima za ratne zločine.<ref name="bdp">{{cite web |url=https://www.bdp.ba/huseinovic-avdo/ |title=Avdo Huseinović |website=BDP.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Biografija == Avdo Huseinović rođen je 25. novembra 1973. u Sarajevu.<ref name="bdp" /> Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i učestvovao u borbama na području Sarajeva, uključujući linije na Kobiljoj Glavi.<ref name="etto">{{cite web |url=https://etto.ba/clanak/avdo-huseinovi%C4%87-%C5%BEivot-posve%C4%87en-dokumentiranju-historije-i-kulture-sje%C4%87anja-gost-podcasta-8-korpus |title=Avdo Huseinović: Život posvećen dokumentiranju historije i kulture sjećanja - gost podcasta 8. korpus |website=Etto.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Prije nego što se u potpunosti posvetio dokumentaristici, radio je kao novinar i bio angažovan u muzičkoj industriji kao tekstopisac i izvođač.<ref name="etto" /> == Publicistički rad == Huseinović je autor više knjiga koje se bave ratom u Bosni i Hercegovini i savremenom historijom. Njegova djela uključuju: * ''Dželati naroda mog'' (2009) * ''Naser od Gazimestana do Haga i nazad'' (2013) * ''Stazama bosanskih vitezova'' (2014) * ''Bosanski dan “D” ili slučaj Dobrovoljačka'' (2017)<ref name="klix_dobrovoljacka">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdo-huseinovic-promovirao-knjigu-slucaj-dobrovoljacka-borba-protiv-falsifikovanja-istine/170502070 |title=Avdo Huseinović promovirao knjigu "Slučaj Dobrovoljačka": Borba protiv falsifikovanja istine |website=Klix.ba |date=2. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Njegovi radovi zasnovani su na dokumentaciji, svjedočenjima i istraživačkom radu.<ref name="bdp" /> == Dokumentarni film == === Opis i tematika === Huseinović je autor više od 20 dokumentarnih filmova koji se bave ratom u Bosni i Hercegovini, ratnim zločinima i historijskim temama.<ref name="bdp" /> Njegov rad karakterizira fokus na prikupljanju arhivske građe, svjedočenja i drugih relevantnih izvora.<ref name="etto" /> U svojim javnim istupima, Huseinović često naglašava važnost institucionalnog pamćenja, ističući da proces spoznaje o zločinima i genocidu mora biti kontinuiran kako bi se sačuvala istina.<ref name="akos_genocid">{{cite web |url=https://akos.ba/huseinovic-genocid-jos-traje-ubiti-bosnjaka-smatralo-se-uzvisenim-cinom/ |title=Huseinović: Genocid još traje, ubiti Bošnjaka smatralo se uzvišenim činom |website=Akos.ba |date=15. 4. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Posebnu pažnju javnosti privukao je njegov film ''Junak umire jednom'' (2019) u kojem je dokumentovao priče bosanskih Srba koji su stali u odbranu Bosne i Hercegovine i borili se u redovima Armije RBiH.<ref name="klix_junak_srbi_1">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/srbi-koji-su-branili-bih-i-ginuli-za-nju-9-januara-1992-nisu-stali-na-stranu-zla/190108046 |title=Srbi koji su branili BiH i ginuli za nju 9. januara 1992. nisu stali na stranu zla |website=Klix.ba |date=8. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Snimao je i filmove o manje istraženim temama, poput žrtava seksualnog zlostavljanja u ratu (''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci''), kao i o historijskim ličnostima poput Husein-kapetana Gradaščevića (''Zmaj od Bosne'').<ref name="klix_zmaj">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-opcini-stari-grad-odrzana-premijera-filma-zmaj-od-bosne-avde-huseinovica/221125114 |title=U Općini Stari Grad održana premijera filma "Zmaj od Bosne" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=25. 11. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_silovanje">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/novi-film-avde-huseinovica-o-silovanju-zena-i-muskaraca-u-ratu-je-bolna-tema-o-kojoj-se-mora-pricati/160428121 |title=Novi film Avde Huseinovića o silovanju žena i muškaraca u ratu je bolna tema o kojoj se mora pričati |website=Klix.ba |date=28. 4. 2016 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> === Pravni značaj === Dokumentarni filmovi Avde Huseinovića korišteni su kao dokazni materijal u postupcima Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vezi s ratnim zločinima.<ref name="bdp" /> == Pravni procesi i pritisci == Zbog svog istraživačkog rada na otkrivanju detalja o ratnim zločinima, Huseinović se suočavao s pravnim pritiscima i tužbama. Posebno se ističe dugogodišnji sudski proces koji je protiv njega 2012. pokrenuo Rajko Dukić, direktor kompanije "Boksit", zbog Huseinovićevog pisanja o zločinima u selu Zaklopača kod Vlasenice. Iako su prvostepene presude bile donesene u Huseinovićevu korist, proces je više puta obnavljan, što je sam Huseinović okarakterisao kao iscrpljujuću "pravosudnu agoniju" i pokušaj utjecajnih pojedinaca da ga putem institucionalnog pritiska zaustave u daljem radu.<ref name="klix_dukic">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pojedinac-protiv-sistema-pravosudna-agonija-avde-huseinovica-po-tuzbi-rajka-dukica/170516012 |title=Pojedinac protiv sistema: Pravosudna agonija Avde Huseinovića po tužbi Rajka Dukića |website=Klix.ba |date=16. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" ! Godina !! Naslov !! Izvor |- | 2008 || ''Vanzemaljci iznad Sarajeva'' || <ref name="bdp" /> |- | 2010 || ''Krvavi ples po šeheru'' || <ref name="senzor">{{cite web |url=https://senzor.ba/premijera-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-agresija-na-istinu/ |title=Premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića "Agresija na istinu" |website=Senzor.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2010 || ''Daleko je Tuzla'' || <ref name="bdp" /> |- | 2011 || ''Bosna ili smrt'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''A bili su samo djeca'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''Dvadeset godina 1. korpusa Armije RBiH'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Na Drini krvavi Višegrad'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Prijedorska polja smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Logori smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2015 || ''Herceg Bosna – zločin i kazna'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Operacija Sana 95 – nedovršena pobjeda'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Dobrinja – opsada u opsadi'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci'' || <ref name="klix_silovanje" /><ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Bol zakopana šutnjom'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' || <ref name="bdp" /><ref name="klix_bosnjaci_mostar">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/promocija-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-u-mostaru/180312134 |title=Promocija novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića u Mostaru |website=Klix.ba |date=12. 3. 2018 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Djeca iza žice'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_djeca">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/premijera-filma-djeca-iza-zice-12-logorasa-svjedoci-o-golgotama-logora-u-bih/170301091 |title=Premijera filma "Djeca iza žice": 12 logoraša svjedoči o golgotama logora u BiH |website=Klix.ba |date=1. 3. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Prvi mart – Put u nezavisnost'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_prvimart">{{cite web |url=https://akos.ba/film-avde-huseinovica-prvi-mart-put-u-nezavisnost/ |title=Film Avde Huseinovića “Prvi mart – put u nezavisnost” |website=Akos.ba |date=29. 2. 2020 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Živi štit'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Glogova – neispričana priča'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Tomašica – grobnica fudbalera'' || <ref name="senzor" /> |- | 2018 || ''Sarajevski vitezovi – pozdrav domovini'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Junak umire jednom'' || <ref name="klix_junak_srbi_1" /><ref name="senzor" /><ref name="klix_junak_srbi_2">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/prikazan-film-avde-huseinovica-o-bosanskim-srbima-herojima-koji-su-branili-rbih/190109145 |title=Prikazan film Avde Huseinovića o bosanskim Srbima, herojima koji su branili RBiH |website=Klix.ba |date=9. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2019 || ''Hadžići – godine agresije'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Legenda o Zami – smrt za život'' || <ref name="senzor" /> |- | 2020 || ''Čudo otpora – Heroji izbliza'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Hašim – put u nezaborav'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Usporeni genocid – Što to nema od Drine vedrine'' || <ref name="bdp" /> |- | 2021 || ''Ubijeni prirodnom smrću'' || <ref name="bdp" /> |- | 2022 || ''Zmaj od Bosne'' || <ref name="klix_zmaj" /> |- | 2022 || ''Postupi po naređenju – dželati u plavom'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_dzelati">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-za-9-januar-najavio-premijeru-dokumentarca-postupi-po-naredenju-dzelati-u-plavom/ |title=Avdo Huseinović za 9. januar najavio premijeru dokumentarca “Postupi po naređenju – dželati u plavom“ |website=Akos.ba |date=7. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Ovamo daleko – Atentat na Bosnu'' || <ref name="tvsa">{{cite web |url=https://www.tvsa.ba/premijerno-prikazan-dokumentarac-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Premijerno prikazan dokumentarac "Ovamo daleko: Atentat na Bosnu" |website=TVSA.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="akos_atentat">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-povodom-1-marta-predstavio-novi-dokumentarni-film-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Avdo Huseinović povodom 1. marta predstavio novi dokumentarni film ”Ovamo daleko-Atentat na Bosnu“ |website=Akos.ba |date=28. 2. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Prsten za glavu aždaje'' || <ref name="bosnjaci">{{cite web |url=https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=75965 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Tajna autobusa smrti'' || <ref name="klix">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/film-tajna-autobusa-smrti-govori-o-zlocinima-u-ahatovicima-za-koje-niko-nije-odgovarao/220614148 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Foča – crna kutija zla'' || <ref name="akos_foca">{{cite web |url=https://akos.ba/novi-dokumentarni-film-avde-huseinovica-foca-crna-kutija-zla/ |title=Novi dokumentarni film Avde Huseinovića: “Foča-crna kutija zla” |website=Akos.ba |date=10. 1. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Kalinovik, više od zločina'' || <ref name="akos_kalinovik">{{cite web |url=https://akos.ba/premijerno-prikazan-film-avde-huseinovica-kalinovik-vise-od-zlocina-prica-o-komsijskom-genocidnom-pohodu/ |title=Premijerno prikazan film Avde Huseinovića “Kalinovik, više od zločina”: Priča o komšijskom genocidnom pohodu |website=Akos.ba |date=23. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_kalinovik">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-premijerno-prikazan-dokumentarni-film-kalinovik-vise-od-zlocina-avde-huseinovica/230622155 |title=U Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film "Kalinovik, više od zločina" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=22. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Lica iz Bosne'' || <ref name="akos_lica">{{cite web |url=https://akos.ba/dokumentarni-film-avde-huseinovica-o-gradanima-bih-u-logorima-srbije-i-crne-gore/ |title=Dokumentarni film Avde Huseinovića o građanima BiH u logorima Srbije i Crne Gore |website=Akos.ba |date=22. 1. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Bošnjaci između dva svjetska rata'' || <ref name="akos_baton">{{cite web |url=https://akos.ba/udruzenje-baton-zenica-predstavlja-film-avde-huseinovica-bosnjaci-izmedu-dva-svjetska-rata/ |title=Udruženje Baton Zenica predstavlja film Avde Huseinovića “Bošnjaci između dva svjetska rata” |website=Akos.ba |date=3. 12. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Agresija na istinu'' || <ref name="senzor" /> |- | 2025 || ''Pofalićka bitka – Grom u zoru'' || <ref name="akos_pofalici">{{cite web |url=https://akos.ba/film-pofalicka-bitka-grom-u-zoru-prica-o-jednoj-od-najznacajnijih-i-najpresudnijih-bitaka/ |title=Film “Pofalićka bitka - Grom u zoru”: Priča o jednoj od najznačajnijih i najpresudnijih bitaka |website=Akos.ba |date=3. 4. 2025 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |} == Nagrade i priznanja == Dobitnik je Plakete Kantona Sarajevo 2015.<ref name="bdp" /> Godinama je bio predlagan kao kandidat građana za prestižnu Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za svoj doprinos očuvanju istine, za šta su pokretane i javne peticije.<ref name="akos_sestoaprilska">{{cite web |url=https://akos.ba/peticija-za-sestoaprilsku-nagradu-avdi-huseinovicu/ |title=Peticija za Šestoaprilsku nagradu Avdi Huseinoviću |website=Akos.ba |date=21. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Godine 2022. dodijeljena mu je godišnja nagrada iz Fondacije ''Muradif Ćato'', koju dodjeljuje Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“.<ref name="aa">{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/sarajevo-avdi-huseinovi%C4%87u-dodijeljena-nagrada-iz-fondacije-muradif-%C4%87ato-/2741283 |title=Sarajevo: Avdi Huseinoviću dodijeljena nagrada iz Fondacije "Muradif Ćato" |website=Anadolu Agency |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="merhamet">{{cite web |url=https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |title=Avdi Huseinoviću uručena Merhametova godišnja nagrada |website=Merhamet.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Dodatne informacije == Huseinović je dugogodišnji saradnik medija u Bosni i Hercegovini i dijaspori, a njegov rad usmjeren je na istraživanje i dokumentovanje ratnih događaja i njihovih posljedica.<ref name="aa" /> == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/@PravdaAvdoHuseinovic Pravda - Avdo Huseinović] na [[YouTube]]-u {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački publicisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski producenti]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rb3wmvnl0uwfqx3a4gnrotsc6ygb061 Julia Leitinger 0 533373 3831136 3830932 2026-04-18T15:05:11Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3831136 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Julia Leitinger | slika = Юлия_Швайгер.JPG | opis slike = | puno ime = Julia Christine Leitinger | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|01|21}} | mjesto rođenja = [[Zell am See]] | država rođenja = [[Austrija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = HSV Saalfelden | visina = 165 | težina = 56 | trener = [[Markus Fischer]], [[Bernhard Pollerus]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''15.''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | kraj karijere = 2026. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 17. 4. 2024. }} '''Julia Leitinger''', rođena 21. januara 1996. kao Julia Schwaiger u [[Zell am See]], [[Austrija]], je nekadašnja austrijska [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |url=http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |title=Julia SCHWAIGER |website=BiathlonResults.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150117180231/http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2015 |url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |title=Julia LEITINGER |website=BiathlonWorld.com |publisher=[[International Biathlon Union]] |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250117111156/https://www.biathlonworld.com/athlete/leitinger-julia/BTAUT22101199601 |archive-date=17. 1. 2025 |url-status=live|language=en}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|44]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|10]] |} Julia Leitinger je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&nbsp;km]] kada je osvojila 31-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 4:29.5&nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama ostvarila je na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Simon Eder|Simonom Ederom]] i [[Felix Leitner|Felixom Leitnerom]], kada su sa zaostatkom od 2:58.6&nbsp;min osvojili deseto mjesto iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Tiril Eckhoff]], [[Tarjei Bø]] i [[Johannes Thingnes Bø]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|94]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|50]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}{{efn|name=AUT|Štafeta Austrije diskvalifikovana je zbog greške u gađanju austrijske biatlonke Julije Schwaiger, koja je umjesto dozvoljena tri rezervna punjenja predviđenih za jedno gađanje, nakon promašaja četvrti put napunila pušku i gađala u metu. (pravilo IBU 5.6)}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|54]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|63]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|7]] | |} Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem bila 2:20.8&nbsp;min sporija od češke biatlonke [[Markéta Davidová|Markéte Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]] i [[Katharina Innerhofer|Katharinom Innerhofer]], kada su s 1:04.3&nbsp;min zaostatka bili sporiji od norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] |- | ||65||75||55||62||32||70||82 |} {{clear}} Prvi nastup Leitinger u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] u <!-- [[Oberhof]]u 6. januara 2011. u utrci štafeta, kada je s [[Romana Schrempf|Romanom Schrempf]], [[Ramona Düringer|Ramonom Düringer]] i [[Kerstin Muschet]] osvojila 14-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u utrci na 7,5&nbsp;km na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka]], kada je bez promašaja 9.2&nbsp;s bila brža od finske biatlonke [[Darija Virolainen|Darije Virolainen]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat šesto mjesto u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20.]] 12. decembra 2020, s [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]], [[Julia Schwaiger|Julijom Schwaiger]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Od 2024. godine udata je za austrijskog biatlona [[Benhard Leitinger|Benharda Leitingera]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Julia Innerhofer}} * {{Sport365|18}} {{DEFAULTSORT:Leitinger, Julia}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Zell am See]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] nku9u6kivjjhspo0odgqrr2632kk48q Amnestija 0 533381 3831184 3830928 2026-04-18T21:35:40Z Panasko 146730 Citirani samo primarni izvori (zakoni) 3831184 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Amnestija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''amnestia'', [[Grčki jezik|grč]]. ''ἀμνηστία'' - zaborav, prelaženje preko) predstavlja akt zakonodavne vlasti kojim se određenoj grupi ili kategoriji osoba daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne, zamjena izrečene kazne blažom kaznom, brisanje osude ili ukidanje određenih pravnih posljedica osude.<ref name="Krivicni_zakon_BiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/krivicni-zakon-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_FBiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/krivicni-zakon-federacije-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_RS">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakonik Republike Srpske |url=https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/krivicni-zakon-republike-srpske.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_BD">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Brčko distrikta BiH |url=https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/krivicni-zakon-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref> Za razliku od [[pomilovanje|pomilovanja]], koje se odnosi na određenu osobu i donosi ga izvršna vlast, amnestija se primjenjuje na unaprijed određenu kategoriju osoba i donosi se zakonom, te može obuhvatiti i osobe koje još nisu pravosnažno osuđene.<ref name="Krivicni_zakon_BiH" /><ref name="Krivicni_zakon_FBiH" /><ref name="Krivicni_zakon_RS" /><ref name="Krivicni_zakon_BD" /> == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Criminal law}} [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kriminal]] tt6fpjbgrakp46ng1ucnzd6fft4qgcs 3831204 3831184 2026-04-19T01:47:09Z Bosancica by MK 173186 Dopune na osnovni tekst (dijelom prevedene sa wikipedia en) 3831204 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Amnestija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''amnestia'', [[Grčki jezik|grč]]. ''ἀμνηστία'' - zaborav, prelaženje preko) predstavlja akt zakonodavne vlasti kojim se određenoj grupi ili kategoriji osoba daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne, zamjena izrečene kazne blažom kaznom, brisanje osude ili ukidanje određenih pravnih posljedica osude.<ref name="Krivicni_zakon_BiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/krivicni-zakon-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_FBiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/krivicni-zakon-federacije-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_RS">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakonik Republike Srpske |url=https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/krivicni-zakon-republike-srpske.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_BD">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Brčko distrikta BiH |url=https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/krivicni-zakon-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref> == Pravni karakter i odnos prema pomilovanju == Amnestija se donosi u formi zakona i primjenjuje se na unaprijed određenu kategoriju osoba, pri čemu se, za razliku od pomilovanja, ne navode poimenično osobe na koje se odnosi.cU trenutku njenog donošenja nije poznat tačan broj niti identitet lica obuhvaćenih amnestijom.<ref name="Stankovic_Krivicno_2016">{{cite book |last=Stanković |first=Nedeljko |date=2016 |title=Krivično pravo – opšti dio |url=https://eubd.edu.ba/02-ID/023-Mon/Krivicno%20pravo%20-%20opsti%20dio-min.pdf |publisher=Evropski univerzitet Brčko distrikt |location=Brčko |isbn=978-99955-99-12-6 |access-date=19. april 2026 |language=bs}}</ref> Za razliku od [[Pomilovanje|pomilovanja]], koje se odnosi na na određenu osobu i donosi ga izvršna vlast, amnestija je opći akt zakonodavnog organa i može obuhvatiti i osobe koje još nisu pravosnažno osuđene.<ref name="Krivicni_zakon_BiH" /><ref name="Krivicni_zakon_FBiH" /><ref name="Krivicni_zakon_RS" /><ref name="Krivicni_zakon_BD" /> == Pravni okvir == Zakon o amnestiji je zakon kojim se retroaktivno isključuje krivično gonjenje ili krivična odgovornost određene grupe osoba, najčešće za krivična djela političke prirode ili djela povezana s djelovanjem državnih ili vojnih struktura. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], zbog podijeljene nadležnosti u oblasti krivičnog zakonodavstva, amnestiju mogu donijeti nadležni zakonodavni organi na državnom nivou, u entitetima i u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine. Amnestija se može usloviti određenim okolnostima, kao što su vrsta krivičnog djela, visina izrečene kazne ili vremenski period u kojem je djelo izvršeno. U takvim slučajevima, za njenu primjenu obično je potreban i pojedinačni akt suda kojim se utvrđuje da su ispunjeni zakonom propisani uslovi.<ref name="Krivicni_zakon_BD" /> == Djelovanje i pravni učinci == Amnestija se može primijeniti kada nadležni organ procijeni da je važnije omogućiti građanima usklađivanje sa zakonom nego ih kažnjavati za ranije počinjena djela. Amnestija nakon rata doprinosi okončanju sukoba. Iako se [[Krivično djelo|krivična djela]] poput izdaje ili pobune zadržavaju u pravnom sistemu kako bi se djelovalo odvraćajuće na buduće počinioce, smatra se opravdanim da se raniji počinioci u određenim okolnostima oslobode krivičnog gonjenja, naročito nakon prestanka razloga koji su doveli do sukoba<ref name="Encyclopedia_CriminalLaw_2022">{{cite web |last=Redakcija |date=2022 |title=Criminal Law |url=https://encyclopedia.pub/entry/34381 |website=Scholarly Community Encyclopedia |publisher=MDPI |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> Historijski primjer je iz 1718. godine, kada je Britanija donijela [[Akt milosti iz 1717–1718|Akt milosti iz 1717–1718 (opće pomilovanje za pirate)]]<ref name="Brigham_Proclamations_1911">{{cite book |last=Brigham |first=Clarence |date=1911 |title=British Royal Proclamations Relating to America 1603–1783 |url=https://archive.org/details/royalproclamations12brigrich/page/178 |location=Worcester, Massachusetts |publisher=American Antiquarian Society |pages=178–180 |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> s ciljem da se spriječi njihovo stupanje u špansku službu tokom [[Rat Četverostrukog saveza|Rata Četverostrukog saveza]].<ref name="CSP_Colonial_1964">{{cite book |author=Redakcija |date=1964 |title=Calendar of State Papers, Colonial series. America and West Indies, August 1717 to December 1718 |url=https://archive.org/details/calendarofstatep17171718grea |location=Vaduz |publisher=Kraus Reprint |pages=398–399 |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> Amnestije se često donose s ciljem postizanja [[mir|mira]], a često su praćene djelovanjem komisija za istinu i pomirenje,<ref name="Cassese_ICL_2003">{{cite book |last=Cassese |first=Antonio |date=2003 |title=International Criminal Law |location=New York |publisher=Oxford University Press |pages=315–316 |isbn=978-0199259113 |language=en}}</ref> koje imaju zadatak da istražuju okolnosti ranijih sukoba i kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], kao i doprinose procesima tranzicijske pravde i društvenog pomirenja. Jedan od primjera je Urugvaj, gdje je ''Zakon o prestanku kaznenog potraživanja države'' okončao neriješena pitanja proizašla iz 12-godišnje civilo-vojne diktature. Kasnije je na [[Urugvajski referendum o amnestiji 1989|urugvajskom referendumu o amnestiji 1989]] potvrđen ovaj zakon, pri čemu je za njegovo zadržavanje glasalo 56% birača.<ref name="Gallinal_ElPais_2009">{{cite web |last=Gallinal |first=Francisco |date=28. februar 2009 |title=La ley de caducidad |url=http://www.elpais.com.uy/09/02/28/predit_401629.asp |website=El País (Uruguay) |publisher=El País |access-date=19. april 2026 |language=es}}</ref> Amnestija se u praksi često koristi kao mjera kojom se podstiče dobrovoljna predaja zabranjenih predmeta, kao što je to bio slučaj kampanje u vezi s ograničenjima posjedovanja vatrenog oružja u [[Kina|Kini]]<ref name="BBC_China_Guns_2006">{{cite news |last=BBC News |date=5. juli 2006 |title=China sets gun amnesty deadline |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/5151002.stm |website=BBC News |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref>, kao i mjere vezane za zabranu pit bull pasa u Kansas Cityju.<ref name="LJWorld_PitBull_2006">{{cite web |last=Redakcija |date=13. august 2006 |title=Pit bull amnesty convinces some owners to abide by ban |url=http://www2.ljworld.com/news/2006/aug/13/pit_bull_amnesty_convinces_some_owners_abide_ban/ |website=LJWorld.com |publisher=Lawrence Journal-World |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> U nekim javnim školama koje primjenjuju politiku nulte tolerancije prema [[droga|drogama]] i [[oružje|oružju]] postoje tzv. kutije za predaju ([[Engleski jezik|eng.]] ''amnesty box''), u koje [[Učenik|učenici]] mogu bez posljedica odložiti zabranjene predmete koje su unijeli u [[škola|školu]]. == Prednosti primjene == Prednosti primjene amnestije mogu uključivati izbjegavanje skupih krivičnih postupaka, posebno u situacijama kada je riječ o velikom broju počinioca, zatim podsticanje počinioca da se dobrovoljno prijave nadležnim organima, kao i doprinos procesu pomirenja između počinioca i društva.<ref name="Encyclopedia_CriminalLaw_2022" />Primjer takvog pristupa predstavlja amnestija dodijeljena nakon [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] 1970-ih godina osobama koje su odbile vojnu službu iz savjesti i osobama koje su izbjegle regrutaciju. Mjera je uvedena u okviru politike društvenog pomirenja nakon završetka rata i prestanka vojne obaveze, u mandatu predsjednika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]].<ref name="PBS_Carter_Pardon_1977">{{cite web |last=Redakcija |date=21. januar 1977 |title=Remembering Vietnam: Carter's Pardon |url=https://www.pbs.org/newshour/bb/asia/vietnam/vietnam_1-21-77.html |website=PBS |publisher=Online NewsHour |access-date=19. april 2026 |archive-date=28. februar 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070228161513/http://www.pbs.org/newshour/bb/asia/vietnam/vietnam_1-21-77.html |url-status=dead |language=en}}</ref> == Kritike i opravdanja == Primjena amnestije i [[Pomilovanje|pomilovanja]] izaziva određene teorijske i praktične rasprave. S jedne strane, smatra se da akti amnestije i pomilovanja mogu predstavljati miješanje [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] u domen [[Sudska vlast|sudske vlasti]], pri čemu odluke često nisu praćene detaljnim obrazloženjem razloga njihove primjene, što otežava ocjenu njihove opravdanosti sa stanovišta pravne sigurnosti i načela podjele vlasti. S druge strane, u pravnoj teoriji se navodi niz argumenata koji opravdavaju postojanje ovih instituta. Amnestija i [[Pomilovanje|pomilovanje]] mogu služiti kao mehanizmi ispravljanja sudskih nepravdi, posebno u slučajevima kada je došlo do neopravdane osude, a ne postoje redovni pravni lijekovi kojima bi se takve greške mogle otkloniti. Također, ovi instituti se posmatraju i kao instrumenti krivične politike i humanizacije krivičnog sistema.<ref name="Krivicni_zakon_BD" /> == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Criminal law}} [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kriminal]] isswyhcxt4ytzkmdgi72yoir371fvny 3831206 3831204 2026-04-19T01:52:29Z Bosancica by MK 173186 3831206 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Amnestija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''amnestia'', [[Grčki jezik|grč]]. ''ἀμνηστία'' - zaborav, prelaženje preko) predstavlja akt zakonodavne vlasti kojim se određenoj grupi ili kategoriji osoba daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne, zamjena izrečene kazne blažom kaznom, brisanje osude ili ukidanje određenih pravnih posljedica osude.<ref name="Krivicni_zakon_BiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/krivicni-zakon-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_FBiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/krivicni-zakon-federacije-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_RS">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakonik Republike Srpske |url=https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/krivicni-zakon-republike-srpske.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_BD">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Brčko distrikta BiH |url=https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/krivicni-zakon-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref> == Pravni karakter i odnos prema pomilovanju == Amnestija se donosi u formi zakona i primjenjuje se na unaprijed određenu kategoriju osoba, pri čemu se, za razliku od pomilovanja, ne navode poimenično osobe na koje se odnosi.cU trenutku njenog donošenja nije poznat tačan broj niti identitet lica obuhvaćenih amnestijom.<ref name="Stankovic_Krivicno_2016">{{cite book |last=Stanković |first=Nedeljko |date=2016 |title=Krivično pravo – opšti dio |url=https://eubd.edu.ba/02-ID/023-Mon/Krivicno%20pravo%20-%20opsti%20dio-min.pdf |publisher=Evropski univerzitet Brčko distrikt |location=Brčko |isbn=978-99955-99-12-6 |access-date=19. april 2026 |language=bs}}</ref> Za razliku od [[Pomilovanje|pomilovanja]], koje se odnosi na na određenu osobu i donosi ga izvršna vlast, amnestija je opći akt zakonodavnog organa i može obuhvatiti i osobe koje još nisu pravosnažno osuđene.<ref name="Krivicni_zakon_BiH" /><ref name="Krivicni_zakon_FBiH" /><ref name="Krivicni_zakon_RS" /><ref name="Krivicni_zakon_BD" /> == Pravni okvir == Zakon o amnestiji je zakon kojim se retroaktivno isključuje krivično gonjenje ili krivična odgovornost određene grupe osoba, najčešće za krivična djela političke prirode ili djela povezana s djelovanjem državnih ili vojnih struktura. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], zbog podijeljene nadležnosti u oblasti krivičnog zakonodavstva, amnestiju mogu donijeti nadležni zakonodavni organi na državnom nivou, u entitetima i u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine. Amnestija se može usloviti određenim okolnostima, kao što su vrsta krivičnog djela, visina izrečene kazne ili vremenski period u kojem je djelo izvršeno. U takvim slučajevima, za njenu primjenu obično je potreban i pojedinačni akt suda kojim se utvrđuje da su ispunjeni zakonom propisani uslovi.<ref name="Stankovic_Krivicno_2016" /> == Djelovanje i pravni učinci == Amnestija se može primijeniti kada nadležni organ procijeni da je važnije omogućiti građanima usklađivanje sa zakonom nego ih kažnjavati za ranije počinjena djela. Amnestija nakon rata doprinosi okončanju sukoba. Iako se [[Krivično djelo|krivična djela]] poput izdaje ili pobune zadržavaju u pravnom sistemu kako bi se djelovalo odvraćajuće na buduće počinioce, smatra se opravdanim da se raniji počinioci u određenim okolnostima oslobode krivičnog gonjenja, naročito nakon prestanka razloga koji su doveli do sukoba<ref name="Encyclopedia_CriminalLaw_2022">{{cite web |last=Redakcija |date=2022 |title=Criminal Law |url=https://encyclopedia.pub/entry/34381 |website=Scholarly Community Encyclopedia |publisher=MDPI |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> Historijski primjer je iz 1718. godine, kada je Britanija donijela [[Akt milosti iz 1717–1718|Akt milosti iz 1717–1718 (opće pomilovanje za pirate)]]<ref name="Brigham_Proclamations_1911">{{cite book |last=Brigham |first=Clarence |date=1911 |title=British Royal Proclamations Relating to America 1603–1783 |url=https://archive.org/details/royalproclamations12brigrich/page/178 |location=Worcester, Massachusetts |publisher=American Antiquarian Society |pages=178–180 |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> s ciljem da se spriječi njihovo stupanje u špansku službu tokom [[Rat Četverostrukog saveza|Rata Četverostrukog saveza]].<ref name="CSP_Colonial_1964">{{cite book |author=Redakcija |date=1964 |title=Calendar of State Papers, Colonial series. America and West Indies, August 1717 to December 1718 |url=https://archive.org/details/calendarofstatep17171718grea |location=Vaduz |publisher=Kraus Reprint |pages=398–399 |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> Amnestije se često donose s ciljem postizanja [[mir|mira]], a često su praćene djelovanjem komisija za istinu i pomirenje,<ref name="Cassese_ICL_2003">{{cite book |last=Cassese |first=Antonio |date=2003 |title=International Criminal Law |location=New York |publisher=Oxford University Press |pages=315–316 |isbn=978-0199259113 |language=en}}</ref> koje imaju zadatak da istražuju okolnosti ranijih sukoba i kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], kao i doprinose procesima tranzicijske pravde i društvenog pomirenja. Jedan od primjera je Urugvaj, gdje je ''Zakon o prestanku kaznenog potraživanja države'' okončao neriješena pitanja proizašla iz 12-godišnje civilo-vojne diktature. Kasnije je na [[Urugvajski referendum o amnestiji 1989|urugvajskom referendumu o amnestiji 1989]] potvrđen ovaj zakon, pri čemu je za njegovo zadržavanje glasalo 56% birača.<ref name="Gallinal_ElPais_2009">{{cite web |last=Gallinal |first=Francisco |date=28. februar 2009 |title=La ley de caducidad |url=http://www.elpais.com.uy/09/02/28/predit_401629.asp |website=El País (Uruguay) |publisher=El País |access-date=19. april 2026 |language=es}}</ref> Amnestija se u praksi često koristi kao mjera kojom se podstiče dobrovoljna predaja zabranjenih predmeta, kao što je to bio slučaj kampanje u vezi s ograničenjima posjedovanja vatrenog oružja u [[Kina|Kini]]<ref name="BBC_China_Guns_2006">{{cite news |last=BBC News |date=5. juli 2006 |title=China sets gun amnesty deadline |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/5151002.stm |website=BBC News |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref>, kao i mjere vezane za zabranu pit bull pasa u Kansas Cityju.<ref name="LJWorld_PitBull_2006">{{cite web |last=Redakcija |date=13. august 2006 |title=Pit bull amnesty convinces some owners to abide by ban |url=http://www2.ljworld.com/news/2006/aug/13/pit_bull_amnesty_convinces_some_owners_abide_ban/ |website=LJWorld.com |publisher=Lawrence Journal-World |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> U nekim javnim školama koje primjenjuju politiku nulte tolerancije prema [[droga|drogama]] i [[oružje|oružju]] postoje tzv. kutije za predaju ([[Engleski jezik|eng.]] ''amnesty box''), u koje [[Učenik|učenici]] mogu bez posljedica odložiti zabranjene predmete koje su unijeli u [[škola|školu]]. == Prednosti primjene == Prednosti primjene amnestije mogu uključivati izbjegavanje skupih krivičnih postupaka, posebno u situacijama kada je riječ o velikom broju počinioca, zatim podsticanje počinioca da se dobrovoljno prijave nadležnim organima, kao i doprinos procesu pomirenja između počinioca i društva.<ref name="Encyclopedia_CriminalLaw_2022" />Primjer takvog pristupa predstavlja amnestija dodijeljena nakon [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] 1970-ih godina osobama koje su odbile vojnu službu iz savjesti i osobama koje su izbjegle regrutaciju. Mjera je uvedena u okviru politike društvenog pomirenja nakon završetka rata i prestanka vojne obaveze, u mandatu predsjednika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]].<ref name="PBS_Carter_Pardon_1977">{{cite web |last=Redakcija |date=21. januar 1977 |title=Remembering Vietnam: Carter's Pardon |url=https://www.pbs.org/newshour/bb/asia/vietnam/vietnam_1-21-77.html |website=PBS |publisher=Online NewsHour |access-date=19. april 2026 |archive-date=28. februar 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070228161513/http://www.pbs.org/newshour/bb/asia/vietnam/vietnam_1-21-77.html |url-status=dead |language=en}}</ref> == Kritike i opravdanja == Primjena amnestije i [[Pomilovanje|pomilovanja]] izaziva određene teorijske i praktične rasprave. S jedne strane, smatra se da akti amnestije i pomilovanja mogu predstavljati miješanje [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] u domen [[Sudska vlast|sudske vlasti]], pri čemu odluke često nisu praćene detaljnim obrazloženjem razloga njihove primjene, što otežava ocjenu njihove opravdanosti sa stanovišta pravne sigurnosti i načela podjele vlasti. S druge strane, u pravnoj teoriji se navodi niz argumenata koji opravdavaju postojanje ovih instituta. Amnestija i [[Pomilovanje|pomilovanje]] mogu služiti kao mehanizmi ispravljanja sudskih nepravdi, posebno u slučajevima kada je došlo do neopravdane osude, a ne postoje redovni pravni lijekovi kojima bi se takve greške mogle otkloniti. Također, ovi instituti se posmatraju i kao instrumenti krivične politike i humanizacije krivičnog sistema.<ref name="Stankovic_Krivicno_2016" /> == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Criminal law}} [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kriminal]] 54one4ed3bjuw602j6rj9shz2v93jbi Pomilovanje 0 533382 3831185 3830927 2026-04-18T21:37:37Z Panasko 146730 Koristeni iskljucivo primarni izvori (zakoni), potrebno dopuniti sekundarnim izvorima 3831185 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Pomilovanje''' predstavlja akt izvršne vlasti kojim se poimenično određenim osobama daje potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne, zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom, određuje brisanje osude ili ukidanje, odnosno skraćenje trajanja sigurnosne mjere zabrane vršenja zvanja, djelatnosti ili funkcije, kao i ukidanje određenih pravnih posljedica osude.<ref name="Krivicni_zakon_BiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/krivicni-zakon-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_FBiH">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/krivicni-zakon-federacije-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_RS">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakonik Republike Srpske |url=https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/krivicni-zakon-republike-srpske.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Krivicni_zakon_BD">{{cite web |last=Paragraf Lex |title=Krivični zakon Brčko distrikta BiH |url=https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/krivicni-zakon-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine.html |website=paragraf.ba |access-date=18. april 2026 |language=bs}}</ref> Pomilovanje se odnosi na određenu osobu i ne utječe na postojanje krivičnog djela niti na utvrđenu krivicu, već isključivo na izvršenje kazne i njene pravne posljedice. Za razliku od [[amnestija|amnestije]], koja se donosi zakonom i primjenjuje na određene kategorije osoba, pomilovanje ima individualni karakter i donosi ga organ izvršne vlasti.<ref name="Krivicni_zakon_BiH" /><ref name="Krivicni_zakon_FBiH" /><ref name="Krivicni_zakon_RS" /><ref name="Krivicni_zakon_BD" /> == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Criminal law}} [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kriminal]] a6xywjbpgrc1g9ebz0h6tapiwsvjftk Razgovor s korisnikom:Mmns21 3 533392 3831163 3830862 2026-04-18T19:32:26Z Panasko 146730 /* Islamizam */ novi odlomak 3831163 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) == Islamizam == Hvala na članku, zamoliti ću te da pregledaš nazive i imena na arapskom, te ih prilagodiš pravopisu bosanskog jezika. samo naprijed! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:32, 18 april 2026 (CEST) 07tn3rb1u4wprn1ltm4jcwn2yowcg9h 3831164 3831163 2026-04-18T19:42:01Z Mmns21 170250 /* Islamizam */ odgovor 3831164 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) == Islamizam == Hvala na članku, zamoliti ću te da pregledaš nazive i imena na arapskom, te ih prilagodiš pravopisu bosanskog jezika. samo naprijed! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:32, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Upravo radim na tome. Pošto prevodim s engleskog, malo je problematično razlikovati engleska imena od arapskih i perzijskih imena pisanih latinicom. :) :Evo nekoliko primjera koje trenutno rješavam: :* 18 Navvab Safavi — Nevab Safavi :* 19 Ali Shariati — Ali Šarijati :* 20 Mahmoud Taleghani — Mahmud Talegani :— [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 21:42, 18 april 2026 (CEST) 0rvx0ncl652x9q835bp525g3c474pa0 3831166 3831164 2026-04-18T19:53:11Z Panasko 146730 /* Islamizam */ odgovor 3831166 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) == Islamizam == Hvala na članku, zamoliti ću te da pregledaš nazive i imena na arapskom, te ih prilagodiš pravopisu bosanskog jezika. samo naprijed! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:32, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Upravo radim na tome. Pošto prevodim s engleskog, malo je problematično razlikovati engleska imena od arapskih i perzijskih imena pisanih latinicom. :) :Evo nekoliko primjera koje trenutno rješavam: :* 18 Navvab Safavi — Nevab Safavi :* 19 Ali Shariati — Ali Šarijati :* 20 Mahmoud Taleghani — Mahmud Talegani :— [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 21:42, 18 april 2026 (CEST) ::To jeste malo izazovno, pogledaj [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|ovo]] [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:53, 18 april 2026 (CEST) 46vkbdpdz28b6owl44j8tdaam9f7vkw 3831170 3831166 2026-04-18T20:05:21Z Mmns21 170250 /* Islamizam */ odgovor 3831170 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) == Islamizam == Hvala na članku, zamoliti ću te da pregledaš nazive i imena na arapskom, te ih prilagodiš pravopisu bosanskog jezika. samo naprijed! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:32, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Upravo radim na tome. Pošto prevodim s engleskog, malo je problematično razlikovati engleska imena od arapskih i perzijskih imena pisanih latinicom. :) :Evo nekoliko primjera koje trenutno rješavam: :* 18 Navvab Safavi — Nevab Safavi :* 19 Ali Shariati — Ali Šarijati :* 20 Mahmoud Taleghani — Mahmud Talegani :— [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 21:42, 18 april 2026 (CEST) ::To jeste malo izazovno, pogledaj [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|ovo]] [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:53, 18 april 2026 (CEST) :::Hvala, to sam prvo pogledao. Samo treba sve to primeniti. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:05, 18 april 2026 (CEST) e5fq3qjedjvglpi0oha7zrmkdr01wc5 3831171 3831170 2026-04-18T20:09:40Z Mmns21 170250 /* Islamizam */ odgovor 3831171 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) == Islamizam == Hvala na članku, zamoliti ću te da pregledaš nazive i imena na arapskom, te ih prilagodiš pravopisu bosanskog jezika. samo naprijed! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:32, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Upravo radim na tome. Pošto prevodim s engleskog, malo je problematično razlikovati engleska imena od arapskih i perzijskih imena pisanih latinicom. :) :Evo nekoliko primjera koje trenutno rješavam: :* 18 Navvab Safavi — Nevab Safavi :* 19 Ali Shariati — Ali Šarijati :* 20 Mahmoud Taleghani — Mahmud Talegani :— [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 21:42, 18 april 2026 (CEST) ::To jeste malo izazovno, pogledaj [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|ovo]] [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:53, 18 april 2026 (CEST) :::Hvala, to sam prvo pogledao. Samo treba sve to primeniti. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:05, 18 april 2026 (CEST) ::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Evo primjera kako to rješavam kroz kod i mapiranje imena: ::::<syntaxhighlight lang="javascript"> ::::const nameMap = { :::: "Rashid Rida": "Rašid Rida", "Rashīd Rida": "Rašid Rida", "Rashid Riḍā": "Rašid Rida", :::: "Hassan al-Banna": "Hasan el-Bana", "Sayyid Qutb": "Sejid Kutb", :::: "Abul A'la Maududi": "Ebu-l-Ala el-Mevdudi", "Ruhollah Khomeini": "Ruholah Homeini", :::: "Navvab Safavi": "Nevab Safavi", "Ali Shariati": "Ali Šarijati", "Mahmoud Taleghani": "Mahmud Talegani", :::: "Jamal ad-din al-Afghani": "Džemaludin el-Afgani", "Muhammad Abduh": "Muhamed Abdu" ::::}; ::::const regexRules = [ :::: { reg: /al-([A-ZŠĐČĆŽa-zšđčćž])/g, rep: 'el-$1' }, :::: { reg: /at-([Tt])/g, rep: 'et-$1' }, :::: { reg: /sharia/gi, rep: 'šerijat' } ::::]; ::::</syntaxhighlight> ::::Kao što vidiš, ručno mapiram specifične slučajeve (poput imena pod brojevima 18, 19 i 20), dok za ostalo koristim regex pravila za članove poput "el-", "et-" i slično. Ali treba to još doraditi. :) — [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:09, 18 april 2026 (CEST) 63qbolx5bouhjlybbp101xm9o9kyb48 3831172 3831171 2026-04-18T20:12:21Z Panasko 146730 /* Islamizam */ odgovor 3831172 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) == Islamizam == Hvala na članku, zamoliti ću te da pregledaš nazive i imena na arapskom, te ih prilagodiš pravopisu bosanskog jezika. samo naprijed! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:32, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Upravo radim na tome. Pošto prevodim s engleskog, malo je problematično razlikovati engleska imena od arapskih i perzijskih imena pisanih latinicom. :) :Evo nekoliko primjera koje trenutno rješavam: :* 18 Navvab Safavi — Nevab Safavi :* 19 Ali Shariati — Ali Šarijati :* 20 Mahmoud Taleghani — Mahmud Talegani :— [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 21:42, 18 april 2026 (CEST) ::To jeste malo izazovno, pogledaj [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|ovo]] [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:53, 18 april 2026 (CEST) :::Hvala, to sam prvo pogledao. Samo treba sve to primeniti. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:05, 18 april 2026 (CEST) ::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Evo primjera kako to rješavam kroz kod i mapiranje imena: ::::<syntaxhighlight lang="javascript"> ::::const nameMap = { :::: "Rashid Rida": "Rašid Rida", "Rashīd Rida": "Rašid Rida", "Rashid Riḍā": "Rašid Rida", :::: "Hassan al-Banna": "Hasan el-Bana", "Sayyid Qutb": "Sejid Kutb", :::: "Abul A'la Maududi": "Ebu-l-Ala el-Mevdudi", "Ruhollah Khomeini": "Ruholah Homeini", :::: "Navvab Safavi": "Nevab Safavi", "Ali Shariati": "Ali Šarijati", "Mahmoud Taleghani": "Mahmud Talegani", :::: "Jamal ad-din al-Afghani": "Džemaludin el-Afgani", "Muhammad Abduh": "Muhamed Abdu" ::::}; ::::const regexRules = [ :::: { reg: /al-([A-ZŠĐČĆŽa-zšđčćž])/g, rep: 'el-$1' }, :::: { reg: /at-([Tt])/g, rep: 'et-$1' }, :::: { reg: /sharia/gi, rep: 'šerijat' } ::::]; ::::</syntaxhighlight> ::::Kao što vidiš, ručno mapiram specifične slučajeve (poput imena pod brojevima 18, 19 i 20), dok za ostalo koristim regex pravila za članove poput "el-", "et-" i slično. Ali treba to još doraditi. :) — [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:09, 18 april 2026 (CEST) :::::Izazovno je na 188.000 bajta ali :::::polako, možeš staviti sablon Izmjene u toku da se niko ne petlja dok ti radiš, pa kad završiš ukloni šablon. U protivnom eto nas da dodajemo sablone ako nesto nije u skladu s standardima a ti nisi završio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:12, 18 april 2026 (CEST) rpvy5oeodkscu8w46rbq52awv1xpoxm 3831173 3831172 2026-04-18T20:23:35Z Mmns21 170250 /* Islamizam */ odgovor 3831173 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) == Islamizam == Hvala na članku, zamoliti ću te da pregledaš nazive i imena na arapskom, te ih prilagodiš pravopisu bosanskog jezika. samo naprijed! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:32, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Upravo radim na tome. Pošto prevodim s engleskog, malo je problematično razlikovati engleska imena od arapskih i perzijskih imena pisanih latinicom. :) :Evo nekoliko primjera koje trenutno rješavam: :* 18 Navvab Safavi — Nevab Safavi :* 19 Ali Shariati — Ali Šarijati :* 20 Mahmoud Taleghani — Mahmud Talegani :— [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 21:42, 18 april 2026 (CEST) ::To jeste malo izazovno, pogledaj [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|ovo]] [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:53, 18 april 2026 (CEST) :::Hvala, to sam prvo pogledao. Samo treba sve to primeniti. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:05, 18 april 2026 (CEST) ::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Evo primjera kako to rješavam kroz kod i mapiranje imena: ::::<syntaxhighlight lang="javascript"> ::::const nameMap = { :::: "Rashid Rida": "Rašid Rida", "Rashīd Rida": "Rašid Rida", "Rashid Riḍā": "Rašid Rida", :::: "Hassan al-Banna": "Hasan el-Bana", "Sayyid Qutb": "Sejid Kutb", :::: "Abul A'la Maududi": "Ebu-l-Ala el-Mevdudi", "Ruhollah Khomeini": "Ruholah Homeini", :::: "Navvab Safavi": "Nevab Safavi", "Ali Shariati": "Ali Šarijati", "Mahmoud Taleghani": "Mahmud Talegani", :::: "Jamal ad-din al-Afghani": "Džemaludin el-Afgani", "Muhammad Abduh": "Muhamed Abdu" ::::}; ::::const regexRules = [ :::: { reg: /al-([A-ZŠĐČĆŽa-zšđčćž])/g, rep: 'el-$1' }, :::: { reg: /at-([Tt])/g, rep: 'et-$1' }, :::: { reg: /sharia/gi, rep: 'šerijat' } ::::]; ::::</syntaxhighlight> ::::Kao što vidiš, ručno mapiram specifične slučajeve (poput imena pod brojevima 18, 19 i 20), dok za ostalo koristim regex pravila za članove poput "el-", "et-" i slično. Ali treba to još doraditi. :) — [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:09, 18 april 2026 (CEST) :::::Izazovno je na 188.000 bajta ali :::::polako, možeš staviti sablon Izmjene u toku da se niko ne petlja dok ti radiš, pa kad završiš ukloni šablon. U protivnom eto nas da dodajemo sablone ako nesto nije u skladu s standardima a ti nisi završio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:12, 18 april 2026 (CEST) ::::::Vjerujem u saradnju i to da neko nastavi tamo gdje ja stanem, a naročito cijenim kada administratori uskoče ako negdje zapne. Ipak, primjećujem da se moji doprinosi provjeravaju u rekordnom roku od svega par minuta, dok brojni članci s očigledno lošim transkripcijama dugo stoje bez ikakvog šablona ili nadzora. Volio bih znati jesu li kriteriji i prioriteti isti za sve, kako bih mogao bolje uskladiti svoj rad s dinamikom zajednice. ;) Mada primjećujem da su Srđan i Antoni popravljali, trudit ću se da toga bude što manje, ali će se sigurno dešavati. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:23, 18 april 2026 (CEST) nlku2bmx2q8yu571ckubuxwaj986euc 3831178 3831173 2026-04-18T21:20:00Z Panasko 146730 /* Islamizam */ odgovor 3831178 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) == Islamizam == Hvala na članku, zamoliti ću te da pregledaš nazive i imena na arapskom, te ih prilagodiš pravopisu bosanskog jezika. samo naprijed! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:32, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Upravo radim na tome. Pošto prevodim s engleskog, malo je problematično razlikovati engleska imena od arapskih i perzijskih imena pisanih latinicom. :) :Evo nekoliko primjera koje trenutno rješavam: :* 18 Navvab Safavi — Nevab Safavi :* 19 Ali Shariati — Ali Šarijati :* 20 Mahmoud Taleghani — Mahmud Talegani :— [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 21:42, 18 april 2026 (CEST) ::To jeste malo izazovno, pogledaj [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|ovo]] [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:53, 18 april 2026 (CEST) :::Hvala, to sam prvo pogledao. Samo treba sve to primeniti. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:05, 18 april 2026 (CEST) ::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Evo primjera kako to rješavam kroz kod i mapiranje imena: ::::<syntaxhighlight lang="javascript"> ::::const nameMap = { :::: "Rashid Rida": "Rašid Rida", "Rashīd Rida": "Rašid Rida", "Rashid Riḍā": "Rašid Rida", :::: "Hassan al-Banna": "Hasan el-Bana", "Sayyid Qutb": "Sejid Kutb", :::: "Abul A'la Maududi": "Ebu-l-Ala el-Mevdudi", "Ruhollah Khomeini": "Ruholah Homeini", :::: "Navvab Safavi": "Nevab Safavi", "Ali Shariati": "Ali Šarijati", "Mahmoud Taleghani": "Mahmud Talegani", :::: "Jamal ad-din al-Afghani": "Džemaludin el-Afgani", "Muhammad Abduh": "Muhamed Abdu" ::::}; ::::const regexRules = [ :::: { reg: /al-([A-ZŠĐČĆŽa-zšđčćž])/g, rep: 'el-$1' }, :::: { reg: /at-([Tt])/g, rep: 'et-$1' }, :::: { reg: /sharia/gi, rep: 'šerijat' } ::::]; ::::</syntaxhighlight> ::::Kao što vidiš, ručno mapiram specifične slučajeve (poput imena pod brojevima 18, 19 i 20), dok za ostalo koristim regex pravila za članove poput "el-", "et-" i slično. Ali treba to još doraditi. :) — [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:09, 18 april 2026 (CEST) :::::Izazovno je na 188.000 bajta ali :::::polako, možeš staviti sablon Izmjene u toku da se niko ne petlja dok ti radiš, pa kad završiš ukloni šablon. U protivnom eto nas da dodajemo sablone ako nesto nije u skladu s standardima a ti nisi završio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:12, 18 april 2026 (CEST) ::::::Vjerujem u saradnju i to da neko nastavi tamo gdje ja stanem, a naročito cijenim kada administratori uskoče ako negdje zapne. Ipak, primjećujem da se moji doprinosi provjeravaju u rekordnom roku od svega par minuta, dok brojni članci s očigledno lošim transkripcijama dugo stoje bez ikakvog šablona ili nadzora. Volio bih znati jesu li kriteriji i prioriteti isti za sve, kako bih mogao bolje uskladiti svoj rad s dinamikom zajednice. ;) Mada primjećujem da su Srđan i Antoni popravljali, trudit ću se da toga bude što manje, ali će se sigurno dešavati. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:23, 18 april 2026 (CEST) :::::::Trudimo se da sve novo provjeravamo momentalno a starije nakon toga, dosta je prostora za unaprjeđenja, neki stariji članci nemaju ni dostupne izvore, ali imaju sablone pa to polako ispravljamo, nekada na tome nije fokus. Svaki od nas ima neke svoje fokuse, doduse sada je CEE u toku pa je vecinom to u fokusu. :::::::Uglavnom samo naprijed, volimo da dobijemo nove korisne clanove nase zajednice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:20, 18 april 2026 (CEST) i4c8cd1up4cmw2fqulqyihepmtwj68l 3831179 3831178 2026-04-18T21:22:56Z Mmns21 170250 /* Islamizam */ odgovor 3831179 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) == Islamizam == Hvala na članku, zamoliti ću te da pregledaš nazive i imena na arapskom, te ih prilagodiš pravopisu bosanskog jezika. samo naprijed! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:32, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Upravo radim na tome. Pošto prevodim s engleskog, malo je problematično razlikovati engleska imena od arapskih i perzijskih imena pisanih latinicom. :) :Evo nekoliko primjera koje trenutno rješavam: :* 18 Navvab Safavi — Nevab Safavi :* 19 Ali Shariati — Ali Šarijati :* 20 Mahmoud Taleghani — Mahmud Talegani :— [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 21:42, 18 april 2026 (CEST) ::To jeste malo izazovno, pogledaj [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|ovo]] [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:53, 18 april 2026 (CEST) :::Hvala, to sam prvo pogledao. Samo treba sve to primeniti. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:05, 18 april 2026 (CEST) ::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Evo primjera kako to rješavam kroz kod i mapiranje imena: ::::<syntaxhighlight lang="javascript"> ::::const nameMap = { :::: "Rashid Rida": "Rašid Rida", "Rashīd Rida": "Rašid Rida", "Rashid Riḍā": "Rašid Rida", :::: "Hassan al-Banna": "Hasan el-Bana", "Sayyid Qutb": "Sejid Kutb", :::: "Abul A'la Maududi": "Ebu-l-Ala el-Mevdudi", "Ruhollah Khomeini": "Ruholah Homeini", :::: "Navvab Safavi": "Nevab Safavi", "Ali Shariati": "Ali Šarijati", "Mahmoud Taleghani": "Mahmud Talegani", :::: "Jamal ad-din al-Afghani": "Džemaludin el-Afgani", "Muhammad Abduh": "Muhamed Abdu" ::::}; ::::const regexRules = [ :::: { reg: /al-([A-ZŠĐČĆŽa-zšđčćž])/g, rep: 'el-$1' }, :::: { reg: /at-([Tt])/g, rep: 'et-$1' }, :::: { reg: /sharia/gi, rep: 'šerijat' } ::::]; ::::</syntaxhighlight> ::::Kao što vidiš, ručno mapiram specifične slučajeve (poput imena pod brojevima 18, 19 i 20), dok za ostalo koristim regex pravila za članove poput "el-", "et-" i slično. Ali treba to još doraditi. :) — [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:09, 18 april 2026 (CEST) :::::Izazovno je na 188.000 bajta ali :::::polako, možeš staviti sablon Izmjene u toku da se niko ne petlja dok ti radiš, pa kad završiš ukloni šablon. U protivnom eto nas da dodajemo sablone ako nesto nije u skladu s standardima a ti nisi završio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:12, 18 april 2026 (CEST) ::::::Vjerujem u saradnju i to da neko nastavi tamo gdje ja stanem, a naročito cijenim kada administratori uskoče ako negdje zapne. Ipak, primjećujem da se moji doprinosi provjeravaju u rekordnom roku od svega par minuta, dok brojni članci s očigledno lošim transkripcijama dugo stoje bez ikakvog šablona ili nadzora. Volio bih znati jesu li kriteriji i prioriteti isti za sve, kako bih mogao bolje uskladiti svoj rad s dinamikom zajednice. ;) Mada primjećujem da su Srđan i Antoni popravljali, trudit ću se da toga bude što manje, ali će se sigurno dešavati. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:23, 18 april 2026 (CEST) :::::::Trudimo se da sve novo provjeravamo momentalno a starije nakon toga, dosta je prostora za unaprjeđenja, neki stariji članci nemaju ni dostupne izvore, ali imaju sablone pa to polako ispravljamo, nekada na tome nije fokus. Svaki od nas ima neke svoje fokuse, doduse sada je CEE u toku pa je vecinom to u fokusu. :::::::Uglavnom samo naprijed, volimo da dobijemo nove korisne clanove nase zajednice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:20, 18 april 2026 (CEST) ::::::::Samo sam hteo da proverim atmosferu i dinamiku rada ovde. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 23:22, 18 april 2026 (CEST) 2qho9t37xfi6hfky8peq4qz0o1x5k9j 3831182 3831179 2026-04-18T21:28:57Z Panasko 146730 /* Islamizam */ odgovor 3831182 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) == Islamizam == Hvala na članku, zamoliti ću te da pregledaš nazive i imena na arapskom, te ih prilagodiš pravopisu bosanskog jezika. samo naprijed! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:32, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Upravo radim na tome. Pošto prevodim s engleskog, malo je problematično razlikovati engleska imena od arapskih i perzijskih imena pisanih latinicom. :) :Evo nekoliko primjera koje trenutno rješavam: :* 18 Navvab Safavi — Nevab Safavi :* 19 Ali Shariati — Ali Šarijati :* 20 Mahmoud Taleghani — Mahmud Talegani :— [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 21:42, 18 april 2026 (CEST) ::To jeste malo izazovno, pogledaj [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|ovo]] [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:53, 18 april 2026 (CEST) :::Hvala, to sam prvo pogledao. Samo treba sve to primeniti. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:05, 18 april 2026 (CEST) ::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Evo primjera kako to rješavam kroz kod i mapiranje imena: ::::<syntaxhighlight lang="javascript"> ::::const nameMap = { :::: "Rashid Rida": "Rašid Rida", "Rashīd Rida": "Rašid Rida", "Rashid Riḍā": "Rašid Rida", :::: "Hassan al-Banna": "Hasan el-Bana", "Sayyid Qutb": "Sejid Kutb", :::: "Abul A'la Maududi": "Ebu-l-Ala el-Mevdudi", "Ruhollah Khomeini": "Ruholah Homeini", :::: "Navvab Safavi": "Nevab Safavi", "Ali Shariati": "Ali Šarijati", "Mahmoud Taleghani": "Mahmud Talegani", :::: "Jamal ad-din al-Afghani": "Džemaludin el-Afgani", "Muhammad Abduh": "Muhamed Abdu" ::::}; ::::const regexRules = [ :::: { reg: /al-([A-ZŠĐČĆŽa-zšđčćž])/g, rep: 'el-$1' }, :::: { reg: /at-([Tt])/g, rep: 'et-$1' }, :::: { reg: /sharia/gi, rep: 'šerijat' } ::::]; ::::</syntaxhighlight> ::::Kao što vidiš, ručno mapiram specifične slučajeve (poput imena pod brojevima 18, 19 i 20), dok za ostalo koristim regex pravila za članove poput "el-", "et-" i slično. Ali treba to još doraditi. :) — [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:09, 18 april 2026 (CEST) :::::Izazovno je na 188.000 bajta ali :::::polako, možeš staviti sablon Izmjene u toku da se niko ne petlja dok ti radiš, pa kad završiš ukloni šablon. U protivnom eto nas da dodajemo sablone ako nesto nije u skladu s standardima a ti nisi završio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:12, 18 april 2026 (CEST) ::::::Vjerujem u saradnju i to da neko nastavi tamo gdje ja stanem, a naročito cijenim kada administratori uskoče ako negdje zapne. Ipak, primjećujem da se moji doprinosi provjeravaju u rekordnom roku od svega par minuta, dok brojni članci s očigledno lošim transkripcijama dugo stoje bez ikakvog šablona ili nadzora. Volio bih znati jesu li kriteriji i prioriteti isti za sve, kako bih mogao bolje uskladiti svoj rad s dinamikom zajednice. ;) Mada primjećujem da su Srđan i Antoni popravljali, trudit ću se da toga bude što manje, ali će se sigurno dešavati. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:23, 18 april 2026 (CEST) :::::::Trudimo se da sve novo provjeravamo momentalno a starije nakon toga, dosta je prostora za unaprjeđenja, neki stariji članci nemaju ni dostupne izvore, ali imaju sablone pa to polako ispravljamo, nekada na tome nije fokus. Svaki od nas ima neke svoje fokuse, doduse sada je CEE u toku pa je vecinom to u fokusu. :::::::Uglavnom samo naprijed, volimo da dobijemo nove korisne clanove nase zajednice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:20, 18 april 2026 (CEST) ::::::::Samo sam hteo da proverim atmosferu i dinamiku rada ovde. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 23:22, 18 april 2026 (CEST) :::::::::Subjektivni osjećaj je da je atmosfera dobra, a dinamika se povecava zadnjih par godina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:28, 18 april 2026 (CEST) cpnue8t4okpyvh51jwqwlibn3w3ydk2 3831192 3831182 2026-04-18T22:06:38Z Mmns21 170250 /* Islamizam */ odgovor 3831192 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Šablon == Ćao, Hvala na trudi za izradu [[Šablon:Islamizam|šablona/navkutije]], zamolio bih da istu dodate u relevantne članke. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:49, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Nema na čemu. Pripreme su u toku. Lijep pozdrav. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 10:54, 18 april 2026 (CEST) == Islamizam == Hvala na članku, zamoliti ću te da pregledaš nazive i imena na arapskom, te ih prilagodiš pravopisu bosanskog jezika. samo naprijed! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:32, 18 april 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Upravo radim na tome. Pošto prevodim s engleskog, malo je problematično razlikovati engleska imena od arapskih i perzijskih imena pisanih latinicom. :) :Evo nekoliko primjera koje trenutno rješavam: :* 18 Navvab Safavi — Nevab Safavi :* 19 Ali Shariati — Ali Šarijati :* 20 Mahmoud Taleghani — Mahmud Talegani :— [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 21:42, 18 april 2026 (CEST) ::To jeste malo izazovno, pogledaj [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|ovo]] [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:53, 18 april 2026 (CEST) :::Hvala, to sam prvo pogledao. Samo treba sve to primeniti. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:05, 18 april 2026 (CEST) ::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Evo primjera kako to rješavam kroz kod i mapiranje imena: ::::<syntaxhighlight lang="javascript"> ::::const nameMap = { :::: "Rashid Rida": "Rašid Rida", "Rashīd Rida": "Rašid Rida", "Rashid Riḍā": "Rašid Rida", :::: "Hassan al-Banna": "Hasan el-Bana", "Sayyid Qutb": "Sejid Kutb", :::: "Abul A'la Maududi": "Ebu-l-Ala el-Mevdudi", "Ruhollah Khomeini": "Ruholah Homeini", :::: "Navvab Safavi": "Nevab Safavi", "Ali Shariati": "Ali Šarijati", "Mahmoud Taleghani": "Mahmud Talegani", :::: "Jamal ad-din al-Afghani": "Džemaludin el-Afgani", "Muhammad Abduh": "Muhamed Abdu" ::::}; ::::const regexRules = [ :::: { reg: /al-([A-ZŠĐČĆŽa-zšđčćž])/g, rep: 'el-$1' }, :::: { reg: /at-([Tt])/g, rep: 'et-$1' }, :::: { reg: /sharia/gi, rep: 'šerijat' } ::::]; ::::</syntaxhighlight> ::::Kao što vidiš, ručno mapiram specifične slučajeve (poput imena pod brojevima 18, 19 i 20), dok za ostalo koristim regex pravila za članove poput "el-", "et-" i slično. Ali treba to još doraditi. :) — [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:09, 18 april 2026 (CEST) :::::Izazovno je na 188.000 bajta ali :::::polako, možeš staviti sablon Izmjene u toku da se niko ne petlja dok ti radiš, pa kad završiš ukloni šablon. U protivnom eto nas da dodajemo sablone ako nesto nije u skladu s standardima a ti nisi završio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:12, 18 april 2026 (CEST) ::::::Vjerujem u saradnju i to da neko nastavi tamo gdje ja stanem, a naročito cijenim kada administratori uskoče ako negdje zapne. Ipak, primjećujem da se moji doprinosi provjeravaju u rekordnom roku od svega par minuta, dok brojni članci s očigledno lošim transkripcijama dugo stoje bez ikakvog šablona ili nadzora. Volio bih znati jesu li kriteriji i prioriteti isti za sve, kako bih mogao bolje uskladiti svoj rad s dinamikom zajednice. ;) Mada primjećujem da su Srđan i Antoni popravljali, trudit ću se da toga bude što manje, ali će se sigurno dešavati. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 22:23, 18 april 2026 (CEST) :::::::Trudimo se da sve novo provjeravamo momentalno a starije nakon toga, dosta je prostora za unaprjeđenja, neki stariji članci nemaju ni dostupne izvore, ali imaju sablone pa to polako ispravljamo, nekada na tome nije fokus. Svaki od nas ima neke svoje fokuse, doduse sada je CEE u toku pa je vecinom to u fokusu. :::::::Uglavnom samo naprijed, volimo da dobijemo nove korisne clanove nase zajednice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:20, 18 april 2026 (CEST) ::::::::Samo sam hteo da proverim atmosferu i dinamiku rada ovde. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 23:22, 18 april 2026 (CEST) :::::::::Subjektivni osjećaj je da je atmosfera dobra, a dinamika se povecava zadnjih par godina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:28, 18 april 2026 (CEST) ::::::::::Drago mi je da je tako. Primećujem desetak urednika sa više od deset izmena u poslednjih 30 dana, mada nisam detaljnije analizirao koliko je među njima administratora. Primeti se da su određene teme vezane za Bosnu znatno bogatije obrađene na drugim jezicima. Dobro je da se popravljate. Upravo sam zato pre par godina i prestao da čitam bosansku verziju; uglavnom se oslanjam na englesku i srpsku, a po potrebi pogledam čak i kinesku ili arapsku. Danas je barem sve lako dostupno. - [[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] ([[Razgovor s korisnikom:Mmns21|razgovor]]) 00:06, 19 april 2026 (CEST) 2lv7wgq1fivrw3z4s4i3benf51mcl2a Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995. 0 533396 3831104 3831100 2026-04-18T12:00:56Z Mhare 481 /* Srpske žrtve */ 3831104 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Originalno istraživanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom) * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] * Udruženje porodica žrtava rata }} | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = Historija | vrsta_djela = | izdavač = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] }} | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992–1995. | mjesto_radnje = Općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.''''' djelo je koje sadrži imena srpskih žrtava za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] s područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. U kataloškim zapisima kao redaktor navodi se [[Milivoje Ivanišević]]<ref name="Stanford">{{cite web|url=https://searchworks.stanford.edu/view/6866358|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birca, 1992-1995|website=Stanford SearchWorks|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web| url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.| access-date =16. 12. 2010| author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| date = 2008| publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| archive-date =25. 5. 2010| quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske.| url-status = live}}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Masakr u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Recepcija i ocjene == U kasnijoj literaturi knjiga se spominje i u raspravama o metodologiji popisivanja ratnih žrtava u [[Podrinje|Podrinju]]. [[Dragan Popović]] navodi da je Milivoje Ivanišević 2005. objavio spisak od 3.287 imena, ali ističe da u publikaciji nisu objašnjeni kriteriji ni metodologija prikupljanja podataka.<ref name="Popovic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|last=Popović|first=Dragan|website=Academia.edu|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Ove ocjene o nedostatku jasne metodologije potvrđuje i predgovor reizdanju knjige iz 2016. godine, koje je objavio Muzej žrtava genocida u Beogradu. Tadašnji vršilac dužnosti direktora Muzeja Veljko Đurić Mišina istakao je da u ovom slučaju spisak stradalih "nije sačinjen po utvrđenoj metodologiji stvaranja baze podataka", zbog čega ga je gotovo nemoguće upoređivati s drugim podacima koji su također prikupljani na amaterski način. Ipak, Muzej je odlučio ponovo odštampati spisak bez izmjena, smatrajući ga relevantnim polazištem za dalja i kompleksnija istraživanja.<ref>{{cite book|last=Đurić Mišina|first=Veljko|chapter=Predgovor|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995|publisher=Muzej žrtava genocida|year=2016|location=Beograd|pages=6–7|url=https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf}}</ref> == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] * {{cite book|last=Popović|first=Dragan M.|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|publisher=Forum Ziviler Friedensdienst – Pro Peace, Predstavništvo Beograd; Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest – UMHIS|year=2025|isbn=|location=Beograd; Sarajevo|access-date=18. 4. 2026}} == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Masakr u Kravici]] * [[Masakr u Bjelovcu 1992.]] * [[Masakr u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] 57a7m7x4sescmb0qsj9ris0yr1fmhg3 3831119 3831104 2026-04-18T12:43:02Z Mhare 481 šabloni uklonjeni 3831119 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom) * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] * Udruženje porodica žrtava rata }} | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = Historija | vrsta_djela = | izdavač = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] }} | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992–1995. | mjesto_radnje = Općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.''''' djelo je koje sadrži imena srpskih žrtava za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] s područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. U kataloškim zapisima kao redaktor navodi se [[Milivoje Ivanišević]]<ref name="Stanford">{{cite web|url=https://searchworks.stanford.edu/view/6866358|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birca, 1992-1995|website=Stanford SearchWorks|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web| url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.| access-date =16. 12. 2010| author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| date = 2008| publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| archive-date =25. 5. 2010| quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske.| url-status = live}}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Masakr u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Recepcija i ocjene == U kasnijoj literaturi knjiga se spominje i u raspravama o metodologiji popisivanja ratnih žrtava u [[Podrinje|Podrinju]]. [[Dragan Popović]] navodi da je Milivoje Ivanišević 2005. objavio spisak od 3.287 imena, ali ističe da u publikaciji nisu objašnjeni kriteriji ni metodologija prikupljanja podataka.<ref name="Popovic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|last=Popović|first=Dragan|website=Academia.edu|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Ove ocjene o nedostatku jasne metodologije potvrđuje i predgovor reizdanju knjige iz 2016. godine, koje je objavio Muzej žrtava genocida u Beogradu. Tadašnji vršilac dužnosti direktora Muzeja Veljko Đurić Mišina istakao je da u ovom slučaju spisak stradalih "nije sačinjen po utvrđenoj metodologiji stvaranja baze podataka", zbog čega ga je gotovo nemoguće upoređivati s drugim podacima koji su također prikupljani na amaterski način. Ipak, Muzej je odlučio ponovo odštampati spisak bez izmjena, smatrajući ga relevantnim polazištem za dalja i kompleksnija istraživanja.<ref>{{cite book|last=Đurić Mišina|first=Veljko|chapter=Predgovor|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995|publisher=Muzej žrtava genocida|year=2016|location=Beograd|pages=6–7|url=https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf}}</ref> == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] * {{cite book|last=Popović|first=Dragan M.|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|publisher=Forum Ziviler Friedensdienst – Pro Peace, Predstavništvo Beograd; Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest – UMHIS|year=2025|isbn=|location=Beograd; Sarajevo|access-date=18. 4. 2026}} == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Masakr u Kravici]] * [[Masakr u Bjelovcu 1992.]] * [[Masakr u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] 0kk91ybljf7kzj9820u9txee20ag825 3831207 3831119 2026-04-19T03:40:19Z Pisanija 167578 Brišem Harijevu rečenicu o Popovićevom osporavanju spiska ubijenih Srba, jer u svojoj knjizi "Gubljenje ljudskosti-Srebrenica kao istorijska činjenica" Dragan Popović ne pominje knjigu " Knjiga mrtvih Srba" . Nije lepo Hari da na srpskoj vikipediji kad već pišeš desetine i stotine članaka o strdanju Bošnjaka, da pokušavaš na bosanskoj vikipediji kroz sitne detalje da ukažeš na preterivanje o stradanju Srba . 3831207 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom) * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] * Udruženje porodica žrtava rata }} | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = Historija | vrsta_djela = | izdavač = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] }} | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992–1995. | mjesto_radnje = Općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.''''' djelo je koje sadrži imena srpskih žrtava za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] s područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. U kataloškim zapisima kao redaktor navodi se [[Milivoje Ivanišević]]<ref name="Stanford">{{cite web|url=https://searchworks.stanford.edu/view/6866358|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birca, 1992-1995|website=Stanford SearchWorks|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web| url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.| access-date =16. 12. 2010| author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| date = 2008| publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| archive-date =25. 5. 2010| quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske.| url-status = live}}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Masakr u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Recepcija i ocjene == <ref name="Popovic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|last=Popović|first=Dragan|website=Academia.edu|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Knjigu je 2016. godine objavio Muzej žrtava genocida u Beogradu. Tadašnji vršilac dužnosti direktora Muzeja Veljko Đurić Mišina istakao je da u ovom slučaju lista žrtava „nije napravljena u skladu sa utvrđenom metodologijom kreiranja baze podataka“, zbog čega je gotovo nemoguće uporediti je sa drugim podacima koji su takođe prikupljen na amaterski način. Ipak, Muzej je odlučio da ponovo štampa listu bez izmjena, smatrajući je relevantnom polaznom tačkom za dalja i složenija istraživanja.<ref>{{cite book|last=Đurić Mišina|first=Veljko|chapter=Predgovor|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995|publisher=Muzej žrtava genocida|year=2016|location=Beograd|pages=6–7|url=https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf}}</ref> == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] * {{cite book|last=Popović|first=Dragan M.|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|publisher=Forum Ziviler Friedensdienst – Pro Peace, Predstavništvo Beograd; Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest – UMHIS|year=2025|isbn=|location=Beograd; Sarajevo|access-date=18. 4. 2026}} == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Masakr u Kravici]] * [[Masakr u Bjelovcu 1992.]] * [[Masakr u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] il84xbvo7nao0rbrpkkn5b6rijlme9q 3831263 3831207 2026-04-19T09:16:26Z Mhare 481 3831263 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995. | naziv_originala = | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] (Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom) * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] * Udruženje porodica žrtava rata }} | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | žanr = Historija | vrsta_djela = | izdavač = {{Plainlist| * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Boračka organizacija Republike Srpske]] }} | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 2005. | vrsta_korica = Tvrde korice | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = 1992–1995. | mjesto_radnje = Općina Srebrenica i regija Birač | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} '''''Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995.''''' djelo je koje sadrži imena srpskih žrtava za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] s područja općine [[Srebrenica]] i regije [[Birač (oblast)|Birča]]. U kataloškim zapisima kao redaktor navodi se [[Milivoje Ivanišević]]<ref name="Stanford">{{cite web|url=https://searchworks.stanford.edu/view/6866358|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birca, 1992-1995|website=Stanford SearchWorks|access-date=18. 4. 2026}}</ref> Sadrži spisak 3.287 osoba srpske nacionalnosti ubijenih na području Srebrenice i okoline. Knjigu su sastavili i izdali [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]], [[Savez logoraša Republike Srpske]] i [[Boračka organizacija Republike Srpske]]. Prikupljanje podataka pomogli su [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske]] i [[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]].<ref>{{Cite web| url = http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| title = Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.| access-date =16. 12. 2010| author = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| date = 2008| publisher = Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku| archive-url = https://web.archive.org/web/20100525063013/http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/| archive-date =25. 5. 2010| quote = U ovoj knjizi mrtvih sabrani su Srbi iz Srebrenice i birčanskog kraja stradali u ratu 1992—1995. Pod novim krstovima na svojoj staroj baštini počiva 3287 novomučenika. Mnoge prognane porodice nisu mogle preseliti kuće i okućnice, ali su prenijele svježe kovčege svojih mrtvih. Oni su izginuli od iste ruke, neka na istom groblju snivaju vječni san. Njihove humke su strašni znamen velikog historijskog udesa i trajna opomena našim potomcima. Oni su žrtve prinesene na oltar otadžbine, vjere i slobode. Njihove glave su položene u temelje Republike Srpske.| url-status = live}}</ref> == Srpske žrtve == {{Glavni|Masakr u Bjelovcu 1992.|Masakr u Kravici 1993.|Pokolj u Višnjici}} Na spisku srpskih žrtava nalazi se napomena u kojoj se kaže da je spisak podložan dopunama i proširenjima broja žrtava. Najveći broj žrtava odnosi se na period 1992. i 1993. == Recepcija i ocjene == Knjigu je 2016. godine objavio Muzej žrtava genocida u Beogradu. Tadašnji vršilac dužnosti direktora Muzeja Veljko Đurić Mišina istakao je da u ovom slučaju lista žrtava „nije napravljena u skladu sa utvrđenom metodologijom kreiranja baze podataka“, zbog čega je gotovo nemoguće uporediti je sa drugim podacima koji su takođe prikupljen na amaterski način. Ipak, Muzej je odlučio da ponovo štampa listu bez izmjena, smatrajući je relevantnom polaznom tačkom za dalja i složenija istraživanja.<ref>{{cite book|last=Đurić Mišina|first=Veljko|chapter=Predgovor|title=Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995|publisher=Muzej žrtava genocida|year=2016|location=Beograd|pages=6–7|url=https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf}}</ref><ref name="Popovic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|last=Popović|first=Dragan|website=Academia.edu|access-date=18. 4. 2026}}</ref> == Literatura == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,99999999/?mosmsg=You+are+trying+to+access+from+a+non-authorized+domain.+%28www.google.co.uk%29 Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995, Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, Savez logoraša Republike Srpske, Beograd 2005.] * {{cite book|last=Popović|first=Dragan M.|url=https://www.academia.edu/129644344/Dragan_Popovi%C4%87_Gubljenje_ljudskosti_Srebrenica_kao_istorijska_%C4%8Dinjenica|title=Gubljenje ljudskosti: Srebrenica kao istorijska činjenica|publisher=Forum Ziviler Friedensdienst – Pro Peace, Predstavništvo Beograd; Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest – UMHIS|year=2025|isbn=|location=Beograd; Sarajevo|access-date=18. 4. 2026}} == Također pogledajte == * [[Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku]] * [[Savez logoraša Republike Srpske]] * [[Masakr u Kravici 1993.|Masakr u Kravici]] * [[Masakr u Bjelovcu 1992.]] * [[Masakr u Višnjici]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/content/view/285/144/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995.] * {{sr}} [http://www.serb-victims.org/component/option,com_docman/task,cat_view/gid,43/Itemid,312/ Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)] * {{sr}} [http://www.spc.rs/Vesti-2005/07/srebrenica.pdf Srpska pravoslavna crkva: SPISAK SRBA POSTRADALIH U SREBRENICI I OKOLINI 1992—1995. (PDF verzija za preuzimanje)]{{Mrtav link|date=septembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{sr}} [https://web.archive.org/web/20150924105141/http://www.srebrenica-project.com/sr/images/stories/Slike-Srebrenica/mape/Mapa-napadnutih-srpskih-sela-VELIKA.jpg Mapa napadnutih srpskih sela u okolini Srebrenice] * {{sr}} [https://www.muzejgenocida.rs/images/knjiga_mrtvih_srba_srebrenica_92-95.pdf Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku: Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992—1995. Izdanje 2016. godina.] [[Kategorija:Historija Srebrenice]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Historiografska djela]] [[Kategorija:Srpska historiografija]] 5u9n44evhnpa87f98xqb0d528u9depe Stratifikacija jezera 0 533398 3831180 3830922 2026-04-18T21:27:06Z Panasko 146730 3831180 wikitext text/x-wiki [[Slika:Lake Stratification (11).svg|thumb|280px| Jezera su stratificirana u tri odvojena dijela: <br /> I. ''[[Epilimnion]]'' <br /> II. ''[[Termoklina|Metalimnion]]'' <br /> III. ''[[Hipolimnion]]'' <br /> Skale se koriste za povezivanje svakog dijela stratifikacije s odgovarajućim dubinama i [[temperatura]]ma. Strelica se koristi za prikaz kretanja vjetra iznad površine vode, što inicira promet u epilimnionu i hipolimnionu.]] '''Stratifikacija jezera''' je tendencija [[jezero|jezera]] da formiraju odvojene i različite termalne slojeve tokom toplog vremena. Tipično, stratificirana jezera pokazuju tri različita sloja: [[epilimnion]], koji se sastoji od gornjeg toplog sloja; [[termoklina]] (ili metalimnion), srednji sloj, čija se dubina može mijenjati tokom dana; i hladniji [[hipolimnion]], koji se proteže do dna jezera. Svako jezero ima utvrđeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku [[promjene korištenja zemljišta]], [[klimatska promjena|povećanja temperature]] i promjene vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Rastuće temperature zraka imaju isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su tropske zone posebno osjetljive.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplanktona]] i [[fitoplanktona]], pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] i hranjivih tvari.<ref name=":2" /><ref name=":3" /> <gallery widths="380px"> File:LSE Stratification.png| Tipičan obrazac miješanja za mnoga jezera, uzrokovan činjenicom da je voda manje gusta na temperaturama osim 4&nbsp;°C (temperatura na kojoj je voda najgušća). Stratifikacija jezera je stabilna [[ljeto|ljeti]] i [[zima|zimi]], a postaje nestabilna u [[proljeće]] i [[jesen]], kada površinske vode pređu granicu od 4&nbsp;°C. </gallery> ==Definicija== Toplotna stratifikacija jezera odnosi se na promjenu temperature na različitim dubinama u jezeru, a posljedica je promjene gustoće vode s temperaturom.<ref name="Density Stratification WOTW">{{cite web |url=http://www.waterontheweb.org/under/lakeecology/05_stratification.html |title=Density Stratification |date=7. 10. 2015 |publisher=Water on the Web }}</ref> Hladna voda je gušća od tople, a epilimnion se uglavnom sastoji od vode koja nije tako gusta kao voda u hipolimnionu.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts">{{cite web |url=https://georgiawildlife.com/lake-lanier-turnover-facts |title=Lake Lanier Turnover Facts |publisher=Georgia Department of Natural Resources }}</ref> Temperatura maksimalne gustoće [[slatka voda|slatke vode]] je 4&nbsp;°C. U [[Umjereni pojas|umjerenim]] regijama gdje se jezerska voda zagrijava i hladi tokom godišnjih doba, javlja se ciklični obrazac preokretanja koji se ponavlja iz godine u godinu kako hladna gusta voda na vrhu jezera tone (vidi [[stabilna i nestabilna stratifikacija]]). Na primjer, u [[dimiktskim jezerima]] jezerska voda se preokreće tokom proljeća i jeseni. Ovaj proces se odvija sporije u dubljoj vodi; kao rezultat toga, može se formirati [[termalna traka]].<ref name="Density Stratification WOTW"/> Ako stratifikacija vode traje duži period, [[jezero]] je meromiksno. Toplota se prenosi vrlo sporo između miješanih slojeva stratificiranog jezera: difuzija toplote od samo jednog vertikalnog metra traje oko mjesec dana. Interakcija između atmosfere i jezera zavisi od toga kako je [[sunčevo zračenje]] raspoređeno, zbog čega turbulencija vode, uglavnom uzrokovana vjetrom, može znatno povećati efikasnost prenosa toplote.<ref name=":4">{{Citation |last1=Boehrer |first1=B. |title=Density Stratification and Stability |date=2009 |encyclopedia=Encyclopedia of Inland Waters |pages=583–593 |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780123706263000776 |access-date=21. 4. 2024 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/b978-012370626-3.00077-6 |isbn=978-0-12-370626-3 |last2=Schultze |first2=M. |url-access=subscription }}</ref> U plitkim jezerima, stratifikacija u [[epilimnion]], [[metalimnion]] i [[hipolimnion]] često se ne događa, jer [[vjetar]] ili hlađenje uzrokuju redovno miješanje tokom cijele godine. Ova jezera se nazivaju [[Polimiksno jezero|polimiksna]]. Ne postoji fiksna dubina koja razlikuje polimiktička i stratificirajuća jezera, jer na to također utiču mutnoća, površina jezera i [[klima]].<ref>{{cite journal |last1=Kirillin |first1=G. |last2=Shatwell |first2=T. |title=Generalized scaling of seasonal thermal stratification in lakes |journal=Earth-Science Reviews |date=oktobar 2016 |volume=161 |pages=179–190 |doi=10.1016/j.earscirev.2016.08.008 |bibcode=2016ESRv..161..179K |doi-access=free }}</ref> Režim miješanja jezera (npr. [[Polimiktsno jezero|polimiksno]], [[Dimiksno jezero|dimiksno]], [[Meromiksno jezero|meromiksno]])<ref>{{cite journal |last1=Lewis Jr. |first1=William M. |title=A Revised Classification of Lakes Based on Mixing |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |date=oktobar 1983 |volume=40 |issue=10 |pages=1779–1787 |doi=10.1139/f83-207 |bibcode=1983CJFAS..40.1779L }}</ref> opisuje godišnje obrasce stratifikacije jezera koji se javljaju u većini godina. Međutim, kratkoročni događaji također mogu utjecati na stratifikaciju jezera. Toplotni talasi mogu uzrokovati periode stratifikacije u inače miješanim, plitkim jezerima,<ref>{{cite journal |last1=Wilhelm |first1=Susann |last2=Adrian |first2=RITA |title=Impact of summer warming on the thermal characteristics of a polymictic lake and consequences for oxygen, nutrients and phytoplankton |journal=Freshwater Biology |volume=53 |issue=2 |pages=226–37 |date=4. 10. 2007 |doi=10.1111/j.1365-2427.2007.01887.x }}</ref> dok događaji miješanja, poput [[oluja]] ili velikog riječnog isticanja, mogu poremetiti stratifikaciju.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=16. 2. 2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=0094-8276}}</ref> Vremenski uslovi izazivaju brži odgovor u većim, plićim jezerima, tako da su ova jezera dinamičnija i manje shvaćena. Međutim, režimi miješanja za koje se zna da postoje u velikim, plitkim jezerima su uglavnom dnevni, a stratifikacija se lako poremeti. [[Jezero Taihu]] u Kini je primjer velikog, plitkog, dnevnog jezera, gdje iako dubina ne doseže više od 3 m, zamućenost vode jezera je i dalje dovoljno dinamična da se stratificira i destratificira zbog apsorpcije sunčevog zračenja, uglavnom u gornjem sloju.<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Ren |first2=Yan |last3=Wang |first3=Julian X. L. |date=1. 8. 2018 |title=Temporal and spatial characteristics of potential energy anomaly in Lake Taihu |journal=Environmental Science and Pollution Research |language=en |volume=25 |issue=24 |pages=24316–24325 |doi=10.1007/s11356-018-2204-y |pmid=29948715 |bibcode=2018ESPR...2524316Z |issn=1614-7499}}</ref> Tendencija da se stratifikacija naruši utiče na brzinu transporta i potrošnje hranjivih tvari, što zauzvrat utiče na prisustvo rasta [[alge|algi]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Sun |first2=Jihua |last3=Zhu |first3=Guangwei |date=1. 11. 2012 |title=Simulation and exploration of the mechanisms underlying the spatiotemporal distribution of surface mixed layer depth in a large shallow lake |journal=Advances in Atmospheric Sciences |language=en |volume=29 |issue=6 |pages=1360–1373 |doi=10.1007/s00376-012-1262-1 |bibcode=2012AdAtS..29.1360Z |issn=1861-9533}}</ref> Režimi stratifikacije i miješanja u najvećim jezerima na Zemlji također su slabo shvaćeni, no promjene u termalnoj distribuciji, poput porasta temperature tokom vremena u dubokim vodama [[jezerp Michigan|jezera Michigan]], mogu značajno promijeniti najveće slatkovodne [[ekosistem]]e na [[Zemlja (planeta)|planeti]].<ref>{{Cite journal |last1=Anderson |first1=Eric J. |last2=Stow |first2=Craig A. |last3=Gronewold |first3=Andrew D. |last4=Mason |first4=Lacey A. |last5=McCormick |first5=Michael J. |last6=Qian |first6=Song S. |last7=Ruberg |first7=Steven A. |last8=Beadle |first8=Kyle |last9=Constant |first9=Stephen A. |last10=Hawley |first10=Nathan |date=16. 3. 2021 |title=Seasonal overturn and stratification changes drive deep-water warming in one of Earth's largest lakes |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=1688 |doi=10.1038/s41467-021-21971-1 |issn=2041-1723 |pmc=7966760 |pmid=33727551|bibcode=2021NatCo..12.1688A }}</ref> Nedavna istraživanja ukazuju na to da se dimiktička jezera, sezonski prekrivena ledom, mogu opisati kao "kriostratificirana" ili "kriomiksna" prema njihovim zimskim režimima stratifikacije.<ref name="agupubs.onlinelibrary.wiley.com">{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Kriostratificirana jezera pokazuju inverznu stratifikaciju blizu površine leda i imaju prosječne temperature po dubini blizu 4&nbsp;°C, dok kriomiktička jezera nemaju termoklinu ispod leda i imaju prosječne zimske temperature po dubini bliže so 0&nbsp;°C.<ref name="agupubs.onlinelibrary.wiley.com"/> Cirkulacija vode tokom perioda miješanja uzrokuje kretanje kisika i drugih rastvorenih hranjivih tvari, distribuirajući ih po cijeloj vodenoj površini.<ref name=":4"/> U jezerima gdje su bentoski organizmi istaknuti, disanje i konzumacija ovih organizama koji se hrane pri dnu mogu nadmašiti svojstva miješanja kod jako stratificiranih jezera, što rezultira zonama izuzetno niske koncentracije kisika i hranjivih tvari pri dnu. To može biti štetno za [[bentos]]ke organizme poput [[šloljke|školjki]]; u najgorim slučajevima može uništiti cijele populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Wiles |first1=Philip J. |last2=van Duren |first2=Luca A. |last3=Häse |first3=Clivia |last4=Larsen |first4=Jens |last5=Simpson |first5=John H. |date=1. 4. 2006 |title=Stratification and mixing in the Limfjorden in relation to mussel culture |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0924796305001776 |journal=Journal of Marine Systems |volume=60 |issue=1 |pages=129–143 |doi=10.1016/j.jmarsys.2005.09.009 |bibcode=2006JMS....60..129W |issn=0924-7963|url-access=subscription }}</ref> Akumulacija rastvorenog [[ugljik-dioksid]]a (CO<sub>2</sub>) u tri meromiktska jezera u Africi ([[jezero Nyos]] i [[jezero Monoun]] u [[Kamerun]]u i [[jezero Kivu]] u [[Ruanda|Ruandi]]) je potencijalno opasna, jer ako se jedno od ovih jezera pokrene u [[limnička erupcija|limničku erupciju]], vrlo velika količina CO<sub>2</sub> može brzo napustiti jezero i istisnuti [[kisik]] potreban za život [[Čovjek|ljudi]] i [[Životinje|životinja]] u okolnom području. ==Destratifikacija== U umjerenim geografskim širinama, mnoga jezera koja se stratificiraju tokom ljetnih mjeseci destratificiraju se tokom hladnijeg, vjetrovitijeg vremena, pri čemu miješanje površine vjetrom predstavlja značajan pokretač u ovom procesu. Ovo se često naziva "jesenji preokret". Miješanje hipolimniina u miješanu vodenu masu jezera recirkulira hranjive tvari, posebno spojeve [[fosfor]]a, zarobljene u hipolimnionu tokom toplog vremena. Također predstavlja rizik od pada kisika jer dugo uspostavljeni hipolimnion može biti anoksijaki ili vrlo siromašan kisikom. Režimi miješanja jezera mogu se promijeniti kao odgovor na povećanje temperature zraka. To može pretvoriti neka dimiktička jezera u monomiksna jezera, dok neka monomiksna jezera mogu postati meromiksna.<ref>{{cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Merchant |first2=Christopher J. |title=Worldwide alteration of lake mixing regimes in response to climate change |journal=Nature Geoscience |date=18. 3. 2019 |volume=12 |issue=4 |pages=271–276 |doi=10.1038/s41561-019-0322-x |bibcode=2019NatGe..12..271W |s2cid=134203871 |url=http://centaur.reading.ac.uk/82814/1/Woolway_Merchant_accepted.pdf }}</ref> Mnoge vrste opreme za [[aeracija|aeraciju]] korištene su za termičku destratifikaciju jezera, posebno jezera sklonih niskom sadržaju kisika ili neželjenom [[cvjetanje algi|cvjetanju algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |isbn=978-1-56670-625-4 |page=616 |edition=Third}}</ref> Upravitelji prirodnih resursa i okoliša često se suočavaju s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom [[Jezero|jezera]] i [[Vlažno područje|bara]].<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/><ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=A technique for eliminating thermal stratification in lakes |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=februar 1972 |volume=8 |issue=1 |pages=46–49 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |bibcode=1972JAWRA...8...46L }}</ref><ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=Response of physical and chemical parameters to eliminating thermal stratification in a reservoir |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=juni 1972 |volume=8 |issue=3 |pages=589–599 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |bibcode=1972JAWRA...8..589L }}</ref> [[Pomor riba]] je direktno povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i [[led]]enim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |last2=Holmes |first2=Donald W. |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |journal=The Progressive Fish-Culturist |date=juli 1972 |volume=34 |issue=3 |pages=175–178 |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 }}</ref> Prekomjeran rast [[plankton]]a može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode. Jaka termalna stratifikacija u jezeru također može negativno uticati na kvalitet vode za piće.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/> Prostorna distribucija riba unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom, a u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliko uginuće rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za ublažavanje ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem [[aeracija vode]].<ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA"/> Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA"/> == Antropogeni uticaji == Svako [[jezero]] ima određeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku promjene korištenja zemljišta, povećanja temperatura i promjena vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Kraemer|first1=Benjamin M.|last2=Anneville|first2=Orlane|last3=Chandra|first3=Sudeep|last4=Dix|first4=Margaret|last5=Kuusisto|first5=Esko|last6=Livingstone|first6=David M.|last7=Rimmer|first7=Alon|last8=Schladow|first8=S. Geoffrey|last9=Silow|first9=Eugene|last10=Sitoki|first10=Lewis M.|last11=Tamatamah|first11=Rashid|date=28. 6. 2015|title=Morphometry and average temperature affect lake stratification responses to climate change: LAKE STRATIFICATION RESPONSES TO CLIMATE|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=42|issue=12|pages=4981–4988|doi=10.1002/2015GL064097|url=https://corescholar.libraries.wright.edu/biology/571|doi-access=free}}</ref><ref name=":1">{{Citation|last1=Meyer|first1=Gabriela K.|title=Impact of Climate Change on Sensitivity of Lake Stratification: A Global Perspective|date=1996|work=Water Resources Management in the Face of Climatic/Hydrologic Uncertainties|pages=225–270|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-6577-1|last2=Masliev|first2=Ilya|last3=Somlyódy|first3=László|url=https://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/4181/1/WP-94-028.pdf }}</ref> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplankton]]a i [[fitoplankton]]a, pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost rastvorenog kisika i [[nutrijent|hranjivih tvari]].<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Edlund|first1=Mark|last2=Almendinger|first2=James|last3=Fang|first3=Xing|last4=Hobbs|first4=Joy|last5=VanderMeulen|first5=David|last6=Key|first6=Rebecca|last7=Engstrom|first7=Daniel|date=7. 9. 2017|title=Effects of Climate Change on Lake Thermal Structure and Biotic Response in Northern Wilderness Lakes|journal=Water|language=en|volume=9|issue=9|page=678|doi=10.3390/w9090678|issn=2073-4441|doi-access=free|bibcode=2017Water...9..678E }}</ref><ref name=":3">{{Cite journal|last1=Novotny Eric V.|last2=Stefan Heinz G.|date=1. 12. 2012|title=Road Salt Impact on Lake Stratification and Water Quality|journal=Journal of Hydraulic Engineering|volume=138|issue=12|pages=1069–1080|doi=10.1061/(ASCE)HY.1943-7900.0000590}}</ref> ; Lokalno korištenje zemljišta Postoji niz načina na koje promjene u korištenju zemljišta od strane ljudi utiču na stratifikaciju jezera i posljedično na stanje vode. Širenje gradova dovelo je do izgradnje puteva i kuća u blizini prethodno izolovanih jezera, što ponekad uzrokuje povećano oticanje i zagađenje. Dodavanje čestica u jezerska tijela može smanjiti [[bistrina vode|bistrinu vode]], što rezultira jačom termalnom stratifikacijom i ukupno nižim prosječnim temperaturama vodenog stuba, što na kraju može uticati na početak ledenog pokrivača.<ref>{{Cite journal|last1=Heiskanen|first1=Jouni J.|last2=Mammarella|first2=Ivan|last3=Ojala|first3=Anne|last4=Stepanenko|first4=Victor|last5=Erkkilä|first5=Kukka-Maaria|last6=Miettinen|first6=Heli|last7=Sandström|first7=Heidi|last8=Eugster|first8=Werner|last9=Leppäranta|first9=Matti|last10=Järvinen|first10=Heikki|last11=Vesala|first11=Timo|date=2015|title=Effects of water clarity on lake stratification and lake-atmosphere heat exchange|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|language=en|volume=120|issue=15|pages=7412–7428|doi=10.1002/2014JD022938|bibcode=2015JGRD..120.7412H|s2cid=128440164 |issn=2169-8996|doi-access=free}}</ref> Na kvalitet vode može uticati i oticanje [[Soli (hemijski spojevi)|soli]] s cesta i trotoara, što često stvara [[bentos]]ki slani sloj koji ometa vertikalno miješanje površinskih voda.<ref name=":3"/> Nadalje, slani sloj može spriječiti da rastvoreni kisik dođe do sedimenata na dnu, smanjujući recikliranje [[fosfor]]a i utičući na [[Mikroorganizam|mikrobne]] zajednice.<ref name=":3"/> ;Globalni porast temperature Na globalnoj razini, porast temperature i promjena vremenskih obrazaca također mogu uticati na stratifikaciju u jezerima. Rastuća temperatura zraka ima isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su [[tropi|tropske zone]] posebno osjetljive.<ref name=":0" /><ref name=":1"/> Intenzitet i obim uticaja ovise o lokaciji i morfometriji jezera, ali u nekim slučajevima mogu biti toliko ekstremni da zahtijevaju reklasifikaciju iz monomikabe u dimiksnu (npr. [[Veliko medvjeđe jezero]]).<ref name=":1"/> Globalno, stratifikacija jezera čini se stabilnijom s dubljim i strmijim termoklinama, a prosječna temperatura jezera je glavna odrednica u odgovoru stratifikacije na promjene temperature.<ref name=":0"/> Nadalje, stope zagrijavanja površine su mnogo veće od stopa zagrijavanja dna, što opet ukazuje na jaču termičku stratifikaciju u jezerima.<ref name=":0"/> Promjene u obrascima stratifikacije također mogu promijeniti sastav zajednice jezerskih [[ekosistem]]a. U plitkim jezerima, porast temperature može promijeniti zajednicu [[Diatomeje|diatomeja]]; dok se u dubokim jezerima promjena odražava na [[takson]]e dubokog sloja [[hlorofil]]a.<ref name=":2"/> Promjene u obrascima miješanja i povećana dostupnost hranjivih tvari također mogu uticati na [[zooplankton]]aki [[sastav vrsta]] i brojnost, dok smanjena dostupnost hranjivih tvari može biti štetna za bentoske zajednice i stanište [[Ribe|riba]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> U sjevernim umjerenim jezerima, kako [[klima]]tske promjene nastavljaju uzrokovati povećanu varijabilnost vremenskih obrazaca, kao i u vremenu datuma postavljanja i nestajanja [[led]]a, naknadne promjene u obrascima stratifikacije iz godine u godinu također mogu uticati na višestruke [[trofički nivo|trofičke nivoe]].<ref>{{Cite journal |last=Rummukainen |first=Markku |date=2012 |title=Changes in climate and weather extremes in the 21st century |url=https://wires.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wcc.160 |journal=WIREs Climate Change |language=en |volume=3 |issue=2 |pages=115–129 |doi=10.1002/wcc.160 |bibcode=2012WIRCC...3..115R |issn=1757-7780 |via=|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Pilla |first1=Rachel M. |last2=Williamson |first2=Craig E. |date=2022 |title=Earlier ice breakup induces changepoint responses in duration and variability of spring mixing and summer stratification in dimictic lakes |url=https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/lno.11888 |journal=Limnology and Oceanography |language=en |volume=67 |issue=S1 |doi=10.1002/lno.11888 |bibcode=2022LimOc..67..173P |issn=0024-3590|url-access=subscription |doi-access=free }}</ref><ref name=":02">{{Cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Sharma |first2=Sapna |last3=Weyhenmeyer |first3=Gesa A. |last4=Debolskiy |first4=Andrey |last5=Golub |first5=Malgorzata |last6=Mercado-Bettín |first6=Daniel |last7=Perroud |first7=Marjorie |last8=Stepanenko |first8=Victor |last9=Tan |first9=Zeli |last10=Grant |first10=Luke |last11=Ladwig |first11=Robert |last12=Mesman |first12=Jorrit |last13=Moore |first13=Tadhg N. |last14=Shatwell |first14=Tom |last15=Vanderkelen |first15=Inne |date=19. 4. 2021 |title=Phenological shifts in lake stratification under climate change |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=2318 |doi=10.1038/s41467-021-22657-4 |issn=2041-1723 |pmc=8055693 |pmid=33875656|bibcode=2021NatCo..12.2318W }}</ref> Fluktuacije u konzistenciji stratifikacije mogu ubrzati deoksigenaciju jezera, mineralizaciju hranjivih tvari i oslobađanje fosfora, sa značajnim posljedicama za vrste fitoplanktona.<ref name=":02"/><ref name=":12">{{Cite journal |last1=Feiner |first1=Zachary S. |last2=Dugan |first2=Hilary A. |last3=Lottig |first3=Noah R. |last4=Sass |first4=Greg G. |last5=Gerrish |first5=Gretchen A. |date=1. 9. 2022 |title=A perspective on the ecological and evolutionary consequences of phenological variability in lake ice on north-temperate lakes |url=https://cdnsciencepub.com/doi/10.1139/cjfas-2021-0221 |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |language=en |volume=79 |issue=9 |pages=1590–1604 |doi=10.1139/cjfas-2021-0221 |bibcode=2022CJFAS..79.1590F |issn=0706-652X|url-access=subscription |hdl=1807/124094 |hdl-access=free }}</ref> Nadalje, ove promjene u sastavu i brojnosti [[fitoplankton]]a mogu utjecati na [[Regrutacija (biologija)|regrutaciju riba]], kao što je [[smuđ]]. Kada se ove asinhronosti u [[populacija]]ma [[predator]]a i [[plijen]]a javljaju iz godine u godinu zbog promjena u stratifikaciji, populacijama mogu trebati godine da se vrate u svoju "normalnu" konzistenciju.<ref name=":12"/> U kombinaciji s tipično toplijim temperaturama jezera povezanim s obrascima stratifikacije uzrokovanim klimatskim promjenama, promjenjive populacije plijena iz godine u godinu mogu biti štetne za vrste riba hladnih voda.<ref>{{Cite journal |last1=King |first1=J. R. |last2=Shuter |first2=B. J. |last3=Zimmerman |first3=A. P. |date=1999 |title=Empirical Links between Thermal Habitat, Fish Growth, and Climate Change |url=http://doi.wiley.com/10.1577/1548-8659(1999)1282.0.CO;2 |journal=Transactions of the American Fisheries Society |language=en |volume=128 |issue=4 |pages=656–665 |doi=10.1577/1548-8659(1999)128<0656:ELBTHF>2.0.CO;2 |bibcode=1999TrAFS.128..656K |issn=0002-8487|url-access=subscription }}</ref> ==Tskođer pogledajte== *[[Vodena nauka]] *[[Stratifikacija (voda)]] *[[Okolinska hipoksija]] *[[Slatkovodni ekosistemi]] *[[Vodeni stub]] *[[Aeracija jezera]] ==Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Jezera|Stratifikacija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] 3ryrc3alfpauqthl20zrmn3kkqtf0go 3831181 3831180 2026-04-18T21:27:29Z Panasko 146730 3831181 wikitext text/x-wiki [[Slika:Lake Stratification (11).svg|thumb|280px| Jezera su stratificirana u tri odvojena dijela: <br /> I. ''[[Epilimnion]]'' <br /> II. ''[[Termoklina|Metalimnion]]'' <br /> III. ''[[Hipolimnion]]'' <br /> Skale se koriste za povezivanje svakog dijela stratifikacije s odgovarajućim dubinama i [[temperatura]]ma. Strelica se koristi za prikaz kretanja vjetra iznad površine vode, što inicira promet u epilimnionu i hipolimnionu.]] '''Stratifikacija jezera''' je tendencija [[jezero|jezera]] da formiraju odvojene i različite termalne slojeve tokom toplog vremena. Tipično, stratificirana jezera pokazuju tri različita sloja: [[epilimnion]], koji se sastoji od gornjeg toplog sloja; [[termoklina]] (ili metalimnion), srednji sloj, čija se dubina može mijenjati tokom dana; i hladniji [[hipolimnion]], koji se proteže do dna jezera. Svako jezero ima utvrđeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku [[promjene korištenja zemljišta]], [[klimatska promjena|povećanja temperature]] i promjene vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Rastuće temperature zraka imaju isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su tropske zone posebno osjetljive.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplanktona]] i [[fitoplanktona]], pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] i hranjivih tvari.<ref name=":2" /><ref name=":3" /> <gallery widths="380px"> File:LSE Stratification.png| Tipičan obrazac miješanja za mnoga jezera, uzrokovan činjenicom da je voda manje gusta na temperaturama osim 4&nbsp;°C (temperatura na kojoj je voda najgušća). Stratifikacija jezera je stabilna [[ljeto|ljeti]] i [[zima|zimi]], a postaje nestabilna u [[proljeće]] i [[jesen]], kada površinske vode pređu granicu od 4&nbsp;°C. </gallery> ==Definicija== Toplotna stratifikacija jezera odnosi se na promjenu temperature na različitim dubinama u jezeru, a posljedica je promjene gustoće vode s temperaturom.<ref name="Density Stratification WOTW">{{cite web |url=http://www.waterontheweb.org/under/lakeecology/05_stratification.html |title=Density Stratification |date=7. 10. 2015 |publisher=Water on the Web }}</ref> Hladna voda je gušća od tople, a epilimnion se uglavnom sastoji od vode koja nije tako gusta kao voda u hipolimnionu.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts">{{cite web |url=https://georgiawildlife.com/lake-lanier-turnover-facts |title=Lake Lanier Turnover Facts |publisher=Georgia Department of Natural Resources }}</ref> Temperatura maksimalne gustoće [[slatka voda|slatke vode]] je 4&nbsp;°C. U [[Umjereni pojas|umjerenim]] regijama gdje se jezerska voda zagrijava i hladi tokom godišnjih doba, javlja se ciklični obrazac preokretanja koji se ponavlja iz godine u godinu kako hladna gusta voda na vrhu jezera tone (vidi [[stabilna i nestabilna stratifikacija]]). Na primjer, u [[dimiktskim jezerima]] jezerska voda se preokreće tokom proljeća i jeseni. Ovaj proces se odvija sporije u dubljoj vodi; kao rezultat toga, može se formirati [[termalna traka]].<ref name="Density Stratification WOTW"/> Ako stratifikacija vode traje duži period, [[jezero]] je meromiksno. Toplota se prenosi vrlo sporo između miješanih slojeva stratificiranog jezera: difuzija toplote od samo jednog vertikalnog metra traje oko mjesec dana. Interakcija između atmosfere i jezera zavisi od toga kako je [[sunčevo zračenje]] raspoređeno, zbog čega turbulencija vode, uglavnom uzrokovana vjetrom, može znatno povećati efikasnost prenosa toplote.<ref name=":4">{{Citation |last1=Boehrer |first1=B. |title=Density Stratification and Stability |date=2009 |encyclopedia=Encyclopedia of Inland Waters |pages=583–593 |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780123706263000776 |access-date=21. 4. 2024 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/b978-012370626-3.00077-6 |isbn=978-0-12-370626-3 |last2=Schultze |first2=M. |url-access=subscription }}</ref> U plitkim jezerima, stratifikacija u [[epilimnion]], [[metalimnion]] i [[hipolimnion]] često se ne događa, jer [[vjetar]] ili hlađenje uzrokuju redovno miješanje tokom cijele godine. Ova jezera se nazivaju [[Polimiksno jezero|polimiksna]]. Ne postoji fiksna dubina koja razlikuje polimiktička i stratificirajuća jezera, jer na to također utiču mutnoća, površina jezera i [[klima]].<ref>{{cite journal |last1=Kirillin |first1=G. |last2=Shatwell |first2=T. |title=Generalized scaling of seasonal thermal stratification in lakes |journal=Earth-Science Reviews |date=oktobar 2016 |volume=161 |pages=179–190 |doi=10.1016/j.earscirev.2016.08.008 |bibcode=2016ESRv..161..179K |doi-access=free }}</ref> Režim miješanja jezera (npr. [[Polimiktsno jezero|polimiksno]], [[Dimiksno jezero|dimiksno]], [[Meromiksno jezero|meromiksno]])<ref>{{cite journal |last1=Lewis Jr. |first1=William M. |title=A Revised Classification of Lakes Based on Mixing |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |date=oktobar 1983 |volume=40 |issue=10 |pages=1779–1787 |doi=10.1139/f83-207 |bibcode=1983CJFAS..40.1779L }}</ref> opisuje godišnje obrasce stratifikacije jezera koji se javljaju u većini godina. Međutim, kratkoročni događaji također mogu utjecati na stratifikaciju jezera. Toplotni talasi mogu uzrokovati periode stratifikacije u inače miješanim, plitkim jezerima,<ref>{{cite journal |last1=Wilhelm |first1=Susann |last2=Adrian |first2=RITA |title=Impact of summer warming on the thermal characteristics of a polymictic lake and consequences for oxygen, nutrients and phytoplankton |journal=Freshwater Biology |volume=53 |issue=2 |pages=226–37 |date=4. 10. 2007 |doi=10.1111/j.1365-2427.2007.01887.x }}</ref> dok događaji miješanja, poput [[oluja]] ili velikog riječnog isticanja, mogu poremetiti stratifikaciju.<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=16. 2. 2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=0094-8276}}</ref> Vremenski uslovi izazivaju brži odgovor u većim, plićim jezerima, tako da su ova jezera dinamičnija i manje shvaćena. Međutim, režimi miješanja za koje se zna da postoje u velikim, plitkim jezerima su uglavnom dnevni, a stratifikacija se lako poremeti. [[Jezero Taihu]] u Kini je primjer velikog, plitkog, dnevnog jezera, gdje iako dubina ne doseže više od 3 m, zamućenost vode jezera je i dalje dovoljno dinamična da se stratificira i destratificira zbog apsorpcije sunčevog zračenja, uglavnom u gornjem sloju.<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Ren |first2=Yan |last3=Wang |first3=Julian X. L. |date=1. 8. 2018 |title=Temporal and spatial characteristics of potential energy anomaly in Lake Taihu |journal=Environmental Science and Pollution Research |language=en |volume=25 |issue=24 |pages=24316–24325 |doi=10.1007/s11356-018-2204-y |pmid=29948715 |bibcode=2018ESPR...2524316Z |issn=1614-7499}}</ref> Tendencija da se stratifikacija naruši utiče na brzinu transporta i potrošnje hranjivih tvari, što zauzvrat utiče na prisustvo rasta [[alge|algi]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhao |first1=Qiaohua |last2=Sun |first2=Jihua |last3=Zhu |first3=Guangwei |date=1. 11. 2012 |title=Simulation and exploration of the mechanisms underlying the spatiotemporal distribution of surface mixed layer depth in a large shallow lake |journal=Advances in Atmospheric Sciences |language=en |volume=29 |issue=6 |pages=1360–1373 |doi=10.1007/s00376-012-1262-1 |bibcode=2012AdAtS..29.1360Z |issn=1861-9533}}</ref> Režimi stratifikacije i miješanja u najvećim jezerima na Zemlji također su slabo shvaćeni, no promjene u termalnoj distribuciji, poput porasta temperature tokom vremena u dubokim vodama [[jezerp Michigan|jezera Michigan]], mogu značajno promijeniti najveće slatkovodne [[ekosistem]]e na [[Zemlja (planeta)|planeti]].<ref>{{Cite journal |last1=Anderson |first1=Eric J. |last2=Stow |first2=Craig A. |last3=Gronewold |first3=Andrew D. |last4=Mason |first4=Lacey A. |last5=McCormick |first5=Michael J. |last6=Qian |first6=Song S. |last7=Ruberg |first7=Steven A. |last8=Beadle |first8=Kyle |last9=Constant |first9=Stephen A. |last10=Hawley |first10=Nathan |date=16. 3. 2021 |title=Seasonal overturn and stratification changes drive deep-water warming in one of Earth's largest lakes |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=1688 |doi=10.1038/s41467-021-21971-1 |issn=2041-1723 |pmc=7966760 |pmid=33727551|bibcode=2021NatCo..12.1688A }}</ref> Nedavna istraživanja ukazuju na to da se dimiktička jezera, sezonski prekrivena ledom, mogu opisati kao "kriostratificirana" ili "kriomiksna" prema njihovim zimskim režimima stratifikacije.<ref name="agupubs.onlinelibrary.wiley.com">{{Cite journal|last1=Yang|first1=Bernard|last2=Wells|first2=Mathew G.|last3=McMeans|first3=Bailey C.|last4=Dugan|first4=Hilary A.|last5=Rusak|first5=James A.|last6=Weyhenmeyer|first6=Gesa A.|last7=Brentrup|first7=Jennifer A.|last8=Hrycik|first8=Allison R.|last9=Laas|first9=Alo|last10=Pilla|first10=Rachel M.|last11=Austin|first11=Jay A.|date=2021|title=A New Thermal Categorization of Ice-Covered Lakes|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1029/2020GL091374|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=48|issue=3|doi=10.1029/2020GL091374|bibcode=2021GeoRL..4891374Y|s2cid=233921281 |issn=1944-8007}}</ref> Kriostratificirana jezera pokazuju inverznu stratifikaciju blizu površine leda i imaju prosječne temperature po dubini blizu 4&nbsp;°C, dok kriomiktička jezera nemaju termoklinu ispod leda i imaju prosječne zimske temperature po dubini bliže so 0&nbsp;°C.<ref name="agupubs.onlinelibrary.wiley.com"/> Cirkulacija vode tokom perioda miješanja uzrokuje kretanje kisika i drugih rastvorenih hranjivih tvari, distribuirajući ih po cijeloj vodenoj površini.<ref name=":4"/> U jezerima gdje su bentoski organizmi istaknuti, disanje i konzumacija ovih organizama koji se hrane pri dnu mogu nadmašiti svojstva miješanja kod jako stratificiranih jezera, što rezultira zonama izuzetno niske koncentracije kisika i hranjivih tvari pri dnu. To može biti štetno za [[bentos]]ke organizme poput [[šloljke|školjki]]; u najgorim slučajevima može uništiti cijele populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Wiles |first1=Philip J. |last2=van Duren |first2=Luca A. |last3=Häse |first3=Clivia |last4=Larsen |first4=Jens |last5=Simpson |first5=John H. |date=1. 4. 2006 |title=Stratification and mixing in the Limfjorden in relation to mussel culture |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0924796305001776 |journal=Journal of Marine Systems |volume=60 |issue=1 |pages=129–143 |doi=10.1016/j.jmarsys.2005.09.009 |bibcode=2006JMS....60..129W |issn=0924-7963|url-access=subscription }}</ref> Akumulacija rastvorenog [[ugljik-dioksid]]a (CO<sub>2</sub>) u tri meromiktska jezera u Africi ([[jezero Nyos]] i [[jezero Monoun]] u [[Kamerun]]u i [[jezero Kivu]] u [[Ruanda|Ruandi]]) je potencijalno opasna, jer ako se jedno od ovih jezera pokrene u [[limnička erupcija|limničku erupciju]], vrlo velika količina CO<sub>2</sub> može brzo napustiti jezero i istisnuti [[kisik]] potreban za život [[Čovjek|ljudi]] i [[Životinje|životinja]] u okolnom području. ==Destratifikacija== U umjerenim geografskim širinama, mnoga jezera koja se stratificiraju tokom ljetnih mjeseci destratificiraju se tokom hladnijeg, vjetrovitijeg vremena, pri čemu miješanje površine vjetrom predstavlja značajan pokretač u ovom procesu. Ovo se često naziva "jesenji preokret". Miješanje hipolimniina u miješanu vodenu masu jezera recirkulira hranjive tvari, posebno spojeve [[fosfor]]a, zarobljene u hipolimnionu tokom toplog vremena. Također predstavlja rizik od pada kisika jer dugo uspostavljeni hipolimnion može biti anoksijaki ili vrlo siromašan kisikom. Režimi miješanja jezera mogu se promijeniti kao odgovor na povećanje temperature zraka. To može pretvoriti neka dimiktička jezera u monomiksna jezera, dok neka monomiksna jezera mogu postati meromiksna.<ref>{{cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Merchant |first2=Christopher J. |title=Worldwide alteration of lake mixing regimes in response to climate change |journal=Nature Geoscience |date=18. 3. 2019 |volume=12 |issue=4 |pages=271–276 |doi=10.1038/s41561-019-0322-x |bibcode=2019NatGe..12..271W |s2cid=134203871 |url=http://centaur.reading.ac.uk/82814/1/Woolway_Merchant_accepted.pdf }}</ref> Mnoge vrste opreme za [[aeracija|aeraciju]] korištene su za termičku destratifikaciju jezera, posebno jezera sklonih niskom sadržaju kisika ili neželjenom [[cvjetanje algi|cvjetanju algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |isbn=978-1-56670-625-4 |page=616 |edition=Third}}</ref> Upravitelji prirodnih resursa i okoliša često se suočavaju s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom [[Jezero|jezera]] i [[Vlažno područje|bara]].<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/><ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=A technique for eliminating thermal stratification in lakes |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=februar 1972 |volume=8 |issue=1 |pages=46–49 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |bibcode=1972JAWRA...8...46L }}</ref><ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA">{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |title=Response of physical and chemical parameters to eliminating thermal stratification in a reservoir |journal=Journal of the American Water Resources Association |date=juni 1972 |volume=8 |issue=3 |pages=589–599 |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |bibcode=1972JAWRA...8..589L }}</ref> [[Pomor riba]] je direktno povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i [[led]]enim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert T. |last2=Holmes |first2=Donald W. |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |journal=The Progressive Fish-Culturist |date=juli 1972 |volume=34 |issue=3 |pages=175–178 |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 }}</ref> Prekomjeran rast [[plankton]]a može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode. Jaka termalna stratifikacija u jezeru također može negativno uticati na kvalitet vode za piće.<ref name="Lake Lanier Turnover Facts"/> Prostorna distribucija riba unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom, a u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliko uginuće rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za ublažavanje ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem [[aeracija vode]].<ref name="Lackey Feb 1972 JAWRA"/> Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name="Lackey Jun 1972 JAWRA"/> == Antropogeni uticaji == Svako [[jezero]] ima određeni režim miješanja na koji utiču jezerska [[morfometrija]] i uslovi okoline. Međutim, pokazalo se da promjene ljudskih uticaja u obliku promjene korištenja zemljišta, povećanja temperatura i promjena vremenskih obrazaca mijenjaju vrijeme i intenzitet stratifikacije u jezerima širom svijeta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Kraemer|first1=Benjamin M.|last2=Anneville|first2=Orlane|last3=Chandra|first3=Sudeep|last4=Dix|first4=Margaret|last5=Kuusisto|first5=Esko|last6=Livingstone|first6=David M.|last7=Rimmer|first7=Alon|last8=Schladow|first8=S. Geoffrey|last9=Silow|first9=Eugene|last10=Sitoki|first10=Lewis M.|last11=Tamatamah|first11=Rashid|date=28. 6. 2015|title=Morphometry and average temperature affect lake stratification responses to climate change: LAKE STRATIFICATION RESPONSES TO CLIMATE|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=42|issue=12|pages=4981–4988|doi=10.1002/2015GL064097|url=https://corescholar.libraries.wright.edu/biology/571|doi-access=free}}</ref><ref name=":1">{{Citation|last1=Meyer|first1=Gabriela K.|title=Impact of Climate Change on Sensitivity of Lake Stratification: A Global Perspective|date=1996|work=Water Resources Management in the Face of Climatic/Hydrologic Uncertainties|pages=225–270|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-6577-1|last2=Masliev|first2=Ilya|last3=Somlyódy|first3=László|url=https://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/4181/1/WP-94-028.pdf }}</ref> Ove promjene mogu dodatno promijeniti sastav zajednice riba, [[zooplankton]]a i [[fitoplankton]]a, pored stvaranja gradijenata koji mijenjaju dostupnost rastvorenog kisika i [[nutrijent|hranjivih tvari]].<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Edlund|first1=Mark|last2=Almendinger|first2=James|last3=Fang|first3=Xing|last4=Hobbs|first4=Joy|last5=VanderMeulen|first5=David|last6=Key|first6=Rebecca|last7=Engstrom|first7=Daniel|date=7. 9. 2017|title=Effects of Climate Change on Lake Thermal Structure and Biotic Response in Northern Wilderness Lakes|journal=Water|language=en|volume=9|issue=9|page=678|doi=10.3390/w9090678|issn=2073-4441|doi-access=free|bibcode=2017Water...9..678E }}</ref><ref name=":3">{{Cite journal|last1=Novotny Eric V.|last2=Stefan Heinz G.|date=1. 12. 2012|title=Road Salt Impact on Lake Stratification and Water Quality|journal=Journal of Hydraulic Engineering|volume=138|issue=12|pages=1069–1080|doi=10.1061/(ASCE)HY.1943-7900.0000590}}</ref> ; Lokalno korištenje zemljišta Postoji niz načina na koje promjene u korištenju zemljišta od strane ljudi utiču na stratifikaciju jezera i posljedično na stanje vode. Širenje gradova dovelo je do izgradnje puteva i kuća u blizini prethodno izolovanih jezera, što ponekad uzrokuje povećano oticanje i zagađenje. Dodavanje čestica u jezerska tijela može smanjiti [[bistrina vode|bistrinu vode]], što rezultira jačom termalnom stratifikacijom i ukupno nižim prosječnim temperaturama vodenog stuba, što na kraju može uticati na početak ledenog pokrivača.<ref>{{Cite journal|last1=Heiskanen|first1=Jouni J.|last2=Mammarella|first2=Ivan|last3=Ojala|first3=Anne|last4=Stepanenko|first4=Victor|last5=Erkkilä|first5=Kukka-Maaria|last6=Miettinen|first6=Heli|last7=Sandström|first7=Heidi|last8=Eugster|first8=Werner|last9=Leppäranta|first9=Matti|last10=Järvinen|first10=Heikki|last11=Vesala|first11=Timo|date=2015|title=Effects of water clarity on lake stratification and lake-atmosphere heat exchange|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|language=en|volume=120|issue=15|pages=7412–7428|doi=10.1002/2014JD022938|bibcode=2015JGRD..120.7412H|s2cid=128440164 |issn=2169-8996|doi-access=free}}</ref> Na kvalitet vode može uticati i oticanje [[Soli (hemijski spojevi)|soli]] s cesta i trotoara, što često stvara [[bentos]]ki slani sloj koji ometa vertikalno miješanje površinskih voda.<ref name=":3"/> Nadalje, slani sloj može spriječiti da rastvoreni kisik dođe do sedimenata na dnu, smanjujući recikliranje [[fosfor]]a i utičući na [[Mikroorganizam|mikrobne]] zajednice.<ref name=":3"/> ;Globalni porast temperature Na globalnoj razini, porast temperature i promjena vremenskih obrazaca također mogu uticati na stratifikaciju u jezerima. Rastuća temperatura zraka ima isti učinak na jezerska tijela kao i fizičko pomicanje geografske lokacije, pri čemu su [[tropi|tropske zone]] posebno osjetljive.<ref name=":0" /><ref name=":1"/> Intenzitet i obim uticaja ovise o lokaciji i morfometriji jezera, ali u nekim slučajevima mogu biti toliko ekstremni da zahtijevaju reklasifikaciju iz monomikabe u dimiksnu (npr. [[Veliko medvjeđe jezero]]).<ref name=":1"/> Globalno, stratifikacija jezera čini se stabilnijom s dubljim i strmijim termoklinama, a prosječna temperatura jezera je glavna odrednica u odgovoru stratifikacije na promjene temperature.<ref name=":0"/> Nadalje, stope zagrijavanja površine su mnogo veće od stopa zagrijavanja dna, što opet ukazuje na jaču termičku stratifikaciju u jezerima.<ref name=":0"/> Promjene u obrascima stratifikacije također mogu promijeniti sastav zajednice jezerskih [[ekosistem]]a. U plitkim jezerima, porast temperature može promijeniti zajednicu [[Diatomeje|diatomeja]]; dok se u dubokim jezerima promjena odražava na [[takson]]e dubokog sloja [[hlorofil]]a.<ref name=":2"/> Promjene u obrascima miješanja i povećana dostupnost hranjivih tvari također mogu uticati na [[zooplankton]]aki [[sastav vrsta]] i brojnost, dok smanjena dostupnost hranjivih tvari može biti štetna za bentoske zajednice i stanište [[Ribe|riba]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> U sjevernim umjerenim jezerima, kako [[klima]]tske promjene nastavljaju uzrokovati povećanu varijabilnost vremenskih obrazaca, kao i u vremenu datuma postavljanja i nestajanja [[led]]a, naknadne promjene u obrascima stratifikacije iz godine u godinu također mogu uticati na višestruke [[trofički nivo|trofičke nivoe]].<ref>{{Cite journal |last=Rummukainen |first=Markku |date=2012 |title=Changes in climate and weather extremes in the 21st century |url=https://wires.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wcc.160 |journal=WIREs Climate Change |language=en |volume=3 |issue=2 |pages=115–129 |doi=10.1002/wcc.160 |bibcode=2012WIRCC...3..115R |issn=1757-7780 |via=|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Pilla |first1=Rachel M. |last2=Williamson |first2=Craig E. |date=2022 |title=Earlier ice breakup induces changepoint responses in duration and variability of spring mixing and summer stratification in dimictic lakes |url=https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/lno.11888 |journal=Limnology and Oceanography |language=en |volume=67 |issue=S1 |doi=10.1002/lno.11888 |bibcode=2022LimOc..67..173P |issn=0024-3590|url-access=subscription |doi-access=free }}</ref><ref name=":02">{{Cite journal |last1=Woolway |first1=R. Iestyn |last2=Sharma |first2=Sapna |last3=Weyhenmeyer |first3=Gesa A. |last4=Debolskiy |first4=Andrey |last5=Golub |first5=Malgorzata |last6=Mercado-Bettín |first6=Daniel |last7=Perroud |first7=Marjorie |last8=Stepanenko |first8=Victor |last9=Tan |first9=Zeli |last10=Grant |first10=Luke |last11=Ladwig |first11=Robert |last12=Mesman |first12=Jorrit |last13=Moore |first13=Tadhg N. |last14=Shatwell |first14=Tom |last15=Vanderkelen |first15=Inne |date=19. 4. 2021 |title=Phenological shifts in lake stratification under climate change |journal=Nature Communications |language=en |volume=12 |issue=1 |page=2318 |doi=10.1038/s41467-021-22657-4 |issn=2041-1723 |pmc=8055693 |pmid=33875656|bibcode=2021NatCo..12.2318W }}</ref> Fluktuacije u konzistenciji stratifikacije mogu ubrzati deoksigenaciju jezera, mineralizaciju hranjivih tvari i oslobađanje fosfora, sa značajnim posljedicama za vrste fitoplanktona.<ref name=":02"/><ref name=":12">{{Cite journal |last1=Feiner |first1=Zachary S. |last2=Dugan |first2=Hilary A. |last3=Lottig |first3=Noah R. |last4=Sass |first4=Greg G. |last5=Gerrish |first5=Gretchen A. |date=1. 9. 2022 |title=A perspective on the ecological and evolutionary consequences of phenological variability in lake ice on north-temperate lakes |url=https://cdnsciencepub.com/doi/10.1139/cjfas-2021-0221 |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |language=en |volume=79 |issue=9 |pages=1590–1604 |doi=10.1139/cjfas-2021-0221 |bibcode=2022CJFAS..79.1590F |issn=0706-652X|url-access=subscription |hdl=1807/124094 |hdl-access=free }}</ref> Nadalje, ove promjene u sastavu i brojnosti [[fitoplankton]]a mogu utjecati na [[Regrutacija (biologija)|regrutaciju riba]], kao što je [[smuđ]]. Kada se ove asinhronosti u [[populacija]]ma [[predator]]a i [[plijen]]a javljaju iz godine u godinu zbog promjena u stratifikaciji, populacijama mogu trebati godine da se vrate u svoju "normalnu" konzistenciju.<ref name=":12"/> U kombinaciji s tipično toplijim temperaturama jezera povezanim s obrascima stratifikacije uzrokovanim klimatskim promjenama, promjenjive populacije plijena iz godine u godinu mogu biti štetne za vrste riba hladnih voda.<ref>{{Cite journal |last1=King |first1=J. R. |last2=Shuter |first2=B. J. |last3=Zimmerman |first3=A. P. |date=1999 |title=Empirical Links between Thermal Habitat, Fish Growth, and Climate Change |url=http://doi.wiley.com/10.1577/1548-8659(1999)1282.0.CO;2 |journal=Transactions of the American Fisheries Society |language=en |volume=128 |issue=4 |pages=656–665 |doi=10.1577/1548-8659(1999)128<0656:ELBTHF>2.0.CO;2 |bibcode=1999TrAFS.128..656K |issn=0002-8487|url-access=subscription }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Vodena nauka]] *[[Stratifikacija (voda)]] *[[Okolinska hipoksija]] *[[Slatkovodni ekosistemi]] *[[Vodeni stub]] *[[Aeracija jezera]] ==Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Jezera|Stratifikacija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] k9t8cotfi06ohxl0g08gvzso202zl33 Parnost nule 0 533399 3831147 3830921 2026-04-18T15:40:13Z Mmns21 170250 da li je sada bolje? 3831147 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Scale of justice 2.svg|thumb|alt=Prazna vaga|Zdjelice ove [[vaga (instrument)|vage]] sadrže nula predmeta, podijeljenih u dvije jednake grupe.]] U matematici, [[0 (broj)|nula]] je [[paran broj]]. Drugim riječima, njena [[parnost (matematika)|parnost]] – karakteristika [[cijeli broj|cijelog broja]] da bude paran ili neparan – parna je. Ovo se može lahko provjeriti na osnovu definicije "parnog": nula je cjelobrojni [[višekratnik (matematika)|višekratnik]] broja [[2 (broj)|dva]], tačnije {{nowrap|0 × 2}}. Kao rezultat, nula dijeli sva svojstva koja karakteriziraju parne brojeve: naprimjer, nula je s obje strane okružena neparnim brojevima, svaki decimalni cijeli broj ima istu parnost kao i njegova posljednja cifra – pa pošto je deset parno, nula će biti parna, a ako je {{mvar|y}} parno, onda {{math|''y'' + ''x''}} ima istu parnost kao {{mvar|x}} – zaista, {{math|0 + ''x''}} i {{math|''x''}} uvijek imaju istu parnost. Nula se također uklapa u obrasce koje formiraju drugi parni brojevi. Pravila parnosti u aritmetici, kao što je {{nowrap|1=''paran'' − ''paran'' = ''paran''}}, zahtijevaju da nula bude parna. Nula je aditivni [[neutralni element]] [[grupa (matematika)|grupe]] parnih cijelih brojeva, i ona je početni slučaj iz kojeg se drugi parni [[prirodni broj]]evi [[rekurzija|rekurzivno definiraju]]. Primjene ove rekurzije, od [[teorija grafova|teorije grafova]] do [[računarska geometrija|računarske geometrije]], oslanjaju se na to da je nula parna. Ne samo da je nula djeljiva sa dva, nego je djeljiva sa svakim [[stepen broja 2|stepenom broja dva]], što je važno za [[binarni brojni sistem]] koji koriste računari. U tom smislu, riječ je o broju koji je "najparniji" od svih.<ref name="arnold-wong">{{harvnb|Arnold|1919|str=21}} "Po istom testu nula nadmašuje sve brojeve u 'parnosti'."; {{harvnb|Wong|1997|str=479}} "Tako je cijeli broj {{nowrap|1=''b''000⋯000 = 0}} onaj koji je najviše 'paran'."</ref> Među širom javnosti, '''parnost nule''' može biti izvor zabune. U eksperimentima za [[vrijeme reakcije]], većina ljudi sporije identificira nulu kao paran broj nego brojeve dva, četiri, šest ili osam. Neki nastavnici – kao i neka djeca na časovima matematike – misle da je nula neparna, ili i parna i neparna, ili nijedno. Istraživači u oblasti [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] predlažu da ove zablude mogu postati prilike za učenje. Proučavanje jednakosti kao što je {{nowrap|1=0 × 2 = 0}} može otkloniti sumnje učenika u vezi s nazivanjem nule [[broj]]em i njenim korištenjem u [[aritmetika|aritmetici]]. Diskusije u razredu mogu navesti učenike da cijene osnovne principe matematičkog zaključivanja, kao što je važnost definicija. Ocjenjivanje parnosti ovog izuzetnog broja rani je primjer sveprisutne teme u matematici: [[apstrakcija (matematika)|apstrakcije]] poznatog koncepta u nepoznato okruženje. == Zašto je nula parna == Standardna definicija "parnog broja" može se upotrijebiti da se direktno [[matematički dokaz|dokaže]] da je nula parna. Broj se naziva "parnim" ako je cjelobrojni višekratnik broja dva. Kao primjer, razlog zašto je deset paran broj jeste taj što je jednak {{nowrap|5 × 2}}. Na isti način, nula je cjelobrojni višekratnik broja dva, naime {{nowrap|0 × 2,}} pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Penner|1999|str=34}}: [[Lema (matematika)|Lema]] B.2.2, ''Cijeli broj 0 je paran i nije neparan''. Penner koristi matematički simbol ∃, [[egzistencijalni kvantifikator]], da bi naveo dokaz: "Da bismo vidjeli da je 0 parna, moramo dokazati da {{nowrap|1=∃''k'' (0 = 2''k''),}} a to slijedi iz jednakosti {{nowrap|1=0 = 2 × 0}}."</ref> Također je moguće objasniti zašto je nula parna bez pozivanja na formalne definicije.<ref>{{harvtxt|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}} raspravljaju o ovom izazovu za nastavnika u osnovnoj školi, koji želi dati matematičke razloge za matematičke činjenice, ali čiji učenici ne koriste istu definiciju niti bi je razumjeli da je uvedena.</ref> Sljedeća objašnjenja daju smisao ideji da je nula parna u smislu osnovnih koncepata brojeva. Na tom temelju, moguće je pružiti logično objašnjenje za samu definiciju – i njenu primjenjivost na nulu. === Osnovna objašnjenja === [[Datoteka:012345Pairs.svg|thumb|alt=Na lijevoj strani, okviri s 0, 2 i 4 bijela predmeta u parovima; na desnoj strani, 1, 3 i 5 predmeta, s neuparenim predmetom u crvenoj boji|Okvir s nula predmeta nema crvenog predmeta koji je ostao kao višak.<ref>Uporediti sa {{harvtxt|Lichtenberg|1972|str=535}} Slika 1</ref>]] Kad je dat skup predmeta, broj se koristi za opisivanje koliko predmeta ima u skupu. Nula je broj ''nijednog predmeta''; u formalnijim terminima, to je broj predmeta u [[prazan skup|praznom skupu]]. Koncept parnosti koristi se za pravljenje grupa od po dva predmeta. Ako se predmeti u skupu mogu podijeliti u grupe od po dva, bez ostatka, onda je broj predmeta paran. Ako jedan predmet ostane, onda je broj predmeta neparan. Prazan skup sadrži nula grupa od po dva, i nijedan predmet ne ostaje nakon ovog grupisanja, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "...brojevi odgovaraju na pitanje 'Koliko?' za skup predmeta ... nula je brojčano svojstvo praznog skupa ... Ako se elementi svakog skupa podijele u grupe od po dva ... onda je broj tog skupa paran broj."</ref> Ove ideje mogu se ilustrirati crtanjem predmeta u parovima. Teško je prikazati nula grupa od po dva, ili naglasiti nepostojanje preostalog predmeta, pa pomaže nacrtati druga grupisanja i uporediti ih s nulom. Naprimjer, u grupi od pet predmeta postoje dva para. Što je još važnije, postoji preostali predmet, pa je pet neparno. U grupi od četiri predmeta nema preostalog predmeta, pa je četiri parno. U grupi od samo jednog predmeta nema parova, i postoji preostali predmet, pa je jedan neparno. U grupi od nula predmeta nema preostalog predmeta, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "Nula grupa od po dvije zvijezde je zaokružena. Nijedna zvijezda ne ostaje. Stoga je nula paran broj."</ref> Postoji još jedna konkretna definicija parnosti: ako se predmeti u skupu mogu smjestiti u dvije grupe jednake veličine, onda je broj predmeta paran. Ova definicija ekvivalentna je prvoj. Opet, nula je parna jer se prazan skup može podijeliti u dvije grupe od po nula elemenata.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012|str=191}} Brojevi se također mogu vizualizirati kao tačke na [[brojevna prava|brojevnoj pravoj]]. Kada se parni i neparni brojevi razlikuju jedni od drugih, njihov obrazac postaje očigledan, posebno ako su uključeni negativni brojevi: [[Datoteka:EvenOddNumberLine.svg|center|alt=Cijeli brojevi od −4 do 10; parni brojevi su prazni krugovi; neparni brojevi su tačke]] Parni i neparni brojevi smjenjuju se. Počevši od bilo kojeg parnog broja, brojanje prema gore ili dolje za dva dolazi do drugih parnih brojeva, te nema razloga da se preskoči nula.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537}}; uporediti njenu Sliku 3. "Ako se parni brojevi identificiraju na neki poseban način ... nema apsolutno nikakvog razloga da se izostavi nula iz obrasca."</ref> Uvođenjem [[množenje|množenja]], parnosti se može pristupiti na formalniji način koristeći aritmetičke izraze. Svaki cijeli broj je ili oblika {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} ili {{nowrap|(2 × ▢) + 1;}} prvi brojevi su parni, a drugi su neparni. Naprimjer, jedan je neparan jer je {{nowrap|1=1 = (2 × 0) + 1,}} a nula je parna jer je {{nowrap|1=0 = (2 × 0) + 0.}} Pravljenje tabele ovih činjenica zatim pojačava sliku brojevne prave iznad.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537–538}} "Na naprednijem nivou ... brojevi izraženi kao {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} su parni brojevi ... nula se lijepo uklapa u ovaj obrazac."</ref> === Definiranje parnosti === Precizna [[definicija]] matematičkog termina, kao što je "paran" što znači "cjelobrojni višekratnik broja dva", u konačnici jeste stvar [[konvencija|konvencije]]. Za razliku od termina "paran", neki matematički termini namjerno su konstruirani da isključe trivijalne ili degenerirane slučajeve. [[Prost broj|Prosti brojevi]] poznat su primjer. Prije dvadesetog stoljeća, definicije prostih brojeva bile su nedosljedne, a značajni matematičari poput [[Christian Goldbach|Goldbacha]], [[Johann Heinrich Lambert|Lamberta]], [[Adrien-Marie Legendre|Legendrea]], [[Arthur Cayley|Cayleya]] i [[Leopold Kronecker|Kroneckera]] pisali su da je broj jedan prost.{{sfn|Caldwell|Xiong|2012|str=5–6}} Moderna definicija "prostog broja" jeste "pozitivni cijeli broj s tačno dva djelitelja", tako da jedan nije prost. Ova definicija može se logički opravdati uočavanjem da prirodnije odgovara matematičkim teoremama koje se odnose na proste brojeve. Naprimjer, [[osnovna teorema aritmetike]] lakše se formulira kada se broj jedan ne smatra prostim.<ref>{{harvnb|Gowers|2002|str=118}} "Naizgled proizvoljno isključivanje broja jedan iz definicije prostog broja … ne izražava neku duboku činjenicu o brojevima: to se samo pokazalo kao korisna konvencija, usvojena da bi postojao samo jedan način faktorizacije bilo kojeg datog broja u proste brojeve." Za detaljniju diskusiju pogledajte {{harvtxt|Caldwell|Xiong|2012}}.</ref> Bilo bi moguće na sličan način redefinirati termin "paran" tako da više ne uključuje nulu. Međutim, u ovom slučaju, nova definicija otežala bi formuliranje teorema u vezi s parnim brojevima. Efekat se već može vidjeti u algebarskim pravilima koja upravljaju parnim i neparnim brojevima.<ref name="Partee">{{harvnb|Partee|1978|str=xxi}}</ref> Najvažnija pravila odnose se na [[sabiranje]], [[oduzimanje]] i [[množenje]]: :paran ± paran = paran :neparan ± neparan = paran :paran × cijeli broj = paran Ubacivanjem odgovarajućih vrijednosti u lijeve strane ovih pravila, može se dobiti nula na desnim stranama: :2 − 2 = 0 :−3 + 3 = 0 :4 × 0 = 0 Gore navedena pravila stoga bi bila netačna da nula nije parna.<ref name="Partee" /> U najboljem slučaju, morala bi biti modificirana. Naprimjer, jedan vodič za učenje za testove tvrdi da se parni brojevi karakteriziraju kao cjelobrojni višekratnici broja dva, ali da nula "nije ni parna ni neparna".<ref name="MarkAlanStewart" /> Shodno tome, pravila vodiča za parne i neparne brojeve sadrže izuzetke: :paran ± paran = paran '''(ili nula)''' :neparan ± neparan = paran '''(ili nula)''' :paran × '''nenulti''' cijeli broj = paran<ref name="MarkAlanStewart">{{harvnb|Stewart|2001|str=54}} Ova pravila su navedena, ali nisu citirana doslovno.</ref> Pravljenje izuzetka za nulu u definiciji parnosti primorava osobu da napravi takve izuzetke u pravilima za parne brojeve. Iz druge perspektive, uzimanje pravila kojih se drže pozitivni parni brojevi i zahtijevanje da ona nastave važiti za cijele brojeve primorava na uobičajenu definiciju i parnost nule.<ref name="Partee" /> == Matematički konteksti == Neizmjerni rezultati u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]] pozivaju se na osnovnu teoremu aritmetike i algebarska svojstva parnih brojeva, pa gore navedeni izbori imaju dalekosežne posljedice. Naprimjer, činjenica da pozitivni brojevi imaju jedinstvene [[faktorizacija|faktorizacije]] znači da se može odrediti ima li broj paran ili neparan broj različitih prostih faktora. Budući da jedan nije prost broj, niti ima proste faktore, on je prazan proizvod nula različitih prostih brojeva; budući da je nula paran broj, jedan ima paran broj različitih prostih faktora. To implicira da [[Möbiusova funkcija]] uzima vrijednost {{nowrap|1=μ(1) = 1}}, što je neophodno da bi bila multiplikativna funkcija i da bi [[Möbiusova formula inverzije]] radila.<ref>{{harvnb|Devlin|1985|str=30–33}}</ref> === Odsustvo neparnosti === Broj {{mvar|n}} jeste neparan ako postoji cijeli broj {{mvar|k}} takav da je {{math|1=''n'' = 2''k'' + 1}}. Jedan od načina da se dokaže da nula nije neparna jeste dokaz kontradikcijom: ako je {{math|1=0 = 2''k'' + 1}} onda je {{math|1=''k'' = −1/2}}, što nije cijeli broj.{{sfn|Penner|1999|str=34}} Budući da nula nije neparna, ako se dokaže da je neki nepoznat broj neparan, onda on ne može biti nula. Ovo naizgled trivijalno zapažanje može pružiti zgodan i jasan dokaz koji objašnjava zašto je neki neparan broj različit od nule. Klasični rezultat [[teorija grafova|teorije grafova]] navodi da graf neparnog reda (koji ima neparan broj čvorova) uvijek ima barem jedan čvor parnog stepena. (Sama izjava zahtijeva da nula bude parna: prazan graf ima paran red, a izolirani čvor ima paran stepen.)<ref name=Berlinghoff>{{harvnb|Berlinghoff|Grant|Skrien|2001}} Za izolirane čvorove pogledajte str. 149; za grupe pogledajte str. 311.</ref> Kako bi se dokazala ova tvrdnja, zapravo je lakše dokazati snažniji rezultat: svaki graf neparnog reda ima ''neparan broj'' čvorova parnog stepena. Pojava ovog neparnog broja objašnjena je još općijim rezultatom, poznatim kao [[lema o rukovanju]]: svaki graf ima paran broj čvorova neparnog stepena.<ref>{{harvnb|Lovász|Pelikán|Vesztergombi|2003|str=127–128}}</ref> Na kraju, paran broj neparnih čvorova prirodno se objašnjava formulom sume stepena. [[Spernerova lema]] jeste naprednija primjena iste strategije. Lema navodi da određena vrsta bojenja na triangulaciji simpleksa ima podsimpleks koji sadrži sve boje. Umjesto da se direktno konstruira takav podsimpleks, praktičnije je dokazati da postoji neparan broj takvih podsimpleksa pomoću argumenta [[matematička indukcija|matematičke indukcije]].<ref>{{harvnb|Starr|1997|str=58–62}}</ref> Snažnija formulacija leme tada objašnjava zašto je ovaj broj neparan: on se prirodno razlaže kao {{nowrap|(''n'' + 1) + ''n''}} kada se u obzir uzmu dvije moguće orijentacije simpleksa.<ref>{{harvnb|Border|1985|str=23–25}}</ref> === Smjenjivanje parnog i neparnog === [[Datoteka:RecursiveEven.svg|right|thumb|alt=0->1->2->3->4->5->6->... u naizmjeničnim bojama|Rekurzivna definicija parnosti prirodnih brojeva]] Činjenica da je nula parna, zajedno sa činjenicom da se parni i neparni brojevi smjenjuju, dovoljna je da se odredi parnost svakog drugog [[prirodni broj|prirodnog broja]]. Ova ideja može se formalizirati u rekurzivnu definiciju skupa parnih prirodnih brojeva: * 0 jeste parno. * (''n'' + 1) jeste parno ako i samo ako ''n'' nije parno. Ova definicija ima konceptualnu prednost jer se oslanja samo na minimalne osnove prirodnih brojeva: postojanje nule i funkcije sljedbenika. Kao takva, korisna je za računarske logičke sisteme kao što su [[Edinburgh Logical Framework|LF]] i dokazivač teorema [[Isabelle (dokazivač teorema)|Isabelle]].<ref>{{harvnb|Lorentz|1994|str=5–6}}; {{harvnb|Lovas|Pfenning|2008|str=115}}; {{harvnb|Nipkow|Paulson|Wenzel|2002|str=127}}</ref> S ovom definicijom, parnost nule nije teorema nego aksiom. Zaista, "nula je paran broj" može se tumačiti kao jedan od Peanovih aksioma, za koje su parni prirodni brojevi model.<ref>{{harvnb|Bunch|1982|str=165}}</ref> Slična konstrukcija proširuje definiciju parnosti na transfinitne [[ordinalni broj|ordinalne brojeve]]: svaki granični ordinal je paran, uključujući nulu, a sljedbenici parnih ordinala su neparni.<ref name="Salzmann">{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=168}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenPolygon.svg|thumb|alt=Nekonveksni poligon probijen strelicom, označen s 0 s vanjske strane, 1 s unutrašnje, 2 s vanjske itd. |Test pripadnosti tačke poligonu]] Klasični test određivanja nalazi li se tačka u poligonu iz [[računarska geometrija|računarske geometrije]] primjenjuje gore navedene ideje. Da bi se odredilo leži li tačka unutar poligona, baca se [[zraka (matematika)|zraka]] iz beskonačnosti prema tački i broji se koliko puta zraka presiječe rub poligona. Broj presjeka jeste paran ako i samo ako je tačka izvan poligona. Ovaj algoritam funkcioniše jer, ako zraka nikada ne presiječe poligon, njen broj presjeka je nula, što je parno, pa je tačka izvan. Svaki put kad zraka presiječe poligon, broj presjeka naizmjenično se mijenja između parnog i neparnog, a tačka na njenom vrhu naizmjenično se mijenja između onog da je izvan i onog da je unutar.<ref>{{harvnb|Wise|2002|str=66–67}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenBipartite.svg|right|thumb|alt=Graf s 9 čvorova, naizmjeničnih boja, označen udaljenošću od čvora na lijevoj strani |Konstrukcija biparticije]] U teoriji grafova, [[bipartitni graf]] jeste graf čiji su čvorovi podijeljeni u dvije boje, tako da susjedni čvorovi imaju različite boje. Ako [[povezani graf]] nema neparnih ciklusa, biparticija se može konstruirati odabirom baznog čvora ''v'' i bojenjem svakog čvora u crno ili bijelo, ovisno o tome je li njegova udaljenost od ''v'' parna ili neparna. Budući da je udaljenost između ''v'' i njega samog jednaka nula, a nula je parna, bazni čvor je obojen različito od svojih susjeda, koji se nalaze na udaljenosti od jedan.<ref>{{harvnb|Anderson|2001|str=53}}; {{harvnb|Hartsfield|Ringel|2003|str=28}}</ref> === Algebarski obrasci === [[Datoteka:EvenIntegersSubgroup.svg|left|thumb|alt=Cijeli brojevi od −4 do +4 raspoređeni u obliku vadičepa, sa pravom linijom koja prolazi kroz parne brojeve |2'''Z''' (plavo) kao podgrupa od '''Z''']] U [[apstraktna algebra|apstraktnoj algebri]], parni cijeli brojevi formiraju različite algebarske strukture koje zahtijevaju uključivanje nule. Činjenica da je aditivni neutralni element (nula) paran, zajedno s parnošću suma i inverznih elemenata parnih brojeva za sabiranje, te sa asocijativnošću sabiranja, znači da parni cijeli brojevi formiraju [[grupa (matematika)|grupu]]. Štaviše, grupa parnih cijelih brojeva pod sabiranjem je [[podgrupa]] grupe svih cijelih brojeva; to je osnovni primjer koncepta podgrupe.<ref name=Berlinghoff /> Ranije zapažanje da pravilo "paran − paran = paran" primorava nulu da bude parna predstavlja dio općeg obrasca: svaki neprazan podskup aditivne grupe koji je zatvoren pri oduzimanju mora biti podgrupa, i posebno, mora sadržavati neutralni element.<ref>{{harvnb|Dummit|Foote|1999|str=48}}</ref> Budući da parni cijeli brojevi formiraju podgrupu cijelih brojeva, oni vrše particiju skupa cijelih brojeva na [[klasa ekvivalencije|klase ekvivalencije]] (kosete). Ovi koseti mogu se opisati kao klase ekvivalencije sljedeće relacije ekvivalencije: {{nowrap|''x'' ~ ''y''}} ako je {{nowrap|(''x'' − ''y'')}} parno. Ovdje se parnost nule direktno manifestira kao [[refleksivnost (matematika)|refleksivnost]] binarne relacije ~.<ref>{{harvnb|Andrews|1990|str=100}}</ref> Postoje samo dva koseta ove podgrupe – parni i neparni brojevi – tako da ima indeks dva. Slično tome, [[alternirajuća grupa]] je podgrupa indeksa dva u simetričnoj grupi od ''n'' slova. Elementi alternirajuće grupe, zvani parne permutacije, jesu proizvodi parnog broja transpozicija. Funkcija identiteta, prazan proizvod nijedne transpozicije, predstavlja parnu permutaciju budući da je nula parna; to je neutralni element grupe.<ref>{{harvnb|Tabachnikova|Smith|2000|str=99}}; {{harvnb|Anderson|Feil|2005|str=437–438}}</ref> Pravilo "paran × cijeli broj = paran" znači da parni brojevi formiraju [[ideal (teorija prstena)|ideal]] u [[prsten (matematika)|prstenu]] cijelih brojeva, a gore navedena relacija ekvivalencije može se opisati kao [[modularna aritmetika|ekvivalencija modulo ovaj ideal]]. Posebno, parni cijeli brojevi su tačno oni cijeli brojevi ''k'' gdje je {{nowrap|''k'' ≡ 0 (mod 2).}} Ova formulacija jeste korisna za istraživanje cjelobrojnih [[korijen funkcije|nula]] [[polinom]]a.<ref>{{harvnb|Barbeau|2003|str=98}}</ref> === 2-adični red === Postoji smisao u kojem su neki višekratnici broja dva "parniji" od drugih. Višekratnici broja četiri nazivaju se dvostruko parnima, jer se mogu podijeliti sa dva dvaput. Ne samo da je nula djeljiva sa četiri, nula ima jedinstveno svojstvo da je djeljiva sa svakim stepenom broja dva, pa nadmašuje sve druge brojeve u "parnosti".<ref name="arnold-wong"/> Jedna posljedica ove činjenice pojavljuje se u poretku sa zamjenom bitova za cjelobrojne tipove podataka koje koriste neki računarski algoritmi, kao što je [[Cooley–Tukey FFT algoritam|Cooley–Tukeyjeva]] brza Fourierova transformacija. Ovaj poredak ima svojstvo da, što se više ulijevo pojavi prva jedinica u binarnom zapisu broja, ili što je broj puta djeljiviji sa dva, to se prije pojavljuje. Zamjena bitova nule i dalje je nula; može se podijeliti sa dva bilo koji broj puta, a njen binarni zapis ne sadrži nijednu jedinicu, pa uvijek dolazi prva.<ref>{{harvnb|Wong|1997|str=479}}</ref> Iako je nula djeljiva sa dva više puta od bilo kojeg drugog broja, nije jednostavno tačno kvantificirati koliko je to puta. Za bilo koji nenulti cijeli broj ''n'', može se definirati 2-adični red broja ''n'' kao broj puta koliko je ''n'' djeljiv sa dva. Ovaj opis ne funkcioniše za nulu; bez obzira na to koliko je puta podijeljena sa dva, uvijek se može ponovo podijeliti sa dva. Umjesto toga, uobičajena konvencija jeste postaviti 2-red nule da bude beskonačnost, kao poseban slučaj.<ref>{{harvnb|Gouvêa|1997|str=25}} O općem prostom broju ''p'': "Rezoniranje je ovdje da zasigurno možemo podijeliti 0 sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p''…" (tri tačke u originalu)</ref> Ova konvencija nije specifična samo za 2-red; to je jedan od aksioma aditivne valuacije u višoj algebri.<ref>{{harvnb|Krantz|2001|str=4}}</ref> Stepeni broja dva – 1, 2, 4, 8, ... – formiraju jednostavan niz brojeva s rastućim 2-redom. U 2-adičnim brojevima, ovakvi nizovi zapravo konvergiraju prema nuli.<ref>{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=224}}</ref> == Obrazovanje == [[Datoteka:FrobisherZeroParity.svg|thumb|upright=1.8|alt=Trakasti grafikon; pogledati opis u glavnom tekstu|Procentualni odgovori tokom vremena<ref name="Frobisher41">{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}</ref>]] Tema parnosti nule često se obrađuje u prve dvije ili tri godine [[osnovna škola|osnovnog obrazovanja]], u okviru kojeg se uvodi i razvija koncept parnih i neparnih brojeva.<ref>Ovo je vremenski okvir u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji i Izraelu; pogledajte {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=85}}.</ref> === Znanje učenika === Grafikon s desne strane<ref name="Frobisher41" /> prikazuje uvjerenja djece o parnosti nule dok napreduju od prvog razreda (dob pet–šest godina) do šestog razreda (dob deset–jedanaest godina) engleskog obrazovnog sistema. Podaci potječu od Lena Frobishera, koji je proveo par anketa među engleskim školarcima. Frobishera je zanimalo kako se znanje o parnosti jednocifrenih brojeva prenosi na znanje o parnosti višecifrenih brojeva, a nula se ističe u rezultatima.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=31 (Uvod); 40–41 (Broj nula); 48 (Implikacije za poučavanje)}}</ref> U preliminarnoj anketi na gotovo četiri stotine sedmogodišnjaka, 45 posto odabralo je ''parno'' umjesto ''neparno'' kada su bili upitani za parnost nule.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=37, 40, 42}}; rezultati su iz ankete provedene sredinom ljetnog polugodišta 1992.</ref> Naknadno istraživanje ponudilo je više izbora: ''nijedno'', ''oboje'' i ''ne znam''. Ovaj put, broj djece u istom dobnom rasponu koja su identificirala nulu kao paran broj opao je na 32 posto.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Procenat djece u drugoj godini koja zaključuju da je nula paran broj mnogo je niži nego u prethodnoj studiji, 32 posto naspram 45 posto"</ref> Uspjeh u odlučivanju da je nula parna u početku raste i zatim se stabilizira na približno 50 posto u razredima od trećeg do šestog.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Uspjeh u odlučivanju da je nula paran broj nije nastavio rasti s godinama, pri čemu je približno jedno od dvoje djece u svakoj godini od druge do šeste stavilo kvačicu u kvadratić za 'parno' ..."</ref> Za poređenje, najlakši zadatak, identificiranje parnosti jedne cifre, stabilizira se na oko 85 posto uspjeha.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=40–42, 47}}; ovi rezultati su iz studije iz februara 1999, koja je uključivala 481 dijete iz tri škole na različitim nivoima uspjeha.</ref> U intervjuima je Frobisher izvukao razmišljanja učenika. Učenik petog razreda odlučio je da je nula parna jer se našla u tablici množenja broja dva. Par učenika četvrtog razreda shvatili su da se nula može podijeliti na jednake dijelove. Još jedan učenik četvrtog razreda zaključio je: "Jedan je neparno, a ako se spustim dolje, onda je to parno."<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Jonathanu"</ref> Intervjui su također otkrili zablude koje stoje iza pogrešnih odgovora. Učenik drugog razreda bio je "sasvim uvjeren" da je nula neparna, s obrazloženjem da "to je prvi broj koji brojiš".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Josephu"</ref> Učenik četvrtog razreda nazvao je nulu "ništa" i mislio je da nije ni neparna ni parna, jer "to nije broj".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Richardu"</ref> U drugoj studiji, Annie Keith posmatrala je razred od petnaest učenika drugog razreda koji su jedni druge uvjeravali da je nula paran broj, zasnovano na naizmjeničnom smjenjivanju parnih i neparnih brojeva te na mogućnosti podjele grupe od nula stvari u dvije jednake grupe.<ref>{{harvnb|Keith|2006|str=35–68}} "Bilo je malo neslaganja oko ideje da je nula paran broj. Učenici su uvjerili onu manjinu koja nije bila sigurna sa dva argumenta. Prvi argument je bio da brojevi idu u obrascu ...neparan, paran, neparan, paran, neparan, paran... a pošto je dva parno, a jedan neparno, broj prije jedan, koji nije razlomak, bio bi nula. Tako bi nula morala biti parna. Drugi argument je bio da, ako osoba ima nula stvari i stavi ih u dvije jednake grupe, u svakoj grupi će biti nula. Dvije grupe bi imale istu količinu, nulu"</ref> Dublje istrage proveli su Esther Levenson, Pessia Tsamir i Dina Tirosh, koji su intervjuirali dvoje učenika šestog razreda u SAD-u koji su pokazivali visoke rezultate na časovima matematike. Jedan učenik preferirao je deduktivna objašnjenja matematičkih tvrdnji, dok je drugi preferirao praktične primjere. Oba učenika u početku su mislila da nula nije ni parna ni neparna, iz različitih razloga. Levenson i drugi pokazali su kako je rezonovanje učenika odražavalo njihove koncepte o nuli i dijeljenju.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=83–95}}</ref> {| class="wikitable" style="margin:0.5em 0 1.3em 1.4em; float:right" ! Tvrdnje koje su iznijeli učenici<ref name=BallFig/> |- | "''Nula nije ni parna ni neparna.''" |- | "''Nula bi mogla biti parna.''" |- | "''Nula nije neparna.''" |- | "''Nula mora biti parna.''" |- | "''Nula nije paran broj.''" |- | "''Nula će uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula neće uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula je parna.''" |- | "''Nula je posebna.''" |} [[Deborah Loewenberg Ball]] analizirala je ideje američkih učenika trećeg razreda o parnim i neparnim brojevima, te o nuli, o kojima su upravo raspravljali s grupom učenika četvrtog razreda. Učenici su razgovarali o parnosti nule, pravilima za parne brojeve i o tome kako se matematika radi. Tvrdnje o nuli imale su različite oblike, kao što se vidi na spisku desno.<ref name=BallFig>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=27}}, Slika 1.5 "Matematičke tvrdnje o nuli."</ref> Ball i njeni koautori tvrdili su da je epizoda pokazala kako učenici mogu "raditi matematiku u školi", za razliku od uobičajenog svođenja discipline na mehaničko rješavanje zadataka.{{sfn|Ball|Lewis|Thames|2008|str=16}} Jedna od tema u istraživačkoj literaturi jeste tenzija između vizualnih slika koncepata parnosti koje učenici imaju i njihovih definicija koncepata.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007}}; {{harvnb|Dickerson|Pitman|2012}}</ref> Učenici šestog razreda iz studije Levenson i drugih definirali su parne brojeve kao višekratnike broja dva ili brojeve djeljive sa dva, ali na početku nisu bili u stanju primijeniti ovu definiciju na nulu jer nisu bili sigurni kako da pomnože ili podijele nulu sa dva. Intervjuer ih je na kraju naveo na zaključak da je nula parna; učenici su došli do tog zaključka različitim putevima, oslanjajući se na kombinaciju slika, definicija, praktičnih objašnjenja i apstraktnih objašnjenja. U drugoj studiji, David Dickerson i Damien Pitman ispitivali su korištenje definicija od strane pet naprednih dodiplomskih studenata na smjeru matematika. Otkrili su da su studenti dodiplomskog studija uglavnom bili sposobni primijeniti definiciju pojma "paran" na nulu, ali ih i dalje nije ubijedilo to obrazloženje, budući da je bilo u sukobu s njihovim vizualnim slikama o konceptima.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012}} === Znanje nastavnika === Istraživači [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] sa [[Univerzitet Michigana|Univerziteta u Michiganu]] uključili su pitanje tipa tačno/netačno – "0 je paran broj" – u bazu podataka od više od 250 pitanja dizajniranih da izmjere poznavanje gradiva kod nastavnika. To pitanje za njih ilustrira "opće znanje ... koje bi svaki dobro obrazovani odrasli čovjek trebao imati", i "ideološki je neutralno" jer se odgovor ne razlikuje između tradicionalne matematike i njenih reformiranih verzija. U studiji provedenoj u Sjedinjenim Američkim Državama od 2000. do 2004, u kojoj je učestvovalo sedam stotina nastavnika u osnovnim školama, ukupni rezultati na ovakvim pitanjima značajno su predvidjeli poboljšanja u rezultatima standardiziranih testova učenika nakon što su pohađali časove kod tih nastavnika.<ref>{{harvnb|Ball|Hill|Bass|2005|str=14–16}}</ref> U dubljoj studiji iz 2008. godine, istraživači su pronašli školu u kojoj su svi nastavnici smatrali da nula nije ni neparna ni parna, uključujući jednog nastavnika koji je bio uzoran po svim ostalim mjerilima. Zabludu je proširio trener matematike u njihovoj ustanovi.{{sfn|Hill|Blunk|Charalambous|Lewis|2008|str=446–447}} Nije poznato koliko nastavnika gaji zablude o nuli. Studije u Michiganu nisu objavile podatke za pojedinačna pitanja. Betty Lichtenberg, vanredna profesorica matematičkog obrazovanja na Univerzitetu u Južnoj Floridi, izvijestila je u studiji iz 1972. godine da su, kada je grupi budućih nastavnika u osnovnim školama dat test tačno/netačno, u koji je bila uključena tvrdnja "Nula je paran broj", oni to smatrali "trik-pitanjem", a približno dvije trećine odgovorile su "netačno".<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535}}</ref> === Implikacije za podučavanje === S matematičkog stanovišta, dokazivanje da je nula parna jednostavna je primjena definicije, ali više objašnjenja potrebno je u kontekstu obrazovanja. Jedan problem tiče se osnova dokaza; definicija riječi "paran" kao "cjelobrojni višekratnik broja dva" nije uvijek prikladna. Učenik u prvim godinama osnovnog obrazovanja možda još nije naučio šta znači "cijeli broj" ili "višekratnik", a kamoli kako se množi s nulom.<ref>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}}. Pogledajte i njeno uvodno predavanje za daljnju raspravu o odgovarajućim definicijama.</ref> Osim toga, navođenje definicije parnosti za sve cijele brojeve može izgledati kao proizvoljna konceptualna prečica ako su jedini dosad proučavani parni brojevi bili pozitivni. Od pomoći može biti priznavanje da, kako se koncept broja proširuje sa pozitivnih cijelih brojeva tako da uključuje nulu i negativne cijele brojeve, svojstva brojeva poput parnosti također se proširuju na netrivijalan način.<ref>Kao što je zaključeno u {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=93}}, pozivajući se na {{harvtxt|Freudenthal|1983|str=460}}</ref> == Numerička kognicija == [[Datoteka:Nuerk figure 4 bare.svg|thumb|alt=Brojevi 0–8, ponovljeni dvaput, u kompleksnom aranžmanu; nule su na vrhu, odvojene tačkastom linijom|Statistička analiza eksperimentalnih podataka, prikazuje odvajanje nule. U ovoj analizi najmanjeg prostora, samo je grupisanje podataka značajno; osi su proizvoljne.<ref>{{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=851}}: "Također se može vidjeti da se nula snažno razlikuje od svih ostalih brojeva, bez obzira na to reaguje li se na nju lijevom ili desnom rukom. (Pogledajte liniju koja razdvaja nulu od ostalih brojeva.)"</ref>]] Odrasle osobe koje vjeruju da je nula parna mogu uprkos tome biti nenaviknute na pomisao da je ona parna, i to do te mjere da ih to mjerljivo usporava u eksperimentu za vrijeme reakcije. [[Stanislas Dehaene]], pionir u polju numeričke kognicije, vodio je niz takvih eksperimenata početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Brojčani znak blica se ispitaniku na računarskom monitoru, a računar bilježi vrijeme potrebno da ispitanik pritisne jedno od dva dugmeta kako bi identificirao broj kao neparan ili paran. Rezultati su pokazali da je reakcija na nulu sporija nego za druge parne brojeve. Neke varijacije eksperimenta utvrdile su kašnjenja od čak šezdeset milisekundi, ili približno deset posto prosječnog vremena reakcije – što je mala razlika, ali statistički značajna.<ref>Pogledati podatke u studiji {{harvtxt|Dehaene|Bossini|Giraux|1993}}, te sažetak u {{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=837}}.</ref> Dehaeneovi eksperimenti nisu bili osmišljeni isključivo za proučavanje nule, već i za upoređivanje konkurentskih modela za način na koji se informacije o parnosti obrađuju i izvlače. Najspecifičniji model, hipoteza o mentalnom računanju, sugerira da bi reakcije na nulu trebale biti brze; nula je mali broj, pa je lahko izračunati {{nowrap|1=0 × 2 = 0}}. (Poznato je da ispitanici izračunavaju i izgovaraju rezultat množenja s nulom brže nego rezultat množenja brojeva različitih od nule, iako su sporiji u provjeravanju predloženih rezultata poput {{nowrap|1=2 × 0 = 0}}.) Rezultati eksperimenata sugerirali su da se dešavalo nešto sasvim drugačije: informacija o parnosti navodno se pozivala iz memorije zajedno s grupom srodnih svojstava, kao što su svojstvo da broj bude prost broj ili stepen broja dva. I niz stepena broja dva, kao i niz pozitivnih parnih brojeva (dva, četiri, šest, osam, ...), jesu dobro izdvojene mentalne kategorije čiji su članovi prototipski parni. Nula ne pripada nijednom od tih nizova, što uzrokuje sporije odgovore.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=374–376}}</ref> Ponovljeni eksperimenti pokazali su kašnjenje kod nule za ispitanike različitih uzrasta i nacionalnih te jezičkih pripadnosti, u susretu s imenima brojeva ispisanim slovima, ciframa i zrcalno odraženima. Dehaeneova grupa pronašla je jedan diferencirajući faktor: matematičku stručnost. U jednom od njihovih eksperimenata, studenti prestižne francuske ustanove (École Normale Supérieure) podijeljeni su u dvije grupe: one na književnim studijama, i one koji studiraju matematiku, fiziku ili biologiju. Usporavanje kod nule "uglavnom je nađeno u književnoj grupi", a zapravo, "prije eksperimenta, neki ispitanici iz te grupe nisu bili sigurni da li je nula neparna ili parna, pa ih je trebalo podsjetiti na matematičku definiciju".<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376–377}}</ref> Ova snažna zavisnost o stepenu upoznatosti s gradivom iznova potkopava hipotezu o mentalnom računanju.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376}} "U nekom intuitivnom smislu, pojam parnosti je poznat samo za brojeve veće od dva. Zaista, prije eksperimenta, neki ispitanici [koji su bili studenti književnosti] nisu bili sigurni je li nula neparna ili parna i morali su ih podsjetiti na matematičku definiciju. Dokazi, ukratko, sugeriraju da, umjesto da se izračunava u hodu korištenjem kriterija djeljivosti sa dva, informacija o parnosti izvlači se iz memorije zajedno sa nizom drugih semantičkih svojstava ... Ako se u procjenama parnosti pristupa semantičkoj memoriji, onda bi se trebale pronaći interindividualne razlike ovisno o poznavanju koncepata brojeva od strane ispitanika."</ref> Ovaj efekat također sugerira da nije prikladno uključivati nulu u eksperimente u kojima se parni i neparni brojevi posmatraju kao grupa u poređenju. Kao što kaže jedna studija: "Većina istraživača izgleda da se slaže u tome da nula nije tipičan paran broj i da je ne bi trebalo istraživati kao dio mentalne brojevne prave."<ref>{{harvnb|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=838, 860–861}}</ref> == Svakodnevni konteksti == Neki od konteksta u kojima se spominje parnost nule čisto su retoričke prirode. Lingvist Joseph Grimes promišlja kako je pitanje "Je li nula paran broj?", postavljeno bračnim parovima, dobar način da ih se navede na to da se počnu neslagati.<ref>{{harvnb|Grimes|1975|str=156}} "...neko može postaviti sljedeća pitanja bračnim parovima s kojima se poznaje: (1) Je li nula paran broj? ... Mnogi parovi se ne slažu..."</ref> Ljudi koji misle da nula nije ni parna ni neparna mogu koristiti pitanje parnosti nule kao dokaz da svako pravilo ima protuprimjer,<ref>{{harvnb|Wilden|Hammer|1987|str=104}}</ref> ili kao primjer trik-pitanja.<ref>{{harvnb|Snow|2001}}; {{harvnb|Morgan|2001}}</ref> Godine 2000. mediji su zabilježili par neobičnih prekretnica: "19. 11. 1999." bio je posljednji [[kalendar|kalendarski datum]] sastavljen od svih neparnih cifara kakav se neće dogoditi još jako dugo vremena, a "2. 2. 2000." bio je prvi datum sastavljen od svih parnih cifara kakav se nije dogodio jako dugo vremena.<ref>{{harvnb|Steinberg|1999}}; {{harvnb|Siegel|1999}}; {{harvnb|Stingl|2006}}</ref> Budući da se u ovim rezultatima koriste činjenicom da je nula parna, neki su se čitaoci usprotivili toj ideji.<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Slijedi da je nula parna, i da 2. 2. 2000. savršeno rješava zagonetku. Ipak, uvijek iznenađuje koliko je ljudima neobično nazivati nulu parnom..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006a}} "'...prema matematičarima, broj nula, zajedno s negativnim brojevima i razlomcima, nije ni paran ni neparan,' piše Etan..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006b}} "'Slažem se da je nula parna, ali je li profesor Bunder mudar kada to 'dokazuje' tvrdeći da je 0 = 2 × 0? Tom logikom (i to od doktora matematičke logike, ni manje ni više), pošto je 0 = 1 × 0, ona je također i neparna!' Profesor će ovo osporiti, i, logično, on ima čvrstu osnovu za to, ali bismo mogli ovu temu uskoro i iscrpiti..."</ref> U standardiziranim testovima, ako se pitanje odnosi na ponašanje parnih brojeva, možda je potrebno imati na umu da je nula parna.<ref>{{harvnb|Osoblje Kaplana|2004|str=227}}</ref> Zvanične publikacije vezane za [[Graduate Management Admission Test|GMAT]] i [[Graduate Record Examinations|GRE]] testove navode da je nula parna.<ref>{{harvnb|Graduate Management Admission Council|2005|str=108, 295–297}}; {{harvnb|Educational Testing Service|2009|str=1}}</ref> Parnost nule relevantna je kod sistema za ograničenje potrošnje pomoću sistema parnih i neparnih brojeva ("par-nepar"), u kojem se automobilima može voziti ili se za njih može kupovati gorivo naizmjeničnim danima, u zavisnosti od toga kakva je parnost posljednje cifre njihovih [[registarska oznaka|registarskih oznaka]]. Polovina brojeva u datom rasponu završava na brojeve nula, dva, četiri, šest, osam, a druga polovina na brojeve jedan, tri, pet, sedam, devet, pa je logičan potez svrstati nulu sa ostalim parnim brojevima. Međutim, 1977. godine sistem na snazi u Parizu doveo je do konfuzije; na dan rezerviran samo za neparne brojeve, policija nije znala je li nula parna ili nije, pa su izbjegavali kažnjavati vozače čije su tablice završavale na nulu.<ref>{{harvnb|Arsham|2002}}; Citat se pripisuje emisiji ''[[heute]]'' od 1. oktobra 1977. Arshamov izvještaj ponavlja {{harvtxt|Crumpacker|2007|str=165}}.</ref> Da bi se izbjegla ovakva zbrka, relevantni zakoni ponekad preciziraju da je nula parna; takvi zakoni usvojeni su u [[Novi Južni Vels|Novom Južnom Velsu]]<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Matematičar George Andrews sa univerziteta Penn State, koji se prisjeća vremena restrikcije goriva u Australiji ... Tada je neko u parlamentu Novog Južnog Velsa ustvrdio da to znači da registarske tablice koje se završavaju na nulu nikada neće dobiti gorivo, jer 'nula nije ni neparna ni parna.' Tako je parlament Novog Južnog Velsa odlučio da je za svrhu restrikcija potrošnje goriva nula zapravo paran broj!'"</ref> i u saveznoj državi [[Maryland]].<ref>Zakon države Maryland iz 1980. godine precizira: "(a) Na parne datume u kalendaru gorivo mogu kupovati samo operateri vozila koja imaju personalizirane registarske tablice bez ikakvih brojeva, te tablice čija posljednja cifra završava na paran broj. Ovo isključuje tablice operatera amaterskog radija. Nula je paran broj; (b) Na neparne datume u kalendaru ..." Djelimičan citat preuzet iz {{Citation |author=Odjel za zakonske reference |date=1974 |title=Zakoni države Maryland, tom 2  |url=https://books.google.com/books?q=%22ham+radio+operator+plates.+Zero+is+an+even+number%22 |access-date=2. juni 2013}}</ref> Na brodovima američke ratne mornarice parno numerisani odjeljci nalaze se na lučkoj strani, ali nula je rezervirana za odjeljke koji presijecaju središnju os. Drugim riječima, brojevi se čitaju 6-4-2-0-1-3-5, i to slijeva (od lučke strane) udesno (prema sredini broda pa prema desnoj strani).<ref>{{harvnb|Cutler|2008|str=237–238}}</ref> U igri ​​ruleta, broj nula ne računa se kao paran ili neparan, što kasinu daje prednost na ovakvim opkladama.<ref>{{harvnb|Brisman|2004|str=153}}</ref> Slično tome, parnost nule može utjecati na isplate u posebnim opkladama, u situacijama kada ishod zavisi od toga hoće li neki nasumično odabrani broj biti neparan ili paran, a ispostavi se da on bude nula.<ref>{{harvnb|Smock|2006}}; {{harvnb|Hohmann|2007}}; {{harvnb|Turner|1996}}</ref> Igra s rukama pod nazivom "par ili nepar" također je podložna ovome: ako oba igrača pokažu nula prstiju, ukupan broj prstiju je nula, te tako pobjeđuje onaj igrač koji se opkladio na parno.<ref>{{harvnb|Diagram Group|1983|str=213}}</ref> Jedan priručnik za nastavnike sugerira igranje ove igre kao dobar način za uvođenje djece u koncept da je nula djeljiva sa dva.<ref>{{harvnb|Baroody|Coslick|1998|str=1.33}}</ref> == Reference == {{Reflist|colwidth=25em}} == Literatura == {{Refbegin|30em}} * {{Citation |author-last=Anderson |author-first=Ian |date=2001 |title=A First Course in Discrete Mathematics |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-236-5}} * {{Citation |author-last1=Anderson |author-first1=Marlow |author-first2=Todd |author-last2=Feil |date=2005 |title=A First Course in Abstract Algebra: Rings, Groups, And Fields |location=London, UK |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-515-3}} * {{Citation |author-last=Andrews |author-first=Edna |date=1990 |title=Markedness Theory: the union of asymmetry and semiosis in language |location=Durham |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-0959-8}} * {{Citation |author-last=Arnold |author-first=C. L. |date=januar 1919 |title=The Number Zero |journal=The Ohio Educational Monthly |volume=68 |issue=1 |url=https://books.google.com/books?id=v3QbAQAAIAAJ&pg=PA21 |pages=21–22 |access-date=11. 4. 2010 }} * {{Citation |author-last=Arsham |author-first=Hossein |url=http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |title=Zero in Four Dimensions: Historical, Psychological, Cultural, and Logical Perspectives |work=The Pantaneto Forum |date=januar 2002 |access-date=24. 9. 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070925163556/http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |archive-date=25. 9. 2007 }} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Heather C. |author-last2=Hill |author-first3=Hyman |author-last3=Bass |date=2005 |title=Knowing Mathematics for Teaching: Who Knows Mathematics Well Enough To Teach Third Grade, and How Can We Decide? |journal=American Educator |hdl=2027.42/65072}} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Jennifer |author-last2=Lewis |author-first3=Mark Hoover |author-last3=Thames |title=Making mathematics work in school |date=2008 |journal=Journal for Research in Mathematics Education |volume=M14 |pages=13–44 and 195–200 |url=http://www-personal.umich.edu/~dball/articles/BallLewisThames08.pdf |access-date=4. 3. 2010 }} * {{Citation |author-last=Barbeau |author-first=Edward Joseph |date=2003 |title=Polynomials |publisher=Springer |isbn=978-0-387-40627-5}} * {{Citation |author-last1=Baroody |author-first1=Arthur |author-first2=Ronald |author-last2=Coslick |title=Fostering Children's Mathematical Power: An Investigative Approach to K-8 |date=1998 |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=978-0-8058-3105-4}} * {{Citation |author-last1=Berlinghoff |author-first1=William P. |author-first2=Kerry E. |author-last2=Grant |author-first3=Dale |author-last3=Skrien |date=2001 |title=A Mathematics Sampler: Topics for the Liberal Arts |edition=5th rev. |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-7425-0202-4}} * {{Citation |author-last=Border |author-first=Kim C. |date=1985 |title=Fixed Point Theorems with Applications to Economics and Game Theory |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-38808-5}} * {{Citation |author-last=Brisman |author-first=Andrew |title=Mensa Guide to Casino Gambling: Winning Ways |publisher=Sterling |date=2004 |isbn=978-1-4027-1300-2}} * {{Citation |author-last=Bunch |author-first=Bryan H. |date=1982 |title=Mathematical Fallacies and Paradoxes |publisher=Van Nostrand Reinhold |isbn=978-0-442-24905-2}} * {{Citation |author-last1=Caldwell |author-first1=Chris K. |author-last2=Xiong |author-first2=Yeng |date=27. 12. 2012 |title=What is the Smallest Prime? |journal=Journal of Integer Sequences |volume=15 |issue=9 |arxiv=1209.2007 |url=http://cs.uwaterloo.ca/journals/JIS/VOL15/Caldwell1/cald5.html |bibcode=2012arXiv1209.2007C }} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=10. 3. 2006a |edition=First |page=18 |id={{Factiva|SMHH000020060309e23a00049}}}} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=16. 3. 2006b |edition=First |page=20 |id={{Factiva|SMHH000020060315e23g0004z}}}} * {{Citation |author-last=Crumpacker |author-first=Bunny |date=2007 |title=Perfect Figures: The Lore of Numbers and How We Learned to Count |publisher=Macmillan |isbn=978-0-312-36005-4 |url=https://archive.org/details/perfectfigureslo00crum }} * {{Citation |author-last=Cutler |author-first=Thomas J. |title=The Bluejacket's Manual: United States Navy |date=2008 |edition=Centennial |publisher=Naval Institute Press |isbn=978-1-55750-221-6}} * {{Citation |author-last1=Dehaene |author-first1=Stanislas |author-link1=Stanislas Dehaene |author-first2=Serge |author-last2=Bossini |author-first3=Pascal |author-last3=Giraux |title=The mental representation of parity and numerical magnitude |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=122 |issue=3 |pages=371–396 |date=1993 |url=http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |access-date=13. 9. 2007 |doi=10.1037/0096-3445.122.3.371 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719224828/http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Devlin |author-first=Keith |title=The golden age of mathematics |journal=New Scientist |date=april 1985 |volume=106 |issue=1452}} * {{Citation |author=Diagram Group |title=The Official World Encyclopedia of Sports and Games |publisher=Paddington Press |date=1983 |isbn=978-0-448-22202-8 |url=https://archive.org/details/officialworldenc00diag }} * {{Citation |author-last1=Dickerson |author-first1=David S. |author-last2=Pitman |author-first2=Damien J. |date=juli 2012 |title=Advanced college-level students' categorization and use of mathematical definitions |editor=Tai-Yih Tso |journal=Proceedings of the 36th Conference of the International Group for the Psychology of Mathematics Education |volume=2 |pages=187–195 |url=http://www.diva-portal.org/smash/get/diva2:542328/FULLTEXT01.pdf#page=193 }} * {{Citation |author-last1=Dummit |author-first1=David S. |author-first2=Richard M. |author-last2=Foote |date=1999 |title=Abstract Algebra |edition=2e |location=New York, USA |publisher=Wiley |isbn=978-0-471-36857-1}} * {{Citation |author=Educational Testing Service |date=2009 |title=Mathematical Conventions for the Quantitative Reasoning Measure of the GRE revised General Test |publisher=Educational Testing Service |url=http://www.ets.org/s/gre/pdf/gre_math_conventions.pdf |access-date=6. 9. 2011 }} * {{Citation |author-last=Freudenthal |author-first=Hans |author-link=Hans Freudenthal |date=1983 |title=Didactical phenomenology of mathematical structures |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=Reidel}} * {{Citation |author-last=Frobisher |author-first=Len |date=1999 |chapter=Primary School Children's Knowledge of Odd and Even Numbers |editor=Anthony Orton |title=Pattern in the Teaching and Learning of Mathematics |location=London, UK |publisher=Cassell |pages=31–48}} * {{Citation |author-last=Gouvêa |author-first=Fernando Quadros |author-link=Fernando Q. Gouvêa |date=1997 |title=''p''-adic numbers: an introduction |edition=2nd |isbn=978-3-540-62911-5 |publisher=Springer-Verlag}} * {{Citation |author-last=Gowers |author-first=Timothy |author-link=William Timothy Gowers |title=Mathematics: A Very Short Introduction |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-285361-5 |date=2002}} * {{Citation |author=Graduate Management Admission Council |date=septembar 2005 |title=The Official Guide for GMAT Review |edition=11th |isbn=978-0-9765709-0-5 |publisher=Graduate Management Admission Council |location=McLean, Virginia, USA |url=https://archive.org/details/gmatreview00 }} * {{Citation |author-last=Grimes |author-first=Joseph E. |date=1975 |title=The Thread of Discourse |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-90-279-3164-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/threadofdiscours0000grim }} * {{Citation |author-last1=Hartsfield |author-first1=Nora |author-link1=Nora Hartsfield |author-last2=Ringel |author-first2=Gerhard |author-link2=Gerhard Ringel |date=2003 |title=Pearls in Graph Theory: A Comprehensive Introduction |title-link=Pearls in Graph Theory |location=Mineola, New York, USA |publisher=Courier Dover |isbn=978-0-486-43232-8}} * {{Citation |author-last1=Hill |author-first1=Heather C. |author-first2=Merrie L. |author-last2=Blunk |author-first3=Charalambos Y. |author-last3=Charalambous |author-first4=Jennifer M. |author-last4=Lewis |author-first5=Geoffrey C. |author-last5=Phelps |author-first6=Laurie |author-last6=Sleep |author-first7=Deborah Loewenberg |author-last7=Ball |date=2008 |title=Mathematical Knowledge for Teaching and the Mathematical Quality of Instruction: An Exploratory Study |journal=Cognition and Instruction |volume=26 |issue=4 |doi=10.1080/07370000802177235 |pages=430–511 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last=Hohmann |author-first=George |date=25. 10. 2007 |title=Companies let market determine new name |work=Charleston Daily Mail |page=P1C |id={{Factiva|CGAZ000020071027e3ap0001l}}}} * {{Citation |author=Kaplan Staff |date=2004 |title=Kaplan SAT 2400, 2005 Edition |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-7432-6035-0 |url=https://archive.org/details/newsat240000kapl }} * {{Citation |author-last=Keith |author-first=Annie |title=Teachers Engaged in Research: Inquiry in Mathematics Classrooms, Grades Pre-K-2 |chapter=Mathematical Argument in a Second Grade Class: Generating and Justifying Generalized Statements about Odd and Even Numbers |date=2006 |publisher=IAP |isbn=978-1-59311-495-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/teachersengagedi0000unse_t1n2 }} * {{Citation |author-last=Krantz |author-first=Steven George |date=2001 |title=Dictionary of algebra, arithmetic, and trigonometry |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-052-3 |url=https://archive.org/details/dictionaryofalge00kran }} * {{Citation |author-last1=Levenson |author-first1=Esther |author-first2=Pessia |author-last2=Tsamir |author-first3=Dina |author-last3=Tirosh |title=Neither even nor odd: Sixth grade students' dilemmas regarding the parity of zero |volume=26 |issue=2 |date=2007 |pages=83–95 |doi=10.1016/j.jmathb.2007.05.004 |journal=The Journal of Mathematical Behavior}} * {{Citation |author-last=Lichtenberg |author-first=Betty Plunkett |title=Zero is an even number |journal=The Arithmetic Teacher |volume=19 |issue=7 |date=novembar 1972 |pages=535–538 |doi=10.5951/AT.19.7.0535}} * {{Citation |author-last=Lorentz |author-first=Richard J. |date=1994 |title=Recursive Algorithms |publisher=Intellect Books |isbn=978-1-56750-037-0}} * {{Citation |author-last1=Lovas |author-first1=William |author-last2=Pfenning |author-first2=Frank |date=22. 1. 2008 |title=A Bidirectional Refinement Type System for LF |journal=Electronic Notes in Theoretical Computer Science |volume=196 |pages=113–128 |doi=10.1016/j.entcs.2007.09.021 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last1=Lovász |author-first1=László |author-link1=László Lovász |author-first2=József |author-last2=Pelikán |author-first3=Katalin L. |author-last3=Vesztergombi |author-link3=Katalin Vesztergombi |date=2003 |title=Discrete Mathematics: Elementary and Beyond |publisher=Springer |isbn=978-0-387-95585-8}} * {{Citation |author-last=Morgan |author-first=Frank |title=Old Coins |work=Frank Morgan's Math Chat |publisher=The Mathematical Association of America |date=5. 4. 2001 |url=http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |access-date=22. 8. 2009 |archive-date=8. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090108053212/http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |url-status=dead }} * {{Citation |author-last1=Nipkow |author-first1=Tobias |author-link1=Tobias Nipkow |author-first2=Lawrence C. |author-last2=Paulson |author-link2=Lawrence C. Paulson |author-first3=Markus |author-last3=Wenzel |date=2002 |title=Isabelle/Hol: A Proof Assistant for Higher-Order Logic |publisher=Springer |isbn=978-3-540-43376-7}} * {{Citation |author-last1=Nuerk |author-first1=Hans-Christoph |author-first2=Wiebke |author-last2=Iversen |author-first3=Klaus |author-last3=Willmes |title=Notational modulation of the SNARC and the MARC (linguistic markedness of response codes) effect |journal=The Quarterly Journal of Experimental Psychology A |volume=57 |issue=5 |date=juli 2004 |pages=835–863 |doi=10.1080/02724980343000512 |pmid=15204120 |s2cid=10672272}} * {{Citation |author-last=Partee |author-first=Barbara Hall |title=Fundamentals of Mathematics for Linguistics |date=1978 |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=D. Reidel |isbn=978-90-277-0809-0}} * {{Citation |author-last=Penner |author-first=Robert C. |date=1999 |title=Discrete Mathematics: Proof Techniques and Mathematical Structures |location=River Edge|publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-4088-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/discretemathemat0000penn }} * {{Citation |author-last1=Salzmann |author-first1=Helmut |author-first2=Theo |author-last2=Grundhöfer |author-first3=Hermann |author-last3=Hähl |author-first4=Rainer |author-last4=Löwen |date=2007 |title=The Classical Fields: Structural Features of the Real and Rational Numbers |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-86516-6 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/classicalfieldss0000unse }} * {{Citation |author-last=Siegel |author-first=Robert |title=Analysis: Today's date is signified in abbreviations using only odd numbers. 1-1, 1-9, 1-9-9-9. The next time that happens will be more than a thousand years from now. |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1066881 |date=19. 11. 1999 |work=[[All Things Considered]] |publisher=[[National Public Radio]] }} * {{Citation |author-last=Smock |author-first=Doug |title=The odd bets: Hines Ward vs. Tiger Woods |date=6. 2. 2006 |work=[[Charleston Gazette]] |page=P1B |id={{Factiva|CGAZ000020060207e226000bh}}}} * {{Citation |author-last=Snow |author-first=Tony |date=23. 2. 2001 |url=http://www.jewishworldreview.com/tony/snow022301.asp |title=Bubba's fools |work=[[Jewish World Review]] |access-date=22. 8. 2009 }} * {{Citation |author-last1=Sones |author-first1=Bill |author-first2=Rich |author-last2=Sones |title=To hide your age, button your lips |date=8. 5. 2002 |work=[[Deseret News]] |page=C07 |url=http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |archive-url=https://web.archive.org/web/20150508200427/http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |url-status=dead |archive-date=8. 5. 2015 |access-date=21. 6. 2014 }} * {{Citation |author-last=Starr |author-first=Ross M. |author-link=Ross Starr |date=1997 |title=General Equilibrium Theory: An Introduction |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-56473-1}} * {{Citation |author-last=Steinberg |author-first=Neil |title=Even year, odd facts |date=30. 11. 1999 |work=Chicago Sun-Times |edition=5XS |page=50 |id={{Factiva|chi0000020010826dvbu0119h}}}} * {{Citation |author-last=Stewart |author-first=Mark Alan |title=30 Days to the GMAT CAT |date=2001 |location=Stamford |publisher=Thomson |isbn=978-0-7689-0635-6}} * {{Citation |author-last=Stingl |author-first=Jim |title=01:02:03 04/05/06; We can count on some things in life |date=5. 4. 2006 |work=[[Milwaukee Journal Sentinel]] |edition=Final |page=B1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060427002610/http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 |archive-date=27. 4. 2006 |access-date=21. 6. 2014 |url=http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 }} * {{Citation |author-last1=Tabachnikova |author-first1=Olga M. |author-first2= Geoff C. |author-last2=Smith |author-link2=Geoff Smith (mathematician) |date=2000 |title=Topics in Group Theory |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-235-8}} * {{Citation |author=The Math Forum participants |date=2000 |url=http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |title=A question around zero |work=Math Forum » Discussions » History » Historia-Matematica |publisher=Drexel University |access-date=25. 9. 2007 |archive-date=7. 6. 2011  |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607151930/http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Turner |author-first=Julian |title=Sports Betting – For Lytham Look to the South Pacific |date=13. 7. 1996 |work=[[The Guardian]] |page=23 |id={{Factiva|grdn000020011017ds7d00bzg}}}} * {{Citation |author-last1=Wilden |author-first1=Anthony |author-first2=Rhonda |author-last2=Hammer |date=1987 |title=The rules are no game: the strategy of communication |publisher=Routledge Kegan & Paul |isbn=978-0-7100-9868-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/rulesarenogamest0000wild }} * {{Citation |author-last=Wise |author-first=Stephen |date=2002 |title=GIS Basics |publisher=CRC Press |isbn=978-0-415-24651-4}} * {{Citation |author-last=Wong |author-first=Samuel Shaw Ming |date=1997 |title=Computational Methods in Physics and Engineering |publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-3043-2}} {{Refend}} == Dodatna literatura == * {{Citation |author-first=John |author-last=Matousek |date=28. 3. 2001 |title=Zero odd/even: Is Zero Even? |work=Ask Dr. Math |publisher=The Math Forum |url=http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |access-date=6. 6. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129050449/http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |archive-date=29. 11. 2020}} * {{Citation |title=Is zero odd or even? |author-first=Cecil |author-last=Adams |date=1999 |work=The Straight Dope |url=http://www.straightdope.com/columns/read/1723/is-zero-odd-or-even |access-date=6. 6. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220714194034/https://www.straightdope.com/21342866/is-zero-odd-or-even |archive-date=14. 7. 2022}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=8t1TC-5OLdM Je li nula parna? - Numberphile], video sa Jamesom Grimeom, [[Univerzitet u Nottinghamu]] [[Kategorija:Osnovna aritmetika]] [[Kategorija:Parnost (matematika)|Nula]] [[Kategorija:0 (broj)]] qo4o2hnivb9lkfariac0icpu7tn8cis 3831148 3831147 2026-04-18T15:51:44Z Panasko 146730 Ne uklanjati šablone, clanak je napisan po pravilima srpskohrvatskog ili hrvatskog jezika i treba ga uskladiti sa bosanskim (npr karakterisu umjesto karakteriziraju, identificira u identifikuje i sl. 3831148 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} [[Datoteka:Scale of justice 2.svg|thumb|alt=Prazna vaga|Zdjelice ove [[vaga (instrument)|vage]] sadrže nula predmeta, podijeljenih u dvije jednake grupe.]] U matematici, [[0 (broj)|nula]] je [[paran broj]]. Drugim riječima, njena [[parnost (matematika)|parnost]] – karakteristika [[cijeli broj|cijelog broja]] da bude paran ili neparan – parna je. Ovo se može lahko provjeriti na osnovu definicije "parnog": nula je cjelobrojni [[višekratnik (matematika)|višekratnik]] broja [[2 (broj)|dva]], tačnije {{nowrap|0 × 2}}. Kao rezultat, nula dijeli sva svojstva koja karakteriziraju parne brojeve: naprimjer, nula je s obje strane okružena neparnim brojevima, svaki decimalni cijeli broj ima istu parnost kao i njegova posljednja cifra – pa pošto je deset parno, nula će biti parna, a ako je {{mvar|y}} parno, onda {{math|''y'' + ''x''}} ima istu parnost kao {{mvar|x}} – zaista, {{math|0 + ''x''}} i {{math|''x''}} uvijek imaju istu parnost. Nula se također uklapa u obrasce koje formiraju drugi parni brojevi. Pravila parnosti u aritmetici, kao što je {{nowrap|1=''paran'' − ''paran'' = ''paran''}}, zahtijevaju da nula bude parna. Nula je aditivni [[neutralni element]] [[grupa (matematika)|grupe]] parnih cijelih brojeva, i ona je početni slučaj iz kojeg se drugi parni [[prirodni broj]]evi [[rekurzija|rekurzivno definiraju]]. Primjene ove rekurzije, od [[teorija grafova|teorije grafova]] do [[računarska geometrija|računarske geometrije]], oslanjaju se na to da je nula parna. Ne samo da je nula djeljiva sa dva, nego je djeljiva sa svakim [[stepen broja 2|stepenom broja dva]], što je važno za [[binarni brojni sistem]] koji koriste računari. U tom smislu, riječ je o broju koji je "najparniji" od svih.<ref name="arnold-wong">{{harvnb|Arnold|1919|str=21}} "Po istom testu nula nadmašuje sve brojeve u 'parnosti'."; {{harvnb|Wong|1997|str=479}} "Tako je cijeli broj {{nowrap|1=''b''000⋯000 = 0}} onaj koji je najviše 'paran'."</ref> Među širom javnosti, '''parnost nule''' može biti izvor zabune. U eksperimentima za [[vrijeme reakcije]], većina ljudi sporije identificira nulu kao paran broj nego brojeve dva, četiri, šest ili osam. Neki nastavnici – kao i neka djeca na časovima matematike – misle da je nula neparna, ili i parna i neparna, ili nijedno. Istraživači u oblasti [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] predlažu da ove zablude mogu postati prilike za učenje. Proučavanje jednakosti kao što je {{nowrap|1=0 × 2 = 0}} može otkloniti sumnje učenika u vezi s nazivanjem nule [[broj]]em i njenim korištenjem u [[aritmetika|aritmetici]]. Diskusije u razredu mogu navesti učenike da cijene osnovne principe matematičkog zaključivanja, kao što je važnost definicija. Ocjenjivanje parnosti ovog izuzetnog broja rani je primjer sveprisutne teme u matematici: [[apstrakcija (matematika)|apstrakcije]] poznatog koncepta u nepoznato okruženje. == Zašto je nula parna == Standardna definicija "parnog broja" može se upotrijebiti da se direktno [[matematički dokaz|dokaže]] da je nula parna. Broj se naziva "parnim" ako je cjelobrojni višekratnik broja dva. Kao primjer, razlog zašto je deset paran broj jeste taj što je jednak {{nowrap|5 × 2}}. Na isti način, nula je cjelobrojni višekratnik broja dva, naime {{nowrap|0 × 2,}} pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Penner|1999|str=34}}: [[Lema (matematika)|Lema]] B.2.2, ''Cijeli broj 0 je paran i nije neparan''. Penner koristi matematički simbol ∃, [[egzistencijalni kvantifikator]], da bi naveo dokaz: "Da bismo vidjeli da je 0 parna, moramo dokazati da {{nowrap|1=∃''k'' (0 = 2''k''),}} a to slijedi iz jednakosti {{nowrap|1=0 = 2 × 0}}."</ref> Također je moguće objasniti zašto je nula parna bez pozivanja na formalne definicije.<ref>{{harvtxt|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}} raspravljaju o ovom izazovu za nastavnika u osnovnoj školi, koji želi dati matematičke razloge za matematičke činjenice, ali čiji učenici ne koriste istu definiciju niti bi je razumjeli da je uvedena.</ref> Sljedeća objašnjenja daju smisao ideji da je nula parna u smislu osnovnih koncepata brojeva. Na tom temelju, moguće je pružiti logično objašnjenje za samu definiciju – i njenu primjenjivost na nulu. === Osnovna objašnjenja === [[Datoteka:012345Pairs.svg|thumb|alt=Na lijevoj strani, okviri s 0, 2 i 4 bijela predmeta u parovima; na desnoj strani, 1, 3 i 5 predmeta, s neuparenim predmetom u crvenoj boji|Okvir s nula predmeta nema crvenog predmeta koji je ostao kao višak.<ref>Uporediti sa {{harvtxt|Lichtenberg|1972|str=535}} Slika 1</ref>]] Kad je dat skup predmeta, broj se koristi za opisivanje koliko predmeta ima u skupu. Nula je broj ''nijednog predmeta''; u formalnijim terminima, to je broj predmeta u [[prazan skup|praznom skupu]]. Koncept parnosti koristi se za pravljenje grupa od po dva predmeta. Ako se predmeti u skupu mogu podijeliti u grupe od po dva, bez ostatka, onda je broj predmeta paran. Ako jedan predmet ostane, onda je broj predmeta neparan. Prazan skup sadrži nula grupa od po dva, i nijedan predmet ne ostaje nakon ovog grupisanja, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "...brojevi odgovaraju na pitanje 'Koliko?' za skup predmeta ... nula je brojčano svojstvo praznog skupa ... Ako se elementi svakog skupa podijele u grupe od po dva ... onda je broj tog skupa paran broj."</ref> Ove ideje mogu se ilustrirati crtanjem predmeta u parovima. Teško je prikazati nula grupa od po dva, ili naglasiti nepostojanje preostalog predmeta, pa pomaže nacrtati druga grupisanja i uporediti ih s nulom. Naprimjer, u grupi od pet predmeta postoje dva para. Što je još važnije, postoji preostali predmet, pa je pet neparno. U grupi od četiri predmeta nema preostalog predmeta, pa je četiri parno. U grupi od samo jednog predmeta nema parova, i postoji preostali predmet, pa je jedan neparno. U grupi od nula predmeta nema preostalog predmeta, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "Nula grupa od po dvije zvijezde je zaokružena. Nijedna zvijezda ne ostaje. Stoga je nula paran broj."</ref> Postoji još jedna konkretna definicija parnosti: ako se predmeti u skupu mogu smjestiti u dvije grupe jednake veličine, onda je broj predmeta paran. Ova definicija ekvivalentna je prvoj. Opet, nula je parna jer se prazan skup može podijeliti u dvije grupe od po nula elemenata.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012|str=191}} Brojevi se također mogu vizualizirati kao tačke na [[brojevna prava|brojevnoj pravoj]]. Kada se parni i neparni brojevi razlikuju jedni od drugih, njihov obrazac postaje očigledan, posebno ako su uključeni negativni brojevi: [[Datoteka:EvenOddNumberLine.svg|center|alt=Cijeli brojevi od −4 do 10; parni brojevi su prazni krugovi; neparni brojevi su tačke]] Parni i neparni brojevi smjenjuju se. Počevši od bilo kojeg parnog broja, brojanje prema gore ili dolje za dva dolazi do drugih parnih brojeva, te nema razloga da se preskoči nula.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537}}; uporediti njenu Sliku 3. "Ako se parni brojevi identificiraju na neki poseban način ... nema apsolutno nikakvog razloga da se izostavi nula iz obrasca."</ref> Uvođenjem [[množenje|množenja]], parnosti se može pristupiti na formalniji način koristeći aritmetičke izraze. Svaki cijeli broj je ili oblika {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} ili {{nowrap|(2 × ▢) + 1;}} prvi brojevi su parni, a drugi su neparni. Naprimjer, jedan je neparan jer je {{nowrap|1=1 = (2 × 0) + 1,}} a nula je parna jer je {{nowrap|1=0 = (2 × 0) + 0.}} Pravljenje tabele ovih činjenica zatim pojačava sliku brojevne prave iznad.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537–538}} "Na naprednijem nivou ... brojevi izraženi kao {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} su parni brojevi ... nula se lijepo uklapa u ovaj obrazac."</ref> === Definiranje parnosti === Precizna [[definicija]] matematičkog termina, kao što je "paran" što znači "cjelobrojni višekratnik broja dva", u konačnici jeste stvar [[konvencija|konvencije]]. Za razliku od termina "paran", neki matematički termini namjerno su konstruirani da isključe trivijalne ili degenerirane slučajeve. [[Prost broj|Prosti brojevi]] poznat su primjer. Prije dvadesetog stoljeća, definicije prostih brojeva bile su nedosljedne, a značajni matematičari poput [[Christian Goldbach|Goldbacha]], [[Johann Heinrich Lambert|Lamberta]], [[Adrien-Marie Legendre|Legendrea]], [[Arthur Cayley|Cayleya]] i [[Leopold Kronecker|Kroneckera]] pisali su da je broj jedan prost.{{sfn|Caldwell|Xiong|2012|str=5–6}} Moderna definicija "prostog broja" jeste "pozitivni cijeli broj s tačno dva djelitelja", tako da jedan nije prost. Ova definicija može se logički opravdati uočavanjem da prirodnije odgovara matematičkim teoremama koje se odnose na proste brojeve. Naprimjer, [[osnovna teorema aritmetike]] lakše se formulira kada se broj jedan ne smatra prostim.<ref>{{harvnb|Gowers|2002|str=118}} "Naizgled proizvoljno isključivanje broja jedan iz definicije prostog broja … ne izražava neku duboku činjenicu o brojevima: to se samo pokazalo kao korisna konvencija, usvojena da bi postojao samo jedan način faktorizacije bilo kojeg datog broja u proste brojeve." Za detaljniju diskusiju pogledajte {{harvtxt|Caldwell|Xiong|2012}}.</ref> Bilo bi moguće na sličan način redefinirati termin "paran" tako da više ne uključuje nulu. Međutim, u ovom slučaju, nova definicija otežala bi formuliranje teorema u vezi s parnim brojevima. Efekat se već može vidjeti u algebarskim pravilima koja upravljaju parnim i neparnim brojevima.<ref name="Partee">{{harvnb|Partee|1978|str=xxi}}</ref> Najvažnija pravila odnose se na [[sabiranje]], [[oduzimanje]] i [[množenje]]: :paran ± paran = paran :neparan ± neparan = paran :paran × cijeli broj = paran Ubacivanjem odgovarajućih vrijednosti u lijeve strane ovih pravila, može se dobiti nula na desnim stranama: :2 − 2 = 0 :−3 + 3 = 0 :4 × 0 = 0 Gore navedena pravila stoga bi bila netačna da nula nije parna.<ref name="Partee" /> U najboljem slučaju, morala bi biti modificirana. Naprimjer, jedan vodič za učenje za testove tvrdi da se parni brojevi karakteriziraju kao cjelobrojni višekratnici broja dva, ali da nula "nije ni parna ni neparna".<ref name="MarkAlanStewart" /> Shodno tome, pravila vodiča za parne i neparne brojeve sadrže izuzetke: :paran ± paran = paran '''(ili nula)''' :neparan ± neparan = paran '''(ili nula)''' :paran × '''nenulti''' cijeli broj = paran<ref name="MarkAlanStewart">{{harvnb|Stewart|2001|str=54}} Ova pravila su navedena, ali nisu citirana doslovno.</ref> Pravljenje izuzetka za nulu u definiciji parnosti primorava osobu da napravi takve izuzetke u pravilima za parne brojeve. Iz druge perspektive, uzimanje pravila kojih se drže pozitivni parni brojevi i zahtijevanje da ona nastave važiti za cijele brojeve primorava na uobičajenu definiciju i parnost nule.<ref name="Partee" /> == Matematički konteksti == Neizmjerni rezultati u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]] pozivaju se na osnovnu teoremu aritmetike i algebarska svojstva parnih brojeva, pa gore navedeni izbori imaju dalekosežne posljedice. Naprimjer, činjenica da pozitivni brojevi imaju jedinstvene [[faktorizacija|faktorizacije]] znači da se može odrediti ima li broj paran ili neparan broj različitih prostih faktora. Budući da jedan nije prost broj, niti ima proste faktore, on je prazan proizvod nula različitih prostih brojeva; budući da je nula paran broj, jedan ima paran broj različitih prostih faktora. To implicira da [[Möbiusova funkcija]] uzima vrijednost {{nowrap|1=μ(1) = 1}}, što je neophodno da bi bila multiplikativna funkcija i da bi [[Möbiusova formula inverzije]] radila.<ref>{{harvnb|Devlin|1985|str=30–33}}</ref> === Odsustvo neparnosti === Broj {{mvar|n}} jeste neparan ako postoji cijeli broj {{mvar|k}} takav da je {{math|1=''n'' = 2''k'' + 1}}. Jedan od načina da se dokaže da nula nije neparna jeste dokaz kontradikcijom: ako je {{math|1=0 = 2''k'' + 1}} onda je {{math|1=''k'' = −1/2}}, što nije cijeli broj.{{sfn|Penner|1999|str=34}} Budući da nula nije neparna, ako se dokaže da je neki nepoznat broj neparan, onda on ne može biti nula. Ovo naizgled trivijalno zapažanje može pružiti zgodan i jasan dokaz koji objašnjava zašto je neki neparan broj različit od nule. Klasični rezultat [[teorija grafova|teorije grafova]] navodi da graf neparnog reda (koji ima neparan broj čvorova) uvijek ima barem jedan čvor parnog stepena. (Sama izjava zahtijeva da nula bude parna: prazan graf ima paran red, a izolirani čvor ima paran stepen.)<ref name=Berlinghoff>{{harvnb|Berlinghoff|Grant|Skrien|2001}} Za izolirane čvorove pogledajte str. 149; za grupe pogledajte str. 311.</ref> Kako bi se dokazala ova tvrdnja, zapravo je lakše dokazati snažniji rezultat: svaki graf neparnog reda ima ''neparan broj'' čvorova parnog stepena. Pojava ovog neparnog broja objašnjena je još općijim rezultatom, poznatim kao [[lema o rukovanju]]: svaki graf ima paran broj čvorova neparnog stepena.<ref>{{harvnb|Lovász|Pelikán|Vesztergombi|2003|str=127–128}}</ref> Na kraju, paran broj neparnih čvorova prirodno se objašnjava formulom sume stepena. [[Spernerova lema]] jeste naprednija primjena iste strategije. Lema navodi da određena vrsta bojenja na triangulaciji simpleksa ima podsimpleks koji sadrži sve boje. Umjesto da se direktno konstruira takav podsimpleks, praktičnije je dokazati da postoji neparan broj takvih podsimpleksa pomoću argumenta [[matematička indukcija|matematičke indukcije]].<ref>{{harvnb|Starr|1997|str=58–62}}</ref> Snažnija formulacija leme tada objašnjava zašto je ovaj broj neparan: on se prirodno razlaže kao {{nowrap|(''n'' + 1) + ''n''}} kada se u obzir uzmu dvije moguće orijentacije simpleksa.<ref>{{harvnb|Border|1985|str=23–25}}</ref> === Smjenjivanje parnog i neparnog === [[Datoteka:RecursiveEven.svg|right|thumb|alt=0->1->2->3->4->5->6->... u naizmjeničnim bojama|Rekurzivna definicija parnosti prirodnih brojeva]] Činjenica da je nula parna, zajedno sa činjenicom da se parni i neparni brojevi smjenjuju, dovoljna je da se odredi parnost svakog drugog [[prirodni broj|prirodnog broja]]. Ova ideja može se formalizirati u rekurzivnu definiciju skupa parnih prirodnih brojeva: * 0 jeste parno. * (''n'' + 1) jeste parno ako i samo ako ''n'' nije parno. Ova definicija ima konceptualnu prednost jer se oslanja samo na minimalne osnove prirodnih brojeva: postojanje nule i funkcije sljedbenika. Kao takva, korisna je za računarske logičke sisteme kao što su [[Edinburgh Logical Framework|LF]] i dokazivač teorema [[Isabelle (dokazivač teorema)|Isabelle]].<ref>{{harvnb|Lorentz|1994|str=5–6}}; {{harvnb|Lovas|Pfenning|2008|str=115}}; {{harvnb|Nipkow|Paulson|Wenzel|2002|str=127}}</ref> S ovom definicijom, parnost nule nije teorema nego aksiom. Zaista, "nula je paran broj" može se tumačiti kao jedan od Peanovih aksioma, za koje su parni prirodni brojevi model.<ref>{{harvnb|Bunch|1982|str=165}}</ref> Slična konstrukcija proširuje definiciju parnosti na transfinitne [[ordinalni broj|ordinalne brojeve]]: svaki granični ordinal je paran, uključujući nulu, a sljedbenici parnih ordinala su neparni.<ref name="Salzmann">{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=168}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenPolygon.svg|thumb|alt=Nekonveksni poligon probijen strelicom, označen s 0 s vanjske strane, 1 s unutrašnje, 2 s vanjske itd. |Test pripadnosti tačke poligonu]] Klasični test određivanja nalazi li se tačka u poligonu iz [[računarska geometrija|računarske geometrije]] primjenjuje gore navedene ideje. Da bi se odredilo leži li tačka unutar poligona, baca se [[zraka (matematika)|zraka]] iz beskonačnosti prema tački i broji se koliko puta zraka presiječe rub poligona. Broj presjeka jeste paran ako i samo ako je tačka izvan poligona. Ovaj algoritam funkcioniše jer, ako zraka nikada ne presiječe poligon, njen broj presjeka je nula, što je parno, pa je tačka izvan. Svaki put kad zraka presiječe poligon, broj presjeka naizmjenično se mijenja između parnog i neparnog, a tačka na njenom vrhu naizmjenično se mijenja između onog da je izvan i onog da je unutar.<ref>{{harvnb|Wise|2002|str=66–67}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenBipartite.svg|right|thumb|alt=Graf s 9 čvorova, naizmjeničnih boja, označen udaljenošću od čvora na lijevoj strani |Konstrukcija biparticije]] U teoriji grafova, [[bipartitni graf]] jeste graf čiji su čvorovi podijeljeni u dvije boje, tako da susjedni čvorovi imaju različite boje. Ako [[povezani graf]] nema neparnih ciklusa, biparticija se može konstruirati odabirom baznog čvora ''v'' i bojenjem svakog čvora u crno ili bijelo, ovisno o tome je li njegova udaljenost od ''v'' parna ili neparna. Budući da je udaljenost između ''v'' i njega samog jednaka nula, a nula je parna, bazni čvor je obojen različito od svojih susjeda, koji se nalaze na udaljenosti od jedan.<ref>{{harvnb|Anderson|2001|str=53}}; {{harvnb|Hartsfield|Ringel|2003|str=28}}</ref> === Algebarski obrasci === [[Datoteka:EvenIntegersSubgroup.svg|left|thumb|alt=Cijeli brojevi od −4 do +4 raspoređeni u obliku vadičepa, sa pravom linijom koja prolazi kroz parne brojeve |2'''Z''' (plavo) kao podgrupa od '''Z''']] U [[apstraktna algebra|apstraktnoj algebri]], parni cijeli brojevi formiraju različite algebarske strukture koje zahtijevaju uključivanje nule. Činjenica da je aditivni neutralni element (nula) paran, zajedno s parnošću suma i inverznih elemenata parnih brojeva za sabiranje, te sa asocijativnošću sabiranja, znači da parni cijeli brojevi formiraju [[grupa (matematika)|grupu]]. Štaviše, grupa parnih cijelih brojeva pod sabiranjem je [[podgrupa]] grupe svih cijelih brojeva; to je osnovni primjer koncepta podgrupe.<ref name=Berlinghoff /> Ranije zapažanje da pravilo "paran − paran = paran" primorava nulu da bude parna predstavlja dio općeg obrasca: svaki neprazan podskup aditivne grupe koji je zatvoren pri oduzimanju mora biti podgrupa, i posebno, mora sadržavati neutralni element.<ref>{{harvnb|Dummit|Foote|1999|str=48}}</ref> Budući da parni cijeli brojevi formiraju podgrupu cijelih brojeva, oni vrše particiju skupa cijelih brojeva na [[klasa ekvivalencije|klase ekvivalencije]] (kosete). Ovi koseti mogu se opisati kao klase ekvivalencije sljedeće relacije ekvivalencije: {{nowrap|''x'' ~ ''y''}} ako je {{nowrap|(''x'' − ''y'')}} parno. Ovdje se parnost nule direktno manifestira kao [[refleksivnost (matematika)|refleksivnost]] binarne relacije ~.<ref>{{harvnb|Andrews|1990|str=100}}</ref> Postoje samo dva koseta ove podgrupe – parni i neparni brojevi – tako da ima indeks dva. Slično tome, [[alternirajuća grupa]] je podgrupa indeksa dva u simetričnoj grupi od ''n'' slova. Elementi alternirajuće grupe, zvani parne permutacije, jesu proizvodi parnog broja transpozicija. Funkcija identiteta, prazan proizvod nijedne transpozicije, predstavlja parnu permutaciju budući da je nula parna; to je neutralni element grupe.<ref>{{harvnb|Tabachnikova|Smith|2000|str=99}}; {{harvnb|Anderson|Feil|2005|str=437–438}}</ref> Pravilo "paran × cijeli broj = paran" znači da parni brojevi formiraju [[ideal (teorija prstena)|ideal]] u [[prsten (matematika)|prstenu]] cijelih brojeva, a gore navedena relacija ekvivalencije može se opisati kao [[modularna aritmetika|ekvivalencija modulo ovaj ideal]]. Posebno, parni cijeli brojevi su tačno oni cijeli brojevi ''k'' gdje je {{nowrap|''k'' ≡ 0 (mod 2).}} Ova formulacija jeste korisna za istraživanje cjelobrojnih [[korijen funkcije|nula]] [[polinom]]a.<ref>{{harvnb|Barbeau|2003|str=98}}</ref> === 2-adični red === Postoji smisao u kojem su neki višekratnici broja dva "parniji" od drugih. Višekratnici broja četiri nazivaju se dvostruko parnima, jer se mogu podijeliti sa dva dvaput. Ne samo da je nula djeljiva sa četiri, nula ima jedinstveno svojstvo da je djeljiva sa svakim stepenom broja dva, pa nadmašuje sve druge brojeve u "parnosti".<ref name="arnold-wong"/> Jedna posljedica ove činjenice pojavljuje se u poretku sa zamjenom bitova za cjelobrojne tipove podataka koje koriste neki računarski algoritmi, kao što je [[Cooley–Tukey FFT algoritam|Cooley–Tukeyjeva]] brza Fourierova transformacija. Ovaj poredak ima svojstvo da, što se više ulijevo pojavi prva jedinica u binarnom zapisu broja, ili što je broj puta djeljiviji sa dva, to se prije pojavljuje. Zamjena bitova nule i dalje je nula; može se podijeliti sa dva bilo koji broj puta, a njen binarni zapis ne sadrži nijednu jedinicu, pa uvijek dolazi prva.<ref>{{harvnb|Wong|1997|str=479}}</ref> Iako je nula djeljiva sa dva više puta od bilo kojeg drugog broja, nije jednostavno tačno kvantificirati koliko je to puta. Za bilo koji nenulti cijeli broj ''n'', može se definirati 2-adični red broja ''n'' kao broj puta koliko je ''n'' djeljiv sa dva. Ovaj opis ne funkcioniše za nulu; bez obzira na to koliko je puta podijeljena sa dva, uvijek se može ponovo podijeliti sa dva. Umjesto toga, uobičajena konvencija jeste postaviti 2-red nule da bude beskonačnost, kao poseban slučaj.<ref>{{harvnb|Gouvêa|1997|str=25}} O općem prostom broju ''p'': "Rezoniranje je ovdje da zasigurno možemo podijeliti 0 sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p''…" (tri tačke u originalu)</ref> Ova konvencija nije specifična samo za 2-red; to je jedan od aksioma aditivne valuacije u višoj algebri.<ref>{{harvnb|Krantz|2001|str=4}}</ref> Stepeni broja dva – 1, 2, 4, 8, ... – formiraju jednostavan niz brojeva s rastućim 2-redom. U 2-adičnim brojevima, ovakvi nizovi zapravo konvergiraju prema nuli.<ref>{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=224}}</ref> == Obrazovanje == [[Datoteka:FrobisherZeroParity.svg|thumb|upright=1.8|alt=Trakasti grafikon; pogledati opis u glavnom tekstu|Procentualni odgovori tokom vremena<ref name="Frobisher41">{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}</ref>]] Tema parnosti nule često se obrađuje u prve dvije ili tri godine [[osnovna škola|osnovnog obrazovanja]], u okviru kojeg se uvodi i razvija koncept parnih i neparnih brojeva.<ref>Ovo je vremenski okvir u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji i Izraelu; pogledajte {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=85}}.</ref> === Znanje učenika === Grafikon s desne strane<ref name="Frobisher41" /> prikazuje uvjerenja djece o parnosti nule dok napreduju od prvog razreda (dob pet–šest godina) do šestog razreda (dob deset–jedanaest godina) engleskog obrazovnog sistema. Podaci potječu od Lena Frobishera, koji je proveo par anketa među engleskim školarcima. Frobishera je zanimalo kako se znanje o parnosti jednocifrenih brojeva prenosi na znanje o parnosti višecifrenih brojeva, a nula se ističe u rezultatima.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=31 (Uvod); 40–41 (Broj nula); 48 (Implikacije za poučavanje)}}</ref> U preliminarnoj anketi na gotovo četiri stotine sedmogodišnjaka, 45 posto odabralo je ''parno'' umjesto ''neparno'' kada su bili upitani za parnost nule.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=37, 40, 42}}; rezultati su iz ankete provedene sredinom ljetnog polugodišta 1992.</ref> Naknadno istraživanje ponudilo je više izbora: ''nijedno'', ''oboje'' i ''ne znam''. Ovaj put, broj djece u istom dobnom rasponu koja su identificirala nulu kao paran broj opao je na 32 posto.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Procenat djece u drugoj godini koja zaključuju da je nula paran broj mnogo je niži nego u prethodnoj studiji, 32 posto naspram 45 posto"</ref> Uspjeh u odlučivanju da je nula parna u početku raste i zatim se stabilizira na približno 50 posto u razredima od trećeg do šestog.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Uspjeh u odlučivanju da je nula paran broj nije nastavio rasti s godinama, pri čemu je približno jedno od dvoje djece u svakoj godini od druge do šeste stavilo kvačicu u kvadratić za 'parno' ..."</ref> Za poređenje, najlakši zadatak, identificiranje parnosti jedne cifre, stabilizira se na oko 85 posto uspjeha.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=40–42, 47}}; ovi rezultati su iz studije iz februara 1999, koja je uključivala 481 dijete iz tri škole na različitim nivoima uspjeha.</ref> U intervjuima je Frobisher izvukao razmišljanja učenika. Učenik petog razreda odlučio je da je nula parna jer se našla u tablici množenja broja dva. Par učenika četvrtog razreda shvatili su da se nula može podijeliti na jednake dijelove. Još jedan učenik četvrtog razreda zaključio je: "Jedan je neparno, a ako se spustim dolje, onda je to parno."<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Jonathanu"</ref> Intervjui su također otkrili zablude koje stoje iza pogrešnih odgovora. Učenik drugog razreda bio je "sasvim uvjeren" da je nula neparna, s obrazloženjem da "to je prvi broj koji brojiš".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Josephu"</ref> Učenik četvrtog razreda nazvao je nulu "ništa" i mislio je da nije ni neparna ni parna, jer "to nije broj".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Richardu"</ref> U drugoj studiji, Annie Keith posmatrala je razred od petnaest učenika drugog razreda koji su jedni druge uvjeravali da je nula paran broj, zasnovano na naizmjeničnom smjenjivanju parnih i neparnih brojeva te na mogućnosti podjele grupe od nula stvari u dvije jednake grupe.<ref>{{harvnb|Keith|2006|str=35–68}} "Bilo je malo neslaganja oko ideje da je nula paran broj. Učenici su uvjerili onu manjinu koja nije bila sigurna sa dva argumenta. Prvi argument je bio da brojevi idu u obrascu ...neparan, paran, neparan, paran, neparan, paran... a pošto je dva parno, a jedan neparno, broj prije jedan, koji nije razlomak, bio bi nula. Tako bi nula morala biti parna. Drugi argument je bio da, ako osoba ima nula stvari i stavi ih u dvije jednake grupe, u svakoj grupi će biti nula. Dvije grupe bi imale istu količinu, nulu"</ref> Dublje istrage proveli su Esther Levenson, Pessia Tsamir i Dina Tirosh, koji su intervjuirali dvoje učenika šestog razreda u SAD-u koji su pokazivali visoke rezultate na časovima matematike. Jedan učenik preferirao je deduktivna objašnjenja matematičkih tvrdnji, dok je drugi preferirao praktične primjere. Oba učenika u početku su mislila da nula nije ni parna ni neparna, iz različitih razloga. Levenson i drugi pokazali su kako je rezonovanje učenika odražavalo njihove koncepte o nuli i dijeljenju.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=83–95}}</ref> {| class="wikitable" style="margin:0.5em 0 1.3em 1.4em; float:right" ! Tvrdnje koje su iznijeli učenici<ref name=BallFig/> |- | "''Nula nije ni parna ni neparna.''" |- | "''Nula bi mogla biti parna.''" |- | "''Nula nije neparna.''" |- | "''Nula mora biti parna.''" |- | "''Nula nije paran broj.''" |- | "''Nula će uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula neće uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula je parna.''" |- | "''Nula je posebna.''" |} [[Deborah Loewenberg Ball]] analizirala je ideje američkih učenika trećeg razreda o parnim i neparnim brojevima, te o nuli, o kojima su upravo raspravljali s grupom učenika četvrtog razreda. Učenici su razgovarali o parnosti nule, pravilima za parne brojeve i o tome kako se matematika radi. Tvrdnje o nuli imale su različite oblike, kao što se vidi na spisku desno.<ref name=BallFig>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=27}}, Slika 1.5 "Matematičke tvrdnje o nuli."</ref> Ball i njeni koautori tvrdili su da je epizoda pokazala kako učenici mogu "raditi matematiku u školi", za razliku od uobičajenog svođenja discipline na mehaničko rješavanje zadataka.{{sfn|Ball|Lewis|Thames|2008|str=16}} Jedna od tema u istraživačkoj literaturi jeste tenzija između vizualnih slika koncepata parnosti koje učenici imaju i njihovih definicija koncepata.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007}}; {{harvnb|Dickerson|Pitman|2012}}</ref> Učenici šestog razreda iz studije Levenson i drugih definirali su parne brojeve kao višekratnike broja dva ili brojeve djeljive sa dva, ali na početku nisu bili u stanju primijeniti ovu definiciju na nulu jer nisu bili sigurni kako da pomnože ili podijele nulu sa dva. Intervjuer ih je na kraju naveo na zaključak da je nula parna; učenici su došli do tog zaključka različitim putevima, oslanjajući se na kombinaciju slika, definicija, praktičnih objašnjenja i apstraktnih objašnjenja. U drugoj studiji, David Dickerson i Damien Pitman ispitivali su korištenje definicija od strane pet naprednih dodiplomskih studenata na smjeru matematika. Otkrili su da su studenti dodiplomskog studija uglavnom bili sposobni primijeniti definiciju pojma "paran" na nulu, ali ih i dalje nije ubijedilo to obrazloženje, budući da je bilo u sukobu s njihovim vizualnim slikama o konceptima.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012}} === Znanje nastavnika === Istraživači [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] sa [[Univerzitet Michigana|Univerziteta u Michiganu]] uključili su pitanje tipa tačno/netačno – "0 je paran broj" – u bazu podataka od više od 250 pitanja dizajniranih da izmjere poznavanje gradiva kod nastavnika. To pitanje za njih ilustrira "opće znanje ... koje bi svaki dobro obrazovani odrasli čovjek trebao imati", i "ideološki je neutralno" jer se odgovor ne razlikuje između tradicionalne matematike i njenih reformiranih verzija. U studiji provedenoj u Sjedinjenim Američkim Državama od 2000. do 2004, u kojoj je učestvovalo sedam stotina nastavnika u osnovnim školama, ukupni rezultati na ovakvim pitanjima značajno su predvidjeli poboljšanja u rezultatima standardiziranih testova učenika nakon što su pohađali časove kod tih nastavnika.<ref>{{harvnb|Ball|Hill|Bass|2005|str=14–16}}</ref> U dubljoj studiji iz 2008. godine, istraživači su pronašli školu u kojoj su svi nastavnici smatrali da nula nije ni neparna ni parna, uključujući jednog nastavnika koji je bio uzoran po svim ostalim mjerilima. Zabludu je proširio trener matematike u njihovoj ustanovi.{{sfn|Hill|Blunk|Charalambous|Lewis|2008|str=446–447}} Nije poznato koliko nastavnika gaji zablude o nuli. Studije u Michiganu nisu objavile podatke za pojedinačna pitanja. Betty Lichtenberg, vanredna profesorica matematičkog obrazovanja na Univerzitetu u Južnoj Floridi, izvijestila je u studiji iz 1972. godine da su, kada je grupi budućih nastavnika u osnovnim školama dat test tačno/netačno, u koji je bila uključena tvrdnja "Nula je paran broj", oni to smatrali "trik-pitanjem", a približno dvije trećine odgovorile su "netačno".<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535}}</ref> === Implikacije za podučavanje === S matematičkog stanovišta, dokazivanje da je nula parna jednostavna je primjena definicije, ali više objašnjenja potrebno je u kontekstu obrazovanja. Jedan problem tiče se osnova dokaza; definicija riječi "paran" kao "cjelobrojni višekratnik broja dva" nije uvijek prikladna. Učenik u prvim godinama osnovnog obrazovanja možda još nije naučio šta znači "cijeli broj" ili "višekratnik", a kamoli kako se množi s nulom.<ref>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}}. Pogledajte i njeno uvodno predavanje za daljnju raspravu o odgovarajućim definicijama.</ref> Osim toga, navođenje definicije parnosti za sve cijele brojeve može izgledati kao proizvoljna konceptualna prečica ako su jedini dosad proučavani parni brojevi bili pozitivni. Od pomoći može biti priznavanje da, kako se koncept broja proširuje sa pozitivnih cijelih brojeva tako da uključuje nulu i negativne cijele brojeve, svojstva brojeva poput parnosti također se proširuju na netrivijalan način.<ref>Kao što je zaključeno u {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=93}}, pozivajući se na {{harvtxt|Freudenthal|1983|str=460}}</ref> == Numerička kognicija == [[Datoteka:Nuerk figure 4 bare.svg|thumb|alt=Brojevi 0–8, ponovljeni dvaput, u kompleksnom aranžmanu; nule su na vrhu, odvojene tačkastom linijom|Statistička analiza eksperimentalnih podataka, prikazuje odvajanje nule. U ovoj analizi najmanjeg prostora, samo je grupisanje podataka značajno; osi su proizvoljne.<ref>{{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=851}}: "Također se može vidjeti da se nula snažno razlikuje od svih ostalih brojeva, bez obzira na to reaguje li se na nju lijevom ili desnom rukom. (Pogledajte liniju koja razdvaja nulu od ostalih brojeva.)"</ref>]] Odrasle osobe koje vjeruju da je nula parna mogu uprkos tome biti nenaviknute na pomisao da je ona parna, i to do te mjere da ih to mjerljivo usporava u eksperimentu za vrijeme reakcije. [[Stanislas Dehaene]], pionir u polju numeričke kognicije, vodio je niz takvih eksperimenata početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Brojčani znak blica se ispitaniku na računarskom monitoru, a računar bilježi vrijeme potrebno da ispitanik pritisne jedno od dva dugmeta kako bi identificirao broj kao neparan ili paran. Rezultati su pokazali da je reakcija na nulu sporija nego za druge parne brojeve. Neke varijacije eksperimenta utvrdile su kašnjenja od čak šezdeset milisekundi, ili približno deset posto prosječnog vremena reakcije – što je mala razlika, ali statistički značajna.<ref>Pogledati podatke u studiji {{harvtxt|Dehaene|Bossini|Giraux|1993}}, te sažetak u {{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=837}}.</ref> Dehaeneovi eksperimenti nisu bili osmišljeni isključivo za proučavanje nule, već i za upoređivanje konkurentskih modela za način na koji se informacije o parnosti obrađuju i izvlače. Najspecifičniji model, hipoteza o mentalnom računanju, sugerira da bi reakcije na nulu trebale biti brze; nula je mali broj, pa je lahko izračunati {{nowrap|1=0 × 2 = 0}}. (Poznato je da ispitanici izračunavaju i izgovaraju rezultat množenja s nulom brže nego rezultat množenja brojeva različitih od nule, iako su sporiji u provjeravanju predloženih rezultata poput {{nowrap|1=2 × 0 = 0}}.) Rezultati eksperimenata sugerirali su da se dešavalo nešto sasvim drugačije: informacija o parnosti navodno se pozivala iz memorije zajedno s grupom srodnih svojstava, kao što su svojstvo da broj bude prost broj ili stepen broja dva. I niz stepena broja dva, kao i niz pozitivnih parnih brojeva (dva, četiri, šest, osam, ...), jesu dobro izdvojene mentalne kategorije čiji su članovi prototipski parni. Nula ne pripada nijednom od tih nizova, što uzrokuje sporije odgovore.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=374–376}}</ref> Ponovljeni eksperimenti pokazali su kašnjenje kod nule za ispitanike različitih uzrasta i nacionalnih te jezičkih pripadnosti, u susretu s imenima brojeva ispisanim slovima, ciframa i zrcalno odraženima. Dehaeneova grupa pronašla je jedan diferencirajući faktor: matematičku stručnost. U jednom od njihovih eksperimenata, studenti prestižne francuske ustanove (École Normale Supérieure) podijeljeni su u dvije grupe: one na književnim studijama, i one koji studiraju matematiku, fiziku ili biologiju. Usporavanje kod nule "uglavnom je nađeno u književnoj grupi", a zapravo, "prije eksperimenta, neki ispitanici iz te grupe nisu bili sigurni da li je nula neparna ili parna, pa ih je trebalo podsjetiti na matematičku definiciju".<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376–377}}</ref> Ova snažna zavisnost o stepenu upoznatosti s gradivom iznova potkopava hipotezu o mentalnom računanju.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376}} "U nekom intuitivnom smislu, pojam parnosti je poznat samo za brojeve veće od dva. Zaista, prije eksperimenta, neki ispitanici [koji su bili studenti književnosti] nisu bili sigurni je li nula neparna ili parna i morali su ih podsjetiti na matematičku definiciju. Dokazi, ukratko, sugeriraju da, umjesto da se izračunava u hodu korištenjem kriterija djeljivosti sa dva, informacija o parnosti izvlači se iz memorije zajedno sa nizom drugih semantičkih svojstava ... Ako se u procjenama parnosti pristupa semantičkoj memoriji, onda bi se trebale pronaći interindividualne razlike ovisno o poznavanju koncepata brojeva od strane ispitanika."</ref> Ovaj efekat također sugerira da nije prikladno uključivati nulu u eksperimente u kojima se parni i neparni brojevi posmatraju kao grupa u poređenju. Kao što kaže jedna studija: "Većina istraživača izgleda da se slaže u tome da nula nije tipičan paran broj i da je ne bi trebalo istraživati kao dio mentalne brojevne prave."<ref>{{harvnb|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=838, 860–861}}</ref> == Svakodnevni konteksti == Neki od konteksta u kojima se spominje parnost nule čisto su retoričke prirode. Lingvist Joseph Grimes promišlja kako je pitanje "Je li nula paran broj?", postavljeno bračnim parovima, dobar način da ih se navede na to da se počnu neslagati.<ref>{{harvnb|Grimes|1975|str=156}} "...neko može postaviti sljedeća pitanja bračnim parovima s kojima se poznaje: (1) Je li nula paran broj? ... Mnogi parovi se ne slažu..."</ref> Ljudi koji misle da nula nije ni parna ni neparna mogu koristiti pitanje parnosti nule kao dokaz da svako pravilo ima protuprimjer,<ref>{{harvnb|Wilden|Hammer|1987|str=104}}</ref> ili kao primjer trik-pitanja.<ref>{{harvnb|Snow|2001}}; {{harvnb|Morgan|2001}}</ref> Godine 2000. mediji su zabilježili par neobičnih prekretnica: "19. 11. 1999." bio je posljednji [[kalendar|kalendarski datum]] sastavljen od svih neparnih cifara kakav se neće dogoditi još jako dugo vremena, a "2. 2. 2000." bio je prvi datum sastavljen od svih parnih cifara kakav se nije dogodio jako dugo vremena.<ref>{{harvnb|Steinberg|1999}}; {{harvnb|Siegel|1999}}; {{harvnb|Stingl|2006}}</ref> Budući da se u ovim rezultatima koriste činjenicom da je nula parna, neki su se čitaoci usprotivili toj ideji.<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Slijedi da je nula parna, i da 2. 2. 2000. savršeno rješava zagonetku. Ipak, uvijek iznenađuje koliko je ljudima neobično nazivati nulu parnom..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006a}} "'...prema matematičarima, broj nula, zajedno s negativnim brojevima i razlomcima, nije ni paran ni neparan,' piše Etan..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006b}} "'Slažem se da je nula parna, ali je li profesor Bunder mudar kada to 'dokazuje' tvrdeći da je 0 = 2 × 0? Tom logikom (i to od doktora matematičke logike, ni manje ni više), pošto je 0 = 1 × 0, ona je također i neparna!' Profesor će ovo osporiti, i, logično, on ima čvrstu osnovu za to, ali bismo mogli ovu temu uskoro i iscrpiti..."</ref> U standardiziranim testovima, ako se pitanje odnosi na ponašanje parnih brojeva, možda je potrebno imati na umu da je nula parna.<ref>{{harvnb|Osoblje Kaplana|2004|str=227}}</ref> Zvanične publikacije vezane za [[Graduate Management Admission Test|GMAT]] i [[Graduate Record Examinations|GRE]] testove navode da je nula parna.<ref>{{harvnb|Graduate Management Admission Council|2005|str=108, 295–297}}; {{harvnb|Educational Testing Service|2009|str=1}}</ref> Parnost nule relevantna je kod sistema za ograničenje potrošnje pomoću sistema parnih i neparnih brojeva ("par-nepar"), u kojem se automobilima može voziti ili se za njih može kupovati gorivo naizmjeničnim danima, u zavisnosti od toga kakva je parnost posljednje cifre njihovih [[registarska oznaka|registarskih oznaka]]. Polovina brojeva u datom rasponu završava na brojeve nula, dva, četiri, šest, osam, a druga polovina na brojeve jedan, tri, pet, sedam, devet, pa je logičan potez svrstati nulu sa ostalim parnim brojevima. Međutim, 1977. godine sistem na snazi u Parizu doveo je do konfuzije; na dan rezerviran samo za neparne brojeve, policija nije znala je li nula parna ili nije, pa su izbjegavali kažnjavati vozače čije su tablice završavale na nulu.<ref>{{harvnb|Arsham|2002}}; Citat se pripisuje emisiji ''[[heute]]'' od 1. oktobra 1977. Arshamov izvještaj ponavlja {{harvtxt|Crumpacker|2007|str=165}}.</ref> Da bi se izbjegla ovakva zbrka, relevantni zakoni ponekad preciziraju da je nula parna; takvi zakoni usvojeni su u [[Novi Južni Vels|Novom Južnom Velsu]]<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Matematičar George Andrews sa univerziteta Penn State, koji se prisjeća vremena restrikcije goriva u Australiji ... Tada je neko u parlamentu Novog Južnog Velsa ustvrdio da to znači da registarske tablice koje se završavaju na nulu nikada neće dobiti gorivo, jer 'nula nije ni neparna ni parna.' Tako je parlament Novog Južnog Velsa odlučio da je za svrhu restrikcija potrošnje goriva nula zapravo paran broj!'"</ref> i u saveznoj državi [[Maryland]].<ref>Zakon države Maryland iz 1980. godine precizira: "(a) Na parne datume u kalendaru gorivo mogu kupovati samo operateri vozila koja imaju personalizirane registarske tablice bez ikakvih brojeva, te tablice čija posljednja cifra završava na paran broj. Ovo isključuje tablice operatera amaterskog radija. Nula je paran broj; (b) Na neparne datume u kalendaru ..." Djelimičan citat preuzet iz {{Citation |author=Odjel za zakonske reference |date=1974 |title=Zakoni države Maryland, tom 2  |url=https://books.google.com/books?q=%22ham+radio+operator+plates.+Zero+is+an+even+number%22 |access-date=2. juni 2013}}</ref> Na brodovima američke ratne mornarice parno numerisani odjeljci nalaze se na lučkoj strani, ali nula je rezervirana za odjeljke koji presijecaju središnju os. Drugim riječima, brojevi se čitaju 6-4-2-0-1-3-5, i to slijeva (od lučke strane) udesno (prema sredini broda pa prema desnoj strani).<ref>{{harvnb|Cutler|2008|str=237–238}}</ref> U igri ​​ruleta, broj nula ne računa se kao paran ili neparan, što kasinu daje prednost na ovakvim opkladama.<ref>{{harvnb|Brisman|2004|str=153}}</ref> Slično tome, parnost nule može utjecati na isplate u posebnim opkladama, u situacijama kada ishod zavisi od toga hoće li neki nasumično odabrani broj biti neparan ili paran, a ispostavi se da on bude nula.<ref>{{harvnb|Smock|2006}}; {{harvnb|Hohmann|2007}}; {{harvnb|Turner|1996}}</ref> Igra s rukama pod nazivom "par ili nepar" također je podložna ovome: ako oba igrača pokažu nula prstiju, ukupan broj prstiju je nula, te tako pobjeđuje onaj igrač koji se opkladio na parno.<ref>{{harvnb|Diagram Group|1983|str=213}}</ref> Jedan priručnik za nastavnike sugerira igranje ove igre kao dobar način za uvođenje djece u koncept da je nula djeljiva sa dva.<ref>{{harvnb|Baroody|Coslick|1998|str=1.33}}</ref> == Reference == {{Reflist|colwidth=25em}} == Literatura == {{Refbegin|30em}} * {{Citation |author-last=Anderson |author-first=Ian |date=2001 |title=A First Course in Discrete Mathematics |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-236-5}} * {{Citation |author-last1=Anderson |author-first1=Marlow |author-first2=Todd |author-last2=Feil |date=2005 |title=A First Course in Abstract Algebra: Rings, Groups, And Fields |location=London, UK |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-515-3}} * {{Citation |author-last=Andrews |author-first=Edna |date=1990 |title=Markedness Theory: the union of asymmetry and semiosis in language |location=Durham |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-0959-8}} * {{Citation |author-last=Arnold |author-first=C. L. |date=januar 1919 |title=The Number Zero |journal=The Ohio Educational Monthly |volume=68 |issue=1 |url=https://books.google.com/books?id=v3QbAQAAIAAJ&pg=PA21 |pages=21–22 |access-date=11. 4. 2010 }} * {{Citation |author-last=Arsham |author-first=Hossein |url=http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |title=Zero in Four Dimensions: Historical, Psychological, Cultural, and Logical Perspectives |work=The Pantaneto Forum |date=januar 2002 |access-date=24. 9. 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070925163556/http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |archive-date=25. 9. 2007 }} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Heather C. |author-last2=Hill |author-first3=Hyman |author-last3=Bass |date=2005 |title=Knowing Mathematics for Teaching: Who Knows Mathematics Well Enough To Teach Third Grade, and How Can We Decide? |journal=American Educator |hdl=2027.42/65072}} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Jennifer |author-last2=Lewis |author-first3=Mark Hoover |author-last3=Thames |title=Making mathematics work in school |date=2008 |journal=Journal for Research in Mathematics Education |volume=M14 |pages=13–44 and 195–200 |url=http://www-personal.umich.edu/~dball/articles/BallLewisThames08.pdf |access-date=4. 3. 2010 }} * {{Citation |author-last=Barbeau |author-first=Edward Joseph |date=2003 |title=Polynomials |publisher=Springer |isbn=978-0-387-40627-5}} * {{Citation |author-last1=Baroody |author-first1=Arthur |author-first2=Ronald |author-last2=Coslick |title=Fostering Children's Mathematical Power: An Investigative Approach to K-8 |date=1998 |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=978-0-8058-3105-4}} * {{Citation |author-last1=Berlinghoff |author-first1=William P. |author-first2=Kerry E. |author-last2=Grant |author-first3=Dale |author-last3=Skrien |date=2001 |title=A Mathematics Sampler: Topics for the Liberal Arts |edition=5th rev. |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-7425-0202-4}} * {{Citation |author-last=Border |author-first=Kim C. |date=1985 |title=Fixed Point Theorems with Applications to Economics and Game Theory |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-38808-5}} * {{Citation |author-last=Brisman |author-first=Andrew |title=Mensa Guide to Casino Gambling: Winning Ways |publisher=Sterling |date=2004 |isbn=978-1-4027-1300-2}} * {{Citation |author-last=Bunch |author-first=Bryan H. |date=1982 |title=Mathematical Fallacies and Paradoxes |publisher=Van Nostrand Reinhold |isbn=978-0-442-24905-2}} * {{Citation |author-last1=Caldwell |author-first1=Chris K. |author-last2=Xiong |author-first2=Yeng |date=27. 12. 2012 |title=What is the Smallest Prime? |journal=Journal of Integer Sequences |volume=15 |issue=9 |arxiv=1209.2007 |url=http://cs.uwaterloo.ca/journals/JIS/VOL15/Caldwell1/cald5.html |bibcode=2012arXiv1209.2007C }} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=10. 3. 2006a |edition=First |page=18 |id={{Factiva|SMHH000020060309e23a00049}}}} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=16. 3. 2006b |edition=First |page=20 |id={{Factiva|SMHH000020060315e23g0004z}}}} * {{Citation |author-last=Crumpacker |author-first=Bunny |date=2007 |title=Perfect Figures: The Lore of Numbers and How We Learned to Count |publisher=Macmillan |isbn=978-0-312-36005-4 |url=https://archive.org/details/perfectfigureslo00crum }} * {{Citation |author-last=Cutler |author-first=Thomas J. |title=The Bluejacket's Manual: United States Navy |date=2008 |edition=Centennial |publisher=Naval Institute Press |isbn=978-1-55750-221-6}} * {{Citation |author-last1=Dehaene |author-first1=Stanislas |author-link1=Stanislas Dehaene |author-first2=Serge |author-last2=Bossini |author-first3=Pascal |author-last3=Giraux |title=The mental representation of parity and numerical magnitude |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=122 |issue=3 |pages=371–396 |date=1993 |url=http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |access-date=13. 9. 2007 |doi=10.1037/0096-3445.122.3.371 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719224828/http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Devlin |author-first=Keith |title=The golden age of mathematics |journal=New Scientist |date=april 1985 |volume=106 |issue=1452}} * {{Citation |author=Diagram Group |title=The Official World Encyclopedia of Sports and Games |publisher=Paddington Press |date=1983 |isbn=978-0-448-22202-8 |url=https://archive.org/details/officialworldenc00diag }} * {{Citation |author-last1=Dickerson |author-first1=David S. |author-last2=Pitman |author-first2=Damien J. |date=juli 2012 |title=Advanced college-level students' categorization and use of mathematical definitions |editor=Tai-Yih Tso |journal=Proceedings of the 36th Conference of the International Group for the Psychology of Mathematics Education |volume=2 |pages=187–195 |url=http://www.diva-portal.org/smash/get/diva2:542328/FULLTEXT01.pdf#page=193 }} * {{Citation |author-last1=Dummit |author-first1=David S. |author-first2=Richard M. |author-last2=Foote |date=1999 |title=Abstract Algebra |edition=2e |location=New York, USA |publisher=Wiley |isbn=978-0-471-36857-1}} * {{Citation |author=Educational Testing Service |date=2009 |title=Mathematical Conventions for the Quantitative Reasoning Measure of the GRE revised General Test |publisher=Educational Testing Service |url=http://www.ets.org/s/gre/pdf/gre_math_conventions.pdf |access-date=6. 9. 2011 }} * {{Citation |author-last=Freudenthal |author-first=Hans |author-link=Hans Freudenthal |date=1983 |title=Didactical phenomenology of mathematical structures |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=Reidel}} * {{Citation |author-last=Frobisher |author-first=Len |date=1999 |chapter=Primary School Children's Knowledge of Odd and Even Numbers |editor=Anthony Orton |title=Pattern in the Teaching and Learning of Mathematics |location=London, UK |publisher=Cassell |pages=31–48}} * {{Citation |author-last=Gouvêa |author-first=Fernando Quadros |author-link=Fernando Q. Gouvêa |date=1997 |title=''p''-adic numbers: an introduction |edition=2nd |isbn=978-3-540-62911-5 |publisher=Springer-Verlag}} * {{Citation |author-last=Gowers |author-first=Timothy |author-link=William Timothy Gowers |title=Mathematics: A Very Short Introduction |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-285361-5 |date=2002}} * {{Citation |author=Graduate Management Admission Council |date=septembar 2005 |title=The Official Guide for GMAT Review |edition=11th |isbn=978-0-9765709-0-5 |publisher=Graduate Management Admission Council |location=McLean, Virginia, USA |url=https://archive.org/details/gmatreview00 }} * {{Citation |author-last=Grimes |author-first=Joseph E. |date=1975 |title=The Thread of Discourse |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-90-279-3164-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/threadofdiscours0000grim }} * {{Citation |author-last1=Hartsfield |author-first1=Nora |author-link1=Nora Hartsfield |author-last2=Ringel |author-first2=Gerhard |author-link2=Gerhard Ringel |date=2003 |title=Pearls in Graph Theory: A Comprehensive Introduction |title-link=Pearls in Graph Theory |location=Mineola, New York, USA |publisher=Courier Dover |isbn=978-0-486-43232-8}} * {{Citation |author-last1=Hill |author-first1=Heather C. |author-first2=Merrie L. |author-last2=Blunk |author-first3=Charalambos Y. |author-last3=Charalambous |author-first4=Jennifer M. |author-last4=Lewis |author-first5=Geoffrey C. |author-last5=Phelps |author-first6=Laurie |author-last6=Sleep |author-first7=Deborah Loewenberg |author-last7=Ball |date=2008 |title=Mathematical Knowledge for Teaching and the Mathematical Quality of Instruction: An Exploratory Study |journal=Cognition and Instruction |volume=26 |issue=4 |doi=10.1080/07370000802177235 |pages=430–511 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last=Hohmann |author-first=George |date=25. 10. 2007 |title=Companies let market determine new name |work=Charleston Daily Mail |page=P1C |id={{Factiva|CGAZ000020071027e3ap0001l}}}} * {{Citation |author=Kaplan Staff |date=2004 |title=Kaplan SAT 2400, 2005 Edition |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-7432-6035-0 |url=https://archive.org/details/newsat240000kapl }} * {{Citation |author-last=Keith |author-first=Annie |title=Teachers Engaged in Research: Inquiry in Mathematics Classrooms, Grades Pre-K-2 |chapter=Mathematical Argument in a Second Grade Class: Generating and Justifying Generalized Statements about Odd and Even Numbers |date=2006 |publisher=IAP |isbn=978-1-59311-495-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/teachersengagedi0000unse_t1n2 }} * {{Citation |author-last=Krantz |author-first=Steven George |date=2001 |title=Dictionary of algebra, arithmetic, and trigonometry |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-052-3 |url=https://archive.org/details/dictionaryofalge00kran }} * {{Citation |author-last1=Levenson |author-first1=Esther |author-first2=Pessia |author-last2=Tsamir |author-first3=Dina |author-last3=Tirosh |title=Neither even nor odd: Sixth grade students' dilemmas regarding the parity of zero |volume=26 |issue=2 |date=2007 |pages=83–95 |doi=10.1016/j.jmathb.2007.05.004 |journal=The Journal of Mathematical Behavior}} * {{Citation |author-last=Lichtenberg |author-first=Betty Plunkett |title=Zero is an even number |journal=The Arithmetic Teacher |volume=19 |issue=7 |date=novembar 1972 |pages=535–538 |doi=10.5951/AT.19.7.0535}} * {{Citation |author-last=Lorentz |author-first=Richard J. |date=1994 |title=Recursive Algorithms |publisher=Intellect Books |isbn=978-1-56750-037-0}} * {{Citation |author-last1=Lovas |author-first1=William |author-last2=Pfenning |author-first2=Frank |date=22. 1. 2008 |title=A Bidirectional Refinement Type System for LF |journal=Electronic Notes in Theoretical Computer Science |volume=196 |pages=113–128 |doi=10.1016/j.entcs.2007.09.021 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last1=Lovász |author-first1=László |author-link1=László Lovász |author-first2=József |author-last2=Pelikán |author-first3=Katalin L. |author-last3=Vesztergombi |author-link3=Katalin Vesztergombi |date=2003 |title=Discrete Mathematics: Elementary and Beyond |publisher=Springer |isbn=978-0-387-95585-8}} * {{Citation |author-last=Morgan |author-first=Frank |title=Old Coins |work=Frank Morgan's Math Chat |publisher=The Mathematical Association of America |date=5. 4. 2001 |url=http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |access-date=22. 8. 2009 |archive-date=8. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090108053212/http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |url-status=dead }} * {{Citation |author-last1=Nipkow |author-first1=Tobias |author-link1=Tobias Nipkow |author-first2=Lawrence C. |author-last2=Paulson |author-link2=Lawrence C. Paulson |author-first3=Markus |author-last3=Wenzel |date=2002 |title=Isabelle/Hol: A Proof Assistant for Higher-Order Logic |publisher=Springer |isbn=978-3-540-43376-7}} * {{Citation |author-last1=Nuerk |author-first1=Hans-Christoph |author-first2=Wiebke |author-last2=Iversen |author-first3=Klaus |author-last3=Willmes |title=Notational modulation of the SNARC and the MARC (linguistic markedness of response codes) effect |journal=The Quarterly Journal of Experimental Psychology A |volume=57 |issue=5 |date=juli 2004 |pages=835–863 |doi=10.1080/02724980343000512 |pmid=15204120 |s2cid=10672272}} * {{Citation |author-last=Partee |author-first=Barbara Hall |title=Fundamentals of Mathematics for Linguistics |date=1978 |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=D. Reidel |isbn=978-90-277-0809-0}} * {{Citation |author-last=Penner |author-first=Robert C. |date=1999 |title=Discrete Mathematics: Proof Techniques and Mathematical Structures |location=River Edge|publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-4088-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/discretemathemat0000penn }} * {{Citation |author-last1=Salzmann |author-first1=Helmut |author-first2=Theo |author-last2=Grundhöfer |author-first3=Hermann |author-last3=Hähl |author-first4=Rainer |author-last4=Löwen |date=2007 |title=The Classical Fields: Structural Features of the Real and Rational Numbers |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-86516-6 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/classicalfieldss0000unse }} * {{Citation |author-last=Siegel |author-first=Robert |title=Analysis: Today's date is signified in abbreviations using only odd numbers. 1-1, 1-9, 1-9-9-9. The next time that happens will be more than a thousand years from now. |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1066881 |date=19. 11. 1999 |work=[[All Things Considered]] |publisher=[[National Public Radio]] }} * {{Citation |author-last=Smock |author-first=Doug |title=The odd bets: Hines Ward vs. Tiger Woods |date=6. 2. 2006 |work=[[Charleston Gazette]] |page=P1B |id={{Factiva|CGAZ000020060207e226000bh}}}} * {{Citation |author-last=Snow |author-first=Tony |date=23. 2. 2001 |url=http://www.jewishworldreview.com/tony/snow022301.asp |title=Bubba's fools |work=[[Jewish World Review]] |access-date=22. 8. 2009 }} * {{Citation |author-last1=Sones |author-first1=Bill |author-first2=Rich |author-last2=Sones |title=To hide your age, button your lips |date=8. 5. 2002 |work=[[Deseret News]] |page=C07 |url=http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |archive-url=https://web.archive.org/web/20150508200427/http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |url-status=dead |archive-date=8. 5. 2015 |access-date=21. 6. 2014 }} * {{Citation |author-last=Starr |author-first=Ross M. |author-link=Ross Starr |date=1997 |title=General Equilibrium Theory: An Introduction |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-56473-1}} * {{Citation |author-last=Steinberg |author-first=Neil |title=Even year, odd facts |date=30. 11. 1999 |work=Chicago Sun-Times |edition=5XS |page=50 |id={{Factiva|chi0000020010826dvbu0119h}}}} * {{Citation |author-last=Stewart |author-first=Mark Alan |title=30 Days to the GMAT CAT |date=2001 |location=Stamford |publisher=Thomson |isbn=978-0-7689-0635-6}} * {{Citation |author-last=Stingl |author-first=Jim |title=01:02:03 04/05/06; We can count on some things in life |date=5. 4. 2006 |work=[[Milwaukee Journal Sentinel]] |edition=Final |page=B1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060427002610/http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 |archive-date=27. 4. 2006 |access-date=21. 6. 2014 |url=http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 }} * {{Citation |author-last1=Tabachnikova |author-first1=Olga M. |author-first2= Geoff C. |author-last2=Smith |author-link2=Geoff Smith (mathematician) |date=2000 |title=Topics in Group Theory |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-235-8}} * {{Citation |author=The Math Forum participants |date=2000 |url=http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |title=A question around zero |work=Math Forum » Discussions » History » Historia-Matematica |publisher=Drexel University |access-date=25. 9. 2007 |archive-date=7. 6. 2011  |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607151930/http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Turner |author-first=Julian |title=Sports Betting – For Lytham Look to the South Pacific |date=13. 7. 1996 |work=[[The Guardian]] |page=23 |id={{Factiva|grdn000020011017ds7d00bzg}}}} * {{Citation |author-last1=Wilden |author-first1=Anthony |author-first2=Rhonda |author-last2=Hammer |date=1987 |title=The rules are no game: the strategy of communication |publisher=Routledge Kegan & Paul |isbn=978-0-7100-9868-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/rulesarenogamest0000wild }} * {{Citation |author-last=Wise |author-first=Stephen |date=2002 |title=GIS Basics |publisher=CRC Press |isbn=978-0-415-24651-4}} * {{Citation |author-last=Wong |author-first=Samuel Shaw Ming |date=1997 |title=Computational Methods in Physics and Engineering |publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-3043-2}} {{Refend}} == Dodatna literatura == * {{Citation |author-first=John |author-last=Matousek |date=28. 3. 2001 |title=Zero odd/even: Is Zero Even? |work=Ask Dr. Math |publisher=The Math Forum |url=http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |access-date=6. 6. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129050449/http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |archive-date=29. 11. 2020}} * {{Citation |title=Is zero odd or even? |author-first=Cecil |author-last=Adams |date=1999 |work=The Straight Dope |url=http://www.straightdope.com/columns/read/1723/is-zero-odd-or-even |access-date=6. 6. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220714194034/https://www.straightdope.com/21342866/is-zero-odd-or-even |archive-date=14. 7. 2022}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=8t1TC-5OLdM Je li nula parna? - Numberphile], video sa Jamesom Grimeom, [[Univerzitet u Nottinghamu]] [[Kategorija:Osnovna aritmetika]] [[Kategorija:Parnost (matematika)|Nula]] [[Kategorija:0 (broj)]] d64w43rf3t2e83ab8bd8dyaciom9eor 3831152 3831148 2026-04-18T16:04:55Z Panasko 146730 Poništena izmjena [[Special:Diff/3831148|3831148]] korisnika [[Special:Contributions/Panasko|Panasko]] ([[User talk:Panasko|razgovor]]) 3831152 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Scale of justice 2.svg|thumb|alt=Prazna vaga|Zdjelice ove [[vaga (instrument)|vage]] sadrže nula predmeta, podijeljenih u dvije jednake grupe.]] U matematici, [[0 (broj)|nula]] je [[paran broj]]. Drugim riječima, njena [[parnost (matematika)|parnost]] – karakteristika [[cijeli broj|cijelog broja]] da bude paran ili neparan – parna je. Ovo se može lahko provjeriti na osnovu definicije "parnog": nula je cjelobrojni [[višekratnik (matematika)|višekratnik]] broja [[2 (broj)|dva]], tačnije {{nowrap|0 × 2}}. Kao rezultat, nula dijeli sva svojstva koja karakteriziraju parne brojeve: naprimjer, nula je s obje strane okružena neparnim brojevima, svaki decimalni cijeli broj ima istu parnost kao i njegova posljednja cifra – pa pošto je deset parno, nula će biti parna, a ako je {{mvar|y}} parno, onda {{math|''y'' + ''x''}} ima istu parnost kao {{mvar|x}} – zaista, {{math|0 + ''x''}} i {{math|''x''}} uvijek imaju istu parnost. Nula se također uklapa u obrasce koje formiraju drugi parni brojevi. Pravila parnosti u aritmetici, kao što je {{nowrap|1=''paran'' − ''paran'' = ''paran''}}, zahtijevaju da nula bude parna. Nula je aditivni [[neutralni element]] [[grupa (matematika)|grupe]] parnih cijelih brojeva, i ona je početni slučaj iz kojeg se drugi parni [[prirodni broj]]evi [[rekurzija|rekurzivno definiraju]]. Primjene ove rekurzije, od [[teorija grafova|teorije grafova]] do [[računarska geometrija|računarske geometrije]], oslanjaju se na to da je nula parna. Ne samo da je nula djeljiva sa dva, nego je djeljiva sa svakim [[stepen broja 2|stepenom broja dva]], što je važno za [[binarni brojni sistem]] koji koriste računari. U tom smislu, riječ je o broju koji je "najparniji" od svih.<ref name="arnold-wong">{{harvnb|Arnold|1919|str=21}} "Po istom testu nula nadmašuje sve brojeve u 'parnosti'."; {{harvnb|Wong|1997|str=479}} "Tako je cijeli broj {{nowrap|1=''b''000⋯000 = 0}} onaj koji je najviše 'paran'."</ref> Među širom javnosti, '''parnost nule''' može biti izvor zabune. U eksperimentima za [[vrijeme reakcije]], većina ljudi sporije identificira nulu kao paran broj nego brojeve dva, četiri, šest ili osam. Neki nastavnici – kao i neka djeca na časovima matematike – misle da je nula neparna, ili i parna i neparna, ili nijedno. Istraživači u oblasti [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] predlažu da ove zablude mogu postati prilike za učenje. Proučavanje jednakosti kao što je {{nowrap|1=0 × 2 = 0}} može otkloniti sumnje učenika u vezi s nazivanjem nule [[broj]]em i njenim korištenjem u [[aritmetika|aritmetici]]. Diskusije u razredu mogu navesti učenike da cijene osnovne principe matematičkog zaključivanja, kao što je važnost definicija. Ocjenjivanje parnosti ovog izuzetnog broja rani je primjer sveprisutne teme u matematici: [[apstrakcija (matematika)|apstrakcije]] poznatog koncepta u nepoznato okruženje. == Zašto je nula parna == Standardna definicija "parnog broja" može se upotrijebiti da se direktno [[matematički dokaz|dokaže]] da je nula parna. Broj se naziva "parnim" ako je cjelobrojni višekratnik broja dva. Kao primjer, razlog zašto je deset paran broj jeste taj što je jednak {{nowrap|5 × 2}}. Na isti način, nula je cjelobrojni višekratnik broja dva, naime {{nowrap|0 × 2,}} pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Penner|1999|str=34}}: [[Lema (matematika)|Lema]] B.2.2, ''Cijeli broj 0 je paran i nije neparan''. Penner koristi matematički simbol ∃, [[egzistencijalni kvantifikator]], da bi naveo dokaz: "Da bismo vidjeli da je 0 parna, moramo dokazati da {{nowrap|1=∃''k'' (0 = 2''k''),}} a to slijedi iz jednakosti {{nowrap|1=0 = 2 × 0}}."</ref> Također je moguće objasniti zašto je nula parna bez pozivanja na formalne definicije.<ref>{{harvtxt|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}} raspravljaju o ovom izazovu za nastavnika u osnovnoj školi, koji želi dati matematičke razloge za matematičke činjenice, ali čiji učenici ne koriste istu definiciju niti bi je razumjeli da je uvedena.</ref> Sljedeća objašnjenja daju smisao ideji da je nula parna u smislu osnovnih koncepata brojeva. Na tom temelju, moguće je pružiti logično objašnjenje za samu definiciju – i njenu primjenjivost na nulu. === Osnovna objašnjenja === [[Datoteka:012345Pairs.svg|thumb|alt=Na lijevoj strani, okviri s 0, 2 i 4 bijela predmeta u parovima; na desnoj strani, 1, 3 i 5 predmeta, s neuparenim predmetom u crvenoj boji|Okvir s nula predmeta nema crvenog predmeta koji je ostao kao višak.<ref>Uporediti sa {{harvtxt|Lichtenberg|1972|str=535}} Slika 1</ref>]] Kad je dat skup predmeta, broj se koristi za opisivanje koliko predmeta ima u skupu. Nula je broj ''nijednog predmeta''; u formalnijim terminima, to je broj predmeta u [[prazan skup|praznom skupu]]. Koncept parnosti koristi se za pravljenje grupa od po dva predmeta. Ako se predmeti u skupu mogu podijeliti u grupe od po dva, bez ostatka, onda je broj predmeta paran. Ako jedan predmet ostane, onda je broj predmeta neparan. Prazan skup sadrži nula grupa od po dva, i nijedan predmet ne ostaje nakon ovog grupisanja, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "...brojevi odgovaraju na pitanje 'Koliko?' za skup predmeta ... nula je brojčano svojstvo praznog skupa ... Ako se elementi svakog skupa podijele u grupe od po dva ... onda je broj tog skupa paran broj."</ref> Ove ideje mogu se ilustrirati crtanjem predmeta u parovima. Teško je prikazati nula grupa od po dva, ili naglasiti nepostojanje preostalog predmeta, pa pomaže nacrtati druga grupisanja i uporediti ih s nulom. Naprimjer, u grupi od pet predmeta postoje dva para. Što je još važnije, postoji preostali predmet, pa je pet neparno. U grupi od četiri predmeta nema preostalog predmeta, pa je četiri parno. U grupi od samo jednog predmeta nema parova, i postoji preostali predmet, pa je jedan neparno. U grupi od nula predmeta nema preostalog predmeta, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "Nula grupa od po dvije zvijezde je zaokružena. Nijedna zvijezda ne ostaje. Stoga je nula paran broj."</ref> Postoji još jedna konkretna definicija parnosti: ako se predmeti u skupu mogu smjestiti u dvije grupe jednake veličine, onda je broj predmeta paran. Ova definicija ekvivalentna je prvoj. Opet, nula je parna jer se prazan skup može podijeliti u dvije grupe od po nula elemenata.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012|str=191}} Brojevi se također mogu vizualizirati kao tačke na [[brojevna prava|brojevnoj pravoj]]. Kada se parni i neparni brojevi razlikuju jedni od drugih, njihov obrazac postaje očigledan, posebno ako su uključeni negativni brojevi: [[Datoteka:EvenOddNumberLine.svg|center|alt=Cijeli brojevi od −4 do 10; parni brojevi su prazni krugovi; neparni brojevi su tačke]] Parni i neparni brojevi smjenjuju se. Počevši od bilo kojeg parnog broja, brojanje prema gore ili dolje za dva dolazi do drugih parnih brojeva, te nema razloga da se preskoči nula.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537}}; uporediti njenu Sliku 3. "Ako se parni brojevi identificiraju na neki poseban način ... nema apsolutno nikakvog razloga da se izostavi nula iz obrasca."</ref> Uvođenjem [[množenje|množenja]], parnosti se može pristupiti na formalniji način koristeći aritmetičke izraze. Svaki cijeli broj je ili oblika {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} ili {{nowrap|(2 × ▢) + 1;}} prvi brojevi su parni, a drugi su neparni. Naprimjer, jedan je neparan jer je {{nowrap|1=1 = (2 × 0) + 1,}} a nula je parna jer je {{nowrap|1=0 = (2 × 0) + 0.}} Pravljenje tabele ovih činjenica zatim pojačava sliku brojevne prave iznad.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537–538}} "Na naprednijem nivou ... brojevi izraženi kao {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} su parni brojevi ... nula se lijepo uklapa u ovaj obrazac."</ref> === Definiranje parnosti === Precizna [[definicija]] matematičkog termina, kao što je "paran" što znači "cjelobrojni višekratnik broja dva", u konačnici jeste stvar [[konvencija|konvencije]]. Za razliku od termina "paran", neki matematički termini namjerno su konstruirani da isključe trivijalne ili degenerirane slučajeve. [[Prost broj|Prosti brojevi]] poznat su primjer. Prije dvadesetog stoljeća, definicije prostih brojeva bile su nedosljedne, a značajni matematičari poput [[Christian Goldbach|Goldbacha]], [[Johann Heinrich Lambert|Lamberta]], [[Adrien-Marie Legendre|Legendrea]], [[Arthur Cayley|Cayleya]] i [[Leopold Kronecker|Kroneckera]] pisali su da je broj jedan prost.{{sfn|Caldwell|Xiong|2012|str=5–6}} Moderna definicija "prostog broja" jeste "pozitivni cijeli broj s tačno dva djelitelja", tako da jedan nije prost. Ova definicija može se logički opravdati uočavanjem da prirodnije odgovara matematičkim teoremama koje se odnose na proste brojeve. Naprimjer, [[osnovna teorema aritmetike]] lakše se formulira kada se broj jedan ne smatra prostim.<ref>{{harvnb|Gowers|2002|str=118}} "Naizgled proizvoljno isključivanje broja jedan iz definicije prostog broja … ne izražava neku duboku činjenicu o brojevima: to se samo pokazalo kao korisna konvencija, usvojena da bi postojao samo jedan način faktorizacije bilo kojeg datog broja u proste brojeve." Za detaljniju diskusiju pogledajte {{harvtxt|Caldwell|Xiong|2012}}.</ref> Bilo bi moguće na sličan način redefinirati termin "paran" tako da više ne uključuje nulu. Međutim, u ovom slučaju, nova definicija otežala bi formuliranje teorema u vezi s parnim brojevima. Efekat se već može vidjeti u algebarskim pravilima koja upravljaju parnim i neparnim brojevima.<ref name="Partee">{{harvnb|Partee|1978|str=xxi}}</ref> Najvažnija pravila odnose se na [[sabiranje]], [[oduzimanje]] i [[množenje]]: :paran ± paran = paran :neparan ± neparan = paran :paran × cijeli broj = paran Ubacivanjem odgovarajućih vrijednosti u lijeve strane ovih pravila, može se dobiti nula na desnim stranama: :2 − 2 = 0 :−3 + 3 = 0 :4 × 0 = 0 Gore navedena pravila stoga bi bila netačna da nula nije parna.<ref name="Partee" /> U najboljem slučaju, morala bi biti modificirana. Naprimjer, jedan vodič za učenje za testove tvrdi da se parni brojevi karakteriziraju kao cjelobrojni višekratnici broja dva, ali da nula "nije ni parna ni neparna".<ref name="MarkAlanStewart" /> Shodno tome, pravila vodiča za parne i neparne brojeve sadrže izuzetke: :paran ± paran = paran '''(ili nula)''' :neparan ± neparan = paran '''(ili nula)''' :paran × '''nenulti''' cijeli broj = paran<ref name="MarkAlanStewart">{{harvnb|Stewart|2001|str=54}} Ova pravila su navedena, ali nisu citirana doslovno.</ref> Pravljenje izuzetka za nulu u definiciji parnosti primorava osobu da napravi takve izuzetke u pravilima za parne brojeve. Iz druge perspektive, uzimanje pravila kojih se drže pozitivni parni brojevi i zahtijevanje da ona nastave važiti za cijele brojeve primorava na uobičajenu definiciju i parnost nule.<ref name="Partee" /> == Matematički konteksti == Neizmjerni rezultati u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]] pozivaju se na osnovnu teoremu aritmetike i algebarska svojstva parnih brojeva, pa gore navedeni izbori imaju dalekosežne posljedice. Naprimjer, činjenica da pozitivni brojevi imaju jedinstvene [[faktorizacija|faktorizacije]] znači da se može odrediti ima li broj paran ili neparan broj različitih prostih faktora. Budući da jedan nije prost broj, niti ima proste faktore, on je prazan proizvod nula različitih prostih brojeva; budući da je nula paran broj, jedan ima paran broj različitih prostih faktora. To implicira da [[Möbiusova funkcija]] uzima vrijednost {{nowrap|1=μ(1) = 1}}, što je neophodno da bi bila multiplikativna funkcija i da bi [[Möbiusova formula inverzije]] radila.<ref>{{harvnb|Devlin|1985|str=30–33}}</ref> === Odsustvo neparnosti === Broj {{mvar|n}} jeste neparan ako postoji cijeli broj {{mvar|k}} takav da je {{math|1=''n'' = 2''k'' + 1}}. Jedan od načina da se dokaže da nula nije neparna jeste dokaz kontradikcijom: ako je {{math|1=0 = 2''k'' + 1}} onda je {{math|1=''k'' = −1/2}}, što nije cijeli broj.{{sfn|Penner|1999|str=34}} Budući da nula nije neparna, ako se dokaže da je neki nepoznat broj neparan, onda on ne može biti nula. Ovo naizgled trivijalno zapažanje može pružiti zgodan i jasan dokaz koji objašnjava zašto je neki neparan broj različit od nule. Klasični rezultat [[teorija grafova|teorije grafova]] navodi da graf neparnog reda (koji ima neparan broj čvorova) uvijek ima barem jedan čvor parnog stepena. (Sama izjava zahtijeva da nula bude parna: prazan graf ima paran red, a izolirani čvor ima paran stepen.)<ref name=Berlinghoff>{{harvnb|Berlinghoff|Grant|Skrien|2001}} Za izolirane čvorove pogledajte str. 149; za grupe pogledajte str. 311.</ref> Kako bi se dokazala ova tvrdnja, zapravo je lakše dokazati snažniji rezultat: svaki graf neparnog reda ima ''neparan broj'' čvorova parnog stepena. Pojava ovog neparnog broja objašnjena je još općijim rezultatom, poznatim kao [[lema o rukovanju]]: svaki graf ima paran broj čvorova neparnog stepena.<ref>{{harvnb|Lovász|Pelikán|Vesztergombi|2003|str=127–128}}</ref> Na kraju, paran broj neparnih čvorova prirodno se objašnjava formulom sume stepena. [[Spernerova lema]] jeste naprednija primjena iste strategije. Lema navodi da određena vrsta bojenja na triangulaciji simpleksa ima podsimpleks koji sadrži sve boje. Umjesto da se direktno konstruira takav podsimpleks, praktičnije je dokazati da postoji neparan broj takvih podsimpleksa pomoću argumenta [[matematička indukcija|matematičke indukcije]].<ref>{{harvnb|Starr|1997|str=58–62}}</ref> Snažnija formulacija leme tada objašnjava zašto je ovaj broj neparan: on se prirodno razlaže kao {{nowrap|(''n'' + 1) + ''n''}} kada se u obzir uzmu dvije moguće orijentacije simpleksa.<ref>{{harvnb|Border|1985|str=23–25}}</ref> === Smjenjivanje parnog i neparnog === [[Datoteka:RecursiveEven.svg|right|thumb|alt=0->1->2->3->4->5->6->... u naizmjeničnim bojama|Rekurzivna definicija parnosti prirodnih brojeva]] Činjenica da je nula parna, zajedno sa činjenicom da se parni i neparni brojevi smjenjuju, dovoljna je da se odredi parnost svakog drugog [[prirodni broj|prirodnog broja]]. Ova ideja može se formalizirati u rekurzivnu definiciju skupa parnih prirodnih brojeva: * 0 jeste parno. * (''n'' + 1) jeste parno ako i samo ako ''n'' nije parno. Ova definicija ima konceptualnu prednost jer se oslanja samo na minimalne osnove prirodnih brojeva: postojanje nule i funkcije sljedbenika. Kao takva, korisna je za računarske logičke sisteme kao što su [[Edinburgh Logical Framework|LF]] i dokazivač teorema [[Isabelle (dokazivač teorema)|Isabelle]].<ref>{{harvnb|Lorentz|1994|str=5–6}}; {{harvnb|Lovas|Pfenning|2008|str=115}}; {{harvnb|Nipkow|Paulson|Wenzel|2002|str=127}}</ref> S ovom definicijom, parnost nule nije teorema nego aksiom. Zaista, "nula je paran broj" može se tumačiti kao jedan od Peanovih aksioma, za koje su parni prirodni brojevi model.<ref>{{harvnb|Bunch|1982|str=165}}</ref> Slična konstrukcija proširuje definiciju parnosti na transfinitne [[ordinalni broj|ordinalne brojeve]]: svaki granični ordinal je paran, uključujući nulu, a sljedbenici parnih ordinala su neparni.<ref name="Salzmann">{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=168}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenPolygon.svg|thumb|alt=Nekonveksni poligon probijen strelicom, označen s 0 s vanjske strane, 1 s unutrašnje, 2 s vanjske itd. |Test pripadnosti tačke poligonu]] Klasični test određivanja nalazi li se tačka u poligonu iz [[računarska geometrija|računarske geometrije]] primjenjuje gore navedene ideje. Da bi se odredilo leži li tačka unutar poligona, baca se [[zraka (matematika)|zraka]] iz beskonačnosti prema tački i broji se koliko puta zraka presiječe rub poligona. Broj presjeka jeste paran ako i samo ako je tačka izvan poligona. Ovaj algoritam funkcioniše jer, ako zraka nikada ne presiječe poligon, njen broj presjeka je nula, što je parno, pa je tačka izvan. Svaki put kad zraka presiječe poligon, broj presjeka naizmjenično se mijenja između parnog i neparnog, a tačka na njenom vrhu naizmjenično se mijenja između onog da je izvan i onog da je unutar.<ref>{{harvnb|Wise|2002|str=66–67}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenBipartite.svg|right|thumb|alt=Graf s 9 čvorova, naizmjeničnih boja, označen udaljenošću od čvora na lijevoj strani |Konstrukcija biparticije]] U teoriji grafova, [[bipartitni graf]] jeste graf čiji su čvorovi podijeljeni u dvije boje, tako da susjedni čvorovi imaju različite boje. Ako [[povezani graf]] nema neparnih ciklusa, biparticija se može konstruirati odabirom baznog čvora ''v'' i bojenjem svakog čvora u crno ili bijelo, ovisno o tome je li njegova udaljenost od ''v'' parna ili neparna. Budući da je udaljenost između ''v'' i njega samog jednaka nula, a nula je parna, bazni čvor je obojen različito od svojih susjeda, koji se nalaze na udaljenosti od jedan.<ref>{{harvnb|Anderson|2001|str=53}}; {{harvnb|Hartsfield|Ringel|2003|str=28}}</ref> === Algebarski obrasci === [[Datoteka:EvenIntegersSubgroup.svg|left|thumb|alt=Cijeli brojevi od −4 do +4 raspoređeni u obliku vadičepa, sa pravom linijom koja prolazi kroz parne brojeve |2'''Z''' (plavo) kao podgrupa od '''Z''']] U [[apstraktna algebra|apstraktnoj algebri]], parni cijeli brojevi formiraju različite algebarske strukture koje zahtijevaju uključivanje nule. Činjenica da je aditivni neutralni element (nula) paran, zajedno s parnošću suma i inverznih elemenata parnih brojeva za sabiranje, te sa asocijativnošću sabiranja, znači da parni cijeli brojevi formiraju [[grupa (matematika)|grupu]]. Štaviše, grupa parnih cijelih brojeva pod sabiranjem je [[podgrupa]] grupe svih cijelih brojeva; to je osnovni primjer koncepta podgrupe.<ref name=Berlinghoff /> Ranije zapažanje da pravilo "paran − paran = paran" primorava nulu da bude parna predstavlja dio općeg obrasca: svaki neprazan podskup aditivne grupe koji je zatvoren pri oduzimanju mora biti podgrupa, i posebno, mora sadržavati neutralni element.<ref>{{harvnb|Dummit|Foote|1999|str=48}}</ref> Budući da parni cijeli brojevi formiraju podgrupu cijelih brojeva, oni vrše particiju skupa cijelih brojeva na [[klasa ekvivalencije|klase ekvivalencije]] (kosete). Ovi koseti mogu se opisati kao klase ekvivalencije sljedeće relacije ekvivalencije: {{nowrap|''x'' ~ ''y''}} ako je {{nowrap|(''x'' − ''y'')}} parno. Ovdje se parnost nule direktno manifestira kao [[refleksivnost (matematika)|refleksivnost]] binarne relacije ~.<ref>{{harvnb|Andrews|1990|str=100}}</ref> Postoje samo dva koseta ove podgrupe – parni i neparni brojevi – tako da ima indeks dva. Slično tome, [[alternirajuća grupa]] je podgrupa indeksa dva u simetričnoj grupi od ''n'' slova. Elementi alternirajuće grupe, zvani parne permutacije, jesu proizvodi parnog broja transpozicija. Funkcija identiteta, prazan proizvod nijedne transpozicije, predstavlja parnu permutaciju budući da je nula parna; to je neutralni element grupe.<ref>{{harvnb|Tabachnikova|Smith|2000|str=99}}; {{harvnb|Anderson|Feil|2005|str=437–438}}</ref> Pravilo "paran × cijeli broj = paran" znači da parni brojevi formiraju [[ideal (teorija prstena)|ideal]] u [[prsten (matematika)|prstenu]] cijelih brojeva, a gore navedena relacija ekvivalencije može se opisati kao [[modularna aritmetika|ekvivalencija modulo ovaj ideal]]. Posebno, parni cijeli brojevi su tačno oni cijeli brojevi ''k'' gdje je {{nowrap|''k'' ≡ 0 (mod 2).}} Ova formulacija jeste korisna za istraživanje cjelobrojnih [[korijen funkcije|nula]] [[polinom]]a.<ref>{{harvnb|Barbeau|2003|str=98}}</ref> === 2-adični red === Postoji smisao u kojem su neki višekratnici broja dva "parniji" od drugih. Višekratnici broja četiri nazivaju se dvostruko parnima, jer se mogu podijeliti sa dva dvaput. Ne samo da je nula djeljiva sa četiri, nula ima jedinstveno svojstvo da je djeljiva sa svakim stepenom broja dva, pa nadmašuje sve druge brojeve u "parnosti".<ref name="arnold-wong"/> Jedna posljedica ove činjenice pojavljuje se u poretku sa zamjenom bitova za cjelobrojne tipove podataka koje koriste neki računarski algoritmi, kao što je [[Cooley–Tukey FFT algoritam|Cooley–Tukeyjeva]] brza Fourierova transformacija. Ovaj poredak ima svojstvo da, što se više ulijevo pojavi prva jedinica u binarnom zapisu broja, ili što je broj puta djeljiviji sa dva, to se prije pojavljuje. Zamjena bitova nule i dalje je nula; može se podijeliti sa dva bilo koji broj puta, a njen binarni zapis ne sadrži nijednu jedinicu, pa uvijek dolazi prva.<ref>{{harvnb|Wong|1997|str=479}}</ref> Iako je nula djeljiva sa dva više puta od bilo kojeg drugog broja, nije jednostavno tačno kvantificirati koliko je to puta. Za bilo koji nenulti cijeli broj ''n'', može se definirati 2-adični red broja ''n'' kao broj puta koliko je ''n'' djeljiv sa dva. Ovaj opis ne funkcioniše za nulu; bez obzira na to koliko je puta podijeljena sa dva, uvijek se može ponovo podijeliti sa dva. Umjesto toga, uobičajena konvencija jeste postaviti 2-red nule da bude beskonačnost, kao poseban slučaj.<ref>{{harvnb|Gouvêa|1997|str=25}} O općem prostom broju ''p'': "Rezoniranje je ovdje da zasigurno možemo podijeliti 0 sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p''…" (tri tačke u originalu)</ref> Ova konvencija nije specifična samo za 2-red; to je jedan od aksioma aditivne valuacije u višoj algebri.<ref>{{harvnb|Krantz|2001|str=4}}</ref> Stepeni broja dva – 1, 2, 4, 8, ... – formiraju jednostavan niz brojeva s rastućim 2-redom. U 2-adičnim brojevima, ovakvi nizovi zapravo konvergiraju prema nuli.<ref>{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=224}}</ref> == Obrazovanje == [[Datoteka:FrobisherZeroParity.svg|thumb|upright=1.8|alt=Trakasti grafikon; pogledati opis u glavnom tekstu|Procentualni odgovori tokom vremena<ref name="Frobisher41">{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}</ref>]] Tema parnosti nule često se obrađuje u prve dvije ili tri godine [[osnovna škola|osnovnog obrazovanja]], u okviru kojeg se uvodi i razvija koncept parnih i neparnih brojeva.<ref>Ovo je vremenski okvir u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji i Izraelu; pogledajte {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=85}}.</ref> === Znanje učenika === Grafikon s desne strane<ref name="Frobisher41" /> prikazuje uvjerenja djece o parnosti nule dok napreduju od prvog razreda (dob pet–šest godina) do šestog razreda (dob deset–jedanaest godina) engleskog obrazovnog sistema. Podaci potječu od Lena Frobishera, koji je proveo par anketa među engleskim školarcima. Frobishera je zanimalo kako se znanje o parnosti jednocifrenih brojeva prenosi na znanje o parnosti višecifrenih brojeva, a nula se ističe u rezultatima.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=31 (Uvod); 40–41 (Broj nula); 48 (Implikacije za poučavanje)}}</ref> U preliminarnoj anketi na gotovo četiri stotine sedmogodišnjaka, 45 posto odabralo je ''parno'' umjesto ''neparno'' kada su bili upitani za parnost nule.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=37, 40, 42}}; rezultati su iz ankete provedene sredinom ljetnog polugodišta 1992.</ref> Naknadno istraživanje ponudilo je više izbora: ''nijedno'', ''oboje'' i ''ne znam''. Ovaj put, broj djece u istom dobnom rasponu koja su identificirala nulu kao paran broj opao je na 32 posto.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Procenat djece u drugoj godini koja zaključuju da je nula paran broj mnogo je niži nego u prethodnoj studiji, 32 posto naspram 45 posto"</ref> Uspjeh u odlučivanju da je nula parna u početku raste i zatim se stabilizira na približno 50 posto u razredima od trećeg do šestog.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Uspjeh u odlučivanju da je nula paran broj nije nastavio rasti s godinama, pri čemu je približno jedno od dvoje djece u svakoj godini od druge do šeste stavilo kvačicu u kvadratić za 'parno' ..."</ref> Za poređenje, najlakši zadatak, identificiranje parnosti jedne cifre, stabilizira se na oko 85 posto uspjeha.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=40–42, 47}}; ovi rezultati su iz studije iz februara 1999, koja je uključivala 481 dijete iz tri škole na različitim nivoima uspjeha.</ref> U intervjuima je Frobisher izvukao razmišljanja učenika. Učenik petog razreda odlučio je da je nula parna jer se našla u tablici množenja broja dva. Par učenika četvrtog razreda shvatili su da se nula može podijeliti na jednake dijelove. Još jedan učenik četvrtog razreda zaključio je: "Jedan je neparno, a ako se spustim dolje, onda je to parno."<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Jonathanu"</ref> Intervjui su također otkrili zablude koje stoje iza pogrešnih odgovora. Učenik drugog razreda bio je "sasvim uvjeren" da je nula neparna, s obrazloženjem da "to je prvi broj koji brojiš".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Josephu"</ref> Učenik četvrtog razreda nazvao je nulu "ništa" i mislio je da nije ni neparna ni parna, jer "to nije broj".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Richardu"</ref> U drugoj studiji, Annie Keith posmatrala je razred od petnaest učenika drugog razreda koji su jedni druge uvjeravali da je nula paran broj, zasnovano na naizmjeničnom smjenjivanju parnih i neparnih brojeva te na mogućnosti podjele grupe od nula stvari u dvije jednake grupe.<ref>{{harvnb|Keith|2006|str=35–68}} "Bilo je malo neslaganja oko ideje da je nula paran broj. Učenici su uvjerili onu manjinu koja nije bila sigurna sa dva argumenta. Prvi argument je bio da brojevi idu u obrascu ...neparan, paran, neparan, paran, neparan, paran... a pošto je dva parno, a jedan neparno, broj prije jedan, koji nije razlomak, bio bi nula. Tako bi nula morala biti parna. Drugi argument je bio da, ako osoba ima nula stvari i stavi ih u dvije jednake grupe, u svakoj grupi će biti nula. Dvije grupe bi imale istu količinu, nulu"</ref> Dublje istrage proveli su Esther Levenson, Pessia Tsamir i Dina Tirosh, koji su intervjuirali dvoje učenika šestog razreda u SAD-u koji su pokazivali visoke rezultate na časovima matematike. Jedan učenik preferirao je deduktivna objašnjenja matematičkih tvrdnji, dok je drugi preferirao praktične primjere. Oba učenika u početku su mislila da nula nije ni parna ni neparna, iz različitih razloga. Levenson i drugi pokazali su kako je rezonovanje učenika odražavalo njihove koncepte o nuli i dijeljenju.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=83–95}}</ref> {| class="wikitable" style="margin:0.5em 0 1.3em 1.4em; float:right" ! Tvrdnje koje su iznijeli učenici<ref name=BallFig/> |- | "''Nula nije ni parna ni neparna.''" |- | "''Nula bi mogla biti parna.''" |- | "''Nula nije neparna.''" |- | "''Nula mora biti parna.''" |- | "''Nula nije paran broj.''" |- | "''Nula će uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula neće uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula je parna.''" |- | "''Nula je posebna.''" |} [[Deborah Loewenberg Ball]] analizirala je ideje američkih učenika trećeg razreda o parnim i neparnim brojevima, te o nuli, o kojima su upravo raspravljali s grupom učenika četvrtog razreda. Učenici su razgovarali o parnosti nule, pravilima za parne brojeve i o tome kako se matematika radi. Tvrdnje o nuli imale su različite oblike, kao što se vidi na spisku desno.<ref name=BallFig>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=27}}, Slika 1.5 "Matematičke tvrdnje o nuli."</ref> Ball i njeni koautori tvrdili su da je epizoda pokazala kako učenici mogu "raditi matematiku u školi", za razliku od uobičajenog svođenja discipline na mehaničko rješavanje zadataka.{{sfn|Ball|Lewis|Thames|2008|str=16}} Jedna od tema u istraživačkoj literaturi jeste tenzija između vizualnih slika koncepata parnosti koje učenici imaju i njihovih definicija koncepata.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007}}; {{harvnb|Dickerson|Pitman|2012}}</ref> Učenici šestog razreda iz studije Levenson i drugih definirali su parne brojeve kao višekratnike broja dva ili brojeve djeljive sa dva, ali na početku nisu bili u stanju primijeniti ovu definiciju na nulu jer nisu bili sigurni kako da pomnože ili podijele nulu sa dva. Intervjuer ih je na kraju naveo na zaključak da je nula parna; učenici su došli do tog zaključka različitim putevima, oslanjajući se na kombinaciju slika, definicija, praktičnih objašnjenja i apstraktnih objašnjenja. U drugoj studiji, David Dickerson i Damien Pitman ispitivali su korištenje definicija od strane pet naprednih dodiplomskih studenata na smjeru matematika. Otkrili su da su studenti dodiplomskog studija uglavnom bili sposobni primijeniti definiciju pojma "paran" na nulu, ali ih i dalje nije ubijedilo to obrazloženje, budući da je bilo u sukobu s njihovim vizualnim slikama o konceptima.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012}} === Znanje nastavnika === Istraživači [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] sa [[Univerzitet Michigana|Univerziteta u Michiganu]] uključili su pitanje tipa tačno/netačno – "0 je paran broj" – u bazu podataka od više od 250 pitanja dizajniranih da izmjere poznavanje gradiva kod nastavnika. To pitanje za njih ilustrira "opće znanje ... koje bi svaki dobro obrazovani odrasli čovjek trebao imati", i "ideološki je neutralno" jer se odgovor ne razlikuje između tradicionalne matematike i njenih reformiranih verzija. U studiji provedenoj u Sjedinjenim Američkim Državama od 2000. do 2004, u kojoj je učestvovalo sedam stotina nastavnika u osnovnim školama, ukupni rezultati na ovakvim pitanjima značajno su predvidjeli poboljšanja u rezultatima standardiziranih testova učenika nakon što su pohađali časove kod tih nastavnika.<ref>{{harvnb|Ball|Hill|Bass|2005|str=14–16}}</ref> U dubljoj studiji iz 2008. godine, istraživači su pronašli školu u kojoj su svi nastavnici smatrali da nula nije ni neparna ni parna, uključujući jednog nastavnika koji je bio uzoran po svim ostalim mjerilima. Zabludu je proširio trener matematike u njihovoj ustanovi.{{sfn|Hill|Blunk|Charalambous|Lewis|2008|str=446–447}} Nije poznato koliko nastavnika gaji zablude o nuli. Studije u Michiganu nisu objavile podatke za pojedinačna pitanja. Betty Lichtenberg, vanredna profesorica matematičkog obrazovanja na Univerzitetu u Južnoj Floridi, izvijestila je u studiji iz 1972. godine da su, kada je grupi budućih nastavnika u osnovnim školama dat test tačno/netačno, u koji je bila uključena tvrdnja "Nula je paran broj", oni to smatrali "trik-pitanjem", a približno dvije trećine odgovorile su "netačno".<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535}}</ref> === Implikacije za podučavanje === S matematičkog stanovišta, dokazivanje da je nula parna jednostavna je primjena definicije, ali više objašnjenja potrebno je u kontekstu obrazovanja. Jedan problem tiče se osnova dokaza; definicija riječi "paran" kao "cjelobrojni višekratnik broja dva" nije uvijek prikladna. Učenik u prvim godinama osnovnog obrazovanja možda još nije naučio šta znači "cijeli broj" ili "višekratnik", a kamoli kako se množi s nulom.<ref>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}}. Pogledajte i njeno uvodno predavanje za daljnju raspravu o odgovarajućim definicijama.</ref> Osim toga, navođenje definicije parnosti za sve cijele brojeve može izgledati kao proizvoljna konceptualna prečica ako su jedini dosad proučavani parni brojevi bili pozitivni. Od pomoći može biti priznavanje da, kako se koncept broja proširuje sa pozitivnih cijelih brojeva tako da uključuje nulu i negativne cijele brojeve, svojstva brojeva poput parnosti također se proširuju na netrivijalan način.<ref>Kao što je zaključeno u {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=93}}, pozivajući se na {{harvtxt|Freudenthal|1983|str=460}}</ref> == Numerička kognicija == [[Datoteka:Nuerk figure 4 bare.svg|thumb|alt=Brojevi 0–8, ponovljeni dvaput, u kompleksnom aranžmanu; nule su na vrhu, odvojene tačkastom linijom|Statistička analiza eksperimentalnih podataka, prikazuje odvajanje nule. U ovoj analizi najmanjeg prostora, samo je grupisanje podataka značajno; osi su proizvoljne.<ref>{{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=851}}: "Također se može vidjeti da se nula snažno razlikuje od svih ostalih brojeva, bez obzira na to reaguje li se na nju lijevom ili desnom rukom. (Pogledajte liniju koja razdvaja nulu od ostalih brojeva.)"</ref>]] Odrasle osobe koje vjeruju da je nula parna mogu uprkos tome biti nenaviknute na pomisao da je ona parna, i to do te mjere da ih to mjerljivo usporava u eksperimentu za vrijeme reakcije. [[Stanislas Dehaene]], pionir u polju numeričke kognicije, vodio je niz takvih eksperimenata početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Brojčani znak blica se ispitaniku na računarskom monitoru, a računar bilježi vrijeme potrebno da ispitanik pritisne jedno od dva dugmeta kako bi identificirao broj kao neparan ili paran. Rezultati su pokazali da je reakcija na nulu sporija nego za druge parne brojeve. Neke varijacije eksperimenta utvrdile su kašnjenja od čak šezdeset milisekundi, ili približno deset posto prosječnog vremena reakcije – što je mala razlika, ali statistički značajna.<ref>Pogledati podatke u studiji {{harvtxt|Dehaene|Bossini|Giraux|1993}}, te sažetak u {{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=837}}.</ref> Dehaeneovi eksperimenti nisu bili osmišljeni isključivo za proučavanje nule, već i za upoređivanje konkurentskih modela za način na koji se informacije o parnosti obrađuju i izvlače. Najspecifičniji model, hipoteza o mentalnom računanju, sugerira da bi reakcije na nulu trebale biti brze; nula je mali broj, pa je lahko izračunati {{nowrap|1=0 × 2 = 0}}. (Poznato je da ispitanici izračunavaju i izgovaraju rezultat množenja s nulom brže nego rezultat množenja brojeva različitih od nule, iako su sporiji u provjeravanju predloženih rezultata poput {{nowrap|1=2 × 0 = 0}}.) Rezultati eksperimenata sugerirali su da se dešavalo nešto sasvim drugačije: informacija o parnosti navodno se pozivala iz memorije zajedno s grupom srodnih svojstava, kao što su svojstvo da broj bude prost broj ili stepen broja dva. I niz stepena broja dva, kao i niz pozitivnih parnih brojeva (dva, četiri, šest, osam, ...), jesu dobro izdvojene mentalne kategorije čiji su članovi prototipski parni. Nula ne pripada nijednom od tih nizova, što uzrokuje sporije odgovore.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=374–376}}</ref> Ponovljeni eksperimenti pokazali su kašnjenje kod nule za ispitanike različitih uzrasta i nacionalnih te jezičkih pripadnosti, u susretu s imenima brojeva ispisanim slovima, ciframa i zrcalno odraženima. Dehaeneova grupa pronašla je jedan diferencirajući faktor: matematičku stručnost. U jednom od njihovih eksperimenata, studenti prestižne francuske ustanove (École Normale Supérieure) podijeljeni su u dvije grupe: one na književnim studijama, i one koji studiraju matematiku, fiziku ili biologiju. Usporavanje kod nule "uglavnom je nađeno u književnoj grupi", a zapravo, "prije eksperimenta, neki ispitanici iz te grupe nisu bili sigurni da li je nula neparna ili parna, pa ih je trebalo podsjetiti na matematičku definiciju".<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376–377}}</ref> Ova snažna zavisnost o stepenu upoznatosti s gradivom iznova potkopava hipotezu o mentalnom računanju.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376}} "U nekom intuitivnom smislu, pojam parnosti je poznat samo za brojeve veće od dva. Zaista, prije eksperimenta, neki ispitanici [koji su bili studenti književnosti] nisu bili sigurni je li nula neparna ili parna i morali su ih podsjetiti na matematičku definiciju. Dokazi, ukratko, sugeriraju da, umjesto da se izračunava u hodu korištenjem kriterija djeljivosti sa dva, informacija o parnosti izvlači se iz memorije zajedno sa nizom drugih semantičkih svojstava ... Ako se u procjenama parnosti pristupa semantičkoj memoriji, onda bi se trebale pronaći interindividualne razlike ovisno o poznavanju koncepata brojeva od strane ispitanika."</ref> Ovaj efekat također sugerira da nije prikladno uključivati nulu u eksperimente u kojima se parni i neparni brojevi posmatraju kao grupa u poređenju. Kao što kaže jedna studija: "Većina istraživača izgleda da se slaže u tome da nula nije tipičan paran broj i da je ne bi trebalo istraživati kao dio mentalne brojevne prave."<ref>{{harvnb|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=838, 860–861}}</ref> == Svakodnevni konteksti == Neki od konteksta u kojima se spominje parnost nule čisto su retoričke prirode. Lingvist Joseph Grimes promišlja kako je pitanje "Je li nula paran broj?", postavljeno bračnim parovima, dobar način da ih se navede na to da se počnu neslagati.<ref>{{harvnb|Grimes|1975|str=156}} "...neko može postaviti sljedeća pitanja bračnim parovima s kojima se poznaje: (1) Je li nula paran broj? ... Mnogi parovi se ne slažu..."</ref> Ljudi koji misle da nula nije ni parna ni neparna mogu koristiti pitanje parnosti nule kao dokaz da svako pravilo ima protuprimjer,<ref>{{harvnb|Wilden|Hammer|1987|str=104}}</ref> ili kao primjer trik-pitanja.<ref>{{harvnb|Snow|2001}}; {{harvnb|Morgan|2001}}</ref> Godine 2000. mediji su zabilježili par neobičnih prekretnica: "19. 11. 1999." bio je posljednji [[kalendar|kalendarski datum]] sastavljen od svih neparnih cifara kakav se neće dogoditi još jako dugo vremena, a "2. 2. 2000." bio je prvi datum sastavljen od svih parnih cifara kakav se nije dogodio jako dugo vremena.<ref>{{harvnb|Steinberg|1999}}; {{harvnb|Siegel|1999}}; {{harvnb|Stingl|2006}}</ref> Budući da se u ovim rezultatima koriste činjenicom da je nula parna, neki su se čitaoci usprotivili toj ideji.<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Slijedi da je nula parna, i da 2. 2. 2000. savršeno rješava zagonetku. Ipak, uvijek iznenađuje koliko je ljudima neobično nazivati nulu parnom..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006a}} "'...prema matematičarima, broj nula, zajedno s negativnim brojevima i razlomcima, nije ni paran ni neparan,' piše Etan..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006b}} "'Slažem se da je nula parna, ali je li profesor Bunder mudar kada to 'dokazuje' tvrdeći da je 0 = 2 × 0? Tom logikom (i to od doktora matematičke logike, ni manje ni više), pošto je 0 = 1 × 0, ona je također i neparna!' Profesor će ovo osporiti, i, logično, on ima čvrstu osnovu za to, ali bismo mogli ovu temu uskoro i iscrpiti..."</ref> U standardiziranim testovima, ako se pitanje odnosi na ponašanje parnih brojeva, možda je potrebno imati na umu da je nula parna.<ref>{{harvnb|Osoblje Kaplana|2004|str=227}}</ref> Zvanične publikacije vezane za [[Graduate Management Admission Test|GMAT]] i [[Graduate Record Examinations|GRE]] testove navode da je nula parna.<ref>{{harvnb|Graduate Management Admission Council|2005|str=108, 295–297}}; {{harvnb|Educational Testing Service|2009|str=1}}</ref> Parnost nule relevantna je kod sistema za ograničenje potrošnje pomoću sistema parnih i neparnih brojeva ("par-nepar"), u kojem se automobilima može voziti ili se za njih može kupovati gorivo naizmjeničnim danima, u zavisnosti od toga kakva je parnost posljednje cifre njihovih [[registarska oznaka|registarskih oznaka]]. Polovina brojeva u datom rasponu završava na brojeve nula, dva, četiri, šest, osam, a druga polovina na brojeve jedan, tri, pet, sedam, devet, pa je logičan potez svrstati nulu sa ostalim parnim brojevima. Međutim, 1977. godine sistem na snazi u Parizu doveo je do konfuzije; na dan rezerviran samo za neparne brojeve, policija nije znala je li nula parna ili nije, pa su izbjegavali kažnjavati vozače čije su tablice završavale na nulu.<ref>{{harvnb|Arsham|2002}}; Citat se pripisuje emisiji ''[[heute]]'' od 1. oktobra 1977. Arshamov izvještaj ponavlja {{harvtxt|Crumpacker|2007|str=165}}.</ref> Da bi se izbjegla ovakva zbrka, relevantni zakoni ponekad preciziraju da je nula parna; takvi zakoni usvojeni su u [[Novi Južni Vels|Novom Južnom Velsu]]<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Matematičar George Andrews sa univerziteta Penn State, koji se prisjeća vremena restrikcije goriva u Australiji ... Tada je neko u parlamentu Novog Južnog Velsa ustvrdio da to znači da registarske tablice koje se završavaju na nulu nikada neće dobiti gorivo, jer 'nula nije ni neparna ni parna.' Tako je parlament Novog Južnog Velsa odlučio da je za svrhu restrikcija potrošnje goriva nula zapravo paran broj!'"</ref> i u saveznoj državi [[Maryland]].<ref>Zakon države Maryland iz 1980. godine precizira: "(a) Na parne datume u kalendaru gorivo mogu kupovati samo operateri vozila koja imaju personalizirane registarske tablice bez ikakvih brojeva, te tablice čija posljednja cifra završava na paran broj. Ovo isključuje tablice operatera amaterskog radija. Nula je paran broj; (b) Na neparne datume u kalendaru ..." Djelimičan citat preuzet iz {{Citation |author=Odjel za zakonske reference |date=1974 |title=Zakoni države Maryland, tom 2  |url=https://books.google.com/books?q=%22ham+radio+operator+plates.+Zero+is+an+even+number%22 |access-date=2. juni 2013}}</ref> Na brodovima američke ratne mornarice parno numerisani odjeljci nalaze se na lučkoj strani, ali nula je rezervirana za odjeljke koji presijecaju središnju os. Drugim riječima, brojevi se čitaju 6-4-2-0-1-3-5, i to slijeva (od lučke strane) udesno (prema sredini broda pa prema desnoj strani).<ref>{{harvnb|Cutler|2008|str=237–238}}</ref> U igri ​​ruleta, broj nula ne računa se kao paran ili neparan, što kasinu daje prednost na ovakvim opkladama.<ref>{{harvnb|Brisman|2004|str=153}}</ref> Slično tome, parnost nule može utjecati na isplate u posebnim opkladama, u situacijama kada ishod zavisi od toga hoće li neki nasumično odabrani broj biti neparan ili paran, a ispostavi se da on bude nula.<ref>{{harvnb|Smock|2006}}; {{harvnb|Hohmann|2007}}; {{harvnb|Turner|1996}}</ref> Igra s rukama pod nazivom "par ili nepar" također je podložna ovome: ako oba igrača pokažu nula prstiju, ukupan broj prstiju je nula, te tako pobjeđuje onaj igrač koji se opkladio na parno.<ref>{{harvnb|Diagram Group|1983|str=213}}</ref> Jedan priručnik za nastavnike sugerira igranje ove igre kao dobar način za uvođenje djece u koncept da je nula djeljiva sa dva.<ref>{{harvnb|Baroody|Coslick|1998|str=1.33}}</ref> == Reference == {{Reflist|colwidth=25em}} == Literatura == {{Refbegin|30em}} * {{Citation |author-last=Anderson |author-first=Ian |date=2001 |title=A First Course in Discrete Mathematics |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-236-5}} * {{Citation |author-last1=Anderson |author-first1=Marlow |author-first2=Todd |author-last2=Feil |date=2005 |title=A First Course in Abstract Algebra: Rings, Groups, And Fields |location=London, UK |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-515-3}} * {{Citation |author-last=Andrews |author-first=Edna |date=1990 |title=Markedness Theory: the union of asymmetry and semiosis in language |location=Durham |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-0959-8}} * {{Citation |author-last=Arnold |author-first=C. L. |date=januar 1919 |title=The Number Zero |journal=The Ohio Educational Monthly |volume=68 |issue=1 |url=https://books.google.com/books?id=v3QbAQAAIAAJ&pg=PA21 |pages=21–22 |access-date=11. 4. 2010 }} * {{Citation |author-last=Arsham |author-first=Hossein |url=http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |title=Zero in Four Dimensions: Historical, Psychological, Cultural, and Logical Perspectives |work=The Pantaneto Forum |date=januar 2002 |access-date=24. 9. 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070925163556/http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |archive-date=25. 9. 2007 }} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Heather C. |author-last2=Hill |author-first3=Hyman |author-last3=Bass |date=2005 |title=Knowing Mathematics for Teaching: Who Knows Mathematics Well Enough To Teach Third Grade, and How Can We Decide? |journal=American Educator |hdl=2027.42/65072}} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Jennifer |author-last2=Lewis |author-first3=Mark Hoover |author-last3=Thames |title=Making mathematics work in school |date=2008 |journal=Journal for Research in Mathematics Education |volume=M14 |pages=13–44 and 195–200 |url=http://www-personal.umich.edu/~dball/articles/BallLewisThames08.pdf |access-date=4. 3. 2010 }} * {{Citation |author-last=Barbeau |author-first=Edward Joseph |date=2003 |title=Polynomials |publisher=Springer |isbn=978-0-387-40627-5}} * {{Citation |author-last1=Baroody |author-first1=Arthur |author-first2=Ronald |author-last2=Coslick |title=Fostering Children's Mathematical Power: An Investigative Approach to K-8 |date=1998 |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=978-0-8058-3105-4}} * {{Citation |author-last1=Berlinghoff |author-first1=William P. |author-first2=Kerry E. |author-last2=Grant |author-first3=Dale |author-last3=Skrien |date=2001 |title=A Mathematics Sampler: Topics for the Liberal Arts |edition=5th rev. |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-7425-0202-4}} * {{Citation |author-last=Border |author-first=Kim C. |date=1985 |title=Fixed Point Theorems with Applications to Economics and Game Theory |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-38808-5}} * {{Citation |author-last=Brisman |author-first=Andrew |title=Mensa Guide to Casino Gambling: Winning Ways |publisher=Sterling |date=2004 |isbn=978-1-4027-1300-2}} * {{Citation |author-last=Bunch |author-first=Bryan H. |date=1982 |title=Mathematical Fallacies and Paradoxes |publisher=Van Nostrand Reinhold |isbn=978-0-442-24905-2}} * {{Citation |author-last1=Caldwell |author-first1=Chris K. |author-last2=Xiong |author-first2=Yeng |date=27. 12. 2012 |title=What is the Smallest Prime? |journal=Journal of Integer Sequences |volume=15 |issue=9 |arxiv=1209.2007 |url=http://cs.uwaterloo.ca/journals/JIS/VOL15/Caldwell1/cald5.html |bibcode=2012arXiv1209.2007C }} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=10. 3. 2006a |edition=First |page=18 |id={{Factiva|SMHH000020060309e23a00049}}}} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=16. 3. 2006b |edition=First |page=20 |id={{Factiva|SMHH000020060315e23g0004z}}}} * {{Citation |author-last=Crumpacker |author-first=Bunny |date=2007 |title=Perfect Figures: The Lore of Numbers and How We Learned to Count |publisher=Macmillan |isbn=978-0-312-36005-4 |url=https://archive.org/details/perfectfigureslo00crum }} * {{Citation |author-last=Cutler |author-first=Thomas J. |title=The Bluejacket's Manual: United States Navy |date=2008 |edition=Centennial |publisher=Naval Institute Press |isbn=978-1-55750-221-6}} * {{Citation |author-last1=Dehaene |author-first1=Stanislas |author-link1=Stanislas Dehaene |author-first2=Serge |author-last2=Bossini |author-first3=Pascal |author-last3=Giraux |title=The mental representation of parity and numerical magnitude |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=122 |issue=3 |pages=371–396 |date=1993 |url=http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |access-date=13. 9. 2007 |doi=10.1037/0096-3445.122.3.371 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719224828/http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Devlin |author-first=Keith |title=The golden age of mathematics |journal=New Scientist |date=april 1985 |volume=106 |issue=1452}} * {{Citation |author=Diagram Group |title=The Official World Encyclopedia of Sports and Games |publisher=Paddington Press |date=1983 |isbn=978-0-448-22202-8 |url=https://archive.org/details/officialworldenc00diag }} * {{Citation |author-last1=Dickerson |author-first1=David S. |author-last2=Pitman |author-first2=Damien J. |date=juli 2012 |title=Advanced college-level students' categorization and use of mathematical definitions |editor=Tai-Yih Tso |journal=Proceedings of the 36th Conference of the International Group for the Psychology of Mathematics Education |volume=2 |pages=187–195 |url=http://www.diva-portal.org/smash/get/diva2:542328/FULLTEXT01.pdf#page=193 }} * {{Citation |author-last1=Dummit |author-first1=David S. |author-first2=Richard M. |author-last2=Foote |date=1999 |title=Abstract Algebra |edition=2e |location=New York, USA |publisher=Wiley |isbn=978-0-471-36857-1}} * {{Citation |author=Educational Testing Service |date=2009 |title=Mathematical Conventions for the Quantitative Reasoning Measure of the GRE revised General Test |publisher=Educational Testing Service |url=http://www.ets.org/s/gre/pdf/gre_math_conventions.pdf |access-date=6. 9. 2011 }} * {{Citation |author-last=Freudenthal |author-first=Hans |author-link=Hans Freudenthal |date=1983 |title=Didactical phenomenology of mathematical structures |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=Reidel}} * {{Citation |author-last=Frobisher |author-first=Len |date=1999 |chapter=Primary School Children's Knowledge of Odd and Even Numbers |editor=Anthony Orton |title=Pattern in the Teaching and Learning of Mathematics |location=London, UK |publisher=Cassell |pages=31–48}} * {{Citation |author-last=Gouvêa |author-first=Fernando Quadros |author-link=Fernando Q. Gouvêa |date=1997 |title=''p''-adic numbers: an introduction |edition=2nd |isbn=978-3-540-62911-5 |publisher=Springer-Verlag}} * {{Citation |author-last=Gowers |author-first=Timothy |author-link=William Timothy Gowers |title=Mathematics: A Very Short Introduction |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-285361-5 |date=2002}} * {{Citation |author=Graduate Management Admission Council |date=septembar 2005 |title=The Official Guide for GMAT Review |edition=11th |isbn=978-0-9765709-0-5 |publisher=Graduate Management Admission Council |location=McLean, Virginia, USA |url=https://archive.org/details/gmatreview00 }} * {{Citation |author-last=Grimes |author-first=Joseph E. |date=1975 |title=The Thread of Discourse |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-90-279-3164-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/threadofdiscours0000grim }} * {{Citation |author-last1=Hartsfield |author-first1=Nora |author-link1=Nora Hartsfield |author-last2=Ringel |author-first2=Gerhard |author-link2=Gerhard Ringel |date=2003 |title=Pearls in Graph Theory: A Comprehensive Introduction |title-link=Pearls in Graph Theory |location=Mineola, New York, USA |publisher=Courier Dover |isbn=978-0-486-43232-8}} * {{Citation |author-last1=Hill |author-first1=Heather C. |author-first2=Merrie L. |author-last2=Blunk |author-first3=Charalambos Y. |author-last3=Charalambous |author-first4=Jennifer M. |author-last4=Lewis |author-first5=Geoffrey C. |author-last5=Phelps |author-first6=Laurie |author-last6=Sleep |author-first7=Deborah Loewenberg |author-last7=Ball |date=2008 |title=Mathematical Knowledge for Teaching and the Mathematical Quality of Instruction: An Exploratory Study |journal=Cognition and Instruction |volume=26 |issue=4 |doi=10.1080/07370000802177235 |pages=430–511 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last=Hohmann |author-first=George |date=25. 10. 2007 |title=Companies let market determine new name |work=Charleston Daily Mail |page=P1C |id={{Factiva|CGAZ000020071027e3ap0001l}}}} * {{Citation |author=Kaplan Staff |date=2004 |title=Kaplan SAT 2400, 2005 Edition |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-7432-6035-0 |url=https://archive.org/details/newsat240000kapl }} * {{Citation |author-last=Keith |author-first=Annie |title=Teachers Engaged in Research: Inquiry in Mathematics Classrooms, Grades Pre-K-2 |chapter=Mathematical Argument in a Second Grade Class: Generating and Justifying Generalized Statements about Odd and Even Numbers |date=2006 |publisher=IAP |isbn=978-1-59311-495-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/teachersengagedi0000unse_t1n2 }} * {{Citation |author-last=Krantz |author-first=Steven George |date=2001 |title=Dictionary of algebra, arithmetic, and trigonometry |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-052-3 |url=https://archive.org/details/dictionaryofalge00kran }} * {{Citation |author-last1=Levenson |author-first1=Esther |author-first2=Pessia |author-last2=Tsamir |author-first3=Dina |author-last3=Tirosh |title=Neither even nor odd: Sixth grade students' dilemmas regarding the parity of zero |volume=26 |issue=2 |date=2007 |pages=83–95 |doi=10.1016/j.jmathb.2007.05.004 |journal=The Journal of Mathematical Behavior}} * {{Citation |author-last=Lichtenberg |author-first=Betty Plunkett |title=Zero is an even number |journal=The Arithmetic Teacher |volume=19 |issue=7 |date=novembar 1972 |pages=535–538 |doi=10.5951/AT.19.7.0535}} * {{Citation |author-last=Lorentz |author-first=Richard J. |date=1994 |title=Recursive Algorithms |publisher=Intellect Books |isbn=978-1-56750-037-0}} * {{Citation |author-last1=Lovas |author-first1=William |author-last2=Pfenning |author-first2=Frank |date=22. 1. 2008 |title=A Bidirectional Refinement Type System for LF |journal=Electronic Notes in Theoretical Computer Science |volume=196 |pages=113–128 |doi=10.1016/j.entcs.2007.09.021 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last1=Lovász |author-first1=László |author-link1=László Lovász |author-first2=József |author-last2=Pelikán |author-first3=Katalin L. |author-last3=Vesztergombi |author-link3=Katalin Vesztergombi |date=2003 |title=Discrete Mathematics: Elementary and Beyond |publisher=Springer |isbn=978-0-387-95585-8}} * {{Citation |author-last=Morgan |author-first=Frank |title=Old Coins |work=Frank Morgan's Math Chat |publisher=The Mathematical Association of America |date=5. 4. 2001 |url=http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |access-date=22. 8. 2009 |archive-date=8. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090108053212/http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |url-status=dead }} * {{Citation |author-last1=Nipkow |author-first1=Tobias |author-link1=Tobias Nipkow |author-first2=Lawrence C. |author-last2=Paulson |author-link2=Lawrence C. Paulson |author-first3=Markus |author-last3=Wenzel |date=2002 |title=Isabelle/Hol: A Proof Assistant for Higher-Order Logic |publisher=Springer |isbn=978-3-540-43376-7}} * {{Citation |author-last1=Nuerk |author-first1=Hans-Christoph |author-first2=Wiebke |author-last2=Iversen |author-first3=Klaus |author-last3=Willmes |title=Notational modulation of the SNARC and the MARC (linguistic markedness of response codes) effect |journal=The Quarterly Journal of Experimental Psychology A |volume=57 |issue=5 |date=juli 2004 |pages=835–863 |doi=10.1080/02724980343000512 |pmid=15204120 |s2cid=10672272}} * {{Citation |author-last=Partee |author-first=Barbara Hall |title=Fundamentals of Mathematics for Linguistics |date=1978 |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=D. Reidel |isbn=978-90-277-0809-0}} * {{Citation |author-last=Penner |author-first=Robert C. |date=1999 |title=Discrete Mathematics: Proof Techniques and Mathematical Structures |location=River Edge|publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-4088-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/discretemathemat0000penn }} * {{Citation |author-last1=Salzmann |author-first1=Helmut |author-first2=Theo |author-last2=Grundhöfer |author-first3=Hermann |author-last3=Hähl |author-first4=Rainer |author-last4=Löwen |date=2007 |title=The Classical Fields: Structural Features of the Real and Rational Numbers |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-86516-6 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/classicalfieldss0000unse }} * {{Citation |author-last=Siegel |author-first=Robert |title=Analysis: Today's date is signified in abbreviations using only odd numbers. 1-1, 1-9, 1-9-9-9. The next time that happens will be more than a thousand years from now. |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1066881 |date=19. 11. 1999 |work=[[All Things Considered]] |publisher=[[National Public Radio]] }} * {{Citation |author-last=Smock |author-first=Doug |title=The odd bets: Hines Ward vs. Tiger Woods |date=6. 2. 2006 |work=[[Charleston Gazette]] |page=P1B |id={{Factiva|CGAZ000020060207e226000bh}}}} * {{Citation |author-last=Snow |author-first=Tony |date=23. 2. 2001 |url=http://www.jewishworldreview.com/tony/snow022301.asp |title=Bubba's fools |work=[[Jewish World Review]] |access-date=22. 8. 2009 }} * {{Citation |author-last1=Sones |author-first1=Bill |author-first2=Rich |author-last2=Sones |title=To hide your age, button your lips |date=8. 5. 2002 |work=[[Deseret News]] |page=C07 |url=http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |archive-url=https://web.archive.org/web/20150508200427/http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |url-status=dead |archive-date=8. 5. 2015 |access-date=21. 6. 2014 }} * {{Citation |author-last=Starr |author-first=Ross M. |author-link=Ross Starr |date=1997 |title=General Equilibrium Theory: An Introduction |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-56473-1}} * {{Citation |author-last=Steinberg |author-first=Neil |title=Even year, odd facts |date=30. 11. 1999 |work=Chicago Sun-Times |edition=5XS |page=50 |id={{Factiva|chi0000020010826dvbu0119h}}}} * {{Citation |author-last=Stewart |author-first=Mark Alan |title=30 Days to the GMAT CAT |date=2001 |location=Stamford |publisher=Thomson |isbn=978-0-7689-0635-6}} * {{Citation |author-last=Stingl |author-first=Jim |title=01:02:03 04/05/06; We can count on some things in life |date=5. 4. 2006 |work=[[Milwaukee Journal Sentinel]] |edition=Final |page=B1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060427002610/http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 |archive-date=27. 4. 2006 |access-date=21. 6. 2014 |url=http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 }} * {{Citation |author-last1=Tabachnikova |author-first1=Olga M. |author-first2= Geoff C. |author-last2=Smith |author-link2=Geoff Smith (mathematician) |date=2000 |title=Topics in Group Theory |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-235-8}} * {{Citation |author=The Math Forum participants |date=2000 |url=http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |title=A question around zero |work=Math Forum » Discussions » History » Historia-Matematica |publisher=Drexel University |access-date=25. 9. 2007 |archive-date=7. 6. 2011  |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607151930/http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Turner |author-first=Julian |title=Sports Betting – For Lytham Look to the South Pacific |date=13. 7. 1996 |work=[[The Guardian]] |page=23 |id={{Factiva|grdn000020011017ds7d00bzg}}}} * {{Citation |author-last1=Wilden |author-first1=Anthony |author-first2=Rhonda |author-last2=Hammer |date=1987 |title=The rules are no game: the strategy of communication |publisher=Routledge Kegan & Paul |isbn=978-0-7100-9868-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/rulesarenogamest0000wild }} * {{Citation |author-last=Wise |author-first=Stephen |date=2002 |title=GIS Basics |publisher=CRC Press |isbn=978-0-415-24651-4}} * {{Citation |author-last=Wong |author-first=Samuel Shaw Ming |date=1997 |title=Computational Methods in Physics and Engineering |publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-3043-2}} {{Refend}} == Dodatna literatura == * {{Citation |author-first=John |author-last=Matousek |date=28. 3. 2001 |title=Zero odd/even: Is Zero Even? |work=Ask Dr. Math |publisher=The Math Forum |url=http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |access-date=6. 6. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129050449/http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |archive-date=29. 11. 2020}} * {{Citation |title=Is zero odd or even? |author-first=Cecil |author-last=Adams |date=1999 |work=The Straight Dope |url=http://www.straightdope.com/columns/read/1723/is-zero-odd-or-even |access-date=6. 6. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220714194034/https://www.straightdope.com/21342866/is-zero-odd-or-even |archive-date=14. 7. 2022}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=8t1TC-5OLdM Je li nula parna? - Numberphile], video sa Jamesom Grimeom, [[Univerzitet u Nottinghamu]] [[Kategorija:Osnovna aritmetika]] [[Kategorija:Parnost (matematika)|Nula]] [[Kategorija:0 (broj)]] qo4o2hnivb9lkfariac0icpu7tn8cis 3831153 3831152 2026-04-18T16:30:21Z Tulum387 155909 Usklađivanje sa standardima bosanskog jezika. 3831153 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Scale of justice 2.svg|thumb|alt=Prazna vaga|Zdjelice ove [[vaga (instrument)|vage]] sadrže nula predmeta, podijeljenih u dvije jednake grupe.]] U matematici, [[0 (broj)|nula]] je [[paran broj]]. Drugim riječima, njena [[parnost (matematika)|parnost]] – karakteristika [[cijeli broj|cijelog broja]] da bude paran ili neparan – parna je. Ovo se može lahko provjeriti na osnovu definicije "parnog": nula je cjelobrojni [[višekratnik]] broja [[2 (broj)|dva]], tačnije {{nowrap|0 × 2}}. Kao rezultat, nula dijeli sva svojstva koja karakterišu parne brojeve: naprimjer, nula je s obje strane okružena neparnim brojevima, svaki decimalni cijeli broj ima istu parnost kao i njegova posljednja cifra – pa pošto je deset parno, nula će biti parna, a ako je {{mvar|y}} parno, onda {{math|''y'' + ''x''}} ima istu parnost kao {{mvar|x}} – zaista, {{math|0 + ''x''}} i {{math|''x''}} uvijek imaju istu parnost. Nula se također uklapa u obrasce koje formiraju drugi parni brojevi. Pravila parnosti u aritmetici, kao što je {{nowrap|1=''paran'' − ''paran'' = ''paran''}}, zahtijevaju da nula bude parna. Nula je aditivni [[neutralni element]] [[grupa (matematika)|grupe]] parnih cijelih brojeva, i ona je početni slučaj iz kojeg se drugi parni [[prirodni broj]]evi [[rekurzija|rekurzivno definišu]]. Primjene ove rekurzije, od [[teorija grafova|teorije grafova]] do [[računarska geometrija|računarske geometrije]], oslanjaju se na to da je nula parna. Ne samo da je nula djeljiva sa dva, nego je djeljiva sa svakim [[stepen broja 2|stepenom broja dva]], što je važno za [[binarni brojni sistem]] koji koriste računari. U tom smislu, riječ je o broju koji je "najparniji" od svih.<ref name="arnold-wong">{{harvnb|Arnold|1919|str=21}} "Po istom testu nula nadmašuje sve brojeve u 'parnosti'."; {{harvnb|Wong|1997|str=479}} "Tako je cijeli broj {{nowrap|1=''b''000⋯000 = 0}} onaj koji je najviše 'paran'."</ref> Među širom javnosti, '''parnost nule''' može biti izvor zabune. U eksperimentima za [[vrijeme reakcije]], većina ljudi sporije identifikuje nulu kao paran broj nego brojeve dva, četiri, šest ili osam. Neki nastavnici – kao i neka djeca na časovima matematike – misle da je nula neparna, ili i parna i neparna, ili nijedno. Istraživači u oblasti [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] predlažu da ove zablude mogu postati prilike za učenje. Proučavanje jednakosti kao što je {{nowrap|1=0 × 2 = 0}} može otkloniti sumnje učenika u vezi s nazivanjem nule [[broj]]em i njenim korištenjem u [[aritmetika|aritmetici]]. Diskusije u razredu mogu navesti učenike da cijene osnovne principe matematičkog zaključivanja, kao što je važnost definicija. Ocjenjivanje parnosti ovog izuzetnog broja rani je primjer sveprisutne teme u matematici: [[apstrakcija (matematika)|apstrakcije]] poznatog koncepta u nepoznato okruženje. == Zašto je nula parna == Standardna definicija "parnog broja" može se upotrijebiti da se direktno [[matematički dokaz|dokaže]] da je nula parna. Broj se naziva "parnim" ako je cjelobrojni višekratnik broja dva. Kao primjer, razlog zašto je deset paran broj jeste taj što je jednak {{nowrap|5 × 2}}. Na isti način, nula je cjelobrojni višekratnik broja dva, naime {{nowrap|0 × 2,}} pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Penner|1999|str=34}}: [[Lema (matematika)|Lema]] B.2.2, ''Cijeli broj 0 je paran i nije neparan''. Penner koristi matematički simbol ∃, [[egzistencijalni kvantifikator]], da bi naveo dokaz: "Da bismo vidjeli da je 0 parna, moramo dokazati da {{nowrap|1=∃''k'' (0 = 2''k''),}} a to slijedi iz jednakosti {{nowrap|1=0 = 2 × 0}}."</ref> Također je moguće objasniti zašto je nula parna bez pozivanja na formalne definicije.<ref>{{harvtxt|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}} raspravljaju o ovom izazovu za nastavnika u osnovnoj školi, koji želi dati matematičke razloge za matematičke činjenice, ali čiji učenici ne koriste istu definiciju niti bi je razumjeli da je uvedena.</ref> Sljedeća objašnjenja daju smisao ideji da je nula parna u smislu osnovnih koncepata brojeva. Na tom temelju, moguće je pružiti logično objašnjenje za samu definiciju – i njenu primjenjivost na nulu. === Osnovna objašnjenja === [[Datoteka:012345Pairs.svg|thumb|alt=Na lijevoj strani, okviri s 0, 2 i 4 bijela predmeta u parovima; na desnoj strani, 1, 3 i 5 predmeta, s neuparenim predmetom u crvenoj boji|Okvir s nula predmeta nema crvenog predmeta koji je ostao kao višak.<ref>Uporediti sa {{harvtxt|Lichtenberg|1972|str=535}} Slika 1</ref>]] Kad je dat skup predmeta, broj se koristi za opisivanje koliko predmeta ima u skupu. Nula je broj ''nijednog predmeta''; u formalnijim terminima, to je broj predmeta u [[prazan skup|praznom skupu]]. Koncept parnosti koristi se za pravljenje grupa od po dva predmeta. Ako se predmeti u skupu mogu podijeliti u grupe od po dva, bez ostatka, onda je broj predmeta paran. Ako jedan predmet ostane, onda je broj predmeta neparan. Prazan skup sadrži nula grupa od po dva, i nijedan predmet ne ostaje nakon ovog grupisanja, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "...brojevi odgovaraju na pitanje 'Koliko?' za skup predmeta ... nula je brojčano svojstvo praznog skupa ... Ako se elementi svakog skupa podijele u grupe od po dva ... onda je broj tog skupa paran broj."</ref> Ove ideje mogu se ilustrovati crtanjem predmeta u parovima. Teško je prikazati nula grupa od po dva, ili naglasiti nepostojanje preostalog predmeta, pa pomaže nacrtati druga grupisanja i uporediti ih s nulom. Naprimjer, u grupi od pet predmeta postoje dva para. Što je još važnije, postoji preostali predmet, pa je pet neparno. U grupi od četiri predmeta nema preostalog predmeta, pa je četiri parno. U grupi od samo jednog predmeta nema parova, i postoji preostali predmet, pa je jedan neparno. U grupi od nula predmeta nema preostalog predmeta, pa je nula parna.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535–536}} "Nula grupa od po dvije zvijezde je zaokružena. Nijedna zvijezda ne ostaje. Stoga je nula paran broj."</ref> Postoji još jedna konkretna definicija parnosti: ako se predmeti u skupu mogu smjestiti u dvije grupe jednake veličine, onda je broj predmeta paran. Ova definicija ekvivalentna je prvoj. Opet, nula je parna jer se prazan skup može podijeliti u dvije grupe od po nula elemenata.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012|str=191}} Brojevi se također mogu vizualizirati kao tačke na [[brojevna prava|brojevnoj pravoj]]. Kada se parni i neparni brojevi razlikuju jedni od drugih, njihov obrazac postaje očigledan, posebno ako su uključeni negativni brojevi: [[Datoteka:EvenOddNumberLine.svg|center|alt=Cijeli brojevi od −4 do 10; parni brojevi su prazni krugovi; neparni brojevi su tačke]] Parni i neparni brojevi smjenjuju se. Počevši od bilo kojeg parnog broja, brojanje prema gore ili dolje za dva dolazi do drugih parnih brojeva, te nema razloga da se preskoči nula.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537}}; uporediti njenu Sliku 3. "Ako se parni brojevi identificiraju na neki poseban način ... nema apsolutno nikakvog razloga da se izostavi nula iz obrasca."</ref> Uvođenjem [[množenje|množenja]], parnosti se može pristupiti na formalniji način koristeći aritmetičke izraze. Svaki cijeli broj je ili oblika {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} ili {{nowrap|(2 × ▢) + 1;}} prvi brojevi su parni, a drugi su neparni. Naprimjer, jedan je neparan jer je {{nowrap|1=1 = (2 × 0) + 1,}} a nula je parna jer je {{nowrap|1=0 = (2 × 0) + 0.}} Pravljenje tabele ovih činjenica zatim pojačava sliku brojevne prave iznad.<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=537–538}} "Na naprednijem nivou ... brojevi izraženi kao {{nowrap|(2 × ▢) + 0}} su parni brojevi ... nula se lijepo uklapa u ovaj obrazac."</ref> === Definisanje parnosti === Precizna [[definicija]] matematičkog termina, kao što je "paran" što znači "cjelobrojni višekratnik broja dva", u konačnici jeste stvar [[konvencija|konvencije]]. Za razliku od termina "paran", neki matematički termini namjerno su konstruisani da isključe trivijalne ili degenerisane slučajeve. [[Prost broj|Prosti brojevi]] poznat su primjer. Prije dvadesetog stoljeća, definicije prostih brojeva bile su nedosljedne, a značajni matematičari poput [[Christian Goldbach|Goldbacha]], [[Johann Heinrich Lambert|Lamberta]], [[Adrien-Marie Legendre|Legendrea]], [[Arthur Cayley|Cayleya]] i [[Leopold Kronecker|Kroneckera]] pisali su da je broj jedan prost.{{sfn|Caldwell|Xiong|2012|str=5–6}} Moderna definicija "prostog broja" jeste "pozitivni cijeli broj s tačno dva djelitelja", tako da jedan nije prost. Ova definicija može se logički opravdati uočavanjem da prirodnije odgovara matematičkim teoremama koje se odnose na proste brojeve. Naprimjer, [[osnovna teorema aritmetike]] lakše se formuliše kada se broj jedan ne smatra prostim.<ref>{{harvnb|Gowers|2002|str=118}} "Naizgled proizvoljno isključivanje broja jedan iz definicije prostog broja … ne izražava neku duboku činjenicu o brojevima: to se samo pokazalo kao korisna konvencija, usvojena da bi postojao samo jedan način faktorizacije bilo kojeg datog broja u proste brojeve." Za detaljniju diskusiju pogledajte {{harvtxt|Caldwell|Xiong|2012}}.</ref> Bilo bi moguće na sličan način redefinisati termin "paran" tako da više ne uključuje nulu. Međutim, u ovom slučaju, nova definicija otežala bi formulisanje teorema u vezi s parnim brojevima. Efekat se već može vidjeti u algebarskim pravilima koja upravljaju parnim i neparnim brojevima.<ref name="Partee">{{harvnb|Partee|1978|str=xxi}}</ref> Najvažnija pravila odnose se na [[sabiranje]], [[oduzimanje]] i [[množenje]]: :paran ± paran = paran :neparan ± neparan = paran :paran × cijeli broj = paran Ubacivanjem odgovarajućih vrijednosti u lijeve strane ovih pravila, može se dobiti nula na desnim stranama: :2 − 2 = 0 :−3 + 3 = 0 :4 × 0 = 0 Gore navedena pravila stoga bi bila netačna da nula nije parna.<ref name="Partee" /> U najboljem slučaju, morala bi biti modifikovana. Naprimjer, jedan vodič za učenje za testove tvrdi da se parni brojevi karakterišu kao cjelobrojni višekratnici broja dva, ali da nula "nije ni parna ni neparna".<ref name="MarkAlanStewart" /> Shodno tome, pravila vodiča za parne i neparne brojeve sadrže izuzetke: :paran ± paran = paran '''(ili nula)''' :neparan ± neparan = paran '''(ili nula)''' :paran × '''nenulti''' cijeli broj = paran<ref name="MarkAlanStewart">{{harvnb|Stewart|2001|str=54}} Ova pravila su navedena, ali nisu citirana doslovno.</ref> Pravljenje izuzetka za nulu u definiciji parnosti primorava osobu da napravi takve izuzetke u pravilima za parne brojeve. Iz druge perspektive, uzimanje pravila kojih se drže pozitivni parni brojevi i zahtijevanje da ona nastave važiti za cijele brojeve primorava na uobičajenu definiciju i parnost nule.<ref name="Partee" /> == Matematički konteksti == Neizmjerni rezultati u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]] pozivaju se na osnovnu teoremu aritmetike i algebarska svojstva parnih brojeva, pa gore navedeni izbori imaju dalekosežne posljedice. Naprimjer, činjenica da pozitivni brojevi imaju jedinstvene [[faktorizacija|faktorizacije]] znači da se može odrediti ima li broj paran ili neparan broj različitih prostih faktora. Budući da jedan nije prost broj, niti ima proste faktore, on je prazan proizvod nula različitih prostih brojeva; budući da je nula paran broj, jedan ima paran broj različitih prostih faktora. To implicira da [[Möbiusova funkcija]] uzima vrijednost {{nowrap|1=μ(1) = 1}}, što je neophodno da bi bila multiplikativna funkcija i da bi [[Möbiusova formula inverzije]] radila.<ref>{{harvnb|Devlin|1985|str=30–33}}</ref> === Odsustvo neparnosti === Broj {{mvar|n}} jeste neparan ako postoji cijeli broj {{mvar|k}} takav da je {{math|1=''n'' = 2''k'' + 1}}. Jedan od načina da se dokaže da nula nije neparna jeste dokaz kontradikcijom: ako je {{math|1=0 = 2''k'' + 1}} onda je {{math|1=''k'' = −1/2}}, što nije cijeli broj.{{sfn|Penner|1999|str=34}} Budući da nula nije neparna, ako se dokaže da je neki nepoznat broj neparan, onda on ne može biti nula. Ovo naizgled trivijalno zapažanje može pružiti zgodan i jasan dokaz koji objašnjava zašto je neki neparan broj različit od nule. Klasični rezultat [[teorija grafova|teorije grafova]] navodi da graf neparnog reda (koji ima neparan broj čvorova) uvijek ima barem jedan čvor parnog stepena. (Sama izjava zahtijeva da nula bude parna: prazan graf ima paran red, a izolovani čvor ima paran stepen.)<ref name=Berlinghoff>{{harvnb|Berlinghoff|Grant|Skrien|2001}} Za izolirane čvorove pogledajte str. 149; za grupe pogledajte str. 311.</ref> Kako bi se dokazala ova tvrdnja, zapravo je lakše dokazati snažniji rezultat: svaki graf neparnog reda ima ''neparan broj'' čvorova parnog stepena. Pojava ovog neparnog broja objašnjena je još općijim rezultatom, poznatim kao [[lema o rukovanju]]: svaki graf ima paran broj čvorova neparnog stepena.<ref>{{harvnb|Lovász|Pelikán|Vesztergombi|2003|str=127–128}}</ref> Na kraju, paran broj neparnih čvorova prirodno se objašnjava formulom sume stepena. [[Spernerova lema]] jeste naprednija primjena iste strategije. Lema navodi da određena vrsta bojenja na triangulaciji simpleksa ima podsimpleks koji sadrži sve boje. Umjesto da se direktno konstruira takav podsimpleks, praktičnije je dokazati da postoji neparan broj takvih podsimpleksa pomoću argumenta [[matematička indukcija|matematičke indukcije]].<ref>{{harvnb|Starr|1997|str=58–62}}</ref> Snažnija formulacija leme tada objašnjava zašto je ovaj broj neparan: on se prirodno razlaže kao {{nowrap|(''n'' + 1) + ''n''}} kada se u obzir uzmu dvije moguće orijentacije simpleksa.<ref>{{harvnb|Border|1985|str=23–25}}</ref> === Smjenjivanje parnog i neparnog === [[Datoteka:RecursiveEven.svg|right|thumb|alt=0->1->2->3->4->5->6->... u naizmjeničnim bojama|Rekurzivna definicija parnosti prirodnih brojeva]] Činjenica da je nula parna, zajedno sa činjenicom da se parni i neparni brojevi smjenjuju, dovoljna je da se odredi parnost svakog drugog [[prirodni broj|prirodnog broja]]. Ova ideja može se formalizirati u rekurzivnu definiciju skupa parnih prirodnih brojeva: * 0 jeste parno. * (''n'' + 1) jeste parno ako i samo ako ''n'' nije parno. Ova definicija ima konceptualnu prednost jer se oslanja samo na minimalne osnove prirodnih brojeva: postojanje nule i funkcije sljedbenika. Kao takva, korisna je za računarske logičke sisteme kao što su [[Edinburgh Logical Framework|LF]] i dokazivač teorema [[Isabelle (dokazivač teorema)|Isabelle]].<ref>{{harvnb|Lorentz|1994|str=5–6}}; {{harvnb|Lovas|Pfenning|2008|str=115}}; {{harvnb|Nipkow|Paulson|Wenzel|2002|str=127}}</ref> S ovom definicijom, parnost nule nije teorema nego aksiom. Zaista, "nula je paran broj" može se tumačiti kao jedan od Peanovih aksioma, za koje su parni prirodni brojevi model.<ref>{{harvnb|Bunch|1982|str=165}}</ref> Slična konstrukcija proširuje definiciju parnosti na transfinitne [[ordinalni broj|ordinalne brojeve]]: svaki granični ordinal je paran, uključujući nulu, a sljedbenici parnih ordinala su neparni.<ref name="Salzmann">{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=168}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenPolygon.svg|thumb|alt=Nekonveksni poligon probijen strelicom, označen s 0 s vanjske strane, 1 s unutrašnje, 2 s vanjske itd. |Test pripadnosti tačke poligonu]] Klasični test određivanja nalazi li se tačka u poligonu iz [[računarska geometrija|računarske geometrije]] primjenjuje gore navedene ideje. Da bi se odredilo leži li tačka unutar poligona, baca se [[zraka (matematika)|zraka]] iz beskonačnosti prema tački i broji se koliko puta zraka presiječe rub poligona. Broj presjeka jeste paran ako i samo ako je tačka izvan poligona. Ovaj algoritam funkcioniše jer, ako zraka nikada ne presiječe poligon, njen broj presjeka je nula, što je parno, pa je tačka izvan. Svaki put kad zraka presiječe poligon, broj presjeka naizmjenično se mijenja između parnog i neparnog, a tačka na njenom vrhu naizmjenično se mijenja između onog da je izvan i onog da je unutar.<ref>{{harvnb|Wise|2002|str=66–67}}</ref> [[Datoteka:RecursiveEvenBipartite.svg|right|thumb|alt=Graf s 9 čvorova, naizmjeničnih boja, označen udaljenošću od čvora na lijevoj strani |Konstrukcija biparticije]] U teoriji grafova, [[bipartitni graf]] jeste graf čiji su čvorovi podijeljeni u dvije boje, tako da susjedni čvorovi imaju različite boje. Ako [[povezani graf]] nema neparnih ciklusa, biparticija se može konstruisati odabirom baznog čvora ''v'' i bojenjem svakog čvora u crno ili bijelo, ovisno o tome je li njegova udaljenost od ''v'' parna ili neparna. Budući da je udaljenost između ''v'' i njega samog jednaka nula, a nula je parna, bazni čvor je obojen različito od svojih susjeda, koji se nalaze na udaljenosti od jedan.<ref>{{harvnb|Anderson|2001|str=53}}; {{harvnb|Hartsfield|Ringel|2003|str=28}}</ref> === Algebarski obrasci === [[Datoteka:EvenIntegersSubgroup.svg|left|thumb|alt=Cijeli brojevi od −4 do +4 raspoređeni u obliku vadičepa, sa pravom linijom koja prolazi kroz parne brojeve |2'''Z''' (plavo) kao podgrupa od '''Z''']] U [[apstraktna algebra|apstraktnoj algebri]], parni cijeli brojevi formiraju različite algebarske strukture koje zahtijevaju uključivanje nule. Činjenica da je aditivni neutralni element (nula) paran, zajedno s parnošću suma i inverznih elemenata parnih brojeva za sabiranje, te sa asocijativnošću sabiranja, znači da parni cijeli brojevi formiraju [[grupa (matematika)|grupu]]. Štaviše, grupa parnih cijelih brojeva pod sabiranjem je [[podgrupa]] grupe svih cijelih brojeva; to je osnovni primjer koncepta podgrupe.<ref name=Berlinghoff /> Ranije zapažanje da pravilo "paran − paran = paran" primorava nulu da bude parna predstavlja dio općeg obrasca: svaki neprazan podskup aditivne grupe koji je zatvoren pri oduzimanju mora biti podgrupa, i posebno, mora sadržavati neutralni element.<ref>{{harvnb|Dummit|Foote|1999|str=48}}</ref> Budući da parni cijeli brojevi formiraju podgrupu cijelih brojeva, oni vrše particiju skupa cijelih brojeva na [[klasa ekvivalencije|klase ekvivalencije]] (kosete). Ovi koseti mogu se opisati kao klase ekvivalencije sljedeće relacije ekvivalencije: {{nowrap|''x'' ~ ''y''}} ako je {{nowrap|(''x'' − ''y'')}} parno. Ovdje se parnost nule direktno manifestuje kao [[refleksivnost (matematika)|refleksivnost]] binarne relacije ~.<ref>{{harvnb|Andrews|1990|str=100}}</ref> Postoje samo dva koseta ove podgrupe – parni i neparni brojevi – tako da ima indeks dva. Slično tome, [[alternirajuća grupa]] je podgrupa indeksa dva u simetričnoj grupi od ''n'' slova. Elementi alternirajuće grupe, zvani parne permutacije, jesu proizvodi parnog broja transpozicija. Funkcija identiteta, prazan proizvod nijedne transpozicije, predstavlja parnu permutaciju budući da je nula parna; to je neutralni element grupe.<ref>{{harvnb|Tabachnikova|Smith|2000|str=99}}; {{harvnb|Anderson|Feil|2005|str=437–438}}</ref> Pravilo "paran × cijeli broj = paran" znači da parni brojevi formiraju [[ideal (teorija prstena)|ideal]] u [[prsten (matematika)|prstenu]] cijelih brojeva, a gore navedena relacija ekvivalencije može se opisati kao [[modularna aritmetika|ekvivalencija modulo ovaj ideal]]. Posebno, parni cijeli brojevi su tačno oni cijeli brojevi ''k'' gdje je {{nowrap|''k'' ≡ 0 (mod 2).}} Ova formulacija jeste korisna za istraživanje cjelobrojnih [[korijen funkcije|nula]] [[polinom]]a.<ref>{{harvnb|Barbeau|2003|str=98}}</ref> === 2-adični red === Postoji smisao u kojem su neki višekratnici broja dva "parniji" od drugih. Višekratnici broja četiri nazivaju se dvostruko parnima, jer se mogu podijeliti sa dva dvaput. Ne samo da je nula djeljiva sa četiri, nula ima jedinstveno svojstvo da je djeljiva sa svakim stepenom broja dva, pa nadmašuje sve druge brojeve u "parnosti".<ref name="arnold-wong"/> Jedna posljedica ove činjenice pojavljuje se u poretku sa zamjenom bitova za cjelobrojne tipove podataka koje koriste neki računarski algoritmi, kao što je [[Cooley–Tukey FFT algoritam|Cooley–Tukeyjeva]] brza Fourierova transformacija. Ovaj poredak ima svojstvo da, što se više ulijevo pojavi prva jedinica u binarnom zapisu broja, ili što je broj puta djeljiviji sa dva, to se prije pojavljuje. Zamjena bitova nule i dalje je nula; može se podijeliti sa dva bilo koji broj puta, a njen binarni zapis ne sadrži nijednu jedinicu, pa uvijek dolazi prva.<ref>{{harvnb|Wong|1997|str=479}}</ref> Iako je nula djeljiva sa dva više puta od bilo kojeg drugog broja, nije jednostavno tačno kvantifikovati koliko je to puta. Za bilo koji nenulti cijeli broj ''n'', može se definisati 2-adični red broja ''n'' kao broj puta koliko je ''n'' djeljiv sa dva. Ovaj opis ne funkcioniše za nulu; bez obzira na to koliko je puta podijeljena sa dva, uvijek se može ponovo podijeliti sa dva. Umjesto toga, uobičajena konvencija jeste postaviti 2-red nule da bude beskonačnost, kao poseban slučaj.<ref>{{harvnb|Gouvêa|1997|str=25}} O općem prostom broju ''p'': "Rezoniranje je ovdje da zasigurno možemo podijeliti 0 sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p'', a odgovor je 0, što možemo podijeliti sa ''p''…" (tri tačke u originalu)</ref> Ova konvencija nije specifična samo za 2-red; to je jedan od aksioma aditivne valuacije u višoj algebri.<ref>{{harvnb|Krantz|2001|str=4}}</ref> Stepeni broja dva – 1, 2, 4, 8, ... – formiraju jednostavan niz brojeva s rastućim 2-redom. U 2-adičnim brojevima, ovakvi nizovi zapravo konvergiraju prema nuli.<ref>{{harvnb|Salzmann|Grundhöfer|Hähl|Löwen|2007|str=224}}</ref> == Obrazovanje == [[Datoteka:FrobisherZeroParity.svg|thumb|upright=1.8|alt=Trakasti grafikon; pogledati opis u glavnom tekstu|Procentualni odgovori tokom vremena<ref name="Frobisher41">{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}</ref>]] Tema parnosti nule često se obrađuje u prve dvije ili tri godine [[osnovna škola|osnovnog obrazovanja]], u okviru kojeg se uvodi i razvija koncept parnih i neparnih brojeva.<ref>Ovo je vremenski okvir u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji i Izraelu; pogledajte {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=85}}.</ref> === Znanje učenika === Grafikon s desne strane<ref name="Frobisher41" /> prikazuje uvjerenja djece o parnosti nule dok napreduju od prvog razreda (dob pet–šest godina) do šestog razreda (dob deset–jedanaest godina) engleskog obrazovnog sistema. Podaci potječu od Lena Frobishera, koji je proveo par anketa među engleskim školarcima. Frobishera je zanimalo kako se znanje o parnosti jednocifrenih brojeva prenosi na znanje o parnosti višecifrenih brojeva, a nula se ističe u rezultatima.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=31 (Uvod); 40–41 (Broj nula); 48 (Implikacije za poučavanje)}}</ref> U preliminarnoj anketi na gotovo četiri stotine sedmogodišnjaka, 45 posto odabralo je ''parno'' umjesto ''neparno'' kada su bili upitani za parnost nule.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=37, 40, 42}}; rezultati su iz ankete provedene sredinom ljetnog polugodišta 1992.</ref> Naknadno istraživanje ponudilo je više izbora: ''nijedno'', ''oboje'' i ''ne znam''. Ovaj put, broj djece u istom dobnom rasponu koja su identifikovala a nulu kao paran broj opao je na 32 posto.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Procenat djece u drugoj godini koja zaključuju da je nula paran broj mnogo je niži nego u prethodnoj studiji, 32 posto naspram 45 posto"</ref> Uspjeh u odlučivanju da je nula parna u početku raste i zatim se stabilizuje na približno 50 posto u razredima od trećeg do šestog.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}} "Uspjeh u odlučivanju da je nula paran broj nije nastavio rasti s godinama, pri čemu je približno jedno od dvoje djece u svakoj godini od druge do šeste stavilo kvačicu u kvadratić za 'parno' ..."</ref> Za poređenje, najlakši zadatak, identifikovanje parnosti jedne cifre, stabilizira se na oko 85 posto uspjeha.<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=40–42, 47}}; ovi rezultati su iz studije iz februara 1999, koja je uključivala 481 dijete iz tri škole na različitim nivoima uspjeha.</ref> U intervjuima je Frobisher izvukao razmišljanja učenika. Učenik petog razreda odlučio je da je nula parna jer se našla u tablici množenja broja dva. Par učenika četvrtog razreda shvatili su da se nula može podijeliti na jednake dijelove. Još jedan učenik četvrtog razreda zaključio je: "Jedan je neparno, a ako se spustim dolje, onda je to parno."<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Jonathanu"</ref> Intervjui su također otkrili zablude koje stoje iza pogrešnih odgovora. Učenik drugog razreda bio je "sasvim uvjeren" da je nula neparna, s obrazloženjem da "to je prvi broj koji brojiš".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Josephu"</ref> Učenik četvrtog razreda nazvao je nulu "ništa" i mislio je da nije ni neparna ni parna, jer "to nije broj".<ref>{{harvnb|Frobisher|1999|str=41}}, pripisano "Richardu"</ref> U drugoj studiji, Annie Keith posmatrala je razred od petnaest učenika drugog razreda koji su jedni druge uvjeravali da je nula paran broj, zasnovano na naizmjeničnom smjenjivanju parnih i neparnih brojeva te na mogućnosti podjele grupe od nula stvari u dvije jednake grupe.<ref>{{harvnb|Keith|2006|str=35–68}} "Bilo je malo neslaganja oko ideje da je nula paran broj. Učenici su uvjerili onu manjinu koja nije bila sigurna sa dva argumenta. Prvi argument je bio da brojevi idu u obrascu ...neparan, paran, neparan, paran, neparan, paran... a pošto je dva parno, a jedan neparno, broj prije jedan, koji nije razlomak, bio bi nula. Tako bi nula morala biti parna. Drugi argument je bio da, ako osoba ima nula stvari i stavi ih u dvije jednake grupe, u svakoj grupi će biti nula. Dvije grupe bi imale istu količinu, nulu"</ref> Dublje istrage proveli su Esther Levenson, Pessia Tsamir i Dina Tirosh, koji su intervjuirali dvoje učenika šestog razreda u SAD-u koji su pokazivali visoke rezultate na časovima matematike. Jedan učenik preferirao je deduktivna objašnjenja matematičkih tvrdnji, dok je drugi preferirao praktične primjere. Oba učenika u početku su mislila da nula nije ni parna ni neparna, iz različitih razloga. Levenson i drugi pokazali su kako je rezonovanje učenika odražavalo njihove koncepte o nuli i dijeljenju.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=83–95}}</ref> {| class="wikitable" style="margin:0.5em 0 1.3em 1.4em; float:right" ! Tvrdnje koje su iznijeli učenici<ref name=BallFig/> |- | "''Nula nije ni parna ni neparna.''" |- | "''Nula bi mogla biti parna.''" |- | "''Nula nije neparna.''" |- | "''Nula mora biti parna.''" |- | "''Nula nije paran broj.''" |- | "''Nula će uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula neće uvijek biti paran broj.''" |- | "''Nula je parna.''" |- | "''Nula je posebna.''" |} [[Deborah Loewenberg Ball]] analizirala je ideje američkih učenika trećeg razreda o parnim i neparnim brojevima, te o nuli, o kojima su upravo raspravljali s grupom učenika četvrtog razreda. Učenici su razgovarali o parnosti nule, pravilima za parne brojeve i o tome kako se matematika radi. Tvrdnje o nuli imale su različite oblike, kao što se vidi na spisku desno.<ref name=BallFig>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=27}}, Slika 1.5 "Matematičke tvrdnje o nuli."</ref> Ball i njeni koautori tvrdili su da je epizoda pokazala kako učenici mogu "raditi matematiku u školi", za razliku od uobičajenog svođenja discipline na mehaničko rješavanje zadataka.{{sfn|Ball|Lewis|Thames|2008|str=16}} Jedna od tema u istraživačkoj literaturi jeste tenzija između vizualnih slika koncepata parnosti koje učenici imaju i njihovih definicija koncepata.<ref>{{harvnb|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007}}; {{harvnb|Dickerson|Pitman|2012}}</ref> Učenici šestog razreda iz studije Levenson i drugih definisali su parne brojeve kao višekratnike broja dva ili brojeve djeljive sa dva, ali na početku nisu bili u stanju primijeniti ovu definiciju na nulu jer nisu bili sigurni kako da pomnože ili podijele nulu sa dva. Intervjuer ih je na kraju naveo na zaključak da je nula parna; učenici su došli do tog zaključka različitim putevima, oslanjajući se na kombinaciju slika, definicija, praktičnih objašnjenja i apstraktnih objašnjenja. U drugoj studiji, David Dickerson i Damien Pitman ispitivali su korištenje definicija od strane pet naprednih dodiplomskih studenata na smjeru matematika. Otkrili su da su studenti dodiplomskog studija uglavnom bili sposobni primijeniti definiciju pojma "paran" na nulu, ali ih i dalje nije ubijedilo to obrazloženje, budući da je bilo u sukobu s njihovim vizualnim slikama o konceptima.{{sfn|Dickerson|Pitman|2012}} === Znanje nastavnika === Istraživači [[matematičko obrazovanje|matematičkog obrazovanja]] sa [[Univerzitet Michigana|Univerziteta u Michiganu]] uključili su pitanje tipa tačno/netačno – "0 je paran broj" – u bazu podataka od više od 250 pitanja dizajniranih da izmjere poznavanje gradiva kod nastavnika. To pitanje za njih ilustruje "opće znanje ... koje bi svaki dobro obrazovani odrasli čovjek trebao imati", i "ideološki je neutralno" jer se odgovor ne razlikuje između tradicionalne matematike i njenih reformiranih verzija. U studiji provedenoj u Sjedinjenim Američkim Državama od 2000. do 2004, u kojoj je učestvovalo sedam stotina nastavnika u osnovnim školama, ukupni rezultati na ovakvim pitanjima značajno su predvidjeli poboljšanja u rezultatima standardizovanih testova učenika nakon što su pohađali časove kod tih nastavnika.<ref>{{harvnb|Ball|Hill|Bass|2005|str=14–16}}</ref> U dubljoj studiji iz 2008. godine, istraživači su pronašli školu u kojoj su svi nastavnici smatrali da nula nije ni neparna ni parna, uključujući jednog nastavnika koji je bio uzoran po svim ostalim mjerilima. Zabludu je proširio trener matematike u njihovoj ustanovi.{{sfn|Hill|Blunk|Charalambous|Lewis|2008|str=446–447}} Nije poznato koliko nastavnika gaji zablude o nuli. Studije u Michiganu nisu objavile podatke za pojedinačna pitanja. Betty Lichtenberg, vanredna profesorica matematičkog obrazovanja na Univerzitetu u Južnoj Floridi, izvijestila je u studiji iz 1972. godine da su, kada je grupi budućih nastavnika u osnovnim školama dat test tačno/netačno, u koji je bila uključena tvrdnja "Nula je paran broj", oni to smatrali "trik-pitanjem", a približno dvije trećine odgovorile su "netačno".<ref>{{harvnb|Lichtenberg|1972|str=535}}</ref> === Implikacije za podučavanje === S matematičkog stanovišta, dokazivanje da je nula parna jednostavna je primjena definicije, ali više objašnjenja potrebno je u kontekstu obrazovanja. Jedan problem tiče se osnova dokaza; definicija riječi "paran" kao "cjelobrojni višekratnik broja dva" nije uvijek prikladna. Učenik u prvim godinama osnovnog obrazovanja možda još nije naučio šta znači "cijeli broj" ili "višekratnik", a kamoli kako se množi s nulom.<ref>{{harvnb|Ball|Lewis|Thames|2008|str=15}}. Pogledajte i njeno uvodno predavanje za daljnju raspravu o odgovarajućim definicijama.</ref> Osim toga, navođenje definicije parnosti za sve cijele brojeve može izgledati kao proizvoljna konceptualna prečica ako su jedini dosad proučavani parni brojevi bili pozitivni. Od pomoći može biti priznavanje da, kako se koncept broja proširuje sa pozitivnih cijelih brojeva tako da uključuje nulu i negativne cijele brojeve, svojstva brojeva poput parnosti također se proširuju na netrivijalan način.<ref>Kao što je zaključeno u {{harvtxt|Levenson|Tsamir|Tirosh|2007|str=93}}, pozivajući se na {{harvtxt|Freudenthal|1983|str=460}}</ref> == Numerička kognicija == [[Datoteka:Nuerk figure 4 bare.svg|thumb|alt=Brojevi 0–8, ponovljeni dvaput, u kompleksnom aranžmanu; nule su na vrhu, odvojene tačkastom linijom|Statistička analiza eksperimentalnih podataka, prikazuje odvajanje nule. U ovoj analizi najmanjeg prostora, samo je grupisanje podataka značajno; osi su proizvoljne.<ref>{{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=851}}: "Također se može vidjeti da se nula snažno razlikuje od svih ostalih brojeva, bez obzira na to reaguje li se na nju lijevom ili desnom rukom. (Pogledajte liniju koja razdvaja nulu od ostalih brojeva.)"</ref>]] Odrasle osobe koje vjeruju da je nula parna mogu uprkos tome biti nenaviknute na pomisao da je ona parna, i to do te mjere da ih to mjerljivo usporava u eksperimentu za vrijeme reakcije. [[Stanislas Dehaene]], pionir u polju numeričke kognicije, vodio je niz takvih eksperimenata početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Brojčani znak blica se ispitaniku na računarskom monitoru, a računar bilježi vrijeme potrebno da ispitanik pritisne jedno od dva dugmeta kako bi identificirao broj kao neparan ili paran. Rezultati su pokazali da je reakcija na nulu sporija nego za druge parne brojeve. Neke varijacije eksperimenta utvrdile su kašnjenja od čak šezdeset milisekundi, ili približno deset posto prosječnog vremena reakcije – što je mala razlika, ali statistički značajna.<ref>Pogledati podatke u studiji {{harvtxt|Dehaene|Bossini|Giraux|1993}}, te sažetak u {{harvtxt|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=837}}.</ref> Dehaeneovi eksperimenti nisu bili osmišljeni isključivo za proučavanje nule, već i za upoređivanje konkurentskih modela za način na koji se informacije o parnosti obrađuju i izvlače. Najspecifičniji model, hipoteza o mentalnom računanju, sugerira da bi reakcije na nulu trebale biti brze; nula je mali broj, pa je lahko izračunati {{nowrap|1=0 × 2 = 0}}. (Poznato je da ispitanici izračunavaju i izgovaraju rezultat množenja s nulom brže nego rezultat množenja brojeva različitih od nule, iako su sporiji u provjeravanju predloženih rezultata poput {{nowrap|1=2 × 0 = 0}}.) Rezultati eksperimenata sugerirali su da se dešavalo nešto sasvim drugačije: informacija o parnosti navodno se pozivala iz memorije zajedno s grupom srodnih svojstava, kao što su svojstvo da broj bude prost broj ili stepen broja dva. I niz stepena broja dva, kao i niz pozitivnih parnih brojeva (dva, četiri, šest, osam, ...), jesu dobro izdvojene mentalne kategorije čiji su članovi prototipski parni. Nula ne pripada nijednom od tih nizova, što uzrokuje sporije odgovore.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=374–376}}</ref> Ponovljeni eksperimenti pokazali su kašnjenje kod nule za ispitanike različitih uzrasta i nacionalnih te jezičkih pripadnosti, u susretu s imenima brojeva ispisanim slovima, ciframa i zrcalno odraženima. Dehaeneova grupa pronašla je jedan diferencirajući faktor: matematičku stručnost. U jednom od njihovih eksperimenata, studenti prestižne francuske ustanove (École Normale Supérieure) podijeljeni su u dvije grupe: one na književnim studijama, i one koji studiraju matematiku, fiziku ili biologiju. Usporavanje kod nule "uglavnom je nađeno u književnoj grupi", a zapravo, "prije eksperimenta, neki ispitanici iz te grupe nisu bili sigurni da li je nula neparna ili parna, pa ih je trebalo podsjetiti na matematičku definiciju".<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376–377}}</ref> Ova snažna zavisnost o stepenu upoznatosti s gradivom iznova potkopava hipotezu o mentalnom računanju.<ref>{{harvnb|Dehaene|Bossini|Giraux|1993|str=376}} "U nekom intuitivnom smislu, pojam parnosti je poznat samo za brojeve veće od dva. Zaista, prije eksperimenta, neki ispitanici [koji su bili studenti književnosti] nisu bili sigurni je li nula neparna ili parna i morali su ih podsjetiti na matematičku definiciju. Dokazi, ukratko, sugeriraju da, umjesto da se izračunava u hodu korištenjem kriterija djeljivosti sa dva, informacija o parnosti izvlači se iz memorije zajedno sa nizom drugih semantičkih svojstava ... Ako se u procjenama parnosti pristupa semantičkoj memoriji, onda bi se trebale pronaći interindividualne razlike ovisno o poznavanju koncepata brojeva od strane ispitanika."</ref> Ovaj efekat također sugeriše da nije prikladno uključivati nulu u eksperimente u kojima se parni i neparni brojevi posmatraju kao grupa u poređenju. Kao što kaže jedna studija: "Većina istraživača izgleda da se slaže u tome da nula nije tipičan paran broj i da je ne bi trebalo istraživati kao dio mentalne brojevne prave."<ref>{{harvnb|Nuerk|Iversen|Willmes|2004|str=838, 860–861}}</ref> == Svakodnevni konteksti == Neki od konteksta u kojima se spominje parnost nule čisto su retoričke prirode. Lingvist Joseph Grimes promišlja kako je pitanje "Je li nula paran broj?", postavljeno bračnim parovima, dobar način da ih se navede na to da se počnu neslagati.<ref>{{harvnb|Grimes|1975|str=156}} "...neko može postaviti sljedeća pitanja bračnim parovima s kojima se poznaje: (1) Je li nula paran broj? ... Mnogi parovi se ne slažu..."</ref> Ljudi koji misle da nula nije ni parna ni neparna mogu koristiti pitanje parnosti nule kao dokaz da svako pravilo ima protuprimjer,<ref>{{harvnb|Wilden|Hammer|1987|str=104}}</ref> ili kao primjer trik-pitanja.<ref>{{harvnb|Snow|2001}}; {{harvnb|Morgan|2001}}</ref> Godine 2000. mediji su zabilježili par neobičnih prekretnica: "19. 11. 1999." bio je posljednji [[kalendar|kalendarski datum]] sastavljen od svih neparnih cifara kakav se neće dogoditi još jako dugo vremena, a "2. 2. 2000." bio je prvi datum sastavljen od svih parnih cifara kakav se nije dogodio jako dugo vremena.<ref>{{harvnb|Steinberg|1999}}; {{harvnb|Siegel|1999}}; {{harvnb|Stingl|2006}}</ref> Budući da se u ovim rezultatima koriste činjenicom da je nula parna, neki su se čitaoci usprotivili toj ideji.<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Slijedi da je nula parna, i da 2. 2. 2000. savršeno rješava zagonetku. Ipak, uvijek iznenađuje koliko je ljudima neobično nazivati nulu parnom..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006a}} "'...prema matematičarima, broj nula, zajedno s negativnim brojevima i razlomcima, nije ni paran ni neparan,' piše Etan..."; {{harvnb|Čitaoci Kolumne 8|2006b}} "'Slažem se da je nula parna, ali je li profesor Bunder mudar kada to 'dokazuje' tvrdeći da je 0 = 2 × 0? Tom logikom (i to od doktora matematičke logike, ni manje ni više), pošto je 0 = 1 × 0, ona je također i neparna!' Profesor će ovo osporiti, i, logično, on ima čvrstu osnovu za to, ali bismo mogli ovu temu uskoro i iscrpiti..."</ref> U standardizovanim testovima, ako se pitanje odnosi na ponašanje parnih brojeva, možda je potrebno imati na umu da je nula parna.<ref>{{harvnb|Osoblje Kaplana|2004|str=227}}</ref> Zvanične publikacije vezane za [[Graduate Management Admission Test|GMAT]] i [[Graduate Record Examinations|GRE]] testove navode da je nula parna.<ref>{{harvnb|Graduate Management Admission Council|2005|str=108, 295–297}}; {{harvnb|Educational Testing Service|2009|str=1}}</ref> Parnost nule relevantna je kod sistema za ograničenje potrošnje pomoću sistema parnih i neparnih brojeva ("par-nepar"), u kojem se automobilima može voziti ili se za njih može kupovati gorivo naizmjeničnim danima, u zavisnosti od toga kakva je parnost posljednje cifre njihovih [[registarska oznaka|registarskih oznaka]]. Polovina brojeva u datom rasponu završava na brojeve nula, dva, četiri, šest, osam, a druga polovina na brojeve jedan, tri, pet, sedam, devet, pa je logičan potez svrstati nulu sa ostalim parnim brojevima. Međutim, 1977. godine sistem na snazi u Parizu doveo je do konfuzije; na dan rezerviran samo za neparne brojeve, policija nije znala je li nula parna ili nije, pa su izbjegavali kažnjavati vozače čije su tablice završavale na nulu.<ref>{{harvnb|Arsham|2002}}; Citat se pripisuje emisiji ''[[heute]]'' od 1. oktobra 1977. Arshamov izvještaj ponavlja {{harvtxt|Crumpacker|2007|str=165}}.</ref> Da bi se izbjegla ovakva zbrka, relevantni zakoni ponekad preciziraju da je nula parna; takvi zakoni usvojeni su u [[Novi Južni Vels|Novom Južnom Velsu]]<ref>{{harvnb|Sones|Sones|2002}} "Matematičar George Andrews sa univerziteta Penn State, koji se prisjeća vremena restrikcije goriva u Australiji ... Tada je neko u parlamentu Novog Južnog Velsa ustvrdio da to znači da registarske tablice koje se završavaju na nulu nikada neće dobiti gorivo, jer 'nula nije ni neparna ni parna.' Tako je parlament Novog Južnog Velsa odlučio da je za svrhu restrikcija potrošnje goriva nula zapravo paran broj!'"</ref> i u saveznoj državi [[Maryland]].<ref>Zakon države Maryland iz 1980. godine precizira: "(a) Na parne datume u kalendaru gorivo mogu kupovati samo operateri vozila koja imaju personalizirane registarske tablice bez ikakvih brojeva, te tablice čija posljednja cifra završava na paran broj. Ovo isključuje tablice operatera amaterskog radija. Nula je paran broj; (b) Na neparne datume u kalendaru ..." Djelimičan citat preuzet iz {{Citation |author=Odjel za zakonske reference |date=1974 |title=Zakoni države Maryland, tom 2  |url=https://books.google.com/books?q=%22ham+radio+operator+plates.+Zero+is+an+even+number%22 |access-date=2. juni 2013}}</ref> Na brodovima američke ratne mornarice parno numerisani odjeljci nalaze se na lučkoj strani, ali nula je rezervisana za odjeljke koji presijecaju središnju os. Drugim riječima, brojevi se čitaju 6-4-2-0-1-3-5, i to slijeva (od lučke strane) udesno (prema sredini broda pa prema desnoj strani).<ref>{{harvnb|Cutler|2008|str=237–238}}</ref> U igri ​​ruleta, broj nula ne računa se kao paran ili neparan, što kasinu daje prednost na ovakvim opkladama.<ref>{{harvnb|Brisman|2004|str=153}}</ref> Slično tome, parnost nule može utjecati na isplate u posebnim opkladama, u situacijama kada ishod zavisi od toga hoće li neki nasumično odabrani broj biti neparan ili paran, a ispostavi se da on bude nula.<ref>{{harvnb|Smock|2006}}; {{harvnb|Hohmann|2007}}; {{harvnb|Turner|1996}}</ref> Igra s rukama pod nazivom "par ili nepar" također je podložna ovome: ako oba igrača pokažu nula prstiju, ukupan broj prstiju je nula, te tako pobjeđuje onaj igrač koji se opkladio na parno.<ref>{{harvnb|Diagram Group|1983|str=213}}</ref> Jedan priručnik za nastavnike sugerira igranje ove igre kao dobar način za uvođenje djece u koncept da je nula djeljiva sa dva.<ref>{{harvnb|Baroody|Coslick|1998|str=1.33}}</ref> == Reference == {{Reflist|colwidth=25em}} == Literatura == {{Refbegin|30em}} * {{Citation |author-last=Anderson |author-first=Ian |date=2001 |title=A First Course in Discrete Mathematics |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-236-5}} * {{Citation |author-last1=Anderson |author-first1=Marlow |author-first2=Todd |author-last2=Feil |date=2005 |title=A First Course in Abstract Algebra: Rings, Groups, And Fields |location=London, UK |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-515-3}} * {{Citation |author-last=Andrews |author-first=Edna |date=1990 |title=Markedness Theory: the union of asymmetry and semiosis in language |location=Durham |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-0959-8}} * {{Citation |author-last=Arnold |author-first=C. L. |date=januar 1919 |title=The Number Zero |journal=The Ohio Educational Monthly |volume=68 |issue=1 |url=https://books.google.com/books?id=v3QbAQAAIAAJ&pg=PA21 |pages=21–22 |access-date=11. 4. 2010 }} * {{Citation |author-last=Arsham |author-first=Hossein |url=http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |title=Zero in Four Dimensions: Historical, Psychological, Cultural, and Logical Perspectives |work=The Pantaneto Forum |date=januar 2002 |access-date=24. 9. 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070925163556/http://www.pantaneto.co.uk/issue5/arsham.htm |archive-date=25. 9. 2007 }} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Heather C. |author-last2=Hill |author-first3=Hyman |author-last3=Bass |date=2005 |title=Knowing Mathematics for Teaching: Who Knows Mathematics Well Enough To Teach Third Grade, and How Can We Decide? |journal=American Educator |hdl=2027.42/65072}} * {{Citation |author-last1=Ball |author-first1=Deborah Loewenberg |author-first2=Jennifer |author-last2=Lewis |author-first3=Mark Hoover |author-last3=Thames |title=Making mathematics work in school |date=2008 |journal=Journal for Research in Mathematics Education |volume=M14 |pages=13–44 and 195–200 |url=http://www-personal.umich.edu/~dball/articles/BallLewisThames08.pdf |access-date=4. 3. 2010 }} * {{Citation |author-last=Barbeau |author-first=Edward Joseph |date=2003 |title=Polynomials |publisher=Springer |isbn=978-0-387-40627-5}} * {{Citation |author-last1=Baroody |author-first1=Arthur |author-first2=Ronald |author-last2=Coslick |title=Fostering Children's Mathematical Power: An Investigative Approach to K-8 |date=1998 |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=978-0-8058-3105-4}} * {{Citation |author-last1=Berlinghoff |author-first1=William P. |author-first2=Kerry E. |author-last2=Grant |author-first3=Dale |author-last3=Skrien |date=2001 |title=A Mathematics Sampler: Topics for the Liberal Arts |edition=5th rev. |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-7425-0202-4}} * {{Citation |author-last=Border |author-first=Kim C. |date=1985 |title=Fixed Point Theorems with Applications to Economics and Game Theory |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-38808-5}} * {{Citation |author-last=Brisman |author-first=Andrew |title=Mensa Guide to Casino Gambling: Winning Ways |publisher=Sterling |date=2004 |isbn=978-1-4027-1300-2}} * {{Citation |author-last=Bunch |author-first=Bryan H. |date=1982 |title=Mathematical Fallacies and Paradoxes |publisher=Van Nostrand Reinhold |isbn=978-0-442-24905-2}} * {{Citation |author-last1=Caldwell |author-first1=Chris K. |author-last2=Xiong |author-first2=Yeng |date=27. 12. 2012 |title=What is the Smallest Prime? |journal=Journal of Integer Sequences |volume=15 |issue=9 |arxiv=1209.2007 |url=http://cs.uwaterloo.ca/journals/JIS/VOL15/Caldwell1/cald5.html |bibcode=2012arXiv1209.2007C }} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=10. 3. 2006a |edition=First |page=18 |id={{Factiva|SMHH000020060309e23a00049}}}} * {{Citation |author=Column 8 readers |title=Column 8 |work=The Sydney Morning Herald |date=16. 3. 2006b |edition=First |page=20 |id={{Factiva|SMHH000020060315e23g0004z}}}} * {{Citation |author-last=Crumpacker |author-first=Bunny |date=2007 |title=Perfect Figures: The Lore of Numbers and How We Learned to Count |publisher=Macmillan |isbn=978-0-312-36005-4 |url=https://archive.org/details/perfectfigureslo00crum }} * {{Citation |author-last=Cutler |author-first=Thomas J. |title=The Bluejacket's Manual: United States Navy |date=2008 |edition=Centennial |publisher=Naval Institute Press |isbn=978-1-55750-221-6}} * {{Citation |author-last1=Dehaene |author-first1=Stanislas |author-link1=Stanislas Dehaene |author-first2=Serge |author-last2=Bossini |author-first3=Pascal |author-last3=Giraux |title=The mental representation of parity and numerical magnitude |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=122 |issue=3 |pages=371–396 |date=1993 |url=http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |access-date=13. 9. 2007 |doi=10.1037/0096-3445.122.3.371 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719224828/http://www.unicog.org/publications/Dehaene_ParitySNARCeffect_JEPGeneral1993.pdf |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Devlin |author-first=Keith |title=The golden age of mathematics |journal=New Scientist |date=april 1985 |volume=106 |issue=1452}} * {{Citation |author=Diagram Group |title=The Official World Encyclopedia of Sports and Games |publisher=Paddington Press |date=1983 |isbn=978-0-448-22202-8 |url=https://archive.org/details/officialworldenc00diag }} * {{Citation |author-last1=Dickerson |author-first1=David S. |author-last2=Pitman |author-first2=Damien J. |date=juli 2012 |title=Advanced college-level students' categorization and use of mathematical definitions |editor=Tai-Yih Tso |journal=Proceedings of the 36th Conference of the International Group for the Psychology of Mathematics Education |volume=2 |pages=187–195 |url=http://www.diva-portal.org/smash/get/diva2:542328/FULLTEXT01.pdf#page=193 }} * {{Citation |author-last1=Dummit |author-first1=David S. |author-first2=Richard M. |author-last2=Foote |date=1999 |title=Abstract Algebra |edition=2e |location=New York, USA |publisher=Wiley |isbn=978-0-471-36857-1}} * {{Citation |author=Educational Testing Service |date=2009 |title=Mathematical Conventions for the Quantitative Reasoning Measure of the GRE revised General Test |publisher=Educational Testing Service |url=http://www.ets.org/s/gre/pdf/gre_math_conventions.pdf |access-date=6. 9. 2011 }} * {{Citation |author-last=Freudenthal |author-first=Hans |author-link=Hans Freudenthal |date=1983 |title=Didactical phenomenology of mathematical structures |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=Reidel}} * {{Citation |author-last=Frobisher |author-first=Len |date=1999 |chapter=Primary School Children's Knowledge of Odd and Even Numbers |editor=Anthony Orton |title=Pattern in the Teaching and Learning of Mathematics |location=London, UK |publisher=Cassell |pages=31–48}} * {{Citation |author-last=Gouvêa |author-first=Fernando Quadros |author-link=Fernando Q. Gouvêa |date=1997 |title=''p''-adic numbers: an introduction |edition=2nd |isbn=978-3-540-62911-5 |publisher=Springer-Verlag}} * {{Citation |author-last=Gowers |author-first=Timothy |author-link=William Timothy Gowers |title=Mathematics: A Very Short Introduction |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-285361-5 |date=2002}} * {{Citation |author=Graduate Management Admission Council |date=septembar 2005 |title=The Official Guide for GMAT Review |edition=11th |isbn=978-0-9765709-0-5 |publisher=Graduate Management Admission Council |location=McLean, Virginia, USA |url=https://archive.org/details/gmatreview00 }} * {{Citation |author-last=Grimes |author-first=Joseph E. |date=1975 |title=The Thread of Discourse |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-90-279-3164-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/threadofdiscours0000grim }} * {{Citation |author-last1=Hartsfield |author-first1=Nora |author-link1=Nora Hartsfield |author-last2=Ringel |author-first2=Gerhard |author-link2=Gerhard Ringel |date=2003 |title=Pearls in Graph Theory: A Comprehensive Introduction |title-link=Pearls in Graph Theory |location=Mineola, New York, USA |publisher=Courier Dover |isbn=978-0-486-43232-8}} * {{Citation |author-last1=Hill |author-first1=Heather C. |author-first2=Merrie L. |author-last2=Blunk |author-first3=Charalambos Y. |author-last3=Charalambous |author-first4=Jennifer M. |author-last4=Lewis |author-first5=Geoffrey C. |author-last5=Phelps |author-first6=Laurie |author-last6=Sleep |author-first7=Deborah Loewenberg |author-last7=Ball |date=2008 |title=Mathematical Knowledge for Teaching and the Mathematical Quality of Instruction: An Exploratory Study |journal=Cognition and Instruction |volume=26 |issue=4 |doi=10.1080/07370000802177235 |pages=430–511 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last=Hohmann |author-first=George |date=25. 10. 2007 |title=Companies let market determine new name |work=Charleston Daily Mail |page=P1C |id={{Factiva|CGAZ000020071027e3ap0001l}}}} * {{Citation |author=Kaplan Staff |date=2004 |title=Kaplan SAT 2400, 2005 Edition |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-7432-6035-0 |url=https://archive.org/details/newsat240000kapl }} * {{Citation |author-last=Keith |author-first=Annie |title=Teachers Engaged in Research: Inquiry in Mathematics Classrooms, Grades Pre-K-2 |chapter=Mathematical Argument in a Second Grade Class: Generating and Justifying Generalized Statements about Odd and Even Numbers |date=2006 |publisher=IAP |isbn=978-1-59311-495-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/teachersengagedi0000unse_t1n2 }} * {{Citation |author-last=Krantz |author-first=Steven George |date=2001 |title=Dictionary of algebra, arithmetic, and trigonometry |publisher=CRC Press |isbn=978-1-58488-052-3 |url=https://archive.org/details/dictionaryofalge00kran }} * {{Citation |author-last1=Levenson |author-first1=Esther |author-first2=Pessia |author-last2=Tsamir |author-first3=Dina |author-last3=Tirosh |title=Neither even nor odd: Sixth grade students' dilemmas regarding the parity of zero |volume=26 |issue=2 |date=2007 |pages=83–95 |doi=10.1016/j.jmathb.2007.05.004 |journal=The Journal of Mathematical Behavior}} * {{Citation |author-last=Lichtenberg |author-first=Betty Plunkett |title=Zero is an even number |journal=The Arithmetic Teacher |volume=19 |issue=7 |date=novembar 1972 |pages=535–538 |doi=10.5951/AT.19.7.0535}} * {{Citation |author-last=Lorentz |author-first=Richard J. |date=1994 |title=Recursive Algorithms |publisher=Intellect Books |isbn=978-1-56750-037-0}} * {{Citation |author-last1=Lovas |author-first1=William |author-last2=Pfenning |author-first2=Frank |date=22. 1. 2008 |title=A Bidirectional Refinement Type System for LF |journal=Electronic Notes in Theoretical Computer Science |volume=196 |pages=113–128 |doi=10.1016/j.entcs.2007.09.021 |doi-access=free}} * {{Citation |author-last1=Lovász |author-first1=László |author-link1=László Lovász |author-first2=József |author-last2=Pelikán |author-first3=Katalin L. |author-last3=Vesztergombi |author-link3=Katalin Vesztergombi |date=2003 |title=Discrete Mathematics: Elementary and Beyond |publisher=Springer |isbn=978-0-387-95585-8}} * {{Citation |author-last=Morgan |author-first=Frank |title=Old Coins |work=Frank Morgan's Math Chat |publisher=The Mathematical Association of America |date=5. 4. 2001 |url=http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |access-date=22. 8. 2009 |archive-date=8. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090108053212/http://www.maa.org/features/mathchat/mathchat_4_5_01.html |url-status=dead }} * {{Citation |author-last1=Nipkow |author-first1=Tobias |author-link1=Tobias Nipkow |author-first2=Lawrence C. |author-last2=Paulson |author-link2=Lawrence C. Paulson |author-first3=Markus |author-last3=Wenzel |date=2002 |title=Isabelle/Hol: A Proof Assistant for Higher-Order Logic |publisher=Springer |isbn=978-3-540-43376-7}} * {{Citation |author-last1=Nuerk |author-first1=Hans-Christoph |author-first2=Wiebke |author-last2=Iversen |author-first3=Klaus |author-last3=Willmes |title=Notational modulation of the SNARC and the MARC (linguistic markedness of response codes) effect |journal=The Quarterly Journal of Experimental Psychology A |volume=57 |issue=5 |date=juli 2004 |pages=835–863 |doi=10.1080/02724980343000512 |pmid=15204120 |s2cid=10672272}} * {{Citation |author-last=Partee |author-first=Barbara Hall |title=Fundamentals of Mathematics for Linguistics |date=1978 |location=Dordrecht, Netherlands |publisher=D. Reidel |isbn=978-90-277-0809-0}} * {{Citation |author-last=Penner |author-first=Robert C. |date=1999 |title=Discrete Mathematics: Proof Techniques and Mathematical Structures |location=River Edge|publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-4088-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/discretemathemat0000penn }} * {{Citation |author-last1=Salzmann |author-first1=Helmut |author-first2=Theo |author-last2=Grundhöfer |author-first3=Hermann |author-last3=Hähl |author-first4=Rainer |author-last4=Löwen |date=2007 |title=The Classical Fields: Structural Features of the Real and Rational Numbers |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-86516-6 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/classicalfieldss0000unse }} * {{Citation |author-last=Siegel |author-first=Robert |title=Analysis: Today's date is signified in abbreviations using only odd numbers. 1-1, 1-9, 1-9-9-9. The next time that happens will be more than a thousand years from now. |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1066881 |date=19. 11. 1999 |work=[[All Things Considered]] |publisher=[[National Public Radio]] }} * {{Citation |author-last=Smock |author-first=Doug |title=The odd bets: Hines Ward vs. Tiger Woods |date=6. 2. 2006 |work=[[Charleston Gazette]] |page=P1B |id={{Factiva|CGAZ000020060207e226000bh}}}} * {{Citation |author-last=Snow |author-first=Tony |date=23. 2. 2001 |url=http://www.jewishworldreview.com/tony/snow022301.asp |title=Bubba's fools |work=[[Jewish World Review]] |access-date=22. 8. 2009 }} * {{Citation |author-last1=Sones |author-first1=Bill |author-first2=Rich |author-last2=Sones |title=To hide your age, button your lips |date=8. 5. 2002 |work=[[Deseret News]] |page=C07 |url=http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |archive-url=https://web.archive.org/web/20150508200427/http://www.deseretnews.com/article/912430/To-hide-your-age-button-your-lips.html?pg=all |url-status=dead |archive-date=8. 5. 2015 |access-date=21. 6. 2014 }} * {{Citation |author-last=Starr |author-first=Ross M. |author-link=Ross Starr |date=1997 |title=General Equilibrium Theory: An Introduction |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-56473-1}} * {{Citation |author-last=Steinberg |author-first=Neil |title=Even year, odd facts |date=30. 11. 1999 |work=Chicago Sun-Times |edition=5XS |page=50 |id={{Factiva|chi0000020010826dvbu0119h}}}} * {{Citation |author-last=Stewart |author-first=Mark Alan |title=30 Days to the GMAT CAT |date=2001 |location=Stamford |publisher=Thomson |isbn=978-0-7689-0635-6}} * {{Citation |author-last=Stingl |author-first=Jim |title=01:02:03 04/05/06; We can count on some things in life |date=5. 4. 2006 |work=[[Milwaukee Journal Sentinel]] |edition=Final |page=B1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060427002610/http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 |archive-date=27. 4. 2006 |access-date=21. 6. 2014 |url=http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=413306 }} * {{Citation |author-last1=Tabachnikova |author-first1=Olga M. |author-first2= Geoff C. |author-last2=Smith |author-link2=Geoff Smith (mathematician) |date=2000 |title=Topics in Group Theory |location=London, UK |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-235-8}} * {{Citation |author=The Math Forum participants |date=2000 |url=http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |title=A question around zero |work=Math Forum » Discussions » History » Historia-Matematica |publisher=Drexel University |access-date=25. 9. 2007 |archive-date=7. 6. 2011  |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607151930/http://mathforum.org/kb/message.jspa?messageID=1178542 |url-status=dead }} * {{Citation |author-last=Turner |author-first=Julian |title=Sports Betting – For Lytham Look to the South Pacific |date=13. 7. 1996 |work=[[The Guardian]] |page=23 |id={{Factiva|grdn000020011017ds7d00bzg}}}} * {{Citation |author-last1=Wilden |author-first1=Anthony |author-first2=Rhonda |author-last2=Hammer |date=1987 |title=The rules are no game: the strategy of communication |publisher=Routledge Kegan & Paul |isbn=978-0-7100-9868-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/rulesarenogamest0000wild }} * {{Citation |author-last=Wise |author-first=Stephen |date=2002 |title=GIS Basics |publisher=CRC Press |isbn=978-0-415-24651-4}} * {{Citation |author-last=Wong |author-first=Samuel Shaw Ming |date=1997 |title=Computational Methods in Physics and Engineering |publisher=World Scientific |isbn=978-981-02-3043-2}} {{Refend}} == Dodatna literatura == * {{Citation |author-first=John |author-last=Matousek |date=28. 3. 2001 |title=Zero odd/even: Is Zero Even? |work=Ask Dr. Math |publisher=The Math Forum |url=http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |access-date=6. 6. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129050449/http://mathforum.org/library/drmath/view/57188.html |archive-date=29. 11. 2020}} * {{Citation |title=Is zero odd or even? |author-first=Cecil |author-last=Adams |date=1999 |work=The Straight Dope |url=http://www.straightdope.com/columns/read/1723/is-zero-odd-or-even |access-date=6. 6. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220714194034/https://www.straightdope.com/21342866/is-zero-odd-or-even |archive-date=14. 7. 2022}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=8t1TC-5OLdM Je li nula parna? - Numberphile], video sa Jamesom Grimeom, [[Univerzitet u Nottinghamu]] [[Kategorija:Osnovna aritmetika]] [[Kategorija:Parnost (matematika)|Nula]] [[Kategorija:0 (broj)]] j3d872fburbg2sg3k4ipv2ktmjkh30f Jezerski ekosistem 0 533405 3831106 3831102 2026-04-18T12:03:13Z Barba-Baraba 180391 /* Temperatura */ 3831106 wikitext text/x-wiki [[Slika:Primary_zones_of_a_lake.png|thumb|upright=1.5|{{center| Tri primarne jezerske zone }}]] '''Jezerski ekosistem''' ili '''lakustrijki ekosistem''' uključuje [[biotičks komponenta|biotsku]] (žive) [[biljke]], [[životinje]] i [[mikroorganizmi| mikroorganizme]], kao i [[abiotička komponenta|abiotsku]] (nežive) [[gizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije.<ref name="brown:1987">{{cite book | last = Brown | first = A. L. | title = Freshwater Ecology | publisher = Heinimann Educational Books, London | year = 1987 |isbn = 0435606220 | page = 163 }}</ref> Jezerski [[ekosistem]]i su glavni primjer '''lentičnih ekosistema''' (''lentički'' se odnosi na stacionarnu ili relativno mirnu [[slatka voda|slatkovodnu]], od [[latinski|latinskog]] ''lentus'', što znači "trom"), koji uključuju [[bare]], [[jezera]] i [[močvare]], a veliki dio ovog članka odnosi se na lentične ekosisteme općenito. Lentički ekosistemi se mogu uporediti sa [[lotički ekosistem|lotičkim ekosistemima]], koji uključuju tekuće kopnene vode kao što su [[rijeke]] i [[potoci]]. Zajedno, ova dva ekosistema su primjeri [[slatkovodni ekosistem|slatkovodnih ekosistema]]. Lentički sistemi su raznoliki, u rasponu od malog, privremenog bazena kišnice dubokog nekoliko centimetara do [[Bajkalsko jezero| Bajkalskog jezera]], koje ima maksimalnu dubinu od 1642 m.<ref name="bronmark:2005">{{cite book | last = Brönmark | first = C. |author2=L. A. Hansson | title = The Biology of Lakes and Ponds | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 2005 | isbn =0198516134 | page = 285 }}</ref> Opća razlika između [[bazen]]a/[[ribnjak]]a i [[jezero|jezera]] je nejasna, ali Brown<ref name="brown:1987"/> navodi da su cijele površine dna bazena i ribnjaka izložene [[svjetlost]]i, dok jezera nisu. Osim toga, neka jezera postaju sezonski stratificirana. Bare i bazeni imaju dva područja: pelagičnu zonu otvorenih voda i [[bentos]]ku zonu, koja obuhvata područja dna i obale. Budući da jezera imaju duboka dna koja nisu izložena svjetlosti, ovi sistemi imaju dodatnu zonu, [[profundalna zona|profundalnu]].<ref name="kalff:2002">{{cite book | last = Kalff | first = J. | title = Limnology | publisher = Prentice Hall, Upper Saddle, NJ | year = 2002 | isbn =0130337757 | page = 592 }}</ref> Ova tri područja mogu imati vrlo različite abiotske uvjete i, stoga, vrste domaćine koje su specifično prilagođene za tamošnji život.<ref name="brown:1987"/> Dvije važne potklase jezera su ribnjaci, koji su obično mala jezera koja se preklapaju s [[močvara]]ma, i vodeni rezervoari. Tokom dužih vremenskih perioda, jezera ili zalievi unutar njih mogu se postepeno obogaćivati [[nutrijent|hranjivim tvarima]] i polahko se puniti organskim sedimentima, proces koji se naziva sukcesija. Kada ljudi koriste sliv, količine sedimenta koje ulaze u jezero mogu ubrzati ovaj proces. Dodavanje sedimenata i hranjivih tvari u jezero poznato je kao [[eutrofikacija]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> == Zone == {{bočni stubac|teme o stratifikaciji jezera}} Jezerski ekosistemi se mogu podijeliti u zone. Jedan uobičajeni sistem dijeli jezera u tri zone. Prva, [[litoralna zona]], je plitka zona blizu obale.<ref>{{Cite book |title=eLS |date=2001-05-30 |publisher=Wiley |isbn=978-0-470-01617-6 |editor-last=John Wiley & Sons, Ltd |edition=1 |language=en |doi=10.1038/npg.els.0003191}}</ref> Ovdje se pojavljuju ukorijenjene močvarne biljke. Priobalni dio je podijeljen na dvije daljnje zone, zonu otvorene vode i zonu duboke vode. U zoni otvorene vode (ili fotičkoj zoni) sunčeva svjetlost podržava fotosintetske alge i vrste koje se njima hrane. U zoni duboke vode sunčeva svjetlost nije dostupna i lanac ishrane zasniva se na detritusu koji ulazi iz litoralne i fotičke zone. Neki sistemi koriste druga imena. Područja na otvorenom moru mogu se nazvati pelagična zona, fotička zona se može nazvati limnetička zona, a afotička zona se može nazvati profundalna zona. U unutrašnjosti od litoralne zone često se može identificirati i priobalna zona koja ima biljke koje su još uvijek pogođene prisustvom jezera - to može uključivati efekte od vjetroloma, proljetnih poplava i zimskih oštećenja ledom. Proizvodnja jezera u cjelini rezultat je proizvodnje biljaka koje rastu u litoralnoj zoni, u kombinaciji s proizvodnjom planktona koji raste u otvorenoj vodi. Močvarna područja mogu biti dio lentičnog sistema, jer se prirodno formiraju duž većine obala jezera, a širina močvarne i litoralne zone zavisi od nagiba obale i količine prirodnih promjena nivoa vode, unutar i između godina. Često se u ovoj zoni nakupljaju mrtva stabla, bilo od vjetropada na obali ili trupaca transportovanih na lokaciju tokom poplava. Ovi drvenasti ostaci pružaju važno stanište za ribe i ptice gniježđice, kao i štite obale od erozije. ==Abiotičke komponente== ===Svjetlost=== Svjetlost obezbjeđuje solarnu energiju potrebnu za pokretanje procesa fotosinteze, glavnog izvora energije lentičnih sistema.<ref name="bronmark:2005"/> Količina primljene svjetlosti zavisi od kombinacije nekoliko faktora. Mali ribnjaci mogu biti u zasjenjenju okolnim drvećem, dok oblačnost može uticati na dostupnost svjetlosti u svim sistemima, bez obzira na veličinu. Sezonski i dnevni faktori također igraju ulogu u dostupnosti svjetlosti jer što je plići ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, to se više svjetlosti gubi refleksijom. Ovo je poznato kao [[Beerov zakon]].<ref name="giller:1998"/> Nakon što [[svjetlost]] prodre kroz površinu, može se raspršiti i česticama suspendiranim u vodenom stubu. Ovo raspršenje smanjuje ukupnu količinu svjetlosti s povećanjem dubine.<ref name="kalff:2002"/><ref name="moss:1998"/> Jezera su podijeljena na [[fotička zona|fotičku]] i [[afotićka zona|afotičku]] regiju, pri čemu prva prima sunčevu svjetlost, a druga se nalazi ispod dubine prodiranja svjetlosti, što je čini lišenom [[fotosinteza|fotosintetskog]] kapaciteta.<ref name="bronmark:2005"/> U odnosu na zonaciju jezera, smatra se da pelagična i [[bentos]]ka zona leže unutar fotičke regije, dok se [[profundalna zona]] nalazi u afotičkoj regiji.<ref name="brown:1987"/> ===Temperatura=== [[Temperatura]] je važan abiotiski faktor u lentičnim ekosistemima jer je većina biote [[poikiloterm]]na, gdje su unutrašnje tjelesne temperature definirane okolnim sistemom. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem do ili iz zraka i okolnog supstrata.<ref name="giller:1998"/> Plitke bare često imaju kontinuirani temperaturni gradijent od toplijih voda na površini do hladnijih voda na dnu. Osim toga, temperaturne fluktuacije mogu se uveliko razlikovati u ovim sistemima, i dnevno i sezonski.<ref name="brown:1987"/> Temperaturni režimi su vrlo različiti u velikim jezerima. U umjerenim regijama, naprimjer, kako temperatura zraka raste, ledeni sloj formiran na površini jezera se raspada, ostavljajući vodu na približno 4°C. Ovo je temperatura na kojoj voda ima najveću gustoću. Kako sezona napreduje, više temperature zraka zagrijavaju površinske vode, čineći ih manje gustima. Dublje vode ostaju hladne i guste, zbog smanjenog prodiranja svjetlosti. Kako ljeto počinje, uspostavljaju se dva različita sloja, s tako velikom temperaturnom razlikom između njih da ostaju stratificirani. Najniža zona u jezeru je najhladnija i naziva se [[hipolimnion]]. Gornja topla zona naziva se [[epilimnion]]. Između ovih zona nalazi se pojas brzih promjena temperature koji se naziva [[termoklina]]. Tokom hladnije jesenje sezone, toplina se gubi na površini i epilimnion se hladi. Kada su temperature dvije zone dovoljno blizu, vode se ponovo počinju miješati, kako bi stvorile ujednačenu temperaturu, događaj koji se naziva jezeraski promet. Zimi dolazi do inverzne stratifikacije jer se voda blizu površine hladi i smrzava, dok toplija, ali gušća voda ostaje blizu dna. Uspostavlja se termo[[klina]] i ciklus se ponavlja.<ref name="brown:1987"/><ref name="bronmark:2005"/> [[Slika:LSE Stratification.png|1000px|thumb| Sezonska stratifikacija u umjerenim jezerima]] ===Vjetar=== [[Slika:Foamlines.png|right|thumb|upright=1.6| Ilustracija Langmuirovih rotacija; otvoreni krugovi = čestice s pozitivnim uzgonom, zatvoreni krugovi = čestice s negativnim uzgonom]] U izloženim sistemima, [[vjetar]] može stvoriti turbulentne, spiralno formirane površinske struje koje se nazivaju [[Langmuirova cirkulacija]]. Kako se tačno ove struje uspostavljaju još uvijek nije dobro shvaćeno, ali je očigledno da uključuje određenu interakciju između horizontalnih površinskih struja i površinskih gravitacijskih talasa. Vidljivi rezultat ovih rotacija, koji se može vidjeti u bilo kojem jezeru, su površinske linije pjene koje se protežu paralelno sa smjerom vjetra. Čestice s pozitivnim uzgonom i mali organizmi koncentriraju se u liniji pjene na površini, a objekti s negativnim uzgonom nalaze se u uzlaznoj struji između dvije rotacije. Objekti s neutralnim plovnim potencijalom imaju tendenciju da budu ravnomjerno raspoređeni u vodenom stubu.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Ova turbulencija cirkuliše hranjive tvari u vodenom stubu, što je čini ključnom za mnoge pelagične vrste; međutim, njen uticaj na bentoske i dubinske organizme je minimalan ili nepostojeći.<ref name="kalff:2002"/> Stepen cirkulacije [[nutrijent|hranjivih tvari]] je specifičan za sistem, jer zavisi od faktora kao što su jačina i trajanje vjetra, kao i dubina i produktivnost jezera ili bazena. ===Hemija=== {{glavni|Vodeno disanje}} [[Kisik]] je neophodan za organizamsko [[Disanje (fiziologija)|disanje]]. Količina kisika prisutnog u stajaćim vodama zavisi od: 1) površine prozirne vode izložene zraku, 2) cirkulacije vode unutar sistema i 3) količine kisika koju generiraju i koriste prisutni organizmi.<ref name="brown:1987"/> U plitkim, [[biljka]]ma bogatim bazenima mogu postojati velike fluktuacije kisika, s izuzetno visokim koncentracijama koje se javljaju tokom dana zbog [[fotosinteza|fotosinteze]] i vrlo niskim vrijednostima noću kada je disanje dominantan proces primarnih proizvođača. Termalna stratifikacija u većim sistemima također može uticati na količinu kisika prisutnog u različitim zonama. [[Epilimnion]] je bogat kisikom jer brzo cirkulira, dobijajući kisik putem kontakta sa zrakom. [[Hipolimnion]], međutim, cirkulira vrlo sporo i nema atmosferski kontakt. Osim toga, u hipolimnionu postoji manje [[kariofite|zelenih biljaka]], tako da se [[fotosinteza|fotosintezom]] oslobađa manje kisika. U [[proljeće]] i [[jesen]] kada se epilimnion i hipolimnion miješaju, kisik se ravnomjernije raspoređuje u sistemu. Nizak nivo kisika karakterističan je za profundalnu zonu zbog nakupljanja raspadajuće vegetacije i životinjske tvari koja "pada" iz pelagičnih i [[bentos]]kih zona i nemogućnosti podrške primarnim proizvođačima.<ref name="brown:1987"/> [[Fosfor]] je važan za sve organizme jer je komponenta [[DNK]] i [[RNK]] i uključen je u [[metabolizam]] ćelija kao komponenta [[ATP]]-a i [[ADP]]-a. Također, fosfor se ne nalazi u velikim količinama u slatkovodnim sistemima, što ograničava fotosintezu kod primarnih proizvođača, čineći ga glavnom odrednicom proizvodnje lentičnog sistema. Ciklus fosfora je složen, ali model opisan u nastavku opisuje osnovne puteve. Fosfor uglavnom ulazi u ribnjak ili jezero putem otjecanja iz sliva ili atmosferskim taloženjem. Po ulasku u sistem, reaktivni oblik fosfora obično apsorbiraju [[alge]] i makrofiti, koji oslobađaju nereaktivni spoj fosfora kao nusprodukt fotosinteze. Ovaj fosfor može driftati prema dolje i postati dio bentoskog ili profundalnog sedimenta, ili ga [[mikrobi]] u vodenom stupcu mogu [[remineralizacija|remineralizirati]] u reaktivni oblik. Slično tome, nereaktivni fosfor u sedimentu može se remineralizirati u reaktivni oblik.<ref name="bronmark:2005"/> Sedimenti su generalno bogatiji fosforom od jezerske vode, što ukazuje na to da ovaj [[nutrijent]] može imati dugo vrijeme zadržavanja tamo prije nego što se remineralizira i ponovo uvede u sistem.<ref name="kalff:2002"/> ==Biotske komponente== [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a lake.xcf|thumb|upright=1.6|[[Mreža zajedničkog pojavljivanja]] bakterijske zajednice u jezeru]] ===Bakterije=== [[Bakterije]] su prisutne u svim regijama lentičnih voda. Slobodnoživeći oblici povezani su s raspadajućim organskim materijalom, [[biofilm]]om na površinama stijena i biljaka, suspendiranim u vodenom stubu i u sedimentima bentoskih i profundalnih zona. Drugi oblici su također povezani s crijevima lentičnih životinja kao paraziti ili u [[komensalizam|komenzalnim]] odnosima.<ref name="kalff:2002"/> Bakterije imaju važnu ulogu u metabolizmu sistema putem recikliranja hranjivih tvari,<ref name="bronmark:2005"/> o čemu se raspravlja u odjeljku Trofički odnosi. ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Nelumbo nucifera LOTUS bud.jpg|thumb|upright|''[[Nelumbo nucifera]]'', vodena biljka.]] [[Alge]], uključujući i [[fitoplankton]] i [[perifiton]], glavni su [[fotosinteza|fotosintetizatori]] u [[bara]]ma i jezerima..<ref>{{Cite journal |last1=Cael |first1=B. B. |last2=Seekell |first2=David A. |date=2023 |title=How does lake primary production scale with lake size? |journal=Frontiers in Environmental Science |volume=11 |doi=10.3389/fenvs.2023.1103068 |issn=2296-665X |doi-access=free }}</ref> Fitoplankton se nalazi kako pluta u vodenom stubu pelagijske zone. Mnoge vrste imaju veću gustoću od vode, što bi trebalo uzrokovati da nenamjerno potonu u bentos. Da bi se suprotstavili ovome, fitoplankton je razvio mehanizme promjene gustoće, formiranjem [[vakuola]] i plinskih [[vezikula]], ili promjenom oblika kako bi izazvao otpor, čime se usporava njihovo spuštanje.<ref>{{Cite web |last=Smriti |first=Saifun Nahar |date=2023-10-05 |title=Adaptation of Phytoplankton to Float in Water |url=https://greenleen.com/adaptation-of-phytoplankton-to-float-in-water/ |access-date=2023-10-05 |website=GreenLeen.Com |language=en-US}}</ref> Vrlo sofisticirana [[adaptacija]] koju koristi mali broj [[vrsta]] je rep sličan [[flagela]]ma koji može podesiti vertikalni položaj i omogućiti [[kretanje]] u bilo kojem smjeru.<ref name="bronmark:2005"/> Fitoplankton također može održavati svoje prisustvo u vodenom stubu, cirkulirajući u [[Langmuiroca cirkulacija|Langmuirovim rotacijama]].<ref name="kalff:2002"/> Perifitske alge, s druge strane, pričvršćene su za supstrat. U [[jezero|jezerima]] i [[bara]]ma mogu prekriti sve [[bentos]]ke površine. Obje vrste planktona su važne kao izvori hrane i kao dobavljači kisika.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] žive i u bentoskoj i u pelagičnoj zoni i mogu se grupirati prema načinu rasta: ⑴ '''emergentne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s [[list]]ovima i [[cvijet|cvjetovima]] koji se protežu u zrak; ⑵ '''plutajuće-lisne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s plutajućim listovima; ⑶ '''potopljeni''' = rastu ispod površine; ⑷ '''slobodno plutajući makrofiti''' = nisu ukorijenjeni u supstratu i plutaju na površini.<ref name="brown:1987"/> Ovi različiti oblici [[makrofit]]a uglavnom se javljaju u različitim područjima [[bentos]]ke zone, s emergentnom [[vegetacija|vegetacijom]] najbliže obali, zatim makrofitima s plutajućim listovima, a zatim potopljenom vegetacijom. Slobodno plutajući makrofiti mogu se pojaviti bilo gdje na površini sistema.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] su plutajuće od svojih kopnenih pandana jer [[slatka voda]] ima veću gustoću od zraka. Zbog toga strukturna krutost nije važna u jezerima i barama (osim u nadzemnim stabljikama i listovima). Dakle, listovi i stabljike većine vodenih biljaka koriste manje energije za izgradnju i održavanje drvenastog tkiva, ulažući tu energiju u brzi rast.<ref name="brown:1987"/> Da bi se nosile sa stresovima izazvanim vjetrom i valovima, biljke moraju biti i fleksibilne i žilave. Svjetlost, dubina vode i vrsta supstrata su najvažniji faktori koji kontrolišu distribuciju potopljenih vodenih biljaka.<ref name=Keddy>Keddy, P.A. (2010). Wetland Ecology: Principles and Conservation (2nd edition). Cambridge University Press, Cambridge, UK. {{ISBN|0521739675}}.</ref> Macrophytes are sources of food, oxygen, and habitat structure in the benthic zone, but cannot penetrate the depths of the euphotic zone, and hence are not found there.<ref name="brown:1987"/><ref name="moss:1998">{{cite book | last = Moss | first = B. | title = Ecology of Freshwaters: man and medium, past to future | publisher = Blackwell Science, London | year = 1998 | isbn = 0632035129 | page = [https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 557] | url = https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 }}</ref> ===Beskičmenjeci=== [[Slika:Water strider G remigis.jpg|thumb|right|[[Gerridae|Vodene buhe]] su grabežljivi [[insekti]] koji se oslanjaju na [[površinska napetost| površinsku napetost]] da bi hodali po površini vode. [Žive na površini [[bara]], [[močvara]] i drugih mirnih voda. Mogu se kretati vrlo brzo, do 1,5&nbsp;[[metar u sekundi|m/s]].]] [[Zooplankton]] su sitne [[životinje]] koje lebde u vodenom stubu. Poput fitoplanktona, ove vrste su razvile mehanizme koji ih sprječavaju da potonu u dublje vode, uključujući oblike tijela koji izazivaju otpor i aktivno mahanje dodacima (kao što su antene ili bodlje).<ref name="brown:1987"/> Ostanak u vodenom stubu može imati svoje prednosti u smislu hranjenja, ali nedostatak utočišta u ovoj zoni ostavlja zooplankton ranjivim na [[predator]]e. Kao odgovor na to, neke vrste, posebno ''[[Daphnia]]'' sp., vrše dnevne vertikalne migracije u vodenom stubu pasivno tonući u tamnije niže dubine tokom dana i aktivno se krećući prema površini tokom noći. Također, budući da uslovi u lentičnom sistemu mogu biti prilično promjenjivi tokom godišnjih doba, zooplankton ima sposobnost prelaska sa polaganja običnih [[jaja]] na jaja u mirovanju kada nedostaje hrane, temperature padnu ispod 2°C ili ako je brojnost predatora velika. Ova jaja u mirovanju imaju [[dijapauza|dijapauzu]], ili period mirovanja, koji bi trebao omogućiti zooplanktonu da se susretne s uslovima koji su povoljniji za preživljavanje kada se konačno izlegu.<ref name="gliwicz:2004">Gliwicz, Z. M. "Zooplankton", pp. 461–516 in O'Sullivan (2005)</ref> The invertebrates that inhabit the benthic zone are numerically dominated by small species, and are species-rich compared to the zooplankton of the open water. They include: [[Crustacean]]s (e.g. [[crab]]s, [[crayfish]], and [[shrimp]]), [[Mollusca|molluscs]] (e.g. [[clam]]s and [[snail]]s), and numerous types of insects.<ref name="bronmark:2005"/> Ovi organizmi se uglavnom nalaze u područjima rasta makrofita, gdje se nalaze najbogatiji resursi, voda bogata kisikom i najtopliji dio ekosistema. Strukturno raznoliki slojevi makrofita važna su mjesta za akumulaciju organske tvari i pružaju idealno područje za kolonizaciju. Sedimenti i biljke također nude veliku zaštitu od grabežljivih riba.<ref name="kalff:2002"/> Vrlo malo beskičmenjaka može nastaniti hladnu, tamnu i kisikom siromašnu [[duboku zonu]]. Oni koji mogu, često su crvene boje, zbog prisustva velikih količina [[hemoglobina]], što znatno povećava količinu kisika koja se prenosi do ćelija.<ref name="brown:1987"/> Budući da je koncentracija kisika unutar ove zone niska, većina vrsta gradi tunele ili jazbine u kojima se mogu sakriti i koriste minimalnu količinu pokreta potrebnih za cirkulaciju vode, privlačeći kisik bez trošenja previše energije.<ref name="brown:1987"/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== Ribe imaju niz fizioloških tolerancija koje zavise od toga kojoj vrsti pripadaju. Imaju različite letalne temperature, potrebe za rastvorenim kisikom i potrebe za mriješćenjem koje se zasnivaju na njihovim nivoima aktivnosti i ponašanju. Budući da su ribe vrlo pokretne, one su u stanju da se nose s nepogodnim abiotičkim faktorima u jednoj zoni jednostavnim prelaskom u drugu. Na primjer, osoba koja se hrani detritusom u dubokoj zoni i koja utvrdi da je koncentracija kisika prenisko pala, može se hraniti bliže bentoskoj zoni. Riba također može promijeniti svoje prebivalište tokom različitih dijelova svog životnog ciklusa: izleganje u sedimentnom gnijezdu, zatim prelazak u zatravljenu bentosku zonu radi razvoja u zaštićenom okruženju s resursima hrane, i konačno u pelagijalnu zonu kao odrasla jedinka. I drugi taksoni kičmenjaka nastanjuju lentičke sisteme. To uključuje [[vodozemci|vodozemce]] (npr. [[daždevnjak]]e i [[žabe]]), [[gmizavci|gmizavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]] i [[aligatori|aligatore]]) i veliki broj [[vrsta]] vodenih [[ptica]].<ref name="moss:1998"/> Većina ovih kičmenjaka provodi dio svog vremena u kopnenim [[stanište|staništima]] i stoga nisu direktno pogođeni abiotičkim faktorima u jezeru ili ribnjaku. Mnoge vrste riba su važne i kao potrošači i kao plijen za gore spomenute veće [[kičmenjak]]e. ==Trofički odnosi== ===Primarni proizvođači=== Lentični sistemi većinu svoje energije dobijaju fotosintezom koju vrše vodene biljke i [[alge]].<ref>{{cite journal |last1=Zhang |first1=Ke |last2=Yang |first2=Xiangdong |last3=Kattel |first3=Giri |last4=Lin |first4=Qi |last5=Shen |first5=Ji |title=Freshwater lake ecosystem shift caused by social-economic transitions in Yangtze River Basin over the past century |journal=Scientific Reports |date=21 November 2018 |volume=8 |issue=1 |pages=17146 |doi=10.1038/s41598-018-35482-5 |pmid=30464220 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-35482-5 |access-date=13 January 2024 |language=en |issn=2045-2322|hdl=11343/219728 |hdl-access=free |pmc=6249226 }}</ref> Ovaj [[autohtonost|autohtoni]] proces uključuje kombinaciju [[ugljik-dioksid]]a, [[voda|vode]] i [[sunčeva ennergija|sunčeve energije]] za proizvodnju [[ugljikohidrat]]a i rastvorenog kisika. Unutar jezera ili bare, potencijalna brzina fotosinteze uglavnom se smanjuje s dubinom zbog slabljenja [[svjetlost]]i.<ref>{{Cite journal |last=Pirc |first=Helmut |date=January 1986 |title=Seasonal aspects of photosynthesis in Posidonia oceanica: Influence of depth, temperature and light intensity |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0304377086900215 |journal=Aquatic Botany |language=en |volume=26 |pages=203–212 |doi=10.1016/0304-3770(86)90021-5|url-access=subscription }}</ref> Međutim, [[fotosinteza]] često je niska na gornjih nekoliko milimetara površine, vjerovatno zbog inhibicije [[UV|ultraljubičastim svjetlom]]. Tačna dubina i mjerenja brzine fotosinteze ove krivulje su specifična za sistem i zavise od: 1) ukupne [[biomasa|biomase]] fotosintetskih ćelija, 2) količine materijala koji slabe svjetlost i 3) obilja i frekventnog raspona [[pigment|pigmenata]] koji apsorbiraju svjetlost (tj. [[hlorofil]]a) unutar fotosintetskih ćelija.<ref name="moss:1998"/> [[Energija]] koju stvaraju ovi [[primarni proizvođač]]i važna je za zajednicu jer se prenosi na više trofičke nivoe putem potrošnje.<ref>{{cite journal |last1=Shimoda |first1=Yuko |last2=Azim |first2=M. Ekram |last3=Perhar |first3=Gurbir |last4=Ramin |first4=Maryam |last5=Kenney |first5=Melissa A. |last6=Sadraddini |first6=Somayeh |last7=Gudimov |first7=Alex |last8=Arhonditsis |first8=George B. |title=Our current understanding of lake ecosystem response to climate change: What have we really learned from the north temperate deep lakes? |journal=Journal of Great Lakes Research |date=1 March 2011 |volume=37 |issue=1 |pages=173–193 |doi=10.1016/j.jglr.2010.10.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0380133010002091 |access-date=13 January 2024 |issn=0380-1330|url-access=subscription }}</ref> ===Bakterije=== Velika većina [[bakterija]] u jezerima i [[bara]]ma dobija energiju razgradnjom vegetacije i životinjske materije. U pelagijalnoj zoni, mrtve ribe i povremeni [[alohtonost|alohtoni]] unos otpada su primjeri grubih čestica organske materije (CPOM>1 mm). [[Bakterije]] ih razgrađuju u fine čestice organske materije (FPOM<1 mm), a zatim dalje u upotrebljive [[nutrijent|hranjive tvari]]. Mali organizmi poput [[plankton]]a također su okarakterizirani kao FPOM. Vrlo niske koncentracije hranjivih tvari oslobađaju se tokom razgradnje jer ih bakterije koriste za izgradnju vlastite biomase. Međutim, bakterije konzumiraju [[protozoe]], koje zatim konzumiraju zooplankton, a zatim dalje na [[tofički nivo|trofičkim nivoima]]. Elementi osim [[ugljik]]a, posebno [[fosfor]] i [[dušik]], regeneriraju se kada se [[protozoe]] hrane bakterijskim [[plijen]]om. <ref>{{Cite journal|last=Pernthaler|first=Jakob|date=July 2005|title=Predation on prokaryotes in the water column and its ecological implications|url=https://www.nature.com/articles/nrmicro1180|journal=Nature Reviews Microbiology|language=en|volume=3|issue=7|pages=537–546|doi=10.1038/nrmicro1180|pmid=15953930 |s2cid=336473 |issn=1740-1534|url-access=subscription}}</ref> and this way, nutrients become once more available for use in the water column. This regeneration cycle is known as the [[microbial loop]]<ref>{{Cite journal|last1=Azam|first1=F|last2=Fenchel|first2=T|last3=Field|first3=Jg|last4=Gray|first4=Js|last5=Meyer-Reil|first5=La|last6=Thingstad|first6=F|date=1983|title=The Ecological Role of Water-Column Microbes in the Sea|url=http://www.int-res.com/articles/meps/10/m010p257.pdf|journal=Marine Ecology Progress Series|language=en|volume=10|pages=257–263|doi=10.3354/meps010257|bibcode=1983MEPS...10..257A|issn=0171-8630}}</ref> i ključna je komponenta lentičnih [[lanac ishrane|lanaca ishrane]].<ref name="bronmark:2005"/> Razgradnja organskih [[materija]]la može se nastaviti u bentoskim i profundalnim zonama ako materija pada kroz vodeni stub prije nego što je pelagične bakterije potpuno probave. Bakterije se ovdje nalaze u najvećoj količini u sedimentima, gdje su obično 2–1000 puta češće nego u vodenom stubu.<ref name="gliwicz:2004"/> ===Bentoski beskičmenjaci=== [[Bentoski beskičmenjaci]], zbog visokog nivoa bogatstva [[vrsta]], imaju mnogo metoda hvatanja plijena. [[Filterski hranitelj]]i stvaraju struje putem sifona ili udaranja [[cilija]], kako bi privukli vodu i njen nutritivni sadržaj prema sebi radi procijedivanja. [[Ispaša|Pašnjaci]] koriste adaptacije za struganje, grebanje i usitnjavanje, kako bi se hranili [[perifit]]skim [[alga]]ma i makrofitima. Članovi ceha sakupljača pretražuju [[sediment]]e, birajući specifične čestice grabljivim dodacima. [[Beskičmenjaci]] koji se hrane nanosima neselektivno konzumiraju sediment, probavljajući sav organski materijal koji on sadrži. Konačno, neki beskičmenjaci pripadaju grupi predatora, hvatajući i konzumirajući žive [[životinje]].<ref name="bronmark:2005"/><ref name="jonasson:2003">Jónasson, P. M. "Benthic Invertebrates", pp. 341–416 in O'Sullivan (2005)</ref> Profundalna zona je dom jedinstvene grupe riba koje se hrane filtriranjem i koriste male pokrete tijela kako bi privukle struju kroz rupe koje su stvorile u sedimentu. Ovaj način ushrane zahtijeva najmanje kretanja, što omogućava ovim [[vrsta]]ma da uštede energiju.<ref name="brown:1987"/> Mali broj beskičmenjaka su [[predator]]i u profundalnoj zoni. Ove vrste vjerovatno potiču iz drugih regija i dolaze na ove dubine samo da bi se hranile. Velika većina beskičmenjaka u ovoj zoni hrani se nanosima, crpeći energiju iz okolnih sedimenata.<ref name="jonasson:2003"/> ===Ribe=== Veličina, pokretljivost i senzorne sposobnosti [[riba]], omogućavaju im da iskoriste široku bazu [[plijen]]a, koja pokriva više zona. Poput beskičmenjaka, prehrambene navike riba mogu se podijeliti u cehove. U pelagijalnoj zoni, [[biljojedi]] pasu perifiton i makrofite ili skupljaju [[fitoplankton]] iz vodenog stupca. [[Mesojedi]] uključuju [[ribe]] koje se hrane zooplanktonom u vodenom stubu (zooplanktivori), insektima na površini vode, na bentoskim strukturama ili u sedimentu ([[insektivori]]), i one koje se hrane drugim ribama ([[piscivori]]). Ribe koje konzumiraju detritus i dobijaju energiju prerađujući njegov organski materijal nazivaju se [[detritivori]]. [[omnivori|Svejedi]] unose širok spektar plijena, koji obuhvata biljni, životinjski i [[detritus]]ni materijal. Konačno, članovi [[parazit]]skog ceha dobijaju hranu od vrste domaćina, obično druge ribe ili velikog kičmenjaka.<ref name="bronmark:2005"/> Pripadnici ribljih [[takson]]a fleksibilni su u svojim prehrambenim ulogama, mijenjajući svoju ishranu u zavisnosti od uslova okoline i dostupnosti plijena. Mnoge vrste također prolaze kroz promjenu ishrane kako se razvijaju. Stoga je vjerovatno da bilo koja pojedinačna riba zauzima više prehrambenih cehova tokom svog života.<ref name="windfield:2003">Winfield, I. J. "Fish Population Ecology", pp. 517–537 in O'Sullivan (2005)</ref> ===Lentične mreže ishrane=== Kao što je navedeno u prethodnim odjeljcima, lentična [[biota]] je povezana u složenu []mreža ishrane|mrežu trofičkih odnosa]]. Ovi organizmi se mogu smatrati labavo povezanim sa specifičnim trofičkim grupama (npr. primarni proizvođači, biljojedi, primarni mesojedi, sekundarni mesojedi, itd.). Naučnici su razvili nekoliko teorija kako bi razumjeli mehanizme koji kontrolišu brojnost i [[raznolikost]] unutar ovih grupa. Vrlo općenito, [[Ekologija|procesi odozgo prema dolje i odozdo prema gore]] diktiraju da brojnost taksona [[plijen]]a zavisi od djelovanja potrošača sa viših [[trofički nivo|trofičkih nivoa]]. Tipično, ovi procesi funkcionišu samo između dva trofička nivoa, bez uticaja na ostale. Međutim, u nekim slučajevima, vodeni sistemi doživljavaju [[trofička kaskada| trofičku kaskadu]]; naprimjer, to se može dogoditi ako [[primarni producenti]] imaju manje ispaše [[biljojed]]a jer ove biljojede potiskuju [[mesojedi]]. [[Odozgo prema dolje i odozdo prema gore#Ekologija|Odozdo prema gore]] procesi funkcioniraju kada brojnost ili raznolikost članova viših trofičkih nivoa ovisi o dostupnosti ili kvaliteti resursa s nižih nivoa. Konačno, kombinirana teorija regulacije, odozdo prema gore:odozgo prema dolje, kombinira predviđene utjecaje potrošača i dostupnosti resursa. Predviđa da će trofički nivoi blizu najnižih trofičkih nivoa biti najviše pod uticajem sila odozdo prema gore, dok bi efekti odozgo prema dolje trebali biti najjači na najvišim nivoima.<ref name="bronmark:2005"/> ==Obrasci zajednice i raznolikost== ===Lokalno bogatstvo vrsta=== [[Biodiverzitet]] lentičkog sistema raste s površinom jezera ili bare. To se pripisuje većoj vjerojatnosti da će djelomično kopnene vrste pronaći veći sistem. Također, budući da veći sistemi obično imaju veće [[populacije]], smanjuje se šansa za [[izumiranje]].<ref name="browne:1982">{{cite journal | last = Browne | first = R. A. | title = Lakes as islands: biogeographic distribution, turnover rates, and species composition in the lakes of central New York | journal = Journal of Biogeography | volume = 8 1| pages = 75–83 | year = 1981 | issue = 1 | jstor = 2844594| doi =10.2307/2844594}}</ref> Dodatni faktori, uključujući temperaturni režim, pH, dostupnost hranjivih tvari, složenost staništa, stope [[specijacija|specijacije]], [[kompeticija|konkurenciju]] i [[predatorstvo]], povezani su s brojem vrsta prisutnih unutar sistema.<ref name="bronmark:2005"/><ref name=Keddy/> ===Obrasci sukcesije u planktonskim zajednicama – PEG model=== [[Fitoplankton]]ske i [[zooplankton]]ske zajednice u jezerskim sistemima prolaze kroz sezonsku sukcesiju u odnosu na dostupnost [[nutrijent|hranjivih tvari]], [[predator]]stvo i konkurenciju. Sommer ''et al.''<ref name="sommer:1986">{{cite journal | last = Sommer | first = U. |author2=Z. M. Gliwicz |author3=W. Lampert |author4=A. Duncan | title = The PEG-model of seasonal succession of planktonic events in freshwaters | journal = Archiv für Hydrobiologie | volume = 106 | pages = 433–471 | year = 1986 | issue = 4 | doi = 10.1127/archiv-hydrobiol/106/1986/433 | s2cid = 84069604 }}</ref> opisali su ove obrasce kao dio modela Plankton Ecology Group ([[Model planktonske ekološke groupe|PEG]]), sa 24 tvrdnje konstruisane iz analize brojnih sistema. Slijedeće uključuje podskup ovih tvrdnji, kako su objasnili Brönmark i Hansson<ref name="bronmark:2005"/> ilustrujući sukcesiju kroz jedan sezonski ciklus: ''[[Zima]]''<br> 1. Povećana dostupnost hranjivih tvari i svjetlosti rezultira brzim rastom [[fitoplankton]]a pred kraj zime. Dominantne vrste, poput [[dijatomeja]], su male i imaju sposobnost brzog rasta. 2. [[Zooplankton]] konzumira ove [[plankton]]e, koji postaju dominantni planktonski taksoni. ''[[Proljeće]]''<br> 3. Nastaje [[faza bistre vode]], jer se populacije fitoplanktona smanjuju zbog povećanog predatorstva od strane rastućeg broja zooplanktona. ''[[Ljeto]]''<br> 4. Brojnost zooplanktona opada kao rezultat smanjenog plijena fitoplanktona i povećanog predatorstva od strane mladih [[riba]].<br> 5. S povećanom dostupnošću hranjivih tvari i smanjenim predatorstvom od strane zooplanktona, razvija se raznolika zajednica fitoplanktona.<br> 6. Kako ljeto odmiče, hranjive tvari se smanjuju predvidljivim redoslijedom: fosfor, [[silicij-dioksid]], a zatim [[dušik]]. Brojnost različitih vrsta fitoplanktona varira u odnosu na njihovu biološku potrebu za ovim hranjivim tvarima.<br> 7. Mali [[zooplankton]] postaje dominantna vrsta zooplanktona jer je manje osjetljiv na [[predator]]stvo riba. ''[[Jesen]]''<br> 8. Predatorstvo riba se smanjuje zbog nižih temperatura, a broj zooplanktona svih veličina se povećava. ''[[Zima]]''<br> 9. Hladne temperature i smanjena dostupnost svjetlosti rezultiraju nižim stopama primarne proizvodnje i smanjenim populacijama fitoplanktona. 10. Reprodukcija zooplanktona se smanjuje zbog nižih temperatura i manje plijena. PEG model predstavlja idealiziranu verziju ovog obrasca sukcesije, dok su prirodni sistemi poznati po svojim varijacijama.<ref name="bronmark:2005"/> ===Latitudinalni obrasci=== Postoji dobro dokumentiran globalni obrazac koji povezuje smanjenje biljne i životinjske raznolikosti s povećanjem geografske širine, odnosno, postoji manje vrsta kako se krećemo prema polovima. Uzrok ovog obrasca je jedna od najvećih zagonetki za ekologe danas. Teorije za objašnjenje uključuju dostupnost [[energija|energije]], [[klima]]tsku varijabilnost, poremećaje, konkurenciju itd.<ref name="bronmark:2005"/> Uprkos ovom globalnom gradijentu raznolikosti, ovaj obrazac može biti slab za slatkovodne sisteme u poređenju sa globalnim morskim i kopnenim sistemima.<ref name="hillebrand:2004">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. | title = On the generality of the latitudinal diversity gradient | journal = American Naturalist | volume = 163| pages = 192–211 | year = 2004 | pmid = 14970922 | doi = 10.1086/381004 | issue = 2| s2cid = 9886026 | url = http://oceanrep.geomar.de/4048/1/Hillebrand_2004_Amer_nat.pdf }}</ref> Ovo može biti povezano s veličinom, kao što su Hillebrand and Azovsky<ref name="hillebrand:2001">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. |author2=A. I. Azovsky | title = Body size determines the strength of the latitudinal diversity gradient | journal = Ecography | volume = 24 | pages = 251–256 | year = 2001 | doi =10.1034/j.1600-0587.2001.240302.x | issue = 3}}</ref> otkrili su da manji organizmi ([[protozoe]] i [[plankton]]) nisu snažno pratili očekivani trend, dok su veće vrste ([[kičmenjaci]]) pratile. To su pripisali boljoj sposobnosti širenja manjih organizama, što može rezultirati visokom globalnom rasprostranjenošću.<ref name="bronmark:2005"/> ==Životni ciklusi prirodnih jezera== ===Stvaranje jezera=== Jezera se mogu formirati na različite načine, ali najčešći su ukratko razmotreni u nastavku. Najstariji i najveći sistemi rezultat su [[tektonika|tektonskih]] aktivnosti. Jezera „Velike pukotine“ (''rift'') u Africi, naprimjer, rezultat su seizmičke aktivnosti duž mjesta razdvajanja dvije [[tektonska ploča|tektonske ploče]]. Jezera formirana ledom nastaju kada se [[glečeri]] povuku, ostavljajući za sobom abnormalnosti u obliku pejzaža koje se zatim pune vodom. Konačno, [[mrtvo jezero|mrtva jezera]] su [[fluvijal]] nogporijekla, nastaju kada se vijugavi riječni zavoj odvoji od glavnog korita.<ref name="bronmark:2005"/> ===Prirodno izumiranje=== Sva jezera i bare primaju sediment. Budući da se ovi sistemi zapravo ne šire, logično je pretpostaviti da će postajati sve plići, na kraju postajući močvare ili kopnena [[vegetacija]]. Dužina ovog procesa trebala bi zavisiti od kombinacije dubine i brzine sedimentacije. Moss<ref name="moss:1998"/> daje primjer [[Tanganjika|jezera Tanganjika]], koje dostiže dubinu od 1500 m i ima brzinu sedimentacije od 0,5 mm/god. Pod pretpostavkom da na sedimentaciju ne utiču antropogeni faktori, ovaj sistem bi trebao izumrijeti za otprilike tri miliona godina. Plitki lentični sistemi bi se također mogli popuniti kako močvare prodiru prema unutra od rubova. Ovi procesi se odvijaju u mnogo kraćem vremenskom periodu, potrebno je stotine do hiljade godina da se završi proces izumiranja.<ref name="moss:1998"/> ==Ljudski uticaji== ===Zakiseljavanje=== [[Sumpor-dioksid]] i [[dušik-oksidi]] se prirodno oslobađaju iz vulkana, organskih jedinjenja u tlu, močvarama i morskim sistemima, ali većina ovih jedinjenja potiče od sagorijevanja uglja, nafte, benzina i topljenja ruda koje sadrže [[sumpor]].<ref name="kalff:2002"/> Ove supstance se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u sočivaste sisteme kao [[kisele kiše]].<ref name="brown:1987"/> Jezera i bare koje sadrže temeljnu stijenu bogatu karbonatima imaju prirodni tampon, što rezultira nepromjenom pH vrijednosti. Međutim, sistemi bez ove podloge su vrlo osjetljivi na unos kiseline jer imaju nizak kapacitet neutralizacije, što rezultira padom pH vrijednosti čak i uz male unose kiseline.<ref name="kalff:2002"/> Pri [[pH]] vrijednosti od 5–6, raznolikost vrsta algi i [[biomasa]] znatno se smanjuju, što dovodi do povećanja prozirnosti vode – karakteristične osobine zakiseljenih jezera. Kako pH vrijednost nastavlja padati, sva [[fauna]] postaje manje raznolika. Najznačajnija karakteristika je poremećaj reprodukcije riba. Stoga se populacija na kraju sastoji od malog broja starih jedinki koje na kraju uginu i ostavljaju sisteme bez riba.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Kisele kiše su bile posebno štetne za jezera u [[Skandinaviji]], zapadnoj [[Škotskoj]], zapadnom [[Walesu]] i sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. ===Eutrofikacija=== [[Eutrofikacija|Eutrofijski]] sistemi sadrže visoku koncentraciju [[fosfor]]a (~30&nbsp;μg/L), [[dušik]]a (~1500&nbsp;μg/L) ili oboje.<ref name="bronmark:2005"/> Fosfor ulazi u sočivaste vode iz efluenta [[otpadne vode|otpadnih voda]], ispuštanja iz sirove kanalizacije ili oticanja s poljoprivrednog zemljišta. Dušik uglavnom dolazi iz [[Gnojivo|poljoprivrednih gnojiva]] oticanja ili ispiranja i naknadnog toka [[podzemna voda|podzemnih voda]]. Ovo povećanje hranjivih tvari potrebnih primarnim proizvođačima rezultira masovnim povećanjem rasta fitoplanktona, što se naziva "[[Cvjetanje algi|cvjetanje planktona]]." Ovo cvjetanje smanjuje prozirnost vode, što dovodi do gubitka potopljenih biljaka.<ref>{{Cite journal |last1=Birk |first1=Sapriya |last2=Miller |first2=J. David |last3=MacMullin |first3=Aidan |last4=Patterson |first4=R. Timothy |last5=Villeneuve |first5=Paul J. |date=February 2023 |title=Perceptions of Freshwater Algal Blooms, Causes and Health among New Brunswick Lakefront Property Owners |journal=Environmental Management |language=en |volume=71 |issue=2 |pages=249–259 |doi=10.1007/s00267-022-01736-2 |issn=0364-152X|doi-access=free |pmid=36318287 |pmc=9628596 }}</ref> Rezultirajuće smanjenje strukture [[staništa]] ima negativan uticaj na vrste koje ga koriste za mriješćenje, sazrijevanje i opći opstanak. Osim toga, veliki broj kratkoživućih fitoplanktona rezultira taloženjem ogromne količine mrtve [[biomasa|biomase]] u sedimentu.<ref name="moss:1998"/> Bakterijama su potrebne velike količine kisika za razgradnju ovog materijala, čime se smanjuje koncentracija kisika u vodi. Ovo je posebno izraženo u [[Stratifikacija jezera|stratificirana jezera]], kada [[termoklina]] sprječava miješanje vode bogate kisikom s površine s nižim nivoima. Niski ili anoksijski uvjeti isključuju postojanje pripadnike mnogih [[takson]]a koji nisu fiziološki tolerantni na ove uvjete.<ref name="bronmark:2005"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lentične sisteme i namjernim događajima (npr. poribljavanje, unošenje divljači i prehrambenih vrsta) kao i nenamjernim događajima (npr. u [[balaszna voda|balastnim vodama]]). Ovi organizmi mogu uticati na autohtone životinje putem konkurencije za [[plijen]] ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name="giller:1998">{{cite book | last = Giller | first = S. |author2=B. Malmqvist | title = The Biology of Streams and Rivers | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 1998 | isbn =0198549776 | page = 296 }}</ref> Što se tiče domaćih vrsta, osvajači mogu uzrokovati promjene u veličini i starosnoj strukturi, rasprostranjenosti, gustoći, rastu populacije, pa čak i dovesti populacije do izumiranja.<ref name="bronmark:2005"/> Primjeri istaknutih osvajača lentičnih sistema uključuju [[zebrasta dagnja| zebrastu dagnju]] i [[morska paklara|morsku paklaru]] u [[Velika jezera|Velikim jezerima]]. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija|Ekologija|Jezera}} *[[Parametri kvalitete slatkovodne okoline]] *[[Aeracija jezera]] *[[Limnologija]] *[[Vještačka lentična vodena tijela Maharashtre]] *[[Ekološko ispuštanje]] == Reference == {{reflist|35em}} ===Dodatni izvori=== *{{cite book|author1=O'Sullivan, Patrick |author2=Reynolds, C. S. |title=The Lakes Handbook: Lake Restoration and Rehabilitation|url=https://books.google.com/books?id=LHc9uAAACAAJ|date=2005|publisher=Wiley|isbn=978-0-632-04795-6}} {{wiktionary|lentičnost}} {{teme vodenih ekosistema|state=expanded}} {{modeliranje ekosistema|expanded=none}} {{Ribnjak}} [[Kategorija:Vodeni biomi]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] n5dfcbcosy4m4mm2a920drv6f1uptcm 3831110 3831106 2026-04-18T12:06:09Z Barba-Baraba 180391 /* Temperatura */ 3831110 wikitext text/x-wiki [[Slika:Primary_zones_of_a_lake.png|thumb|upright=1.5|{{center| Tri primarne jezerske zone }}]] '''Jezerski ekosistem''' ili '''lakustrijki ekosistem''' uključuje [[biotičks komponenta|biotsku]] (žive) [[biljke]], [[životinje]] i [[mikroorganizmi| mikroorganizme]], kao i [[abiotička komponenta|abiotsku]] (nežive) [[gizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije.<ref name="brown:1987">{{cite book | last = Brown | first = A. L. | title = Freshwater Ecology | publisher = Heinimann Educational Books, London | year = 1987 |isbn = 0435606220 | page = 163 }}</ref> Jezerski [[ekosistem]]i su glavni primjer '''lentičnih ekosistema''' (''lentički'' se odnosi na stacionarnu ili relativno mirnu [[slatka voda|slatkovodnu]], od [[latinski|latinskog]] ''lentus'', što znači "trom"), koji uključuju [[bare]], [[jezera]] i [[močvare]], a veliki dio ovog članka odnosi se na lentične ekosisteme općenito. Lentički ekosistemi se mogu uporediti sa [[lotički ekosistem|lotičkim ekosistemima]], koji uključuju tekuće kopnene vode kao što su [[rijeke]] i [[potoci]]. Zajedno, ova dva ekosistema su primjeri [[slatkovodni ekosistem|slatkovodnih ekosistema]]. Lentički sistemi su raznoliki, u rasponu od malog, privremenog bazena kišnice dubokog nekoliko centimetara do [[Bajkalsko jezero| Bajkalskog jezera]], koje ima maksimalnu dubinu od 1642 m.<ref name="bronmark:2005">{{cite book | last = Brönmark | first = C. |author2=L. A. Hansson | title = The Biology of Lakes and Ponds | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 2005 | isbn =0198516134 | page = 285 }}</ref> Opća razlika između [[bazen]]a/[[ribnjak]]a i [[jezero|jezera]] je nejasna, ali Brown<ref name="brown:1987"/> navodi da su cijele površine dna bazena i ribnjaka izložene [[svjetlost]]i, dok jezera nisu. Osim toga, neka jezera postaju sezonski stratificirana. Bare i bazeni imaju dva područja: pelagičnu zonu otvorenih voda i [[bentos]]ku zonu, koja obuhvata područja dna i obale. Budući da jezera imaju duboka dna koja nisu izložena svjetlosti, ovi sistemi imaju dodatnu zonu, [[profundalna zona|profundalnu]].<ref name="kalff:2002">{{cite book | last = Kalff | first = J. | title = Limnology | publisher = Prentice Hall, Upper Saddle, NJ | year = 2002 | isbn =0130337757 | page = 592 }}</ref> Ova tri područja mogu imati vrlo različite abiotske uvjete i, stoga, vrste domaćine koje su specifično prilagođene za tamošnji život.<ref name="brown:1987"/> Dvije važne potklase jezera su ribnjaci, koji su obično mala jezera koja se preklapaju s [[močvara]]ma, i vodeni rezervoari. Tokom dužih vremenskih perioda, jezera ili zalievi unutar njih mogu se postepeno obogaćivati [[nutrijent|hranjivim tvarima]] i polahko se puniti organskim sedimentima, proces koji se naziva sukcesija. Kada ljudi koriste sliv, količine sedimenta koje ulaze u jezero mogu ubrzati ovaj proces. Dodavanje sedimenata i hranjivih tvari u jezero poznato je kao [[eutrofikacija]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> == Zone == {{bočni stubac|teme o stratifikaciji jezera}} Jezerski ekosistemi se mogu podijeliti u zone. Jedan uobičajeni sistem dijeli jezera u tri zone. Prva, [[litoralna zona]], je plitka zona blizu obale.<ref>{{Cite book |title=eLS |date=2001-05-30 |publisher=Wiley |isbn=978-0-470-01617-6 |editor-last=John Wiley & Sons, Ltd |edition=1 |language=en |doi=10.1038/npg.els.0003191}}</ref> Ovdje se pojavljuju ukorijenjene močvarne biljke. Priobalni dio je podijeljen na dvije daljnje zone, zonu otvorene vode i zonu duboke vode. U zoni otvorene vode (ili fotičkoj zoni) sunčeva svjetlost podržava fotosintetske alge i vrste koje se njima hrane. U zoni duboke vode sunčeva svjetlost nije dostupna i lanac ishrane zasniva se na detritusu koji ulazi iz litoralne i fotičke zone. Neki sistemi koriste druga imena. Područja na otvorenom moru mogu se nazvati pelagična zona, fotička zona se može nazvati limnetička zona, a afotička zona se može nazvati profundalna zona. U unutrašnjosti od litoralne zone često se može identificirati i priobalna zona koja ima biljke koje su još uvijek pogođene prisustvom jezera - to može uključivati efekte od vjetroloma, proljetnih poplava i zimskih oštećenja ledom. Proizvodnja jezera u cjelini rezultat je proizvodnje biljaka koje rastu u litoralnoj zoni, u kombinaciji s proizvodnjom planktona koji raste u otvorenoj vodi. Močvarna područja mogu biti dio lentičnog sistema, jer se prirodno formiraju duž većine obala jezera, a širina močvarne i litoralne zone zavisi od nagiba obale i količine prirodnih promjena nivoa vode, unutar i između godina. Često se u ovoj zoni nakupljaju mrtva stabla, bilo od vjetropada na obali ili trupaca transportovanih na lokaciju tokom poplava. Ovi drvenasti ostaci pružaju važno stanište za ribe i ptice gniježđice, kao i štite obale od erozije. ==Abiotičke komponente== ===Svjetlost=== Svjetlost obezbjeđuje solarnu energiju potrebnu za pokretanje procesa fotosinteze, glavnog izvora energije lentičnih sistema.<ref name="bronmark:2005"/> Količina primljene svjetlosti zavisi od kombinacije nekoliko faktora. Mali ribnjaci mogu biti u zasjenjenju okolnim drvećem, dok oblačnost može uticati na dostupnost svjetlosti u svim sistemima, bez obzira na veličinu. Sezonski i dnevni faktori također igraju ulogu u dostupnosti svjetlosti jer što je plići ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, to se više svjetlosti gubi refleksijom. Ovo je poznato kao [[Beerov zakon]].<ref name="giller:1998"/> Nakon što [[svjetlost]] prodre kroz površinu, može se raspršiti i česticama suspendiranim u vodenom stubu. Ovo raspršenje smanjuje ukupnu količinu svjetlosti s povećanjem dubine.<ref name="kalff:2002"/><ref name="moss:1998"/> Jezera su podijeljena na [[fotička zona|fotičku]] i [[afotićka zona|afotičku]] regiju, pri čemu prva prima sunčevu svjetlost, a druga se nalazi ispod dubine prodiranja svjetlosti, što je čini lišenom [[fotosinteza|fotosintetskog]] kapaciteta.<ref name="bronmark:2005"/> U odnosu na zonaciju jezera, smatra se da pelagična i [[bentos]]ka zona leže unutar fotičke regije, dok se [[profundalna zona]] nalazi u afotičkoj regiji.<ref name="brown:1987"/> ===Temperatura=== [[Temperatura]] je važan abiotiski faktor u lentičnim ekosistemima jer je većina biote [[poikiloterm]]na, gdje su unutrašnje tjelesne temperature definirane okolnim sistemom. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem do ili iz zraka i okolnog supstrata.<ref name="giller:1998"/> Plitke bare često imaju kontinuirani temperaturni gradijent od toplijih voda na površini do hladnijih voda na dnu. Osim toga, temperaturne fluktuacije mogu se uveliko razlikovati u ovim sistemima, i dnevno i sezonski.<ref name="brown:1987"/> Temperaturni režimi su vrlo različiti u velikim jezerima. U umjerenim regijama, naprimjer, kako temperatura zraka raste, ledeni sloj formiran na površini jezera se raspada, ostavljajući vodu na približno 4°C. Ovo je temperatura na kojoj voda ima najveću gustoću. Kako sezona napreduje, više temperature zraka zagrijavaju površinske vode, čineći ih manje gustima. Dublje vode ostaju hladne i guste, zbog smanjenog prodiranja svjetlosti. Kako ljeto počinje, uspostavljaju se dva različita sloja, s tako velikom temperaturnom razlikom između njih da ostaju stratificirani. Najniža zona u jezeru je najhladnija i naziva se [[hipolimnion]]. Gornja topla zona naziva se [[epilimnion]]. Između ovih zona nalazi se pojas brzih promjena temperature koji se naziva [[termoklina]]. Tokom hladnije jesenje sezone, toplina se gubi na površini i epilimnion se hladi. Kada su temperature dvije zone dovoljno blizu, vode se ponovo počinju miješati, kako bi stvorile ujednačenu temperaturu, događaj koji se naziva jezeraski promet. Zimi dolazi do inverzne stratifikacije jer se voda blizu površine hladi i smrzava, dok toplija, ali gušća voda ostaje blizu dna. Uspostavlja se termo[[klina]] i ciklus se ponavlja.<ref name="brown:1987"/><ref name="bronmark:2005"/> [[Slika:LSE Stratification.png|1000px|thumb|<center> Sezonska stratifikacija u umjerenim jezerima</center>]] {{clear}} ===Vjetar=== [[Slika:Foamlines.png|right|thumb|upright=1.6| Ilustracija Langmuirovih rotacija; otvoreni krugovi = čestice s pozitivnim uzgonom, zatvoreni krugovi = čestice s negativnim uzgonom]] U izloženim sistemima, [[vjetar]] može stvoriti turbulentne, spiralno formirane površinske struje koje se nazivaju [[Langmuirova cirkulacija]]. Kako se tačno ove struje uspostavljaju još uvijek nije dobro shvaćeno, ali je očigledno da uključuje određenu interakciju između horizontalnih površinskih struja i površinskih gravitacijskih talasa. Vidljivi rezultat ovih rotacija, koji se može vidjeti u bilo kojem jezeru, su površinske linije pjene koje se protežu paralelno sa smjerom vjetra. Čestice s pozitivnim uzgonom i mali organizmi koncentriraju se u liniji pjene na površini, a objekti s negativnim uzgonom nalaze se u uzlaznoj struji između dvije rotacije. Objekti s neutralnim plovnim potencijalom imaju tendenciju da budu ravnomjerno raspoređeni u vodenom stubu.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Ova turbulencija cirkuliše hranjive tvari u vodenom stubu, što je čini ključnom za mnoge pelagične vrste; međutim, njen uticaj na bentoske i dubinske organizme je minimalan ili nepostojeći.<ref name="kalff:2002"/> Stepen cirkulacije [[nutrijent|hranjivih tvari]] je specifičan za sistem, jer zavisi od faktora kao što su jačina i trajanje vjetra, kao i dubina i produktivnost jezera ili bazena. ===Hemija=== {{glavni|Vodeno disanje}} [[Kisik]] je neophodan za organizamsko [[Disanje (fiziologija)|disanje]]. Količina kisika prisutnog u stajaćim vodama zavisi od: 1) površine prozirne vode izložene zraku, 2) cirkulacije vode unutar sistema i 3) količine kisika koju generiraju i koriste prisutni organizmi.<ref name="brown:1987"/> U plitkim, [[biljka]]ma bogatim bazenima mogu postojati velike fluktuacije kisika, s izuzetno visokim koncentracijama koje se javljaju tokom dana zbog [[fotosinteza|fotosinteze]] i vrlo niskim vrijednostima noću kada je disanje dominantan proces primarnih proizvođača. Termalna stratifikacija u većim sistemima također može uticati na količinu kisika prisutnog u različitim zonama. [[Epilimnion]] je bogat kisikom jer brzo cirkulira, dobijajući kisik putem kontakta sa zrakom. [[Hipolimnion]], međutim, cirkulira vrlo sporo i nema atmosferski kontakt. Osim toga, u hipolimnionu postoji manje [[kariofite|zelenih biljaka]], tako da se [[fotosinteza|fotosintezom]] oslobađa manje kisika. U [[proljeće]] i [[jesen]] kada se epilimnion i hipolimnion miješaju, kisik se ravnomjernije raspoređuje u sistemu. Nizak nivo kisika karakterističan je za profundalnu zonu zbog nakupljanja raspadajuće vegetacije i životinjske tvari koja "pada" iz pelagičnih i [[bentos]]kih zona i nemogućnosti podrške primarnim proizvođačima.<ref name="brown:1987"/> [[Fosfor]] je važan za sve organizme jer je komponenta [[DNK]] i [[RNK]] i uključen je u [[metabolizam]] ćelija kao komponenta [[ATP]]-a i [[ADP]]-a. Također, fosfor se ne nalazi u velikim količinama u slatkovodnim sistemima, što ograničava fotosintezu kod primarnih proizvođača, čineći ga glavnom odrednicom proizvodnje lentičnog sistema. Ciklus fosfora je složen, ali model opisan u nastavku opisuje osnovne puteve. Fosfor uglavnom ulazi u ribnjak ili jezero putem otjecanja iz sliva ili atmosferskim taloženjem. Po ulasku u sistem, reaktivni oblik fosfora obično apsorbiraju [[alge]] i makrofiti, koji oslobađaju nereaktivni spoj fosfora kao nusprodukt fotosinteze. Ovaj fosfor može driftati prema dolje i postati dio bentoskog ili profundalnog sedimenta, ili ga [[mikrobi]] u vodenom stupcu mogu [[remineralizacija|remineralizirati]] u reaktivni oblik. Slično tome, nereaktivni fosfor u sedimentu može se remineralizirati u reaktivni oblik.<ref name="bronmark:2005"/> Sedimenti su generalno bogatiji fosforom od jezerske vode, što ukazuje na to da ovaj [[nutrijent]] može imati dugo vrijeme zadržavanja tamo prije nego što se remineralizira i ponovo uvede u sistem.<ref name="kalff:2002"/> ==Biotske komponente== [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a lake.xcf|thumb|upright=1.6|[[Mreža zajedničkog pojavljivanja]] bakterijske zajednice u jezeru]] ===Bakterije=== [[Bakterije]] su prisutne u svim regijama lentičnih voda. Slobodnoživeći oblici povezani su s raspadajućim organskim materijalom, [[biofilm]]om na površinama stijena i biljaka, suspendiranim u vodenom stubu i u sedimentima bentoskih i profundalnih zona. Drugi oblici su također povezani s crijevima lentičnih životinja kao paraziti ili u [[komensalizam|komenzalnim]] odnosima.<ref name="kalff:2002"/> Bakterije imaju važnu ulogu u metabolizmu sistema putem recikliranja hranjivih tvari,<ref name="bronmark:2005"/> o čemu se raspravlja u odjeljku Trofički odnosi. ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Nelumbo nucifera LOTUS bud.jpg|thumb|upright|''[[Nelumbo nucifera]]'', vodena biljka.]] [[Alge]], uključujući i [[fitoplankton]] i [[perifiton]], glavni su [[fotosinteza|fotosintetizatori]] u [[bara]]ma i jezerima..<ref>{{Cite journal |last1=Cael |first1=B. B. |last2=Seekell |first2=David A. |date=2023 |title=How does lake primary production scale with lake size? |journal=Frontiers in Environmental Science |volume=11 |doi=10.3389/fenvs.2023.1103068 |issn=2296-665X |doi-access=free }}</ref> Fitoplankton se nalazi kako pluta u vodenom stubu pelagijske zone. Mnoge vrste imaju veću gustoću od vode, što bi trebalo uzrokovati da nenamjerno potonu u bentos. Da bi se suprotstavili ovome, fitoplankton je razvio mehanizme promjene gustoće, formiranjem [[vakuola]] i plinskih [[vezikula]], ili promjenom oblika kako bi izazvao otpor, čime se usporava njihovo spuštanje.<ref>{{Cite web |last=Smriti |first=Saifun Nahar |date=2023-10-05 |title=Adaptation of Phytoplankton to Float in Water |url=https://greenleen.com/adaptation-of-phytoplankton-to-float-in-water/ |access-date=2023-10-05 |website=GreenLeen.Com |language=en-US}}</ref> Vrlo sofisticirana [[adaptacija]] koju koristi mali broj [[vrsta]] je rep sličan [[flagela]]ma koji može podesiti vertikalni položaj i omogućiti [[kretanje]] u bilo kojem smjeru.<ref name="bronmark:2005"/> Fitoplankton također može održavati svoje prisustvo u vodenom stubu, cirkulirajući u [[Langmuiroca cirkulacija|Langmuirovim rotacijama]].<ref name="kalff:2002"/> Perifitske alge, s druge strane, pričvršćene su za supstrat. U [[jezero|jezerima]] i [[bara]]ma mogu prekriti sve [[bentos]]ke površine. Obje vrste planktona su važne kao izvori hrane i kao dobavljači kisika.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] žive i u bentoskoj i u pelagičnoj zoni i mogu se grupirati prema načinu rasta: ⑴ '''emergentne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s [[list]]ovima i [[cvijet|cvjetovima]] koji se protežu u zrak; ⑵ '''plutajuće-lisne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s plutajućim listovima; ⑶ '''potopljeni''' = rastu ispod površine; ⑷ '''slobodno plutajući makrofiti''' = nisu ukorijenjeni u supstratu i plutaju na površini.<ref name="brown:1987"/> Ovi različiti oblici [[makrofit]]a uglavnom se javljaju u različitim područjima [[bentos]]ke zone, s emergentnom [[vegetacija|vegetacijom]] najbliže obali, zatim makrofitima s plutajućim listovima, a zatim potopljenom vegetacijom. Slobodno plutajući makrofiti mogu se pojaviti bilo gdje na površini sistema.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] su plutajuće od svojih kopnenih pandana jer [[slatka voda]] ima veću gustoću od zraka. Zbog toga strukturna krutost nije važna u jezerima i barama (osim u nadzemnim stabljikama i listovima). Dakle, listovi i stabljike većine vodenih biljaka koriste manje energije za izgradnju i održavanje drvenastog tkiva, ulažući tu energiju u brzi rast.<ref name="brown:1987"/> Da bi se nosile sa stresovima izazvanim vjetrom i valovima, biljke moraju biti i fleksibilne i žilave. Svjetlost, dubina vode i vrsta supstrata su najvažniji faktori koji kontrolišu distribuciju potopljenih vodenih biljaka.<ref name=Keddy>Keddy, P.A. (2010). Wetland Ecology: Principles and Conservation (2nd edition). Cambridge University Press, Cambridge, UK. {{ISBN|0521739675}}.</ref> Macrophytes are sources of food, oxygen, and habitat structure in the benthic zone, but cannot penetrate the depths of the euphotic zone, and hence are not found there.<ref name="brown:1987"/><ref name="moss:1998">{{cite book | last = Moss | first = B. | title = Ecology of Freshwaters: man and medium, past to future | publisher = Blackwell Science, London | year = 1998 | isbn = 0632035129 | page = [https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 557] | url = https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 }}</ref> ===Beskičmenjeci=== [[Slika:Water strider G remigis.jpg|thumb|right|[[Gerridae|Vodene buhe]] su grabežljivi [[insekti]] koji se oslanjaju na [[površinska napetost| površinsku napetost]] da bi hodali po površini vode. [Žive na površini [[bara]], [[močvara]] i drugih mirnih voda. Mogu se kretati vrlo brzo, do 1,5&nbsp;[[metar u sekundi|m/s]].]] [[Zooplankton]] su sitne [[životinje]] koje lebde u vodenom stubu. Poput fitoplanktona, ove vrste su razvile mehanizme koji ih sprječavaju da potonu u dublje vode, uključujući oblike tijela koji izazivaju otpor i aktivno mahanje dodacima (kao što su antene ili bodlje).<ref name="brown:1987"/> Ostanak u vodenom stubu može imati svoje prednosti u smislu hranjenja, ali nedostatak utočišta u ovoj zoni ostavlja zooplankton ranjivim na [[predator]]e. Kao odgovor na to, neke vrste, posebno ''[[Daphnia]]'' sp., vrše dnevne vertikalne migracije u vodenom stubu pasivno tonući u tamnije niže dubine tokom dana i aktivno se krećući prema površini tokom noći. Također, budući da uslovi u lentičnom sistemu mogu biti prilično promjenjivi tokom godišnjih doba, zooplankton ima sposobnost prelaska sa polaganja običnih [[jaja]] na jaja u mirovanju kada nedostaje hrane, temperature padnu ispod 2°C ili ako je brojnost predatora velika. Ova jaja u mirovanju imaju [[dijapauza|dijapauzu]], ili period mirovanja, koji bi trebao omogućiti zooplanktonu da se susretne s uslovima koji su povoljniji za preživljavanje kada se konačno izlegu.<ref name="gliwicz:2004">Gliwicz, Z. M. "Zooplankton", pp. 461–516 in O'Sullivan (2005)</ref> The invertebrates that inhabit the benthic zone are numerically dominated by small species, and are species-rich compared to the zooplankton of the open water. They include: [[Crustacean]]s (e.g. [[crab]]s, [[crayfish]], and [[shrimp]]), [[Mollusca|molluscs]] (e.g. [[clam]]s and [[snail]]s), and numerous types of insects.<ref name="bronmark:2005"/> Ovi organizmi se uglavnom nalaze u područjima rasta makrofita, gdje se nalaze najbogatiji resursi, voda bogata kisikom i najtopliji dio ekosistema. Strukturno raznoliki slojevi makrofita važna su mjesta za akumulaciju organske tvari i pružaju idealno područje za kolonizaciju. Sedimenti i biljke također nude veliku zaštitu od grabežljivih riba.<ref name="kalff:2002"/> Vrlo malo beskičmenjaka može nastaniti hladnu, tamnu i kisikom siromašnu [[duboku zonu]]. Oni koji mogu, često su crvene boje, zbog prisustva velikih količina [[hemoglobina]], što znatno povećava količinu kisika koja se prenosi do ćelija.<ref name="brown:1987"/> Budući da je koncentracija kisika unutar ove zone niska, većina vrsta gradi tunele ili jazbine u kojima se mogu sakriti i koriste minimalnu količinu pokreta potrebnih za cirkulaciju vode, privlačeći kisik bez trošenja previše energije.<ref name="brown:1987"/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== Ribe imaju niz fizioloških tolerancija koje zavise od toga kojoj vrsti pripadaju. Imaju različite letalne temperature, potrebe za rastvorenim kisikom i potrebe za mriješćenjem koje se zasnivaju na njihovim nivoima aktivnosti i ponašanju. Budući da su ribe vrlo pokretne, one su u stanju da se nose s nepogodnim abiotičkim faktorima u jednoj zoni jednostavnim prelaskom u drugu. Na primjer, osoba koja se hrani detritusom u dubokoj zoni i koja utvrdi da je koncentracija kisika prenisko pala, može se hraniti bliže bentoskoj zoni. Riba također može promijeniti svoje prebivalište tokom različitih dijelova svog životnog ciklusa: izleganje u sedimentnom gnijezdu, zatim prelazak u zatravljenu bentosku zonu radi razvoja u zaštićenom okruženju s resursima hrane, i konačno u pelagijalnu zonu kao odrasla jedinka. I drugi taksoni kičmenjaka nastanjuju lentičke sisteme. To uključuje [[vodozemci|vodozemce]] (npr. [[daždevnjak]]e i [[žabe]]), [[gmizavci|gmizavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]] i [[aligatori|aligatore]]) i veliki broj [[vrsta]] vodenih [[ptica]].<ref name="moss:1998"/> Većina ovih kičmenjaka provodi dio svog vremena u kopnenim [[stanište|staništima]] i stoga nisu direktno pogođeni abiotičkim faktorima u jezeru ili ribnjaku. Mnoge vrste riba su važne i kao potrošači i kao plijen za gore spomenute veće [[kičmenjak]]e. ==Trofički odnosi== ===Primarni proizvođači=== Lentični sistemi većinu svoje energije dobijaju fotosintezom koju vrše vodene biljke i [[alge]].<ref>{{cite journal |last1=Zhang |first1=Ke |last2=Yang |first2=Xiangdong |last3=Kattel |first3=Giri |last4=Lin |first4=Qi |last5=Shen |first5=Ji |title=Freshwater lake ecosystem shift caused by social-economic transitions in Yangtze River Basin over the past century |journal=Scientific Reports |date=21 November 2018 |volume=8 |issue=1 |pages=17146 |doi=10.1038/s41598-018-35482-5 |pmid=30464220 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-35482-5 |access-date=13 January 2024 |language=en |issn=2045-2322|hdl=11343/219728 |hdl-access=free |pmc=6249226 }}</ref> Ovaj [[autohtonost|autohtoni]] proces uključuje kombinaciju [[ugljik-dioksid]]a, [[voda|vode]] i [[sunčeva ennergija|sunčeve energije]] za proizvodnju [[ugljikohidrat]]a i rastvorenog kisika. Unutar jezera ili bare, potencijalna brzina fotosinteze uglavnom se smanjuje s dubinom zbog slabljenja [[svjetlost]]i.<ref>{{Cite journal |last=Pirc |first=Helmut |date=January 1986 |title=Seasonal aspects of photosynthesis in Posidonia oceanica: Influence of depth, temperature and light intensity |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0304377086900215 |journal=Aquatic Botany |language=en |volume=26 |pages=203–212 |doi=10.1016/0304-3770(86)90021-5|url-access=subscription }}</ref> Međutim, [[fotosinteza]] često je niska na gornjih nekoliko milimetara površine, vjerovatno zbog inhibicije [[UV|ultraljubičastim svjetlom]]. Tačna dubina i mjerenja brzine fotosinteze ove krivulje su specifična za sistem i zavise od: 1) ukupne [[biomasa|biomase]] fotosintetskih ćelija, 2) količine materijala koji slabe svjetlost i 3) obilja i frekventnog raspona [[pigment|pigmenata]] koji apsorbiraju svjetlost (tj. [[hlorofil]]a) unutar fotosintetskih ćelija.<ref name="moss:1998"/> [[Energija]] koju stvaraju ovi [[primarni proizvođač]]i važna je za zajednicu jer se prenosi na više trofičke nivoe putem potrošnje.<ref>{{cite journal |last1=Shimoda |first1=Yuko |last2=Azim |first2=M. Ekram |last3=Perhar |first3=Gurbir |last4=Ramin |first4=Maryam |last5=Kenney |first5=Melissa A. |last6=Sadraddini |first6=Somayeh |last7=Gudimov |first7=Alex |last8=Arhonditsis |first8=George B. |title=Our current understanding of lake ecosystem response to climate change: What have we really learned from the north temperate deep lakes? |journal=Journal of Great Lakes Research |date=1 March 2011 |volume=37 |issue=1 |pages=173–193 |doi=10.1016/j.jglr.2010.10.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0380133010002091 |access-date=13 January 2024 |issn=0380-1330|url-access=subscription }}</ref> ===Bakterije=== Velika većina [[bakterija]] u jezerima i [[bara]]ma dobija energiju razgradnjom vegetacije i životinjske materije. U pelagijalnoj zoni, mrtve ribe i povremeni [[alohtonost|alohtoni]] unos otpada su primjeri grubih čestica organske materije (CPOM>1 mm). [[Bakterije]] ih razgrađuju u fine čestice organske materije (FPOM<1 mm), a zatim dalje u upotrebljive [[nutrijent|hranjive tvari]]. Mali organizmi poput [[plankton]]a također su okarakterizirani kao FPOM. Vrlo niske koncentracije hranjivih tvari oslobađaju se tokom razgradnje jer ih bakterije koriste za izgradnju vlastite biomase. Međutim, bakterije konzumiraju [[protozoe]], koje zatim konzumiraju zooplankton, a zatim dalje na [[tofički nivo|trofičkim nivoima]]. Elementi osim [[ugljik]]a, posebno [[fosfor]] i [[dušik]], regeneriraju se kada se [[protozoe]] hrane bakterijskim [[plijen]]om. <ref>{{Cite journal|last=Pernthaler|first=Jakob|date=July 2005|title=Predation on prokaryotes in the water column and its ecological implications|url=https://www.nature.com/articles/nrmicro1180|journal=Nature Reviews Microbiology|language=en|volume=3|issue=7|pages=537–546|doi=10.1038/nrmicro1180|pmid=15953930 |s2cid=336473 |issn=1740-1534|url-access=subscription}}</ref> and this way, nutrients become once more available for use in the water column. This regeneration cycle is known as the [[microbial loop]]<ref>{{Cite journal|last1=Azam|first1=F|last2=Fenchel|first2=T|last3=Field|first3=Jg|last4=Gray|first4=Js|last5=Meyer-Reil|first5=La|last6=Thingstad|first6=F|date=1983|title=The Ecological Role of Water-Column Microbes in the Sea|url=http://www.int-res.com/articles/meps/10/m010p257.pdf|journal=Marine Ecology Progress Series|language=en|volume=10|pages=257–263|doi=10.3354/meps010257|bibcode=1983MEPS...10..257A|issn=0171-8630}}</ref> i ključna je komponenta lentičnih [[lanac ishrane|lanaca ishrane]].<ref name="bronmark:2005"/> Razgradnja organskih [[materija]]la može se nastaviti u bentoskim i profundalnim zonama ako materija pada kroz vodeni stub prije nego što je pelagične bakterije potpuno probave. Bakterije se ovdje nalaze u najvećoj količini u sedimentima, gdje su obično 2–1000 puta češće nego u vodenom stubu.<ref name="gliwicz:2004"/> ===Bentoski beskičmenjaci=== [[Bentoski beskičmenjaci]], zbog visokog nivoa bogatstva [[vrsta]], imaju mnogo metoda hvatanja plijena. [[Filterski hranitelj]]i stvaraju struje putem sifona ili udaranja [[cilija]], kako bi privukli vodu i njen nutritivni sadržaj prema sebi radi procijedivanja. [[Ispaša|Pašnjaci]] koriste adaptacije za struganje, grebanje i usitnjavanje, kako bi se hranili [[perifit]]skim [[alga]]ma i makrofitima. Članovi ceha sakupljača pretražuju [[sediment]]e, birajući specifične čestice grabljivim dodacima. [[Beskičmenjaci]] koji se hrane nanosima neselektivno konzumiraju sediment, probavljajući sav organski materijal koji on sadrži. Konačno, neki beskičmenjaci pripadaju grupi predatora, hvatajući i konzumirajući žive [[životinje]].<ref name="bronmark:2005"/><ref name="jonasson:2003">Jónasson, P. M. "Benthic Invertebrates", pp. 341–416 in O'Sullivan (2005)</ref> Profundalna zona je dom jedinstvene grupe riba koje se hrane filtriranjem i koriste male pokrete tijela kako bi privukle struju kroz rupe koje su stvorile u sedimentu. Ovaj način ushrane zahtijeva najmanje kretanja, što omogućava ovim [[vrsta]]ma da uštede energiju.<ref name="brown:1987"/> Mali broj beskičmenjaka su [[predator]]i u profundalnoj zoni. Ove vrste vjerovatno potiču iz drugih regija i dolaze na ove dubine samo da bi se hranile. Velika većina beskičmenjaka u ovoj zoni hrani se nanosima, crpeći energiju iz okolnih sedimenata.<ref name="jonasson:2003"/> ===Ribe=== Veličina, pokretljivost i senzorne sposobnosti [[riba]], omogućavaju im da iskoriste široku bazu [[plijen]]a, koja pokriva više zona. Poput beskičmenjaka, prehrambene navike riba mogu se podijeliti u cehove. U pelagijalnoj zoni, [[biljojedi]] pasu perifiton i makrofite ili skupljaju [[fitoplankton]] iz vodenog stupca. [[Mesojedi]] uključuju [[ribe]] koje se hrane zooplanktonom u vodenom stubu (zooplanktivori), insektima na površini vode, na bentoskim strukturama ili u sedimentu ([[insektivori]]), i one koje se hrane drugim ribama ([[piscivori]]). Ribe koje konzumiraju detritus i dobijaju energiju prerađujući njegov organski materijal nazivaju se [[detritivori]]. [[omnivori|Svejedi]] unose širok spektar plijena, koji obuhvata biljni, životinjski i [[detritus]]ni materijal. Konačno, članovi [[parazit]]skog ceha dobijaju hranu od vrste domaćina, obično druge ribe ili velikog kičmenjaka.<ref name="bronmark:2005"/> Pripadnici ribljih [[takson]]a fleksibilni su u svojim prehrambenim ulogama, mijenjajući svoju ishranu u zavisnosti od uslova okoline i dostupnosti plijena. Mnoge vrste također prolaze kroz promjenu ishrane kako se razvijaju. Stoga je vjerovatno da bilo koja pojedinačna riba zauzima više prehrambenih cehova tokom svog života.<ref name="windfield:2003">Winfield, I. J. "Fish Population Ecology", pp. 517–537 in O'Sullivan (2005)</ref> ===Lentične mreže ishrane=== Kao što je navedeno u prethodnim odjeljcima, lentična [[biota]] je povezana u složenu []mreža ishrane|mrežu trofičkih odnosa]]. Ovi organizmi se mogu smatrati labavo povezanim sa specifičnim trofičkim grupama (npr. primarni proizvođači, biljojedi, primarni mesojedi, sekundarni mesojedi, itd.). Naučnici su razvili nekoliko teorija kako bi razumjeli mehanizme koji kontrolišu brojnost i [[raznolikost]] unutar ovih grupa. Vrlo općenito, [[Ekologija|procesi odozgo prema dolje i odozdo prema gore]] diktiraju da brojnost taksona [[plijen]]a zavisi od djelovanja potrošača sa viših [[trofički nivo|trofičkih nivoa]]. Tipično, ovi procesi funkcionišu samo između dva trofička nivoa, bez uticaja na ostale. Međutim, u nekim slučajevima, vodeni sistemi doživljavaju [[trofička kaskada| trofičku kaskadu]]; naprimjer, to se može dogoditi ako [[primarni producenti]] imaju manje ispaše [[biljojed]]a jer ove biljojede potiskuju [[mesojedi]]. [[Odozgo prema dolje i odozdo prema gore#Ekologija|Odozdo prema gore]] procesi funkcioniraju kada brojnost ili raznolikost članova viših trofičkih nivoa ovisi o dostupnosti ili kvaliteti resursa s nižih nivoa. Konačno, kombinirana teorija regulacije, odozdo prema gore:odozgo prema dolje, kombinira predviđene utjecaje potrošača i dostupnosti resursa. Predviđa da će trofički nivoi blizu najnižih trofičkih nivoa biti najviše pod uticajem sila odozdo prema gore, dok bi efekti odozgo prema dolje trebali biti najjači na najvišim nivoima.<ref name="bronmark:2005"/> ==Obrasci zajednice i raznolikost== ===Lokalno bogatstvo vrsta=== [[Biodiverzitet]] lentičkog sistema raste s površinom jezera ili bare. To se pripisuje većoj vjerojatnosti da će djelomično kopnene vrste pronaći veći sistem. Također, budući da veći sistemi obično imaju veće [[populacije]], smanjuje se šansa za [[izumiranje]].<ref name="browne:1982">{{cite journal | last = Browne | first = R. A. | title = Lakes as islands: biogeographic distribution, turnover rates, and species composition in the lakes of central New York | journal = Journal of Biogeography | volume = 8 1| pages = 75–83 | year = 1981 | issue = 1 | jstor = 2844594| doi =10.2307/2844594}}</ref> Dodatni faktori, uključujući temperaturni režim, pH, dostupnost hranjivih tvari, složenost staništa, stope [[specijacija|specijacije]], [[kompeticija|konkurenciju]] i [[predatorstvo]], povezani su s brojem vrsta prisutnih unutar sistema.<ref name="bronmark:2005"/><ref name=Keddy/> ===Obrasci sukcesije u planktonskim zajednicama – PEG model=== [[Fitoplankton]]ske i [[zooplankton]]ske zajednice u jezerskim sistemima prolaze kroz sezonsku sukcesiju u odnosu na dostupnost [[nutrijent|hranjivih tvari]], [[predator]]stvo i konkurenciju. Sommer ''et al.''<ref name="sommer:1986">{{cite journal | last = Sommer | first = U. |author2=Z. M. Gliwicz |author3=W. Lampert |author4=A. Duncan | title = The PEG-model of seasonal succession of planktonic events in freshwaters | journal = Archiv für Hydrobiologie | volume = 106 | pages = 433–471 | year = 1986 | issue = 4 | doi = 10.1127/archiv-hydrobiol/106/1986/433 | s2cid = 84069604 }}</ref> opisali su ove obrasce kao dio modela Plankton Ecology Group ([[Model planktonske ekološke groupe|PEG]]), sa 24 tvrdnje konstruisane iz analize brojnih sistema. Slijedeće uključuje podskup ovih tvrdnji, kako su objasnili Brönmark i Hansson<ref name="bronmark:2005"/> ilustrujući sukcesiju kroz jedan sezonski ciklus: ''[[Zima]]''<br> 1. Povećana dostupnost hranjivih tvari i svjetlosti rezultira brzim rastom [[fitoplankton]]a pred kraj zime. Dominantne vrste, poput [[dijatomeja]], su male i imaju sposobnost brzog rasta. 2. [[Zooplankton]] konzumira ove [[plankton]]e, koji postaju dominantni planktonski taksoni. ''[[Proljeće]]''<br> 3. Nastaje [[faza bistre vode]], jer se populacije fitoplanktona smanjuju zbog povećanog predatorstva od strane rastućeg broja zooplanktona. ''[[Ljeto]]''<br> 4. Brojnost zooplanktona opada kao rezultat smanjenog plijena fitoplanktona i povećanog predatorstva od strane mladih [[riba]].<br> 5. S povećanom dostupnošću hranjivih tvari i smanjenim predatorstvom od strane zooplanktona, razvija se raznolika zajednica fitoplanktona.<br> 6. Kako ljeto odmiče, hranjive tvari se smanjuju predvidljivim redoslijedom: fosfor, [[silicij-dioksid]], a zatim [[dušik]]. Brojnost različitih vrsta fitoplanktona varira u odnosu na njihovu biološku potrebu za ovim hranjivim tvarima.<br> 7. Mali [[zooplankton]] postaje dominantna vrsta zooplanktona jer je manje osjetljiv na [[predator]]stvo riba. ''[[Jesen]]''<br> 8. Predatorstvo riba se smanjuje zbog nižih temperatura, a broj zooplanktona svih veličina se povećava. ''[[Zima]]''<br> 9. Hladne temperature i smanjena dostupnost svjetlosti rezultiraju nižim stopama primarne proizvodnje i smanjenim populacijama fitoplanktona. 10. Reprodukcija zooplanktona se smanjuje zbog nižih temperatura i manje plijena. PEG model predstavlja idealiziranu verziju ovog obrasca sukcesije, dok su prirodni sistemi poznati po svojim varijacijama.<ref name="bronmark:2005"/> ===Latitudinalni obrasci=== Postoji dobro dokumentiran globalni obrazac koji povezuje smanjenje biljne i životinjske raznolikosti s povećanjem geografske širine, odnosno, postoji manje vrsta kako se krećemo prema polovima. Uzrok ovog obrasca je jedna od najvećih zagonetki za ekologe danas. Teorije za objašnjenje uključuju dostupnost [[energija|energije]], [[klima]]tsku varijabilnost, poremećaje, konkurenciju itd.<ref name="bronmark:2005"/> Uprkos ovom globalnom gradijentu raznolikosti, ovaj obrazac može biti slab za slatkovodne sisteme u poređenju sa globalnim morskim i kopnenim sistemima.<ref name="hillebrand:2004">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. | title = On the generality of the latitudinal diversity gradient | journal = American Naturalist | volume = 163| pages = 192–211 | year = 2004 | pmid = 14970922 | doi = 10.1086/381004 | issue = 2| s2cid = 9886026 | url = http://oceanrep.geomar.de/4048/1/Hillebrand_2004_Amer_nat.pdf }}</ref> Ovo može biti povezano s veličinom, kao što su Hillebrand and Azovsky<ref name="hillebrand:2001">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. |author2=A. I. Azovsky | title = Body size determines the strength of the latitudinal diversity gradient | journal = Ecography | volume = 24 | pages = 251–256 | year = 2001 | doi =10.1034/j.1600-0587.2001.240302.x | issue = 3}}</ref> otkrili su da manji organizmi ([[protozoe]] i [[plankton]]) nisu snažno pratili očekivani trend, dok su veće vrste ([[kičmenjaci]]) pratile. To su pripisali boljoj sposobnosti širenja manjih organizama, što može rezultirati visokom globalnom rasprostranjenošću.<ref name="bronmark:2005"/> ==Životni ciklusi prirodnih jezera== ===Stvaranje jezera=== Jezera se mogu formirati na različite načine, ali najčešći su ukratko razmotreni u nastavku. Najstariji i najveći sistemi rezultat su [[tektonika|tektonskih]] aktivnosti. Jezera „Velike pukotine“ (''rift'') u Africi, naprimjer, rezultat su seizmičke aktivnosti duž mjesta razdvajanja dvije [[tektonska ploča|tektonske ploče]]. Jezera formirana ledom nastaju kada se [[glečeri]] povuku, ostavljajući za sobom abnormalnosti u obliku pejzaža koje se zatim pune vodom. Konačno, [[mrtvo jezero|mrtva jezera]] su [[fluvijal]] nogporijekla, nastaju kada se vijugavi riječni zavoj odvoji od glavnog korita.<ref name="bronmark:2005"/> ===Prirodno izumiranje=== Sva jezera i bare primaju sediment. Budući da se ovi sistemi zapravo ne šire, logično je pretpostaviti da će postajati sve plići, na kraju postajući močvare ili kopnena [[vegetacija]]. Dužina ovog procesa trebala bi zavisiti od kombinacije dubine i brzine sedimentacije. Moss<ref name="moss:1998"/> daje primjer [[Tanganjika|jezera Tanganjika]], koje dostiže dubinu od 1500 m i ima brzinu sedimentacije od 0,5 mm/god. Pod pretpostavkom da na sedimentaciju ne utiču antropogeni faktori, ovaj sistem bi trebao izumrijeti za otprilike tri miliona godina. Plitki lentični sistemi bi se također mogli popuniti kako močvare prodiru prema unutra od rubova. Ovi procesi se odvijaju u mnogo kraćem vremenskom periodu, potrebno je stotine do hiljade godina da se završi proces izumiranja.<ref name="moss:1998"/> ==Ljudski uticaji== ===Zakiseljavanje=== [[Sumpor-dioksid]] i [[dušik-oksidi]] se prirodno oslobađaju iz vulkana, organskih jedinjenja u tlu, močvarama i morskim sistemima, ali većina ovih jedinjenja potiče od sagorijevanja uglja, nafte, benzina i topljenja ruda koje sadrže [[sumpor]].<ref name="kalff:2002"/> Ove supstance se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u sočivaste sisteme kao [[kisele kiše]].<ref name="brown:1987"/> Jezera i bare koje sadrže temeljnu stijenu bogatu karbonatima imaju prirodni tampon, što rezultira nepromjenom pH vrijednosti. Međutim, sistemi bez ove podloge su vrlo osjetljivi na unos kiseline jer imaju nizak kapacitet neutralizacije, što rezultira padom pH vrijednosti čak i uz male unose kiseline.<ref name="kalff:2002"/> Pri [[pH]] vrijednosti od 5–6, raznolikost vrsta algi i [[biomasa]] znatno se smanjuju, što dovodi do povećanja prozirnosti vode – karakteristične osobine zakiseljenih jezera. Kako pH vrijednost nastavlja padati, sva [[fauna]] postaje manje raznolika. Najznačajnija karakteristika je poremećaj reprodukcije riba. Stoga se populacija na kraju sastoji od malog broja starih jedinki koje na kraju uginu i ostavljaju sisteme bez riba.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Kisele kiše su bile posebno štetne za jezera u [[Skandinaviji]], zapadnoj [[Škotskoj]], zapadnom [[Walesu]] i sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. ===Eutrofikacija=== [[Eutrofikacija|Eutrofijski]] sistemi sadrže visoku koncentraciju [[fosfor]]a (~30&nbsp;μg/L), [[dušik]]a (~1500&nbsp;μg/L) ili oboje.<ref name="bronmark:2005"/> Fosfor ulazi u sočivaste vode iz efluenta [[otpadne vode|otpadnih voda]], ispuštanja iz sirove kanalizacije ili oticanja s poljoprivrednog zemljišta. Dušik uglavnom dolazi iz [[Gnojivo|poljoprivrednih gnojiva]] oticanja ili ispiranja i naknadnog toka [[podzemna voda|podzemnih voda]]. Ovo povećanje hranjivih tvari potrebnih primarnim proizvođačima rezultira masovnim povećanjem rasta fitoplanktona, što se naziva "[[Cvjetanje algi|cvjetanje planktona]]." Ovo cvjetanje smanjuje prozirnost vode, što dovodi do gubitka potopljenih biljaka.<ref>{{Cite journal |last1=Birk |first1=Sapriya |last2=Miller |first2=J. David |last3=MacMullin |first3=Aidan |last4=Patterson |first4=R. Timothy |last5=Villeneuve |first5=Paul J. |date=February 2023 |title=Perceptions of Freshwater Algal Blooms, Causes and Health among New Brunswick Lakefront Property Owners |journal=Environmental Management |language=en |volume=71 |issue=2 |pages=249–259 |doi=10.1007/s00267-022-01736-2 |issn=0364-152X|doi-access=free |pmid=36318287 |pmc=9628596 }}</ref> Rezultirajuće smanjenje strukture [[staništa]] ima negativan uticaj na vrste koje ga koriste za mriješćenje, sazrijevanje i opći opstanak. Osim toga, veliki broj kratkoživućih fitoplanktona rezultira taloženjem ogromne količine mrtve [[biomasa|biomase]] u sedimentu.<ref name="moss:1998"/> Bakterijama su potrebne velike količine kisika za razgradnju ovog materijala, čime se smanjuje koncentracija kisika u vodi. Ovo je posebno izraženo u [[Stratifikacija jezera|stratificirana jezera]], kada [[termoklina]] sprječava miješanje vode bogate kisikom s površine s nižim nivoima. Niski ili anoksijski uvjeti isključuju postojanje pripadnike mnogih [[takson]]a koji nisu fiziološki tolerantni na ove uvjete.<ref name="bronmark:2005"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lentične sisteme i namjernim događajima (npr. poribljavanje, unošenje divljači i prehrambenih vrsta) kao i nenamjernim događajima (npr. u [[balaszna voda|balastnim vodama]]). Ovi organizmi mogu uticati na autohtone životinje putem konkurencije za [[plijen]] ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name="giller:1998">{{cite book | last = Giller | first = S. |author2=B. Malmqvist | title = The Biology of Streams and Rivers | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 1998 | isbn =0198549776 | page = 296 }}</ref> Što se tiče domaćih vrsta, osvajači mogu uzrokovati promjene u veličini i starosnoj strukturi, rasprostranjenosti, gustoći, rastu populacije, pa čak i dovesti populacije do izumiranja.<ref name="bronmark:2005"/> Primjeri istaknutih osvajača lentičnih sistema uključuju [[zebrasta dagnja| zebrastu dagnju]] i [[morska paklara|morsku paklaru]] u [[Velika jezera|Velikim jezerima]]. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija|Ekologija|Jezera}} *[[Parametri kvalitete slatkovodne okoline]] *[[Aeracija jezera]] *[[Limnologija]] *[[Vještačka lentična vodena tijela Maharashtre]] *[[Ekološko ispuštanje]] == Reference == {{reflist|35em}} ===Dodatni izvori=== *{{cite book|author1=O'Sullivan, Patrick |author2=Reynolds, C. S. |title=The Lakes Handbook: Lake Restoration and Rehabilitation|url=https://books.google.com/books?id=LHc9uAAACAAJ|date=2005|publisher=Wiley|isbn=978-0-632-04795-6}} {{wiktionary|lentičnost}} {{teme vodenih ekosistema|state=expanded}} {{modeliranje ekosistema|expanded=none}} {{Ribnjak}} [[Kategorija:Vodeni biomi]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] 6d191jlh1n41pt007q1tvr2dqpfgnf7 3831114 3831110 2026-04-18T12:11:19Z Barba-Baraba 180391 /* Vjetar */ 3831114 wikitext text/x-wiki [[Slika:Primary_zones_of_a_lake.png|thumb|upright=1.5|{{center| Tri primarne jezerske zone }}]] '''Jezerski ekosistem''' ili '''lakustrijki ekosistem''' uključuje [[biotičks komponenta|biotsku]] (žive) [[biljke]], [[životinje]] i [[mikroorganizmi| mikroorganizme]], kao i [[abiotička komponenta|abiotsku]] (nežive) [[gizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije.<ref name="brown:1987">{{cite book | last = Brown | first = A. L. | title = Freshwater Ecology | publisher = Heinimann Educational Books, London | year = 1987 |isbn = 0435606220 | page = 163 }}</ref> Jezerski [[ekosistem]]i su glavni primjer '''lentičnih ekosistema''' (''lentički'' se odnosi na stacionarnu ili relativno mirnu [[slatka voda|slatkovodnu]], od [[latinski|latinskog]] ''lentus'', što znači "trom"), koji uključuju [[bare]], [[jezera]] i [[močvare]], a veliki dio ovog članka odnosi se na lentične ekosisteme općenito. Lentički ekosistemi se mogu uporediti sa [[lotički ekosistem|lotičkim ekosistemima]], koji uključuju tekuće kopnene vode kao što su [[rijeke]] i [[potoci]]. Zajedno, ova dva ekosistema su primjeri [[slatkovodni ekosistem|slatkovodnih ekosistema]]. Lentički sistemi su raznoliki, u rasponu od malog, privremenog bazena kišnice dubokog nekoliko centimetara do [[Bajkalsko jezero| Bajkalskog jezera]], koje ima maksimalnu dubinu od 1642 m.<ref name="bronmark:2005">{{cite book | last = Brönmark | first = C. |author2=L. A. Hansson | title = The Biology of Lakes and Ponds | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 2005 | isbn =0198516134 | page = 285 }}</ref> Opća razlika između [[bazen]]a/[[ribnjak]]a i [[jezero|jezera]] je nejasna, ali Brown<ref name="brown:1987"/> navodi da su cijele površine dna bazena i ribnjaka izložene [[svjetlost]]i, dok jezera nisu. Osim toga, neka jezera postaju sezonski stratificirana. Bare i bazeni imaju dva područja: pelagičnu zonu otvorenih voda i [[bentos]]ku zonu, koja obuhvata područja dna i obale. Budući da jezera imaju duboka dna koja nisu izložena svjetlosti, ovi sistemi imaju dodatnu zonu, [[profundalna zona|profundalnu]].<ref name="kalff:2002">{{cite book | last = Kalff | first = J. | title = Limnology | publisher = Prentice Hall, Upper Saddle, NJ | year = 2002 | isbn =0130337757 | page = 592 }}</ref> Ova tri područja mogu imati vrlo različite abiotske uvjete i, stoga, vrste domaćine koje su specifično prilagođene za tamošnji život.<ref name="brown:1987"/> Dvije važne potklase jezera su ribnjaci, koji su obično mala jezera koja se preklapaju s [[močvara]]ma, i vodeni rezervoari. Tokom dužih vremenskih perioda, jezera ili zalievi unutar njih mogu se postepeno obogaćivati [[nutrijent|hranjivim tvarima]] i polahko se puniti organskim sedimentima, proces koji se naziva sukcesija. Kada ljudi koriste sliv, količine sedimenta koje ulaze u jezero mogu ubrzati ovaj proces. Dodavanje sedimenata i hranjivih tvari u jezero poznato je kao [[eutrofikacija]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> == Zone == {{bočni stubac|teme o stratifikaciji jezera}} Jezerski ekosistemi se mogu podijeliti u zone. Jedan uobičajeni sistem dijeli jezera u tri zone. Prva, [[litoralna zona]], je plitka zona blizu obale.<ref>{{Cite book |title=eLS |date=2001-05-30 |publisher=Wiley |isbn=978-0-470-01617-6 |editor-last=John Wiley & Sons, Ltd |edition=1 |language=en |doi=10.1038/npg.els.0003191}}</ref> Ovdje se pojavljuju ukorijenjene močvarne biljke. Priobalni dio je podijeljen na dvije daljnje zone, zonu otvorene vode i zonu duboke vode. U zoni otvorene vode (ili fotičkoj zoni) sunčeva svjetlost podržava fotosintetske alge i vrste koje se njima hrane. U zoni duboke vode sunčeva svjetlost nije dostupna i lanac ishrane zasniva se na detritusu koji ulazi iz litoralne i fotičke zone. Neki sistemi koriste druga imena. Područja na otvorenom moru mogu se nazvati pelagična zona, fotička zona se može nazvati limnetička zona, a afotička zona se može nazvati profundalna zona. U unutrašnjosti od litoralne zone često se može identificirati i priobalna zona koja ima biljke koje su još uvijek pogođene prisustvom jezera - to može uključivati efekte od vjetroloma, proljetnih poplava i zimskih oštećenja ledom. Proizvodnja jezera u cjelini rezultat je proizvodnje biljaka koje rastu u litoralnoj zoni, u kombinaciji s proizvodnjom planktona koji raste u otvorenoj vodi. Močvarna područja mogu biti dio lentičnog sistema, jer se prirodno formiraju duž većine obala jezera, a širina močvarne i litoralne zone zavisi od nagiba obale i količine prirodnih promjena nivoa vode, unutar i između godina. Često se u ovoj zoni nakupljaju mrtva stabla, bilo od vjetropada na obali ili trupaca transportovanih na lokaciju tokom poplava. Ovi drvenasti ostaci pružaju važno stanište za ribe i ptice gniježđice, kao i štite obale od erozije. ==Abiotičke komponente== ===Svjetlost=== Svjetlost obezbjeđuje solarnu energiju potrebnu za pokretanje procesa fotosinteze, glavnog izvora energije lentičnih sistema.<ref name="bronmark:2005"/> Količina primljene svjetlosti zavisi od kombinacije nekoliko faktora. Mali ribnjaci mogu biti u zasjenjenju okolnim drvećem, dok oblačnost može uticati na dostupnost svjetlosti u svim sistemima, bez obzira na veličinu. Sezonski i dnevni faktori također igraju ulogu u dostupnosti svjetlosti jer što je plići ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, to se više svjetlosti gubi refleksijom. Ovo je poznato kao [[Beerov zakon]].<ref name="giller:1998"/> Nakon što [[svjetlost]] prodre kroz površinu, može se raspršiti i česticama suspendiranim u vodenom stubu. Ovo raspršenje smanjuje ukupnu količinu svjetlosti s povećanjem dubine.<ref name="kalff:2002"/><ref name="moss:1998"/> Jezera su podijeljena na [[fotička zona|fotičku]] i [[afotićka zona|afotičku]] regiju, pri čemu prva prima sunčevu svjetlost, a druga se nalazi ispod dubine prodiranja svjetlosti, što je čini lišenom [[fotosinteza|fotosintetskog]] kapaciteta.<ref name="bronmark:2005"/> U odnosu na zonaciju jezera, smatra se da pelagična i [[bentos]]ka zona leže unutar fotičke regije, dok se [[profundalna zona]] nalazi u afotičkoj regiji.<ref name="brown:1987"/> ===Temperatura=== [[Temperatura]] je važan abiotiski faktor u lentičnim ekosistemima jer je većina biote [[poikiloterm]]na, gdje su unutrašnje tjelesne temperature definirane okolnim sistemom. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem do ili iz zraka i okolnog supstrata.<ref name="giller:1998"/> Plitke bare često imaju kontinuirani temperaturni gradijent od toplijih voda na površini do hladnijih voda na dnu. Osim toga, temperaturne fluktuacije mogu se uveliko razlikovati u ovim sistemima, i dnevno i sezonski.<ref name="brown:1987"/> Temperaturni režimi su vrlo različiti u velikim jezerima. U umjerenim regijama, naprimjer, kako temperatura zraka raste, ledeni sloj formiran na površini jezera se raspada, ostavljajući vodu na približno 4°C. Ovo je temperatura na kojoj voda ima najveću gustoću. Kako sezona napreduje, više temperature zraka zagrijavaju površinske vode, čineći ih manje gustima. Dublje vode ostaju hladne i guste, zbog smanjenog prodiranja svjetlosti. Kako ljeto počinje, uspostavljaju se dva različita sloja, s tako velikom temperaturnom razlikom između njih da ostaju stratificirani. Najniža zona u jezeru je najhladnija i naziva se [[hipolimnion]]. Gornja topla zona naziva se [[epilimnion]]. Između ovih zona nalazi se pojas brzih promjena temperature koji se naziva [[termoklina]]. Tokom hladnije jesenje sezone, toplina se gubi na površini i epilimnion se hladi. Kada su temperature dvije zone dovoljno blizu, vode se ponovo počinju miješati, kako bi stvorile ujednačenu temperaturu, događaj koji se naziva jezeraski promet. Zimi dolazi do inverzne stratifikacije jer se voda blizu površine hladi i smrzava, dok toplija, ali gušća voda ostaje blizu dna. Uspostavlja se termo[[klina]] i ciklus se ponavlja.<ref name="brown:1987"/><ref name="bronmark:2005"/> [[Slika:LSE Stratification.png|1000px|thumb|<center> Sezonska stratifikacija u umjerenim jezerima</center>]] {{clear}} ===Vjetar=== [[Slika:Foamlines.png|right|thumb|upright=1.6| Ilustracija Langmuirovih rotacija; otvoreni krugovi = čestice s pozitivnim uzgonom, zatvoreni krugovi = čestice s negativnim uzgonom]] U izloženim sistemima, [[vjetar]] može stvoriti turbulentne, spiralno formirane površinske struje koje se nazivaju [[Langmuirova cirkulacija]]. Kako se tačno ove struje uspostavljaju još uvijek nije dobro shvaćeno, ali je očigledno da uključuje određenu interakciju između horizontalnih površinskih struja i površinskih gravitacijskih talasa. Vidljivi rezultat ovih rotacija, koji se može vidjeti u bilo kojem jezeru, su površinske linije pjene koje se protežu paralelno sa smjerom vjetra. Čestice s pozitivnim uzgonom i mali organizmi koncentriraju se u liniji pjene na površini, a objekti s negativnim uzgonom nalaze se u uzlaznoj struji između dvije rotacije. Objekti s neutralnim plovnim potencijalom imaju tendenciju da budu ravnomjerno raspoređeni u vodenom stubu.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Ova turbulencija cirkuliše hranjive tvari u vodenom stubu, što je čini ključnom za mnoge pelagične vrste; međutim, njen uticaj na bentoske i dubinske organizme je minimalan ili nepostojeći.<ref name="kalff:2002"/> Stepen cirkulacije [[nutrijent|hranjivih tvari]] je specifičan za sistem, jer zavisi od faktora kao što su jačina i trajanje vjetra, kao i dubina i produktivnost jezera ili bazena. ===Hemija=== {{glavni|Vodeno disanje}} [[Kisik]] je neophodan za organizamsko [[Disanje (fiziologija)|disanje]]. Količina kisika prisutnog u stajaćim vodama zavisi od: 1) površine prozirne vode izložene zraku, 2) cirkulacije vode unutar sistema i 3) količine kisika koju generiraju i koriste prisutni organizmi.<ref name="brown:1987"/> U plitkim, [[biljka]]ma bogatim bazenima mogu postojati velike fluktuacije kisika, s izuzetno visokim koncentracijama koje se javljaju tokom dana zbog [[fotosinteza|fotosinteze]] i vrlo niskim vrijednostima noću kada je disanje dominantan proces primarnih proizvođača. Termalna stratifikacija u većim sistemima također može uticati na količinu kisika prisutnog u različitim zonama. [[Epilimnion]] je bogat kisikom jer brzo cirkulira, dobijajući kisik putem kontakta sa zrakom. [[Hipolimnion]], međutim, cirkulira vrlo sporo i nema atmosferski kontakt. Osim toga, u hipolimnionu postoji manje [[kariofite|zelenih biljaka]], tako da se [[fotosinteza|fotosintezom]] oslobađa manje kisika. U [[proljeće]] i [[jesen]] kada se epilimnion i hipolimnion miješaju, kisik se ravnomjernije raspoređuje u sistemu. Nizak nivo kisika karakterističan je za profundalnu zonu zbog nakupljanja raspadajuće vegetacije i životinjske tvari koja "pada" iz pelagičnih i [[bentos]]kih zona i nemogućnosti podrške primarnim proizvođačima.<ref name="brown:1987"/> [[Fosfor]] je važan za sve organizme jer je komponenta [[DNK]] i [[RNK]] i uključen je u [[metabolizam]] ćelija kao komponenta [[ATP]]-a i [[ADP]]-a. Također, fosfor se ne nalazi u velikim količinama u slatkovodnim sistemima, što ograničava fotosintezu kod primarnih proizvođača, čineći ga glavnom odrednicom proizvodnje lentičnog sistema. Ciklus fosfora je složen, ali model opisan u nastavku opisuje osnovne puteve. Fosfor uglavnom ulazi u ribnjak ili jezero putem otjecanja iz sliva ili atmosferskim taloženjem. Po ulasku u sistem, reaktivni oblik fosfora obično apsorbiraju [[alge]] i makrofiti, koji oslobađaju nereaktivni spoj fosfora kao nusprodukt fotosinteze. Ovaj fosfor može driftati prema dolje i postati dio bentoskog ili profundalnog sedimenta, ili ga [[mikrobi]] u vodenom stupcu mogu [[remineralizacija|remineralizirati]] u reaktivni oblik. Slično tome, nereaktivni fosfor u sedimentu može se remineralizirati u reaktivni oblik.<ref name="bronmark:2005"/> Sedimenti su generalno bogatiji fosforom od jezerske vode, što ukazuje na to da ovaj [[nutrijent]] može imati dugo vrijeme zadržavanja tamo prije nego što se remineralizira i ponovo uvede u sistem.<ref name="kalff:2002"/> ==Biotske komponente== [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a lake.xcf|thumb|upright=1.6|[[Mreža zajedničkog pojavljivanja]] bakterijske zajednice u jezeru]] ===Bakterije=== [[Bakterije]] su prisutne u svim regijama lentičnih voda. Slobodnoživeći oblici povezani su s raspadajućim organskim materijalom, [[biofilm]]om na površinama stijena i biljaka, suspendiranim u vodenom stubu i u sedimentima bentoskih i profundalnih zona. Drugi oblici su također povezani s crijevima lentičnih životinja kao paraziti ili u [[komensalizam|komenzalnim]] odnosima.<ref name="kalff:2002"/> Bakterije imaju važnu ulogu u metabolizmu sistema putem recikliranja hranjivih tvari,<ref name="bronmark:2005"/> o čemu se raspravlja u odjeljku Trofički odnosi. ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Nelumbo nucifera LOTUS bud.jpg|thumb|upright|''[[Nelumbo nucifera]]'', vodena biljka.]] [[Alge]], uključujući i [[fitoplankton]] i [[perifiton]], glavni su [[fotosinteza|fotosintetizatori]] u [[bara]]ma i jezerima..<ref>{{Cite journal |last1=Cael |first1=B. B. |last2=Seekell |first2=David A. |date=2023 |title=How does lake primary production scale with lake size? |journal=Frontiers in Environmental Science |volume=11 |doi=10.3389/fenvs.2023.1103068 |issn=2296-665X |doi-access=free }}</ref> Fitoplankton se nalazi kako pluta u vodenom stubu pelagijske zone. Mnoge vrste imaju veću gustoću od vode, što bi trebalo uzrokovati da nenamjerno potonu u bentos. Da bi se suprotstavili ovome, fitoplankton je razvio mehanizme promjene gustoće, formiranjem [[vakuola]] i plinskih [[vezikula]], ili promjenom oblika kako bi izazvao otpor, čime se usporava njihovo spuštanje.<ref>{{Cite web |last=Smriti |first=Saifun Nahar |date=2023-10-05 |title=Adaptation of Phytoplankton to Float in Water |url=https://greenleen.com/adaptation-of-phytoplankton-to-float-in-water/ |access-date=2023-10-05 |website=GreenLeen.Com |language=en-US}}</ref> Vrlo sofisticirana [[adaptacija]] koju koristi mali broj [[vrsta]] je rep sličan [[flagela]]ma koji može podesiti vertikalni položaj i omogućiti [[kretanje]] u bilo kojem smjeru.<ref name="bronmark:2005"/> Fitoplankton također može održavati svoje prisustvo u vodenom stubu, cirkulirajući u [[Langmuiroca cirkulacija|Langmuirovim rotacijama]].<ref name="kalff:2002"/> Perifitske alge, s druge strane, pričvršćene su za supstrat. U [[jezero|jezerima]] i [[bara]]ma mogu prekriti sve [[bentos]]ke površine. Obje vrste planktona su važne kao izvori hrane i kao dobavljači kisika.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] žive i u bentoskoj i u pelagičnoj zoni i mogu se grupirati prema načinu rasta: ⑴ '''emergentne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s [[list]]ovima i [[cvijet|cvjetovima]] koji se protežu u zrak; ⑵ '''plutajuće-lisne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s plutajućim listovima; ⑶ '''potopljeni''' = rastu ispod površine; ⑷ '''slobodno plutajući makrofiti''' = nisu ukorijenjeni u supstratu i plutaju na površini.<ref name="brown:1987"/> Ovi različiti oblici [[makrofit]]a uglavnom se javljaju u različitim područjima [[bentos]]ke zone, s emergentnom [[vegetacija|vegetacijom]] najbliže obali, zatim makrofitima s plutajućim listovima, a zatim potopljenom vegetacijom. Slobodno plutajući makrofiti mogu se pojaviti bilo gdje na površini sistema.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] su plutajuće od svojih kopnenih pandana jer [[slatka voda]] ima veću gustoću od zraka. Zbog toga strukturna krutost nije važna u jezerima i barama (osim u nadzemnim stabljikama i listovima). Dakle, listovi i stabljike većine vodenih biljaka koriste manje energije za izgradnju i održavanje drvenastog tkiva, ulažući tu energiju u brzi rast.<ref name="brown:1987"/> Da bi se nosile sa stresovima izazvanim vjetrom i valovima, biljke moraju biti i fleksibilne i žilave. Svjetlost, dubina vode i vrsta supstrata su najvažniji faktori koji kontrolišu distribuciju potopljenih vodenih biljaka.<ref name=Keddy>Keddy, P.A. (2010). Wetland Ecology: Principles and Conservation (2nd edition). Cambridge University Press, Cambridge, UK. {{ISBN|0521739675}}.</ref> Macrophytes are sources of food, oxygen, and habitat structure in the benthic zone, but cannot penetrate the depths of the euphotic zone, and hence are not found there.<ref name="brown:1987"/><ref name="moss:1998">{{cite book | last = Moss | first = B. | title = Ecology of Freshwaters: man and medium, past to future | publisher = Blackwell Science, London | year = 1998 | isbn = 0632035129 | page = [https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 557] | url = https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 }}</ref> ===Beskičmenjeci=== [[Slika:Water strider G remigis.jpg|thumb|right|[[Gerridae|Vodene buhe]] su grabežljivi [[insekti]] koji se oslanjaju na [[površinska napetost| površinsku napetost]] da bi hodali po površini vode. [Žive na površini [[bara]], [[močvara]] i drugih mirnih voda. Mogu se kretati vrlo brzo, do 1,5&nbsp;[[metar u sekundi|m/s]].]] [[Zooplankton]] su sitne [[životinje]] koje lebde u vodenom stubu. Poput fitoplanktona, ove vrste su razvile mehanizme koji ih sprječavaju da potonu u dublje vode, uključujući oblike tijela koji izazivaju otpor i aktivno mahanje dodacima (kao što su antene ili bodlje).<ref name="brown:1987"/> Ostanak u vodenom stubu može imati svoje prednosti u smislu hranjenja, ali nedostatak utočišta u ovoj zoni ostavlja zooplankton ranjivim na [[predator]]e. Kao odgovor na to, neke vrste, posebno ''[[Daphnia]]'' sp., vrše dnevne vertikalne migracije u vodenom stubu pasivno tonući u tamnije niže dubine tokom dana i aktivno se krećući prema površini tokom noći. Također, budući da uslovi u lentičnom sistemu mogu biti prilično promjenjivi tokom godišnjih doba, zooplankton ima sposobnost prelaska sa polaganja običnih [[jaja]] na jaja u mirovanju kada nedostaje hrane, temperature padnu ispod 2°C ili ako je brojnost predatora velika. Ova jaja u mirovanju imaju [[dijapauza|dijapauzu]], ili period mirovanja, koji bi trebao omogućiti zooplanktonu da se susretne s uslovima koji su povoljniji za preživljavanje kada se konačno izlegu.<ref name="gliwicz:2004">Gliwicz, Z. M. "Zooplankton", pp. 461–516 in O'Sullivan (2005)</ref> The invertebrates that inhabit the benthic zone are numerically dominated by small species, and are species-rich compared to the zooplankton of the open water. They include: [[Crustacean]]s (e.g. [[crab]]s, [[crayfish]], and [[shrimp]]), [[Mollusca|molluscs]] (e.g. [[clam]]s and [[snail]]s), and numerous types of insects.<ref name="bronmark:2005"/> Ovi organizmi se uglavnom nalaze u područjima rasta makrofita, gdje se nalaze najbogatiji resursi, voda bogata kisikom i najtopliji dio ekosistema. Strukturno raznoliki slojevi makrofita važna su mjesta za akumulaciju organske tvari i pružaju idealno područje za kolonizaciju. Sedimenti i biljke također nude veliku zaštitu od grabežljivih riba.<ref name="kalff:2002"/> Vrlo malo beskičmenjaka može nastaniti hladnu, tamnu i kisikom siromašnu [[duboku zonu]]. Oni koji mogu, često su crvene boje, zbog prisustva velikih količina [[hemoglobina]], što znatno povećava količinu kisika koja se prenosi do ćelija.<ref name="brown:1987"/> Budući da je koncentracija kisika unutar ove zone niska, većina vrsta gradi tunele ili jazbine u kojima se mogu sakriti i koriste minimalnu količinu pokreta potrebnih za cirkulaciju vode, privlačeći kisik bez trošenja previše energije.<ref name="brown:1987"/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== Ribe imaju niz fizioloških tolerancija koje zavise od toga kojoj vrsti pripadaju. Imaju različite letalne temperature, potrebe za rastvorenim kisikom i potrebe za mriješćenjem koje se zasnivaju na njihovim nivoima aktivnosti i ponašanju. Budući da su ribe vrlo pokretne, one su u stanju da se nose s nepogodnim abiotičkim faktorima u jednoj zoni jednostavnim prelaskom u drugu. Na primjer, osoba koja se hrani detritusom u dubokoj zoni i koja utvrdi da je koncentracija kisika prenisko pala, može se hraniti bliže bentoskoj zoni. Riba također može promijeniti svoje prebivalište tokom različitih dijelova svog životnog ciklusa: izleganje u sedimentnom gnijezdu, zatim prelazak u zatravljenu bentosku zonu radi razvoja u zaštićenom okruženju s resursima hrane, i konačno u pelagijalnu zonu kao odrasla jedinka. I drugi taksoni kičmenjaka nastanjuju lentičke sisteme. To uključuje [[vodozemci|vodozemce]] (npr. [[daždevnjak]]e i [[žabe]]), [[gmizavci|gmizavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]] i [[aligatori|aligatore]]) i veliki broj [[vrsta]] vodenih [[ptica]].<ref name="moss:1998"/> Većina ovih kičmenjaka provodi dio svog vremena u kopnenim [[stanište|staništima]] i stoga nisu direktno pogođeni abiotičkim faktorima u jezeru ili ribnjaku. Mnoge vrste riba su važne i kao potrošači i kao plijen za gore spomenute veće [[kičmenjak]]e. ==Trofički odnosi== ===Primarni proizvođači=== Lentični sistemi većinu svoje energije dobijaju fotosintezom koju vrše vodene biljke i [[alge]].<ref>{{cite journal |last1=Zhang |first1=Ke |last2=Yang |first2=Xiangdong |last3=Kattel |first3=Giri |last4=Lin |first4=Qi |last5=Shen |first5=Ji |title=Freshwater lake ecosystem shift caused by social-economic transitions in Yangtze River Basin over the past century |journal=Scientific Reports |date=21 November 2018 |volume=8 |issue=1 |pages=17146 |doi=10.1038/s41598-018-35482-5 |pmid=30464220 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-35482-5 |access-date=13 January 2024 |language=en |issn=2045-2322|hdl=11343/219728 |hdl-access=free |pmc=6249226 }}</ref> Ovaj [[autohtonost|autohtoni]] proces uključuje kombinaciju [[ugljik-dioksid]]a, [[voda|vode]] i [[sunčeva ennergija|sunčeve energije]] za proizvodnju [[ugljikohidrat]]a i rastvorenog kisika. Unutar jezera ili bare, potencijalna brzina fotosinteze uglavnom se smanjuje s dubinom zbog slabljenja [[svjetlost]]i.<ref>{{Cite journal |last=Pirc |first=Helmut |date=January 1986 |title=Seasonal aspects of photosynthesis in Posidonia oceanica: Influence of depth, temperature and light intensity |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0304377086900215 |journal=Aquatic Botany |language=en |volume=26 |pages=203–212 |doi=10.1016/0304-3770(86)90021-5|url-access=subscription }}</ref> Međutim, [[fotosinteza]] često je niska na gornjih nekoliko milimetara površine, vjerovatno zbog inhibicije [[UV|ultraljubičastim svjetlom]]. Tačna dubina i mjerenja brzine fotosinteze ove krivulje su specifična za sistem i zavise od: 1) ukupne [[biomasa|biomase]] fotosintetskih ćelija, 2) količine materijala koji slabe svjetlost i 3) obilja i frekventnog raspona [[pigment|pigmenata]] koji apsorbiraju svjetlost (tj. [[hlorofil]]a) unutar fotosintetskih ćelija.<ref name="moss:1998"/> [[Energija]] koju stvaraju ovi [[primarni proizvođač]]i važna je za zajednicu jer se prenosi na više trofičke nivoe putem potrošnje.<ref>{{cite journal |last1=Shimoda |first1=Yuko |last2=Azim |first2=M. Ekram |last3=Perhar |first3=Gurbir |last4=Ramin |first4=Maryam |last5=Kenney |first5=Melissa A. |last6=Sadraddini |first6=Somayeh |last7=Gudimov |first7=Alex |last8=Arhonditsis |first8=George B. |title=Our current understanding of lake ecosystem response to climate change: What have we really learned from the north temperate deep lakes? |journal=Journal of Great Lakes Research |date=1 March 2011 |volume=37 |issue=1 |pages=173–193 |doi=10.1016/j.jglr.2010.10.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0380133010002091 |access-date=13 January 2024 |issn=0380-1330|url-access=subscription }}</ref> ===Bakterije=== Velika većina [[bakterija]] u jezerima i [[bara]]ma dobija energiju razgradnjom vegetacije i životinjske materije. U pelagijalnoj zoni, mrtve ribe i povremeni [[alohtonost|alohtoni]] unos otpada su primjeri grubih čestica organske materije (CPOM>1 mm). [[Bakterije]] ih razgrađuju u fine čestice organske materije (FPOM<1 mm), a zatim dalje u upotrebljive [[nutrijent|hranjive tvari]]. Mali organizmi poput [[plankton]]a također su okarakterizirani kao FPOM. Vrlo niske koncentracije hranjivih tvari oslobađaju se tokom razgradnje jer ih bakterije koriste za izgradnju vlastite biomase. Međutim, bakterije konzumiraju [[protozoe]], koje zatim konzumiraju zooplankton, a zatim dalje na [[tofički nivo|trofičkim nivoima]]. Elementi osim [[ugljik]]a, posebno [[fosfor]] i [[dušik]], regeneriraju se kada se [[protozoe]] hrane bakterijskim [[plijen]]om. <ref>{{Cite journal|last=Pernthaler|first=Jakob|date=July 2005|title=Predation on prokaryotes in the water column and its ecological implications|url=https://www.nature.com/articles/nrmicro1180|journal=Nature Reviews Microbiology|language=en|volume=3|issue=7|pages=537–546|doi=10.1038/nrmicro1180|pmid=15953930 |s2cid=336473 |issn=1740-1534|url-access=subscription}}</ref> and this way, nutrients become once more available for use in the water column. This regeneration cycle is known as the [[microbial loop]]<ref>{{Cite journal|last1=Azam|first1=F|last2=Fenchel|first2=T|last3=Field|first3=Jg|last4=Gray|first4=Js|last5=Meyer-Reil|first5=La|last6=Thingstad|first6=F|date=1983|title=The Ecological Role of Water-Column Microbes in the Sea|url=http://www.int-res.com/articles/meps/10/m010p257.pdf|journal=Marine Ecology Progress Series|language=en|volume=10|pages=257–263|doi=10.3354/meps010257|bibcode=1983MEPS...10..257A|issn=0171-8630}}</ref> i ključna je komponenta lentičnih [[lanac ishrane|lanaca ishrane]].<ref name="bronmark:2005"/> Razgradnja organskih [[materija]]la može se nastaviti u bentoskim i profundalnim zonama ako materija pada kroz vodeni stub prije nego što je pelagične bakterije potpuno probave. Bakterije se ovdje nalaze u najvećoj količini u sedimentima, gdje su obično 2–1000 puta češće nego u vodenom stubu.<ref name="gliwicz:2004"/> ===Bentoski beskičmenjaci=== [[Bentoski beskičmenjaci]], zbog visokog nivoa bogatstva [[vrsta]], imaju mnogo metoda hvatanja plijena. [[Filterski hranitelj]]i stvaraju struje putem sifona ili udaranja [[cilija]], kako bi privukli vodu i njen nutritivni sadržaj prema sebi radi procijedivanja. [[Ispaša|Pašnjaci]] koriste adaptacije za struganje, grebanje i usitnjavanje, kako bi se hranili [[perifit]]skim [[alga]]ma i makrofitima. Članovi ceha sakupljača pretražuju [[sediment]]e, birajući specifične čestice grabljivim dodacima. [[Beskičmenjaci]] koji se hrane nanosima neselektivno konzumiraju sediment, probavljajući sav organski materijal koji on sadrži. Konačno, neki beskičmenjaci pripadaju grupi predatora, hvatajući i konzumirajući žive [[životinje]].<ref name="bronmark:2005"/><ref name="jonasson:2003">Jónasson, P. M. "Benthic Invertebrates", pp. 341–416 in O'Sullivan (2005)</ref> Profundalna zona je dom jedinstvene grupe riba koje se hrane filtriranjem i koriste male pokrete tijela kako bi privukle struju kroz rupe koje su stvorile u sedimentu. Ovaj način ushrane zahtijeva najmanje kretanja, što omogućava ovim [[vrsta]]ma da uštede energiju.<ref name="brown:1987"/> Mali broj beskičmenjaka su [[predator]]i u profundalnoj zoni. Ove vrste vjerovatno potiču iz drugih regija i dolaze na ove dubine samo da bi se hranile. Velika većina beskičmenjaka u ovoj zoni hrani se nanosima, crpeći energiju iz okolnih sedimenata.<ref name="jonasson:2003"/> ===Ribe=== Veličina, pokretljivost i senzorne sposobnosti [[riba]], omogućavaju im da iskoriste široku bazu [[plijen]]a, koja pokriva više zona. Poput beskičmenjaka, prehrambene navike riba mogu se podijeliti u cehove. U pelagijalnoj zoni, [[biljojedi]] pasu perifiton i makrofite ili skupljaju [[fitoplankton]] iz vodenog stupca. [[Mesojedi]] uključuju [[ribe]] koje se hrane zooplanktonom u vodenom stubu (zooplanktivori), insektima na površini vode, na bentoskim strukturama ili u sedimentu ([[insektivori]]), i one koje se hrane drugim ribama ([[piscivori]]). Ribe koje konzumiraju detritus i dobijaju energiju prerađujući njegov organski materijal nazivaju se [[detritivori]]. [[omnivori|Svejedi]] unose širok spektar plijena, koji obuhvata biljni, životinjski i [[detritus]]ni materijal. Konačno, članovi [[parazit]]skog ceha dobijaju hranu od vrste domaćina, obično druge ribe ili velikog kičmenjaka.<ref name="bronmark:2005"/> Pripadnici ribljih [[takson]]a fleksibilni su u svojim prehrambenim ulogama, mijenjajući svoju ishranu u zavisnosti od uslova okoline i dostupnosti plijena. Mnoge vrste također prolaze kroz promjenu ishrane kako se razvijaju. Stoga je vjerovatno da bilo koja pojedinačna riba zauzima više prehrambenih cehova tokom svog života.<ref name="windfield:2003">Winfield, I. J. "Fish Population Ecology", pp. 517–537 in O'Sullivan (2005)</ref> ===Lentične mreže ishrane=== Kao što je navedeno u prethodnim odjeljcima, lentična [[biota]] je povezana u složenu []mreža ishrane|mrežu trofičkih odnosa]]. Ovi organizmi se mogu smatrati labavo povezanim sa specifičnim trofičkim grupama (npr. primarni proizvođači, biljojedi, primarni mesojedi, sekundarni mesojedi, itd.). Naučnici su razvili nekoliko teorija kako bi razumjeli mehanizme koji kontrolišu brojnost i [[raznolikost]] unutar ovih grupa. Vrlo općenito, [[Ekologija|procesi odozgo prema dolje i odozdo prema gore]] diktiraju da brojnost taksona [[plijen]]a zavisi od djelovanja potrošača sa viših [[trofički nivo|trofičkih nivoa]]. Tipično, ovi procesi funkcionišu samo između dva trofička nivoa, bez uticaja na ostale. Međutim, u nekim slučajevima, vodeni sistemi doživljavaju [[trofička kaskada| trofičku kaskadu]]; naprimjer, to se može dogoditi ako [[primarni producenti]] imaju manje ispaše [[biljojed]]a jer ove biljojede potiskuju [[mesojedi]]. [[Odozgo prema dolje i odozdo prema gore#Ekologija|Odozdo prema gore]] procesi funkcioniraju kada brojnost ili raznolikost članova viših trofičkih nivoa ovisi o dostupnosti ili kvaliteti resursa s nižih nivoa. Konačno, kombinirana teorija regulacije, odozdo prema gore:odozgo prema dolje, kombinira predviđene utjecaje potrošača i dostupnosti resursa. Predviđa da će trofički nivoi blizu najnižih trofičkih nivoa biti najviše pod uticajem sila odozdo prema gore, dok bi efekti odozgo prema dolje trebali biti najjači na najvišim nivoima.<ref name="bronmark:2005"/> ==Obrasci zajednice i raznolikost== ===Lokalno bogatstvo vrsta=== [[Biodiverzitet]] lentičkog sistema raste s površinom jezera ili bare. To se pripisuje većoj vjerojatnosti da će djelomično kopnene vrste pronaći veći sistem. Također, budući da veći sistemi obično imaju veće [[populacije]], smanjuje se šansa za [[izumiranje]].<ref name="browne:1982">{{cite journal | last = Browne | first = R. A. | title = Lakes as islands: biogeographic distribution, turnover rates, and species composition in the lakes of central New York | journal = Journal of Biogeography | volume = 8 1| pages = 75–83 | year = 1981 | issue = 1 | jstor = 2844594| doi =10.2307/2844594}}</ref> Dodatni faktori, uključujući temperaturni režim, pH, dostupnost hranjivih tvari, složenost staništa, stope [[specijacija|specijacije]], [[kompeticija|konkurenciju]] i [[predatorstvo]], povezani su s brojem vrsta prisutnih unutar sistema.<ref name="bronmark:2005"/><ref name=Keddy/> ===Obrasci sukcesije u planktonskim zajednicama – PEG model=== [[Fitoplankton]]ske i [[zooplankton]]ske zajednice u jezerskim sistemima prolaze kroz sezonsku sukcesiju u odnosu na dostupnost [[nutrijent|hranjivih tvari]], [[predator]]stvo i konkurenciju. Sommer ''et al.''<ref name="sommer:1986">{{cite journal | last = Sommer | first = U. |author2=Z. M. Gliwicz |author3=W. Lampert |author4=A. Duncan | title = The PEG-model of seasonal succession of planktonic events in freshwaters | journal = Archiv für Hydrobiologie | volume = 106 | pages = 433–471 | year = 1986 | issue = 4 | doi = 10.1127/archiv-hydrobiol/106/1986/433 | s2cid = 84069604 }}</ref> opisali su ove obrasce kao dio modela Plankton Ecology Group ([[Model planktonske ekološke groupe|PEG]]), sa 24 tvrdnje konstruisane iz analize brojnih sistema. Slijedeće uključuje podskup ovih tvrdnji, kako su objasnili Brönmark i Hansson<ref name="bronmark:2005"/> ilustrujući sukcesiju kroz jedan sezonski ciklus: ''[[Zima]]''<br> 1. Povećana dostupnost hranjivih tvari i svjetlosti rezultira brzim rastom [[fitoplankton]]a pred kraj zime. Dominantne vrste, poput [[dijatomeja]], su male i imaju sposobnost brzog rasta. 2. [[Zooplankton]] konzumira ove [[plankton]]e, koji postaju dominantni planktonski taksoni. ''[[Proljeće]]''<br> 3. Nastaje [[faza bistre vode]], jer se populacije fitoplanktona smanjuju zbog povećanog predatorstva od strane rastućeg broja zooplanktona. ''[[Ljeto]]''<br> 4. Brojnost zooplanktona opada kao rezultat smanjenog plijena fitoplanktona i povećanog predatorstva od strane mladih [[riba]].<br> 5. S povećanom dostupnošću hranjivih tvari i smanjenim predatorstvom od strane zooplanktona, razvija se raznolika zajednica fitoplanktona.<br> 6. Kako ljeto odmiče, hranjive tvari se smanjuju predvidljivim redoslijedom: fosfor, [[silicij-dioksid]], a zatim [[dušik]]. Brojnost različitih vrsta fitoplanktona varira u odnosu na njihovu biološku potrebu za ovim hranjivim tvarima.<br> 7. Mali [[zooplankton]] postaje dominantna vrsta zooplanktona jer je manje osjetljiv na [[predator]]stvo riba. ''[[Jesen]]''<br> 8. Predatorstvo riba se smanjuje zbog nižih temperatura, a broj zooplanktona svih veličina se povećava. ''[[Zima]]''<br> 9. Hladne temperature i smanjena dostupnost svjetlosti rezultiraju nižim stopama primarne proizvodnje i smanjenim populacijama fitoplanktona. 10. Reprodukcija zooplanktona se smanjuje zbog nižih temperatura i manje plijena. PEG model predstavlja idealiziranu verziju ovog obrasca sukcesije, dok su prirodni sistemi poznati po svojim varijacijama.<ref name="bronmark:2005"/> ===Latitudinalni obrasci=== Postoji dobro dokumentiran globalni obrazac koji povezuje smanjenje biljne i životinjske raznolikosti s povećanjem geografske širine, odnosno, postoji manje vrsta kako se krećemo prema polovima. Uzrok ovog obrasca je jedna od najvećih zagonetki za ekologe danas. Teorije za objašnjenje uključuju dostupnost [[energija|energije]], [[klima]]tsku varijabilnost, poremećaje, konkurenciju itd.<ref name="bronmark:2005"/> Uprkos ovom globalnom gradijentu raznolikosti, ovaj obrazac može biti slab za slatkovodne sisteme u poređenju sa globalnim morskim i kopnenim sistemima.<ref name="hillebrand:2004">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. | title = On the generality of the latitudinal diversity gradient | journal = American Naturalist | volume = 163| pages = 192–211 | year = 2004 | pmid = 14970922 | doi = 10.1086/381004 | issue = 2| s2cid = 9886026 | url = http://oceanrep.geomar.de/4048/1/Hillebrand_2004_Amer_nat.pdf }}</ref> Ovo može biti povezano s veličinom, kao što su Hillebrand and Azovsky<ref name="hillebrand:2001">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. |author2=A. I. Azovsky | title = Body size determines the strength of the latitudinal diversity gradient | journal = Ecography | volume = 24 | pages = 251–256 | year = 2001 | doi =10.1034/j.1600-0587.2001.240302.x | issue = 3}}</ref> otkrili su da manji organizmi ([[protozoe]] i [[plankton]]) nisu snažno pratili očekivani trend, dok su veće vrste ([[kičmenjaci]]) pratile. To su pripisali boljoj sposobnosti širenja manjih organizama, što može rezultirati visokom globalnom rasprostranjenošću.<ref name="bronmark:2005"/> ==Životni ciklusi prirodnih jezera== ===Stvaranje jezera=== Jezera se mogu formirati na različite načine, ali najčešći su ukratko razmotreni u nastavku. Najstariji i najveći sistemi rezultat su [[tektonika|tektonskih]] aktivnosti. Jezera „Velike pukotine“ (''rift'') u Africi, naprimjer, rezultat su seizmičke aktivnosti duž mjesta razdvajanja dvije [[tektonska ploča|tektonske ploče]]. Jezera formirana ledom nastaju kada se [[glečeri]] povuku, ostavljajući za sobom abnormalnosti u obliku pejzaža koje se zatim pune vodom. Konačno, [[mrtvo jezero|mrtva jezera]] su [[fluvijal]] nogporijekla, nastaju kada se vijugavi riječni zavoj odvoji od glavnog korita.<ref name="bronmark:2005"/> ===Prirodno izumiranje=== Sva jezera i bare primaju sediment. Budući da se ovi sistemi zapravo ne šire, logično je pretpostaviti da će postajati sve plići, na kraju postajući močvare ili kopnena [[vegetacija]]. Dužina ovog procesa trebala bi zavisiti od kombinacije dubine i brzine sedimentacije. Moss<ref name="moss:1998"/> daje primjer [[Tanganjika|jezera Tanganjika]], koje dostiže dubinu od 1500 m i ima brzinu sedimentacije od 0,5 mm/god. Pod pretpostavkom da na sedimentaciju ne utiču antropogeni faktori, ovaj sistem bi trebao izumrijeti za otprilike tri miliona godina. Plitki lentični sistemi bi se također mogli popuniti kako močvare prodiru prema unutra od rubova. Ovi procesi se odvijaju u mnogo kraćem vremenskom periodu, potrebno je stotine do hiljade godina da se završi proces izumiranja.<ref name="moss:1998"/> ==Ljudski uticaji== ===Zakiseljavanje=== [[Sumpor-dioksid]] i [[dušik-oksidi]] se prirodno oslobađaju iz vulkana, organskih jedinjenja u tlu, močvarama i morskim sistemima, ali većina ovih jedinjenja potiče od sagorijevanja uglja, nafte, benzina i topljenja ruda koje sadrže [[sumpor]].<ref name="kalff:2002"/> Ove supstance se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u sočivaste sisteme kao [[kisele kiše]].<ref name="brown:1987"/> Jezera i bare koje sadrže temeljnu stijenu bogatu karbonatima imaju prirodni tampon, što rezultira nepromjenom pH vrijednosti. Međutim, sistemi bez ove podloge su vrlo osjetljivi na unos kiseline jer imaju nizak kapacitet neutralizacije, što rezultira padom pH vrijednosti čak i uz male unose kiseline.<ref name="kalff:2002"/> Pri [[pH]] vrijednosti od 5–6, raznolikost vrsta algi i [[biomasa]] znatno se smanjuju, što dovodi do povećanja prozirnosti vode – karakteristične osobine zakiseljenih jezera. Kako pH vrijednost nastavlja padati, sva [[fauna]] postaje manje raznolika. Najznačajnija karakteristika je poremećaj reprodukcije riba. Stoga se populacija na kraju sastoji od malog broja starih jedinki koje na kraju uginu i ostavljaju sisteme bez riba.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Kisele kiše su bile posebno štetne za jezera u [[Skandinaviji]], zapadnoj [[Škotskoj]], zapadnom [[Walesu]] i sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. ===Eutrofikacija=== [[Eutrofikacija|Eutrofijski]] sistemi sadrže visoku koncentraciju [[fosfor]]a (~30&nbsp;μg/L), [[dušik]]a (~1500&nbsp;μg/L) ili oboje.<ref name="bronmark:2005"/> Fosfor ulazi u sočivaste vode iz efluenta [[otpadne vode|otpadnih voda]], ispuštanja iz sirove kanalizacije ili oticanja s poljoprivrednog zemljišta. Dušik uglavnom dolazi iz [[Gnojivo|poljoprivrednih gnojiva]] oticanja ili ispiranja i naknadnog toka [[podzemna voda|podzemnih voda]]. Ovo povećanje hranjivih tvari potrebnih primarnim proizvođačima rezultira masovnim povećanjem rasta fitoplanktona, što se naziva "[[Cvjetanje algi|cvjetanje planktona]]." Ovo cvjetanje smanjuje prozirnost vode, što dovodi do gubitka potopljenih biljaka.<ref>{{Cite journal |last1=Birk |first1=Sapriya |last2=Miller |first2=J. David |last3=MacMullin |first3=Aidan |last4=Patterson |first4=R. Timothy |last5=Villeneuve |first5=Paul J. |date=February 2023 |title=Perceptions of Freshwater Algal Blooms, Causes and Health among New Brunswick Lakefront Property Owners |journal=Environmental Management |language=en |volume=71 |issue=2 |pages=249–259 |doi=10.1007/s00267-022-01736-2 |issn=0364-152X|doi-access=free |pmid=36318287 |pmc=9628596 }}</ref> Rezultirajuće smanjenje strukture [[staništa]] ima negativan uticaj na vrste koje ga koriste za mriješćenje, sazrijevanje i opći opstanak. Osim toga, veliki broj kratkoživućih fitoplanktona rezultira taloženjem ogromne količine mrtve [[biomasa|biomase]] u sedimentu.<ref name="moss:1998"/> Bakterijama su potrebne velike količine kisika za razgradnju ovog materijala, čime se smanjuje koncentracija kisika u vodi. Ovo je posebno izraženo u [[Stratifikacija jezera|stratificirana jezera]], kada [[termoklina]] sprječava miješanje vode bogate kisikom s površine s nižim nivoima. Niski ili anoksijski uvjeti isključuju postojanje pripadnike mnogih [[takson]]a koji nisu fiziološki tolerantni na ove uvjete.<ref name="bronmark:2005"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lentične sisteme i namjernim događajima (npr. poribljavanje, unošenje divljači i prehrambenih vrsta) kao i nenamjernim događajima (npr. u [[balaszna voda|balastnim vodama]]). Ovi organizmi mogu uticati na autohtone životinje putem konkurencije za [[plijen]] ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name="giller:1998">{{cite book | last = Giller | first = S. |author2=B. Malmqvist | title = The Biology of Streams and Rivers | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 1998 | isbn =0198549776 | page = 296 }}</ref> Što se tiče domaćih vrsta, osvajači mogu uzrokovati promjene u veličini i starosnoj strukturi, rasprostranjenosti, gustoći, rastu populacije, pa čak i dovesti populacije do izumiranja.<ref name="bronmark:2005"/> Primjeri istaknutih osvajača lentičnih sistema uključuju [[zebrasta dagnja| zebrastu dagnju]] i [[morska paklara|morsku paklaru]] u [[Velika jezera|Velikim jezerima]]. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija|Ekologija|Jezera}} *[[Parametri kvalitete slatkovodne okoline]] *[[Aeracija jezera]] *[[Limnologija]] *[[Vještačka lentična vodena tijela Maharashtre]] *[[Ekološko ispuštanje]] == Reference == {{reflist|35em}} ===Dodatni izvori=== *{{cite book|author1=O'Sullivan, Patrick |author2=Reynolds, C. S. |title=The Lakes Handbook: Lake Restoration and Rehabilitation|url=https://books.google.com/books?id=LHc9uAAACAAJ|date=2005|publisher=Wiley|isbn=978-0-632-04795-6}} {{wiktionary|lentičnost}} {{teme vodenih ekosistema|state=expanded}} {{modeliranje ekosistema|expanded=none}} {{Ribnjak}} [[Kategorija:Vodeni biomi]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] 166pbqd6xjzove7m8mepemnof4gxl9m 3831121 3831114 2026-04-18T12:45:35Z Barba-Baraba 180391 3831121 wikitext text/x-wiki [[Slika:Primary_zones_of_a_lake.png|thumb|upright=1.5|{{center| Tri primarne jezerske zone }}]] '''Jezerski ekosistem''' ili '''lakustrijki ekosistem''' uključuje [[ekosistem|biotsku]] (žive) [[biljke]], [[životinje]] i [[mikroorganizmi| mikroorganizme]], kao i [[ekosistem|abiotsku]] (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije.<ref name="brown:1987">{{cite book | last = Brown | first = A. L. | title = Freshwater Ecology | publisher = Heinimann Educational Books, London | year = 1987 |isbn = 0435606220 | page = 163 }}</ref> Jezerski [[ekosistem]]i su glavni primjer '''lentičnih ekosistema''' (''lentički'' se odnosi na stacionarnu ili relativno mirnu [[slatka voda|slatkovodnu]], od [[latinski|latinskog]] ''lentus'', što znači "trom"), koji uključuju [[bare]], [[jezera]] i [[močvare]], a veliki dio ovog članka odnosi se na lentične ekosisteme općenito. Lentički ekosistemi se mogu uporediti sa [[lotički ekosistem|lotičkim ekosistemima]], koji uključuju tekuće kopnene vode kao što su [[rijeke]] i [[potoci]]. Zajedno, ova dva ekosistema su primjeri [[slatkovodni ekosistem|slatkovodnih ekosistema]]. Lentički sistemi su raznoliki, u rasponu od malog, privremenog bazena kišnice dubokog nekoliko centimetara do [[Bajkalsko jezero| Bajkalskog jezera]], koje ima maksimalnu dubinu od 1642 m.<ref name="bronmark:2005">{{cite book | last = Brönmark | first = C. |author2=L. A. Hansson | title = The Biology of Lakes and Ponds | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 2005 | isbn =0198516134 | page = 285 }}</ref> Opća razlika između [[bazen]]a/[[ribnjak]]a i [[jezero|jezera]] je nejasna, ali Brown<ref name="brown:1987"/> navodi da su cijele površine dna bazena i ribnjaka izložene [[svjetlost]]i, dok jezera nisu. Osim toga, neka jezera postaju sezonski stratificirana. Bare i bazeni imaju dva područja: pelagičnu zonu otvorenih voda i [[bentos]]ku zonu, koja obuhvata područja dna i obale. Budući da jezera imaju duboka dna koja nisu izložena svjetlosti, ovi sistemi imaju dodatnu zonu, [[profundalna zona|profundalnu]].<ref name="kalff:2002">{{cite book | last = Kalff | first = J. | title = Limnology | publisher = Prentice Hall, Upper Saddle, NJ | year = 2002 | isbn =0130337757 | page = 592 }}</ref> Ova tri područja mogu imati vrlo različite abiotske uvjete i, stoga, vrste domaćine koje su specifično prilagođene za tamošnji život.<ref name="brown:1987"/> Dvije važne potklase jezera su ribnjaci, koji su obično mala jezera koja se preklapaju s [[močvara]]ma, i vodeni rezervoari. Tokom dužih vremenskih perioda, jezera ili zalievi unutar njih mogu se postepeno obogaćivati [[nutrijent|hranjivim tvarima]] i polahko se puniti organskim sedimentima, proces koji se naziva sukcesija. Kada ljudi koriste sliv, količine sedimenta koje ulaze u jezero mogu ubrzati ovaj proces. Dodavanje sedimenata i hranjivih tvari u jezero poznato je kao [[eutrofikacija]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> == Zone == {{bočni stubac|teme o stratifikaciji jezera}} Jezerski ekosistemi se mogu podijeliti u zone. Jedan uobičajeni sistem dijeli jezera u tri zone. Prva, [[litoralna zona]], je plitka zona blizu obale.<ref>{{Cite book |title=eLS |date=2001-05-30 |publisher=Wiley |isbn=978-0-470-01617-6 |editor-last=John Wiley & Sons, Ltd |edition=1 |language=en |doi=10.1038/npg.els.0003191}}</ref> Ovdje se pojavljuju ukorijenjene močvarne biljke. Priobalni dio je podijeljen na dvije daljnje zone, zonu otvorene vode i zonu duboke vode. U zoni otvorene vode (ili fotičkoj zoni) sunčeva svjetlost podržava fotosintetske alge i vrste koje se njima hrane. U zoni duboke vode sunčeva svjetlost nije dostupna i lanac ishrane zasniva se na detritusu koji ulazi iz litoralne i fotičke zone. Neki sistemi koriste druga imena. Područja na otvorenom moru mogu se nazvati pelagična zona, fotička zona se može nazvati limnetička zona, a afotička zona se može nazvati profundalna zona. U unutrašnjosti od litoralne zone često se može identificirati i priobalna zona koja ima biljke koje su još uvijek pogođene prisustvom jezera - to može uključivati efekte od vjetroloma, proljetnih poplava i zimskih oštećenja ledom. Proizvodnja jezera u cjelini rezultat je proizvodnje biljaka koje rastu u litoralnoj zoni, u kombinaciji s proizvodnjom planktona koji raste u otvorenoj vodi. Močvarna područja mogu biti dio lentičnog sistema, jer se prirodno formiraju duž većine obala jezera, a širina močvarne i litoralne zone zavisi od nagiba obale i količine prirodnih promjena nivoa vode, unutar i između godina. Često se u ovoj zoni nakupljaju mrtva stabla, bilo od vjetropada na obali ili trupaca transportovanih na lokaciju tokom poplava. Ovi drvenasti ostaci pružaju važno stanište za ribe i ptice gniježđice, kao i štite obale od erozije. ==Abiotičke komponente== ===Svjetlost=== Svjetlost obezbjeđuje solarnu energiju potrebnu za pokretanje procesa fotosinteze, glavnog izvora energije lentičnih sistema.<ref name="bronmark:2005"/> Količina primljene svjetlosti zavisi od kombinacije nekoliko faktora. Mali ribnjaci mogu biti u zasjenjenju okolnim drvećem, dok oblačnost može uticati na dostupnost svjetlosti u svim sistemima, bez obzira na veličinu. Sezonski i dnevni faktori također igraju ulogu u dostupnosti svjetlosti jer što je plići ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, to se više svjetlosti gubi refleksijom. Ovo je poznato kao [[Beerov zakon]].<ref name="giller:1998"/> Nakon što [[svjetlost]] prodre kroz površinu, može se raspršiti i česticama suspendiranim u vodenom stubu. Ovo raspršenje smanjuje ukupnu količinu svjetlosti s povećanjem dubine.<ref name="kalff:2002"/><ref name="moss:1998"/> Jezera su podijeljena na [[fotička zona|fotičku]] i [[afotićka zona|afotičku]] regiju, pri čemu prva prima sunčevu svjetlost, a druga se nalazi ispod dubine prodiranja svjetlosti, što je čini lišenom [[fotosinteza|fotosintetskog]] kapaciteta.<ref name="bronmark:2005"/> U odnosu na zonaciju jezera, smatra se da pelagična i [[bentos]]ka zona leže unutar fotičke regije, dok se [[profundalna zona]] nalazi u afotičkoj regiji.<ref name="brown:1987"/> ===Temperatura=== [[Temperatura]] je važan abiotiski faktor u lentičnim ekosistemima jer je većina biote [[poikiloterm]]na, gdje su unutrašnje tjelesne temperature definirane okolnim sistemom. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem do ili iz zraka i okolnog supstrata.<ref name="giller:1998"/> Plitke bare često imaju kontinuirani temperaturni gradijent od toplijih voda na površini do hladnijih voda na dnu. Osim toga, temperaturne fluktuacije mogu se uveliko razlikovati u ovim sistemima, i dnevno i sezonski.<ref name="brown:1987"/> Temperaturni režimi su vrlo različiti u velikim jezerima. U umjerenim regijama, naprimjer, kako temperatura zraka raste, ledeni sloj formiran na površini jezera se raspada, ostavljajući vodu na približno 4°C. Ovo je temperatura na kojoj voda ima najveću gustoću. Kako sezona napreduje, više temperature zraka zagrijavaju površinske vode, čineći ih manje gustima. Dublje vode ostaju hladne i guste, zbog smanjenog prodiranja svjetlosti. Kako ljeto počinje, uspostavljaju se dva različita sloja, s tako velikom temperaturnom razlikom između njih da ostaju stratificirani. Najniža zona u jezeru je najhladnija i naziva se [[hipolimnion]]. Gornja topla zona naziva se [[epilimnion]]. Između ovih zona nalazi se pojas brzih promjena temperature koji se naziva [[termoklina]]. Tokom hladnije jesenje sezone, toplina se gubi na površini i epilimnion se hladi. Kada su temperature dvije zone dovoljno blizu, vode se ponovo počinju miješati, kako bi stvorile ujednačenu temperaturu, događaj koji se naziva jezeraski promet. Zimi dolazi do inverzne stratifikacije jer se voda blizu površine hladi i smrzava, dok toplija, ali gušća voda ostaje blizu dna. Uspostavlja se termo[[klina]] i ciklus se ponavlja.<ref name="brown:1987"/><ref name="bronmark:2005"/> [[Slika:LSE Stratification.png|1000px|thumb|<center> Sezonska stratifikacija u umjerenim jezerima</center>]] {{clear}} ===Vjetar=== [[Slika:Foamlines.png|right|thumb|upright=1.6| Ilustracija Langmuirovih rotacija; otvoreni krugovi = čestice s pozitivnim uzgonom, zatvoreni krugovi = čestice s negativnim uzgonom]] U izloženim sistemima, [[vjetar]] može stvoriti turbulentne, spiralno formirane površinske struje koje se nazivaju [[Langmuirova cirkulacija]]. Kako se tačno ove struje uspostavljaju još uvijek nije dobro shvaćeno, ali je očigledno da uključuje određenu interakciju između horizontalnih površinskih struja i površinskih gravitacijskih talasa. Vidljivi rezultat ovih rotacija, koji se može vidjeti u bilo kojem jezeru, su površinske linije pjene koje se protežu paralelno sa smjerom vjetra. Čestice s pozitivnim uzgonom i mali organizmi koncentriraju se u liniji pjene na površini, a objekti s negativnim uzgonom nalaze se u uzlaznoj struji između dvije rotacije. Objekti s neutralnim plovnim potencijalom imaju tendenciju da budu ravnomjerno raspoređeni u vodenom stubu.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Ova turbulencija cirkuliše hranjive tvari u vodenom stubu, što je čini ključnom za mnoge pelagične vrste; međutim, njen uticaj na bentoske i dubinske organizme je minimalan ili nepostojeći.<ref name="kalff:2002"/> Stepen cirkulacije [[nutrijent|hranjivih tvari]] je specifičan za sistem, jer zavisi od faktora kao što su jačina i trajanje vjetra, kao i dubina i produktivnost jezera ili bazena. ===Hemija=== {{glavni|Vodeno disanje}} [[Kisik]] je neophodan za organizamsko [[Disanje (fiziologija)|disanje]]. Količina kisika prisutnog u stajaćim vodama zavisi od: 1) površine prozirne vode izložene zraku, 2) cirkulacije vode unutar sistema i 3) količine kisika koju generiraju i koriste prisutni organizmi.<ref name="brown:1987"/> U plitkim, [[biljka]]ma bogatim bazenima mogu postojati velike fluktuacije kisika, s izuzetno visokim koncentracijama koje se javljaju tokom dana zbog [[fotosinteza|fotosinteze]] i vrlo niskim vrijednostima noću kada je disanje dominantan proces primarnih proizvođača. Termalna stratifikacija u većim sistemima također može uticati na količinu kisika prisutnog u različitim zonama. [[Epilimnion]] je bogat kisikom jer brzo cirkulira, dobijajući kisik putem kontakta sa zrakom. [[Hipolimnion]], međutim, cirkulira vrlo sporo i nema atmosferski kontakt. Osim toga, u hipolimnionu postoji manje [[kariofite|zelenih biljaka]], tako da se [[fotosinteza|fotosintezom]] oslobađa manje kisika. U [[proljeće]] i [[jesen]] kada se epilimnion i hipolimnion miješaju, kisik se ravnomjernije raspoređuje u sistemu. Nizak nivo kisika karakterističan je za profundalnu zonu zbog nakupljanja raspadajuće vegetacije i životinjske tvari koja "pada" iz pelagičnih i [[bentos]]kih zona i nemogućnosti podrške primarnim proizvođačima.<ref name="brown:1987"/> [[Fosfor]] je važan za sve organizme jer je komponenta [[DNK]] i [[RNK]] i uključen je u [[metabolizam]] ćelija kao komponenta [[ATP]]-a i [[ADP]]-a. Također, fosfor se ne nalazi u velikim količinama u slatkovodnim sistemima, što ograničava fotosintezu kod primarnih proizvođača, čineći ga glavnom odrednicom proizvodnje lentičnog sistema. Ciklus fosfora je složen, ali model opisan u nastavku opisuje osnovne puteve. Fosfor uglavnom ulazi u ribnjak ili jezero putem otjecanja iz sliva ili atmosferskim taloženjem. Po ulasku u sistem, reaktivni oblik fosfora obično apsorbiraju [[alge]] i makrofiti, koji oslobađaju nereaktivni spoj fosfora kao nusprodukt fotosinteze. Ovaj fosfor može driftati prema dolje i postati dio bentoskog ili profundalnog sedimenta, ili ga [[mikrobi]] u vodenom stupcu mogu [[remineralizacija|remineralizirati]] u reaktivni oblik. Slično tome, nereaktivni fosfor u sedimentu može se remineralizirati u reaktivni oblik.<ref name="bronmark:2005"/> Sedimenti su generalno bogatiji fosforom od jezerske vode, što ukazuje na to da ovaj [[nutrijent]] može imati dugo vrijeme zadržavanja tamo prije nego što se remineralizira i ponovo uvede u sistem.<ref name="kalff:2002"/> ==Biotske komponente== [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a lake.xcf|thumb|upright=1.6|[[Mreža zajedničkog pojavljivanja]] bakterijske zajednice u jezeru]] ===Bakterije=== [[Bakterije]] su prisutne u svim regijama lentičnih voda. Slobodnoživeći oblici povezani su s raspadajućim organskim materijalom, [[biofilm]]om na površinama stijena i biljaka, suspendiranim u vodenom stubu i u sedimentima bentoskih i profundalnih zona. Drugi oblici su također povezani s crijevima lentičnih životinja kao paraziti ili u [[komensalizam|komenzalnim]] odnosima.<ref name="kalff:2002"/> Bakterije imaju važnu ulogu u metabolizmu sistema putem recikliranja hranjivih tvari,<ref name="bronmark:2005"/> o čemu se raspravlja u odjeljku Trofički odnosi. ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Nelumbo nucifera LOTUS bud.jpg|thumb|upright|''[[Nelumbo nucifera]]'', vodena biljka.]] [[Alge]], uključujući i [[fitoplankton]] i [[perifiton]], glavni su [[fotosinteza|fotosintetizatori]] u [[bara]]ma i jezerima..<ref>{{Cite journal |last1=Cael |first1=B. B. |last2=Seekell |first2=David A. |date=2023 |title=How does lake primary production scale with lake size? |journal=Frontiers in Environmental Science |volume=11 |doi=10.3389/fenvs.2023.1103068 |issn=2296-665X |doi-access=free }}</ref> Fitoplankton se nalazi kako pluta u vodenom stubu pelagijske zone. Mnoge vrste imaju veću gustoću od vode, što bi trebalo uzrokovati da nenamjerno potonu u bentos. Da bi se suprotstavili ovome, fitoplankton je razvio mehanizme promjene gustoće, formiranjem [[vakuola]] i plinskih [[vezikula]], ili promjenom oblika kako bi izazvao otpor, čime se usporava njihovo spuštanje.<ref>{{Cite web |last=Smriti |first=Saifun Nahar |date=2023-10-05 |title=Adaptation of Phytoplankton to Float in Water |url=https://greenleen.com/adaptation-of-phytoplankton-to-float-in-water/ |access-date=2023-10-05 |website=GreenLeen.Com |language=en-US}}</ref> Vrlo sofisticirana [[adaptacija]] koju koristi mali broj [[vrsta]] je rep sličan [[flagela]]ma koji može podesiti vertikalni položaj i omogućiti [[kretanje]] u bilo kojem smjeru.<ref name="bronmark:2005"/> Fitoplankton također može održavati svoje prisustvo u vodenom stubu, cirkulirajući u [[Langmuiroca cirkulacija|Langmuirovim rotacijama]].<ref name="kalff:2002"/> Perifitske alge, s druge strane, pričvršćene su za supstrat. U [[jezero|jezerima]] i [[bara]]ma mogu prekriti sve [[bentos]]ke površine. Obje vrste planktona su važne kao izvori hrane i kao dobavljači kisika.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] žive i u bentoskoj i u pelagičnoj zoni i mogu se grupirati prema načinu rasta: ⑴ '''emergentne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s [[list]]ovima i [[cvijet|cvjetovima]] koji se protežu u zrak; ⑵ '''plutajuće-lisne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s plutajućim listovima; ⑶ '''potopljeni''' = rastu ispod površine; ⑷ '''slobodno plutajući makrofiti''' = nisu ukorijenjeni u supstratu i plutaju na površini.<ref name="brown:1987"/> Ovi različiti oblici [[makrofit]]a uglavnom se javljaju u različitim područjima [[bentos]]ke zone, s emergentnom [[vegetacija|vegetacijom]] najbliže obali, zatim makrofitima s plutajućim listovima, a zatim potopljenom vegetacijom. Slobodno plutajući makrofiti mogu se pojaviti bilo gdje na površini sistema.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] su plutajuće od svojih kopnenih pandana jer [[slatka voda]] ima veću gustoću od zraka. Zbog toga strukturna krutost nije važna u jezerima i barama (osim u nadzemnim stabljikama i listovima). Dakle, listovi i stabljike većine vodenih biljaka koriste manje energije za izgradnju i održavanje drvenastog tkiva, ulažući tu energiju u brzi rast.<ref name="brown:1987"/> Da bi se nosile sa stresovima izazvanim vjetrom i valovima, biljke moraju biti i fleksibilne i žilave. Svjetlost, dubina vode i vrsta supstrata su najvažniji faktori koji kontrolišu distribuciju potopljenih vodenih biljaka.<ref name=Keddy>Keddy, P.A. (2010). Wetland Ecology: Principles and Conservation (2nd edition). Cambridge University Press, Cambridge, UK. {{ISBN|0521739675}}.</ref> Macrophytes are sources of food, oxygen, and habitat structure in the benthic zone, but cannot penetrate the depths of the euphotic zone, and hence are not found there.<ref name="brown:1987"/><ref name="moss:1998">{{cite book | last = Moss | first = B. | title = Ecology of Freshwaters: man and medium, past to future | publisher = Blackwell Science, London | year = 1998 | isbn = 0632035129 | page = [https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 557] | url = https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 }}</ref> ===Beskičmenjeci=== [[Slika:Water strider G remigis.jpg|thumb|right|[[Gerridae|Vodene buhe]] su grabežljivi [[insekti]] koji se oslanjaju na [[površinska napetost| površinsku napetost]] da bi hodali po površini vode. [Žive na površini [[bara]], [[močvara]] i drugih mirnih voda. Mogu se kretati vrlo brzo, do 1,5&nbsp;[[metar u sekundi|m/s]].]] [[Zooplankton]] su sitne [[životinje]] koje lebde u vodenom stubu. Poput fitoplanktona, ove vrste su razvile mehanizme koji ih sprječavaju da potonu u dublje vode, uključujući oblike tijela koji izazivaju otpor i aktivno mahanje dodacima (kao što su antene ili bodlje).<ref name="brown:1987"/> Ostanak u vodenom stubu može imati svoje prednosti u smislu hranjenja, ali nedostatak utočišta u ovoj zoni ostavlja zooplankton ranjivim na [[predator]]e. Kao odgovor na to, neke vrste, posebno ''[[Daphnia]]'' sp., vrše dnevne vertikalne migracije u vodenom stubu pasivno tonući u tamnije niže dubine tokom dana i aktivno se krećući prema površini tokom noći. Također, budući da uslovi u lentičnom sistemu mogu biti prilično promjenjivi tokom godišnjih doba, zooplankton ima sposobnost prelaska sa polaganja običnih [[jaja]] na jaja u mirovanju kada nedostaje hrane, temperature padnu ispod 2°C ili ako je brojnost predatora velika. Ova jaja u mirovanju imaju [[dijapauza|dijapauzu]], ili period mirovanja, koji bi trebao omogućiti zooplanktonu da se susretne s uslovima koji su povoljniji za preživljavanje kada se konačno izlegu.<ref name="gliwicz:2004">Gliwicz, Z. M. "Zooplankton", pp. 461–516 in O'Sullivan (2005)</ref> The invertebrates that inhabit the benthic zone are numerically dominated by small species, and are species-rich compared to the zooplankton of the open water. They include: [[Crustacean]]s (e.g. [[crab]]s, [[crayfish]], and [[shrimp]]), [[Mollusca|molluscs]] (e.g. [[clam]]s and [[snail]]s), and numerous types of insects.<ref name="bronmark:2005"/> Ovi organizmi se uglavnom nalaze u područjima rasta makrofita, gdje se nalaze najbogatiji resursi, voda bogata kisikom i najtopliji dio ekosistema. Strukturno raznoliki slojevi makrofita važna su mjesta za akumulaciju organske tvari i pružaju idealno područje za kolonizaciju. Sedimenti i biljke također nude veliku zaštitu od grabežljivih riba.<ref name="kalff:2002"/> Vrlo malo beskičmenjaka može nastaniti hladnu, tamnu i kisikom siromašnu [[duboku zonu]]. Oni koji mogu, često su crvene boje, zbog prisustva velikih količina [[hemoglobina]], što znatno povećava količinu kisika koja se prenosi do ćelija.<ref name="brown:1987"/> Budući da je koncentracija kisika unutar ove zone niska, većina vrsta gradi tunele ili jazbine u kojima se mogu sakriti i koriste minimalnu količinu pokreta potrebnih za cirkulaciju vode, privlačeći kisik bez trošenja previše energije.<ref name="brown:1987"/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== Ribe imaju niz fizioloških tolerancija koje zavise od toga kojoj vrsti pripadaju. Imaju različite letalne temperature, potrebe za rastvorenim kisikom i potrebe za mriješćenjem koje se zasnivaju na njihovim nivoima aktivnosti i ponašanju. Budući da su ribe vrlo pokretne, one su u stanju da se nose s nepogodnim abiotičkim faktorima u jednoj zoni jednostavnim prelaskom u drugu. Na primjer, osoba koja se hrani detritusom u dubokoj zoni i koja utvrdi da je koncentracija kisika prenisko pala, može se hraniti bliže bentoskoj zoni. Riba također može promijeniti svoje prebivalište tokom različitih dijelova svog životnog ciklusa: izleganje u sedimentnom gnijezdu, zatim prelazak u zatravljenu bentosku zonu radi razvoja u zaštićenom okruženju s resursima hrane, i konačno u pelagijalnu zonu kao odrasla jedinka. I drugi taksoni kičmenjaka nastanjuju lentičke sisteme. To uključuje [[vodozemci|vodozemce]] (npr. [[daždevnjak]]e i [[žabe]]), [[gmizavci|gmizavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]] i [[aligatori|aligatore]]) i veliki broj [[vrsta]] vodenih [[ptica]].<ref name="moss:1998"/> Većina ovih kičmenjaka provodi dio svog vremena u kopnenim [[stanište|staništima]] i stoga nisu direktno pogođeni abiotičkim faktorima u jezeru ili ribnjaku. Mnoge vrste riba su važne i kao potrošači i kao plijen za gore spomenute veće [[kičmenjak]]e. ==Trofički odnosi== ===Primarni proizvođači=== Lentični sistemi većinu svoje energije dobijaju fotosintezom koju vrše vodene biljke i [[alge]].<ref>{{cite journal |last1=Zhang |first1=Ke |last2=Yang |first2=Xiangdong |last3=Kattel |first3=Giri |last4=Lin |first4=Qi |last5=Shen |first5=Ji |title=Freshwater lake ecosystem shift caused by social-economic transitions in Yangtze River Basin over the past century |journal=Scientific Reports |date=21 November 2018 |volume=8 |issue=1 |pages=17146 |doi=10.1038/s41598-018-35482-5 |pmid=30464220 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-35482-5 |access-date=13 January 2024 |language=en |issn=2045-2322|hdl=11343/219728 |hdl-access=free |pmc=6249226 }}</ref> Ovaj [[autohtonost|autohtoni]] proces uključuje kombinaciju [[ugljik-dioksid]]a, [[voda|vode]] i [[sunčeva ennergija|sunčeve energije]] za proizvodnju [[ugljikohidrat]]a i rastvorenog kisika. Unutar jezera ili bare, potencijalna brzina fotosinteze uglavnom se smanjuje s dubinom zbog slabljenja [[svjetlost]]i.<ref>{{Cite journal |last=Pirc |first=Helmut |date=January 1986 |title=Seasonal aspects of photosynthesis in Posidonia oceanica: Influence of depth, temperature and light intensity |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0304377086900215 |journal=Aquatic Botany |language=en |volume=26 |pages=203–212 |doi=10.1016/0304-3770(86)90021-5|url-access=subscription }}</ref> Međutim, [[fotosinteza]] često je niska na gornjih nekoliko milimetara površine, vjerovatno zbog inhibicije [[UV|ultraljubičastim svjetlom]]. Tačna dubina i mjerenja brzine fotosinteze ove krivulje su specifična za sistem i zavise od: 1) ukupne [[biomasa|biomase]] fotosintetskih ćelija, 2) količine materijala koji slabe svjetlost i 3) obilja i frekventnog raspona [[pigment|pigmenata]] koji apsorbiraju svjetlost (tj. [[hlorofil]]a) unutar fotosintetskih ćelija.<ref name="moss:1998"/> [[Energija]] koju stvaraju ovi [[primarni proizvođač]]i važna je za zajednicu jer se prenosi na više trofičke nivoe putem potrošnje.<ref>{{cite journal |last1=Shimoda |first1=Yuko |last2=Azim |first2=M. Ekram |last3=Perhar |first3=Gurbir |last4=Ramin |first4=Maryam |last5=Kenney |first5=Melissa A. |last6=Sadraddini |first6=Somayeh |last7=Gudimov |first7=Alex |last8=Arhonditsis |first8=George B. |title=Our current understanding of lake ecosystem response to climate change: What have we really learned from the north temperate deep lakes? |journal=Journal of Great Lakes Research |date=1 March 2011 |volume=37 |issue=1 |pages=173–193 |doi=10.1016/j.jglr.2010.10.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0380133010002091 |access-date=13 January 2024 |issn=0380-1330|url-access=subscription }}</ref> ===Bakterije=== Velika većina [[bakterija]] u jezerima i [[bara]]ma dobija energiju razgradnjom vegetacije i životinjske materije. U pelagijalnoj zoni, mrtve ribe i povremeni [[alohtonost|alohtoni]] unos otpada su primjeri grubih čestica organske materije (CPOM>1 mm). [[Bakterije]] ih razgrađuju u fine čestice organske materije (FPOM<1 mm), a zatim dalje u upotrebljive [[nutrijent|hranjive tvari]]. Mali organizmi poput [[plankton]]a također su okarakterizirani kao FPOM. Vrlo niske koncentracije hranjivih tvari oslobađaju se tokom razgradnje jer ih bakterije koriste za izgradnju vlastite biomase. Međutim, bakterije konzumiraju [[protozoe]], koje zatim konzumiraju zooplankton, a zatim dalje na [[tofički nivo|trofičkim nivoima]]. Elementi osim [[ugljik]]a, posebno [[fosfor]] i [[dušik]], regeneriraju se kada se [[protozoe]] hrane bakterijskim [[plijen]]om. <ref>{{Cite journal|last=Pernthaler|first=Jakob|date=July 2005|title=Predation on prokaryotes in the water column and its ecological implications|url=https://www.nature.com/articles/nrmicro1180|journal=Nature Reviews Microbiology|language=en|volume=3|issue=7|pages=537–546|doi=10.1038/nrmicro1180|pmid=15953930 |s2cid=336473 |issn=1740-1534|url-access=subscription}}</ref> and this way, nutrients become once more available for use in the water column. This regeneration cycle is known as the [[microbial loop]]<ref>{{Cite journal|last1=Azam|first1=F|last2=Fenchel|first2=T|last3=Field|first3=Jg|last4=Gray|first4=Js|last5=Meyer-Reil|first5=La|last6=Thingstad|first6=F|date=1983|title=The Ecological Role of Water-Column Microbes in the Sea|url=http://www.int-res.com/articles/meps/10/m010p257.pdf|journal=Marine Ecology Progress Series|language=en|volume=10|pages=257–263|doi=10.3354/meps010257|bibcode=1983MEPS...10..257A|issn=0171-8630}}</ref> i ključna je komponenta lentičnih [[lanac ishrane|lanaca ishrane]].<ref name="bronmark:2005"/> Razgradnja organskih [[materija]]la može se nastaviti u bentoskim i profundalnim zonama ako materija pada kroz vodeni stub prije nego što je pelagične bakterije potpuno probave. Bakterije se ovdje nalaze u najvećoj količini u sedimentima, gdje su obično 2–1000 puta češće nego u vodenom stubu.<ref name="gliwicz:2004"/> ===Bentoski beskičmenjaci=== [[Bentoski beskičmenjaci]], zbog visokog nivoa bogatstva [[vrsta]], imaju mnogo metoda hvatanja plijena. [[Filterski hranitelj]]i stvaraju struje putem sifona ili udaranja [[cilija]], kako bi privukli vodu i njen nutritivni sadržaj prema sebi radi procijedivanja. [[Ispaša|Pašnjaci]] koriste adaptacije za struganje, grebanje i usitnjavanje, kako bi se hranili [[perifit]]skim [[alga]]ma i makrofitima. Članovi ceha sakupljača pretražuju [[sediment]]e, birajući specifične čestice grabljivim dodacima. [[Beskičmenjaci]] koji se hrane nanosima neselektivno konzumiraju sediment, probavljajući sav organski materijal koji on sadrži. Konačno, neki beskičmenjaci pripadaju grupi predatora, hvatajući i konzumirajući žive [[životinje]].<ref name="bronmark:2005"/><ref name="jonasson:2003">Jónasson, P. M. "Benthic Invertebrates", pp. 341–416 in O'Sullivan (2005)</ref> Profundalna zona je dom jedinstvene grupe riba koje se hrane filtriranjem i koriste male pokrete tijela kako bi privukle struju kroz rupe koje su stvorile u sedimentu. Ovaj način ushrane zahtijeva najmanje kretanja, što omogućava ovim [[vrsta]]ma da uštede energiju.<ref name="brown:1987"/> Mali broj beskičmenjaka su [[predator]]i u profundalnoj zoni. Ove vrste vjerovatno potiču iz drugih regija i dolaze na ove dubine samo da bi se hranile. Velika većina beskičmenjaka u ovoj zoni hrani se nanosima, crpeći energiju iz okolnih sedimenata.<ref name="jonasson:2003"/> ===Ribe=== Veličina, pokretljivost i senzorne sposobnosti [[riba]], omogućavaju im da iskoriste široku bazu [[plijen]]a, koja pokriva više zona. Poput beskičmenjaka, prehrambene navike riba mogu se podijeliti u cehove. U pelagijalnoj zoni, [[biljojedi]] pasu perifiton i makrofite ili skupljaju [[fitoplankton]] iz vodenog stupca. [[Mesojedi]] uključuju [[ribe]] koje se hrane zooplanktonom u vodenom stubu (zooplanktivori), insektima na površini vode, na bentoskim strukturama ili u sedimentu ([[insektivori]]), i one koje se hrane drugim ribama ([[piscivori]]). Ribe koje konzumiraju detritus i dobijaju energiju prerađujući njegov organski materijal nazivaju se [[detritivori]]. [[omnivori|Svejedi]] unose širok spektar plijena, koji obuhvata biljni, životinjski i [[detritus]]ni materijal. Konačno, članovi [[parazit]]skog ceha dobijaju hranu od vrste domaćina, obično druge ribe ili velikog kičmenjaka.<ref name="bronmark:2005"/> Pripadnici ribljih [[takson]]a fleksibilni su u svojim prehrambenim ulogama, mijenjajući svoju ishranu u zavisnosti od uslova okoline i dostupnosti plijena. Mnoge vrste također prolaze kroz promjenu ishrane kako se razvijaju. Stoga je vjerovatno da bilo koja pojedinačna riba zauzima više prehrambenih cehova tokom svog života.<ref name="windfield:2003">Winfield, I. J. "Fish Population Ecology", pp. 517–537 in O'Sullivan (2005)</ref> ===Lentične mreže ishrane=== Kao što je navedeno u prethodnim odjeljcima, lentična [[biota]] je povezana u složenu []mreža ishrane|mrežu trofičkih odnosa]]. Ovi organizmi se mogu smatrati labavo povezanim sa specifičnim trofičkim grupama (npr. primarni proizvođači, biljojedi, primarni mesojedi, sekundarni mesojedi, itd.). Naučnici su razvili nekoliko teorija kako bi razumjeli mehanizme koji kontrolišu brojnost i [[raznolikost]] unutar ovih grupa. Vrlo općenito, [[Ekologija|procesi odozgo prema dolje i odozdo prema gore]] diktiraju da brojnost taksona [[plijen]]a zavisi od djelovanja potrošača sa viših [[trofički nivo|trofičkih nivoa]]. Tipično, ovi procesi funkcionišu samo između dva trofička nivoa, bez uticaja na ostale. Međutim, u nekim slučajevima, vodeni sistemi doživljavaju [[trofička kaskada| trofičku kaskadu]]; naprimjer, to se može dogoditi ako [[primarni producenti]] imaju manje ispaše [[biljojed]]a jer ove biljojede potiskuju [[mesojedi]]. [[Odozgo prema dolje i odozdo prema gore#Ekologija|Odozdo prema gore]] procesi funkcioniraju kada brojnost ili raznolikost članova viših trofičkih nivoa ovisi o dostupnosti ili kvaliteti resursa s nižih nivoa. Konačno, kombinirana teorija regulacije, odozdo prema gore:odozgo prema dolje, kombinira predviđene utjecaje potrošača i dostupnosti resursa. Predviđa da će trofički nivoi blizu najnižih trofičkih nivoa biti najviše pod uticajem sila odozdo prema gore, dok bi efekti odozgo prema dolje trebali biti najjači na najvišim nivoima.<ref name="bronmark:2005"/> ==Obrasci zajednice i raznolikost== ===Lokalno bogatstvo vrsta=== [[Biodiverzitet]] lentičkog sistema raste s površinom jezera ili bare. To se pripisuje većoj vjerojatnosti da će djelomično kopnene vrste pronaći veći sistem. Također, budući da veći sistemi obično imaju veće [[populacije]], smanjuje se šansa za [[izumiranje]].<ref name="browne:1982">{{cite journal | last = Browne | first = R. A. | title = Lakes as islands: biogeographic distribution, turnover rates, and species composition in the lakes of central New York | journal = Journal of Biogeography | volume = 8 1| pages = 75–83 | year = 1981 | issue = 1 | jstor = 2844594| doi =10.2307/2844594}}</ref> Dodatni faktori, uključujući temperaturni režim, pH, dostupnost hranjivih tvari, složenost staništa, stope [[specijacija|specijacije]], [[kompeticija|konkurenciju]] i [[predatorstvo]], povezani su s brojem vrsta prisutnih unutar sistema.<ref name="bronmark:2005"/><ref name=Keddy/> ===Obrasci sukcesije u planktonskim zajednicama – PEG model=== [[Fitoplankton]]ske i [[zooplankton]]ske zajednice u jezerskim sistemima prolaze kroz sezonsku sukcesiju u odnosu na dostupnost [[nutrijent|hranjivih tvari]], [[predator]]stvo i konkurenciju. Sommer ''et al.''<ref name="sommer:1986">{{cite journal | last = Sommer | first = U. |author2=Z. M. Gliwicz |author3=W. Lampert |author4=A. Duncan | title = The PEG-model of seasonal succession of planktonic events in freshwaters | journal = Archiv für Hydrobiologie | volume = 106 | pages = 433–471 | year = 1986 | issue = 4 | doi = 10.1127/archiv-hydrobiol/106/1986/433 | s2cid = 84069604 }}</ref> opisali su ove obrasce kao dio modela Plankton Ecology Group ([[Model planktonske ekološke groupe|PEG]]), sa 24 tvrdnje konstruisane iz analize brojnih sistema. Slijedeće uključuje podskup ovih tvrdnji, kako su objasnili Brönmark i Hansson<ref name="bronmark:2005"/> ilustrujući sukcesiju kroz jedan sezonski ciklus: ''[[Zima]]''<br> 1. Povećana dostupnost hranjivih tvari i svjetlosti rezultira brzim rastom [[fitoplankton]]a pred kraj zime. Dominantne vrste, poput [[dijatomeja]], su male i imaju sposobnost brzog rasta. 2. [[Zooplankton]] konzumira ove [[plankton]]e, koji postaju dominantni planktonski taksoni. ''[[Proljeće]]''<br> 3. Nastaje [[faza bistre vode]], jer se populacije fitoplanktona smanjuju zbog povećanog predatorstva od strane rastućeg broja zooplanktona. ''[[Ljeto]]''<br> 4. Brojnost zooplanktona opada kao rezultat smanjenog plijena fitoplanktona i povećanog predatorstva od strane mladih [[riba]].<br> 5. S povećanom dostupnošću hranjivih tvari i smanjenim predatorstvom od strane zooplanktona, razvija se raznolika zajednica fitoplanktona.<br> 6. Kako ljeto odmiče, hranjive tvari se smanjuju predvidljivim redoslijedom: fosfor, [[silicij-dioksid]], a zatim [[dušik]]. Brojnost različitih vrsta fitoplanktona varira u odnosu na njihovu biološku potrebu za ovim hranjivim tvarima.<br> 7. Mali [[zooplankton]] postaje dominantna vrsta zooplanktona jer je manje osjetljiv na [[predator]]stvo riba. ''[[Jesen]]''<br> 8. Predatorstvo riba se smanjuje zbog nižih temperatura, a broj zooplanktona svih veličina se povećava. ''[[Zima]]''<br> 9. Hladne temperature i smanjena dostupnost svjetlosti rezultiraju nižim stopama primarne proizvodnje i smanjenim populacijama fitoplanktona. 10. Reprodukcija zooplanktona se smanjuje zbog nižih temperatura i manje plijena. PEG model predstavlja idealiziranu verziju ovog obrasca sukcesije, dok su prirodni sistemi poznati po svojim varijacijama.<ref name="bronmark:2005"/> ===Latitudinalni obrasci=== Postoji dobro dokumentiran globalni obrazac koji povezuje smanjenje biljne i životinjske raznolikosti s povećanjem geografske širine, odnosno, postoji manje vrsta kako se krećemo prema polovima. Uzrok ovog obrasca je jedna od najvećih zagonetki za ekologe danas. Teorije za objašnjenje uključuju dostupnost [[energija|energije]], [[klima]]tsku varijabilnost, poremećaje, konkurenciju itd.<ref name="bronmark:2005"/> Uprkos ovom globalnom gradijentu raznolikosti, ovaj obrazac može biti slab za slatkovodne sisteme u poređenju sa globalnim morskim i kopnenim sistemima.<ref name="hillebrand:2004">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. | title = On the generality of the latitudinal diversity gradient | journal = American Naturalist | volume = 163| pages = 192–211 | year = 2004 | pmid = 14970922 | doi = 10.1086/381004 | issue = 2| s2cid = 9886026 | url = http://oceanrep.geomar.de/4048/1/Hillebrand_2004_Amer_nat.pdf }}</ref> Ovo može biti povezano s veličinom, kao što su Hillebrand and Azovsky<ref name="hillebrand:2001">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. |author2=A. I. Azovsky | title = Body size determines the strength of the latitudinal diversity gradient | journal = Ecography | volume = 24 | pages = 251–256 | year = 2001 | doi =10.1034/j.1600-0587.2001.240302.x | issue = 3}}</ref> otkrili su da manji organizmi ([[protozoe]] i [[plankton]]) nisu snažno pratili očekivani trend, dok su veće vrste ([[kičmenjaci]]) pratile. To su pripisali boljoj sposobnosti širenja manjih organizama, što može rezultirati visokom globalnom rasprostranjenošću.<ref name="bronmark:2005"/> ==Životni ciklusi prirodnih jezera== ===Stvaranje jezera=== Jezera se mogu formirati na različite načine, ali najčešći su ukratko razmotreni u nastavku. Najstariji i najveći sistemi rezultat su [[tektonika|tektonskih]] aktivnosti. Jezera „Velike pukotine“ (''rift'') u Africi, naprimjer, rezultat su seizmičke aktivnosti duž mjesta razdvajanja dvije [[tektonska ploča|tektonske ploče]]. Jezera formirana ledom nastaju kada se [[glečeri]] povuku, ostavljajući za sobom abnormalnosti u obliku pejzaža koje se zatim pune vodom. Konačno, [[mrtvo jezero|mrtva jezera]] su [[fluvijal]] nogporijekla, nastaju kada se vijugavi riječni zavoj odvoji od glavnog korita.<ref name="bronmark:2005"/> ===Prirodno izumiranje=== Sva jezera i bare primaju sediment. Budući da se ovi sistemi zapravo ne šire, logično je pretpostaviti da će postajati sve plići, na kraju postajući močvare ili kopnena [[vegetacija]]. Dužina ovog procesa trebala bi zavisiti od kombinacije dubine i brzine sedimentacije. Moss<ref name="moss:1998"/> daje primjer [[Tanganjika|jezera Tanganjika]], koje dostiže dubinu od 1500 m i ima brzinu sedimentacije od 0,5 mm/god. Pod pretpostavkom da na sedimentaciju ne utiču antropogeni faktori, ovaj sistem bi trebao izumrijeti za otprilike tri miliona godina. Plitki lentični sistemi bi se također mogli popuniti kako močvare prodiru prema unutra od rubova. Ovi procesi se odvijaju u mnogo kraćem vremenskom periodu, potrebno je stotine do hiljade godina da se završi proces izumiranja.<ref name="moss:1998"/> ==Ljudski uticaji== ===Zakiseljavanje=== [[Sumpor-dioksid]] i [[dušik-oksidi]] se prirodno oslobađaju iz vulkana, organskih jedinjenja u tlu, močvarama i morskim sistemima, ali većina ovih jedinjenja potiče od sagorijevanja uglja, nafte, benzina i topljenja ruda koje sadrže [[sumpor]].<ref name="kalff:2002"/> Ove supstance se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u sočivaste sisteme kao [[kisele kiše]].<ref name="brown:1987"/> Jezera i bare koje sadrže temeljnu stijenu bogatu karbonatima imaju prirodni tampon, što rezultira nepromjenom pH vrijednosti. Međutim, sistemi bez ove podloge su vrlo osjetljivi na unos kiseline jer imaju nizak kapacitet neutralizacije, što rezultira padom pH vrijednosti čak i uz male unose kiseline.<ref name="kalff:2002"/> Pri [[pH]] vrijednosti od 5–6, raznolikost vrsta algi i [[biomasa]] znatno se smanjuju, što dovodi do povećanja prozirnosti vode – karakteristične osobine zakiseljenih jezera. Kako pH vrijednost nastavlja padati, sva [[fauna]] postaje manje raznolika. Najznačajnija karakteristika je poremećaj reprodukcije riba. Stoga se populacija na kraju sastoji od malog broja starih jedinki koje na kraju uginu i ostavljaju sisteme bez riba.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Kisele kiše su bile posebno štetne za jezera u [[Skandinaviji]], zapadnoj [[Škotskoj]], zapadnom [[Walesu]] i sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. ===Eutrofikacija=== [[Eutrofikacija|Eutrofijski]] sistemi sadrže visoku koncentraciju [[fosfor]]a (~30&nbsp;μg/L), [[dušik]]a (~1500&nbsp;μg/L) ili oboje.<ref name="bronmark:2005"/> Fosfor ulazi u sočivaste vode iz efluenta [[otpadne vode|otpadnih voda]], ispuštanja iz sirove kanalizacije ili oticanja s poljoprivrednog zemljišta. Dušik uglavnom dolazi iz [[Gnojivo|poljoprivrednih gnojiva]] oticanja ili ispiranja i naknadnog toka [[podzemna voda|podzemnih voda]]. Ovo povećanje hranjivih tvari potrebnih primarnim proizvođačima rezultira masovnim povećanjem rasta fitoplanktona, što se naziva "[[Cvjetanje algi|cvjetanje planktona]]." Ovo cvjetanje smanjuje prozirnost vode, što dovodi do gubitka potopljenih biljaka.<ref>{{Cite journal |last1=Birk |first1=Sapriya |last2=Miller |first2=J. David |last3=MacMullin |first3=Aidan |last4=Patterson |first4=R. Timothy |last5=Villeneuve |first5=Paul J. |date=February 2023 |title=Perceptions of Freshwater Algal Blooms, Causes and Health among New Brunswick Lakefront Property Owners |journal=Environmental Management |language=en |volume=71 |issue=2 |pages=249–259 |doi=10.1007/s00267-022-01736-2 |issn=0364-152X|doi-access=free |pmid=36318287 |pmc=9628596 }}</ref> Rezultirajuće smanjenje strukture [[staništa]] ima negativan uticaj na vrste koje ga koriste za mriješćenje, sazrijevanje i opći opstanak. Osim toga, veliki broj kratkoživućih fitoplanktona rezultira taloženjem ogromne količine mrtve [[biomasa|biomase]] u sedimentu.<ref name="moss:1998"/> Bakterijama su potrebne velike količine kisika za razgradnju ovog materijala, čime se smanjuje koncentracija kisika u vodi. Ovo je posebno izraženo u [[Stratifikacija jezera|stratificirana jezera]], kada [[termoklina]] sprječava miješanje vode bogate kisikom s površine s nižim nivoima. Niski ili anoksijski uvjeti isključuju postojanje pripadnike mnogih [[takson]]a koji nisu fiziološki tolerantni na ove uvjete.<ref name="bronmark:2005"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lentične sisteme i namjernim događajima (npr. poribljavanje, unošenje divljači i prehrambenih vrsta) kao i nenamjernim događajima (npr. u [[balaszna voda|balastnim vodama]]). Ovi organizmi mogu uticati na autohtone životinje putem konkurencije za [[plijen]] ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name="giller:1998">{{cite book | last = Giller | first = S. |author2=B. Malmqvist | title = The Biology of Streams and Rivers | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 1998 | isbn =0198549776 | page = 296 }}</ref> Što se tiče domaćih vrsta, osvajači mogu uzrokovati promjene u veličini i starosnoj strukturi, rasprostranjenosti, gustoći, rastu populacije, pa čak i dovesti populacije do izumiranja.<ref name="bronmark:2005"/> Primjeri istaknutih osvajača lentičnih sistema uključuju [[zebrasta dagnja| zebrastu dagnju]] i [[morska paklara|morsku paklaru]] u [[Velika jezera|Velikim jezerima]]. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija|Ekologija|Jezera}} *[[Parametri kvalitete slatkovodne okoline]] *[[Aeracija jezera]] *[[Limnologija]] *[[Vještačka lentična vodena tijela Maharashtre]] *[[Ekološko ispuštanje]] == Reference == {{reflist|35em}} ===Dodatni izvori=== *{{cite book|author1=O'Sullivan, Patrick |author2=Reynolds, C. S. |title=The Lakes Handbook: Lake Restoration and Rehabilitation|url=https://books.google.com/books?id=LHc9uAAACAAJ|date=2005|publisher=Wiley|isbn=978-0-632-04795-6}} {{wiktionary|lentičnost}} {{teme vodenih ekosistema|state=expanded}} {{modeliranje ekosistema|expanded=none}} {{Ribnjak}} [[Kategorija:Vodeni biomi]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] 8a6f8do2em1hnx4xj5az61ds1i2740k 3831123 3831121 2026-04-18T12:48:00Z Barba-Baraba 180391 3831123 wikitext text/x-wiki [[Slika:Primary_zones_of_a_lake.png|thumb|upright=1.5|{{center| Tri primarne jezerske zone }}]] '''Jezerski ekosistem''' ili '''lakustrijki ekosistem''' uključuje [[ekosistem|biotsku]] (žive) [[biljke]], [[životinje]] i [[mikroorganizmi| mikroorganizme]], kao i [[ekosistem|abiotsku]] (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije.<ref name="brown:1987">{{cite book | last = Brown | first = A. L. | title = Freshwater Ecology | publisher = Heinimann Educational Books, London | year = 1987 |isbn = 0435606220 | page = 163 }}</ref> Jezerski [[ekosistem]]i su glavni primjer '''lentičnih ekosistema''' (''lentički'' se odnosi na stacionarnu ili relativno mirnu [[slatka voda|slatkovodnu]], od [[latinski|latinskog]] ''lentus'', što znači "trom"), koji uključuju [[bare]], [[jezera]] i [[močvare]], a veliki dio ovog članka odnosi se na lentične ekosisteme općenito. Lentički ekosistemi se mogu uporediti sa [[riječni ekosistem|lotičkim ekosistemima]], koji uključuju tekuće kopnene vode kao što su [[rijeke]] i [[potoci]]. Zajedno, ova dva ekosistema su primjeri [[slatkovodni ekosistem|slatkovodnih ekosistema]]. Lentički sistemi su raznoliki, u rasponu od malog, privremenog bazena kišnice dubokog nekoliko centimetara do [[Bajkalsko jezero| Bajkalskog jezera]], koje ima maksimalnu dubinu od 1642 m.<ref name="bronmark:2005">{{cite book | last = Brönmark | first = C. |author2=L. A. Hansson | title = The Biology of Lakes and Ponds | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 2005 | isbn =0198516134 | page = 285 }}</ref> Opća razlika između [[bazen]]a/[[ribnjak]]a i [[jezero|jezera]] je nejasna, ali Brown<ref name="brown:1987"/> navodi da su cijele površine dna bazena i ribnjaka izložene [[svjetlost]]i, dok jezera nisu. Osim toga, neka jezera postaju sezonski stratificirana. Bare i bazeni imaju dva područja: pelagičnu zonu otvorenih voda i [[bentos]]ku zonu, koja obuhvata područja dna i obale. Budući da jezera imaju duboka dna koja nisu izložena svjetlosti, ovi sistemi imaju dodatnu zonu, [[profundalna zona|profundalnu]].<ref name="kalff:2002">{{cite book | last = Kalff | first = J. | title = Limnology | publisher = Prentice Hall, Upper Saddle, NJ | year = 2002 | isbn =0130337757 | page = 592 }}</ref> Ova tri područja mogu imati vrlo različite abiotske uvjete i, stoga, vrste domaćine koje su specifično prilagođene za tamošnji život.<ref name="brown:1987"/> Dvije važne potklase jezera su ribnjaci, koji su obično mala jezera koja se preklapaju s [[močvara]]ma, i vodeni rezervoari. Tokom dužih vremenskih perioda, jezera ili zalievi unutar njih mogu se postepeno obogaćivati [[nutrijent|hranjivim tvarima]] i polahko se puniti organskim sedimentima, proces koji se naziva sukcesija. Kada ljudi koriste sliv, količine sedimenta koje ulaze u jezero mogu ubrzati ovaj proces. Dodavanje sedimenata i hranjivih tvari u jezero poznato je kao [[eutrofikacija]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> == Zone == {{bočni stubac|teme o stratifikaciji jezera}} Jezerski ekosistemi se mogu podijeliti u zone. Jedan uobičajeni sistem dijeli jezera u tri zone. Prva, [[litoralna zona]], je plitka zona blizu obale.<ref>{{Cite book |title=eLS |date=2001-05-30 |publisher=Wiley |isbn=978-0-470-01617-6 |editor-last=John Wiley & Sons, Ltd |edition=1 |language=en |doi=10.1038/npg.els.0003191}}</ref> Ovdje se pojavljuju ukorijenjene močvarne biljke. Priobalni dio je podijeljen na dvije daljnje zone, zonu otvorene vode i zonu duboke vode. U zoni otvorene vode (ili fotičkoj zoni) sunčeva svjetlost podržava fotosintetske alge i vrste koje se njima hrane. U zoni duboke vode sunčeva svjetlost nije dostupna i lanac ishrane zasniva se na detritusu koji ulazi iz litoralne i fotičke zone. Neki sistemi koriste druga imena. Područja na otvorenom moru mogu se nazvati pelagična zona, fotička zona se može nazvati limnetička zona, a afotička zona se može nazvati profundalna zona. U unutrašnjosti od litoralne zone često se može identificirati i priobalna zona koja ima biljke koje su još uvijek pogođene prisustvom jezera - to može uključivati efekte od vjetroloma, proljetnih poplava i zimskih oštećenja ledom. Proizvodnja jezera u cjelini rezultat je proizvodnje biljaka koje rastu u litoralnoj zoni, u kombinaciji s proizvodnjom planktona koji raste u otvorenoj vodi. Močvarna područja mogu biti dio lentičnog sistema, jer se prirodno formiraju duž većine obala jezera, a širina močvarne i litoralne zone zavisi od nagiba obale i količine prirodnih promjena nivoa vode, unutar i između godina. Često se u ovoj zoni nakupljaju mrtva stabla, bilo od vjetropada na obali ili trupaca transportovanih na lokaciju tokom poplava. Ovi drvenasti ostaci pružaju važno stanište za ribe i ptice gniježđice, kao i štite obale od erozije. ==Abiotičke komponente== ===Svjetlost=== Svjetlost obezbjeđuje solarnu energiju potrebnu za pokretanje procesa fotosinteze, glavnog izvora energije lentičnih sistema.<ref name="bronmark:2005"/> Količina primljene svjetlosti zavisi od kombinacije nekoliko faktora. Mali ribnjaci mogu biti u zasjenjenju okolnim drvećem, dok oblačnost može uticati na dostupnost svjetlosti u svim sistemima, bez obzira na veličinu. Sezonski i dnevni faktori također igraju ulogu u dostupnosti svjetlosti jer što je plići ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, to se više svjetlosti gubi refleksijom. Ovo je poznato kao [[Beerov zakon]].<ref name="giller:1998"/> Nakon što [[svjetlost]] prodre kroz površinu, može se raspršiti i česticama suspendiranim u vodenom stubu. Ovo raspršenje smanjuje ukupnu količinu svjetlosti s povećanjem dubine.<ref name="kalff:2002"/><ref name="moss:1998"/> Jezera su podijeljena na [[fotička zona|fotičku]] i [[afotićka zona|afotičku]] regiju, pri čemu prva prima sunčevu svjetlost, a druga se nalazi ispod dubine prodiranja svjetlosti, što je čini lišenom [[fotosinteza|fotosintetskog]] kapaciteta.<ref name="bronmark:2005"/> U odnosu na zonaciju jezera, smatra se da pelagična i [[bentos]]ka zona leže unutar fotičke regije, dok se [[profundalna zona]] nalazi u afotičkoj regiji.<ref name="brown:1987"/> ===Temperatura=== [[Temperatura]] je važan abiotiski faktor u lentičnim ekosistemima jer je većina biote [[poikiloterm]]na, gdje su unutrašnje tjelesne temperature definirane okolnim sistemom. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem do ili iz zraka i okolnog supstrata.<ref name="giller:1998"/> Plitke bare često imaju kontinuirani temperaturni gradijent od toplijih voda na površini do hladnijih voda na dnu. Osim toga, temperaturne fluktuacije mogu se uveliko razlikovati u ovim sistemima, i dnevno i sezonski.<ref name="brown:1987"/> Temperaturni režimi su vrlo različiti u velikim jezerima. U umjerenim regijama, naprimjer, kako temperatura zraka raste, ledeni sloj formiran na površini jezera se raspada, ostavljajući vodu na približno 4°C. Ovo je temperatura na kojoj voda ima najveću gustoću. Kako sezona napreduje, više temperature zraka zagrijavaju površinske vode, čineći ih manje gustima. Dublje vode ostaju hladne i guste, zbog smanjenog prodiranja svjetlosti. Kako ljeto počinje, uspostavljaju se dva različita sloja, s tako velikom temperaturnom razlikom između njih da ostaju stratificirani. Najniža zona u jezeru je najhladnija i naziva se [[hipolimnion]]. Gornja topla zona naziva se [[epilimnion]]. Između ovih zona nalazi se pojas brzih promjena temperature koji se naziva [[termoklina]]. Tokom hladnije jesenje sezone, toplina se gubi na površini i epilimnion se hladi. Kada su temperature dvije zone dovoljno blizu, vode se ponovo počinju miješati, kako bi stvorile ujednačenu temperaturu, događaj koji se naziva jezeraski promet. Zimi dolazi do inverzne stratifikacije jer se voda blizu površine hladi i smrzava, dok toplija, ali gušća voda ostaje blizu dna. Uspostavlja se termo[[klina]] i ciklus se ponavlja.<ref name="brown:1987"/><ref name="bronmark:2005"/> [[Slika:LSE Stratification.png|1000px|thumb|<center> Sezonska stratifikacija u umjerenim jezerima</center>]] {{clear}} ===Vjetar=== [[Slika:Foamlines.png|right|thumb|upright=1.6| Ilustracija Langmuirovih rotacija; otvoreni krugovi = čestice s pozitivnim uzgonom, zatvoreni krugovi = čestice s negativnim uzgonom]] U izloženim sistemima, [[vjetar]] može stvoriti turbulentne, spiralno formirane površinske struje koje se nazivaju [[Langmuirova cirkulacija]]. Kako se tačno ove struje uspostavljaju još uvijek nije dobro shvaćeno, ali je očigledno da uključuje određenu interakciju između horizontalnih površinskih struja i površinskih gravitacijskih talasa. Vidljivi rezultat ovih rotacija, koji se može vidjeti u bilo kojem jezeru, su površinske linije pjene koje se protežu paralelno sa smjerom vjetra. Čestice s pozitivnim uzgonom i mali organizmi koncentriraju se u liniji pjene na površini, a objekti s negativnim uzgonom nalaze se u uzlaznoj struji između dvije rotacije. Objekti s neutralnim plovnim potencijalom imaju tendenciju da budu ravnomjerno raspoređeni u vodenom stubu.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Ova turbulencija cirkuliše hranjive tvari u vodenom stubu, što je čini ključnom za mnoge pelagične vrste; međutim, njen uticaj na bentoske i dubinske organizme je minimalan ili nepostojeći.<ref name="kalff:2002"/> Stepen cirkulacije [[nutrijent|hranjivih tvari]] je specifičan za sistem, jer zavisi od faktora kao što su jačina i trajanje vjetra, kao i dubina i produktivnost jezera ili bazena. ===Hemija=== {{glavni|Vodeno disanje}} [[Kisik]] je neophodan za organizamsko [[Disanje (fiziologija)|disanje]]. Količina kisika prisutnog u stajaćim vodama zavisi od: 1) površine prozirne vode izložene zraku, 2) cirkulacije vode unutar sistema i 3) količine kisika koju generiraju i koriste prisutni organizmi.<ref name="brown:1987"/> U plitkim, [[biljka]]ma bogatim bazenima mogu postojati velike fluktuacije kisika, s izuzetno visokim koncentracijama koje se javljaju tokom dana zbog [[fotosinteza|fotosinteze]] i vrlo niskim vrijednostima noću kada je disanje dominantan proces primarnih proizvođača. Termalna stratifikacija u većim sistemima također može uticati na količinu kisika prisutnog u različitim zonama. [[Epilimnion]] je bogat kisikom jer brzo cirkulira, dobijajući kisik putem kontakta sa zrakom. [[Hipolimnion]], međutim, cirkulira vrlo sporo i nema atmosferski kontakt. Osim toga, u hipolimnionu postoji manje [[kariofite|zelenih biljaka]], tako da se [[fotosinteza|fotosintezom]] oslobađa manje kisika. U [[proljeće]] i [[jesen]] kada se epilimnion i hipolimnion miješaju, kisik se ravnomjernije raspoređuje u sistemu. Nizak nivo kisika karakterističan je za profundalnu zonu zbog nakupljanja raspadajuće vegetacije i životinjske tvari koja "pada" iz pelagičnih i [[bentos]]kih zona i nemogućnosti podrške primarnim proizvođačima.<ref name="brown:1987"/> [[Fosfor]] je važan za sve organizme jer je komponenta [[DNK]] i [[RNK]] i uključen je u [[metabolizam]] ćelija kao komponenta [[ATP]]-a i [[ADP]]-a. Također, fosfor se ne nalazi u velikim količinama u slatkovodnim sistemima, što ograničava fotosintezu kod primarnih proizvođača, čineći ga glavnom odrednicom proizvodnje lentičnog sistema. Ciklus fosfora je složen, ali model opisan u nastavku opisuje osnovne puteve. Fosfor uglavnom ulazi u ribnjak ili jezero putem otjecanja iz sliva ili atmosferskim taloženjem. Po ulasku u sistem, reaktivni oblik fosfora obično apsorbiraju [[alge]] i makrofiti, koji oslobađaju nereaktivni spoj fosfora kao nusprodukt fotosinteze. Ovaj fosfor može driftati prema dolje i postati dio bentoskog ili profundalnog sedimenta, ili ga [[mikrobi]] u vodenom stupcu mogu [[remineralizacija|remineralizirati]] u reaktivni oblik. Slično tome, nereaktivni fosfor u sedimentu može se remineralizirati u reaktivni oblik.<ref name="bronmark:2005"/> Sedimenti su generalno bogatiji fosforom od jezerske vode, što ukazuje na to da ovaj [[nutrijent]] može imati dugo vrijeme zadržavanja tamo prije nego što se remineralizira i ponovo uvede u sistem.<ref name="kalff:2002"/> ==Biotske komponente== [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a lake.xcf|thumb|upright=1.6|[[Mreža zajedničkog pojavljivanja]] bakterijske zajednice u jezeru]] ===Bakterije=== [[Bakterije]] su prisutne u svim regijama lentičnih voda. Slobodnoživeći oblici povezani su s raspadajućim organskim materijalom, [[biofilm]]om na površinama stijena i biljaka, suspendiranim u vodenom stubu i u sedimentima bentoskih i profundalnih zona. Drugi oblici su također povezani s crijevima lentičnih životinja kao paraziti ili u [[komensalizam|komenzalnim]] odnosima.<ref name="kalff:2002"/> Bakterije imaju važnu ulogu u metabolizmu sistema putem recikliranja hranjivih tvari,<ref name="bronmark:2005"/> o čemu se raspravlja u odjeljku Trofički odnosi. ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Nelumbo nucifera LOTUS bud.jpg|thumb|upright|''[[Nelumbo nucifera]]'', vodena biljka.]] [[Alge]], uključujući i [[fitoplankton]] i [[perifiton]], glavni su [[fotosinteza|fotosintetizatori]] u [[bara]]ma i jezerima..<ref>{{Cite journal |last1=Cael |first1=B. B. |last2=Seekell |first2=David A. |date=2023 |title=How does lake primary production scale with lake size? |journal=Frontiers in Environmental Science |volume=11 |doi=10.3389/fenvs.2023.1103068 |issn=2296-665X |doi-access=free }}</ref> Fitoplankton se nalazi kako pluta u vodenom stubu pelagijske zone. Mnoge vrste imaju veću gustoću od vode, što bi trebalo uzrokovati da nenamjerno potonu u bentos. Da bi se suprotstavili ovome, fitoplankton je razvio mehanizme promjene gustoće, formiranjem [[vakuola]] i plinskih [[vezikula]], ili promjenom oblika kako bi izazvao otpor, čime se usporava njihovo spuštanje.<ref>{{Cite web |last=Smriti |first=Saifun Nahar |date=2023-10-05 |title=Adaptation of Phytoplankton to Float in Water |url=https://greenleen.com/adaptation-of-phytoplankton-to-float-in-water/ |access-date=2023-10-05 |website=GreenLeen.Com |language=en-US}}</ref> Vrlo sofisticirana [[adaptacija]] koju koristi mali broj [[vrsta]] je rep sličan [[flagela]]ma koji može podesiti vertikalni položaj i omogućiti [[kretanje]] u bilo kojem smjeru.<ref name="bronmark:2005"/> Fitoplankton također može održavati svoje prisustvo u vodenom stubu, cirkulirajući u [[Langmuiroca cirkulacija|Langmuirovim rotacijama]].<ref name="kalff:2002"/> Perifitske alge, s druge strane, pričvršćene su za supstrat. U [[jezero|jezerima]] i [[bara]]ma mogu prekriti sve [[bentos]]ke površine. Obje vrste planktona su važne kao izvori hrane i kao dobavljači kisika.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] žive i u bentoskoj i u pelagičnoj zoni i mogu se grupirati prema načinu rasta: ⑴ '''emergentne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s [[list]]ovima i [[cvijet|cvjetovima]] koji se protežu u zrak; ⑵ '''plutajuće-lisne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s plutajućim listovima; ⑶ '''potopljeni''' = rastu ispod površine; ⑷ '''slobodno plutajući makrofiti''' = nisu ukorijenjeni u supstratu i plutaju na površini.<ref name="brown:1987"/> Ovi različiti oblici [[makrofit]]a uglavnom se javljaju u različitim područjima [[bentos]]ke zone, s emergentnom [[vegetacija|vegetacijom]] najbliže obali, zatim makrofitima s plutajućim listovima, a zatim potopljenom vegetacijom. Slobodno plutajući makrofiti mogu se pojaviti bilo gdje na površini sistema.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] su plutajuće od svojih kopnenih pandana jer [[slatka voda]] ima veću gustoću od zraka. Zbog toga strukturna krutost nije važna u jezerima i barama (osim u nadzemnim stabljikama i listovima). Dakle, listovi i stabljike većine vodenih biljaka koriste manje energije za izgradnju i održavanje drvenastog tkiva, ulažući tu energiju u brzi rast.<ref name="brown:1987"/> Da bi se nosile sa stresovima izazvanim vjetrom i valovima, biljke moraju biti i fleksibilne i žilave. Svjetlost, dubina vode i vrsta supstrata su najvažniji faktori koji kontrolišu distribuciju potopljenih vodenih biljaka.<ref name=Keddy>Keddy, P.A. (2010). Wetland Ecology: Principles and Conservation (2nd edition). Cambridge University Press, Cambridge, UK. {{ISBN|0521739675}}.</ref> Macrophytes are sources of food, oxygen, and habitat structure in the benthic zone, but cannot penetrate the depths of the euphotic zone, and hence are not found there.<ref name="brown:1987"/><ref name="moss:1998">{{cite book | last = Moss | first = B. | title = Ecology of Freshwaters: man and medium, past to future | publisher = Blackwell Science, London | year = 1998 | isbn = 0632035129 | page = [https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 557] | url = https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 }}</ref> ===Beskičmenjeci=== [[Slika:Water strider G remigis.jpg|thumb|right|[[Gerridae|Vodene buhe]] su grabežljivi [[insekti]] koji se oslanjaju na [[površinska napetost| površinsku napetost]] da bi hodali po površini vode. [Žive na površini [[bara]], [[močvara]] i drugih mirnih voda. Mogu se kretati vrlo brzo, do 1,5&nbsp;[[metar u sekundi|m/s]].]] [[Zooplankton]] su sitne [[životinje]] koje lebde u vodenom stubu. Poput fitoplanktona, ove vrste su razvile mehanizme koji ih sprječavaju da potonu u dublje vode, uključujući oblike tijela koji izazivaju otpor i aktivno mahanje dodacima (kao što su antene ili bodlje).<ref name="brown:1987"/> Ostanak u vodenom stubu može imati svoje prednosti u smislu hranjenja, ali nedostatak utočišta u ovoj zoni ostavlja zooplankton ranjivim na [[predator]]e. Kao odgovor na to, neke vrste, posebno ''[[Daphnia]]'' sp., vrše dnevne vertikalne migracije u vodenom stubu pasivno tonući u tamnije niže dubine tokom dana i aktivno se krećući prema površini tokom noći. Također, budući da uslovi u lentičnom sistemu mogu biti prilično promjenjivi tokom godišnjih doba, zooplankton ima sposobnost prelaska sa polaganja običnih [[jaja]] na jaja u mirovanju kada nedostaje hrane, temperature padnu ispod 2°C ili ako je brojnost predatora velika. Ova jaja u mirovanju imaju [[dijapauza|dijapauzu]], ili period mirovanja, koji bi trebao omogućiti zooplanktonu da se susretne s uslovima koji su povoljniji za preživljavanje kada se konačno izlegu.<ref name="gliwicz:2004">Gliwicz, Z. M. "Zooplankton", pp. 461–516 in O'Sullivan (2005)</ref> The invertebrates that inhabit the benthic zone are numerically dominated by small species, and are species-rich compared to the zooplankton of the open water. They include: [[Crustacean]]s (e.g. [[crab]]s, [[crayfish]], and [[shrimp]]), [[Mollusca|molluscs]] (e.g. [[clam]]s and [[snail]]s), and numerous types of insects.<ref name="bronmark:2005"/> Ovi organizmi se uglavnom nalaze u područjima rasta makrofita, gdje se nalaze najbogatiji resursi, voda bogata kisikom i najtopliji dio ekosistema. Strukturno raznoliki slojevi makrofita važna su mjesta za akumulaciju organske tvari i pružaju idealno područje za kolonizaciju. Sedimenti i biljke također nude veliku zaštitu od grabežljivih riba.<ref name="kalff:2002"/> Vrlo malo beskičmenjaka može nastaniti hladnu, tamnu i kisikom siromašnu [[duboku zonu]]. Oni koji mogu, često su crvene boje, zbog prisustva velikih količina [[hemoglobina]], što znatno povećava količinu kisika koja se prenosi do ćelija.<ref name="brown:1987"/> Budući da je koncentracija kisika unutar ove zone niska, većina vrsta gradi tunele ili jazbine u kojima se mogu sakriti i koriste minimalnu količinu pokreta potrebnih za cirkulaciju vode, privlačeći kisik bez trošenja previše energije.<ref name="brown:1987"/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== Ribe imaju niz fizioloških tolerancija koje zavise od toga kojoj vrsti pripadaju. Imaju različite letalne temperature, potrebe za rastvorenim kisikom i potrebe za mriješćenjem koje se zasnivaju na njihovim nivoima aktivnosti i ponašanju. Budući da su ribe vrlo pokretne, one su u stanju da se nose s nepogodnim abiotičkim faktorima u jednoj zoni jednostavnim prelaskom u drugu. Na primjer, osoba koja se hrani detritusom u dubokoj zoni i koja utvrdi da je koncentracija kisika prenisko pala, može se hraniti bliže bentoskoj zoni. Riba također može promijeniti svoje prebivalište tokom različitih dijelova svog životnog ciklusa: izleganje u sedimentnom gnijezdu, zatim prelazak u zatravljenu bentosku zonu radi razvoja u zaštićenom okruženju s resursima hrane, i konačno u pelagijalnu zonu kao odrasla jedinka. I drugi taksoni kičmenjaka nastanjuju lentičke sisteme. To uključuje [[vodozemci|vodozemce]] (npr. [[daždevnjak]]e i [[žabe]]), [[gmizavci|gmizavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]] i [[aligatori|aligatore]]) i veliki broj [[vrsta]] vodenih [[ptica]].<ref name="moss:1998"/> Većina ovih kičmenjaka provodi dio svog vremena u kopnenim [[stanište|staništima]] i stoga nisu direktno pogođeni abiotičkim faktorima u jezeru ili ribnjaku. Mnoge vrste riba su važne i kao potrošači i kao plijen za gore spomenute veće [[kičmenjak]]e. ==Trofički odnosi== ===Primarni proizvođači=== Lentični sistemi većinu svoje energije dobijaju fotosintezom koju vrše vodene biljke i [[alge]].<ref>{{cite journal |last1=Zhang |first1=Ke |last2=Yang |first2=Xiangdong |last3=Kattel |first3=Giri |last4=Lin |first4=Qi |last5=Shen |first5=Ji |title=Freshwater lake ecosystem shift caused by social-economic transitions in Yangtze River Basin over the past century |journal=Scientific Reports |date=21 November 2018 |volume=8 |issue=1 |pages=17146 |doi=10.1038/s41598-018-35482-5 |pmid=30464220 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-35482-5 |access-date=13 January 2024 |language=en |issn=2045-2322|hdl=11343/219728 |hdl-access=free |pmc=6249226 }}</ref> Ovaj [[autohtonost|autohtoni]] proces uključuje kombinaciju [[ugljik-dioksid]]a, [[voda|vode]] i [[sunčeva ennergija|sunčeve energije]] za proizvodnju [[ugljikohidrat]]a i rastvorenog kisika. Unutar jezera ili bare, potencijalna brzina fotosinteze uglavnom se smanjuje s dubinom zbog slabljenja [[svjetlost]]i.<ref>{{Cite journal |last=Pirc |first=Helmut |date=January 1986 |title=Seasonal aspects of photosynthesis in Posidonia oceanica: Influence of depth, temperature and light intensity |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0304377086900215 |journal=Aquatic Botany |language=en |volume=26 |pages=203–212 |doi=10.1016/0304-3770(86)90021-5|url-access=subscription }}</ref> Međutim, [[fotosinteza]] često je niska na gornjih nekoliko milimetara površine, vjerovatno zbog inhibicije [[UV|ultraljubičastim svjetlom]]. Tačna dubina i mjerenja brzine fotosinteze ove krivulje su specifična za sistem i zavise od: 1) ukupne [[biomasa|biomase]] fotosintetskih ćelija, 2) količine materijala koji slabe svjetlost i 3) obilja i frekventnog raspona [[pigment|pigmenata]] koji apsorbiraju svjetlost (tj. [[hlorofil]]a) unutar fotosintetskih ćelija.<ref name="moss:1998"/> [[Energija]] koju stvaraju ovi [[primarni proizvođač]]i važna je za zajednicu jer se prenosi na više trofičke nivoe putem potrošnje.<ref>{{cite journal |last1=Shimoda |first1=Yuko |last2=Azim |first2=M. Ekram |last3=Perhar |first3=Gurbir |last4=Ramin |first4=Maryam |last5=Kenney |first5=Melissa A. |last6=Sadraddini |first6=Somayeh |last7=Gudimov |first7=Alex |last8=Arhonditsis |first8=George B. |title=Our current understanding of lake ecosystem response to climate change: What have we really learned from the north temperate deep lakes? |journal=Journal of Great Lakes Research |date=1 March 2011 |volume=37 |issue=1 |pages=173–193 |doi=10.1016/j.jglr.2010.10.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0380133010002091 |access-date=13 January 2024 |issn=0380-1330|url-access=subscription }}</ref> ===Bakterije=== Velika većina [[bakterija]] u jezerima i [[bara]]ma dobija energiju razgradnjom vegetacije i životinjske materije. U pelagijalnoj zoni, mrtve ribe i povremeni [[alohtonost|alohtoni]] unos otpada su primjeri grubih čestica organske materije (CPOM>1 mm). [[Bakterije]] ih razgrađuju u fine čestice organske materije (FPOM<1 mm), a zatim dalje u upotrebljive [[nutrijent|hranjive tvari]]. Mali organizmi poput [[plankton]]a također su okarakterizirani kao FPOM. Vrlo niske koncentracije hranjivih tvari oslobađaju se tokom razgradnje jer ih bakterije koriste za izgradnju vlastite biomase. Međutim, bakterije konzumiraju [[protozoe]], koje zatim konzumiraju zooplankton, a zatim dalje na [[tofički nivo|trofičkim nivoima]]. Elementi osim [[ugljik]]a, posebno [[fosfor]] i [[dušik]], regeneriraju se kada se [[protozoe]] hrane bakterijskim [[plijen]]om. <ref>{{Cite journal|last=Pernthaler|first=Jakob|date=July 2005|title=Predation on prokaryotes in the water column and its ecological implications|url=https://www.nature.com/articles/nrmicro1180|journal=Nature Reviews Microbiology|language=en|volume=3|issue=7|pages=537–546|doi=10.1038/nrmicro1180|pmid=15953930 |s2cid=336473 |issn=1740-1534|url-access=subscription}}</ref> and this way, nutrients become once more available for use in the water column. This regeneration cycle is known as the [[microbial loop]]<ref>{{Cite journal|last1=Azam|first1=F|last2=Fenchel|first2=T|last3=Field|first3=Jg|last4=Gray|first4=Js|last5=Meyer-Reil|first5=La|last6=Thingstad|first6=F|date=1983|title=The Ecological Role of Water-Column Microbes in the Sea|url=http://www.int-res.com/articles/meps/10/m010p257.pdf|journal=Marine Ecology Progress Series|language=en|volume=10|pages=257–263|doi=10.3354/meps010257|bibcode=1983MEPS...10..257A|issn=0171-8630}}</ref> i ključna je komponenta lentičnih [[lanac ishrane|lanaca ishrane]].<ref name="bronmark:2005"/> Razgradnja organskih [[materija]]la može se nastaviti u bentoskim i profundalnim zonama ako materija pada kroz vodeni stub prije nego što je pelagične bakterije potpuno probave. Bakterije se ovdje nalaze u najvećoj količini u sedimentima, gdje su obično 2–1000 puta češće nego u vodenom stubu.<ref name="gliwicz:2004"/> ===Bentoski beskičmenjaci=== [[Bentoski beskičmenjaci]], zbog visokog nivoa bogatstva [[vrsta]], imaju mnogo metoda hvatanja plijena. [[Filterski hranitelj]]i stvaraju struje putem sifona ili udaranja [[cilija]], kako bi privukli vodu i njen nutritivni sadržaj prema sebi radi procijedivanja. [[Ispaša|Pašnjaci]] koriste adaptacije za struganje, grebanje i usitnjavanje, kako bi se hranili [[perifit]]skim [[alga]]ma i makrofitima. Članovi ceha sakupljača pretražuju [[sediment]]e, birajući specifične čestice grabljivim dodacima. [[Beskičmenjaci]] koji se hrane nanosima neselektivno konzumiraju sediment, probavljajući sav organski materijal koji on sadrži. Konačno, neki beskičmenjaci pripadaju grupi predatora, hvatajući i konzumirajući žive [[životinje]].<ref name="bronmark:2005"/><ref name="jonasson:2003">Jónasson, P. M. "Benthic Invertebrates", pp. 341–416 in O'Sullivan (2005)</ref> Profundalna zona je dom jedinstvene grupe riba koje se hrane filtriranjem i koriste male pokrete tijela kako bi privukle struju kroz rupe koje su stvorile u sedimentu. Ovaj način ushrane zahtijeva najmanje kretanja, što omogućava ovim [[vrsta]]ma da uštede energiju.<ref name="brown:1987"/> Mali broj beskičmenjaka su [[predator]]i u profundalnoj zoni. Ove vrste vjerovatno potiču iz drugih regija i dolaze na ove dubine samo da bi se hranile. Velika većina beskičmenjaka u ovoj zoni hrani se nanosima, crpeći energiju iz okolnih sedimenata.<ref name="jonasson:2003"/> ===Ribe=== Veličina, pokretljivost i senzorne sposobnosti [[riba]], omogućavaju im da iskoriste široku bazu [[plijen]]a, koja pokriva više zona. Poput beskičmenjaka, prehrambene navike riba mogu se podijeliti u cehove. U pelagijalnoj zoni, [[biljojedi]] pasu perifiton i makrofite ili skupljaju [[fitoplankton]] iz vodenog stupca. [[Mesojedi]] uključuju [[ribe]] koje se hrane zooplanktonom u vodenom stubu (zooplanktivori), insektima na površini vode, na bentoskim strukturama ili u sedimentu ([[insektivori]]), i one koje se hrane drugim ribama ([[piscivori]]). Ribe koje konzumiraju detritus i dobijaju energiju prerađujući njegov organski materijal nazivaju se [[detritivori]]. [[omnivori|Svejedi]] unose širok spektar plijena, koji obuhvata biljni, životinjski i [[detritus]]ni materijal. Konačno, članovi [[parazit]]skog ceha dobijaju hranu od vrste domaćina, obično druge ribe ili velikog kičmenjaka.<ref name="bronmark:2005"/> Pripadnici ribljih [[takson]]a fleksibilni su u svojim prehrambenim ulogama, mijenjajući svoju ishranu u zavisnosti od uslova okoline i dostupnosti plijena. Mnoge vrste također prolaze kroz promjenu ishrane kako se razvijaju. Stoga je vjerovatno da bilo koja pojedinačna riba zauzima više prehrambenih cehova tokom svog života.<ref name="windfield:2003">Winfield, I. J. "Fish Population Ecology", pp. 517–537 in O'Sullivan (2005)</ref> ===Lentične mreže ishrane=== Kao što je navedeno u prethodnim odjeljcima, lentična [[biota]] je povezana u složenu []mreža ishrane|mrežu trofičkih odnosa]]. Ovi organizmi se mogu smatrati labavo povezanim sa specifičnim trofičkim grupama (npr. primarni proizvođači, biljojedi, primarni mesojedi, sekundarni mesojedi, itd.). Naučnici su razvili nekoliko teorija kako bi razumjeli mehanizme koji kontrolišu brojnost i [[raznolikost]] unutar ovih grupa. Vrlo općenito, [[Ekologija|procesi odozgo prema dolje i odozdo prema gore]] diktiraju da brojnost taksona [[plijen]]a zavisi od djelovanja potrošača sa viših [[trofički nivo|trofičkih nivoa]]. Tipično, ovi procesi funkcionišu samo između dva trofička nivoa, bez uticaja na ostale. Međutim, u nekim slučajevima, vodeni sistemi doživljavaju [[trofička kaskada| trofičku kaskadu]]; naprimjer, to se može dogoditi ako [[primarni producenti]] imaju manje ispaše [[biljojed]]a jer ove biljojede potiskuju [[mesojedi]]. [[Odozgo prema dolje i odozdo prema gore#Ekologija|Odozdo prema gore]] procesi funkcioniraju kada brojnost ili raznolikost članova viših trofičkih nivoa ovisi o dostupnosti ili kvaliteti resursa s nižih nivoa. Konačno, kombinirana teorija regulacije, odozdo prema gore:odozgo prema dolje, kombinira predviđene utjecaje potrošača i dostupnosti resursa. Predviđa da će trofički nivoi blizu najnižih trofičkih nivoa biti najviše pod uticajem sila odozdo prema gore, dok bi efekti odozgo prema dolje trebali biti najjači na najvišim nivoima.<ref name="bronmark:2005"/> ==Obrasci zajednice i raznolikost== ===Lokalno bogatstvo vrsta=== [[Biodiverzitet]] lentičkog sistema raste s površinom jezera ili bare. To se pripisuje većoj vjerojatnosti da će djelomično kopnene vrste pronaći veći sistem. Također, budući da veći sistemi obično imaju veće [[populacije]], smanjuje se šansa za [[izumiranje]].<ref name="browne:1982">{{cite journal | last = Browne | first = R. A. | title = Lakes as islands: biogeographic distribution, turnover rates, and species composition in the lakes of central New York | journal = Journal of Biogeography | volume = 8 1| pages = 75–83 | year = 1981 | issue = 1 | jstor = 2844594| doi =10.2307/2844594}}</ref> Dodatni faktori, uključujući temperaturni režim, pH, dostupnost hranjivih tvari, složenost staništa, stope [[specijacija|specijacije]], [[kompeticija|konkurenciju]] i [[predatorstvo]], povezani su s brojem vrsta prisutnih unutar sistema.<ref name="bronmark:2005"/><ref name=Keddy/> ===Obrasci sukcesije u planktonskim zajednicama – PEG model=== [[Fitoplankton]]ske i [[zooplankton]]ske zajednice u jezerskim sistemima prolaze kroz sezonsku sukcesiju u odnosu na dostupnost [[nutrijent|hranjivih tvari]], [[predator]]stvo i konkurenciju. Sommer ''et al.''<ref name="sommer:1986">{{cite journal | last = Sommer | first = U. |author2=Z. M. Gliwicz |author3=W. Lampert |author4=A. Duncan | title = The PEG-model of seasonal succession of planktonic events in freshwaters | journal = Archiv für Hydrobiologie | volume = 106 | pages = 433–471 | year = 1986 | issue = 4 | doi = 10.1127/archiv-hydrobiol/106/1986/433 | s2cid = 84069604 }}</ref> opisali su ove obrasce kao dio modela Plankton Ecology Group ([[Model planktonske ekološke groupe|PEG]]), sa 24 tvrdnje konstruisane iz analize brojnih sistema. Slijedeće uključuje podskup ovih tvrdnji, kako su objasnili Brönmark i Hansson<ref name="bronmark:2005"/> ilustrujući sukcesiju kroz jedan sezonski ciklus: ''[[Zima]]''<br> 1. Povećana dostupnost hranjivih tvari i svjetlosti rezultira brzim rastom [[fitoplankton]]a pred kraj zime. Dominantne vrste, poput [[dijatomeja]], su male i imaju sposobnost brzog rasta. 2. [[Zooplankton]] konzumira ove [[plankton]]e, koji postaju dominantni planktonski taksoni. ''[[Proljeće]]''<br> 3. Nastaje [[faza bistre vode]], jer se populacije fitoplanktona smanjuju zbog povećanog predatorstva od strane rastućeg broja zooplanktona. ''[[Ljeto]]''<br> 4. Brojnost zooplanktona opada kao rezultat smanjenog plijena fitoplanktona i povećanog predatorstva od strane mladih [[riba]].<br> 5. S povećanom dostupnošću hranjivih tvari i smanjenim predatorstvom od strane zooplanktona, razvija se raznolika zajednica fitoplanktona.<br> 6. Kako ljeto odmiče, hranjive tvari se smanjuju predvidljivim redoslijedom: fosfor, [[silicij-dioksid]], a zatim [[dušik]]. Brojnost različitih vrsta fitoplanktona varira u odnosu na njihovu biološku potrebu za ovim hranjivim tvarima.<br> 7. Mali [[zooplankton]] postaje dominantna vrsta zooplanktona jer je manje osjetljiv na [[predator]]stvo riba. ''[[Jesen]]''<br> 8. Predatorstvo riba se smanjuje zbog nižih temperatura, a broj zooplanktona svih veličina se povećava. ''[[Zima]]''<br> 9. Hladne temperature i smanjena dostupnost svjetlosti rezultiraju nižim stopama primarne proizvodnje i smanjenim populacijama fitoplanktona. 10. Reprodukcija zooplanktona se smanjuje zbog nižih temperatura i manje plijena. PEG model predstavlja idealiziranu verziju ovog obrasca sukcesije, dok su prirodni sistemi poznati po svojim varijacijama.<ref name="bronmark:2005"/> ===Latitudinalni obrasci=== Postoji dobro dokumentiran globalni obrazac koji povezuje smanjenje biljne i životinjske raznolikosti s povećanjem geografske širine, odnosno, postoji manje vrsta kako se krećemo prema polovima. Uzrok ovog obrasca je jedna od najvećih zagonetki za ekologe danas. Teorije za objašnjenje uključuju dostupnost [[energija|energije]], [[klima]]tsku varijabilnost, poremećaje, konkurenciju itd.<ref name="bronmark:2005"/> Uprkos ovom globalnom gradijentu raznolikosti, ovaj obrazac može biti slab za slatkovodne sisteme u poređenju sa globalnim morskim i kopnenim sistemima.<ref name="hillebrand:2004">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. | title = On the generality of the latitudinal diversity gradient | journal = American Naturalist | volume = 163| pages = 192–211 | year = 2004 | pmid = 14970922 | doi = 10.1086/381004 | issue = 2| s2cid = 9886026 | url = http://oceanrep.geomar.de/4048/1/Hillebrand_2004_Amer_nat.pdf }}</ref> Ovo može biti povezano s veličinom, kao što su Hillebrand and Azovsky<ref name="hillebrand:2001">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. |author2=A. I. Azovsky | title = Body size determines the strength of the latitudinal diversity gradient | journal = Ecography | volume = 24 | pages = 251–256 | year = 2001 | doi =10.1034/j.1600-0587.2001.240302.x | issue = 3}}</ref> otkrili su da manji organizmi ([[protozoe]] i [[plankton]]) nisu snažno pratili očekivani trend, dok su veće vrste ([[kičmenjaci]]) pratile. To su pripisali boljoj sposobnosti širenja manjih organizama, što može rezultirati visokom globalnom rasprostranjenošću.<ref name="bronmark:2005"/> ==Životni ciklusi prirodnih jezera== ===Stvaranje jezera=== Jezera se mogu formirati na različite načine, ali najčešći su ukratko razmotreni u nastavku. Najstariji i najveći sistemi rezultat su [[tektonika|tektonskih]] aktivnosti. Jezera „Velike pukotine“ (''rift'') u Africi, naprimjer, rezultat su seizmičke aktivnosti duž mjesta razdvajanja dvije [[tektonska ploča|tektonske ploče]]. Jezera formirana ledom nastaju kada se [[glečeri]] povuku, ostavljajući za sobom abnormalnosti u obliku pejzaža koje se zatim pune vodom. Konačno, [[mrtvo jezero|mrtva jezera]] su [[fluvijal]] nogporijekla, nastaju kada se vijugavi riječni zavoj odvoji od glavnog korita.<ref name="bronmark:2005"/> ===Prirodno izumiranje=== Sva jezera i bare primaju sediment. Budući da se ovi sistemi zapravo ne šire, logično je pretpostaviti da će postajati sve plići, na kraju postajući močvare ili kopnena [[vegetacija]]. Dužina ovog procesa trebala bi zavisiti od kombinacije dubine i brzine sedimentacije. Moss<ref name="moss:1998"/> daje primjer [[Tanganjika|jezera Tanganjika]], koje dostiže dubinu od 1500 m i ima brzinu sedimentacije od 0,5 mm/god. Pod pretpostavkom da na sedimentaciju ne utiču antropogeni faktori, ovaj sistem bi trebao izumrijeti za otprilike tri miliona godina. Plitki lentični sistemi bi se također mogli popuniti kako močvare prodiru prema unutra od rubova. Ovi procesi se odvijaju u mnogo kraćem vremenskom periodu, potrebno je stotine do hiljade godina da se završi proces izumiranja.<ref name="moss:1998"/> ==Ljudski uticaji== ===Zakiseljavanje=== [[Sumpor-dioksid]] i [[dušik-oksidi]] se prirodno oslobađaju iz vulkana, organskih jedinjenja u tlu, močvarama i morskim sistemima, ali većina ovih jedinjenja potiče od sagorijevanja uglja, nafte, benzina i topljenja ruda koje sadrže [[sumpor]].<ref name="kalff:2002"/> Ove supstance se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u sočivaste sisteme kao [[kisele kiše]].<ref name="brown:1987"/> Jezera i bare koje sadrže temeljnu stijenu bogatu karbonatima imaju prirodni tampon, što rezultira nepromjenom pH vrijednosti. Međutim, sistemi bez ove podloge su vrlo osjetljivi na unos kiseline jer imaju nizak kapacitet neutralizacije, što rezultira padom pH vrijednosti čak i uz male unose kiseline.<ref name="kalff:2002"/> Pri [[pH]] vrijednosti od 5–6, raznolikost vrsta algi i [[biomasa]] znatno se smanjuju, što dovodi do povećanja prozirnosti vode – karakteristične osobine zakiseljenih jezera. Kako pH vrijednost nastavlja padati, sva [[fauna]] postaje manje raznolika. Najznačajnija karakteristika je poremećaj reprodukcije riba. Stoga se populacija na kraju sastoji od malog broja starih jedinki koje na kraju uginu i ostavljaju sisteme bez riba.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Kisele kiše su bile posebno štetne za jezera u [[Skandinaviji]], zapadnoj [[Škotskoj]], zapadnom [[Walesu]] i sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. ===Eutrofikacija=== [[Eutrofikacija|Eutrofijski]] sistemi sadrže visoku koncentraciju [[fosfor]]a (~30&nbsp;μg/L), [[dušik]]a (~1500&nbsp;μg/L) ili oboje.<ref name="bronmark:2005"/> Fosfor ulazi u sočivaste vode iz efluenta [[otpadne vode|otpadnih voda]], ispuštanja iz sirove kanalizacije ili oticanja s poljoprivrednog zemljišta. Dušik uglavnom dolazi iz [[Gnojivo|poljoprivrednih gnojiva]] oticanja ili ispiranja i naknadnog toka [[podzemna voda|podzemnih voda]]. Ovo povećanje hranjivih tvari potrebnih primarnim proizvođačima rezultira masovnim povećanjem rasta fitoplanktona, što se naziva "[[Cvjetanje algi|cvjetanje planktona]]." Ovo cvjetanje smanjuje prozirnost vode, što dovodi do gubitka potopljenih biljaka.<ref>{{Cite journal |last1=Birk |first1=Sapriya |last2=Miller |first2=J. David |last3=MacMullin |first3=Aidan |last4=Patterson |first4=R. Timothy |last5=Villeneuve |first5=Paul J. |date=February 2023 |title=Perceptions of Freshwater Algal Blooms, Causes and Health among New Brunswick Lakefront Property Owners |journal=Environmental Management |language=en |volume=71 |issue=2 |pages=249–259 |doi=10.1007/s00267-022-01736-2 |issn=0364-152X|doi-access=free |pmid=36318287 |pmc=9628596 }}</ref> Rezultirajuće smanjenje strukture [[staništa]] ima negativan uticaj na vrste koje ga koriste za mriješćenje, sazrijevanje i opći opstanak. Osim toga, veliki broj kratkoživućih fitoplanktona rezultira taloženjem ogromne količine mrtve [[biomasa|biomase]] u sedimentu.<ref name="moss:1998"/> Bakterijama su potrebne velike količine kisika za razgradnju ovog materijala, čime se smanjuje koncentracija kisika u vodi. Ovo je posebno izraženo u [[Stratifikacija jezera|stratificirana jezera]], kada [[termoklina]] sprječava miješanje vode bogate kisikom s površine s nižim nivoima. Niski ili anoksijski uvjeti isključuju postojanje pripadnike mnogih [[takson]]a koji nisu fiziološki tolerantni na ove uvjete.<ref name="bronmark:2005"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lentične sisteme i namjernim događajima (npr. poribljavanje, unošenje divljači i prehrambenih vrsta) kao i nenamjernim događajima (npr. u [[balaszna voda|balastnim vodama]]). Ovi organizmi mogu uticati na autohtone životinje putem konkurencije za [[plijen]] ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name="giller:1998">{{cite book | last = Giller | first = S. |author2=B. Malmqvist | title = The Biology of Streams and Rivers | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 1998 | isbn =0198549776 | page = 296 }}</ref> Što se tiče domaćih vrsta, osvajači mogu uzrokovati promjene u veličini i starosnoj strukturi, rasprostranjenosti, gustoći, rastu populacije, pa čak i dovesti populacije do izumiranja.<ref name="bronmark:2005"/> Primjeri istaknutih osvajača lentičnih sistema uključuju [[zebrasta dagnja| zebrastu dagnju]] i [[morska paklara|morsku paklaru]] u [[Velika jezera|Velikim jezerima]]. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija|Ekologija|Jezera}} *[[Parametri kvalitete slatkovodne okoline]] *[[Aeracija jezera]] *[[Limnologija]] *[[Vještačka lentična vodena tijela Maharashtre]] *[[Ekološko ispuštanje]] == Reference == {{reflist|35em}} ===Dodatni izvori=== *{{cite book|author1=O'Sullivan, Patrick |author2=Reynolds, C. S. |title=The Lakes Handbook: Lake Restoration and Rehabilitation|url=https://books.google.com/books?id=LHc9uAAACAAJ|date=2005|publisher=Wiley|isbn=978-0-632-04795-6}} {{wiktionary|lentičnost}} {{teme vodenih ekosistema|state=expanded}} {{modeliranje ekosistema|expanded=none}} {{Ribnjak}} [[Kategorija:Vodeni biomi]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] bcfxwzkuwlxan3yslefwfnhy92b9rdc 3831278 3831123 2026-04-19T09:51:56Z Barba-Baraba 180391 /* Također pogledajte */ 3831278 wikitext text/x-wiki [[Slika:Primary_zones_of_a_lake.png|thumb|upright=1.5|{{center| Tri primarne jezerske zone }}]] '''Jezerski ekosistem''' ili '''lakustrijki ekosistem''' uključuje [[ekosistem|biotsku]] (žive) [[biljke]], [[životinje]] i [[mikroorganizmi| mikroorganizme]], kao i [[ekosistem|abiotsku]] (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije.<ref name="brown:1987">{{cite book | last = Brown | first = A. L. | title = Freshwater Ecology | publisher = Heinimann Educational Books, London | year = 1987 |isbn = 0435606220 | page = 163 }}</ref> Jezerski [[ekosistem]]i su glavni primjer '''lentičnih ekosistema''' (''lentički'' se odnosi na stacionarnu ili relativno mirnu [[slatka voda|slatkovodnu]], od [[latinski|latinskog]] ''lentus'', što znači "trom"), koji uključuju [[bare]], [[jezera]] i [[močvare]], a veliki dio ovog članka odnosi se na lentične ekosisteme općenito. Lentički ekosistemi se mogu uporediti sa [[riječni ekosistem|lotičkim ekosistemima]], koji uključuju tekuće kopnene vode kao što su [[rijeke]] i [[potoci]]. Zajedno, ova dva ekosistema su primjeri [[slatkovodni ekosistem|slatkovodnih ekosistema]]. Lentički sistemi su raznoliki, u rasponu od malog, privremenog bazena kišnice dubokog nekoliko centimetara do [[Bajkalsko jezero| Bajkalskog jezera]], koje ima maksimalnu dubinu od 1642 m.<ref name="bronmark:2005">{{cite book | last = Brönmark | first = C. |author2=L. A. Hansson | title = The Biology of Lakes and Ponds | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 2005 | isbn =0198516134 | page = 285 }}</ref> Opća razlika između [[bazen]]a/[[ribnjak]]a i [[jezero|jezera]] je nejasna, ali Brown<ref name="brown:1987"/> navodi da su cijele površine dna bazena i ribnjaka izložene [[svjetlost]]i, dok jezera nisu. Osim toga, neka jezera postaju sezonski stratificirana. Bare i bazeni imaju dva područja: pelagičnu zonu otvorenih voda i [[bentos]]ku zonu, koja obuhvata područja dna i obale. Budući da jezera imaju duboka dna koja nisu izložena svjetlosti, ovi sistemi imaju dodatnu zonu, [[profundalna zona|profundalnu]].<ref name="kalff:2002">{{cite book | last = Kalff | first = J. | title = Limnology | publisher = Prentice Hall, Upper Saddle, NJ | year = 2002 | isbn =0130337757 | page = 592 }}</ref> Ova tri područja mogu imati vrlo različite abiotske uvjete i, stoga, vrste domaćine koje su specifično prilagođene za tamošnji život.<ref name="brown:1987"/> Dvije važne potklase jezera su ribnjaci, koji su obično mala jezera koja se preklapaju s [[močvara]]ma, i vodeni rezervoari. Tokom dužih vremenskih perioda, jezera ili zalievi unutar njih mogu se postepeno obogaćivati [[nutrijent|hranjivim tvarima]] i polahko se puniti organskim sedimentima, proces koji se naziva sukcesija. Kada ljudi koriste sliv, količine sedimenta koje ulaze u jezero mogu ubrzati ovaj proces. Dodavanje sedimenata i hranjivih tvari u jezero poznato je kao [[eutrofikacija]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> == Zone == {{bočni stubac|teme o stratifikaciji jezera}} Jezerski ekosistemi se mogu podijeliti u zone. Jedan uobičajeni sistem dijeli jezera u tri zone. Prva, [[litoralna zona]], je plitka zona blizu obale.<ref>{{Cite book |title=eLS |date=2001-05-30 |publisher=Wiley |isbn=978-0-470-01617-6 |editor-last=John Wiley & Sons, Ltd |edition=1 |language=en |doi=10.1038/npg.els.0003191}}</ref> Ovdje se pojavljuju ukorijenjene močvarne biljke. Priobalni dio je podijeljen na dvije daljnje zone, zonu otvorene vode i zonu duboke vode. U zoni otvorene vode (ili fotičkoj zoni) sunčeva svjetlost podržava fotosintetske alge i vrste koje se njima hrane. U zoni duboke vode sunčeva svjetlost nije dostupna i lanac ishrane zasniva se na detritusu koji ulazi iz litoralne i fotičke zone. Neki sistemi koriste druga imena. Područja na otvorenom moru mogu se nazvati pelagična zona, fotička zona se može nazvati limnetička zona, a afotička zona se može nazvati profundalna zona. U unutrašnjosti od litoralne zone često se može identificirati i priobalna zona koja ima biljke koje su još uvijek pogođene prisustvom jezera - to može uključivati efekte od vjetroloma, proljetnih poplava i zimskih oštećenja ledom. Proizvodnja jezera u cjelini rezultat je proizvodnje biljaka koje rastu u litoralnoj zoni, u kombinaciji s proizvodnjom planktona koji raste u otvorenoj vodi. Močvarna područja mogu biti dio lentičnog sistema, jer se prirodno formiraju duž većine obala jezera, a širina močvarne i litoralne zone zavisi od nagiba obale i količine prirodnih promjena nivoa vode, unutar i između godina. Često se u ovoj zoni nakupljaju mrtva stabla, bilo od vjetropada na obali ili trupaca transportovanih na lokaciju tokom poplava. Ovi drvenasti ostaci pružaju važno stanište za ribe i ptice gniježđice, kao i štite obale od erozije. ==Abiotičke komponente== ===Svjetlost=== Svjetlost obezbjeđuje solarnu energiju potrebnu za pokretanje procesa fotosinteze, glavnog izvora energije lentičnih sistema.<ref name="bronmark:2005"/> Količina primljene svjetlosti zavisi od kombinacije nekoliko faktora. Mali ribnjaci mogu biti u zasjenjenju okolnim drvećem, dok oblačnost može uticati na dostupnost svjetlosti u svim sistemima, bez obzira na veličinu. Sezonski i dnevni faktori također igraju ulogu u dostupnosti svjetlosti jer što je plići ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, to se više svjetlosti gubi refleksijom. Ovo je poznato kao [[Beerov zakon]].<ref name="giller:1998"/> Nakon što [[svjetlost]] prodre kroz površinu, može se raspršiti i česticama suspendiranim u vodenom stubu. Ovo raspršenje smanjuje ukupnu količinu svjetlosti s povećanjem dubine.<ref name="kalff:2002"/><ref name="moss:1998"/> Jezera su podijeljena na [[fotička zona|fotičku]] i [[afotićka zona|afotičku]] regiju, pri čemu prva prima sunčevu svjetlost, a druga se nalazi ispod dubine prodiranja svjetlosti, što je čini lišenom [[fotosinteza|fotosintetskog]] kapaciteta.<ref name="bronmark:2005"/> U odnosu na zonaciju jezera, smatra se da pelagična i [[bentos]]ka zona leže unutar fotičke regije, dok se [[profundalna zona]] nalazi u afotičkoj regiji.<ref name="brown:1987"/> ===Temperatura=== [[Temperatura]] je važan abiotiski faktor u lentičnim ekosistemima jer je većina biote [[poikiloterm]]na, gdje su unutrašnje tjelesne temperature definirane okolnim sistemom. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem do ili iz zraka i okolnog supstrata.<ref name="giller:1998"/> Plitke bare često imaju kontinuirani temperaturni gradijent od toplijih voda na površini do hladnijih voda na dnu. Osim toga, temperaturne fluktuacije mogu se uveliko razlikovati u ovim sistemima, i dnevno i sezonski.<ref name="brown:1987"/> Temperaturni režimi su vrlo različiti u velikim jezerima. U umjerenim regijama, naprimjer, kako temperatura zraka raste, ledeni sloj formiran na površini jezera se raspada, ostavljajući vodu na približno 4°C. Ovo je temperatura na kojoj voda ima najveću gustoću. Kako sezona napreduje, više temperature zraka zagrijavaju površinske vode, čineći ih manje gustima. Dublje vode ostaju hladne i guste, zbog smanjenog prodiranja svjetlosti. Kako ljeto počinje, uspostavljaju se dva različita sloja, s tako velikom temperaturnom razlikom između njih da ostaju stratificirani. Najniža zona u jezeru je najhladnija i naziva se [[hipolimnion]]. Gornja topla zona naziva se [[epilimnion]]. Između ovih zona nalazi se pojas brzih promjena temperature koji se naziva [[termoklina]]. Tokom hladnije jesenje sezone, toplina se gubi na površini i epilimnion se hladi. Kada su temperature dvije zone dovoljno blizu, vode se ponovo počinju miješati, kako bi stvorile ujednačenu temperaturu, događaj koji se naziva jezeraski promet. Zimi dolazi do inverzne stratifikacije jer se voda blizu površine hladi i smrzava, dok toplija, ali gušća voda ostaje blizu dna. Uspostavlja se termo[[klina]] i ciklus se ponavlja.<ref name="brown:1987"/><ref name="bronmark:2005"/> [[Slika:LSE Stratification.png|1000px|thumb|<center> Sezonska stratifikacija u umjerenim jezerima</center>]] {{clear}} ===Vjetar=== [[Slika:Foamlines.png|right|thumb|upright=1.6| Ilustracija Langmuirovih rotacija; otvoreni krugovi = čestice s pozitivnim uzgonom, zatvoreni krugovi = čestice s negativnim uzgonom]] U izloženim sistemima, [[vjetar]] može stvoriti turbulentne, spiralno formirane površinske struje koje se nazivaju [[Langmuirova cirkulacija]]. Kako se tačno ove struje uspostavljaju još uvijek nije dobro shvaćeno, ali je očigledno da uključuje određenu interakciju između horizontalnih površinskih struja i površinskih gravitacijskih talasa. Vidljivi rezultat ovih rotacija, koji se može vidjeti u bilo kojem jezeru, su površinske linije pjene koje se protežu paralelno sa smjerom vjetra. Čestice s pozitivnim uzgonom i mali organizmi koncentriraju se u liniji pjene na površini, a objekti s negativnim uzgonom nalaze se u uzlaznoj struji između dvije rotacije. Objekti s neutralnim plovnim potencijalom imaju tendenciju da budu ravnomjerno raspoređeni u vodenom stubu.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Ova turbulencija cirkuliše hranjive tvari u vodenom stubu, što je čini ključnom za mnoge pelagične vrste; međutim, njen uticaj na bentoske i dubinske organizme je minimalan ili nepostojeći.<ref name="kalff:2002"/> Stepen cirkulacije [[nutrijent|hranjivih tvari]] je specifičan za sistem, jer zavisi od faktora kao što su jačina i trajanje vjetra, kao i dubina i produktivnost jezera ili bazena. ===Hemija=== {{glavni|Vodeno disanje}} [[Kisik]] je neophodan za organizamsko [[Disanje (fiziologija)|disanje]]. Količina kisika prisutnog u stajaćim vodama zavisi od: 1) površine prozirne vode izložene zraku, 2) cirkulacije vode unutar sistema i 3) količine kisika koju generiraju i koriste prisutni organizmi.<ref name="brown:1987"/> U plitkim, [[biljka]]ma bogatim bazenima mogu postojati velike fluktuacije kisika, s izuzetno visokim koncentracijama koje se javljaju tokom dana zbog [[fotosinteza|fotosinteze]] i vrlo niskim vrijednostima noću kada je disanje dominantan proces primarnih proizvođača. Termalna stratifikacija u većim sistemima također može uticati na količinu kisika prisutnog u različitim zonama. [[Epilimnion]] je bogat kisikom jer brzo cirkulira, dobijajući kisik putem kontakta sa zrakom. [[Hipolimnion]], međutim, cirkulira vrlo sporo i nema atmosferski kontakt. Osim toga, u hipolimnionu postoji manje [[kariofite|zelenih biljaka]], tako da se [[fotosinteza|fotosintezom]] oslobađa manje kisika. U [[proljeće]] i [[jesen]] kada se epilimnion i hipolimnion miješaju, kisik se ravnomjernije raspoređuje u sistemu. Nizak nivo kisika karakterističan je za profundalnu zonu zbog nakupljanja raspadajuće vegetacije i životinjske tvari koja "pada" iz pelagičnih i [[bentos]]kih zona i nemogućnosti podrške primarnim proizvođačima.<ref name="brown:1987"/> [[Fosfor]] je važan za sve organizme jer je komponenta [[DNK]] i [[RNK]] i uključen je u [[metabolizam]] ćelija kao komponenta [[ATP]]-a i [[ADP]]-a. Također, fosfor se ne nalazi u velikim količinama u slatkovodnim sistemima, što ograničava fotosintezu kod primarnih proizvođača, čineći ga glavnom odrednicom proizvodnje lentičnog sistema. Ciklus fosfora je složen, ali model opisan u nastavku opisuje osnovne puteve. Fosfor uglavnom ulazi u ribnjak ili jezero putem otjecanja iz sliva ili atmosferskim taloženjem. Po ulasku u sistem, reaktivni oblik fosfora obično apsorbiraju [[alge]] i makrofiti, koji oslobađaju nereaktivni spoj fosfora kao nusprodukt fotosinteze. Ovaj fosfor može driftati prema dolje i postati dio bentoskog ili profundalnog sedimenta, ili ga [[mikrobi]] u vodenom stupcu mogu [[remineralizacija|remineralizirati]] u reaktivni oblik. Slično tome, nereaktivni fosfor u sedimentu može se remineralizirati u reaktivni oblik.<ref name="bronmark:2005"/> Sedimenti su generalno bogatiji fosforom od jezerske vode, što ukazuje na to da ovaj [[nutrijent]] može imati dugo vrijeme zadržavanja tamo prije nego što se remineralizira i ponovo uvede u sistem.<ref name="kalff:2002"/> ==Biotske komponente== [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a lake.xcf|thumb|upright=1.6|[[Mreža zajedničkog pojavljivanja]] bakterijske zajednice u jezeru]] ===Bakterije=== [[Bakterije]] su prisutne u svim regijama lentičnih voda. Slobodnoživeći oblici povezani su s raspadajućim organskim materijalom, [[biofilm]]om na površinama stijena i biljaka, suspendiranim u vodenom stubu i u sedimentima bentoskih i profundalnih zona. Drugi oblici su također povezani s crijevima lentičnih životinja kao paraziti ili u [[komensalizam|komenzalnim]] odnosima.<ref name="kalff:2002"/> Bakterije imaju važnu ulogu u metabolizmu sistema putem recikliranja hranjivih tvari,<ref name="bronmark:2005"/> o čemu se raspravlja u odjeljku Trofički odnosi. ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Nelumbo nucifera LOTUS bud.jpg|thumb|upright|''[[Nelumbo nucifera]]'', vodena biljka.]] [[Alge]], uključujući i [[fitoplankton]] i [[perifiton]], glavni su [[fotosinteza|fotosintetizatori]] u [[bara]]ma i jezerima..<ref>{{Cite journal |last1=Cael |first1=B. B. |last2=Seekell |first2=David A. |date=2023 |title=How does lake primary production scale with lake size? |journal=Frontiers in Environmental Science |volume=11 |doi=10.3389/fenvs.2023.1103068 |issn=2296-665X |doi-access=free }}</ref> Fitoplankton se nalazi kako pluta u vodenom stubu pelagijske zone. Mnoge vrste imaju veću gustoću od vode, što bi trebalo uzrokovati da nenamjerno potonu u bentos. Da bi se suprotstavili ovome, fitoplankton je razvio mehanizme promjene gustoće, formiranjem [[vakuola]] i plinskih [[vezikula]], ili promjenom oblika kako bi izazvao otpor, čime se usporava njihovo spuštanje.<ref>{{Cite web |last=Smriti |first=Saifun Nahar |date=2023-10-05 |title=Adaptation of Phytoplankton to Float in Water |url=https://greenleen.com/adaptation-of-phytoplankton-to-float-in-water/ |access-date=2023-10-05 |website=GreenLeen.Com |language=en-US}}</ref> Vrlo sofisticirana [[adaptacija]] koju koristi mali broj [[vrsta]] je rep sličan [[flagela]]ma koji može podesiti vertikalni položaj i omogućiti [[kretanje]] u bilo kojem smjeru.<ref name="bronmark:2005"/> Fitoplankton također može održavati svoje prisustvo u vodenom stubu, cirkulirajući u [[Langmuiroca cirkulacija|Langmuirovim rotacijama]].<ref name="kalff:2002"/> Perifitske alge, s druge strane, pričvršćene su za supstrat. U [[jezero|jezerima]] i [[bara]]ma mogu prekriti sve [[bentos]]ke površine. Obje vrste planktona su važne kao izvori hrane i kao dobavljači kisika.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] žive i u bentoskoj i u pelagičnoj zoni i mogu se grupirati prema načinu rasta: ⑴ '''emergentne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s [[list]]ovima i [[cvijet|cvjetovima]] koji se protežu u zrak; ⑵ '''plutajuće-lisne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s plutajućim listovima; ⑶ '''potopljeni''' = rastu ispod površine; ⑷ '''slobodno plutajući makrofiti''' = nisu ukorijenjeni u supstratu i plutaju na površini.<ref name="brown:1987"/> Ovi različiti oblici [[makrofit]]a uglavnom se javljaju u različitim područjima [[bentos]]ke zone, s emergentnom [[vegetacija|vegetacijom]] najbliže obali, zatim makrofitima s plutajućim listovima, a zatim potopljenom vegetacijom. Slobodno plutajući makrofiti mogu se pojaviti bilo gdje na površini sistema.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] su plutajuće od svojih kopnenih pandana jer [[slatka voda]] ima veću gustoću od zraka. Zbog toga strukturna krutost nije važna u jezerima i barama (osim u nadzemnim stabljikama i listovima). Dakle, listovi i stabljike većine vodenih biljaka koriste manje energije za izgradnju i održavanje drvenastog tkiva, ulažući tu energiju u brzi rast.<ref name="brown:1987"/> Da bi se nosile sa stresovima izazvanim vjetrom i valovima, biljke moraju biti i fleksibilne i žilave. Svjetlost, dubina vode i vrsta supstrata su najvažniji faktori koji kontrolišu distribuciju potopljenih vodenih biljaka.<ref name=Keddy>Keddy, P.A. (2010). Wetland Ecology: Principles and Conservation (2nd edition). Cambridge University Press, Cambridge, UK. {{ISBN|0521739675}}.</ref> Macrophytes are sources of food, oxygen, and habitat structure in the benthic zone, but cannot penetrate the depths of the euphotic zone, and hence are not found there.<ref name="brown:1987"/><ref name="moss:1998">{{cite book | last = Moss | first = B. | title = Ecology of Freshwaters: man and medium, past to future | publisher = Blackwell Science, London | year = 1998 | isbn = 0632035129 | page = [https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 557] | url = https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 }}</ref> ===Beskičmenjeci=== [[Slika:Water strider G remigis.jpg|thumb|right|[[Gerridae|Vodene buhe]] su grabežljivi [[insekti]] koji se oslanjaju na [[površinska napetost| površinsku napetost]] da bi hodali po površini vode. [Žive na površini [[bara]], [[močvara]] i drugih mirnih voda. Mogu se kretati vrlo brzo, do 1,5&nbsp;[[metar u sekundi|m/s]].]] [[Zooplankton]] su sitne [[životinje]] koje lebde u vodenom stubu. Poput fitoplanktona, ove vrste su razvile mehanizme koji ih sprječavaju da potonu u dublje vode, uključujući oblike tijela koji izazivaju otpor i aktivno mahanje dodacima (kao što su antene ili bodlje).<ref name="brown:1987"/> Ostanak u vodenom stubu može imati svoje prednosti u smislu hranjenja, ali nedostatak utočišta u ovoj zoni ostavlja zooplankton ranjivim na [[predator]]e. Kao odgovor na to, neke vrste, posebno ''[[Daphnia]]'' sp., vrše dnevne vertikalne migracije u vodenom stubu pasivno tonući u tamnije niže dubine tokom dana i aktivno se krećući prema površini tokom noći. Također, budući da uslovi u lentičnom sistemu mogu biti prilično promjenjivi tokom godišnjih doba, zooplankton ima sposobnost prelaska sa polaganja običnih [[jaja]] na jaja u mirovanju kada nedostaje hrane, temperature padnu ispod 2°C ili ako je brojnost predatora velika. Ova jaja u mirovanju imaju [[dijapauza|dijapauzu]], ili period mirovanja, koji bi trebao omogućiti zooplanktonu da se susretne s uslovima koji su povoljniji za preživljavanje kada se konačno izlegu.<ref name="gliwicz:2004">Gliwicz, Z. M. "Zooplankton", pp. 461–516 in O'Sullivan (2005)</ref> The invertebrates that inhabit the benthic zone are numerically dominated by small species, and are species-rich compared to the zooplankton of the open water. They include: [[Crustacean]]s (e.g. [[crab]]s, [[crayfish]], and [[shrimp]]), [[Mollusca|molluscs]] (e.g. [[clam]]s and [[snail]]s), and numerous types of insects.<ref name="bronmark:2005"/> Ovi organizmi se uglavnom nalaze u područjima rasta makrofita, gdje se nalaze najbogatiji resursi, voda bogata kisikom i najtopliji dio ekosistema. Strukturno raznoliki slojevi makrofita važna su mjesta za akumulaciju organske tvari i pružaju idealno područje za kolonizaciju. Sedimenti i biljke također nude veliku zaštitu od grabežljivih riba.<ref name="kalff:2002"/> Vrlo malo beskičmenjaka može nastaniti hladnu, tamnu i kisikom siromašnu [[duboku zonu]]. Oni koji mogu, često su crvene boje, zbog prisustva velikih količina [[hemoglobina]], što znatno povećava količinu kisika koja se prenosi do ćelija.<ref name="brown:1987"/> Budući da je koncentracija kisika unutar ove zone niska, većina vrsta gradi tunele ili jazbine u kojima se mogu sakriti i koriste minimalnu količinu pokreta potrebnih za cirkulaciju vode, privlačeći kisik bez trošenja previše energije.<ref name="brown:1987"/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== Ribe imaju niz fizioloških tolerancija koje zavise od toga kojoj vrsti pripadaju. Imaju različite letalne temperature, potrebe za rastvorenim kisikom i potrebe za mriješćenjem koje se zasnivaju na njihovim nivoima aktivnosti i ponašanju. Budući da su ribe vrlo pokretne, one su u stanju da se nose s nepogodnim abiotičkim faktorima u jednoj zoni jednostavnim prelaskom u drugu. Na primjer, osoba koja se hrani detritusom u dubokoj zoni i koja utvrdi da je koncentracija kisika prenisko pala, može se hraniti bliže bentoskoj zoni. Riba također može promijeniti svoje prebivalište tokom različitih dijelova svog životnog ciklusa: izleganje u sedimentnom gnijezdu, zatim prelazak u zatravljenu bentosku zonu radi razvoja u zaštićenom okruženju s resursima hrane, i konačno u pelagijalnu zonu kao odrasla jedinka. I drugi taksoni kičmenjaka nastanjuju lentičke sisteme. To uključuje [[vodozemci|vodozemce]] (npr. [[daždevnjak]]e i [[žabe]]), [[gmizavci|gmizavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]] i [[aligatori|aligatore]]) i veliki broj [[vrsta]] vodenih [[ptica]].<ref name="moss:1998"/> Većina ovih kičmenjaka provodi dio svog vremena u kopnenim [[stanište|staništima]] i stoga nisu direktno pogođeni abiotičkim faktorima u jezeru ili ribnjaku. Mnoge vrste riba su važne i kao potrošači i kao plijen za gore spomenute veće [[kičmenjak]]e. ==Trofički odnosi== ===Primarni proizvođači=== Lentični sistemi većinu svoje energije dobijaju fotosintezom koju vrše vodene biljke i [[alge]].<ref>{{cite journal |last1=Zhang |first1=Ke |last2=Yang |first2=Xiangdong |last3=Kattel |first3=Giri |last4=Lin |first4=Qi |last5=Shen |first5=Ji |title=Freshwater lake ecosystem shift caused by social-economic transitions in Yangtze River Basin over the past century |journal=Scientific Reports |date=21 November 2018 |volume=8 |issue=1 |pages=17146 |doi=10.1038/s41598-018-35482-5 |pmid=30464220 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-35482-5 |access-date=13 January 2024 |language=en |issn=2045-2322|hdl=11343/219728 |hdl-access=free |pmc=6249226 }}</ref> Ovaj [[autohtonost|autohtoni]] proces uključuje kombinaciju [[ugljik-dioksid]]a, [[voda|vode]] i [[sunčeva ennergija|sunčeve energije]] za proizvodnju [[ugljikohidrat]]a i rastvorenog kisika. Unutar jezera ili bare, potencijalna brzina fotosinteze uglavnom se smanjuje s dubinom zbog slabljenja [[svjetlost]]i.<ref>{{Cite journal |last=Pirc |first=Helmut |date=January 1986 |title=Seasonal aspects of photosynthesis in Posidonia oceanica: Influence of depth, temperature and light intensity |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0304377086900215 |journal=Aquatic Botany |language=en |volume=26 |pages=203–212 |doi=10.1016/0304-3770(86)90021-5|url-access=subscription }}</ref> Međutim, [[fotosinteza]] često je niska na gornjih nekoliko milimetara površine, vjerovatno zbog inhibicije [[UV|ultraljubičastim svjetlom]]. Tačna dubina i mjerenja brzine fotosinteze ove krivulje su specifična za sistem i zavise od: 1) ukupne [[biomasa|biomase]] fotosintetskih ćelija, 2) količine materijala koji slabe svjetlost i 3) obilja i frekventnog raspona [[pigment|pigmenata]] koji apsorbiraju svjetlost (tj. [[hlorofil]]a) unutar fotosintetskih ćelija.<ref name="moss:1998"/> [[Energija]] koju stvaraju ovi [[primarni proizvođač]]i važna je za zajednicu jer se prenosi na više trofičke nivoe putem potrošnje.<ref>{{cite journal |last1=Shimoda |first1=Yuko |last2=Azim |first2=M. Ekram |last3=Perhar |first3=Gurbir |last4=Ramin |first4=Maryam |last5=Kenney |first5=Melissa A. |last6=Sadraddini |first6=Somayeh |last7=Gudimov |first7=Alex |last8=Arhonditsis |first8=George B. |title=Our current understanding of lake ecosystem response to climate change: What have we really learned from the north temperate deep lakes? |journal=Journal of Great Lakes Research |date=1 March 2011 |volume=37 |issue=1 |pages=173–193 |doi=10.1016/j.jglr.2010.10.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0380133010002091 |access-date=13 January 2024 |issn=0380-1330|url-access=subscription }}</ref> ===Bakterije=== Velika većina [[bakterija]] u jezerima i [[bara]]ma dobija energiju razgradnjom vegetacije i životinjske materije. U pelagijalnoj zoni, mrtve ribe i povremeni [[alohtonost|alohtoni]] unos otpada su primjeri grubih čestica organske materije (CPOM>1 mm). [[Bakterije]] ih razgrađuju u fine čestice organske materije (FPOM<1 mm), a zatim dalje u upotrebljive [[nutrijent|hranjive tvari]]. Mali organizmi poput [[plankton]]a također su okarakterizirani kao FPOM. Vrlo niske koncentracije hranjivih tvari oslobađaju se tokom razgradnje jer ih bakterije koriste za izgradnju vlastite biomase. Međutim, bakterije konzumiraju [[protozoe]], koje zatim konzumiraju zooplankton, a zatim dalje na [[tofički nivo|trofičkim nivoima]]. Elementi osim [[ugljik]]a, posebno [[fosfor]] i [[dušik]], regeneriraju se kada se [[protozoe]] hrane bakterijskim [[plijen]]om. <ref>{{Cite journal|last=Pernthaler|first=Jakob|date=July 2005|title=Predation on prokaryotes in the water column and its ecological implications|url=https://www.nature.com/articles/nrmicro1180|journal=Nature Reviews Microbiology|language=en|volume=3|issue=7|pages=537–546|doi=10.1038/nrmicro1180|pmid=15953930 |s2cid=336473 |issn=1740-1534|url-access=subscription}}</ref> and this way, nutrients become once more available for use in the water column. This regeneration cycle is known as the [[microbial loop]]<ref>{{Cite journal|last1=Azam|first1=F|last2=Fenchel|first2=T|last3=Field|first3=Jg|last4=Gray|first4=Js|last5=Meyer-Reil|first5=La|last6=Thingstad|first6=F|date=1983|title=The Ecological Role of Water-Column Microbes in the Sea|url=http://www.int-res.com/articles/meps/10/m010p257.pdf|journal=Marine Ecology Progress Series|language=en|volume=10|pages=257–263|doi=10.3354/meps010257|bibcode=1983MEPS...10..257A|issn=0171-8630}}</ref> i ključna je komponenta lentičnih [[lanac ishrane|lanaca ishrane]].<ref name="bronmark:2005"/> Razgradnja organskih [[materija]]la može se nastaviti u bentoskim i profundalnim zonama ako materija pada kroz vodeni stub prije nego što je pelagične bakterije potpuno probave. Bakterije se ovdje nalaze u najvećoj količini u sedimentima, gdje su obično 2–1000 puta češće nego u vodenom stubu.<ref name="gliwicz:2004"/> ===Bentoski beskičmenjaci=== [[Bentoski beskičmenjaci]], zbog visokog nivoa bogatstva [[vrsta]], imaju mnogo metoda hvatanja plijena. [[Filterski hranitelj]]i stvaraju struje putem sifona ili udaranja [[cilija]], kako bi privukli vodu i njen nutritivni sadržaj prema sebi radi procijedivanja. [[Ispaša|Pašnjaci]] koriste adaptacije za struganje, grebanje i usitnjavanje, kako bi se hranili [[perifit]]skim [[alga]]ma i makrofitima. Članovi ceha sakupljača pretražuju [[sediment]]e, birajući specifične čestice grabljivim dodacima. [[Beskičmenjaci]] koji se hrane nanosima neselektivno konzumiraju sediment, probavljajući sav organski materijal koji on sadrži. Konačno, neki beskičmenjaci pripadaju grupi predatora, hvatajući i konzumirajući žive [[životinje]].<ref name="bronmark:2005"/><ref name="jonasson:2003">Jónasson, P. M. "Benthic Invertebrates", pp. 341–416 in O'Sullivan (2005)</ref> Profundalna zona je dom jedinstvene grupe riba koje se hrane filtriranjem i koriste male pokrete tijela kako bi privukle struju kroz rupe koje su stvorile u sedimentu. Ovaj način ushrane zahtijeva najmanje kretanja, što omogućava ovim [[vrsta]]ma da uštede energiju.<ref name="brown:1987"/> Mali broj beskičmenjaka su [[predator]]i u profundalnoj zoni. Ove vrste vjerovatno potiču iz drugih regija i dolaze na ove dubine samo da bi se hranile. Velika većina beskičmenjaka u ovoj zoni hrani se nanosima, crpeći energiju iz okolnih sedimenata.<ref name="jonasson:2003"/> ===Ribe=== Veličina, pokretljivost i senzorne sposobnosti [[riba]], omogućavaju im da iskoriste široku bazu [[plijen]]a, koja pokriva više zona. Poput beskičmenjaka, prehrambene navike riba mogu se podijeliti u cehove. U pelagijalnoj zoni, [[biljojedi]] pasu perifiton i makrofite ili skupljaju [[fitoplankton]] iz vodenog stupca. [[Mesojedi]] uključuju [[ribe]] koje se hrane zooplanktonom u vodenom stubu (zooplanktivori), insektima na površini vode, na bentoskim strukturama ili u sedimentu ([[insektivori]]), i one koje se hrane drugim ribama ([[piscivori]]). Ribe koje konzumiraju detritus i dobijaju energiju prerađujući njegov organski materijal nazivaju se [[detritivori]]. [[omnivori|Svejedi]] unose širok spektar plijena, koji obuhvata biljni, životinjski i [[detritus]]ni materijal. Konačno, članovi [[parazit]]skog ceha dobijaju hranu od vrste domaćina, obično druge ribe ili velikog kičmenjaka.<ref name="bronmark:2005"/> Pripadnici ribljih [[takson]]a fleksibilni su u svojim prehrambenim ulogama, mijenjajući svoju ishranu u zavisnosti od uslova okoline i dostupnosti plijena. Mnoge vrste također prolaze kroz promjenu ishrane kako se razvijaju. Stoga je vjerovatno da bilo koja pojedinačna riba zauzima više prehrambenih cehova tokom svog života.<ref name="windfield:2003">Winfield, I. J. "Fish Population Ecology", pp. 517–537 in O'Sullivan (2005)</ref> ===Lentične mreže ishrane=== Kao što je navedeno u prethodnim odjeljcima, lentična [[biota]] je povezana u složenu []mreža ishrane|mrežu trofičkih odnosa]]. Ovi organizmi se mogu smatrati labavo povezanim sa specifičnim trofičkim grupama (npr. primarni proizvođači, biljojedi, primarni mesojedi, sekundarni mesojedi, itd.). Naučnici su razvili nekoliko teorija kako bi razumjeli mehanizme koji kontrolišu brojnost i [[raznolikost]] unutar ovih grupa. Vrlo općenito, [[Ekologija|procesi odozgo prema dolje i odozdo prema gore]] diktiraju da brojnost taksona [[plijen]]a zavisi od djelovanja potrošača sa viših [[trofički nivo|trofičkih nivoa]]. Tipično, ovi procesi funkcionišu samo između dva trofička nivoa, bez uticaja na ostale. Međutim, u nekim slučajevima, vodeni sistemi doživljavaju [[trofička kaskada| trofičku kaskadu]]; naprimjer, to se može dogoditi ako [[primarni producenti]] imaju manje ispaše [[biljojed]]a jer ove biljojede potiskuju [[mesojedi]]. [[Odozgo prema dolje i odozdo prema gore#Ekologija|Odozdo prema gore]] procesi funkcioniraju kada brojnost ili raznolikost članova viših trofičkih nivoa ovisi o dostupnosti ili kvaliteti resursa s nižih nivoa. Konačno, kombinirana teorija regulacije, odozdo prema gore:odozgo prema dolje, kombinira predviđene utjecaje potrošača i dostupnosti resursa. Predviđa da će trofički nivoi blizu najnižih trofičkih nivoa biti najviše pod uticajem sila odozdo prema gore, dok bi efekti odozgo prema dolje trebali biti najjači na najvišim nivoima.<ref name="bronmark:2005"/> ==Obrasci zajednice i raznolikost== ===Lokalno bogatstvo vrsta=== [[Biodiverzitet]] lentičkog sistema raste s površinom jezera ili bare. To se pripisuje većoj vjerojatnosti da će djelomično kopnene vrste pronaći veći sistem. Također, budući da veći sistemi obično imaju veće [[populacije]], smanjuje se šansa za [[izumiranje]].<ref name="browne:1982">{{cite journal | last = Browne | first = R. A. | title = Lakes as islands: biogeographic distribution, turnover rates, and species composition in the lakes of central New York | journal = Journal of Biogeography | volume = 8 1| pages = 75–83 | year = 1981 | issue = 1 | jstor = 2844594| doi =10.2307/2844594}}</ref> Dodatni faktori, uključujući temperaturni režim, pH, dostupnost hranjivih tvari, složenost staništa, stope [[specijacija|specijacije]], [[kompeticija|konkurenciju]] i [[predatorstvo]], povezani su s brojem vrsta prisutnih unutar sistema.<ref name="bronmark:2005"/><ref name=Keddy/> ===Obrasci sukcesije u planktonskim zajednicama – PEG model=== [[Fitoplankton]]ske i [[zooplankton]]ske zajednice u jezerskim sistemima prolaze kroz sezonsku sukcesiju u odnosu na dostupnost [[nutrijent|hranjivih tvari]], [[predator]]stvo i konkurenciju. Sommer ''et al.''<ref name="sommer:1986">{{cite journal | last = Sommer | first = U. |author2=Z. M. Gliwicz |author3=W. Lampert |author4=A. Duncan | title = The PEG-model of seasonal succession of planktonic events in freshwaters | journal = Archiv für Hydrobiologie | volume = 106 | pages = 433–471 | year = 1986 | issue = 4 | doi = 10.1127/archiv-hydrobiol/106/1986/433 | s2cid = 84069604 }}</ref> opisali su ove obrasce kao dio modela Plankton Ecology Group ([[Model planktonske ekološke groupe|PEG]]), sa 24 tvrdnje konstruisane iz analize brojnih sistema. Slijedeće uključuje podskup ovih tvrdnji, kako su objasnili Brönmark i Hansson<ref name="bronmark:2005"/> ilustrujući sukcesiju kroz jedan sezonski ciklus: ''[[Zima]]''<br> 1. Povećana dostupnost hranjivih tvari i svjetlosti rezultira brzim rastom [[fitoplankton]]a pred kraj zime. Dominantne vrste, poput [[dijatomeja]], su male i imaju sposobnost brzog rasta. 2. [[Zooplankton]] konzumira ove [[plankton]]e, koji postaju dominantni planktonski taksoni. ''[[Proljeće]]''<br> 3. Nastaje [[faza bistre vode]], jer se populacije fitoplanktona smanjuju zbog povećanog predatorstva od strane rastućeg broja zooplanktona. ''[[Ljeto]]''<br> 4. Brojnost zooplanktona opada kao rezultat smanjenog plijena fitoplanktona i povećanog predatorstva od strane mladih [[riba]].<br> 5. S povećanom dostupnošću hranjivih tvari i smanjenim predatorstvom od strane zooplanktona, razvija se raznolika zajednica fitoplanktona.<br> 6. Kako ljeto odmiče, hranjive tvari se smanjuju predvidljivim redoslijedom: fosfor, [[silicij-dioksid]], a zatim [[dušik]]. Brojnost različitih vrsta fitoplanktona varira u odnosu na njihovu biološku potrebu za ovim hranjivim tvarima.<br> 7. Mali [[zooplankton]] postaje dominantna vrsta zooplanktona jer je manje osjetljiv na [[predator]]stvo riba. ''[[Jesen]]''<br> 8. Predatorstvo riba se smanjuje zbog nižih temperatura, a broj zooplanktona svih veličina se povećava. ''[[Zima]]''<br> 9. Hladne temperature i smanjena dostupnost svjetlosti rezultiraju nižim stopama primarne proizvodnje i smanjenim populacijama fitoplanktona. 10. Reprodukcija zooplanktona se smanjuje zbog nižih temperatura i manje plijena. PEG model predstavlja idealiziranu verziju ovog obrasca sukcesije, dok su prirodni sistemi poznati po svojim varijacijama.<ref name="bronmark:2005"/> ===Latitudinalni obrasci=== Postoji dobro dokumentiran globalni obrazac koji povezuje smanjenje biljne i životinjske raznolikosti s povećanjem geografske širine, odnosno, postoji manje vrsta kako se krećemo prema polovima. Uzrok ovog obrasca je jedna od najvećih zagonetki za ekologe danas. Teorije za objašnjenje uključuju dostupnost [[energija|energije]], [[klima]]tsku varijabilnost, poremećaje, konkurenciju itd.<ref name="bronmark:2005"/> Uprkos ovom globalnom gradijentu raznolikosti, ovaj obrazac može biti slab za slatkovodne sisteme u poređenju sa globalnim morskim i kopnenim sistemima.<ref name="hillebrand:2004">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. | title = On the generality of the latitudinal diversity gradient | journal = American Naturalist | volume = 163| pages = 192–211 | year = 2004 | pmid = 14970922 | doi = 10.1086/381004 | issue = 2| s2cid = 9886026 | url = http://oceanrep.geomar.de/4048/1/Hillebrand_2004_Amer_nat.pdf }}</ref> Ovo može biti povezano s veličinom, kao što su Hillebrand and Azovsky<ref name="hillebrand:2001">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. |author2=A. I. Azovsky | title = Body size determines the strength of the latitudinal diversity gradient | journal = Ecography | volume = 24 | pages = 251–256 | year = 2001 | doi =10.1034/j.1600-0587.2001.240302.x | issue = 3}}</ref> otkrili su da manji organizmi ([[protozoe]] i [[plankton]]) nisu snažno pratili očekivani trend, dok su veće vrste ([[kičmenjaci]]) pratile. To su pripisali boljoj sposobnosti širenja manjih organizama, što može rezultirati visokom globalnom rasprostranjenošću.<ref name="bronmark:2005"/> ==Životni ciklusi prirodnih jezera== ===Stvaranje jezera=== Jezera se mogu formirati na različite načine, ali najčešći su ukratko razmotreni u nastavku. Najstariji i najveći sistemi rezultat su [[tektonika|tektonskih]] aktivnosti. Jezera „Velike pukotine“ (''rift'') u Africi, naprimjer, rezultat su seizmičke aktivnosti duž mjesta razdvajanja dvije [[tektonska ploča|tektonske ploče]]. Jezera formirana ledom nastaju kada se [[glečeri]] povuku, ostavljajući za sobom abnormalnosti u obliku pejzaža koje se zatim pune vodom. Konačno, [[mrtvo jezero|mrtva jezera]] su [[fluvijal]] nogporijekla, nastaju kada se vijugavi riječni zavoj odvoji od glavnog korita.<ref name="bronmark:2005"/> ===Prirodno izumiranje=== Sva jezera i bare primaju sediment. Budući da se ovi sistemi zapravo ne šire, logično je pretpostaviti da će postajati sve plići, na kraju postajući močvare ili kopnena [[vegetacija]]. Dužina ovog procesa trebala bi zavisiti od kombinacije dubine i brzine sedimentacije. Moss<ref name="moss:1998"/> daje primjer [[Tanganjika|jezera Tanganjika]], koje dostiže dubinu od 1500 m i ima brzinu sedimentacije od 0,5 mm/god. Pod pretpostavkom da na sedimentaciju ne utiču antropogeni faktori, ovaj sistem bi trebao izumrijeti za otprilike tri miliona godina. Plitki lentični sistemi bi se također mogli popuniti kako močvare prodiru prema unutra od rubova. Ovi procesi se odvijaju u mnogo kraćem vremenskom periodu, potrebno je stotine do hiljade godina da se završi proces izumiranja.<ref name="moss:1998"/> ==Ljudski uticaji== ===Zakiseljavanje=== [[Sumpor-dioksid]] i [[dušik-oksidi]] se prirodno oslobađaju iz vulkana, organskih jedinjenja u tlu, močvarama i morskim sistemima, ali većina ovih jedinjenja potiče od sagorijevanja uglja, nafte, benzina i topljenja ruda koje sadrže [[sumpor]].<ref name="kalff:2002"/> Ove supstance se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u sočivaste sisteme kao [[kisele kiše]].<ref name="brown:1987"/> Jezera i bare koje sadrže temeljnu stijenu bogatu karbonatima imaju prirodni tampon, što rezultira nepromjenom pH vrijednosti. Međutim, sistemi bez ove podloge su vrlo osjetljivi na unos kiseline jer imaju nizak kapacitet neutralizacije, što rezultira padom pH vrijednosti čak i uz male unose kiseline.<ref name="kalff:2002"/> Pri [[pH]] vrijednosti od 5–6, raznolikost vrsta algi i [[biomasa]] znatno se smanjuju, što dovodi do povećanja prozirnosti vode – karakteristične osobine zakiseljenih jezera. Kako pH vrijednost nastavlja padati, sva [[fauna]] postaje manje raznolika. Najznačajnija karakteristika je poremećaj reprodukcije riba. Stoga se populacija na kraju sastoji od malog broja starih jedinki koje na kraju uginu i ostavljaju sisteme bez riba.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Kisele kiše su bile posebno štetne za jezera u [[Skandinaviji]], zapadnoj [[Škotskoj]], zapadnom [[Walesu]] i sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. ===Eutrofikacija=== [[Eutrofikacija|Eutrofijski]] sistemi sadrže visoku koncentraciju [[fosfor]]a (~30&nbsp;μg/L), [[dušik]]a (~1500&nbsp;μg/L) ili oboje.<ref name="bronmark:2005"/> Fosfor ulazi u sočivaste vode iz efluenta [[otpadne vode|otpadnih voda]], ispuštanja iz sirove kanalizacije ili oticanja s poljoprivrednog zemljišta. Dušik uglavnom dolazi iz [[Gnojivo|poljoprivrednih gnojiva]] oticanja ili ispiranja i naknadnog toka [[podzemna voda|podzemnih voda]]. Ovo povećanje hranjivih tvari potrebnih primarnim proizvođačima rezultira masovnim povećanjem rasta fitoplanktona, što se naziva "[[Cvjetanje algi|cvjetanje planktona]]." Ovo cvjetanje smanjuje prozirnost vode, što dovodi do gubitka potopljenih biljaka.<ref>{{Cite journal |last1=Birk |first1=Sapriya |last2=Miller |first2=J. David |last3=MacMullin |first3=Aidan |last4=Patterson |first4=R. Timothy |last5=Villeneuve |first5=Paul J. |date=February 2023 |title=Perceptions of Freshwater Algal Blooms, Causes and Health among New Brunswick Lakefront Property Owners |journal=Environmental Management |language=en |volume=71 |issue=2 |pages=249–259 |doi=10.1007/s00267-022-01736-2 |issn=0364-152X|doi-access=free |pmid=36318287 |pmc=9628596 }}</ref> Rezultirajuće smanjenje strukture [[staništa]] ima negativan uticaj na vrste koje ga koriste za mriješćenje, sazrijevanje i opći opstanak. Osim toga, veliki broj kratkoživućih fitoplanktona rezultira taloženjem ogromne količine mrtve [[biomasa|biomase]] u sedimentu.<ref name="moss:1998"/> Bakterijama su potrebne velike količine kisika za razgradnju ovog materijala, čime se smanjuje koncentracija kisika u vodi. Ovo je posebno izraženo u [[Stratifikacija jezera|stratificirana jezera]], kada [[termoklina]] sprječava miješanje vode bogate kisikom s površine s nižim nivoima. Niski ili anoksijski uvjeti isključuju postojanje pripadnike mnogih [[takson]]a koji nisu fiziološki tolerantni na ove uvjete.<ref name="bronmark:2005"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lentične sisteme i namjernim događajima (npr. poribljavanje, unošenje divljači i prehrambenih vrsta) kao i nenamjernim događajima (npr. u [[balaszna voda|balastnim vodama]]). Ovi organizmi mogu uticati na autohtone životinje putem konkurencije za [[plijen]] ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name="giller:1998">{{cite book | last = Giller | first = S. |author2=B. Malmqvist | title = The Biology of Streams and Rivers | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 1998 | isbn =0198549776 | page = 296 }}</ref> Što se tiče domaćih vrsta, osvajači mogu uzrokovati promjene u veličini i starosnoj strukturi, rasprostranjenosti, gustoći, rastu populacije, pa čak i dovesti populacije do izumiranja.<ref name="bronmark:2005"/> Primjeri istaknutih osvajača lentičnih sistema uključuju [[zebrasta dagnja| zebrastu dagnju]] i [[morska paklara|morsku paklaru]] u [[Velika jezera|Velikim jezerima]]. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija}} *[[Parametri kvalitete slatkovodne okoline]] *[[Aeracija jezera]] *[[Limnologija]] *[[Riječni ekosistem]] *[[Vještačka lentična vodena tijela Maharashtre]] *[[Ekološko ispuštanje]] == Reference == {{reflist|35em}} ===Dodatni izvori=== *{{cite book|author1=O'Sullivan, Patrick |author2=Reynolds, C. S. |title=The Lakes Handbook: Lake Restoration and Rehabilitation|url=https://books.google.com/books?id=LHc9uAAACAAJ|date=2005|publisher=Wiley|isbn=978-0-632-04795-6}} {{wiktionary|lentičnost}} {{teme vodenih ekosistema|state=expanded}} {{modeliranje ekosistema|expanded=none}} {{Ribnjak}} [[Kategorija:Vodeni biomi]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] 437yz8hhpjghdwkwqomnptg57hpevxv Razgovor:Knjiga mrtvih Srba Srebrenice i Birča 1992–1995. 1 533408 3831118 2026-04-18T12:41:26Z Pisanija 167578 /* Ima li šta sporno ? */ novi odlomak 3831118 wikitext text/x-wiki == Ima li šta sporno ? == Dobar dan poštovani @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] @[[Korisnik:Panasko|Panasko]], naročito novourednici na projektu sr.wiki sa kojim sam već imao priliku da polemišem o sličnim temama. Da Vam ne pišem iza leđa, i da se ubacujem sa uređivanjem, evo javno ovde hoću da raspravio šta je Vam sve sporno u ovom članku (koji je @[[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] danas postavio) ? Ovo je članak '''O''' Knjizi... ne o ubijenim Srbima u Srebrenici i Podrinju, nego o knjizi (publiakciji) koja pise o tome i tome...pa onda ko hoce to da procita , moze da procita u toj i toj knjizi. Sta je sporno u toj činjenici ? Ko neće da veruje knjizi da je to istina, ne mora. Kakvo OI, kakvi pouzdani izvori vi pominjete ? [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 14:41, 18 april 2026 (CEST) r6zx6bkkw41p8k4hosm48zn7yzgfji5 3831120 3831118 2026-04-18T12:44:12Z Mhare 481 /* Ima li šta sporno ? */ odgovor 3831120 wikitext text/x-wiki == Ima li šta sporno ? == Dobar dan poštovani @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] @[[Korisnik:Panasko|Panasko]], naročito novourednici na projektu sr.wiki sa kojim sam već imao priliku da polemišem o sličnim temama. Da Vam ne pišem iza leđa, i da se ubacujem sa uređivanjem, evo javno ovde hoću da raspravio šta je Vam sve sporno u ovom članku (koji je @[[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] danas postavio) ? Ovo je članak '''O''' Knjizi... ne o ubijenim Srbima u Srebrenici i Podrinju, nego o knjizi (publiakciji) koja pise o tome i tome...pa onda ko hoce to da procita , moze da procita u toj i toj knjizi. Sta je sporno u toj činjenici ? Ko neće da veruje knjizi da je to istina, ne mora. Kakvo OI, kakvi pouzdani izvori vi pominjete ? [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 14:41, 18 april 2026 (CEST) :Poštovani suradniče Pisanija, šabloni su sada uklonjeni, isprva članak nije imao dovoljno izvora, a u međuvremenu je dorađen. Ako se netko od drugih administratora ne slaže s ovim, možemo povesti raspravu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:44, 18 april 2026 (CEST) 08qk07qlottbfimu48y4a9asmrs4cvk 3831124 3831120 2026-04-18T12:54:39Z Panasko 146730 /* Ima li šta sporno ? */ odgovor 3831124 wikitext text/x-wiki == Ima li šta sporno ? == Dobar dan poštovani @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] @[[Korisnik:Panasko|Panasko]], naročito novourednici na projektu sr.wiki sa kojim sam već imao priliku da polemišem o sličnim temama. Da Vam ne pišem iza leđa, i da se ubacujem sa uređivanjem, evo javno ovde hoću da raspravio šta je Vam sve sporno u ovom članku (koji je @[[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] danas postavio) ? Ovo je članak '''O''' Knjizi... ne o ubijenim Srbima u Srebrenici i Podrinju, nego o knjizi (publiakciji) koja pise o tome i tome...pa onda ko hoce to da procita , moze da procita u toj i toj knjizi. Sta je sporno u toj činjenici ? Ko neće da veruje knjizi da je to istina, ne mora. Kakvo OI, kakvi pouzdani izvori vi pominjete ? [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 14:41, 18 april 2026 (CEST) :Poštovani suradniče Pisanija, šabloni su sada uklonjeni, isprva članak nije imao dovoljno izvora, a u međuvremenu je dorađen. Ako se netko od drugih administratora ne slaže s ovim, možemo povesti raspravu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:44, 18 april 2026 (CEST) :Kolega, :Prije svega dobrodosao na projekat Wikipedije na bosanskom jeziku. Drago nam je da si tu, te se nadamo plodnoj saradnji. :U vezi postavljenog pitanja na projektu Wikipedija na bosanskom jeziku drzimo do pravila Wikipedije, koriste sekundarni izvori, sto je bio inicijalni nedostatak. Obzirom da su ovi nedostaci uklonjeni, uklonjen je i odgovarajuci sablon. :Vas bih pozvao da date svoj doprinos ispravkom slicnih nedostataka. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:54, 18 april 2026 (CEST) 2cke2lggx240uge6ngw1ox7xmj7iw9h 3831126 3831124 2026-04-18T13:28:05Z AnToni 2325 /* Ima li šta sporno ? */ odgovor 3831126 wikitext text/x-wiki == Ima li šta sporno ? == Dobar dan poštovani @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] @[[Korisnik:Panasko|Panasko]], naročito novourednici na projektu sr.wiki sa kojim sam već imao priliku da polemišem o sličnim temama. Da Vam ne pišem iza leđa, i da se ubacujem sa uređivanjem, evo javno ovde hoću da raspravio šta je Vam sve sporno u ovom članku (koji je @[[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] danas postavio) ? Ovo je članak '''O''' Knjizi... ne o ubijenim Srbima u Srebrenici i Podrinju, nego o knjizi (publiakciji) koja pise o tome i tome...pa onda ko hoce to da procita , moze da procita u toj i toj knjizi. Sta je sporno u toj činjenici ? Ko neće da veruje knjizi da je to istina, ne mora. Kakvo OI, kakvi pouzdani izvori vi pominjete ? [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 14:41, 18 april 2026 (CEST) :Poštovani suradniče Pisanija, šabloni su sada uklonjeni, isprva članak nije imao dovoljno izvora, a u međuvremenu je dorađen. Ako se netko od drugih administratora ne slaže s ovim, možemo povesti raspravu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:44, 18 april 2026 (CEST) :Kolega, :Prije svega dobrodosao na projekat Wikipedije na bosanskom jeziku. Drago nam je da si tu, te se nadamo plodnoj saradnji. :U vezi postavljenog pitanja na projektu Wikipedija na bosanskom jeziku drzimo do pravila Wikipedije, koriste sekundarni izvori, sto je bio inicijalni nedostatak. Obzirom da su ovi nedostaci uklonjeni, uklonjen je i odgovarajuci sablon. :Vas bih pozvao da date svoj doprinos ispravkom slicnih nedostataka. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:54, 18 april 2026 (CEST) ::Ništa nije sporno. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 18 april 2026 (CEST) jlyv0tnqio5cppwemulhh73d3ltosks 3831133 3831126 2026-04-18T14:46:22Z AnToni 2325 3831133 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mmns21 | tema = historija | tema2 = | država = Bosna i Hercegovina | država1 = Republika Srpska }} == Ima li šta sporno ? == Dobar dan poštovani @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] @[[Korisnik:Panasko|Panasko]], naročito novourednici na projektu sr.wiki sa kojim sam već imao priliku da polemišem o sličnim temama. Da Vam ne pišem iza leđa, i da se ubacujem sa uređivanjem, evo javno ovde hoću da raspravio šta je Vam sve sporno u ovom članku (koji je @[[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] danas postavio) ? Ovo je članak '''O''' Knjizi... ne o ubijenim Srbima u Srebrenici i Podrinju, nego o knjizi (publiakciji) koja pise o tome i tome...pa onda ko hoce to da procita , moze da procita u toj i toj knjizi. Sta je sporno u toj činjenici ? Ko neće da veruje knjizi da je to istina, ne mora. Kakvo OI, kakvi pouzdani izvori vi pominjete ? [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 14:41, 18 april 2026 (CEST) :Poštovani suradniče Pisanija, šabloni su sada uklonjeni, isprva članak nije imao dovoljno izvora, a u međuvremenu je dorađen. Ako se netko od drugih administratora ne slaže s ovim, možemo povesti raspravu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:44, 18 april 2026 (CEST) :Kolega, :Prije svega dobrodosao na projekat Wikipedije na bosanskom jeziku. Drago nam je da si tu, te se nadamo plodnoj saradnji. :U vezi postavljenog pitanja na projektu Wikipedija na bosanskom jeziku drzimo do pravila Wikipedije, koriste sekundarni izvori, sto je bio inicijalni nedostatak. Obzirom da su ovi nedostaci uklonjeni, uklonjen je i odgovarajuci sablon. :Vas bih pozvao da date svoj doprinos ispravkom slicnih nedostataka. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:54, 18 april 2026 (CEST) ::Ništa nije sporno. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 18 april 2026 (CEST) pqecsmaxeiy1qfun1ehbbniqut56mod 3831134 3831133 2026-04-18T14:46:41Z AnToni 2325 3831134 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mmns21 | tema = historija | tema2 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Republika Srpska }} == Ima li šta sporno ? == Dobar dan poštovani @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] @[[Korisnik:Panasko|Panasko]], naročito novourednici na projektu sr.wiki sa kojim sam već imao priliku da polemišem o sličnim temama. Da Vam ne pišem iza leđa, i da se ubacujem sa uređivanjem, evo javno ovde hoću da raspravio šta je Vam sve sporno u ovom članku (koji je @[[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] danas postavio) ? Ovo je članak '''O''' Knjizi... ne o ubijenim Srbima u Srebrenici i Podrinju, nego o knjizi (publiakciji) koja pise o tome i tome...pa onda ko hoce to da procita , moze da procita u toj i toj knjizi. Sta je sporno u toj činjenici ? Ko neće da veruje knjizi da je to istina, ne mora. Kakvo OI, kakvi pouzdani izvori vi pominjete ? [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 14:41, 18 april 2026 (CEST) :Poštovani suradniče Pisanija, šabloni su sada uklonjeni, isprva članak nije imao dovoljno izvora, a u međuvremenu je dorađen. Ako se netko od drugih administratora ne slaže s ovim, možemo povesti raspravu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:44, 18 april 2026 (CEST) :Kolega, :Prije svega dobrodosao na projekat Wikipedije na bosanskom jeziku. Drago nam je da si tu, te se nadamo plodnoj saradnji. :U vezi postavljenog pitanja na projektu Wikipedija na bosanskom jeziku drzimo do pravila Wikipedije, koriste sekundarni izvori, sto je bio inicijalni nedostatak. Obzirom da su ovi nedostaci uklonjeni, uklonjen je i odgovarajuci sablon. :Vas bih pozvao da date svoj doprinos ispravkom slicnih nedostataka. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:54, 18 april 2026 (CEST) ::Ništa nije sporno. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 18 april 2026 (CEST) 26a4c9zrimlw984ncp21s568jhv2qyn 3831140 3831134 2026-04-18T15:11:16Z Pisanija 167578 /* Ima li šta sporno ? */ odgovor 3831140 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mmns21 | tema = historija | tema2 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Republika Srpska }} == Ima li šta sporno ? == Dobar dan poštovani @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] @[[Korisnik:Panasko|Panasko]], naročito novourednici na projektu sr.wiki sa kojim sam već imao priliku da polemišem o sličnim temama. Da Vam ne pišem iza leđa, i da se ubacujem sa uređivanjem, evo javno ovde hoću da raspravio šta je Vam sve sporno u ovom članku (koji je @[[Korisnik:Mmns21|Mmns21]] danas postavio) ? Ovo je članak '''O''' Knjizi... ne o ubijenim Srbima u Srebrenici i Podrinju, nego o knjizi (publiakciji) koja pise o tome i tome...pa onda ko hoce to da procita , moze da procita u toj i toj knjizi. Sta je sporno u toj činjenici ? Ko neće da veruje knjizi da je to istina, ne mora. Kakvo OI, kakvi pouzdani izvori vi pominjete ? [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 14:41, 18 april 2026 (CEST) :Poštovani suradniče Pisanija, šabloni su sada uklonjeni, isprva članak nije imao dovoljno izvora, a u međuvremenu je dorađen. Ako se netko od drugih administratora ne slaže s ovim, možemo povesti raspravu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:44, 18 april 2026 (CEST) :Kolega, :Prije svega dobrodosao na projekat Wikipedije na bosanskom jeziku. Drago nam je da si tu, te se nadamo plodnoj saradnji. :U vezi postavljenog pitanja na projektu Wikipedija na bosanskom jeziku drzimo do pravila Wikipedije, koriste sekundarni izvori, sto je bio inicijalni nedostatak. Obzirom da su ovi nedostaci uklonjeni, uklonjen je i odgovarajuci sablon. :Vas bih pozvao da date svoj doprinos ispravkom slicnih nedostataka. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:54, 18 april 2026 (CEST) ::Ništa nije sporno. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 18 april 2026 (CEST) :::važi momci onda. [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 17:11, 18 april 2026 (CEST) r5cifqbgnqcno215adj4xfxdlt8oxub Razgovor:Masakr u Bjelovcu 1992. 1 533409 3831135 2026-04-18T14:48:24Z AnToni 2325 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = historija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Republika Srpska }} 3831135 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = historija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Republika Srpska }} jphyfol1evw8zzdi3gbx233vgcgncn9 Šablon:Color strip 10 533412 3831149 2026-04-18T15:54:49Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{#if:{{{1|}}} | <!-- if the first parameter exists, do work --> {{#ifeq:{{{frame|0}}}|0||<span style="border:#aaa {{{frame|1}}}px solid">}}{{ #if:{{{1|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{1|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|... 3831149 wikitext text/x-wiki {{#if:{{{1|}}} | <!-- if the first parameter exists, do work --> {{#ifeq:{{{frame|0}}}|0||<span style="border:#aaa {{{frame|1}}}px solid">}}{{ #if:{{{1|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{1|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{2|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{2|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{3|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{3|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{4|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{4|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{5|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{5|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{6|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{6|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{7|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{7|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{8|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{8|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{9|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{9|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{10|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{10|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{11|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{11|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{12|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{12|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{13|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{13|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{14|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{14|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{15|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{15|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{16|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{16|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{17|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{17|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{18|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{18|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{19|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{19|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{ #if:{{{20|}}} |<span class="mw-no-invert" style="background:{{{20|}}}; border:{{{border|0}}}px {{{border-style|solid}}} {{{border-color|{{{border-colour|#000}}}}}}; vertical-align:{{{align|center}}}; padding-right:{{#if:{{{w|}}}|{{{w|}}}|1}}em; padding-top:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; padding-bottom:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}/2.0 round 1}}|0}}ex; line-height:{{#if:{{{h|}}}|{{#expr:{{{h}}}*100 round 0}}|100}}%">&nbsp;</span> }}{{#ifeq:{{{frame|0}}}|0||</span>}} | <!-- if the first parameter does not exist, show syntax --> <code><nowiki>{{color strip|color1|color2|...|color20}}</nowiki></code> }}<noinclude> {{documentation}} <!-- Add categories and interwikis to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> d7dtr32m1xdasuvtjjkc8bzz2h6o7h6 Šablon:LGBTQ 10 533413 3831150 2026-04-18T15:58:20Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{#invoke:sidebar|collapsible | name = LGBTQ | pretitle = Dio [[Prikaz LGBTQ tema|serije]] o | title = [[LGBTQ osobe]] | abovestyle = border: none; padding-bottom: 3px; | above = {{hlist|''[[LGBTQ (termin)|LGBTQ]]''|[[Lezbijka]]|[[Gej|Gejevi]]|[[Biseksualnost|Biseksualci]]|[[Transrodnost|Transrodne osobe]]|''[[Queer]]''}} | image = {{color strip|w=2.8|red|orange|yellow|green|blue|purple}} | expanded = {{{expanded|{{{1|}}}}}} | listtitlestyle = backgro... 3831150 wikitext text/x-wiki {{#invoke:sidebar|collapsible | name = LGBTQ | pretitle = Dio [[Prikaz LGBTQ tema|serije]] o | title = [[LGBTQ osobe]] | abovestyle = border: none; padding-bottom: 3px; | above = {{hlist|''[[LGBTQ (termin)|LGBTQ]]''|[[Lezbijka]]|[[Gej|Gejevi]]|[[Biseksualnost|Biseksualci]]|[[Transrodnost|Transrodne osobe]]|''[[Queer]]''}} | image = {{color strip|w=2.8|red|orange|yellow|green|blue|purple}} | expanded = {{{expanded|{{{1|}}}}}} | listtitlestyle = background-color:#dadaff; padding-left: 3px; | listclass = hlist | list1name = orientation | list1title = [[Seksualna orijentacija]] i [[Rod (sociologija)|rod]] | list1 = *[[Arodnost]] *[[Aromantičnost|Aromantične osobe]] *[[Aseksualnost|Aseksualne osobe]] **[[Siva aseksualnost|Sivo-aseksualne osobe]] **[[Egoseksualnost|Egoseksualne osobe]] **[[Demiseksualnost|Demiseksualne osobe]] *[[Biologija i seksualna orijentacija|Biologija]] *[[Biseksualnost]] **[[Poliseksualnost|Poliseksualne osobe]] **[[Panseksualnost|Panseksualne osobe]] *[[Demografija seksualne orijentacije|Demografija]] *[[Okruženje i seksualna orijentacija|Okruženje]] *[[Fiktoseksualnost]] *[[Rodno izražavanje]] *[[Rodna fluidnost|Rodno fluidne osobe]] *[[Rodni identitet]] *[[Rodna uloga]] *[[Rodno nekonformiranje|Rodno nekonformne osobe]] *[[Homoseksualnost|Homoseksualne osobe]] *[[Interspolnost]] *[[Neheteroseksualnost]] *[[Nebinarni rod|Nebinarne osobe]] *[[Queer]] **[[Queer heteroseksualnost|Queer heteroseksualne osobe]] *[[Preispitivanje (seksualnost i rod)|Preispitivanje]] *[[Seksualni identitet]] *[[Romantična orijentacija]] *[[Razlika između spola i roda]] *[[Transrodnost]] **[[Transmuškarac]] **[[Transžena]] *[[Transeksualnost]] *[[Dva duha]] *[[Žene koje imaju seksualne odnose sa ženama|WSW]] | list2name = history | list2title = [[Historija LGBTQ osoba|Historija]] | list2 = {{#invoke:Sidebar|sidebar |child=yes |contentclass=hlist | heading1 = Općenito | content1 = {{Flatlist| *[[Hronologija LGBTQ historije|Hronologija]] **[[Hronologija istospolnih brakova|Istospolni brak]] *[[Historija homoseksualnosti|Homoseksualnost]] *[[LGBTQ društveni pokreti|Pokreti]] *[[Oslobođenje gejeva]] *[[Historija istospolnih zajednica|Istospolne zajednice]] *[[Stonewallska pobuna]] }} | heading2 = Identiteti | content2 = {{Flatlist| *[[Historija lezbijstva|Lezbijke]] *[[Historija biseksualnosti|Biseksualnost]] *[[Historija transrodnosti|Transrodnost]] *[[Interspolnost i LGBTQ|Interspolnost]] }} }} | list3name = culture | list3title = [[LGBTQ kultura|Kultura]] | list3 = *[[Preduzeća u vlasništvu LGBTQ osoba|Poslovanje]] *[[Coming out]] *[[LGBTQ zajednica|Zajednica]] **[[Afroamerička LGBTQ zajednica|Afroamerička]] *[[Invaliditet i LGBTQ osobe]] *[[Dyke March]] *[[Spisak LGBTQ događaja|Događaji]] **[[Spisak perioda podizanja svijesti o LGBTQ temama|Periodi podizanja svijesti]] **[[Spisak najvećih LGBTQ događaja|Najveći događaji]] *[[Gej kvart]] *[[Homofilni pokret]] *[[LGBTQ mediji|Mediji]] **[[Bury your gays]] **[[Spisak filmova sa LGBTQ tematikom|Filmovi]] **[[Nova queer kinematografija]] **[[Spisak LGBTQ časopisa|Časopisi]] *[[LGBTQ kultura]] **[[LGBTQ kultura u New York Cityju|u New York Cityju]] *[[Ponos (LGBTQ kultura)|Ponos]] **[[Mjesec ponosa]] **[[Povorka ponosa|Povorka]] *[[Queer umjetnost]] *[[Kvirplatonska veza|QPR i QPP]] *[[Istospolna veza]] *[[Različitospolne veze koje uključuju LGBTQ osobe|Različitospolna veza]] *[[LGBTQ sleng|Sleng]] **[[Polari]] *[[Homosocijalizacija|Socijalizacija]] *[[Kulture zasnovane na seksualnosti i rodnom identitetu|Potkulture]] *[[Transrodnost u NYC-u]] *[[LGBTQ simboli|Simboli]] **[[Zastave ponosa|Zastave]] *[[Takatāpui]] *[[Moe aikāne]] *[[LGBTQ turizam|Turizam]] | list4name = rights | list4title = [[LGBTQ prava po državama i teritorijama|Prava]] | list4 = *[[Istospolno usvajanje|Usvajanje]] *[[Građanska zajednica]] *[[Dekriminalizacija homoseksualnosti|Dekriminalizacija]] *[[Rodna samoidentifikacija]] *[[Ljudska prava interspolnih osoba|Interspolne osobe]] **[[Pravno priznavanje interspolnih osoba]] *[[Pravno priznavanje nebinarnog roda]] *[[Istospolni brak|Brak]] *[[Seksualna orijentacija i rodni identitet u vojnoj službi|Vojna služba]] *[[Istospolno roditeljstvo|Roditeljstvo]] *[[LGBTQ prava po državama i teritorijama|Prava po državama i teritorijama]] *Seksualnost *[[Prava transrodnih osoba|Prava trans osoba]] *[[Principi iz Yogyakarte]] | list5name = health | list5title = [[Zdravlje LGBTQ osoba|Zdravlje]] | list5 = *[[Udruženje LGBTQ psihijatara]] *[[Muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima|MSM]] i [[Ograničenja doniranja krvi za muškarce koji imaju seksualne odnose s muškarcima|Ograničenja doniranja krvi]]{{\}}[[HIV]] *[[Spisak LGBTQ medicinskih organizacija|LGBTQ medicinske organizacije]] *[[LGBTQ reprodukcija|Reprodukcija]] *[[Mentalno zdravlje LGBTQ osoba|Mentalno zdravlje]] *[[Nacionalna LGBT mreža za rak]] *[[Zdravstvena zaštita transrodnih osoba]] **[[Hormonska terapija za afirmaciju roda]] **[[Operacija za afirmaciju roda]] **[[Rodna tranzicija]] **[[Pravni status zdravstvene zaštite za afirmaciju roda]] **[[Dezinformacije o zdravstvenoj zaštiti transrodnih osoba|Dezinformacije]] *[[Samoubistvo među LGBTQ osobama|Samoubistvo]] | list6name = attitudes | list6title = [[Društveni stavovi prema homoseksualnosti|Društveni stavovi]] | list6 = *[[Alonormativnost]] *[[Amatonormativnost]] *[[Cisnormativnost]] *[[Heteronormativnost]] **[[Obavezna heteroseksualnost|Obavezna heteroseksualnost (Comphet)]] *[[Protivljenje LGBTQ pravima]] **[[Antitransrodni pokret u Ujedinjenom Kraljevstvu|Antitransrodni pokret u UK-u]] **[[Anti-LGBTQ pokret u SAD-u tokom 2020-ih|Anti-LGBTQ pokret u SAD-u (2020-e)]] **[[Progon transrodnih osoba tokom druge Trumpove administracije|Progon trans osoba za vrijeme Trumpa]] **[[Teorija zavjere o groomingu od strane LGBTQ osoba|Teorija zavjere o groomingu]] *[[Prikaz LGBTQ osoba u medijima|Prikaz u medijima]] *[[Religija i LGBTQ osobe|Religija i LGBTQ]] **[[Homoseksualnost i religija|Homoseksualnost]] **[[Transrodne osobe i religija|Transrodne osobe]] *[[Seksualna raznolikost]] *[[LGBTQ stereotipi|Stereotipi]] | list7name = issues | list7title = [[LGBTQ pitanja|Pitanja i problemi]] | list7 = *[[Diskriminacija protiv aseksualnih osoba|Acefobija]] *[[Aromantičnost#Diskriminacija i kulturno brisanje|Arofobija]] *[[Stigma vezana uz AIDS|Stigma oko AIDS-a]] *[[Retorika protiv LGBTQ osoba]] *[[Bifobija]] *[[Vršnjačko nasilje nad LGBTQ osobama|Vršnjačko nasilje]] *[[Cenzura LGBTQ tema|Cenzura]] *[[U ormaru]] **[[Outing (seksualnost)|Outing]] *[[Kriminalizacija homoseksualnosti|Kriminalizacija]] *[[Nasilje u porodici u istospolnim vezama|Nasilje u porodici]] *[[Brisanje queer osoba|Brisanje]] **[[Zataškavanje homoseksualnosti|Straightwashing]] **[[Brisanje biseksualnosti|Biseksualnost]] **[[Brisanje lezbijstva|Lezbijstvo]] **[[Brisanje transrodnosti|Transrodnost]] *[[Napad na gejeve]] *[[Diskriminacija protiv gejeva|Gejfobija]] *[[Heteropatrijarhat]] *[[Heteroseksizam]] *[[Homofobija]] **[[Liberalna homofobija|Liberalna]] *[[Diskriminacija interspolnih osoba]] *[[Zakonitost terapije preobraćenja]] *[[Lezbofobija]] *[[Samoubistvo među LGBTQ osobama|Samoubistvo]] *[[Ranjivost LGBTQ omladine|Ranjivost mladih]] *[[LGBTQ migracije|Migracije]] *[[Brak mješovite orijentacije]] *[[Rasizam u LGBTQ zajednici|Rasizam]] *[[Seksualizam]] *[[Transfobija]] **[[Diskriminacija protiv nebinarnih osoba|Nebinarne osobe]] **[[Nejednakost transrodnih osoba]] **[[Diskriminacija protiv transmuškaraca|Transmuškarci]] **[[Transmisoginija|Transžene]] *[[Nasilje protiv LGBTQ osoba|Nasilje]] **[[Nasilje protiv LGBTQ osoba u Belizeu|u Belizeu]] **[[Nasilje protiv LGBTQ osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|u UK-u]] **[[Nasilje protiv LGBTQ osoba u Sjedinjenim Američkim Državama|u SAD-u]] **[[Spisak akata nasilja protiv LGBTQ osoba|Spisak]] **[[Nasilje protiv transrodnih osoba|Transrodne osobe]] | list8name = fields | list8title = Akademske oblasti i diskurs | list8 = *[[Komunizam i LGBTQ prava]] *[[Rodne studije]] *[[Lezbijski feminizam]] *[[LGBTQ lingvistika|Lingvistika lavande]] *[[LGBTQ konzervativizam]] **[[LGBTQ konzervativizam u Sjedinjenim Američkim Državama|u SAD-u]] *[[Neuroqueer teorija]] *[[Queer anarhizam]] *[[Queer studije]] *[[Queer teorija]] *[[Društvena konstrukcija roda]] *[[Socijalizam i LGBTQ prava]] *[[Transfeminizam]] *[[Studije transrodnosti]] *[[Travesti (rodni identitet)#Akademsko istraživanje|Travesti]] | list9style = border-bottom: 1px solid #aaa; margin-bottom: -4px; | list9name = fields | list9title = Također pogledajte | list9 = *[[Autizam i LGBTQ osobe]] *[[Diskriminacija protiv LGBTQ osoba]] *[[Gay-friendly]] *[[GLAAD]] *[[LGBTQ-afirmativne vjerske grupe]] *[[Starenje LGBTQ osoba]] *[[Seksualno obrazovanje LGBTQ osoba]] *[[Strejt saveznik]] | belowstyle = border-top: none; | below = [[Datoteka:Portal LGBT.svg|25px]] [[Portal:LGBTQ|Portal LGBTQ]] }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> lkq7zqlng4nl18pyfbjhwiiun2p7898 Heteroseksizam 0 533414 3831151 2026-04-18T16:03:52Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{LGBTQ}} '''Heteroseksizam''' je sistem [[Stav (psihologija)|stavova]], [[pristranost]]i i [[diskriminacija|diskriminacije]] u korist [[heteroseksualnost]]i i heteroseksualnih veza.<ref name="JungSmith">{{cite book|last=Jung|first=Patricia Beattie|author2=Smith, Ralph F.|title=Heterosexism: An Ethical Challenge|publisher=State University of New York Press|year=1993|isbn=0-7914-1696-8|url-access=registration|url=https://archive.org/details/heterosexismethi0000jung}}</ref> Pre... 3831151 wikitext text/x-wiki {{LGBTQ}} '''Heteroseksizam''' je sistem [[Stav (psihologija)|stavova]], [[pristranost]]i i [[diskriminacija|diskriminacije]] u korist [[heteroseksualnost]]i i heteroseksualnih veza.<ref name="JungSmith">{{cite book|last=Jung|first=Patricia Beattie|author2=Smith, Ralph F.|title=Heterosexism: An Ethical Challenge|publisher=State University of New York Press|year=1993|isbn=0-7914-1696-8|url-access=registration|url=https://archive.org/details/heterosexismethi0000jung}}</ref> Prema Elizabeth Cramer, on može uključivati uvjerenje da svi ljudi jesu ili bi trebali biti [[Heteroseksualnost|heteroseksualni]] i da su heteroseksualne veze jedina [[Norma (sociologija)|norma]]<ref name="Cramer2014">{{cite book|author=Elizabeth Cramer|title=Addressing Homophobia and Heterosexism on College Campuses|url=https://books.google.com/books?id=dqAAAwAAQBAJ&pg=PA1|date=5 March 2014|publisher=Routledge|isbn=978-1-317-82328-5|page=2|quote=The definition for heterosexism that I used for authors in the collection is: The expectation that all persons should be or are heterosexual. The belief that heterosexual relations are normal and the norm. These expectations and beliefs occur on individual, institutional, and cultural levels. ...|access-date=22 June 2018|archive-date=12 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200312170743/https://books.google.com/books?id=dqAAAwAAQBAJ&pg=PA1|url-status=live}}</ref> i stoga superiorne. Iako je heteroseksizam definiran u internetskim izdanjima rječnika ''[[American Heritage Dictionary of the English Language]]'' i ''[[Merriam-Webster|Merriam-Webster Collegiate Dictionary]]'' kao antigej [[diskriminacija]] ili predrasuda koju provode heteroseksualne osobe<ref>{{cite web|url=http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/heterosexism|title=Yahoo|access-date=4 July 2016|archive-date=29 October 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131029201517/http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/heterosexism|url-status=dead}}</ref> odnosno heteroseksualci,<ref>{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/heterosexism|title=Definicija heteroseksizma|access-date=4 July 2016|archive-date=21 April 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090421182730/http://www.merriam-webster.com/dictionary/heterosexism|url-status=live}}</ref> osobe bilo koje [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]] mogu imati takve stavove i pristranosti, i to može činiti dio [[internalizirana homofobija|internalizirane mržnje]] prema vlastitoj seksualnoj orijentaciji.<ref>{{cite web |url=http://ego.thechicagoschool.edu/s/843/images/editor_documents/heterosexism.doc |title=Heterosexism and Internalized Heterosexism |author=Kira Weidner |access-date=3 September 2014 |archive-date=4 September 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140904120027/http://ego.thechicagoschool.edu/s/843/images/editor_documents/heterosexism.doc |url-status=live }}</ref> Heteroseksizam kao diskriminacija svrstava [[gej|gejeve]], [[lezbijka|lezbijke]], [[biseksualnost|biseksualce]] i druge seksualne manjine kao [[građanin drugog reda|građane drugog reda]] u pogledu različitih zakonskih i [[građanska prava|građanskih prava]], ekonomskih prilika i [[društvena jednakost|društvene jednakosti]] u mnogim jurisdikcijama i društvima širom svijeta. Često se povezuje sa [[homofobija|homofobijom]]. == Pozadina == Iako rječnik ''[[Merriam-Webster|Merriam-Webster Collegiate Dictionary]]'' bilježi prvu upotrebu termina heteroseksizam godine 1972, termin je prvi objavio [[borac za prava gej osoba]] [[Craig Rodwell]] godine 1971.<ref>Rodwell, Craig. ' 'The Tarnished Golden Rule' ' pg. 5, QQ Magazine, Queen's Quarterly Publishing, New York. (January/February 1971 issue, Vol. 3, No. 1).</ref> === Etimologija i upotreba === Slični termini uključuju "heterocentrizam" i "heteroseksualizam".<ref>Corsini, Raymond J. (1992). ''The Dictionary of Psychology''. {{ISBN|1-58391-328-9}}.</ref> Iako se dobro uspostavljeni termin ''heteroseksizam'' često objašnjava kao [[neologizam]] oblikovan po uzoru na ''[[seksizam]]'', izvođenje njegovog značenja više ukazuje na (1) ''heteroseks(ualnost)'' + ''-izam'' nego na (2) ''hetero-'' + ''seksizam''. S obzirom na ovaj nedostatak [[semantika|semantičke transparentnosti]], istraživači, terenski radnici, [[kritička teorija|kritički teoretičari]] i [[LGBTQ]] aktivisti predložili su i koriste termine kao što su ''institucionalizirana homofobija'', ''državna homofobija'',<ref>International Lesbian and Gay Association. [http://www.ilga.org/news_results.asp?LanguageID=1&FileID=1058&FileCategory=10&ZoneID=7 "State-sponsored Homophobia"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091023063034/http://www.ilga.org/news_results.asp?LanguageID=1&FileID=1058&FileCategory=10&ZoneID=7 |date=23 October 2009 }}</ref> ''seksualne predrasude'', ''antigej [[fanatizam]]'', ''[[strejt privilegija]]'', ''[[The straight mind|The Straight Mind]]'' (zbirka eseja francuske književnice [[Monique Wittig]]), ''heteroseksualna pristranost'', ''[[obavezna heteroseksualnost]]''<ref>LGBTQ on-line encyclopedia of gay, lesbian, bisexual, transgender, and queer culture</ref> ili znatno manje poznate termine ''heterocentrizam'', ''[[homonegativnost]]'', a iz [[teorija roda|teorije roda]] i [[queer teorija|queer teorije]], ''[[heteronormativnost]]''. Međutim, nisu svi ovi deskriptori sinonimi za ''heteroseksizam''. === Usporedba s homofobijom === ''[[Homofobija]]'', oblik heteroseksizma, odnosi se na "nerazuman strah ili [[antipatija|antipatiju]] prema homoseksualcima i homoseksualnosti"<ref name=dictionary.com>{{cite web|url=http://dictionary.reference.com/browse/homophobia|title=Dictionary.com|access-date=29 January 2008|year=2008|publisher=Dictionary.com|archive-date=4 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304210844/http://dictionary.reference.com/browse/homophobia|url-status=live}}</ref> te na "ponašanje zasnovano na takvom osjećaju".<ref>{{cite web|url=http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/homophobia |title=homophobia – Definition and pronunciation |publisher=Education.yahoo.com |access-date=12 January 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131204061410/http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/homophobia |archive-date=4 December 2013 }}</ref> ''Heteroseksizam'', međutim, šire označava "sistem ideološke misli koji heteroseksualnost čini jedinom normom koju treba slijediti u seksualnim praksama".<ref name="granddictionnaire.com">{{cite web |url=http://www.granddictionnaire.com/ficheOqlf.aspx?Id_Fiche=8373795#eng |title=Accueil |publisher=Granddictionnaire.com |date=13 May 2013 |access-date=12 January 2014 |archive-date=19 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140819102847/http://www.granddictionnaire.com/ficheOqlf.aspx?Id_Fiche=8373795#eng |url-status=live }}</ref> Kao pristranost koja favorizira heteroseksualce i heteroseksualnost, heteroseksizam je opisan kao "kodiran u glavnim društvenim, kulturnim i ekonomskim institucijama našeg društva i karakterističan za njih"<ref>Dines, Gail (2002). ''Gender, Race, and Class in Media: A Text-Reader''. {{ISBN|0-7619-2261-X}}.</ref> i proizlazi iz [[esencijalizam|esencijalističkog]] kulturnog shvatanja da se muškost i ženskost međusobno nadopunjuju. Profesor psihologije Gregory M. Herek navodi da "[heteroseksizam] djeluje kroz dvostruki proces nevidljivosti i napada. Homoseksualnost obično ostaje kulturološki nevidljiva; kada osobe koje se upuštaju u homoseksualno ponašanje ili koje su identificirane kao homoseksualci postanu vidljive, društvo ih napada."<ref name="psychology.ucdavis.edu">{{cite web |url=http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/HTML/prej_defn.html |author= Gregory M. Herek |title=Definitions: Sexual Prejudice, Homophobia, and Heterosexism |publisher=Psychology.ucdavis.edu |access-date=12 January 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131229154227/http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/prej_defn.html |archive-date=29 December 2013 }}</ref> Nadalje, u intervjuima sa počiniocima [[nasilje protiv gejeva|antigej nasilja]], [[forenzička psihologija|forenzička psihologinja]] Karen Franklin smatra da "heteroseksizam nije samo lični [[sistem vrijednosti]], [već] je alat za održavanje [[rod|rodne]] dihotomije."<ref name="Franklin">{{ cite book | chapter= Unassuming Motivations: Contextualizing the Narratives of Antigay Assailants | editor = Gregory M. Herek | title=Stigma and Sexual Orientation: Understanding Prejudice Against Lesbians, Gay Men, and Bisexuals | place = Thousand Oaks, CA | publisher= Sage Publications | date = 1998 | pages = 1–20 }} Cited in {{Citation |title=Inside The Mind Of People Who Hate Gays |url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/assault/roots/franklin.html | publisher= PBS | series= Assault on Gay America | first = Karen | last = Franklin | date = 1998 | access-date = 29 May 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111012171702/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/assault/roots/franklin.html |archive-date=12 October 2011 }}</ref> Ona nastavlja govoreći da se "napadi na homoseksualce i druge pojedince koji odstupaju od normi [[rodna uloga|spolnih uloga]] posmatraju kao naučeni oblik [[društvena kontrola|društvene kontrole]] devijantnosti, a ne kao odbrambeni odgovor na ličnu prijetnju."<ref name="Franklin"/> === Paralele i intersekcije === {{Citat|Upotreba termina heteroseksizam naglašava paralele između antigej sentimenta i drugih oblika predrasuda, kao što su [[rasizam]], [[antisemitizam]] i [[seksizam]].|[[Gregory M. Herek]], istraživač, autor i profesor psihologije na Univerzitetu u Kaliforniji (UC Davis).<ref name="psychology.ucdavis.edu"/>}} Tvrdi se da je koncept heteroseksizma sličan konceptu [[rasizam|rasizma]] po tome što obje ideje promovišu privilegije za dominantne grupe unutar datog društva.<ref name="tompkins" /> Na primjer, posuđujući iz rasnog koncepta [[privilegija bijelaca|privilegije bijelaca]], koncept [[heteroseksualna privilegija|heteroseksualne privilegije]]<ref name="genderknot149">{{cite book|last=Johnson|first=Allan J.|title=The Gender Knot|publisher=Temple University Press|location=Philadelphia|year=1997|page=149|isbn=1-56639-519-4}}</ref> primijenjen je na prednosti (pretpostavljene) heteroseksualnosti u društvu koje heteroseksualci uzimaju zdravo za gotovo. Analogija je da, baš kao što rasizam prema nebijelcima postavlja bijelce kao superiorne nad [[osoba obojene kože|osobama obojene kože]], heteroseksizam postavlja heteroseksualne osobe ili veze kao superiorne nad [[neheteroseksualnost|neheteroseksualnim]]. U pokušaju da opovrgnu ovu premisu, neki komentatori ukazuju na razlike<ref>{{cite web|url=http://blogs.bet.com/news/youthvote/4-reasons-why-gay-is-not-the-new-black/4|title=Celebrities|access-date=4 July 2016|archive-date=9 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220309212643/https://www.bet.com/vertical/jo1ilh/celebrity|url-status=dead}}</ref> između kategorija rase i seksualne orijentacije, tvrdeći da su one previše kompleksne da bi podržale bilo kakve generalizacije. Na primjer, "trener za pitanja raznolikosti" i konsultant Jamie Washington prokomentirao je da, iako su heteroseksizam i rasizam "istkani od istog platna", oni "nisu ista stvar".<ref>{{Cite web |url=http://susquehanna.edu/crusader/article.cfm?IssueID=59&SectionID=1&ArticleID=2573 |title=Issues of race and sexuality discussed, Susquehanna Crusader Online, accessed Aug 29, 2009 |access-date=29 August 2009 |archive-date=8 October 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111008182457/http://susquehanna.edu/crusader/article.cfm?IssueID=59&SectionID=1&ArticleID=2573 |url-status=dead }}</ref> Neki američki konzervativni lideri, kao što je velečasna [[Irene Monroe]], komentiraju da oni koji sugeriraju ili tvrde da je "gej novi crnac", kao u naslovnoj priči časopisa ''[[The Advocate]]'',<ref>{{Cite web |url=http://www.advocate.com/exclusive_detail_ektid65744.asp |title=Gay is the New Black, accessed Aug 30, 2009 |access-date=30 August 2009 |archive-date=30 January 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090130085819/http://advocate.com/exclusive_detail_ektid65744.asp |url-status=live }}</ref> iskorištavaju patnju i iskustva [[crnci|crnaca]] kako bi legitimizirali svoja vlastita.<ref>{{Cite web |url=http://www.irenemonroe.com/2008/12/16/gay-is-not-the-new-black/ |title=Gay is NOT the new Black, accessed Aug 29, 2009 |access-date=29 August 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090302232756/http://www.irenemonroe.com/2008/12/16/gay-is-not-the-new-black/ |archive-date=2 March 2009 |url-status=dead }}</ref> Ipak, studija predstavljena na konferenciji Odjela za radnu psihologiju [[Britansko psihološko društvo|Britanskog psihološkog društva]] godine 2009. pokazuje da su heteroseksističke predrasude rasprostranjenije od rasizma.<ref>{{Cite web |url=http://www.bps.org.uk/media-centre/press-releases/releases$/division-of-occupational-psychology/prejudice-study-finds-gay-is-the-new-black.cfm |title=Prejudice study finds gay is the new black, accessed Sept 3, 2009 |access-date=3 September 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090123035152/http://www.bps.org.uk/media-centre/press-releases/releases$/division-of-occupational-psychology/prejudice-study-finds-gay-is-the-new-black.cfm |archive-date=23 January 2009 |url-status=dead }}</ref> Heteroseksizam se također može [[intersekcionalnost|ukrštati]] s rasizmom dodatnim naglašavanjem razlika među proizvoljnim grupama ljudi.<ref name="tatum22">{{cite book|last=Tatum|first=Beverly|title=Why are all the Black kids sitting together in the cafeteria?|publisher=Basic Books|year=1997|pages=21–22}}</ref> Na primjer, heteroseksizam može pogoršati efekte rasizma tako što: * promoviše nepravde prema osobi koja se već suočava s nepravdama zbog svoje rase * uspostavlja [[društvena hijerarhija|društvene hijerarhije]] koje omogućavaju jednoj grupi više privilegija nego drugim grupama. Slično tome, rasizam može dovesti LGBT osobe u situaciju da budu izložene dodatnoj diskriminaciji ili nasilju ako pripadaju društveno obezvrijeđenoj rasnoj kategoriji ili se smatraju njenim dijelom.<ref>(2008) Heterosexism and Homophobia. Encyclopedia of Race and Racism, 2, 1–4. Retrieved 31 March 2008 from Gale Virtual Reference Library: http://find.galegroup.com/ips/start.do?prodId=IPS {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100107141711/http://find.galegroup.com/ips/start.do?prodId=IPS |date=7 January 2010 }}.</ref> Neke od privilegija koje se daju ljudima koji spadaju u kategorije bijelaca i (percipiranih) heteroseksualaca uključuju, ali nisu ograničene na, društveno prihvatanje, prestiž, slobodu od negativnih [[stereotip|stereotipa]] i udobnost bivanja unutar [[društvena norma|društvene norme]], čime nisu [[marginalizacija|marginalizirani]] niti viđeni kao drugačiji.<ref>{{cite journal |last1=Simoni |first1=Jane M. |last2=Walters |first2=Karina L. |title=Heterosexual Identity and Heterosexism: Recognizing Privilege to Reduce Prejudice |journal=Journal of Homosexuality |date=2001 |volume=41 |issue=1 |pages=157–172 |doi=10.1300/J082v41n01_06|pmid=11453516 |s2cid=142972795 }}</ref> == Kao skup uvjerenja i stavova == === Individualni i grupni nivo === [[Datoteka:Save Our Children From Homosexuality Brochure.jpg|mini|uspravno|desno|Brošura koju je koristila organizacija [[Save Our Children]] godine 1977.]] Heteroseksizam kao skup uvjerenja i stavova oslanja se na osnovno načelo prema kojem [[heteronormativnost|homoseksualnost i biseksualnost normalno ne postoje]] te, kao takve, predstavljaju [[mentalni poremećaj|mentalne bolesti]] ili [[devijantnost (sociologija)|devijantna ponašanja]].<ref name="genderknot17">{{cite book|last=Johnson|first=Allan J.|title=The Gender Knot|publisher=Temple University Press|location=Philadelphia|year=1997|page=17|isbn=1-56639-519-4}}</ref> Unutar heteroseksističke ideologije ili načina razmišljanja, koncept [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]] se odbacuje ili smatra nebitnim. Skup nijansiranijih heteroseksističkih pogleda, koje neki mogu smatrati vjerom, [[dogma|dogmom]], [[moralni apsolutizam|univerzalnim istinama]], prirodnim pravom, [[pozivanje na autoritet|pozivanjem na autoritet]] ili popularnim uvjerenjima, ali koje drugi smatraju [[konvencionalna mudrost|konvencionalnom mudrošću]] ili [[sociobiologija|sociobiološkim]] znanjem, može uključivati, između ostalog, sljedeće: * Neheteroseksualne osobe trebale bi svoju seksualnu orijentaciju držati u tajnosti (tj. trebali bi ostati "[[u ormaru]]").<ref name="JungSmith" /><sup> p. 15</sup> * Stav da gejevi nisu [[mačizam|"pravi" muškarci]] ili da lezbijke nisu "prave" žene zbog društveno raširenog pogleda da su heteroseksualne privlačnosti ili aktivnosti "norma", a time i superiorne.<ref name="genderknot149" /> * "Bog je stvorio [[Adam i Eva|Adama i Evu]], a ne Adama i Stevu (ili Madam i Evu)" i slična esencijalistička kulturna shvaćanja da se muškost i ženskost nadopunjuju. * Da je samo heteroseksualnost prirodna, dobra i ispravna.<ref name="JungSmith" /><sup> p. 18</sup> * Ideja da (riječima [[Anita Bryant]] tokom njene kampanje [[Save Our Children]]): "homoseksualci ne mogu biološki rađati djecu; stoga moraju [[homoseksualno regrutiranje|regrutirati]] našu djecu." * Zbog njihovog načina života, homoseksualci nemaju porodice s djecom, pa podrivaju opstanak ljudske rase ([[natalizam]]). * Homoseksualnost je afektivni ili [[mentalni poremećaj]] ili jednostavno društvena bolest, te se stoga može izliječiti ili iskorijeniti. Ako se ne iskorijeni, dovest će do [[društvena solidarnost|društvene dezintegracije]] i [[kolaps društva|kolapsa društva]]. * Homoseksualci se mogu [[terapija preobraćenja|preobratiti]] u heteroseksualce.<ref name="JungSmith" /><sup> p. 109</sup> U pokušaju da podigne svijest kod ljudi koji pokazuju heteroseksističke stavove, ali toga možda nisu svjesni, Mark Rochlin je godine 1977. konstruirao niz pitanja kojima su neheteroseksualne osobe često izložene, za razliku od heteroseksualaca, kao što je "''Šta mislite, šta je uzrokovalo vašu seksualnost?''" Ovaj upitnik o heteroseksualnosti često se distribuira po univerzitetskim kampusima kako bi se podigla svijest o heteroseksističkim seksualnim predrasudama prema LGBT osobama.<ref>{{cite web|url=http://www.pinkpractice.co.uk/quaire.htm|title=The Pink Practice – Heterosexuality Questionnaire|access-date=4 July 2016|archive-date=2 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180502215246/http://www.pinkpractice.co.uk/quaire.htm|url-status=live}}</ref> === Institucionalni nivo === Osim što obuhvata stavove koje zastupa pojedinac ili društvena grupa, heteroseksizam može postojati i kao izraz stavova unutar neke institucije. Kao rezultat toga, škole, bolnice i popravne ustanove mogu na razne načine djelovati kao izlog za heteroseksističke stavove. Prvo, škole mogu provoditi ove stavove i ideje kroz nejednake i nedosljedne disciplinske mjere. Jedan od takvih primjera je izricanje strožije kazne istospolnom paru koji prekrši pravila na školskom dvorištu, dok se heteroseksualnom paru za jednak ili identičan prekršaj progleda kroz prste uz blažu disciplinsku mjeru. Također, bolnice mogu ograničiti posjete pacijentima samo na užu porodicu, tj. rodbinu, isključujući istospolne partnere.<ref>Heterosexism and Homophobia. Encyclopedia of Race and Racism, 2, 1–4. Retrieved 31 March 2008 from Gale Virtual Reference Library: http://find.galegroup.com/ips/start.do?prodId=IPS {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100107141711/http://find.galegroup.com/ips/start.do?prodId=IPS |date=7 January 2010 }}.</ref> Heteroseksizam utječe na porodicu na nekoliko načina. Na primjer, u mnogim državama širom svijeta [[istospolni brak]] nije dozvoljen, pa neheteroseksualne osobe moraju ostati neoženjene/neudate ili ući u heteroseksualni brak.<ref name="TFDASJ" /> Mnoge države također uskraćuju prava i beneficije istospolnim parovima, uključujući prava na skrbništvo i usvajanje djece, beneficije iz socijalnog osiguranja, [[trajna punomoć|automatsku trajnu punomoć]] i prava bračnog druga u bolnici.<ref name="TFDASJ">{{cite book|last=Adams|first=Maurianne |author2=Bell, Lee Anne |author3=Griffin, Pat|title=Teaching for Diversity and Social Justice|publisher=Routledge|year=2007|edition=2|chapter=Appendix 9H|isbn=978-0-415-95200-2 }}</ref> == Istraživanja i mjerenja == === Mjerenja === Psiholozi su nastojali izmjeriti heteroseksizam koristeći različite metode. Jedna specifična metoda uključuje upotrebu [[Likertova skala|Likertove skale]]. Međutim, s obzirom na to da se heteroseksizam percipira kao nešto što je nevidljivo, teško je utvrditi da li je neko heteroseksistički nastrojen na osnovu [[samoprocjena|metode samoprocjene]]. Istraživači su stoga konstruirali implicitna mjerenja heteroseksizma. Primjer bi bio [[Test implicitnih asocijacija|test implicitnih asocijacija]]. Popularni test implicitnih asocijacija koji mjeri heteroseksizam i otvoren je za javnost jeste virtuelna laboratorija pod nazivom [https://implicit.harvard.edu/implicit/ Projekt Implicit] (Project Implicit). Jedno ograničenje prisutno u istraživanjima o heteroseksizmu je to što često ne postoji razlika između homofobije i heteroseksizma. Pojedinci će vjerovatnije biti svjesni homofobnih tendencija nego heteroseksističkih stavova; stoga istraživači često mjere homofobiju umjesto heteroseksizma.<ref>{{cite journal |last1=Herek |first1=Gregory M. |title=The Psychology of Sexual Prejudice |journal=Current Directions in Psychological Science |date=2000 |volume=9 |issue=1 |pages=19–22 |doi=10.1111/1467-8721.00051|s2cid=36963920 }}</ref> === Istraživanja === Istraživanja o heteroseksizmu fokusirala su se na varijable koje mogu utjecati na poglede na heteroseksizam. Na primjer, u studiji psihologa [[Gregory M. Herek|Gregoryja M. Hereka]] otkriveno je da postoji rodna razlika između stavova heteroseksualaca prema lezbijkama i gejevima.<ref name="Herek, G. M. 1988">{{cite journal |last1=Herek |first1=Gregory M. |title=Heterosexuals' attitudes toward lesbians and gay men: Correlates and gender differences |journal=Journal of Sex Research |date=1988 |volume=25 |issue=4 |pages=451–477 |doi=10.1080/00224498809551476}}</ref> Konkretno, studija otkriva da izgleda kako svi heteroseksualni pojedinci imaju određenu heteroseksističku tendenciju, ali heteroseksualni muškarci imaju veću sklonost od heteroseksualnih žena da pokazuju negativne stavove prema neheteroseksualnim pojedincima (ovo uključuje gejeve, lezbijke i biseksualce). Još jedno značajno otkriće Herekove studije bilo je da su heteroseksualni muškarci pokazali veću sklonost ispoljavanju neprijateljstva prema gejevima nego prema lezbijkama.<ref name="Herek, G. M. 1988"/> Ostali faktori za koje Herek priznaje da doprinose heteroseksizmu uključuju individualne razlike, religioznost, usklađivanje s društvenim normama, [[desničarska autoritarnost]], običaje i uvjerenja u vezi s kulturnom tradicijom, te lično iskustvo s neheteroseksualnim pojedincima.<ref name="Herek, G. M. 1988"/> Istraživanja su također prepoznala efekte nivoa obrazovanja na poglede na heteroseksizam.<ref name="Wright L. W. 1999">{{cite journal |last1=Wright |first1=Lester W. Jr. |last2=Adams |first2=Henry E. |last3=Bernat |first3=Jeffery |title=Development and Validation of the Homophobia Scale |journal=Journal of Psychopathology and Behavioral Assessment |date=1999 |volume=21 |issue=4 |pages=337–347 |doi=10.1023/A:1022172816258|s2cid=142657023 }}</ref> Wright i saradnici su otkrili da je viši nivo obrazovanja, ili posjedovanje više godina obrazovanja, povezan s manjim homofobnim tendencijama.<ref name="Wright L. W. 1999"/> == Kao diskriminacija == === Eksplicitna ili otvorena === Ova vrsta heteroseksizma uključuje [[Protivljenje LGBT pravima|antigej]] zakone, politike i institucionalne prakse, uznemiravanje na osnovu seksualne orijentacije ili percipirane seksualne orijentacije; [[stereotip|stereotipiziranje]], diskriminatorni jezik i diskurs te druge oblike [[diskriminacija LGBT osoba|diskriminacije protiv LGBT osoba]] kao što su: * [[Govor mržnje]], [[pogrdni izrazi]], [[pisma mržnje]], [[prijetnje smrću]], [[muzika mržnje|"muzika mržnje" (stop murder music)]]. * [[Žrtveno janje|Traženje žrtvenog jarca]], [[mobing]], [[lov na vještice]], [[moralna panika]]; korištenje gejeva i homoseksualnosti kao [[narodni đavo|narodnog đavola]] za [[pandemija side|pandemiju side]]. * Negativni prikazi ili stereotipi o gejevima, lezbijkama i biseksualcima isključivo kao negativcima te žrtvama samoubistva ili ubistva.<ref>{{cite book|title= Psychological perspectives on lesbian and gay male experiences|last= Garnets|first= Linda|author2= Kimmel, Douglas C.|year= 1993|publisher= [[Columbia University Press]]|isbn= 0-231-07884-6|url-access= registration|url= https://archive.org/details/psychologicalper0000unse}}</ref> * Korištenje [[odbrana gej panikom|odbrane "gej panikom"]] u slučajevima napada ili ubistva. * [[Zakon o sodomiji|Zakoni o sodomiji]] kada se primjenjuju gotovo isključivo na punoljetne istospolne partnere uz obostrani pristanak. ''Također pogledajte: [[Bowers v. Hardwick]] i [[Lawrence v. Texas]]'' * U nekim državama u kojima je [[zakoni o homoseksualnosti u svijetu|homoseksualnost kriminalizirana]], kao što su Mauritanija, Saudijska Arabija i Islamska Republika Iran, prijestupnici mogu dobiti maksimalnu kaznu – [[smrtna kazna|smrtnu kaznu]]. ''Također pogledajte: [[Paragraf 175]]'' * Nepodudarnosti u zakonima o [[Dob pristanka#Homoseksualne i heteroseksualne razlike u godinama u zakonu|dobi pristanka]] u kojima je legalna seksualna aktivnost između pripadnika istog spola postavljena na višu starosnu granicu nego za partnere u odnosima između žena i muškaraca. Većina ovakvih zakona eksplicitno se odnosi (ili se historijski odnosila) samo na muške homoseksualne aktivnosti. ''Također pogledajte: [[Chris Morris (aktivist)|Morris v. The United Kingdom]], [[State v. Limon]]'' * Zabrana omladini da dovedu istospolnu pratnju na srednjoškolsku [[matura|maturalnu zabavu]].<ref>[[American Civil Liberties Union]]: [http://gbge.aclu.org/schools/free-speech-free-expression-and-prom Free Speech, Free Expression and Prom] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091224142614/http://gbge.aclu.org/schools/free-speech-free-expression-and-prom |date=24 December 2009 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.aclu.org/lgbt-rights_hiv-aids/who-are-you-taking-prom-year |quote=Aaron Fricke decided he wanted to go to his senior prom with Paul Guilbert. His principal wouldn't let him. |title=Who are you taking to the prom this year? |work=American Civil Liberties Union |date=31 December 2000 |publisher=[[American Civil Liberties Union]] |access-date=18 September 2013 |archive-date=11 August 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130811015615/http://www.aclu.org/lgbt-rights_hiv-aids/who-are-you-taking-prom-year |url-status=live }}</ref> ''Također pogledajte: [[Fricke v. Lynch]], [[Marc Hall v. Durham Catholic School Board]]'' * Zabrane usvajanja usmjerene protiv istospolnih parova ili pojedinaca koji su gej, lezbijke ili biseksualci. ''Također pogledajte: [[LGBT usvajanje]], [[In re: Gill]]''<ref>{{cite web|url=http://www.gordonmoyes.com/2009/02/26/parliamentary-inquiries-same-sex-adoption/|title=GordonMoyes.com » Parliamentary Inquiries – Same Sex Adoption|access-date=4 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20171007120222/http://www.gordonmoyes.com/2009/02/26/parliamentary-inquiries-same-sex-adoption/|archive-date=7 October 2017|url-status=usurped}}</ref> * Zakonodavstvo koje sprečava zakonsku i [[društvena jednakost|društvenu jednakost]], tj. zakoni koji zabranjuju zaštitu od diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili percipirane seksualne orijentacije, naročito u pogledu zdravstvene zaštite, stanovanja i zapošljavanja. * Institucija braka između žene i muškarca i rezervisanje prava na brak strogo za parove žena-muškarac putem eksplicitnih definicija ili kroz zabrane [[istospolni brak|istospolnih brakova]] kao što su "zakoni o zaštiti braka" (npr. [[Zakon o odbrani braka|DOMA]] u Sjedinjenim Američkim Državama).<ref name="JungSmith" /><sup> pp. 145–151</sup> * Također, gore navedeno ograničenje čak i kada istospolni parovi imaju pristup [[građanska zajednica|građanskim zajednicama]] koje su ili analogne ili nisu na istom nivou kao brak. * Zabrana gejevima, lezbijkama i biseksualcima da služe u oružanim snagama ili rade u obrazovnom sektoru; to može uključivati politike poput politike američke vojske "[[Ne pitaj, ne govori]]" ili stav [[Lech Kaczyński|Lecha Kaczyńskog]] i drugih konzervativnih poljskih političara da se gejevima i lezbijkama zabrani ulazak u nastavničku profesiju. ''Također pogledajte: [[LGBT prava u Poljskoj]]'' * Organizirano protivljenje [[gej prava|gej pravima]]; [[Teorija etiketiranja|etiketiranje]] takvih prava i privilegija kao "[[posebna prava]]" ili "[[Homoseksualna agenda|gej agenda]]". * Spominjanje homoseksualnosti ili biseksualnosti osumnjičenog za zločin dok se u analognim situacijama heteroseksualnost osumnjičenog ne spominje. === Implicitna ili skrivena === Ovaj oblik heteroseksizma djeluje kroz nevidljivost, nedovoljnu zastupljenost i [[brisanje (sociologija)|brisanje]]. To uključuje: * Nedostatak ili nedovoljnu zastupljenost homoseksualnih ili biseksualnih osoba u reklamama namijenjenim široj javnosti. * Cenzuru homoseksualnih ili biseksualnih likova, tema i problema u umjetničkim, književnim i zabavnim djelima; ''također pogledajte epizodu "Sugar Time" u seriji [[Postcards from Buster]]''. * Isključivanje homoseksualnosti ili biseksualnosti historijskih i političkih ličnosti te slavnih osoba; njihovo prikazivanje kao heteroseksualaca. * Potpuno izbjegavanje spominjanja ovih osoba i njihovih pozitivnih doprinosa, naročito u novinskim medijima. * U kontekstu seksualnog odgoja ili stručnih savjeta, pozivanje isključivo na odnose između žena i muškaraca kada se raspravlja o ženskoj ili muškoj [[seksualna privlačnost|seksualnoj privlačnosti]] i aktivnosti. * Šutnju o problemima koji pogađaju homoseksualne i biseksualne osobe u školi ili na poslu, ili izostanak rasprave o njima u pozitivnom svjetlu. * Implementaciju i korištenje [[softver za kontrolu sadržaja|softvera za kontrolu sadržaja]] (cenzorski softver) radi filtriranja informacija i web-stranica koje su fokusirane na homoseksualnost ili biseksualnost. * [[Poštanska cenzura|Poštansku cenzuru]] i graničnu kontrolu ili carinsku zapljenu publikacija koje se smatraju nepristojnim isključivo na osnovu toga što sadrže materijal u vezi s homoseksualnošću, čak i kada ne sadrže erotski ili pornografski materijal; ''također pogledajte [[Little Sister's Book and Art Emporium]]''. * Radna okruženja koja prešutno zahtijevaju od gejeva, lezbijki i biseksualaca da ne otkrivaju svoju seksualnu orijentaciju putem rasprave o svom statusu veze, dok heteroseksualci mogu slobodno raspravljati o svojim vezama i [[bračni status|bračnom statusu]]. * U javnim bibliotekama ili knjižarama: odbacivanje, uklanjanje ili uništavanje [[Homoseksualnost u dječjoj književnosti|knjiga]] (npr. ''[[Jenny živi s Ericom i Martinom]]''), filmova i postera sa homoseksualnim temama. * Odbijanje uključivanja porodica koje vode [[istospolno roditeljstvo|istospolni roditelji]] u školske događaje ili predstavljanja takve porodične raznolikosti u školskim programima; ''također pogledajte [[kurikulum protiv predrasuda]]''. * Prisilnu operaciju [[operacija promjene spola|promjene spola]] nad gejevima, lezbijkama i biseksualcima – problem obrađen u dokumentarcu [[Tanaz Eshaghian]] iz 2008. godine, ''[[Be Like Others]]''. ''Također pogledajte: [[LGBT prava u Iranu]]'' * [[Prisilni nestanak]], ''[[damnatio memoriae]]'', [[ostrakizam]], [[izbjegavanje]] i druge oblike [[društveno odbacivanje|društvenog odbacivanja]] usmjerene ka tome da se homoseksualne ili biseksualne osobe učine [[persona non grata|personama non grata]]. == Efekti == Heteroseksizam izaziva niz efekata na ljude bilo koje seksualne orijentacije. Međutim, glavni efekti heteroseksizma su marginalizacija te nasilje i zlostavljanje usmjereno protiv LGBT osoba.<ref name="tompkins">{{cite web |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/lgbtq-affirmative-psychology/202212/how-heterosexism-can-be-traumatic |title=How heterosexism can be traumatic |last=Tompkins |first=Chris |date=December 8, 2022 |publisher=Psychology Today |access-date=February 11, 2026}}</ref> === Marginalizacija === Glavni efekat heteroseksizma je [[marginalizacija]] gejeva, lezbijki i biseksualaca u društvu. Heteroseksizam je doveo do [[društvena stigma|stigmatizacije]] i progona ne samo ovih osoba već i osoba druge [[seksualna raznolikost|seksualne raznolikosti]] kao što su transrodne i [[transeksualnost|transeksualne]] osobe. Zajedno sa [[homofobija|homofobijom]], [[lezbofobija|lezbofobijom]] i [[internalizirana homofobija|internaliziranom homofobijom]], heteroseksizam nastavlja biti značajna društvena stvarnost koja primorava ljude da kriju svoju homoseksualnu ili biseksualnu orijentaciju, ili metaforično, da ostanu [[u ormaru]] u pokušaju da "[[prolaženje (sociologija)|prođu]]" kao heteroseksualci. Marginalizacija se također javlja kada su bračna prava heteroseksistička. Tačnije, kada su bračna prava isključiva za parove žena-muškarac, svim istospolnim parovima, bilo da su gej, lezbijke, strejt ili mješoviti, onemogućeno je uživanje odgovarajućih zakonskih privilegija braka, naročito onih koji se tiču imovinskih prava, zdravstvenih beneficija i starateljstva nad djetetom. Štaviše, takvo ograničenje sprečava istospolne parove da dobiju inherentno društveno poštovanje braka i njegovu kulturnu simboliku.<ref>{{cite journal |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/07399332.2020.1764563 |title=Marginalization and heterosexism: a lens for understanding the lesbian stepfamily experience and informing nursing practice |last1=Rickards |first1=Tracey |last2=Leaman |first2=Emily |date=April 30, 2020 |journal=Health Care for Women International |volume=41 |issue=8 |doi=10.1080/07399332.2020.1764563 |access-date=February 11, 2026|url-access=subscription }}</ref> === Nasilje i zlostavljanje usmjereno protiv LGBT osoba === Yolanda Dreyer, profesorica praktične teologije na Univerzitetu u Pretoriji ([[Univerzitet u Pretoriji]]), izjavila je da "heteroseksizam vodi do predrasuda, diskriminacije, uznemiravanja i [[Nasilje protiv LGBT osoba|nasilja]]. Pokreću ga strah i mržnja."<ref>Dreyer, Yolanda. "Hegemony and the Internalisation of Homophobia Caused by Heteronormativity." Department of Practical Theology. 2007. University of Pretoria.5 May 2008 [www.up.ac.za/dspace/bitstream/2263/2741/1/Dreyer_Hegemony(2007).pdf.]</ref> U istom tonu, forenzička psihologinja Karen Franklin objašnjava nasilje uzrokovano heteroseksizmom usmjereno i prema muškarcima i prema ženama, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju:<ref name="Franklin" /> <blockquote>[K]roz heteroseksizam, svaki muškarac koji odbije prihvatiti ponašanje koje dominantna kultura dodjeljuje kao odgovarajuće muško ponašanje, rano biva označen kao "[[Mekušac (sleng)|mekušac]]" ili "[[Peder|peder]]", a zatim biva izložen [[vršnjačko nasilje|maltretiranju]]. Slično tome, svaka žena koja se protivi muškoj dominaciji i kontroli može biti označena kao lezbijka i napadnuta. Potencijal da neko bude odbačen kao homoseksualac, bez obzira na stvarne seksualne privlačnosti i ponašanja, vrši pritisak na sve ljude da se povinuju uskom standardu odgovarajućeg rodnog ponašanja, čime se održava i jača hijerarhijska rodna struktura našeg društva.</blockquote> Još jedan oblik heteroseksističkog nasilja kao vida društvene kontrole koji najčešće cilja lezbijke jeste [[korektivno silovanje]]: [[grupno silovanje]] lezbijke s ciljem da se ona "izliječi" od istospolnih privlačnosti. Zloglasan primjer iz Južnoafričke Republike jeste korektivno silovanje i ubistvo [[Eudy Simelane]], aktivistice za [[društveni pokreti LGBT osoba|LGBT prava]] i članice ženske nogometne reprezentacije Južnoafričke Republike ([[Ženska nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike]]).<ref name="guardian120309">{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2009/mar/12/eudy-simelane-corrective-rape-south-africa|title=Raped and killed for being a lesbian: South Africa ignores 'corrective' attacks|last=Kelly|first=Annie|date=12 March 2009|work=The Guardian|access-date=14 March 2009|archive-date=21 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140621232447/http://www.theguardian.com/world/2009/mar/12/eudy-simelane-corrective-rape-south-africa|url-status=live}}</ref> Prema članku iz Frontlinea pod naslovom "Umovi ljudi koji mrze gejeve" ("Inside the Mind of People Who Hate Gays"), vjeruje se da je nasilje nad homoseksualcima zasnovano na predrasudama široko rasprostranjeno u Sjedinjenim Američkim Državama, pri čemu žrtve počinioce obično opisuju kao mlade muškarce u grupama koji napadaju žrtve iz prilike. Svjedočenja žrtava sugerišu da napadači posjeduju ogroman bijes i mržnju; zapravo, dokumentacija o užasnim nivoima brutalnosti navela je gej aktiviste da to nasilje okarakteriziraju kao politički terorizam usmjeren na sve gejeve i lezbijke. Ostali motivi za antigej nasilje koji se sugerišu u literaturi uključuju muško povezivanje, dokazivanje heteroseksualnosti i pročišćavanje tajnih homoseksualnih želja.<ref>{{Cite web|title = The Roots Of Homophobia – Inside The Mind Of People Who Hate Gays {{!}} Assault On Gay America |url = https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/assault/roots/franklin.html|website = FRONTLINE |publisher= PBS |first1=Karen |last1=Franklin |access-date = 26 October 2015|archive-date = 12 October 2011|archive-url = https://web.archive.org/web/20111012171702/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/assault/roots/franklin.html|url-status = live}}</ref> == Reakcije == Prema članku u časopisu ''Howard Journal of Communications'', određeni broj LGBT pojedinaca odgovorio je na heteroseksizam putem direktne konfrontacije i komunikacije, ili putem ličnog povlačenja iz neprijateljskog okruženja.<ref>{{cite journal |last1=Camara |first1=Sakile K. |last2=Katznelson |first2=Amy |last3=Hildebrandt-Sterling |first3=Jenny |last4=Parker |first4=Todd |title=Heterosexism in Context: Qualitative Interaction Effects of Co-Cultural Responses |journal=Howard Journal of Communications |date=2012 |volume=23 |issue=4 |pages=312–331 |doi=10.1080/10646175.2012.722836|s2cid=143268150 }}</ref> == Također pogledajte == {{div col|colwidth=22em}} * [[Retorika protiv LGBT osoba]] * [[Kulturni rat]] * [[Diskriminacija protiv nebinarnih osoba]] * [[Diskriminacija protiv osoba s HIV/AIDS-om]] * [[Uznemiravanje#Kategorije|Uznemiravanje (kategorije i vrste)]] * [[Heteronacionalizam]] * [[Heteropatrijarhat]] * [[Politika identiteta]] * [[Tolerancija|Netolerancija]] * [[LGBT stereotipi]] * [[Liberalna homofobija]] * [[Manjinska prava]] * [[Transfobija]] * [[Zataškavanje homoseksualnosti|Straightwashing]] * [[Strejt ponos]] {{div col end}} == Reference == {{Reference}} {{Diskriminacija|state=uncollapsed}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Osjećaji protiv LGBTQ osoba]] [[Kategorija:Heteroseksualnost]] [[Kategorija:LGBTQ i društvo]] [[Kategorija:Seksizam]] [[Kategorija:Queer teorija]] [[Kategorija:Homofobija]] tcsmfocz0hrpyqcv8mqtgfn4kmybq4p Savez logoraša Republike Srpske 0 533415 3831154 2026-04-18T17:10:59Z Pisanija 167578 nova stranica 3831154 wikitext text/x-wiki '''Savez logoraša Republike Srpske''' (SLRS) krovna je organizacija srpskih logoraša koja okuplja sva ostala udruženja srpskih logoraša na području [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Glavna djelatnost Saveza logoraša Republike Srpske je sakupljanje, istraživanje, dokumentovanje i objavljivanje [[Zločini nad Srbima|zločina nad Srbima]]. Osnovni interes Saveza logoraša Republike Srpske usmjeren je na zločine počinjene nad Srbima u [[Rat u Bosni i Hercegovini|Ratu u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) i zločine u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Stalna radna tijela saveza koja se bave ovim periodima srpske historije su: * Odbor ratnih zarobljenika Drugog svjetskog rata 1941–1945. godina * Odbor ratnih zarobljenika Odbrambeno-otadžbinskog rata (kako se u Republici Srpskoj imenuje rat u Bosni i Hercegovini) Sjedište organizacije je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. == Aktivnosti == Savez logoraša Republike Srpske je do sada objavio veći broj samostalnih publikacija, zatim publikacija u saradnji sa institucijama [[Republika Srpska|Republike Srpske]], kao i sa privatnim autorima. <ref>{{Cite web|url=http://www.logorasi-rs.org/|title=Савез логораша Републике Српске|website=www.logorasi-rs.org|language=sr-rs|access-date=2026-04-18}}</ref> Savez je učestvovao u izradi nekoliko desetina dokumentarnih filmova čija se tematika bavi zločinima počinjenim nad Srbima, dokumentovanim izjavama svjedoka, te historijskim događajima koji su prethodili [[Raspad Jugoslavije|raspadu Jugoslavije]] i okolnostima koje su dovele do zločina nad Srbima. Jedna od osnovnih aktivnosti saveza je približavanje javnosti istini o srpskim stradanjima. Većina ovih dokumentarnih filmova prikazana je u javnim medijima na području [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i šire, kao i na svjetskim festivalima dokumentarnog filma.<ref>{{Cite web|url=https://www.bl-portal.com/drustvo/savez-logorasa-republike-srpske-istice-definisite-nas-status-imamo-pravo-na-naknadu/|title=Savez logoraša Republike Srpske ističe: Definišite naš status, imamo pravo na naknadu – BL Portal|website=www.bl-portal.com|language=bs-BA|access-date=2026-04-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=369363|title=Савез логораша Српске тражи бољи материјални и правни положај|last=Srpska|first=RTRS, Radio Тelevizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=РЕПУБЛИКА СРПСКА - РТРС|access-date=2026-04-18}}</ref> === Primjeri suradnje === Saradnja između organizacija logoraša iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i onih na nivou BiH (koje primarno okupljaju žrtve bošnjačke i hrvatske nacionalnosti) najčešće se odvija kroz projekte [[Nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] fokusiranih na pomirenje, zajedničku kulturu sjećanja i unapređenje prava žrtava torture. Organiziraju se zajedničke posjete mjestima nekadašnjih logora. [[Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu]] (CDTP) iz Banje Luke, direktno uključuje saradnju sa udruženjima logoraša iz cijele zemlje radi utvrđivanja činjenica o torturi i broju žrtava. Također, suradnja podrazumjeva i borbu za jedinstven zakon na nivou cijele [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koji bi svim žrtvama torture, bez obzira na nacionalnost, garantovao jednaka prava i reparacije.<ref>{{Cite web|url=https://www.coe.int/en/web/cooperation-in-police-and-deprivation-of-liberty/-/inter-institutional-cooperation-on-rehabilitation-and-reintegration-of-violent-extremist-prisoners-in-bosnia-and-herzegovina-enhanced|title=Inter-institutional cooperation on rehabilitation and reintegration of violent extremist prisoners in Bosnia and Herzegovina enhanced|date=2024-11-24|website=www.coe.int/|publisher=Council Of Europe|access-date=2026-04-18}}</ref> == Reference == <references /> 22mibv1jpnut6v7716gkhwsfukkc5aj 3831155 3831154 2026-04-18T17:13:34Z Pisanija 167578 kategorije 3831155 wikitext text/x-wiki '''Savez logoraša Republike Srpske''' (SLRS) krovna je organizacija srpskih logoraša koja okuplja sva ostala udruženja srpskih logoraša na području [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Glavna djelatnost Saveza logoraša Republike Srpske je sakupljanje, istraživanje, dokumentovanje i objavljivanje [[Zločini nad Srbima|zločina nad Srbima]]. Osnovni interes Saveza logoraša Republike Srpske usmjeren je na zločine počinjene nad Srbima u [[Rat u Bosni i Hercegovini|Ratu u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) i zločine u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Stalna radna tijela saveza koja se bave ovim periodima srpske historije su: * Odbor ratnih zarobljenika Drugog svjetskog rata 1941–1945. godina * Odbor ratnih zarobljenika Odbrambeno-otadžbinskog rata (kako se u Republici Srpskoj imenuje rat u Bosni i Hercegovini) Sjedište organizacije je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. == Aktivnosti == Savez logoraša Republike Srpske je do sada objavio veći broj samostalnih publikacija, zatim publikacija u saradnji sa institucijama [[Republika Srpska|Republike Srpske]], kao i sa privatnim autorima. <ref>{{Cite web|url=http://www.logorasi-rs.org/|title=Савез логораша Републике Српске|website=www.logorasi-rs.org|language=sr-rs|access-date=2026-04-18}}</ref> Savez je učestvovao u izradi nekoliko desetina dokumentarnih filmova čija se tematika bavi zločinima počinjenim nad Srbima, dokumentovanim izjavama svjedoka, te historijskim događajima koji su prethodili [[Raspad Jugoslavije|raspadu Jugoslavije]] i okolnostima koje su dovele do zločina nad Srbima. Jedna od osnovnih aktivnosti saveza je približavanje javnosti istini o srpskim stradanjima. Većina ovih dokumentarnih filmova prikazana je u javnim medijima na području [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i šire, kao i na svjetskim festivalima dokumentarnog filma.<ref>{{Cite web|url=https://www.bl-portal.com/drustvo/savez-logorasa-republike-srpske-istice-definisite-nas-status-imamo-pravo-na-naknadu/|title=Savez logoraša Republike Srpske ističe: Definišite naš status, imamo pravo na naknadu – BL Portal|website=www.bl-portal.com|language=bs-BA|access-date=2026-04-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=369363|title=Савез логораша Српске тражи бољи материјални и правни положај|last=Srpska|first=RTRS, Radio Тelevizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=РЕПУБЛИКА СРПСКА - РТРС|access-date=2026-04-18}}</ref> === Primjeri suradnje === Saradnja između organizacija logoraša iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i onih na nivou BiH (koje primarno okupljaju žrtve bošnjačke i hrvatske nacionalnosti) najčešće se odvija kroz projekte [[Nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] fokusiranih na pomirenje, zajedničku kulturu sjećanja i unapređenje prava žrtava torture. Organiziraju se zajedničke posjete mjestima nekadašnjih logora. [[Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu]] (CDTP) iz Banje Luke, direktno uključuje saradnju sa udruženjima logoraša iz cijele zemlje radi utvrđivanja činjenica o torturi i broju žrtava. Također, suradnja podrazumjeva i borbu za jedinstven zakon na nivou cijele [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koji bi svim žrtvama torture, bez obzira na nacionalnost, garantovao jednaka prava i reparacije.<ref>{{Cite web|url=https://www.coe.int/en/web/cooperation-in-police-and-deprivation-of-liberty/-/inter-institutional-cooperation-on-rehabilitation-and-reintegration-of-violent-extremist-prisoners-in-bosnia-and-herzegovina-enhanced|title=Inter-institutional cooperation on rehabilitation and reintegration of violent extremist prisoners in Bosnia and Herzegovina enhanced|date=2024-11-24|website=www.coe.int/|publisher=Council Of Europe|access-date=2026-04-18}}</ref> == Reference == <references /> [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Republika Srpska]] [[Kategorija:Logori za ratne zarobljenike]] abkc2beya2ur5nun8gtxf8ym0irrhbn 3831157 3831155 2026-04-18T17:31:04Z Mhare 481 3831157 wikitext text/x-wiki '''Savez logoraša Republike Srpske''' (SLRS) krovna je organizacija srpskih logoraša koja okuplja udruženja srpskih logoraša na području [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Prema vlastitim navodima, glavna djelatnost Saveza obuhvata prikupljanje, istraživanje, dokumentovanje i objavljivanje podataka o [[Zločini nad Srbima|zločinima nad Srbima]].<ref name="slrs-sajt">{{Cite web|url=http://www.logorasi-rs.org/|title=Savez logoraša Republike Srpske|website=logorasi-rs.org|language=sr|access-date=2026-04-18}}</ref> Djelovanje Saveza usmjereno je prvenstveno na zločine počinjene nad Srbima u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) te u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].<ref name="slrs-sajt" /> Stalna radna tijela Saveza koja se bave tim periodima su: * Odbor ratnih zarobljenika Drugog svjetskog rata 1941–1945. * Odbor ratnih zarobljenika Odbrambeno-otadžbinskog rata, kako se u Republici Srpskoj naziva rat u Bosni i Hercegovini<ref name="slrs-sajt" /> Sjedište organizacije je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].<ref>{{Cite web|url=https://www.companywall.ba/firma/savez-logorasa-rs/MM3IcIpD|title=SAVEZ LOGORAŠA REPUBLIKE SRPSKE|website=CompanyWall BiH|access-date=2026-04-18}}</ref> == Aktivnosti == Savez je objavio više samostalnih publikacija, kao i izdanja nastala u saradnji s institucijama Republike Srpske i pojedinačnim autorima.<ref name="slrs-sajt" /> Prema navodima Saveza i izvještajima medija iz Republike Srpske, organizacija je učestvovala i u izradi većeg broja dokumentarnih filmova posvećenih zločinima nad Srbima, svjedočenjima preživjelih logoraša i historijskim događajima koji su prethodili [[Raspad Jugoslavije|raspadu Jugoslavije]].<ref name="slrs-sajt" /><ref name="rtrs2020">{{Cite web|url=https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=369363|title=Savez logoraša Srpske traži bolji materijalni i pravni položaj|website=RTRS|date=2020-02-08|access-date=2026-04-18}}</ref><ref name="bl2025">{{Cite web|url=https://www.bl-portal.com/drustvo/savez-logorasa-republike-srpske-istice-definisite-nas-status-imamo-pravo-na-naknadu/|title=Savez logoraša Republike Srpske ističe: Definišite naš status, imamo pravo na naknadu|website=BL Portal|date=2025-12-21|access-date=2026-04-18}}</ref> Ti filmovi prikazivani su u medijima u Republici Srpskoj i drugdje.<ref name="rtrs2020" /><ref name="bl2025" /> === Primjeri suradnje === Saradnja između organizacija logoraša iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i onih na nivou Bosne i Hercegovine, koje pretežno okupljaju bošnjačke i hrvatske žrtve, najčešće se odvija kroz projekte [[Nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] usmjerene na dokumentovanje logora, kulturu sjećanja, tranzicijsku pravdu i unapređenje prava žrtava torture.<ref name="cdtp-logori">{{Cite web|url=https://cdtp.org/dokumentovanje-logora-drugih-zatocenickih-objekata-u-bih/|title=Dokumentovanje logora i drugih zatočeničkih objekata u BiH|website=Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu|access-date=2026-04-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://detektor.ba/2023/06/26/suprotno-un-konvencijama-bih-bez-drzavnog-zakona-za-zrtve-torture/|title=Suprotno UN konvencijama, BiH bez državnog zakona za žrtve torture|website=Detektor|date=2023-06-26|access-date=2026-04-18}}</ref> U tom okviru organiziraju se i zajedničke posjete mjestima nekadašnjih logora te zagovara donošenje jedinstvenog zakonskog okvira koji bi svim žrtvama torture u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], bez obzira na nacionalnost, garantovao jednaka prava i reparacije.<ref name="detektor-zakon">{{Cite web|url=https://detektor.ba/2024/08/21/logorasi-primorani-na-proteste-ukoliko-se-ne-usvoji-zakon-o-zastiti-zrtava-ratne-torture/|title=Logoraši primorani na proteste, ukoliko se ne usvoji zakon o zaštiti žrtava ratne torture|website=Detektor|date=2024-08-21|access-date=2026-04-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://trial.ba/wp-content/uploads/2024/03/TRIAL_ZAKON_ANALIZA_2024_DIGITAL.pdf|title=Izazovi i implementacija Zakona o zaštiti žrtava ratne torture Republike Srpske|website=TRIAL International u Bosni i Hercegovini|date=2024|access-date=2026-04-18}}</ref> [[Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu]] iz Banje Luke među organizacijama je koje u svoje projekte uključuju saradnju s udruženjima logoraša iz različitih dijelova zemlje radi utvrđivanja činjenica o zatočenju, torturi i broju žrtava.<ref name="cdtp-logori" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Republika Srpska]] [[Kategorija:Logori za ratne zarobljenike]] 9mz0a2um7v0c3dvazilqhly482o18dm Razgovor:Savez logoraša Republike Srpske 1 533416 3831156 2026-04-18T17:15:51Z Pisanija 167578 /* poziv za pregled */ novi odlomak 3831156 wikitext text/x-wiki == poziv za pregled == @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] baci pogled ... [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:15, 18 april 2026 (CEST) 0uj5pff2xhz8o71gizmh5pguu6ro9r5 3831158 3831156 2026-04-18T17:31:39Z Mhare 481 3831158 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Pisanija | tema = historija | tema2 = | tema3 = | država = Republika Srpska | država2 = Bosna i Hercegovina | država3 = }} == poziv za pregled == @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] baci pogled ... [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:15, 18 april 2026 (CEST) 5hokszog6n6n1i0mpw9ng9wvuca8xhi Korisnik:Pisanija 2 533417 3831159 2026-04-18T18:11:44Z Pisanija 167578 Nova stranica: urednik na projektu wikipedia na srpskom jeziku: [[:sr:Главна_страна|sr.wikipedia.org]] glavna urednička stranica: [[:sr:Корисник:Pisanija|Pisanija]] članci na bs.wikipedia: [[Savez logoraša Republike Srpske]] 3831159 wikitext text/x-wiki urednik na projektu wikipedia na srpskom jeziku: [[:sr:Главна_страна|sr.wikipedia.org]] glavna urednička stranica: [[:sr:Корисник:Pisanija|Pisanija]] članci na bs.wikipedia: [[Savez logoraša Republike Srpske]] oy8o8l8y76p9ztebvk4lxiizqxe0zpy 3831205 3831159 2026-04-19T01:47:32Z Pisanija 167578 3831205 wikitext text/x-wiki urednik na projektu wikipedia na srpskom jeziku: [[:sr:Главна_страна|sr.wikipedia.org]] glavna urednička stranica: [[:sr:Корисник:Pisanija|Pisanija]] članci na bs.wikipedia: [[Savez logoraša Republike Srpske]]; [[Novakova pećina]] 1q0f29jymneax6tbkk3t299nzv5ld4j Islamizam 0 533418 3831161 2026-04-18T18:20:41Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{Islam |related |width=21.5em}} '''Islamizam''' je raspon [[Religion|religijskih]] i [[Politics|političkih]] ideoloških pokreta koji smatraju da bi [[islam]] trebao utjecati na političke sisteme.<ref>{{Cite web |title=Islamizam |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/islamism |website=Cambridge dictionary}}</ref> Njegovi zagovornici vjeruju da je islam po svojoj prirodi politički te da je islam kao politički sistem superioran u odnosu na [[komunizam]],... 3831161 wikitext text/x-wiki {{Islam |related |width=21.5em}} '''Islamizam''' je raspon [[Religion|religijskih]] i [[Politics|političkih]] ideoloških pokreta koji smatraju da bi [[islam]] trebao utjecati na političke sisteme.<ref>{{Cite web |title=Islamizam |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/islamism |website=Cambridge dictionary}}</ref> Njegovi zagovornici vjeruju da je islam po svojoj prirodi politički te da je islam kao politički sistem superioran u odnosu na [[komunizam]], [[Liberalna demokratija|liberalnu demokratiju]], [[kapitalizam]] i druge alternative u postizanju pravednog, uspješnog društva.<ref>{{Cite web |last=Cox |first=Caroline |date=June 2003 |title=The 'West', Islam and Islamism |url=https://civitas.org.uk/pdf/cs29.pdf |access-date=28 November 2024 |website=Civitas: Institute for the Study of Civil Society}}</ref> Zagovornici islamizma, također poznati kao ''al-Islamiyyun'', obično su povezani s islamskim institucijama ili pokretima za društvenu mobilizaciju,<ref>{{Cite web |title=Islamism |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |access-date=25 August 2023 |website=Oxford Reference|archive-date=25 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230825061146/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |url-status=live }}</ref> naglašavajući provođenje ''[[šerijat]]a'',<ref name="eikmeier-2007">{{cite journal |last1=Eikmeier |first1=Dale |title=Qutbism: An Ideology of Islamic-Fascism |journal=The US Army War College Quarterly: Parameters |date=2007 |volume=37 |issue=1 |pages=85–97 |doi=10.55540/0031-1723.2340|doi-access=free }}</ref> [[Panislamizam|panislamsko]] političko jedinstvo<ref name="eikmeier-2007" /> i stvaranje [[Islamska država|islamskih država]].<ref>Soage, Ana Belén. "Introduction to Political Islam." Religion Compass 3.5 (2009): 887–96.</ref> U svojoj originalnoj formulaciji, islamizam je opisivao ideologiju koja nastoji oživjeti islam do njegove nekadašnje asertivnosti i slave,<ref name="Burgat-IMiNA-1997" /> pročišćavajući ga od stranih elemenata, iznova potvrđujući njegovu ulogu u "društvenom i političkom, kao i ličnom životu";<ref name="Berman, S 2003, p. 258" /> i posebno "preuređujući vladu i društvo u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (tj. šerijatom).<ref name="BYERS-2013" /><ref name="shepard-1996-40" /><ref>{{Cite journal|last=Tibi|first=Bassam|date=1 March 2007|title=The Totalitarianism of Jihadist Islamism and its Challenge to Europe and to Islam|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=8|issue=1|pages=35–54|doi=10.1080/14690760601121630|issn=1469-0764|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Bale|first=Jeffrey M.|date=1 June 2009|title=Islamism and Totalitarianism|url=https://doi.org/10.1080/14690760903371313|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=10|issue=2|pages=73–96|doi=10.1080/14690760903371313|s2cid=14540501|issn=1469-0764|access-date=10 September 2021|archive-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806233015/https://doi.org/10.1080/14690760903371313|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> Prema najmanje jednom posmatraču (autorica [[Robin Wright (author)|Robin Wright]]), islamistički pokreti su "vjerovatno izmijenili Bliski istok više od bilo kojeg trenda otkako su moderne države stekle nezavisnost", redefinirajući "politiku, pa čak i granice".<ref name="WRIGHT-SHI-10-1015">{{cite journal|date=10 January 2015|title=A Short History of Islamism|url=http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|journal=Newsweek|last1=Wright|first1=Robin|access-date=23 December 2015|archive-date=23 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223165123/http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|url-status=live}}</ref> Drugi autor ([[Graham E. Fuller]]) zagovarao je širi pojam islamizma kao oblika [[politika identiteta|politike identiteta]], koja uključuje "podršku [muslimanskom] identitetu, autentičnosti, širem regionalizmu, preporodu [i] revitalizaciji zajednice."<ref name=Fuller-Future-21>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 21</ref> Centralne i istaknute ličnosti u islamizmu dvadesetog vijeka su [[Rashid Rida]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28">{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=23–28|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Hasan el-Bana|Hassan al-Banna]] (osnivač [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]]), [[Sayyid Qutb]], [[Ebu'l-A'la el-Mevdudi|Abul A'la Maududi]],<ref name=Fuller-Future-120>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 120 </ref> [[Ruhollah Homeini|Ruhollah Khomeini]] (osnivač Islamske Republike Iran) i [[Hasan at-Turabi|Hassan Al-Turabi]].<ref>{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=38–40|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Sirija|Sirijski]] [[suniti|sunitski]] [[Ulema|klerik]] Muhammad Rashid Riḍā, vatreni protivnik [[vesternizacija|vesternizacije]], [[cionizam|cionizma]] i [[nacionalizam|nacionalizma]], zagovarao je sunitski internacionalizam kroz revolucionarnu obnovu [[Panislamizam|panislamskog]] [[hilafet]]a radi političkog ujedinjenja [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=270–271, 276–278, 280, 283–285, 295, 310–311 |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref><ref>{{Cite book |last=Milton-Edwards |first=Beverley |title=Islamic Fundamentalism since 1945 |publisher=Routledge: Taylor and Francis Group |year=2005 |isbn=0-415-30173-4 |location=New York |page=141 }}</ref> Riḍā je bio snažan eksponent islamskog avangardizma, vjerovanja da bi [[muslimanska zajednica]] trebala biti vođena klerikalnim elitama (''[[ulema]]''), koje su usmjeravale napore za vjersko obrazovanje i [[islamski preporod]].<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 }}</ref> Riḍina sinteza [[selefizam|selefizma]] i [[arabizam|arabizma]] te islamistički ideali snažno su utjecali na njegove učenike poput Hasana al-Banne,<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 |chapter=2: Iran and Egypt}}</ref><ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=280, 284–285, 295 |chapter=10: The Muslim Response |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref> [[Egipat|egipatskog]] učitelja koji je osnovao pokret [[Muslimansko bratstvo]], kao i na [[Muhamed Amin el-Huseini|Hajj Amina al-Husaynija]], [[anticionizam|anticionističkog]] [[veliki muftija Jerusalima|velikog muftiju Jerusalima]].<ref>{{Cite book |last=Pappe |first=Ilan |title=The Rise and Fall of a Palestinian Dynasty: The Husaynis 1700–1948 |publisher=University of California Press |year=2010 |isbn=978-0-520-26839-5 |location=Berkeley and Los Angeles, California, United States |pages=147–148 |translator-last=Lotan |translator-first=Yaer}}</ref> Al-Banna i Maududi pozivali su na "[[Reformizam|reformističku]]" strategiju reislamizacije društva kroz društveni i politički aktivizam s [[Grassroots|osnovnog nivoa]].<ref name=ORFPI1994:24>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 24</ref><ref name="Ham">{{cite web |url=https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |title=What most people get wrong about political Islam |author=Hamid, Shadi |date=1 October 2015 |access-date=2 December 2017 |archive-date=29 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929132235/https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |url-status=live }}</ref> Drugi islamisti (Al-Turabi) zagovornici su "[[revolucija|revolucionarne]]" strategije [[islamizacija|islamizacije]] društva kroz vršenje državne vlasti,<ref name=ORFPI1994:24/> ili (Sayyid Qutb) za kombiniranje islamizacije s osnovnog nivoa s oružanom revolucijom. Izraz se primjenjuje na nevladine reformske pokrete, političke stranke, milicije i revolucionarne grupe.<ref name=Nugent-Wapo-23-6-2014>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |title=What do we mean by Islamist? |last1=Nugent |first1=Elizabeth |date=23 June 2014 |newspaper=The Washington Post|access-date=17 January 2023 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326012347/https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |url-status=live }}</ref> Sami islamisti preferiraju termine poput "islamski pokret"<ref>{{cite news|url=https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|title=How credible is the claim of the failure of political Islam?|date=31 October 2013|author=Rashid Ghannouchi|newspaper=MEMO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304104630/https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|archive-date=4 March 2016}}</ref> ili "islamski aktivizam" umjesto "islamizam", protiveći se insinuaciji da je islamizam išta drugo do obnovljen i oživljen islam.<ref name="ICG">{{cite web|title=Understanding Islamism |work=International Crisis Group |url=http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307123849/http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |archive-date=7 March 2013 |page=5}}</ref> Zbog njegovih konotacija u medijima, kritičari smatraju da taj termin može dovesti do islamofobije i stereotipizacije.<ref name="Poljarevic-def">{{cite encyclopedia|year=2015|title=Islamism|encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of Islam and Politics|publisher=Oxford University Press|url=https://www.academia.edu/6916999|access-date=1 February 2017|author=Emin Poljarevic|editor=Emad El-Din Shahin|quote=Islamism is one of many sociopolitical concepts continuously contested in scholarly literature. It is a neologism debated in both Muslim and non-Muslim public and academic contexts. The term "Islamism" represents a form of social and political activism grounded in the idea that public and political life should be guided by Islamic principles. In other words, Islamists are those who believe that Islam has an important role to play in a Muslim-majority society and seek to implement this belief.|archive-date=25 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220325062108/https://www.academia.edu/6916999|url-status=live}}</ref><ref name=Shepard>{{cite encyclopedia |author=William E. Shepard |author2=FranÇois Burgat |author3=James Piscatori |author4=Armando Salvatore |title=Islamism |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-access=subscription |quote=The term "Islamism/Islamist" has come into increasing use in recent years to denote the views of those Muslims who claim that Islam, or more specifically, the Islamic sharīʿah, provides guidance for all areas of human life, individual and social, and who therefore call for an "Islamic State" or an "Islamic Order." [...] Today it is one of the recognized alternatives to "fundamentalist", along with "political Islam" in particular. [...] Current terminology usually distinguishes between "Islam," [...] and "Islamism", referring to the ideology of those who tend to signal openly, in politics, their Muslim religion. [...] the term has often acquired a quasi-criminal connotation close to that of political extremism, religious sectarianism, or bigotry. In Western mainstream media, "Islamists" are those who want to establish, preferably through violent means, an "Islamic state" or impose sharīʿah (Islamic religious law)—goals that are often perceived merely as a series of violations of human rights or the rights of women. In the Muslim world, insiders use the term as a positive reference. In the academic sphere, although it is still debated, the term designates a more complex phenomenon. |isbn=9780195305135 |access-date=3 February 2017 |archive-date=4 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170204102032/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-status=live }}</ref> Istaknute islamističke grupe i stranke širom svijeta uključuju [[Muslimansko bratstvo]], tursku [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranku pravde i razvoja]], [[Hamas]], alžirski [[Islamski front spasa]], malezijsku [[Stranka nacionalnog povjerenja (Malezija)|Stranku nacionalnog povjerenja]], [[Džemat-e-islami]] u [[Džemat-e-islami Bangladeša|Bangladešu]] i [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Pakistanu]], te bosanskohercegovačku [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]].<ref>{{Cite book |last1=Abbas |first1=Tahir |url=https://books.google.com/books?id=r3N0DwAAQBAJ |title=Political Muslims: Understanding Youth Resistance in a Global Context |last2=Hamid |first2=Sadek |date=2019-02-11 |publisher=Syracuse University Press |isbn=978-0-8156-5430-8 |language=en}}</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], mnoge [[postislamizam|postislamističke]] struje postale su snažno uključene u demokratsku politiku,<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/><ref name="foreignpolicy1">{{cite web |url= https://foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |title= The New Islamists |first= Olivier |last= Roy |publisher= foreignpolicy.com |date= 16 April 2012 |access-date= 7 March 2017 |archive-date= 9 October 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141009193849/http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |url-status= dead }}</ref> dok su druge iznjedrile "najagresivniju i najambiciozniju islamističku [[Milicija|miliciju]]" do sada, poput [[Islamska država|Islamske države]] Iraka i Levanta (ISIL).<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/> Većina islamista odbacila je ISIL kao bogohulan.<ref>{{Cite web |title=Suspected ISIL chief killed in Syria, says Turkish president |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/5/1/erdogan-says-turkey-has-killed-suspected-isil-leader |access-date=2024-11-28 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> == Terminologija == Izvorno se termin ''islamizam'' koristio jednostavno u značenju religije islama, a ne kao ideologija ili pokret. Prvi put se pojavio u engleskom jeziku kao ''Islamismus'' godine 1696., a kao ''Islamism'' godine 1712.<ref name=OED>{{cite web|title= Islamism, n.|url= http://www.oed.com/view/Entry/99982|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 27 December 2012|archive-date= 29 November 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20141129015810/http://www.oed.com/view/Entry/99982|url-status= live}}</ref> Termin se pojavljuje u odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]] u slučaju ''In Re Ross'' (1891). Do prijelaza u dvadeseti vijek počeo ga je potiskivati kraći i isključivo arapski termin "islam", a do 1938. godine, kada su orijentalisti završili djelo ''[[Enciklopedija islama]]'', čini se da je ''islamizam'' gotovo nestao iz engleske upotrebe.<ref>{{cite web|title= Islamism, n. Frequency|url= https://www.oed.com/dictionary/islamism_n?tab=frequency|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 2024-11-24}}</ref> Termin je ostao "praktično odsutan iz rječnika" naučnika, pisaca ili novinara sve do [[Iranska revolucija|Iranske islamske revolucije]] iz 1978. i 1979. godine, koja je u Iran donijela koncept "islamske vlade" [[Ruhollah Homeini|ajatolaha Homeinija]].<ref>{{cite journal |title=What is Islamism? The History and Definition of a Concept |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |volume=8 |issue=1 |date=March 2007 |access-date=17 January 2023 |author=Mehdi Mozaffari |url=https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |archive-date=1 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201101050824/https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |url-status=live }}</ref> Ova nova upotreba pojavila se bez uzimanja u obzir načina na koji se termin ''islamista'' (m. jednina: ''islami'', mn. nom/akuz: ''islamiyyun'', gen. ''islamiyyin''; ž. jednina/mn: ''islamiyyah'') već koristio u tradicionalnoj arapskoj nauci u teološkom smislu, odnoseći se na religiju islama, a ne na političku ideologiju. U hereziografskim, teološkim i historijskim djelima, poput poznate enciklopedije [[Ebu-l-Hasan el-Eš'ari|el-Eš'arija]] ''[[Mekalatu-l-islamijjin]]'' (''Mišljenja islamista''), islamista se odnosi na svaku osobu koja sebe pripisuje islamu, a da tu pripadnost ni ne potvrđuje ni ne negira. Ako se koristi dosljedno, koristi se radi nepristrasnosti, ali ako se koristi u odnosu na određenu osobu ili grupu posebno bez drugih, to implicira da je autor nesiguran treba li potvrditi ili negirati njihovu pripadnost islamu, ili pokušava insinuirati svoje neodobravanje te pripadnosti bez kontroverze.<ref>{{Cite web |title=تأملات في معنى مصطلح إسلامي |url=https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AYARI |first=Badreddine |date=19 July 2012 |title=بين المسلم والاسلامى:مصطلح ( اسلامى) بين الاجتهاد والبدعة |url=https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%d8%a8%d9%8a%d9%86-%d8%a7%d9%84%d9%85%d8%b3%d9%84%d9%85-%d9%88%d8%a7%d9%84%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89%d9%85%d8%b5%d8%b7%d9%84%d8%ad-%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89-%d8%a8%d9%8a%d9%86/ |access-date=4 May 2023 |website=الموقع الرسمي للدكتور صبري محمد خليل خيري |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%D8%A8%D9%8A%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85-%D9%88%D8%A7%D9%84%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89-%D8%A8%D9%8A%D9%86/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=admin |date=31 March 2021 |title=الفرق بين "المسلمين" و"الإسلاميين" |url=http://alharakalseyasi.com/4921/ |access-date=4 May 2023 |website=صحيفة الحراك السياسي |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/http://alharakalseyasi.com/4921/ |url-status=usurped }}</ref><ref>{{Cite web |last=Nawal.Alali |title=إسلامي أو إسلاموي: نقلات فوق رقعة من المصطلحات |url=https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |access-date=4 May 2023 |website=alaraby.co.uk/ |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504090936/https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=" مسلم " أم " إسلامي " أم "إسلاموي " .. أين الصواب ..؟ |url=https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |website=الشروق |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085433/https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |url-status=live }}</ref> Nasuprot tome, nazivanje osobe [[musliman|muslimanom]] ili [[Kafir|kafirom]] implicira eksplicitnu potvrdu ili negaciju pripadnosti te osobe islamu. Kako bi izbjegli problem koji proizlazi iz konfuzije između zapadne i arapske upotrebe termina islamista, arapski novinari izmislili su termin ''islamawi'' (''islamijanski'') umjesto ''islami'' (''islamistički'') za označavanje političkog pokreta, iako se taj termin ponekad kritizira kao [[Gramatika|gramatički]] neispravan.<ref>{{Cite web |last=Ali al-Juzu |first=Mustafa |title=زيادة الألف والواو في النسبة |url=https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |url-status=live }}</ref> === Definicije === Islamizam je definisan kao: * "uvjerenje da bi islam trebao voditi društveni i politički, kao i lični život" ([[Sheri Berman]]);<ref name="Berman, S 2003, p. 258">{{cite journal |last=Berman |first=Sheri |title=Islamism, Revolution, and Civil Society |journal=Perspectives on Politics |volume=1 |issue=2 |year=2003 |page=258 |doi=10.1017/S1537592703000197|s2cid=145201910 }}</ref> * uvjerenje da bi islam trebao utjecati na političke sisteme ([[Cambridge Advanced Learner's Dictionary|Cambridge rječnik engleskog jezika]]);<ref>{{Cite web|url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/islamism|title=Islamism |work=Cambridge English Dictionary}}</ref> * "[islamska] ideologija koja vodi društvo u cjelini i koja [poučava] da zakon mora biti u skladu sa [[Šerijat|islamskim šerijatom]]", (W. E. Shepard);<ref name=shepard-1996-40>Shepard, W. E. ''Sayyid Qutb and Islamic Activism: A Translation and Critical Analysis of Social Justice in Islam''. Leiden, New York: E.J. Brill. (1996). p. 40</ref> * kombinacija dva ranije postojeća trenda: ** pokreta za oživljavanje vjere, oslabljene "stranim utjecajem, političkim oportunizmom, moralnom labavošću i zaboravljanjem svetih tekstova";<ref name=ORFPI1994:4>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 4</ref> ** novijeg pokreta protiv imperijalizma/kolonijalizma, koji se pretvorio u jednostavniji antivesternizam; koji su ranije prihvatali ljevičari i nacionalisti, ali čije su se pristalice okrenule islamu;<ref name=ORFPI1994:4/> * oblik "religizirane politike" i primjer [[vjerski fundamentalizam|vjerskog fundamentalizma]] koji zamišlja islamsku zajednicu koja traži globalnu hegemoniju za svoje vrijednosti ([[Bassam Tibi]]);<ref>{{cite book|author=Bassam Tibi|author-link=Bassam Tibi|title=Islamism and Islam|url=https://books.google.com/books?id=HyEyLXcIXgUC&pg=PA22|publisher=Yale University Press|year=2012|page=22|isbn=978-0300160147}}</ref> * "politički pokret koji favorizira preuređenje vlade i društva u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (stilski priručnik [[Associated Press]]a);<ref name="BYERS-2013">{{cite news |last1=Byers |first1=Dylan |title=AP Stylebook revises 'Islamist' use |url=https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |access-date=6 February 2023 |agency=Politico |date=5 April 2013 |archive-date=3 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230603060733/https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |url-status=live }}</ref><ref name=cair-5-4-2013/> * politička ideologija koja nastoji primijeniti islamska načela i norme kao općeprimjenjiva pravila za ponašanje ljudi; i čiji pristalice teže državi zasnovanoj na islamskim vrijednostima i zakonima (šerijat) te odbacuju zapadne vodeće principe, poput slobode mišljenja, slobode štampe, umjetničke slobode i slobode vjeroispovijesti (Thomas Volk);<ref name="Volk-KAS-2015-1">{{cite journal |last1=Volk |first1=Thomas |title=Islam – Islamism Clarification for turbulent times |journal=Konrad Adenauer Stiftung FACTS & FINDINGS |date=February 2015 |issue=164 |page=1 |url=http://www.jstor.com/stable/resrep10078 |access-date=6 February 2023}}</ref> * širok skup političkih ideologija koje koriste islamske simbole i tradicije i crpe inspiraciju iz njih u potrazi za društvenopolitičkim ciljem – poznat i kao "politički islam" ([[Encyclopædia Britannica|Britannica]]);<ref name="Zeidan-EB">{{cite web |last1=Zeidan |first1=Adam |title=Islamism |url=https://www.britannica.com/topic/Islamism |website=Encyclopædia Britannica |access-date=15 January 2023 |archive-date=5 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200605040447/https://www.britannica.com/topic/Islamism |url-status=live }}</ref> * "[...] [postalo je skraćenica za] 'muslimane koji nam se ne sviđaju.'" ([[Vijeće za američko-islamske odnose]] – u žalbi na raniju definiciju AP-a o islamistima);<ref name=cair-5-4-2013>{{cite web|title=You are here: Home Press Center Press Releases CAIR Condemns Series of Terror Attacks in France, Tunisia and Kuwait CAIR Welcomes AP Stylebook Revision of 'Islamist'|url=https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|website=Council on American-Islamic Relations (CAIR)|access-date=29 June 2015|date=5 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907184257/https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|archive-date=7 September 2015|url-status=dead}}</ref> ** "zapadni popularni diskurs općenito koristi 'islamizam' kada se raspravlja o negativnom ili 'onome što je loše' u muslimanskim zajednicama. S druge strane, označitelj 'islam' rezerviran je za pozitivno ili neutralno." (David Belt).<ref name="Belt-2009">{{cite journal |last1=Belt |first1=David |title=Islamism in Popular Western Discourse |journal=Policy Perspectives |date=July–December 2009 |volume=6 |issue=2 |pages=1–20 |jstor=42909235 |url=https://www.jstor.org/stable/42909235 |access-date=6 February 2023 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206182535/https://www.jstor.org/stable/42909235 |url-status=live }}</ref> * pokret toliko širok i fleksibilan da dopire do "svega za svakoga" u islamu, čineći ga "neodrživim" (Tarek Osman);<ref name=Osman.p111/> ** alternativni pružatelj socijalne skrbi siromašnim masama; ** ljuta platforma za razočarane mlade; ** glasan poziv koji najavljuje "povratak čistoj religiji" onima koji traže identitet; ** "progresivna, umjerena vjerska platforma" za bogate i liberalne; ** "[...] i u ekstremima, nasilno sredstvo za odbijače i radikale;<ref name=Osman.p111>Osman, Tarek, ''Egypt on the brink'', 2010, p. 111</ref> * islamski "pokret koji traži kulturnu diferencijaciju od Zapada i ponovno povezivanje s pretkolonijalnim simboličkim univerzumom" ([[François Burgat]]);<ref name=Burgat-IMiNA-1997>Burgat, François, "The Islamic Movement in North Africa", U of Texas Press, 1997, pp. 39–41, 67–71, 309</ref> * "aktivno isticanje i promicanje uvjerenja, propisa, zakona ili politika za koje se smatra da su islamskog karaktera" ([[Međunarodna krizna grupa]]);<ref name="ICG"/> * pokret "muslimana koji se oslanjaju na vjerovanje, simbole i jezik islama kako bi inspirirali, oblikovali i oživjeli političku aktivnost"; koji može sadržavati umjerene, tolerantne, miroljubive aktiviste ili one koji "propovijedaju netoleranciju i podržavaju nasilje" ([[Robert Pelletreau]]);<ref>{{cite web |url=http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |author=Robert H. Pelletreau, Jr. |title=Dealing with the Muslim Politics of the Middle East:Algeria, Hamas, Iran |archive-url=https://web.archive.org/web/20171010091754/http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |archive-date=10 October 2017 |work=Council on Foreign Relations |date=8 May 1996}}</ref> * "svi oni koji nastoje islamizirati svoju okolinu, bilo u odnosu na svoje živote u društvu, svoje porodične okolnosti, ili radno mjesto..." ([[Olivier Roy]]).<ref name=cwdi-viii>{{cite book|last1=Roy|first1=Olivier|last2=Sfeir|first2=Antoine|title=The Columbia World Dictionary of Islamism|date=2007|publisher=Columbia University Press.|page=viii|url=https://books.google.com/books?id=rNrMilgHKKEC&q=principles%20of%20%20islamism&pg=PR8|access-date=15 December 2015|isbn=978-0231146401}}</ref> === Odnos islama i islamizma === {{further|Politički aspekti islama}} [[Datoteka:A public demonstration demanding Sharia in Britain.jpg|mini|upright=1.3|Javne demonstracije islamista u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za [[šerijat]], oktobar 2009.]] Islamisti jednostavno vjeruju da je njihov pokret ili ispravljena verzija ili oživljavanje [[islam]]a, ali drugi smatraju da je islamizam moderna devijacija od islama koju bi trebalo ili osuditi ili odbaciti. Pisac za [[Međunarodna krizna grupa|Međunarodnu kriznu grupu]] tvrdi da je "koncept 'političkog islama'" američka tvorevina stvorena da objasni [[Iranska revolucija|Iransku islamsku revoluciju]], ignorirajući činjenicu da je (prema piscu) islam po definiciji politički. Zapravo je [[Politički kvijetizam|kvijetistički]]/nepolitički islam, a ne islamizam, onaj koji zahtijeva objašnjenje, a koje autor daje nazivajući ga historijskom slučajnošću "kratkotrajne ere vrhunca sekularnog arapskog nacionalizma između 1945. i 1970. godine".<ref name="ICGUnderstandingIslam">{{cite web|title=Understanding Islamism|url=http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.pdf|publisher=[[International Crisis Group]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100808200810/http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.ashx|archive-date=8 August 2010|date=2 March 2005|url-status=dead}}</ref> Hayri Abaza tvrdi da neuspjeh u razlikovanju islama od islamizma navodi mnoge na Zapadu da to dvoje izjednačavaju; oni misle da podržavanjem neliberalnih islamskih (islamističkih) režima poštuju islam, na štetu onih koji traže [[sekularizam|odvajanje religije od politike]].<ref>{{cite news|url=http://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|title=Is It Islamic or Islamist?|date=22 October 2010|newspaper=Newsweek|author=Hayri Abaza|access-date=12 March 2014|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004035508/https://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|url-status=live}}</ref> Drugi izvor razlikuje islamiste od islama naglašavajući činjenicu da se islam "odnosi na religiju i [[islamska kultura|kulturu]] koja postoji [[Historija islama|više od milenija]]", dok je islamizam "političko-religijski fenomen povezan sa velikim događajima u dvadesetom vijeku". Islamisti su se, barem povremeno, definirali kao "islamiyyoun/islamisti" kako bi se razlikovali od "muslimun/muslimana".<ref>''Final Report of the National Commission on Terrorist Attacks Upon the United States, The 9/11 Commission Report'', W.W. Norton & Company, New York, (2004), str. 562</ref> [[Daniel Pipes]] opisuje islamizam kao modernu ideologiju koja duguje više evropskim utopijskim političkim ideologijama i "izmima" nego tradicionalnoj islamskoj religiji.<ref>{{cite journal|url=http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|title=Islam and Islamism: Faith and Ideology|date=1 March 2000|journal=The National Interest|issue=Spring 2000|author=Daniel Pipes|access-date=12 March 2014|author-link=Daniel Pipes|archive-date=12 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512141047/http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|url-status=live}}</ref> Prema Salmanu Sayyidu, "islamizam nije zamjena za islam na način na koji bi se moglo tvrditi da su [[komunizam]] i [[fašizam]] sekularizirane zamjene za kršćanstvo". Umjesto toga, to je "sazviježđe političkih projekata koji nastoje pozicionirati islam u središte bilo kojeg [[društveni poredak|društvenog poretka]]".<ref>{{Cite book |last=Sayyid |first=Salman |title=Recalling the Caliphate: Decolonisation and World Order |publisher=Hurst |year=2014 |location=London |pages=9}}</ref> == Ideologija == === Islamski preporod === {{further|Islamski preporod}} [[Datoteka:A public demonstration calling for Sharia Islamic Law in Maldives 2014.jpg|mini|upright=1.3|Demonstranti islamisti nose natpise na kojima piše "Islam će dominirati svijetom" i "Dovraga s demokratijom" na [[Maldivi|Maldivima]], septembar 2014.]] Moderno oživljavanje islamske pobožnosti i privlačnost islamskih stvari može se pratiti do nekoliko događaja. Do kraja Prvog svjetskog rata, smatralo se da većinom država sa muslimanskom većinom dominiraju zapadne države sa kršćanskim sklonostima. Ponuđena objašnjenja bila su: da su tvrdnje islama lažne i da je kršćanski ili postkršćanski Zapad konačno smislio drugi sistem koji je superioran; ili da je islam propao zato što nije bio vjeran sebi. Budući da su muslimani preferirali drugo objašnjenje, od vjernika se tražilo udvostručenje vjere i pobožnosti kako bi se taj trend preokrenuo.<ref>Edward Mortimer in ''Faith and Power: The Politics of Islam'', in Wright, ''Sacred Rage'', Simon & Schuster, (1985), str. 64–66</ref> Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenule su tajne i javne kampanje za ohrabrivanje i jačanje islamskih fundamentalista na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi i južnoj Aziji. Ti islamski fundamentalisti smatrani su zaštitom od potencijalne ekspanzije [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i protutežom [[nacionalizam|nacionalističkim]] i [[socijalizam|socijalističkim]] pokretima koji su smatrani prijetnjom interesima zapadnih nacija.<ref>{{Cite book |last=Dreyfuss |first=Robert |title=Devil's game: how the United States helped unleash fundamentalist Islam |date=2005 |publisher=A Holt Paperback |isbn=978-0-8050-7652-3 |series=The American empire project |location=New York|pages=1–4}}</ref><ref>{{Cite book |last=Davidson |first=Christopher M. |title=Shadow Wars: The Secret Struggle for the Middle East |date=2016 |publisher=Oneworld Publications |isbn=978-1-78607-002-9 |location=La Vergne|pages=43–45}}</ref><ref>{{Cite book |last=Curtis |first=Mark |title=Secret affairs: Britain's collusion with radical Islam |date=2012 |publisher=Serpent's Tail |isbn=978-1-84668-764-8 |edition=New updated version |location=London|pages=65–68}}</ref> Prema nekim procjenama, između šezdesetih godina dvadesetog vijeka i 2016. godine, Saudijci su usmjerili više od 100 milijardi američkih dolara za širenje [[vehabizam|vehabijskog islama]].<ref>{{Cite news |date=2016-01-30 |title='Tsunami of money' from Saudi Arabia funding 24,000 Pakistan madrassas |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/world-news/tsunami-of-money-from-saudi-arabia-funding-24000-pakistan-madrassas/articleshow/50781972.cms?from=mdr |access-date=2026-01-26 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> Prema [[Politikologija|politikologu]] Alexu Alexievu, poticaj za [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] od strane Saudijske Arabije bio je "najveća svjetska [[propaganda|propagandna kampanja]] ikada organizirana"<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref>. [[David A. Kaplan]] to je opisao kao "bacanje u sjenu [[Aktivne mjere|sovjetskih propagandnih napora]] na vrhuncu Hladnog rata".<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref> U intervjuu za The Washington Post godine 2018., [[Mohammed bin Salman]], de facto vladar Saudijske Arabije, rekao je da je saudijsko [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] "ukorijenjeno u Hladnom ratu, kada su saveznici tražili od Saudijske Arabije da iskoristi svoje resurse kako bi spriječila prodor [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u muslimanske zemlje."<ref>{{Cite news |date=2018-03-23 |title=Saudi prince denies Kushner is ‘in his pocket’ |url=https://www.washingtonpost.com/world/national-security/saudi-prince-denies-kushner-is-in-his-pocket/2018/03/22/701a9c9e-2e22-11e8-8688-e053ba58f1e4_story.html |access-date=2026-01-26 |work=The Washington Post |language=en-US |issn=0190-8286}}</ref> Godine 2013., [[Evropski parlament]] identificirao je [[vehabizam]] kao glavni izvor globalnog terorizma.<ref>{{Cite news |last=Reporters |first=Telegraph |date=2016-03-29 |title=What is Wahhabism? The reactionary branch of Islam from Saudi Arabia said to be 'the main source of global terrorism' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/03/29/what-is-wahhabism-the-reactionary-branch-of-islam-said-to-be-the/ |access-date=2026-01-26 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> Veza između nedostatka islamskog duha i nedostatka pobjede naglašena je katastrofalnim porazom armija koje su predvodili arapski nacionalisti u borbi protiv Izraela pod sloganom "Zemlja, more i zrak" u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] iz 1967. godine, u usporedbi s (percipiranom) zamalo pobjedom u [[Jomkipurski rat|Jomkipurskom ratu]] šest godina kasnije. U tom ratu vojni slogan bio je "Bog je najveći".<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 64–66</ref> Uporedo s Jomkipurskim ratom dogodio se i [[Naftna kriza 1973.|arapski naftni embargo]], gdje je dramatična odluka (muslimanskih) zemalja proizvođača nafte u Perzijskom zaljevu da smanje proizvodnju i učetverostruče cijenu nafte učinila termine nafta, Arapi i islam sinonimima za moć širom svijeta, a posebno u javnoj mašti muslimanskog svijeta.<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 66 from Pipes, Daniel, ''In the Path of God'', Basic Books, (1983), str. 285</ref> Mnogi muslimani vjeruju, baš kao što je vjerovao saudijski princ Saud al-Faisal, da stotine milijardi dolara bogatstva dobijenih iz ogromnih naftnih nalazišta Perzijskog zaljeva nisu bile ništa manje od Božijeg dara vjernicima u islamu.<ref>from interview by Robin Wright of UK Foreign Secretary (at the time) Lord Carrington in November 1981, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', by Robin Wright, Simon & Schuster, (1985), str. 67</ref> Kako je [[islamski preporod]] dobivao na zamahu, vlade poput one u Egiptu, koje su prethodno gušile (i još uvijek su nastavile gušiti) islamiste, pridružile su se tom trendu. Zabranile su alkohol i preplavile radiotelevizijski eter vjerskim programima,<ref name="Mu">Murphy, ''Passion for Islam'', (2002), str. 36</ref> dajući tom pokretu još veću izloženost. === Obnova hilafeta === {{See also|Pokret za hilafet|}} [[Datoteka:Cover_of_the_second_issue_of_al-Manar_magazine,_1899.jpg|mini|Časopis ''[[Al-Manar (časopis)|Al-Manar]]'', najpopularniji islamski časopis u dvadesetom vijeku koji je pozivao na obnovu hilafeta]] [[Ukidanje Osmanskog sultanata|Ukidanje Osmanskog sultanata]] od strane [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] dana 1. 11. 1922. okončalo je [[Osmansko Carstvo]], koje je trajalo od 1299. godine. Dana 11. 11. 1922., na [[Konferencija u Lozani 1922–1923.|Konferenciji u Lozani]], priznat je suverenitet Velike narodne skupštine koji je [[Vlada u Ankari|Vlada u Angori]] (sada [[Ankara]]) vršila nad Turskom. Posljednji sultan, [[Mehmed VI]], napustio je osmansku prijestolnicu, [[Konstantinopolj|Konstantinopolj]] (sada [[Istanbul]]), dana 17. 11. 1922. Pravni položaj učvršćen je potpisivanjem [[Sporazum iz Lozane|Sporazuma iz Lozane]] dana 24. 7. 1923. U martu 1924. godine, Turska nacionalna skupština je pravno [[Ukidanje hilafeta|uklonila hilafet]], označivši kraj osmanskog utjecaja. To je šokiralo sunitski klerikalni svijet, a mnogi su osjetili potrebu da islam predstave ne kao tradicionalnu religiju, već kao [[Novotarija|inovativnu]] društveno-političku ideologiju moderne nacionalne države.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Reakcija na nove realnosti modernog svijeta iznjedrila je islamističke ideologe poput [[Rashid Rida|Rashida Ride]] i [[Ebu'l-A'la el-Mevdudi|Abul A'la Maududija]], kao i organizacije poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u Egiptu i [[Medžlis ahrar islama|Majlis-e-Ahrar-ul-Islam]] u Indiji. Rashid Rida, istaknuti selefijski teolog rođen u Siriji i sa sjedištem u [[Egipat|Egiptu]], bio je poznat kao preporoditelj [[hadis|proučavanja hadisa]] u sunitskim sjemeništima i pionirski teoretičar [[islamska država|islamizma]] u modernom dobu.<ref>{{Cite book |last=Olidort |first=Jacob |title=In Defense of Tradition: Muḥammad Nāșir AL-Dīn Al-Albānī and the Salafī Method |publisher=Princeton University |year=2015 |location=Princeton, NJ, U.S.A |pages=52–62 |chapter=A New Curriculum: Rashīd Riḍā and Traditionalist Salafism |quote="Rashīd Riḍā presented these core ideas of Traditionalist Salafism, especially the purported interest in ḥadīth of the early generations of Muslims, as a remedy for correcting Islamic practice and belief during his time."}}</ref> Tokom 1922. i 1923. godine, Rida je objavio seriju članaka u utjecajnom časopisu ''[[Al-Manar (časopis)|Al-Manar]]'' pod naslovom "''[[Hilafet ili vrhovni imamat (knjiga)|Hilafet ili vrhovni imamat]]''". U ovoj visoko utjecajnoj raspravi, Rida se zalaže za obnovu hilafeta pod vodstvom [[Fakih|islamskih pravnika]] i predlaže gradualističke mjere obrazovanja, reformacije i pročišćavanja kroz napore ''[[selefizam|selefijskih]]'' reformskih pokreta širom svijeta.<ref name="Willis 2010 711–732">{{Cite journal |last=Willis |first=John |date=2010 |title=Debating the Caliphate: Islam and Nation in the Work of Rashid Rida and Abul Kalam Azad |url=https://www.jstor.org/stable/25762122 |journal=The International History Review |volume=32 |issue=4 |pages=711–732 |doi=10.1080/07075332.2010.534609 |jstor=25762122 |s2cid=153982399 |issn=0707-5332 |access-date=7 May 2023 |archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015041/https://www.jstor.org/stable/25762122 |url-status=live }}</ref> Sayyid Rashid Rida posjetio je Indiju 1912. godine te je bio impresioniran sjemeništima [[Darul ulum Deoband]] i [[Darul ulum nedvetul-ulema|Nadwatul Ulama]].<ref>{{Cite web |last=Allāh |first='Abd |date=29 February 2012 |title=Shaykh Rashid Rida on Dar al-'Ulum Deoband |url=https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-al-ulum-deoband/ |access-date=7 May 2022 |website=Friends of Deoband|archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015044/https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-al-ulum-deoband/ |url-status=live }}</ref> Ta su sjemeništa nosila naslijeđe [[Sayyid Ahmad Barelvi|Sayyida Ahmada Shahida]] i njegovog predmodernog islamskog emirata.<ref>B. Metcalf, "Islamic Revival in British India: Deoband, 1860–1900", str. 50–60, Princeton University Press (1982).</ref> U [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]], [[Pokret za hilafet]] (1919–24) nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pod vodstvom [[Shaukat Ali (političar)|Shaukata Alija]], Maulane [[Mohammad Ali Jauhar|Mohammada Alija Jauhara]], [[Hakim Ajmal Khan|Hakima Ajmala Khana]] i [[Abul Kalam Azad|Maulane Azada]], počeo je biti primjer težnji južnoazijskih muslimana za [[hilafet]]om. === Antivesternizacija === {{Further|Antizapadnjačko raspoloženje}} Otuđenje muslimana od zapadnih načina, uključujući i zapadne političke načine.<ref>{{cite web |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120528231208/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |url-status=dead |archive-date=28 May 2012 |title=From the article on westernization in Oxford Islamic Studies Online |publisher=Oxfordislamicstudies.com |access-date=21 April 2012}}</ref> * Sjećanje u muslimanskim društvima na mnoge vijekove "kulturnog i institucionalnog uspjeha" islamske civilizacije koje je stvorilo "intenzivan otpor prema alternativnom 'civilizacijskom poretku'", kao što je zapadna civilizacija.<ref>Fuller, E., ''The Future of Political Islam'', (2003), str. 15</ref> * Blizina jezgre muslimanskog svijeta Evropi i kršćanstvu gdje je on prvo osvajao, a zatim bio osvojen. [[El-Endeluz|Iberija]] u osmom vijeku, [[Krstaški ratovi]] koji su započeli u jedanaestom vijeku, zatim stoljećima [[Osmansko Carstvo]], svi su bili polja rata između Evrope i islama.<ref>''Islam and the Myth of Confrontation'', Fred Halliday; (2003) str. 108</ref> :Prema riječima [[Bernard Lewis|Bernarda Lewisa]]: :<blockquote>Gotovo hiljadu godina, od prvog iskrcavanja Maura u Španiji do druge turske opsade Beča, Evropa je bila pod stalnom prijetnjom islama. U ranim stoljećima bila je to dvostruka prijetnja – ne samo invazije i osvajanja, već i preobraćenja i asimilacije. Gotovo sve osim najistočnijih pokrajina islamskog carstva oduzeto je kršćanskim vladarima, a velika većina prvih muslimana zapadno od Irana i Arabije bili su obraćenici iz kršćanstva... Njihov gubitak je bio teško pogođen i pojačao je strah da slična sudbina čeka i Evropu.<ref>Lewis, Bernard, ''Islam and the West'' Oxford University Press, str. 13, (1993)</ref></blockquote> Za islamiste je primarna prijetnja Zapada više kulturna nego politička ili ekonomska. Kulturna zavisnost lišava čovjeka vjere i identiteta te tako uništava islam i islamsku zajednicu (''[[ummet]]'') daleko efikasnije nego politička vladavina.<ref name="Haddad/Esposito1">Haddad/Esposito str. xvi</ref> === Snaga politike identiteta === Islamizam opisuje Graham E. Fuller kao dio [[politika identiteta|politike identiteta]], tačnije vjerski orijentiranog nacionalizma koji je nastao u Trećem svijetu u sedamdesetim godinama dvadesetog vijeka: "[[hinduistički nacionalizam|hinduizam u preporodu]] u Indiji, [[vjerski cionizam]] u Izraelu, [[Uzroci građanskog rata u Šri Lanki|militantni budizam u Šri Lanki]], oživljeni [[nacionalizam Sika|sikhski nacionalizam]] u regiji [[Pandžab (regija)|Pandžab]], '[[teologija oslobođenja]]' [[katoličanstvo|katoličanstva]] u Latinskoj Americi i islamizam u muslimanskom svijetu."<ref>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), str. 70–71</ref> === Antikomunistički stavovi === {{Further|Antikomunizam}} Do kasnih šezdesetih godina dvadesetog vijeka, nesovjetske zemlje sa muslimanskom većinom izborile su svoju nezavisnost te su imale tendenciju da potpadnu pod jedan od dva hladnoratovska bloka – s "Naserovim Egiptom, baasističkom Sirijom i Irakom, Libijom Moamera Gadafija, Alžirom pod Ahmedom Ben Bellom i Houarijem Boumedienneom, [[Južni Jemen|Južnim Jemenom]] i Sukarnovom Indonezijom" usklađenim sa Moskvom.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 46</ref> Svjesni bliske povezanosti stanovništva sa islamom, "školski udžbenici šezdesetih godina u ovim zemljama trudili su se da uvjere djecu da je socijalizam jednostavno pravilno shvaćen islam."<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 47</ref> [[Olivier Roy]] piše da je "neuspjeh 'arapskog socijalističkog' modela ... ostavio prostor za pojavu novih protestnih ideologija u dekonstruisanim društvima ..."<ref name=ORFPI1994:52>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 52</ref> Gilles Kepel primjećuje da, kada je kolaps cijena nafte doveo do široko rasprostranjenih nasilnih i destruktivnih nereda od strane urbane sirotinje u Alžiru 1988. godine, ono što se moglo činiti kao prirodno otvaranje za ljevicu, umjesto toga bio je početak velikih pobjeda za islamističku stranku [[Islamski front spasa]] (FIS). Razlog za to je što su korupcija i ekonomska disfunkcija politika vladajuće stranke [[socijalizam Trećeg svijeta|socijalizma Trećeg svijeta]] (FNL) "u velikoj mjeri diskreditirali" rječnik socijalizma.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 160–1</ref> U [[postkolonijalizam|postkolonijalnoj]] eri mnogim državama s muslimanskom većinom, poput Indonezije, Egipta, Sirije i Iraka, vladali su autoritarni režimi u kojima su decenijama često kontinuirano dominirali isti pojedinci ili njihovi kadrovi. Istovremeno, vojska je igrala značajnu ulogu u odlukama vlasti u mnogim od tih država ([[Duboka država u Turskoj|prevelika uloga vojske]] mogla se vidjeti i u demokratskoj Turskoj).<ref name="Wi">''The History of the Modern Middle East'' by William L. Cleveland and Martin Bunton, 2008, str. 371.</ref> Autoritarni režimi, podržani vojskom, poduzeli su dodatne mjere kako bi ućutkali ljevičarske opozicijske snage, često uz pomoć stranih sila. Ućutkivanje ljevičarske opozicije lišilo je mase kanala za izražavanje svojih ekonomskih pritužbi i frustracija zbog nedostatka demokratskih procesa.<ref name="Wi"/> Zbog toga su u [[Posthladnoratovska era|posthladnoratovskoj eri]] islamistički pokreti zasnovani na civilnom društvu, poput Muslimanskog bratstva, bili jedine organizacije sposobne da pruže puteve za protest.<ref name="Wi"/> Ta dinamika ponovila se nakon što su države prošle kroz [[demokratizacija|demokratsku tranziciju]]. U Indoneziji su određene sekularne političke stranke doprinijele donošenju vjerskih podzakonskih akata kako bi se suprotstavile popularnosti islamističke opozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/political-parties-clash-over-sharia-based-bylaws.html |title=Political parties clash over sharia-based bylaws |work=The Jakarta Post |access-date=6 March 2021 |archive-date=11 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411130737/https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/political-parties-clash-over-sharia-based-bylaws.html |url-status=live }}</ref> U Egiptu, tokom kratkog perioda [[Predsjednički izbori u Egiptu 2012.|demokratskog eksperimenta]], Muslimansko bratstvo je preuzelo zamah tako što je bilo najkohezivniji politički pokret među opozicijom.<ref>The Unbreakable Muslim Brotherhood: Grim Prospects for a Liberal Egypt, by [[Eric Trager]], ''Foreign Affairs'', 2011.</ref> == Utjecaj == [[Datoteka:Tahar Djaout 1980.jpg|mini|Alžirskog [[sekularizam|sekularističkog]] novinara [[Tahar Djaout|Tahara Djaouta]] ubila je [[Oružana islamska grupa Alžira]] 1993. godine.]] Malo posmatrača osporava ogroman utjecaj islamizma unutar [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref name="murphy-160">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (c. 2002), p. 160</ref><ref name="cook">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000)</ref><ref name="murphy-161">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'', Scribner, (c. 2002), p. 161</ref> Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], politički pokreti zasnovani na liberalnoj ideologiji slobodnog izražavanja i demokratske vladavine predvodili su opoziciju u drugim dijelovima svijeta, poput Latinske Amerike, istočne Evrope i mnogih dijelova Azije. Međutim, "jednostavna je činjenica da politički islam trenutno vlada [približno 2002–2003] kao najmoćnija ideološka sila širom današnjeg muslimanskog svijeta".<ref>Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), p. 67</ref><ref>Referring to the success of radical transnational Islamism and specifically the party [[Hizb ut-Tahrir]], [[Zeyno Baran]] writes that "all religions have radicals, but in contemporary Islam the radicals have become the mainstream, and the moderates are pushed to the sides of the debate." (source: {{cite web |last1=Baran |first1=Zeyno |url=http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam'sPoliticalInsurgency.pdf |title=Hizb ut-Tahrir: Islam's Political Insurgency |publisher=Nixon Center |date=December 2004 |access-date=30 March 2016 |page=13 |ref=ZBHTIPI2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210214407/http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam%27sPoliticalInsurgency.pdf |archive-date=10 December 2015 |url-status=dead }})</ref> Snaga islamizma također proizlazi iz snage [[religioznost|religioznosti]] općenito u muslimanskom svijetu. U poređenju s drugim društvima širom svijeta, "ono što je zapanjujuće u islamskom svijetu jeste da [...] se čini da je u njega najmanje prodrla [[ireligioznost]]".<ref name="cook-43"/> Tamo gdje drugi narodi mogu tražiti odgovore od fizičkih ili društvenih nauka u oblastima za koje su njihovi preci smatrali da ih je najbolje prepustiti svetim spisima, u muslimanskom svijetu religija je postala sveobuhvatnija, a ne manje obuhvatna, jer su "u posljednjih nekoliko decenija upravo fundamentalisti sve više predstavljali vrhunac" muslimanske kulture.<ref name="cook-43">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000), p.42-3</ref> Godine 2009., njemačka novinarka Sonja Zekri opisala je islamiste u Egiptu i drugim muslimanskim zemljama kao "izuzetno utjecajne. [...] Oni određuju kako će se neko oblačiti, šta će jesti. U tim oblastima, oni su nevjerovatno uspješni. [...] Čak i ako islamisti nikada ne dođu na vlast, oni su transformirali svoje zemlje."<ref name="qantara">{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |author-link=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Politički islamisti opisani su kao oni koji se "takmiče na demokratskom javnom trgu u mjestima poput [[Turska|Turske]], [[Tunis]]a, [[Malezija|Malezije]] i [[Indonezija|Indonezije]]".<ref>Farr, Thomas F. "Islam's Way to Freedom", ''First Things'', November 2008, pp. 24–28 [26]</ref> == Vrste == Islamizam nije jedinstven pokret i poprima različite oblike te obuhvata širok raspon strategija i taktika prema vlastima koje su na pozicijama – "uništenje, opozicija, kolaboracija, ravnodušnost"<ref name=ORFPI1994:24/> – ne zato (ili ne samo zato) zbog razlika u mišljenjima, već zato što varira kako se okolnosti mijenjaju.<ref name=ORFPI1994:109>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 109</ref><ref name="Valbjørn-POMEPS"/><sup>p.&nbsp;54</sup> Umjereni i reformistički islamisti koji prihvataju demokratski proces i djeluju unutar njega uključuju stranke poput tuniskog [[Pokret Ennahda|Pokreta Ennahda]]. Neki islamisti mogu biti vjerski [[populizam|populisti]] ili krajnja desnica.<ref name="k356">{{cite journal | last1=Barton | first1=Greg | last2=Yilmaz | first2=Ihsan | last3=Morieson | first3=Nicholas | title=Religious and Pro-Violence Populism in Indonesia: The Rise and Fall of a Far-Right Islamist Civilisationist Movement | journal=Religions | volume=12 | issue=6 | date=29 May 2021 | issn=2077-1444 | doi=10.3390/rel12060397 | doi-access=free | page=397}}</ref> Pakistanski [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Džemat-e-islami]] u osnovi je društveno-politička i "[[avangardna stranka]]" koja djeluje unutar pakistanskog demokratskog političkog procesa, ali je također stjecao politički utjecaj putem vojnih državnih udara u prošlosti.<ref name=ORFPI1994:24/> Druge islamističke grupe, poput [[Hezbollah]]a u [[Liban]]u i [[Hamas]]a u [[Palestina|Palestini]], tvrde da učestvuju u demokratskom i političkom procesu, kao i u oružanim napadima putem svojih moćnih paravojnih krila. [[Džihadizam|Džihadističke]] organizacije poput [[Al-Kaida|al-Kaide]] i [[Egipatski islamski džihad|Egipatskog islamskog džihada]], kao i grupe poput [[talibani|talibana]], u potpunosti odbacuju demokratiju, smatrajući je oblikom ''[[kufur|kufra]]'' (nevjerstva), i pozivaju na [[ofanzivni džihad]] na vjerskoj osnovi. Još jedna velika podjela unutar islamizma postoji između onoga što je [[Graham E. Fuller]] opisao kao ''konzervativne'' "čuvare tradicije" ([[selefizam|selefije]], poput onih u [[vehabizam|vehabijskom]] pokretu) i ''revolucionarnu'' "avangardu promjene i islamske reforme", čije je središte [[Muslimansko bratstvo]].<ref name="Fuller, 2003 pp. 194">Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), pp. 194–95</ref> [[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]] tvrdi da je "[[suniti|sunitski]] [[panislamizam]] doživio značajan pomak u drugoj polovini dvadesetog vijeka" kada je pokret Muslimansko bratstvo, sa svojim fokusom na islamizaciju [[panarabizam|panarabizma]], zasjenjen [[selefizam|selefijskim]] pokretom, s njegovim naglaskom na "šerijatu, a ne na izgradnji islamskih institucija".<ref>Roy, Olivier, ''The Politics of Chaos in the Middle East'', Columbia University Press, (2008), pp. 92–93</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] (počevši od 2011. godine), Roy je opisao islamizam kao "sve više međuzavisan" s demokratijom u većem dijelu [[Arapski svijet|arapskog muslimanskog svijeta]], tako da "nijedno sada ne može preživjeti bez drugog." Iako sama islamistička politička kultura možda nije demokratska, islamistima su potrebni demokratski izbori kako bi održali svoj legitimitet. Istovremeno, njihova popularnost je tolika da se nijedna vlada koja isključuje glavne islamističke grupe ne može nazvati demokratskom.<ref name="foreignpolicy1"/> Tvrdeći da su razlike između "radikalnog i umjerenog" ili "nasilnog i miroljubivog" islamizma bile "previše pojednostavljene", približno 2017. godine, naučnik Morten Valbjørn predložio je ove "znatno sofisticiranije tipologije" islamizma:<ref name="Valbjørn-POMEPS">{{cite web |last1=Valbjørn |first1=Morten |title=Bringing the 'Other Islamists' back in: Sunni and Shia Islamism(s) in a sectarianized new Middle East |url=https://pomeps.org/bringing-the-other-islamists-back-in-sunni-and-shia-islamisms-in-a-sectarianized-new-middle-east |website=POMEPS, Project on Middle East Political Science |publisher=Elliott School of International Affairs |access-date=27 January 2023 |date=c. 2017}}</ref> {{blockquote| * otporni / revolucionarni / reformistički islamizam,<ref name="Robinson, 2007">Robinson, Glenn E. (2007). "The battle for Iraq: Islamic insurgencies in comparative perspective". Third World Quarterly, vol. 28, no. 2, pp. 261–273.</ref> * islah-ihvanistički / džihadsko-ihvanistički / islah-selefijski / džihadsko-selefijski islamizam,<ref name="Utvik, 2011">Utvik, Bjørn Olav (2011). Islamismen, Oslo: Unipub.</ref> * reformistički / revolucionarni / društveni / duhovni islamizam,<ref name="Yavuz, 2003">Yavuz, M. Hakan (2003). Islamic Political Identity in Turkey, Oxford: Oxford University Press.</ref> * islamizam Trećeg svijeta / neo-islamizam Trećeg svijeta,<ref name="Strindberg and Wärn, 2005">Strindberg, Anders & Mats Wärn (2005). "Realities of Resistance: Hizballah, the Palestinian rejectionists, and al-Qa'ida compared". Journal of Palestine Studies, vol. 34, no. 3, pp. 23–41.</ref> * statistički / nestatistički islamizam,<ref name="Volpi-and-Stein-2015">Volpi, Frédéric & Ewan Stein (2015). "Islamism and the state after the Arab uprisings: Between people power and state power". Democratization, vol. 22, no. 2, pp. 276–293.</ref> * selefijsko-džihadistički / ihvanistički islamizam,<ref name="Lynch, 2010">Lynch, Marc (2010). "Islam Divided Between 'Salafi-jihad' and the 'Ikhwan'". Studies in Conflict & Terrorism, vol. 33, no. 6, pp. 467–487.</ref> ili * mejnstrim / iredentistički džihadistički / doktrinarni džihadistički islamizam.<ref name="Gerges, 2005">Gerges, Fawaz (2005). The Far Enemy : why jihad went global, Cambridge: Cambridge University Press.</ref>}} === Umjereni i reformistički islamizam === {{See also|Islamska demokratija}} Tokom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog vijeka, glavni umjereni islamistički pokreti poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] i Ennahde bili su isključeni iz demokratskog političkog učešća. Barem djelimično iz tog razloga, islamisti su pokušali svrgnuti vladu u [[Alžirski građanski rat|Alžirskom građanskom ratu]] (1991–2002) i vodili su [[terorizam u Egiptu|terorističku kampanju u Egiptu]] tokom devedesetih. Ti pokušaji su slomljeni i u dvadeset prvom vijeku islamisti su se sve više okretali nenasilnim metodama,<ref name="Is">{{cite journal |url=http://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |title=The Key to Arab Reform: Moderate Islamists |journal=Carnegie Endowment for Peace |pages=2 |access-date=4 December 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004005113/https://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |url-status=live }}</ref> a "umjereni islamisti" sada čine većinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Ham"/><ref name="Fuller, 2003 pp. 194"/><ref name="Om">Moussalli, Ahmad S. ''Islamic democracy and pluralism''. from Safi, Omid. ''Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism''. Oneworld Publications, 1 April 2003.</ref> Među nekim islamistima, demokratija je usklađena s islamom pomoću ''[[šura|šure]]'' (konsultacije). Tradicija po kojoj se vladar konsultuje smatra se [[sunet|sunetom]] islamskog poslanika [[Muhamed|Muhameda]],<ref name="Om"/><ref>{{cite web|url=http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|title=The Shura Principle in Islam – by Sadek Sulaiman|website=alhewar.com|access-date=4 December 2017|archive-date=24 July 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190724034351/http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|url-status=live}}</ref><ref>Esposito, J. & Voll, J., 2001, Islam and Democracy, ''Humanities'', Volume 22, Issue 6</ref> (''Medžlis aš-šura'' je uobičajen naziv za zakonodavna tijela u islamskim zemljama). Među različitim ciljevima, strategijama i ishodima "umjerenih islamističkih pokreta" jeste formalno napuštanje njihove prvobitne vizije provođenja ''[[šerijat]]a'' (također nazvano [[postislamizam]]) – što je učinio [[Pokret Ennahda]] u Tunisu<ref>{{Cite news|url=https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|title=Ennahda is "Leaving" Political Islam|date=20 May 2016|work=Wilson Center|access-date=23 August 2017|archive-date=24 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824012939/https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|url-status=live}}</ref> i [[Stranka prosperitetne pravde]] (PKS) u Indoneziji.<ref name="Al">Al-Hamdi, Ridho. (2017). ''Moving towards a Normalised Path: Political Islam in Contemporary Indonesia''. JURNAL STUDI PEMERINTAHAN (JOURNAL OF GOVERNMENT & POLITICS). Vol. 8 No. 1, February 2017. p. 53, 56–57, 62.</ref> Drugi, poput Nacionalnog kongresa Sudana, uveli su šerijat uz podršku bogatih, konzervativnih država (prvenstveno Saudijske Arabije).<ref name="Human Rights Watch Report">{{cite web |url=https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |work=Human Rights Watch Report |date=November 1994 |volume=6 |issue=9 |title=SUDAN: "IN THE NAME OF GOD", Repression Continues in Northern Sudan |access-date=2 December 2016 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005172932/https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |url-status=live }}</ref><ref name="Fuller, Graham E. 2003 p. 108">Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 108</ref> Prema jednoj teoriji – "uključivanje-umjerenost" – međuzavisnost političkog ishoda sa strategijom znači da što islamisti postaju umjereniji, to je vjerovatnije da će biti politički uključeni (ili nesputani); i što je vlada susretljivija, to islamisti postaju manje "ekstremni".<ref>Pahwa, Sumita (2016). ''Pathways of Islamist adaptation: the Egyptian Muslim Brothers' lessons for inclusion moderation theory''. Democratization, Volume 24, 2017 – Issue 6. pp. 1066–1084.</ref> Prototip usklađivanja islamističkih načela u okvirima moderne države bio je "[[Turski model (politika)|turski model]]", zasnovan na očiglednom uspjehu vladavine turske [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] (AKP) predvođene [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepom Tayyipom Erdoğanom]].<ref>{{cite web |url=http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |title=Can the Turkish Model Gain Traction in the New Middle East? |author1=Sinan Ülgen |author2=Marwan Muasher |author3=Thomas de Waal |author4=Thomas Carothers |work=[[Carnegie Endowment for International Peace]] |date=19 December 2011 |access-date=4 December 2017 |archive-date=30 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181130043236/http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |url-status=dead }}</ref> Turski model se, međutim, "urušio" nakon [[Protesti u Turskoj 2013.|čistke i kršenja demokratskih načela od strane Erdoğanovog režima]].<ref name=surreal>{{cite journal|last=de Bellaigue|first=Christopher|title=Turkey: 'Surreal, Menacing…Pompous'|journal=New York Review of Books|date=19 December 2013|url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreal-menacing-pompous/?pagination=false|access-date=12 December 2013|archive-date=17 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150717145313/http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreal-menacing-pompous/?pagination=false|url-status=live}}</ref><ref name="NYT-23-7-16">{{cite news|last1=Akyol|first1=Mustafa|title=Who Was Behind the Coup Attempt in Turkey?|url=https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220103/https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-date=3 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|access-date=23 July 2016|work=The New York Times|date=22 July 2016}}{{cbignore}}</ref> Kritičari tog koncepta – koji uključuju i islamiste koji odbacuju demokratiju i antiislamiste – smatraju da su islamističke težnje u osnovi nekompatibilne s demokratskim načelima. === Selefijski pokret === {{Main|Selefizam}} [[Datoteka:Ansar Dine Rebels - VOA.jpg|mini|Grupa [[Ansar Dine]], selefijska islamistička grupa koja je djelovala između 2012. i 2017. godine, nastojala je nametnuti apsolutni [[šerijat]] širom [[Mali]]ja.]] Savremeni [[selefizam|selefijski pokret]] ponekad se opisuje kao vrsta islamizma, a ponekad kao drugačija škola islama,<ref name=ORFPI1994:35>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 35</ref> na primjer kao "faza između fundamentalizma i islamizma".<ref name=ORFPI1994:31>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 31</ref> Prvobitno reformistički pokret Džemaluddina el-Afganija, Muhameda Abduhua i Rašida Rize (Rashid Rida), koji je odbacio [[marabutizam]] (sufizam), uspostavljene škole [[fikh]]a i zahtijevao individualno tumačenje (''[[idžtihad]]'') Kur'ana i [[sunet]]a;<ref name=ORFPI1994:32-33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 32-33</ref> evoluirao je u pokret koji je prigrlio konzervativne doktrine srednjovjekovnog [[hanbelijski mezheb|hanbelijskog]] teologa [[Ibn Tejmije|Ibn Tejmijje]]. Iako sve selefije vjeruju da islam pokriva svaki aspekt života, da se šerijatski zakon mora temeljito provoditi i da se hilafet mora ponovo stvoriti kako bi vladao muslimanskim svijetom, oni se razlikuju po strategijama i prioritetima, koji uglavnom spadaju u tri grupe: * "[[Politički kvijetizam u islamu|Kvijetistička]]" škola zagovara islamizaciju kroz propovijedanje, obrazovanje masa o [[šerijat]]u i "pročišćavanje" vjerskih praksi, ignorišući pritom vladu. * Aktivistički (ili ''haraki'') [[selefijski islamizam|selefijski aktivizam]] podstiče političko učešće – suprotstavljanje vladinim kreditima s kamatama ili normalizaciji odnosa s Izraelom itd. Od 2013. godine, ova škola čini većinu selefizma.<ref name=jof>George Joffé, ''Islamist Radicalisation in Europe and the Middle East: Reassessing the Causes of Terrorism'', p. 317. London: [[I.B. Tauris]], 2013.</ref> Selefijske političke stranke u [[Muslimanski svijet|muslimanskom svijetu]] uključuju egipatsku [[Stranka Al-Nour|Stranku Al-Nour]], jemensku [[Stranka Al-Islah (Jemen)|Stranku Al-Islah]] i bahreinsko [[Al-Asalah|Društvo Al-Asalah]]. * [[Selefijski džihadizam]] (pogledajte ispod) inspirisan je ideologijom [[Sayyid Qutb|Sayyida Qutba]] ([[Kutbizam|kutbizam]], pogledajte ispod) i smatra sekularne institucije neprijateljem islama, zagovarajući revoluciju kako bi se utro put za uspostavljanje novog [[hilafet]]a.<ref name="Mo">Mohie-Eldin, Fatima. ''The Evolution of Salafism: A History of Salafi Doctrine''. Al-Noor, Fall 2015. pp. 44–47.</ref> {{anchor|Militant Islamism}} === Militantni islamizam i džihadizam === {{main|Džihadizam}} {{see also|Islamski terorizam|Islamski ekstremizam}} ==== Kutbizam ==== {{main|Kutbizam}} [[Kutbizam]] se odnosi na [[džihadizam|džihadističku]] ideologiju koju je formulirao [[Sayyid Qutb]] (utjecajna ličnost [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u [[Egipat|Egiptu]] tokom pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog vijeka). Kutbizam je tvrdio ne samo da je šerijat suštinski za islam, već da, s obzirom na to da nije na snazi, islam zapravo nije ni postojao u muslimanskom svijetu, koji se nalazio u ''džahilijetu'' (stanju predislamskog neznanja). Kako bi se ispravila ta situacija, on je poticao na dvostruki napad: 1) propovijedanje radi preobraćenja i 2) džihad radi prisilnog eliminisanja "struktura" ''džahilijeta''.<ref>''Muslim extremism in Egypt: the prophet and pharaoh'' by Gilles Kepel, pp. 55–6</ref> Odbrambeni džihad protiv ''džahilijetskih'' muslimanskih vlada ne bi bio dovoljan. "Istina i laž ne mogu koegzistirati na ovoj Zemlji", pa je bio potreban ofanzivni džihad da bi se ''džahilijet'' eliminisao ne samo iz islamske domovine već i s lica Zemlje.<ref name="SOAGE-2009-192">{{cite journal |last1=SOAGE |first1=ANA BELÉN |title=Islamism and Modernity: The Political Thought of Sayyid Qutb |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |date=June 2009 |volume=10 |issue=2 |page=192 |doi=10.1080/14690760903119092 |s2cid=144071957 |url=https://www.researchgate.net/publication/232945375 |access-date=9 March 2021}}</ref> Uz to, bila bi potrebna i budnost protiv zapadnih i jevrejskih zavjera protiv islama.<ref name="carlisle.army.mil">{{cite journal |url=http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |title=Qutbism: An Ideology of Islamic-Fascism | archive-url=https://web.archive.org/web/20170211205245/http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |archive-date=11 February 2017 |author=Dale C. Eikmeier |journal=[[Parameters (journal)|Parameters]] |date=Spring 2007 |pages=85–98}}</ref><ref name="Ha">{{cite web |author=Hassan, Hassan |date=13 June 2016 |url=https://carnegieendowment.org/research/2016/12/the-sectarianism-of-the-islamic-state-ideological-roots-and-political-context?lang=en |title=The Sectarianism of the Islamic State: Ideological Roots and Political Context |work=Carnegie Endowment for Peace |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191029150445/https://carnegieendowment.org/2016/06/13/sectarianism-of-islamic-state-ideological-roots-and-political-context-pub-63746 |url-status=live }}</ref> Iako je Qutb pogubljen prije nego što je uspio u potpunosti artikulisati svoju ideologiju,<ref name="Ke">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 31</ref> njegove ideje su se širile i nadograđivale od strane kasnijih generacija, među kojima su bili [[Abdullah Yusuf Azzam]] i [[Ayman al-Zawahiri]], koji je bio učenik Qutbovog brata [[Muhamed Qutb|Muhameda Qutba]], a kasnije je postao mentor [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]].<ref>Sageman, Marc, ''Understanding Terror Networks'', University of Pennsylvania Press, 2004, p. 63</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sayyid Qutb Influence Osama bin Laden?|access-date=26 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref> Al-Zawahiri je pomogao u prenošenju priča o "čistoći Qutbovog karaktera" i progonu koji je pretrpio, te je odigrao veliku ulogu u normalizaciji ofanzivnog džihada među Qutbovim sljedbenicima.<ref>Wright, ''Looming Tower'', 2006, p. 32-59</ref> ==== Selefijski džihadizam ==== {{Main|Selefijski džihadizam}} [[Selefijski džihadizam]] ili revolucionarni selefizam<ref>{{Cite journal |last1=Amghar |last2=Cavatorta |first1=Samir |first2=Francesco |date=17 March 2023 |title=Salafism in the contemporary age: Wiktorowicz revisited |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |journal=Contemporary Islam |volume=17 |issue=2 |doi=10.1007/s11562-023-00524-x |via=Springer |page=3 |access-date=7 May 2023 |archive-date=8 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230508090448/https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> postao je istaknut tokom osamdesetih godina dvadesetog vijeka kada su [[Osama bin Laden]] i hiljade drugih militantnih muslimana došli iz cijelog muslimanskog svijeta kako bi se ujedinili protiv [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetskog Saveza nakon što je on izvršio invaziju na Afganistan]].<ref name="By"/><ref name="deneoux">Deneoux, Guilain (June 2002). "The Forgotten Swamp: Navigating Political Islam". ''Middle East Policy''. pp. 69–71."</ref><ref name="BLivesey">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |title=The Salafist movement by Bruce Livesey |publisher=PBS Frontline |date=2005 |access-date=24 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628202818/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |archive-date=28 June 2011 |url-status=live}}</ref><ref name=Kramer2003>{{cite journal |url=http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |title=Coming to Terms: Fundamentalists or Islamists? |author=Kramer, Martin |journal=[[Middle East Quarterly]] |date=Spring 2003 |volume=X |issue=2 |pages=65–77 |quote=French academics have put the term into academic circulation as 'jihadist-Salafism.' The qualifier of Salafism—an historical reference to the precursor of these movements—will inevitably be stripped away in popular usage. |access-date=15 April 2014 |archive-date=1 January 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101195913/http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |url-status=live }}</ref> Lokalni afganistanski muslimani ([[Mudžahedin|mudžahedini]]) proglasili su džihad protiv Sovjeta i pomognuti su [[Operacija Ciklon|finansijskom, logističkom i vojnom podrškom]] od strane [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i Sjedinjenih Američkih Država, ali nakon što su sovjetske snage napustile Afganistan, to finansiranje i interes Amerike i Saudijske Arabije su prestali. Međunarodni dobrovoljci (koje je prvobitno organizovao [[Abdullah Azzam]]), trijumfovali su u pobjedi, daleko od umjerenog utjecaja doma i porodice, usred radikaliziranog utjecaja drugih militanata.<ref name=kepel-orig /> Želeći iskoristiti finansijsku, logističku i vojnu mrežu koja je bila razvijena<ref name="By">{{cite web |author=Byman, Daniel L |author2=Williams, Jennifer R. |date=24 February 2015 |url=https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-al-qaeda-jihadisms-global-civil-war/ |title=ISIS vs. Al Qaeda: Jihadism's global civil war |work=Brookings |access-date=4 December 2017 |archive-date=21 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220921200819/https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-al-qaeda-jihadisms-global-civil-war/ |url-status=live }}</ref> nastojali su nastaviti s vođenjem džihada i na drugim mjestima.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.219-220</ref> Njihove nove mete, međutim, uključivale su Sjedinjene Američke Države – finansijera mudžahedina, ali "percipiranog kao najvećeg neprijatelja vjere", te vlade većinski muslimanskih država – percipirane kao otpadnike od islama.<ref name=jihad-220>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.220</ref><ref name="kepel-orig">"Jihadist-Salafism" is introduced by Gilles Kepel, ''Jihad: The Trail of Political Islam'' (Harvard: Harvard University Press, 2002) pp. 219–222</ref> Selefijsko-džihadistička ideologija kombinovala je doslovna i tradicionalna tumačenja svetih spisa selefija, s promicanjem i vođenjem džihada protiv vojnih i [[terorizam|civilnih ciljeva]] u težnji za uspostavljanjem [[islamska država|islamske države]] i konačno novog [[hilafet]]a.<ref name=kepel-orig/><ref name="deneoux"/><ref name="Ha"/><ref>{{cite web |url=http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |title=القطبية الإخوانية والسرورية قاعدة مناهج السلفية التكفيرية | archive-url=https://web.archive.org/web/20171205043603/http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |archive-date=5 December 2017 |work=al-Arab Online}}</ref>{{NoteTag|As such, Salafi Jihadism envisions the Islamist goals akin to that of Salafism instead of the traditional Islamism exemplified by the mid-20th century Muslim Brotherhood, which is considered by Salafi Jihadis as excessively moderate and lacking in literal interpretations of the scriptures.<ref name="KepelJihad">{{cite book |url = https://books.google.com/books?id=OLvTNk75hUoC |title = Jihad |access-date=24 October 2014 |isbn=978-1845112578 |last1=Kepel |first1= Gilles |last2 = Roberts |first2 = Anthony F. |year=2006 |publisher = Bloomsbury Publishing PLC }}</ref>}} Ostale karakteristike tog pokreta uključuju formalni proces polaganja ''[[Bej'a|bej'e]]'' (zakletve na vjernost) vođi (''emiru''), što je inspirisano [[hadis]]ima i ranom muslimanskom praksom i uključeno u vehabijsko učenje;<ref name="wright-12-12-16">{{cite magazine |last=Wright |first=Robin |title=AFTER THE ISLAMIC STATE |magazine=The New Yorker |date=12 December 2016 |url=http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |access-date=9 December 2016 |archive-date=7 December 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161207140827/http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |url-status=live }}</ref> kao i koncepte "bliskog neprijatelja" (vlade većinski muslimanskih država) i "dalekog neprijatelja" (Sjedinjene Američke Države i druge zapadne države). (Termin "bliski neprijatelj" skovao je [[Muhamed Abdul-Selam Feredž]], koji je vodio atentat na [[Anvar el-Sadat|Anvara el-Sadata]] s [[Egipatski islamski džihad|Egipatskim islamskim džihadom]] (EIJ) 1981. godine.)<ref name="No">{{cite web |author=Noah, Timothy |date=26 February 2009 |url=http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |title=The Near-Enemy Theory |work=Slate |access-date=4 December 2017 |archive-date=26 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180726041454/http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |url-status=live }}</ref> Termin "daleki neprijatelj" uvela je [[Al-Kaida|al-Kaida]] i formalno ga proglasila metom napada 1996. godine.<ref name="No"/><ref>{{cite web |url=https://www.thenationalnews.com/al-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |title=Al Qaeda grows as its leaders focus on the 'near enemy' |work=The National |date=30 August 2013 |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200929145114/https://www.thenational.ae/al-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |url-status=live }}</ref> Ideologija je doživjela svoj uspon tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka kada je muslimanski svijet doživio brojne geopolitičke krize,<ref name="By" /> posebno [[Alžirski građanski rat]] (1991–2002), [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) i [[Prvi čečenski rat]] (1994–1996). Unutar tih sukoba, politički islam često je djelovao kao mobilišući faktor za lokalne zaraćene strane, koje su zahtijevale finansijsku, logističku i vojnu podršku od al-Kaide, u zamjenu za aktivno širenje te ideologije.<ref name="By" /> Nakon [[Bombardovanja američkih ambasada 1998.|bombardovanja američkih ambasada 1998. godine]], [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]] (2001.), [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|invazije na Afganistan pod vodstvom SAD-a]] (2001.) i invazije na [[Rat u Iraku|Irak]] (2003.), selefijski džihadizam izgubio je svoj zamah, bivši razoren američkim antiterorističkim operacijama, što je kulminiralo [[Smrt Osame bin Ladena|bin Ladenovom smrću]] 2011. godine.<ref name="By" /> Nakon Arapskog proljeća (2011.) i kasnijeg [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]] (od 2011. do danas), ostaci franšize al-Kaide u Iraku obnovili su svoj kapacitet, brzo se razvivši u [[Islamska država|Islamsku državu]] Iraka i Levanta, šireći svoj utjecaj kroz zone sukoba u [[Regija MENA|regiji MENA]] i širom planete. Selefijski džihadizam čini manjinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Economist27Jun15">{{cite news |title=Salafism: Politics and the puritanical |url=https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |access-date=29 June 2015 |newspaper=[[The Economist]] |date=27 June 2015 |archive-date=28 June 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628193924/http://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |url-status=live }}</ref> === Šiitski islamizam === {{Main|Islamistički šiizam}} Iako je većina istraživanja i izvještavanja o islamizmu ili političkom islamu bila usmjerena na sunitske islamističke pokrete,{{NoteTag|"The study of Islamist movements has often implicitly meant the study of ''Sunni'' Islamist movements. ... the majority of studies [of Islamism] concern various forms of Sunni Islamism, whereas the "Other Islamists" – different kinds of Shia Islamist groups – have received far less attention ... ."<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} islamizam postoji i u [[Dvanaestoimamci|dvanaestoimamskom]] [[šiizam|šiitskom islamu]] (drugoj po veličini grani islama koja čini približno 10% svih muslimana.{{NoteTag|85% of Shi'a Muslims, who make up 10–15% of Muslims}}). Islamistički šiizam, poznat i kao šiitski islamizam, prvenstveno je, ali ne isključivo, {{NoteTag| Shia Islamist groups exist outside of the ideology of the Islamic Republic – the [[Muhammad Baqir al-Sadr]] and the [[Islamic Dawa Party]] in Iraqi, for example).<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} povezan s mišlju ajatolaha [[Ruhollah Homeini|Ruhollaha Homeinija]], s [[Iranska revolucija|Islamističkom revolucijom]] koju je predvodio, [[Historija Islamske Republike Iran|Islamskom Republikom Iran]] koju je osnovao, te s vjersko-političkim aktivnostima i resursima te republike. U poređenju sa gore navedenim "Vrste" islamizma, [[Homeinizam|homeinizam]] se razlikuje od [[vehabizam|vehabizma]] (koji ne smatra šiizam istinski islamskim), [[selefizam|selefizma]] (kako ortodoksnog tako i džihadističkog – šiiti ne smatraju neke od najistaknutijih [[selef (islam)|selefa]] dostojnim oponašanja) i reformističkog islamizma (Islamska Republika pogubila je više od 3.400 političkih neistomišljenika između juna 1981. i marta 1982. godine u procesu konsolidacije vlasti).<ref name=":1">{{Cite web |last=Rastyad Collective |title=Rastyad: online database concerning the 1981 Massacre in Iran |url=https://rastyad.com/en/home_en/ |access-date=25 August 2022 |website=Rastyad.com|archive-date=12 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220812190357/https://rastyad.com/en/home_en/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Amsterdam |first=Universiteit van |date=21 June 2022 |title=Onderzoekers lanceren online database over de grootste massamoord uit de Iraanse geschiedenis |url=https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |access-date=25 August 2022 |website=Universiteit van Amsterdam |language=nl |archive-date=25 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220925121545/https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |url-status=live }}</ref> Homeini i njegovi sljedbenici pomogli su u prevođenju djela Maududija i Qutba na perzijski jezik i bili su pod njihovim utjecajem, ali su se njihovi stavovi razlikovali od njihovih i stavova drugih sunitskih islamista po tome što su bili "više ljevičarski i više klerikalni":<ref name=ORFPI1994:2/> * više ljevičarski u propagandnoj kampanji koja je prethodila revoluciji, naglašavajući eksploataciju siromašnih od strane bogatih i muslimana od strane imperijalizma;<ref name=KEA1993:30>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.30</ref>{{NoteTag|In addition to offering Iran a direct channel for engaging in the politics of the Arab-Israeli conflict, Hezbollah's military and political influence gained increasing importance, particularly as the organization's position became more uncertain following the death of Ayatollah Khomeini in June 1989.<ref>Ranstorp, ''Hizb'allah in Lebanon'', (1997) pp. 103, 126</ref> The radicalism had also come from attempts by Khomeini to counter the attraction of socialism/Marxism to the young with an Islamic version of radical populist, class struggle rhetoric and imagery.<ref name=KEA1993:31>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.31</ref><ref name=KEA1993:47>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.47</ref> Early radical government policies were later abandoned by the Islamic Republic.}} * više klerikalni u novoj postrevolucionarnoj državi, gdje su klerici imali kontrolu nad polugama vlasti ([[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]], [[Vijeće čuvara (Iran)|Vijeće čuvara]] itd., pod konceptom ''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''.{{NoteTag|Official histories and propaganda celebrated clerics (and never secular figures like [[Mohammad Mosaddegh]]) as the protectors of Islam and Iran against Imperialism and royal despotism.<ref name=KEA1993:25-26>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.25-26</ref>}}). Homeini je bio "radikalni" islamista,<ref name=ORFPI1994:36>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.36</ref> poput Qutba, a za razliku od Maududija. Vjerovao je da stranci, Jevreji i njihovi agenti kuju zavjeru "da nas drže nazadnima, da nas drže u našem sadašnjem jadnom stanju".<ref name=IaR1981:34>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.34</ref> Oni koji su sebe nazivali muslimanima, ali su bili sekularni i naklonjeni vesternizaciji, nisu bili samo korumpirani ili zavedeni, već "agenti" zapadnih vlada, koji su pomagali u "pljačkanju" muslimanskih zemalja kao dio dugoročne zavjere protiv islama.<ref name="Khomeini (1981), p. 54">Khomeini (1981), p. 54</ref> Samo je vladavina islamskog pravnika, koji provodi šerijatsko pravo, stajala između te gnusote i pravde, i nije mogla čekati mirnu, postepenu tranziciju. Dužnost muslimana je da "unište" "sve tragove" bilo koje druge vrste vladavine osim istinske islamske uprave jer su to "sistemi [[kufur|nevjerstva]]".<ref name=IaR1981:48>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.48</ref> "Problematične" grupe koje uzrokuju "korupciju u muslimanskom društvu" i štete "islamu i islamskoj državi" treba eliminisati baš kao što je [[Muhamed]] eliminisao Jevreje plemena [[Benu Kurejza|Benu Kurejze]].<ref name=IaR1981:89>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.89</ref> Islamska revolucija za uspostavljanje "oblika vladavine koji želi islam" neće se završiti sa jednom islamskom državom u Iranu. Kada ta vlada "nastane, nijedna od vlada koje sada postoje u svijetu" neće joj se "moći oduprijeti"; one će "sve kapitulirati".<ref name=IaR1981:122>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p. 122</ref> ==== Vladajući islamski pravnik ==== [[Homeinizam|Homeinijev oblik islamizma]] bio je posebno jedinstven u svijetu jer je u potpunosti pomeo stari režim, stvorio novi režim s novim ustavom, novim institucijama i novim konceptom upravljanja (''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''). Kao historijski događaj, promijenio je militantni islam od teme ograničenog utjecaja i interesa u temu s kojom su rijetki, bilo unutar ili izvan [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]], bili neupoznati.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 106</ref> Kako ga je prvobitno opisao u predavanjima svojim studentima, sistem "[[Islamska vlada (knjiga)|islamske vlade]]" bio je takav da će vodeći islamski pravnik provoditi šerijatski zakon – zakon koji "ima apsolutni autoritet nad svim pojedincima i islamskom vladom".<ref>Khomeini, ''Islamic Government'', 1981: p.56</ref> Pravnik se ne bi birao, a zakonodavno tijelo ne bi bilo potrebno jer je božanski zakon zahtijevao vladavinu pravnika, a "ne postoji nijedna tema u ljudskom životu za koju islam nije pružio uputstvo i uspostavio normu".<ref>Khomeini, Islamic Government, 1981: p.29-30, also p.44</ref> Bez tog sistema vladali bi nepravda, korupcija, rasipanje, eksploatacija i grijeh, a islam bi propadao. Taj plan otkriven je njegovim studentima i vjerskoj zajednici, ali nije bio široko publiciran.<ref>Abrahamian, ''Iran between two revolutions'', 1982: p.478-9</ref> Ustav Islamske Republike, napisan nakon revolucije, uključivao je zakonodavno tijelo i predsjednika, ali je cijelu vladu nadgledao "[[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]]" (pravnik čuvar). Islamistički šiizam bio je presudan za razvoj islamizma širom svijeta jer je iranski režim pokušao izvesti svoju revoluciju.<ref name="halliday">{{cite book |chapter=Revolution and World Politics |author=Fred Halliday |author-link=Fred Halliday |date=1999 |isbn=0-8223-2464-4 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |title=Internationalism in Practice: Export of Revolution |pages=94–132 |publisher=Duke University Press |access-date=22 March 2023 |archive-date=2 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502221543/https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |url-status=live }}</ref> Iako je islamistička ideologija prvobitno uvezena iz Muslimanskog bratstva, odnosi između Muslimanskog bratstva i Islamske Republike Iran pogoršali su se zbog iranskog učešća u Građanskom ratu u Siriji.<ref>{{Cite web|last=Persia|first=Track|date=15 June 2019|title=The historical relationship between the Iranian theocracy and Muslim Brothers in Egypt|url=https://www.trackpersia.com/historical-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|access-date=17 June 2021|website=Track Persia|quote="Syrian war has been a turning point in the relations between the Iranian regime and the Muslim Brotherhood organisation, excluding its branches in Turkey and Hamas. Some of the Muslim Brothers have shown support to Syrian opposition groups against the dictatorship of the Syrian President Bashar al-Asad, Iran's close ally."|archive-date=30 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210530235155/https://www.trackpersia.com/historical-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|url-status=dead}}</ref> Međutim, većinski [[Usulije|usulijski šiizam]] odbacuje ideju o islamističkoj državi u periodu [[Okultacija (islam)|okultacije Skrivenog Imama]].<ref name="Ghobadzadeh 1005–1027">{{Cite journal|last=Ghobadzadeh|first=Naser|date=December 2013|title=Religious secularity: A vision for revisionist political Islam|url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|journal=Philosophy & Social Criticism|volume=39|issue=10|pages=1005–1027|doi=10.1177/0191453713507014|s2cid=145583418|issn=0191-4537|access-date=4 May 2022|archive-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225200500/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> ==== Šiizam i Iran ==== Dvanaestoimamski šiitski muslimani žive uglavnom u otprilike pola tuceta zemalja raštrkanih po Bliskom istoku i južnoj Aziji.{{NoteTag| forming majorities in the countries of Iran, Iraq, Bahrain, Azerbaijan,<ref name="Samadov-EAN-2022">{{cite news |last1=Samadov |first1=Bahruz |title=Will new Azerbaijani Islamist movement share the fate of its predecessors? |url=https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |access-date=27 January 2023 |agency=Eurasia Net |date=18 July 2022 |archive-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231106203650/https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |url-status=live }}</ref> and substantial minorities in Afghanistan, India, Kuwait, Lebanon, Pakistan, Qatar, Syria, Saudi Arabia and the United Arab Emirates.<ref name="BBC">{{cite web |title=Sunnis and Shia: Islam's ancient schism |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |publisher=BBC News |access-date=27 January 2023 |date=4 January 2016 |archive-date=11 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231011083116/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |url-status=live }}</ref>}} Islamska Republika Iran postala je "de facto lider"<ref name="Bokhari-2013">{{cite book |last1=Bokhari |first1=Kamran |last2=Senzai |first2=Farid |title=Political Islam in the Age of Democratization |date=2013 |publisher=Palgrave Macmillan |page=abstract |doi=10.1057/9781137313492_9 |isbn=9781137313492 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |access-date=27 January 2023 |archive-date=27 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230127220152/https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |url-status=live }}</ref> šiitskog svijeta zahvaljujući tome što je najveća država sa šiitskom većinom, što ima dugu historiju nacionalne kohezije i šiitske vladavine, što je mjesto prve i "jedine istinske"<ref name=ORFPI1994:168>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 168</ref> [[Iranska revolucija|islamističke revolucije]] (pogledajte odjeljak o historiji ispod) te što ima finansijske resurse velikog izvoznika nafte. Utjecaj Irana proširio se na kulturno-geografsko područje "iranoarapskog šiizma", uspostavljajući iransku regionalnu moć,{{NoteTag|" ... the revolutionary Shiite movement, it is the only one to have taken power by way of a true Islamic revolution; it has therefore become identified with the Iranian state, which used it as an instrument in its strategy for gaining regional power, even though the multiplicity of Shiite groups reflects local particularities (in Lebanon, Afghanistan, or Iraq) as much as it does the factional struggles of Tehran."<ref name=ORFPI1994:2>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 2</ref>}} podržavajući "šiitske milicije i stranke izvan svojih granica",<ref name="BBC"/>{{NoteTag|In the words of pro-Islamic Republic book by Jon Armajani: "Iran's government has attempted to align itself with Shia Muslims in various countries, such as Iraq and Lebanon, [it] ... has attempted to religiously nourish and politically mobilize those Shias as a matter of principle, not only because of the Iranian government's desires to protect Iran from external threats."<ref name="ARMAJANI-2020">{{cite book |last1=ARMAJANI |first1=Jon |title=Shia Islam and Politics Iran, Iraq, and Lebanon |date=2020 |publisher=Lexington Books |page=abstract |url=https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |access-date=27 January 2023 |archive-date=31 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230131072639/https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |url-status=live }}</ref>}} te ispreplićući pomoć svojim šiitima s njihovom "iranizacijom".<ref name=ORFPI1994:168/> Šiitski islamizam u Iranu bio je pod utjecajem sunitskih islamista i njihovih organizacija,<ref>{{Cite journal |last=Farhosh-van Loon |first=Diede |date=2016 |title=The Fusion of Mysticism and Politics in Khomeini's Quatrains |url=https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |journal=International Journal of Persian Literature |volume=1 |issue=1 |pages=59–88 |doi=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |jstor=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |issn=2376-5739 |access-date=5 June 2022 |archive-date=28 May 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220528095630/https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |url-status=live }}</ref>{{sfn|Khalaji|2009}} posebno [[Rashid Rida|Sayyida Rashida Ride]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28"/> [[Hasan el-Bana|Hassana al-Banne]] (osnivača organizacije [[Muslimansko bratstvo]]),{{sfn|Khalaji|2009}} [[Sayyid Qutb|Sayyida Qutba]],<ref>{{Citation|title=Shaykh al Fawzān Warns Against The Books of Sayyid Quṭb {{!}} Shaykh Ṣāliḥ al Fawzān| date=2 May 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|access-date=22 April 2021|archive-date=22 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422085022/https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|url-status=live}}</ref> [[Ebu'l-A'la el-Mevdudi|Abula A'la Maududija]],<ref name="Fuller-Future-120"/> ali je također opisan kao "različit" od islamizma sunitskog Muslimanskog bratstva, te je "više ljevičarski i više klerikalni",<ref name=ORFPI1994:2/> sa vlastitim historijskim utjecajima: ==== Historijske ličnosti ==== * [[Šejh]] [[Fazlullah Nouri]], klerik na dvoru dinastije Kadžar i vođa antikonstitucionalista tokom [[Perzijska ustavna revolucija|Perzijske ustavne revolucije od 1905. do 1911. godine]],<ref name="HERMANN-2013-430">{{cite journal |last1=HERMANN |first1=DENIS |title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement |journal=Middle Eastern Studies |date=May 2013 |volume=49 |issue=3 |pages=430–453 |doi=10.1080/00263206.2013.783828 |jstor=23471080 |s2cid=143672216 |url=https://www.jstor.org/stable/23471080 |access-date=20 April 2023 |archive-date=5 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230305220832/https://www.jstor.org/stable/23471080 |url-status=live }}</ref> koji je proglasio novi ustav suprotnim šerijatskom zakonu.<ref>Donzel, Emeri "van" (1994). ''Islamic Desk Reference''. ISBN 90-04-09738-4. pp. 285–286</ref> * [[Navvab Safavi]], student teologije koji je osnovao ''[[Fadajani islama|Fadajan-e islam]]'', nastojeći pročistiti islam u Iranu ubijanjem 'korumpiranih pojedinaca', tj. određenih vodećih intelektualnih i političkih ličnosti (uključujući bivšeg i tadašnjeg premijera).<ref name="Taheri, 1985 p.98">Taheri, ''The Spirit of Allah'', (1985), p. 98</ref> Nakon što je vlada slomila grupu, preživjeli članovi navodno su izabrali ajatolaha Homeinija za novog duhovnog vođu.<ref name=Moin-224>Moin, ''Khomeini'' (2000), p. 224</ref><ref name=Taheri-187>Taheri, Amir, ''Spirit of Allah : Khomeini and the Islamic Revolution '', Adler and Adler c1985, p. 187</ref> * [[Ali Šarijati|Ali Shariati]], neklerikalni "socijalistički šiit" koji je usvojio marksističke ideje u Francuskoj i imao znatan utjecaj na mlade Irance putem svog propovijedanja da [[Husejn ibn Ali|imam Husein]] nije bio samo sveta ličnost već originalni potlačeni (''mazlum''), a njegov ubica, sunitski Emevijski hilafet, "analog" tome kako je šah ugnjetavao moderni iranski narod.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, pp. 107–8</ref> * [[Muhamed Bakir el-Sadr]], šiitski islamski učenjak u Iraku koji je kritikovao marksizam, socijalizam i kapitalizam te je pomogao u vođenju šiitske opozicije Baasističkom režimu Sadama Huseina prije nego što su ga oni pogubili. * [[Mahmoud Taleghani]], ajatolah i Homeinijev savremenik, bio je više ljevičarski nastrojen, tolerantniji i naklonjeniji demokratiji, ali manje utjecajan, iako je još uvijek imao znatan broj sljedbenika. Zbačen je s revolucionarnog rukovodećeg položaja<ref>Mackay, ''Iranians'', (1998), p. 291</ref> nakon što je upozorio da će se revolucionarno vodstvo "vratiti despotizmu".<ref>Keddie, ''Modern Iran'', (2006), p. 245</ref> == Objašnjenja za rast i popularnost islamizma == === Sociološka, ekonomska i politička === Neki zapadni politolozi smatraju nepromjenjivo društveno-ekonomsko stanje u muslimanskom svijetu glavnim faktorom. Olivier Roy smatra da "su društveno-ekonomske stvarnosti koje su održavale islamistički val još uvijek tu i da se neće promijeniti: siromaštvo, iskorijenjenost, krize vrijednosti i identiteta, propadanje obrazovnih sistema, opozicija Sjever-Jug i problem integracije imigranata u društva domaćina".<ref name=ORFPI1994:27>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 27</ref> ==== Humanitarni rad ==== Islamistički pokreti, poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]], "dobro su poznati po pružanju skloništa, obrazovne pomoći, besplatnih ili jeftinih medicinskih klinika, stambene pomoći studentima izvan grada, studentskih savjetodavnih grupa, olakšavanju jeftinih masovnih ceremonija vjenčanja kako bi se izbjegli izuzetno skupi zahtjevi za mirazom, po pružanju pravne pomoći, sportskih objekata i ženskih grupa." Sve se to vrlo povoljno može usporediti s nekompetentnim, neefikasnim ili nemarnim vladama čija je posvećenost socijalnoj pravdi ograničena na retoriku.<ref name=Fuller-Future-28>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 28</ref> ==== Ekonomska stagnacija ==== [[Arapski svijet]] – izvorno srce muslimanskog svijeta – pogođen je [[ekonomska stagnacija|ekonomskom stagnacijom]]. Naprimjer, procijenjeno je da je sredinom devedesetih godina dvadesetog vijeka izvoz [[Finska|Finske]], zemlje s pet miliona stanovnika, premašio izvoz cijelog arapskog svijeta od 260 miliona, isključujući prihode od nafte.<ref>''Commentary'', "Defeating the Oil Weapon", September 2002</ref> ==== Sociologija ruralne migracije ==== [[Demografska tranzicija]] (uzrokovana vremenskim jazom između smanjenja stope smrtnosti zbog medicinskog napretka i smanjenja stope fertiliteta) dovodi do rasta stanovništva koji premašuje mogućnosti obezbjeđivanja stanovanja, zapošljavanja, javnog prijevoza, kanalizacije i vode. U kombinaciji s ekonomskom stagnacijom, stvorene su [[urbana aglomeracija|urbane aglomeracije]] u Kairu, Istanbulu, Teheranu, [[Karači]]ju, [[Daka|Daki]] i [[Džakarta|Džakarti]], svaka s više od dvanaest miliona stanovnika, od kojih su milioni mladi i nezaposleni ili nedovoljno zaposleni.<ref name=Fuller-Future-68>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 68</ref> Takva demografija, otuđena od [[vesternizacija|vesterniziranih]] načina urbane elite, ali iskorijenjena iz udobnosti i pasivnijih tradicija sela iz kojih je potekla, razumljivo je povoljno naklonjena islamskom sistemu koji obećava bolji svijet<ref>Kepel, Gilles, ''Muslim extremism in Egypt: the prophet and Pharaoh'', Berkeley: University of California Press, (c2003), p. 218</ref> – ideologiji koja pruža "emocionalno poznatu osnovu za grupni identitet, solidarnost i isključenje; prihvatljivu osnovu za legitimitet i autoritet; odmah razumljivu formulaciju principa i za kritiku sadašnjosti i za program za budućnost."<ref>Lewis, Bernard, ''The Crisis of Islam: Holy War and Unholy Terror'', (2003), p. 22</ref> Jedan američki antropolog u Iranu početkom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka (prije revolucije), upoređujući "stabilno selo s novim urbanim sirotinjskim kvartom", otkrio je da su tamo gdje su "seljani uzimali religiju sa zadrškom, pa čak i ismijavali gostujuće propovjednike", stanovnici sirotinjskih kvartova – svi odreda nedavno razvlašteni seljaci – "koristili religiju kao zamjenu za svoje izgubljene zajednice, orijentisali društveni život oko džamije i sa žarom prihvatali učenja lokalnog mullahe."<ref>Goodell, 'The Elementary Structures of Political Life' (PhD dissertation, Columbia University, 1977); quoted in ''Iran Between Two Revolutions'' by Ervand Abrahamian, Princeton University Press, 1982 (p.426-84)</ref> [[Gilles Kepel]] također primjećuje da su se islamistički ustanci u Iranu i Alžiru, iako u razmaku od deset godina, poklopili s velikim brojem mladih koji su bili "prva generacija masovno naučena čitati i pisati, te su bili odvojeni od svojih ruralnih, nepismenih predaka kulturnim jazom koji je radikalna islamistička ideologija mogla iskoristiti". Njihovi "ruralni, nepismeni" roditelji bili su previše ukorijenjeni u tradiciji da bi se zanimali za islamizam, a njihova djeca su imala "veću vjerovatnoću da će dovesti u pitanje utopijske snove generacije iz sedamdesetih godina dvadesetog vijeka", ali su prigrlili revolucionarni politički islam.<ref name=Kepel-jihad-365>Kepel, ''Jihad'', p.365</ref> Olivier Roy također tvrdi da "nije slučajno što se Iranska revolucija dogodila upravo one godine kada je udio gradskog stanovništva u Iranu prešao granicu od 50%".<ref name=ORFPI1994:53>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 53</ref> i nudi statistiku kao podršku za druge zemlje (u Alžiru je 1990. godine stambeni prostor bio toliko pretrpan da je u prosjeku osam stanovnika živjelo u jednoj sobi, a 80% mladih od šesnaest do dvadeset devet godina i dalje je živjelo s roditeljima). "Stare klanske ili etničke solidarnosti, utjecaj starješina i porodična kontrola malo po malo blijede pred promjenama u društvenoj strukturi..."<ref name=ORFPI1994:54-5>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.54-5</ref> Ova teorija implicira da će pad nepismenosti i ruralne emigracije značiti i pad islamizma. == Geopolitika == === Državno sponzorstvo === ==== Saudijska Arabija ==== {{See also|Međunarodno širenje konzervativnog sunitskog islama}} Počevši od sredine sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, islamski preporod bio je finansiran izobiljem novca od saudijskog izvoza nafte.<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), pp. 69–75</ref> Desetine milijardi dolara "[[petroislam|petroislamske]]" darežljivosti dobijene od nedavno povećane cijene nafte finansirale su procijenjenih "90% troškova cijele vjere."<ref>Dawood al-Shirian, 'What Is Saudi Arabia Going to Do?' ''Al-Hayat'', 19 May 2003</ref> Širom muslimanskog svijeta, vjerske institucije za ljude, kako mlade tako i stare, od dječijih [[medresa]] do visokih stipendija, primale su saudijska sredstva,<ref>Abou al Fadl, Khaled, ''The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists'', HarperSanFrancisco, 2005, pp. 48–64</ref> "knjige, studentske stipendije, istraživačke stipendije i džamije" (naprimjer, "više od hiljadu i pet stotina džamija izgrađeno je i plaćeno novcem dobijenim iz javnih saudijskih fondova u posljednjih pedeset godina"),<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), p. 72</ref> uz obuku u Kraljevini za propovjednike i učitelje koji su kasnije poučavali i radili na tim univerzitetima, u školama, džamijama itd.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 155</ref> Finansiranje se također koristilo za nagrađivanje novinara i akademika koji su slijedili saudijsko strogo tumačenje islama; a izgrađeni su i satelitski kampusi širom Egipta za [[Univerzitet Al-Azhar]], najstariji i najutjecajniji islamski univerzitet na svijetu.<ref>Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (2002) p. 32</ref> Tumačenje islama koje je promovirano tim finansiranjem bio je strogi, konzervativni [[vehabizam]] zasnovan u Saudijskoj Arabiji ili [[selefizam]]. U svom najgrubljem obliku propovijedalo je da se muslimani ne bi trebali samo "uvijek suprotstavljati" nevjernicima "na svaki način", već bi ih trebali "mrziti zbog njihove religije... u ime Allaha", da je demokratija "odgovorna za sve užasne ratove dvadesetog vijeka", da su [[Šiizam|šiiti]] i drugi nevehabijski muslimani [[Otpadništvo u islamu|nevjernici]], itd.<ref>{{cite web |url=http://www.freedomhouse.org/report/special-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |title=Saudi Publications on Hate Ideology |archive-url=https://web.archive.org/web/20190505190440/https://freedomhouse.org/report/special-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |archive-date=5 May 2019 |date=January 2006}}</ref> Iako taj napor nikako nije preobratio sve, pa čak ni većinu muslimana na vehabijsko tumačenje islama, učinio je mnogo na potiskivanju umjerenijih lokalnih tumačenja, te je uspostavio saudijsko tumačenje islama kao "zlatni standard" religije u umovima nekih ili mnogih muslimana.<ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |title=An interview with Minister Mentor of Singapore, Lee Kuan Yew |publisher=Accessmylibrary.com |date=24 September 2004 |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090713151408/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |archive-date=13 July 2009 }}</ref> ==== Katar ==== {{Further|Muslimansko bratstvo}} Iako znatno manji Katar nije mogao obezbijediti isti nivo finansiranja kao Saudijska Arabija, on je također bio izvoznik nafte i sponzorisao je islamističke grupe. Katar je podržavao Muslimansko bratstvo u Egiptu čak i nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja režima Muslimanskog bratstva pod vodstvom Mohameda Morsija 2013. godine]], a katarski vladar šejh [[Tamim bin Hamad Al Thani]] osudio je državni udar.<ref name="Islam Hassan">{{cite journal|url=https://www.academia.edu/12696782|title=GCC's 2014 Crisis: Causes, Issues and Solutions|journal=Gulf Cooperation Council's Challenges and Prospects|author=Islam Hassan|date=31 March 2015|publisher=Al Jazeera Research Center|access-date=4 June 2015|archive-date=4 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150904020157/http://www.academia.edu/12696782/GCCs_2014_Crisis_Causes_Issues_and_Solutions|url-status=live}}</ref> U junu 2016. godine, [[Mohamed Morsi]] osuđen je na doživotni zatvor zbog odavanja državnih tajni Kataru.<ref>{{cite news|title=Mohammed Morsi: Egypt's former president given life in spying case|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|access-date=19 June 2016|publisher=BBC News|date=18 June 2016|archive-date=30 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830041331/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Hendawi|first1=Hamza|title=Egyptian court sentences 2 Al-Jazeera employees to death|url=https://apnews.com/74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|access-date=30 September 2017|work=Associated Press News|date=18 June 2016|archive-date=30 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930181320/http://www.apnewsarchive.com/2016/Egyptian_court_sentences_2_Al-Jazeera_employees_to_death/id-74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|url-status=live}}</ref> Katar je također podržao islamističke frakcije u Libiji, Siriji i Jemenu. U Libiji je Katar podržao islamiste s desetinama miliona dolara pomoći, vojnom obukom i "više od dvadeset hiljada tona oružja", kako prije tako i nakon pada Muamera Gadafija 2011. godine.<ref>{{Cite web|url=http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|title=The UAE and Qatar Wage a Proxy War in Libya|date=13 December 2015|website=International Policy Digest|access-date=9 June 2016|archive-date=1 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160701165508/http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|title=Tiny Kingdom's Huge Role in Libya Draws Concern|last1=Dagher|first1=Sam|date=17 October 2011|last2=Tripoli|first2=Charles Levinson in|newspaper=The Wall Street Journal|issn=0099-9660|last3=Doha|first3=Margaret Coker in|access-date=9 June 2016|archive-date=18 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818023842/http://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|url-status=live}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=How Qatar is funding the rise of Islamist extremists|last=Spencer|first=David Blair and Richard|website=Telegraph|date=20 September 2014 |access-date=9 June 2016}}{{cbignore}}</ref> Hamas, u Palestini, primio je znatnu finansijsku podršku, kao i diplomatsku pomoć.<ref>{{Cite magazine|url=https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|title=Qatar Is a U.S. Ally. They Also Knowingly Abet Terrorism. What's Going On?|last=Boghardt|first=Lori Plotkin|date=6 October 2014|magazine=New Republic|access-date=9 June 2016|archive-date=14 September 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210914045206/https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|url-status=live}}</ref><ref name=":3"/><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Israel lied about Isil soldiers entering Gaza to justify its siege, Hamas claims|newspaper=The Telegraph|date=15 May 2016|access-date=9 June 2016|last1=Lazareva|first1=Inna}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20051210145051/http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |url-status=usurped |archive-date=10 December 2005 |title=Dar Al Hayat |date=10 December 2005 }}</ref> ==== Pakistan ==== Pakistanska podrška islamizmu je složena, dugotrajna i višestruka politika ukorijenjena u naporima državno sponzorisane islamizacije. Iako zvanično osuđuje terorizam, Pakistan je optužen da koristi ekstremističke islamističke grupe za geopolitičku polugu u Afganistanu i Džamu i Kašmiru, što je dovelo do domaćih sigurnosnih izazova i globalne zabrinutosti.<ref>{{cite web |last=Haqqani |first=Husain |title=Islamism and the Pakistani State |url=https://www.hudson.org/national-security-defense/islamism-and-the-pakistani-state |website=Hudson Institute |date=2013-08-09 |access-date=2026-03-31}}</ref> ==== Zapadna podrška islamizmu tokom i nakon Hladnog rata ==== {{further|Teorija zelenog pojasa|Aktivnosti CIA-e u Afganistanu|Operacija Ciklon|Afganistanski mudžahedini}} [[Datoteka:Reagan sitting with people from the Afghanistan-Pakistan region in February 1983.jpg|mini|Predstavnici afganistanskih mudžahedina s [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom]] [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] 1983. godine.]] Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], posebno tokom pedesetih, šezdesetih i većeg dijela sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, Sjedinjene Američke Države i druge zemlje u [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] povremeno su pokušavale iskoristiti uspon islamske religioznosti usmjeravajući ga protiv sekularnih [[Ljevica (politika)|ljevičarskih]]/[[komunizam|komunističkih]]/[[nacionalizam|nacionalističkih]] pobunjenika i protivnika, a posebno protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i država [[Istočni blok|Istočnog bloka]], čija ideologija nije bila samo sekularna već i antireligijska. Godine 1957., američki predsjednik [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] i visoki zvaničnici američke vanjske politike složili su se oko politike korištenja komunističkog nedostatka religije protiv njih samih: "Trebali bismo učiniti sve što je moguće kako bismo naglasili aspekt '[[Džihad|svetog rata]]'" koji ima vrijednost na Bliskom istoku.<ref>Annie Jacobsen, "Surprise, Kill, Vanish: The Secret History of CIA Paramilitary Armies, Operators, and Assassins", (New York: Little, Brown and Company, 2019), p. 88</ref> Tokom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka i ponekad kasnije, ta je pomoć povremeno išla novonastalim islamistima i islamističkim grupama koje su se kasnije počele smatrati opasnim neprijateljima.<ref name=Berman/> Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara na pomoć muslimanskim afganistanskim [[Sovjetsko-afganistanski rat|mudžahedinima]], neprijateljima Sovjetskog Saveza, a neafganistanski [[Afganistanski Arapi|veterani]] rata (poput [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]]) vratili su se kući sa svojim prestižem, "iskustvom, ideologijom i oružjem", te su imali znatan utjecaj.<ref name=ForeignAffairsNovember2005>{{cite news|url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=Blowback Revisited |magazine=[[Foreign Affairs]] |author=[[Peter Bergen]], Alec Reynolds |date=November–December 2005 |access-date=9 November 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=29 November 2007 }}</ref> Iako je snažan protivnik postojanja Izraela, [[Hamas]], zvanično osnovan 1987. godine, vuče svoje korijene iz institucija i klerika koje je Izrael podržavao tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Izrael je tolerisao i podržavao islamističke pokrete u Gazi, s ličnostima poput [[Ahmed Jasin|Ahmeda Jasina]], jer ih je smatrao poželjnijim od sekularnog i tada moćnijeg [[Fatah|Fataha]] unutar [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]]-a.<ref name=wsj-24-1-09>{{cite news |url=https://www.wsj.com/articles/SB123275572295011847 |title=How Israel Helped to Spawn Hamas |first=Andrew |last=Higgins |date=24 January 2009 |work=The Wall Street Journal |archive-url=https://web.archive.org/web/20130115044159/http://online.wsj.com/article/SB123275572295011847.html|archive-date=15 January 2013|access-date=15 January 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |title=How Israel and the United States Helped to Bolster Hamas |date=26 January 2006 |publisher=Democracynow.org |access-date=18 August 2011 |archive-date=17 August 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110817150529/http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |url-status=live }}</ref> Egipatski predsjednik [[Anvar el-Sadat|Anwar Sadat]] – čije su politike uključivale otvaranje Egipta za zapadne investicije (''[[infitah]]''), prebacivanje savezništva Egipta sa Sovjetskog Saveza na Sjedinjene Američke Države i [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|sklapanje mira s Izraelom]] – oslobodio je islamiste iz zatvora i poželio dobrodošlicu prognanima u prešutnoj razmjeni za političku podršku u njegovoj borbi protiv ljevičara. Njegovo "podsticanje pojave islamističkog pokreta" navodno su "imitirali mnogi drugi muslimanski lideri u godinama koje su uslijedile".<ref>{{cite book |title=Jihad: the trail of political Islam |first=Gilles |last=Kepel |page=83}}</ref><ref>Kepel, Gilles, ''Muslim Extremism in Egypt'', chapter 5, "Vanguard of the Umma"</ref> Taj "džentlmenski sporazum" između Sadata i islamista propao je 1975. godine, ali ne prije nego što su islamisti u potpunosti počeli dominirati univerzitetskim studentskim unijama. Sadat je kasnije ubijen u atentatu, a tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka u Egiptu je formirana [[Terorizam u Egiptu|zastrašujuća pobuna]]. Francuska vlada je također navodno promovisala islamističke propovjednike "u nadi da će usmjeriti muslimanske energije u zone pobožnosti i milosrđa."<ref name=Berman>''Terror and Liberalism'' by Paul Berman, W.W. Norton and Company, 2003, p. 101.</ref> Zapadna podrška islamističkim grupama tokom [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]] često je proizilazila iz geopolitičke svrsishodnosti, pri čemu je podrška specifičnim, naizgled usklađenim islamističkim militantima protiv zajedničkih neprijatelja (kao u Iraku, Libiji i Siriji) ponekad rezultirala nenamjernim, dugoročnim jačanjem ekstremističkih prijetnji. Ta je strategija ponekad bila vođena savezima s arapskim državama u Zaljevu koje su podržavale vehabijske ideologije. [[Operacija Timber Sycamore]] bila je povjerljivi program pod vodstvom CIA-e za naoružavanje i obuku [[Sirijska opozicija|sirijskih pobunjenika]] s ciljem svrgavanja predsjednika [[Bašar el-Asad|Bašara el-Asada]]. Iako je cilj bio podrška "umjerenoj" opoziciji, program je patio od lošeg nadzora, što je rezultiralo protokom oružja i obuke ekstremističkim grupama, uključujući podružnice Al-Kaide i ISIL-a.<ref>{{cite news |last=Mazzetti |first=Mark |last2=Apuzzo |first2=Matt |title=U.S. Relies Heavily on Saudi Money to Support Syrian Rebels |url=https://www.nytimes.com/2016/01/24/world/middleeast/us-relies-heavily-on-saudi-money-to-support-syrian-rebels.html |work=The New York Times |date=2016-01-23 |access-date=2026-03-31}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija islamizma}} Olivier Roy datira početak islamističkog pokreta "manje-više u 1940. godinu",<ref name=ORFPI1994:3>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 3</ref> a njegov razvoj se odvija "tokom pola vijeka".<ref name=ORFPI1994:3/> === Prethodni pokreti === Neki islamski revivalistički pokreti i vođe koji su prethodili islamizmu, ali s njim dijele određene karakteristike, uključuju: * [[Ahmad Sirhindi]] (~1564–1624) bio je u velikoj mjeri odgovoran za pročišćenje, ponovno potvrđivanje i obnovu konzervativnog ortodoksnog sunitskog islama u Indiji tokom drugog milenija islama.<ref>Massington, L., Radtke, B. Chittick, W.C., Jong, F. de., Lewisohn, L., Zarcone, Th., Ernst, C, Aubin, Françoise and J.O. Hunwick, "Taṣawwuf", in: Encyclopaedia of Islam, Second Edition, Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel, W.P. Heinrichs</ref><ref>Qamar-ul Huda (2003), Striving for Divine Union: Spiritual Exercises for Suhraward Sufis, RoutledgeCurzon, pp. 1–4.</ref><ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) p. 58. Quoting Aziz Ahmad, ''Studies in Islamic Culture in the Indian Environment'', Oxford University Press, (1964), p. 189</ref> * [[Ibn Taymiyyah]], sirijski islamski pravnik tokom 13. i 14. vijeka, argumentirao je protiv praksi kao što su proslava Muhammedovog rođendana i traženje pomoći na grobu Muhammeda.<ref>Haque 1982, pp. 78–81.</ref> * [[Muhammad ibn Abd-al-Wahhab]], osnivač [[Vehabizam|vehabizma]], zagovarao je uklanjanje kasnijih religijskih dodataka poput obožavanja na grobovima. * [[Shah Waliullah]] iz Indije bio je preteča reformističkih islamista poput [[Muhammad Abduh|Muhammeda Abduha]], [[Muhammad Iqbal|Muhammeda Iqbala]] i [[Muhammad Asad|Muhammeda Asada]] u svom uvjerenju da postoji "stalna potreba za novim [[Idžtihad|idžtihadom]] kako muslimanska zajednica napreduje.<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) pp. 67–68.</ref> * [[Sayyid Ahmad Barelvi]] bio je učenik i nasljednik sina Šaha Valijulaha koji je predvodio [[Džihadizam|džihadistički]] pokret i pokušao stvoriti islamsku državu zasnovanu na provođenju [[Šerijat|islamskog zakona]].<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982), p. 69</ref><ref name="Islamic Revival in British India">{{cite book|last=Metcalf|first=Barbara Daly|title=Islamic revival in British India : Deoband, 1860–1900|date=2002|publisher=Oxford Univ. Press|isbn=0195660498|edition=3rd impression.|location=New Delhi}}</ref> * [[Deobandi|Deobandski pokret]], osnovan nakon poraza [[Indijska pobuna 1857.|Indijske pobune]], oko 1867. godine, doveo je do uspostavljanja hiljada konzervativnih islamskih škola ili [[medresa]] širom današnje Indije, Pakistana i Bangladeša.<ref>''Islam and the Muslim World'', (2004) p. 374</ref> === Rana historija === Krajem 19. vijeka došlo je do raspada većeg dijela muslimanskog [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od nemuslimanskih evropskih kolonijalnih sila,<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), p. 85</ref> uprkos tome što je carstvo trošilo ogromne sume na zapadnu civilnu i vojnu tehnologiju kako bi se pokušalo modernizirati i takmičiti s nadirućim evropskim silama. U tom procesu Osmanlije su duboko utonule u dugove prema tim silama. Propovijedali su islamske alternative ovom ponižavajućem padu Jamal ad-din [[al-Afghani]] (1837–1897), [[Muhammad Abduh]] (1849–1905) i [[Rashid Rida]] (1865–1935).<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), pp. 93, 237–40, 249</ref><ref>''Encyclopedia of Islam and the Muslim World'', Macmillan Reference, 2004, v.2, p. 609</ref><ref>''The New Encyclopedia of Islam'' by Cyril Glasse, Rowman and Littlefield, 2001, p. 19</ref><ref>''The Oxford Dictionary of Islam'' by John L. Esposito, OUP, 2003, p. 275 </ref><ref>''Historical Dictionary of Islam'' by Ludwig W. Wadamed, Scarecrow Press, 2001, p. 233</ref> Abduhov učenik Rida široko se smatra jednim od "ideoloških praočeva" savremenog islamističkog pokreta,<ref>{{Cite book|last=Meleagrou-Hitchens|first=Alexander|url=https://extremism.gwu.edu/sites/g/files/zaxdzs2191/f/Salafism%2520in%2520America.pdf&ved=2ahUKEwj7wbq0oIjzAhWo4nMBHQUfAXMQFnoECA8QAQ&usg=AOvVaw1QqUsie74bpzia9SWtxRXB|title=Salafism in America|publisher=The George Washington University|year=2018|page=65}}{{Dead link|date=December 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> te je uz ranu selefiju [[Hassan al-Banna|Hasana al-Bannu]] i [[Mustafa al-Siba'i|Mustafu al-Siba'ija]] propovijedao da bi istinski islamsko društvo slijedilo šerijatski zakon, odbacilo [[Taklid|taklid]] (slijepo oponašanje ranijih autoriteta),<ref>''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'' by Caryle Murphy, p. 46</ref> i obnovilo [[Hilafet]].<ref name=ORFPI1994:33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 33</ref> ==== Sayyid Rashid Rida ==== {{Također pogledajte|Rashid Rida#Islamic Political Theory|The Caliphate or the Supreme Imamate (book)|label 1=Islamske političke doktrine Rashida Ride}} [[Datoteka:RashidRida2 (cropped).jpg|mini|[[Rashid Rida|Sayyid Muhammad Rashid Rida]] ({{langx|ar|سيد رشيد رضا}}; 23. septembar 1865 – 22. august 1935).]] Sirijsko-egipatski islamski klerik Muhammad Rashid Rida bio je jedan od najranijih sunitskih učenjaka 20. vijeka koji je artikulirao moderni koncept [[Islamska država|islamske države]], utječući na [[Muslimansko bratstvo]] i druge sunitske islamističke pokrete. U svojoj utjecajnoj knjizi ''al-Khilafa aw al-Imama al-'Uzma'' ("''Hilafet ili vrhovni imamat''"), Rida je objasnio da bi društva koja se pravilno pokoravaju ''[[Šerijat|šerijatu]]'' bila uspješne alternative neredu i nepravdi i [[Kapitalizam|kapitalizma]] i [[Socijalizam|socijalizma]].<ref name="auto">{{Cite book|last=McHugo|first=John|title=A Concise History of the Arabs|publisher=The New Press|year=2013|isbn=978-1-59558-950-7|location=New York, N.Y. |page=287}}</ref> Ovim društvom vladao bi hilafet; vladajući [[Halifa|halifa]] (''khalifa'') upravljao bi putem ''[[Šura|šure]]'' (savjetovanja) i primjenjivao [[Šerijat]] (islamske zakone) u partnerstvu s islamskim pravnim klerom, koji bi koristio idžtihad za ažuriranje ''[[Fikh|fikha]]'' procjenom svetih tekstova.<ref>{{Cite book|last=Enayat|first=Hamid|title=Modern Islamic Political Thought: The Response of the Shi'i and SunnI Muslims to the Twentieth Century|publisher=The Macmillan Press Ltd|year=1982|isbn=978-0-333-27969-4|location=London|pages=69, 77}}</ref> S [[Hilafet|hilafetom]] koji pruža istinsku islamsku upravu, islamska civilizacija bi se revitalizirala, politička i pravna nezavisnost muslimanskog ''ummeta'' (zajednice muslimanskih vjernika) bila bi vraćena, a heretički utjecaji sufizma bili bi očišćeni iz islama.<ref>{{Cite book|last=C. Martin|first=Richard|title=Encyclopedia of Islam and the Muslim World, Second Edition|publisher=Gale Publishers|year=2016|isbn=978-0-02-866269-5|location=Farmington Hills, Michigan|page=1088|chapter=State and Government}}</ref> Ova doktrina postat će nacrt budućih islamističkih pokreta.<ref>{{Cite journal|last=Li|first=Ruiheng|year=2016|title=A Preliminary Study on the "Islamic State" Thought in Modern Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=10|issue=4|page=27|doi=10.1080/19370679.2016.12023291|doi-access=free}}</ref> ==== Muhammad Iqbal ==== {{Glavni|Muhammad Iqbal}} {{Također pogledajte|Teorija o dvije nacije}} [[Muhammad Iqbal]] bio je filozof, pjesnik i političar<ref name="aml.org.pk"/> u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]],<ref name="aml.org.pk"/><ref name="Iqbal Academy Pakistan">{{cite web|url=http://www.allamaiqbal.com/|title=Iqbal Academy Pakistan|access-date=25 October 2014|archive-date=21 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221223540/http://www.allamaiqbal.com/|url-status=dead}}</ref> široko smatran osobom koja je inspirisala [[Teorija o dvije nacije|islamski nacionalizam]] i [[Pakistanski pokret]] u Britanskoj Indiji.<ref name="aml.org.pk">{{cite web|url=http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|title=Allama Muhammad Iqbal Philosopher, Poet, and Political leader|publisher=Aml.Org.pk|access-date=2 March 2012|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305000639/http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|archive-date=5 March 2012}}</ref><ref name="goethezeitportal">{{cite web|author=Anil Bhatti |work=Yearbook of the Goethe Society of India |url=http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |title=Iqbal and Goethe |access-date=7 January 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081030083304/http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |archive-date=30 October 2008 }}</ref><ref name="rahnemaa01">{{cite journal |last=Rahnemaa |first=Saeed |title=Radical Islamism and Failed Developmentalism |journal=Third World Quarterly |volume=29 |issue=3 |pages=483–96 |doi=10.1080/01436590801931462 |year=2008 |s2cid=144880260 |url=https://zenodo.org/record/995659 |access-date=24 September 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004075512/https://zenodo.org/record/995659 |url-status=live }}</ref> Iqbal je izrazio strah da bi [[Sekularizam|sekularizam]] i sekularni [[Nacionalizam|nacionalizam]] mogli oslabiti duhovne temelje islama i muslimanskog društva, te da bi indijsko stanovništvo s [[Hinduizam|hinduističkom]] većinom moglo istisnuti muslimansko naslijeđe, kulturu i politički utjecaj. Godine 1930. Iqbal je iznio viziju nezavisne države za provincije s muslimanskom većinom u sjeverozapadnoj Indiji, što je inspirisalo Pakistanski pokret. Također je promovirao [[Panislamizam|panislamsko jedinstvo]] tokom svojih putovanja u Egipat, Afganistan, [[Mandatna Palestina|Palestinu]] i Siriju. Njegove ideje su kasnije utjecale na mnoge [[Reformizam|reformističke]] islamiste, npr. [[Muhammad Asad|Muhammeda Asada]], [[Abul Ala Maududi|Sayyida Abula Alu Maududija]] i [[Ali Shariati|Alija Shariatija]]. ==== Sayyid Abul Ala Maududi ==== {{Glavni|Abul Ala Maududi}} {{Također pogledajte|Jamaat-e-Islami}} [[Abul Ala Maududi|Sayyid Abul Ala Maududi]]<ref name="autogenerated5">{{cite web|url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|title=Maulana Maududi's Two-Nation Theory|publisher=Witness-pioneer.org|date=27 January 2012|access-date=21 April 2012|archive-date=10 November 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20011110145907/http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|url-status=live}}</ref><ref name="bonney1">{{cite book | quote=Mawdudi trained with two Deobandi ulama at the Fatihpuri mosque's seminary in Delhi and received his certificates to teach religious sciences (ijazahs) in 1926. |last=Bonney | first=R |title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden | publisher=Palgrave Macmillan | location=Hampshire |year=2004 | page=201}}</ref> bio je važna figura s početka dvadesetog vijeka u islamskom preporodu u Indiji, a potom, nakon nezavisnosti od Britanije, u Pakistanu. Maududi je bio islamistički ideolog i hanefijski sunitski učenjak aktivan u [[Hyderabad (država)|državi Hyderabad]] Deccan, a kasnije u [[Pakistan|Pakistanu]]. Maududi je rođen u klerikalnoj porodici i rano obrazovanje stekao je kod kuće. U dobi od jedanaest godina primljen je u javnu školu u [[Aurangabad (Maharashtra)|Aurangabadu]]. Godine 1919. pridružio se [[Khilafat pokret|pokretu Khilafat]] i približio se učenjacima iz deobandskog pokreta.{{sfn|Rahnema|2005|p=100}} Započeo je obrazovanje po sistemu ''[[Dars-i Nizami]]'' pod nadzorom deobandske škole u džamiji Fatihpuri u Delhiju.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Školovan kao pravnik, radio je kao novinar i stekao brojnu publiku svojim knjigama (prevedenim na mnoge jezike) koje su islam postavile u moderan kontekst. Njegovi spisi imali su dubok utjecaj na [[Sayyid Qutb|Sayyida Qutba]]. Maududi je također osnovao stranku [[Jamaat-e-Islami Pakistan|Jamaat-e-Islami]] 1941. godine i ostao njen vođa do 1972. godine.{{sfn|Rahnema|2005|pp=104–110}} Godine 1925. napisao je knjigu o džihadu, [[Al Jihad fil Islam|''al-Jihad fil-Islam'']] ({{lang|ar|الجهاد في الاسلام}}), koja se može smatrati njegovim prvim doprinosom islamizmu.{{sfn|Rahnema|2005|p=102}} Maududi je vjerovao da muslimansko društvo ne može biti islamsko bez šerijata (utječući na Qutba i Homeinija) i uspostavljanja islamske države koja bi ga provodila.<ref>Abu al-A'la al-Mawdudi, "Political Theory of Islam", in Khurshid Ahmad, ed., ''Islam: Its Meaning and Message'' (London: Islamic Council of Europe, 1976), pp. 159–61.</ref> Država bi se zasnivala na principima: ''[[Tevhid|tevhid]]'' (jednost Boga), ''[[Risalah|risala]]'' (poslanstvo) i ''[[Hilafet|khilafa]]'' (hilafet).<ref>Abu al-A'la al-Mawdudi, ''Islamic Way of Life'' (Delhi: Markazi Maktaba Islami, 1967), p. 40</ref><ref>Esposito and Piscatori, "Democratization and Islam", pp. 436–37, 440</ref><ref>Esposito, ''The Islamic Threat'', pp. 125–26; Voll and Esposito, ''Islam and Democracy'', pp. 23–26.</ref><ref>{{cite web |author= Abul A'la Maududi |url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |title=The Process of Islamic Revolution |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908034259/http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |archive-date=8 September 2015 |date=1980}}</ref> Maududi nije bio zainteresiran za nasilnu revoluciju ili populističku politiku poput one u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], već je tražio postepenu promjenu u srcima i umovima pojedinaca od vrha društva prema dolje kroz obrazovni proces ili ''[[Da'wa|da'wah]]''.<ref>{{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Vali Reza|title=Mawdudi and the Making of Islamic Revivalism|date=1996|publisher=Oxford University Press|location=Oxford and New York |url=https://books.google.com/books?id=I07ykFUoKTUC&q=islam%20was%20a%20revolutionary%20ideology%20and%20a%20dynamic%20movement&pg=PA50 |ref=SVRN1996|page=77|isbn=978-0195357110}} </ref><ref>Maududi on social justice: "a man who owns a car can drive it; and those who do not own one should walk; and those who are crippled cannot walk but can hop along." (''Nizam al-Hayat fi al-Islam'', 1st ed., n.d. (Bayrut: Musassast al-Risalah, 1983), p. 54) See also ''Radical Islamic Fundamentalism: the Ideological and Political Discourse of Sayyid Qutb'' by Ahmad S. Moussalli American University of Beirut, (1992)</ref> Maududi je vjerovao da je islam sveobuhvatan: "Sve u univerzumu je 'muslimansko' jer se pokorava Bogu podvrgavanjem Njegovim zakonima."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=7|title=A. Maududi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref> "Čovjek koji poriče Boga naziva se [[Kafir]] (onaj koji prikriva) jer on svojim nevjerovanjem prikriva ono što je inherentno njegovoj prirodi i pohranjeno u njegovoj vlastitoj duši."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=8|title=A. Maududi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref><ref name="towards-ICNA-1986">{{cite book |last1=Abul ʻAla Maudoodi |first1=Syed |title=Towards Understanding Islam |date=1986 |publisher=Islamic Circle of North America |url=https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything+in+the+universe+is+%27Muslim%27+for+it+obeys+God+by+submission+to+His+laws...+The+man+who+denies+God+is+called+%5B%5BKafir%5D%5D+(concealer)+because+he+conceals+by+his+disbelief+what+is+inherent+in+his+nature+and+embalmed+in+his+own+soul. |access-date=23 January 2023 |archive-date=2 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002215436/https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything%20in%20the%20universe%20is%20%27Muslim%27%20for%20it%20obeys%20God%20by%20submission%20to%20His%20laws...%20The%20man%20who%20denies%20God%20is%20called%20%5B%5BKafir%5D%5D%20%28concealer%29%20because%20he%20conceals%20by%20his%20disbelief%20what%20is%20inherent%20in%20his%20nature%20and%20embalmed%20in%20his%20own%20soul. |url-status=live }}</ref> ==== Muslimansko bratstvo ==== {{Glavni|Muslimansko bratstvo}} [[Datoteka:Hassan al-Banna - Al-Alam, V2, P 233.jpg|mini|[[Hasan al-Banna]]]] Gotovo istovremeno s Maududijem bilo je osnivanje Muslimanskog bratstva u Ismailiji u Egiptu 1928. godine od [[Hassan al-Banna|Hasana al-Banne]]. Njegova organizacija bila je vjerovatno prva, najveća i najutjecajnija moderna islamska politička/religijska organizacija. Pod motom "Kur'an je naš ustav",<ref>{{Cite book |url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |chapter=The Meaning of Islam |page=7 |title=The Message of the Teachings – Hasan al-Banna |access-date=23 January 2023 |archive-date=23 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |url-status=live }}</ref> tražila je islamski preporod kroz propovijedanje, ali i pružanjem osnovnih društvenih usluga uključujući škole, džamije i radionice. Poput Maududija, Al-Banna je vjerovao u neophodnost vladavine zasnovane na šerijatskom zakonu koja bi se provodila postepeno i ubjeđivanjem, te u eliminaciju svakog zapadnog imperijalističkog utjecaja u muslimanskom svijetu.<ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2012 |title=A genealogical inquiry into early Islamism: the discourse of Hasan al-Banna |journal=Journal of Political Ideologies |volume=17 |issue=1 |pages=61–85 |doi=10.1080/13569317.2012.644986 |s2cid=144873457 |url=https://philpapers.org/rec/MURAGI |access-date=28 June 2019 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004093428/https://philpapers.org/rec/MURAGI |url-status=live }}</ref> Neki elementi Bratstva jesu učestvovali u nasilju, izvršivši atentat na egipatskog premijera [[Mahmoud El Nokrashy Pasha|Mahmouda Fahmyja El Nokrashyja]] 1948. godine. Osnivač MB-a [[Hassan al-Banna|Al-Banna]] ubijen je iz odmazde tri mjeseca kasnije.<ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|title=Egypt, A Timeline of Recent Events|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-date=17 December 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217104055/http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|url-status=live}}</ref> Bratstvo je trpilo periodičnu represiju u Egiptu i zabranjivano je nekoliko puta, 1948. i nekoliko godina kasnije nakon sukoba s egipatskim predsjednikom [[Gamal Abdel Nasser|Gamalom Abdelom Nasserom]], koji je zatvorio hiljade članova na više godina. Bratstvo se proširilo na mnoge druge zemlje, posebno u [[Arapski svijet]]. U Egiptu je, uprkos periodičnoj represiji — godinama je opisivano kao "polulegalno"<ref>{{cite web|url=https://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |title=Free Republic. The day before, and after – It's been 25 years since the Islamist genie first went on the rampage |publisher=Fr.jpost.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111223182128/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archive-date=23 December 2011 }}</ref> — bilo jedina opoziciona grupa u Egiptu sposobna da istakne kandidate tokom izbora.<ref name="multiref1">{{cite web|url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Na [[Egipatski parlamentarni izbori 2011–2012.|egipatskim parlamentarnim izborima 2011–2012.]], političke stranke identificirane kao "islamističke" (stranka Bratstva [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranka slobode i pravde]], selefijska [[Stranka Al-Nour]] i liberalna islamistička [[Stranka Al-Wasat]]) osvojile su 75% ukupnih mjesta.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |title=Islamists Win 70% of Seats in the Egyptian Parliament |work=The New York Times |date=21 January 2012 |last1=Kirkpatrick |first1=David D. |access-date=27 February 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004105215/https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |url-status=live }}</ref> [[Mohamed Morsi]], kandidat stranke Muslimanskog bratstva, bio je prvi demokratski izabran predsjednik Egipta. Međutim, smijenjen je tokom [[Vojni udar u Egiptu 2013.|egipatskog državnog udara 2013. godine]], nakon masovnih protesta protiv onoga što je viđeno kao njegovi nedemokratski potezi. Danas je Muslimansko bratstvo označeno kao [[Spisak označenih terorističkih grupa|teroristička organizacija]] od [[Bahrein|Bahreina]], Rusije, [[Sirija|Sirije]], [[Egipat|Egipta]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. ==== Sayyid Qutb (1906–1966) ==== {{Glavni|Milestones (knjiga)}} {{Također pogledajte|Sayyid Qutb|Kutbizam}} [[Datoteka:Sayyid Qutb.jpg|mini|[[Sayyid Qutb]]|lijevo]] Qutb, vodeći član pokreta Muslimanskog bratstva, smatra se od nekih (Fawaz A. Gerges) "ocem osnivačem i vodećim teoretičarom" modernih džihadista, kao što je [[Osama bin Laden]].<ref>Fawaz A. Gerges, ''The Far Enemy: Why Jihad Went Global'' (Bronxville, N.Y.: Sarah Lawrence College) {{ISBN|978-0521791403}} prologue</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sayyid Qutb Influence Osama bin Laden?|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref><ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2014 |title=The Inclusive Dynamics of Islamic Universalism: From the Vantage Point of Sayyid Qutb's Critical Philosophy |journal=Comparative Philosophy |volume=5 |issue=1 |pages=29–54 |doi=10.31979/2151-6014(2014).050106 |doi-access=free }}</ref> Pogubljen je zbog navodnog sudjelovanja u zavjeri za atentat na predsjednika 1966. godine. Maududijeve političke ideje utjecale su na Sayyida Qutba. Poput Maududija, vjerovao je da je šerijat ključan za islam, pa je obnova njegovog punog provođenja bila od vitalnog značaja za svijet. Budući da šerijat nije bio u potpunosti provođen vijekovima, islam je "bio izumro već nekoliko vijekova".<ref>Qutb, Sayyid, ''Milestones'', The Mother Mosque Foundation, (1981), p. 11, 19</ref> Qutb je propovijedao da se muslimani moraju angažirati u dvostranom napadu: pridobijanju pojedinaca kroz miroljubivo [[Da'wa|propovijedanje islama]], ali i korištenjem "fizičke moći i džihada".<ref>Qutb, Sayyid, ''Milestones'', p.55</ref> Sila je bila neophodna jer "oni koji su uzurpirali Božiji autoritet" ne bi predali svoju moć prijateljskim ubjeđivanjem.<ref>Qutb, Sayyid, ''Milestones'', p.59</ref> Poput Homeinija, na kojeg je utjecao, vjerovao je da Zapad vodi opaki višestoljetni rat protiv islama.<ref>Qutb, Sayyid, ''Milestones'', pp.124, 116, 160</ref> === Šestodnevni rat (1967) === {{Glavni|Šestodnevni rat}} Poraz armija nekoliko arapskih država od [[Izrael|Izraela]] tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] označio je značajan trenutak u arapskom svijetu. Gubitak, zajedno s ekonomskom stagnacijom u tim zemljama, neki su pripisali sekularnom [[Arapski nacionalizam|arapskom nacionalizmu]] vladajućih režima. Ovaj period doživio je pad popularnosti i kredibiliteta sekularnih, socijalističkih i nacionalističkih ideologija, kao što su [[Baatizam]], [[Arapski socijalizam]] i arapski nacionalizam. Nasuprot tome, razni islamistički pokreti, i demokratski i antidemokratski, inspirisani ličnostima poput [[Abul Ala Maududi|Maududija]] i [[Sayyid Qutb|Sayyida Qutba]], počeli su dobijati utjecaj.<ref name="Mayer1">Mayer, p. 110</ref> === Iranska revolucija (1978–1979) === {{Glavni|Iranska revolucija}} {{Također pogledajte|Konsolidacija Iranske revolucije|Velayat-e Faqih}} Prva moderna "islamistička država" (s mogućim izuzetkom Zijinog Pakistana)<ref>"The Islamic Resurgence: Prospects and Implications" by Kemal A. Faruki, from ''Voices of Resurgent Islam'', ed. by John L. Esposito, OUP, (1983), p. 283</ref> uspostavljena je među [[Šiizam|šiitima]] u Iranu. U velikom šoku za ostatak svijeta, muslimanski i nemuslimanski, revolucija predvođena [[Ajatolah|ajatolahom]] [[Ruhollah Khomeini|Ruhollahom Homeinijem]] srušila je sekularnu, naftom bogatu, dobro naoružanu i proameričku monarhiju šaha [[Mohammad Reza Pahlavi|Muhammeda Reze Pahlavija]]. Revolucija je bila "neosporna korjenita promjena";<ref name="Parvaz-shook-2014">{{cite news |last1=Parvaz |first1=D. |title=Iran 1979: the Islamic revolution that shook the world |url=https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |access-date=22 May 2023 |publisher=Al Jazeera|date=11 February 2014 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174248/https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |url-status=live }}</ref> islamizam je bio tema ograničenog utjecaja i interesa prije 1979. godine, ali nakon revolucije, "niko unutar muslimanskog svijeta ili izvan njega" nije ostao nesvjestan militantnog islama.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106"/> Entuzijazam za iransku revoluciju u muslimanskom svijetu mogao je biti intenzivan;{{NoteTag|Čak i nakon što je neprijateljstvo između sunita i šiita eskaliralo, iranske vođe su često "išle direktno na stvari koje ih čine vrlo nepopularnim na Zapadu, a vrlo popularnim na arapskim ulicama. Tako je iranski predsjednik [Mahmoud] Ahmadinejad počeo napadati Izrael i dovoditi u pitanje holokaust."<ref>[http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 'Removing Saddam strengthened Iran'] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605124425/http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 |date=5 June 2011 }}</ref>}} a bilo je mnogo razloga za optimizam među islamistima izvan Irana. Homeini je provodio islamski zakon.<ref name="Ataie-LSE-2021">{{cite web |last1=Ataie |first1=Mohammad |last2=Lefèvre |first2=Raphaël |last3=Matthiesen |first3=Toby |title=How Iran's 1979 Revolution Affected Sunni Islamists in the Middle East |url=https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |website=London School of Economics Blog |access-date=22 May 2023 |date=26 April 2021 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174249/https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |url-status=live }}</ref> Bio je zainteresiran za panislamsko (i panislamističko) jedinstvo i uložio je napore da "premosti jaz" između šiita i sunita, proglasivši "dopuštenim šiitima da klanjaju iza sunitskih imama",<ref>{{cite web |url-status=deviated |url=http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout#9 |website=IslamOnline |title=Frequently Asked Questions on Iran |archive-url= https://web.archive.org/web/20091107074118/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout |archive-date=7 November 2009 }}</ref> i zabranivši šiitima da "kritiziraju halife koji su prethodili [[Alija ibn Ebu-Talib|Aliji]]" (koje suniti poštuju, ali ne i šiiti).<ref>Ansari, Hamid, ''The Narrative of Awakening'', The Institute for the Compilation and Publication of the works of the Imam Khomeini, (no date), p.253</ref> Islamska Republika je također umanjila značaj šiitskih rituala (kao što je [[Dan Ašure]]) i svetišta {{NoteTag| Homeini nikada nije predsjedavao niti posjećivao šiitska svetišta,<ref name="Nasr, Shia Revival, 135">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 135</ref> (smatra se jer je vjerovao da islam treba biti o [[Šerijat|islamskom zakonu]],<ref name="Nasr, Shia Revival, 135"/> a njegova revolucija (u koju je vjerovao) bila je od "jednakog značaja" kao [[Bitka kod Kerbele]] u kojoj je [[Husejn ibn Ali|imam Husejn]] postao šehid).<ref name="Nasr, Shia Revival, 136">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 136</ref>}} Prije revolucije, Homeinijevi sljedbenici (kao što je današnji [[Vrhovni vođa Irana]], [[Ali Khamenei]]), prevodili su i zastupali djela džihadističkog teoretičara Muslimanskog bratstva, [[Sayyid Qutb|Sayyida Qutba]],{{sfn|Khalaji|2009}} i drugih sunitskih islamista/revivalista.{{sfn|Khalaji|2009}} Međutim, ova kampanja nije nadživjela njegovu smrt. Kako su prethodno pokorni šiiti (obično manjine) postajali odlučniji, suniti su vidjeli uglavnom "šiitske spletke" i izazov sunitskoj dominaciji.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 143-4</ref> "Ono što je uslijedilo bila je borba sunita protiv šiita za dominaciju, i postala je intenzivna."<ref name="Nasr, revival, 148-9">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 148-9</ref> Netrpeljivost između dvije sekte u Iranu i njegovim susjedima je sistemska od 2014. godine,<ref>{{cite news|author=Paul Vallely|date=19 February 2014|title=The vicious schism between Sunni and Shia has been poisoning Islam for 1,400 years – and it's getting worse|work=The Independent|location=London|url=https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|access-date=2 March 2014|archive-date=24 May 2022|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|url-status=live}}</ref> s hiljadama ubijenih u sektraškim borbama u Iraku i Pakistanu.<ref name="CFR-Tensions-1979-2021">{{cite news |title=1979 – 2021 Modern Sunni-Shia Tensions |url=https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |access-date=22 May 2023 |agency=Council on Foreign Relations |archive-date=25 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231025054157/https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |url-status=live }}</ref> Sliku revolucije su također ukaljali "čistke, pogubljenja i zvjerstva",<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad'', Harvard University Press, (2002), p. 118</ref> te periodični i sve rašireniji [[Protesti povodom smrti Mahse Amini|domaći nemiri i protesti]] mladih Iranaca. Među "najvažnijim nusproizvodima iranske revolucije" (prema Mehrzadu Boroujerdiju od 2014.) ubrajaju se "pojava [[Hezbollah|Hezbollaha]] u Libanu, moralni poticaj pružen šiitskim snagama u Iraku, regionalni hladni rat protiv Saudijske Arabije i Izraela, davanje islamskog prizvuka antiimperijalističkom i antiameričkom osjećaju na Bliskom istoku, te nenamjerno produbljivanje jaza između sunita i šiita".<ref name="Parvaz-shook-2014"/> Islamska Republika je također zadržala vlast u Iranu uprkos [[Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Irana|ekonomskim sankcijama SAD-a]], te je stvorila ili pomogla istomišljeničke šiitske terorističke grupe u Iraku ([[SCIRI]])<ref>Bakhash, Shaul, ''The Reign of the Ayatollahs'', Basic Books, (1984), p. 233</ref> i Libanu ([[Hezbollah]])<ref>"Hezbollah Shia group is coy about revealing the sums it has received from Iran. ... Reports have spoken of figures ranging from 10 to 15 million dollars per month, but it is possible that Hezbollah has received larger sums. It is only in recent years (after 1989) that Iran has decreased its aid." from: Jaber, Hala, ''Hezbollah: Born with a vengeance'', New York: Columbia University Press, (1997), p. 150</ref> (dvije muslimanske zemlje koje također imaju veliki procenat šiita). Kampanja za svrgavanje šaha predvođena Homeinijem imala je snažan klasni karakter (Homeini je propovijedao da šah produbljuje jaz između bogatih i siromašnih; osuđujući radničku klasu na život u siromaštvu, bijedi i teškom radu, itd.);<ref name=KEA1993:30/> a pristup "za selo i za siromašne"<ref name="Isfahani-economy-2019">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=Iran's economy 40 years after the Islamic Revolution |url=https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=14 March 2019 |archive-date=22 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190622130650/https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |url-status=live }}</ref> doveo je do gotovo univerzalnog pristupa električnoj energiji i čistoj vodi,<ref name="Isfahani-40-Brookings">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=The Islamic Revolution at 40 |url=https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=12 February 2019 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174247/https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |url-status=live }}</ref> ali kritičari režima se žale na data, a neispunjena obećanja: "sinovi vođa revolucije i poslovne klase koja odlučuje raditi unutar pravila režima ... razmeću se svojim bogatstvom, vozeći luksuzne sportske automobile po Teheranu, objavljujući slike na Instagramu sa svojih skijanja i plaža širom svijeta, dok se siromašni i srednja klasa bore da prežive ili održe privid dostojanstvenog života" (prema Shadi Mokhtari).<ref name="Priborkin-40years-2019">{{cite web |last1=Priborkin |first1=Emily |title=40 Years Later: Iran after the Islamic Revolution |url=https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |website=American University |access-date=22 May 2023 |date=8 April 2019 |archive-date=10 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230310094340/https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |url-status=live }}</ref> Jedna obaveza (prema njegovim sljedbenicima, ako ne i iranskoj javnosti) koja je ispunjena jeste starateljstvo islamskog pravnika (''Velayat-e Faqih''). Ali umjesto jačanja islama i eliminacije sekularnih vrijednosti i praksi, "režim je uništio vjeru iranskog naroda u religiju" ("anonimni ekspert").<ref name="Priborkin-40years-2019"/> === Zauzimanje Velike džamije (1979) === {{Further|Opsada Velike džamije}} Snaga islamističkog pokreta očitovala se u događaju koji se mogao činiti sigurnim da okrene muslimansko javno mnijenje protiv [[Fundamentalizam|fundamentalizma]], ali se desilo upravo suprotno. Godine 1979. [[Mesdžidul-haram|Veliku džamiju]] u [[Meka|Meki]] u Saudijskoj Arabiji zauzela je naoružana fundamentalistička grupa i držala je duže od sedam dana. Deseci su ubijeni, uključujući mnoge hodočasnike prolaznike<ref>Wright, ''Sacred Rage'', (2001), p. 148</ref> u grubom kršenju jednog od najsvetijih mjesta u islamu (i onog gdje su oružje i nasilje strogo zabranjeni).<ref>{{cite web|url=http://www.ourdialogue.com/m22.htm |title=Masjid-ul-Haram: Sacred and forbidden |publisher=Ourdialogue.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420195838/http://www.ourdialogue.com/m22.htm |archive-date=20 April 2012 }}</ref><ref>Wright, Lawrence, ''The Looming Tower: Al Qaeda and the Road to 9/11''. New York: Knopf, (2006), pp. 103–04</ref> Umjesto da potakne reakciju protiv pokreta koji je inspirisao napadače, Saudijska Arabija, koja je već bila vrlo konzervativna, odgovorila je jačanjem svojih fundamentalističkih vjerodajnica s još više islamskih ograničenja. Uslijedile su oštre mjere protiv svega, od trgovaca koji se nisu zatvarali radi molitve i novina koje su objavljivale slike žena, do prodaje lutaka, plišanih medvjedića (slike živih bića smatraju se [[Haram|haramom]]) i hrane za pse (psi se smatraju nečistim).<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 155</ref> U drugim muslimanskim zemljama krivica i gnjev zbog zauzimanja nisu bili usmjereni protiv fundamentalista, već protiv najvećeg geopolitičkog neprijatelja islamskog fundamentalizma — Sjedinjenih Američkih Država. Ajatolah [[Ruhollah Khomeini|Homeini]] je potaknuo napade na američke ambasade kada je objavio: "Nije izvan nagađanja da je ovo djelo kriminalnog [[Američki imperijalizam|američkog imperijalizma]] i međunarodnog cionizma", uprkos činjenici da je predmet fundamentalističke pobune bila Kraljevina Saudijska Arabija, glavni saveznik Amerike u regionu. Antiameričke demonstracije uslijedile su na Filipinima, u Turskoj, Bangladešu, Indiji, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]], Pakistanu i Kuvajtu. Američku ambasadu u Libiji spalili su demonstranti skandirajući pro-homeinijevske slogane, a ambasada u [[Islamabad|Islamabadu]] u Pakistanu spaljena je do temelja.<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 149</ref> === Islamizacija Pakistana (1979) === Godine 1979, nakon puča Zia al-Haqa, vođa je uveo Hudud uredbe (''Hudood Ordinances''). Neki od ovih zakona i danas postoje u Pakistanu. === Sovjetska invazija na Afganistan (1979–1989) === [[Datoteka:October_87_-_Khalis-loyal_Muja.jpg|mini|Afganistanski mudžahedini iz [[Hezb-i Islami Khalis|Hezb-i Islamija]], 1986.]] Godine 1979. [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetski Savez je rasporedio svoju 40. armiju u Afganistan]], pokušavajući ugušiti islamsku pobunu protiv savezničkog marksističkog režima u [[Rat u Afganistanu (1978–danas)|Afganistanskom građanskom ratu]]. Sukob, u kojem su se osiromašeni muslimani starosjedioci ([[Mudžahedini|mudžahedini]]) borili protiv antireligijske supersile, podstakao je hiljade muslimana širom svijeta da pošalju pomoć, a ponekad i da sami odu da se bore za svoju vjeru. Predvodnik ovog panislamskog napora bio je palestinski učenjak [[Abdullah Yusuf Azzam]]. Iako je vojna efikasnost ovih "[[Afganistanski Arapi|afganistanskih Arapa]]" bila marginalna, procjenjuje se da je između 16.000<ref name=Atkins>{{cite book|last1=Atkins |first1=Stephen E.|author-link=Stephen E. Atkins|title=Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups|date=2004|publisher=Greenwood Publishing Group|page=[https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki/page/35 35] |url=https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki|url-access=registration |quote=abdullah azzam afghanistan. |access-date=5 October 2014|isbn=978-0-313-32485-7}}</ref> i 35.000 dobrovoljaca muslimana<ref name=Commins-174 /> došlo iz cijelog svijeta da se bori u Afganistanu.<ref name=Commins-174>{{cite book|last1=Commins|first1=David |title=The Wahhabi Mission and Saudi Arabia|url=https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm|url-access=registration|date=2006|publisher=I.B.Tauris & Co Ltd|location=London|page=[https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm/page/174 174]|quote=In all, perhaps 35,000 Muslim fighters went to Afghanistan between 1982 and 1992, while untold thousands more attended frontier schools teeming with former and future fighters.}}</ref><ref name=rashid-129>Rashid, Ahmed, ''Taliban: Militant Islam, Oil and Fundamentalism in Central Asia'' (New Haven, 2000), p. 129.</ref> Kada je Sovjetski Savez napustio marksistički Nedžibulahov režim i povukao se iz Afganistana 1989. godine (režim je konačno pao 1992.), pobjeda je kod mnogih muslimana viđena kao trijumf islamske vjere nad nadmoćnom vojnom silom i tehnologijom koji se može ponoviti drugdje. <blockquote>Džihadisti su stekli legitimitet i prestiž svojim trijumfom kako unutar militantne zajednice tako i među običnim muslimanima, kao i samopouzdanje da prenesu svoj džihad u druge zemlje u kojima su vjerovali da je muslimanima potrebna pomoć.<ref name=for-aff-bergen>{{cite magazine |url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=blowback revisited |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=2007-11-29 |magazine=Foreign Affairs |date=2005 |author=Peter Bergen}}</ref></blockquote> Sam raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine mnogi islamisti, uključujući Bin Ladena, vidjeli su kao poraz supersile od ruku islama. Povodom pomoći od šest milijardi dolara koju su dali SAD i pakistanske vojne obuke i obavještajne podrške mudžahedinima,<ref>{{cite news |title=How the CIA created Osama bin Laden |url=https://www.greenleft.org.au/node/24198 |date=19 September 2001 |newspaper=[[Green Left Weekly]] |access-date=9 January 2007 |archive-date=12 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912101441/https://www.greenleft.org.au/node/24198 |url-status=live }}</ref> bin Laden je napisao: "[S]AD nema spomena vrijednu ulogu" u "[[Raspad Sovjetskog Saveza|raspadu Sovjetskog Saveza]]... nego zasluga ide [[Allah|Bogu]] i mudžahedinima" Afganistana.<ref>{{cite web |url=http://www.anusha.com/osamaint.htm |title=bin Laden interview with Peter Arnett, March 1997 |publisher=Anusha.com |access-date=8 June 2012 |archive-date=18 August 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000818075220/http://www.anusha.com/osamaint.htm |url-status=live }}</ref> === Zaljevski rat (1990–1991) === {{Također pogledajte|Zaljevski rat}} Drugi faktor s početka 1990-ih koji je utjecao na radikalizaciju islamističkog pokreta bio je [[Zaljevski rat]], koji je doveo nekoliko stotina hiljada američkih i savezničkih nemuslimanskih vojnih lica na tlo Saudijske Arabije kako bi se stalo u kraj [[Saddam Hussein|Sadamovoj]] [[Okupacija Kuvajta|okupaciji Kuvajta]]. Prije 1990. Saudijska Arabija je igrala važnu ulogu u obuzdavanju mnogih islamističkih grupa koje su primale njenu pomoć. Ali kada je Sadam, sekularistički i [[Baatizam|baatistički]] diktator susjednog Iraka, napao Kuvajt (svog neprijatelja u ratu), zapadne trupe su došle da zaštite saudijsku monarhiju. Islamisti su optužili saudijski režim da je marioneta Zapada. Ovi napadi su odjeknuli kod konzervativnih muslimana, a problem nije nestao ni sa Sadamovim porazom, budući da su američke trupe ostale stacionirane u kraljevstvu, a razvila se i de facto saradnja s palestinsko-izraelskim mirovnim procesom. Saudijska Arabija je pokušala kompenzirati gubitak prestiža među ovim grupama represijom nad onim domaćim islamistima koji su je napadali (bin Laden je primarni primjer), te povećanjem pomoći islamskim grupama (islamističkim medresama širom svijeta, pa čak i pomaganjem nekim nasilnim islamističkim grupama) koje to nisu činile, ali je njen predratni utjecaj u korist umjerenosti uveliko smanjen.<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] pp. 205–17</ref> Jedan od rezultata toga bila je kampanja napada na vladine zvaničnike i turiste u [[al-Gama'a al-Islamiyya|Egiptu]], krvavi građanski rat u [[Spisak masakara tokom Alžirskog građanskog rata|Alžiru]] i teroristički napadi [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] koji su kulminirali [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. septembra]].<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] p. 207</ref> === Društveni i kulturni trijumf u 2000-im i 2010-im === Do početka dvadeset prvog vijeka, "riječ sekularno, oznaka koja se ponosno nosila" 1960-ih i 1970-ih, bila je "izbjegavana" i "korištena za ocrnjivanje" političkih neprijatelja u Egiptu i ostatku muslimanskog svijeta.<ref name="murphy-161"/> Islamisti su nadmašili malu sekularnu opoziciju u smislu "upornosti, hrabrosti", "preuzimanja rizika" ili "organizacionih vještina".<ref name="murphy-160"/> Godine 2002: <blockquote>Na Bliskom istoku i u Pakistanu religijski diskurs dominira društvima, medijima i razmišljanjem o svijetu. Radikalne džamije su se namnožile širom Egipta. Knjižarama dominiraju djela s religijskim temama... Zahtjev za šerijatom, uvjerenje da su njihove vlade [[Takfir|nevjerne islamu]] i da je islam odgovor na sve probleme, te sigurnost da je Zapad objavio [[Kontroverza o ratu protiv islama|rat islamu]]; to su teme koje dominiraju javnom raspravom. Islamisti možda ne kontroliraju parlamente ili vladine palače, ali su zaposjeli narodnu maštu.<ref>''The Age of Sacred Terror'' by Daniel Benjamin and Steven Simon, Random House, 2002, pp. 172–73</ref></blockquote> Istraživanja javnog mnijenja u raznim islamskim zemljama pokazala su da se značajna većina protivi grupama poput [[Islamska država Iraka i Levanta|ISIL-a]], ali također želi da religija igra veću ulogu u javnom životu.<ref>{{Cite news|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|title=Muslims and Islam: Key findings in the U.S. and around the world|date=22 July 2016|newspaper=Pew Research Center|access-date=11 November 2016|archive-date=18 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718103140/http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|url-status=live}}</ref> === "Postislamizam" === {{Također pogledajte|Postislamizam}} Do 2020. godine, otprilike 40 godina nakon islamskog svrgavanja iranskog šaha i zauzimanja Velike džamije od ekstremista, brojni posmatrači ([[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]], Mustafa Akyol, Nader Hashemi) primijetili su pad vitalnosti i popularnosti islamizma. Islamizam je bio idealiziran/utopijski koncept za poređenje s mračnom realnošću statusa quo, ali tokom više od četiri decenije nije uspio uspostaviti "konkretan i održiv nacrt za društvo" uprkos ponovljenim naporima (Olivier Roy);<ref name=Roy-2004>{{cite journal |last1=Sinanovic |first1=Ermin |title=[Book review] Post-Islamism: The Failure of Islamic Activism? |journal=International Studies Review |date=2005 |volume=7 |pages=433–436 |doi=10.1111/j.1468-2486.2005.00508.x |jstor=3699758 |url=https://www.jstor.org/stable/3699758 |access-date=30 December 2020 |archive-date=7 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103844/https://www.jstor.org/stable/3699758 |url-status=live }}</ref> i umjesto toga je ostavio nimalo inspirativne rezultate svog utjecaja na svijet (Nader Hashemi).<ref name="Hashemi-40-2021"/> Shodno tome, pored trenda ka umjerenosti islamističkih ili bivših islamističkih stranaka (kao što su [[Stranka prosperitetne pravde|PKS u Indoneziji]], [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|AKP u Turskoj]] i [[Svemalezijska islamska stranka|PAS u Maleziji]]) spomenutih gore, došlo je do društvene/religijske, a ponekad i političke reakcije protiv islamističke vladavine u zemljama poput Turske, Irana i Sudana (Mustafa Akyol).<ref name="Akyol-ruining">{{cite web |last1=Akyol |first1=Mustafa |title=How Islamists are Ruining Islam |url=https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |website=Hudson Institute |access-date=30 December 2020 |date=12 June 2020 |archive-date=15 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200615160745/https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |url-status=live }}</ref> Pišući 2020. godine, Mustafa Akyol tvrdi da postoji snažna reakcija mnogih muslimana protiv političkog islama, uključujući slabljenje religijske vjere — upravo onoga što je islamizam trebao ojačati. Sugerira da je ova reakcija protiv islamizma među muslimanskom omladinom proizašla iz svih "strašnih stvari" koje su se dogodile u arapskom svijetu u dvadeset prvom vijeku "u ime islama" — poput "sektraških građanskih ratova u [[Građanski rat u Siriji|Siriji]], [[Rat u Iraku (2013–2017)|Iraku]] i [[Građanski rat u Jemenu (2014–danas)|Jemenu]]".<ref name="Akyol-ruining"/> Ankete koje je proveo [[Arab Barometer]] u šest arapskih zemalja – Alžiru, Egiptu, Tunisu, Jordanu, Iraku i Libiji – otkrile su da "Arapi gube vjeru u religijske stranke i vođe". U periodu 2018–2019, u svih šest zemalja, manje od 20% upitanih da li vjeruju islamističkim strankama odgovorilo je potvrdno. Taj procenat je pao (u svih šest zemalja) u odnosu na period 2012–2014, kada je postavljeno isto pitanje. Posjećenost džamijama je također opala za više od 10 poena u prosjeku, a udio onih Arapa koji sebe opisuju kao "nereligiozne" skočio je sa 8% u 2013. na 13% u 2018–2019.<ref>{{cite news |title=Arabs are Losing Faith in Religious Parties and Leaders |newspaper=The Economist |date=5 December 2019 |url=https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |access-date=4 May 2021 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005093023/https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> U Siriji Sham al-Ali izvještava o "rastućem otpadništvu od vjere među sirijskom omladinom".<ref>{{cite web |author=Sham al-Ali |title=On Rising Apostasy Among Syrian Youths |work=Al-Jumhuriya |date=22 August 2017 |url=https://www.aljumhuriya.net/en/al-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |access-date=4 May 2021 |archive-date=22 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122153843/https://www.aljumhuriya.net/en/al-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> Pišući 2021. godine, Nader Hashemi napominje da u Iraku, Sudanu, Tunisu, Egiptu, Gazi, Jordanu i drugim mjestima gdje su islamističke stranke došle na vlast ili vodile kampanju, "stoji jedna opšta tema. Narodni prestiž političkog islama ukaljan je njegovim iskustvom s državnom moći."<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21">{{cite news |last1=Zakaria |first1=Fareed |title=Opinion: Ten years later, Islamist terrorism isn't the threat it used to be |url=https://www.washingtonpost.com/opinions/global-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |access-date=4 May 2021 |newspaper=The Washington Post|date=29 April 2021 |archive-date=16 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211116153800/https://www.washingtonpost.com/opinions/global-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |url-status=live }}</ref><ref name="Hashemi-40-2021">{{cite journal |last1=Hashemi |first1=Nader |title=Political Islam: A 40 Year Retrospective |journal=Religions |date=2021 |volume=12 |issue=2 |page=130 |doi=10.3390/rel12020130 |doi-access=free }}</ref> U Iranu se tvrdolinijaški ajatolah Mohammad-Taqi Mesbah Yazdi žalio: "Iranci izbjegavaju religijska učenja i okreću se sekularizmu."<ref>David Brooks, "This Is How Theocracy Shrivels", ''The New York Times'', 27 August 2021 </ref> Čak je i islamistički terorizam bio u opadanju i težio je da bude "lokalan" umjesto panislamski. Od 2021. godine Al-Kaida se sastojala od "gomile milicija" bez efikasne centralne komande (Fareed Zakaria).<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21"/></pre> == Kritike == {{Glavni|Kritika islamizma}} {{Također pogledajte|Kritika islama|Spisak kritičara islama}} [[Datoteka:"Freedom go to hell".jpg|mini|Dana 6. februara 2006. islamistički demonstrant u [[London]]u nosi natpis na kojem piše "Sloboda, idi u pakao"]] Islamizam, ili elementi islamizma, kritikovani su po brojnim osnovama, uključujući potiskivanje slobode izražavanja i individualnih prava, rigidnost, licemjerje, [[Antisemitizam u islamu|antisemitizam]],<ref>{{cite web |author=Wistrich, Robert S. |url=https://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |title=Anti-Semitism and Jewish destiny |work=The Jerusalem Post |date=20 May 2015 |access-date=26 May 2015 |archive-date=27 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527082212/http://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |url-status=live }}</ref> pogrešno tumačenje [[Kur'an]]a i [[Sunnet]]a, nedostatak istinskog razumijevanja islama i uvođenje novotarija ([[bid'at]]) – uprkos tome što islamisti proklamuju protivljenje svakoj takvoj inovaciji. == Stranke i organizacije == {{Main|Islamističke grupe}} {{Main|Spisak islamskih političkih stranaka|Islamski ekstremizam#Aktivne islamske ekstremističke grupe}} == Literatura == {{refbegin|30em}} === Knjige === * {{cite book |author-link=John Esposito |first=John |last=Esposito |title=Islam and Politics |edition=Četvrto |publisher=Syracuse University Press |year=1998 |place=Syracuse NY}} * {{cite book |first=Andrea |last=Mura |title=The Symbolic Scenarios of Islamism: A Study in Islamic Political Thought |url=https://www.routledge.com/products/9781472443892 |publisher=Routledge |year=2015 |place=London |access-date=11 February 2016 |archive-date=11 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311084048/https://www.routledge.com/products/9781472443892 |url-status=live }} * {{cite book |editor-first1=Yvonne |editor-last1=Yazbeck Haddad |editor-first2=John |editor-last2=Esposito |title=Islam, Gender, and Social Change |publisher=Oxford University Press |place=New York |year=1998}} * {{cite book |author-link=Fred Halliday |first=Fred |last=Halliday |title=Islam and the Myth of Confrontation |url=https://archive.org/details/islammythofconfr00hall_0 |url-access=registration |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=I.B. Tauris |year=2003 |isbn=9781850439592 }} * {{cite book|author-link=Riaz Hassan |last=Hassan |first=Riaz |title=Faithlines: Muslim Conceptions of Islam and Society |url=http://www.us.oup.com/us/catalog/general/subject/ReligionTheology/Islam/?view=usa&ci=9780195799309 |publisher=Oxford University Press |year=2002 }}{{dead link|date=February 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} * {{cite book |last=Hassan |first=Riaz |title=Inside Muslim Minds |publisher=Melbourne University Press |year=2008}} * {{cite book|last1=Kepel|first1=Gilles|title=Jihad: The Trail of Political Islam|url=https://archive.org/details/jihad00gill_0|url-access=registration|quote=Jihad: The Trail of Political Islam.|date=2002|publisher=Harvard University Press.|ref=GKJTPI2002|isbn=978-0674010901}} * {{cite book |author-link=Peter Mandaville |last=Mandaville |first=Peter |title=Transnational Muslim Politics |year=2007 |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge}} * {{cite book |editor-first1=Richard C. |editor-last1=Martin |editor-first2=Abbas |editor-last2=Barzegar |title=Islamism: Contested Perspectives on Political Islam |publisher=Stanford University Press |year=2010}} * {{cite book |author-link=Nazih Ayubi |first=Nazih |last=Ayubi |title=Political Islam |place=London |publisher=Routledge |year=1991}} * {{cite book |editor-last=Rashwan |editor-first=Diaa |title=The spectrum of Islamist movements |publisher=Schiler |year=2007}} * {{Cite book |last=Roy |first=Olivier |title=The Failure of Political Islam |date=1994 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge Massachusetts |translator-last=Volk |translator-first=Carol |trans-title=Echec de l'Islam Politique |ref=ORFPI1994 |isbn=978-0674291416}} * {{cite book |first=S. |last=Sayyid |title=A Fundamental Fear: Eurocentrism and Emergence of Islamism |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=Zed Press |year=2003}} * {{cite book |first1=Anders |last1=Strindberg |first2=Mats |last2=Wärn |title=Islamism |publisher=Polity Press |place=Cambridge, Malden MA |year=2011}} *Valentine, Simon Ross, Force and Fanaticism: Wahhabism in Saudi Arabia and Beyond, (2015), London/New York, Hurst & Co. * {{cite book |last1=Teti |first1=Andrea |last2=Mura |first2=Andrea |chapter=Sunni Islam and politics |title=Routledge Handbook of Religion and Politics |editor=Jeff Haynes |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge |year=2009}} * {{cite book |first=Frédéric |last=Volpi |title=Political Islam Observed |publisher=Hurst |year=2010}} * {{cite book |editor-first=Frédéric |editor-last=Volpi |title=Political Islam: A Critical Reader |publisher=Routledge |year=2011}} * {{cite book |last1=Sayej |first1=Caroleen Marji |title=Patriotic Ayatollahs: Nationalism in Post-Saddam Iraq |date=2018 |publisher=[[Cornell University Press]] |page=67 |location=Ithaca, NY |isbn=9781501714856 |doi=10.7591/cornell/9781501715211.001.0001 |url=https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |access-date=4 May 2022 |archive-date=20 September 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210920053737/https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Farzaneh |first1=Mateo Mohammad |title=Iranian Constitutional Revolution and the Clerical Leadership of Khurasani |date=Mart 2015 |publisher=[[Syracuse University Press]] |location=Syracuse, NY |isbn=9780815633884 |oclc=931494838 |url=https://press.syr.edu/supressbooks/467 }} * {{Cite book |last=Rosefsky Wickham |first=Carrie |title=[[The Muslim Brotherhood: Evolution of an Islamist Movement]] |year=2013 |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691163642}} === Časopisi === * {{Cite journal|last=Hermann|first=Denis|date=1 May 2013|title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|jstor=23471080|journal=Middle Eastern Studies|volume=49|issue=3|pages=430–453|doi=10.1080/00263206.2013.783828|s2cid=143672216|issn=0026-3206|access-date=4 May 2022|archive-date=5 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221005080847/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|url-status=live|url-access=subscription}} * {{cite book | last=Bayat | first=Mangol | title=Iran's First Revolution | publisher=Oxford University Press | date=1991 | isbn=978-0-19-506822-1}} * {{Cite journal|last=Nouraie|first=Fereshte M.|date=1975|title=The Constitutional Ideas of a Shi'ite Mujtahid: Muhammad Husayn Na'ini|url=https://www.jstor.org/stable/4310208|jstor=4310208|journal=Iranian Studies|volume=8|issue=4|pages=234–247|doi=10.1080/00210867508701501|issn=0021-0862|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121724/https://www.jstor.org/stable/4310208|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Martin|first=V. A.|date=April 1986|title=The Anti-Constitutionalist Arguments of Shaikh Fazlallah Nuri|url=https://www.jstor.org/stable/4283111|jstor=4283111|journal=Middle Eastern Studies|volume=22|issue=2|pages=181–196|doi=10.1080/00263208608700658|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121727/https://www.jstor.org/stable/4283111|url-status=live|url-access=subscription}} * {{Cite journal|last=Khalaji|first=Mehdi|date=27 November 2009|title=The Dilemmas of Pan-Islamic Unity|url=https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|journal=Current Trends in Islamist Ideology|volume=9|pages=64–79|access-date=5 June 2022|archive-date=7 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007064236/https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=24 May 2021|title=A Direct Flight to Revolution: Maududi, Divine Sovereignty, and the 1979-Moment in Iran|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=32|issue=2|pages=333–354|doi=10.1017/S135618632100033X|doi-access=free}} * {{Cite journal|last=Aziz|first=T. M.|date=May 1993|title=The Role of Muhammad Baqir al-Sadr in Shi'i Political Activism in Iraq from 1958 to 1980|url=https://www.jstor.org/stable/164663|journal=International Journal of Middle East Studies|volume=25|issue=2|pages=207–222|doi=10.1017/S0020743800058499|jstor=164663|s2cid=162623601|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121730/https://www.jstor.org/stable/164663|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=July 2014|title=Third Wave Shi'ism: Sayyid Arif Husain al-Husaini and the Islamic Revolution in Pakistan|url=https://www.jstor.org/stable/43307315|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=24|issue=3|pages=493–510|doi=10.1017/S1356186314000200|jstor=43307315|s2cid=161577379|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121722/https://www.jstor.org/stable/43307315|url-status=live}} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=Pioneers of Islamic Revival |date=1 November 2005 |publisher=[[Zed Books]] |location=London, UK |isbn=9781842776155 |url=https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=7 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007001215/https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |url-status=live }} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=An Islamic Utopian – A Political Biography of Ali Shari'ati |date=2000 |publisher=[[I.B. Tauris]] |location=London, NY |isbn=1860645526 |url=https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204114749/https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |url-status=live }} * {{Cite journal|last=Bohdan|first=Siarhei|date=Summer 2020|title="They Were Going Together with the Ikhwan": The Influence of Muslim Brotherhood Thinkers on Shi'i Islamists during the Cold War|url=https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|journal=The Middle East Journal|volume=74|issue=2|pages=243–262|doi=10.3751/74.2.14|s2cid=225510058|issn=1940-3461|access-date=5 June 2022|archive-date=26 March 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326035121/https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|url-status=live|url-access=subscription}} {{refend}} == Također pogledajte == {{columns-list|colwidth=20em|* [[Islam i sekularizam]] * [[Antizapadno raspoloženje]] * [[Anticionizam]] * [[Islamistički šiizam]] * ''[[Sukob civilizacija]]'' * [[Klerofašizam]] * [[Hindutva]] * [[Kršćanska desnica]] * [[Dominionizam]] * [[Islamizam (čvor)]] * [[Islamizam po državama]] }} {{clear}} === Napomene === {{NoteFoot}} == Reference == {{Reference}} {{Islamizam}} {{Islamske teme}} {{Političke ideologije}} {{Authority control}} [[Kategorija:Islamizam| ]] [[Kategorija:Kontroverze u vezi s islamom]] [[Kategorija:Političke ideologije]] [[Kategorija:Antiizraelsko raspoloženje]] [[Kategorija:Anticionizam]] [[Kategorija:Antiimperijalizam]] tsks52zcpdem61defjd9345j4iw1brp 3831162 3831161 2026-04-18T18:32:14Z Mmns21 170250 3831162 wikitext text/x-wiki {{Islam |related |width=21.5em}} '''Islamizam''' je raspon [[Religion|religijskih]] i [[Politics|političkih]] ideoloških pokreta koji smatraju da bi [[islam]] trebao utjecati na političke sisteme.<ref>{{Cite web |title=Islamizam |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/islamism |website=Cambridge dictionary}}</ref> Njegovi zagovornici vjeruju da je islam po svojoj prirodi politički te da je islam kao politički sistem superioran u odnosu na [[komunizam]], [[Liberalna demokratija|liberalnu demokratiju]], [[kapitalizam]] i druge alternative u postizanju pravednog, uspješnog društva.<ref>{{Cite web |last=Cox |first=Caroline |date=June 2003 |title=The 'West', Islam and Islamism |url=https://civitas.org.uk/pdf/cs29.pdf |access-date=28 November 2024 |website=Civitas: Institute for the Study of Civil Society}}</ref> Zagovornici islamizma, također poznati kao ''al-Islamiyyun'', obično su povezani s islamskim institucijama ili pokretima za društvenu mobilizaciju,<ref>{{Cite web |title=Islamism |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |access-date=25 August 2023 |website=Oxford Reference|archive-date=25 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230825061146/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |url-status=live }}</ref> naglašavajući provođenje ''[[šerijat]]a'',<ref name="eikmeier-2007">{{cite journal |last1=Eikmeier |first1=Dale |title=Qutbism: An Ideology of Islamic-Fascism |journal=The US Army War College Quarterly: Parameters |date=2007 |volume=37 |issue=1 |pages=85–97 |doi=10.55540/0031-1723.2340|doi-access=free }}</ref> [[Panislamizam|panislamsko]] političko jedinstvo<ref name="eikmeier-2007" /> i stvaranje [[Islamska država|islamskih država]].<ref>Soage, Ana Belén. "Introduction to Political Islam." Religion Compass 3.5 (2009): 887–96.</ref> U svojoj originalnoj formulaciji, islamizam je opisivao ideologiju koja nastoji oživjeti islam do njegove nekadašnje asertivnosti i slave,<ref name="Burgat-IMiNA-1997" /> pročišćavajući ga od stranih elemenata, iznova potvrđujući njegovu ulogu u "društvenom i političkom, kao i ličnom životu";<ref name="Berman, S 2003, p. 258" /> i posebno "preuređujući vladu i društvo u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (tj. šerijatom).<ref name="BYERS-2013" /><ref name="shepard-1996-40" /><ref>{{Cite journal|last=Tibi|first=Bassam|date=1 March 2007|title=The Totalitarianism of Jihadist Islamism and its Challenge to Europe and to Islam|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=8|issue=1|pages=35–54|doi=10.1080/14690760601121630|issn=1469-0764|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Bale|first=Jeffrey M.|date=1 June 2009|title=Islamism and Totalitarianism|url=https://doi.org/10.1080/14690760903371313|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=10|issue=2|pages=73–96|doi=10.1080/14690760903371313|s2cid=14540501|issn=1469-0764|access-date=10 September 2021|archive-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806233015/https://doi.org/10.1080/14690760903371313|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> Prema najmanje jednom posmatraču (autorica [[Robin Wright (author)|Robin Wright]]), islamistički pokreti su "vjerovatno izmijenili Bliski istok više od bilo kojeg trenda otkako su moderne države stekle nezavisnost", redefinirajući "politiku, pa čak i granice".<ref name="WRIGHT-SHI-10-1015">{{cite journal|date=10 January 2015|title=A Short History of Islamism|url=http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|journal=Newsweek|last1=Wright|first1=Robin|access-date=23 December 2015|archive-date=23 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223165123/http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|url-status=live}}</ref> Drugi autor ([[Graham E. Fuller]]) zagovarao je širi pojam islamizma kao oblika [[politika identiteta|politike identiteta]], koja uključuje "podršku [muslimanskom] identitetu, autentičnosti, širem regionalizmu, preporodu [i] revitalizaciji zajednice."<ref name=Fuller-Future-21>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 21</ref> Centralne i istaknute ličnosti u islamizmu dvadesetog vijeka su [[Rashid Rida]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28">{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=23–28|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Hasan el-Bana|Hassan al-Banna]] (osnivač [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]]), [[Sayyid Qutb]], [[Ebu'l-A'la el-Mevdudi|Abul A'la Maududi]],<ref name=Fuller-Future-120>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 120 </ref> [[Ruhollah Homeini|Ruhollah Khomeini]] (osnivač Islamske Republike Iran) i [[Hasan at-Turabi|Hassan Al-Turabi]].<ref>{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=38–40|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Sirija|Sirijski]] [[suniti|sunitski]] [[Ulema|klerik]] Muhammad Rashid Riḍā, vatreni protivnik [[vesternizacija|vesternizacije]], [[cionizam|cionizma]] i [[nacionalizam|nacionalizma]], zagovarao je sunitski internacionalizam kroz revolucionarnu obnovu [[Panislamizam|panislamskog]] [[hilafet]]a radi političkog ujedinjenja [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=270–271, 276–278, 280, 283–285, 295, 310–311 |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref><ref>{{Cite book |last=Milton-Edwards |first=Beverley |title=Islamic Fundamentalism since 1945 |publisher=Routledge: Taylor and Francis Group |year=2005 |isbn=0-415-30173-4 |location=New York |page=141 }}</ref> Riḍā je bio snažan eksponent islamskog avangardizma, vjerovanja da bi [[muslimanska zajednica]] trebala biti vođena klerikalnim elitama (''[[ulema]]''), koje su usmjeravale napore za vjersko obrazovanje i [[islamski preporod]].<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 }}</ref> Riḍina sinteza [[selefizam|selefizma]] i [[arabizam|arabizma]] te islamistički ideali snažno su utjecali na njegove učenike poput Hasana al-Banne,<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 |chapter=2: Iran and Egypt}}</ref><ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=280, 284–285, 295 |chapter=10: The Muslim Response |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref> [[Egipat|egipatskog]] učitelja koji je osnovao pokret [[Muslimansko bratstvo]], kao i na [[Muhamed Amin el-Huseini|Hajj Amina al-Husaynija]], [[anticionizam|anticionističkog]] [[veliki muftija Jerusalima|velikog muftiju Jerusalima]].<ref>{{Cite book |last=Pappe |first=Ilan |title=The Rise and Fall of a Palestinian Dynasty: The Husaynis 1700–1948 |publisher=University of California Press |year=2010 |isbn=978-0-520-26839-5 |location=Berkeley and Los Angeles, California, United States |pages=147–148 |translator-last=Lotan |translator-first=Yaer}}</ref> Al-Banna i Maududi pozivali su na "[[Reformizam|reformističku]]" strategiju reislamizacije društva kroz društveni i politički aktivizam s [[Grassroots|osnovnog nivoa]].<ref name=ORFPI1994:24>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 24</ref><ref name="Ham">{{cite web |url=https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |title=What most people get wrong about political Islam |author=Hamid, Shadi |date=1 October 2015 |access-date=2 December 2017 |archive-date=29 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929132235/https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |url-status=live }}</ref> Drugi islamisti (Al-Turabi) zagovornici su "[[revolucija|revolucionarne]]" strategije [[islamizacija|islamizacije]] društva kroz vršenje državne vlasti,<ref name=ORFPI1994:24/> ili (Sayyid Qutb) za kombiniranje islamizacije s osnovnog nivoa s oružanom revolucijom. Izraz se primjenjuje na nevladine reformske pokrete, političke stranke, milicije i revolucionarne grupe.<ref name=Nugent-Wapo-23-6-2014>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |title=What do we mean by Islamist? |last1=Nugent |first1=Elizabeth |date=23 June 2014 |newspaper=The Washington Post|access-date=17 January 2023 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326012347/https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |url-status=live }}</ref> Sami islamisti preferiraju termine poput "islamski pokret"<ref>{{cite news|url=https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|title=How credible is the claim of the failure of political Islam?|date=31 October 2013|author=Rashid Ghannouchi|newspaper=MEMO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304104630/https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|archive-date=4 March 2016}}</ref> ili "islamski aktivizam" umjesto "islamizam", protiveći se insinuaciji da je islamizam išta drugo do obnovljen i oživljen islam.<ref name="ICG">{{cite web|title=Understanding Islamism |work=International Crisis Group |url=http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307123849/http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |archive-date=7 March 2013 |page=5}}</ref> Zbog njegovih konotacija u medijima, kritičari smatraju da taj termin može dovesti do islamofobije i stereotipizacije.<ref name="Poljarevic-def">{{cite encyclopedia|year=2015|title=Islamism|encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of Islam and Politics|publisher=Oxford University Press|url=https://www.academia.edu/6916999|access-date=1 February 2017|author=Emin Poljarevic|editor=Emad El-Din Shahin|quote=Islamism is one of many sociopolitical concepts continuously contested in scholarly literature. It is a neologism debated in both Muslim and non-Muslim public and academic contexts. The term "Islamism" represents a form of social and political activism grounded in the idea that public and political life should be guided by Islamic principles. In other words, Islamists are those who believe that Islam has an important role to play in a Muslim-majority society and seek to implement this belief.|archive-date=25 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220325062108/https://www.academia.edu/6916999|url-status=live}}</ref><ref name=Shepard>{{cite encyclopedia |author=William E. Shepard |author2=FranÇois Burgat |author3=James Piscatori |author4=Armando Salvatore |title=Islamism |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-access=subscription |quote=The term "Islamism/Islamist" has come into increasing use in recent years to denote the views of those Muslims who claim that Islam, or more specifically, the Islamic sharīʿah, provides guidance for all areas of human life, individual and social, and who therefore call for an "Islamic State" or an "Islamic Order." [...] Today it is one of the recognized alternatives to "fundamentalist", along with "political Islam" in particular. [...] Current terminology usually distinguishes between "Islam," [...] and "Islamism", referring to the ideology of those who tend to signal openly, in politics, their Muslim religion. [...] the term has often acquired a quasi-criminal connotation close to that of political extremism, religious sectarianism, or bigotry. In Western mainstream media, "Islamists" are those who want to establish, preferably through violent means, an "Islamic state" or impose sharīʿah (Islamic religious law)—goals that are often perceived merely as a series of violations of human rights or the rights of women. In the Muslim world, insiders use the term as a positive reference. In the academic sphere, although it is still debated, the term designates a more complex phenomenon. |isbn=9780195305135 |access-date=3 February 2017 |archive-date=4 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170204102032/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-status=live }}</ref> Istaknute islamističke grupe i stranke širom svijeta uključuju [[Muslimansko bratstvo]], tursku [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranku pravde i razvoja]], [[Hamas]], alžirski [[Islamski front spasa]], malezijsku [[Stranka nacionalnog povjerenja (Malezija)|Stranku nacionalnog povjerenja]], [[Džemat-e-islami]] u [[Džemat-e-islami Bangladeša|Bangladešu]] i [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Pakistanu]], te bosanskohercegovačku [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]].<ref>{{Cite book |last1=Abbas |first1=Tahir |url=https://books.google.com/books?id=r3N0DwAAQBAJ |title=Political Muslims: Understanding Youth Resistance in a Global Context |last2=Hamid |first2=Sadek |date=2019-02-11 |publisher=Syracuse University Press |isbn=978-0-8156-5430-8 |language=en}}</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], mnoge [[postislamizam|postislamističke]] struje postale su snažno uključene u demokratsku politiku,<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/><ref name="foreignpolicy1">{{cite web |url= https://foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |title= The New Islamists |first= Olivier |last= Roy |publisher= foreignpolicy.com |date= 16 April 2012 |access-date= 7 March 2017 |archive-date= 9 October 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141009193849/http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |url-status= dead }}</ref> dok su druge iznjedrile "najagresivniju i najambiciozniju islamističku [[Milicija|miliciju]]" do sada, poput [[Islamska država|Islamske države]] Iraka i Levanta (ISIL).<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/> Većina islamista odbacila je ISIL kao bogohulan.<ref>{{Cite web |title=Suspected ISIL chief killed in Syria, says Turkish president |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/5/1/erdogan-says-turkey-has-killed-suspected-isil-leader |access-date=2024-11-28 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> == Terminologija == Izvorno se termin ''islamizam'' koristio jednostavno u značenju religije islama, a ne kao ideologija ili pokret. Prvi put se pojavio u engleskom jeziku kao ''Islamismus'' godine 1696., a kao ''Islamism'' godine 1712.<ref name=OED>{{cite web|title= Islamism, n.|url= http://www.oed.com/view/Entry/99982|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 27 December 2012|archive-date= 29 November 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20141129015810/http://www.oed.com/view/Entry/99982|url-status= live}}</ref> Termin se pojavljuje u odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]] u slučaju ''In Re Ross'' (1891). Do prijelaza u dvadeseti vijek počeo ga je potiskivati kraći i isključivo arapski termin "islam", a do 1938. godine, kada su orijentalisti završili djelo ''[[Enciklopedija islama]]'', čini se da je ''islamizam'' gotovo nestao iz engleske upotrebe.<ref>{{cite web|title= Islamism, n. Frequency|url= https://www.oed.com/dictionary/islamism_n?tab=frequency|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 2024-11-24}}</ref> Termin je ostao "praktično odsutan iz rječnika" naučnika, pisaca ili novinara sve do [[Iranska revolucija|Iranske islamske revolucije]] iz 1978. i 1979. godine, koja je u Iran donijela koncept "islamske vlade" [[Ruhollah Homeini|ajatolaha Homeinija]].<ref>{{cite journal |title=What is Islamism? The History and Definition of a Concept |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |volume=8 |issue=1 |date=March 2007 |access-date=17 January 2023 |author=Mehdi Mozaffari |url=https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |archive-date=1 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201101050824/https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |url-status=live }}</ref> Ova nova upotreba pojavila se bez uzimanja u obzir načina na koji se termin ''islamista'' (m. jednina: ''islami'', mn. nom/akuz: ''islamiyyun'', gen. ''islamiyyin''; ž. jednina/mn: ''islamiyyah'') već koristio u tradicionalnoj arapskoj nauci u teološkom smislu, odnoseći se na religiju islama, a ne na političku ideologiju. U hereziografskim, teološkim i historijskim djelima, poput poznate enciklopedije [[Ebu-l-Hasan el-Eš'ari|el-Eš'arija]] ''[[Mekalatu-l-islamijjin]]'' (''Mišljenja islamista''), islamista se odnosi na svaku osobu koja sebe pripisuje islamu, a da tu pripadnost ni ne potvrđuje ni ne negira. Ako se koristi dosljedno, koristi se radi nepristrasnosti, ali ako se koristi u odnosu na određenu osobu ili grupu posebno bez drugih, to implicira da je autor nesiguran treba li potvrditi ili negirati njihovu pripadnost islamu, ili pokušava insinuirati svoje neodobravanje te pripadnosti bez kontroverze.<ref>{{Cite web |title=تأملات في معنى مصطلح إسلامي |url=https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AYARI |first=Badreddine |date=19 July 2012 |title=بين المسلم والاسلامى:مصطلح ( اسلامى) بين الاجتهاد والبدعة |url=https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%d8%a8%d9%8a%d9%86-%d8%a7%d9%84%d9%85%d8%b3%d9%84%d9%85-%d9%88%d8%a7%d9%84%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89%d9%85%d8%b5%d8%b7%d9%84%d8%ad-%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89-%d8%a8%d9%8a%d9%86/ |access-date=4 May 2023 |website=الموقع الرسمي للدكتور صبري محمد خليل خيري |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%D8%A8%D9%8A%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85-%D9%88%D8%A7%D9%84%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89-%D8%A8%D9%8A%D9%86/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=admin |date=31 March 2021 |title=الفرق بين "المسلمين" و"الإسلاميين" |url=http://alharakalseyasi.com/4921/ |access-date=4 May 2023 |website=صحيفة الحراك السياسي |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/http://alharakalseyasi.com/4921/ |url-status=usurped }}</ref><ref>{{Cite web |last=Nawal.Alali |title=إسلامي أو إسلاموي: نقلات فوق رقعة من المصطلحات |url=https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |access-date=4 May 2023 |website=alaraby.co.uk/ |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504090936/https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=" مسلم " أم " إسلامي " أم "إسلاموي " .. أين الصواب ..؟ |url=https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |website=الشروق |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085433/https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |url-status=live }}</ref> Nasuprot tome, nazivanje osobe [[musliman|muslimanom]] ili [[Kafir|kafirom]] implicira eksplicitnu potvrdu ili negaciju pripadnosti te osobe islamu. Kako bi izbjegli problem koji proizlazi iz konfuzije između zapadne i arapske upotrebe termina islamista, arapski novinari izmislili su termin ''islamawi'' (''islamijanski'') umjesto ''islami'' (''islamistički'') za označavanje političkog pokreta, iako se taj termin ponekad kritizira kao [[Gramatika|gramatički]] neispravan.<ref>{{Cite web |last=Ali al-Juzu |first=Mustafa |title=زيادة الألف والواو في النسبة |url=https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |url-status=live }}</ref> === Definicije === Islamizam je definisan kao: * "uvjerenje da bi islam trebao voditi društveni i politički, kao i lični život" ([[Sheri Berman]]);<ref name="Berman, S 2003, p. 258">{{cite journal |last=Berman |first=Sheri |title=Islamism, Revolution, and Civil Society |journal=Perspectives on Politics |volume=1 |issue=2 |year=2003 |page=258 |doi=10.1017/S1537592703000197|s2cid=145201910 }}</ref> * uvjerenje da bi islam trebao utjecati na političke sisteme ([[Cambridge Advanced Learner's Dictionary|Cambridge rječnik engleskog jezika]]);<ref>{{Cite web|url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/islamism|title=Islamism |work=Cambridge English Dictionary}}</ref> * "[islamska] ideologija koja vodi društvo u cjelini i koja [poučava] da zakon mora biti u skladu sa [[Šerijat|islamskim šerijatom]]", (W. E. Shepard);<ref name=shepard-1996-40>Shepard, W. E. ''Sayyid Qutb and Islamic Activism: A Translation and Critical Analysis of Social Justice in Islam''. Leiden, New York: E.J. Brill. (1996). p. 40</ref> * kombinacija dva ranije postojeća trenda: ** pokreta za oživljavanje vjere, oslabljene "stranim utjecajem, političkim oportunizmom, moralnom labavošću i zaboravljanjem svetih tekstova";<ref name=ORFPI1994:4>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 4</ref> ** novijeg pokreta protiv imperijalizma/kolonijalizma, koji se pretvorio u jednostavniji antivesternizam; koji su ranije prihvatali ljevičari i nacionalisti, ali čije su se pristalice okrenule islamu;<ref name=ORFPI1994:4/> * oblik "religizirane politike" i primjer [[vjerski fundamentalizam|vjerskog fundamentalizma]] koji zamišlja islamsku zajednicu koja traži globalnu hegemoniju za svoje vrijednosti ([[Bassam Tibi]]);<ref>{{cite book|author=Bassam Tibi|author-link=Bassam Tibi|title=Islamism and Islam|url=https://books.google.com/books?id=HyEyLXcIXgUC&pg=PA22|publisher=Yale University Press|year=2012|page=22|isbn=978-0300160147}}</ref> * "politički pokret koji favorizira preuređenje vlade i društva u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (stilski priručnik [[Associated Press]]a);<ref name="BYERS-2013">{{cite news |last1=Byers |first1=Dylan |title=AP Stylebook revises 'Islamist' use |url=https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |access-date=6 February 2023 |agency=Politico |date=5 April 2013 |archive-date=3 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230603060733/https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |url-status=live }}</ref><ref name=cair-5-4-2013/> * politička ideologija koja nastoji primijeniti islamska načela i norme kao općeprimjenjiva pravila za ponašanje ljudi; i čiji pristalice teže državi zasnovanoj na islamskim vrijednostima i zakonima (šerijat) te odbacuju zapadne vodeće principe, poput slobode mišljenja, slobode štampe, umjetničke slobode i slobode vjeroispovijesti (Thomas Volk);<ref name="Volk-KAS-2015-1">{{cite journal |last1=Volk |first1=Thomas |title=Islam – Islamism Clarification for turbulent times |journal=Konrad Adenauer Stiftung FACTS & FINDINGS |date=February 2015 |issue=164 |page=1 |url=http://www.jstor.com/stable/resrep10078 |access-date=6 February 2023}}</ref> * širok skup političkih ideologija koje koriste islamske simbole i tradicije i crpe inspiraciju iz njih u potrazi za društvenopolitičkim ciljem – poznat i kao "politički islam" ([[Encyclopædia Britannica|Britannica]]);<ref name="Zeidan-EB">{{cite web |last1=Zeidan |first1=Adam |title=Islamism |url=https://www.britannica.com/topic/Islamism |website=Encyclopædia Britannica |access-date=15 January 2023 |archive-date=5 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200605040447/https://www.britannica.com/topic/Islamism |url-status=live }}</ref> * "[...] [postalo je skraćenica za] 'muslimane koji nam se ne sviđaju.'" ([[Vijeće za američko-islamske odnose]] – u žalbi na raniju definiciju AP-a o islamistima);<ref name=cair-5-4-2013>{{cite web|title=You are here: Home Press Center Press Releases CAIR Condemns Series of Terror Attacks in France, Tunisia and Kuwait CAIR Welcomes AP Stylebook Revision of 'Islamist'|url=https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|website=Council on American-Islamic Relations (CAIR)|access-date=29 June 2015|date=5 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907184257/https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|archive-date=7 September 2015|url-status=dead}}</ref> ** "zapadni popularni diskurs općenito koristi 'islamizam' kada se raspravlja o negativnom ili 'onome što je loše' u muslimanskim zajednicama. S druge strane, označitelj 'islam' rezerviran je za pozitivno ili neutralno." (David Belt).<ref name="Belt-2009">{{cite journal |last1=Belt |first1=David |title=Islamism in Popular Western Discourse |journal=Policy Perspectives |date=July–December 2009 |volume=6 |issue=2 |pages=1–20 |jstor=42909235 |url=https://www.jstor.org/stable/42909235 |access-date=6 February 2023 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206182535/https://www.jstor.org/stable/42909235 |url-status=live }}</ref> * pokret toliko širok i fleksibilan da dopire do "svega za svakoga" u islamu, čineći ga "neodrživim" (Tarek Osman);<ref name=Osman.p111/> ** alternativni pružatelj socijalne skrbi siromašnim masama; ** ljuta platforma za razočarane mlade; ** glasan poziv koji najavljuje "povratak čistoj religiji" onima koji traže identitet; ** "progresivna, umjerena vjerska platforma" za bogate i liberalne; ** "[...] i u ekstremima, nasilno sredstvo za odbijače i radikale;<ref name=Osman.p111>Osman, Tarek, ''Egypt on the brink'', 2010, p. 111</ref> * islamski "pokret koji traži kulturnu diferencijaciju od Zapada i ponovno povezivanje s pretkolonijalnim simboličkim univerzumom" ([[François Burgat]]);<ref name=Burgat-IMiNA-1997>Burgat, François, "The Islamic Movement in North Africa", U of Texas Press, 1997, pp. 39–41, 67–71, 309</ref> * "aktivno isticanje i promicanje uvjerenja, propisa, zakona ili politika za koje se smatra da su islamskog karaktera" ([[Međunarodna krizna grupa]]);<ref name="ICG"/> * pokret "muslimana koji se oslanjaju na vjerovanje, simbole i jezik islama kako bi inspirirali, oblikovali i oživjeli političku aktivnost"; koji može sadržavati umjerene, tolerantne, miroljubive aktiviste ili one koji "propovijedaju netoleranciju i podržavaju nasilje" ([[Robert Pelletreau]]);<ref>{{cite web |url=http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |author=Robert H. Pelletreau, Jr. |title=Dealing with the Muslim Politics of the Middle East:Algeria, Hamas, Iran |archive-url=https://web.archive.org/web/20171010091754/http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |archive-date=10 October 2017 |work=Council on Foreign Relations |date=8 May 1996}}</ref> * "svi oni koji nastoje islamizirati svoju okolinu, bilo u odnosu na svoje živote u društvu, svoje porodične okolnosti, ili radno mjesto..." ([[Olivier Roy]]).<ref name=cwdi-viii>{{cite book|last1=Roy|first1=Olivier|last2=Sfeir|first2=Antoine|title=The Columbia World Dictionary of Islamism|date=2007|publisher=Columbia University Press.|page=viii|url=https://books.google.com/books?id=rNrMilgHKKEC&q=principles%20of%20%20islamism&pg=PR8|access-date=15 December 2015|isbn=978-0231146401}}</ref> === Odnos islama i islamizma === {{further|Politički aspekti islama}} [[Datoteka:A public demonstration demanding Sharia in Britain.jpg|mini|upright=1.3|Javne demonstracije islamista u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za [[šerijat]], oktobar 2009.]] Islamisti jednostavno vjeruju da je njihov pokret ili ispravljena verzija ili oživljavanje [[islam]]a, ali drugi smatraju da je islamizam moderna devijacija od islama koju bi trebalo ili osuditi ili odbaciti. Pisac za [[Međunarodna krizna grupa|Međunarodnu kriznu grupu]] tvrdi da je "koncept 'političkog islama'" američka tvorevina stvorena da objasni [[Iranska revolucija|Iransku islamsku revoluciju]], ignorirajući činjenicu da je (prema piscu) islam po definiciji politički. Zapravo je [[Politički kvijetizam|kvijetistički]]/nepolitički islam, a ne islamizam, onaj koji zahtijeva objašnjenje, a koje autor daje nazivajući ga historijskom slučajnošću "kratkotrajne ere vrhunca sekularnog arapskog nacionalizma između 1945. i 1970. godine".<ref name="ICGUnderstandingIslam">{{cite web|title=Understanding Islamism|url=http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.pdf|publisher=[[International Crisis Group]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100808200810/http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.ashx|archive-date=8 August 2010|date=2 March 2005|url-status=dead}}</ref> Hayri Abaza tvrdi da neuspjeh u razlikovanju islama od islamizma navodi mnoge na Zapadu da to dvoje izjednačavaju; oni misle da podržavanjem neliberalnih islamskih (islamističkih) režima poštuju islam, na štetu onih koji traže [[sekularizam|odvajanje religije od politike]].<ref>{{cite news|url=http://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|title=Is It Islamic or Islamist?|date=22 October 2010|newspaper=Newsweek|author=Hayri Abaza|access-date=12 March 2014|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004035508/https://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|url-status=live}}</ref> Drugi izvor razlikuje islamiste od islama naglašavajući činjenicu da se islam "odnosi na religiju i [[islamska kultura|kulturu]] koja postoji [[Historija islama|više od milenija]]", dok je islamizam "političko-religijski fenomen povezan sa velikim događajima u dvadesetom vijeku". Islamisti su se, barem povremeno, definirali kao "islamiyyoun/islamisti" kako bi se razlikovali od "muslimun/muslimana".<ref>''Final Report of the National Commission on Terrorist Attacks Upon the United States, The 9/11 Commission Report'', W.W. Norton & Company, New York, (2004), str. 562</ref> [[Daniel Pipes]] opisuje islamizam kao modernu ideologiju koja duguje više evropskim utopijskim političkim ideologijama i "izmima" nego tradicionalnoj islamskoj religiji.<ref>{{cite journal|url=http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|title=Islam and Islamism: Faith and Ideology|date=1 March 2000|journal=The National Interest|issue=Spring 2000|author=Daniel Pipes|access-date=12 March 2014|author-link=Daniel Pipes|archive-date=12 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512141047/http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|url-status=live}}</ref> Prema Salmanu Sayyidu, "islamizam nije zamjena za islam na način na koji bi se moglo tvrditi da su [[komunizam]] i [[fašizam]] sekularizirane zamjene za kršćanstvo". Umjesto toga, to je "sazviježđe političkih projekata koji nastoje pozicionirati islam u središte bilo kojeg [[društveni poredak|društvenog poretka]]".<ref>{{Cite book |last=Sayyid |first=Salman |title=Recalling the Caliphate: Decolonisation and World Order |publisher=Hurst |year=2014 |location=London |pages=9}}</ref> == Ideologija == === Islamski preporod === {{further|Islamski preporod}} [[Datoteka:A public demonstration calling for Sharia Islamic Law in Maldives 2014.jpg|mini|upright=1.3|Demonstranti islamisti nose natpise na kojima piše "Islam će dominirati svijetom" i "Dovraga s demokratijom" na [[Maldivi|Maldivima]], septembar 2014.]] Moderno oživljavanje islamske pobožnosti i privlačnost islamskih stvari može se pratiti do nekoliko događaja. Do kraja Prvog svjetskog rata, smatralo se da većinom država sa muslimanskom većinom dominiraju zapadne države sa kršćanskim sklonostima. Ponuđena objašnjenja bila su: da su tvrdnje islama lažne i da je kršćanski ili postkršćanski Zapad konačno smislio drugi sistem koji je superioran; ili da je islam propao zato što nije bio vjeran sebi. Budući da su muslimani preferirali drugo objašnjenje, od vjernika se tražilo udvostručenje vjere i pobožnosti kako bi se taj trend preokrenuo.<ref>Edward Mortimer in ''Faith and Power: The Politics of Islam'', in Wright, ''Sacred Rage'', Simon & Schuster, (1985), str. 64–66</ref> Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenule su tajne i javne kampanje za ohrabrivanje i jačanje islamskih fundamentalista na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi i južnoj Aziji. Ti islamski fundamentalisti smatrani su zaštitom od potencijalne ekspanzije [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i protutežom [[nacionalizam|nacionalističkim]] i [[socijalizam|socijalističkim]] pokretima koji su smatrani prijetnjom interesima zapadnih nacija.<ref>{{Cite book |last=Dreyfuss |first=Robert |title=Devil's game: how the United States helped unleash fundamentalist Islam |date=2005 |publisher=A Holt Paperback |isbn=978-0-8050-7652-3 |series=The American empire project |location=New York|pages=1–4}}</ref><ref>{{Cite book |last=Davidson |first=Christopher M. |title=Shadow Wars: The Secret Struggle for the Middle East |date=2016 |publisher=Oneworld Publications |isbn=978-1-78607-002-9 |location=La Vergne|pages=43–45}}</ref><ref>{{Cite book |last=Curtis |first=Mark |title=Secret affairs: Britain's collusion with radical Islam |date=2012 |publisher=Serpent's Tail |isbn=978-1-84668-764-8 |edition=New updated version |location=London|pages=65–68}}</ref> Prema nekim procjenama, između šezdesetih godina dvadesetog vijeka i 2016. godine, Saudijci su usmjerili više od 100 milijardi američkih dolara za širenje [[vehabizam|vehabijskog islama]].<ref>{{Cite news |date=2016-01-30 |title='Tsunami of money' from Saudi Arabia funding 24,000 Pakistan madrassas |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/world-news/tsunami-of-money-from-saudi-arabia-funding-24000-pakistan-madrassas/articleshow/50781972.cms?from=mdr |access-date=2026-01-26 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> Prema [[Politikologija|politikologu]] Alexu Alexievu, poticaj za [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] od strane Saudijske Arabije bio je "najveća svjetska [[propaganda|propagandna kampanja]] ikada organizirana"<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref>. [[David A. Kaplan]] to je opisao kao "bacanje u sjenu [[Aktivne mjere|sovjetskih propagandnih napora]] na vrhuncu Hladnog rata".<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref> U intervjuu za The Washington Post godine 2018., [[Mohammed bin Salman]], de facto vladar Saudijske Arabije, rekao je da je saudijsko [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] "ukorijenjeno u Hladnom ratu, kada su saveznici tražili od Saudijske Arabije da iskoristi svoje resurse kako bi spriječila prodor [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u muslimanske zemlje."<ref>{{Cite news |date=2018-03-23 |title=Saudi prince denies Kushner is ‘in his pocket’ |url=https://www.washingtonpost.com/world/national-security/saudi-prince-denies-kushner-is-in-his-pocket/2018/03/22/701a9c9e-2e22-11e8-8688-e053ba58f1e4_story.html |access-date=2026-01-26 |work=The Washington Post |language=en-US |issn=0190-8286}}</ref> Godine 2013., [[Evropski parlament]] identificirao je [[vehabizam]] kao glavni izvor globalnog terorizma.<ref>{{Cite news |last=Reporters |first=Telegraph |date=2016-03-29 |title=What is Wahhabism? The reactionary branch of Islam from Saudi Arabia said to be 'the main source of global terrorism' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/03/29/what-is-wahhabism-the-reactionary-branch-of-islam-said-to-be-the/ |access-date=2026-01-26 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> Veza između nedostatka islamskog duha i nedostatka pobjede naglašena je katastrofalnim porazom armija koje su predvodili arapski nacionalisti u borbi protiv Izraela pod sloganom "Zemlja, more i zrak" u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] iz 1967. godine, u usporedbi s (percipiranom) zamalo pobjedom u [[Jomkipurski rat|Jomkipurskom ratu]] šest godina kasnije. U tom ratu vojni slogan bio je "Bog je najveći".<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 64–66</ref> Uporedo s Jomkipurskim ratom dogodio se i [[Naftna kriza 1973.|arapski naftni embargo]], gdje je dramatična odluka (muslimanskih) zemalja proizvođača nafte u Perzijskom zaljevu da smanje proizvodnju i učetverostruče cijenu nafte učinila termine nafta, Arapi i islam sinonimima za moć širom svijeta, a posebno u javnoj mašti muslimanskog svijeta.<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 66 from Pipes, Daniel, ''In the Path of God'', Basic Books, (1983), str. 285</ref> Mnogi muslimani vjeruju, baš kao što je vjerovao saudijski princ Saud al-Faisal, da stotine milijardi dolara bogatstva dobijenih iz ogromnih naftnih nalazišta Perzijskog zaljeva nisu bile ništa manje od Božijeg dara vjernicima u islamu.<ref>from interview by Robin Wright of UK Foreign Secretary (at the time) Lord Carrington in November 1981, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', by Robin Wright, Simon & Schuster, (1985), str. 67</ref> Kako je [[islamski preporod]] dobivao na zamahu, vlade poput one u Egiptu, koje su prethodno gušile (i još uvijek su nastavile gušiti) islamiste, pridružile su se tom trendu. Zabranile su alkohol i preplavile radiotelevizijski eter vjerskim programima,<ref name="Mu">Murphy, ''Passion for Islam'', (2002), str. 36</ref> dajući tom pokretu još veću izloženost. === Obnova hilafeta === {{See also|Pokret za hilafet|}} [[Datoteka:Cover_of_the_second_issue_of_al-Manar_magazine,_1899.jpg|mini|Časopis ''[[Al-Manar (časopis)|Al-Manar]]'', najpopularniji islamski časopis u dvadesetom vijeku koji je pozivao na obnovu hilafeta]] [[Ukidanje Osmanskog sultanata|Ukidanje Osmanskog sultanata]] od strane [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] dana 1. 11. 1922. okončalo je [[Osmansko Carstvo]], koje je trajalo od 1299. godine. Dana 11. 11. 1922., na [[Konferencija u Lozani 1922–1923.|Konferenciji u Lozani]], priznat je suverenitet Velike narodne skupštine koji je [[Vlada u Ankari|Vlada u Angori]] (sada [[Ankara]]) vršila nad Turskom. Posljednji sultan, [[Mehmed VI]], napustio je osmansku prijestolnicu, [[Konstantinopolj|Konstantinopolj]] (sada [[Istanbul]]), dana 17. 11. 1922. Pravni položaj učvršćen je potpisivanjem [[Sporazum iz Lozane|Sporazuma iz Lozane]] dana 24. 7. 1923. U martu 1924. godine, Turska nacionalna skupština je pravno [[Ukidanje hilafeta|uklonila hilafet]], označivši kraj osmanskog utjecaja. To je šokiralo sunitski klerikalni svijet, a mnogi su osjetili potrebu da islam predstave ne kao tradicionalnu religiju, već kao [[Novotarija|inovativnu]] društveno-političku ideologiju moderne nacionalne države.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Reakcija na nove realnosti modernog svijeta iznjedrila je islamističke ideologe poput [[Rashid Rida|Rashida Ride]] i [[Ebu'l-A'la el-Mevdudi|Abul A'la Maududija]], kao i organizacije poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u Egiptu i [[Medžlis ahrar islama|Majlis-e-Ahrar-ul-Islam]] u Indiji. Rashid Rida, istaknuti selefijski teolog rođen u Siriji i sa sjedištem u [[Egipat|Egiptu]], bio je poznat kao preporoditelj [[hadis|proučavanja hadisa]] u sunitskim sjemeništima i pionirski teoretičar [[islamska država|islamizma]] u modernom dobu.<ref>{{Cite book |last=Olidort |first=Jacob |title=In Defense of Tradition: Muḥammad Nāșir AL-Dīn Al-Albānī and the Salafī Method |publisher=Princeton University |year=2015 |location=Princeton, NJ, U.S.A |pages=52–62 |chapter=A New Curriculum: Rashīd Riḍā and Traditionalist Salafism |quote="Rashīd Riḍā presented these core ideas of Traditionalist Salafism, especially the purported interest in ḥadīth of the early generations of Muslims, as a remedy for correcting Islamic practice and belief during his time."}}</ref> Tokom 1922. i 1923. godine, Rida je objavio seriju članaka u utjecajnom časopisu ''[[Al-Manar (časopis)|Al-Manar]]'' pod naslovom "''[[Hilafet ili vrhovni imamat (knjiga)|Hilafet ili vrhovni imamat]]''". U ovoj visoko utjecajnoj raspravi, Rida se zalaže za obnovu hilafeta pod vodstvom [[Fakih|islamskih pravnika]] i predlaže gradualističke mjere obrazovanja, reformacije i pročišćavanja kroz napore ''[[selefizam|selefijskih]]'' reformskih pokreta širom svijeta.<ref name="Willis 2010 711–732">{{Cite journal |last=Willis |first=John |date=2010 |title=Debating the Caliphate: Islam and Nation in the Work of Rashid Rida and Abul Kalam Azad |url=https://www.jstor.org/stable/25762122 |journal=The International History Review |volume=32 |issue=4 |pages=711–732 |doi=10.1080/07075332.2010.534609 |jstor=25762122 |s2cid=153982399 |issn=0707-5332 |access-date=7 May 2023 |archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015041/https://www.jstor.org/stable/25762122 |url-status=live }}</ref> Sayyid Rashid Rida posjetio je Indiju 1912. godine te je bio impresioniran sjemeništima [[Darul ulum Deoband]] i [[Darul ulum nedvetul-ulema|Nadwatul Ulama]].<ref>{{Cite web |last=Allāh |first='Abd |date=29 February 2012 |title=Shaykh Rashid Rida on Dar al-'Ulum Deoband |url=https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-al-ulum-deoband/ |access-date=7 May 2022 |website=Friends of Deoband|archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015044/https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-al-ulum-deoband/ |url-status=live }}</ref> Ta su sjemeništa nosila naslijeđe [[Sayyid Ahmad Barelvi|Sayyida Ahmada Shahida]] i njegovog predmodernog islamskog emirata.<ref>B. Metcalf, "Islamic Revival in British India: Deoband, 1860–1900", str. 50–60, Princeton University Press (1982).</ref> U [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]], [[Pokret za hilafet]] (1919–24) nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pod vodstvom [[Shaukat Ali (političar)|Shaukata Alija]], Maulane [[Mohammad Ali Jauhar|Mohammada Alija Jauhara]], [[Hakim Ajmal Khan|Hakima Ajmala Khana]] i [[Abul Kalam Azad|Maulane Azada]], počeo je biti primjer težnji južnoazijskih muslimana za [[hilafet]]om. === Antivesternizacija === {{Further|Antizapadnjačko raspoloženje}} Otuđenje muslimana od zapadnih načina, uključujući i zapadne političke načine.<ref>{{cite web |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120528231208/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |url-status=dead |archive-date=28 May 2012 |title=From the article on westernization in Oxford Islamic Studies Online |publisher=Oxfordislamicstudies.com |access-date=21 April 2012}}</ref> * Sjećanje u muslimanskim društvima na mnoge vijekove "kulturnog i institucionalnog uspjeha" islamske civilizacije koje je stvorilo "intenzivan otpor prema alternativnom 'civilizacijskom poretku'", kao što je zapadna civilizacija.<ref>Fuller, E., ''The Future of Political Islam'', (2003), str. 15</ref> * Blizina jezgre muslimanskog svijeta Evropi i kršćanstvu gdje je on prvo osvajao, a zatim bio osvojen. [[El-Endeluz|Iberija]] u osmom vijeku, [[Krstaški ratovi]] koji su započeli u jedanaestom vijeku, zatim stoljećima [[Osmansko Carstvo]], svi su bili polja rata između Evrope i islama.<ref>''Islam and the Myth of Confrontation'', Fred Halliday; (2003) str. 108</ref> :Prema riječima [[Bernard Lewis|Bernarda Lewisa]]: :<blockquote>Gotovo hiljadu godina, od prvog iskrcavanja Maura u Španiji do druge turske opsade Beča, Evropa je bila pod stalnom prijetnjom islama. U ranim stoljećima bila je to dvostruka prijetnja – ne samo invazije i osvajanja, već i preobraćenja i asimilacije. Gotovo sve osim najistočnijih pokrajina islamskog carstva oduzeto je kršćanskim vladarima, a velika većina prvih muslimana zapadno od Irana i Arabije bili su obraćenici iz kršćanstva... Njihov gubitak je bio teško pogođen i pojačao je strah da slična sudbina čeka i Evropu.<ref>Lewis, Bernard, ''Islam and the West'' Oxford University Press, str. 13, (1993)</ref></blockquote> Za islamiste je primarna prijetnja Zapada više kulturna nego politička ili ekonomska. Kulturna zavisnost lišava čovjeka vjere i identiteta te tako uništava islam i islamsku zajednicu (''[[ummet]]'') daleko efikasnije nego politička vladavina.<ref name="Haddad/Esposito1">Haddad/Esposito str. xvi</ref> === Snaga politike identiteta === Islamizam opisuje Graham E. Fuller kao dio [[politika identiteta|politike identiteta]], tačnije vjerski orijentiranog nacionalizma koji je nastao u Trećem svijetu u sedamdesetim godinama dvadesetog vijeka: "[[hinduistički nacionalizam|hinduizam u preporodu]] u Indiji, [[vjerski cionizam]] u Izraelu, [[Uzroci građanskog rata u Šri Lanki|militantni budizam u Šri Lanki]], oživljeni [[nacionalizam Sika|sikhski nacionalizam]] u regiji [[Pandžab (regija)|Pandžab]], '[[teologija oslobođenja]]' [[katoličanstvo|katoličanstva]] u Latinskoj Americi i islamizam u muslimanskom svijetu."<ref>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), str. 70–71</ref> === Antikomunistički stavovi === {{Further|Antikomunizam}} Do kasnih šezdesetih godina dvadesetog vijeka, nesovjetske zemlje sa muslimanskom većinom izborile su svoju nezavisnost te su imale tendenciju da potpadnu pod jedan od dva hladnoratovska bloka – s "Naserovim Egiptom, baasističkom Sirijom i Irakom, Libijom Moamera Gadafija, Alžirom pod Ahmedom Ben Bellom i Houarijem Boumedienneom, [[Južni Jemen|Južnim Jemenom]] i Sukarnovom Indonezijom" usklađenim sa Moskvom.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 46</ref> Svjesni bliske povezanosti stanovništva sa islamom, "školski udžbenici šezdesetih godina u ovim zemljama trudili su se da uvjere djecu da je socijalizam jednostavno pravilno shvaćen islam."<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 47</ref> [[Olivier Roy]] piše da je "neuspjeh 'arapskog socijalističkog' modela ... ostavio prostor za pojavu novih protestnih ideologija u dekonstruisanim društvima ..."<ref name=ORFPI1994:52>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 52</ref> Gilles Kepel primjećuje da, kada je kolaps cijena nafte doveo do široko rasprostranjenih nasilnih i destruktivnih nereda od strane urbane sirotinje u Alžiru 1988. godine, ono što se moglo činiti kao prirodno otvaranje za ljevicu, umjesto toga bio je početak velikih pobjeda za islamističku stranku [[Islamski front spasa]] (FIS). Razlog za to je što su korupcija i ekonomska disfunkcija politika vladajuće stranke [[socijalizam Trećeg svijeta|socijalizma Trećeg svijeta]] (FNL) "u velikoj mjeri diskreditirali" rječnik socijalizma.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 160–1</ref> U [[postkolonijalizam|postkolonijalnoj]] eri mnogim državama s muslimanskom većinom, poput Indonezije, Egipta, Sirije i Iraka, vladali su autoritarni režimi u kojima su decenijama često kontinuirano dominirali isti pojedinci ili njihovi kadrovi. Istovremeno, vojska je igrala značajnu ulogu u odlukama vlasti u mnogim od tih država ([[Duboka država u Turskoj|prevelika uloga vojske]] mogla se vidjeti i u demokratskoj Turskoj).<ref name="Wi">''The History of the Modern Middle East'' by William L. Cleveland and Martin Bunton, 2008, str. 371.</ref> Autoritarni režimi, podržani vojskom, poduzeli su dodatne mjere kako bi ućutkali ljevičarske opozicijske snage, često uz pomoć stranih sila. Ućutkivanje ljevičarske opozicije lišilo je mase kanala za izražavanje svojih ekonomskih pritužbi i frustracija zbog nedostatka demokratskih procesa.<ref name="Wi"/> Zbog toga su u [[Posthladnoratovska era|posthladnoratovskoj eri]] islamistički pokreti zasnovani na civilnom društvu, poput Muslimanskog bratstva, bili jedine organizacije sposobne da pruže puteve za protest.<ref name="Wi"/> Ta dinamika ponovila se nakon što su države prošle kroz [[demokratizacija|demokratsku tranziciju]]. U Indoneziji su određene sekularne političke stranke doprinijele donošenju vjerskih podzakonskih akata kako bi se suprotstavile popularnosti islamističke opozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/political-parties-clash-over-sharia-based-bylaws.html |title=Political parties clash over sharia-based bylaws |work=The Jakarta Post |access-date=6 March 2021 |archive-date=11 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411130737/https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/political-parties-clash-over-sharia-based-bylaws.html |url-status=live }}</ref> U Egiptu, tokom kratkog perioda [[Predsjednički izbori u Egiptu 2012.|demokratskog eksperimenta]], Muslimansko bratstvo je preuzelo zamah tako što je bilo najkohezivniji politički pokret među opozicijom.<ref>The Unbreakable Muslim Brotherhood: Grim Prospects for a Liberal Egypt, by [[Eric Trager]], ''Foreign Affairs'', 2011.</ref> == Utjecaj == [[Datoteka:Tahar Djaout 1980.jpg|mini|Alžirskog [[sekularizam|sekularističkog]] novinara [[Tahar Djaout|Tahara Djaouta]] ubila je [[Oružana islamska grupa Alžira]] 1993. godine.]] Malo posmatrača osporava ogroman utjecaj islamizma unutar [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref name="murphy-160">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (c. 2002), p. 160</ref><ref name="cook">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000)</ref><ref name="murphy-161">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'', Scribner, (c. 2002), p. 161</ref> Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], politički pokreti zasnovani na liberalnoj ideologiji slobodnog izražavanja i demokratske vladavine predvodili su opoziciju u drugim dijelovima svijeta, poput Latinske Amerike, istočne Evrope i mnogih dijelova Azije. Međutim, "jednostavna je činjenica da politički islam trenutno vlada [približno 2002–2003] kao najmoćnija ideološka sila širom današnjeg muslimanskog svijeta".<ref>Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), p. 67</ref><ref>Referring to the success of radical transnational Islamism and specifically the party [[Hizb ut-Tahrir]], [[Zeyno Baran]] writes that "all religions have radicals, but in contemporary Islam the radicals have become the mainstream, and the moderates are pushed to the sides of the debate." (source: {{cite web |last1=Baran |first1=Zeyno |url=http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam'sPoliticalInsurgency.pdf |title=Hizb ut-Tahrir: Islam's Political Insurgency |publisher=Nixon Center |date=December 2004 |access-date=30 March 2016 |page=13 |ref=ZBHTIPI2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210214407/http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam%27sPoliticalInsurgency.pdf |archive-date=10 December 2015 |url-status=dead }})</ref> Snaga islamizma također proizlazi iz snage [[religioznost|religioznosti]] općenito u muslimanskom svijetu. U poređenju s drugim društvima širom svijeta, "ono što je zapanjujuće u islamskom svijetu jeste da [...] se čini da je u njega najmanje prodrla [[ireligioznost]]".<ref name="cook-43"/> Tamo gdje drugi narodi mogu tražiti odgovore od fizičkih ili društvenih nauka u oblastima za koje su njihovi preci smatrali da ih je najbolje prepustiti svetim spisima, u muslimanskom svijetu religija je postala sveobuhvatnija, a ne manje obuhvatna, jer su "u posljednjih nekoliko decenija upravo fundamentalisti sve više predstavljali vrhunac" muslimanske kulture.<ref name="cook-43">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000), p.42-3</ref> Godine 2009., njemačka novinarka Sonja Zekri opisala je islamiste u Egiptu i drugim muslimanskim zemljama kao "izuzetno utjecajne. [...] Oni određuju kako će se neko oblačiti, šta će jesti. U tim oblastima, oni su nevjerovatno uspješni. [...] Čak i ako islamisti nikada ne dođu na vlast, oni su transformirali svoje zemlje."<ref name="qantara">{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |author-link=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Politički islamisti opisani su kao oni koji se "takmiče na demokratskom javnom trgu u mjestima poput [[Turska|Turske]], [[Tunis]]a, [[Malezija|Malezije]] i [[Indonezija|Indonezije]]".<ref>Farr, Thomas F. "Islam's Way to Freedom", ''First Things'', November 2008, pp. 24–28 [26]</ref> == Vrste == Islamizam nije jedinstven pokret i poprima različite oblike te obuhvata širok raspon strategija i taktika prema vlastima koje su na pozicijama – "uništenje, opozicija, kolaboracija, ravnodušnost"<ref name=ORFPI1994:24/> – ne zato (ili ne samo zato) zbog razlika u mišljenjima, već zato što varira kako se okolnosti mijenjaju.<ref name=ORFPI1994:109>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 109</ref><ref name="Valbjørn-POMEPS"/><sup>p.&nbsp;54</sup> Umjereni i reformistički islamisti koji prihvataju demokratski proces i djeluju unutar njega uključuju stranke poput tuniskog [[Pokret Ennahda|Pokreta Ennahda]]. Neki islamisti mogu biti vjerski [[populizam|populisti]] ili krajnja desnica.<ref name="k356">{{cite journal | last1=Barton | first1=Greg | last2=Yilmaz | first2=Ihsan | last3=Morieson | first3=Nicholas | title=Religious and Pro-Violence Populism in Indonesia: The Rise and Fall of a Far-Right Islamist Civilisationist Movement | journal=Religions | volume=12 | issue=6 | date=29 May 2021 | issn=2077-1444 | doi=10.3390/rel12060397 | doi-access=free | page=397}}</ref> Pakistanski [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Džemat-e-islami]] u osnovi je društveno-politička i "[[avangardna stranka]]" koja djeluje unutar pakistanskog demokratskog političkog procesa, ali je također stjecao politički utjecaj putem vojnih državnih udara u prošlosti.<ref name=ORFPI1994:24/> Druge islamističke grupe, poput [[Hezbollah]]a u [[Liban]]u i [[Hamas]]a u [[Palestina|Palestini]], tvrde da učestvuju u demokratskom i političkom procesu, kao i u oružanim napadima putem svojih moćnih paravojnih krila. [[Džihadizam|Džihadističke]] organizacije poput [[Al-Kaida|al-Kaide]] i [[Egipatski islamski džihad|Egipatskog islamskog džihada]], kao i grupe poput [[talibani|talibana]], u potpunosti odbacuju demokratiju, smatrajući je oblikom ''[[kufur|kufra]]'' (nevjerstva), i pozivaju na [[ofanzivni džihad]] na vjerskoj osnovi. Još jedna velika podjela unutar islamizma postoji između onoga što je [[Graham E. Fuller]] opisao kao ''konzervativne'' "čuvare tradicije" ([[selefizam|selefije]], poput onih u [[vehabizam|vehabijskom]] pokretu) i ''revolucionarnu'' "avangardu promjene i islamske reforme", čije je središte [[Muslimansko bratstvo]].<ref name="Fuller, 2003 pp. 194">Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), pp. 194–95</ref> [[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]] tvrdi da je "[[suniti|sunitski]] [[panislamizam]] doživio značajan pomak u drugoj polovini dvadesetog vijeka" kada je pokret Muslimansko bratstvo, sa svojim fokusom na islamizaciju [[panarabizam|panarabizma]], zasjenjen [[selefizam|selefijskim]] pokretom, s njegovim naglaskom na "šerijatu, a ne na izgradnji islamskih institucija".<ref>Roy, Olivier, ''The Politics of Chaos in the Middle East'', Columbia University Press, (2008), pp. 92–93</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] (počevši od 2011. godine), Roy je opisao islamizam kao "sve više međuzavisan" s demokratijom u većem dijelu [[Arapski svijet|arapskog muslimanskog svijeta]], tako da "nijedno sada ne može preživjeti bez drugog." Iako sama islamistička politička kultura možda nije demokratska, islamistima su potrebni demokratski izbori kako bi održali svoj legitimitet. Istovremeno, njihova popularnost je tolika da se nijedna vlada koja isključuje glavne islamističke grupe ne može nazvati demokratskom.<ref name="foreignpolicy1"/> Tvrdeći da su razlike između "radikalnog i umjerenog" ili "nasilnog i miroljubivog" islamizma bile "previše pojednostavljene", približno 2017. godine, naučnik Morten Valbjørn predložio je ove "znatno sofisticiranije tipologije" islamizma:<ref name="Valbjørn-POMEPS">{{cite web |last1=Valbjørn |first1=Morten |title=Bringing the 'Other Islamists' back in: Sunni and Shia Islamism(s) in a sectarianized new Middle East |url=https://pomeps.org/bringing-the-other-islamists-back-in-sunni-and-shia-islamisms-in-a-sectarianized-new-middle-east |website=POMEPS, Project on Middle East Political Science |publisher=Elliott School of International Affairs |access-date=27 January 2023 |date=c. 2017}}</ref> {{blockquote| * otporni / revolucionarni / reformistički islamizam,<ref name="Robinson, 2007">Robinson, Glenn E. (2007). "The battle for Iraq: Islamic insurgencies in comparative perspective". Third World Quarterly, vol. 28, no. 2, pp. 261–273.</ref> * islah-ihvanistički / džihadsko-ihvanistički / islah-selefijski / džihadsko-selefijski islamizam,<ref name="Utvik, 2011">Utvik, Bjørn Olav (2011). Islamismen, Oslo: Unipub.</ref> * reformistički / revolucionarni / društveni / duhovni islamizam,<ref name="Yavuz, 2003">Yavuz, M. Hakan (2003). Islamic Political Identity in Turkey, Oxford: Oxford University Press.</ref> * islamizam Trećeg svijeta / neo-islamizam Trećeg svijeta,<ref name="Strindberg and Wärn, 2005">Strindberg, Anders & Mats Wärn (2005). "Realities of Resistance: Hizballah, the Palestinian rejectionists, and al-Qa'ida compared". Journal of Palestine Studies, vol. 34, no. 3, pp. 23–41.</ref> * statistički / nestatistički islamizam,<ref name="Volpi-and-Stein-2015">Volpi, Frédéric & Ewan Stein (2015). "Islamism and the state after the Arab uprisings: Between people power and state power". Democratization, vol. 22, no. 2, pp. 276–293.</ref> * selefijsko-džihadistički / ihvanistički islamizam,<ref name="Lynch, 2010">Lynch, Marc (2010). "Islam Divided Between 'Salafi-jihad' and the 'Ikhwan'". Studies in Conflict & Terrorism, vol. 33, no. 6, pp. 467–487.</ref> ili * mejnstrim / iredentistički džihadistički / doktrinarni džihadistički islamizam.<ref name="Gerges, 2005">Gerges, Fawaz (2005). The Far Enemy : why jihad went global, Cambridge: Cambridge University Press.</ref>}} === Umjereni i reformistički islamizam === {{See also|Islamska demokratija}} Tokom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog vijeka, glavni umjereni islamistički pokreti poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] i Ennahde bili su isključeni iz demokratskog političkog učešća. Barem djelimično iz tog razloga, islamisti su pokušali svrgnuti vladu u [[Alžirski građanski rat|Alžirskom građanskom ratu]] (1991–2002) i vodili su [[terorizam u Egiptu|terorističku kampanju u Egiptu]] tokom devedesetih. Ti pokušaji su slomljeni i u dvadeset prvom vijeku islamisti su se sve više okretali nenasilnim metodama,<ref name="Is">{{cite journal |url=http://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |title=The Key to Arab Reform: Moderate Islamists |journal=Carnegie Endowment for Peace |pages=2 |access-date=4 December 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004005113/https://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |url-status=live }}</ref> a "umjereni islamisti" sada čine većinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Ham"/><ref name="Fuller, 2003 pp. 194"/><ref name="Om">Moussalli, Ahmad S. ''Islamic democracy and pluralism''. from Safi, Omid. ''Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism''. Oneworld Publications, 1 April 2003.</ref> Među nekim islamistima, demokratija je usklađena s islamom pomoću ''[[šura|šure]]'' (konsultacije). Tradicija po kojoj se vladar konsultuje smatra se [[sunet|sunetom]] islamskog poslanika [[Muhamed|Muhameda]],<ref name="Om"/><ref>{{cite web|url=http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|title=The Shura Principle in Islam – by Sadek Sulaiman|website=alhewar.com|access-date=4 December 2017|archive-date=24 July 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190724034351/http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|url-status=live}}</ref><ref>Esposito, J. & Voll, J., 2001, Islam and Democracy, ''Humanities'', Volume 22, Issue 6</ref> (''Medžlis aš-šura'' je uobičajen naziv za zakonodavna tijela u islamskim zemljama). Među različitim ciljevima, strategijama i ishodima "umjerenih islamističkih pokreta" jeste formalno napuštanje njihove prvobitne vizije provođenja ''[[šerijat]]a'' (također nazvano [[postislamizam]]) – što je učinio [[Pokret Ennahda]] u Tunisu<ref>{{Cite news|url=https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|title=Ennahda is "Leaving" Political Islam|date=20 May 2016|work=Wilson Center|access-date=23 August 2017|archive-date=24 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824012939/https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|url-status=live}}</ref> i [[Stranka prosperitetne pravde]] (PKS) u Indoneziji.<ref name="Al">Al-Hamdi, Ridho. (2017). ''Moving towards a Normalised Path: Political Islam in Contemporary Indonesia''. JURNAL STUDI PEMERINTAHAN (JOURNAL OF GOVERNMENT & POLITICS). Vol. 8 No. 1, February 2017. p. 53, 56–57, 62.</ref> Drugi, poput Nacionalnog kongresa Sudana, uveli su šerijat uz podršku bogatih, konzervativnih država (prvenstveno Saudijske Arabije).<ref name="Human Rights Watch Report">{{cite web |url=https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |work=Human Rights Watch Report |date=November 1994 |volume=6 |issue=9 |title=SUDAN: "IN THE NAME OF GOD", Repression Continues in Northern Sudan |access-date=2 December 2016 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005172932/https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |url-status=live }}</ref><ref name="Fuller, Graham E. 2003 p. 108">Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 108</ref> Prema jednoj teoriji – "uključivanje-umjerenost" – međuzavisnost političkog ishoda sa strategijom znači da što islamisti postaju umjereniji, to je vjerovatnije da će biti politički uključeni (ili nesputani); i što je vlada susretljivija, to islamisti postaju manje "ekstremni".<ref>Pahwa, Sumita (2016). ''Pathways of Islamist adaptation: the Egyptian Muslim Brothers' lessons for inclusion moderation theory''. Democratization, Volume 24, 2017 – Issue 6. pp. 1066–1084.</ref> Prototip usklađivanja islamističkih načela u okvirima moderne države bio je "[[Turski model (politika)|turski model]]", zasnovan na očiglednom uspjehu vladavine turske [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] (AKP) predvođene [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepom Tayyipom Erdoğanom]].<ref>{{cite web |url=http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |title=Can the Turkish Model Gain Traction in the New Middle East? |author1=Sinan Ülgen |author2=Marwan Muasher |author3=Thomas de Waal |author4=Thomas Carothers |work=[[Carnegie Endowment for International Peace]] |date=19 December 2011 |access-date=4 December 2017 |archive-date=30 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181130043236/http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |url-status=dead }}</ref> Turski model se, međutim, "urušio" nakon [[Protesti u Turskoj 2013.|čistke i kršenja demokratskih načela od strane Erdoğanovog režima]].<ref name=surreal>{{cite journal|last=de Bellaigue|first=Christopher|title=Turkey: 'Surreal, Menacing…Pompous'|journal=New York Review of Books|date=19 December 2013|url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreal-menacing-pompous/?pagination=false|access-date=12 December 2013|archive-date=17 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150717145313/http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreal-menacing-pompous/?pagination=false|url-status=live}}</ref><ref name="NYT-23-7-16">{{cite news|last1=Akyol|first1=Mustafa|title=Who Was Behind the Coup Attempt in Turkey?|url=https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220103/https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-date=3 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|access-date=23 July 2016|work=The New York Times|date=22 July 2016}}{{cbignore}}</ref> Kritičari tog koncepta – koji uključuju i islamiste koji odbacuju demokratiju i antiislamiste – smatraju da su islamističke težnje u osnovi nekompatibilne s demokratskim načelima. === Selefijski pokret === {{Main|Selefizam}} [[Datoteka:Ansar Dine Rebels - VOA.jpg|mini|Grupa [[Ansar Dine]], selefijska islamistička grupa koja je djelovala između 2012. i 2017. godine, nastojala je nametnuti apsolutni [[šerijat]] širom [[Mali]]ja.]] Savremeni [[selefizam|selefijski pokret]] ponekad se opisuje kao vrsta islamizma, a ponekad kao drugačija škola islama,<ref name=ORFPI1994:35>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 35</ref> na primjer kao "faza između fundamentalizma i islamizma".<ref name=ORFPI1994:31>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 31</ref> Prvobitno reformistički pokret Džemaluddina el-Afganija, Muhameda Abduhua i Rašida Rize (Rashid Rida), koji je odbacio [[marabutizam]] (sufizam), uspostavljene škole [[fikh]]a i zahtijevao individualno tumačenje (''[[idžtihad]]'') Kur'ana i [[sunet]]a;<ref name=ORFPI1994:32-33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 32-33</ref> evoluirao je u pokret koji je prigrlio konzervativne doktrine srednjovjekovnog [[hanbelijski mezheb|hanbelijskog]] teologa [[Ibn Tejmije|Ibn Tejmijje]]. Iako sve selefije vjeruju da islam pokriva svaki aspekt života, da se šerijatski zakon mora temeljito provoditi i da se hilafet mora ponovo stvoriti kako bi vladao muslimanskim svijetom, oni se razlikuju po strategijama i prioritetima, koji uglavnom spadaju u tri grupe: * "[[Politički kvijetizam u islamu|Kvijetistička]]" škola zagovara islamizaciju kroz propovijedanje, obrazovanje masa o [[šerijat]]u i "pročišćavanje" vjerskih praksi, ignorišući pritom vladu. * Aktivistički (ili ''haraki'') [[selefijski islamizam|selefijski aktivizam]] podstiče političko učešće – suprotstavljanje vladinim kreditima s kamatama ili normalizaciji odnosa s Izraelom itd. Od 2013. godine, ova škola čini većinu selefizma.<ref name=jof>George Joffé, ''Islamist Radicalisation in Europe and the Middle East: Reassessing the Causes of Terrorism'', p. 317. London: [[I.B. Tauris]], 2013.</ref> Selefijske političke stranke u [[Muslimanski svijet|muslimanskom svijetu]] uključuju egipatsku [[Stranka Al-Nour|Stranku Al-Nour]], jemensku [[Stranka Al-Islah (Jemen)|Stranku Al-Islah]] i bahreinsko [[Al-Asalah|Društvo Al-Asalah]]. * [[Selefijski džihadizam]] (pogledajte ispod) inspirisan je ideologijom [[Sayyid Qutb|Sayyida Qutba]] ([[Kutbizam|kutbizam]], pogledajte ispod) i smatra sekularne institucije neprijateljem islama, zagovarajući revoluciju kako bi se utro put za uspostavljanje novog [[hilafet]]a.<ref name="Mo">Mohie-Eldin, Fatima. ''The Evolution of Salafism: A History of Salafi Doctrine''. Al-Noor, Fall 2015. pp. 44–47.</ref> {{anchor|Militant Islamism}} === Militantni islamizam i džihadizam === {{main|Džihadizam}} {{see also|Islamski terorizam|Islamski ekstremizam}} ==== Kutbizam ==== {{main|Kutbizam}} [[Kutbizam]] se odnosi na [[džihadizam|džihadističku]] ideologiju koju je formulirao [[Sayyid Qutb]] (utjecajna ličnost [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u [[Egipat|Egiptu]] tokom pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog vijeka). Kutbizam je tvrdio ne samo da je šerijat suštinski za islam, već da, s obzirom na to da nije na snazi, islam zapravo nije ni postojao u muslimanskom svijetu, koji se nalazio u ''džahilijetu'' (stanju predislamskog neznanja). Kako bi se ispravila ta situacija, on je poticao na dvostruki napad: 1) propovijedanje radi preobraćenja i 2) džihad radi prisilnog eliminisanja "struktura" ''džahilijeta''.<ref>''Muslim extremism in Egypt: the prophet and pharaoh'' by Gilles Kepel, pp. 55–6</ref> Odbrambeni džihad protiv ''džahilijetskih'' muslimanskih vlada ne bi bio dovoljan. "Istina i laž ne mogu koegzistirati na ovoj Zemlji", pa je bio potreban ofanzivni džihad da bi se ''džahilijet'' eliminisao ne samo iz islamske domovine već i s lica Zemlje.<ref name="SOAGE-2009-192">{{cite journal |last1=SOAGE |first1=ANA BELÉN |title=Islamism and Modernity: The Political Thought of Sayyid Qutb |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |date=June 2009 |volume=10 |issue=2 |page=192 |doi=10.1080/14690760903119092 |s2cid=144071957 |url=https://www.researchgate.net/publication/232945375 |access-date=9 March 2021}}</ref> Uz to, bila bi potrebna i budnost protiv zapadnih i jevrejskih zavjera protiv islama.<ref name="carlisle.army.mil">{{cite journal |url=http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |title=Qutbism: An Ideology of Islamic-Fascism | archive-url=https://web.archive.org/web/20170211205245/http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |archive-date=11 February 2017 |author=Dale C. Eikmeier |journal=[[Parameters (journal)|Parameters]] |date=Spring 2007 |pages=85–98}}</ref><ref name="Ha">{{cite web |author=Hassan, Hassan |date=13 June 2016 |url=https://carnegieendowment.org/research/2016/12/the-sectarianism-of-the-islamic-state-ideological-roots-and-political-context?lang=en |title=The Sectarianism of the Islamic State: Ideological Roots and Political Context |work=Carnegie Endowment for Peace |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191029150445/https://carnegieendowment.org/2016/06/13/sectarianism-of-islamic-state-ideological-roots-and-political-context-pub-63746 |url-status=live }}</ref> Iako je Qutb pogubljen prije nego što je uspio u potpunosti artikulisati svoju ideologiju,<ref name="Ke">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 31</ref> njegove ideje su se širile i nadograđivale od strane kasnijih generacija, među kojima su bili [[Abdullah Yusuf Azzam]] i [[Ayman al-Zawahiri]], koji je bio učenik Qutbovog brata [[Muhamed Qutb|Muhameda Qutba]], a kasnije je postao mentor [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]].<ref>Sageman, Marc, ''Understanding Terror Networks'', University of Pennsylvania Press, 2004, p. 63</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sayyid Qutb Influence Osama bin Laden?|access-date=26 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref> Al-Zawahiri je pomogao u prenošenju priča o "čistoći Qutbovog karaktera" i progonu koji je pretrpio, te je odigrao veliku ulogu u normalizaciji ofanzivnog džihada među Qutbovim sljedbenicima.<ref>Wright, ''Looming Tower'', 2006, p. 32-59</ref> ==== Selefijski džihadizam ==== {{Main|Selefijski džihadizam}} [[Selefijski džihadizam]] ili revolucionarni selefizam<ref>{{Cite journal |last1=Amghar |last2=Cavatorta |first1=Samir |first2=Francesco |date=17 March 2023 |title=Salafism in the contemporary age: Wiktorowicz revisited |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |journal=Contemporary Islam |volume=17 |issue=2 |doi=10.1007/s11562-023-00524-x |via=Springer |page=3 |access-date=7 May 2023 |archive-date=8 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230508090448/https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> postao je istaknut tokom osamdesetih godina dvadesetog vijeka kada su [[Osama bin Laden]] i hiljade drugih militantnih muslimana došli iz cijelog muslimanskog svijeta kako bi se ujedinili protiv [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetskog Saveza nakon što je on izvršio invaziju na Afganistan]].<ref name="By"/><ref name="deneoux">Deneoux, Guilain (June 2002). "The Forgotten Swamp: Navigating Political Islam". ''Middle East Policy''. pp. 69–71."</ref><ref name="BLivesey">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |title=The Salafist movement by Bruce Livesey |publisher=PBS Frontline |date=2005 |access-date=24 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628202818/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |archive-date=28 June 2011 |url-status=live}}</ref><ref name=Kramer2003>{{cite journal |url=http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |title=Coming to Terms: Fundamentalists or Islamists? |author=Kramer, Martin |journal=[[Middle East Quarterly]] |date=Spring 2003 |volume=X |issue=2 |pages=65–77 |quote=French academics have put the term into academic circulation as 'jihadist-Salafism.' The qualifier of Salafism—an historical reference to the precursor of these movements—will inevitably be stripped away in popular usage. |access-date=15 April 2014 |archive-date=1 January 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101195913/http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |url-status=live }}</ref> Lokalni afganistanski muslimani ([[Mudžahedin|mudžahedini]]) proglasili su džihad protiv Sovjeta i pomognuti su [[Operacija Ciklon|finansijskom, logističkom i vojnom podrškom]] od strane [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i Sjedinjenih Američkih Država, ali nakon što su sovjetske snage napustile Afganistan, to finansiranje i interes Amerike i Saudijske Arabije su prestali. Međunarodni dobrovoljci (koje je prvobitno organizovao [[Abdullah Azzam]]), trijumfovali su u pobjedi, daleko od umjerenog utjecaja doma i porodice, usred radikaliziranog utjecaja drugih militanata.<ref name=kepel-orig /> Želeći iskoristiti finansijsku, logističku i vojnu mrežu koja je bila razvijena<ref name="By">{{cite web |author=Byman, Daniel L |author2=Williams, Jennifer R. |date=24 February 2015 |url=https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-al-qaeda-jihadisms-global-civil-war/ |title=ISIS vs. Al Qaeda: Jihadism's global civil war |work=Brookings |access-date=4 December 2017 |archive-date=21 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220921200819/https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-al-qaeda-jihadisms-global-civil-war/ |url-status=live }}</ref> nastojali su nastaviti s vođenjem džihada i na drugim mjestima.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.219-220</ref> Njihove nove mete, međutim, uključivale su Sjedinjene Američke Države – finansijera mudžahedina, ali "percipiranog kao najvećeg neprijatelja vjere", te vlade većinski muslimanskih država – percipirane kao otpadnike od islama.<ref name=jihad-220>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.220</ref><ref name="kepel-orig">"Jihadist-Salafism" is introduced by Gilles Kepel, ''Jihad: The Trail of Political Islam'' (Harvard: Harvard University Press, 2002) pp. 219–222</ref> Selefijsko-džihadistička ideologija kombinovala je doslovna i tradicionalna tumačenja svetih spisa selefija, s promicanjem i vođenjem džihada protiv vojnih i [[terorizam|civilnih ciljeva]] u težnji za uspostavljanjem [[islamska država|islamske države]] i konačno novog [[hilafet]]a.<ref name=kepel-orig/><ref name="deneoux"/><ref name="Ha"/><ref>{{cite web |url=http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |title=القطبية الإخوانية والسرورية قاعدة مناهج السلفية التكفيرية | archive-url=https://web.archive.org/web/20171205043603/http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |archive-date=5 December 2017 |work=al-Arab Online}}</ref>{{NoteTag|As such, Salafi Jihadism envisions the Islamist goals akin to that of Salafism instead of the traditional Islamism exemplified by the mid-20th century Muslim Brotherhood, which is considered by Salafi Jihadis as excessively moderate and lacking in literal interpretations of the scriptures.<ref name="KepelJihad">{{cite book |url = https://books.google.com/books?id=OLvTNk75hUoC |title = Jihad |access-date=24 October 2014 |isbn=978-1845112578 |last1=Kepel |first1= Gilles |last2 = Roberts |first2 = Anthony F. |year=2006 |publisher = Bloomsbury Publishing PLC }}</ref>}} Ostale karakteristike tog pokreta uključuju formalni proces polaganja ''[[Bej'a|bej'e]]'' (zakletve na vjernost) vođi (''emiru''), što je inspirisano [[hadis]]ima i ranom muslimanskom praksom i uključeno u vehabijsko učenje;<ref name="wright-12-12-16">{{cite magazine |last=Wright |first=Robin |title=AFTER THE ISLAMIC STATE |magazine=The New Yorker |date=12 December 2016 |url=http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |access-date=9 December 2016 |archive-date=7 December 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161207140827/http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |url-status=live }}</ref> kao i koncepte "bliskog neprijatelja" (vlade većinski muslimanskih država) i "dalekog neprijatelja" (Sjedinjene Američke Države i druge zapadne države). (Termin "bliski neprijatelj" skovao je [[Muhamed Abdul-Selam Feredž]], koji je vodio atentat na [[Anvar el-Sadat|Anvara el-Sadata]] s [[Egipatski islamski džihad|Egipatskim islamskim džihadom]] (EIJ) 1981. godine.)<ref name="No">{{cite web |author=Noah, Timothy |date=26 February 2009 |url=http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |title=The Near-Enemy Theory |work=Slate |access-date=4 December 2017 |archive-date=26 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180726041454/http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |url-status=live }}</ref> Termin "daleki neprijatelj" uvela je [[Al-Kaida|al-Kaida]] i formalno ga proglasila metom napada 1996. godine.<ref name="No"/><ref>{{cite web |url=https://www.thenationalnews.com/al-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |title=Al Qaeda grows as its leaders focus on the 'near enemy' |work=The National |date=30 August 2013 |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200929145114/https://www.thenational.ae/al-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |url-status=live }}</ref> Ideologija je doživjela svoj uspon tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka kada je muslimanski svijet doživio brojne geopolitičke krize,<ref name="By" /> posebno [[Alžirski građanski rat]] (1991–2002), [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) i [[Prvi čečenski rat]] (1994–1996). Unutar tih sukoba, politički islam često je djelovao kao mobilišući faktor za lokalne zaraćene strane, koje su zahtijevale finansijsku, logističku i vojnu podršku od al-Kaide, u zamjenu za aktivno širenje te ideologije.<ref name="By" /> Nakon [[Bombardovanja američkih ambasada 1998.|bombardovanja američkih ambasada 1998. godine]], [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]] (2001.), [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|invazije na Afganistan pod vodstvom SAD-a]] (2001.) i invazije na [[Rat u Iraku|Irak]] (2003.), selefijski džihadizam izgubio je svoj zamah, bivši razoren američkim antiterorističkim operacijama, što je kulminiralo [[Smrt Osame bin Ladena|bin Ladenovom smrću]] 2011. godine.<ref name="By" /> Nakon Arapskog proljeća (2011.) i kasnijeg [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]] (od 2011. do danas), ostaci franšize al-Kaide u Iraku obnovili su svoj kapacitet, brzo se razvivši u [[Islamska država|Islamsku državu]] Iraka i Levanta, šireći svoj utjecaj kroz zone sukoba u [[Regija MENA|regiji MENA]] i širom planete. Selefijski džihadizam čini manjinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Economist27Jun15">{{cite news |title=Salafism: Politics and the puritanical |url=https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |access-date=29 June 2015 |newspaper=[[The Economist]] |date=27 June 2015 |archive-date=28 June 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628193924/http://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |url-status=live }}</ref> === Šiitski islamizam === {{Main|Islamistički šiizam}} Iako je većina istraživanja i izvještavanja o islamizmu ili političkom islamu bila usmjerena na sunitske islamističke pokrete,{{NoteTag|"The study of Islamist movements has often implicitly meant the study of ''Sunni'' Islamist movements. ... the majority of studies [of Islamism] concern various forms of Sunni Islamism, whereas the "Other Islamists" – different kinds of Shia Islamist groups – have received far less attention ... ."<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} islamizam postoji i u [[Dvanaestoimamci|dvanaestoimamskom]] [[šiizam|šiitskom islamu]] (drugoj po veličini grani islama koja čini približno 10% svih muslimana.{{NoteTag|85% of Shi'a Muslims, who make up 10–15% of Muslims}}). Islamistički šiizam, poznat i kao šiitski islamizam, prvenstveno je, ali ne isključivo, {{NoteTag| Shia Islamist groups exist outside of the ideology of the Islamic Republic – the [[Muhammad Baqir al-Sadr]] and the [[Islamic Dawa Party]] in Iraqi, for example).<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} povezan s mišlju ajatolaha [[Ruhollah Homeini|Ruhollaha Homeinija]], s [[Iranska revolucija|Islamističkom revolucijom]] koju je predvodio, [[Historija Islamske Republike Iran|Islamskom Republikom Iran]] koju je osnovao, te s vjersko-političkim aktivnostima i resursima te republike. U poređenju sa gore navedenim "Vrste" islamizma, [[Homeinizam|homeinizam]] se razlikuje od [[vehabizam|vehabizma]] (koji ne smatra šiizam istinski islamskim), [[selefizam|selefizma]] (kako ortodoksnog tako i džihadističkog – šiiti ne smatraju neke od najistaknutijih [[selef (islam)|selefa]] dostojnim oponašanja) i reformističkog islamizma (Islamska Republika pogubila je više od 3.400 političkih neistomišljenika između juna 1981. i marta 1982. godine u procesu konsolidacije vlasti).<ref name=":1">{{Cite web |last=Rastyad Collective |title=Rastyad: online database concerning the 1981 Massacre in Iran |url=https://rastyad.com/en/home_en/ |access-date=25 August 2022 |website=Rastyad.com|archive-date=12 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220812190357/https://rastyad.com/en/home_en/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Amsterdam |first=Universiteit van |date=21 June 2022 |title=Onderzoekers lanceren online database over de grootste massamoord uit de Iraanse geschiedenis |url=https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |access-date=25 August 2022 |website=Universiteit van Amsterdam |language=nl |archive-date=25 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220925121545/https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |url-status=live }}</ref> Homeini i njegovi sljedbenici pomogli su u prevođenju djela Maududija i Qutba na perzijski jezik i bili su pod njihovim utjecajem, ali su se njihovi stavovi razlikovali od njihovih i stavova drugih sunitskih islamista po tome što su bili "više ljevičarski i više klerikalni":<ref name=ORFPI1994:2/> * više ljevičarski u propagandnoj kampanji koja je prethodila revoluciji, naglašavajući eksploataciju siromašnih od strane bogatih i muslimana od strane imperijalizma;<ref name=KEA1993:30>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.30</ref>{{NoteTag|In addition to offering Iran a direct channel for engaging in the politics of the Arab-Israeli conflict, Hezbollah's military and political influence gained increasing importance, particularly as the organization's position became more uncertain following the death of Ayatollah Khomeini in June 1989.<ref>Ranstorp, ''Hizb'allah in Lebanon'', (1997) pp. 103, 126</ref> The radicalism had also come from attempts by Khomeini to counter the attraction of socialism/Marxism to the young with an Islamic version of radical populist, class struggle rhetoric and imagery.<ref name=KEA1993:31>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.31</ref><ref name=KEA1993:47>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.47</ref> Early radical government policies were later abandoned by the Islamic Republic.}} * više klerikalni u novoj postrevolucionarnoj državi, gdje su klerici imali kontrolu nad polugama vlasti ([[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]], [[Vijeće čuvara (Iran)|Vijeće čuvara]] itd., pod konceptom ''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''.{{NoteTag|Official histories and propaganda celebrated clerics (and never secular figures like [[Mohammad Mosaddegh]]) as the protectors of Islam and Iran against Imperialism and royal despotism.<ref name=KEA1993:25-26>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.25-26</ref>}}). Homeini je bio "radikalni" islamista,<ref name=ORFPI1994:36>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.36</ref> poput Qutba, a za razliku od Maududija. Vjerovao je da stranci, Jevreji i njihovi agenti kuju zavjeru "da nas drže nazadnima, da nas drže u našem sadašnjem jadnom stanju".<ref name=IaR1981:34>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.34</ref> Oni koji su sebe nazivali muslimanima, ali su bili sekularni i naklonjeni vesternizaciji, nisu bili samo korumpirani ili zavedeni, već "agenti" zapadnih vlada, koji su pomagali u "pljačkanju" muslimanskih zemalja kao dio dugoročne zavjere protiv islama.<ref name="Khomeini (1981), p. 54">Khomeini (1981), p. 54</ref> Samo je vladavina islamskog pravnika, koji provodi šerijatsko pravo, stajala između te gnusote i pravde, i nije mogla čekati mirnu, postepenu tranziciju. Dužnost muslimana je da "unište" "sve tragove" bilo koje druge vrste vladavine osim istinske islamske uprave jer su to "sistemi [[kufur|nevjerstva]]".<ref name=IaR1981:48>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.48</ref> "Problematične" grupe koje uzrokuju "korupciju u muslimanskom društvu" i štete "islamu i islamskoj državi" treba eliminisati baš kao što je [[Muhamed]] eliminisao Jevreje plemena [[Benu Kurejza|Benu Kurejze]].<ref name=IaR1981:89>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.89</ref> Islamska revolucija za uspostavljanje "oblika vladavine koji želi islam" neće se završiti sa jednom islamskom državom u Iranu. Kada ta vlada "nastane, nijedna od vlada koje sada postoje u svijetu" neće joj se "moći oduprijeti"; one će "sve kapitulirati".<ref name=IaR1981:122>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p. 122</ref> ==== Vladajući islamski pravnik ==== [[Homeinizam|Homeinijev oblik islamizma]] bio je posebno jedinstven u svijetu jer je u potpunosti pomeo stari režim, stvorio novi režim s novim ustavom, novim institucijama i novim konceptom upravljanja (''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''). Kao historijski događaj, promijenio je militantni islam od teme ograničenog utjecaja i interesa u temu s kojom su rijetki, bilo unutar ili izvan [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]], bili neupoznati.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 106</ref> Kako ga je prvobitno opisao u predavanjima svojim studentima, sistem "[[Islamska vlada (knjiga)|islamske vlade]]" bio je takav da će vodeći islamski pravnik provoditi šerijatski zakon – zakon koji "ima apsolutni autoritet nad svim pojedincima i islamskom vladom".<ref>Khomeini, ''Islamic Government'', 1981: p.56</ref> Pravnik se ne bi birao, a zakonodavno tijelo ne bi bilo potrebno jer je božanski zakon zahtijevao vladavinu pravnika, a "ne postoji nijedna tema u ljudskom životu za koju islam nije pružio uputstvo i uspostavio normu".<ref>Khomeini, Islamic Government, 1981: p.29-30, also p.44</ref> Bez tog sistema vladali bi nepravda, korupcija, rasipanje, eksploatacija i grijeh, a islam bi propadao. Taj plan otkriven je njegovim studentima i vjerskoj zajednici, ali nije bio široko publiciran.<ref>Abrahamian, ''Iran between two revolutions'', 1982: p.478-9</ref> Ustav Islamske Republike, napisan nakon revolucije, uključivao je zakonodavno tijelo i predsjednika, ali je cijelu vladu nadgledao "[[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]]" (pravnik čuvar). Islamistički šiizam bio je presudan za razvoj islamizma širom svijeta jer je iranski režim pokušao izvesti svoju revoluciju.<ref name="halliday">{{cite book |chapter=Revolution and World Politics |author=Fred Halliday |author-link=Fred Halliday |date=1999 |isbn=0-8223-2464-4 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |title=Internationalism in Practice: Export of Revolution |pages=94–132 |publisher=Duke University Press |access-date=22 March 2023 |archive-date=2 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502221543/https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |url-status=live }}</ref> Iako je islamistička ideologija prvobitno uvezena iz Muslimanskog bratstva, odnosi između Muslimanskog bratstva i Islamske Republike Iran pogoršali su se zbog iranskog učešća u Građanskom ratu u Siriji.<ref>{{Cite web|last=Persia|first=Track|date=15 June 2019|title=The historical relationship between the Iranian theocracy and Muslim Brothers in Egypt|url=https://www.trackpersia.com/historical-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|access-date=17 June 2021|website=Track Persia|quote="Syrian war has been a turning point in the relations between the Iranian regime and the Muslim Brotherhood organisation, excluding its branches in Turkey and Hamas. Some of the Muslim Brothers have shown support to Syrian opposition groups against the dictatorship of the Syrian President Bashar al-Asad, Iran's close ally."|archive-date=30 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210530235155/https://www.trackpersia.com/historical-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|url-status=dead}}</ref> Međutim, većinski [[Usulije|usulijski šiizam]] odbacuje ideju o islamističkoj državi u periodu [[Okultacija (islam)|okultacije Skrivenog Imama]].<ref name="Ghobadzadeh 1005–1027">{{Cite journal|last=Ghobadzadeh|first=Naser|date=December 2013|title=Religious secularity: A vision for revisionist political Islam|url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|journal=Philosophy & Social Criticism|volume=39|issue=10|pages=1005–1027|doi=10.1177/0191453713507014|s2cid=145583418|issn=0191-4537|access-date=4 May 2022|archive-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225200500/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> ==== Šiizam i Iran ==== Dvanaestoimamski šiitski muslimani žive uglavnom u otprilike pola tuceta zemalja raštrkanih po Bliskom istoku i južnoj Aziji.{{NoteTag| forming majorities in the countries of Iran, Iraq, Bahrain, Azerbaijan,<ref name="Samadov-EAN-2022">{{cite news |last1=Samadov |first1=Bahruz |title=Will new Azerbaijani Islamist movement share the fate of its predecessors? |url=https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |access-date=27 January 2023 |agency=Eurasia Net |date=18 July 2022 |archive-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231106203650/https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |url-status=live }}</ref> and substantial minorities in Afghanistan, India, Kuwait, Lebanon, Pakistan, Qatar, Syria, Saudi Arabia and the United Arab Emirates.<ref name="BBC">{{cite web |title=Sunnis and Shia: Islam's ancient schism |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |publisher=BBC News |access-date=27 January 2023 |date=4 January 2016 |archive-date=11 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231011083116/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |url-status=live }}</ref>}} Islamska Republika Iran postala je "de facto lider"<ref name="Bokhari-2013">{{cite book |last1=Bokhari |first1=Kamran |last2=Senzai |first2=Farid |title=Political Islam in the Age of Democratization |date=2013 |publisher=Palgrave Macmillan |page=abstract |doi=10.1057/9781137313492_9 |isbn=9781137313492 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |access-date=27 January 2023 |archive-date=27 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230127220152/https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |url-status=live }}</ref> šiitskog svijeta zahvaljujući tome što je najveća država sa šiitskom većinom, što ima dugu historiju nacionalne kohezije i šiitske vladavine, što je mjesto prve i "jedine istinske"<ref name=ORFPI1994:168>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 168</ref> [[Iranska revolucija|islamističke revolucije]] (pogledajte odjeljak o historiji ispod) te što ima finansijske resurse velikog izvoznika nafte. Utjecaj Irana proširio se na kulturno-geografsko područje "iranoarapskog šiizma", uspostavljajući iransku regionalnu moć,{{NoteTag|" ... the revolutionary Shiite movement, it is the only one to have taken power by way of a true Islamic revolution; it has therefore become identified with the Iranian state, which used it as an instrument in its strategy for gaining regional power, even though the multiplicity of Shiite groups reflects local particularities (in Lebanon, Afghanistan, or Iraq) as much as it does the factional struggles of Tehran."<ref name=ORFPI1994:2>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 2</ref>}} podržavajući "šiitske milicije i stranke izvan svojih granica",<ref name="BBC"/>{{NoteTag|In the words of pro-Islamic Republic book by Jon Armajani: "Iran's government has attempted to align itself with Shia Muslims in various countries, such as Iraq and Lebanon, [it] ... has attempted to religiously nourish and politically mobilize those Shias as a matter of principle, not only because of the Iranian government's desires to protect Iran from external threats."<ref name="ARMAJANI-2020">{{cite book |last1=ARMAJANI |first1=Jon |title=Shia Islam and Politics Iran, Iraq, and Lebanon |date=2020 |publisher=Lexington Books |page=abstract |url=https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |access-date=27 January 2023 |archive-date=31 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230131072639/https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |url-status=live }}</ref>}} te ispreplićući pomoć svojim šiitima s njihovom "iranizacijom".<ref name=ORFPI1994:168/> Šiitski islamizam u Iranu bio je pod utjecajem sunitskih islamista i njihovih organizacija,<ref>{{Cite journal |last=Farhosh-van Loon |first=Diede |date=2016 |title=The Fusion of Mysticism and Politics in Khomeini's Quatrains |url=https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |journal=International Journal of Persian Literature |volume=1 |issue=1 |pages=59–88 |doi=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |jstor=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |issn=2376-5739 |access-date=5 June 2022 |archive-date=28 May 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220528095630/https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |url-status=live }}</ref>{{sfn|Khalaji|2009}} posebno [[Rashid Rida|Sayyida Rashida Ride]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28"/> [[Hasan el-Bana|Hassana al-Banne]] (osnivača organizacije [[Muslimansko bratstvo]]),{{sfn|Khalaji|2009}} [[Sayyid Qutb|Sayyida Qutba]],<ref>{{Citation|title=Shaykh al Fawzān Warns Against The Books of Sayyid Quṭb {{!}} Shaykh Ṣāliḥ al Fawzān| date=2 May 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|access-date=22 April 2021|archive-date=22 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422085022/https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|url-status=live}}</ref> [[Ebu'l-A'la el-Mevdudi|Abula A'la Maududija]],<ref name="Fuller-Future-120"/> ali je također opisan kao "različit" od islamizma sunitskog Muslimanskog bratstva, te je "više ljevičarski i više klerikalni",<ref name=ORFPI1994:2/> sa vlastitim historijskim utjecajima: ==== Historijske ličnosti ==== * [[Šejh]] [[Fazlullah Nouri]], klerik na dvoru dinastije Kadžar i vođa antikonstitucionalista tokom [[Perzijska ustavna revolucija|Perzijske ustavne revolucije od 1905. do 1911. godine]],<ref name="HERMANN-2013-430">{{cite journal |last1=HERMANN |first1=DENIS |title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement |journal=Middle Eastern Studies |date=May 2013 |volume=49 |issue=3 |pages=430–453 |doi=10.1080/00263206.2013.783828 |jstor=23471080 |s2cid=143672216 |url=https://www.jstor.org/stable/23471080 |access-date=20 April 2023 |archive-date=5 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230305220832/https://www.jstor.org/stable/23471080 |url-status=live }}</ref> koji je proglasio novi ustav suprotnim šerijatskom zakonu.<ref>Donzel, Emeri "van" (1994). ''Islamic Desk Reference''. ISBN 90-04-09738-4. pp. 285–286</ref> * [[Navvab Safavi]], student teologije koji je osnovao ''[[Fadajani islama|Fadajan-e islam]]'', nastojeći pročistiti islam u Iranu ubijanjem 'korumpiranih pojedinaca', tj. određenih vodećih intelektualnih i političkih ličnosti (uključujući bivšeg i tadašnjeg premijera).<ref name="Taheri, 1985 p.98">Taheri, ''The Spirit of Allah'', (1985), p. 98</ref> Nakon što je vlada slomila grupu, preživjeli članovi navodno su izabrali ajatolaha Homeinija za novog duhovnog vođu.<ref name=Moin-224>Moin, ''Khomeini'' (2000), p. 224</ref><ref name=Taheri-187>Taheri, Amir, ''Spirit of Allah : Khomeini and the Islamic Revolution '', Adler and Adler c1985, p. 187</ref> * [[Ali Šarijati|Ali Shariati]], neklerikalni "socijalistički šiit" koji je usvojio marksističke ideje u Francuskoj i imao znatan utjecaj na mlade Irance putem svog propovijedanja da [[Husejn ibn Ali|imam Husein]] nije bio samo sveta ličnost već originalni potlačeni (''mazlum''), a njegov ubica, sunitski Emevijski hilafet, "analog" tome kako je šah ugnjetavao moderni iranski narod.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, pp. 107–8</ref> * [[Muhamed Bakir el-Sadr]], šiitski islamski učenjak u Iraku koji je kritikovao marksizam, socijalizam i kapitalizam te je pomogao u vođenju šiitske opozicije Baasističkom režimu Sadama Huseina prije nego što su ga oni pogubili. * [[Mahmoud Taleghani]], ajatolah i Homeinijev savremenik, bio je više ljevičarski nastrojen, tolerantniji i naklonjeniji demokratiji, ali manje utjecajan, iako je još uvijek imao znatan broj sljedbenika. Zbačen je s revolucionarnog rukovodećeg položaja<ref>Mackay, ''Iranians'', (1998), p. 291</ref> nakon što je upozorio da će se revolucionarno vodstvo "vratiti despotizmu".<ref>Keddie, ''Modern Iran'', (2006), p. 245</ref> == Objašnjenja za rast i popularnost islamizma == === Sociološka, ekonomska i politička === Neki zapadni politolozi smatraju nepromjenjivo društveno-ekonomsko stanje u muslimanskom svijetu glavnim faktorom. Olivier Roy smatra da "su društveno-ekonomske stvarnosti koje su održavale islamistički val još uvijek tu i da se neće promijeniti: siromaštvo, iskorijenjenost, krize vrijednosti i identiteta, propadanje obrazovnih sistema, opozicija Sjever-Jug i problem integracije imigranata u društva domaćina".<ref name=ORFPI1994:27>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 27</ref> ==== Humanitarni rad ==== Islamistički pokreti, poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]], "dobro su poznati po pružanju skloništa, obrazovne pomoći, besplatnih ili jeftinih medicinskih klinika, stambene pomoći studentima izvan grada, studentskih savjetodavnih grupa, olakšavanju jeftinih masovnih ceremonija vjenčanja kako bi se izbjegli izuzetno skupi zahtjevi za mirazom, po pružanju pravne pomoći, sportskih objekata i ženskih grupa." Sve se to vrlo povoljno može usporediti s nekompetentnim, neefikasnim ili nemarnim vladama čija je posvećenost socijalnoj pravdi ograničena na retoriku.<ref name=Fuller-Future-28>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 28</ref> ==== Ekonomska stagnacija ==== [[Arapski svijet]] – izvorno srce muslimanskog svijeta – pogođen je [[ekonomska stagnacija|ekonomskom stagnacijom]]. Naprimjer, procijenjeno je da je sredinom devedesetih godina dvadesetog vijeka izvoz [[Finska|Finske]], zemlje s pet miliona stanovnika, premašio izvoz cijelog arapskog svijeta od 260 miliona, isključujući prihode od nafte.<ref>''Commentary'', "Defeating the Oil Weapon", September 2002</ref> ==== Sociologija ruralne migracije ==== [[Demografska tranzicija]] (uzrokovana vremenskim jazom između smanjenja stope smrtnosti zbog medicinskog napretka i smanjenja stope fertiliteta) dovodi do rasta stanovništva koji premašuje mogućnosti obezbjeđivanja stanovanja, zapošljavanja, javnog prijevoza, kanalizacije i vode. U kombinaciji s ekonomskom stagnacijom, stvorene su [[urbana aglomeracija|urbane aglomeracije]] u Kairu, Istanbulu, Teheranu, [[Karači]]ju, [[Daka|Daki]] i [[Džakarta|Džakarti]], svaka s više od dvanaest miliona stanovnika, od kojih su milioni mladi i nezaposleni ili nedovoljno zaposleni.<ref name=Fuller-Future-68>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 68</ref> Takva demografija, otuđena od [[vesternizacija|vesterniziranih]] načina urbane elite, ali iskorijenjena iz udobnosti i pasivnijih tradicija sela iz kojih je potekla, razumljivo je povoljno naklonjena islamskom sistemu koji obećava bolji svijet<ref>Kepel, Gilles, ''Muslim extremism in Egypt: the prophet and Pharaoh'', Berkeley: University of California Press, (c2003), p. 218</ref> – ideologiji koja pruža "emocionalno poznatu osnovu za grupni identitet, solidarnost i isključenje; prihvatljivu osnovu za legitimitet i autoritet; odmah razumljivu formulaciju principa i za kritiku sadašnjosti i za program za budućnost."<ref>Lewis, Bernard, ''The Crisis of Islam: Holy War and Unholy Terror'', (2003), p. 22</ref> Jedan američki antropolog u Iranu početkom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka (prije revolucije), upoređujući "stabilno selo s novim urbanim sirotinjskim kvartom", otkrio je da su tamo gdje su "seljani uzimali religiju sa zadrškom, pa čak i ismijavali gostujuće propovjednike", stanovnici sirotinjskih kvartova – svi odreda nedavno razvlašteni seljaci – "koristili religiju kao zamjenu za svoje izgubljene zajednice, orijentisali društveni život oko džamije i sa žarom prihvatali učenja lokalnog mullahe."<ref>Goodell, 'The Elementary Structures of Political Life' (PhD dissertation, Columbia University, 1977); quoted in ''Iran Between Two Revolutions'' by Ervand Abrahamian, Princeton University Press, 1982 (p.426-84)</ref> [[Gilles Kepel]] također primjećuje da su se islamistički ustanci u Iranu i Alžiru, iako u razmaku od deset godina, poklopili s velikim brojem mladih koji su bili "prva generacija masovno naučena čitati i pisati, te su bili odvojeni od svojih ruralnih, nepismenih predaka kulturnim jazom koji je radikalna islamistička ideologija mogla iskoristiti". Njihovi "ruralni, nepismeni" roditelji bili su previše ukorijenjeni u tradiciji da bi se zanimali za islamizam, a njihova djeca su imala "veću vjerovatnoću da će dovesti u pitanje utopijske snove generacije iz sedamdesetih godina dvadesetog vijeka", ali su prigrlili revolucionarni politički islam.<ref name=Kepel-jihad-365>Kepel, ''Jihad'', p.365</ref> Olivier Roy također tvrdi da "nije slučajno što se Iranska revolucija dogodila upravo one godine kada je udio gradskog stanovništva u Iranu prešao granicu od 50%".<ref name=ORFPI1994:53>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 53</ref> i nudi statistiku kao podršku za druge zemlje (u Alžiru je 1990. godine stambeni prostor bio toliko pretrpan da je u prosjeku osam stanovnika živjelo u jednoj sobi, a 80% mladih od šesnaest do dvadeset devet godina i dalje je živjelo s roditeljima). "Stare klanske ili etničke solidarnosti, utjecaj starješina i porodična kontrola malo po malo blijede pred promjenama u društvenoj strukturi..."<ref name=ORFPI1994:54-5>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.54-5</ref> Ova teorija implicira da će pad nepismenosti i ruralne emigracije značiti i pad islamizma. == Geopolitika == === Državno sponzorstvo === ==== Saudijska Arabija ==== {{See also|Međunarodno širenje konzervativnog sunitskog islama}} Počevši od sredine sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, islamski preporod bio je finansiran izobiljem novca od saudijskog izvoza nafte.<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), pp. 69–75</ref> Desetine milijardi dolara "[[petroislam|petroislamske]]" darežljivosti dobijene od nedavno povećane cijene nafte finansirale su procijenjenih "90% troškova cijele vjere."<ref>Dawood al-Shirian, 'What Is Saudi Arabia Going to Do?' ''Al-Hayat'', 19 May 2003</ref> Širom muslimanskog svijeta, vjerske institucije za ljude, kako mlade tako i stare, od dječijih [[medresa]] do visokih stipendija, primale su saudijska sredstva,<ref>Abou al Fadl, Khaled, ''The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists'', HarperSanFrancisco, 2005, pp. 48–64</ref> "knjige, studentske stipendije, istraživačke stipendije i džamije" (naprimjer, "više od hiljadu i pet stotina džamija izgrađeno je i plaćeno novcem dobijenim iz javnih saudijskih fondova u posljednjih pedeset godina"),<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), p. 72</ref> uz obuku u Kraljevini za propovjednike i učitelje koji su kasnije poučavali i radili na tim univerzitetima, u školama, džamijama itd.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 155</ref> Finansiranje se također koristilo za nagrađivanje novinara i akademika koji su slijedili saudijsko strogo tumačenje islama; a izgrađeni su i satelitski kampusi širom Egipta za [[Univerzitet Al-Azhar]], najstariji i najutjecajniji islamski univerzitet na svijetu.<ref>Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (2002) p. 32</ref> Tumačenje islama koje je promovirano tim finansiranjem bio je strogi, konzervativni [[vehabizam]] zasnovan u Saudijskoj Arabiji ili [[selefizam]]. U svom najgrubljem obliku propovijedalo je da se muslimani ne bi trebali samo "uvijek suprotstavljati" nevjernicima "na svaki način", već bi ih trebali "mrziti zbog njihove religije... u ime Allaha", da je demokratija "odgovorna za sve užasne ratove dvadesetog vijeka", da su [[Šiizam|šiiti]] i drugi nevehabijski muslimani [[Otpadništvo u islamu|nevjernici]], itd.<ref>{{cite web |url=http://www.freedomhouse.org/report/special-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |title=Saudi Publications on Hate Ideology |archive-url=https://web.archive.org/web/20190505190440/https://freedomhouse.org/report/special-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |archive-date=5 May 2019 |date=January 2006}}</ref> Iako taj napor nikako nije preobratio sve, pa čak ni većinu muslimana na vehabijsko tumačenje islama, učinio je mnogo na potiskivanju umjerenijih lokalnih tumačenja, te je uspostavio saudijsko tumačenje islama kao "zlatni standard" religije u umovima nekih ili mnogih muslimana.<ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |title=An interview with Minister Mentor of Singapore, Lee Kuan Yew |publisher=Accessmylibrary.com |date=24 September 2004 |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090713151408/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |archive-date=13 July 2009 }}</ref> ==== Katar ==== {{Further|Muslimansko bratstvo}} Iako znatno manji Katar nije mogao obezbijediti isti nivo finansiranja kao Saudijska Arabija, on je također bio izvoznik nafte i sponzorisao je islamističke grupe. Katar je podržavao Muslimansko bratstvo u Egiptu čak i nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja režima Muslimanskog bratstva pod vodstvom Mohameda Morsija 2013. godine]], a katarski vladar šejh [[Tamim bin Hamad Al Thani]] osudio je državni udar.<ref name="Islam Hassan">{{cite journal|url=https://www.academia.edu/12696782|title=GCC's 2014 Crisis: Causes, Issues and Solutions|journal=Gulf Cooperation Council's Challenges and Prospects|author=Islam Hassan|date=31 March 2015|publisher=Al Jazeera Research Center|access-date=4 June 2015|archive-date=4 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150904020157/http://www.academia.edu/12696782/GCCs_2014_Crisis_Causes_Issues_and_Solutions|url-status=live}}</ref> U junu 2016. godine, [[Mohamed Morsi]] osuđen je na doživotni zatvor zbog odavanja državnih tajni Kataru.<ref>{{cite news|title=Mohammed Morsi: Egypt's former president given life in spying case|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|access-date=19 June 2016|publisher=BBC News|date=18 June 2016|archive-date=30 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830041331/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Hendawi|first1=Hamza|title=Egyptian court sentences 2 Al-Jazeera employees to death|url=https://apnews.com/74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|access-date=30 September 2017|work=Associated Press News|date=18 June 2016|archive-date=30 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930181320/http://www.apnewsarchive.com/2016/Egyptian_court_sentences_2_Al-Jazeera_employees_to_death/id-74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|url-status=live}}</ref> Katar je također podržao islamističke frakcije u Libiji, Siriji i Jemenu. U Libiji je Katar podržao islamiste s desetinama miliona dolara pomoći, vojnom obukom i "više od dvadeset hiljada tona oružja", kako prije tako i nakon pada Muamera Gadafija 2011. godine.<ref>{{Cite web|url=http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|title=The UAE and Qatar Wage a Proxy War in Libya|date=13 December 2015|website=International Policy Digest|access-date=9 June 2016|archive-date=1 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160701165508/http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|title=Tiny Kingdom's Huge Role in Libya Draws Concern|last1=Dagher|first1=Sam|date=17 October 2011|last2=Tripoli|first2=Charles Levinson in|newspaper=The Wall Street Journal|issn=0099-9660|last3=Doha|first3=Margaret Coker in|access-date=9 June 2016|archive-date=18 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818023842/http://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|url-status=live}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=How Qatar is funding the rise of Islamist extremists|last=Spencer|first=David Blair and Richard|website=Telegraph|date=20 September 2014 |access-date=9 June 2016}}{{cbignore}}</ref> Hamas, u Palestini, primio je znatnu finansijsku podršku, kao i diplomatsku pomoć.<ref>{{Cite magazine|url=https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|title=Qatar Is a U.S. Ally. They Also Knowingly Abet Terrorism. What's Going On?|last=Boghardt|first=Lori Plotkin|date=6 October 2014|magazine=New Republic|access-date=9 June 2016|archive-date=14 September 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210914045206/https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|url-status=live}}</ref><ref name=":3"/><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Israel lied about Isil soldiers entering Gaza to justify its siege, Hamas claims|newspaper=The Telegraph|date=15 May 2016|access-date=9 June 2016|last1=Lazareva|first1=Inna}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20051210145051/http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |url-status=usurped |archive-date=10 December 2005 |title=Dar Al Hayat |date=10 December 2005 }}</ref> ==== Pakistan ==== Pakistanska podrška islamizmu je složena, dugotrajna i višestruka politika ukorijenjena u naporima državno sponzorisane islamizacije. Iako zvanično osuđuje terorizam, Pakistan je optužen da koristi ekstremističke islamističke grupe za geopolitičku polugu u Afganistanu i Džamu i Kašmiru, što je dovelo do domaćih sigurnosnih izazova i globalne zabrinutosti.<ref>{{cite web |last=Haqqani |first=Husain |title=Islamism and the Pakistani State |url=https://www.hudson.org/national-security-defense/islamism-and-the-pakistani-state |website=Hudson Institute |date=2013-08-09 |access-date=2026-03-31}}</ref> ==== Zapadna podrška islamizmu tokom i nakon Hladnog rata ==== {{further|Teorija zelenog pojasa|Aktivnosti CIA-e u Afganistanu|Operacija Ciklon|Afganistanski mudžahedini}} [[Datoteka:Reagan sitting with people from the Afghanistan-Pakistan region in February 1983.jpg|mini|Predstavnici afganistanskih mudžahedina s [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom]] [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] 1983. godine.]] Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], posebno tokom pedesetih, šezdesetih i većeg dijela sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, Sjedinjene Američke Države i druge zemlje u [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] povremeno su pokušavale iskoristiti uspon islamske religioznosti usmjeravajući ga protiv sekularnih [[Ljevica (politika)|ljevičarskih]]/[[komunizam|komunističkih]]/[[nacionalizam|nacionalističkih]] pobunjenika i protivnika, a posebno protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i država [[Istočni blok|Istočnog bloka]], čija ideologija nije bila samo sekularna već i antireligijska. Godine 1957., američki predsjednik [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] i visoki zvaničnici američke vanjske politike složili su se oko politike korištenja komunističkog nedostatka religije protiv njih samih: "Trebali bismo učiniti sve što je moguće kako bismo naglasili aspekt '[[Džihad|svetog rata]]'" koji ima vrijednost na Bliskom istoku.<ref>Annie Jacobsen, "Surprise, Kill, Vanish: The Secret History of CIA Paramilitary Armies, Operators, and Assassins", (New York: Little, Brown and Company, 2019), p. 88</ref> Tokom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka i ponekad kasnije, ta je pomoć povremeno išla novonastalim islamistima i islamističkim grupama koje su se kasnije počele smatrati opasnim neprijateljima.<ref name=Berman/> Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara na pomoć muslimanskim afganistanskim [[Sovjetsko-afganistanski rat|mudžahedinima]], neprijateljima Sovjetskog Saveza, a neafganistanski [[Afganistanski Arapi|veterani]] rata (poput [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]]) vratili su se kući sa svojim prestižem, "iskustvom, ideologijom i oružjem", te su imali znatan utjecaj.<ref name=ForeignAffairsNovember2005>{{cite news|url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=Blowback Revisited |magazine=[[Foreign Affairs]] |author=[[Peter Bergen]], Alec Reynolds |date=November–December 2005 |access-date=9 November 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=29 November 2007 }}</ref> Iako je snažan protivnik postojanja Izraela, [[Hamas]], zvanično osnovan 1987. godine, vuče svoje korijene iz institucija i klerika koje je Izrael podržavao tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Izrael je tolerisao i podržavao islamističke pokrete u Gazi, s ličnostima poput [[Ahmed Jasin|Ahmeda Jasina]], jer ih je smatrao poželjnijim od sekularnog i tada moćnijeg [[Fatah|Fataha]] unutar [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]]-a.<ref name=wsj-24-1-09>{{cite news |url=https://www.wsj.com/articles/SB123275572295011847 |title=How Israel Helped to Spawn Hamas |first=Andrew |last=Higgins |date=24 January 2009 |work=The Wall Street Journal |archive-url=https://web.archive.org/web/20130115044159/http://online.wsj.com/article/SB123275572295011847.html|archive-date=15 January 2013|access-date=15 January 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |title=How Israel and the United States Helped to Bolster Hamas |date=26 January 2006 |publisher=Democracynow.org |access-date=18 August 2011 |archive-date=17 August 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110817150529/http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |url-status=live }}</ref> Egipatski predsjednik [[Anvar el-Sadat|Anwar Sadat]] – čije su politike uključivale otvaranje Egipta za zapadne investicije (''[[infitah]]''), prebacivanje savezništva Egipta sa Sovjetskog Saveza na Sjedinjene Američke Države i [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|sklapanje mira s Izraelom]] – oslobodio je islamiste iz zatvora i poželio dobrodošlicu prognanima u prešutnoj razmjeni za političku podršku u njegovoj borbi protiv ljevičara. Njegovo "podsticanje pojave islamističkog pokreta" navodno su "imitirali mnogi drugi muslimanski lideri u godinama koje su uslijedile".<ref>{{cite book |title=Jihad: the trail of political Islam |first=Gilles |last=Kepel |page=83}}</ref><ref>Kepel, Gilles, ''Muslim Extremism in Egypt'', chapter 5, "Vanguard of the Umma"</ref> Taj "džentlmenski sporazum" između Sadata i islamista propao je 1975. godine, ali ne prije nego što su islamisti u potpunosti počeli dominirati univerzitetskim studentskim unijama. Sadat je kasnije ubijen u atentatu, a tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka u Egiptu je formirana [[Terorizam u Egiptu|zastrašujuća pobuna]]. Francuska vlada je također navodno promovisala islamističke propovjednike "u nadi da će usmjeriti muslimanske energije u zone pobožnosti i milosrđa."<ref name=Berman>''Terror and Liberalism'' by Paul Berman, W.W. Norton and Company, 2003, p. 101.</ref> Zapadna podrška islamističkim grupama tokom [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]] često je proizilazila iz geopolitičke svrsishodnosti, pri čemu je podrška specifičnim, naizgled usklađenim islamističkim militantima protiv zajedničkih neprijatelja (kao u Iraku, Libiji i Siriji) ponekad rezultirala nenamjernim, dugoročnim jačanjem ekstremističkih prijetnji. Ta je strategija ponekad bila vođena savezima s arapskim državama u Zaljevu koje su podržavale vehabijske ideologije. [[Operacija Timber Sycamore]] bila je povjerljivi program pod vodstvom CIA-e za naoružavanje i obuku [[Sirijska opozicija|sirijskih pobunjenika]] s ciljem svrgavanja predsjednika [[Bašar el-Asad|Bašara el-Asada]]. Iako je cilj bio podrška "umjerenoj" opoziciji, program je patio od lošeg nadzora, što je rezultiralo protokom oružja i obuke ekstremističkim grupama, uključujući podružnice Al-Kaide i ISIL-a.<ref>{{cite news |last=Mazzetti |first=Mark |last2=Apuzzo |first2=Matt |title=U.S. Relies Heavily on Saudi Money to Support Syrian Rebels |url=https://www.nytimes.com/2016/01/24/world/middleeast/us-relies-heavily-on-saudi-money-to-support-syrian-rebels.html |work=The New York Times |date=2016-01-23 |access-date=2026-03-31}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija islamizma}} Olivier Roy datira početak islamističkog pokreta "manje-više u 1940. godinu",<ref name=ORFPI1994:3>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 3</ref> a njegov razvoj se odvija "tokom pola vijeka".<ref name=ORFPI1994:3/> === Prethodni pokreti === Neki islamski revivalistički pokreti i vođe koji su prethodili islamizmu, ali s njim dijele određene karakteristike, uključuju: * [[Ahmad Sirhindi]] (~1564–1624) bio je u velikoj mjeri odgovoran za pročišćenje, ponovno potvrđivanje i obnovu konzervativnog ortodoksnog sunitskog islama u Indiji tokom drugog milenija islama.<ref>Massington, L., Radtke, B. Chittick, W.C., Jong, F. de., Lewisohn, L., Zarcone, Th., Ernst, C, Aubin, Françoise and J.O. Hunwick, "Taṣawwuf", in: Encyclopaedia of Islam, Second Edition, Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel, W.P. Heinrichs</ref><ref>Qamar-ul Huda (2003), Striving for Divine Union: Spiritual Exercises for Suhraward Sufis, RoutledgeCurzon, pp. 1–4.</ref><ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) p. 58. Quoting Aziz Ahmad, ''Studies in Islamic Culture in the Indian Environment'', Oxford University Press, (1964), p. 189</ref> * [[Ibn Taymiyyah]], sirijski islamski pravnik tokom 13. i 14. vijeka, argumentirao je protiv praksi kao što su proslava Muhammedovog rođendana i traženje pomoći na grobu Muhammeda.<ref>Haque 1982, pp. 78–81.</ref> * [[Muhammad ibn Abd-al-Wahhab]], osnivač [[Vehabizam|vehabizma]], zagovarao je uklanjanje kasnijih religijskih dodataka poput obožavanja na grobovima. * [[Shah Waliullah]] iz Indije bio je preteča reformističkih islamista poput [[Muhammad Abduh|Muhammeda Abduha]], [[Muhammad Iqbal|Muhammeda Iqbala]] i [[Muhammad Asad|Muhammeda Asada]] u svom uvjerenju da postoji "stalna potreba za novim [[Idžtihad|idžtihadom]] kako muslimanska zajednica napreduje.<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) pp. 67–68.</ref> * [[Sayyid Ahmad Barelvi]] bio je učenik i nasljednik sina Šaha Valijulaha koji je predvodio [[Džihadizam|džihadistički]] pokret i pokušao stvoriti islamsku državu zasnovanu na provođenju [[Šerijat|islamskog zakona]].<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982), p. 69</ref><ref name="Islamic Revival in British India">{{cite book|last=Metcalf|first=Barbara Daly|title=Islamic revival in British India : Deoband, 1860–1900|date=2002|publisher=Oxford Univ. Press|isbn=0195660498|edition=3rd impression.|location=New Delhi}}</ref> * [[Deobandi|Deobandski pokret]], osnovan nakon poraza [[Indijska pobuna 1857.|Indijske pobune]], oko 1867. godine, doveo je do uspostavljanja hiljada konzervativnih islamskih škola ili [[medresa]] širom današnje Indije, Pakistana i Bangladeša.<ref>''Islam and the Muslim World'', (2004) p. 374</ref> === Rana historija === Krajem 19. vijeka došlo je do raspada većeg dijela muslimanskog [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od nemuslimanskih evropskih kolonijalnih sila,<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), p. 85</ref> uprkos tome što je carstvo trošilo ogromne sume na zapadnu civilnu i vojnu tehnologiju kako bi se pokušalo modernizirati i takmičiti s nadirućim evropskim silama. U tom procesu Osmanlije su duboko utonule u dugove prema tim silama. Propovijedali su islamske alternative ovom ponižavajućem padu Jamal ad-din [[al-Afghani]] (1837–1897), [[Muhammad Abduh]] (1849–1905) i [[Rashid Rida]] (1865–1935).<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), pp. 93, 237–40, 249</ref><ref>''Encyclopedia of Islam and the Muslim World'', Macmillan Reference, 2004, v.2, p. 609</ref><ref>''The New Encyclopedia of Islam'' by Cyril Glasse, Rowman and Littlefield, 2001, p. 19</ref><ref>''The Oxford Dictionary of Islam'' by John L. Esposito, OUP, 2003, p. 275 </ref><ref>''Historical Dictionary of Islam'' by Ludwig W. Wadamed, Scarecrow Press, 2001, p. 233</ref> Abduhov učenik Rida široko se smatra jednim od "ideoloških praočeva" savremenog islamističkog pokreta,<ref>{{Cite book|last=Meleagrou-Hitchens|first=Alexander|url=https://extremism.gwu.edu/sites/g/files/zaxdzs2191/f/Salafism%2520in%2520America.pdf&ved=2ahUKEwj7wbq0oIjzAhWo4nMBHQUfAXMQFnoECA8QAQ&usg=AOvVaw1QqUsie74bpzia9SWtxRXB|title=Salafism in America|publisher=The George Washington University|year=2018|page=65}}{{Dead link|date=December 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> te je uz ranu selefiju [[Hassan al-Banna|Hasana al-Bannu]] i [[Mustafa al-Siba'i|Mustafu al-Siba'ija]] propovijedao da bi istinski islamsko društvo slijedilo šerijatski zakon, odbacilo [[Taklid|taklid]] (slijepo oponašanje ranijih autoriteta),<ref>''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'' by Caryle Murphy, p. 46</ref> i obnovilo [[Hilafet]].<ref name=ORFPI1994:33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 33</ref> ==== Sayyid Rashid Rida ==== {{Također pogledajte|Rashid Rida#Islamic Political Theory|The Caliphate or the Supreme Imamate (book)|label 1=Islamske političke doktrine Rashida Ride}} [[Datoteka:RashidRida2 (cropped).jpg|mini|[[Rashid Rida|Sayyid Muhammad Rashid Rida]] ({{lang|ar|سيد رشيد رضا}}; 23. septembar 1865 – 22. august 1935).]] Sirijsko-egipatski islamski klerik Muhammad Rashid Rida bio je jedan od najranijih sunitskih učenjaka 20. vijeka koji je artikulirao moderni koncept [[Islamska država|islamske države]], utječući na [[Muslimansko bratstvo]] i druge sunitske islamističke pokrete. U svojoj utjecajnoj knjizi ''al-Khilafa aw al-Imama al-'Uzma'' ("''Hilafet ili vrhovni imamat''"), Rida je objasnio da bi društva koja se pravilno pokoravaju ''[[Šerijat|šerijatu]]'' bila uspješne alternative neredu i nepravdi i [[Kapitalizam|kapitalizma]] i [[Socijalizam|socijalizma]].<ref name="auto">{{Cite book|last=McHugo|first=John|title=A Concise History of the Arabs|publisher=The New Press|year=2013|isbn=978-1-59558-950-7|location=New York, N.Y. |page=287}}</ref> Ovim društvom vladao bi hilafet; vladajući [[Halifa|halifa]] (''khalifa'') upravljao bi putem ''[[Šura|šure]]'' (savjetovanja) i primjenjivao [[Šerijat]] (islamske zakone) u partnerstvu s islamskim pravnim klerom, koji bi koristio idžtihad za ažuriranje ''[[Fikh|fikha]]'' procjenom svetih tekstova.<ref>{{Cite book|last=Enayat|first=Hamid|title=Modern Islamic Political Thought: The Response of the Shi'i and SunnI Muslims to the Twentieth Century|publisher=The Macmillan Press Ltd|year=1982|isbn=978-0-333-27969-4|location=London|pages=69, 77}}</ref> S [[Hilafet|hilafetom]] koji pruža istinsku islamsku upravu, islamska civilizacija bi se revitalizirala, politička i pravna nezavisnost muslimanskog ''ummeta'' (zajednice muslimanskih vjernika) bila bi vraćena, a heretički utjecaji sufizma bili bi očišćeni iz islama.<ref>{{Cite book|last=C. Martin|first=Richard|title=Encyclopedia of Islam and the Muslim World, Second Edition|publisher=Gale Publishers|year=2016|isbn=978-0-02-866269-5|location=Farmington Hills, Michigan|page=1088|chapter=State and Government}}</ref> Ova doktrina postat će nacrt budućih islamističkih pokreta.<ref>{{Cite journal|last=Li|first=Ruiheng|year=2016|title=A Preliminary Study on the "Islamic State" Thought in Modern Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=10|issue=4|page=27|doi=10.1080/19370679.2016.12023291|doi-access=free}}</ref> ==== Muhammad Iqbal ==== {{Glavni|Muhammad Iqbal}} {{Također pogledajte|Teorija o dvije nacije}} [[Muhammad Iqbal]] bio je filozof, pjesnik i političar<ref name="aml.org.pk"/> u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]],<ref name="aml.org.pk"/><ref name="Iqbal Academy Pakistan">{{cite web|url=http://www.allamaiqbal.com/|title=Iqbal Academy Pakistan|access-date=25 October 2014|archive-date=21 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221223540/http://www.allamaiqbal.com/|url-status=dead}}</ref> široko smatran osobom koja je inspirisala [[Teorija o dvije nacije|islamski nacionalizam]] i [[Pakistanski pokret]] u Britanskoj Indiji.<ref name="aml.org.pk">{{cite web|url=http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|title=Allama Muhammad Iqbal Philosopher, Poet, and Political leader|publisher=Aml.Org.pk|access-date=2 March 2012|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305000639/http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|archive-date=5 March 2012}}</ref><ref name="goethezeitportal">{{cite web|author=Anil Bhatti |work=Yearbook of the Goethe Society of India |url=http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |title=Iqbal and Goethe |access-date=7 January 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081030083304/http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |archive-date=30 October 2008 }}</ref><ref name="rahnemaa01">{{cite journal |last=Rahnemaa |first=Saeed |title=Radical Islamism and Failed Developmentalism |journal=Third World Quarterly |volume=29 |issue=3 |pages=483–96 |doi=10.1080/01436590801931462 |year=2008 |s2cid=144880260 |url=https://zenodo.org/record/995659 |access-date=24 September 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004075512/https://zenodo.org/record/995659 |url-status=live }}</ref> Iqbal je izrazio strah da bi [[Sekularizam|sekularizam]] i sekularni [[Nacionalizam|nacionalizam]] mogli oslabiti duhovne temelje islama i muslimanskog društva, te da bi indijsko stanovništvo s [[Hinduizam|hinduističkom]] većinom moglo istisnuti muslimansko naslijeđe, kulturu i politički utjecaj. Godine 1930. Iqbal je iznio viziju nezavisne države za provincije s muslimanskom većinom u sjeverozapadnoj Indiji, što je inspirisalo Pakistanski pokret. Također je promovirao [[Panislamizam|panislamsko jedinstvo]] tokom svojih putovanja u Egipat, Afganistan, [[Mandatna Palestina|Palestinu]] i Siriju. Njegove ideje su kasnije utjecale na mnoge [[Reformizam|reformističke]] islamiste, npr. [[Muhammad Asad|Muhammeda Asada]], [[Abul Ala Maududi|Sayyida Abula Alu Maududija]] i [[Ali Shariati|Alija Shariatija]]. ==== Sayyid Abul Ala Maududi ==== {{Glavni|Abul Ala Maududi}} {{Također pogledajte|Jamaat-e-Islami}} [[Abul Ala Maududi|Sayyid Abul Ala Maududi]]<ref name="autogenerated5">{{cite web|url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|title=Maulana Maududi's Two-Nation Theory|publisher=Witness-pioneer.org|date=27 January 2012|access-date=21 April 2012|archive-date=10 November 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20011110145907/http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|url-status=live}}</ref><ref name="bonney1">{{cite book | quote=Mawdudi trained with two Deobandi ulama at the Fatihpuri mosque's seminary in Delhi and received his certificates to teach religious sciences (ijazahs) in 1926. |last=Bonney | first=R |title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden | publisher=Palgrave Macmillan | location=Hampshire |year=2004 | page=201}}</ref> bio je važna figura s početka dvadesetog vijeka u islamskom preporodu u Indiji, a potom, nakon nezavisnosti od Britanije, u Pakistanu. Maududi je bio islamistički ideolog i hanefijski sunitski učenjak aktivan u [[Hyderabad (država)|državi Hyderabad]] Deccan, a kasnije u [[Pakistan|Pakistanu]]. Maududi je rođen u klerikalnoj porodici i rano obrazovanje stekao je kod kuće. U dobi od jedanaest godina primljen je u javnu školu u [[Aurangabad (Maharashtra)|Aurangabadu]]. Godine 1919. pridružio se [[Khilafat pokret|pokretu Khilafat]] i približio se učenjacima iz deobandskog pokreta.{{sfn|Rahnema|2005|p=100}} Započeo je obrazovanje po sistemu ''[[Dars-i Nizami]]'' pod nadzorom deobandske škole u džamiji Fatihpuri u Delhiju.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Školovan kao pravnik, radio je kao novinar i stekao brojnu publiku svojim knjigama (prevedenim na mnoge jezike) koje su islam postavile u moderan kontekst. Njegovi spisi imali su dubok utjecaj na [[Sayyid Qutb|Sayyida Qutba]]. Maududi je također osnovao stranku [[Jamaat-e-Islami Pakistan|Jamaat-e-Islami]] 1941. godine i ostao njen vođa do 1972. godine.{{sfn|Rahnema|2005|pp=104–110}} Godine 1925. napisao je knjigu o džihadu, [[Al Jihad fil Islam|''al-Jihad fil-Islam'']] ({{lang|ar|الجهاد في الاسلام}}), koja se može smatrati njegovim prvim doprinosom islamizmu.{{sfn|Rahnema|2005|p=102}} Maududi je vjerovao da muslimansko društvo ne može biti islamsko bez šerijata (utječući na Qutba i Homeinija) i uspostavljanja islamske države koja bi ga provodila.<ref>Abu al-A'la al-Mawdudi, "Political Theory of Islam", in Khurshid Ahmad, ed., ''Islam: Its Meaning and Message'' (London: Islamic Council of Europe, 1976), pp. 159–61.</ref> Država bi se zasnivala na principima: ''[[Tevhid|tevhid]]'' (jednost Boga), ''[[Risalah|risala]]'' (poslanstvo) i ''[[Hilafet|khilafa]]'' (hilafet).<ref>Abu al-A'la al-Mawdudi, ''Islamic Way of Life'' (Delhi: Markazi Maktaba Islami, 1967), p. 40</ref><ref>Esposito and Piscatori, "Democratization and Islam", pp. 436–37, 440</ref><ref>Esposito, ''The Islamic Threat'', pp. 125–26; Voll and Esposito, ''Islam and Democracy'', pp. 23–26.</ref><ref>{{cite web |author= Abul A'la Maududi |url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |title=The Process of Islamic Revolution |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908034259/http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |archive-date=8 September 2015 |date=1980}}</ref> Maududi nije bio zainteresiran za nasilnu revoluciju ili populističku politiku poput one u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], već je tražio postepenu promjenu u srcima i umovima pojedinaca od vrha društva prema dolje kroz obrazovni proces ili ''[[Da'wa|da'wah]]''.<ref>{{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Vali Reza|title=Mawdudi and the Making of Islamic Revivalism|date=1996|publisher=Oxford University Press|location=Oxford and New York |url=https://books.google.com/books?id=I07ykFUoKTUC&q=islam%20was%20a%20revolutionary%20ideology%20and%20a%20dynamic%20movement&pg=PA50 |ref=SVRN1996|page=77|isbn=978-0195357110}} </ref><ref>Maududi on social justice: "a man who owns a car can drive it; and those who do not own one should walk; and those who are crippled cannot walk but can hop along." (''Nizam al-Hayat fi al-Islam'', 1st ed., n.d. (Bayrut: Musassast al-Risalah, 1983), p. 54) See also ''Radical Islamic Fundamentalism: the Ideological and Political Discourse of Sayyid Qutb'' by Ahmad S. Moussalli American University of Beirut, (1992)</ref> Maududi je vjerovao da je islam sveobuhvatan: "Sve u univerzumu je 'muslimansko' jer se pokorava Bogu podvrgavanjem Njegovim zakonima."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=7|title=A. Maududi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref> "Čovjek koji poriče Boga naziva se [[Kafir]] (onaj koji prikriva) jer on svojim nevjerovanjem prikriva ono što je inherentno njegovoj prirodi i pohranjeno u njegovoj vlastitoj duši."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=8|title=A. Maududi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref><ref name="towards-ICNA-1986">{{cite book |last1=Abul ʻAla Maudoodi |first1=Syed |title=Towards Understanding Islam |date=1986 |publisher=Islamic Circle of North America |url=https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything+in+the+universe+is+%27Muslim%27+for+it+obeys+God+by+submission+to+His+laws...+The+man+who+denies+God+is+called+%5B%5BKafir%5D%5D+(concealer)+because+he+conceals+by+his+disbelief+what+is+inherent+in+his+nature+and+embalmed+in+his+own+soul. |access-date=23 January 2023 |archive-date=2 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002215436/https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything%20in%20the%20universe%20is%20%27Muslim%27%20for%20it%20obeys%20God%20by%20submission%20to%20His%20laws...%20The%20man%20who%20denies%20God%20is%20called%20%5B%5BKafir%5D%5D%20%28concealer%29%20because%20he%20conceals%20by%20his%20disbelief%20what%20is%20inherent%20in%20his%20nature%20and%20embalmed%20in%20his%20own%20soul. |url-status=live }}</ref> ==== Muslimansko bratstvo ==== {{Glavni|Muslimansko bratstvo}} [[Datoteka:Hassan al-Banna - Al-Alam, V2, P 233.jpg|mini|[[Hasan al-Banna]]]] Gotovo istovremeno s Maududijem bilo je osnivanje Muslimanskog bratstva u Ismailiji u Egiptu 1928. godine od [[Hassan al-Banna|Hasana al-Banne]]. Njegova organizacija bila je vjerovatno prva, najveća i najutjecajnija moderna islamska politička/religijska organizacija. Pod motom "Kur'an je naš ustav",<ref>{{Cite book |url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |chapter=The Meaning of Islam |page=7 |title=The Message of the Teachings – Hasan al-Banna |access-date=23 January 2023 |archive-date=23 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |url-status=live }}</ref> tražila je islamski preporod kroz propovijedanje, ali i pružanjem osnovnih društvenih usluga uključujući škole, džamije i radionice. Poput Maududija, Al-Banna je vjerovao u neophodnost vladavine zasnovane na šerijatskom zakonu koja bi se provodila postepeno i ubjeđivanjem, te u eliminaciju svakog zapadnog imperijalističkog utjecaja u muslimanskom svijetu.<ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2012 |title=A genealogical inquiry into early Islamism: the discourse of Hasan al-Banna |journal=Journal of Political Ideologies |volume=17 |issue=1 |pages=61–85 |doi=10.1080/13569317.2012.644986 |s2cid=144873457 |url=https://philpapers.org/rec/MURAGI |access-date=28 June 2019 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004093428/https://philpapers.org/rec/MURAGI |url-status=live }}</ref> Neki elementi Bratstva jesu učestvovali u nasilju, izvršivši atentat na egipatskog premijera [[Mahmoud El Nokrashy Pasha|Mahmouda Fahmyja El Nokrashyja]] 1948. godine. Osnivač MB-a [[Hassan al-Banna|Al-Banna]] ubijen je iz odmazde tri mjeseca kasnije.<ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|title=Egypt, A Timeline of Recent Events|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-date=17 December 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217104055/http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|url-status=live}}</ref> Bratstvo je trpilo periodičnu represiju u Egiptu i zabranjivano je nekoliko puta, 1948. i nekoliko godina kasnije nakon sukoba s egipatskim predsjednikom [[Gamal Abdel Nasser|Gamalom Abdelom Nasserom]], koji je zatvorio hiljade članova na više godina. Bratstvo se proširilo na mnoge druge zemlje, posebno u [[Arapski svijet]]. U Egiptu je, uprkos periodičnoj represiji — godinama je opisivano kao "polulegalno"<ref>{{cite web|url=https://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |title=Free Republic. The day before, and after – It's been 25 years since the Islamist genie first went on the rampage |publisher=Fr.jpost.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111223182128/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archive-date=23 December 2011 }}</ref> — bilo jedina opoziciona grupa u Egiptu sposobna da istakne kandidate tokom izbora.<ref name="multiref1">{{cite web|url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Na [[Egipatski parlamentarni izbori 2011–2012.|egipatskim parlamentarnim izborima 2011–2012.]], političke stranke identificirane kao "islamističke" (stranka Bratstva [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranka slobode i pravde]], selefijska [[Stranka Al-Nour]] i liberalna islamistička [[Stranka Al-Wasat]]) osvojile su 75% ukupnih mjesta.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |title=Islamists Win 70% of Seats in the Egyptian Parliament |work=The New York Times |date=21 January 2012 |last1=Kirkpatrick |first1=David D. |access-date=27 February 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004105215/https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |url-status=live }}</ref> [[Mohamed Morsi]], kandidat stranke Muslimanskog bratstva, bio je prvi demokratski izabran predsjednik Egipta. Međutim, smijenjen je tokom [[Vojni udar u Egiptu 2013.|egipatskog državnog udara 2013. godine]], nakon masovnih protesta protiv onoga što je viđeno kao njegovi nedemokratski potezi. Danas je Muslimansko bratstvo označeno kao [[Spisak označenih terorističkih grupa|teroristička organizacija]] od [[Bahrein|Bahreina]], Rusije, [[Sirija|Sirije]], [[Egipat|Egipta]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. ==== Sayyid Qutb (1906–1966) ==== {{Glavni|Milestones (knjiga)}} {{Također pogledajte|Sayyid Qutb|Kutbizam}} [[Datoteka:Sayyid Qutb.jpg|mini|[[Sayyid Qutb]]|lijevo]] Qutb, vodeći član pokreta Muslimanskog bratstva, smatra se od nekih (Fawaz A. Gerges) "ocem osnivačem i vodećim teoretičarom" modernih džihadista, kao što je [[Osama bin Laden]].<ref>Fawaz A. Gerges, ''The Far Enemy: Why Jihad Went Global'' (Bronxville, N.Y.: Sarah Lawrence College) {{ISBN|978-0521791403}} prologue</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sayyid Qutb Influence Osama bin Laden?|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref><ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2014 |title=The Inclusive Dynamics of Islamic Universalism: From the Vantage Point of Sayyid Qutb's Critical Philosophy |journal=Comparative Philosophy |volume=5 |issue=1 |pages=29–54 |doi=10.31979/2151-6014(2014).050106 |doi-access=free }}</ref> Pogubljen je zbog navodnog sudjelovanja u zavjeri za atentat na predsjednika 1966. godine. Maududijeve političke ideje utjecale su na Sayyida Qutba. Poput Maududija, vjerovao je da je šerijat ključan za islam, pa je obnova njegovog punog provođenja bila od vitalnog značaja za svijet. Budući da šerijat nije bio u potpunosti provođen vijekovima, islam je "bio izumro već nekoliko vijekova".<ref>Qutb, Sayyid, ''Milestones'', The Mother Mosque Foundation, (1981), p. 11, 19</ref> Qutb je propovijedao da se muslimani moraju angažirati u dvostranom napadu: pridobijanju pojedinaca kroz miroljubivo [[Da'wa|propovijedanje islama]], ali i korištenjem "fizičke moći i džihada".<ref>Qutb, Sayyid, ''Milestones'', p.55</ref> Sila je bila neophodna jer "oni koji su uzurpirali Božiji autoritet" ne bi predali svoju moć prijateljskim ubjeđivanjem.<ref>Qutb, Sayyid, ''Milestones'', p.59</ref> Poput Homeinija, na kojeg je utjecao, vjerovao je da Zapad vodi opaki višestoljetni rat protiv islama.<ref>Qutb, Sayyid, ''Milestones'', pp.124, 116, 160</ref> === Šestodnevni rat (1967) === {{Glavni|Šestodnevni rat}} Poraz armija nekoliko arapskih država od [[Izrael|Izraela]] tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] označio je značajan trenutak u arapskom svijetu. Gubitak, zajedno s ekonomskom stagnacijom u tim zemljama, neki su pripisali sekularnom [[Arapski nacionalizam|arapskom nacionalizmu]] vladajućih režima. Ovaj period doživio je pad popularnosti i kredibiliteta sekularnih, socijalističkih i nacionalističkih ideologija, kao što su [[Baatizam]], [[Arapski socijalizam]] i arapski nacionalizam. Nasuprot tome, razni islamistički pokreti, i demokratski i antidemokratski, inspirisani ličnostima poput [[Abul Ala Maududi|Maududija]] i [[Sayyid Qutb|Sayyida Qutba]], počeli su dobijati utjecaj.<ref name="Mayer1">Mayer, p. 110</ref> === Iranska revolucija (1978–1979) === {{Glavni|Iranska revolucija}} {{Također pogledajte|Konsolidacija Iranske revolucije|Velayat-e Faqih}} Prva moderna "islamistička država" (s mogućim izuzetkom Zijinog Pakistana)<ref>"The Islamic Resurgence: Prospects and Implications" by Kemal A. Faruki, from ''Voices of Resurgent Islam'', ed. by John L. Esposito, OUP, (1983), p. 283</ref> uspostavljena je među [[Šiizam|šiitima]] u Iranu. U velikom šoku za ostatak svijeta, muslimanski i nemuslimanski, revolucija predvođena [[Ajatolah|ajatolahom]] [[Ruhollah Khomeini|Ruhollahom Homeinijem]] srušila je sekularnu, naftom bogatu, dobro naoružanu i proameričku monarhiju šaha [[Mohammad Reza Pahlavi|Muhammeda Reze Pahlavija]]. Revolucija je bila "neosporna korjenita promjena";<ref name="Parvaz-shook-2014">{{cite news |last1=Parvaz |first1=D. |title=Iran 1979: the Islamic revolution that shook the world |url=https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |access-date=22 May 2023 |publisher=Al Jazeera|date=11 February 2014 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174248/https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |url-status=live }}</ref> islamizam je bio tema ograničenog utjecaja i interesa prije 1979. godine, ali nakon revolucije, "niko unutar muslimanskog svijeta ili izvan njega" nije ostao nesvjestan militantnog islama.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106"/> Entuzijazam za iransku revoluciju u muslimanskom svijetu mogao je biti intenzivan;{{NoteTag|Čak i nakon što je neprijateljstvo između sunita i šiita eskaliralo, iranske vođe su često "išle direktno na stvari koje ih čine vrlo nepopularnim na Zapadu, a vrlo popularnim na arapskim ulicama. Tako je iranski predsjednik [Mahmoud] Ahmadinejad počeo napadati Izrael i dovoditi u pitanje holokaust."<ref>[http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 'Removing Saddam strengthened Iran'] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605124425/http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 |date=5 June 2011 }}</ref>}} a bilo je mnogo razloga za optimizam među islamistima izvan Irana. Homeini je provodio islamski zakon.<ref name="Ataie-LSE-2021">{{cite web |last1=Ataie |first1=Mohammad |last2=Lefèvre |first2=Raphaël |last3=Matthiesen |first3=Toby |title=How Iran's 1979 Revolution Affected Sunni Islamists in the Middle East |url=https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |website=London School of Economics Blog |access-date=22 May 2023 |date=26 April 2021 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174249/https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |url-status=live }}</ref> Bio je zainteresiran za panislamsko (i panislamističko) jedinstvo i uložio je napore da "premosti jaz" između šiita i sunita, proglasivši "dopuštenim šiitima da klanjaju iza sunitskih imama",<ref>{{cite web |url-status=deviated |url=http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout#9 |website=IslamOnline |title=Frequently Asked Questions on Iran |archive-url= https://web.archive.org/web/20091107074118/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout |archive-date=7 November 2009 }}</ref> i zabranivši šiitima da "kritiziraju halife koji su prethodili [[Alija ibn Ebu-Talib|Aliji]]" (koje suniti poštuju, ali ne i šiiti).<ref>Ansari, Hamid, ''The Narrative of Awakening'', The Institute for the Compilation and Publication of the works of the Imam Khomeini, (no date), p.253</ref> Islamska Republika je također umanjila značaj šiitskih rituala (kao što je [[Dan Ašure]]) i svetišta {{NoteTag| Homeini nikada nije predsjedavao niti posjećivao šiitska svetišta,<ref name="Nasr, Shia Revival, 135">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 135</ref> (smatra se jer je vjerovao da islam treba biti o [[Šerijat|islamskom zakonu]],<ref name="Nasr, Shia Revival, 135"/> a njegova revolucija (u koju je vjerovao) bila je od "jednakog značaja" kao [[Bitka kod Kerbele]] u kojoj je [[Husejn ibn Ali|imam Husejn]] postao šehid).<ref name="Nasr, Shia Revival, 136">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 136</ref>}} Prije revolucije, Homeinijevi sljedbenici (kao što je današnji [[Vrhovni vođa Irana]], [[Ali Khamenei]]), prevodili su i zastupali djela džihadističkog teoretičara Muslimanskog bratstva, [[Sayyid Qutb|Sayyida Qutba]],{{sfn|Khalaji|2009}} i drugih sunitskih islamista/revivalista.{{sfn|Khalaji|2009}} Međutim, ova kampanja nije nadživjela njegovu smrt. Kako su prethodno pokorni šiiti (obično manjine) postajali odlučniji, suniti su vidjeli uglavnom "šiitske spletke" i izazov sunitskoj dominaciji.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 143-4</ref> "Ono što je uslijedilo bila je borba sunita protiv šiita za dominaciju, i postala je intenzivna."<ref name="Nasr, revival, 148-9">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 148-9</ref> Netrpeljivost između dvije sekte u Iranu i njegovim susjedima je sistemska od 2014. godine,<ref>{{cite news|author=Paul Vallely|date=19 February 2014|title=The vicious schism between Sunni and Shia has been poisoning Islam for 1,400 years – and it's getting worse|work=The Independent|location=London|url=https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|access-date=2 March 2014|archive-date=24 May 2022|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|url-status=live}}</ref> s hiljadama ubijenih u sektraškim borbama u Iraku i Pakistanu.<ref name="CFR-Tensions-1979-2021">{{cite news |title=1979 – 2021 Modern Sunni-Shia Tensions |url=https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |access-date=22 May 2023 |agency=Council on Foreign Relations |archive-date=25 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231025054157/https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |url-status=live }}</ref> Sliku revolucije su također ukaljali "čistke, pogubljenja i zvjerstva",<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad'', Harvard University Press, (2002), p. 118</ref> te periodični i sve rašireniji [[Protesti povodom smrti Mahse Amini|domaći nemiri i protesti]] mladih Iranaca. Među "najvažnijim nusproizvodima iranske revolucije" (prema Mehrzadu Boroujerdiju od 2014.) ubrajaju se "pojava [[Hezbollah|Hezbollaha]] u Libanu, moralni poticaj pružen šiitskim snagama u Iraku, regionalni hladni rat protiv Saudijske Arabije i Izraela, davanje islamskog prizvuka antiimperijalističkom i antiameričkom osjećaju na Bliskom istoku, te nenamjerno produbljivanje jaza između sunita i šiita".<ref name="Parvaz-shook-2014"/> Islamska Republika je također zadržala vlast u Iranu uprkos [[Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Irana|ekonomskim sankcijama SAD-a]], te je stvorila ili pomogla istomišljeničke šiitske terorističke grupe u Iraku ([[SCIRI]])<ref>Bakhash, Shaul, ''The Reign of the Ayatollahs'', Basic Books, (1984), p. 233</ref> i Libanu ([[Hezbollah]])<ref>"Hezbollah Shia group is coy about revealing the sums it has received from Iran. ... Reports have spoken of figures ranging from 10 to 15 million dollars per month, but it is possible that Hezbollah has received larger sums. It is only in recent years (after 1989) that Iran has decreased its aid." from: Jaber, Hala, ''Hezbollah: Born with a vengeance'', New York: Columbia University Press, (1997), p. 150</ref> (dvije muslimanske zemlje koje također imaju veliki procenat šiita). Kampanja za svrgavanje šaha predvođena Homeinijem imala je snažan klasni karakter (Homeini je propovijedao da šah produbljuje jaz između bogatih i siromašnih; osuđujući radničku klasu na život u siromaštvu, bijedi i teškom radu, itd.);<ref name=KEA1993:30/> a pristup "za selo i za siromašne"<ref name="Isfahani-economy-2019">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=Iran's economy 40 years after the Islamic Revolution |url=https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=14 March 2019 |archive-date=22 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190622130650/https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |url-status=live }}</ref> doveo je do gotovo univerzalnog pristupa električnoj energiji i čistoj vodi,<ref name="Isfahani-40-Brookings">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=The Islamic Revolution at 40 |url=https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=12 February 2019 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174247/https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |url-status=live }}</ref> ali kritičari režima se žale na data, a neispunjena obećanja: "sinovi vođa revolucije i poslovne klase koja odlučuje raditi unutar pravila režima ... razmeću se svojim bogatstvom, vozeći luksuzne sportske automobile po Teheranu, objavljujući slike na Instagramu sa svojih skijanja i plaža širom svijeta, dok se siromašni i srednja klasa bore da prežive ili održe privid dostojanstvenog života" (prema Shadi Mokhtari).<ref name="Priborkin-40years-2019">{{cite web |last1=Priborkin |first1=Emily |title=40 Years Later: Iran after the Islamic Revolution |url=https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |website=American University |access-date=22 May 2023 |date=8 April 2019 |archive-date=10 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230310094340/https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |url-status=live }}</ref> Jedna obaveza (prema njegovim sljedbenicima, ako ne i iranskoj javnosti) koja je ispunjena jeste starateljstvo islamskog pravnika (''Velayat-e Faqih''). Ali umjesto jačanja islama i eliminacije sekularnih vrijednosti i praksi, "režim je uništio vjeru iranskog naroda u religiju" ("anonimni ekspert").<ref name="Priborkin-40years-2019"/> === Zauzimanje Velike džamije (1979) === {{Further|Opsada Velike džamije}} Snaga islamističkog pokreta očitovala se u događaju koji se mogao činiti sigurnim da okrene muslimansko javno mnijenje protiv [[Fundamentalizam|fundamentalizma]], ali se desilo upravo suprotno. Godine 1979. [[Mesdžidul-haram|Veliku džamiju]] u [[Meka|Meki]] u Saudijskoj Arabiji zauzela je naoružana fundamentalistička grupa i držala je duže od sedam dana. Deseci su ubijeni, uključujući mnoge hodočasnike prolaznike<ref>Wright, ''Sacred Rage'', (2001), p. 148</ref> u grubom kršenju jednog od najsvetijih mjesta u islamu (i onog gdje su oružje i nasilje strogo zabranjeni).<ref>{{cite web|url=http://www.ourdialogue.com/m22.htm |title=Masjid-ul-Haram: Sacred and forbidden |publisher=Ourdialogue.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420195838/http://www.ourdialogue.com/m22.htm |archive-date=20 April 2012 }}</ref><ref>Wright, Lawrence, ''The Looming Tower: Al Qaeda and the Road to 9/11''. New York: Knopf, (2006), pp. 103–04</ref> Umjesto da potakne reakciju protiv pokreta koji je inspirisao napadače, Saudijska Arabija, koja je već bila vrlo konzervativna, odgovorila je jačanjem svojih fundamentalističkih vjerodajnica s još više islamskih ograničenja. Uslijedile su oštre mjere protiv svega, od trgovaca koji se nisu zatvarali radi molitve i novina koje su objavljivale slike žena, do prodaje lutaka, plišanih medvjedića (slike živih bića smatraju se [[Haram|haramom]]) i hrane za pse (psi se smatraju nečistim).<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 155</ref> U drugim muslimanskim zemljama krivica i gnjev zbog zauzimanja nisu bili usmjereni protiv fundamentalista, već protiv najvećeg geopolitičkog neprijatelja islamskog fundamentalizma — Sjedinjenih Američkih Država. Ajatolah [[Ruhollah Khomeini|Homeini]] je potaknuo napade na američke ambasade kada je objavio: "Nije izvan nagađanja da je ovo djelo kriminalnog [[Američki imperijalizam|američkog imperijalizma]] i međunarodnog cionizma", uprkos činjenici da je predmet fundamentalističke pobune bila Kraljevina Saudijska Arabija, glavni saveznik Amerike u regionu. Antiameričke demonstracije uslijedile su na Filipinima, u Turskoj, Bangladešu, Indiji, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]], Pakistanu i Kuvajtu. Američku ambasadu u Libiji spalili su demonstranti skandirajući pro-homeinijevske slogane, a ambasada u [[Islamabad|Islamabadu]] u Pakistanu spaljena je do temelja.<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 149</ref> === Islamizacija Pakistana (1979) === Godine 1979, nakon puča Zia al-Haqa, vođa je uveo Hudud uredbe (''Hudood Ordinances''). Neki od ovih zakona i danas postoje u Pakistanu. === Sovjetska invazija na Afganistan (1979–1989) === [[Datoteka:October_87_-_Khalis-loyal_Muja.jpg|mini|Afganistanski mudžahedini iz [[Hezb-i Islami Khalis|Hezb-i Islamija]], 1986.]] Godine 1979. [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetski Savez je rasporedio svoju 40. armiju u Afganistan]], pokušavajući ugušiti islamsku pobunu protiv savezničkog marksističkog režima u [[Rat u Afganistanu (1978–danas)|Afganistanskom građanskom ratu]]. Sukob, u kojem su se osiromašeni muslimani starosjedioci ([[Mudžahedini|mudžahedini]]) borili protiv antireligijske supersile, podstakao je hiljade muslimana širom svijeta da pošalju pomoć, a ponekad i da sami odu da se bore za svoju vjeru. Predvodnik ovog panislamskog napora bio je palestinski učenjak [[Abdullah Yusuf Azzam]]. Iako je vojna efikasnost ovih "[[Afganistanski Arapi|afganistanskih Arapa]]" bila marginalna, procjenjuje se da je između 16.000<ref name=Atkins>{{cite book|last1=Atkins |first1=Stephen E.|author-link=Stephen E. Atkins|title=Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups|date=2004|publisher=Greenwood Publishing Group|page=[https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki/page/35 35] |url=https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki|url-access=registration |quote=abdullah azzam afghanistan. |access-date=5 October 2014|isbn=978-0-313-32485-7}}</ref> i 35.000 dobrovoljaca muslimana<ref name=Commins-174 /> došlo iz cijelog svijeta da se bori u Afganistanu.<ref name=Commins-174>{{cite book|last1=Commins|first1=David |title=The Wahhabi Mission and Saudi Arabia|url=https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm|url-access=registration|date=2006|publisher=I.B.Tauris & Co Ltd|location=London|page=[https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm/page/174 174]|quote=In all, perhaps 35,000 Muslim fighters went to Afghanistan between 1982 and 1992, while untold thousands more attended frontier schools teeming with former and future fighters.}}</ref><ref name=rashid-129>Rashid, Ahmed, ''Taliban: Militant Islam, Oil and Fundamentalism in Central Asia'' (New Haven, 2000), p. 129.</ref> Kada je Sovjetski Savez napustio marksistički Nedžibulahov režim i povukao se iz Afganistana 1989. godine (režim je konačno pao 1992.), pobjeda je kod mnogih muslimana viđena kao trijumf islamske vjere nad nadmoćnom vojnom silom i tehnologijom koji se može ponoviti drugdje. <blockquote>Džihadisti su stekli legitimitet i prestiž svojim trijumfom kako unutar militantne zajednice tako i među običnim muslimanima, kao i samopouzdanje da prenesu svoj džihad u druge zemlje u kojima su vjerovali da je muslimanima potrebna pomoć.<ref name=for-aff-bergen>{{cite magazine |url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=blowback revisited |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=2007-11-29 |magazine=Foreign Affairs |date=2005 |author=Peter Bergen}}</ref></blockquote> Sam raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine mnogi islamisti, uključujući Bin Ladena, vidjeli su kao poraz supersile od ruku islama. Povodom pomoći od šest milijardi dolara koju su dali SAD i pakistanske vojne obuke i obavještajne podrške mudžahedinima,<ref>{{cite news |title=How the CIA created Osama bin Laden |url=https://www.greenleft.org.au/node/24198 |date=19 September 2001 |newspaper=[[Green Left Weekly]] |access-date=9 January 2007 |archive-date=12 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912101441/https://www.greenleft.org.au/node/24198 |url-status=live }}</ref> bin Laden je napisao: "[S]AD nema spomena vrijednu ulogu" u "[[Raspad Sovjetskog Saveza|raspadu Sovjetskog Saveza]]... nego zasluga ide [[Allah|Bogu]] i mudžahedinima" Afganistana.<ref>{{cite web |url=http://www.anusha.com/osamaint.htm |title=bin Laden interview with Peter Arnett, March 1997 |publisher=Anusha.com |access-date=8 June 2012 |archive-date=18 August 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000818075220/http://www.anusha.com/osamaint.htm |url-status=live }}</ref> === Zaljevski rat (1990–1991) === {{Također pogledajte|Zaljevski rat}} Drugi faktor s početka 1990-ih koji je utjecao na radikalizaciju islamističkog pokreta bio je [[Zaljevski rat]], koji je doveo nekoliko stotina hiljada američkih i savezničkih nemuslimanskih vojnih lica na tlo Saudijske Arabije kako bi se stalo u kraj [[Saddam Hussein|Sadamovoj]] [[Okupacija Kuvajta|okupaciji Kuvajta]]. Prije 1990. Saudijska Arabija je igrala važnu ulogu u obuzdavanju mnogih islamističkih grupa koje su primale njenu pomoć. Ali kada je Sadam, sekularistički i [[Baatizam|baatistički]] diktator susjednog Iraka, napao Kuvajt (svog neprijatelja u ratu), zapadne trupe su došle da zaštite saudijsku monarhiju. Islamisti su optužili saudijski režim da je marioneta Zapada. Ovi napadi su odjeknuli kod konzervativnih muslimana, a problem nije nestao ni sa Sadamovim porazom, budući da su američke trupe ostale stacionirane u kraljevstvu, a razvila se i de facto saradnja s palestinsko-izraelskim mirovnim procesom. Saudijska Arabija je pokušala kompenzirati gubitak prestiža među ovim grupama represijom nad onim domaćim islamistima koji su je napadali (bin Laden je primarni primjer), te povećanjem pomoći islamskim grupama (islamističkim medresama širom svijeta, pa čak i pomaganjem nekim nasilnim islamističkim grupama) koje to nisu činile, ali je njen predratni utjecaj u korist umjerenosti uveliko smanjen.<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] pp. 205–17</ref> Jedan od rezultata toga bila je kampanja napada na vladine zvaničnike i turiste u [[al-Gama'a al-Islamiyya|Egiptu]], krvavi građanski rat u [[Spisak masakara tokom Alžirskog građanskog rata|Alžiru]] i teroristički napadi [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] koji su kulminirali [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. septembra]].<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] p. 207</ref> === Društveni i kulturni trijumf u 2000-im i 2010-im === Do početka dvadeset prvog vijeka, "riječ sekularno, oznaka koja se ponosno nosila" 1960-ih i 1970-ih, bila je "izbjegavana" i "korištena za ocrnjivanje" političkih neprijatelja u Egiptu i ostatku muslimanskog svijeta.<ref name="murphy-161"/> Islamisti su nadmašili malu sekularnu opoziciju u smislu "upornosti, hrabrosti", "preuzimanja rizika" ili "organizacionih vještina".<ref name="murphy-160"/> Godine 2002: <blockquote>Na Bliskom istoku i u Pakistanu religijski diskurs dominira društvima, medijima i razmišljanjem o svijetu. Radikalne džamije su se namnožile širom Egipta. Knjižarama dominiraju djela s religijskim temama... Zahtjev za šerijatom, uvjerenje da su njihove vlade [[Takfir|nevjerne islamu]] i da je islam odgovor na sve probleme, te sigurnost da je Zapad objavio [[Kontroverza o ratu protiv islama|rat islamu]]; to su teme koje dominiraju javnom raspravom. Islamisti možda ne kontroliraju parlamente ili vladine palače, ali su zaposjeli narodnu maštu.<ref>''The Age of Sacred Terror'' by Daniel Benjamin and Steven Simon, Random House, 2002, pp. 172–73</ref></blockquote> Istraživanja javnog mnijenja u raznim islamskim zemljama pokazala su da se značajna većina protivi grupama poput [[Islamska država Iraka i Levanta|ISIL-a]], ali također želi da religija igra veću ulogu u javnom životu.<ref>{{Cite news|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|title=Muslims and Islam: Key findings in the U.S. and around the world|date=22 July 2016|newspaper=Pew Research Center|access-date=11 November 2016|archive-date=18 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718103140/http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|url-status=live}}</ref> === "Postislamizam" === {{Također pogledajte|Postislamizam}} Do 2020. godine, otprilike 40 godina nakon islamskog svrgavanja iranskog šaha i zauzimanja Velike džamije od ekstremista, brojni posmatrači ([[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]], Mustafa Akyol, Nader Hashemi) primijetili su pad vitalnosti i popularnosti islamizma. Islamizam je bio idealiziran/utopijski koncept za poređenje s mračnom realnošću statusa quo, ali tokom više od četiri decenije nije uspio uspostaviti "konkretan i održiv nacrt za društvo" uprkos ponovljenim naporima (Olivier Roy);<ref name=Roy-2004>{{cite journal |last1=Sinanovic |first1=Ermin |title=[Book review] Post-Islamism: The Failure of Islamic Activism? |journal=International Studies Review |date=2005 |volume=7 |pages=433–436 |doi=10.1111/j.1468-2486.2005.00508.x |jstor=3699758 |url=https://www.jstor.org/stable/3699758 |access-date=30 December 2020 |archive-date=7 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103844/https://www.jstor.org/stable/3699758 |url-status=live }}</ref> i umjesto toga je ostavio nimalo inspirativne rezultate svog utjecaja na svijet (Nader Hashemi).<ref name="Hashemi-40-2021"/> Shodno tome, pored trenda ka umjerenosti islamističkih ili bivših islamističkih stranaka (kao što su [[Stranka prosperitetne pravde|PKS u Indoneziji]], [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|AKP u Turskoj]] i [[Svemalezijska islamska stranka|PAS u Maleziji]]) spomenutih gore, došlo je do društvene/religijske, a ponekad i političke reakcije protiv islamističke vladavine u zemljama poput Turske, Irana i Sudana (Mustafa Akyol).<ref name="Akyol-ruining">{{cite web |last1=Akyol |first1=Mustafa |title=How Islamists are Ruining Islam |url=https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |website=Hudson Institute |access-date=30 December 2020 |date=12 June 2020 |archive-date=15 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200615160745/https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |url-status=live }}</ref> Pišući 2020. godine, Mustafa Akyol tvrdi da postoji snažna reakcija mnogih muslimana protiv političkog islama, uključujući slabljenje religijske vjere — upravo onoga što je islamizam trebao ojačati. Sugerira da je ova reakcija protiv islamizma među muslimanskom omladinom proizašla iz svih "strašnih stvari" koje su se dogodile u arapskom svijetu u dvadeset prvom vijeku "u ime islama" — poput "sektraških građanskih ratova u [[Građanski rat u Siriji|Siriji]], [[Rat u Iraku (2013–2017)|Iraku]] i [[Građanski rat u Jemenu (2014–danas)|Jemenu]]".<ref name="Akyol-ruining"/> Ankete koje je proveo [[Arab Barometer]] u šest arapskih zemalja – Alžiru, Egiptu, Tunisu, Jordanu, Iraku i Libiji – otkrile su da "Arapi gube vjeru u religijske stranke i vođe". U periodu 2018–2019, u svih šest zemalja, manje od 20% upitanih da li vjeruju islamističkim strankama odgovorilo je potvrdno. Taj procenat je pao (u svih šest zemalja) u odnosu na period 2012–2014, kada je postavljeno isto pitanje. Posjećenost džamijama je također opala za više od 10 poena u prosjeku, a udio onih Arapa koji sebe opisuju kao "nereligiozne" skočio je sa 8% u 2013. na 13% u 2018–2019.<ref>{{cite news |title=Arabs are Losing Faith in Religious Parties and Leaders |newspaper=The Economist |date=5 December 2019 |url=https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |access-date=4 May 2021 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005093023/https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> U Siriji Sham al-Ali izvještava o "rastućem otpadništvu od vjere među sirijskom omladinom".<ref>{{cite web |author=Sham al-Ali |title=On Rising Apostasy Among Syrian Youths |work=Al-Jumhuriya |date=22 August 2017 |url=https://www.aljumhuriya.net/en/al-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |access-date=4 May 2021 |archive-date=22 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122153843/https://www.aljumhuriya.net/en/al-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> Pišući 2021. godine, Nader Hashemi napominje da u Iraku, Sudanu, Tunisu, Egiptu, Gazi, Jordanu i drugim mjestima gdje su islamističke stranke došle na vlast ili vodile kampanju, "stoji jedna opšta tema. Narodni prestiž političkog islama ukaljan je njegovim iskustvom s državnom moći."<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21">{{cite news |last1=Zakaria |first1=Fareed |title=Opinion: Ten years later, Islamist terrorism isn't the threat it used to be |url=https://www.washingtonpost.com/opinions/global-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |access-date=4 May 2021 |newspaper=The Washington Post|date=29 April 2021 |archive-date=16 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211116153800/https://www.washingtonpost.com/opinions/global-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |url-status=live }}</ref><ref name="Hashemi-40-2021">{{cite journal |last1=Hashemi |first1=Nader |title=Political Islam: A 40 Year Retrospective |journal=Religions |date=2021 |volume=12 |issue=2 |page=130 |doi=10.3390/rel12020130 |doi-access=free }}</ref> U Iranu se tvrdolinijaški ajatolah Mohammad-Taqi Mesbah Yazdi žalio: "Iranci izbjegavaju religijska učenja i okreću se sekularizmu."<ref>David Brooks, "This Is How Theocracy Shrivels", ''The New York Times'', 27 August 2021 </ref> Čak je i islamistički terorizam bio u opadanju i težio je da bude "lokalan" umjesto panislamski. Od 2021. godine Al-Kaida se sastojala od "gomile milicija" bez efikasne centralne komande (Fareed Zakaria).<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21"/></pre> == Kritike == {{Glavni|Kritika islamizma}} {{Također pogledajte|Kritika islama|Spisak kritičara islama}} [[Datoteka:"Freedom go to hell".jpg|mini|Dana 6. februara 2006. islamistički demonstrant u [[London]]u nosi natpis na kojem piše "Sloboda, idi u pakao"]] Islamizam, ili elementi islamizma, kritikovani su po brojnim osnovama, uključujući potiskivanje slobode izražavanja i individualnih prava, rigidnost, licemjerje, [[Antisemitizam u islamu|antisemitizam]],<ref>{{cite web |author=Wistrich, Robert S. |url=https://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |title=Anti-Semitism and Jewish destiny |work=The Jerusalem Post |date=20 May 2015 |access-date=26 May 2015 |archive-date=27 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527082212/http://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |url-status=live }}</ref> pogrešno tumačenje [[Kur'an]]a i [[Sunnet]]a, nedostatak istinskog razumijevanja islama i uvođenje novotarija ([[bid'at]]) – uprkos tome što islamisti proklamuju protivljenje svakoj takvoj inovaciji. == Stranke i organizacije == {{Main|Islamističke grupe}} {{Main|Spisak islamskih političkih stranaka|Islamski ekstremizam#Aktivne islamske ekstremističke grupe}} == Literatura == {{refbegin|30em}} === Knjige === * {{cite book |author-link=John Esposito |first=John |last=Esposito |title=Islam and Politics |edition=Četvrto |publisher=Syracuse University Press |year=1998 |place=Syracuse NY}} * {{cite book |first=Andrea |last=Mura |title=The Symbolic Scenarios of Islamism: A Study in Islamic Political Thought |url=https://www.routledge.com/products/9781472443892 |publisher=Routledge |year=2015 |place=London |access-date=11 February 2016 |archive-date=11 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311084048/https://www.routledge.com/products/9781472443892 |url-status=live }} * {{cite book |editor-first1=Yvonne |editor-last1=Yazbeck Haddad |editor-first2=John |editor-last2=Esposito |title=Islam, Gender, and Social Change |publisher=Oxford University Press |place=New York |year=1998}} * {{cite book |author-link=Fred Halliday |first=Fred |last=Halliday |title=Islam and the Myth of Confrontation |url=https://archive.org/details/islammythofconfr00hall_0 |url-access=registration |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=I.B. Tauris |year=2003 |isbn=9781850439592 }} * {{cite book|author-link=Riaz Hassan |last=Hassan |first=Riaz |title=Faithlines: Muslim Conceptions of Islam and Society |url=http://www.us.oup.com/us/catalog/general/subject/ReligionTheology/Islam/?view=usa&ci=9780195799309 |publisher=Oxford University Press |year=2002 }}{{dead link|date=February 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} * {{cite book |last=Hassan |first=Riaz |title=Inside Muslim Minds |publisher=Melbourne University Press |year=2008}} * {{cite book|last1=Kepel|first1=Gilles|title=Jihad: The Trail of Political Islam|url=https://archive.org/details/jihad00gill_0|url-access=registration|quote=Jihad: The Trail of Political Islam.|date=2002|publisher=Harvard University Press.|ref=GKJTPI2002|isbn=978-0674010901}} * {{cite book |author-link=Peter Mandaville |last=Mandaville |first=Peter |title=Transnational Muslim Politics |year=2007 |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge}} * {{cite book |editor-first1=Richard C. |editor-last1=Martin |editor-first2=Abbas |editor-last2=Barzegar |title=Islamism: Contested Perspectives on Political Islam |publisher=Stanford University Press |year=2010}} * {{cite book |author-link=Nazih Ayubi |first=Nazih |last=Ayubi |title=Political Islam |place=London |publisher=Routledge |year=1991}} * {{cite book |editor-last=Rashwan |editor-first=Diaa |title=The spectrum of Islamist movements |publisher=Schiler |year=2007}} * {{Cite book |last=Roy |first=Olivier |title=The Failure of Political Islam |date=1994 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge Massachusetts |translator-last=Volk |translator-first=Carol |trans-title=Echec de l'Islam Politique |ref=ORFPI1994 |isbn=978-0674291416}} * {{cite book |first=S. |last=Sayyid |title=A Fundamental Fear: Eurocentrism and Emergence of Islamism |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=Zed Press |year=2003}} * {{cite book |first1=Anders |last1=Strindberg |first2=Mats |last2=Wärn |title=Islamism |publisher=Polity Press |place=Cambridge, Malden MA |year=2011}} *Valentine, Simon Ross, Force and Fanaticism: Wahhabism in Saudi Arabia and Beyond, (2015), London/New York, Hurst & Co. * {{cite book |last1=Teti |first1=Andrea |last2=Mura |first2=Andrea |chapter=Sunni Islam and politics |title=Routledge Handbook of Religion and Politics |editor=Jeff Haynes |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge |year=2009}} * {{cite book |first=Frédéric |last=Volpi |title=Political Islam Observed |publisher=Hurst |year=2010}} * {{cite book |editor-first=Frédéric |editor-last=Volpi |title=Political Islam: A Critical Reader |publisher=Routledge |year=2011}} * {{cite book |last1=Sayej |first1=Caroleen Marji |title=Patriotic Ayatollahs: Nationalism in Post-Saddam Iraq |date=2018 |publisher=[[Cornell University Press]] |page=67 |location=Ithaca, NY |isbn=9781501714856 |doi=10.7591/cornell/9781501715211.001.0001 |url=https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |access-date=4 May 2022 |archive-date=20 September 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210920053737/https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Farzaneh |first1=Mateo Mohammad |title=Iranian Constitutional Revolution and the Clerical Leadership of Khurasani |date=Mart 2015 |publisher=[[Syracuse University Press]] |location=Syracuse, NY |isbn=9780815633884 |oclc=931494838 |url=https://press.syr.edu/supressbooks/467 }} * {{Cite book |last=Rosefsky Wickham |first=Carrie |title=[[The Muslim Brotherhood: Evolution of an Islamist Movement]] |year=2013 |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691163642}} === Časopisi === * {{Cite journal|last=Hermann|first=Denis|date=1 May 2013|title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|jstor=23471080|journal=Middle Eastern Studies|volume=49|issue=3|pages=430–453|doi=10.1080/00263206.2013.783828|s2cid=143672216|issn=0026-3206|access-date=4 May 2022|archive-date=5 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221005080847/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|url-status=live|url-access=subscription}} * {{cite book | last=Bayat | first=Mangol | title=Iran's First Revolution | publisher=Oxford University Press | date=1991 | isbn=978-0-19-506822-1}} * {{Cite journal|last=Nouraie|first=Fereshte M.|date=1975|title=The Constitutional Ideas of a Shi'ite Mujtahid: Muhammad Husayn Na'ini|url=https://www.jstor.org/stable/4310208|jstor=4310208|journal=Iranian Studies|volume=8|issue=4|pages=234–247|doi=10.1080/00210867508701501|issn=0021-0862|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121724/https://www.jstor.org/stable/4310208|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Martin|first=V. A.|date=April 1986|title=The Anti-Constitutionalist Arguments of Shaikh Fazlallah Nuri|url=https://www.jstor.org/stable/4283111|jstor=4283111|journal=Middle Eastern Studies|volume=22|issue=2|pages=181–196|doi=10.1080/00263208608700658|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121727/https://www.jstor.org/stable/4283111|url-status=live|url-access=subscription}} * {{Cite journal|last=Khalaji|first=Mehdi|date=27 November 2009|title=The Dilemmas of Pan-Islamic Unity|url=https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|journal=Current Trends in Islamist Ideology|volume=9|pages=64–79|access-date=5 June 2022|archive-date=7 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007064236/https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=24 May 2021|title=A Direct Flight to Revolution: Maududi, Divine Sovereignty, and the 1979-Moment in Iran|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=32|issue=2|pages=333–354|doi=10.1017/S135618632100033X|doi-access=free}} * {{Cite journal|last=Aziz|first=T. M.|date=May 1993|title=The Role of Muhammad Baqir al-Sadr in Shi'i Political Activism in Iraq from 1958 to 1980|url=https://www.jstor.org/stable/164663|journal=International Journal of Middle East Studies|volume=25|issue=2|pages=207–222|doi=10.1017/S0020743800058499|jstor=164663|s2cid=162623601|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121730/https://www.jstor.org/stable/164663|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=July 2014|title=Third Wave Shi'ism: Sayyid Arif Husain al-Husaini and the Islamic Revolution in Pakistan|url=https://www.jstor.org/stable/43307315|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=24|issue=3|pages=493–510|doi=10.1017/S1356186314000200|jstor=43307315|s2cid=161577379|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121722/https://www.jstor.org/stable/43307315|url-status=live}} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=Pioneers of Islamic Revival |date=1 November 2005 |publisher=[[Zed Books]] |location=London, UK |isbn=9781842776155 |url=https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=7 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007001215/https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |url-status=live }} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=An Islamic Utopian – A Political Biography of Ali Shari'ati |date=2000 |publisher=[[I.B. Tauris]] |location=London, NY |isbn=1860645526 |url=https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204114749/https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |url-status=live }} * {{Cite journal|last=Bohdan|first=Siarhei|date=Summer 2020|title="They Were Going Together with the Ikhwan": The Influence of Muslim Brotherhood Thinkers on Shi'i Islamists during the Cold War|url=https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|journal=The Middle East Journal|volume=74|issue=2|pages=243–262|doi=10.3751/74.2.14|s2cid=225510058|issn=1940-3461|access-date=5 June 2022|archive-date=26 March 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326035121/https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|url-status=live|url-access=subscription}} {{refend}} == Također pogledajte == {{columns-list|colwidth=20em|* [[Islam i sekularizam]] * [[Antizapadno raspoloženje]] * [[Anticionizam]] * [[Islamistički šiizam]] * ''[[Sukob civilizacija]]'' * [[Klerofašizam]] * [[Hindutva]] * [[Kršćanska desnica]] * [[Dominionizam]] * [[Islamizam (čvor)]] * [[Islamizam po državama]] }} {{clear}} === Napomene === {{NoteFoot}} == Reference == {{Reference}} {{Islamizam}} {{Islamske teme}} {{Političke ideologije}} {{Authority control}} [[Kategorija:Islamizam| ]] [[Kategorija:Kontroverze u vezi s islamom]] [[Kategorija:Političke ideologije]] [[Kategorija:Antiizraelsko raspoloženje]] [[Kategorija:Anticionizam]] [[Kategorija:Antiimperijalizam]] c2k96zgjikrugasj0nmtz7fvqu7msu4 3831167 3831162 2026-04-18T20:00:05Z Mmns21 170250 3831167 wikitext text/x-wiki {{Islam |related |width=21.5em}} '''Islamizam''' je raspon [[Religija|religijskih]] i [[Politika|političkih]] ideoloških pokreta koji smatraju da bi [[islam]] trebao utjecati na političke sisteme.<ref>{{Cite web |title=Islamizam |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/islamism |website=Cambridge dictionary}}</ref> Njegovi zagovornici vjeruju da je islam po svojoj prirodi politički te da je islam kao politički sistem superioran u odnosu na [[komunizam]], [[Liberalna demokratija|liberalnu demokratiju]], [[kapitalizam]] i druge alternative u postizanju pravednog, uspješnog društva.<ref>{{Cite web |last=Cox |first=Caroline |date=June 2003 |title=The 'West', Islam and Islamism |url=https://civitas.org.uk/pdf/cs29.pdf |access-date=28 November 2024 |website=Civitas: Institute for the Study of Civil Society}}</ref> Zagovornici islamizma, također poznati kao ''el-Islamijun'', obično su povezani s islamskim institucijama ili pokretima za društvenu mobilizaciju,<ref>{{Cite web |title=Islamism |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |access-date=25 August 2023 |website=Oxford Reference|archive-date=25 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230825061146/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |url-status=live }}</ref> naglašavajući provođenje ''[[šerijat]]a'',<ref name="eikmeier-2007">{{cite journal |last1=Eikmeier |first1=Dale |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism |journal=The US Army War College Quarterly: Parameters |date=2007 |volume=37 |issue=1 |pages=85–97 |doi=10.55540/0031-1723.2340|doi-access=free }}</ref> [[Panislamizam|panislamsko]] političko jedinstvo<ref name="eikmeier-2007" /> i stvaranje [[Islamska država|islamskih država]].<ref>Soage, Ana Belén. "Introduction to Political Islam." Religion Compass 3.5 (2009): 887–96.</ref> U svojoj originalnoj formulaciji, islamizam je opisivao ideologiju koja nastoji oživjeti islam do njegove nekadašnje asertivnosti i slave,<ref name="Burgat-IMiNA-1997" /> pročišćavajući ga od stranih elemenata, iznova potvrđujući njegovu ulogu u "društvenom i političkom, kao i ličnom životu";<ref name="Berman, S 2003, p. 258" /> i posebno "preuređujući vladu i društvo u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (tj. šerijatom).<ref name="BYERS-2013" /><ref name="shepard-1996-40" /><ref>{{Cite journal|last=Tibi|first=Bassam|date=1 March 2007|title=The Totalitarianism of Jihadist Islamism and its Challenge to Europe and to Islam|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=8|issue=1|pages=35–54|doi=10.1080/14690760601121630|issn=1469-0764|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Bale|first=Jeffrey M.|date=1 June 2009|title=Islamism and Totalitarianism|url=https://doi.org/10.1080/14690760903371313|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=10|issue=2|pages=73–96|doi=10.1080/14690760903371313|s2cid=14540501|issn=1469-0764|access-date=10 September 2021|archive-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806233015/https://doi.org/10.1080/14690760903371313|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> Prema najmanje jednom posmatraču (autorica [[Robin Wright (author)|Robin Wright]]), islamistički pokreti su "vjerovatno izmijenili Bliski istok više od bilo kojeg trenda otkako su moderne države stekle nezavisnost", redefinirajući "politiku, pa čak i granice".<ref name="WRIGHT-SHI-10-1015">{{cite journal|date=10 January 2015|title=A Short History of Islamism|url=http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|journal=Newsweek|last1=Wright|first1=Robin|access-date=23 December 2015|archive-date=23 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223165123/http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|url-status=live}}</ref> Drugi autor ([[Graham E. Fuller]]) zagovarao je širi pojam islamizma kao oblika [[politika identiteta|politike identiteta]], koja uključuje "podršku [muslimanskom] identitetu, autentičnosti, širem regionalizmu, preporodu [i] revitalizaciji zajednice."<ref name=Fuller-Future-21>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 21</ref> Centralne i istaknute ličnosti u islamizmu dvadesetog vijeka su [[Rašid Rida]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28">{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=23–28|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Hasan el-Bana|Hasan el-Bana]] (osnivač [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]]), [[Sejid Kutb]], [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudi]],<ref name=Fuller-Future-120>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 120 </ref> [[Ruholah Homeini|Ruholah Homeini]] (osnivač Islamske Republike Iran) i [[Hasan et-Turabi]].<ref>{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=38–40|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Sirija|Sirijski]] [[suniti|sunitski]] [[Ulema|klerik]] Muhamed Rašid Rida, vatreni protivnik [[vesternizacija|vesternizacije]], [[cionizam|cionizma]] i [[nacionalizam|nacionalizma]], zagovarao je sunitski internacionalizam kroz revolucionarnu obnovu [[Panislamizam|panislamskog]] [[hilafet]]a radi političkog ujedinjenja [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=270–271, 276–278, 280, 283–285, 295, 310–311 |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref><ref>{{Cite book |last=Milton-Edwards |first=Beverley |title=Islamic Fundamentalism since 1945 |publisher=Routledge: Taylor and Francis Group |year=2005 |isbn=0-415-30173-4 |location=New York |page=141 }}</ref> Rida je bio snažan eksponent islamskog avangardizma, vjerovanja da bi [[muslimanska zajednica]] trebala biti vođena klerikalnim elitama (''[[ulema]]''), koje su usmjeravale napore za vjersko obrazovanje i [[islamski preporod]].<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 }}</ref> Riḍina sinteza [[selefizam|selefizma]] i [[arabizam|arabizma]] te islamistički ideali snažno su utjecali na njegove učenike poput Hasana el-Banne,<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 |chapter=2: Iran and Egypt}}</ref><ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=280, 284–285, 295 |chapter=10: The Muslim Response |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref> [[Egipat|egipatskog]] učitelja koji je osnovao pokret [[Muslimansko bratstvo]], kao i na [[Muhamed Amin el-Husejni|Hadž Amina el-Husejnija]], [[anticionizam|anticionističkog]] [[veliki muftija Jerusalima|velikog muftiju Jerusalima]].<ref>{{Cite book |last=Pappe |first=Ilan |title=The Rise and Fall of a Palestinian Dynasty: The Husejnis 1700–1948 |publisher=University of California Press |year=2010 |isbn=978-0-520-26839-5 |location=Berkeley and Los Angeles, California, United States |pages=147–148 |translator-last=Lotan |translator-first=Yaer}}</ref> El-Banna i Mevdudi pozivali su na "[[Reformizam|reformističku]]" strategiju reislamizacije društva kroz društveni i politički aktivizam s [[Grassroots|osnovnog nivoa]].<ref name=ORFPI1994:24>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 24</ref><ref name="Ham">{{cite web |url=https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-politicel-islam/ |title=What most people get wrong about political Islam |author=Hamid, Shadi |date=1 October 2015 |access-date=2 December 2017 |archive-date=29 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929132235/https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-politicel-islam/ |url-status=live }}</ref> Drugi islamisti (El-Turabi) zagovornici su "[[revolucija|revolucionarne]]" strategije [[islamizacija|islamizacije]] društva kroz vršenje državne vlasti,<ref name=ORFPI1994:24/> ili (Sejid Kutb) za kombiniranje islamizacije s osnovnog nivoa s oružanom revolucijom. Izraz se primjenjuje na nevladine reformske pokrete, političke stranke, milicije i revolucionarne grupe.<ref name=Nugent-Wapo-23-6-2014>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |title=What do we mean by Islamist? |last1=Nugent |first1=Elizabeth |date=23 June 2014 |newspaper=The Washington Post|access-date=17 January 2023 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326012347/https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |url-status=live }}</ref> Sami islamisti preferiraju termine poput "islamski pokret"<ref>{{cite news|url=https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-politicel-islam|title=How credible is the claim of the failure of political Islam?|date=31 October 2013|author=Rashid Ghannouchi|newspaper=MEMO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304104630/https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-politicel-islam|archive-date=4 March 2016}}</ref> ili "islamski aktivizam" umjesto "islamizam", protiveći se insinuaciji da je islamizam išta drugo do obnovljen i oživljen islam.<ref name="ICG">{{cite web|title=Understanding Islamism |work=International Crisis Group |url=http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307123849/http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |archive-date=7 March 2013 |page=5}}</ref> Zbog njegovih konotacija u medijima, kritičari smatraju da taj termin može dovesti do islamofobije i stereotipizacije.<ref name="Poljarevic-def">{{cite encyclopedia|year=2015|title=Islamism|encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of Islam and Politics|publisher=Oxford University Press|url=https://www.academia.edu/6916999|access-date=1 February 2017|author=Emin Poljarevic|editor=Emad El-Din Shahin|quote=Islamism is one of many sociopolitical concepts continuously contested in scholarly literature. It is a neologism debated in both Muslim and non-Muslim public and academic contexts. The term "Islamism" represents a form of social and political activism grounded in the idea that public and political life should be guided by Islamic principles. In other words, Islamists are those who believe that Islam has an important role to play in a Muslim-majority society and seek to implement this belief.|archive-date=25 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220325062108/https://www.academia.edu/6916999|url-status=live}}</ref><ref name=Shepard>{{cite encyclopedia |author=William E. Shepard |author2=FranÇois Burgat |author3=James Piscatori |author4=Armando Salvatore |title=Islamism |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-access=subscription |quote=The term "Islamism/Islamist" has come into increasing use in recent years to denote the views of those Muslims who claim that Islam, or more specifically, the Islamic sharīʿah, provides guidance for all areas of human life, individual and social, and who therefore call for an "Islamic State" or an "Islamic Order." [...] Today it is one of the recognized alternatives to "fundamentalist", along with "political Islam" in particular. [...] Current terminology usually distinguishes between "Islam," [...] and "Islamism", referring to the ideology of those who tend to signal openly, in politics, their Muslim religion. [...] the term has often acquired a quasi-criminal connotation close to that of political extremism, religious sectarianism, or bigotry. In Western mainstream media, "Islamists" are those who want to establish, preferably through violent means, an "Islamic state" or impose sharīʿah (Islamic religious law)—goals that are often perceived merely as a series of violations of human rights or the rights of women. In the Muslim world, insiders use the term as a positive reference. In the academic sphere, although it is still debated, the term designates a more complex phenomenon. |isbn=9780195305135 |access-date=3 February 2017 |archive-date=4 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170204102032/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-status=live }}</ref> Istaknute islamističke grupe i stranke širom svijeta uključuju [[Muslimansko bratstvo]], tursku [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranku pravde i razvoja]], [[Hamas]], alžirski [[Islamski front spasa]], malezijsku [[Stranka nacionalnog povjerenja (Malezija)|Stranku nacionalnog povjerenja]], [[Džemat-e-islami]] u [[Džemat-e-islami Bangladeša|Bangladešu]] i [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Pakistanu]], te bosanskohercegovačku [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]].<ref>{{Cite book |last1=Abbas |first1=Tahir |url=https://books.google.com/books?id=r3N0DwAAQBAJ |title=Political Muslims: Understanding Youth Resistance in a Global Context |last2=Hamid |first2=Sadek |date=2019-02-11 |publisher=Syracuse University Press |isbn=978-0-8156-5430-8 |language=en}}</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], mnoge [[postislamizam|postislamističke]] struje postale su snažno uključene u demokratsku politiku,<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/><ref name="foreignpolicy1">{{cite web |url= https://foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |title= The New Islamists |first= Olivier |last= Roy |publisher= foreignpolicy.com |date= 16 April 2012 |access-date= 7 March 2017 |archive-date= 9 October 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141009193849/http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |url-status= dead }}</ref> dok su druge iznjedrile "najagresivniju i najambiciozniju islamističku [[Milicija|miliciju]]" do sada, poput [[Islamska država|Islamske države]] Iraka i Levanta (ISIL).<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/> Većina islamista odbacila je ISIL kao bogohulan.<ref>{{Cite web |title=Suspected ISIL chief killed in Syria, says Turkish president |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/5/1/erdogan-says-turkey-has-killed-suspected-isil-leader |access-date=2024-11-28 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> == Terminologija == Izvorno se termin ''islamizam'' koristio jednostavno u značenju religije islama, a ne kao ideologija ili pokret. Prvi put se pojavio u engleskom jeziku kao ''Islamismus'' godine 1696., a kao ''Islamism'' godine 1712.<ref name=OED>{{cite web|title= Islamism, n.|url= http://www.oed.com/view/Entry/99982|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 27 December 2012|archive-date= 29 November 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20141129015810/http://www.oed.com/view/Entry/99982|url-status= live}}</ref> Termin se pojavljuje u odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]] u slučaju ''In Re Ross'' (1891). Do prijelaza u dvadeseti vijek počeo ga je potiskivati kraći i isključivo arapski termin "islam", a do 1938. godine, kada su orijentalisti završili djelo ''[[Enciklopedija islama]]'', čini se da je ''islamizam'' gotovo nestao iz engleske upotrebe.<ref>{{cite web|title= Islamism, n. Frequency|url= https://www.oed.com/dictionary/islamism_n?tab=frequency|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 2024-11-24}}</ref> Termin je ostao "praktično odsutan iz rječnika" naučnika, pisaca ili novinara sve do [[Iranska revolucija|Iranske islamske revolucije]] iz 1978. i 1979. godine, koja je u Iran donijela koncept "islamske vlade" [[Ruholah Homeini|ajatolaha Homeinija]].<ref>{{cite journal |title=What is Islamism? The History and Definition of a Concept |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |volume=8 |issue=1 |date=March 2007 |access-date=17 January 2023 |author=Mehdi Mozaffari |url=https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |archive-date=1 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201101050824/https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |url-status=live }}</ref> Ova nova upotreba pojavila se bez uzimanja u obzir načina na koji se termin ''islamista'' već koristio u tradicionalnoj arapskoj nauci u teološkom smislu, odnoseći se na religiju islama, a ne na političku ideologiju. U hereziografskim, teološkim i historijskim djelima, poput poznate enciklopedije [[Ebu-l-Hasan el-Eš'ari|el-Eš'arija]] ''[[Mekalatu-l-islamijjin]]'' (''Mišljenja islamista''), islamista se odnosi na svaku osobu koja sebe pripisuje islamu, a da tu pripadnost ni ne potvrđuje ni ne negira. Ako se koristi dosljedno, koristi se radi nepristrasnosti, ali ako se koristi u odnosu na određenu osobu ili grupu posebno bez drugih, to implicira da je autor nesiguran treba li potvrditi ili negirati njihovu pripadnost islamu, ili pokušava insinuirati svoje neodobravanje te pripadnosti bez kontroverze.<ref>{{Cite web |title=تأملات في معنى مصطلح إسلامي |url=https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AYARI |first=Badreddine |date=19 July 2012 |title=بين المسلم والاسلامى:مصطلح ( اسلامى) بين الاجتهاد والبدعة |url=https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%d8%a8%d9%8a%d9%86-%d8%a7%d9%84%d9%85%d8%b3%d9%84%d9%85-%d9%88%d8%a7%d9%84%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89%d9%85%d8%b5%d8%b7%d9%84%d8%ad-%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89-%d8%a8%d9%8a%d9%86/ |access-date=4 May 2023 |website=الموقع الرسمي للدكتور صبري محمد خليل خيري |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%D8%A8%D9%8A%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85-%D9%88%D8%A7%D9%84%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89-%D8%A8%D9%8A%D9%86/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=admin |date=31 March 2021 |title=الفرق بين "المسلمين" و"الإسلاميين" |url=http://alharakalseyasi.com/4921/ |access-date=4 May 2023 |website=صحيفة الحراك السياسي |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/http://alharakalseyasi.com/4921/ |url-status=usurped }}</ref><ref>{{Cite web |last=Nawal.Alali |title=إسلامي أو إسلاموي: نقلات فوق رقعة من المصطلحات |url=https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |access-date=4 May 2023 |website=alaraby.co.uk/ |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504090936/https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=" مسلم " أم " إسلامي " أم "إسلاموي " .. أين الصواب ..؟ |url=https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |website=الشروق |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085433/https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |url-status=live }}</ref> Nasuprot tome, nazivanje osobe [[musliman|muslimanom]] ili [[Kafir|kafirom]] implicira eksplicitnu potvrdu ili negaciju pripadnosti te osobe islamu. Kako bi izbjegli problem koji proizlazi iz konfuzije između zapadne i arapske upotrebe termina islamista, arapski novinari izmislili su termin ''islamawi'' (''islamijanski'') umjesto ''islami'' (''islamistički'') za označavanje političkog pokreta, iako se taj termin ponekad kritizira kao [[Gramatika|gramatički]] neispravan.<ref>{{Cite web |last=Ali el-Juzu |first=Mustafa |title=زيادة الألف والواو في النسبة |url=https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |url-status=live }}</ref> === Definicije === Islamizam je definisan kao: * "uvjerenje da bi islam trebao voditi društveni i politički, kao i lični život" ([[Sheri Berman]]);<ref name="Berman, S 2003, p. 258">{{cite journal |last=Berman |first=Sheri |title=Islamism, Revolution, and Civil Society |journal=Perspectives on Politics |volume=1 |issue=2 |year=2003 |page=258 |doi=10.1017/S1537592703000197|s2cid=145201910 }}</ref> * uvjerenje da bi islam trebao utjecati na političke sisteme ([[Cambridge Advanced Learner's Dictionary|Cambridge rječnik engleskog jezika]]);<ref>{{Cite web|url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/islamism|title=Islamism |work=Cambridge English Dictionary}}</ref> * "[islamska] ideologija koja vodi društvo u cjelini i koja [poučava] da zakon mora biti u skladu sa [[Šerijat|islamskim šerijatom]]", (W. E. Shepard);<ref name=shepard-1996-40>Shepard, W. E. ''Sejid Kutb and Islamic Activism: A Translation and Critical Analysis of Social Justice in Islam''. Leiden, New York: E.J. Brill. (1996). p. 40</ref> * kombinacija dva ranije postojeća trenda: ** pokreta za oživljavanje vjere, oslabljene "stranim utjecajem, političkim oportunizmom, moralnom labavošću i zaboravljanjem svetih tekstova";<ref name=ORFPI1994:4>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 4</ref> ** novijeg pokreta protiv imperijalizma/kolonijalizma, koji se pretvorio u jednostavniji antivesternizam; koji su ranije prihvatali ljevičari i nacionalisti, ali čije su se pristalice okrenule islamu;<ref name=ORFPI1994:4/> * oblik "religizirane politike" i primjer [[vjerski fundamentalizam|vjerskog fundamentalizma]] koji zamišlja islamsku zajednicu koja traži globalnu hegemoniju za svoje vrijednosti ([[Bassam Tibi]]);<ref>{{cite book|author=Bassam Tibi|author-link=Bassam Tibi|title=Islamism and Islam|url=https://books.google.com/books?id=HyEyLXcIXgUC&pg=PA22|publisher=Yale University Press|year=2012|page=22|isbn=978-0300160147}}</ref> * "politički pokret koji favorizira preuređenje vlade i društva u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (stilski priručnik [[Associated Press]]a);<ref name="BYERS-2013">{{cite news |last1=Byers |first1=Dylan |title=AP Stylebook revises 'Islamist' use |url=https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |access-date=6 February 2023 |agency=Politico |date=5 April 2013 |archive-date=3 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230603060733/https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |url-status=live }}</ref><ref name=cair-5-4-2013/> * politička ideologija koja nastoji primijeniti islamska načela i norme kao općeprimjenjiva pravila za ponašanje ljudi; i čiji pristalice teže državi zasnovanoj na islamskim vrijednostima i zakonima (šerijat) te odbacuju zapadne vodeće principe, poput slobode mišljenja, slobode štampe, umjetničke slobode i slobode vjeroispovijesti (Thomas Volk);<ref name="Volk-KAS-2015-1">{{cite journal |last1=Volk |first1=Thomas |title=Islam – Islamism Clarification for turbulent times |journal=Konrad Adenauer Stiftung FACTS & FINDINGS |date=February 2015 |issue=164 |page=1 |url=http://www.jstor.com/stable/resrep10078 |access-date=6 February 2023}}</ref> * širok skup političkih ideologija koje koriste islamske simbole i tradicije i crpe inspiraciju iz njih u potrazi za društvenopolitičkim ciljem – poznat i kao "politički islam" ([[Encyclopædia Britannica|Britannica]]);<ref name="Zeidan-EB">{{cite web |last1=Zeidan |first1=Adam |title=Islamism |url=https://www.britannica.com/topic/Islamism |website=Encyclopædia Britannica |access-date=15 January 2023 |archive-date=5 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200605040447/https://www.britannica.com/topic/Islamism |url-status=live }}</ref> * "[...] [postalo je skraćenica za] 'muslimane koji nam se ne sviđaju.'" ([[Vijeće za američko-islamske odnose]] – u žalbi na raniju definiciju AP-a o islamistima);<ref name=cair-5-4-2013>{{cite web|title=You are here: Home Press Center Press Releases CAIR Condemns Series of Terror Attacks in France, Tunisia and Kuwait CAIR Welcomes AP Stylebook Revision of 'Islamist'|url=https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|website=Council on American-Islamic Relations (CAIR)|access-date=29 June 2015|date=5 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907184257/https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|archive-date=7 September 2015|url-status=dead}}</ref> ** "zapadni popularni diskurs općenito koristi 'islamizam' kada se raspravlja o negativnom ili 'onome što je loše' u muslimanskim zajednicama. S druge strane, označitelj 'islam' rezerviran je za pozitivno ili neutralno." (David Belt).<ref name="Belt-2009">{{cite journal |last1=Belt |first1=David |title=Islamism in Popular Western Discourse |journal=Policy Perspectives |date=July–December 2009 |volume=6 |issue=2 |pages=1–20 |jstor=42909235 |url=https://www.jstor.org/stable/42909235 |access-date=6 February 2023 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206182535/https://www.jstor.org/stable/42909235 |url-status=live }}</ref> * pokret toliko širok i fleksibilan da dopire do "svega za svakoga" u islamu, čineći ga "neodrživim" (Tarek Osman);<ref name=Osman.p111/> ** alternativni pružatelj socijalne skrbi siromašnim masama; ** ljuta platforma za razočarane mlade; ** glasan poziv koji najavljuje "povratak čistoj religiji" onima koji traže identitet; ** "progresivna, umjerena vjerska platforma" za bogate i liberalne; ** "[...] i u ekstremima, nasilno sredstvo za odbijače i radikale;<ref name=Osman.p111>Osman, Tarek, ''Egypt on the brink'', 2010, p. 111</ref> * islamski "pokret koji traži kulturnu diferencijaciju od Zapada i ponovno povezivanje s pretkolonijalnim simboličkim univerzumom" ([[François Burgat]]);<ref name=Burgat-IMiNA-1997>Burgat, François, "The Islamic Movement in North Africa", U of Texas Press, 1997, pp. 39–41, 67–71, 309</ref> * "aktivno isticanje i promicanje uvjerenja, propisa, zakona ili politika za koje se smatra da su islamskog karaktera" ([[Međunarodna krizna grupa]]);<ref name="ICG"/> * pokret "muslimana koji se oslanjaju na vjerovanje, simbole i jezik islama kako bi inspirirali, oblikovali i oživjeli političku aktivnost"; koji može sadržavati umjerene, tolerantne, miroljubive aktiviste ili one koji "propovijedaju netoleranciju i podržavaju nasilje" ([[Robert Pelletreau]]);<ref>{{cite web |url=http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |author=Robert H. Pelletreau, Jr. |title=Dealing with the Muslim Politics of the Middle East:Algeria, Hamas, Iran |archive-url=https://web.archive.org/web/20171010091754/http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |archive-date=10 October 2017 |work=Council on Foreign Relations |date=8 May 1996}}</ref> * "svi oni koji nastoje islamizirati svoju okolinu, bilo u odnosu na svoje živote u društvu, svoje porodične okolnosti, ili radno mjesto..." ([[Olivier Roy]]).<ref name=cwdi-viii>{{cite book|last1=Roy|first1=Olivier|last2=Sfeir|first2=Antoine|title=The Columbia World Dictionary of Islamism|date=2007|publisher=Columbia University Press.|page=viii|url=https://books.google.com/books?id=rNrMilgHKKEC&q=principles%20of%20%20islamism&pg=PR8|access-date=15 December 2015|isbn=978-0231146401}}</ref> === Odnos islama i islamizma === {{further|Politički aspekti islama}} [[Datoteka:A public demonstration demanding Sharia in Britain.jpg|mini|upright=1.3|Javne demonstracije islamista u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za [[šerijat]], oktobar 2009.]] Islamisti jednostavno vjeruju da je njihov pokret ili ispravljena verzija ili oživljavanje [[islam]]a, ali drugi smatraju da je islamizam moderna devijacija od islama koju bi trebalo ili osuditi ili odbaciti. Pisac za [[Međunarodna krizna grupa|Međunarodnu kriznu grupu]] tvrdi da je "koncept 'političkog islama'" američka tvorevina stvorena da objasni [[Iranska revolucija|Iransku islamsku revoluciju]], ignorirajući činjenicu da je (prema piscu) islam po definiciji politički. Zapravo je [[Politički kvijetizam|kvijetistički]]/nepolitički islam, a ne islamizam, onaj koji zahtijeva objašnjenje, a koje autor daje nazivajući ga historijskom slučajnošću "kratkotrajne ere vrhunca sekularnog arapskog nacionalizma između 1945. i 1970. godine".<ref name="ICGUnderstandingIslam">{{cite web|title=Understanding Islamism|url=http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.pdf|publisher=[[International Crisis Group]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100808200810/http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.ashx|archive-date=8 August 2010|date=2 March 2005|url-status=dead}}</ref> Hayri Abaza tvrdi da neuspjeh u razlikovanju islama od islamizma navodi mnoge na Zapadu da to dvoje izjednačavaju; oni misle da podržavanjem neliberalnih islamskih (islamističkih) režima poštuju islam, na štetu onih koji traže [[sekularizam|odvajanje religije od politike]].<ref>{{cite news|url=http://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|title=Is It Islamic or Islamist?|date=22 October 2010|newspaper=Newsweek|author=Hayri Abaza|access-date=12 March 2014|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004035508/https://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|url-status=live}}</ref> Drugi izvor razlikuje islamiste od islama naglašavajući činjenicu da se islam "odnosi na religiju i [[islamska kultura|kulturu]] koja postoji [[Historija islama|više od milenija]]", dok je islamizam "političko-religijski fenomen povezan sa velikim događajima u dvadesetom vijeku". Islamisti su se, barem povremeno, definirali kao "islamiyyoun/islamisti" kako bi se razlikovali od "muslimun/muslimana".<ref>''Final Report of the National Commission on Terrorist Attacks Upon the United States, The 9/11 Commission Report'', W.W. Norton & Company, New York, (2004), str. 562</ref> [[Daniel Pipes]] opisuje islamizam kao modernu ideologiju koja duguje više evropskim utopijskim političkim ideologijama i "izmima" nego tradicionalnoj islamskoj religiji.<ref>{{cite journal|url=http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|title=Islam and Islamism: Faith and Ideology|date=1 March 2000|journal=The National Interest|issue=Spring 2000|author=Daniel Pipes|access-date=12 March 2014|author-link=Daniel Pipes|archive-date=12 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512141047/http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|url-status=live}}</ref> Prema Salmanu Sejidu, "islamizam nije zamjena za islam na način na koji bi se moglo tvrditi da su [[komunizam]] i [[fašizam]] sekularizirane zamjene za kršćanstvo". Umjesto toga, to je "sazviježđe političkih projekata koji nastoje pozicionirati islam u središte bilo kojeg [[društveni poredak|društvenog poretka]]".<ref>{{Cite book |last=Sejid |first=Salman |title=Recalling the Caliphate: Decolonisation and World Order |publisher=Hurst |year=2014 |location=London |pages=9}}</ref> == Ideologija == === Islamski preporod === {{further|Islamski preporod}} [[Datoteka:A public demonstration calling for Sharia Islamic Law in Maldives 2014.jpg|mini|upright=1.3|Demonstranti islamisti nose natpise na kojima piše "Islam će dominirati svijetom" i "Dovraga s demokratijom" na [[Maldivi|Maldivima]], septembar 2014.]] Moderno oživljavanje islamske pobožnosti i privlačnost islamskih stvari može se pratiti do nekoliko događaja. Do kraja Prvog svjetskog rata, smatralo se da većinom država sa muslimanskom većinom dominiraju zapadne države sa kršćanskim sklonostima. Ponuđena objašnjenja bila su: da su tvrdnje islama lažne i da je kršćanski ili postkršćanski Zapad konačno smislio drugi sistem koji je superioran; ili da je islam propao zato što nije bio vjeran sebi. Budući da su muslimani preferirali drugo objašnjenje, od vjernika se tražilo udvostručenje vjere i pobožnosti kako bi se taj trend preokrenuo.<ref>Edward Mortimer in ''Faith and Power: The Politics of Islam'', in Wright, ''Sacred Rage'', Simon & Schuster, (1985), str. 64–66</ref> Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenule su tajne i javne kampanje za ohrabrivanje i jačanje islamskih fundamentalista na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi i južnoj Aziji. Ti islamski fundamentalisti smatrani su zaštitom od potencijalne ekspanzije [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i protutežom [[nacionalizam|nacionalističkim]] i [[socijalizam|socijalističkim]] pokretima koji su smatrani prijetnjom interesima zapadnih nacija.<ref>{{Cite book |last=Dreyfuss |first=Robert |title=Devil's game: how the United States helped unleash fundamentalist Islam |date=2005 |publisher=A Holt Paperback |isbn=978-0-8050-7652-3 |series=The American empire project |location=New York|pages=1–4}}</ref><ref>{{Cite book |last=Davidson |first=Christopher M. |title=Shadow Wars: The Secret Struggle for the Middle East |date=2016 |publisher=Oneworld Publications |isbn=978-1-78607-002-9 |location=La Vergne|pages=43–45}}</ref><ref>{{Cite book |last=Curtis |first=Mark |title=Secret affairs: Britain's collusion with radical Islam |date=2012 |publisher=Serpent's Tail |isbn=978-1-84668-764-8 |edition=New updated version |location=London|pages=65–68}}</ref> Prema nekim procjenama, između šezdesetih godina dvadesetog vijeka i 2016. godine, Saudijci su usmjerili više od 100 milijardi američkih dolara za širenje [[vehabizam|vehabijskog islama]].<ref>{{Cite news |date=2016-01-30 |title='Tsunami of money' from Saudi Arabia funding 24,000 Pakistan madrassas |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/world-news/tsunami-of-money-from-saudi-arabia-funding-24000-pakistan-madrassas/articleshow/50781972.cms?from=mdr |access-date=2026-01-26 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> Prema [[Politikologija|politikologu]] Alexu Alexievu, poticaj za [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] od strane Saudijske Arabije bio je "najveća svjetska [[propaganda|propagandna kampanja]] ikada organizirana"<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref>. [[David A. Kaplan]] to je opisao kao "bacanje u sjenu [[Aktivne mjere|sovjetskih propagandnih napora]] na vrhuncu Hladnog rata".<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref> U intervjuu za The Washington Post godine 2018., [[Mohammed bin Salman]], de facto vladar Saudijske Arabije, rekao je da je saudijsko [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] "ukorijenjeno u Hladnom ratu, kada su saveznici tražili od Saudijske Arabije da iskoristi svoje resurse kako bi spriječila prodor [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u muslimanske zemlje."<ref>{{Cite news |date=2018-03-23 |title=Saudi prince denies Kushner is ‘in his pocket’ |url=https://www.washingtonpost.com/world/nationel-security/saudi-prince-denies-kushner-is-in-his-pocket/2018/03/22/701a9c9e-2e22-11e8-8688-e053ba58f1e4_story.html |access-date=2026-01-26 |work=The Washington Post |language=en-US |issn=0190-8286}}</ref> Godine 2013., [[Evropski parlament]] identificirao je [[vehabizam]] kao glavni izvor globalnog terorizma.<ref>{{Cite news |last=Reporters |first=Telegraph |date=2016-03-29 |title=What is Wahhabism? The reactionary branch of Islam from Saudi Arabia said to be 'the main source of global terrorism' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/03/29/what-is-wahhabism-the-reactionary-branch-of-islam-said-to-be-the/ |access-date=2026-01-26 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> Veza između nedostatka islamskog duha i nedostatka pobjede naglašena je katastrofalnim porazom armija koje su predvodili arapski nacionalisti u borbi protiv Izraela pod sloganom "Zemlja, more i zrak" u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] iz 1967. godine, u usporedbi s (percipiranom) zamalo pobjedom u [[Jomkipurski rat|Jomkipurskom ratu]] šest godina kasnije. U tom ratu vojni slogan bio je "Bog je najveći".<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 64–66</ref> Uporedo s Jomkipurskim ratom dogodio se i [[Naftna kriza 1973.|arapski naftni embargo]], gdje je dramatična odluka (muslimanskih) zemalja proizvođača nafte u Perzijskom zaljevu da smanje proizvodnju i učetverostruče cijenu nafte učinila termine nafta, Arapi i islam sinonimima za moć širom svijeta, a posebno u javnoj mašti muslimanskog svijeta.<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 66 from Pipes, Daniel, ''In the Path of God'', Basic Books, (1983), str. 285</ref> Mnogi muslimani vjeruju, baš kao što je vjerovao saudijski princ Saud el-Faisal, da stotine milijardi dolara bogatstva dobijenih iz ogromnih naftnih nalazišta Perzijskog zaljeva nisu bile ništa manje od Božijeg dara vjernicima u islamu.<ref>from interview by Robin Wright of UK Foreign Secretary (at the time) Lord Carrington in November 1981, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', by Robin Wright, Simon & Schuster, (1985), str. 67</ref> Kako je [[islamski preporod]] dobivao na zamahu, vlade poput one u Egiptu, koje su prethodno gušile (i još uvijek su nastavile gušiti) islamiste, pridružile su se tom trendu. Zabranile su alkohol i preplavile radiotelevizijski eter vjerskim programima,<ref name="Mu">Murphy, ''Passion for Islam'', (2002), str. 36</ref> dajući tom pokretu još veću izloženost. === Obnova hilafeta === {{See also|Pokret za hilafet|}} [[Datoteka:Cover_of_the_second_issue_of_al-Manar_magazine,_1899.jpg|mini|Časopis ''[[Al-Manar (časopis)|Al-Manar]]'', najpopularniji islamski časopis u dvadesetom vijeku koji je pozivao na obnovu hilafeta]] [[Ukidanje Osmanskog sultanata|Ukidanje Osmanskog sultanata]] od strane [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] dana 1. 11. 1922. okončalo je [[Osmansko Carstvo]], koje je trajalo od 1299. godine. Dana 11. 11. 1922., na [[Konferencija u Lozani 1922–1923.|Konferenciji u Lozani]], priznat je suverenitet Velike narodne skupštine koji je [[Vlada u Ankari|Vlada u Angori]] (sada [[Ankara]]) vršila nad Turskom. Posljednji sultan, [[Mehmed VI]], napustio je osmansku prijestolnicu, [[Konstantinopolj|Konstantinopolj]] (sada [[Istanbul]]), dana 17. 11. 1922. Pravni položaj učvršćen je potpisivanjem [[Sporazum iz Lozane|Sporazuma iz Lozane]] dana 24. 7. 1923. U martu 1924. godine, Turska nacionalna skupština je pravno [[Ukidanje hilafeta|uklonila hilafet]], označivši kraj osmanskog utjecaja. To je šokiralo sunitski klerikalni svijet, a mnogi su osjetili potrebu da islam predstave ne kao tradicionalnu religiju, već kao [[Novotarija|inovativnu]] društveno-političku ideologiju moderne nacionalne države.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Reakcija na nove realnosti modernog svijeta iznjedrila je islamističke ideologe poput [[Rašid Rida|Rashida Ride]] i [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudija]], kao i organizacije poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u Egiptu i [[Medžlis ahrar islama|Majlis-e-Ahrar-ul-Islam]] u Indiji. Rašid Rida, istaknuti selefijski teolog rođen u Siriji i sa sjedištem u [[Egipat|Egiptu]], bio je poznat kao preporoditelj [[hadis|proučavanja hadisa]] u sunitskim sjemeništima i pionirski teoretičar [[islamska država|islamizma]] u modernom dobu.<ref>{{Cite book |last=Olidort |first=Jacob |title=In Defense of Tradition: Muḥammad Nāșir AL-Dīn El-Albānī and the Salafī Method |publisher=Princeton University |year=2015 |location=Princeton, NJ, U.S.A |pages=52–62 |chapter=A New Curriculum: Rashīd Rida and Traditionalist Salafism |quote="Rashīd Rida presented these core ideas of Traditionalist Salafism, especially the purported interest in ḥadīth of the early generations of Muslims, as a remedy for correcting Islamic practice and belief during his time."}}</ref> Tokom 1922. i 1923. godine, Rida je objavio seriju članaka u utjecajnom časopisu ''[[El-Manar (časopis)|El-Manar]]'' pod naslovom "''[[Hilafet ili vrhovni imamat (knjiga)|Hilafet ili vrhovni imamat]]''". U ovoj visoko utjecajnoj raspravi, Rida se zalaže za obnovu hilafeta pod vodstvom [[Fakih|islamskih pravnika]] i predlaže gradualističke mjere obrazovanja, reformacije i pročišćavanja kroz napore ''[[selefizam|selefijskih]]'' reformskih pokreta širom svijeta.<ref name="Willis 2010 711–732">{{Cite journal |last=Willis |first=John |date=2010 |title=Debating the Caliphate: Islam and Nation in the Work of Rašid Rida and Ebu-l-Kelam Azad |url=https://www.jstor.org/stable/25762122 |journal=The International History Review |volume=32 |issue=4 |pages=711–732 |doi=10.1080/07075332.2010.534609 |jstor=25762122 |s2cid=153982399 |issn=0707-5332 |access-date=7 May 2023 |archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015041/https://www.jstor.org/stable/25762122 |url-status=live }}</ref> Sejid Rašid Rida posjetio je Indiju 1912. godine te je bio impresioniran sjemeništima [[Darul ulum Deoband]] i [[Darul ulum nedvetul-ulema|Nadwatul Ulama]].<ref>{{Cite web |last=Allāh |first='Abd |date=29 February 2012 |title=Shaykh Rašid Rida on Dar al-'Ulum Deoband |url=https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |access-date=7 May 2022 |website=Friends of Deoband|archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015044/https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |url-status=live }}</ref> Ta su sjemeništa nosila naslijeđe [[Sejid Ahmed Barelvi|Sejida Ahmada Shahida]] i njegovog predmodernog islamskog emirata.<ref>B. Metcalf, "Islamic Revival in British India: Deoband, 1860–1900", str. 50–60, Princeton University Press (1982).</ref> U [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]], [[Pokret za hilafet]] (1919–24) nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pod vodstvom [[Ševket Ali (političar)|Shaukata Alija]], Maulane [[Muhamed Ali Džauhar|Mohammada Alija Jauhara]], [[Hakim Adžmal Kan|Hakima Ajmala Khana]] i [[Ebu-l-Kelam Azad|Maulane Azada]], počeo je biti primjer težnji južnoazijskih muslimana za [[hilafet]]om. === Antivesternizacija === {{Further|Antizapadnjačko raspoloženje}} Otuđenje muslimana od zapadnih načina, uključujući i zapadne političke načine.<ref>{{cite web |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120528231208/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |url-status=dead |archive-date=28 May 2012 |title=From the article on westernization in Oxford Islamic Studies Online |publisher=Oxfordislamicstudies.com |access-date=21 April 2012}}</ref> * Sjećanje u muslimanskim društvima na mnoge vijekove "kulturnog i institucionalnog uspjeha" islamske civilizacije koje je stvorilo "intenzivan otpor prema alternativnom 'civilizacijskom poretku'", kao što je zapadna civilizacija.<ref>Fuller, E., ''The Future of Political Islam'', (2003), str. 15</ref> * Blizina jezgre muslimanskog svijeta Evropi i kršćanstvu gdje je on prvo osvajao, a zatim bio osvojen. [[El-Endeluz|Iberija]] u osmom vijeku, [[Krstaški ratovi]] koji su započeli u jedanaestom vijeku, zatim stoljećima [[Osmansko Carstvo]], svi su bili polja rata između Evrope i islama.<ref>''Islam and the Myth of Confrontation'', Fred Halliday; (2003) str. 108</ref> :Prema riječima [[Bernard Lewis|Bernarda Lewisa]]: :<blockquote>Gotovo hiljadu godina, od prvog iskrcavanja Maura u Španiji do druge turske opsade Beča, Evropa je bila pod stalnom prijetnjom islama. U ranim stoljećima bila je to dvostruka prijetnja – ne samo invazije i osvajanja, već i preobraćenja i asimilacije. Gotovo sve osim najistočnijih pokrajina islamskog carstva oduzeto je kršćanskim vladarima, a velika većina prvih muslimana zapadno od Irana i Arabije bili su obraćenici iz kršćanstva... Njihov gubitak je bio teško pogođen i pojačao je strah da slična sudbina čeka i Evropu.<ref>Lewis, Bernard, ''Islam and the West'' Oxford University Press, str. 13, (1993)</ref></blockquote> Za islamiste je primarna prijetnja Zapada više kulturna nego politička ili ekonomska. Kulturna zavisnost lišava čovjeka vjere i identiteta te tako uništava islam i islamsku zajednicu (''[[ummet]]'') daleko efikasnije nego politička vladavina.<ref name="Haddad/Esposito1">Haddad/Esposito str. xvi</ref> === Snaga politike identiteta === Islamizam opisuje Graham E. Fuller kao dio [[politika identiteta|politike identiteta]], tačnije vjerski orijentiranog nacionalizma koji je nastao u Trećem svijetu u sedamdesetim godinama dvadesetog vijeka: "[[hinduistički nacionalizam|hinduizam u preporodu]] u Indiji, [[vjerski cionizam]] u Izraelu, [[Uzroci građanskog rata u Šri Lanki|militantni budizam u Šri Lanki]], oživljeni [[nacionalizam Sika|sikhski nacionalizam]] u regiji [[Pandžab (regija)|Pandžab]], '[[teologija oslobođenja]]' [[katoličanstvo|katoličanstva]] u Latinskoj Americi i islamizam u muslimanskom svijetu."<ref>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), str. 70–71</ref> === Antikomunistički stavovi === {{Further|Antikomunizam}} Do kasnih šezdesetih godina dvadesetog vijeka, nesovjetske zemlje sa muslimanskom većinom izborile su svoju nezavisnost te su imale tendenciju da potpadnu pod jedan od dva hladnoratovska bloka – s "Naserovim Egiptom, baasističkom Sirijom i Irakom, Libijom Moamera Gadafija, Alžirom pod Ahmedom Ben Bellom i Houarijem Boumedienneom, [[Južni Jemen|Južnim Jemenom]] i Sukarnovom Indonezijom" usklađenim sa Moskvom.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 46</ref> Svjesni bliske povezanosti stanovništva sa islamom, "školski udžbenici šezdesetih godina u ovim zemljama trudili su se da uvjere djecu da je socijalizam jednostavno pravilno shvaćen islam."<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 47</ref> [[Olivier Roy]] piše da je "neuspjeh 'arapskog socijalističkog' modela ... ostavio prostor za pojavu novih protestnih ideologija u dekonstruisanim društvima ..."<ref name=ORFPI1994:52>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 52</ref> Gilles Kepel primjećuje da, kada je kolaps cijena nafte doveo do široko rasprostranjenih nasilnih i destruktivnih nereda od strane urbane sirotinje u Alžiru 1988. godine, ono što se moglo činiti kao prirodno otvaranje za ljevicu, umjesto toga bio je početak velikih pobjeda za islamističku stranku [[Islamski front spasa]] (FIS). Razlog za to je što su korupcija i ekonomska disfunkcija politika vladajuće stranke [[socijalizam Trećeg svijeta|socijalizma Trećeg svijeta]] (FNL) "u velikoj mjeri diskreditirali" rječnik socijalizma.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 160–1</ref> U [[postkolonijalizam|postkolonijalnoj]] eri mnogim državama s muslimanskom većinom, poput Indonezije, Egipta, Sirije i Iraka, vladali su autoritarni režimi u kojima su decenijama često kontinuirano dominirali isti pojedinci ili njihovi kadrovi. Istovremeno, vojska je igrala značajnu ulogu u odlukama vlasti u mnogim od tih država ([[Duboka država u Turskoj|prevelika uloga vojske]] mogla se vidjeti i u demokratskoj Turskoj).<ref name="Wi">''The History of the Modern Middle East'' by William L. Cleveland and Martin Bunton, 2008, str. 371.</ref> Autoritarni režimi, podržani vojskom, poduzeli su dodatne mjere kako bi ućutkali ljevičarske opozicijske snage, često uz pomoć stranih sila. Ućutkivanje ljevičarske opozicije lišilo je mase kanala za izražavanje svojih ekonomskih pritužbi i frustracija zbog nedostatka demokratskih procesa.<ref name="Wi"/> Zbog toga su u [[Posthladnoratovska era|posthladnoratovskoj eri]] islamistički pokreti zasnovani na civilnom društvu, poput Muslimanskog bratstva, bili jedine organizacije sposobne da pruže puteve za protest.<ref name="Wi"/> Ta dinamika ponovila se nakon što su države prošle kroz [[demokratizacija|demokratsku tranziciju]]. U Indoneziji su određene sekularne političke stranke doprinijele donošenju vjerskih podzakonskih akata kako bi se suprotstavile popularnosti islamističke opozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |title=Political parties clash over šerijat-based bylaws |work=The Jakarta Post |access-date=6 March 2021 |archive-date=11 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411130737/https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |url-status=live }}</ref> U Egiptu, tokom kratkog perioda [[Predsjednički izbori u Egiptu 2012.|demokratskog eksperimenta]], Muslimansko bratstvo je preuzelo zamah tako što je bilo najkohezivniji politički pokret među opozicijom.<ref>The Unbreakable Muslim Brotherhood: Grim Prospects for a Liberal Egypt, by [[Eric Trager]], ''Foreign Affairs'', 2011.</ref> == Utjecaj == [[Datoteka:Tahar Djaout 1980.jpg|mini|Alžirskog [[sekularizam|sekularističkog]] novinara [[Tahar Djaout|Tahara Djaouta]] ubila je [[Oružana islamska grupa Alžira]] 1993. godine.]] Malo posmatrača osporava ogroman utjecaj islamizma unutar [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref name="murphy-160">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (c. 2002), p. 160</ref><ref name="cook">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000)</ref><ref name="murphy-161">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'', Scribner, (c. 2002), p. 161</ref> Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], politički pokreti zasnovani na liberalnoj ideologiji slobodnog izražavanja i demokratske vladavine predvodili su opoziciju u drugim dijelovima svijeta, poput Latinske Amerike, istočne Evrope i mnogih dijelova Azije. Međutim, "jednostavna je činjenica da politički islam trenutno vlada [približno 2002–2003] kao najmoćnija ideološka sila širom današnjeg muslimanskog svijeta".<ref>Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), p. 67</ref><ref>Referring to the success of radical transnational Islamism and specifically the party [[Hizb ut-Tahrir]], [[Zeyno Baran]] writes that "all religions have radicals, but in contemporary Islam the radicals have become the mainstream, and the moderates are pushed to the sides of the debate." (source: {{cite web |last1=Baran |first1=Zeyno |url=http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam'sPoliticalInsurgency.pdf |title=Hizb ut-Tahrir: Islam's Political Insurgency |publisher=Nixon Center |date=December 2004 |access-date=30 March 2016 |page=13 |ref=ZBHTIPI2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210214407/http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam%27sPoliticalInsurgency.pdf |archive-date=10 December 2015 |url-status=dead }})</ref> Snaga islamizma također proizlazi iz snage [[religioznost|religioznosti]] općenito u muslimanskom svijetu. U poređenju s drugim društvima širom svijeta, "ono što je zapanjujuće u islamskom svijetu jeste da [...] se čini da je u njega najmanje prodrla [[ireligioznost]]".<ref name="cook-43"/> Tamo gdje drugi narodi mogu tražiti odgovore od fizičkih ili društvenih nauka u oblastima za koje su njihovi preci smatrali da ih je najbolje prepustiti svetim spisima, u muslimanskom svijetu religija je postala sveobuhvatnija, a ne manje obuhvatna, jer su "u posljednjih nekoliko decenija upravo fundamentalisti sve više predstavljali vrhunac" muslimanske kulture.<ref name="cook-43">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000), p.42-3</ref> Godine 2009., njemačka novinarka Sonja Zekri opisala je islamiste u Egiptu i drugim muslimanskim zemljama kao "izuzetno utjecajne. [...] Oni određuju kako će se neko oblačiti, šta će jesti. U tim oblastima, oni su nevjerovatno uspješni. [...] Čak i ako islamisti nikada ne dođu na vlast, oni su transformirali svoje zemlje."<ref name="qantara">{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |author-link=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Politički islamisti opisani su kao oni koji se "takmiče na demokratskom javnom trgu u mjestima poput [[Turska|Turske]], [[Tunis]]a, [[Malezija|Malezije]] i [[Indonezija|Indonezije]]".<ref>Farr, Thomas F. "Islam's Way to Freedom", ''First Things'', November 2008, pp. 24–28 [26]</ref> == Vrste == Islamizam nije jedinstven pokret i poprima različite oblike te obuhvata širok raspon strategija i taktika prema vlastima koje su na pozicijama – "uništenje, opozicija, kolaboracija, ravnodušnost"<ref name=ORFPI1994:24/> – ne zato (ili ne samo zato) zbog razlika u mišljenjima, već zato što varira kako se okolnosti mijenjaju.<ref name=ORFPI1994:109>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 109</ref><ref name="Valbjørn-POMEPS"/><sup>p.&nbsp;54</sup> Umjereni i reformistički islamisti koji prihvataju demokratski proces i djeluju unutar njega uključuju stranke poput tuniskog [[Pokret Ennahda|Pokreta Ennahda]]. Neki islamisti mogu biti vjerski [[populizam|populisti]] ili krajnja desnica.<ref name="k356">{{cite journal | last1=Barton | first1=Greg | last2=Yilmaz | first2=Ihsan | last3=Morieson | first3=Nicholas | title=Religious and Pro-Violence Populism in Indonesia: The Rise and Fall of a Far-Right Islamist Civilisationist Movement | journal=Religions | volume=12 | issue=6 | date=29 May 2021 | issn=2077-1444 | doi=10.3390/rel12060397 | doi-access=free | page=397}}</ref> Pakistanski [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Džemat-e-islami]] u osnovi je društveno-politička i "[[avangardna stranka]]" koja djeluje unutar pakistanskog demokratskog političkog procesa, ali je također stjecao politički utjecaj putem vojnih državnih udara u prošlosti.<ref name=ORFPI1994:24/> Druge islamističke grupe, poput [[Hezbollah]]a u [[Liban]]u i [[Hamas]]a u [[Palestina|Palestini]], tvrde da učestvuju u demokratskom i političkom procesu, kao i u oružanim napadima putem svojih moćnih paravojnih krila. [[Džihadizam|Džihadističke]] organizacije poput [[El-Kaida|el-Kaide]] i [[Egipatski islamski džihad|Egipatskog islamskog džihada]], kao i grupe poput [[talibani|talibana]], u potpunosti odbacuju demokratiju, smatrajući je oblikom ''[[kufur|kufra]]'' (nevjerstva), i pozivaju na [[ofanzivni džihad]] na vjerskoj osnovi. Još jedna velika podjela unutar islamizma postoji između onoga što je [[Graham E. Fuller]] opisao kao ''konzervativne'' "čuvare tradicije" ([[selefizam|selefije]], poput onih u [[vehabizam|vehabijskom]] pokretu) i ''revolucionarnu'' "avangardu promjene i islamske reforme", čije je središte [[Muslimansko bratstvo]].<ref name="Fuller, 2003 pp. 194">Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), pp. 194–95</ref> [[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]] tvrdi da je "[[suniti|sunitski]] [[panislamizam]] doživio značajan pomak u drugoj polovini dvadesetog vijeka" kada je pokret Muslimansko bratstvo, sa svojim fokusom na islamizaciju [[panarabizam|panarabizma]], zasjenjen [[selefizam|selefijskim]] pokretom, s njegovim naglaskom na "šerijatu, a ne na izgradnji islamskih institucija".<ref>Roy, Olivier, ''The Politics of Chaos in the Middle East'', Columbia University Press, (2008), pp. 92–93</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] (počevši od 2011. godine), Roy je opisao islamizam kao "sve više međuzavisan" s demokratijom u većem dijelu [[Arapski svijet|arapskog muslimanskog svijeta]], tako da "nijedno sada ne može preživjeti bez drugog." Iako sama islamistička politička kultura možda nije demokratska, islamistima su potrebni demokratski izbori kako bi održali svoj legitimitet. Istovremeno, njihova popularnost je tolika da se nijedna vlada koja isključuje glavne islamističke grupe ne može nazvati demokratskom.<ref name="foreignpolicy1"/> Tvrdeći da su razlike između "radikalnog i umjerenog" ili "nasilnog i miroljubivog" islamizma bile "previše pojednostavljene", približno 2017. godine, naučnik Morten Valbjørn predložio je ove "znatno sofisticiranije tipologije" islamizma:<ref name="Valbjørn-POMEPS">{{cite web |last1=Valbjørn |first1=Morten |title=Bringing the 'Other Islamists' back in: Sunni and Shia Islamism(s) in a sectarianized new Middle East |url=https://pomeps.org/bringing-the-other-islamists-back-in-sunni-and-shia-islamisms-in-a-sectarianized-new-middle-east |website=POMEPS, Project on Middle East Political Science |publisher=Elliott School of International Affairs |access-date=27 January 2023 |date=c. 2017}}</ref> {{blockquote| * otporni / revolucionarni / reformistički islamizam,<ref name="Robinson, 2007">Robinson, Glenn E. (2007). "The battle for Iraq: Islamic insurgencies in comparative perspective". Third World Quarterly, vol. 28, no. 2, pp. 261–273.</ref> * islah-ihvanistički / džihadsko-ihvanistički / islah-selefijski / džihadsko-selefijski islamizam,<ref name="Utvik, 2011">Utvik, Bjørn Olav (2011). Islamismen, Oslo: Unipub.</ref> * reformistički / revolucionarni / društveni / duhovni islamizam,<ref name="Yavuz, 2003">Yavuz, M. Hakan (2003). Islamic Political Identity in Turkey, Oxford: Oxford University Press.</ref> * islamizam Trećeg svijeta / neo-islamizam Trećeg svijeta,<ref name="Strindberg and Wärn, 2005">Strindberg, Anders & Mats Wärn (2005). "Realities of Resistance: Hizballah, the Palestinian rejectionists, and el-Qa'ida compared". Journal of Palestine Studies, vol. 34, no. 3, pp. 23–41.</ref> * statistički / nestatistički islamizam,<ref name="Volpi-and-Stein-2015">Volpi, Frédéric & Ewan Stein (2015). "Islamism and the state after the Arab uprisings: Between people power and state power". Democratization, vol. 22, no. 2, pp. 276–293.</ref> * selefijsko-džihadistički / ihvanistički islamizam,<ref name="Lynch, 2010">Lynch, Marc (2010). "Islam Divided Between 'Salafi-jihad' and the 'Ikhwan'". Studies in Conflict & Terrorism, vol. 33, no. 6, pp. 467–487.</ref> ili * mejnstrim / iredentistički džihadistički / doktrinarni džihadistički islamizam.<ref name="Gerges, 2005">Gerges, Fawaz (2005). The Far Enemy : why jihad went global, Cambridge: Cambridge University Press.</ref>}} === Umjereni i reformistički islamizam === {{See also|Islamska demokratija}} Tokom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog vijeka, glavni umjereni islamistički pokreti poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] i Ennahde bili su isključeni iz demokratskog političkog učešća. Barem djelimično iz tog razloga, islamisti su pokušali svrgnuti vladu u [[Alžirski građanski rat|Alžirskom građanskom ratu]] (1991–2002) i vodili su [[terorizam u Egiptu|terorističku kampanju u Egiptu]] tokom devedesetih. Ti pokušaji su slomljeni i u dvadeset prvom vijeku islamisti su se sve više okretali nenasilnim metodama,<ref name="Is">{{cite journal |url=http://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |title=The Key to Arab Reform: Moderate Islamists |journal=Carnegie Endowment for Peace |pages=2 |access-date=4 December 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004005113/https://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |url-status=live }}</ref> a "umjereni islamisti" sada čine većinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Ham"/><ref name="Fuller, 2003 pp. 194"/><ref name="Om">Moussalli, Ahmad S. ''Islamic democracy and pluralism''. from Safi, Omid. ''Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism''. Oneworld Publications, 1 April 2003.</ref> Među nekim islamistima, demokratija je usklađena s islamom pomoću ''[[šura|šure]]'' (konsultacije). Tradicija po kojoj se vladar konsultuje smatra se [[sunet|sunetom]] islamskog poslanika [[Muhamed|Muhameda]],<ref name="Om"/><ref>{{cite web|url=http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|title=The Shura Principle in Islam – by Sadek Sulaiman|website=alhewar.com|access-date=4 December 2017|archive-date=24 July 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190724034351/http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|url-status=live}}</ref><ref>Esposito, J. & Voll, J., 2001, Islam and Democracy, ''Humanities'', Volume 22, Issue 6</ref> (''Medžlis aš-šura'' je uobičajen naziv za zakonodavna tijela u islamskim zemljama). Među različitim ciljevima, strategijama i ishodima "umjerenih islamističkih pokreta" jeste formalno napuštanje njihove prvobitne vizije provođenja ''[[šerijat]]a'' (također nazvano [[postislamizam]]) – što je učinio [[Pokret Ennahda]] u Tunisu<ref>{{Cite news|url=https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-politicel-islam|title=Ennahda is "Leaving" Political Islam|date=20 May 2016|work=Wilson Center|access-date=23 August 2017|archive-date=24 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824012939/https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-politicel-islam|url-status=live}}</ref> i [[Stranka prosperitetne pravde]] (PKS) u Indoneziji.<ref name="Al">El-Hamdi, Ridho. (2017). ''Moving towards a Normalised Path: Political Islam in Contemporary Indonesia''. JURNAL STUDI PEMERINTAHAN (JOURNAL OF GOVERNMENT & POLITICS). Vol. 8 No. 1, February 2017. p. 53, 56–57, 62.</ref> Drugi, poput Nacionalnog kongresa Sudana, uveli su šerijat uz podršku bogatih, konzervativnih država (prvenstveno Saudijske Arabije).<ref name="Human Rights Watch Report">{{cite web |url=https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |work=Human Rights Watch Report |date=November 1994 |volume=6 |issue=9 |title=SUDAN: "IN THE NAME OF GOD", Repression Continues in Northern Sudan |access-date=2 December 2016 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005172932/https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |url-status=live }}</ref><ref name="Fuller, Graham E. 2003 p. 108">Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 108</ref> Prema jednoj teoriji – "uključivanje-umjerenost" – međuzavisnost političkog ishoda sa strategijom znači da što islamisti postaju umjereniji, to je vjerovatnije da će biti politički uključeni (ili nesputani); i što je vlada susretljivija, to islamisti postaju manje "ekstremni".<ref>Pahwa, Sumita (2016). ''Pathways of Islamist adaptation: the Egyptian Muslim Brothers' lessons for inclusion moderation theory''. Democratization, Volume 24, 2017 – Issue 6. pp. 1066–1084.</ref> Prototip usklađivanja islamističkih načela u okvirima moderne države bio je "[[Turski model (politika)|turski model]]", zasnovan na očiglednom uspjehu vladavine turske [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] (AKP) predvođene [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepom Tayyipom Erdoğanom]].<ref>{{cite web |url=http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |title=Can the Turkish Model Gain Traction in the New Middle East? |author1=Sinan Ülgen |author2=Marwan Muasher |author3=Thomas de Waal |author4=Thomas Carothers |work=[[Carnegie Endowment for International Peace]] |date=19 December 2011 |access-date=4 December 2017 |archive-date=30 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181130043236/http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |url-status=dead }}</ref> Turski model se, međutim, "urušio" nakon [[Protesti u Turskoj 2013.|čistke i kršenja demokratskih načela od strane Erdoğanovog režima]].<ref name=surreal>{{cite journal|last=de Bellaigue|first=Christopher|title=Turkey: 'Surreal, Menacing…Pompous'|journal=New York Review of Books|date=19 December 2013|url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|access-date=12 December 2013|archive-date=17 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150717145313/http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|url-status=live}}</ref><ref name="NYT-23-7-16">{{cite news|last1=Akyol|first1=Mustafa|title=Who Was Behind the Coup Attempt in Turkey?|url=https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220103/https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-date=3 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|access-date=23 July 2016|work=The New York Times|date=22 July 2016}}{{cbignore}}</ref> Kritičari tog koncepta – koji uključuju i islamiste koji odbacuju demokratiju i antiislamiste – smatraju da su islamističke težnje u osnovi nekompatibilne s demokratskim načelima. === Selefijski pokret === {{Main|Selefizam}} [[Datoteka:Ansar Dine Rebels - VOA.jpg|mini|Grupa [[Ansar Dine]], selefijska islamistička grupa koja je djelovala između 2012. i 2017. godine, nastojala je nametnuti apsolutni [[šerijat]] širom [[Mali]]ja.]] Savremeni [[selefizam|selefijski pokret]] ponekad se opisuje kao vrsta islamizma, a ponekad kao drugačija škola islama,<ref name=ORFPI1994:35>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 35</ref> na primjer kao "faza između fundamentalizma i islamizma".<ref name=ORFPI1994:31>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 31</ref> Prvobitno reformistički pokret Džemaluddina el-Afganija, Muhameda Abduhua i Rašida Rize (Rašid Rida), koji je odbacio [[marabutizam]] (sufizam), uspostavljene škole [[fikh]]a i zahtijevao individualno tumačenje (''[[idžtihad]]'') Kur'ana i [[sunet]]a;<ref name=ORFPI1994:32-33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 32-33</ref> evoluirao je u pokret koji je prigrlio konzervativne doktrine srednjovjekovnog [[hanbelijski mezheb|hanbelijskog]] teologa [[Ibn Tejmije|Ibn Tejmijje]]. Iako sve selefije vjeruju da islam pokriva svaki aspekt života, da se šerijatski zakon mora temeljito provoditi i da se hilafet mora ponovo stvoriti kako bi vladao muslimanskim svijetom, oni se razlikuju po strategijama i prioritetima, koji uglavnom spadaju u tri grupe: * "[[Politički kvijetizam u islamu|Kvijetistička]]" škola zagovara islamizaciju kroz propovijedanje, obrazovanje masa o [[šerijat]]u i "pročišćavanje" vjerskih praksi, ignorišući pritom vladu. * Aktivistički (ili ''haraki'') [[selefijski islamizam|selefijski aktivizam]] podstiče političko učešće – suprotstavljanje vladinim kreditima s kamatama ili normalizaciji odnosa s Izraelom itd. Od 2013. godine, ova škola čini većinu selefizma.<ref name=jof>George Joffé, ''Islamist Radicalisation in Europe and the Middle East: Reassessing the Causes of Terrorism'', p. 317. London: [[I.B. Tauris]], 2013.</ref> Selefijske političke stranke u [[Muslimanski svijet|muslimanskom svijetu]] uključuju egipatsku [[Stranka El-Nour|Stranku El-Nour]], jemensku [[Stranka El-Islah (Jemen)|Stranku El-Islah]] i bahreinsko [[El-Asalah|Društvo El-Asalah]]. * [[Selefijski džihadizam]] (pogledajte ispod) inspirisan je ideologijom [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]] ([[Kutbizam|kutbizam]], pogledajte ispod) i smatra sekularne institucije neprijateljem islama, zagovarajući revoluciju kako bi se utro put za uspostavljanje novog [[hilafet]]a.<ref name="Mo">Mohie-Eldin, Fatima. ''The Evolution of Salafism: A History of Salafi Doctrine''. El-Noor, Fall 2015. pp. 44–47.</ref> {{anchor|Militant Islamism}} === Militantni islamizam i džihadizam === {{main|Džihadizam}} {{see also|Islamski terorizam|Islamski ekstremizam}} ==== Kutbizam ==== {{main|Kutbizam}} [[Kutbizam]] se odnosi na [[džihadizam|džihadističku]] ideologiju koju je formulirao [[Sejid Kutb]] (utjecajna ličnost [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u [[Egipat|Egiptu]] tokom pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog vijeka). Kutbizam je tvrdio ne samo da je šerijat suštinski za islam, već da, s obzirom na to da nije na snazi, islam zapravo nije ni postojao u muslimanskom svijetu, koji se nalazio u ''džahilijetu'' (stanju predislamskog neznanja). Kako bi se ispravila ta situacija, on je poticao na dvostruki napad: 1) propovijedanje radi preobraćenja i 2) džihad radi prisilnog eliminisanja "struktura" ''džahilijeta''.<ref>''Muslim extremism in Egypt: the prophet and pharaoh'' by Gilles Kepel, pp. 55–6</ref> Odbrambeni džihad protiv ''džahilijetskih'' muslimanskih vlada ne bi bio dovoljan. "Istina i laž ne mogu koegzistirati na ovoj Zemlji", pa je bio potreban ofanzivni džihad da bi se ''džahilijet'' eliminisao ne samo iz islamske domovine već i s lica Zemlje.<ref name="SOAGE-2009-192">{{cite journal |last1=SOAGE |first1=ANA BELÉN |title=Islamism and Modernity: The Political Thought of Sejid Kutb |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |date=June 2009 |volume=10 |issue=2 |page=192 |doi=10.1080/14690760903119092 |s2cid=144071957 |url=https://www.researchgate.net/publication/232945375 |access-date=9 March 2021}}</ref> Uz to, bila bi potrebna i budnost protiv zapadnih i jevrejskih zavjera protiv islama.<ref name="carlisle.army.mil">{{cite journal |url=http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism | archive-url=https://web.archive.org/web/20170211205245/http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |archive-date=11 February 2017 |author=Dale C. Eikmeier |journal=[[Parameters (journal)|Parameters]] |date=Spring 2007 |pages=85–98}}</ref><ref name="Ha">{{cite web |author=Hassan, Hassan |date=13 June 2016 |url=https://carnegieendowment.org/research/2016/12/the-sectarianism-of-the-islamic-state-ideologicel-roots-and-politicel-context?lang=en |title=The Sectarianism of the Islamic State: Ideological Roots and Political Context |work=Carnegie Endowment for Peace |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191029150445/https://carnegieendowment.org/2016/06/13/sectarianism-of-islamic-state-ideologicel-roots-and-politicel-context-pub-63746 |url-status=live }}</ref> Iako je Kutb pogubljen prije nego što je uspio u potpunosti artikulisati svoju ideologiju,<ref name="Ke">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 31</ref> njegove ideje su se širile i nadograđivale od strane kasnijih generacija, među kojima su bili [[Abdulah Jusuf Azam]] i [[Ayman el-Zawahiri]], koji je bio učenik Kutbovog brata [[Muhamed Kutb|Muhameda Kutba]], a kasnije je postao mentor [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]].<ref>Sageman, Marc, ''Understanding Terror Networks'', University of Pennsylvania Press, 2004, p. 63</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|access-date=26 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref> El-Zawahiri je pomogao u prenošenju priča o "čistoći Kutbovog karaktera" i progonu koji je pretrpio, te je odigrao veliku ulogu u normalizaciji ofanzivnog džihada među Kutbovim sljedbenicima.<ref>Wright, ''Looming Tower'', 2006, p. 32-59</ref> ==== Selefijski džihadizam ==== {{Main|Selefijski džihadizam}} [[Selefijski džihadizam]] ili revolucionarni selefizam<ref>{{Cite journal |last1=Amghar |last2=Cavatorta |first1=Samir |first2=Francesco |date=17 March 2023 |title=Salafism in the contemporary age: Wiktorowicz revisited |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |journal=Contemporary Islam |volume=17 |issue=2 |doi=10.1007/s11562-023-00524-x |via=Springer |page=3 |access-date=7 May 2023 |archive-date=8 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230508090448/https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> postao je istaknut tokom osamdesetih godina dvadesetog vijeka kada su [[Osama bin Laden]] i hiljade drugih militantnih muslimana došli iz cijelog muslimanskog svijeta kako bi se ujedinili protiv [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetskog Saveza nakon što je on izvršio invaziju na Afganistan]].<ref name="By"/><ref name="deneoux">Deneoux, Guilain (June 2002). "The Forgotten Swamp: Navigating Political Islam". ''Middle East Policy''. pp. 69–71."</ref><ref name="BLivesey">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |title=The Salafist movement by Bruce Livesey |publisher=PBS Frontline |date=2005 |access-date=24 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628202818/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |archive-date=28 June 2011 |url-status=live}}</ref><ref name=Kramer2003>{{cite journal |url=http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |title=Coming to Terms: Fundamentalists or Islamists? |author=Kramer, Martin |journal=[[Middle East Quarterly]] |date=Spring 2003 |volume=X |issue=2 |pages=65–77 |quote=French academics have put the term into academic circulation as 'jihadist-Salafism.' The qualifier of Salafism—an historical reference to the precursor of these movements—will inevitably be stripped away in popular usage. |access-date=15 April 2014 |archive-date=1 January 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101195913/http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |url-status=live }}</ref> Lokalni afganistanski muslimani ([[Mudžahedin|mudžahedini]]) proglasili su džihad protiv Sovjeta i pomognuti su [[Operacija Ciklon|finansijskom, logističkom i vojnom podrškom]] od strane [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i Sjedinjenih Američkih Država, ali nakon što su sovjetske snage napustile Afganistan, to finansiranje i interes Amerike i Saudijske Arabije su prestali. Međunarodni dobrovoljci (koje je prvobitno organizovao [[Abdullah Azzam]]), trijumfovali su u pobjedi, daleko od umjerenog utjecaja doma i porodice, usred radikaliziranog utjecaja drugih militanata.<ref name=kepel-orig /> Želeći iskoristiti finansijsku, logističku i vojnu mrežu koja je bila razvijena<ref name="By">{{cite web |author=Byman, Daniel L |author2=Williams, Jennifer R. |date=24 February 2015 |url=https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |title=ISIS vs. Al Qaeda: Jihadism's global civil war |work=Brookings |access-date=4 December 2017 |archive-date=21 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220921200819/https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |url-status=live }}</ref> nastojali su nastaviti s vođenjem džihada i na drugim mjestima.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.219-220</ref> Njihove nove mete, međutim, uključivale su Sjedinjene Američke Države – finansijera mudžahedina, ali "percipiranog kao najvećeg neprijatelja vjere", te vlade većinski muslimanskih država – percipirane kao otpadnike od islama.<ref name=jihad-220>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.220</ref><ref name="kepel-orig">"Jihadist-Salafism" is introduced by Gilles Kepel, ''Jihad: The Trail of Political Islam'' (Harvard: Harvard University Press, 2002) pp. 219–222</ref> Selefijsko-džihadistička ideologija kombinovala je doslovna i tradicionalna tumačenja svetih spisa selefija, s promicanjem i vođenjem džihada protiv vojnih i [[terorizam|civilnih ciljeva]] u težnji za uspostavljanjem [[islamska država|islamske države]] i konačno novog [[hilafet]]a.<ref name=kepel-orig/><ref name="deneoux"/><ref name="Ha"/><ref>{{cite web |url=http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |title=القطبية الإخوانية والسرورية قاعدة مناهج السلفية التكفيرية | archive-url=https://web.archive.org/web/20171205043603/http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |archive-date=5 December 2017 |work=el-Arab Online}}</ref>{{NoteTag|As such, Salafi Jihadism envisions the Islamist goals akin to that of Salafism instead of the traditional Islamism exemplified by the mid-20th century Muslim Brotherhood, which is considered by Salafi Jihadis as excessively moderate and lacking in literal interpretations of the scriptures.<ref name="KepelJihad">{{cite book |url = https://books.google.com/books?id=OLvTNk75hUoC |title = Jihad |access-date=24 October 2014 |isbn=978-1845112578 |last1=Kepel |first1= Gilles |last2 = Roberts |first2 = Anthony F. |year=2006 |publisher = Bloomsbury Publishing PLC }}</ref>}} Ostale karakteristike tog pokreta uključuju formalni proces polaganja ''[[Bej'a|bej'e]]'' (zakletve na vjernost) vođi (''emiru''), što je inspirisano [[hadis]]ima i ranom muslimanskom praksom i uključeno u vehabijsko učenje;<ref name="wright-12-12-16">{{cite magazine |last=Wright |first=Robin |title=AFTER THE ISLAMIC STATE |magazine=The New Yorker |date=12 December 2016 |url=http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |access-date=9 December 2016 |archive-date=7 December 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161207140827/http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |url-status=live }}</ref> kao i koncepte "bliskog neprijatelja" (vlade većinski muslimanskih država) i "dalekog neprijatelja" (Sjedinjene Američke Države i druge zapadne države). (Termin "bliski neprijatelj" skovao je [[Muhamed Abdul-Selam Feredž]], koji je vodio atentat na [[Anvar el-Sadat|Envera es-Sadata]] s [[Egipatski islamski džihad|Egipatskim islamskim džihadom]] (EIJ) 1981. godine.)<ref name="No">{{cite web |author=Noah, Timothy |date=26 February 2009 |url=http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |title=The Near-Enemy Theory |work=Slate |access-date=4 December 2017 |archive-date=26 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180726041454/http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |url-status=live }}</ref> Termin "daleki neprijatelj" uvela je [[El-Kaida|el-Kaida]] i formalno ga proglasila metom napada 1996. godine.<ref name="No"/><ref>{{cite web |url=https://www.thenationalnews.com/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |title=Al Qaeda grows as its leaders focus on the 'near enemy' |work=The National |date=30 August 2013 |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200929145114/https://www.thenational.ae/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |url-status=live }}</ref> Ideologija je doživjela svoj uspon tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka kada je muslimanski svijet doživio brojne geopolitičke krize,<ref name="By" /> posebno [[Alžirski građanski rat]] (1991–2002), [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) i [[Prvi čečenski rat]] (1994–1996). Unutar tih sukoba, politički islam često je djelovao kao mobilišući faktor za lokalne zaraćene strane, koje su zahtijevale finansijsku, logističku i vojnu podršku od el-Kaide, u zamjenu za aktivno širenje te ideologije.<ref name="By" /> Nakon [[Bombardovanja američkih ambasada 1998.|bombardovanja američkih ambasada 1998. godine]], [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]] (2001.), [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|invazije na Afganistan pod vodstvom SAD-a]] (2001.) i invazije na [[Rat u Iraku|Irak]] (2003.), selefijski džihadizam izgubio je svoj zamah, bivši razoren američkim antiterorističkim operacijama, što je kulminiralo [[Smrt Osame bin Ladena|bin Ladenovom smrću]] 2011. godine.<ref name="By" /> Nakon Arapskog proljeća (2011.) i kasnijeg [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]] (od 2011. do danas), ostaci franšize el-Kaide u Iraku obnovili su svoj kapacitet, brzo se razvivši u [[Islamska država|Islamsku državu]] Iraka i Levanta, šireći svoj utjecaj kroz zone sukoba u [[Regija MENA|regiji MENA]] i širom planete. Selefijski džihadizam čini manjinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Economist27Jun15">{{cite news |title=Salafism: Politics and the puritanical |url=https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |access-date=29 June 2015 |newspaper=[[The Economist]] |date=27 June 2015 |archive-date=28 June 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628193924/http://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |url-status=live }}</ref> === Šiitski islamizam === {{Main|Islamistički šiizam}} Iako je većina istraživanja i izvještavanja o islamizmu ili političkom islamu bila usmjerena na sunitske islamističke pokrete,{{NoteTag|"The study of Islamist movements has often implicitly meant the study of ''Sunni'' Islamist movements. ... the majority of studies [of Islamism] concern various forms of Sunni Islamism, whereas the "Other Islamists" – different kinds of Shia Islamist groups – have received far less attention ... ."<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} islamizam postoji i u [[Dvanaestoimamci|dvanaestoimamskom]] [[šiizam|šiitskom islamu]] (drugoj po veličini grani islama koja čini približno 10% svih muslimana.{{NoteTag|85% of Shi'a Muslims, who make up 10–15% of Muslims}}). Islamistički šiizam, poznat i kao šiitski islamizam, prvenstveno je, ali ne isključivo, {{NoteTag| Shia Islamist groups exist outside of the ideology of the Islamic Republic – the [[Muhamed Baqir el-Sadr]] and the [[Islamic Dawa Party]] in Iraqi, for example).<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} povezan s mišlju ajatolaha [[Ruholah Homeini|Ruholaha Homeinija]], s [[Iranska revolucija|Islamističkom revolucijom]] koju je predvodio, [[Historija Islamske Republike Iran|Islamskom Republikom Iran]] koju je osnovao, te s vjersko-političkim aktivnostima i resursima te republike. U poređenju sa gore navedenim "Vrste" islamizma, [[Homeinizam|homeinizam]] se razlikuje od [[vehabizam|vehabizma]] (koji ne smatra šiizam istinski islamskim), [[selefizam|selefizma]] (kako ortodoksnog tako i džihadističkog – šiiti ne smatraju neke od najistaknutijih [[selef (islam)|selefa]] dostojnim oponašanja) i reformističkog islamizma (Islamska Republika pogubila je više od 3.400 političkih neistomišljenika između juna 1981. i marta 1982. godine u procesu konsolidacije vlasti).<ref name=":1">{{Cite web |last=Rastyad Collective |title=Rastyad: online database concerning the 1981 Massacre in Iran |url=https://rastyad.com/en/home_en/ |access-date=25 August 2022 |website=Rastyad.com|archive-date=12 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220812190357/https://rastyad.com/en/home_en/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Amsterdam |first=Universiteit van |date=21 June 2022 |title=Onderzoekers lanceren online database over de grootste massamoord uit de Iraanse geschiedenis |url=https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |access-date=25 August 2022 |website=Universiteit van Amsterdam |language=nl |archive-date=25 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220925121545/https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |url-status=live }}</ref> Homeini i njegovi sljedbenici pomogli su u prevođenju djela Mevdudija i Kutba na perzijski jezik i bili su pod njihovim utjecajem, ali su se njihovi stavovi razlikovali od njihovih i stavova drugih sunitskih islamista po tome što su bili "više ljevičarski i više klerikalni":<ref name=ORFPI1994:2/> * više ljevičarski u propagandnoj kampanji koja je prethodila revoluciji, naglašavajući eksploataciju siromašnih od strane bogatih i muslimana od strane imperijalizma;<ref name=KEA1993:30>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.30</ref>{{NoteTag|In addition to offering Iran a direct channel for engaging in the politics of the Arab-Israeli conflict, Hezbollah's military and political influence gained increasing importance, particularly as the organization's position became more uncertain following the death of Ayatollah Khomeini in June 1989.<ref>Ranstorp, ''Hizb'allah in Lebanon'', (1997) pp. 103, 126</ref> The radicalism had also come from attempts by Khomeini to counter the attraction of socialism/Marxism to the young with an Islamic version of radical populist, class struggle rhetoric and imagery.<ref name=KEA1993:31>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.31</ref><ref name=KEA1993:47>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.47</ref> Early radical government policies were later abandoned by the Islamic Republic.}} * više klerikalni u novoj postrevolucionarnoj državi, gdje su klerici imali kontrolu nad polugama vlasti ([[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]], [[Vijeće čuvara (Iran)|Vijeće čuvara]] itd., pod konceptom ''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''.{{NoteTag|Official histories and propaganda celebrated clerics (and never secular figures like [[Mohammad Mosaddegh]]) as the protectors of Islam and Iran against Imperialism and royal despotism.<ref name=KEA1993:25-26>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.25-26</ref>}}). Homeini je bio "radikalni" islamista,<ref name=ORFPI1994:36>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.36</ref> poput Kutba, a za razliku od Mevdudija. Vjerovao je da stranci, Jevreji i njihovi agenti kuju zavjeru "da nas drže nazadnima, da nas drže u našem sadašnjem jadnom stanju".<ref name=IaR1981:34>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.34</ref> Oni koji su sebe nazivali muslimanima, ali su bili sekularni i naklonjeni vesternizaciji, nisu bili samo korumpirani ili zavedeni, već "agenti" zapadnih vlada, koji su pomagali u "pljačkanju" muslimanskih zemalja kao dio dugoročne zavjere protiv islama.<ref name="Khomeini (1981), p. 54">Khomeini (1981), p. 54</ref> Samo je vladavina islamskog pravnika, koji provodi šerijatsko pravo, stajala između te gnusote i pravde, i nije mogla čekati mirnu, postepenu tranziciju. Dužnost muslimana je da "unište" "sve tragove" bilo koje druge vrste vladavine osim istinske islamske uprave jer su to "sistemi [[kufur|nevjerstva]]".<ref name=IaR1981:48>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.48</ref> "Problematične" grupe koje uzrokuju "korupciju u muslimanskom društvu" i štete "islamu i islamskoj državi" treba eliminisati baš kao što je [[Muhamed]] eliminisao Jevreje plemena [[Benu Kurejza|Benu Kurejze]].<ref name=IaR1981:89>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.89</ref> Islamska revolucija za uspostavljanje "oblika vladavine koji želi islam" neće se završiti sa jednom islamskom državom u Iranu. Kada ta vlada "nastane, nijedna od vlada koje sada postoje u svijetu" neće joj se "moći oduprijeti"; one će "sve kapitulirati".<ref name=IaR1981:122>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p. 122</ref> ==== Vladajući islamski pravnik ==== [[Homeinizam|Homeinijev oblik islamizma]] bio je posebno jedinstven u svijetu jer je u potpunosti pomeo stari režim, stvorio novi režim s novim ustavom, novim institucijama i novim konceptom upravljanja (''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''). Kao historijski događaj, promijenio je militantni islam od teme ograničenog utjecaja i interesa u temu s kojom su rijetki, bilo unutar ili izvan [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]], bili neupoznati.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 106</ref> Kako ga je prvobitno opisao u predavanjima svojim studentima, sistem "[[Islamska vlada (knjiga)|islamske vlade]]" bio je takav da će vodeći islamski pravnik provoditi šerijatski zakon – zakon koji "ima apsolutni autoritet nad svim pojedincima i islamskom vladom".<ref>Khomeini, ''Islamic Government'', 1981: p.56</ref> Pravnik se ne bi birao, a zakonodavno tijelo ne bi bilo potrebno jer je božanski zakon zahtijevao vladavinu pravnika, a "ne postoji nijedna tema u ljudskom životu za koju islam nije pružio uputstvo i uspostavio normu".<ref>Khomeini, Islamic Government, 1981: p.29-30, also p.44</ref> Bez tog sistema vladali bi nepravda, korupcija, rasipanje, eksploatacija i grijeh, a islam bi propadao. Taj plan otkriven je njegovim studentima i vjerskoj zajednici, ali nije bio široko publiciran.<ref>Abrahamian, ''Iran between two revolutions'', 1982: p.478-9</ref> Ustav Islamske Republike, napisan nakon revolucije, uključivao je zakonodavno tijelo i predsjednika, ali je cijelu vladu nadgledao "[[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]]" (pravnik čuvar). Islamistički šiizam bio je presudan za razvoj islamizma širom svijeta jer je iranski režim pokušao izvesti svoju revoluciju.<ref name="halliday">{{cite book |chapter=Revolution and World Politics |author=Fred Halliday |author-link=Fred Halliday |date=1999 |isbn=0-8223-2464-4 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |title=Internationalism in Practice: Export of Revolution |pages=94–132 |publisher=Duke University Press |access-date=22 March 2023 |archive-date=2 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502221543/https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |url-status=live }}</ref> Iako je islamistička ideologija prvobitno uvezena iz Muslimanskog bratstva, odnosi između Muslimanskog bratstva i Islamske Republike Iran pogoršali su se zbog iranskog učešća u Građanskom ratu u Siriji.<ref>{{Cite web|last=Persia|first=Track|date=15 June 2019|title=The historical relationship between the Iranian theocracy and Muslim Brothers in Egypt|url=https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|access-date=17 June 2021|website=Track Persia|quote="Syrian war has been a turning point in the relations between the Iranian regime and the Muslim Brotherhood organisation, excluding its branches in Turkey and Hamas. Some of the Muslim Brothers have shown support to Syrian opposition groups against the dictatorship of the Syrian President Bashar el-Asad, Iran's close ally."|archive-date=30 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210530235155/https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|url-status=dead}}</ref> Međutim, većinski [[Usulije|usulijski šiizam]] odbacuje ideju o islamističkoj državi u periodu [[Okultacija (islam)|okultacije Skrivenog Imama]].<ref name="Ghobadzadeh 1005–1027">{{Cite journal|last=Ghobadzadeh|first=Naser|date=December 2013|title=Religious secularity: A vision for revisionist political Islam|url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|journal=Philosophy & Social Criticism|volume=39|issue=10|pages=1005–1027|doi=10.1177/0191453713507014|s2cid=145583418|issn=0191-4537|access-date=4 May 2022|archive-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225200500/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> ==== Šiizam i Iran ==== Dvanaestoimamski šiitski muslimani žive uglavnom u otprilike pola tuceta zemalja raštrkanih po Bliskom istoku i južnoj Aziji.{{NoteTag| forming majorities in the countries of Iran, Iraq, Bahrain, Azerbaijan,<ref name="Samadov-EAN-2022">{{cite news |last1=Samadov |first1=Bahruz |title=Will new Azerbaijani Islamist movement share the fate of its predecessors? |url=https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |access-date=27 January 2023 |agency=Eurasia Net |date=18 July 2022 |archive-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231106203650/https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |url-status=live }}</ref> and substantial minorities in Afghanistan, India, Kuwait, Lebanon, Pakistan, Qatar, Syria, Saudi Arabia and the United Arab Emirates.<ref name="BBC">{{cite web |title=Sunnis and Shia: Islam's ancient schism |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |publisher=BBC News |access-date=27 January 2023 |date=4 January 2016 |archive-date=11 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231011083116/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |url-status=live }}</ref>}} Islamska Republika Iran postala je "de facto lider"<ref name="Bokhari-2013">{{cite book |last1=Bokhari |first1=Kamran |last2=Senzai |first2=Farid |title=Political Islam in the Age of Democratization |date=2013 |publisher=Palgrave Macmillan |page=abstract |doi=10.1057/9781137313492_9 |isbn=9781137313492 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |access-date=27 January 2023 |archive-date=27 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230127220152/https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |url-status=live }}</ref> šiitskog svijeta zahvaljujući tome što je najveća država sa šiitskom većinom, što ima dugu historiju nacionalne kohezije i šiitske vladavine, što je mjesto prve i "jedine istinske"<ref name=ORFPI1994:168>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 168</ref> [[Iranska revolucija|islamističke revolucije]] (pogledajte odjeljak o historiji ispod) te što ima finansijske resurse velikog izvoznika nafte. Utjecaj Irana proširio se na kulturno-geografsko područje "iranoarapskog šiizma", uspostavljajući iransku regionalnu moć,{{NoteTag|" ... the revolutionary Shiite movement, it is the only one to have taken power by way of a true Islamic revolution; it has therefore become identified with the Iranian state, which used it as an instrument in its strategy for gaining regional power, even though the multiplicity of Shiite groups reflects local particularities (in Lebanon, Afghanistan, or Iraq) as much as it does the factional struggles of Tehran."<ref name=ORFPI1994:2>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 2</ref>}} podržavajući "šiitske milicije i stranke izvan svojih granica",<ref name="BBC"/>{{NoteTag|In the words of pro-Islamic Republic book by Jon Armajani: "Iran's government has attempted to align itself with Shia Muslims in various countries, such as Iraq and Lebanon, [it] ... has attempted to religiously nourish and politically mobilize those Shias as a matter of principle, not only because of the Iranian government's desires to protect Iran from external threats."<ref name="ARMAJANI-2020">{{cite book |last1=ARMAJANI |first1=Jon |title=Shia Islam and Politics Iran, Iraq, and Lebanon |date=2020 |publisher=Lexington Books |page=abstract |url=https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |access-date=27 January 2023 |archive-date=31 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230131072639/https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |url-status=live }}</ref>}} te ispreplićući pomoć svojim šiitima s njihovom "iranizacijom".<ref name=ORFPI1994:168/> Šiitski islamizam u Iranu bio je pod utjecajem sunitskih islamista i njihovih organizacija,<ref>{{Cite journal |last=Farhosh-van Loon |first=Diede |date=2016 |title=The Fusion of Mysticism and Politics in Khomeini's Quatrains |url=https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |journal=International Journal of Persian Literature |volume=1 |issue=1 |pages=59–88 |doi=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |jstor=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |issn=2376-5739 |access-date=5 June 2022 |archive-date=28 May 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220528095630/https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |url-status=live }}</ref>{{sfn|Khalaji|2009}} posebno [[Rašid Rida|Sejida Rashida Ride]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28"/> [[Hasan el-Bana|Hassana el-Banne]] (osnivača organizacije [[Muslimansko bratstvo]]),{{sfn|Khalaji|2009}} [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],<ref>{{Citation|title=Shaykh al Fawzān Warns Against The Books of Sejid Quṭb {{!}} Shaykh Ṣāliḥ al Fawzān| date=2 May 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|access-date=22 April 2021|archive-date=22 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422085022/https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|url-status=live}}</ref> [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Abula A'la Mevdudija]],<ref name="Fuller-Future-120"/> ali je također opisan kao "različit" od islamizma sunitskog Muslimanskog bratstva, te je "više ljevičarski i više klerikalni",<ref name=ORFPI1994:2/> sa vlastitim historijskim utjecajima: ==== Historijske ličnosti ==== * [[Šejh]] [[Fazlulah Nuri]], klerik na dvoru dinastije Kadžar i vođa antikonstitucionalista tokom [[Perzijska ustavna revolucija|Perzijske ustavne revolucije od 1905. do 1911. godine]],<ref name="HERMANN-2013-430">{{cite journal |last1=HERMANN |first1=DENIS |title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement |journal=Middle Eastern Studies |date=May 2013 |volume=49 |issue=3 |pages=430–453 |doi=10.1080/00263206.2013.783828 |jstor=23471080 |s2cid=143672216 |url=https://www.jstor.org/stable/23471080 |access-date=20 April 2023 |archive-date=5 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230305220832/https://www.jstor.org/stable/23471080 |url-status=live }}</ref> koji je proglasio novi ustav suprotnim šerijatskom zakonu.<ref>Donzel, Emeri "van" (1994). ''Islamic Desk Reference''. ISBN 90-04-09738-4. pp. 285–286</ref> * [[Nevab Safavi]], student teologije koji je osnovao ''[[Fadajani islama|Fadajan-e islam]]'', nastojeći pročistiti islam u Iranu ubijanjem 'korumpiranih pojedinaca', tj. određenih vodećih intelektualnih i političkih ličnosti (uključujući bivšeg i tadašnjeg premijera).<ref name="Taheri, 1985 p.98">Taheri, ''The Spirit of Allah'', (1985), p. 98</ref> Nakon što je vlada slomila grupu, preživjeli članovi navodno su izabrali ajatolaha Homeinija za novog duhovnog vođu.<ref name=Moin-224>Moin, ''Khomeini'' (2000), p. 224</ref><ref name=Taheri-187>Taheri, Amir, ''Spirit of Allah : Khomeini and the Islamic Revolution '', Adler and Adler c1985, p. 187</ref> * [[Ali Šarijati|Ali šerijatti]], neklerikalni "socijalistički šiit" koji je usvojio marksističke ideje u Francuskoj i imao znatan utjecaj na mlade Irance putem svog propovijedanja da [[Husejn ibn Ali|imam Husein]] nije bio samo sveta ličnost već originalni potlačeni (''mazlum''), a njegov ubica, sunitski Emevijski hilafet, "analog" tome kako je šah ugnjetavao moderni iranski narod.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, pp. 107–8</ref> * [[Muhamed Bakir el-Sadr]], šiitski islamski učenjak u Iraku koji je kritikovao marksizam, socijalizam i kapitalizam te je pomogao u vođenju šiitske opozicije Baasističkom režimu Sadama Huseina prije nego što su ga oni pogubili. * [[Mahmud Talegani]], ajatolah i Homeinijev savremenik, bio je više ljevičarski nastrojen, tolerantniji i naklonjeniji demokratiji, ali manje utjecajan, iako je još uvijek imao znatan broj sljedbenika. Zbačen je s revolucionarnog rukovodećeg položaja<ref>Mackay, ''Iranians'', (1998), p. 291</ref> nakon što je upozorio da će se revolucionarno vodstvo "vratiti despotizmu".<ref>Keddie, ''Modern Iran'', (2006), p. 245</ref> == Objašnjenja za rast i popularnost islamizma == === Sociološka, ekonomska i politička === Neki zapadni politolozi smatraju nepromjenjivo društveno-ekonomsko stanje u muslimanskom svijetu glavnim faktorom. Olivier Roy smatra da "su društveno-ekonomske stvarnosti koje su održavale islamistički val još uvijek tu i da se neće promijeniti: siromaštvo, iskorijenjenost, krize vrijednosti i identiteta, propadanje obrazovnih sistema, opozicija Sjever-Jug i problem integracije imigranata u društva domaćina".<ref name=ORFPI1994:27>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 27</ref> ==== Humanitarni rad ==== Islamistički pokreti, poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]], "dobro su poznati po pružanju skloništa, obrazovne pomoći, besplatnih ili jeftinih medicinskih klinika, stambene pomoći studentima izvan grada, studentskih savjetodavnih grupa, olakšavanju jeftinih masovnih ceremonija vjenčanja kako bi se izbjegli izuzetno skupi zahtjevi za mirazom, po pružanju pravne pomoći, sportskih objekata i ženskih grupa." Sve se to vrlo povoljno može usporediti s nekompetentnim, neefikasnim ili nemarnim vladama čija je posvećenost socijalnoj pravdi ograničena na retoriku.<ref name=Fuller-Future-28>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 28</ref> ==== Ekonomska stagnacija ==== [[Arapski svijet]] – izvorno srce muslimanskog svijeta – pogođen je [[ekonomska stagnacija|ekonomskom stagnacijom]]. Naprimjer, procijenjeno je da je sredinom devedesetih godina dvadesetog vijeka izvoz [[Finska|Finske]], zemlje s pet miliona stanovnika, premašio izvoz cijelog arapskog svijeta od 260 miliona, isključujući prihode od nafte.<ref>''Commentary'', "Defeating the Oil Weapon", September 2002</ref> ==== Sociologija ruralne migracije ==== [[Demografska tranzicija]] (uzrokovana vremenskim jazom između smanjenja stope smrtnosti zbog medicinskog napretka i smanjenja stope fertiliteta) dovodi do rasta stanovništva koji premašuje mogućnosti obezbjeđivanja stanovanja, zapošljavanja, javnog prijevoza, kanalizacije i vode. U kombinaciji s ekonomskom stagnacijom, stvorene su [[urbana aglomeracija|urbane aglomeracije]] u Kairu, Istanbulu, Teheranu, [[Karači]]ju, [[Daka|Daki]] i [[Džakarta|Džakarti]], svaka s više od dvanaest miliona stanovnika, od kojih su milioni mladi i nezaposleni ili nedovoljno zaposleni.<ref name=Fuller-Future-68>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 68</ref> Takva demografija, otuđena od [[vesternizacija|vesterniziranih]] načina urbane elite, ali iskorijenjena iz udobnosti i pasivnijih tradicija sela iz kojih je potekla, razumljivo je povoljno naklonjena islamskom sistemu koji obećava bolji svijet<ref>Kepel, Gilles, ''Muslim extremism in Egypt: the prophet and Pharaoh'', Berkeley: University of California Press, (c2003), p. 218</ref> – ideologiji koja pruža "emocionalno poznatu osnovu za grupni identitet, solidarnost i isključenje; prihvatljivu osnovu za legitimitet i autoritet; odmah razumljivu formulaciju principa i za kritiku sadašnjosti i za program za budućnost."<ref>Lewis, Bernard, ''The Crisis of Islam: Holy War and Unholy Terror'', (2003), p. 22</ref> Jedan američki antropolog u Iranu početkom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka (prije revolucije), upoređujući "stabilno selo s novim urbanim sirotinjskim kvartom", otkrio je da su tamo gdje su "seljani uzimali religiju sa zadrškom, pa čak i ismijavali gostujuće propovjednike", stanovnici sirotinjskih kvartova – svi odreda nedavno razvlašteni seljaci – "koristili religiju kao zamjenu za svoje izgubljene zajednice, orijentisali društveni život oko džamije i sa žarom prihvatali učenja lokalnog mullahe."<ref>Goodell, 'The Elementary Structures of Political Life' (PhD dissertation, Columbia University, 1977); quoted in ''Iran Between Two Revolutions'' by Ervand Abrahamian, Princeton University Press, 1982 (p.426-84)</ref> [[Gilles Kepel]] također primjećuje da su se islamistički ustanci u Iranu i Alžiru, iako u razmaku od deset godina, poklopili s velikim brojem mladih koji su bili "prva generacija masovno naučena čitati i pisati, te su bili odvojeni od svojih ruralnih, nepismenih predaka kulturnim jazom koji je radikalna islamistička ideologija mogla iskoristiti". Njihovi "ruralni, nepismeni" roditelji bili su previše ukorijenjeni u tradiciji da bi se zanimali za islamizam, a njihova djeca su imala "veću vjerovatnoću da će dovesti u pitanje utopijske snove generacije iz sedamdesetih godina dvadesetog vijeka", ali su prigrlili revolucionarni politički islam.<ref name=Kepel-jihad-365>Kepel, ''Jihad'', p.365</ref> Olivier Roy također tvrdi da "nije slučajno što se Iranska revolucija dogodila upravo one godine kada je udio gradskog stanovništva u Iranu prešao granicu od 50%".<ref name=ORFPI1994:53>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 53</ref> i nudi statistiku kao podršku za druge zemlje (u Alžiru je 1990. godine stambeni prostor bio toliko pretrpan da je u prosjeku osam stanovnika živjelo u jednoj sobi, a 80% mladih od šesnaest do dvadeset devet godina i dalje je živjelo s roditeljima). "Stare klanske ili etničke solidarnosti, utjecaj starješina i porodična kontrola malo po malo blijede pred promjenama u društvenoj strukturi..."<ref name=ORFPI1994:54-5>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.54-5</ref> Ova teorija implicira da će pad nepismenosti i ruralne emigracije značiti i pad islamizma. == Geopolitika == === Državno sponzorstvo === ==== Saudijska Arabija ==== {{See also|Međunarodno širenje konzervativnog sunitskog islama}} Počevši od sredine sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, islamski preporod bio je finansiran izobiljem novca od saudijskog izvoza nafte.<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), pp. 69–75</ref> Desetine milijardi dolara "[[petroislam|petroislamske]]" darežljivosti dobijene od nedavno povećane cijene nafte finansirale su procijenjenih "90% troškova cijele vjere."<ref>Dawood el-Shirian, 'What Is Saudi Arabia Going to Do?' ''El-Hayat'', 19 May 2003</ref> Širom muslimanskog svijeta, vjerske institucije za ljude, kako mlade tako i stare, od dječijih [[medresa]] do visokih stipendija, primale su saudijska sredstva,<ref>Abou al Fadl, Khaled, ''The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists'', HarperSanFrancisco, 2005, pp. 48–64</ref> "knjige, studentske stipendije, istraživačke stipendije i džamije" (naprimjer, "više od hiljadu i pet stotina džamija izgrađeno je i plaćeno novcem dobijenim iz javnih saudijskih fondova u posljednjih pedeset godina"),<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), p. 72</ref> uz obuku u Kraljevini za propovjednike i učitelje koji su kasnije poučavali i radili na tim univerzitetima, u školama, džamijama itd.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 155</ref> Finansiranje se također koristilo za nagrađivanje novinara i akademika koji su slijedili saudijsko strogo tumačenje islama; a izgrađeni su i satelitski kampusi širom Egipta za [[Univerzitet El-Azhar]], najstariji i najutjecajniji islamski univerzitet na svijetu.<ref>Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (2002) p. 32</ref> Tumačenje islama koje je promovirano tim finansiranjem bio je strogi, konzervativni [[vehabizam]] zasnovan u Saudijskoj Arabiji ili [[selefizam]]. U svom najgrubljem obliku propovijedalo je da se muslimani ne bi trebali samo "uvijek suprotstavljati" nevjernicima "na svaki način", već bi ih trebali "mrziti zbog njihove religije... u ime Allaha", da je demokratija "odgovorna za sve užasne ratove dvadesetog vijeka", da su [[Šiizam|šiiti]] i drugi nevehabijski muslimani [[Otpadništvo u islamu|nevjernici]], itd.<ref>{{cite web |url=http://www.freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |title=Saudi Publications on Hate Ideology |archive-url=https://web.archive.org/web/20190505190440/https://freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |archive-date=5 May 2019 |date=January 2006}}</ref> Iako taj napor nikako nije preobratio sve, pa čak ni većinu muslimana na vehabijsko tumačenje islama, učinio je mnogo na potiskivanju umjerenijih lokalnih tumačenja, te je uspostavio saudijsko tumačenje islama kao "zlatni standard" religije u umovima nekih ili mnogih muslimana.<ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |title=An interview with Minister Mentor of Singapore, Lee Kuan Yew |publisher=Accessmylibrary.com |date=24 September 2004 |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090713151408/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |archive-date=13 July 2009 }}</ref> ==== Katar ==== {{Further|Muslimansko bratstvo}} Iako znatno manji Katar nije mogao obezbijediti isti nivo finansiranja kao Saudijska Arabija, on je također bio izvoznik nafte i sponzorisao je islamističke grupe. Katar je podržavao Muslimansko bratstvo u Egiptu čak i nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja režima Muslimanskog bratstva pod vodstvom Mohameda Morsija 2013. godine]], a katarski vladar šejh [[Tamim bin Hamad Al Thani]] osudio je državni udar.<ref name="Islam Hassan">{{cite journal|url=https://www.academia.edu/12696782|title=GCC's 2014 Crisis: Causes, Issues and Solutions|journal=Gulf Cooperation Council's Challenges and Prospects|author=Islam Hassan|date=31 March 2015|publisher=Al Jazeera Research Center|access-date=4 June 2015|archive-date=4 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150904020157/http://www.academia.edu/12696782/GCCs_2014_Crisis_Causes_Issues_and_Solutions|url-status=live}}</ref> U junu 2016. godine, [[Muhamed Morsi]] osuđen je na doživotni zatvor zbog odavanja državnih tajni Kataru.<ref>{{cite news|title=Mohammed Morsi: Egypt's former president given life in spying case|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|access-date=19 June 2016|publisher=BBC News|date=18 June 2016|archive-date=30 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830041331/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Hendawi|first1=Hamza|title=Egyptian court sentences 2 El-Jazeera employees to death|url=https://apnews.com/74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|access-date=30 September 2017|work=Associated Press News|date=18 June 2016|archive-date=30 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930181320/http://www.apnewsarchive.com/2016/Egyptian_court_sentences_2_El-Jazeera_employees_to_death/id-74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|url-status=live}}</ref> Katar je također podržao islamističke frakcije u Libiji, Siriji i Jemenu. U Libiji je Katar podržao islamiste s desetinama miliona dolara pomoći, vojnom obukom i "više od dvadeset hiljada tona oružja", kako prije tako i nakon pada Muamera Gadafija 2011. godine.<ref>{{Cite web|url=http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|title=The UAE and Qatar Wage a Proxy War in Libya|date=13 December 2015|website=International Policy Digest|access-date=9 June 2016|archive-date=1 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160701165508/http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|title=Tiny Kingdom's Huge Role in Libya Draws Concern|last1=Dagher|first1=Sam|date=17 October 2011|last2=Tripoli|first2=Charles Levinson in|newspaper=The Wall Street Journal|issn=0099-9660|last3=Doha|first3=Margaret Coker in|access-date=9 June 2016|archive-date=18 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818023842/http://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|url-status=live}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=How Qatar is funding the rise of Islamist extremists|last=Spencer|first=David Blair and Richard|website=Telegraph|date=20 September 2014 |access-date=9 June 2016}}{{cbignore}}</ref> Hamas, u Palestini, primio je znatnu finansijsku podršku, kao i diplomatsku pomoć.<ref>{{Cite magazine|url=https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|title=Qatar Is a U.S. Ally. They Also Knowingly Abet Terrorism. What's Going On?|last=Boghardt|first=Lori Plotkin|date=6 October 2014|magazine=New Republic|access-date=9 June 2016|archive-date=14 September 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210914045206/https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|url-status=live}}</ref><ref name=":3"/><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Israel lied about Isil soldiers entering Gaza to justify its siege, Hamas claims|newspaper=The Telegraph|date=15 May 2016|access-date=9 June 2016|last1=Lazareva|first1=Inna}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20051210145051/http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |url-status=usurped |archive-date=10 December 2005 |title=Dar Al Hayat |date=10 December 2005 }}</ref> ==== Pakistan ==== Pakistanska podrška islamizmu je složena, dugotrajna i višestruka politika ukorijenjena u naporima državno sponzorisane islamizacije. Iako zvanično osuđuje terorizam, Pakistan je optužen da koristi ekstremističke islamističke grupe za geopolitičku polugu u Afganistanu i Džamu i Kašmiru, što je dovelo do domaćih sigurnosnih izazova i globalne zabrinutosti.<ref>{{cite web |last=Haqqani |first=Husain |title=Islamism and the Pakistani State |url=https://www.hudson.org/nationel-security-defense/islamism-and-the-pakistani-state |website=Hudson Institute |date=2013-08-09 |access-date=2026-03-31}}</ref> ==== Zapadna podrška islamizmu tokom i nakon Hladnog rata ==== {{further|Teorija zelenog pojasa|Aktivnosti CIA-e u Afganistanu|Operacija Ciklon|Afganistanski mudžahedini}} [[Datoteka:Reagan sitting with people from the Afghanistan-Pakistan region in February 1983.jpg|mini|Predstavnici afganistanskih mudžahedina s [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom]] [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] 1983. godine.]] Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], posebno tokom pedesetih, šezdesetih i većeg dijela sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, Sjedinjene Američke Države i druge zemlje u [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] povremeno su pokušavale iskoristiti uspon islamske religioznosti usmjeravajući ga protiv sekularnih [[Ljevica (politika)|ljevičarskih]]/[[komunizam|komunističkih]]/[[nacionalizam|nacionalističkih]] pobunjenika i protivnika, a posebno protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i država [[Istočni blok|Istočnog bloka]], čija ideologija nije bila samo sekularna već i antireligijska. Godine 1957., američki predsjednik [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] i visoki zvaničnici američke vanjske politike složili su se oko politike korištenja komunističkog nedostatka religije protiv njih samih: "Trebali bismo učiniti sve što je moguće kako bismo naglasili aspekt '[[Džihad|svetog rata]]'" koji ima vrijednost na Bliskom istoku.<ref>Annie Jacobsen, "Surprise, Kill, Vanish: The Secret History of CIA Paramilitary Armies, Operators, and Assassins", (New York: Little, Brown and Company, 2019), p. 88</ref> Tokom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka i ponekad kasnije, ta je pomoć povremeno išla novonastalim islamistima i islamističkim grupama koje su se kasnije počele smatrati opasnim neprijateljima.<ref name=Berman/> Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara na pomoć muslimanskim afganistanskim [[Sovjetsko-afganistanski rat|mudžahedinima]], neprijateljima Sovjetskog Saveza, a neafganistanski [[Afganistanski Arapi|veterani]] rata (poput [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]]) vratili su se kući sa svojim prestižem, "iskustvom, ideologijom i oružjem", te su imali znatan utjecaj.<ref name=ForeignAffairsNovember2005>{{cite news|url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=Blowback Revisited |magazine=[[Foreign Affairs]] |author=[[Peter Bergen]], Alec Reynolds |date=November–December 2005 |access-date=9 November 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=29 November 2007 }}</ref> Iako je snažan protivnik postojanja Izraela, [[Hamas]], zvanično osnovan 1987. godine, vuče svoje korijene iz institucija i klerika koje je Izrael podržavao tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Izrael je tolerisao i podržavao islamističke pokrete u Gazi, s ličnostima poput [[Ahmed Jasin|Ahmeda Jasina]], jer ih je smatrao poželjnijim od sekularnog i tada moćnijeg [[Fatah|Fataha]] unutar [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]]-a.<ref name=wsj-24-1-09>{{cite news |url=https://www.wsj.com/articles/SB123275572295011847 |title=How Israel Helped to Spawn Hamas |first=Andrew |last=Higgins |date=24 January 2009 |work=The Wall Street Journal |archive-url=https://web.archive.org/web/20130115044159/http://online.wsj.com/article/SB123275572295011847.html|archive-date=15 January 2013|access-date=15 January 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |title=How Israel and the United States Helped to Bolster Hamas |date=26 January 2006 |publisher=Democracynow.org |access-date=18 August 2011 |archive-date=17 August 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110817150529/http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |url-status=live }}</ref> Egipatski predsjednik [[Anvar el-Sadat|Anwar Sadat]] – čije su politike uključivale otvaranje Egipta za zapadne investicije (''[[infitah]]''), prebacivanje savezništva Egipta sa Sovjetskog Saveza na Sjedinjene Američke Države i [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|sklapanje mira s Izraelom]] – oslobodio je islamiste iz zatvora i poželio dobrodošlicu prognanima u prešutnoj razmjeni za političku podršku u njegovoj borbi protiv ljevičara. Njegovo "podsticanje pojave islamističkog pokreta" navodno su "imitirali mnogi drugi muslimanski lideri u godinama koje su uslijedile".<ref>{{cite book |title=Jihad: the trail of political Islam |first=Gilles |last=Kepel |page=83}}</ref><ref>Kepel, Gilles, ''Muslim Extremism in Egypt'', chapter 5, "Vanguard of the Umma"</ref> Taj "džentlmenski sporazum" između Sadata i islamista propao je 1975. godine, ali ne prije nego što su islamisti u potpunosti počeli dominirati univerzitetskim studentskim unijama. Sadat je kasnije ubijen u atentatu, a tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka u Egiptu je formirana [[Terorizam u Egiptu|zastrašujuća pobuna]]. Francuska vlada je također navodno promovisala islamističke propovjednike "u nadi da će usmjeriti muslimanske energije u zone pobožnosti i milosrđa."<ref name=Berman>''Terror and Liberalism'' by Paul Berman, W.W. Norton and Company, 2003, p. 101.</ref> Zapadna podrška islamističkim grupama tokom [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]] često je proizilazila iz geopolitičke svrsishodnosti, pri čemu je podrška specifičnim, naizgled usklađenim islamističkim militantima protiv zajedničkih neprijatelja (kao u Iraku, Libiji i Siriji) ponekad rezultirala nenamjernim, dugoročnim jačanjem ekstremističkih prijetnji. Ta je strategija ponekad bila vođena savezima s arapskim državama u Zaljevu koje su podržavale vehabijske ideologije. [[Operacija Timber Sycamore]] bila je povjerljivi program pod vodstvom CIA-e za naoružavanje i obuku [[Sirijska opozicija|sirijskih pobunjenika]] s ciljem svrgavanja predsjednika [[Bašar el-Asad|Bašara el-Asada]]. Iako je cilj bio podrška "umjerenoj" opoziciji, program je patio od lošeg nadzora, što je rezultiralo protokom oružja i obuke ekstremističkim grupama, uključujući podružnice El-Kaide i ISIL-a.<ref>{{cite news |last=Mazzetti |first=Mark |last2=Apuzzo |first2=Matt |title=U.S. Relies Heavily on Saudi Money to Support Syrian Rebels |url=https://www.nytimes.com/2016/01/24/world/middleeast/us-relies-heavily-on-saudi-money-to-support-syrian-rebels.html |work=The New York Times |date=2016-01-23 |access-date=2026-03-31}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija islamizma}} Olivier Roy datira početak islamističkog pokreta "manje-više u 1940. godinu",<ref name=ORFPI1994:3>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 3</ref> a njegov razvoj se odvija "tokom pola vijeka".<ref name=ORFPI1994:3/> === Prethodni pokreti === Neki islamski revivalistički pokreti i vođe koji su prethodili islamizmu, ali s njim dijele određene karakteristike, uključuju: * [[Ahmed Sirhindi]] (~1564–1624) bio je u velikoj mjeri odgovoran za pročišćenje, ponovno potvrđivanje i obnovu konzervativnog ortodoksnog sunitskog islama u Indiji tokom drugog milenija islama.<ref>Massington, L., Radtke, B. Chittick, W.C., Jong, F. de., Lewisohn, L., Zarcone, Th., Ernst, C, Aubin, Françoise and J.O. Hunwick, "Taṣawwuf", in: Encyclopaedia of Islam, Second Edition, Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel, W.P. Heinrichs</ref><ref>Qamar-ul Huda (2003), Striving for Divine Union: Spiritual Exercises for Suhraward Sufis, RoutledgeCurzon, pp. 1–4.</ref><ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) p. 58. Quoting Aziz Ahmad, ''Studies in Islamic Culture in the Indian Environment'', Oxford University Press, (1964), p. 189</ref> * [[Ibn Taymiyyah]], sirijski islamski pravnik tokom 13. i 14. vijeka, argumentirao je protiv praksi kao što su proslava Muhamedovog rođendana i traženje pomoći na grobu Muhameda.<ref>Haque 1982, pp. 78–81.</ref> * [[Muhamed ibn Abd-el-Wahhab]], osnivač [[Vehabizam|vehabizma]], zagovarao je uklanjanje kasnijih religijskih dodataka poput obožavanja na grobovima. * [[Šah Valijulah]] iz Indije bio je preteča reformističkih islamista poput [[Muhamed Abdu|Muhameda Abduha]], [[Muhamed Iqbal|Muhameda Iqbala]] i [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]] u svom uvjerenju da postoji "stalna potreba za novim [[Idžtihad|idžtihadom]] kako muslimanska zajednica napreduje.<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) pp. 67–68.</ref> * [[Sejid Ahmed Barelvi]] bio je učenik i nasljednik sina Šaha Valijulaha koji je predvodio [[Džihadizam|džihadistički]] pokret i pokušao stvoriti islamsku državu zasnovanu na provođenju [[Šerijat|islamskog zakona]].<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982), p. 69</ref><ref name="Islamic Revival in British India">{{cite book|last=Metcalf|first=Barbara Daly|title=Islamic revival in British India : Deoband, 1860–1900|date=2002|publisher=Oxford Univ. Press|isbn=0195660498|edition=3rd impression.|location=New Delhi}}</ref> * [[Deobandi|Deobandski pokret]], osnovan nakon poraza [[Indijska pobuna 1857.|Indijske pobune]], oko 1867. godine, doveo je do uspostavljanja hiljada konzervativnih islamskih škola ili [[medresa]] širom današnje Indije, Pakistana i Bangladeša.<ref>''Islam and the Muslim World'', (2004) p. 374</ref> === Rana historija === Krajem 19. vijeka došlo je do raspada većeg dijela muslimanskog [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od nemuslimanskih evropskih kolonijalnih sila,<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), p. 85</ref> uprkos tome što je carstvo trošilo ogromne sume na zapadnu civilnu i vojnu tehnologiju kako bi se pokušalo modernizirati i takmičiti s nadirućim evropskim silama. U tom procesu Osmanlije su duboko utonule u dugove prema tim silama. Propovijedali su islamske alternative ovom ponižavajućem padu Jamal ed-din [[el-Afghani]] (1837–1897), [[Muhamed Abdu]] (1849–1905) i [[Rašid Rida]] (1865–1935).<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), pp. 93, 237–40, 249</ref><ref>''Encyclopedia of Islam and the Muslim World'', Macmillan Reference, 2004, v.2, p. 609</ref><ref>''The New Encyclopedia of Islam'' by Cyril Glasse, Rowman and Littlefield, 2001, p. 19</ref><ref>''The Oxford Dictionary of Islam'' by John L. Esposito, OUP, 2003, p. 275 </ref><ref>''Historical Dictionary of Islam'' by Ludwig W. Wadamed, Scarecrow Press, 2001, p. 233</ref> Abduhov učenik Rida široko se smatra jednim od "ideoloških praočeva" savremenog islamističkog pokreta,<ref>{{Cite book|last=Meleagrou-Hitchens|first=Alexander|url=https://extremism.gwu.edu/sites/g/files/zaxdzs2191/f/Salafism%2520in%2520America.pdf&ved=2ahUKEwj7wbq0oIjzAhWo4nMBHQUfAXMQFnoECA8QAQ&usg=AOvVaw1QqUsie74bpzia9SWtxRXB|title=Salafism in America|publisher=The George Washington University|year=2018|page=65}}{{Dead link|date=December 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> te je uz ranu selefiju [[Hassan el-Banna|Hasana el-Bannu]] i [[Mustafa el-Siba'i|Mustafu el-Siba'ija]] propovijedao da bi istinski islamsko društvo slijedilo šerijatski zakon, odbacilo [[Taklid|taklid]] (slijepo oponašanje ranijih autoriteta),<ref>''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'' by Caryle Murphy, p. 46</ref> i obnovilo [[Hilafet]].<ref name=ORFPI1994:33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 33</ref> ==== Sejid Rašid Rida ==== {{Također pogledajte|Rašid Rida#Islamic Political Theory|The Caliphate or the Supreme Imamate (book)|label 1=Islamske političke doktrine Rashida Ride}} [[Datoteka:RashidRida2 (cropped).jpg|mini|[[Rashid Rida|Sayyid Muhammad Rashid Rida]] ({{lang|ar|سيد رشيد رضا}}; 23. septembar 1865 – 22. august 1935).]] Sirijsko-egipatski islamski klerik Muhamed Rašid Rida bio je jedan od najranijih sunitskih učenjaka 20. vijeka koji je artikulirao moderni koncept [[Islamska država|islamske države]], utječući na [[Muslimansko bratstvo]] i druge sunitske islamističke pokrete. U svojoj utjecajnoj knjizi ''el-Khilafa aw el-Imama al-'Uzma'' ("''Hilafet ili vrhovni imamat''"), Rida je objasnio da bi društva koja se pravilno pokoravaju ''[[Šerijat|šerijatu]]'' bila uspješne alternative neredu i nepravdi i [[Kapitalizam|kapitalizma]] i [[Socijalizam|socijalizma]].<ref name="auto">{{Cite book|last=McHugo|first=John|title=A Concise History of the Arabs|publisher=The New Press|year=2013|isbn=978-1-59558-950-7|location=New York, N.Y. |page=287}}</ref> Ovim društvom vladao bi hilafet; vladajući [[Halifa|halifa]] (''khalifa'') upravljao bi putem ''[[Šura|šure]]'' (savjetovanja) i primjenjivao [[Šerijat]] (islamske zakone) u partnerstvu s islamskim pravnim klerom, koji bi koristio idžtihad za ažuriranje ''[[Fikh|fikha]]'' procjenom svetih tekstova.<ref>{{Cite book|last=Enayat|first=Hamid|title=Modern Islamic Political Thought: The Response of the Shi'i and SunnI Muslims to the Twentieth Century|publisher=The Macmillan Press Ltd|year=1982|isbn=978-0-333-27969-4|location=London|pages=69, 77}}</ref> S [[Hilafet|hilafetom]] koji pruža istinsku islamsku upravu, islamska civilizacija bi se revitalizirala, politička i pravna nezavisnost muslimanskog ''ummeta'' (zajednice muslimanskih vjernika) bila bi vraćena, a heretički utjecaji sufizma bili bi očišćeni iz islama.<ref>{{Cite book|last=C. Martin|first=Richard|title=Encyclopedia of Islam and the Muslim World, Second Edition|publisher=Gale Publishers|year=2016|isbn=978-0-02-866269-5|location=Farmington Hills, Michigan|page=1088|chapter=State and Government}}</ref> Ova doktrina postat će nacrt budućih islamističkih pokreta.<ref>{{Cite journal|last=Li|first=Ruiheng|year=2016|title=A Preliminary Study on the "Islamic State" Thought in Modern Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=10|issue=4|page=27|doi=10.1080/19370679.2016.12023291|doi-access=free}}</ref> ==== Muhamed Iqbal ==== {{Glavni|Muhamed Iqbal}} {{Također pogledajte|Teorija o dvije nacije}} [[Muhamed Iqbal]] bio je filozof, pjesnik i političar<ref name="aml.org.pk"/> u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]],<ref name="aml.org.pk"/><ref name="Iqbal Academy Pakistan">{{cite web|url=http://www.allamaiqbal.com/|title=Iqbal Academy Pakistan|access-date=25 October 2014|archive-date=21 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221223540/http://www.allamaiqbal.com/|url-status=dead}}</ref> široko smatran osobom koja je inspirisala [[Teorija o dvije nacije|islamski nacionalizam]] i [[Pakistanski pokret]] u Britanskoj Indiji.<ref name="aml.org.pk">{{cite web|url=http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|title=Allama Muhamed Iqbal Philosopher, Poet, and Political leader|publisher=Aml.Org.pk|access-date=2 March 2012|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305000639/http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|archive-date=5 March 2012}}</ref><ref name="goethezeitportal">{{cite web|author=Anil Bhatti |work=Yearbook of the Goethe Society of India |url=http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |title=Iqbal and Goethe |access-date=7 January 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081030083304/http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |archive-date=30 October 2008 }}</ref><ref name="rahnemaa01">{{cite journal |last=Rahnemaa |first=Saeed |title=Radical Islamism and Failed Developmentalism |journal=Third World Quarterly |volume=29 |issue=3 |pages=483–96 |doi=10.1080/01436590801931462 |year=2008 |s2cid=144880260 |url=https://zenodo.org/record/995659 |access-date=24 September 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004075512/https://zenodo.org/record/995659 |url-status=live }}</ref> Iqbal je izrazio strah da bi [[Sekularizam|sekularizam]] i sekularni [[Nacionalizam|nacionalizam]] mogli oslabiti duhovne temelje islama i muslimanskog društva, te da bi indijsko stanovništvo s [[Hinduizam|hinduističkom]] većinom moglo istisnuti muslimansko naslijeđe, kulturu i politički utjecaj. Godine 1930. Iqbal je iznio viziju nezavisne države za provincije s muslimanskom većinom u sjeverozapadnoj Indiji, što je inspirisalo Pakistanski pokret. Također je promovirao [[Panislamizam|panislamsko jedinstvo]] tokom svojih putovanja u Egipat, Afganistan, [[Mandatna Palestina|Palestinu]] i Siriju. Njegove ideje su kasnije utjecale na mnoge [[Reformizam|reformističke]] islamiste, npr. [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]], [[Abul Ala Mevdudi|Sejida Abula Alu Mevdudija]] i [[Ali šerijatti|Alija šerijattija]]. ==== Sejid Abul Ala Mevdudi ==== {{Glavni|Abul Ala Mevdudi}} {{Također pogledajte|Jamaat-e-Islami}} [[Abul Ala Mevdudi|Sejid Abul Ala Mevdudi]]<ref name="autogenerated5">{{cite web|url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|title=Maulana Mevdudi's Two-Nation Theory|publisher=Witness-pioneer.org|date=27 January 2012|access-date=21 April 2012|archive-date=10 November 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20011110145907/http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|url-status=live}}</ref><ref name="bonney1">{{cite book | quote=Mawdudi trained with two Deobandi ulama at the Fatihpuri mosque's seminary in Delhi and received his certificates to teach religious sciences (ijazahs) in 1926. |last=Bonney | first=R |title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden | publisher=Palgrave Macmillan | location=Hampshire |year=2004 | page=201}}</ref> bio je važna figura s početka dvadesetog vijeka u islamskom preporodu u Indiji, a potom, nakon nezavisnosti od Britanije, u Pakistanu. Mevdudi je bio islamistički ideolog i hanefijski sunitski učenjak aktivan u [[Hyderabad (država)|državi Hyderabad]] Deccan, a kasnije u [[Pakistan|Pakistanu]]. Mevdudi je rođen u klerikalnoj porodici i rano obrazovanje stekao je kod kuće. U dobi od jedanaest godina primljen je u javnu školu u [[Aurangabad (Maharashtra)|Aurangabadu]]. Godine 1919. pridružio se [[Khilafat pokret|pokretu Khilafat]] i približio se učenjacima iz deobandskog pokreta.{{sfn|Rahnema|2005|p=100}} Započeo je obrazovanje po sistemu ''[[Dars-i Nizami]]'' pod nadzorom deobandske škole u džamiji Fatihpuri u Delhiju.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Školovan kao pravnik, radio je kao novinar i stekao brojnu publiku svojim knjigama (prevedenim na mnoge jezike) koje su islam postavile u moderan kontekst. Njegovi spisi imali su dubok utjecaj na [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]]. Mevdudi je također osnovao stranku [[Jamaat-e-Islami Pakistan|Jamaat-e-Islami]] 1941. godine i ostao njen vođa do 1972. godine.{{sfn|Rahnema|2005|pp=104–110}} Godine 1925. napisao je knjigu o džihadu, [[Al Jihad fil Islam|''el-Jihad fil-Islam'']] ({{lang|ar|الجهاد في الاسلام}}), koja se može smatrati njegovim prvim doprinosom islamizmu.{{sfn|Rahnema|2005|p=102}} Mevdudi je vjerovao da muslimansko društvo ne može biti islamsko bez šerijata (utječući na Kutba i Homeinija) i uspostavljanja islamske države koja bi ga provodila.<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, "Political Theory of Islam", in Khurshid Ahmad, ed., ''Islam: Its Meaning and Message'' (London: Islamic Council of Europe, 1976), pp. 159–61.</ref> Država bi se zasnivala na principima: ''[[Tevhid|tevhid]]'' (jednost Boga), ''[[Risalah|risala]]'' (poslanstvo) i ''[[Hilafet|khilafa]]'' (hilafet).<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, ''Islamic Way of Life'' (Delhi: Markazi Maktaba Islami, 1967), p. 40</ref><ref>Esposito and Piscatori, "Democratization and Islam", pp. 436–37, 440</ref><ref>Esposito, ''The Islamic Threat'', pp. 125–26; Voll and Esposito, ''Islam and Democracy'', pp. 23–26.</ref><ref>{{cite web |author= Ebu-l-Ala el-Mevdudi |url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |title=The Process of Islamic Revolution |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908034259/http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |archive-date=8 September 2015 |date=1980}}</ref> Mevdudi nije bio zainteresiran za nasilnu revoluciju ili populističku politiku poput one u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], već je tražio postepenu promjenu u srcima i umovima pojedinaca od vrha društva prema dolje kroz obrazovni proces ili ''[[Da'wa|da'wah]]''.<ref>{{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Vali Reza|title=Mawdudi and the Making of Islamic Revivalism|date=1996|publisher=Oxford University Press|location=Oxford and New York |url=https://books.google.com/books?id=I07ykFUoKTUC&q=islam%20was%20a%20revolutionary%20ideology%20and%20a%20dynamic%20movement&pg=PA50 |ref=SVRN1996|page=77|isbn=978-0195357110}} </ref><ref>Mevdudi on social justice: "a man who owns a car can drive it; and those who do not own one should walk; and those who are crippled cannot walk but can hop along." (''Nizam el-Hayat fi el-Islam'', 1st ed., n.d. (Bayrut: Musassast el-Risalah, 1983), p. 54) See also ''Radical Islamic Fundamentalism: the Ideological and Political Discourse of Sejid Kutb'' by Ahmad S. Moussalli American University of Beirut, (1992)</ref> Mevdudi je vjerovao da je islam sveobuhvatan: "Sve u univerzumu je 'muslimansko' jer se pokorava Bogu podvrgavanjem Njegovim zakonima."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=7|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref> "Čovjek koji poriče Boga naziva se [[Kafir]] (onaj koji prikriva) jer on svojim nevjerovanjem prikriva ono što je inherentno njegovoj prirodi i pohranjeno u njegovoj vlastitoj duši."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=8|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref><ref name="towards-ICNA-1986">{{cite book |last1=Abul ʻAla Maudoodi |first1=Syed |title=Towards Understanding Islam |date=1986 |publisher=Islamic Circle of North America |url=https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything+in+the+universe+is+%27Muslim%27+for+it+obeys+God+by+submission+to+His+laws...+The+man+who+denies+God+is+called+%5B%5BKafir%5D%5D+(concealer)+because+he+conceals+by+his+disbelief+what+is+inherent+in+his+nature+and+embalmed+in+his+own+soul. |access-date=23 January 2023 |archive-date=2 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002215436/https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything%20in%20the%20universe%20is%20%27Muslim%27%20for%20it%20obeys%20God%20by%20submission%20to%20His%20laws...%20The%20man%20who%20denies%20God%20is%20called%20%5B%5BKafir%5D%5D%20%28concealer%29%20because%20he%20conceals%20by%20his%20disbelief%20what%20is%20inherent%20in%20his%20nature%20and%20embalmed%20in%20his%20own%20soul. |url-status=live }}</ref> ==== Muslimansko bratstvo ==== {{Glavni|Muslimansko bratstvo}} [[Datoteka:Hassan al-Banna - Al-Alam, V2, P 233.jpg|mini|[[Hasan al-Banna]]]] Gotovo istovremeno s Mevdudijem bilo je osnivanje Muslimanskog bratstva u Ismailiji u Egiptu 1928. godine od [[Hassan el-Banna|Hasana el-Banne]]. Njegova organizacija bila je vjerovatno prva, najveća i najutjecajnija moderna islamska politička/religijska organizacija. Pod motom "Kur'an je naš ustav",<ref>{{Cite book |url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |chapter=The Meaning of Islam |page=7 |title=The Message of the Teachings – Hasan el-Banna |access-date=23 January 2023 |archive-date=23 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |url-status=live }}</ref> tražila je islamski preporod kroz propovijedanje, ali i pružanjem osnovnih društvenih usluga uključujući škole, džamije i radionice. Poput Mevdudija, El-Banna je vjerovao u neophodnost vladavine zasnovane na šerijatskom zakonu koja bi se provodila postepeno i ubjeđivanjem, te u eliminaciju svakog zapadnog imperijalističkog utjecaja u muslimanskom svijetu.<ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2012 |title=A genealogical inquiry into early Islamism: the discourse of Hasan el-Banna |journal=Journal of Political Ideologies |volume=17 |issue=1 |pages=61–85 |doi=10.1080/13569317.2012.644986 |s2cid=144873457 |url=https://philpapers.org/rec/MURAGI |access-date=28 June 2019 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004093428/https://philpapers.org/rec/MURAGI |url-status=live }}</ref> Neki elementi Bratstva jesu učestvovali u nasilju, izvršivši atentat na egipatskog premijera [[Mahmoud El Nokrashy Pasha|Mahmouda Fahmyja El Nokrashyja]] 1948. godine. Osnivač MB-a [[Hassan el-Banna|El-Banna]] ubijen je iz odmazde tri mjeseca kasnije.<ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|title=Egypt, A Timeline of Recent Events|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-date=17 December 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217104055/http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|url-status=live}}</ref> Bratstvo je trpilo periodičnu represiju u Egiptu i zabranjivano je nekoliko puta, 1948. i nekoliko godina kasnije nakon sukoba s egipatskim predsjednikom [[Gamal Abdel Nasser|Gamalom Abdelom Nasserom]], koji je zatvorio hiljade članova na više godina. Bratstvo se proširilo na mnoge druge zemlje, posebno u [[Arapski svijet]]. U Egiptu je, uprkos periodičnoj represiji — godinama je opisivano kao "polulegalno"<ref>{{cite web|url=https://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |title=Free Republic. The day before, and after – It's been 25 years since the Islamist genie first went on the rampage |publisher=Fr.jpost.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111223182128/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archive-date=23 December 2011 }}</ref> — bilo jedina opoziciona grupa u Egiptu sposobna da istakne kandidate tokom izbora.<ref name="multiref1">{{cite web|url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Na [[Egipatski parlamentarni izbori 2011–2012.|egipatskim parlamentarnim izborima 2011–2012.]], političke stranke identificirane kao "islamističke" (stranka Bratstva [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranka slobode i pravde]], selefijska [[Stranka El-Nour]] i liberalna islamistička [[Stranka El-Wasat]]) osvojile su 75% ukupnih mjesta.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |title=Islamists Win 70% of Seats in the Egyptian Parliament |work=The New York Times |date=21 January 2012 |last1=Kirkpatrick |first1=David D. |access-date=27 February 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004105215/https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |url-status=live }}</ref> [[Muhamed Morsi]], kandidat stranke Muslimanskog bratstva, bio je prvi demokratski izabran predsjednik Egipta. Međutim, smijenjen je tokom [[Vojni udar u Egiptu 2013.|egipatskog državnog udara 2013. godine]], nakon masovnih protesta protiv onoga što je viđeno kao njegovi nedemokratski potezi. Danas je Muslimansko bratstvo označeno kao [[Spisak označenih terorističkih grupa|teroristička organizacija]] od [[Bahrein|Bahreina]], Rusije, [[Sirija|Sirije]], [[Egipat|Egipta]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. ==== Sejid Kutb (1906–1966) ==== {{Glavni|Milestones (knjiga)}} {{Također pogledajte|Sejid Kutb|Kutbizam}} [[Datoteka:Sayyid Qutb.jpg|mini|[[Sayyid Qutb]]|lijevo]] Kutb, vodeći član pokreta Muslimanskog bratstva, smatra se od nekih (Fawaz A. Gerges) "ocem osnivačem i vodećim teoretičarom" modernih džihadista, kao što je [[Osama bin Laden]].<ref>Fawaz A. Gerges, ''The Far Enemy: Why Jihad Went Global'' (Bronxville, N.Y.: Sarah Lawrence College) {{ISBN|978-0521791403}} prologue</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref><ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2014 |title=The Inclusive Dynamics of Islamic Universalism: From the Vantage Point of Sejid Kutb's Critical Philosophy |journal=Comparative Philosophy |volume=5 |issue=1 |pages=29–54 |doi=10.31979/2151-6014(2014).050106 |doi-access=free }}</ref> Pogubljen je zbog navodnog sudjelovanja u zavjeri za atentat na predsjednika 1966. godine. Mevdudijeve političke ideje utjecale su na Sejida Kutba. Poput Mevdudija, vjerovao je da je šerijat ključan za islam, pa je obnova njegovog punog provođenja bila od vitalnog značaja za svijet. Budući da šerijat nije bio u potpunosti provođen vijekovima, islam je "bio izumro već nekoliko vijekova".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', The Mother Mosque Foundation, (1981), p. 11, 19</ref> Kutb je propovijedao da se muslimani moraju angažirati u dvostranom napadu: pridobijanju pojedinaca kroz miroljubivo [[Da'wa|propovijedanje islama]], ali i korištenjem "fizičke moći i džihada".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.55</ref> Sila je bila neophodna jer "oni koji su uzurpirali Božiji autoritet" ne bi predali svoju moć prijateljskim ubjeđivanjem.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.59</ref> Poput Homeinija, na kojeg je utjecao, vjerovao je da Zapad vodi opaki višestoljetni rat protiv islama.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', pp.124, 116, 160</ref> === Šestodnevni rat (1967) === {{Glavni|Šestodnevni rat}} Poraz armija nekoliko arapskih država od [[Izrael|Izraela]] tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] označio je značajan trenutak u arapskom svijetu. Gubitak, zajedno s ekonomskom stagnacijom u tim zemljama, neki su pripisali sekularnom [[Arapski nacionalizam|arapskom nacionalizmu]] vladajućih režima. Ovaj period doživio je pad popularnosti i kredibiliteta sekularnih, socijalističkih i nacionalističkih ideologija, kao što su [[Baatizam]], [[Arapski socijalizam]] i arapski nacionalizam. Nasuprot tome, razni islamistički pokreti, i demokratski i antidemokratski, inspirisani ličnostima poput [[Abul Ala Mevdudi|Mevdudija]] i [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]], počeli su dobijati utjecaj.<ref name="Mayer1">Mayer, p. 110</ref> === Iranska revolucija (1978–1979) === {{Glavni|Iranska revolucija}} {{Također pogledajte|Konsolidacija Iranske revolucije|Velayat-e Faqih}} Prva moderna "islamistička država" (s mogućim izuzetkom Zijinog Pakistana)<ref>"The Islamic Resurgence: Prospects and Implications" by Kemal A. Faruki, from ''Voices of Resurgent Islam'', ed. by John L. Esposito, OUP, (1983), p. 283</ref> uspostavljena je među [[Šiizam|šiitima]] u Iranu. U velikom šoku za ostatak svijeta, muslimanski i nemuslimanski, revolucija predvođena [[Ajatolah|ajatolahom]] [[Ruholah Homeini|Ruholahom Homeinijem]] srušila je sekularnu, naftom bogatu, dobro naoružanu i proameričku monarhiju šaha [[Muhameda Reze Pahlavija]]. Revolucija je bila "neosporna korjenita promjena";<ref name="Parvaz-shook-2014">{{cite news |last1=Parvaz |first1=D. |title=Iran 1979: the Islamic revolution that shook the world |url=https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |access-date=22 May 2023 |publisher=Al Jazeera|date=11 February 2014 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174248/https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |url-status=live }}</ref> islamizam je bio tema ograničenog utjecaja i interesa prije 1979. godine, ali nakon revolucije, "niko unutar muslimanskog svijeta ili izvan njega" nije ostao nesvjestan militantnog islama.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106"/> Entuzijazam za iransku revoluciju u muslimanskom svijetu mogao je biti intenzivan;{{NoteTag|Čak i nakon što je neprijateljstvo između sunita i šiita eskaliralo, iranske vođe su često "išle direktno na stvari koje ih čine vrlo nepopularnim na Zapadu, a vrlo popularnim na arapskim ulicama. Tako je iranski predsjednik [Mahmoud] Ahmadinejad počeo napadati Izrael i dovoditi u pitanje holokaust."<ref>[http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 'Removing Saddam strengthened Iran'] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605124425/http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 |date=5 June 2011 }}</ref>}} a bilo je mnogo razloga za optimizam među islamistima izvan Irana. Homeini je provodio islamski zakon.<ref name="Ataie-LSE-2021">{{cite web |last1=Ataie |first1=Mohammad |last2=Lefèvre |first2=Raphaël |last3=Matthiesen |first3=Toby |title=How Iran's 1979 Revolution Affected Sunni Islamists in the Middle East |url=https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |website=London School of Economics Blog |access-date=22 May 2023 |date=26 April 2021 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174249/https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |url-status=live }}</ref> Bio je zainteresiran za panislamsko (i panislamističko) jedinstvo i uložio je napore da "premosti jaz" između šiita i sunita, proglasivši "dopuštenim šiitima da klanjaju iza sunitskih imama",<ref>{{cite web |url-status=deviated |url=http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout#9 |website=IslamOnline |title=Frequently Asked Questions on Iran |archive-url= https://web.archive.org/web/20091107074118/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout |archive-date=7 November 2009 }}</ref> i zabranivši šiitima da "kritiziraju halife koji su prethodili [[Alija ibn Ebu-Talib|Aliji]]" (koje suniti poštuju, ali ne i šiiti).<ref>Ansari, Hamid, ''The Narrative of Awakening'', The Institute for the Compilation and Publication of the works of the Imam Khomeini, (no date), p.253</ref> Islamska Republika je također umanjila značaj šiitskih rituala (kao što je [[Dan Ašure]]) i svetišta {{NoteTag| Homeini nikada nije predsjedavao niti posjećivao šiitska svetišta,<ref name="Nasr, Shia Revival, 135">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 135</ref> (smatra se jer je vjerovao da islam treba biti o [[Šerijat|islamskom zakonu]],<ref name="Nasr, Shia Revival, 135"/> a njegova revolucija (u koju je vjerovao) bila je od "jednakog značaja" kao [[Bitka kod Kerbele]] u kojoj je [[Husejn ibn Ali|imam Husejn]] postao šehid).<ref name="Nasr, Shia Revival, 136">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 136</ref>}} Prije revolucije, Homeinijevi sljedbenici (kao što je današnji [[Vrhovni vođa Irana]], [[Ali Khamenei]]), prevodili su i zastupali djela džihadističkog teoretičara Muslimanskog bratstva, [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],{{sfn|Khalaji|2009}} i drugih sunitskih islamista/revivalista.{{sfn|Khalaji|2009}} Međutim, ova kampanja nije nadživjela njegovu smrt. Kako su prethodno pokorni šiiti (obično manjine) postajali odlučniji, suniti su vidjeli uglavnom "šiitske spletke" i izazov sunitskoj dominaciji.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 143-4</ref> "Ono što je uslijedilo bila je borba sunita protiv šiita za dominaciju, i postala je intenzivna."<ref name="Nasr, revival, 148-9">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 148-9</ref> Netrpeljivost između dvije sekte u Iranu i njegovim susjedima je sistemska od 2014. godine,<ref>{{cite news|author=Paul Vallely|date=19 February 2014|title=The vicious schism between Sunni and Shia has been poisoning Islam for 1,400 years – and it's getting worse|work=The Independent|location=London|url=https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|access-date=2 March 2014|archive-date=24 May 2022|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|url-status=live}}</ref> s hiljadama ubijenih u sektraškim borbama u Iraku i Pakistanu.<ref name="CFR-Tensions-1979-2021">{{cite news |title=1979 – 2021 Modern Sunni-Shia Tensions |url=https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |access-date=22 May 2023 |agency=Council on Foreign Relations |archive-date=25 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231025054157/https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |url-status=live }}</ref> Sliku revolucije su također ukaljali "čistke, pogubljenja i zvjerstva",<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad'', Harvard University Press, (2002), p. 118</ref> te periodični i sve rašireniji [[Protesti povodom smrti Mahse Amini|domaći nemiri i protesti]] mladih Iranaca. Među "najvažnijim nusproizvodima iranske revolucije" (prema Mehrzadu Boroujerdiju od 2014.) ubrajaju se "pojava [[Hezbollah|Hezbollaha]] u Libanu, moralni poticaj pružen šiitskim snagama u Iraku, regionalni hladni rat protiv Saudijske Arabije i Izraela, davanje islamskog prizvuka antiimperijalističkom i antiameričkom osjećaju na Bliskom istoku, te nenamjerno produbljivanje jaza između sunita i šiita".<ref name="Parvaz-shook-2014"/> Islamska Republika je također zadržala vlast u Iranu uprkos [[Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Irana|ekonomskim sankcijama SAD-a]], te je stvorila ili pomogla istomišljeničke šiitske terorističke grupe u Iraku ([[SCIRI]])<ref>Bakhash, Shaul, ''The Reign of the Ayatollahs'', Basic Books, (1984), p. 233</ref> i Libanu ([[Hezbollah]])<ref>"Hezbollah Shia group is coy about revealing the sums it has received from Iran. ... Reports have spoken of figures ranging from 10 to 15 million dollars per month, but it is possible that Hezbollah has received larger sums. It is only in recent years (after 1989) that Iran has decreased its aid." from: Jaber, Hala, ''Hezbollah: Born with a vengeance'', New York: Columbia University Press, (1997), p. 150</ref> (dvije muslimanske zemlje koje također imaju veliki procenat šiita). Kampanja za svrgavanje šaha predvođena Homeinijem imala je snažan klasni karakter (Homeini je propovijedao da šah produbljuje jaz između bogatih i siromašnih; osuđujući radničku klasu na život u siromaštvu, bijedi i teškom radu, itd.);<ref name=KEA1993:30/> a pristup "za selo i za siromašne"<ref name="Isfahani-economy-2019">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=Iran's economy 40 years after the Islamic Revolution |url=https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=14 March 2019 |archive-date=22 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190622130650/https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |url-status=live }}</ref> doveo je do gotovo univerzalnog pristupa električnoj energiji i čistoj vodi,<ref name="Isfahani-40-Brookings">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=The Islamic Revolution at 40 |url=https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=12 February 2019 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174247/https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |url-status=live }}</ref> ali kritičari režima se žale na data, a neispunjena obećanja: "sinovi vođa revolucije i poslovne klase koja odlučuje raditi unutar pravila režima ... razmeću se svojim bogatstvom, vozeći luksuzne sportske automobile po Teheranu, objavljujući slike na Instagramu sa svojih skijanja i plaža širom svijeta, dok se siromašni i srednja klasa bore da prežive ili održe privid dostojanstvenog života" (prema Shadi Mokhtari).<ref name="Priborkin-40years-2019">{{cite web |last1=Priborkin |first1=Emily |title=40 Years Later: Iran after the Islamic Revolution |url=https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |website=American University |access-date=22 May 2023 |date=8 April 2019 |archive-date=10 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230310094340/https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |url-status=live }}</ref> Jedna obaveza (prema njegovim sljedbenicima, ako ne i iranskoj javnosti) koja je ispunjena jeste starateljstvo islamskog pravnika (''Velayat-e Faqih''). Ali umjesto jačanja islama i eliminacije sekularnih vrijednosti i praksi, "režim je uništio vjeru iranskog naroda u religiju" ("anonimni ekspert").<ref name="Priborkin-40years-2019"/> === Zauzimanje Velike džamije (1979) === {{Further|Opsada Velike džamije}} Snaga islamističkog pokreta očitovala se u događaju koji se mogao činiti sigurnim da okrene muslimansko javno mnijenje protiv [[Fundamentalizam|fundamentalizma]], ali se desilo upravo suprotno. Godine 1979. [[Mesdžidul-haram|Veliku džamiju]] u [[Meka|Meki]] u Saudijskoj Arabiji zauzela je naoružana fundamentalistička grupa i držala je duže od sedam dana. Deseci su ubijeni, uključujući mnoge hodočasnike prolaznike<ref>Wright, ''Sacred Rage'', (2001), p. 148</ref> u grubom kršenju jednog od najsvetijih mjesta u islamu (i onog gdje su oružje i nasilje strogo zabranjeni).<ref>{{cite web|url=http://www.ourdialogue.com/m22.htm |title=Masjid-ul-Haram: Sacred and forbidden |publisher=Ourdialogue.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420195838/http://www.ourdialogue.com/m22.htm |archive-date=20 April 2012 }}</ref><ref>Wright, Lawrence, ''The Looming Tower: Al Qaeda and the Road to 9/11''. New York: Knopf, (2006), pp. 103–04</ref> Umjesto da potakne reakciju protiv pokreta koji je inspirisao napadače, Saudijska Arabija, koja je već bila vrlo konzervativna, odgovorila je jačanjem svojih fundamentalističkih vjerodajnica s još više islamskih ograničenja. Uslijedile su oštre mjere protiv svega, od trgovaca koji se nisu zatvarali radi molitve i novina koje su objavljivale slike žena, do prodaje lutaka, plišanih medvjedića (slike živih bića smatraju se [[Haram|haramom]]) i hrane za pse (psi se smatraju nečistim).<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 155</ref> U drugim muslimanskim zemljama krivica i gnjev zbog zauzimanja nisu bili usmjereni protiv fundamentalista, već protiv najvećeg geopolitičkog neprijatelja islamskog fundamentalizma — Sjedinjenih Američkih Država. Ajatolah [[Ruholah Homeini|Homeini]] je potaknuo napade na američke ambasade kada je objavio: "Nije izvan nagađanja da je ovo djelo kriminalnog [[Američki imperijalizam|američkog imperijalizma]] i međunarodnog cionizma", uprkos činjenici da je predmet fundamentalističke pobune bila Kraljevina Saudijska Arabija, glavni saveznik Amerike u regionu. Antiameričke demonstracije uslijedile su na Filipinima, u Turskoj, Bangladešu, Indiji, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]], Pakistanu i Kuvajtu. Američku ambasadu u Libiji spalili su demonstranti skandirajući pro-homeinijevske slogane, a ambasada u [[Islamabad|Islamabadu]] u Pakistanu spaljena je do temelja.<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 149</ref> === Islamizacija Pakistana (1979) === Godine 1979, nakon puča Zijaul-Haka, vođa je uveo Hudud uredbe (''Hudood Ordinances''). Neki od ovih zakona i danas postoje u Pakistanu. === Sovjetska invazija na Afganistan (1979–1989) === [[Datoteka:October_87_-_Khalis-loyal_Muja.jpg|mini|Afganistanski mudžahedini iz [[Hezb-i Islami Khalis|Hezb-i Islamija]], 1986.]] Godine 1979. [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetski Savez je rasporedio svoju 40. armiju u Afganistan]], pokušavajući ugušiti islamsku pobunu protiv savezničkog marksističkog režima u [[Rat u Afganistanu (1978–danas)|Afganistanskom građanskom ratu]]. Sukob, u kojem su se osiromašeni muslimani starosjedioci ([[Mudžahedini|mudžahedini]]) borili protiv antireligijske supersile, podstakao je hiljade muslimana širom svijeta da pošalju pomoć, a ponekad i da sami odu da se bore za svoju vjeru. Predvodnik ovog panislamskog napora bio je palestinski učenjak [[Abdulah Jusuf Azam]]. Iako je vojna efikasnost ovih "[[Afganistanski Arapi|afganistanskih Arapa]]" bila marginalna, procjenjuje se da je između 16.000<ref name=Atkins>{{cite book|last1=Atkins |first1=Stephen E.|author-link=Stephen E. Atkins|title=Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups|date=2004|publisher=Greenwood Publishing Group|page=[https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki/page/35 35] |url=https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki|url-access=registration |quote=abdullah azzam afghanistan. |access-date=5 October 2014|isbn=978-0-313-32485-7}}</ref> i 35.000 dobrovoljaca muslimana<ref name=Commins-174 /> došlo iz cijelog svijeta da se bori u Afganistanu.<ref name=Commins-174>{{cite book|last1=Commins|first1=David |title=The Wahhabi Mission and Saudi Arabia|url=https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm|url-access=registration|date=2006|publisher=I.B.Tauris & Co Ltd|location=London|page=[https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm/page/174 174]|quote=In all, perhaps 35,000 Muslim fighters went to Afghanistan between 1982 and 1992, while untold thousands more attended frontier schools teeming with former and future fighters.}}</ref><ref name=rashid-129>Rashid, Ahmed, ''Taliban: Militant Islam, Oil and Fundamentalism in Central Asia'' (New Haven, 2000), p. 129.</ref> Kada je Sovjetski Savez napustio marksistički Nedžibulahov režim i povukao se iz Afganistana 1989. godine (režim je konačno pao 1992.), pobjeda je kod mnogih muslimana viđena kao trijumf islamske vjere nad nadmoćnom vojnom silom i tehnologijom koji se može ponoviti drugdje. <blockquote>Džihadisti su stekli legitimitet i prestiž svojim trijumfom kako unutar militantne zajednice tako i među običnim muslimanima, kao i samopouzdanje da prenesu svoj džihad u druge zemlje u kojima su vjerovali da je muslimanima potrebna pomoć.<ref name=for-aff-bergen>{{cite magazine |url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=blowback revisited |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=2007-11-29 |magazine=Foreign Affairs |date=2005 |author=Peter Bergen}}</ref></blockquote> Sam raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine mnogi islamisti, uključujući Bin Ladena, vidjeli su kao poraz supersile od ruku islama. Povodom pomoći od šest milijardi dolara koju su dali SAD i pakistanske vojne obuke i obavještajne podrške mudžahedinima,<ref>{{cite news |title=How the CIA created Osama bin Laden |url=https://www.greenleft.org.au/node/24198 |date=19 September 2001 |newspaper=[[Green Left Weekly]] |access-date=9 January 2007 |archive-date=12 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912101441/https://www.greenleft.org.au/node/24198 |url-status=live }}</ref> bin Laden je napisao: "[S]AD nema spomena vrijednu ulogu" u "[[Raspad Sovjetskog Saveza|raspadu Sovjetskog Saveza]]... nego zasluga ide [[Allah|Bogu]] i mudžahedinima" Afganistana.<ref>{{cite web |url=http://www.anusha.com/osamaint.htm |title=bin Laden interview with Peter Arnett, March 1997 |publisher=Anusha.com |access-date=8 June 2012 |archive-date=18 August 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000818075220/http://www.anusha.com/osamaint.htm |url-status=live }}</ref> === Zaljevski rat (1990–1991) === {{Također pogledajte|Zaljevski rat}} Drugi faktor s početka 1990-ih koji je utjecao na radikalizaciju islamističkog pokreta bio je [[Zaljevski rat]], koji je doveo nekoliko stotina hiljada američkih i savezničkih nemuslimanskih vojnih lica na tlo Saudijske Arabije kako bi se stalo u kraj [[Saddam Hussein|Sadamovoj]] [[Okupacija Kuvajta|okupaciji Kuvajta]]. Prije 1990. Saudijska Arabija je igrala važnu ulogu u obuzdavanju mnogih islamističkih grupa koje su primale njenu pomoć. Ali kada je Sadam, sekularistički i [[Baatizam|baatistički]] diktator susjednog Iraka, napao Kuvajt (svog neprijatelja u ratu), zapadne trupe su došle da zaštite saudijsku monarhiju. Islamisti su optužili saudijski režim da je marioneta Zapada. Ovi napadi su odjeknuli kod konzervativnih muslimana, a problem nije nestao ni sa Sadamovim porazom, budući da su američke trupe ostale stacionirane u kraljevstvu, a razvila se i de facto saradnja s palestinsko-izraelskim mirovnim procesom. Saudijska Arabija je pokušala kompenzirati gubitak prestiža među ovim grupama represijom nad onim domaćim islamistima koji su je napadali (bin Laden je primarni primjer), te povećanjem pomoći islamskim grupama (islamističkim medresama širom svijeta, pa čak i pomaganjem nekim nasilnim islamističkim grupama) koje to nisu činile, ali je njen predratni utjecaj u korist umjerenosti uveliko smanjen.<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] pp. 205–17</ref> Jedan od rezultata toga bila je kampanja napada na vladine zvaničnike i turiste u [[el-Gama'a el-Islamiyya|Egiptu]], krvavi građanski rat u [[Spisak masakara tokom Alžirskog građanskog rata|Alžiru]] i teroristički napadi [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] koji su kulminirali [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. septembra]].<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] p. 207</ref> === Društveni i kulturni trijumf u 2000-im i 2010-im === Do početka dvadeset prvog vijeka, "riječ sekularno, oznaka koja se ponosno nosila" 1960-ih i 1970-ih, bila je "izbjegavana" i "korištena za ocrnjivanje" političkih neprijatelja u Egiptu i ostatku muslimanskog svijeta.<ref name="murphy-161"/> Islamisti su nadmašili malu sekularnu opoziciju u smislu "upornosti, hrabrosti", "preuzimanja rizika" ili "organizacionih vještina".<ref name="murphy-160"/> Godine 2002: <blockquote>Na Bliskom istoku i u Pakistanu religijski diskurs dominira društvima, medijima i razmišljanjem o svijetu. Radikalne džamije su se namnožile širom Egipta. Knjižarama dominiraju djela s religijskim temama... Zahtjev za šerijatom, uvjerenje da su njihove vlade [[Takfir|nevjerne islamu]] i da je islam odgovor na sve probleme, te sigurnost da je Zapad objavio [[Kontroverza o ratu protiv islama|rat islamu]]; to su teme koje dominiraju javnom raspravom. Islamisti možda ne kontroliraju parlamente ili vladine palače, ali su zaposjeli narodnu maštu.<ref>''The Age of Sacred Terror'' by Daniel Benjamin and Steven Simon, Random House, 2002, pp. 172–73</ref></blockquote> Istraživanja javnog mnijenja u raznim islamskim zemljama pokazala su da se značajna većina protivi grupama poput [[Islamska država Iraka i Levanta|ISIL-a]], ali također želi da religija igra veću ulogu u javnom životu.<ref>{{Cite news|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|title=Muslims and Islam: Key findings in the U.S. and around the world|date=22 July 2016|newspaper=Pew Research Center|access-date=11 November 2016|archive-date=18 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718103140/http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|url-status=live}}</ref> === "Postislamizam" === {{Također pogledajte|Postislamizam}} Do 2020. godine, otprilike 40 godina nakon islamskog svrgavanja iranskog šaha i zauzimanja Velike džamije od ekstremista, brojni posmatrači ([[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]], Mustafa Akyol, Nader Hashemi) primijetili su pad vitalnosti i popularnosti islamizma. Islamizam je bio idealiziran/utopijski koncept za poređenje s mračnom realnošću statusa quo, ali tokom više od četiri decenije nije uspio uspostaviti "konkretan i održiv nacrt za društvo" uprkos ponovljenim naporima (Olivier Roy);<ref name=Roy-2004>{{cite journal |last1=Sinanovic |first1=Ermin |title=[Book review] Post-Islamism: The Failure of Islamic Activism? |journal=International Studies Review |date=2005 |volume=7 |pages=433–436 |doi=10.1111/j.1468-2486.2005.00508.x |jstor=3699758 |url=https://www.jstor.org/stable/3699758 |access-date=30 December 2020 |archive-date=7 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103844/https://www.jstor.org/stable/3699758 |url-status=live }}</ref> i umjesto toga je ostavio nimalo inspirativne rezultate svog utjecaja na svijet (Nader Hashemi).<ref name="Hashemi-40-2021"/> Shodno tome, pored trenda ka umjerenosti islamističkih ili bivših islamističkih stranaka (kao što su [[Stranka prosperitetne pravde|PKS u Indoneziji]], [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|AKP u Turskoj]] i [[Svemalezijska islamska stranka|PAS u Maleziji]]) spomenutih gore, došlo je do društvene/religijske, a ponekad i političke reakcije protiv islamističke vladavine u zemljama poput Turske, Irana i Sudana (Mustafa Akyol).<ref name="Akyol-ruining">{{cite web |last1=Akyol |first1=Mustafa |title=How Islamists are Ruining Islam |url=https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |website=Hudson Institute |access-date=30 December 2020 |date=12 June 2020 |archive-date=15 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200615160745/https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |url-status=live }}</ref> Pišući 2020. godine, Mustafa Akyol tvrdi da postoji snažna reakcija mnogih muslimana protiv političkog islama, uključujući slabljenje religijske vjere — upravo onoga što je islamizam trebao ojačati. Sugerira da je ova reakcija protiv islamizma među muslimanskom omladinom proizašla iz svih "strašnih stvari" koje su se dogodile u arapskom svijetu u dvadeset prvom vijeku "u ime islama" — poput "sektraških građanskih ratova u [[Građanski rat u Siriji|Siriji]], [[Rat u Iraku (2013–2017)|Iraku]] i [[Građanski rat u Jemenu (2014–danas)|Jemenu]]".<ref name="Akyol-ruining"/> Ankete koje je proveo [[Arab Barometer]] u šest arapskih zemalja – Alžiru, Egiptu, Tunisu, Jordanu, Iraku i Libiji – otkrile su da "Arapi gube vjeru u religijske stranke i vođe". U periodu 2018–2019, u svih šest zemalja, manje od 20% upitanih da li vjeruju islamističkim strankama odgovorilo je potvrdno. Taj procenat je pao (u svih šest zemalja) u odnosu na period 2012–2014, kada je postavljeno isto pitanje. Posjećenost džamijama je također opala za više od 10 poena u prosjeku, a udio onih Arapa koji sebe opisuju kao "nereligiozne" skočio je sa 8% u 2013. na 13% u 2018–2019.<ref>{{cite news |title=Arabs are Losing Faith in Religious Parties and Leaders |newspaper=The Economist |date=5 December 2019 |url=https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |access-date=4 May 2021 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005093023/https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> U Siriji Sham el-Ali izvještava o "rastućem otpadništvu od vjere među sirijskom omladinom".<ref>{{cite web |author=Sham el-Ali |title=On Rising Apostasy Among Syrian Youths |work=El-Jumhuriya |date=22 August 2017 |url=https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |access-date=4 May 2021 |archive-date=22 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122153843/https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> Pišući 2021. godine, Nader Hashemi napominje da u Iraku, Sudanu, Tunisu, Egiptu, Gazi, Jordanu i drugim mjestima gdje su islamističke stranke došle na vlast ili vodile kampanju, "stoji jedna opšta tema. Narodni prestiž političkog islama ukaljan je njegovim iskustvom s državnom moći."<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21">{{cite news |last1=Zakaria |first1=Fareed |title=Opinion: Ten years later, Islamist terrorism isn't the threat it used to be |url=https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |access-date=4 May 2021 |newspaper=The Washington Post|date=29 April 2021 |archive-date=16 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211116153800/https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |url-status=live }}</ref><ref name="Hashemi-40-2021">{{cite journal |last1=Hashemi |first1=Nader |title=Political Islam: A 40 Year Retrospective |journal=Religions |date=2021 |volume=12 |issue=2 |page=130 |doi=10.3390/rel12020130 |doi-access=free }}</ref> U Iranu se tvrdolinijaški ajatolah Mohammad-Taqi Mesbah Yazdi žalio: "Iranci izbjegavaju religijska učenja i okreću se sekularizmu."<ref>David Brooks, "This Is How Theocracy Shrivels", ''The New York Times'', 27 August 2021 </ref> Čak je i islamistički terorizam bio u opadanju i težio je da bude "lokalan" umjesto panislamski. Od 2021. godine El-Kaida se sastojala od "gomile milicija" bez efikasne centralne komande (Fareed Zakaria).<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21"/></pre> == Kritike == {{Glavni|Kritika islamizma}} {{Također pogledajte|Kritika islama|Spisak kritičara islama}} [[Datoteka:"Freedom go to hell".jpg|mini|Dana 6. februara 2006. islamistički demonstrant u [[London]]u nosi natpis na kojem piše "Sloboda, idi u pakao"]] Islamizam, ili elementi islamizma, kritikovani su po brojnim osnovama, uključujući potiskivanje slobode izražavanja i individualnih prava, rigidnost, licemjerje, [[Antisemitizam u islamu|antisemitizam]],<ref>{{cite web |author=Wistrich, Robert S. |url=https://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |title=Anti-Semitism and Jewish destiny |work=The Jerusalem Post |date=20 May 2015 |access-date=26 May 2015 |archive-date=27 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527082212/http://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |url-status=live }}</ref> pogrešno tumačenje [[Kur'an]]a i [[Sunnet]]a, nedostatak istinskog razumijevanja islama i uvođenje novotarija ([[bid'at]]) – uprkos tome što islamisti proklamuju protivljenje svakoj takvoj inovaciji. == Stranke i organizacije == {{Main|Islamističke grupe}} {{Main|Spisak islamskih političkih stranaka|Islamski ekstremizam#Aktivne islamske ekstremističke grupe}} == Literatura == {{refbegin|30em}} === Knjige === * {{cite book |author-link=John Esposito |first=John |last=Esposito |title=Islam and Politics |edition=Četvrto |publisher=Syracuse University Press |year=1998 |place=Syracuse NY}} * {{cite book |first=Andrea |last=Mura |title=The Symbolic Scenarios of Islamism: A Study in Islamic Political Thought |url=https://www.routledge.com/products/9781472443892 |publisher=Routledge |year=2015 |place=London |access-date=11 February 2016 |archive-date=11 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311084048/https://www.routledge.com/products/9781472443892 |url-status=live }} * {{cite book |editor-first1=Yvonne |editor-last1=Yazbeck Haddad |editor-first2=John |editor-last2=Esposito |title=Islam, Gender, and Social Change |publisher=Oxford University Press |place=New York |year=1998}} * {{cite book |author-link=Fred Halliday |first=Fred |last=Halliday |title=Islam and the Myth of Confrontation |url=https://archive.org/details/islammythofconfr00hall_0 |url-access=registration |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=I.B. Tauris |year=2003 |isbn=9781850439592 }} * {{cite book|author-link=Riaz Hassan |last=Hassan |first=Riaz |title=Faithlines: Muslim Conceptions of Islam and Society |url=http://www.us.oup.com/us/catalog/general/subject/ReligionTheology/Islam/?view=usa&ci=9780195799309 |publisher=Oxford University Press |year=2002 }}{{dead link|date=February 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} * {{cite book |last=Hassan |first=Riaz |title=Inside Muslim Minds |publisher=Melbourne University Press |year=2008}} * {{cite book|last1=Kepel|first1=Gilles|title=Jihad: The Trail of Political Islam|url=https://archive.org/details/jihad00gill_0|url-access=registration|quote=Jihad: The Trail of Political Islam.|date=2002|publisher=Harvard University Press.|ref=GKJTPI2002|isbn=978-0674010901}} * {{cite book |author-link=Peter Mandaville |last=Mandaville |first=Peter |title=Transnational Muslim Politics |year=2007 |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge}} * {{cite book |editor-first1=Richard C. |editor-last1=Martin |editor-first2=Abbas |editor-last2=Barzegar |title=Islamism: Contested Perspectives on Political Islam |publisher=Stanford University Press |year=2010}} * {{cite book |author-link=Nazih Ayubi |first=Nazih |last=Ayubi |title=Political Islam |place=London |publisher=Routledge |year=1991}} * {{cite book |editor-last=Rashwan |editor-first=Diaa |title=The spectrum of Islamist movements |publisher=Schiler |year=2007}} * {{Cite book |last=Roy |first=Olivier |title=The Failure of Political Islam |date=1994 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge Massachusetts |translator-last=Volk |translator-first=Carol |trans-title=Echec de l'Islam Politique |ref=ORFPI1994 |isbn=978-0674291416}} * {{cite book |first=S. |last=Sejid |title=A Fundamental Fear: Eurocentrism and Emergence of Islamism |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=Zed Press |year=2003}} * {{cite book |first1=Anders |last1=Strindberg |first2=Mats |last2=Wärn |title=Islamism |publisher=Polity Press |place=Cambridge, Malden MA |year=2011}} *Valentine, Simon Ross, Force and Fanaticism: Wahhabism in Saudi Arabia and Beyond, (2015), London/New York, Hurst & Co. * {{cite book |last1=Teti |first1=Andrea |last2=Mura |first2=Andrea |chapter=Sunni Islam and politics |title=Routledge Handbook of Religion and Politics |editor=Jeff Haynes |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge |year=2009}} * {{cite book |first=Frédéric |last=Volpi |title=Political Islam Observed |publisher=Hurst |year=2010}} * {{cite book |editor-first=Frédéric |editor-last=Volpi |title=Political Islam: A Critical Reader |publisher=Routledge |year=2011}} * {{cite book |last1=Sayej |first1=Caroleen Marji |title=Patriotic Ayatollahs: Nationalism in Post-Saddam Iraq |date=2018 |publisher=[[Cornell University Press]] |page=67 |location=Ithaca, NY |isbn=9781501714856 |doi=10.7591/cornell/9781501715211.001.0001 |url=https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |access-date=4 May 2022 |archive-date=20 September 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210920053737/https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Farzaneh |first1=Mateo Mohammad |title=Iranian Constitutional Revolution and the Clerical Leadership of Khurasani |date=Mart 2015 |publisher=[[Syracuse University Press]] |location=Syracuse, NY |isbn=9780815633884 |oclc=931494838 |url=https://press.syr.edu/supressbooks/467 }} * {{Cite book |last=Rosefsky Wickham |first=Carrie |title=[[The Muslim Brotherhood: Evolution of an Islamist Movement]] |year=2013 |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691163642}} === Časopisi === * {{Cite journal|last=Hermann|first=Denis|date=1 May 2013|title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|jstor=23471080|journal=Middle Eastern Studies|volume=49|issue=3|pages=430–453|doi=10.1080/00263206.2013.783828|s2cid=143672216|issn=0026-3206|access-date=4 May 2022|archive-date=5 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221005080847/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|url-status=live|url-access=subscription}} * {{cite book | last=Bayat | first=Mangol | title=Iran's First Revolution | publisher=Oxford University Press | date=1991 | isbn=978-0-19-506822-1}} * {{Cite journal|last=Nouraie|first=Fereshte M.|date=1975|title=The Constitutional Ideas of a Shi'ite Mujtahid: Muhamed Husayn Na'ini|url=https://www.jstor.org/stable/4310208|jstor=4310208|journal=Iranian Studies|volume=8|issue=4|pages=234–247|doi=10.1080/00210867508701501|issn=0021-0862|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121724/https://www.jstor.org/stable/4310208|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Martin|first=V. A.|date=April 1986|title=The Anti-Constitutionalist Arguments of Shaikh Fazlallah Nuri|url=https://www.jstor.org/stable/4283111|jstor=4283111|journal=Middle Eastern Studies|volume=22|issue=2|pages=181–196|doi=10.1080/00263208608700658|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121727/https://www.jstor.org/stable/4283111|url-status=live|url-access=subscription}} * {{Cite journal|last=Khalaji|first=Mehdi|date=27 November 2009|title=The Dilemmas of Pan-Islamic Unity|url=https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|journal=Current Trends in Islamist Ideology|volume=9|pages=64–79|access-date=5 June 2022|archive-date=7 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007064236/https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=24 May 2021|title=A Direct Flight to Revolution: Mevdudi, Divine Sovereignty, and the 1979-Moment in Iran|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=32|issue=2|pages=333–354|doi=10.1017/S135618632100033X|doi-access=free}} * {{Cite journal|last=Aziz|first=T. M.|date=May 1993|title=The Role of Muhamed Baqir el-Sadr in Shi'i Political Activism in Iraq from 1958 to 1980|url=https://www.jstor.org/stable/164663|journal=International Journal of Middle East Studies|volume=25|issue=2|pages=207–222|doi=10.1017/S0020743800058499|jstor=164663|s2cid=162623601|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121730/https://www.jstor.org/stable/164663|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=July 2014|title=Third Wave Shi'ism: Sejid Arif Husain el-Husaini and the Islamic Revolution in Pakistan|url=https://www.jstor.org/stable/43307315|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=24|issue=3|pages=493–510|doi=10.1017/S1356186314000200|jstor=43307315|s2cid=161577379|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121722/https://www.jstor.org/stable/43307315|url-status=live}} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=Pioneers of Islamic Revival |date=1 November 2005 |publisher=[[Zed Books]] |location=London, UK |isbn=9781842776155 |url=https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=7 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007001215/https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |url-status=live }} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=An Islamic Utopian – A Political Biography of Ali Shari'ati |date=2000 |publisher=[[I.B. Tauris]] |location=London, NY |isbn=1860645526 |url=https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204114749/https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |url-status=live }} * {{Cite journal|last=Bohdan|first=Siarhei|date=Summer 2020|title="They Were Going Together with the Ikhwan": The Influence of Muslim Brotherhood Thinkers on Shi'i Islamists during the Cold War|url=https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|journal=The Middle East Journal|volume=74|issue=2|pages=243–262|doi=10.3751/74.2.14|s2cid=225510058|issn=1940-3461|access-date=5 June 2022|archive-date=26 March 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326035121/https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|url-status=live|url-access=subscription}} {{refend}} == Također pogledajte == {{columns-list|colwidth=20em|* [[Islam i sekularizam]] * [[Antizapadno raspoloženje]] * [[Anticionizam]] * [[Islamistički šiizam]] * ''[[Sukob civilizacija]]'' * [[Klerofašizam]] * [[Hindutva]] * [[Kršćanska desnica]] * [[Dominionizam]] * [[Islamizam (čvor)]] * [[Islamizam po državama]] }} {{clear}} === Napomene === {{NoteFoot}} == Reference == {{Reference}} {{Islamizam}} {{Islamske teme}} {{Političke ideologije}} {{Authority control}} [[Kategorija:Islamizam| ]] [[Kategorija:Kontroverze u vezi s islamom]] [[Kategorija:Političke ideologije]] [[Kategorija:Antiizraelsko raspoloženje]] [[Kategorija:Anticionizam]] [[Kategorija:Antiimperijalizam]] le2ak2luf45ng7cpku4qnttqf8dnlfw 3831168 3831167 2026-04-18T20:02:59Z Mmns21 170250 3831168 wikitext text/x-wiki {{Islam |related |width=21.5em}} '''Islamizam''' je raspon [[Religija|religijskih]] i [[Politika|političkih]] ideoloških pokreta koji smatraju da bi [[islam]] trebao utjecati na političke sisteme.<ref>{{Cite web |title=Islamizam |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/islamism |website=Cambridge dictionary}}</ref> Njegovi zagovornici vjeruju da je islam po svojoj prirodi politički te da je islam kao politički sistem superioran u odnosu na [[komunizam]], [[Liberalna demokratija|liberalnu demokratiju]], [[kapitalizam]] i druge alternative u postizanju pravednog, uspješnog društva.<ref>{{Cite web |last=Cox |first=Caroline |date=June 2003 |title=The 'West', Islam and Islamism |url=https://civitas.org.uk/pdf/cs29.pdf |access-date=28 November 2024 |website=Civitas: Institute for the Study of Civil Society}}</ref> Zagovornici islamizma, također poznati kao ''el-Islamijun'', obično su povezani s islamskim institucijama ili pokretima za društvenu mobilizaciju,<ref>{{Cite web |title=Islamism |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |access-date=25 August 2023 |website=Oxford Reference|archive-date=25 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230825061146/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |url-status=live }}</ref> naglašavajući provođenje ''[[šerijat]]a'',<ref name="eikmeier-2007">{{cite journal |last1=Eikmeier |first1=Dale |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism |journal=The US Army War College Quarterly: Parameters |date=2007 |volume=37 |issue=1 |pages=85–97 |doi=10.55540/0031-1723.2340|doi-access=free }}</ref> [[Panislamizam|panislamsko]] političko jedinstvo<ref name="eikmeier-2007" /> i stvaranje [[Islamska država|islamskih država]].<ref>Soage, Ana Belén. "Introduction to Political Islam." Religion Compass 3.5 (2009): 887–96.</ref> U svojoj originalnoj formulaciji, islamizam je opisivao ideologiju koja nastoji oživjeti islam do njegove nekadašnje asertivnosti i slave,<ref name="Burgat-IMiNA-1997" /> pročišćavajući ga od stranih elemenata, iznova potvrđujući njegovu ulogu u "društvenom i političkom, kao i ličnom životu";<ref name="Berman, S 2003, p. 258" /> i posebno "preuređujući vladu i društvo u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (tj. šerijatom).<ref name="BYERS-2013" /><ref name="shepard-1996-40" /><ref>{{Cite journal|last=Tibi|first=Bassam|date=1 March 2007|title=The Totalitarianism of Jihadist Islamism and its Challenge to Europe and to Islam|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=8|issue=1|pages=35–54|doi=10.1080/14690760601121630|issn=1469-0764|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Bale|first=Jeffrey M.|date=1 June 2009|title=Islamism and Totalitarianism|url=https://doi.org/10.1080/14690760903371313|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=10|issue=2|pages=73–96|doi=10.1080/14690760903371313|s2cid=14540501|issn=1469-0764|access-date=10 September 2021|archive-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806233015/https://doi.org/10.1080/14690760903371313|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> Prema najmanje jednom posmatraču (autorica [[Robin Wright (author)|Robin Wright]]), islamistički pokreti su "vjerovatno izmijenili Bliski istok više od bilo kojeg trenda otkako su moderne države stekle nezavisnost", redefinirajući "politiku, pa čak i granice".<ref name="WRIGHT-SHI-10-1015">{{cite journal|date=10 January 2015|title=A Short History of Islamism|url=http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|journal=Newsweek|last1=Wright|first1=Robin|access-date=23 December 2015|archive-date=23 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223165123/http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|url-status=live}}</ref> Drugi autor ([[Graham E. Fuller]]) zagovarao je širi pojam islamizma kao oblika [[politika identiteta|politike identiteta]], koja uključuje "podršku [muslimanskom] identitetu, autentičnosti, širem regionalizmu, preporodu [i] revitalizaciji zajednice."<ref name=Fuller-Future-21>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 21</ref> Centralne i istaknute ličnosti u islamizmu dvadesetog vijeka su [[Rašid Rida]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28">{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=23–28|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Hasan el-Bana|Hasan el-Bana]] (osnivač [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]]), [[Sejid Kutb]], [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudi]],<ref name=Fuller-Future-120>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 120 </ref> [[Ruholah Homeini|Ruholah Homeini]] (osnivač Islamske Republike Iran) i [[Hasan et-Turabi]].<ref>{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=38–40|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Sirija|Sirijski]] [[suniti|sunitski]] [[Ulema|klerik]] Muhamed Rašid Rida, vatreni protivnik [[vesternizacija|vesternizacije]], [[cionizam|cionizma]] i [[nacionalizam|nacionalizma]], zagovarao je sunitski internacionalizam kroz revolucionarnu obnovu [[Panislamizam|panislamskog]] [[hilafet]]a radi političkog ujedinjenja [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=270–271, 276–278, 280, 283–285, 295, 310–311 |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref><ref>{{Cite book |last=Milton-Edwards |first=Beverley |title=Islamic Fundamentalism since 1945 |publisher=Routledge: Taylor and Francis Group |year=2005 |isbn=0-415-30173-4 |location=New York |page=141 }}</ref> Rida je bio snažan eksponent islamskog avangardizma, vjerovanja da bi [[muslimanska zajednica]] trebala biti vođena klerikalnim elitama (''[[ulema]]''), koje su usmjeravale napore za vjersko obrazovanje i [[islamski preporod]].<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 }}</ref> Riḍina sinteza [[selefizam|selefizma]] i [[arabizam|arabizma]] te islamistički ideali snažno su utjecali na njegove učenike poput Hasana el-Banne,<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 |chapter=2: Iran and Egypt}}</ref><ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=280, 284–285, 295 |chapter=10: The Muslim Response |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref> [[Egipat|egipatskog]] učitelja koji je osnovao pokret [[Muslimansko bratstvo]], kao i na [[Muhamed Amin el-Husejni|Hadž Amina el-Husejnija]], [[anticionizam|anticionističkog]] [[veliki muftija Jerusalima|velikog muftiju Jerusalima]].<ref>{{Cite book |last=Pappe |first=Ilan |title=The Rise and Fall of a Palestinian Dynasty: The Husejnis 1700–1948 |publisher=University of California Press |year=2010 |isbn=978-0-520-26839-5 |location=Berkeley and Los Angeles, California, United States |pages=147–148 |translator-last=Lotan |translator-first=Yaer}}</ref> El-Banna i Mevdudi pozivali su na "[[Reformizam|reformističku]]" strategiju reislamizacije društva kroz društveni i politički aktivizam s [[Grassroots|osnovnog nivoa]].<ref name=ORFPI1994:24>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 24</ref><ref name="Ham">{{cite web |url=https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |title=What most people get wrong about political Islam |author=Hamid, Shadi |date=1 October 2015 |access-date=2 December 2017 |archive-date=29 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929132235/https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |url-status=live }}</ref> Drugi islamisti (El-Turabi) zagovornici su "[[revolucija|revolucionarne]]" strategije [[islamizacija|islamizacije]] društva kroz vršenje državne vlasti,<ref name=ORFPI1994:24/> ili (Sejid Kutb) za kombiniranje islamizacije s osnovnog nivoa s oružanom revolucijom. Izraz se primjenjuje na nevladine reformske pokrete, političke stranke, milicije i revolucionarne grupe.<ref name=Nugent-Wapo-23-6-2014>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |title=What do we mean by Islamist? |last1=Nugent |first1=Elizabeth |date=23 June 2014 |newspaper=The Washington Post|access-date=17 January 2023 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326012347/https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |url-status=live }}</ref> Sami islamisti preferiraju termine poput "islamski pokret"<ref>{{cite news|url=https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|title=How credible is the claim of the failure of political Islam?|date=31 October 2013|author=Rashid Ghannouchi|newspaper=MEMO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304104630/https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|archive-date=4 March 2016}}</ref> ili "islamski aktivizam" umjesto "islamizam", protiveći se insinuaciji da je islamizam išta drugo do obnovljen i oživljen islam.<ref name="ICG">{{cite web|title=Understanding Islamism |work=International Crisis Group |url=http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307123849/http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |archive-date=7 March 2013 |page=5}}</ref> Zbog njegovih konotacija u medijima, kritičari smatraju da taj termin može dovesti do islamofobije i stereotipizacije.<ref name="Poljarevic-def">{{cite encyclopedia|year=2015|title=Islamism|encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of Islam and Politics|publisher=Oxford University Press|url=https://www.academia.edu/6916999|access-date=1 February 2017|author=Emin Poljarevic|editor=Emad El-Din Shahin|quote=Islamism is one of many sociopolitical concepts continuously contested in scholarly literature. It is a neologism debated in both Muslim and non-Muslim public and academic contexts. The term "Islamism" represents a form of social and political activism grounded in the idea that public and political life should be guided by Islamic principles. In other words, Islamists are those who believe that Islam has an important role to play in a Muslim-majority society and seek to implement this belief.|archive-date=25 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220325062108/https://www.academia.edu/6916999|url-status=live}}</ref><ref name=Shepard>{{cite encyclopedia |author=William E. Shepard |author2=FranÇois Burgat |author3=James Piscatori |author4=Armando Salvatore |title=Islamism |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-access=subscription |quote=The term "Islamism/Islamist" has come into increasing use in recent years to denote the views of those Muslims who claim that Islam, or more specifically, the Islamic sharīʿah, provides guidance for all areas of human life, individual and social, and who therefore call for an "Islamic State" or an "Islamic Order." [...] Today it is one of the recognized alternatives to "fundamentalist", along with "political Islam" in particular. [...] Current terminology usually distinguishes between "Islam," [...] and "Islamism", referring to the ideology of those who tend to signal openly, in politics, their Muslim religion. [...] the term has often acquired a quasi-criminal connotation close to that of political extremism, religious sectarianism, or bigotry. In Western mainstream media, "Islamists" are those who want to establish, preferably through violent means, an "Islamic state" or impose sharīʿah (Islamic religious law)—goals that are often perceived merely as a series of violations of human rights or the rights of women. In the Muslim world, insiders use the term as a positive reference. In the academic sphere, although it is still debated, the term designates a more complex phenomenon. |isbn=9780195305135 |access-date=3 February 2017 |archive-date=4 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170204102032/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-status=live }}</ref> Istaknute islamističke grupe i stranke širom svijeta uključuju [[Muslimansko bratstvo]], tursku [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranku pravde i razvoja]], [[Hamas]], alžirski [[Islamski front spasa]], malezijsku [[Stranka nacionalnog povjerenja (Malezija)|Stranku nacionalnog povjerenja]], [[Džemat-e-islami]] u [[Džemat-e-islami Bangladeša|Bangladešu]] i [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Pakistanu]], te bosanskohercegovačku [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]].<ref>{{Cite book |last1=Abbas |first1=Tahir |url=https://books.google.com/books?id=r3N0DwAAQBAJ |title=Political Muslims: Understanding Youth Resistance in a Global Context |last2=Hamid |first2=Sadek |date=2019-02-11 |publisher=Syracuse University Press |isbn=978-0-8156-5430-8 |language=en}}</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], mnoge [[postislamizam|postislamističke]] struje postale su snažno uključene u demokratsku politiku,<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/><ref name="foreignpolicy1">{{cite web |url= https://foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |title= The New Islamists |first= Olivier |last= Roy |publisher= foreignpolicy.com |date= 16 April 2012 |access-date= 7 March 2017 |archive-date= 9 October 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141009193849/http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |url-status= dead }}</ref> dok su druge iznjedrile "najagresivniju i najambiciozniju islamističku [[Milicija|miliciju]]" do sada, poput [[Islamska država|Islamske države]] Iraka i Levanta (ISIL).<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/> Većina islamista odbacila je ISIL kao bogohulan.<ref>{{Cite web |title=Suspected ISIL chief killed in Syria, says Turkish president |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/5/1/erdogan-says-turkey-has-killed-suspected-isil-leader |access-date=2024-11-28 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> == Terminologija == Izvorno se termin ''islamizam'' koristio jednostavno u značenju religije islama, a ne kao ideologija ili pokret. Prvi put se pojavio u engleskom jeziku kao ''Islamismus'' godine 1696., a kao ''Islamism'' godine 1712.<ref name=OED>{{cite web|title= Islamism, n.|url= http://www.oed.com/view/Entry/99982|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 27 December 2012|archive-date= 29 November 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20141129015810/http://www.oed.com/view/Entry/99982|url-status= live}}</ref> Termin se pojavljuje u odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]] u slučaju ''In Re Ross'' (1891). Do prijelaza u dvadeseti vijek počeo ga je potiskivati kraći i isključivo arapski termin "islam", a do 1938. godine, kada su orijentalisti završili djelo ''[[Enciklopedija islama]]'', čini se da je ''islamizam'' gotovo nestao iz engleske upotrebe.<ref>{{cite web|title= Islamism, n. Frequency|url= https://www.oed.com/dictionary/islamism_n?tab=frequency|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 2024-11-24}}</ref> Termin je ostao "praktično odsutan iz rječnika" naučnika, pisaca ili novinara sve do [[Iranska revolucija|Iranske islamske revolucije]] iz 1978. i 1979. godine, koja je u Iran donijela koncept "islamske vlade" [[Ruholah Homeini|ajatolaha Homeinija]].<ref>{{cite journal |title=What is Islamism? The History and Definition of a Concept |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |volume=8 |issue=1 |date=March 2007 |access-date=17 January 2023 |author=Mehdi Mozaffari |url=https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |archive-date=1 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201101050824/https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |url-status=live }}</ref> Ova nova upotreba pojavila se bez uzimanja u obzir načina na koji se termin ''islamista'' već koristio u tradicionalnoj arapskoj nauci u teološkom smislu, odnoseći se na religiju islama, a ne na političku ideologiju. U hereziografskim, teološkim i historijskim djelima, poput poznate enciklopedije [[Ebu-l-Hasan el-Eš'ari|el-Eš'arija]] ''[[Mekalatu-l-islamijjin]]'' (''Mišljenja islamista''), islamista se odnosi na svaku osobu koja sebe pripisuje islamu, a da tu pripadnost ni ne potvrđuje ni ne negira. Ako se koristi dosljedno, koristi se radi nepristrasnosti, ali ako se koristi u odnosu na određenu osobu ili grupu posebno bez drugih, to implicira da je autor nesiguran treba li potvrditi ili negirati njihovu pripadnost islamu, ili pokušava insinuirati svoje neodobravanje te pripadnosti bez kontroverze.<ref>{{Cite web |title=تأملات في معنى مصطلح إسلامي |url=https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AYARI |first=Badreddine |date=19 July 2012 |title=بين المسلم والاسلامى:مصطلح ( اسلامى) بين الاجتهاد والبدعة |url=https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%d8%a8%d9%8a%d9%86-%d8%a7%d9%84%d9%85%d8%b3%d9%84%d9%85-%d9%88%d8%a7%d9%84%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89%d9%85%d8%b5%d8%b7%d9%84%d8%ad-%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89-%d8%a8%d9%8a%d9%86/ |access-date=4 May 2023 |website=الموقع الرسمي للدكتور صبري محمد خليل خيري |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%D8%A8%D9%8A%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85-%D9%88%D8%A7%D9%84%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89-%D8%A8%D9%8A%D9%86/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=admin |date=31 March 2021 |title=الفرق بين "المسلمين" و"الإسلاميين" |url=http://alharakalseyasi.com/4921/ |access-date=4 May 2023 |website=صحيفة الحراك السياسي |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/http://alharakalseyasi.com/4921/ |url-status=usurped }}</ref><ref>{{Cite web |last=Nawal.Alali |title=إسلامي أو إسلاموي: نقلات فوق رقعة من المصطلحات |url=https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |access-date=4 May 2023 |website=alaraby.co.uk/ |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504090936/https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=" مسلم " أم " إسلامي " أم "إسلاموي " .. أين الصواب ..؟ |url=https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |website=الشروق |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085433/https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |url-status=live }}</ref> Nasuprot tome, nazivanje osobe [[musliman|muslimanom]] ili [[Kafir|kafirom]] implicira eksplicitnu potvrdu ili negaciju pripadnosti te osobe islamu. Kako bi izbjegli problem koji proizlazi iz konfuzije između zapadne i arapske upotrebe termina islamista, arapski novinari izmislili su termin ''islamawi'' (''islamijanski'') umjesto ''islami'' (''islamistički'') za označavanje političkog pokreta, iako se taj termin ponekad kritizira kao [[Gramatika|gramatički]] neispravan.<ref>{{Cite web |last=Ali el-Juzu |first=Mustafa |title=زيادة الألف والواو في النسبة |url=https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |url-status=live }}</ref> === Definicije === Islamizam je definisan kao: * "uvjerenje da bi islam trebao voditi društveni i politički, kao i lični život" ([[Sheri Berman]]);<ref name="Berman, S 2003, p. 258">{{cite journal |last=Berman |first=Sheri |title=Islamism, Revolution, and Civil Society |journal=Perspectives on Politics |volume=1 |issue=2 |year=2003 |page=258 |doi=10.1017/S1537592703000197|s2cid=145201910 }}</ref> * uvjerenje da bi islam trebao utjecati na političke sisteme ([[Cambridge Advanced Learner's Dictionary|Cambridge rječnik engleskog jezika]]);<ref>{{Cite web|url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/islamism|title=Islamism |work=Cambridge English Dictionary}}</ref> * "[islamska] ideologija koja vodi društvo u cjelini i koja [poučava] da zakon mora biti u skladu sa [[Šerijat|islamskim šerijatom]]", (W. E. Shepard);<ref name=shepard-1996-40>Shepard, W. E. ''Sejid Kutb and Islamic Activism: A Translation and Critical Analysis of Social Justice in Islam''. Leiden, New York: E.J. Brill. (1996). p. 40</ref> * kombinacija dva ranije postojeća trenda: ** pokreta za oživljavanje vjere, oslabljene "stranim utjecajem, političkim oportunizmom, moralnom labavošću i zaboravljanjem svetih tekstova";<ref name=ORFPI1994:4>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 4</ref> ** novijeg pokreta protiv imperijalizma/kolonijalizma, koji se pretvorio u jednostavniji antivesternizam; koji su ranije prihvatali ljevičari i nacionalisti, ali čije su se pristalice okrenule islamu;<ref name=ORFPI1994:4/> * oblik "religizirane politike" i primjer [[vjerski fundamentalizam|vjerskog fundamentalizma]] koji zamišlja islamsku zajednicu koja traži globalnu hegemoniju za svoje vrijednosti ([[Bassam Tibi]]);<ref>{{cite book|author=Bassam Tibi|author-link=Bassam Tibi|title=Islamism and Islam|url=https://books.google.com/books?id=HyEyLXcIXgUC&pg=PA22|publisher=Yale University Press|year=2012|page=22|isbn=978-0300160147}}</ref> * "politički pokret koji favorizira preuređenje vlade i društva u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (stilski priručnik [[Associated Press]]a);<ref name="BYERS-2013">{{cite news |last1=Byers |first1=Dylan |title=AP Stylebook revises 'Islamist' use |url=https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |access-date=6 February 2023 |agency=Politico |date=5 April 2013 |archive-date=3 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230603060733/https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |url-status=live }}</ref><ref name=cair-5-4-2013/> * politička ideologija koja nastoji primijeniti islamska načela i norme kao općeprimjenjiva pravila za ponašanje ljudi; i čiji pristalice teže državi zasnovanoj na islamskim vrijednostima i zakonima (šerijat) te odbacuju zapadne vodeće principe, poput slobode mišljenja, slobode štampe, umjetničke slobode i slobode vjeroispovijesti (Thomas Volk);<ref name="Volk-KAS-2015-1">{{cite journal |last1=Volk |first1=Thomas |title=Islam – Islamism Clarification for turbulent times |journal=Konrad Adenauer Stiftung FACTS & FINDINGS |date=February 2015 |issue=164 |page=1 |url=http://www.jstor.com/stable/resrep10078 |access-date=6 February 2023}}</ref> * širok skup političkih ideologija koje koriste islamske simbole i tradicije i crpe inspiraciju iz njih u potrazi za društvenopolitičkim ciljem – poznat i kao "politički islam" ([[Encyclopædia Britannica|Britannica]]);<ref name="Zeidan-EB">{{cite web |last1=Zeidan |first1=Adam |title=Islamism |url=https://www.britannica.com/topic/Islamism |website=Encyclopædia Britannica |access-date=15 January 2023 |archive-date=5 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200605040447/https://www.britannica.com/topic/Islamism |url-status=live }}</ref> * "[...] [postalo je skraćenica za] 'muslimane koji nam se ne sviđaju.'" ([[Vijeće za američko-islamske odnose]] – u žalbi na raniju definiciju AP-a o islamistima);<ref name=cair-5-4-2013>{{cite web|title=You are here: Home Press Center Press Releases CAIR Condemns Series of Terror Attacks in France, Tunisia and Kuwait CAIR Welcomes AP Stylebook Revision of 'Islamist'|url=https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|website=Council on American-Islamic Relations (CAIR)|access-date=29 June 2015|date=5 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907184257/https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|archive-date=7 September 2015|url-status=dead}}</ref> ** "zapadni popularni diskurs općenito koristi 'islamizam' kada se raspravlja o negativnom ili 'onome što je loše' u muslimanskim zajednicama. S druge strane, označitelj 'islam' rezerviran je za pozitivno ili neutralno." (David Belt).<ref name="Belt-2009">{{cite journal |last1=Belt |first1=David |title=Islamism in Popular Western Discourse |journal=Policy Perspectives |date=July–December 2009 |volume=6 |issue=2 |pages=1–20 |jstor=42909235 |url=https://www.jstor.org/stable/42909235 |access-date=6 February 2023 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206182535/https://www.jstor.org/stable/42909235 |url-status=live }}</ref> * pokret toliko širok i fleksibilan da dopire do "svega za svakoga" u islamu, čineći ga "neodrživim" (Tarek Osman);<ref name=Osman.p111/> ** alternativni pružatelj socijalne skrbi siromašnim masama; ** ljuta platforma za razočarane mlade; ** glasan poziv koji najavljuje "povratak čistoj religiji" onima koji traže identitet; ** "progresivna, umjerena vjerska platforma" za bogate i liberalne; ** "[...] i u ekstremima, nasilno sredstvo za odbijače i radikale;<ref name=Osman.p111>Osman, Tarek, ''Egypt on the brink'', 2010, p. 111</ref> * islamski "pokret koji traži kulturnu diferencijaciju od Zapada i ponovno povezivanje s pretkolonijalnim simboličkim univerzumom" ([[François Burgat]]);<ref name=Burgat-IMiNA-1997>Burgat, François, "The Islamic Movement in North Africa", U of Texas Press, 1997, pp. 39–41, 67–71, 309</ref> * "aktivno isticanje i promicanje uvjerenja, propisa, zakona ili politika za koje se smatra da su islamskog karaktera" ([[Međunarodna krizna grupa]]);<ref name="ICG"/> * pokret "muslimana koji se oslanjaju na vjerovanje, simbole i jezik islama kako bi inspirirali, oblikovali i oživjeli političku aktivnost"; koji može sadržavati umjerene, tolerantne, miroljubive aktiviste ili one koji "propovijedaju netoleranciju i podržavaju nasilje" ([[Robert Pelletreau]]);<ref>{{cite web |url=http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |author=Robert H. Pelletreau, Jr. |title=Dealing with the Muslim Politics of the Middle East:Algeria, Hamas, Iran |archive-url=https://web.archive.org/web/20171010091754/http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |archive-date=10 October 2017 |work=Council on Foreign Relations |date=8 May 1996}}</ref> * "svi oni koji nastoje islamizirati svoju okolinu, bilo u odnosu na svoje živote u društvu, svoje porodične okolnosti, ili radno mjesto..." ([[Olivier Roy]]).<ref name=cwdi-viii>{{cite book|last1=Roy|first1=Olivier|last2=Sfeir|first2=Antoine|title=The Columbia World Dictionary of Islamism|date=2007|publisher=Columbia University Press.|page=viii|url=https://books.google.com/books?id=rNrMilgHKKEC&q=principles%20of%20%20islamism&pg=PR8|access-date=15 December 2015|isbn=978-0231146401}}</ref> === Odnos islama i islamizma === {{further|Politički aspekti islama}} [[Datoteka:A public demonstration demanding Sharia in Britain.jpg|mini|upright=1.3|Javne demonstracije islamista u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za [[šerijat]], oktobar 2009.]] Islamisti jednostavno vjeruju da je njihov pokret ili ispravljena verzija ili oživljavanje [[islam]]a, ali drugi smatraju da je islamizam moderna devijacija od islama koju bi trebalo ili osuditi ili odbaciti. Pisac za [[Međunarodna krizna grupa|Međunarodnu kriznu grupu]] tvrdi da je "koncept 'političkog islama'" američka tvorevina stvorena da objasni [[Iranska revolucija|Iransku islamsku revoluciju]], ignorirajući činjenicu da je (prema piscu) islam po definiciji politički. Zapravo je [[Politički kvijetizam|kvijetistički]]/nepolitički islam, a ne islamizam, onaj koji zahtijeva objašnjenje, a koje autor daje nazivajući ga historijskom slučajnošću "kratkotrajne ere vrhunca sekularnog arapskog nacionalizma između 1945. i 1970. godine".<ref name="ICGUnderstandingIslam">{{cite web|title=Understanding Islamism|url=http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.pdf|publisher=[[International Crisis Group]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100808200810/http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.ashx|archive-date=8 August 2010|date=2 March 2005|url-status=dead}}</ref> Hayri Abaza tvrdi da neuspjeh u razlikovanju islama od islamizma navodi mnoge na Zapadu da to dvoje izjednačavaju; oni misle da podržavanjem neliberalnih islamskih (islamističkih) režima poštuju islam, na štetu onih koji traže [[sekularizam|odvajanje religije od politike]].<ref>{{cite news|url=http://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|title=Is It Islamic or Islamist?|date=22 October 2010|newspaper=Newsweek|author=Hayri Abaza|access-date=12 March 2014|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004035508/https://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|url-status=live}}</ref> Drugi izvor razlikuje islamiste od islama naglašavajući činjenicu da se islam "odnosi na religiju i [[islamska kultura|kulturu]] koja postoji [[Historija islama|više od milenija]]", dok je islamizam "političko-religijski fenomen povezan sa velikim događajima u dvadesetom vijeku". Islamisti su se, barem povremeno, definirali kao "islamiyyoun/islamisti" kako bi se razlikovali od "muslimun/muslimana".<ref>''Final Report of the National Commission on Terrorist Attacks Upon the United States, The 9/11 Commission Report'', W.W. Norton & Company, New York, (2004), str. 562</ref> [[Daniel Pipes]] opisuje islamizam kao modernu ideologiju koja duguje više evropskim utopijskim političkim ideologijama i "izmima" nego tradicionalnoj islamskoj religiji.<ref>{{cite journal|url=http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|title=Islam and Islamism: Faith and Ideology|date=1 March 2000|journal=The National Interest|issue=Spring 2000|author=Daniel Pipes|access-date=12 March 2014|author-link=Daniel Pipes|archive-date=12 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512141047/http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|url-status=live}}</ref> Prema Salmanu Sejidu, "islamizam nije zamjena za islam na način na koji bi se moglo tvrditi da su [[komunizam]] i [[fašizam]] sekularizirane zamjene za kršćanstvo". Umjesto toga, to je "sazviježđe političkih projekata koji nastoje pozicionirati islam u središte bilo kojeg [[društveni poredak|društvenog poretka]]".<ref>{{Cite book |last=Sejid |first=Salman |title=Recalling the Caliphate: Decolonisation and World Order |publisher=Hurst |year=2014 |location=London |pages=9}}</ref> == Ideologija == === Islamski preporod === {{further|Islamski preporod}} [[Datoteka:A public demonstration calling for Sharia Islamic Law in Maldives 2014.jpg|mini|upright=1.3|Demonstranti islamisti nose natpise na kojima piše "Islam će dominirati svijetom" i "Dovraga s demokratijom" na [[Maldivi|Maldivima]], septembar 2014.]] Moderno oživljavanje islamske pobožnosti i privlačnost islamskih stvari može se pratiti do nekoliko događaja. Do kraja Prvog svjetskog rata, smatralo se da većinom država sa muslimanskom većinom dominiraju zapadne države sa kršćanskim sklonostima. Ponuđena objašnjenja bila su: da su tvrdnje islama lažne i da je kršćanski ili postkršćanski Zapad konačno smislio drugi sistem koji je superioran; ili da je islam propao zato što nije bio vjeran sebi. Budući da su muslimani preferirali drugo objašnjenje, od vjernika se tražilo udvostručenje vjere i pobožnosti kako bi se taj trend preokrenuo.<ref>Edward Mortimer in ''Faith and Power: The Politics of Islam'', in Wright, ''Sacred Rage'', Simon & Schuster, (1985), str. 64–66</ref> Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenule su tajne i javne kampanje za ohrabrivanje i jačanje islamskih fundamentalista na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi i južnoj Aziji. Ti islamski fundamentalisti smatrani su zaštitom od potencijalne ekspanzije [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i protutežom [[nacionalizam|nacionalističkim]] i [[socijalizam|socijalističkim]] pokretima koji su smatrani prijetnjom interesima zapadnih nacija.<ref>{{Cite book |last=Dreyfuss |first=Robert |title=Devil's game: how the United States helped unleash fundamentalist Islam |date=2005 |publisher=A Holt Paperback |isbn=978-0-8050-7652-3 |series=The American empire project |location=New York|pages=1–4}}</ref><ref>{{Cite book |last=Davidson |first=Christopher M. |title=Shadow Wars: The Secret Struggle for the Middle East |date=2016 |publisher=Oneworld Publications |isbn=978-1-78607-002-9 |location=La Vergne|pages=43–45}}</ref><ref>{{Cite book |last=Curtis |first=Mark |title=Secret affairs: Britain's collusion with radical Islam |date=2012 |publisher=Serpent's Tail |isbn=978-1-84668-764-8 |edition=New updated version |location=London|pages=65–68}}</ref> Prema nekim procjenama, između šezdesetih godina dvadesetog vijeka i 2016. godine, Saudijci su usmjerili više od 100 milijardi američkih dolara za širenje [[vehabizam|vehabijskog islama]].<ref>{{Cite news |date=2016-01-30 |title='Tsunami of money' from Saudi Arabia funding 24,000 Pakistan madrassas |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/world-news/tsunami-of-money-from-saudi-arabia-funding-24000-pakistan-madrassas/articleshow/50781972.cms?from=mdr |access-date=2026-01-26 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> Prema [[Politikologija|politikologu]] Alexu Alexievu, poticaj za [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] od strane Saudijske Arabije bio je "najveća svjetska [[propaganda|propagandna kampanja]] ikada organizirana"<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref>. [[David A. Kaplan]] to je opisao kao "bacanje u sjenu [[Aktivne mjere|sovjetskih propagandnih napora]] na vrhuncu Hladnog rata".<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref> U intervjuu za The Washington Post godine 2018., [[Mohammed bin Salman]], de facto vladar Saudijske Arabije, rekao je da je saudijsko [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] "ukorijenjeno u Hladnom ratu, kada su saveznici tražili od Saudijske Arabije da iskoristi svoje resurse kako bi spriječila prodor [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u muslimanske zemlje."<ref>{{Cite news |date=2018-03-23 |title=Saudi prince denies Kushner is ‘in his pocket’ |url=https://www.washingtonpost.com/world/nationel-security/saudi-prince-denies-kushner-is-in-his-pocket/2018/03/22/701a9c9e-2e22-11e8-8688-e053ba58f1e4_story.html |access-date=2026-01-26 |work=The Washington Post |language=en-US |issn=0190-8286}}</ref> Godine 2013., [[Evropski parlament]] identificirao je [[vehabizam]] kao glavni izvor globalnog terorizma.<ref>{{Cite news |last=Reporters |first=Telegraph |date=2016-03-29 |title=What is Wahhabism? The reactionary branch of Islam from Saudi Arabia said to be 'the main source of global terrorism' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/03/29/what-is-wahhabism-the-reactionary-branch-of-islam-said-to-be-the/ |access-date=2026-01-26 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> Veza između nedostatka islamskog duha i nedostatka pobjede naglašena je katastrofalnim porazom armija koje su predvodili arapski nacionalisti u borbi protiv Izraela pod sloganom "Zemlja, more i zrak" u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] iz 1967. godine, u usporedbi s (percipiranom) zamalo pobjedom u [[Jomkipurski rat|Jomkipurskom ratu]] šest godina kasnije. U tom ratu vojni slogan bio je "Bog je najveći".<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 64–66</ref> Uporedo s Jomkipurskim ratom dogodio se i [[Naftna kriza 1973.|arapski naftni embargo]], gdje je dramatična odluka (muslimanskih) zemalja proizvođača nafte u Perzijskom zaljevu da smanje proizvodnju i učetverostruče cijenu nafte učinila termine nafta, Arapi i islam sinonimima za moć širom svijeta, a posebno u javnoj mašti muslimanskog svijeta.<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 66 from Pipes, Daniel, ''In the Path of God'', Basic Books, (1983), str. 285</ref> Mnogi muslimani vjeruju, baš kao što je vjerovao saudijski princ Saud el-Faisal, da stotine milijardi dolara bogatstva dobijenih iz ogromnih naftnih nalazišta Perzijskog zaljeva nisu bile ništa manje od Božijeg dara vjernicima u islamu.<ref>from interview by Robin Wright of UK Foreign Secretary (at the time) Lord Carrington in November 1981, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', by Robin Wright, Simon & Schuster, (1985), str. 67</ref> Kako je [[islamski preporod]] dobivao na zamahu, vlade poput one u Egiptu, koje su prethodno gušile (i još uvijek su nastavile gušiti) islamiste, pridružile su se tom trendu. Zabranile su alkohol i preplavile radiotelevizijski eter vjerskim programima,<ref name="Mu">Murphy, ''Passion for Islam'', (2002), str. 36</ref> dajući tom pokretu još veću izloženost. === Obnova hilafeta === {{See also|Pokret za hilafet|}} [[Datoteka:Cover_of_the_second_issue_of_al-Manar_magazine,_1899.jpg|mini|Časopis ''[[Al-Manar (časopis)|Al-Manar]]'', najpopularniji islamski časopis u dvadesetom vijeku koji je pozivao na obnovu hilafeta]] [[Ukidanje Osmanskog sultanata|Ukidanje Osmanskog sultanata]] od strane [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] dana 1. 11. 1922. okončalo je [[Osmansko Carstvo]], koje je trajalo od 1299. godine. Dana 11. 11. 1922., na [[Konferencija u Lozani 1922–1923.|Konferenciji u Lozani]], priznat je suverenitet Velike narodne skupštine koji je [[Vlada u Ankari|Vlada u Angori]] (sada [[Ankara]]) vršila nad Turskom. Posljednji sultan, [[Mehmed VI]], napustio je osmansku prijestolnicu, [[Konstantinopolj|Konstantinopolj]] (sada [[Istanbul]]), dana 17. 11. 1922. Pravni položaj učvršćen je potpisivanjem [[Sporazum iz Lozane|Sporazuma iz Lozane]] dana 24. 7. 1923. U martu 1924. godine, Turska nacionalna skupština je pravno [[Ukidanje hilafeta|uklonila hilafet]], označivši kraj osmanskog utjecaja. To je šokiralo sunitski klerikalni svijet, a mnogi su osjetili potrebu da islam predstave ne kao tradicionalnu religiju, već kao [[Novotarija|inovativnu]] društveno-političku ideologiju moderne nacionalne države.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Reakcija na nove realnosti modernog svijeta iznjedrila je islamističke ideologe poput [[Rašid Rida|Rashida Ride]] i [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudija]], kao i organizacije poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u Egiptu i [[Medžlis ahrar islama|Majlis-e-Ahrar-ul-Islam]] u Indiji. Rašid Rida, istaknuti selefijski teolog rođen u Siriji i sa sjedištem u [[Egipat|Egiptu]], bio je poznat kao preporoditelj [[hadis|proučavanja hadisa]] u sunitskim sjemeništima i pionirski teoretičar [[islamska država|islamizma]] u modernom dobu.<ref>{{Cite book |last=Olidort |first=Jacob |title=In Defense of Tradition: Muḥammad Nāșir AL-Dīn El-Albānī and the Salafī Method |publisher=Princeton University |year=2015 |location=Princeton, NJ, U.S.A |pages=52–62 |chapter=A New Curriculum: Rashīd Rida and Traditionalist Salafism |quote="Rashīd Rida presented these core ideas of Traditionalist Salafism, especially the purported interest in ḥadīth of the early generations of Muslims, as a remedy for correcting Islamic practice and belief during his time."}}</ref> Tokom 1922. i 1923. godine, Rida je objavio seriju članaka u utjecajnom časopisu ''[[El-Manar (časopis)|El-Manar]]'' pod naslovom "''[[Hilafet ili vrhovni imamat (knjiga)|Hilafet ili vrhovni imamat]]''". U ovoj visoko utjecajnoj raspravi, Rida se zalaže za obnovu hilafeta pod vodstvom [[Fakih|islamskih pravnika]] i predlaže gradualističke mjere obrazovanja, reformacije i pročišćavanja kroz napore ''[[selefizam|selefijskih]]'' reformskih pokreta širom svijeta.<ref name="Willis 2010 711–732">{{Cite journal |last=Willis |first=John |date=2010 |title=Debating the Caliphate: Islam and Nation in the Work of Rašid Rida and Ebu-l-Kelam Azad |url=https://www.jstor.org/stable/25762122 |journal=The International History Review |volume=32 |issue=4 |pages=711–732 |doi=10.1080/07075332.2010.534609 |jstor=25762122 |s2cid=153982399 |issn=0707-5332 |access-date=7 May 2023 |archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015041/https://www.jstor.org/stable/25762122 |url-status=live }}</ref> Sejid Rašid Rida posjetio je Indiju 1912. godine te je bio impresioniran sjemeništima [[Darul ulum Deoband]] i [[Darul ulum nedvetul-ulema|Nadwatul Ulama]].<ref>{{Cite web |last=Allāh |first='Abd |date=29 February 2012 |title=Shaykh Rašid Rida on Dar al-'Ulum Deoband |url=https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |access-date=7 May 2022 |website=Friends of Deoband|archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015044/https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |url-status=live }}</ref> Ta su sjemeništa nosila naslijeđe [[Sejid Ahmed Barelvi|Sejida Ahmada Shahida]] i njegovog predmodernog islamskog emirata.<ref>B. Metcalf, "Islamic Revival in British India: Deoband, 1860–1900", str. 50–60, Princeton University Press (1982).</ref> U [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]], [[Pokret za hilafet]] (1919–24) nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pod vodstvom [[Ševket Ali (političar)|Shaukata Alija]], Maulane [[Muhamed Ali Džauhar|Mohammada Alija Jauhara]], [[Hakim Adžmal Kan|Hakima Ajmala Khana]] i [[Ebu-l-Kelam Azad|Maulane Azada]], počeo je biti primjer težnji južnoazijskih muslimana za [[hilafet]]om. === Antivesternizacija === {{Further|Antizapadnjačko raspoloženje}} Otuđenje muslimana od zapadnih načina, uključujući i zapadne političke načine.<ref>{{cite web |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120528231208/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |url-status=dead |archive-date=28 May 2012 |title=From the article on westernization in Oxford Islamic Studies Online |publisher=Oxfordislamicstudies.com |access-date=21 April 2012}}</ref> * Sjećanje u muslimanskim društvima na mnoge vijekove "kulturnog i institucionalnog uspjeha" islamske civilizacije koje je stvorilo "intenzivan otpor prema alternativnom 'civilizacijskom poretku'", kao što je zapadna civilizacija.<ref>Fuller, E., ''The Future of Political Islam'', (2003), str. 15</ref> * Blizina jezgre muslimanskog svijeta Evropi i kršćanstvu gdje je on prvo osvajao, a zatim bio osvojen. [[El-Endeluz|Iberija]] u osmom vijeku, [[Krstaški ratovi]] koji su započeli u jedanaestom vijeku, zatim stoljećima [[Osmansko Carstvo]], svi su bili polja rata između Evrope i islama.<ref>''Islam and the Myth of Confrontation'', Fred Halliday; (2003) str. 108</ref> :Prema riječima [[Bernard Lewis|Bernarda Lewisa]]: :<blockquote>Gotovo hiljadu godina, od prvog iskrcavanja Maura u Španiji do druge turske opsade Beča, Evropa je bila pod stalnom prijetnjom islama. U ranim stoljećima bila je to dvostruka prijetnja – ne samo invazije i osvajanja, već i preobraćenja i asimilacije. Gotovo sve osim najistočnijih pokrajina islamskog carstva oduzeto je kršćanskim vladarima, a velika većina prvih muslimana zapadno od Irana i Arabije bili su obraćenici iz kršćanstva... Njihov gubitak je bio teško pogođen i pojačao je strah da slična sudbina čeka i Evropu.<ref>Lewis, Bernard, ''Islam and the West'' Oxford University Press, str. 13, (1993)</ref></blockquote> Za islamiste je primarna prijetnja Zapada više kulturna nego politička ili ekonomska. Kulturna zavisnost lišava čovjeka vjere i identiteta te tako uništava islam i islamsku zajednicu (''[[ummet]]'') daleko efikasnije nego politička vladavina.<ref name="Haddad/Esposito1">Haddad/Esposito str. xvi</ref> === Snaga politike identiteta === Islamizam opisuje Graham E. Fuller kao dio [[politika identiteta|politike identiteta]], tačnije vjerski orijentiranog nacionalizma koji je nastao u Trećem svijetu u sedamdesetim godinama dvadesetog vijeka: "[[hinduistički nacionalizam|hinduizam u preporodu]] u Indiji, [[vjerski cionizam]] u Izraelu, [[Uzroci građanskog rata u Šri Lanki|militantni budizam u Šri Lanki]], oživljeni [[nacionalizam Sika|sikhski nacionalizam]] u regiji [[Pandžab (regija)|Pandžab]], '[[teologija oslobođenja]]' [[katoličanstvo|katoličanstva]] u Latinskoj Americi i islamizam u muslimanskom svijetu."<ref>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), str. 70–71</ref> === Antikomunistički stavovi === {{Further|Antikomunizam}} Do kasnih šezdesetih godina dvadesetog vijeka, nesovjetske zemlje sa muslimanskom većinom izborile su svoju nezavisnost te su imale tendenciju da potpadnu pod jedan od dva hladnoratovska bloka – s "Naserovim Egiptom, baasističkom Sirijom i Irakom, Libijom Moamera Gadafija, Alžirom pod Ahmedom Ben Bellom i Houarijem Boumedienneom, [[Južni Jemen|Južnim Jemenom]] i Sukarnovom Indonezijom" usklađenim sa Moskvom.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 46</ref> Svjesni bliske povezanosti stanovništva sa islamom, "školski udžbenici šezdesetih godina u ovim zemljama trudili su se da uvjere djecu da je socijalizam jednostavno pravilno shvaćen islam."<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 47</ref> [[Olivier Roy]] piše da je "neuspjeh 'arapskog socijalističkog' modela ... ostavio prostor za pojavu novih protestnih ideologija u dekonstruisanim društvima ..."<ref name=ORFPI1994:52>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 52</ref> Gilles Kepel primjećuje da, kada je kolaps cijena nafte doveo do široko rasprostranjenih nasilnih i destruktivnih nereda od strane urbane sirotinje u Alžiru 1988. godine, ono što se moglo činiti kao prirodno otvaranje za ljevicu, umjesto toga bio je početak velikih pobjeda za islamističku stranku [[Islamski front spasa]] (FIS). Razlog za to je što su korupcija i ekonomska disfunkcija politika vladajuće stranke [[socijalizam Trećeg svijeta|socijalizma Trećeg svijeta]] (FNL) "u velikoj mjeri diskreditirali" rječnik socijalizma.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 160–1</ref> U [[postkolonijalizam|postkolonijalnoj]] eri mnogim državama s muslimanskom većinom, poput Indonezije, Egipta, Sirije i Iraka, vladali su autoritarni režimi u kojima su decenijama često kontinuirano dominirali isti pojedinci ili njihovi kadrovi. Istovremeno, vojska je igrala značajnu ulogu u odlukama vlasti u mnogim od tih država ([[Duboka država u Turskoj|prevelika uloga vojske]] mogla se vidjeti i u demokratskoj Turskoj).<ref name="Wi">''The History of the Modern Middle East'' by William L. Cleveland and Martin Bunton, 2008, str. 371.</ref> Autoritarni režimi, podržani vojskom, poduzeli su dodatne mjere kako bi ućutkali ljevičarske opozicijske snage, često uz pomoć stranih sila. Ućutkivanje ljevičarske opozicije lišilo je mase kanala za izražavanje svojih ekonomskih pritužbi i frustracija zbog nedostatka demokratskih procesa.<ref name="Wi"/> Zbog toga su u [[Posthladnoratovska era|posthladnoratovskoj eri]] islamistički pokreti zasnovani na civilnom društvu, poput Muslimanskog bratstva, bili jedine organizacije sposobne da pruže puteve za protest.<ref name="Wi"/> Ta dinamika ponovila se nakon što su države prošle kroz [[demokratizacija|demokratsku tranziciju]]. U Indoneziji su određene sekularne političke stranke doprinijele donošenju vjerskih podzakonskih akata kako bi se suprotstavile popularnosti islamističke opozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |title=Political parties clash over šerijat-based bylaws |work=The Jakarta Post |access-date=6 March 2021 |archive-date=11 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411130737/https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |url-status=live }}</ref> U Egiptu, tokom kratkog perioda [[Predsjednički izbori u Egiptu 2012.|demokratskog eksperimenta]], Muslimansko bratstvo je preuzelo zamah tako što je bilo najkohezivniji politički pokret među opozicijom.<ref>The Unbreakable Muslim Brotherhood: Grim Prospects for a Liberal Egypt, by [[Eric Trager]], ''Foreign Affairs'', 2011.</ref> == Utjecaj == [[Datoteka:Tahar Djaout 1980.jpg|mini|Alžirskog [[sekularizam|sekularističkog]] novinara [[Tahar Djaout|Tahara Djaouta]] ubila je [[Oružana islamska grupa Alžira]] 1993. godine.]] Malo posmatrača osporava ogroman utjecaj islamizma unutar [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref name="murphy-160">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (c. 2002), p. 160</ref><ref name="cook">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000)</ref><ref name="murphy-161">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'', Scribner, (c. 2002), p. 161</ref> Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], politički pokreti zasnovani na liberalnoj ideologiji slobodnog izražavanja i demokratske vladavine predvodili su opoziciju u drugim dijelovima svijeta, poput Latinske Amerike, istočne Evrope i mnogih dijelova Azije. Međutim, "jednostavna je činjenica da politički islam trenutno vlada [približno 2002–2003] kao najmoćnija ideološka sila širom današnjeg muslimanskog svijeta".<ref>Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), p. 67</ref><ref>Referring to the success of radical transnational Islamism and specifically the party [[Hizb ut-Tahrir]], [[Zeyno Baran]] writes that "all religions have radicals, but in contemporary Islam the radicals have become the mainstream, and the moderates are pushed to the sides of the debate." (source: {{cite web |last1=Baran |first1=Zeyno |url=http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam'sPoliticalInsurgency.pdf |title=Hizb ut-Tahrir: Islam's Political Insurgency |publisher=Nixon Center |date=December 2004 |access-date=30 March 2016 |page=13 |ref=ZBHTIPI2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210214407/http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam%27sPoliticalInsurgency.pdf |archive-date=10 December 2015 |url-status=dead }})</ref> Snaga islamizma također proizlazi iz snage [[religioznost|religioznosti]] općenito u muslimanskom svijetu. U poređenju s drugim društvima širom svijeta, "ono što je zapanjujuće u islamskom svijetu jeste da [...] se čini da je u njega najmanje prodrla [[ireligioznost]]".<ref name="cook-43"/> Tamo gdje drugi narodi mogu tražiti odgovore od fizičkih ili društvenih nauka u oblastima za koje su njihovi preci smatrali da ih je najbolje prepustiti svetim spisima, u muslimanskom svijetu religija je postala sveobuhvatnija, a ne manje obuhvatna, jer su "u posljednjih nekoliko decenija upravo fundamentalisti sve više predstavljali vrhunac" muslimanske kulture.<ref name="cook-43">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000), p.42-3</ref> Godine 2009., njemačka novinarka Sonja Zekri opisala je islamiste u Egiptu i drugim muslimanskim zemljama kao "izuzetno utjecajne. [...] Oni određuju kako će se neko oblačiti, šta će jesti. U tim oblastima, oni su nevjerovatno uspješni. [...] Čak i ako islamisti nikada ne dođu na vlast, oni su transformirali svoje zemlje."<ref name="qantara">{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |author-link=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Politički islamisti opisani su kao oni koji se "takmiče na demokratskom javnom trgu u mjestima poput [[Turska|Turske]], [[Tunis]]a, [[Malezija|Malezije]] i [[Indonezija|Indonezije]]".<ref>Farr, Thomas F. "Islam's Way to Freedom", ''First Things'', November 2008, pp. 24–28 [26]</ref> == Vrste == Islamizam nije jedinstven pokret i poprima različite oblike te obuhvata širok raspon strategija i taktika prema vlastima koje su na pozicijama – "uništenje, opozicija, kolaboracija, ravnodušnost"<ref name=ORFPI1994:24/> – ne zato (ili ne samo zato) zbog razlika u mišljenjima, već zato što varira kako se okolnosti mijenjaju.<ref name=ORFPI1994:109>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 109</ref><ref name="Valbjørn-POMEPS"/><sup>p.&nbsp;54</sup> Umjereni i reformistički islamisti koji prihvataju demokratski proces i djeluju unutar njega uključuju stranke poput tuniskog [[Pokret Ennahda|Pokreta Ennahda]]. Neki islamisti mogu biti vjerski [[populizam|populisti]] ili krajnja desnica.<ref name="k356">{{cite journal | last1=Barton | first1=Greg | last2=Yilmaz | first2=Ihsan | last3=Morieson | first3=Nicholas | title=Religious and Pro-Violence Populism in Indonesia: The Rise and Fall of a Far-Right Islamist Civilisationist Movement | journal=Religions | volume=12 | issue=6 | date=29 May 2021 | issn=2077-1444 | doi=10.3390/rel12060397 | doi-access=free | page=397}}</ref> Pakistanski [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Džemat-e-islami]] u osnovi je društveno-politička i "[[avangardna stranka]]" koja djeluje unutar pakistanskog demokratskog političkog procesa, ali je također stjecao politički utjecaj putem vojnih državnih udara u prošlosti.<ref name=ORFPI1994:24/> Druge islamističke grupe, poput [[Hezbollah]]a u [[Liban]]u i [[Hamas]]a u [[Palestina|Palestini]], tvrde da učestvuju u demokratskom i političkom procesu, kao i u oružanim napadima putem svojih moćnih paravojnih krila. [[Džihadizam|Džihadističke]] organizacije poput [[El-Kaida|el-Kaide]] i [[Egipatski islamski džihad|Egipatskog islamskog džihada]], kao i grupe poput [[talibani|talibana]], u potpunosti odbacuju demokratiju, smatrajući je oblikom ''[[kufur|kufra]]'' (nevjerstva), i pozivaju na [[ofanzivni džihad]] na vjerskoj osnovi. Još jedna velika podjela unutar islamizma postoji između onoga što je [[Graham E. Fuller]] opisao kao ''konzervativne'' "čuvare tradicije" ([[selefizam|selefije]], poput onih u [[vehabizam|vehabijskom]] pokretu) i ''revolucionarnu'' "avangardu promjene i islamske reforme", čije je središte [[Muslimansko bratstvo]].<ref name="Fuller, 2003 pp. 194">Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), pp. 194–95</ref> [[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]] tvrdi da je "[[suniti|sunitski]] [[panislamizam]] doživio značajan pomak u drugoj polovini dvadesetog vijeka" kada je pokret Muslimansko bratstvo, sa svojim fokusom na islamizaciju [[panarabizam|panarabizma]], zasjenjen [[selefizam|selefijskim]] pokretom, s njegovim naglaskom na "šerijatu, a ne na izgradnji islamskih institucija".<ref>Roy, Olivier, ''The Politics of Chaos in the Middle East'', Columbia University Press, (2008), pp. 92–93</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] (počevši od 2011. godine), Roy je opisao islamizam kao "sve više međuzavisan" s demokratijom u većem dijelu [[Arapski svijet|arapskog muslimanskog svijeta]], tako da "nijedno sada ne može preživjeti bez drugog." Iako sama islamistička politička kultura možda nije demokratska, islamistima su potrebni demokratski izbori kako bi održali svoj legitimitet. Istovremeno, njihova popularnost je tolika da se nijedna vlada koja isključuje glavne islamističke grupe ne može nazvati demokratskom.<ref name="foreignpolicy1"/> Tvrdeći da su razlike između "radikalnog i umjerenog" ili "nasilnog i miroljubivog" islamizma bile "previše pojednostavljene", približno 2017. godine, naučnik Morten Valbjørn predložio je ove "znatno sofisticiranije tipologije" islamizma:<ref name="Valbjørn-POMEPS">{{cite web |last1=Valbjørn |first1=Morten |title=Bringing the 'Other Islamists' back in: Sunni and Shia Islamism(s) in a sectarianized new Middle East |url=https://pomeps.org/bringing-the-other-islamists-back-in-sunni-and-shia-islamisms-in-a-sectarianized-new-middle-east |website=POMEPS, Project on Middle East Political Science |publisher=Elliott School of International Affairs |access-date=27 January 2023 |date=c. 2017}}</ref> {{blockquote| * otporni / revolucionarni / reformistički islamizam,<ref name="Robinson, 2007">Robinson, Glenn E. (2007). "The battle for Iraq: Islamic insurgencies in comparative perspective". Third World Quarterly, vol. 28, no. 2, pp. 261–273.</ref> * islah-ihvanistički / džihadsko-ihvanistički / islah-selefijski / džihadsko-selefijski islamizam,<ref name="Utvik, 2011">Utvik, Bjørn Olav (2011). Islamismen, Oslo: Unipub.</ref> * reformistički / revolucionarni / društveni / duhovni islamizam,<ref name="Yavuz, 2003">Yavuz, M. Hakan (2003). Islamic Political Identity in Turkey, Oxford: Oxford University Press.</ref> * islamizam Trećeg svijeta / neo-islamizam Trećeg svijeta,<ref name="Strindberg and Wärn, 2005">Strindberg, Anders & Mats Wärn (2005). "Realities of Resistance: Hizballah, the Palestinian rejectionists, and el-Qa'ida compared". Journal of Palestine Studies, vol. 34, no. 3, pp. 23–41.</ref> * statistički / nestatistički islamizam,<ref name="Volpi-and-Stein-2015">Volpi, Frédéric & Ewan Stein (2015). "Islamism and the state after the Arab uprisings: Between people power and state power". Democratization, vol. 22, no. 2, pp. 276–293.</ref> * selefijsko-džihadistički / ihvanistički islamizam,<ref name="Lynch, 2010">Lynch, Marc (2010). "Islam Divided Between 'Salafi-jihad' and the 'Ikhwan'". Studies in Conflict & Terrorism, vol. 33, no. 6, pp. 467–487.</ref> ili * mejnstrim / iredentistički džihadistički / doktrinarni džihadistički islamizam.<ref name="Gerges, 2005">Gerges, Fawaz (2005). The Far Enemy : why jihad went global, Cambridge: Cambridge University Press.</ref>}} === Umjereni i reformistički islamizam === {{See also|Islamska demokratija}} Tokom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog vijeka, glavni umjereni islamistički pokreti poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] i Ennahde bili su isključeni iz demokratskog političkog učešća. Barem djelimično iz tog razloga, islamisti su pokušali svrgnuti vladu u [[Alžirski građanski rat|Alžirskom građanskom ratu]] (1991–2002) i vodili su [[terorizam u Egiptu|terorističku kampanju u Egiptu]] tokom devedesetih. Ti pokušaji su slomljeni i u dvadeset prvom vijeku islamisti su se sve više okretali nenasilnim metodama,<ref name="Is">{{cite journal |url=http://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |title=The Key to Arab Reform: Moderate Islamists |journal=Carnegie Endowment for Peace |pages=2 |access-date=4 December 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004005113/https://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |url-status=live }}</ref> a "umjereni islamisti" sada čine većinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Ham"/><ref name="Fuller, 2003 pp. 194"/><ref name="Om">Moussalli, Ahmad S. ''Islamic democracy and pluralism''. from Safi, Omid. ''Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism''. Oneworld Publications, 1 April 2003.</ref> Među nekim islamistima, demokratija je usklađena s islamom pomoću ''[[šura|šure]]'' (konsultacije). Tradicija po kojoj se vladar konsultuje smatra se [[sunet|sunetom]] islamskog poslanika [[Muhamed|Muhameda]],<ref name="Om"/><ref>{{cite web|url=http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|title=The Shura Principle in Islam – by Sadek Sulaiman|website=alhewar.com|access-date=4 December 2017|archive-date=24 July 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190724034351/http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|url-status=live}}</ref><ref>Esposito, J. & Voll, J., 2001, Islam and Democracy, ''Humanities'', Volume 22, Issue 6</ref> (''Medžlis aš-šura'' je uobičajen naziv za zakonodavna tijela u islamskim zemljama). Među različitim ciljevima, strategijama i ishodima "umjerenih islamističkih pokreta" jeste formalno napuštanje njihove prvobitne vizije provođenja ''[[šerijat]]a'' (također nazvano [[postislamizam]]) – što je učinio [[Pokret Ennahda]] u Tunisu<ref>{{Cite news|url=https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|title=Ennahda is "Leaving" Political Islam|date=20 May 2016|work=Wilson Center|access-date=23 August 2017|archive-date=24 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824012939/https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|url-status=live}}</ref> i [[Stranka prosperitetne pravde]] (PKS) u Indoneziji.<ref name="Al">El-Hamdi, Ridho. (2017). ''Moving towards a Normalised Path: Political Islam in Contemporary Indonesia''. JURNAL STUDI PEMERINTAHAN (JOURNAL OF GOVERNMENT & POLITICS). Vol. 8 No. 1, February 2017. p. 53, 56–57, 62.</ref> Drugi, poput Nacionalnog kongresa Sudana, uveli su šerijat uz podršku bogatih, konzervativnih država (prvenstveno Saudijske Arabije).<ref name="Human Rights Watch Report">{{cite web |url=https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |work=Human Rights Watch Report |date=November 1994 |volume=6 |issue=9 |title=SUDAN: "IN THE NAME OF GOD", Repression Continues in Northern Sudan |access-date=2 December 2016 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005172932/https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |url-status=live }}</ref><ref name="Fuller, Graham E. 2003 p. 108">Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 108</ref> Prema jednoj teoriji – "uključivanje-umjerenost" – međuzavisnost političkog ishoda sa strategijom znači da što islamisti postaju umjereniji, to je vjerovatnije da će biti politički uključeni (ili nesputani); i što je vlada susretljivija, to islamisti postaju manje "ekstremni".<ref>Pahwa, Sumita (2016). ''Pathways of Islamist adaptation: the Egyptian Muslim Brothers' lessons for inclusion moderation theory''. Democratization, Volume 24, 2017 – Issue 6. pp. 1066–1084.</ref> Prototip usklađivanja islamističkih načela u okvirima moderne države bio je "[[Turski model (politika)|turski model]]", zasnovan na očiglednom uspjehu vladavine turske [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] (AKP) predvođene [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepom Tayyipom Erdoğanom]].<ref>{{cite web |url=http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |title=Can the Turkish Model Gain Traction in the New Middle East? |author1=Sinan Ülgen |author2=Marwan Muasher |author3=Thomas de Waal |author4=Thomas Carothers |work=[[Carnegie Endowment for International Peace]] |date=19 December 2011 |access-date=4 December 2017 |archive-date=30 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181130043236/http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |url-status=dead }}</ref> Turski model se, međutim, "urušio" nakon [[Protesti u Turskoj 2013.|čistke i kršenja demokratskih načela od strane Erdoğanovog režima]].<ref name=surreal>{{cite journal|last=de Bellaigue|first=Christopher|title=Turkey: 'Surreal, Menacing…Pompous'|journal=New York Review of Books|date=19 December 2013|url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|access-date=12 December 2013|archive-date=17 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150717145313/http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|url-status=live}}</ref><ref name="NYT-23-7-16">{{cite news|last1=Akyol|first1=Mustafa|title=Who Was Behind the Coup Attempt in Turkey?|url=https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220103/https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-date=3 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|access-date=23 July 2016|work=The New York Times|date=22 July 2016}}{{cbignore}}</ref> Kritičari tog koncepta – koji uključuju i islamiste koji odbacuju demokratiju i antiislamiste – smatraju da su islamističke težnje u osnovi nekompatibilne s demokratskim načelima. === Selefijski pokret === {{Main|Selefizam}} [[Datoteka:Ansar Dine Rebels - VOA.jpg|mini|Grupa [[Ansar Dine]], selefijska islamistička grupa koja je djelovala između 2012. i 2017. godine, nastojala je nametnuti apsolutni [[šerijat]] širom [[Mali]]ja.]] Savremeni [[selefizam|selefijski pokret]] ponekad se opisuje kao vrsta islamizma, a ponekad kao drugačija škola islama,<ref name=ORFPI1994:35>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 35</ref> na primjer kao "faza između fundamentalizma i islamizma".<ref name=ORFPI1994:31>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 31</ref> Prvobitno reformistički pokret Džemaluddina el-Afganija, Muhameda Abduhua i Rašida Rize (Rašid Rida), koji je odbacio [[marabutizam]] (sufizam), uspostavljene škole [[fikh]]a i zahtijevao individualno tumačenje (''[[idžtihad]]'') Kur'ana i [[sunet]]a;<ref name=ORFPI1994:32-33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 32-33</ref> evoluirao je u pokret koji je prigrlio konzervativne doktrine srednjovjekovnog [[hanbelijski mezheb|hanbelijskog]] teologa [[Ibn Tejmije|Ibn Tejmijje]]. Iako sve selefije vjeruju da islam pokriva svaki aspekt života, da se šerijatski zakon mora temeljito provoditi i da se hilafet mora ponovo stvoriti kako bi vladao muslimanskim svijetom, oni se razlikuju po strategijama i prioritetima, koji uglavnom spadaju u tri grupe: * "[[Politički kvijetizam u islamu|Kvijetistička]]" škola zagovara islamizaciju kroz propovijedanje, obrazovanje masa o [[šerijat]]u i "pročišćavanje" vjerskih praksi, ignorišući pritom vladu. * Aktivistički (ili ''haraki'') [[selefijski islamizam|selefijski aktivizam]] podstiče političko učešće – suprotstavljanje vladinim kreditima s kamatama ili normalizaciji odnosa s Izraelom itd. Od 2013. godine, ova škola čini većinu selefizma.<ref name=jof>George Joffé, ''Islamist Radicalisation in Europe and the Middle East: Reassessing the Causes of Terrorism'', p. 317. London: [[I.B. Tauris]], 2013.</ref> Selefijske političke stranke u [[Muslimanski svijet|muslimanskom svijetu]] uključuju egipatsku [[Stranka El-Nour|Stranku El-Nour]], jemensku [[Stranka El-Islah (Jemen)|Stranku El-Islah]] i bahreinsko [[El-Asalah|Društvo El-Asalah]]. * [[Selefijski džihadizam]] (pogledajte ispod) inspirisan je ideologijom [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]] ([[Kutbizam|kutbizam]], pogledajte ispod) i smatra sekularne institucije neprijateljem islama, zagovarajući revoluciju kako bi se utro put za uspostavljanje novog [[hilafet]]a.<ref name="Mo">Mohie-Eldin, Fatima. ''The Evolution of Salafism: A History of Salafi Doctrine''. El-Noor, Fall 2015. pp. 44–47.</ref> {{anchor|Militant Islamism}} === Militantni islamizam i džihadizam === {{main|Džihadizam}} {{see also|Islamski terorizam|Islamski ekstremizam}} ==== Kutbizam ==== {{main|Kutbizam}} [[Kutbizam]] se odnosi na [[džihadizam|džihadističku]] ideologiju koju je formulirao [[Sejid Kutb]] (utjecajna ličnost [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u [[Egipat|Egiptu]] tokom pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog vijeka). Kutbizam je tvrdio ne samo da je šerijat suštinski za islam, već da, s obzirom na to da nije na snazi, islam zapravo nije ni postojao u muslimanskom svijetu, koji se nalazio u ''džahilijetu'' (stanju predislamskog neznanja). Kako bi se ispravila ta situacija, on je poticao na dvostruki napad: 1) propovijedanje radi preobraćenja i 2) džihad radi prisilnog eliminisanja "struktura" ''džahilijeta''.<ref>''Muslim extremism in Egypt: the prophet and pharaoh'' by Gilles Kepel, pp. 55–6</ref> Odbrambeni džihad protiv ''džahilijetskih'' muslimanskih vlada ne bi bio dovoljan. "Istina i laž ne mogu koegzistirati na ovoj Zemlji", pa je bio potreban ofanzivni džihad da bi se ''džahilijet'' eliminisao ne samo iz islamske domovine već i s lica Zemlje.<ref name="SOAGE-2009-192">{{cite journal |last1=SOAGE |first1=ANA BELÉN |title=Islamism and Modernity: The Political Thought of Sejid Kutb |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |date=June 2009 |volume=10 |issue=2 |page=192 |doi=10.1080/14690760903119092 |s2cid=144071957 |url=https://www.researchgate.net/publication/232945375 |access-date=9 March 2021}}</ref> Uz to, bila bi potrebna i budnost protiv zapadnih i jevrejskih zavjera protiv islama.<ref name="carlisle.army.mil">{{cite journal |url=http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism | archive-url=https://web.archive.org/web/20170211205245/http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |archive-date=11 February 2017 |author=Dale C. Eikmeier |journal=[[Parameters (journal)|Parameters]] |date=Spring 2007 |pages=85–98}}</ref><ref name="Ha">{{cite web |author=Hassan, Hassan |date=13 June 2016 |url=https://carnegieendowment.org/research/2016/12/the-sectarianism-of-the-islamic-state-ideologicel-roots-and-political-context?lang=en |title=The Sectarianism of the Islamic State: Ideological Roots and Political Context |work=Carnegie Endowment for Peace |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191029150445/https://carnegieendowment.org/2016/06/13/sectarianism-of-islamic-state-ideologicel-roots-and-political-context-pub-63746 |url-status=live }}</ref> Iako je Kutb pogubljen prije nego što je uspio u potpunosti artikulisati svoju ideologiju,<ref name="Ke">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 31</ref> njegove ideje su se širile i nadograđivale od strane kasnijih generacija, među kojima su bili [[Abdulah Jusuf Azam]] i [[Ayman el-Zawahiri]], koji je bio učenik Kutbovog brata [[Muhamed Kutb|Muhameda Kutba]], a kasnije je postao mentor [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]].<ref>Sageman, Marc, ''Understanding Terror Networks'', University of Pennsylvania Press, 2004, p. 63</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|access-date=26 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref> El-Zawahiri je pomogao u prenošenju priča o "čistoći Kutbovog karaktera" i progonu koji je pretrpio, te je odigrao veliku ulogu u normalizaciji ofanzivnog džihada među Kutbovim sljedbenicima.<ref>Wright, ''Looming Tower'', 2006, p. 32-59</ref> ==== Selefijski džihadizam ==== {{Main|Selefijski džihadizam}} [[Selefijski džihadizam]] ili revolucionarni selefizam<ref>{{Cite journal |last1=Amghar |last2=Cavatorta |first1=Samir |first2=Francesco |date=17 March 2023 |title=Salafism in the contemporary age: Wiktorowicz revisited |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |journal=Contemporary Islam |volume=17 |issue=2 |doi=10.1007/s11562-023-00524-x |via=Springer |page=3 |access-date=7 May 2023 |archive-date=8 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230508090448/https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> postao je istaknut tokom osamdesetih godina dvadesetog vijeka kada su [[Osama bin Laden]] i hiljade drugih militantnih muslimana došli iz cijelog muslimanskog svijeta kako bi se ujedinili protiv [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetskog Saveza nakon što je on izvršio invaziju na Afganistan]].<ref name="By"/><ref name="deneoux">Deneoux, Guilain (June 2002). "The Forgotten Swamp: Navigating Political Islam". ''Middle East Policy''. pp. 69–71."</ref><ref name="BLivesey">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |title=The Salafist movement by Bruce Livesey |publisher=PBS Frontline |date=2005 |access-date=24 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628202818/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |archive-date=28 June 2011 |url-status=live}}</ref><ref name=Kramer2003>{{cite journal |url=http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |title=Coming to Terms: Fundamentalists or Islamists? |author=Kramer, Martin |journal=[[Middle East Quarterly]] |date=Spring 2003 |volume=X |issue=2 |pages=65–77 |quote=French academics have put the term into academic circulation as 'jihadist-Salafism.' The qualifier of Salafism—an historical reference to the precursor of these movements—will inevitably be stripped away in popular usage. |access-date=15 April 2014 |archive-date=1 January 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101195913/http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |url-status=live }}</ref> Lokalni afganistanski muslimani ([[Mudžahedin|mudžahedini]]) proglasili su džihad protiv Sovjeta i pomognuti su [[Operacija Ciklon|finansijskom, logističkom i vojnom podrškom]] od strane [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i Sjedinjenih Američkih Država, ali nakon što su sovjetske snage napustile Afganistan, to finansiranje i interes Amerike i Saudijske Arabije su prestali. Međunarodni dobrovoljci (koje je prvobitno organizovao [[Abdullah Azzam]]), trijumfovali su u pobjedi, daleko od umjerenog utjecaja doma i porodice, usred radikaliziranog utjecaja drugih militanata.<ref name=kepel-orig /> Želeći iskoristiti finansijsku, logističku i vojnu mrežu koja je bila razvijena<ref name="By">{{cite web |author=Byman, Daniel L |author2=Williams, Jennifer R. |date=24 February 2015 |url=https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |title=ISIS vs. Al Qaeda: Jihadism's global civil war |work=Brookings |access-date=4 December 2017 |archive-date=21 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220921200819/https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |url-status=live }}</ref> nastojali su nastaviti s vođenjem džihada i na drugim mjestima.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.219-220</ref> Njihove nove mete, međutim, uključivale su Sjedinjene Američke Države – finansijera mudžahedina, ali "percipiranog kao najvećeg neprijatelja vjere", te vlade većinski muslimanskih država – percipirane kao otpadnike od islama.<ref name=jihad-220>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.220</ref><ref name="kepel-orig">"Jihadist-Salafism" is introduced by Gilles Kepel, ''Jihad: The Trail of Political Islam'' (Harvard: Harvard University Press, 2002) pp. 219–222</ref> Selefijsko-džihadistička ideologija kombinovala je doslovna i tradicionalna tumačenja svetih spisa selefija, s promicanjem i vođenjem džihada protiv vojnih i [[terorizam|civilnih ciljeva]] u težnji za uspostavljanjem [[islamska država|islamske države]] i konačno novog [[hilafet]]a.<ref name=kepel-orig/><ref name="deneoux"/><ref name="Ha"/><ref>{{cite web |url=http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |title=القطبية الإخوانية والسرورية قاعدة مناهج السلفية التكفيرية | archive-url=https://web.archive.org/web/20171205043603/http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |archive-date=5 December 2017 |work=el-Arab Online}}</ref>{{NoteTag|As such, Salafi Jihadism envisions the Islamist goals akin to that of Salafism instead of the traditional Islamism exemplified by the mid-20th century Muslim Brotherhood, which is considered by Salafi Jihadis as excessively moderate and lacking in literal interpretations of the scriptures.<ref name="KepelJihad">{{cite book |url = https://books.google.com/books?id=OLvTNk75hUoC |title = Jihad |access-date=24 October 2014 |isbn=978-1845112578 |last1=Kepel |first1= Gilles |last2 = Roberts |first2 = Anthony F. |year=2006 |publisher = Bloomsbury Publishing PLC }}</ref>}} Ostale karakteristike tog pokreta uključuju formalni proces polaganja ''[[Bej'a|bej'e]]'' (zakletve na vjernost) vođi (''emiru''), što je inspirisano [[hadis]]ima i ranom muslimanskom praksom i uključeno u vehabijsko učenje;<ref name="wright-12-12-16">{{cite magazine |last=Wright |first=Robin |title=AFTER THE ISLAMIC STATE |magazine=The New Yorker |date=12 December 2016 |url=http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |access-date=9 December 2016 |archive-date=7 December 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161207140827/http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |url-status=live }}</ref> kao i koncepte "bliskog neprijatelja" (vlade većinski muslimanskih država) i "dalekog neprijatelja" (Sjedinjene Američke Države i druge zapadne države). (Termin "bliski neprijatelj" skovao je [[Muhamed Abdul-Selam Feredž]], koji je vodio atentat na [[Anvar el-Sadat|Envera es-Sadata]] s [[Egipatski islamski džihad|Egipatskim islamskim džihadom]] (EIJ) 1981. godine.)<ref name="No">{{cite web |author=Noah, Timothy |date=26 February 2009 |url=http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |title=The Near-Enemy Theory |work=Slate |access-date=4 December 2017 |archive-date=26 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180726041454/http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |url-status=live }}</ref> Termin "daleki neprijatelj" uvela je [[El-Kaida|el-Kaida]] i formalno ga proglasila metom napada 1996. godine.<ref name="No"/><ref>{{cite web |url=https://www.thenationalnews.com/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |title=Al Qaeda grows as its leaders focus on the 'near enemy' |work=The National |date=30 August 2013 |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200929145114/https://www.thenational.ae/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |url-status=live }}</ref> Ideologija je doživjela svoj uspon tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka kada je muslimanski svijet doživio brojne geopolitičke krize,<ref name="By" /> posebno [[Alžirski građanski rat]] (1991–2002), [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) i [[Prvi čečenski rat]] (1994–1996). Unutar tih sukoba, politički islam često je djelovao kao mobilišući faktor za lokalne zaraćene strane, koje su zahtijevale finansijsku, logističku i vojnu podršku od el-Kaide, u zamjenu za aktivno širenje te ideologije.<ref name="By" /> Nakon [[Bombardovanja američkih ambasada 1998.|bombardovanja američkih ambasada 1998. godine]], [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]] (2001.), [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|invazije na Afganistan pod vodstvom SAD-a]] (2001.) i invazije na [[Rat u Iraku|Irak]] (2003.), selefijski džihadizam izgubio je svoj zamah, bivši razoren američkim antiterorističkim operacijama, što je kulminiralo [[Smrt Osame bin Ladena|bin Ladenovom smrću]] 2011. godine.<ref name="By" /> Nakon Arapskog proljeća (2011.) i kasnijeg [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]] (od 2011. do danas), ostaci franšize el-Kaide u Iraku obnovili su svoj kapacitet, brzo se razvivši u [[Islamska država|Islamsku državu]] Iraka i Levanta, šireći svoj utjecaj kroz zone sukoba u [[Regija MENA|regiji MENA]] i širom planete. Selefijski džihadizam čini manjinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Economist27Jun15">{{cite news |title=Salafism: Politics and the puritanical |url=https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |access-date=29 June 2015 |newspaper=[[The Economist]] |date=27 June 2015 |archive-date=28 June 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628193924/http://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |url-status=live }}</ref> === Šiitski islamizam === {{Main|Islamistički šiizam}} Iako je većina istraživanja i izvještavanja o islamizmu ili političkom islamu bila usmjerena na sunitske islamističke pokrete,{{NoteTag|"The study of Islamist movements has often implicitly meant the study of ''Sunni'' Islamist movements. ... the majority of studies [of Islamism] concern various forms of Sunni Islamism, whereas the "Other Islamists" – different kinds of Shia Islamist groups – have received far less attention ... ."<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} islamizam postoji i u [[Dvanaestoimamci|dvanaestoimamskom]] [[šiizam|šiitskom islamu]] (drugoj po veličini grani islama koja čini približno 10% svih muslimana.{{NoteTag|85% of Shi'a Muslims, who make up 10–15% of Muslims}}). Islamistički šiizam, poznat i kao šiitski islamizam, prvenstveno je, ali ne isključivo, {{NoteTag| Shia Islamist groups exist outside of the ideology of the Islamic Republic – the [[Muhamed Baqir el-Sadr]] and the [[Islamic Dawa Party]] in Iraqi, for example).<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} povezan s mišlju ajatolaha [[Ruholah Homeini|Ruholaha Homeinija]], s [[Iranska revolucija|Islamističkom revolucijom]] koju je predvodio, [[Historija Islamske Republike Iran|Islamskom Republikom Iran]] koju je osnovao, te s vjersko-političkim aktivnostima i resursima te republike. U poređenju sa gore navedenim "Vrste" islamizma, [[Homeinizam|homeinizam]] se razlikuje od [[vehabizam|vehabizma]] (koji ne smatra šiizam istinski islamskim), [[selefizam|selefizma]] (kako ortodoksnog tako i džihadističkog – šiiti ne smatraju neke od najistaknutijih [[selef (islam)|selefa]] dostojnim oponašanja) i reformističkog islamizma (Islamska Republika pogubila je više od 3.400 političkih neistomišljenika između juna 1981. i marta 1982. godine u procesu konsolidacije vlasti).<ref name=":1">{{Cite web |last=Rastyad Collective |title=Rastyad: online database concerning the 1981 Massacre in Iran |url=https://rastyad.com/en/home_en/ |access-date=25 August 2022 |website=Rastyad.com|archive-date=12 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220812190357/https://rastyad.com/en/home_en/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Amsterdam |first=Universiteit van |date=21 June 2022 |title=Onderzoekers lanceren online database over de grootste massamoord uit de Iraanse geschiedenis |url=https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |access-date=25 August 2022 |website=Universiteit van Amsterdam |language=nl |archive-date=25 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220925121545/https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |url-status=live }}</ref> Homeini i njegovi sljedbenici pomogli su u prevođenju djela Mevdudija i Kutba na perzijski jezik i bili su pod njihovim utjecajem, ali su se njihovi stavovi razlikovali od njihovih i stavova drugih sunitskih islamista po tome što su bili "više ljevičarski i više klerikalni":<ref name=ORFPI1994:2/> * više ljevičarski u propagandnoj kampanji koja je prethodila revoluciji, naglašavajući eksploataciju siromašnih od strane bogatih i muslimana od strane imperijalizma;<ref name=KEA1993:30>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.30</ref>{{NoteTag|In addition to offering Iran a direct channel for engaging in the politics of the Arab-Israeli conflict, Hezbollah's military and political influence gained increasing importance, particularly as the organization's position became more uncertain following the death of Ayatollah Khomeini in June 1989.<ref>Ranstorp, ''Hizb'allah in Lebanon'', (1997) pp. 103, 126</ref> The radicalism had also come from attempts by Khomeini to counter the attraction of socialism/Marxism to the young with an Islamic version of radical populist, class struggle rhetoric and imagery.<ref name=KEA1993:31>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.31</ref><ref name=KEA1993:47>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.47</ref> Early radical government policies were later abandoned by the Islamic Republic.}} * više klerikalni u novoj postrevolucionarnoj državi, gdje su klerici imali kontrolu nad polugama vlasti ([[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]], [[Vijeće čuvara (Iran)|Vijeće čuvara]] itd., pod konceptom ''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''.{{NoteTag|Official histories and propaganda celebrated clerics (and never secular figures like [[Mohammad Mosaddegh]]) as the protectors of Islam and Iran against Imperialism and royal despotism.<ref name=KEA1993:25-26>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.25-26</ref>}}). Homeini je bio "radikalni" islamista,<ref name=ORFPI1994:36>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.36</ref> poput Kutba, a za razliku od Mevdudija. Vjerovao je da stranci, Jevreji i njihovi agenti kuju zavjeru "da nas drže nazadnima, da nas drže u našem sadašnjem jadnom stanju".<ref name=IaR1981:34>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.34</ref> Oni koji su sebe nazivali muslimanima, ali su bili sekularni i naklonjeni vesternizaciji, nisu bili samo korumpirani ili zavedeni, već "agenti" zapadnih vlada, koji su pomagali u "pljačkanju" muslimanskih zemalja kao dio dugoročne zavjere protiv islama.<ref name="Khomeini (1981), p. 54">Khomeini (1981), p. 54</ref> Samo je vladavina islamskog pravnika, koji provodi šerijatsko pravo, stajala između te gnusote i pravde, i nije mogla čekati mirnu, postepenu tranziciju. Dužnost muslimana je da "unište" "sve tragove" bilo koje druge vrste vladavine osim istinske islamske uprave jer su to "sistemi [[kufur|nevjerstva]]".<ref name=IaR1981:48>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.48</ref> "Problematične" grupe koje uzrokuju "korupciju u muslimanskom društvu" i štete "islamu i islamskoj državi" treba eliminisati baš kao što je [[Muhamed]] eliminisao Jevreje plemena [[Benu Kurejza|Benu Kurejze]].<ref name=IaR1981:89>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.89</ref> Islamska revolucija za uspostavljanje "oblika vladavine koji želi islam" neće se završiti sa jednom islamskom državom u Iranu. Kada ta vlada "nastane, nijedna od vlada koje sada postoje u svijetu" neće joj se "moći oduprijeti"; one će "sve kapitulirati".<ref name=IaR1981:122>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p. 122</ref> ==== Vladajući islamski pravnik ==== [[Homeinizam|Homeinijev oblik islamizma]] bio je posebno jedinstven u svijetu jer je u potpunosti pomeo stari režim, stvorio novi režim s novim ustavom, novim institucijama i novim konceptom upravljanja (''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''). Kao historijski događaj, promijenio je militantni islam od teme ograničenog utjecaja i interesa u temu s kojom su rijetki, bilo unutar ili izvan [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]], bili neupoznati.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 106</ref> Kako ga je prvobitno opisao u predavanjima svojim studentima, sistem "[[Islamska vlada (knjiga)|islamske vlade]]" bio je takav da će vodeći islamski pravnik provoditi šerijatski zakon – zakon koji "ima apsolutni autoritet nad svim pojedincima i islamskom vladom".<ref>Khomeini, ''Islamic Government'', 1981: p.56</ref> Pravnik se ne bi birao, a zakonodavno tijelo ne bi bilo potrebno jer je božanski zakon zahtijevao vladavinu pravnika, a "ne postoji nijedna tema u ljudskom životu za koju islam nije pružio uputstvo i uspostavio normu".<ref>Khomeini, Islamic Government, 1981: p.29-30, also p.44</ref> Bez tog sistema vladali bi nepravda, korupcija, rasipanje, eksploatacija i grijeh, a islam bi propadao. Taj plan otkriven je njegovim studentima i vjerskoj zajednici, ali nije bio široko publiciran.<ref>Abrahamian, ''Iran between two revolutions'', 1982: p.478-9</ref> Ustav Islamske Republike, napisan nakon revolucije, uključivao je zakonodavno tijelo i predsjednika, ali je cijelu vladu nadgledao "[[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]]" (pravnik čuvar). Islamistički šiizam bio je presudan za razvoj islamizma širom svijeta jer je iranski režim pokušao izvesti svoju revoluciju.<ref name="halliday">{{cite book |chapter=Revolution and World Politics |author=Fred Halliday |author-link=Fred Halliday |date=1999 |isbn=0-8223-2464-4 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |title=Internationalism in Practice: Export of Revolution |pages=94–132 |publisher=Duke University Press |access-date=22 March 2023 |archive-date=2 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502221543/https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |url-status=live }}</ref> Iako je islamistička ideologija prvobitno uvezena iz Muslimanskog bratstva, odnosi između Muslimanskog bratstva i Islamske Republike Iran pogoršali su se zbog iranskog učešća u Građanskom ratu u Siriji.<ref>{{Cite web|last=Persia|first=Track|date=15 June 2019|title=The historical relationship between the Iranian theocracy and Muslim Brothers in Egypt|url=https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|access-date=17 June 2021|website=Track Persia|quote="Syrian war has been a turning point in the relations between the Iranian regime and the Muslim Brotherhood organisation, excluding its branches in Turkey and Hamas. Some of the Muslim Brothers have shown support to Syrian opposition groups against the dictatorship of the Syrian President Bashar el-Asad, Iran's close ally."|archive-date=30 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210530235155/https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|url-status=dead}}</ref> Međutim, većinski [[Usulije|usulijski šiizam]] odbacuje ideju o islamističkoj državi u periodu [[Okultacija (islam)|okultacije Skrivenog Imama]].<ref name="Ghobadzadeh 1005–1027">{{Cite journal|last=Ghobadzadeh|first=Naser|date=December 2013|title=Religious secularity: A vision for revisionist political Islam|url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|journal=Philosophy & Social Criticism|volume=39|issue=10|pages=1005–1027|doi=10.1177/0191453713507014|s2cid=145583418|issn=0191-4537|access-date=4 May 2022|archive-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225200500/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> ==== Šiizam i Iran ==== Dvanaestoimamski šiitski muslimani žive uglavnom u otprilike pola tuceta zemalja raštrkanih po Bliskom istoku i južnoj Aziji.{{NoteTag| forming majorities in the countries of Iran, Iraq, Bahrain, Azerbaijan,<ref name="Samadov-EAN-2022">{{cite news |last1=Samadov |first1=Bahruz |title=Will new Azerbaijani Islamist movement share the fate of its predecessors? |url=https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |access-date=27 January 2023 |agency=Eurasia Net |date=18 July 2022 |archive-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231106203650/https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |url-status=live }}</ref> and substantial minorities in Afghanistan, India, Kuwait, Lebanon, Pakistan, Qatar, Syria, Saudi Arabia and the United Arab Emirates.<ref name="BBC">{{cite web |title=Sunnis and Shia: Islam's ancient schism |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |publisher=BBC News |access-date=27 January 2023 |date=4 January 2016 |archive-date=11 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231011083116/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |url-status=live }}</ref>}} Islamska Republika Iran postala je "de facto lider"<ref name="Bokhari-2013">{{cite book |last1=Bokhari |first1=Kamran |last2=Senzai |first2=Farid |title=Political Islam in the Age of Democratization |date=2013 |publisher=Palgrave Macmillan |page=abstract |doi=10.1057/9781137313492_9 |isbn=9781137313492 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |access-date=27 January 2023 |archive-date=27 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230127220152/https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |url-status=live }}</ref> šiitskog svijeta zahvaljujući tome što je najveća država sa šiitskom većinom, što ima dugu historiju nacionalne kohezije i šiitske vladavine, što je mjesto prve i "jedine istinske"<ref name=ORFPI1994:168>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 168</ref> [[Iranska revolucija|islamističke revolucije]] (pogledajte odjeljak o historiji ispod) te što ima finansijske resurse velikog izvoznika nafte. Utjecaj Irana proširio se na kulturno-geografsko područje "iranoarapskog šiizma", uspostavljajući iransku regionalnu moć,{{NoteTag|" ... the revolutionary Shiite movement, it is the only one to have taken power by way of a true Islamic revolution; it has therefore become identified with the Iranian state, which used it as an instrument in its strategy for gaining regional power, even though the multiplicity of Shiite groups reflects local particularities (in Lebanon, Afghanistan, or Iraq) as much as it does the factional struggles of Tehran."<ref name=ORFPI1994:2>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 2</ref>}} podržavajući "šiitske milicije i stranke izvan svojih granica",<ref name="BBC"/>{{NoteTag|In the words of pro-Islamic Republic book by Jon Armajani: "Iran's government has attempted to align itself with Shia Muslims in various countries, such as Iraq and Lebanon, [it] ... has attempted to religiously nourish and politically mobilize those Shias as a matter of principle, not only because of the Iranian government's desires to protect Iran from external threats."<ref name="ARMAJANI-2020">{{cite book |last1=ARMAJANI |first1=Jon |title=Shia Islam and Politics Iran, Iraq, and Lebanon |date=2020 |publisher=Lexington Books |page=abstract |url=https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |access-date=27 January 2023 |archive-date=31 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230131072639/https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |url-status=live }}</ref>}} te ispreplićući pomoć svojim šiitima s njihovom "iranizacijom".<ref name=ORFPI1994:168/> Šiitski islamizam u Iranu bio je pod utjecajem sunitskih islamista i njihovih organizacija,<ref>{{Cite journal |last=Farhosh-van Loon |first=Diede |date=2016 |title=The Fusion of Mysticism and Politics in Khomeini's Quatrains |url=https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |journal=International Journal of Persian Literature |volume=1 |issue=1 |pages=59–88 |doi=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |jstor=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |issn=2376-5739 |access-date=5 June 2022 |archive-date=28 May 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220528095630/https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |url-status=live }}</ref>{{sfn|Khalaji|2009}} posebno [[Rašid Rida|Sejida Rashida Ride]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28"/> [[Hasan el-Bana|Hassana el-Banne]] (osnivača organizacije [[Muslimansko bratstvo]]),{{sfn|Khalaji|2009}} [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],<ref>{{Citation|title=Shaykh al Fawzān Warns Against The Books of Sejid Quṭb {{!}} Shaykh Ṣāliḥ al Fawzān| date=2 May 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|access-date=22 April 2021|archive-date=22 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422085022/https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|url-status=live}}</ref> [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Abula A'la Mevdudija]],<ref name="Fuller-Future-120"/> ali je također opisan kao "različit" od islamizma sunitskog Muslimanskog bratstva, te je "više ljevičarski i više klerikalni",<ref name=ORFPI1994:2/> sa vlastitim historijskim utjecajima: ==== Historijske ličnosti ==== * [[Šejh]] [[Fazlulah Nuri]], klerik na dvoru dinastije Kadžar i vođa antikonstitucionalista tokom [[Perzijska ustavna revolucija|Perzijske ustavne revolucije od 1905. do 1911. godine]],<ref name="HERMANN-2013-430">{{cite journal |last1=HERMANN |first1=DENIS |title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement |journal=Middle Eastern Studies |date=May 2013 |volume=49 |issue=3 |pages=430–453 |doi=10.1080/00263206.2013.783828 |jstor=23471080 |s2cid=143672216 |url=https://www.jstor.org/stable/23471080 |access-date=20 April 2023 |archive-date=5 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230305220832/https://www.jstor.org/stable/23471080 |url-status=live }}</ref> koji je proglasio novi ustav suprotnim šerijatskom zakonu.<ref>Donzel, Emeri "van" (1994). ''Islamic Desk Reference''. ISBN 90-04-09738-4. pp. 285–286</ref> * [[Nevab Safavi]], student teologije koji je osnovao ''[[Fadajani islama|Fadajan-e islam]]'', nastojeći pročistiti islam u Iranu ubijanjem 'korumpiranih pojedinaca', tj. određenih vodećih intelektualnih i političkih ličnosti (uključujući bivšeg i tadašnjeg premijera).<ref name="Taheri, 1985 p.98">Taheri, ''The Spirit of Allah'', (1985), p. 98</ref> Nakon što je vlada slomila grupu, preživjeli članovi navodno su izabrali ajatolaha Homeinija za novog duhovnog vođu.<ref name=Moin-224>Moin, ''Khomeini'' (2000), p. 224</ref><ref name=Taheri-187>Taheri, Amir, ''Spirit of Allah : Khomeini and the Islamic Revolution '', Adler and Adler c1985, p. 187</ref> * [[Ali Šarijati|Ali šerijatti]], neklerikalni "socijalistički šiit" koji je usvojio marksističke ideje u Francuskoj i imao znatan utjecaj na mlade Irance putem svog propovijedanja da [[Husejn ibn Ali|imam Husein]] nije bio samo sveta ličnost već originalni potlačeni (''mazlum''), a njegov ubica, sunitski Emevijski hilafet, "analog" tome kako je šah ugnjetavao moderni iranski narod.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, pp. 107–8</ref> * [[Muhamed Bakir el-Sadr]], šiitski islamski učenjak u Iraku koji je kritikovao marksizam, socijalizam i kapitalizam te je pomogao u vođenju šiitske opozicije Baasističkom režimu Sadama Huseina prije nego što su ga oni pogubili. * [[Mahmud Talegani]], ajatolah i Homeinijev savremenik, bio je više ljevičarski nastrojen, tolerantniji i naklonjeniji demokratiji, ali manje utjecajan, iako je još uvijek imao znatan broj sljedbenika. Zbačen je s revolucionarnog rukovodećeg položaja<ref>Mackay, ''Iranians'', (1998), p. 291</ref> nakon što je upozorio da će se revolucionarno vodstvo "vratiti despotizmu".<ref>Keddie, ''Modern Iran'', (2006), p. 245</ref> == Objašnjenja za rast i popularnost islamizma == === Sociološka, ekonomska i politička === Neki zapadni politolozi smatraju nepromjenjivo društveno-ekonomsko stanje u muslimanskom svijetu glavnim faktorom. Olivier Roy smatra da "su društveno-ekonomske stvarnosti koje su održavale islamistički val još uvijek tu i da se neće promijeniti: siromaštvo, iskorijenjenost, krize vrijednosti i identiteta, propadanje obrazovnih sistema, opozicija Sjever-Jug i problem integracije imigranata u društva domaćina".<ref name=ORFPI1994:27>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 27</ref> ==== Humanitarni rad ==== Islamistički pokreti, poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]], "dobro su poznati po pružanju skloništa, obrazovne pomoći, besplatnih ili jeftinih medicinskih klinika, stambene pomoći studentima izvan grada, studentskih savjetodavnih grupa, olakšavanju jeftinih masovnih ceremonija vjenčanja kako bi se izbjegli izuzetno skupi zahtjevi za mirazom, po pružanju pravne pomoći, sportskih objekata i ženskih grupa." Sve se to vrlo povoljno može usporediti s nekompetentnim, neefikasnim ili nemarnim vladama čija je posvećenost socijalnoj pravdi ograničena na retoriku.<ref name=Fuller-Future-28>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 28</ref> ==== Ekonomska stagnacija ==== [[Arapski svijet]] – izvorno srce muslimanskog svijeta – pogođen je [[ekonomska stagnacija|ekonomskom stagnacijom]]. Naprimjer, procijenjeno je da je sredinom devedesetih godina dvadesetog vijeka izvoz [[Finska|Finske]], zemlje s pet miliona stanovnika, premašio izvoz cijelog arapskog svijeta od 260 miliona, isključujući prihode od nafte.<ref>''Commentary'', "Defeating the Oil Weapon", September 2002</ref> ==== Sociologija ruralne migracije ==== [[Demografska tranzicija]] (uzrokovana vremenskim jazom između smanjenja stope smrtnosti zbog medicinskog napretka i smanjenja stope fertiliteta) dovodi do rasta stanovništva koji premašuje mogućnosti obezbjeđivanja stanovanja, zapošljavanja, javnog prijevoza, kanalizacije i vode. U kombinaciji s ekonomskom stagnacijom, stvorene su [[urbana aglomeracija|urbane aglomeracije]] u Kairu, Istanbulu, Teheranu, [[Karači]]ju, [[Daka|Daki]] i [[Džakarta|Džakarti]], svaka s više od dvanaest miliona stanovnika, od kojih su milioni mladi i nezaposleni ili nedovoljno zaposleni.<ref name=Fuller-Future-68>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 68</ref> Takva demografija, otuđena od [[vesternizacija|vesterniziranih]] načina urbane elite, ali iskorijenjena iz udobnosti i pasivnijih tradicija sela iz kojih je potekla, razumljivo je povoljno naklonjena islamskom sistemu koji obećava bolji svijet<ref>Kepel, Gilles, ''Muslim extremism in Egypt: the prophet and Pharaoh'', Berkeley: University of California Press, (c2003), p. 218</ref> – ideologiji koja pruža "emocionalno poznatu osnovu za grupni identitet, solidarnost i isključenje; prihvatljivu osnovu za legitimitet i autoritet; odmah razumljivu formulaciju principa i za kritiku sadašnjosti i za program za budućnost."<ref>Lewis, Bernard, ''The Crisis of Islam: Holy War and Unholy Terror'', (2003), p. 22</ref> Jedan američki antropolog u Iranu početkom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka (prije revolucije), upoređujući "stabilno selo s novim urbanim sirotinjskim kvartom", otkrio je da su tamo gdje su "seljani uzimali religiju sa zadrškom, pa čak i ismijavali gostujuće propovjednike", stanovnici sirotinjskih kvartova – svi odreda nedavno razvlašteni seljaci – "koristili religiju kao zamjenu za svoje izgubljene zajednice, orijentisali društveni život oko džamije i sa žarom prihvatali učenja lokalnog mullahe."<ref>Goodell, 'The Elementary Structures of Political Life' (PhD dissertation, Columbia University, 1977); quoted in ''Iran Between Two Revolutions'' by Ervand Abrahamian, Princeton University Press, 1982 (p.426-84)</ref> [[Gilles Kepel]] također primjećuje da su se islamistički ustanci u Iranu i Alžiru, iako u razmaku od deset godina, poklopili s velikim brojem mladih koji su bili "prva generacija masovno naučena čitati i pisati, te su bili odvojeni od svojih ruralnih, nepismenih predaka kulturnim jazom koji je radikalna islamistička ideologija mogla iskoristiti". Njihovi "ruralni, nepismeni" roditelji bili su previše ukorijenjeni u tradiciji da bi se zanimali za islamizam, a njihova djeca su imala "veću vjerovatnoću da će dovesti u pitanje utopijske snove generacije iz sedamdesetih godina dvadesetog vijeka", ali su prigrlili revolucionarni politički islam.<ref name=Kepel-jihad-365>Kepel, ''Jihad'', p.365</ref> Olivier Roy također tvrdi da "nije slučajno što se Iranska revolucija dogodila upravo one godine kada je udio gradskog stanovništva u Iranu prešao granicu od 50%".<ref name=ORFPI1994:53>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 53</ref> i nudi statistiku kao podršku za druge zemlje (u Alžiru je 1990. godine stambeni prostor bio toliko pretrpan da je u prosjeku osam stanovnika živjelo u jednoj sobi, a 80% mladih od šesnaest do dvadeset devet godina i dalje je živjelo s roditeljima). "Stare klanske ili etničke solidarnosti, utjecaj starješina i porodična kontrola malo po malo blijede pred promjenama u društvenoj strukturi..."<ref name=ORFPI1994:54-5>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.54-5</ref> Ova teorija implicira da će pad nepismenosti i ruralne emigracije značiti i pad islamizma. == Geopolitika == === Državno sponzorstvo === ==== Saudijska Arabija ==== {{See also|Međunarodno širenje konzervativnog sunitskog islama}} Počevši od sredine sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, islamski preporod bio je finansiran izobiljem novca od saudijskog izvoza nafte.<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), pp. 69–75</ref> Desetine milijardi dolara "[[petroislam|petroislamske]]" darežljivosti dobijene od nedavno povećane cijene nafte finansirale su procijenjenih "90% troškova cijele vjere."<ref>Dawood el-Shirian, 'What Is Saudi Arabia Going to Do?' ''El-Hayat'', 19 May 2003</ref> Širom muslimanskog svijeta, vjerske institucije za ljude, kako mlade tako i stare, od dječijih [[medresa]] do visokih stipendija, primale su saudijska sredstva,<ref>Abou al Fadl, Khaled, ''The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists'', HarperSanFrancisco, 2005, pp. 48–64</ref> "knjige, studentske stipendije, istraživačke stipendije i džamije" (naprimjer, "više od hiljadu i pet stotina džamija izgrađeno je i plaćeno novcem dobijenim iz javnih saudijskih fondova u posljednjih pedeset godina"),<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), p. 72</ref> uz obuku u Kraljevini za propovjednike i učitelje koji su kasnije poučavali i radili na tim univerzitetima, u školama, džamijama itd.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 155</ref> Finansiranje se također koristilo za nagrađivanje novinara i akademika koji su slijedili saudijsko strogo tumačenje islama; a izgrađeni su i satelitski kampusi širom Egipta za [[Univerzitet El-Azhar]], najstariji i najutjecajniji islamski univerzitet na svijetu.<ref>Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (2002) p. 32</ref> Tumačenje islama koje je promovirano tim finansiranjem bio je strogi, konzervativni [[vehabizam]] zasnovan u Saudijskoj Arabiji ili [[selefizam]]. U svom najgrubljem obliku propovijedalo je da se muslimani ne bi trebali samo "uvijek suprotstavljati" nevjernicima "na svaki način", već bi ih trebali "mrziti zbog njihove religije... u ime Allaha", da je demokratija "odgovorna za sve užasne ratove dvadesetog vijeka", da su [[Šiizam|šiiti]] i drugi nevehabijski muslimani [[Otpadništvo u islamu|nevjernici]], itd.<ref>{{cite web |url=http://www.freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |title=Saudi Publications on Hate Ideology |archive-url=https://web.archive.org/web/20190505190440/https://freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |archive-date=5 May 2019 |date=January 2006}}</ref> Iako taj napor nikako nije preobratio sve, pa čak ni većinu muslimana na vehabijsko tumačenje islama, učinio je mnogo na potiskivanju umjerenijih lokalnih tumačenja, te je uspostavio saudijsko tumačenje islama kao "zlatni standard" religije u umovima nekih ili mnogih muslimana.<ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |title=An interview with Minister Mentor of Singapore, Lee Kuan Yew |publisher=Accessmylibrary.com |date=24 September 2004 |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090713151408/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |archive-date=13 July 2009 }}</ref> ==== Katar ==== {{Further|Muslimansko bratstvo}} Iako znatno manji Katar nije mogao obezbijediti isti nivo finansiranja kao Saudijska Arabija, on je također bio izvoznik nafte i sponzorisao je islamističke grupe. Katar je podržavao Muslimansko bratstvo u Egiptu čak i nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja režima Muslimanskog bratstva pod vodstvom Mohameda Morsija 2013. godine]], a katarski vladar šejh [[Tamim bin Hamad Al Thani]] osudio je državni udar.<ref name="Islam Hassan">{{cite journal|url=https://www.academia.edu/12696782|title=GCC's 2014 Crisis: Causes, Issues and Solutions|journal=Gulf Cooperation Council's Challenges and Prospects|author=Islam Hassan|date=31 March 2015|publisher=Al Jazeera Research Center|access-date=4 June 2015|archive-date=4 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150904020157/http://www.academia.edu/12696782/GCCs_2014_Crisis_Causes_Issues_and_Solutions|url-status=live}}</ref> U junu 2016. godine, [[Muhamed Morsi]] osuđen je na doživotni zatvor zbog odavanja državnih tajni Kataru.<ref>{{cite news|title=Mohammed Morsi: Egypt's former president given life in spying case|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|access-date=19 June 2016|publisher=BBC News|date=18 June 2016|archive-date=30 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830041331/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Hendawi|first1=Hamza|title=Egyptian court sentences 2 El-Jazeera employees to death|url=https://apnews.com/74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|access-date=30 September 2017|work=Associated Press News|date=18 June 2016|archive-date=30 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930181320/http://www.apnewsarchive.com/2016/Egyptian_court_sentences_2_El-Jazeera_employees_to_death/id-74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|url-status=live}}</ref> Katar je također podržao islamističke frakcije u Libiji, Siriji i Jemenu. U Libiji je Katar podržao islamiste s desetinama miliona dolara pomoći, vojnom obukom i "više od dvadeset hiljada tona oružja", kako prije tako i nakon pada Muamera Gadafija 2011. godine.<ref>{{Cite web|url=http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|title=The UAE and Qatar Wage a Proxy War in Libya|date=13 December 2015|website=International Policy Digest|access-date=9 June 2016|archive-date=1 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160701165508/http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|title=Tiny Kingdom's Huge Role in Libya Draws Concern|last1=Dagher|first1=Sam|date=17 October 2011|last2=Tripoli|first2=Charles Levinson in|newspaper=The Wall Street Journal|issn=0099-9660|last3=Doha|first3=Margaret Coker in|access-date=9 June 2016|archive-date=18 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818023842/http://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|url-status=live}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=How Qatar is funding the rise of Islamist extremists|last=Spencer|first=David Blair and Richard|website=Telegraph|date=20 September 2014 |access-date=9 June 2016}}{{cbignore}}</ref> Hamas, u Palestini, primio je znatnu finansijsku podršku, kao i diplomatsku pomoć.<ref>{{Cite magazine|url=https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|title=Qatar Is a U.S. Ally. They Also Knowingly Abet Terrorism. What's Going On?|last=Boghardt|first=Lori Plotkin|date=6 October 2014|magazine=New Republic|access-date=9 June 2016|archive-date=14 September 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210914045206/https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|url-status=live}}</ref><ref name=":3"/><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Israel lied about Isil soldiers entering Gaza to justify its siege, Hamas claims|newspaper=The Telegraph|date=15 May 2016|access-date=9 June 2016|last1=Lazareva|first1=Inna}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20051210145051/http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |url-status=usurped |archive-date=10 December 2005 |title=Dar Al Hayat |date=10 December 2005 }}</ref> ==== Pakistan ==== Pakistanska podrška islamizmu je složena, dugotrajna i višestruka politika ukorijenjena u naporima državno sponzorisane islamizacije. Iako zvanično osuđuje terorizam, Pakistan je optužen da koristi ekstremističke islamističke grupe za geopolitičku polugu u Afganistanu i Džamu i Kašmiru, što je dovelo do domaćih sigurnosnih izazova i globalne zabrinutosti.<ref>{{cite web |last=Haqqani |first=Husain |title=Islamism and the Pakistani State |url=https://www.hudson.org/nationel-security-defense/islamism-and-the-pakistani-state |website=Hudson Institute |date=2013-08-09 |access-date=2026-03-31}}</ref> ==== Zapadna podrška islamizmu tokom i nakon Hladnog rata ==== {{further|Teorija zelenog pojasa|Aktivnosti CIA-e u Afganistanu|Operacija Ciklon|Afganistanski mudžahedini}} [[Datoteka:Reagan sitting with people from the Afghanistan-Pakistan region in February 1983.jpg|mini|Predstavnici afganistanskih mudžahedina s [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom]] [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] 1983. godine.]] Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], posebno tokom pedesetih, šezdesetih i većeg dijela sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, Sjedinjene Američke Države i druge zemlje u [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] povremeno su pokušavale iskoristiti uspon islamske religioznosti usmjeravajući ga protiv sekularnih [[Ljevica (politika)|ljevičarskih]]/[[komunizam|komunističkih]]/[[nacionalizam|nacionalističkih]] pobunjenika i protivnika, a posebno protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i država [[Istočni blok|Istočnog bloka]], čija ideologija nije bila samo sekularna već i antireligijska. Godine 1957., američki predsjednik [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] i visoki zvaničnici američke vanjske politike složili su se oko politike korištenja komunističkog nedostatka religije protiv njih samih: "Trebali bismo učiniti sve što je moguće kako bismo naglasili aspekt '[[Džihad|svetog rata]]'" koji ima vrijednost na Bliskom istoku.<ref>Annie Jacobsen, "Surprise, Kill, Vanish: The Secret History of CIA Paramilitary Armies, Operators, and Assassins", (New York: Little, Brown and Company, 2019), p. 88</ref> Tokom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka i ponekad kasnije, ta je pomoć povremeno išla novonastalim islamistima i islamističkim grupama koje su se kasnije počele smatrati opasnim neprijateljima.<ref name=Berman/> Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara na pomoć muslimanskim afganistanskim [[Sovjetsko-afganistanski rat|mudžahedinima]], neprijateljima Sovjetskog Saveza, a neafganistanski [[Afganistanski Arapi|veterani]] rata (poput [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]]) vratili su se kući sa svojim prestižem, "iskustvom, ideologijom i oružjem", te su imali znatan utjecaj.<ref name=ForeignAffairsNovember2005>{{cite news|url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=Blowback Revisited |magazine=[[Foreign Affairs]] |author=[[Peter Bergen]], Alec Reynolds |date=November–December 2005 |access-date=9 November 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=29 November 2007 }}</ref> Iako je snažan protivnik postojanja Izraela, [[Hamas]], zvanično osnovan 1987. godine, vuče svoje korijene iz institucija i klerika koje je Izrael podržavao tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Izrael je tolerisao i podržavao islamističke pokrete u Gazi, s ličnostima poput [[Ahmed Jasin|Ahmeda Jasina]], jer ih je smatrao poželjnijim od sekularnog i tada moćnijeg [[Fatah|Fataha]] unutar [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]]-a.<ref name=wsj-24-1-09>{{cite news |url=https://www.wsj.com/articles/SB123275572295011847 |title=How Israel Helped to Spawn Hamas |first=Andrew |last=Higgins |date=24 January 2009 |work=The Wall Street Journal |archive-url=https://web.archive.org/web/20130115044159/http://online.wsj.com/article/SB123275572295011847.html|archive-date=15 January 2013|access-date=15 January 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |title=How Israel and the United States Helped to Bolster Hamas |date=26 January 2006 |publisher=Democracynow.org |access-date=18 August 2011 |archive-date=17 August 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110817150529/http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |url-status=live }}</ref> Egipatski predsjednik [[Anvar el-Sadat|Anwar Sadat]] – čije su politike uključivale otvaranje Egipta za zapadne investicije (''[[infitah]]''), prebacivanje savezništva Egipta sa Sovjetskog Saveza na Sjedinjene Američke Države i [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|sklapanje mira s Izraelom]] – oslobodio je islamiste iz zatvora i poželio dobrodošlicu prognanima u prešutnoj razmjeni za političku podršku u njegovoj borbi protiv ljevičara. Njegovo "podsticanje pojave islamističkog pokreta" navodno su "imitirali mnogi drugi muslimanski lideri u godinama koje su uslijedile".<ref>{{cite book |title=Jihad: the trail of political Islam |first=Gilles |last=Kepel |page=83}}</ref><ref>Kepel, Gilles, ''Muslim Extremism in Egypt'', chapter 5, "Vanguard of the Umma"</ref> Taj "džentlmenski sporazum" između Sadata i islamista propao je 1975. godine, ali ne prije nego što su islamisti u potpunosti počeli dominirati univerzitetskim studentskim unijama. Sadat je kasnije ubijen u atentatu, a tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka u Egiptu je formirana [[Terorizam u Egiptu|zastrašujuća pobuna]]. Francuska vlada je također navodno promovisala islamističke propovjednike "u nadi da će usmjeriti muslimanske energije u zone pobožnosti i milosrđa."<ref name=Berman>''Terror and Liberalism'' by Paul Berman, W.W. Norton and Company, 2003, p. 101.</ref> Zapadna podrška islamističkim grupama tokom [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]] često je proizilazila iz geopolitičke svrsishodnosti, pri čemu je podrška specifičnim, naizgled usklađenim islamističkim militantima protiv zajedničkih neprijatelja (kao u Iraku, Libiji i Siriji) ponekad rezultirala nenamjernim, dugoročnim jačanjem ekstremističkih prijetnji. Ta je strategija ponekad bila vođena savezima s arapskim državama u Zaljevu koje su podržavale vehabijske ideologije. [[Operacija Timber Sycamore]] bila je povjerljivi program pod vodstvom CIA-e za naoružavanje i obuku [[Sirijska opozicija|sirijskih pobunjenika]] s ciljem svrgavanja predsjednika [[Bašar el-Asad|Bašara el-Asada]]. Iako je cilj bio podrška "umjerenoj" opoziciji, program je patio od lošeg nadzora, što je rezultiralo protokom oružja i obuke ekstremističkim grupama, uključujući podružnice El-Kaide i ISIL-a.<ref>{{cite news |last=Mazzetti |first=Mark |last2=Apuzzo |first2=Matt |title=U.S. Relies Heavily on Saudi Money to Support Syrian Rebels |url=https://www.nytimes.com/2016/01/24/world/middleeast/us-relies-heavily-on-saudi-money-to-support-syrian-rebels.html |work=The New York Times |date=2016-01-23 |access-date=2026-03-31}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija islamizma}} Olivier Roy datira početak islamističkog pokreta "manje-više u 1940. godinu",<ref name=ORFPI1994:3>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 3</ref> a njegov razvoj se odvija "tokom pola vijeka".<ref name=ORFPI1994:3/> === Prethodni pokreti === Neki islamski revivalistički pokreti i vođe koji su prethodili islamizmu, ali s njim dijele određene karakteristike, uključuju: * [[Ahmed Sirhindi]] (~1564–1624) bio je u velikoj mjeri odgovoran za pročišćenje, ponovno potvrđivanje i obnovu konzervativnog ortodoksnog sunitskog islama u Indiji tokom drugog milenija islama.<ref>Massington, L., Radtke, B. Chittick, W.C., Jong, F. de., Lewisohn, L., Zarcone, Th., Ernst, C, Aubin, Françoise and J.O. Hunwick, "Taṣawwuf", in: Encyclopaedia of Islam, Second Edition, Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel, W.P. Heinrichs</ref><ref>Qamar-ul Huda (2003), Striving for Divine Union: Spiritual Exercises for Suhraward Sufis, RoutledgeCurzon, pp. 1–4.</ref><ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) p. 58. Quoting Aziz Ahmad, ''Studies in Islamic Culture in the Indian Environment'', Oxford University Press, (1964), p. 189</ref> * [[Ibn Taymiyyah]], sirijski islamski pravnik tokom 13. i 14. vijeka, argumentirao je protiv praksi kao što su proslava Muhamedovog rođendana i traženje pomoći na grobu Muhameda.<ref>Haque 1982, pp. 78–81.</ref> * [[Muhamed ibn Abd-el-Wahhab]], osnivač [[Vehabizam|vehabizma]], zagovarao je uklanjanje kasnijih religijskih dodataka poput obožavanja na grobovima. * [[Šah Valijulah]] iz Indije bio je preteča reformističkih islamista poput [[Muhamed Abdu|Muhameda Abduha]], [[Muhamed Iqbal|Muhameda Iqbala]] i [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]] u svom uvjerenju da postoji "stalna potreba za novim [[Idžtihad|idžtihadom]] kako muslimanska zajednica napreduje.<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) pp. 67–68.</ref> * [[Sejid Ahmed Barelvi]] bio je učenik i nasljednik sina Šaha Valijulaha koji je predvodio [[Džihadizam|džihadistički]] pokret i pokušao stvoriti islamsku državu zasnovanu na provođenju [[Šerijat|islamskog zakona]].<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982), p. 69</ref><ref name="Islamic Revival in British India">{{cite book|last=Metcalf|first=Barbara Daly|title=Islamic revival in British India : Deoband, 1860–1900|date=2002|publisher=Oxford Univ. Press|isbn=0195660498|edition=3rd impression.|location=New Delhi}}</ref> * [[Deobandi|Deobandski pokret]], osnovan nakon poraza [[Indijska pobuna 1857.|Indijske pobune]], oko 1867. godine, doveo je do uspostavljanja hiljada konzervativnih islamskih škola ili [[medresa]] širom današnje Indije, Pakistana i Bangladeša.<ref>''Islam and the Muslim World'', (2004) p. 374</ref> === Rana historija === Krajem 19. vijeka došlo je do raspada većeg dijela muslimanskog [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od nemuslimanskih evropskih kolonijalnih sila,<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), p. 85</ref> uprkos tome što je carstvo trošilo ogromne sume na zapadnu civilnu i vojnu tehnologiju kako bi se pokušalo modernizirati i takmičiti s nadirućim evropskim silama. U tom procesu Osmanlije su duboko utonule u dugove prema tim silama. Propovijedali su islamske alternative ovom ponižavajućem padu Jamal ed-din [[el-Afghani]] (1837–1897), [[Muhamed Abdu]] (1849–1905) i [[Rašid Rida]] (1865–1935).<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), pp. 93, 237–40, 249</ref><ref>''Encyclopedia of Islam and the Muslim World'', Macmillan Reference, 2004, v.2, p. 609</ref><ref>''The New Encyclopedia of Islam'' by Cyril Glasse, Rowman and Littlefield, 2001, p. 19</ref><ref>''The Oxford Dictionary of Islam'' by John L. Esposito, OUP, 2003, p. 275 </ref><ref>''Historical Dictionary of Islam'' by Ludwig W. Wadamed, Scarecrow Press, 2001, p. 233</ref> Abduhov učenik Rida široko se smatra jednim od "ideoloških praočeva" savremenog islamističkog pokreta,<ref>{{Cite book|last=Meleagrou-Hitchens|first=Alexander|url=https://extremism.gwu.edu/sites/g/files/zaxdzs2191/f/Salafism%2520in%2520America.pdf&ved=2ahUKEwj7wbq0oIjzAhWo4nMBHQUfAXMQFnoECA8QAQ&usg=AOvVaw1QqUsie74bpzia9SWtxRXB|title=Salafism in America|publisher=The George Washington University|year=2018|page=65}}{{Dead link|date=December 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> te je uz ranu selefiju [[Hassan el-Banna|Hasana el-Bannu]] i [[Mustafa el-Siba'i|Mustafu el-Siba'ija]] propovijedao da bi istinski islamsko društvo slijedilo šerijatski zakon, odbacilo [[Taklid|taklid]] (slijepo oponašanje ranijih autoriteta),<ref>''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'' by Caryle Murphy, p. 46</ref> i obnovilo [[Hilafet]].<ref name=ORFPI1994:33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 33</ref> ==== Sejid Rašid Rida ==== {{Također pogledajte|Rašid Rida#Islamic Political Theory|The Caliphate or the Supreme Imamate (book)|label 1=Islamske političke doktrine Rashida Ride}} [[Datoteka:RashidRida2 (cropped).jpg|mini|[[Rashid Rida|Sayyid Muhammad Rashid Rida]] ({{lang|ar|سيد رشيد رضا}}; 23. septembar 1865 – 22. august 1935).]] Sirijsko-egipatski islamski klerik Muhamed Rašid Rida bio je jedan od najranijih sunitskih učenjaka 20. vijeka koji je artikulirao moderni koncept [[Islamska država|islamske države]], utječući na [[Muslimansko bratstvo]] i druge sunitske islamističke pokrete. U svojoj utjecajnoj knjizi ''el-Khilafa aw el-Imama al-'Uzma'' ("''Hilafet ili vrhovni imamat''"), Rida je objasnio da bi društva koja se pravilno pokoravaju ''[[Šerijat|šerijatu]]'' bila uspješne alternative neredu i nepravdi i [[Kapitalizam|kapitalizma]] i [[Socijalizam|socijalizma]].<ref name="auto">{{Cite book|last=McHugo|first=John|title=A Concise History of the Arabs|publisher=The New Press|year=2013|isbn=978-1-59558-950-7|location=New York, N.Y. |page=287}}</ref> Ovim društvom vladao bi hilafet; vladajući [[Halifa|halifa]] (''khalifa'') upravljao bi putem ''[[Šura|šure]]'' (savjetovanja) i primjenjivao [[Šerijat]] (islamske zakone) u partnerstvu s islamskim pravnim klerom, koji bi koristio idžtihad za ažuriranje ''[[Fikh|fikha]]'' procjenom svetih tekstova.<ref>{{Cite book|last=Enayat|first=Hamid|title=Modern Islamic Political Thought: The Response of the Shi'i and SunnI Muslims to the Twentieth Century|publisher=The Macmillan Press Ltd|year=1982|isbn=978-0-333-27969-4|location=London|pages=69, 77}}</ref> S [[Hilafet|hilafetom]] koji pruža istinsku islamsku upravu, islamska civilizacija bi se revitalizirala, politička i pravna nezavisnost muslimanskog ''ummeta'' (zajednice muslimanskih vjernika) bila bi vraćena, a heretički utjecaji sufizma bili bi očišćeni iz islama.<ref>{{Cite book|last=C. Martin|first=Richard|title=Encyclopedia of Islam and the Muslim World, Second Edition|publisher=Gale Publishers|year=2016|isbn=978-0-02-866269-5|location=Farmington Hills, Michigan|page=1088|chapter=State and Government}}</ref> Ova doktrina postat će nacrt budućih islamističkih pokreta.<ref>{{Cite journal|last=Li|first=Ruiheng|year=2016|title=A Preliminary Study on the "Islamic State" Thought in Modern Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=10|issue=4|page=27|doi=10.1080/19370679.2016.12023291|doi-access=free}}</ref> ==== Muhamed Iqbal ==== {{Glavni|Muhamed Iqbal}} {{Također pogledajte|Teorija o dvije nacije}} [[Muhamed Iqbal]] bio je filozof, pjesnik i političar<ref name="aml.org.pk"/> u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]],<ref name="aml.org.pk"/><ref name="Iqbal Academy Pakistan">{{cite web|url=http://www.allamaiqbal.com/|title=Iqbal Academy Pakistan|access-date=25 October 2014|archive-date=21 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221223540/http://www.allamaiqbal.com/|url-status=dead}}</ref> široko smatran osobom koja je inspirisala [[Teorija o dvije nacije|islamski nacionalizam]] i [[Pakistanski pokret]] u Britanskoj Indiji.<ref name="aml.org.pk">{{cite web|url=http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|title=Allama Muhamed Iqbal Philosopher, Poet, and Political leader|publisher=Aml.Org.pk|access-date=2 March 2012|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305000639/http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|archive-date=5 March 2012}}</ref><ref name="goethezeitportal">{{cite web|author=Anil Bhatti |work=Yearbook of the Goethe Society of India |url=http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |title=Iqbal and Goethe |access-date=7 January 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081030083304/http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |archive-date=30 October 2008 }}</ref><ref name="rahnemaa01">{{cite journal |last=Rahnemaa |first=Saeed |title=Radical Islamism and Failed Developmentalism |journal=Third World Quarterly |volume=29 |issue=3 |pages=483–96 |doi=10.1080/01436590801931462 |year=2008 |s2cid=144880260 |url=https://zenodo.org/record/995659 |access-date=24 September 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004075512/https://zenodo.org/record/995659 |url-status=live }}</ref> Iqbal je izrazio strah da bi [[Sekularizam|sekularizam]] i sekularni [[Nacionalizam|nacionalizam]] mogli oslabiti duhovne temelje islama i muslimanskog društva, te da bi indijsko stanovništvo s [[Hinduizam|hinduističkom]] većinom moglo istisnuti muslimansko naslijeđe, kulturu i politički utjecaj. Godine 1930. Iqbal je iznio viziju nezavisne države za provincije s muslimanskom većinom u sjeverozapadnoj Indiji, što je inspirisalo Pakistanski pokret. Također je promovirao [[Panislamizam|panislamsko jedinstvo]] tokom svojih putovanja u Egipat, Afganistan, [[Mandatna Palestina|Palestinu]] i Siriju. Njegove ideje su kasnije utjecale na mnoge [[Reformizam|reformističke]] islamiste, npr. [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]], [[Abul Ala Mevdudi|Sejida Abula Alu Mevdudija]] i [[Ali šerijatti|Alija šerijattija]]. ==== Sejid Abul Ala Mevdudi ==== {{Glavni|Abul Ala Mevdudi}} {{Također pogledajte|Jamaat-e-Islami}} [[Abul Ala Mevdudi|Sejid Abul Ala Mevdudi]]<ref name="autogenerated5">{{cite web|url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|title=Maulana Mevdudi's Two-Nation Theory|publisher=Witness-pioneer.org|date=27 January 2012|access-date=21 April 2012|archive-date=10 November 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20011110145907/http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|url-status=live}}</ref><ref name="bonney1">{{cite book | quote=Mawdudi trained with two Deobandi ulama at the Fatihpuri mosque's seminary in Delhi and received his certificates to teach religious sciences (ijazahs) in 1926. |last=Bonney | first=R |title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden | publisher=Palgrave Macmillan | location=Hampshire |year=2004 | page=201}}</ref> bio je važna figura s početka dvadesetog vijeka u islamskom preporodu u Indiji, a potom, nakon nezavisnosti od Britanije, u Pakistanu. Mevdudi je bio islamistički ideolog i hanefijski sunitski učenjak aktivan u [[Hyderabad (država)|državi Hyderabad]] Deccan, a kasnije u [[Pakistan|Pakistanu]]. Mevdudi je rođen u klerikalnoj porodici i rano obrazovanje stekao je kod kuće. U dobi od jedanaest godina primljen je u javnu školu u [[Aurangabad (Maharashtra)|Aurangabadu]]. Godine 1919. pridružio se [[Khilafat pokret|pokretu Khilafat]] i približio se učenjacima iz deobandskog pokreta.{{sfn|Rahnema|2005|p=100}} Započeo je obrazovanje po sistemu ''[[Dars-i Nizami]]'' pod nadzorom deobandske škole u džamiji Fatihpuri u Delhiju.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Školovan kao pravnik, radio je kao novinar i stekao brojnu publiku svojim knjigama (prevedenim na mnoge jezike) koje su islam postavile u moderan kontekst. Njegovi spisi imali su dubok utjecaj na [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]]. Mevdudi je također osnovao stranku [[Jamaat-e-Islami Pakistan|Jamaat-e-Islami]] 1941. godine i ostao njen vođa do 1972. godine.{{sfn|Rahnema|2005|pp=104–110}} Godine 1925. napisao je knjigu o džihadu, [[Al Jihad fil Islam|''el-Jihad fil-Islam'']] ({{lang|ar|الجهاد في الاسلام}}), koja se može smatrati njegovim prvim doprinosom islamizmu.{{sfn|Rahnema|2005|p=102}} Mevdudi je vjerovao da muslimansko društvo ne može biti islamsko bez šerijata (utječući na Kutba i Homeinija) i uspostavljanja islamske države koja bi ga provodila.<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, "Political Theory of Islam", in Khurshid Ahmad, ed., ''Islam: Its Meaning and Message'' (London: Islamic Council of Europe, 1976), pp. 159–61.</ref> Država bi se zasnivala na principima: ''[[Tevhid|tevhid]]'' (jednost Boga), ''[[Risalah|risala]]'' (poslanstvo) i ''[[Hilafet|khilafa]]'' (hilafet).<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, ''Islamic Way of Life'' (Delhi: Markazi Maktaba Islami, 1967), p. 40</ref><ref>Esposito and Piscatori, "Democratization and Islam", pp. 436–37, 440</ref><ref>Esposito, ''The Islamic Threat'', pp. 125–26; Voll and Esposito, ''Islam and Democracy'', pp. 23–26.</ref><ref>{{cite web |author= Ebu-l-Ala el-Mevdudi |url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |title=The Process of Islamic Revolution |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908034259/http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |archive-date=8 September 2015 |date=1980}}</ref> Mevdudi nije bio zainteresiran za nasilnu revoluciju ili populističku politiku poput one u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], već je tražio postepenu promjenu u srcima i umovima pojedinaca od vrha društva prema dolje kroz obrazovni proces ili ''[[Da'wa|da'wah]]''.<ref>{{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Vali Reza|title=Mawdudi and the Making of Islamic Revivalism|date=1996|publisher=Oxford University Press|location=Oxford and New York |url=https://books.google.com/books?id=I07ykFUoKTUC&q=islam%20was%20a%20revolutionary%20ideology%20and%20a%20dynamic%20movement&pg=PA50 |ref=SVRN1996|page=77|isbn=978-0195357110}} </ref><ref>Mevdudi on social justice: "a man who owns a car can drive it; and those who do not own one should walk; and those who are crippled cannot walk but can hop along." (''Nizam el-Hayat fi el-Islam'', 1st ed., n.d. (Bayrut: Musassast el-Risalah, 1983), p. 54) See also ''Radical Islamic Fundamentalism: the Ideological and Political Discourse of Sejid Kutb'' by Ahmad S. Moussalli American University of Beirut, (1992)</ref> Mevdudi je vjerovao da je islam sveobuhvatan: "Sve u univerzumu je 'muslimansko' jer se pokorava Bogu podvrgavanjem Njegovim zakonima."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=7|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref> "Čovjek koji poriče Boga naziva se [[Kafir]] (onaj koji prikriva) jer on svojim nevjerovanjem prikriva ono što je inherentno njegovoj prirodi i pohranjeno u njegovoj vlastitoj duši."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=8|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref><ref name="towards-ICNA-1986">{{cite book |last1=Abul ʻAla Maudoodi |first1=Syed |title=Towards Understanding Islam |date=1986 |publisher=Islamic Circle of North America |url=https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything+in+the+universe+is+%27Muslim%27+for+it+obeys+God+by+submission+to+His+laws...+The+man+who+denies+God+is+called+%5B%5BKafir%5D%5D+(concealer)+because+he+conceals+by+his+disbelief+what+is+inherent+in+his+nature+and+embalmed+in+his+own+soul. |access-date=23 January 2023 |archive-date=2 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002215436/https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything%20in%20the%20universe%20is%20%27Muslim%27%20for%20it%20obeys%20God%20by%20submission%20to%20His%20laws...%20The%20man%20who%20denies%20God%20is%20called%20%5B%5BKafir%5D%5D%20%28concealer%29%20because%20he%20conceals%20by%20his%20disbelief%20what%20is%20inherent%20in%20his%20nature%20and%20embalmed%20in%20his%20own%20soul. |url-status=live }}</ref> ==== Muslimansko bratstvo ==== {{Glavni|Muslimansko bratstvo}} [[Datoteka:Hassan al-Banna - Al-Alam, V2, P 233.jpg|mini|[[Hasan al-Banna]]]] Gotovo istovremeno s Mevdudijem bilo je osnivanje Muslimanskog bratstva u Ismailiji u Egiptu 1928. godine od [[Hassan el-Banna|Hasana el-Banne]]. Njegova organizacija bila je vjerovatno prva, najveća i najutjecajnija moderna islamska politička/religijska organizacija. Pod motom "Kur'an je naš ustav",<ref>{{Cite book |url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |chapter=The Meaning of Islam |page=7 |title=The Message of the Teachings – Hasan el-Banna |access-date=23 January 2023 |archive-date=23 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |url-status=live }}</ref> tražila je islamski preporod kroz propovijedanje, ali i pružanjem osnovnih društvenih usluga uključujući škole, džamije i radionice. Poput Mevdudija, El-Banna je vjerovao u neophodnost vladavine zasnovane na šerijatskom zakonu koja bi se provodila postepeno i ubjeđivanjem, te u eliminaciju svakog zapadnog imperijalističkog utjecaja u muslimanskom svijetu.<ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2012 |title=A genealogical inquiry into early Islamism: the discourse of Hasan el-Banna |journal=Journal of Political Ideologies |volume=17 |issue=1 |pages=61–85 |doi=10.1080/13569317.2012.644986 |s2cid=144873457 |url=https://philpapers.org/rec/MURAGI |access-date=28 June 2019 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004093428/https://philpapers.org/rec/MURAGI |url-status=live }}</ref> Neki elementi Bratstva jesu učestvovali u nasilju, izvršivši atentat na egipatskog premijera [[Mahmoud El Nokrashy Pasha|Mahmouda Fahmyja El Nokrashyja]] 1948. godine. Osnivač MB-a [[Hassan el-Banna|El-Banna]] ubijen je iz odmazde tri mjeseca kasnije.<ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|title=Egypt, A Timeline of Recent Events|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-date=17 December 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217104055/http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|url-status=live}}</ref> Bratstvo je trpilo periodičnu represiju u Egiptu i zabranjivano je nekoliko puta, 1948. i nekoliko godina kasnije nakon sukoba s egipatskim predsjednikom [[Gamal Abdel Nasser|Gamalom Abdelom Nasserom]], koji je zatvorio hiljade članova na više godina. Bratstvo se proširilo na mnoge druge zemlje, posebno u [[Arapski svijet]]. U Egiptu je, uprkos periodičnoj represiji — godinama je opisivano kao "polulegalno"<ref>{{cite web|url=https://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |title=Free Republic. The day before, and after – It's been 25 years since the Islamist genie first went on the rampage |publisher=Fr.jpost.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111223182128/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archive-date=23 December 2011 }}</ref> — bilo jedina opoziciona grupa u Egiptu sposobna da istakne kandidate tokom izbora.<ref name="multiref1">{{cite web|url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Na [[Egipatski parlamentarni izbori 2011–2012.|egipatskim parlamentarnim izborima 2011–2012.]], političke stranke identificirane kao "islamističke" (stranka Bratstva [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranka slobode i pravde]], selefijska [[Stranka El-Nour]] i liberalna islamistička [[Stranka El-Wasat]]) osvojile su 75% ukupnih mjesta.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |title=Islamists Win 70% of Seats in the Egyptian Parliament |work=The New York Times |date=21 January 2012 |last1=Kirkpatrick |first1=David D. |access-date=27 February 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004105215/https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |url-status=live }}</ref> [[Muhamed Morsi]], kandidat stranke Muslimanskog bratstva, bio je prvi demokratski izabran predsjednik Egipta. Međutim, smijenjen je tokom [[Vojni udar u Egiptu 2013.|egipatskog državnog udara 2013. godine]], nakon masovnih protesta protiv onoga što je viđeno kao njegovi nedemokratski potezi. Danas je Muslimansko bratstvo označeno kao [[Spisak označenih terorističkih grupa|teroristička organizacija]] od [[Bahrein|Bahreina]], Rusije, [[Sirija|Sirije]], [[Egipat|Egipta]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. ==== Sejid Kutb (1906–1966) ==== {{Glavni|Milestones (knjiga)}} {{Također pogledajte|Sejid Kutb|Kutbizam}} [[Datoteka:Sayyid Qutb.jpg|mini|[[Sayyid Qutb]]|lijevo]] Kutb, vodeći član pokreta Muslimanskog bratstva, smatra se od nekih (Fawaz A. Gerges) "ocem osnivačem i vodećim teoretičarom" modernih džihadista, kao što je [[Osama bin Laden]].<ref>Fawaz A. Gerges, ''The Far Enemy: Why Jihad Went Global'' (Bronxville, N.Y.: Sarah Lawrence College) {{ISBN|978-0521791403}} prologue</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref><ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2014 |title=The Inclusive Dynamics of Islamic Universalism: From the Vantage Point of Sejid Kutb's Critical Philosophy |journal=Comparative Philosophy |volume=5 |issue=1 |pages=29–54 |doi=10.31979/2151-6014(2014).050106 |doi-access=free }}</ref> Pogubljen je zbog navodnog sudjelovanja u zavjeri za atentat na predsjednika 1966. godine. Mevdudijeve političke ideje utjecale su na Sejida Kutba. Poput Mevdudija, vjerovao je da je šerijat ključan za islam, pa je obnova njegovog punog provođenja bila od vitalnog značaja za svijet. Budući da šerijat nije bio u potpunosti provođen vijekovima, islam je "bio izumro već nekoliko vijekova".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', The Mother Mosque Foundation, (1981), p. 11, 19</ref> Kutb je propovijedao da se muslimani moraju angažirati u dvostranom napadu: pridobijanju pojedinaca kroz miroljubivo [[Da'wa|propovijedanje islama]], ali i korištenjem "fizičke moći i džihada".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.55</ref> Sila je bila neophodna jer "oni koji su uzurpirali Božiji autoritet" ne bi predali svoju moć prijateljskim ubjeđivanjem.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.59</ref> Poput Homeinija, na kojeg je utjecao, vjerovao je da Zapad vodi opaki višestoljetni rat protiv islama.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', pp.124, 116, 160</ref> === Šestodnevni rat (1967) === {{Glavni|Šestodnevni rat}} Poraz armija nekoliko arapskih država od [[Izrael|Izraela]] tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] označio je značajan trenutak u arapskom svijetu. Gubitak, zajedno s ekonomskom stagnacijom u tim zemljama, neki su pripisali sekularnom [[Arapski nacionalizam|arapskom nacionalizmu]] vladajućih režima. Ovaj period doživio je pad popularnosti i kredibiliteta sekularnih, socijalističkih i nacionalističkih ideologija, kao što su [[Baatizam]], [[Arapski socijalizam]] i arapski nacionalizam. Nasuprot tome, razni islamistički pokreti, i demokratski i antidemokratski, inspirisani ličnostima poput [[Abul Ala Mevdudi|Mevdudija]] i [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]], počeli su dobijati utjecaj.<ref name="Mayer1">Mayer, p. 110</ref> === Iranska revolucija (1978–1979) === {{Glavni|Iranska revolucija}} {{Također pogledajte|Konsolidacija Iranske revolucije|Velayat-e Faqih}} Prva moderna "islamistička država" (s mogućim izuzetkom Zijinog Pakistana)<ref>"The Islamic Resurgence: Prospects and Implications" by Kemal A. Faruki, from ''Voices of Resurgent Islam'', ed. by John L. Esposito, OUP, (1983), p. 283</ref> uspostavljena je među [[Šiizam|šiitima]] u Iranu. U velikom šoku za ostatak svijeta, muslimanski i nemuslimanski, revolucija predvođena [[Ajatolah|ajatolahom]] [[Ruholah Homeini|Ruholahom Homeinijem]] srušila je sekularnu, naftom bogatu, dobro naoružanu i proameričku monarhiju šaha [[Muhameda Reze Pahlavija]]. Revolucija je bila "neosporna korjenita promjena";<ref name="Parvaz-shook-2014">{{cite news |last1=Parvaz |first1=D. |title=Iran 1979: the Islamic revolution that shook the world |url=https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |access-date=22 May 2023 |publisher=Al Jazeera|date=11 February 2014 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174248/https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |url-status=live }}</ref> islamizam je bio tema ograničenog utjecaja i interesa prije 1979. godine, ali nakon revolucije, "niko unutar muslimanskog svijeta ili izvan njega" nije ostao nesvjestan militantnog islama.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106"/> Entuzijazam za iransku revoluciju u muslimanskom svijetu mogao je biti intenzivan;{{NoteTag|Čak i nakon što je neprijateljstvo između sunita i šiita eskaliralo, iranske vođe su često "išle direktno na stvari koje ih čine vrlo nepopularnim na Zapadu, a vrlo popularnim na arapskim ulicama. Tako je iranski predsjednik [Mahmoud] Ahmadinejad počeo napadati Izrael i dovoditi u pitanje holokaust."<ref>[http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 'Removing Saddam strengthened Iran'] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605124425/http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 |date=5 June 2011 }}</ref>}} a bilo je mnogo razloga za optimizam među islamistima izvan Irana. Homeini je provodio islamski zakon.<ref name="Ataie-LSE-2021">{{cite web |last1=Ataie |first1=Mohammad |last2=Lefèvre |first2=Raphaël |last3=Matthiesen |first3=Toby |title=How Iran's 1979 Revolution Affected Sunni Islamists in the Middle East |url=https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |website=London School of Economics Blog |access-date=22 May 2023 |date=26 April 2021 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174249/https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |url-status=live }}</ref> Bio je zainteresiran za panislamsko (i panislamističko) jedinstvo i uložio je napore da "premosti jaz" između šiita i sunita, proglasivši "dopuštenim šiitima da klanjaju iza sunitskih imama",<ref>{{cite web |url-status=deviated |url=http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout#9 |website=IslamOnline |title=Frequently Asked Questions on Iran |archive-url= https://web.archive.org/web/20091107074118/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout |archive-date=7 November 2009 }}</ref> i zabranivši šiitima da "kritiziraju halife koji su prethodili [[Alija ibn Ebu-Talib|Aliji]]" (koje suniti poštuju, ali ne i šiiti).<ref>Ansari, Hamid, ''The Narrative of Awakening'', The Institute for the Compilation and Publication of the works of the Imam Khomeini, (no date), p.253</ref> Islamska Republika je također umanjila značaj šiitskih rituala (kao što je [[Dan Ašure]]) i svetišta {{NoteTag| Homeini nikada nije predsjedavao niti posjećivao šiitska svetišta,<ref name="Nasr, Shia Revival, 135">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 135</ref> (smatra se jer je vjerovao da islam treba biti o [[Šerijat|islamskom zakonu]],<ref name="Nasr, Shia Revival, 135"/> a njegova revolucija (u koju je vjerovao) bila je od "jednakog značaja" kao [[Bitka kod Kerbele]] u kojoj je [[Husejn ibn Ali|imam Husejn]] postao šehid).<ref name="Nasr, Shia Revival, 136">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 136</ref>}} Prije revolucije, Homeinijevi sljedbenici (kao što je današnji [[Vrhovni vođa Irana]], [[Ali Khamenei]]), prevodili su i zastupali djela džihadističkog teoretičara Muslimanskog bratstva, [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],{{sfn|Khalaji|2009}} i drugih sunitskih islamista/revivalista.{{sfn|Khalaji|2009}} Međutim, ova kampanja nije nadživjela njegovu smrt. Kako su prethodno pokorni šiiti (obično manjine) postajali odlučniji, suniti su vidjeli uglavnom "šiitske spletke" i izazov sunitskoj dominaciji.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 143-4</ref> "Ono što je uslijedilo bila je borba sunita protiv šiita za dominaciju, i postala je intenzivna."<ref name="Nasr, revival, 148-9">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 148-9</ref> Netrpeljivost između dvije sekte u Iranu i njegovim susjedima je sistemska od 2014. godine,<ref>{{cite news|author=Paul Vallely|date=19 February 2014|title=The vicious schism between Sunni and Shia has been poisoning Islam for 1,400 years – and it's getting worse|work=The Independent|location=London|url=https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|access-date=2 March 2014|archive-date=24 May 2022|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|url-status=live}}</ref> s hiljadama ubijenih u sektraškim borbama u Iraku i Pakistanu.<ref name="CFR-Tensions-1979-2021">{{cite news |title=1979 – 2021 Modern Sunni-Shia Tensions |url=https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |access-date=22 May 2023 |agency=Council on Foreign Relations |archive-date=25 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231025054157/https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |url-status=live }}</ref> Sliku revolucije su također ukaljali "čistke, pogubljenja i zvjerstva",<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad'', Harvard University Press, (2002), p. 118</ref> te periodični i sve rašireniji [[Protesti povodom smrti Mahse Amini|domaći nemiri i protesti]] mladih Iranaca. Među "najvažnijim nusproizvodima iranske revolucije" (prema Mehrzadu Boroujerdiju od 2014.) ubrajaju se "pojava [[Hezbollah|Hezbollaha]] u Libanu, moralni poticaj pružen šiitskim snagama u Iraku, regionalni hladni rat protiv Saudijske Arabije i Izraela, davanje islamskog prizvuka antiimperijalističkom i antiameričkom osjećaju na Bliskom istoku, te nenamjerno produbljivanje jaza između sunita i šiita".<ref name="Parvaz-shook-2014"/> Islamska Republika je također zadržala vlast u Iranu uprkos [[Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Irana|ekonomskim sankcijama SAD-a]], te je stvorila ili pomogla istomišljeničke šiitske terorističke grupe u Iraku ([[SCIRI]])<ref>Bakhash, Shaul, ''The Reign of the Ayatollahs'', Basic Books, (1984), p. 233</ref> i Libanu ([[Hezbollah]])<ref>"Hezbollah Shia group is coy about revealing the sums it has received from Iran. ... Reports have spoken of figures ranging from 10 to 15 million dollars per month, but it is possible that Hezbollah has received larger sums. It is only in recent years (after 1989) that Iran has decreased its aid." from: Jaber, Hala, ''Hezbollah: Born with a vengeance'', New York: Columbia University Press, (1997), p. 150</ref> (dvije muslimanske zemlje koje također imaju veliki procenat šiita). Kampanja za svrgavanje šaha predvođena Homeinijem imala je snažan klasni karakter (Homeini je propovijedao da šah produbljuje jaz između bogatih i siromašnih; osuđujući radničku klasu na život u siromaštvu, bijedi i teškom radu, itd.);<ref name=KEA1993:30/> a pristup "za selo i za siromašne"<ref name="Isfahani-economy-2019">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=Iran's economy 40 years after the Islamic Revolution |url=https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=14 March 2019 |archive-date=22 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190622130650/https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |url-status=live }}</ref> doveo je do gotovo univerzalnog pristupa električnoj energiji i čistoj vodi,<ref name="Isfahani-40-Brookings">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=The Islamic Revolution at 40 |url=https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=12 February 2019 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174247/https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |url-status=live }}</ref> ali kritičari režima se žale na data, a neispunjena obećanja: "sinovi vođa revolucije i poslovne klase koja odlučuje raditi unutar pravila režima ... razmeću se svojim bogatstvom, vozeći luksuzne sportske automobile po Teheranu, objavljujući slike na Instagramu sa svojih skijanja i plaža širom svijeta, dok se siromašni i srednja klasa bore da prežive ili održe privid dostojanstvenog života" (prema Shadi Mokhtari).<ref name="Priborkin-40years-2019">{{cite web |last1=Priborkin |first1=Emily |title=40 Years Later: Iran after the Islamic Revolution |url=https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |website=American University |access-date=22 May 2023 |date=8 April 2019 |archive-date=10 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230310094340/https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |url-status=live }}</ref> Jedna obaveza (prema njegovim sljedbenicima, ako ne i iranskoj javnosti) koja je ispunjena jeste starateljstvo islamskog pravnika (''Velayat-e Faqih''). Ali umjesto jačanja islama i eliminacije sekularnih vrijednosti i praksi, "režim je uništio vjeru iranskog naroda u religiju" ("anonimni ekspert").<ref name="Priborkin-40years-2019"/> === Zauzimanje Velike džamije (1979) === {{Further|Opsada Velike džamije}} Snaga islamističkog pokreta očitovala se u događaju koji se mogao činiti sigurnim da okrene muslimansko javno mnijenje protiv [[Fundamentalizam|fundamentalizma]], ali se desilo upravo suprotno. Godine 1979. [[Mesdžidul-haram|Veliku džamiju]] u [[Meka|Meki]] u Saudijskoj Arabiji zauzela je naoružana fundamentalistička grupa i držala je duže od sedam dana. Deseci su ubijeni, uključujući mnoge hodočasnike prolaznike<ref>Wright, ''Sacred Rage'', (2001), p. 148</ref> u grubom kršenju jednog od najsvetijih mjesta u islamu (i onog gdje su oružje i nasilje strogo zabranjeni).<ref>{{cite web|url=http://www.ourdialogue.com/m22.htm |title=Masjid-ul-Haram: Sacred and forbidden |publisher=Ourdialogue.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420195838/http://www.ourdialogue.com/m22.htm |archive-date=20 April 2012 }}</ref><ref>Wright, Lawrence, ''The Looming Tower: Al Qaeda and the Road to 9/11''. New York: Knopf, (2006), pp. 103–04</ref> Umjesto da potakne reakciju protiv pokreta koji je inspirisao napadače, Saudijska Arabija, koja je već bila vrlo konzervativna, odgovorila je jačanjem svojih fundamentalističkih vjerodajnica s još više islamskih ograničenja. Uslijedile su oštre mjere protiv svega, od trgovaca koji se nisu zatvarali radi molitve i novina koje su objavljivale slike žena, do prodaje lutaka, plišanih medvjedića (slike živih bića smatraju se [[Haram|haramom]]) i hrane za pse (psi se smatraju nečistim).<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 155</ref> U drugim muslimanskim zemljama krivica i gnjev zbog zauzimanja nisu bili usmjereni protiv fundamentalista, već protiv najvećeg geopolitičkog neprijatelja islamskog fundamentalizma — Sjedinjenih Američkih Država. Ajatolah [[Ruholah Homeini|Homeini]] je potaknuo napade na američke ambasade kada je objavio: "Nije izvan nagađanja da je ovo djelo kriminalnog [[Američki imperijalizam|američkog imperijalizma]] i međunarodnog cionizma", uprkos činjenici da je predmet fundamentalističke pobune bila Kraljevina Saudijska Arabija, glavni saveznik Amerike u regionu. Antiameričke demonstracije uslijedile su na Filipinima, u Turskoj, Bangladešu, Indiji, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]], Pakistanu i Kuvajtu. Američku ambasadu u Libiji spalili su demonstranti skandirajući pro-homeinijevske slogane, a ambasada u [[Islamabad|Islamabadu]] u Pakistanu spaljena je do temelja.<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 149</ref> === Islamizacija Pakistana (1979) === Godine 1979, nakon puča Zijaul-Haka, vođa je uveo Hudud uredbe (''Hudood Ordinances''). Neki od ovih zakona i danas postoje u Pakistanu. === Sovjetska invazija na Afganistan (1979–1989) === [[Datoteka:October_87_-_Khalis-loyal_Muja.jpg|mini|Afganistanski mudžahedini iz [[Hezb-i Islami Khalis|Hezb-i Islamija]], 1986.]] Godine 1979. [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetski Savez je rasporedio svoju 40. armiju u Afganistan]], pokušavajući ugušiti islamsku pobunu protiv savezničkog marksističkog režima u [[Rat u Afganistanu (1978–danas)|Afganistanskom građanskom ratu]]. Sukob, u kojem su se osiromašeni muslimani starosjedioci ([[Mudžahedini|mudžahedini]]) borili protiv antireligijske supersile, podstakao je hiljade muslimana širom svijeta da pošalju pomoć, a ponekad i da sami odu da se bore za svoju vjeru. Predvodnik ovog panislamskog napora bio je palestinski učenjak [[Abdulah Jusuf Azam]]. Iako je vojna efikasnost ovih "[[Afganistanski Arapi|afganistanskih Arapa]]" bila marginalna, procjenjuje se da je između 16.000<ref name=Atkins>{{cite book|last1=Atkins |first1=Stephen E.|author-link=Stephen E. Atkins|title=Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups|date=2004|publisher=Greenwood Publishing Group|page=[https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki/page/35 35] |url=https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki|url-access=registration |quote=abdullah azzam afghanistan. |access-date=5 October 2014|isbn=978-0-313-32485-7}}</ref> i 35.000 dobrovoljaca muslimana<ref name=Commins-174 /> došlo iz cijelog svijeta da se bori u Afganistanu.<ref name=Commins-174>{{cite book|last1=Commins|first1=David |title=The Wahhabi Mission and Saudi Arabia|url=https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm|url-access=registration|date=2006|publisher=I.B.Tauris & Co Ltd|location=London|page=[https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm/page/174 174]|quote=In all, perhaps 35,000 Muslim fighters went to Afghanistan between 1982 and 1992, while untold thousands more attended frontier schools teeming with former and future fighters.}}</ref><ref name=rashid-129>Rashid, Ahmed, ''Taliban: Militant Islam, Oil and Fundamentalism in Central Asia'' (New Haven, 2000), p. 129.</ref> Kada je Sovjetski Savez napustio marksistički Nedžibulahov režim i povukao se iz Afganistana 1989. godine (režim je konačno pao 1992.), pobjeda je kod mnogih muslimana viđena kao trijumf islamske vjere nad nadmoćnom vojnom silom i tehnologijom koji se može ponoviti drugdje. <blockquote>Džihadisti su stekli legitimitet i prestiž svojim trijumfom kako unutar militantne zajednice tako i među običnim muslimanima, kao i samopouzdanje da prenesu svoj džihad u druge zemlje u kojima su vjerovali da je muslimanima potrebna pomoć.<ref name=for-aff-bergen>{{cite magazine |url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=blowback revisited |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=2007-11-29 |magazine=Foreign Affairs |date=2005 |author=Peter Bergen}}</ref></blockquote> Sam raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine mnogi islamisti, uključujući Bin Ladena, vidjeli su kao poraz supersile od ruku islama. Povodom pomoći od šest milijardi dolara koju su dali SAD i pakistanske vojne obuke i obavještajne podrške mudžahedinima,<ref>{{cite news |title=How the CIA created Osama bin Laden |url=https://www.greenleft.org.au/node/24198 |date=19 September 2001 |newspaper=[[Green Left Weekly]] |access-date=9 January 2007 |archive-date=12 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912101441/https://www.greenleft.org.au/node/24198 |url-status=live }}</ref> bin Laden je napisao: "[S]AD nema spomena vrijednu ulogu" u "[[Raspad Sovjetskog Saveza|raspadu Sovjetskog Saveza]]... nego zasluga ide [[Allah|Bogu]] i mudžahedinima" Afganistana.<ref>{{cite web |url=http://www.anusha.com/osamaint.htm |title=bin Laden interview with Peter Arnett, March 1997 |publisher=Anusha.com |access-date=8 June 2012 |archive-date=18 August 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000818075220/http://www.anusha.com/osamaint.htm |url-status=live }}</ref> === Zaljevski rat (1990–1991) === {{Također pogledajte|Zaljevski rat}} Drugi faktor s početka 1990-ih koji je utjecao na radikalizaciju islamističkog pokreta bio je [[Zaljevski rat]], koji je doveo nekoliko stotina hiljada američkih i savezničkih nemuslimanskih vojnih lica na tlo Saudijske Arabije kako bi se stalo u kraj [[Saddam Hussein|Sadamovoj]] [[Okupacija Kuvajta|okupaciji Kuvajta]]. Prije 1990. Saudijska Arabija je igrala važnu ulogu u obuzdavanju mnogih islamističkih grupa koje su primale njenu pomoć. Ali kada je Sadam, sekularistički i [[Baatizam|baatistički]] diktator susjednog Iraka, napao Kuvajt (svog neprijatelja u ratu), zapadne trupe su došle da zaštite saudijsku monarhiju. Islamisti su optužili saudijski režim da je marioneta Zapada. Ovi napadi su odjeknuli kod konzervativnih muslimana, a problem nije nestao ni sa Sadamovim porazom, budući da su američke trupe ostale stacionirane u kraljevstvu, a razvila se i de facto saradnja s palestinsko-izraelskim mirovnim procesom. Saudijska Arabija je pokušala kompenzirati gubitak prestiža među ovim grupama represijom nad onim domaćim islamistima koji su je napadali (bin Laden je primarni primjer), te povećanjem pomoći islamskim grupama (islamističkim medresama širom svijeta, pa čak i pomaganjem nekim nasilnim islamističkim grupama) koje to nisu činile, ali je njen predratni utjecaj u korist umjerenosti uveliko smanjen.<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] pp. 205–17</ref> Jedan od rezultata toga bila je kampanja napada na vladine zvaničnike i turiste u [[el-Gama'a el-Islamiyya|Egiptu]], krvavi građanski rat u [[Spisak masakara tokom Alžirskog građanskog rata|Alžiru]] i teroristički napadi [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] koji su kulminirali [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. septembra]].<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] p. 207</ref> === Društveni i kulturni trijumf u 2000-im i 2010-im === Do početka dvadeset prvog vijeka, "riječ sekularno, oznaka koja se ponosno nosila" 1960-ih i 1970-ih, bila je "izbjegavana" i "korištena za ocrnjivanje" političkih neprijatelja u Egiptu i ostatku muslimanskog svijeta.<ref name="murphy-161"/> Islamisti su nadmašili malu sekularnu opoziciju u smislu "upornosti, hrabrosti", "preuzimanja rizika" ili "organizacionih vještina".<ref name="murphy-160"/> Godine 2002: <blockquote>Na Bliskom istoku i u Pakistanu religijski diskurs dominira društvima, medijima i razmišljanjem o svijetu. Radikalne džamije su se namnožile širom Egipta. Knjižarama dominiraju djela s religijskim temama... Zahtjev za šerijatom, uvjerenje da su njihove vlade [[Takfir|nevjerne islamu]] i da je islam odgovor na sve probleme, te sigurnost da je Zapad objavio [[Kontroverza o ratu protiv islama|rat islamu]]; to su teme koje dominiraju javnom raspravom. Islamisti možda ne kontroliraju parlamente ili vladine palače, ali su zaposjeli narodnu maštu.<ref>''The Age of Sacred Terror'' by Daniel Benjamin and Steven Simon, Random House, 2002, pp. 172–73</ref></blockquote> Istraživanja javnog mnijenja u raznim islamskim zemljama pokazala su da se značajna većina protivi grupama poput [[Islamska država Iraka i Levanta|ISIL-a]], ali također želi da religija igra veću ulogu u javnom životu.<ref>{{Cite news|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|title=Muslims and Islam: Key findings in the U.S. and around the world|date=22 July 2016|newspaper=Pew Research Center|access-date=11 November 2016|archive-date=18 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718103140/http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|url-status=live}}</ref> === "Postislamizam" === {{Također pogledajte|Postislamizam}} Do 2020. godine, otprilike 40 godina nakon islamskog svrgavanja iranskog šaha i zauzimanja Velike džamije od ekstremista, brojni posmatrači ([[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]], Mustafa Akyol, Nader Hashemi) primijetili su pad vitalnosti i popularnosti islamizma. Islamizam je bio idealiziran/utopijski koncept za poređenje s mračnom realnošću statusa quo, ali tokom više od četiri decenije nije uspio uspostaviti "konkretan i održiv nacrt za društvo" uprkos ponovljenim naporima (Olivier Roy);<ref name=Roy-2004>{{cite journal |last1=Sinanovic |first1=Ermin |title=[Book review] Post-Islamism: The Failure of Islamic Activism? |journal=International Studies Review |date=2005 |volume=7 |pages=433–436 |doi=10.1111/j.1468-2486.2005.00508.x |jstor=3699758 |url=https://www.jstor.org/stable/3699758 |access-date=30 December 2020 |archive-date=7 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103844/https://www.jstor.org/stable/3699758 |url-status=live }}</ref> i umjesto toga je ostavio nimalo inspirativne rezultate svog utjecaja na svijet (Nader Hashemi).<ref name="Hashemi-40-2021"/> Shodno tome, pored trenda ka umjerenosti islamističkih ili bivših islamističkih stranaka (kao što su [[Stranka prosperitetne pravde|PKS u Indoneziji]], [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|AKP u Turskoj]] i [[Svemalezijska islamska stranka|PAS u Maleziji]]) spomenutih gore, došlo je do društvene/religijske, a ponekad i političke reakcije protiv islamističke vladavine u zemljama poput Turske, Irana i Sudana (Mustafa Akyol).<ref name="Akyol-ruining">{{cite web |last1=Akyol |first1=Mustafa |title=How Islamists are Ruining Islam |url=https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |website=Hudson Institute |access-date=30 December 2020 |date=12 June 2020 |archive-date=15 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200615160745/https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |url-status=live }}</ref> Pišući 2020. godine, Mustafa Akyol tvrdi da postoji snažna reakcija mnogih muslimana protiv političkog islama, uključujući slabljenje religijske vjere — upravo onoga što je islamizam trebao ojačati. Sugerira da je ova reakcija protiv islamizma među muslimanskom omladinom proizašla iz svih "strašnih stvari" koje su se dogodile u arapskom svijetu u dvadeset prvom vijeku "u ime islama" — poput "sektraških građanskih ratova u [[Građanski rat u Siriji|Siriji]], [[Rat u Iraku (2013–2017)|Iraku]] i [[Građanski rat u Jemenu (2014–danas)|Jemenu]]".<ref name="Akyol-ruining"/> Ankete koje je proveo [[Arab Barometer]] u šest arapskih zemalja – Alžiru, Egiptu, Tunisu, Jordanu, Iraku i Libiji – otkrile su da "Arapi gube vjeru u religijske stranke i vođe". U periodu 2018–2019, u svih šest zemalja, manje od 20% upitanih da li vjeruju islamističkim strankama odgovorilo je potvrdno. Taj procenat je pao (u svih šest zemalja) u odnosu na period 2012–2014, kada je postavljeno isto pitanje. Posjećenost džamijama je također opala za više od 10 poena u prosjeku, a udio onih Arapa koji sebe opisuju kao "nereligiozne" skočio je sa 8% u 2013. na 13% u 2018–2019.<ref>{{cite news |title=Arabs are Losing Faith in Religious Parties and Leaders |newspaper=The Economist |date=5 December 2019 |url=https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |access-date=4 May 2021 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005093023/https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> U Siriji Sham el-Ali izvještava o "rastućem otpadništvu od vjere među sirijskom omladinom".<ref>{{cite web |author=Sham el-Ali |title=On Rising Apostasy Among Syrian Youths |work=El-Jumhuriya |date=22 August 2017 |url=https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |access-date=4 May 2021 |archive-date=22 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122153843/https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> Pišući 2021. godine, Nader Hashemi napominje da u Iraku, Sudanu, Tunisu, Egiptu, Gazi, Jordanu i drugim mjestima gdje su islamističke stranke došle na vlast ili vodile kampanju, "stoji jedna opšta tema. Narodni prestiž političkog islama ukaljan je njegovim iskustvom s državnom moći."<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21">{{cite news |last1=Zakaria |first1=Fareed |title=Opinion: Ten years later, Islamist terrorism isn't the threat it used to be |url=https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |access-date=4 May 2021 |newspaper=The Washington Post|date=29 April 2021 |archive-date=16 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211116153800/https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |url-status=live }}</ref><ref name="Hashemi-40-2021">{{cite journal |last1=Hashemi |first1=Nader |title=Political Islam: A 40 Year Retrospective |journal=Religions |date=2021 |volume=12 |issue=2 |page=130 |doi=10.3390/rel12020130 |doi-access=free }}</ref> U Iranu se tvrdolinijaški ajatolah Mohammad-Taqi Mesbah Yazdi žalio: "Iranci izbjegavaju religijska učenja i okreću se sekularizmu."<ref>David Brooks, "This Is How Theocracy Shrivels", ''The New York Times'', 27 August 2021 </ref> Čak je i islamistički terorizam bio u opadanju i težio je da bude "lokalan" umjesto panislamski. Od 2021. godine El-Kaida se sastojala od "gomile milicija" bez efikasne centralne komande (Fareed Zakaria).<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21"/></pre> == Kritike == {{Glavni|Kritika islamizma}} {{Također pogledajte|Kritika islama|Spisak kritičara islama}} [[Datoteka:"Freedom go to hell".jpg|mini|Dana 6. februara 2006. islamistički demonstrant u [[London]]u nosi natpis na kojem piše "Sloboda, idi u pakao"]] Islamizam, ili elementi islamizma, kritikovani su po brojnim osnovama, uključujući potiskivanje slobode izražavanja i individualnih prava, rigidnost, licemjerje, [[Antisemitizam u islamu|antisemitizam]],<ref>{{cite web |author=Wistrich, Robert S. |url=https://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |title=Anti-Semitism and Jewish destiny |work=The Jerusalem Post |date=20 May 2015 |access-date=26 May 2015 |archive-date=27 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527082212/http://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |url-status=live }}</ref> pogrešno tumačenje [[Kur'an]]a i [[Sunnet]]a, nedostatak istinskog razumijevanja islama i uvođenje novotarija ([[bid'at]]) – uprkos tome što islamisti proklamuju protivljenje svakoj takvoj inovaciji. == Stranke i organizacije == {{Main|Islamističke grupe}} {{Main|Spisak islamskih političkih stranaka|Islamski ekstremizam#Aktivne islamske ekstremističke grupe}} == Literatura == {{refbegin|30em}} === Knjige === * {{cite book |author-link=John Esposito |first=John |last=Esposito |title=Islam and Politics |edition=Četvrto |publisher=Syracuse University Press |year=1998 |place=Syracuse NY}} * {{cite book |first=Andrea |last=Mura |title=The Symbolic Scenarios of Islamism: A Study in Islamic Political Thought |url=https://www.routledge.com/products/9781472443892 |publisher=Routledge |year=2015 |place=London |access-date=11 February 2016 |archive-date=11 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311084048/https://www.routledge.com/products/9781472443892 |url-status=live }} * {{cite book |editor-first1=Yvonne |editor-last1=Yazbeck Haddad |editor-first2=John |editor-last2=Esposito |title=Islam, Gender, and Social Change |publisher=Oxford University Press |place=New York |year=1998}} * {{cite book |author-link=Fred Halliday |first=Fred |last=Halliday |title=Islam and the Myth of Confrontation |url=https://archive.org/details/islammythofconfr00hall_0 |url-access=registration |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=I.B. Tauris |year=2003 |isbn=9781850439592 }} * {{cite book|author-link=Riaz Hassan |last=Hassan |first=Riaz |title=Faithlines: Muslim Conceptions of Islam and Society |url=http://www.us.oup.com/us/catalog/general/subject/ReligionTheology/Islam/?view=usa&ci=9780195799309 |publisher=Oxford University Press |year=2002 }}{{dead link|date=February 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} * {{cite book |last=Hassan |first=Riaz |title=Inside Muslim Minds |publisher=Melbourne University Press |year=2008}} * {{cite book|last1=Kepel|first1=Gilles|title=Jihad: The Trail of Political Islam|url=https://archive.org/details/jihad00gill_0|url-access=registration|quote=Jihad: The Trail of Political Islam.|date=2002|publisher=Harvard University Press.|ref=GKJTPI2002|isbn=978-0674010901}} * {{cite book |author-link=Peter Mandaville |last=Mandaville |first=Peter |title=Transnational Muslim Politics |year=2007 |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge}} * {{cite book |editor-first1=Richard C. |editor-last1=Martin |editor-first2=Abbas |editor-last2=Barzegar |title=Islamism: Contested Perspectives on Political Islam |publisher=Stanford University Press |year=2010}} * {{cite book |author-link=Nazih Ayubi |first=Nazih |last=Ayubi |title=Political Islam |place=London |publisher=Routledge |year=1991}} * {{cite book |editor-last=Rashwan |editor-first=Diaa |title=The spectrum of Islamist movements |publisher=Schiler |year=2007}} * {{Cite book |last=Roy |first=Olivier |title=The Failure of Political Islam |date=1994 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge Massachusetts |translator-last=Volk |translator-first=Carol |trans-title=Echec de l'Islam Politique |ref=ORFPI1994 |isbn=978-0674291416}} * {{cite book |first=S. |last=Sejid |title=A Fundamental Fear: Eurocentrism and Emergence of Islamism |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=Zed Press |year=2003}} * {{cite book |first1=Anders |last1=Strindberg |first2=Mats |last2=Wärn |title=Islamism |publisher=Polity Press |place=Cambridge, Malden MA |year=2011}} *Valentine, Simon Ross, Force and Fanaticism: Wahhabism in Saudi Arabia and Beyond, (2015), London/New York, Hurst & Co. * {{cite book |last1=Teti |first1=Andrea |last2=Mura |first2=Andrea |chapter=Sunni Islam and politics |title=Routledge Handbook of Religion and Politics |editor=Jeff Haynes |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge |year=2009}} * {{cite book |first=Frédéric |last=Volpi |title=Political Islam Observed |publisher=Hurst |year=2010}} * {{cite book |editor-first=Frédéric |editor-last=Volpi |title=Political Islam: A Critical Reader |publisher=Routledge |year=2011}} * {{cite book |last1=Sayej |first1=Caroleen Marji |title=Patriotic Ayatollahs: Nationalism in Post-Saddam Iraq |date=2018 |publisher=[[Cornell University Press]] |page=67 |location=Ithaca, NY |isbn=9781501714856 |doi=10.7591/cornell/9781501715211.001.0001 |url=https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |access-date=4 May 2022 |archive-date=20 September 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210920053737/https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Farzaneh |first1=Mateo Mohammad |title=Iranian Constitutional Revolution and the Clerical Leadership of Khurasani |date=Mart 2015 |publisher=[[Syracuse University Press]] |location=Syracuse, NY |isbn=9780815633884 |oclc=931494838 |url=https://press.syr.edu/supressbooks/467 }} * {{Cite book |last=Rosefsky Wickham |first=Carrie |title=[[The Muslim Brotherhood: Evolution of an Islamist Movement]] |year=2013 |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691163642}} === Časopisi === * {{Cite journal|last=Hermann|first=Denis|date=1 May 2013|title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|jstor=23471080|journal=Middle Eastern Studies|volume=49|issue=3|pages=430–453|doi=10.1080/00263206.2013.783828|s2cid=143672216|issn=0026-3206|access-date=4 May 2022|archive-date=5 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221005080847/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|url-status=live|url-access=subscription}} * {{cite book | last=Bayat | first=Mangol | title=Iran's First Revolution | publisher=Oxford University Press | date=1991 | isbn=978-0-19-506822-1}} * {{Cite journal|last=Nouraie|first=Fereshte M.|date=1975|title=The Constitutional Ideas of a Shi'ite Mujtahid: Muhamed Husayn Na'ini|url=https://www.jstor.org/stable/4310208|jstor=4310208|journal=Iranian Studies|volume=8|issue=4|pages=234–247|doi=10.1080/00210867508701501|issn=0021-0862|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121724/https://www.jstor.org/stable/4310208|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Martin|first=V. A.|date=April 1986|title=The Anti-Constitutionalist Arguments of Shaikh Fazlallah Nuri|url=https://www.jstor.org/stable/4283111|jstor=4283111|journal=Middle Eastern Studies|volume=22|issue=2|pages=181–196|doi=10.1080/00263208608700658|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121727/https://www.jstor.org/stable/4283111|url-status=live|url-access=subscription}} * {{Cite journal|last=Khalaji|first=Mehdi|date=27 November 2009|title=The Dilemmas of Pan-Islamic Unity|url=https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|journal=Current Trends in Islamist Ideology|volume=9|pages=64–79|access-date=5 June 2022|archive-date=7 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007064236/https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=24 May 2021|title=A Direct Flight to Revolution: Mevdudi, Divine Sovereignty, and the 1979-Moment in Iran|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=32|issue=2|pages=333–354|doi=10.1017/S135618632100033X|doi-access=free}} * {{Cite journal|last=Aziz|first=T. M.|date=May 1993|title=The Role of Muhamed Baqir el-Sadr in Shi'i Political Activism in Iraq from 1958 to 1980|url=https://www.jstor.org/stable/164663|journal=International Journal of Middle East Studies|volume=25|issue=2|pages=207–222|doi=10.1017/S0020743800058499|jstor=164663|s2cid=162623601|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121730/https://www.jstor.org/stable/164663|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=July 2014|title=Third Wave Shi'ism: Sejid Arif Husain el-Husaini and the Islamic Revolution in Pakistan|url=https://www.jstor.org/stable/43307315|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=24|issue=3|pages=493–510|doi=10.1017/S1356186314000200|jstor=43307315|s2cid=161577379|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121722/https://www.jstor.org/stable/43307315|url-status=live}} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=Pioneers of Islamic Revival |date=1 November 2005 |publisher=[[Zed Books]] |location=London, UK |isbn=9781842776155 |url=https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=7 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007001215/https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |url-status=live }} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=An Islamic Utopian – A Political Biography of Ali Shari'ati |date=2000 |publisher=[[I.B. Tauris]] |location=London, NY |isbn=1860645526 |url=https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204114749/https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |url-status=live }} * {{Cite journal|last=Bohdan|first=Siarhei|date=Summer 2020|title="They Were Going Together with the Ikhwan": The Influence of Muslim Brotherhood Thinkers on Shi'i Islamists during the Cold War|url=https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|journal=The Middle East Journal|volume=74|issue=2|pages=243–262|doi=10.3751/74.2.14|s2cid=225510058|issn=1940-3461|access-date=5 June 2022|archive-date=26 March 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326035121/https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|url-status=live|url-access=subscription}} {{refend}} == Također pogledajte == {{columns-list|colwidth=20em|* [[Islam i sekularizam]] * [[Antizapadno raspoloženje]] * [[Anticionizam]] * [[Islamistički šiizam]] * ''[[Sukob civilizacija]]'' * [[Klerofašizam]] * [[Hindutva]] * [[Kršćanska desnica]] * [[Dominionizam]] * [[Islamizam (čvor)]] * [[Islamizam po državama]] }} {{clear}} === Napomene === {{NoteFoot}} == Reference == {{Reference}} {{Islamizam}} {{Islamske teme}} {{Političke ideologije}} {{Authority control}} [[Kategorija:Islamizam| ]] [[Kategorija:Kontroverze u vezi s islamom]] [[Kategorija:Političke ideologije]] [[Kategorija:Antiizraelsko raspoloženje]] [[Kategorija:Anticionizam]] [[Kategorija:Antiimperijalizam]] tfazjmmufb0kpody7pi3f2bq83a6gkv 3831169 3831168 2026-04-18T20:04:13Z Mmns21 170250 3831169 wikitext text/x-wiki {{Islam |related |width=21.5em}} '''Islamizam''' je raspon [[Religija|religijskih]] i [[Politika|političkih]] ideoloških pokreta koji smatraju da bi [[islam]] trebao utjecati na političke sisteme.<ref>{{Cite web |title=Islamizam |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/islamism |website=Cambridge dictionary}}</ref> Njegovi zagovornici vjeruju da je islam po svojoj prirodi politički te da je islam kao politički sistem superioran u odnosu na [[komunizam]], [[Liberalna demokratija|liberalnu demokratiju]], [[kapitalizam]] i druge alternative u postizanju pravednog, uspješnog društva.<ref>{{Cite web |last=Cox |first=Caroline |date=June 2003 |title=The 'West', Islam and Islamism |url=https://civitas.org.uk/pdf/cs29.pdf |access-date=28 November 2024 |website=Civitas: Institute for the Study of Civil Society}}</ref> Zagovornici islamizma, također poznati kao ''el-Islamijun'', obično su povezani s islamskim institucijama ili pokretima za društvenu mobilizaciju,<ref>{{Cite web |title=Islamism |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |access-date=25 August 2023 |website=Oxford Reference|archive-date=25 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230825061146/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |url-status=live }}</ref> naglašavajući provođenje ''[[šerijat]]a'',<ref name="eikmeier-2007">{{cite journal |last1=Eikmeier |first1=Dale |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism |journal=The US Army War College Quarterly: Parameters |date=2007 |volume=37 |issue=1 |pages=85–97 |doi=10.55540/0031-1723.2340|doi-access=free }}</ref> [[Panislamizam|panislamsko]] političko jedinstvo<ref name="eikmeier-2007" /> i stvaranje [[Islamska država|islamskih država]].<ref>Soage, Ana Belén. "Introduction to Political Islam." Religion Compass 3.5 (2009): 887–96.</ref> U svojoj originalnoj formulaciji, islamizam je opisivao ideologiju koja nastoji oživjeti islam do njegove nekadašnje asertivnosti i slave,<ref name="Burgat-IMiNA-1997" /> pročišćavajući ga od stranih elemenata, iznova potvrđujući njegovu ulogu u "društvenom i političkom, kao i ličnom životu";<ref name="Berman, S 2003, p. 258" /> i posebno "preuređujući vladu i društvo u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (tj. šerijatom).<ref name="BYERS-2013" /><ref name="shepard-1996-40" /><ref>{{Cite journal|last=Tibi|first=Bassam|date=1 March 2007|title=The Totalitarianism of Jihadist Islamism and its Challenge to Europe and to Islam|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=8|issue=1|pages=35–54|doi=10.1080/14690760601121630|issn=1469-0764|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Bale|first=Jeffrey M.|date=1 June 2009|title=Islamism and Totalitarianism|url=https://doi.org/10.1080/14690760903371313|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=10|issue=2|pages=73–96|doi=10.1080/14690760903371313|s2cid=14540501|issn=1469-0764|access-date=10 September 2021|archive-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806233015/https://doi.org/10.1080/14690760903371313|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> Prema najmanje jednom posmatraču (autorica [[Robin Wright (author)|Robin Wright]]), islamistički pokreti su "vjerovatno izmijenili Bliski istok više od bilo kojeg trenda otkako su moderne države stekle nezavisnost", redefinirajući "politiku, pa čak i granice".<ref name="WRIGHT-SHI-10-1015">{{cite journal|date=10 January 2015|title=A Short History of Islamism|url=http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|journal=Newsweek|last1=Wright|first1=Robin|access-date=23 December 2015|archive-date=23 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223165123/http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|url-status=live}}</ref> Drugi autor ([[Graham E. Fuller]]) zagovarao je širi pojam islamizma kao oblika [[politika identiteta|politike identiteta]], koja uključuje "podršku [muslimanskom] identitetu, autentičnosti, širem regionalizmu, preporodu [i] revitalizaciji zajednice."<ref name=Fuller-Future-21>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 21</ref> Centralne i istaknute ličnosti u islamizmu dvadesetog vijeka su [[Rašid Rida]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28">{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=23–28|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Hasan el-Bana|Hasan el-Bana]] (osnivač [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]]), [[Sejid Kutb]], [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudi]],<ref name=Fuller-Future-120>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 120 </ref> [[Ruholah Homeini|Ruholah Homeini]] (osnivač Islamske Republike Iran) i [[Hasan et-Turabi]].<ref>{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=38–40|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Sirija|Sirijski]] [[suniti|sunitski]] [[Ulema|klerik]] Muhamed Rašid Rida, vatreni protivnik [[vesternizacija|vesternizacije]], [[cionizam|cionizma]] i [[nacionalizam|nacionalizma]], zagovarao je sunitski internacionalizam kroz revolucionarnu obnovu [[Panislamizam|panislamskog]] [[hilafet]]a radi političkog ujedinjenja [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=270–271, 276–278, 280, 283–285, 295, 310–311 |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref><ref>{{Cite book |last=Milton-Edwards |first=Beverley |title=Islamic Fundamentalism since 1945 |publisher=Routledge: Taylor and Francis Group |year=2005 |isbn=0-415-30173-4 |location=New York |page=141 }}</ref> Rida je bio snažan eksponent islamskog avangardizma, vjerovanja da bi [[muslimanska zajednica]] trebala biti vođena klerikalnim elitama (''[[ulema]]''), koje su usmjeravale napore za vjersko obrazovanje i [[islamski preporod]].<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 }}</ref> Riḍina sinteza [[selefizam|selefizma]] i [[arabizam|arabizma]] te islamistički ideali snažno su utjecali na njegove učenike poput Hasana el-Banne,<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 |chapter=2: Iran and Egypt}}</ref><ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=280, 284–285, 295 |chapter=10: The Muslim Response |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref> [[Egipat|egipatskog]] učitelja koji je osnovao pokret [[Muslimansko bratstvo]], kao i na [[Muhamed Amin el-Husejni|Hadž Amina el-Husejnija]], [[anticionizam|anticionističkog]] [[veliki muftija Jerusalima|velikog muftiju Jerusalima]].<ref>{{Cite book |last=Pappe |first=Ilan |title=The Rise and Fall of a Palestinian Dynasty: The Husejnis 1700–1948 |publisher=University of California Press |year=2010 |isbn=978-0-520-26839-5 |location=Berkeley and Los Angeles, California, United States |pages=147–148 |translator-last=Lotan |translator-first=Yaer}}</ref> El-Banna i Mevdudi pozivali su na "[[Reformizam|reformističku]]" strategiju reislamizacije društva kroz društveni i politički aktivizam s [[Grassroots|osnovnog nivoa]].<ref name=ORFPI1994:24>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 24</ref><ref name="Ham">{{cite web |url=https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |title=What most people get wrong about political Islam |author=Hamid, Shadi |date=1 October 2015 |access-date=2 December 2017 |archive-date=29 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929132235/https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |url-status=live }}</ref> Drugi islamisti (El-Turabi) zagovornici su "[[revolucija|revolucionarne]]" strategije [[islamizacija|islamizacije]] društva kroz vršenje državne vlasti,<ref name=ORFPI1994:24/> ili (Sejid Kutb) za kombiniranje islamizacije s osnovnog nivoa s oružanom revolucijom. Izraz se primjenjuje na nevladine reformske pokrete, političke stranke, milicije i revolucionarne grupe.<ref name=Nugent-Wapo-23-6-2014>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |title=What do we mean by Islamist? |last1=Nugent |first1=Elizabeth |date=23 June 2014 |newspaper=The Washington Post|access-date=17 January 2023 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326012347/https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |url-status=live }}</ref> Sami islamisti preferiraju termine poput "islamski pokret"<ref>{{cite news|url=https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|title=How credible is the claim of the failure of political Islam?|date=31 October 2013|author=Rashid Ghannouchi|newspaper=MEMO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304104630/https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|archive-date=4 March 2016}}</ref> ili "islamski aktivizam" umjesto "islamizam", protiveći se insinuaciji da je islamizam išta drugo do obnovljen i oživljen islam.<ref name="ICG">{{cite web|title=Understanding Islamism |work=International Crisis Group |url=http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307123849/http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |archive-date=7 March 2013 |page=5}}</ref> Zbog njegovih konotacija u medijima, kritičari smatraju da taj termin može dovesti do islamofobije i stereotipizacije.<ref name="Poljarevic-def">{{cite encyclopedia|year=2015|title=Islamism|encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of Islam and Politics|publisher=Oxford University Press|url=https://www.academia.edu/6916999|access-date=1 February 2017|author=Emin Poljarevic|editor=Emad El-Din Shahin|quote=Islamism is one of many sociopolitical concepts continuously contested in scholarly literature. It is a neologism debated in both Muslim and non-Muslim public and academic contexts. The term "Islamism" represents a form of social and political activism grounded in the idea that public and political life should be guided by Islamic principles. In other words, Islamists are those who believe that Islam has an important role to play in a Muslim-majority society and seek to implement this belief.|archive-date=25 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220325062108/https://www.academia.edu/6916999|url-status=live}}</ref><ref name=Shepard>{{cite encyclopedia |author=William E. Shepard |author2=FranÇois Burgat |author3=James Piscatori |author4=Armando Salvatore |title=Islamism |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-access=subscription |quote=The term "Islamism/Islamist" has come into increasing use in recent years to denote the views of those Muslims who claim that Islam, or more specifically, the Islamic sharīʿah, provides guidance for all areas of human life, individual and social, and who therefore call for an "Islamic State" or an "Islamic Order." [...] Today it is one of the recognized alternatives to "fundamentalist", along with "political Islam" in particular. [...] Current terminology usually distinguishes between "Islam," [...] and "Islamism", referring to the ideology of those who tend to signal openly, in politics, their Muslim religion. [...] the term has often acquired a quasi-criminal connotation close to that of political extremism, religious sectarianism, or bigotry. In Western mainstream media, "Islamists" are those who want to establish, preferably through violent means, an "Islamic state" or impose sharīʿah (Islamic religious law)—goals that are often perceived merely as a series of violations of human rights or the rights of women. In the Muslim world, insiders use the term as a positive reference. In the academic sphere, although it is still debated, the term designates a more complex phenomenon. |isbn=9780195305135 |access-date=3 February 2017 |archive-date=4 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170204102032/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-status=live }}</ref> Istaknute islamističke grupe i stranke širom svijeta uključuju [[Muslimansko bratstvo]], tursku [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranku pravde i razvoja]], [[Hamas]], alžirski [[Islamski front spasa]], malezijsku [[Stranka nacionalnog povjerenja (Malezija)|Stranku nacionalnog povjerenja]], [[Džemat-e-islami]] u [[Džemat-e-islami Bangladeša|Bangladešu]] i [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Pakistanu]], te bosanskohercegovačku [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]].<ref>{{Cite book |last1=Abbas |first1=Tahir |url=https://books.google.com/books?id=r3N0DwAAQBAJ |title=Political Muslims: Understanding Youth Resistance in a Global Context |last2=Hamid |first2=Sadek |date=2019-02-11 |publisher=Syracuse University Press |isbn=978-0-8156-5430-8 |language=en}}</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], mnoge [[postislamizam|postislamističke]] struje postale su snažno uključene u demokratsku politiku,<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/><ref name="foreignpolicy1">{{cite web |url= https://foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |title= The New Islamists |first= Olivier |last= Roy |publisher= foreignpolicy.com |date= 16 April 2012 |access-date= 7 March 2017 |archive-date= 9 October 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141009193849/http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |url-status= dead }}</ref> dok su druge iznjedrile "najagresivniju i najambiciozniju islamističku [[Milicija|miliciju]]" do sada, poput [[Islamska država|Islamske države]] Iraka i Levanta (ISIL).<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/> Većina islamista odbacila je ISIL kao bogohulan.<ref>{{Cite web |title=Suspected ISIL chief killed in Syria, says Turkish president |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/5/1/erdogan-says-turkey-has-killed-suspected-isil-leader |access-date=2024-11-28 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> == Terminologija == Izvorno se termin ''islamizam'' koristio jednostavno u značenju religije islama, a ne kao ideologija ili pokret. Prvi put se pojavio u engleskom jeziku kao ''Islamismus'' godine 1696., a kao ''Islamism'' godine 1712.<ref name=OED>{{cite web|title= Islamism, n.|url= http://www.oed.com/view/Entry/99982|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 27 December 2012|archive-date= 29 November 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20141129015810/http://www.oed.com/view/Entry/99982|url-status= live}}</ref> Termin se pojavljuje u odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]] u slučaju ''In Re Ross'' (1891). Do prijelaza u dvadeseti vijek počeo ga je potiskivati kraći i isključivo arapski termin "islam", a do 1938. godine, kada su orijentalisti završili djelo ''[[Enciklopedija islama]]'', čini se da je ''islamizam'' gotovo nestao iz engleske upotrebe.<ref>{{cite web|title= Islamism, n. Frequency|url= https://www.oed.com/dictionary/islamism_n?tab=frequency|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 2024-11-24}}</ref> Termin je ostao "praktično odsutan iz rječnika" naučnika, pisaca ili novinara sve do [[Iranska revolucija|Iranske islamske revolucije]] iz 1978. i 1979. godine, koja je u Iran donijela koncept "islamske vlade" [[Ruholah Homeini|ajatolaha Homeinija]].<ref>{{cite journal |title=What is Islamism? The History and Definition of a Concept |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |volume=8 |issue=1 |date=March 2007 |access-date=17 January 2023 |author=Mehdi Mozaffari |url=https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |archive-date=1 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201101050824/https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |url-status=live }}</ref> Ova nova upotreba pojavila se bez uzimanja u obzir načina na koji se termin ''islamista'' već koristio u tradicionalnoj arapskoj nauci u teološkom smislu, odnoseći se na religiju islama, a ne na političku ideologiju. U hereziografskim, teološkim i historijskim djelima, poput poznate enciklopedije [[Ebu-l-Hasan el-Eš'ari|el-Eš'arija]] ''[[Mekalatu-l-islamijjin]]'' (''Mišljenja islamista''), islamista se odnosi na svaku osobu koja sebe pripisuje islamu, a da tu pripadnost ni ne potvrđuje ni ne negira. Ako se koristi dosljedno, koristi se radi nepristrasnosti, ali ako se koristi u odnosu na određenu osobu ili grupu posebno bez drugih, to implicira da je autor nesiguran treba li potvrditi ili negirati njihovu pripadnost islamu, ili pokušava insinuirati svoje neodobravanje te pripadnosti bez kontroverze.<ref>{{Cite web |title=تأملات في معنى مصطلح إسلامي |url=https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AYARI |first=Badreddine |date=19 July 2012 |title=بين المسلم والاسلامى:مصطلح ( اسلامى) بين الاجتهاد والبدعة |url=https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%d8%a8%d9%8a%d9%86-%d8%a7%d9%84%d9%85%d8%b3%d9%84%d9%85-%d9%88%d8%a7%d9%84%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89%d9%85%d8%b5%d8%b7%d9%84%d8%ad-%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89-%d8%a8%d9%8a%d9%86/ |access-date=4 May 2023 |website=الموقع الرسمي للدكتور صبري محمد خليل خيري |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%D8%A8%D9%8A%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85-%D9%88%D8%A7%D9%84%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89-%D8%A8%D9%8A%D9%86/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=admin |date=31 March 2021 |title=الفرق بين "المسلمين" و"الإسلاميين" |url=http://alharakalseyasi.com/4921/ |access-date=4 May 2023 |website=صحيفة الحراك السياسي |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/http://alharakalseyasi.com/4921/ |url-status=usurped }}</ref><ref>{{Cite web |last=Nawal.Alali |title=إسلامي أو إسلاموي: نقلات فوق رقعة من المصطلحات |url=https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |access-date=4 May 2023 |website=alaraby.co.uk/ |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504090936/https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=" مسلم " أم " إسلامي " أم "إسلاموي " .. أين الصواب ..؟ |url=https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |website=الشروق |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085433/https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |url-status=live }}</ref> Nasuprot tome, nazivanje osobe [[musliman|muslimanom]] ili [[Kafir|kafirom]] implicira eksplicitnu potvrdu ili negaciju pripadnosti te osobe islamu. Kako bi izbjegli problem koji proizlazi iz konfuzije između zapadne i arapske upotrebe termina islamista, arapski novinari izmislili su termin ''islamawi'' (''islamijanski'') umjesto ''islami'' (''islamistički'') za označavanje političkog pokreta, iako se taj termin ponekad kritizira kao [[Gramatika|gramatički]] neispravan.<ref>{{Cite web |last=Ali el-Juzu |first=Mustafa |title=زيادة الألف والواو في النسبة |url=https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |url-status=live }}</ref> === Definicije === Islamizam je definisan kao: * "uvjerenje da bi islam trebao voditi društveni i politički, kao i lični život" ([[Sheri Berman]]);<ref name="Berman, S 2003, p. 258">{{cite journal |last=Berman |first=Sheri |title=Islamism, Revolution, and Civil Society |journal=Perspectives on Politics |volume=1 |issue=2 |year=2003 |page=258 |doi=10.1017/S1537592703000197|s2cid=145201910 }}</ref> * uvjerenje da bi islam trebao utjecati na političke sisteme ([[Cambridge Advanced Learner's Dictionary|Cambridge rječnik engleskog jezika]]);<ref>{{Cite web|url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/islamism|title=Islamism |work=Cambridge English Dictionary}}</ref> * "[islamska] ideologija koja vodi društvo u cjelini i koja [poučava] da zakon mora biti u skladu sa [[Šerijat|islamskim šerijatom]]", (W. E. Shepard);<ref name=shepard-1996-40>Shepard, W. E. ''Sejid Kutb and Islamic Activism: A Translation and Critical Analysis of Social Justice in Islam''. Leiden, New York: E.J. Brill. (1996). p. 40</ref> * kombinacija dva ranije postojeća trenda: ** pokreta za oživljavanje vjere, oslabljene "stranim utjecajem, političkim oportunizmom, moralnom labavošću i zaboravljanjem svetih tekstova";<ref name=ORFPI1994:4>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 4</ref> ** novijeg pokreta protiv imperijalizma/kolonijalizma, koji se pretvorio u jednostavniji antivesternizam; koji su ranije prihvatali ljevičari i nacionalisti, ali čije su se pristalice okrenule islamu;<ref name=ORFPI1994:4/> * oblik "religizirane politike" i primjer [[vjerski fundamentalizam|vjerskog fundamentalizma]] koji zamišlja islamsku zajednicu koja traži globalnu hegemoniju za svoje vrijednosti ([[Bassam Tibi]]);<ref>{{cite book|author=Bassam Tibi|author-link=Bassam Tibi|title=Islamism and Islam|url=https://books.google.com/books?id=HyEyLXcIXgUC&pg=PA22|publisher=Yale University Press|year=2012|page=22|isbn=978-0300160147}}</ref> * "politički pokret koji favorizira preuređenje vlade i društva u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (stilski priručnik [[Associated Press]]a);<ref name="BYERS-2013">{{cite news |last1=Byers |first1=Dylan |title=AP Stylebook revises 'Islamist' use |url=https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |access-date=6 February 2023 |agency=Politico |date=5 April 2013 |archive-date=3 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230603060733/https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |url-status=live }}</ref><ref name=cair-5-4-2013/> * politička ideologija koja nastoji primijeniti islamska načela i norme kao općeprimjenjiva pravila za ponašanje ljudi; i čiji pristalice teže državi zasnovanoj na islamskim vrijednostima i zakonima (šerijat) te odbacuju zapadne vodeće principe, poput slobode mišljenja, slobode štampe, umjetničke slobode i slobode vjeroispovijesti (Thomas Volk);<ref name="Volk-KAS-2015-1">{{cite journal |last1=Volk |first1=Thomas |title=Islam – Islamism Clarification for turbulent times |journal=Konrad Adenauer Stiftung FACTS & FINDINGS |date=February 2015 |issue=164 |page=1 |url=http://www.jstor.com/stable/resrep10078 |access-date=6 February 2023}}</ref> * širok skup političkih ideologija koje koriste islamske simbole i tradicije i crpe inspiraciju iz njih u potrazi za društvenopolitičkim ciljem – poznat i kao "politički islam" ([[Encyclopædia Britannica|Britannica]]);<ref name="Zeidan-EB">{{cite web |last1=Zeidan |first1=Adam |title=Islamism |url=https://www.britannica.com/topic/Islamism |website=Encyclopædia Britannica |access-date=15 January 2023 |archive-date=5 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200605040447/https://www.britannica.com/topic/Islamism |url-status=live }}</ref> * "[...] [postalo je skraćenica za] 'muslimane koji nam se ne sviđaju.'" ([[Vijeće za američko-islamske odnose]] – u žalbi na raniju definiciju AP-a o islamistima);<ref name=cair-5-4-2013>{{cite web|title=You are here: Home Press Center Press Releases CAIR Condemns Series of Terror Attacks in France, Tunisia and Kuwait CAIR Welcomes AP Stylebook Revision of 'Islamist'|url=https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|website=Council on American-Islamic Relations (CAIR)|access-date=29 June 2015|date=5 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907184257/https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|archive-date=7 September 2015|url-status=dead}}</ref> ** "zapadni popularni diskurs općenito koristi 'islamizam' kada se raspravlja o negativnom ili 'onome što je loše' u muslimanskim zajednicama. S druge strane, označitelj 'islam' rezerviran je za pozitivno ili neutralno." (David Belt).<ref name="Belt-2009">{{cite journal |last1=Belt |first1=David |title=Islamism in Popular Western Discourse |journal=Policy Perspectives |date=July–December 2009 |volume=6 |issue=2 |pages=1–20 |jstor=42909235 |url=https://www.jstor.org/stable/42909235 |access-date=6 February 2023 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206182535/https://www.jstor.org/stable/42909235 |url-status=live }}</ref> * pokret toliko širok i fleksibilan da dopire do "svega za svakoga" u islamu, čineći ga "neodrživim" (Tarek Osman);<ref name=Osman.p111/> ** alternativni pružatelj socijalne skrbi siromašnim masama; ** ljuta platforma za razočarane mlade; ** glasan poziv koji najavljuje "povratak čistoj religiji" onima koji traže identitet; ** "progresivna, umjerena vjerska platforma" za bogate i liberalne; ** "[...] i u ekstremima, nasilno sredstvo za odbijače i radikale;<ref name=Osman.p111>Osman, Tarek, ''Egypt on the brink'', 2010, p. 111</ref> * islamski "pokret koji traži kulturnu diferencijaciju od Zapada i ponovno povezivanje s pretkolonijalnim simboličkim univerzumom" ([[François Burgat]]);<ref name=Burgat-IMiNA-1997>Burgat, François, "The Islamic Movement in North Africa", U of Texas Press, 1997, pp. 39–41, 67–71, 309</ref> * "aktivno isticanje i promicanje uvjerenja, propisa, zakona ili politika za koje se smatra da su islamskog karaktera" ([[Međunarodna krizna grupa]]);<ref name="ICG"/> * pokret "muslimana koji se oslanjaju na vjerovanje, simbole i jezik islama kako bi inspirirali, oblikovali i oživjeli političku aktivnost"; koji može sadržavati umjerene, tolerantne, miroljubive aktiviste ili one koji "propovijedaju netoleranciju i podržavaju nasilje" ([[Robert Pelletreau]]);<ref>{{cite web |url=http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |author=Robert H. Pelletreau, Jr. |title=Dealing with the Muslim Politics of the Middle East:Algeria, Hamas, Iran |archive-url=https://web.archive.org/web/20171010091754/http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |archive-date=10 October 2017 |work=Council on Foreign Relations |date=8 May 1996}}</ref> * "svi oni koji nastoje islamizirati svoju okolinu, bilo u odnosu na svoje živote u društvu, svoje porodične okolnosti, ili radno mjesto..." ([[Olivier Roy]]).<ref name=cwdi-viii>{{cite book|last1=Roy|first1=Olivier|last2=Sfeir|first2=Antoine|title=The Columbia World Dictionary of Islamism|date=2007|publisher=Columbia University Press.|page=viii|url=https://books.google.com/books?id=rNrMilgHKKEC&q=principles%20of%20%20islamism&pg=PR8|access-date=15 December 2015|isbn=978-0231146401}}</ref> === Odnos islama i islamizma === {{further|Politički aspekti islama}} [[Datoteka:A public demonstration demanding Sharia in Britain.jpg|mini|upright=1.3|Javne demonstracije islamista u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za [[šerijat]], oktobar 2009.]] Islamisti jednostavno vjeruju da je njihov pokret ili ispravljena verzija ili oživljavanje [[islam]]a, ali drugi smatraju da je islamizam moderna devijacija od islama koju bi trebalo ili osuditi ili odbaciti. Pisac za [[Međunarodna krizna grupa|Međunarodnu kriznu grupu]] tvrdi da je "koncept 'političkog islama'" američka tvorevina stvorena da objasni [[Iranska revolucija|Iransku islamsku revoluciju]], ignorirajući činjenicu da je (prema piscu) islam po definiciji politički. Zapravo je [[Politički kvijetizam|kvijetistički]]/nepolitički islam, a ne islamizam, onaj koji zahtijeva objašnjenje, a koje autor daje nazivajući ga historijskom slučajnošću "kratkotrajne ere vrhunca sekularnog arapskog nacionalizma između 1945. i 1970. godine".<ref name="ICGUnderstandingIslam">{{cite web|title=Understanding Islamism|url=http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.pdf|publisher=[[International Crisis Group]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100808200810/http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.ashx|archive-date=8 August 2010|date=2 March 2005|url-status=dead}}</ref> Hayri Abaza tvrdi da neuspjeh u razlikovanju islama od islamizma navodi mnoge na Zapadu da to dvoje izjednačavaju; oni misle da podržavanjem neliberalnih islamskih (islamističkih) režima poštuju islam, na štetu onih koji traže [[sekularizam|odvajanje religije od politike]].<ref>{{cite news|url=http://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|title=Is It Islamic or Islamist?|date=22 October 2010|newspaper=Newsweek|author=Hayri Abaza|access-date=12 March 2014|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004035508/https://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|url-status=live}}</ref> Drugi izvor razlikuje islamiste od islama naglašavajući činjenicu da se islam "odnosi na religiju i [[islamska kultura|kulturu]] koja postoji [[Historija islama|više od milenija]]", dok je islamizam "političko-religijski fenomen povezan sa velikim događajima u dvadesetom vijeku". Islamisti su se, barem povremeno, definirali kao "islamiyyoun/islamisti" kako bi se razlikovali od "muslimun/muslimana".<ref>''Final Report of the National Commission on Terrorist Attacks Upon the United States, The 9/11 Commission Report'', W.W. Norton & Company, New York, (2004), str. 562</ref> [[Daniel Pipes]] opisuje islamizam kao modernu ideologiju koja duguje više evropskim utopijskim političkim ideologijama i "izmima" nego tradicionalnoj islamskoj religiji.<ref>{{cite journal|url=http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|title=Islam and Islamism: Faith and Ideology|date=1 March 2000|journal=The National Interest|issue=Spring 2000|author=Daniel Pipes|access-date=12 March 2014|author-link=Daniel Pipes|archive-date=12 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512141047/http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|url-status=live}}</ref> Prema Salmanu Sejidu, "islamizam nije zamjena za islam na način na koji bi se moglo tvrditi da su [[komunizam]] i [[fašizam]] sekularizirane zamjene za kršćanstvo". Umjesto toga, to je "sazviježđe političkih projekata koji nastoje pozicionirati islam u središte bilo kojeg [[društveni poredak|društvenog poretka]]".<ref>{{Cite book |last=Sejid |first=Salman |title=Recalling the Caliphate: Decolonisation and World Order |publisher=Hurst |year=2014 |location=London |pages=9}}</ref> == Ideologija == === Islamski preporod === {{further|Islamski preporod}} [[Datoteka:A public demonstration calling for Sharia Islamic Law in Maldives 2014.jpg|mini|upright=1.3|Demonstranti islamisti nose natpise na kojima piše "Islam će dominirati svijetom" i "Dovraga s demokratijom" na [[Maldivi|Maldivima]], septembar 2014.]] Moderno oživljavanje islamske pobožnosti i privlačnost islamskih stvari može se pratiti do nekoliko događaja. Do kraja Prvog svjetskog rata, smatralo se da većinom država sa muslimanskom većinom dominiraju zapadne države sa kršćanskim sklonostima. Ponuđena objašnjenja bila su: da su tvrdnje islama lažne i da je kršćanski ili postkršćanski Zapad konačno smislio drugi sistem koji je superioran; ili da je islam propao zato što nije bio vjeran sebi. Budući da su muslimani preferirali drugo objašnjenje, od vjernika se tražilo udvostručenje vjere i pobožnosti kako bi se taj trend preokrenuo.<ref>Edward Mortimer in ''Faith and Power: The Politics of Islam'', in Wright, ''Sacred Rage'', Simon & Schuster, (1985), str. 64–66</ref> Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenule su tajne i javne kampanje za ohrabrivanje i jačanje islamskih fundamentalista na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi i južnoj Aziji. Ti islamski fundamentalisti smatrani su zaštitom od potencijalne ekspanzije [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i protutežom [[nacionalizam|nacionalističkim]] i [[socijalizam|socijalističkim]] pokretima koji su smatrani prijetnjom interesima zapadnih nacija.<ref>{{Cite book |last=Dreyfuss |first=Robert |title=Devil's game: how the United States helped unleash fundamentalist Islam |date=2005 |publisher=A Holt Paperback |isbn=978-0-8050-7652-3 |series=The American empire project |location=New York|pages=1–4}}</ref><ref>{{Cite book |last=Davidson |first=Christopher M. |title=Shadow Wars: The Secret Struggle for the Middle East |date=2016 |publisher=Oneworld Publications |isbn=978-1-78607-002-9 |location=La Vergne|pages=43–45}}</ref><ref>{{Cite book |last=Curtis |first=Mark |title=Secret affairs: Britain's collusion with radical Islam |date=2012 |publisher=Serpent's Tail |isbn=978-1-84668-764-8 |edition=New updated version |location=London|pages=65–68}}</ref> Prema nekim procjenama, između šezdesetih godina dvadesetog vijeka i 2016. godine, Saudijci su usmjerili više od 100 milijardi američkih dolara za širenje [[vehabizam|vehabijskog islama]].<ref>{{Cite news |date=2016-01-30 |title='Tsunami of money' from Saudi Arabia funding 24,000 Pakistan madrassas |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/world-news/tsunami-of-money-from-saudi-arabia-funding-24000-pakistan-madrassas/articleshow/50781972.cms?from=mdr |access-date=2026-01-26 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> Prema [[Politikologija|politikologu]] Alexu Alexievu, poticaj za [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] od strane Saudijske Arabije bio je "najveća svjetska [[propaganda|propagandna kampanja]] ikada organizirana"<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref>. [[David A. Kaplan]] to je opisao kao "bacanje u sjenu [[Aktivne mjere|sovjetskih propagandnih napora]] na vrhuncu Hladnog rata".<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref> U intervjuu za The Washington Post godine 2018., [[Mohammed bin Salman]], de facto vladar Saudijske Arabije, rekao je da je saudijsko [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] "ukorijenjeno u Hladnom ratu, kada su saveznici tražili od Saudijske Arabije da iskoristi svoje resurse kako bi spriječila prodor [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u muslimanske zemlje."<ref>{{Cite news |date=2018-03-23 |title=Saudi prince denies Kushner is ‘in his pocket’ |url=https://www.washingtonpost.com/world/national-security/saudi-prince-denies-kushner-is-in-his-pocket/2018/03/22/701a9c9e-2e22-11e8-8688-e053ba58f1e4_story.html |access-date=2026-01-26 |work=The Washington Post |language=en-US |issn=0190-8286}}</ref> Godine 2013., [[Evropski parlament]] identificirao je [[vehabizam]] kao glavni izvor globalnog terorizma.<ref>{{Cite news |last=Reporters |first=Telegraph |date=2016-03-29 |title=What is Wahhabism? The reactionary branch of Islam from Saudi Arabia said to be 'the main source of global terrorism' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/03/29/what-is-wahhabism-the-reactionary-branch-of-islam-said-to-be-the/ |access-date=2026-01-26 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> Veza između nedostatka islamskog duha i nedostatka pobjede naglašena je katastrofalnim porazom armija koje su predvodili arapski nacionalisti u borbi protiv Izraela pod sloganom "Zemlja, more i zrak" u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] iz 1967. godine, u usporedbi s (percipiranom) zamalo pobjedom u [[Jomkipurski rat|Jomkipurskom ratu]] šest godina kasnije. U tom ratu vojni slogan bio je "Bog je najveći".<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 64–66</ref> Uporedo s Jomkipurskim ratom dogodio se i [[Naftna kriza 1973.|arapski naftni embargo]], gdje je dramatična odluka (muslimanskih) zemalja proizvođača nafte u Perzijskom zaljevu da smanje proizvodnju i učetverostruče cijenu nafte učinila termine nafta, Arapi i islam sinonimima za moć širom svijeta, a posebno u javnoj mašti muslimanskog svijeta.<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 66 from Pipes, Daniel, ''In the Path of God'', Basic Books, (1983), str. 285</ref> Mnogi muslimani vjeruju, baš kao što je vjerovao saudijski princ Saud el-Faisal, da stotine milijardi dolara bogatstva dobijenih iz ogromnih naftnih nalazišta Perzijskog zaljeva nisu bile ništa manje od Božijeg dara vjernicima u islamu.<ref>from interview by Robin Wright of UK Foreign Secretary (at the time) Lord Carrington in November 1981, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', by Robin Wright, Simon & Schuster, (1985), str. 67</ref> Kako je [[islamski preporod]] dobivao na zamahu, vlade poput one u Egiptu, koje su prethodno gušile (i još uvijek su nastavile gušiti) islamiste, pridružile su se tom trendu. Zabranile su alkohol i preplavile radiotelevizijski eter vjerskim programima,<ref name="Mu">Murphy, ''Passion for Islam'', (2002), str. 36</ref> dajući tom pokretu još veću izloženost. === Obnova hilafeta === {{See also|Pokret za hilafet|}} [[Datoteka:Cover_of_the_second_issue_of_al-Manar_magazine,_1899.jpg|mini|Časopis ''[[Al-Manar (časopis)|Al-Manar]]'', najpopularniji islamski časopis u dvadesetom vijeku koji je pozivao na obnovu hilafeta]] [[Ukidanje Osmanskog sultanata|Ukidanje Osmanskog sultanata]] od strane [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] dana 1. 11. 1922. okončalo je [[Osmansko Carstvo]], koje je trajalo od 1299. godine. Dana 11. 11. 1922., na [[Konferencija u Lozani 1922–1923.|Konferenciji u Lozani]], priznat je suverenitet Velike narodne skupštine koji je [[Vlada u Ankari|Vlada u Angori]] (sada [[Ankara]]) vršila nad Turskom. Posljednji sultan, [[Mehmed VI]], napustio je osmansku prijestolnicu, [[Konstantinopolj|Konstantinopolj]] (sada [[Istanbul]]), dana 17. 11. 1922. Pravni položaj učvršćen je potpisivanjem [[Sporazum iz Lozane|Sporazuma iz Lozane]] dana 24. 7. 1923. U martu 1924. godine, Turska nacionalna skupština je pravno [[Ukidanje hilafeta|uklonila hilafet]], označivši kraj osmanskog utjecaja. To je šokiralo sunitski klerikalni svijet, a mnogi su osjetili potrebu da islam predstave ne kao tradicionalnu religiju, već kao [[Novotarija|inovativnu]] društveno-političku ideologiju moderne nacionalne države.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Reakcija na nove realnosti modernog svijeta iznjedrila je islamističke ideologe poput [[Rašid Rida|Rashida Ride]] i [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudija]], kao i organizacije poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u Egiptu i [[Medžlis ahrar islama|Majlis-e-Ahrar-ul-Islam]] u Indiji. Rašid Rida, istaknuti selefijski teolog rođen u Siriji i sa sjedištem u [[Egipat|Egiptu]], bio je poznat kao preporoditelj [[hadis|proučavanja hadisa]] u sunitskim sjemeništima i pionirski teoretičar [[islamska država|islamizma]] u modernom dobu.<ref>{{Cite book |last=Olidort |first=Jacob |title=In Defense of Tradition: Muḥammad Nāșir AL-Dīn El-Albānī and the Salafī Method |publisher=Princeton University |year=2015 |location=Princeton, NJ, U.S.A |pages=52–62 |chapter=A New Curriculum: Rashīd Rida and Traditionalist Salafism |quote="Rashīd Rida presented these core ideas of Traditionalist Salafism, especially the purported interest in ḥadīth of the early generations of Muslims, as a remedy for correcting Islamic practice and belief during his time."}}</ref> Tokom 1922. i 1923. godine, Rida je objavio seriju članaka u utjecajnom časopisu ''[[El-Manar (časopis)|El-Manar]]'' pod naslovom "''[[Hilafet ili vrhovni imamat (knjiga)|Hilafet ili vrhovni imamat]]''". U ovoj visoko utjecajnoj raspravi, Rida se zalaže za obnovu hilafeta pod vodstvom [[Fakih|islamskih pravnika]] i predlaže gradualističke mjere obrazovanja, reformacije i pročišćavanja kroz napore ''[[selefizam|selefijskih]]'' reformskih pokreta širom svijeta.<ref name="Willis 2010 711–732">{{Cite journal |last=Willis |first=John |date=2010 |title=Debating the Caliphate: Islam and Nation in the Work of Rašid Rida and Ebu-l-Kelam Azad |url=https://www.jstor.org/stable/25762122 |journal=The International History Review |volume=32 |issue=4 |pages=711–732 |doi=10.1080/07075332.2010.534609 |jstor=25762122 |s2cid=153982399 |issn=0707-5332 |access-date=7 May 2023 |archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015041/https://www.jstor.org/stable/25762122 |url-status=live }}</ref> Sejid Rašid Rida posjetio je Indiju 1912. godine te je bio impresioniran sjemeništima [[Darul ulum Deoband]] i [[Darul ulum nedvetul-ulema|Nadwatul Ulama]].<ref>{{Cite web |last=Allāh |first='Abd |date=29 February 2012 |title=Shaykh Rašid Rida on Dar al-'Ulum Deoband |url=https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |access-date=7 May 2022 |website=Friends of Deoband|archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015044/https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |url-status=live }}</ref> Ta su sjemeništa nosila naslijeđe [[Sejid Ahmed Barelvi|Sejida Ahmada Shahida]] i njegovog predmodernog islamskog emirata.<ref>B. Metcalf, "Islamic Revival in British India: Deoband, 1860–1900", str. 50–60, Princeton University Press (1982).</ref> U [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]], [[Pokret za hilafet]] (1919–24) nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pod vodstvom [[Ševket Ali (političar)|Shaukata Alija]], Maulane [[Muhamed Ali Džauhar|Mohammada Alija Jauhara]], [[Hakim Adžmal Kan|Hakima Ajmala Khana]] i [[Ebu-l-Kelam Azad|Maulane Azada]], počeo je biti primjer težnji južnoazijskih muslimana za [[hilafet]]om. === Antivesternizacija === {{Further|Antizapadnjačko raspoloženje}} Otuđenje muslimana od zapadnih načina, uključujući i zapadne političke načine.<ref>{{cite web |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120528231208/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |url-status=dead |archive-date=28 May 2012 |title=From the article on westernization in Oxford Islamic Studies Online |publisher=Oxfordislamicstudies.com |access-date=21 April 2012}}</ref> * Sjećanje u muslimanskim društvima na mnoge vijekove "kulturnog i institucionalnog uspjeha" islamske civilizacije koje je stvorilo "intenzivan otpor prema alternativnom 'civilizacijskom poretku'", kao što je zapadna civilizacija.<ref>Fuller, E., ''The Future of Political Islam'', (2003), str. 15</ref> * Blizina jezgre muslimanskog svijeta Evropi i kršćanstvu gdje je on prvo osvajao, a zatim bio osvojen. [[El-Endeluz|Iberija]] u osmom vijeku, [[Krstaški ratovi]] koji su započeli u jedanaestom vijeku, zatim stoljećima [[Osmansko Carstvo]], svi su bili polja rata između Evrope i islama.<ref>''Islam and the Myth of Confrontation'', Fred Halliday; (2003) str. 108</ref> :Prema riječima [[Bernard Lewis|Bernarda Lewisa]]: :<blockquote>Gotovo hiljadu godina, od prvog iskrcavanja Maura u Španiji do druge turske opsade Beča, Evropa je bila pod stalnom prijetnjom islama. U ranim stoljećima bila je to dvostruka prijetnja – ne samo invazije i osvajanja, već i preobraćenja i asimilacije. Gotovo sve osim najistočnijih pokrajina islamskog carstva oduzeto je kršćanskim vladarima, a velika većina prvih muslimana zapadno od Irana i Arabije bili su obraćenici iz kršćanstva... Njihov gubitak je bio teško pogođen i pojačao je strah da slična sudbina čeka i Evropu.<ref>Lewis, Bernard, ''Islam and the West'' Oxford University Press, str. 13, (1993)</ref></blockquote> Za islamiste je primarna prijetnja Zapada više kulturna nego politička ili ekonomska. Kulturna zavisnost lišava čovjeka vjere i identiteta te tako uništava islam i islamsku zajednicu (''[[ummet]]'') daleko efikasnije nego politička vladavina.<ref name="Haddad/Esposito1">Haddad/Esposito str. xvi</ref> === Snaga politike identiteta === Islamizam opisuje Graham E. Fuller kao dio [[politika identiteta|politike identiteta]], tačnije vjerski orijentiranog nacionalizma koji je nastao u Trećem svijetu u sedamdesetim godinama dvadesetog vijeka: "[[hinduistički nacionalizam|hinduizam u preporodu]] u Indiji, [[vjerski cionizam]] u Izraelu, [[Uzroci građanskog rata u Šri Lanki|militantni budizam u Šri Lanki]], oživljeni [[nacionalizam Sika|sikhski nacionalizam]] u regiji [[Pandžab (regija)|Pandžab]], '[[teologija oslobođenja]]' [[katoličanstvo|katoličanstva]] u Latinskoj Americi i islamizam u muslimanskom svijetu."<ref>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), str. 70–71</ref> === Antikomunistički stavovi === {{Further|Antikomunizam}} Do kasnih šezdesetih godina dvadesetog vijeka, nesovjetske zemlje sa muslimanskom većinom izborile su svoju nezavisnost te su imale tendenciju da potpadnu pod jedan od dva hladnoratovska bloka – s "Naserovim Egiptom, baasističkom Sirijom i Irakom, Libijom Moamera Gadafija, Alžirom pod Ahmedom Ben Bellom i Houarijem Boumedienneom, [[Južni Jemen|Južnim Jemenom]] i Sukarnovom Indonezijom" usklađenim sa Moskvom.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 46</ref> Svjesni bliske povezanosti stanovništva sa islamom, "školski udžbenici šezdesetih godina u ovim zemljama trudili su se da uvjere djecu da je socijalizam jednostavno pravilno shvaćen islam."<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 47</ref> [[Olivier Roy]] piše da je "neuspjeh 'arapskog socijalističkog' modela ... ostavio prostor za pojavu novih protestnih ideologija u dekonstruisanim društvima ..."<ref name=ORFPI1994:52>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 52</ref> Gilles Kepel primjećuje da, kada je kolaps cijena nafte doveo do široko rasprostranjenih nasilnih i destruktivnih nereda od strane urbane sirotinje u Alžiru 1988. godine, ono što se moglo činiti kao prirodno otvaranje za ljevicu, umjesto toga bio je početak velikih pobjeda za islamističku stranku [[Islamski front spasa]] (FIS). Razlog za to je što su korupcija i ekonomska disfunkcija politika vladajuće stranke [[socijalizam Trećeg svijeta|socijalizma Trećeg svijeta]] (FNL) "u velikoj mjeri diskreditirali" rječnik socijalizma.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 160–1</ref> U [[postkolonijalizam|postkolonijalnoj]] eri mnogim državama s muslimanskom većinom, poput Indonezije, Egipta, Sirije i Iraka, vladali su autoritarni režimi u kojima su decenijama često kontinuirano dominirali isti pojedinci ili njihovi kadrovi. Istovremeno, vojska je igrala značajnu ulogu u odlukama vlasti u mnogim od tih država ([[Duboka država u Turskoj|prevelika uloga vojske]] mogla se vidjeti i u demokratskoj Turskoj).<ref name="Wi">''The History of the Modern Middle East'' by William L. Cleveland and Martin Bunton, 2008, str. 371.</ref> Autoritarni režimi, podržani vojskom, poduzeli su dodatne mjere kako bi ućutkali ljevičarske opozicijske snage, često uz pomoć stranih sila. Ućutkivanje ljevičarske opozicije lišilo je mase kanala za izražavanje svojih ekonomskih pritužbi i frustracija zbog nedostatka demokratskih procesa.<ref name="Wi"/> Zbog toga su u [[Posthladnoratovska era|posthladnoratovskoj eri]] islamistički pokreti zasnovani na civilnom društvu, poput Muslimanskog bratstva, bili jedine organizacije sposobne da pruže puteve za protest.<ref name="Wi"/> Ta dinamika ponovila se nakon što su države prošle kroz [[demokratizacija|demokratsku tranziciju]]. U Indoneziji su određene sekularne političke stranke doprinijele donošenju vjerskih podzakonskih akata kako bi se suprotstavile popularnosti islamističke opozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |title=Political parties clash over šerijat-based bylaws |work=The Jakarta Post |access-date=6 March 2021 |archive-date=11 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411130737/https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |url-status=live }}</ref> U Egiptu, tokom kratkog perioda [[Predsjednički izbori u Egiptu 2012.|demokratskog eksperimenta]], Muslimansko bratstvo je preuzelo zamah tako što je bilo najkohezivniji politički pokret među opozicijom.<ref>The Unbreakable Muslim Brotherhood: Grim Prospects for a Liberal Egypt, by [[Eric Trager]], ''Foreign Affairs'', 2011.</ref> == Utjecaj == [[Datoteka:Tahar Djaout 1980.jpg|mini|Alžirskog [[sekularizam|sekularističkog]] novinara [[Tahar Djaout|Tahara Djaouta]] ubila je [[Oružana islamska grupa Alžira]] 1993. godine.]] Malo posmatrača osporava ogroman utjecaj islamizma unutar [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref name="murphy-160">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (c. 2002), p. 160</ref><ref name="cook">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000)</ref><ref name="murphy-161">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'', Scribner, (c. 2002), p. 161</ref> Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], politički pokreti zasnovani na liberalnoj ideologiji slobodnog izražavanja i demokratske vladavine predvodili su opoziciju u drugim dijelovima svijeta, poput Latinske Amerike, istočne Evrope i mnogih dijelova Azije. Međutim, "jednostavna je činjenica da politički islam trenutno vlada [približno 2002–2003] kao najmoćnija ideološka sila širom današnjeg muslimanskog svijeta".<ref>Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), p. 67</ref><ref>Referring to the success of radical transnational Islamism and specifically the party [[Hizb ut-Tahrir]], [[Zeyno Baran]] writes that "all religions have radicals, but in contemporary Islam the radicals have become the mainstream, and the moderates are pushed to the sides of the debate." (source: {{cite web |last1=Baran |first1=Zeyno |url=http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam'sPoliticalInsurgency.pdf |title=Hizb ut-Tahrir: Islam's Political Insurgency |publisher=Nixon Center |date=December 2004 |access-date=30 March 2016 |page=13 |ref=ZBHTIPI2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210214407/http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam%27sPoliticalInsurgency.pdf |archive-date=10 December 2015 |url-status=dead }})</ref> Snaga islamizma također proizlazi iz snage [[religioznost|religioznosti]] općenito u muslimanskom svijetu. U poređenju s drugim društvima širom svijeta, "ono što je zapanjujuće u islamskom svijetu jeste da [...] se čini da je u njega najmanje prodrla [[ireligioznost]]".<ref name="cook-43"/> Tamo gdje drugi narodi mogu tražiti odgovore od fizičkih ili društvenih nauka u oblastima za koje su njihovi preci smatrali da ih je najbolje prepustiti svetim spisima, u muslimanskom svijetu religija je postala sveobuhvatnija, a ne manje obuhvatna, jer su "u posljednjih nekoliko decenija upravo fundamentalisti sve više predstavljali vrhunac" muslimanske kulture.<ref name="cook-43">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000), p.42-3</ref> Godine 2009., njemačka novinarka Sonja Zekri opisala je islamiste u Egiptu i drugim muslimanskim zemljama kao "izuzetno utjecajne. [...] Oni određuju kako će se neko oblačiti, šta će jesti. U tim oblastima, oni su nevjerovatno uspješni. [...] Čak i ako islamisti nikada ne dođu na vlast, oni su transformirali svoje zemlje."<ref name="qantara">{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |author-link=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Politički islamisti opisani su kao oni koji se "takmiče na demokratskom javnom trgu u mjestima poput [[Turska|Turske]], [[Tunis]]a, [[Malezija|Malezije]] i [[Indonezija|Indonezije]]".<ref>Farr, Thomas F. "Islam's Way to Freedom", ''First Things'', November 2008, pp. 24–28 [26]</ref> == Vrste == Islamizam nije jedinstven pokret i poprima različite oblike te obuhvata širok raspon strategija i taktika prema vlastima koje su na pozicijama – "uništenje, opozicija, kolaboracija, ravnodušnost"<ref name=ORFPI1994:24/> – ne zato (ili ne samo zato) zbog razlika u mišljenjima, već zato što varira kako se okolnosti mijenjaju.<ref name=ORFPI1994:109>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 109</ref><ref name="Valbjørn-POMEPS"/><sup>p.&nbsp;54</sup> Umjereni i reformistički islamisti koji prihvataju demokratski proces i djeluju unutar njega uključuju stranke poput tuniskog [[Pokret Ennahda|Pokreta Ennahda]]. Neki islamisti mogu biti vjerski [[populizam|populisti]] ili krajnja desnica.<ref name="k356">{{cite journal | last1=Barton | first1=Greg | last2=Yilmaz | first2=Ihsan | last3=Morieson | first3=Nicholas | title=Religious and Pro-Violence Populism in Indonesia: The Rise and Fall of a Far-Right Islamist Civilisationist Movement | journal=Religions | volume=12 | issue=6 | date=29 May 2021 | issn=2077-1444 | doi=10.3390/rel12060397 | doi-access=free | page=397}}</ref> Pakistanski [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Džemat-e-islami]] u osnovi je društveno-politička i "[[avangardna stranka]]" koja djeluje unutar pakistanskog demokratskog političkog procesa, ali je također stjecao politički utjecaj putem vojnih državnih udara u prošlosti.<ref name=ORFPI1994:24/> Druge islamističke grupe, poput [[Hezbollah]]a u [[Liban]]u i [[Hamas]]a u [[Palestina|Palestini]], tvrde da učestvuju u demokratskom i političkom procesu, kao i u oružanim napadima putem svojih moćnih paravojnih krila. [[Džihadizam|Džihadističke]] organizacije poput [[El-Kaida|el-Kaide]] i [[Egipatski islamski džihad|Egipatskog islamskog džihada]], kao i grupe poput [[talibani|talibana]], u potpunosti odbacuju demokratiju, smatrajući je oblikom ''[[kufur|kufra]]'' (nevjerstva), i pozivaju na [[ofanzivni džihad]] na vjerskoj osnovi. Još jedna velika podjela unutar islamizma postoji između onoga što je [[Graham E. Fuller]] opisao kao ''konzervativne'' "čuvare tradicije" ([[selefizam|selefije]], poput onih u [[vehabizam|vehabijskom]] pokretu) i ''revolucionarnu'' "avangardu promjene i islamske reforme", čije je središte [[Muslimansko bratstvo]].<ref name="Fuller, 2003 pp. 194">Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), pp. 194–95</ref> [[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]] tvrdi da je "[[suniti|sunitski]] [[panislamizam]] doživio značajan pomak u drugoj polovini dvadesetog vijeka" kada je pokret Muslimansko bratstvo, sa svojim fokusom na islamizaciju [[panarabizam|panarabizma]], zasjenjen [[selefizam|selefijskim]] pokretom, s njegovim naglaskom na "šerijatu, a ne na izgradnji islamskih institucija".<ref>Roy, Olivier, ''The Politics of Chaos in the Middle East'', Columbia University Press, (2008), pp. 92–93</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] (počevši od 2011. godine), Roy je opisao islamizam kao "sve više međuzavisan" s demokratijom u većem dijelu [[Arapski svijet|arapskog muslimanskog svijeta]], tako da "nijedno sada ne može preživjeti bez drugog." Iako sama islamistička politička kultura možda nije demokratska, islamistima su potrebni demokratski izbori kako bi održali svoj legitimitet. Istovremeno, njihova popularnost je tolika da se nijedna vlada koja isključuje glavne islamističke grupe ne može nazvati demokratskom.<ref name="foreignpolicy1"/> Tvrdeći da su razlike između "radikalnog i umjerenog" ili "nasilnog i miroljubivog" islamizma bile "previše pojednostavljene", približno 2017. godine, naučnik Morten Valbjørn predložio je ove "znatno sofisticiranije tipologije" islamizma:<ref name="Valbjørn-POMEPS">{{cite web |last1=Valbjørn |first1=Morten |title=Bringing the 'Other Islamists' back in: Sunni and Shia Islamism(s) in a sectarianized new Middle East |url=https://pomeps.org/bringing-the-other-islamists-back-in-sunni-and-shia-islamisms-in-a-sectarianized-new-middle-east |website=POMEPS, Project on Middle East Political Science |publisher=Elliott School of International Affairs |access-date=27 January 2023 |date=c. 2017}}</ref> {{blockquote| * otporni / revolucionarni / reformistički islamizam,<ref name="Robinson, 2007">Robinson, Glenn E. (2007). "The battle for Iraq: Islamic insurgencies in comparative perspective". Third World Quarterly, vol. 28, no. 2, pp. 261–273.</ref> * islah-ihvanistički / džihadsko-ihvanistički / islah-selefijski / džihadsko-selefijski islamizam,<ref name="Utvik, 2011">Utvik, Bjørn Olav (2011). Islamismen, Oslo: Unipub.</ref> * reformistički / revolucionarni / društveni / duhovni islamizam,<ref name="Yavuz, 2003">Yavuz, M. Hakan (2003). Islamic Political Identity in Turkey, Oxford: Oxford University Press.</ref> * islamizam Trećeg svijeta / neo-islamizam Trećeg svijeta,<ref name="Strindberg and Wärn, 2005">Strindberg, Anders & Mats Wärn (2005). "Realities of Resistance: Hizballah, the Palestinian rejectionists, and el-Qa'ida compared". Journal of Palestine Studies, vol. 34, no. 3, pp. 23–41.</ref> * statistički / nestatistički islamizam,<ref name="Volpi-and-Stein-2015">Volpi, Frédéric & Ewan Stein (2015). "Islamism and the state after the Arab uprisings: Between people power and state power". Democratization, vol. 22, no. 2, pp. 276–293.</ref> * selefijsko-džihadistički / ihvanistički islamizam,<ref name="Lynch, 2010">Lynch, Marc (2010). "Islam Divided Between 'Salafi-jihad' and the 'Ikhwan'". Studies in Conflict & Terrorism, vol. 33, no. 6, pp. 467–487.</ref> ili * mejnstrim / iredentistički džihadistički / doktrinarni džihadistički islamizam.<ref name="Gerges, 2005">Gerges, Fawaz (2005). The Far Enemy : why jihad went global, Cambridge: Cambridge University Press.</ref>}} === Umjereni i reformistički islamizam === {{See also|Islamska demokratija}} Tokom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog vijeka, glavni umjereni islamistički pokreti poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] i Ennahde bili su isključeni iz demokratskog političkog učešća. Barem djelimično iz tog razloga, islamisti su pokušali svrgnuti vladu u [[Alžirski građanski rat|Alžirskom građanskom ratu]] (1991–2002) i vodili su [[terorizam u Egiptu|terorističku kampanju u Egiptu]] tokom devedesetih. Ti pokušaji su slomljeni i u dvadeset prvom vijeku islamisti su se sve više okretali nenasilnim metodama,<ref name="Is">{{cite journal |url=http://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |title=The Key to Arab Reform: Moderate Islamists |journal=Carnegie Endowment for Peace |pages=2 |access-date=4 December 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004005113/https://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |url-status=live }}</ref> a "umjereni islamisti" sada čine većinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Ham"/><ref name="Fuller, 2003 pp. 194"/><ref name="Om">Moussalli, Ahmad S. ''Islamic democracy and pluralism''. from Safi, Omid. ''Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism''. Oneworld Publications, 1 April 2003.</ref> Među nekim islamistima, demokratija je usklađena s islamom pomoću ''[[šura|šure]]'' (konsultacije). Tradicija po kojoj se vladar konsultuje smatra se [[sunet|sunetom]] islamskog poslanika [[Muhamed|Muhameda]],<ref name="Om"/><ref>{{cite web|url=http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|title=The Shura Principle in Islam – by Sadek Sulaiman|website=alhewar.com|access-date=4 December 2017|archive-date=24 July 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190724034351/http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|url-status=live}}</ref><ref>Esposito, J. & Voll, J., 2001, Islam and Democracy, ''Humanities'', Volume 22, Issue 6</ref> (''Medžlis aš-šura'' je uobičajen naziv za zakonodavna tijela u islamskim zemljama). Među različitim ciljevima, strategijama i ishodima "umjerenih islamističkih pokreta" jeste formalno napuštanje njihove prvobitne vizije provođenja ''[[šerijat]]a'' (također nazvano [[postislamizam]]) – što je učinio [[Pokret Ennahda]] u Tunisu<ref>{{Cite news|url=https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|title=Ennahda is "Leaving" Political Islam|date=20 May 2016|work=Wilson Center|access-date=23 August 2017|archive-date=24 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824012939/https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|url-status=live}}</ref> i [[Stranka prosperitetne pravde]] (PKS) u Indoneziji.<ref name="Al">El-Hamdi, Ridho. (2017). ''Moving towards a Normalised Path: Political Islam in Contemporary Indonesia''. JURNAL STUDI PEMERINTAHAN (JOURNAL OF GOVERNMENT & POLITICS). Vol. 8 No. 1, February 2017. p. 53, 56–57, 62.</ref> Drugi, poput Nacionalnog kongresa Sudana, uveli su šerijat uz podršku bogatih, konzervativnih država (prvenstveno Saudijske Arabije).<ref name="Human Rights Watch Report">{{cite web |url=https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |work=Human Rights Watch Report |date=November 1994 |volume=6 |issue=9 |title=SUDAN: "IN THE NAME OF GOD", Repression Continues in Northern Sudan |access-date=2 December 2016 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005172932/https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |url-status=live }}</ref><ref name="Fuller, Graham E. 2003 p. 108">Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 108</ref> Prema jednoj teoriji – "uključivanje-umjerenost" – međuzavisnost političkog ishoda sa strategijom znači da što islamisti postaju umjereniji, to je vjerovatnije da će biti politički uključeni (ili nesputani); i što je vlada susretljivija, to islamisti postaju manje "ekstremni".<ref>Pahwa, Sumita (2016). ''Pathways of Islamist adaptation: the Egyptian Muslim Brothers' lessons for inclusion moderation theory''. Democratization, Volume 24, 2017 – Issue 6. pp. 1066–1084.</ref> Prototip usklađivanja islamističkih načela u okvirima moderne države bio je "[[Turski model (politika)|turski model]]", zasnovan na očiglednom uspjehu vladavine turske [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] (AKP) predvođene [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepom Tayyipom Erdoğanom]].<ref>{{cite web |url=http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |title=Can the Turkish Model Gain Traction in the New Middle East? |author1=Sinan Ülgen |author2=Marwan Muasher |author3=Thomas de Waal |author4=Thomas Carothers |work=[[Carnegie Endowment for International Peace]] |date=19 December 2011 |access-date=4 December 2017 |archive-date=30 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181130043236/http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |url-status=dead }}</ref> Turski model se, međutim, "urušio" nakon [[Protesti u Turskoj 2013.|čistke i kršenja demokratskih načela od strane Erdoğanovog režima]].<ref name=surreal>{{cite journal|last=de Bellaigue|first=Christopher|title=Turkey: 'Surreal, Menacing…Pompous'|journal=New York Review of Books|date=19 December 2013|url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|access-date=12 December 2013|archive-date=17 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150717145313/http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|url-status=live}}</ref><ref name="NYT-23-7-16">{{cite news|last1=Akyol|first1=Mustafa|title=Who Was Behind the Coup Attempt in Turkey?|url=https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220103/https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-date=3 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|access-date=23 July 2016|work=The New York Times|date=22 July 2016}}{{cbignore}}</ref> Kritičari tog koncepta – koji uključuju i islamiste koji odbacuju demokratiju i antiislamiste – smatraju da su islamističke težnje u osnovi nekompatibilne s demokratskim načelima. === Selefijski pokret === {{Main|Selefizam}} [[Datoteka:Ansar Dine Rebels - VOA.jpg|mini|Grupa [[Ansar Dine]], selefijska islamistička grupa koja je djelovala između 2012. i 2017. godine, nastojala je nametnuti apsolutni [[šerijat]] širom [[Mali]]ja.]] Savremeni [[selefizam|selefijski pokret]] ponekad se opisuje kao vrsta islamizma, a ponekad kao drugačija škola islama,<ref name=ORFPI1994:35>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 35</ref> na primjer kao "faza između fundamentalizma i islamizma".<ref name=ORFPI1994:31>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 31</ref> Prvobitno reformistički pokret Džemaluddina el-Afganija, Muhameda Abduhua i Rašida Rize (Rašid Rida), koji je odbacio [[marabutizam]] (sufizam), uspostavljene škole [[fikh]]a i zahtijevao individualno tumačenje (''[[idžtihad]]'') Kur'ana i [[sunet]]a;<ref name=ORFPI1994:32-33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 32-33</ref> evoluirao je u pokret koji je prigrlio konzervativne doktrine srednjovjekovnog [[hanbelijski mezheb|hanbelijskog]] teologa [[Ibn Tejmije|Ibn Tejmijje]]. Iako sve selefije vjeruju da islam pokriva svaki aspekt života, da se šerijatski zakon mora temeljito provoditi i da se hilafet mora ponovo stvoriti kako bi vladao muslimanskim svijetom, oni se razlikuju po strategijama i prioritetima, koji uglavnom spadaju u tri grupe: * "[[Politički kvijetizam u islamu|Kvijetistička]]" škola zagovara islamizaciju kroz propovijedanje, obrazovanje masa o [[šerijat]]u i "pročišćavanje" vjerskih praksi, ignorišući pritom vladu. * Aktivistički (ili ''haraki'') [[selefijski islamizam|selefijski aktivizam]] podstiče političko učešće – suprotstavljanje vladinim kreditima s kamatama ili normalizaciji odnosa s Izraelom itd. Od 2013. godine, ova škola čini većinu selefizma.<ref name=jof>George Joffé, ''Islamist Radicalisation in Europe and the Middle East: Reassessing the Causes of Terrorism'', p. 317. London: [[I.B. Tauris]], 2013.</ref> Selefijske političke stranke u [[Muslimanski svijet|muslimanskom svijetu]] uključuju egipatsku [[Stranka El-Nour|Stranku El-Nour]], jemensku [[Stranka El-Islah (Jemen)|Stranku El-Islah]] i bahreinsko [[El-Asalah|Društvo El-Asalah]]. * [[Selefijski džihadizam]] (pogledajte ispod) inspirisan je ideologijom [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]] ([[Kutbizam|kutbizam]], pogledajte ispod) i smatra sekularne institucije neprijateljem islama, zagovarajući revoluciju kako bi se utro put za uspostavljanje novog [[hilafet]]a.<ref name="Mo">Mohie-Eldin, Fatima. ''The Evolution of Salafism: A History of Salafi Doctrine''. El-Noor, Fall 2015. pp. 44–47.</ref> {{anchor|Militant Islamism}} === Militantni islamizam i džihadizam === {{main|Džihadizam}} {{see also|Islamski terorizam|Islamski ekstremizam}} ==== Kutbizam ==== {{main|Kutbizam}} [[Kutbizam]] se odnosi na [[džihadizam|džihadističku]] ideologiju koju je formulirao [[Sejid Kutb]] (utjecajna ličnost [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u [[Egipat|Egiptu]] tokom pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog vijeka). Kutbizam je tvrdio ne samo da je šerijat suštinski za islam, već da, s obzirom na to da nije na snazi, islam zapravo nije ni postojao u muslimanskom svijetu, koji se nalazio u ''džahilijetu'' (stanju predislamskog neznanja). Kako bi se ispravila ta situacija, on je poticao na dvostruki napad: 1) propovijedanje radi preobraćenja i 2) džihad radi prisilnog eliminisanja "struktura" ''džahilijeta''.<ref>''Muslim extremism in Egypt: the prophet and pharaoh'' by Gilles Kepel, pp. 55–6</ref> Odbrambeni džihad protiv ''džahilijetskih'' muslimanskih vlada ne bi bio dovoljan. "Istina i laž ne mogu koegzistirati na ovoj Zemlji", pa je bio potreban ofanzivni džihad da bi se ''džahilijet'' eliminisao ne samo iz islamske domovine već i s lica Zemlje.<ref name="SOAGE-2009-192">{{cite journal |last1=SOAGE |first1=ANA BELÉN |title=Islamism and Modernity: The Political Thought of Sejid Kutb |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |date=June 2009 |volume=10 |issue=2 |page=192 |doi=10.1080/14690760903119092 |s2cid=144071957 |url=https://www.researchgate.net/publication/232945375 |access-date=9 March 2021}}</ref> Uz to, bila bi potrebna i budnost protiv zapadnih i jevrejskih zavjera protiv islama.<ref name="carlisle.army.mil">{{cite journal |url=http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism | archive-url=https://web.archive.org/web/20170211205245/http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |archive-date=11 February 2017 |author=Dale C. Eikmeier |journal=[[Parameters (journal)|Parameters]] |date=Spring 2007 |pages=85–98}}</ref><ref name="Ha">{{cite web |author=Hassan, Hassan |date=13 June 2016 |url=https://carnegieendowment.org/research/2016/12/the-sectarianism-of-the-islamic-state-ideologicel-roots-and-political-context?lang=en |title=The Sectarianism of the Islamic State: Ideological Roots and Political Context |work=Carnegie Endowment for Peace |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191029150445/https://carnegieendowment.org/2016/06/13/sectarianism-of-islamic-state-ideologicel-roots-and-political-context-pub-63746 |url-status=live }}</ref> Iako je Kutb pogubljen prije nego što je uspio u potpunosti artikulisati svoju ideologiju,<ref name="Ke">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 31</ref> njegove ideje su se širile i nadograđivale od strane kasnijih generacija, među kojima su bili [[Abdulah Jusuf Azam]] i [[Ayman el-Zawahiri]], koji je bio učenik Kutbovog brata [[Muhamed Kutb|Muhameda Kutba]], a kasnije je postao mentor [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]].<ref>Sageman, Marc, ''Understanding Terror Networks'', University of Pennsylvania Press, 2004, p. 63</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|access-date=26 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref> El-Zawahiri je pomogao u prenošenju priča o "čistoći Kutbovog karaktera" i progonu koji je pretrpio, te je odigrao veliku ulogu u normalizaciji ofanzivnog džihada među Kutbovim sljedbenicima.<ref>Wright, ''Looming Tower'', 2006, p. 32-59</ref> ==== Selefijski džihadizam ==== {{Main|Selefijski džihadizam}} [[Selefijski džihadizam]] ili revolucionarni selefizam<ref>{{Cite journal |last1=Amghar |last2=Cavatorta |first1=Samir |first2=Francesco |date=17 March 2023 |title=Salafism in the contemporary age: Wiktorowicz revisited |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |journal=Contemporary Islam |volume=17 |issue=2 |doi=10.1007/s11562-023-00524-x |via=Springer |page=3 |access-date=7 May 2023 |archive-date=8 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230508090448/https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> postao je istaknut tokom osamdesetih godina dvadesetog vijeka kada su [[Osama bin Laden]] i hiljade drugih militantnih muslimana došli iz cijelog muslimanskog svijeta kako bi se ujedinili protiv [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetskog Saveza nakon što je on izvršio invaziju na Afganistan]].<ref name="By"/><ref name="deneoux">Deneoux, Guilain (June 2002). "The Forgotten Swamp: Navigating Political Islam". ''Middle East Policy''. pp. 69–71."</ref><ref name="BLivesey">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |title=The Salafist movement by Bruce Livesey |publisher=PBS Frontline |date=2005 |access-date=24 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628202818/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |archive-date=28 June 2011 |url-status=live}}</ref><ref name=Kramer2003>{{cite journal |url=http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |title=Coming to Terms: Fundamentalists or Islamists? |author=Kramer, Martin |journal=[[Middle East Quarterly]] |date=Spring 2003 |volume=X |issue=2 |pages=65–77 |quote=French academics have put the term into academic circulation as 'jihadist-Salafism.' The qualifier of Salafism—an historical reference to the precursor of these movements—will inevitably be stripped away in popular usage. |access-date=15 April 2014 |archive-date=1 January 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101195913/http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |url-status=live }}</ref> Lokalni afganistanski muslimani ([[Mudžahedin|mudžahedini]]) proglasili su džihad protiv Sovjeta i pomognuti su [[Operacija Ciklon|finansijskom, logističkom i vojnom podrškom]] od strane [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i Sjedinjenih Američkih Država, ali nakon što su sovjetske snage napustile Afganistan, to finansiranje i interes Amerike i Saudijske Arabije su prestali. Međunarodni dobrovoljci (koje je prvobitno organizovao [[Abdullah Azzam]]), trijumfovali su u pobjedi, daleko od umjerenog utjecaja doma i porodice, usred radikaliziranog utjecaja drugih militanata.<ref name=kepel-orig /> Želeći iskoristiti finansijsku, logističku i vojnu mrežu koja je bila razvijena<ref name="By">{{cite web |author=Byman, Daniel L |author2=Williams, Jennifer R. |date=24 February 2015 |url=https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |title=ISIS vs. Al Qaeda: Jihadism's global civil war |work=Brookings |access-date=4 December 2017 |archive-date=21 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220921200819/https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |url-status=live }}</ref> nastojali su nastaviti s vođenjem džihada i na drugim mjestima.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.219-220</ref> Njihove nove mete, međutim, uključivale su Sjedinjene Američke Države – finansijera mudžahedina, ali "percipiranog kao najvećeg neprijatelja vjere", te vlade većinski muslimanskih država – percipirane kao otpadnike od islama.<ref name=jihad-220>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.220</ref><ref name="kepel-orig">"Jihadist-Salafism" is introduced by Gilles Kepel, ''Jihad: The Trail of Political Islam'' (Harvard: Harvard University Press, 2002) pp. 219–222</ref> Selefijsko-džihadistička ideologija kombinovala je doslovna i tradicionalna tumačenja svetih spisa selefija, s promicanjem i vođenjem džihada protiv vojnih i [[terorizam|civilnih ciljeva]] u težnji za uspostavljanjem [[islamska država|islamske države]] i konačno novog [[hilafet]]a.<ref name=kepel-orig/><ref name="deneoux"/><ref name="Ha"/><ref>{{cite web |url=http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |title=القطبية الإخوانية والسرورية قاعدة مناهج السلفية التكفيرية | archive-url=https://web.archive.org/web/20171205043603/http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |archive-date=5 December 2017 |work=el-Arab Online}}</ref>{{NoteTag|As such, Salafi Jihadism envisions the Islamist goals akin to that of Salafism instead of the traditional Islamism exemplified by the mid-20th century Muslim Brotherhood, which is considered by Salafi Jihadis as excessively moderate and lacking in literal interpretations of the scriptures.<ref name="KepelJihad">{{cite book |url = https://books.google.com/books?id=OLvTNk75hUoC |title = Jihad |access-date=24 October 2014 |isbn=978-1845112578 |last1=Kepel |first1= Gilles |last2 = Roberts |first2 = Anthony F. |year=2006 |publisher = Bloomsbury Publishing PLC }}</ref>}} Ostale karakteristike tog pokreta uključuju formalni proces polaganja ''[[Bej'a|bej'e]]'' (zakletve na vjernost) vođi (''emiru''), što je inspirisano [[hadis]]ima i ranom muslimanskom praksom i uključeno u vehabijsko učenje;<ref name="wright-12-12-16">{{cite magazine |last=Wright |first=Robin |title=AFTER THE ISLAMIC STATE |magazine=The New Yorker |date=12 December 2016 |url=http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |access-date=9 December 2016 |archive-date=7 December 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161207140827/http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |url-status=live }}</ref> kao i koncepte "bliskog neprijatelja" (vlade većinski muslimanskih država) i "dalekog neprijatelja" (Sjedinjene Američke Države i druge zapadne države). (Termin "bliski neprijatelj" skovao je [[Muhamed Abdul-Selam Feredž]], koji je vodio atentat na [[Anvar el-Sadat|Envera es-Sadata]] s [[Egipatski islamski džihad|Egipatskim islamskim džihadom]] (EIJ) 1981. godine.)<ref name="No">{{cite web |author=Noah, Timothy |date=26 February 2009 |url=http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |title=The Near-Enemy Theory |work=Slate |access-date=4 December 2017 |archive-date=26 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180726041454/http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |url-status=live }}</ref> Termin "daleki neprijatelj" uvela je [[El-Kaida|el-Kaida]] i formalno ga proglasila metom napada 1996. godine.<ref name="No"/><ref>{{cite web |url=https://www.thenationalnews.com/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |title=Al Qaeda grows as its leaders focus on the 'near enemy' |work=The National |date=30 August 2013 |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200929145114/https://www.thenational.ae/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |url-status=live }}</ref> Ideologija je doživjela svoj uspon tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka kada je muslimanski svijet doživio brojne geopolitičke krize,<ref name="By" /> posebno [[Alžirski građanski rat]] (1991–2002), [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) i [[Prvi čečenski rat]] (1994–1996). Unutar tih sukoba, politički islam često je djelovao kao mobilišući faktor za lokalne zaraćene strane, koje su zahtijevale finansijsku, logističku i vojnu podršku od el-Kaide, u zamjenu za aktivno širenje te ideologije.<ref name="By" /> Nakon [[Bombardovanja američkih ambasada 1998.|bombardovanja američkih ambasada 1998. godine]], [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]] (2001.), [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|invazije na Afganistan pod vodstvom SAD-a]] (2001.) i invazije na [[Rat u Iraku|Irak]] (2003.), selefijski džihadizam izgubio je svoj zamah, bivši razoren američkim antiterorističkim operacijama, što je kulminiralo [[Smrt Osame bin Ladena|bin Ladenovom smrću]] 2011. godine.<ref name="By" /> Nakon Arapskog proljeća (2011.) i kasnijeg [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]] (od 2011. do danas), ostaci franšize el-Kaide u Iraku obnovili su svoj kapacitet, brzo se razvivši u [[Islamska država|Islamsku državu]] Iraka i Levanta, šireći svoj utjecaj kroz zone sukoba u [[Regija MENA|regiji MENA]] i širom planete. Selefijski džihadizam čini manjinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Economist27Jun15">{{cite news |title=Salafism: Politics and the puritanical |url=https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |access-date=29 June 2015 |newspaper=[[The Economist]] |date=27 June 2015 |archive-date=28 June 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628193924/http://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |url-status=live }}</ref> === Šiitski islamizam === {{Main|Islamistički šiizam}} Iako je većina istraživanja i izvještavanja o islamizmu ili političkom islamu bila usmjerena na sunitske islamističke pokrete,{{NoteTag|"The study of Islamist movements has often implicitly meant the study of ''Sunni'' Islamist movements. ... the majority of studies [of Islamism] concern various forms of Sunni Islamism, whereas the "Other Islamists" – different kinds of Shia Islamist groups – have received far less attention ... ."<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} islamizam postoji i u [[Dvanaestoimamci|dvanaestoimamskom]] [[šiizam|šiitskom islamu]] (drugoj po veličini grani islama koja čini približno 10% svih muslimana.{{NoteTag|85% of Shi'a Muslims, who make up 10–15% of Muslims}}). Islamistički šiizam, poznat i kao šiitski islamizam, prvenstveno je, ali ne isključivo, {{NoteTag| Shia Islamist groups exist outside of the ideology of the Islamic Republic – the [[Muhamed Baqir el-Sadr]] and the [[Islamic Dawa Party]] in Iraqi, for example).<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} povezan s mišlju ajatolaha [[Ruholah Homeini|Ruholaha Homeinija]], s [[Iranska revolucija|Islamističkom revolucijom]] koju je predvodio, [[Historija Islamske Republike Iran|Islamskom Republikom Iran]] koju je osnovao, te s vjersko-političkim aktivnostima i resursima te republike. U poređenju sa gore navedenim "Vrste" islamizma, [[Homeinizam|homeinizam]] se razlikuje od [[vehabizam|vehabizma]] (koji ne smatra šiizam istinski islamskim), [[selefizam|selefizma]] (kako ortodoksnog tako i džihadističkog – šiiti ne smatraju neke od najistaknutijih [[selef (islam)|selefa]] dostojnim oponašanja) i reformističkog islamizma (Islamska Republika pogubila je više od 3.400 političkih neistomišljenika između juna 1981. i marta 1982. godine u procesu konsolidacije vlasti).<ref name=":1">{{Cite web |last=Rastyad Collective |title=Rastyad: online database concerning the 1981 Massacre in Iran |url=https://rastyad.com/en/home_en/ |access-date=25 August 2022 |website=Rastyad.com|archive-date=12 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220812190357/https://rastyad.com/en/home_en/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Amsterdam |first=Universiteit van |date=21 June 2022 |title=Onderzoekers lanceren online database over de grootste massamoord uit de Iraanse geschiedenis |url=https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |access-date=25 August 2022 |website=Universiteit van Amsterdam |language=nl |archive-date=25 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220925121545/https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |url-status=live }}</ref> Homeini i njegovi sljedbenici pomogli su u prevođenju djela Mevdudija i Kutba na perzijski jezik i bili su pod njihovim utjecajem, ali su se njihovi stavovi razlikovali od njihovih i stavova drugih sunitskih islamista po tome što su bili "više ljevičarski i više klerikalni":<ref name=ORFPI1994:2/> * više ljevičarski u propagandnoj kampanji koja je prethodila revoluciji, naglašavajući eksploataciju siromašnih od strane bogatih i muslimana od strane imperijalizma;<ref name=KEA1993:30>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.30</ref>{{NoteTag|In addition to offering Iran a direct channel for engaging in the politics of the Arab-Israeli conflict, Hezbollah's military and political influence gained increasing importance, particularly as the organization's position became more uncertain following the death of Ayatollah Khomeini in June 1989.<ref>Ranstorp, ''Hizb'allah in Lebanon'', (1997) pp. 103, 126</ref> The radicalism had also come from attempts by Khomeini to counter the attraction of socialism/Marxism to the young with an Islamic version of radical populist, class struggle rhetoric and imagery.<ref name=KEA1993:31>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.31</ref><ref name=KEA1993:47>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.47</ref> Early radical government policies were later abandoned by the Islamic Republic.}} * više klerikalni u novoj postrevolucionarnoj državi, gdje su klerici imali kontrolu nad polugama vlasti ([[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]], [[Vijeće čuvara (Iran)|Vijeće čuvara]] itd., pod konceptom ''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''.{{NoteTag|Official histories and propaganda celebrated clerics (and never secular figures like [[Mohammad Mosaddegh]]) as the protectors of Islam and Iran against Imperialism and royal despotism.<ref name=KEA1993:25-26>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.25-26</ref>}}). Homeini je bio "radikalni" islamista,<ref name=ORFPI1994:36>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.36</ref> poput Kutba, a za razliku od Mevdudija. Vjerovao je da stranci, Jevreji i njihovi agenti kuju zavjeru "da nas drže nazadnima, da nas drže u našem sadašnjem jadnom stanju".<ref name=IaR1981:34>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.34</ref> Oni koji su sebe nazivali muslimanima, ali su bili sekularni i naklonjeni vesternizaciji, nisu bili samo korumpirani ili zavedeni, već "agenti" zapadnih vlada, koji su pomagali u "pljačkanju" muslimanskih zemalja kao dio dugoročne zavjere protiv islama.<ref name="Khomeini (1981), p. 54">Khomeini (1981), p. 54</ref> Samo je vladavina islamskog pravnika, koji provodi šerijatsko pravo, stajala između te gnusote i pravde, i nije mogla čekati mirnu, postepenu tranziciju. Dužnost muslimana je da "unište" "sve tragove" bilo koje druge vrste vladavine osim istinske islamske uprave jer su to "sistemi [[kufur|nevjerstva]]".<ref name=IaR1981:48>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.48</ref> "Problematične" grupe koje uzrokuju "korupciju u muslimanskom društvu" i štete "islamu i islamskoj državi" treba eliminisati baš kao što je [[Muhamed]] eliminisao Jevreje plemena [[Benu Kurejza|Benu Kurejze]].<ref name=IaR1981:89>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.89</ref> Islamska revolucija za uspostavljanje "oblika vladavine koji želi islam" neće se završiti sa jednom islamskom državom u Iranu. Kada ta vlada "nastane, nijedna od vlada koje sada postoje u svijetu" neće joj se "moći oduprijeti"; one će "sve kapitulirati".<ref name=IaR1981:122>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p. 122</ref> ==== Vladajući islamski pravnik ==== [[Homeinizam|Homeinijev oblik islamizma]] bio je posebno jedinstven u svijetu jer je u potpunosti pomeo stari režim, stvorio novi režim s novim ustavom, novim institucijama i novim konceptom upravljanja (''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''). Kao historijski događaj, promijenio je militantni islam od teme ograničenog utjecaja i interesa u temu s kojom su rijetki, bilo unutar ili izvan [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]], bili neupoznati.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 106</ref> Kako ga je prvobitno opisao u predavanjima svojim studentima, sistem "[[Islamska vlada (knjiga)|islamske vlade]]" bio je takav da će vodeći islamski pravnik provoditi šerijatski zakon – zakon koji "ima apsolutni autoritet nad svim pojedincima i islamskom vladom".<ref>Khomeini, ''Islamic Government'', 1981: p.56</ref> Pravnik se ne bi birao, a zakonodavno tijelo ne bi bilo potrebno jer je božanski zakon zahtijevao vladavinu pravnika, a "ne postoji nijedna tema u ljudskom životu za koju islam nije pružio uputstvo i uspostavio normu".<ref>Khomeini, Islamic Government, 1981: p.29-30, also p.44</ref> Bez tog sistema vladali bi nepravda, korupcija, rasipanje, eksploatacija i grijeh, a islam bi propadao. Taj plan otkriven je njegovim studentima i vjerskoj zajednici, ali nije bio široko publiciran.<ref>Abrahamian, ''Iran between two revolutions'', 1982: p.478-9</ref> Ustav Islamske Republike, napisan nakon revolucije, uključivao je zakonodavno tijelo i predsjednika, ali je cijelu vladu nadgledao "[[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]]" (pravnik čuvar). Islamistički šiizam bio je presudan za razvoj islamizma širom svijeta jer je iranski režim pokušao izvesti svoju revoluciju.<ref name="halliday">{{cite book |chapter=Revolution and World Politics |author=Fred Halliday |author-link=Fred Halliday |date=1999 |isbn=0-8223-2464-4 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |title=Internationalism in Practice: Export of Revolution |pages=94–132 |publisher=Duke University Press |access-date=22 March 2023 |archive-date=2 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502221543/https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |url-status=live }}</ref> Iako je islamistička ideologija prvobitno uvezena iz Muslimanskog bratstva, odnosi između Muslimanskog bratstva i Islamske Republike Iran pogoršali su se zbog iranskog učešća u Građanskom ratu u Siriji.<ref>{{Cite web|last=Persia|first=Track|date=15 June 2019|title=The historical relationship between the Iranian theocracy and Muslim Brothers in Egypt|url=https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|access-date=17 June 2021|website=Track Persia|quote="Syrian war has been a turning point in the relations between the Iranian regime and the Muslim Brotherhood organisation, excluding its branches in Turkey and Hamas. Some of the Muslim Brothers have shown support to Syrian opposition groups against the dictatorship of the Syrian President Bashar el-Asad, Iran's close ally."|archive-date=30 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210530235155/https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|url-status=dead}}</ref> Međutim, većinski [[Usulije|usulijski šiizam]] odbacuje ideju o islamističkoj državi u periodu [[Okultacija (islam)|okultacije Skrivenog Imama]].<ref name="Ghobadzadeh 1005–1027">{{Cite journal|last=Ghobadzadeh|first=Naser|date=December 2013|title=Religious secularity: A vision for revisionist political Islam|url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|journal=Philosophy & Social Criticism|volume=39|issue=10|pages=1005–1027|doi=10.1177/0191453713507014|s2cid=145583418|issn=0191-4537|access-date=4 May 2022|archive-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225200500/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> ==== Šiizam i Iran ==== Dvanaestoimamski šiitski muslimani žive uglavnom u otprilike pola tuceta zemalja raštrkanih po Bliskom istoku i južnoj Aziji.{{NoteTag| forming majorities in the countries of Iran, Iraq, Bahrain, Azerbaijan,<ref name="Samadov-EAN-2022">{{cite news |last1=Samadov |first1=Bahruz |title=Will new Azerbaijani Islamist movement share the fate of its predecessors? |url=https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |access-date=27 January 2023 |agency=Eurasia Net |date=18 July 2022 |archive-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231106203650/https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |url-status=live }}</ref> and substantial minorities in Afghanistan, India, Kuwait, Lebanon, Pakistan, Qatar, Syria, Saudi Arabia and the United Arab Emirates.<ref name="BBC">{{cite web |title=Sunnis and Shia: Islam's ancient schism |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |publisher=BBC News |access-date=27 January 2023 |date=4 January 2016 |archive-date=11 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231011083116/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |url-status=live }}</ref>}} Islamska Republika Iran postala je "de facto lider"<ref name="Bokhari-2013">{{cite book |last1=Bokhari |first1=Kamran |last2=Senzai |first2=Farid |title=Political Islam in the Age of Democratization |date=2013 |publisher=Palgrave Macmillan |page=abstract |doi=10.1057/9781137313492_9 |isbn=9781137313492 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |access-date=27 January 2023 |archive-date=27 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230127220152/https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |url-status=live }}</ref> šiitskog svijeta zahvaljujući tome što je najveća država sa šiitskom većinom, što ima dugu historiju nacionalne kohezije i šiitske vladavine, što je mjesto prve i "jedine istinske"<ref name=ORFPI1994:168>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 168</ref> [[Iranska revolucija|islamističke revolucije]] (pogledajte odjeljak o historiji ispod) te što ima finansijske resurse velikog izvoznika nafte. Utjecaj Irana proširio se na kulturno-geografsko područje "iranoarapskog šiizma", uspostavljajući iransku regionalnu moć,{{NoteTag|" ... the revolutionary Shiite movement, it is the only one to have taken power by way of a true Islamic revolution; it has therefore become identified with the Iranian state, which used it as an instrument in its strategy for gaining regional power, even though the multiplicity of Shiite groups reflects local particularities (in Lebanon, Afghanistan, or Iraq) as much as it does the factional struggles of Tehran."<ref name=ORFPI1994:2>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 2</ref>}} podržavajući "šiitske milicije i stranke izvan svojih granica",<ref name="BBC"/>{{NoteTag|In the words of pro-Islamic Republic book by Jon Armajani: "Iran's government has attempted to align itself with Shia Muslims in various countries, such as Iraq and Lebanon, [it] ... has attempted to religiously nourish and politically mobilize those Shias as a matter of principle, not only because of the Iranian government's desires to protect Iran from external threats."<ref name="ARMAJANI-2020">{{cite book |last1=ARMAJANI |first1=Jon |title=Shia Islam and Politics Iran, Iraq, and Lebanon |date=2020 |publisher=Lexington Books |page=abstract |url=https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |access-date=27 January 2023 |archive-date=31 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230131072639/https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |url-status=live }}</ref>}} te ispreplićući pomoć svojim šiitima s njihovom "iranizacijom".<ref name=ORFPI1994:168/> Šiitski islamizam u Iranu bio je pod utjecajem sunitskih islamista i njihovih organizacija,<ref>{{Cite journal |last=Farhosh-van Loon |first=Diede |date=2016 |title=The Fusion of Mysticism and Politics in Khomeini's Quatrains |url=https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |journal=International Journal of Persian Literature |volume=1 |issue=1 |pages=59–88 |doi=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |jstor=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |issn=2376-5739 |access-date=5 June 2022 |archive-date=28 May 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220528095630/https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |url-status=live }}</ref>{{sfn|Khalaji|2009}} posebno [[Rašid Rida|Sejida Rashida Ride]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28"/> [[Hasan el-Bana|Hassana el-Banne]] (osnivača organizacije [[Muslimansko bratstvo]]),{{sfn|Khalaji|2009}} [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],<ref>{{Citation|title=Shaykh al Fawzān Warns Against The Books of Sejid Quṭb {{!}} Shaykh Ṣāliḥ al Fawzān| date=2 May 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|access-date=22 April 2021|archive-date=22 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422085022/https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|url-status=live}}</ref> [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Abula A'la Mevdudija]],<ref name="Fuller-Future-120"/> ali je također opisan kao "različit" od islamizma sunitskog Muslimanskog bratstva, te je "više ljevičarski i više klerikalni",<ref name=ORFPI1994:2/> sa vlastitim historijskim utjecajima: ==== Historijske ličnosti ==== * [[Šejh]] [[Fazlulah Nuri]], klerik na dvoru dinastije Kadžar i vođa antikonstitucionalista tokom [[Perzijska ustavna revolucija|Perzijske ustavne revolucije od 1905. do 1911. godine]],<ref name="HERMANN-2013-430">{{cite journal |last1=HERMANN |first1=DENIS |title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement |journal=Middle Eastern Studies |date=May 2013 |volume=49 |issue=3 |pages=430–453 |doi=10.1080/00263206.2013.783828 |jstor=23471080 |s2cid=143672216 |url=https://www.jstor.org/stable/23471080 |access-date=20 April 2023 |archive-date=5 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230305220832/https://www.jstor.org/stable/23471080 |url-status=live }}</ref> koji je proglasio novi ustav suprotnim šerijatskom zakonu.<ref>Donzel, Emeri "van" (1994). ''Islamic Desk Reference''. ISBN 90-04-09738-4. pp. 285–286</ref> * [[Nevab Safavi]], student teologije koji je osnovao ''[[Fadajani islama|Fadajan-e islam]]'', nastojeći pročistiti islam u Iranu ubijanjem 'korumpiranih pojedinaca', tj. određenih vodećih intelektualnih i političkih ličnosti (uključujući bivšeg i tadašnjeg premijera).<ref name="Taheri, 1985 p.98">Taheri, ''The Spirit of Allah'', (1985), p. 98</ref> Nakon što je vlada slomila grupu, preživjeli članovi navodno su izabrali ajatolaha Homeinija za novog duhovnog vođu.<ref name=Moin-224>Moin, ''Khomeini'' (2000), p. 224</ref><ref name=Taheri-187>Taheri, Amir, ''Spirit of Allah : Khomeini and the Islamic Revolution '', Adler and Adler c1985, p. 187</ref> * [[Ali Šarijati|Ali šerijatti]], neklerikalni "socijalistički šiit" koji je usvojio marksističke ideje u Francuskoj i imao znatan utjecaj na mlade Irance putem svog propovijedanja da [[Husejn ibn Ali|imam Husein]] nije bio samo sveta ličnost već originalni potlačeni (''mazlum''), a njegov ubica, sunitski Emevijski hilafet, "analog" tome kako je šah ugnjetavao moderni iranski narod.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, pp. 107–8</ref> * [[Muhamed Bakir el-Sadr]], šiitski islamski učenjak u Iraku koji je kritikovao marksizam, socijalizam i kapitalizam te je pomogao u vođenju šiitske opozicije Baasističkom režimu Sadama Huseina prije nego što su ga oni pogubili. * [[Mahmud Talegani]], ajatolah i Homeinijev savremenik, bio je više ljevičarski nastrojen, tolerantniji i naklonjeniji demokratiji, ali manje utjecajan, iako je još uvijek imao znatan broj sljedbenika. Zbačen je s revolucionarnog rukovodećeg položaja<ref>Mackay, ''Iranians'', (1998), p. 291</ref> nakon što je upozorio da će se revolucionarno vodstvo "vratiti despotizmu".<ref>Keddie, ''Modern Iran'', (2006), p. 245</ref> == Objašnjenja za rast i popularnost islamizma == === Sociološka, ekonomska i politička === Neki zapadni politolozi smatraju nepromjenjivo društveno-ekonomsko stanje u muslimanskom svijetu glavnim faktorom. Olivier Roy smatra da "su društveno-ekonomske stvarnosti koje su održavale islamistički val još uvijek tu i da se neće promijeniti: siromaštvo, iskorijenjenost, krize vrijednosti i identiteta, propadanje obrazovnih sistema, opozicija Sjever-Jug i problem integracije imigranata u društva domaćina".<ref name=ORFPI1994:27>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 27</ref> ==== Humanitarni rad ==== Islamistički pokreti, poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]], "dobro su poznati po pružanju skloništa, obrazovne pomoći, besplatnih ili jeftinih medicinskih klinika, stambene pomoći studentima izvan grada, studentskih savjetodavnih grupa, olakšavanju jeftinih masovnih ceremonija vjenčanja kako bi se izbjegli izuzetno skupi zahtjevi za mirazom, po pružanju pravne pomoći, sportskih objekata i ženskih grupa." Sve se to vrlo povoljno može usporediti s nekompetentnim, neefikasnim ili nemarnim vladama čija je posvećenost socijalnoj pravdi ograničena na retoriku.<ref name=Fuller-Future-28>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 28</ref> ==== Ekonomska stagnacija ==== [[Arapski svijet]] – izvorno srce muslimanskog svijeta – pogođen je [[ekonomska stagnacija|ekonomskom stagnacijom]]. Naprimjer, procijenjeno je da je sredinom devedesetih godina dvadesetog vijeka izvoz [[Finska|Finske]], zemlje s pet miliona stanovnika, premašio izvoz cijelog arapskog svijeta od 260 miliona, isključujući prihode od nafte.<ref>''Commentary'', "Defeating the Oil Weapon", September 2002</ref> ==== Sociologija ruralne migracije ==== [[Demografska tranzicija]] (uzrokovana vremenskim jazom između smanjenja stope smrtnosti zbog medicinskog napretka i smanjenja stope fertiliteta) dovodi do rasta stanovništva koji premašuje mogućnosti obezbjeđivanja stanovanja, zapošljavanja, javnog prijevoza, kanalizacije i vode. U kombinaciji s ekonomskom stagnacijom, stvorene su [[urbana aglomeracija|urbane aglomeracije]] u Kairu, Istanbulu, Teheranu, [[Karači]]ju, [[Daka|Daki]] i [[Džakarta|Džakarti]], svaka s više od dvanaest miliona stanovnika, od kojih su milioni mladi i nezaposleni ili nedovoljno zaposleni.<ref name=Fuller-Future-68>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 68</ref> Takva demografija, otuđena od [[vesternizacija|vesterniziranih]] načina urbane elite, ali iskorijenjena iz udobnosti i pasivnijih tradicija sela iz kojih je potekla, razumljivo je povoljno naklonjena islamskom sistemu koji obećava bolji svijet<ref>Kepel, Gilles, ''Muslim extremism in Egypt: the prophet and Pharaoh'', Berkeley: University of California Press, (c2003), p. 218</ref> – ideologiji koja pruža "emocionalno poznatu osnovu za grupni identitet, solidarnost i isključenje; prihvatljivu osnovu za legitimitet i autoritet; odmah razumljivu formulaciju principa i za kritiku sadašnjosti i za program za budućnost."<ref>Lewis, Bernard, ''The Crisis of Islam: Holy War and Unholy Terror'', (2003), p. 22</ref> Jedan američki antropolog u Iranu početkom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka (prije revolucije), upoređujući "stabilno selo s novim urbanim sirotinjskim kvartom", otkrio je da su tamo gdje su "seljani uzimali religiju sa zadrškom, pa čak i ismijavali gostujuće propovjednike", stanovnici sirotinjskih kvartova – svi odreda nedavno razvlašteni seljaci – "koristili religiju kao zamjenu za svoje izgubljene zajednice, orijentisali društveni život oko džamije i sa žarom prihvatali učenja lokalnog mullahe."<ref>Goodell, 'The Elementary Structures of Political Life' (PhD dissertation, Columbia University, 1977); quoted in ''Iran Between Two Revolutions'' by Ervand Abrahamian, Princeton University Press, 1982 (p.426-84)</ref> [[Gilles Kepel]] također primjećuje da su se islamistički ustanci u Iranu i Alžiru, iako u razmaku od deset godina, poklopili s velikim brojem mladih koji su bili "prva generacija masovno naučena čitati i pisati, te su bili odvojeni od svojih ruralnih, nepismenih predaka kulturnim jazom koji je radikalna islamistička ideologija mogla iskoristiti". Njihovi "ruralni, nepismeni" roditelji bili su previše ukorijenjeni u tradiciji da bi se zanimali za islamizam, a njihova djeca su imala "veću vjerovatnoću da će dovesti u pitanje utopijske snove generacije iz sedamdesetih godina dvadesetog vijeka", ali su prigrlili revolucionarni politički islam.<ref name=Kepel-jihad-365>Kepel, ''Jihad'', p.365</ref> Olivier Roy također tvrdi da "nije slučajno što se Iranska revolucija dogodila upravo one godine kada je udio gradskog stanovništva u Iranu prešao granicu od 50%".<ref name=ORFPI1994:53>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 53</ref> i nudi statistiku kao podršku za druge zemlje (u Alžiru je 1990. godine stambeni prostor bio toliko pretrpan da je u prosjeku osam stanovnika živjelo u jednoj sobi, a 80% mladih od šesnaest do dvadeset devet godina i dalje je živjelo s roditeljima). "Stare klanske ili etničke solidarnosti, utjecaj starješina i porodična kontrola malo po malo blijede pred promjenama u društvenoj strukturi..."<ref name=ORFPI1994:54-5>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.54-5</ref> Ova teorija implicira da će pad nepismenosti i ruralne emigracije značiti i pad islamizma. == Geopolitika == === Državno sponzorstvo === ==== Saudijska Arabija ==== {{See also|Međunarodno širenje konzervativnog sunitskog islama}} Počevši od sredine sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, islamski preporod bio je finansiran izobiljem novca od saudijskog izvoza nafte.<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), pp. 69–75</ref> Desetine milijardi dolara "[[petroislam|petroislamske]]" darežljivosti dobijene od nedavno povećane cijene nafte finansirale su procijenjenih "90% troškova cijele vjere."<ref>Dawood el-Shirian, 'What Is Saudi Arabia Going to Do?' ''El-Hayat'', 19 May 2003</ref> Širom muslimanskog svijeta, vjerske institucije za ljude, kako mlade tako i stare, od dječijih [[medresa]] do visokih stipendija, primale su saudijska sredstva,<ref>Abou al Fadl, Khaled, ''The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists'', HarperSanFrancisco, 2005, pp. 48–64</ref> "knjige, studentske stipendije, istraživačke stipendije i džamije" (naprimjer, "više od hiljadu i pet stotina džamija izgrađeno je i plaćeno novcem dobijenim iz javnih saudijskih fondova u posljednjih pedeset godina"),<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), p. 72</ref> uz obuku u Kraljevini za propovjednike i učitelje koji su kasnije poučavali i radili na tim univerzitetima, u školama, džamijama itd.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 155</ref> Finansiranje se također koristilo za nagrađivanje novinara i akademika koji su slijedili saudijsko strogo tumačenje islama; a izgrađeni su i satelitski kampusi širom Egipta za [[Univerzitet El-Azhar]], najstariji i najutjecajniji islamski univerzitet na svijetu.<ref>Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (2002) p. 32</ref> Tumačenje islama koje je promovirano tim finansiranjem bio je strogi, konzervativni [[vehabizam]] zasnovan u Saudijskoj Arabiji ili [[selefizam]]. U svom najgrubljem obliku propovijedalo je da se muslimani ne bi trebali samo "uvijek suprotstavljati" nevjernicima "na svaki način", već bi ih trebali "mrziti zbog njihove religije... u ime Allaha", da je demokratija "odgovorna za sve užasne ratove dvadesetog vijeka", da su [[Šiizam|šiiti]] i drugi nevehabijski muslimani [[Otpadništvo u islamu|nevjernici]], itd.<ref>{{cite web |url=http://www.freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |title=Saudi Publications on Hate Ideology |archive-url=https://web.archive.org/web/20190505190440/https://freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |archive-date=5 May 2019 |date=January 2006}}</ref> Iako taj napor nikako nije preobratio sve, pa čak ni većinu muslimana na vehabijsko tumačenje islama, učinio je mnogo na potiskivanju umjerenijih lokalnih tumačenja, te je uspostavio saudijsko tumačenje islama kao "zlatni standard" religije u umovima nekih ili mnogih muslimana.<ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |title=An interview with Minister Mentor of Singapore, Lee Kuan Yew |publisher=Accessmylibrary.com |date=24 September 2004 |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090713151408/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |archive-date=13 July 2009 }}</ref> ==== Katar ==== {{Further|Muslimansko bratstvo}} Iako znatno manji Katar nije mogao obezbijediti isti nivo finansiranja kao Saudijska Arabija, on je također bio izvoznik nafte i sponzorisao je islamističke grupe. Katar je podržavao Muslimansko bratstvo u Egiptu čak i nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja režima Muslimanskog bratstva pod vodstvom Mohameda Morsija 2013. godine]], a katarski vladar šejh [[Tamim bin Hamad Al Thani]] osudio je državni udar.<ref name="Islam Hassan">{{cite journal|url=https://www.academia.edu/12696782|title=GCC's 2014 Crisis: Causes, Issues and Solutions|journal=Gulf Cooperation Council's Challenges and Prospects|author=Islam Hassan|date=31 March 2015|publisher=Al Jazeera Research Center|access-date=4 June 2015|archive-date=4 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150904020157/http://www.academia.edu/12696782/GCCs_2014_Crisis_Causes_Issues_and_Solutions|url-status=live}}</ref> U junu 2016. godine, [[Muhamed Morsi]] osuđen je na doživotni zatvor zbog odavanja državnih tajni Kataru.<ref>{{cite news|title=Mohammed Morsi: Egypt's former president given life in spying case|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|access-date=19 June 2016|publisher=BBC News|date=18 June 2016|archive-date=30 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830041331/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Hendawi|first1=Hamza|title=Egyptian court sentences 2 El-Jazeera employees to death|url=https://apnews.com/74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|access-date=30 September 2017|work=Associated Press News|date=18 June 2016|archive-date=30 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930181320/http://www.apnewsarchive.com/2016/Egyptian_court_sentences_2_El-Jazeera_employees_to_death/id-74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|url-status=live}}</ref> Katar je također podržao islamističke frakcije u Libiji, Siriji i Jemenu. U Libiji je Katar podržao islamiste s desetinama miliona dolara pomoći, vojnom obukom i "više od dvadeset hiljada tona oružja", kako prije tako i nakon pada Muamera Gadafija 2011. godine.<ref>{{Cite web|url=http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|title=The UAE and Qatar Wage a Proxy War in Libya|date=13 December 2015|website=International Policy Digest|access-date=9 June 2016|archive-date=1 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160701165508/http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|title=Tiny Kingdom's Huge Role in Libya Draws Concern|last1=Dagher|first1=Sam|date=17 October 2011|last2=Tripoli|first2=Charles Levinson in|newspaper=The Wall Street Journal|issn=0099-9660|last3=Doha|first3=Margaret Coker in|access-date=9 June 2016|archive-date=18 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818023842/http://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|url-status=live}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=How Qatar is funding the rise of Islamist extremists|last=Spencer|first=David Blair and Richard|website=Telegraph|date=20 September 2014 |access-date=9 June 2016}}{{cbignore}}</ref> Hamas, u Palestini, primio je znatnu finansijsku podršku, kao i diplomatsku pomoć.<ref>{{Cite magazine|url=https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|title=Qatar Is a U.S. Ally. They Also Knowingly Abet Terrorism. What's Going On?|last=Boghardt|first=Lori Plotkin|date=6 October 2014|magazine=New Republic|access-date=9 June 2016|archive-date=14 September 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210914045206/https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|url-status=live}}</ref><ref name=":3"/><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Israel lied about Isil soldiers entering Gaza to justify its siege, Hamas claims|newspaper=The Telegraph|date=15 May 2016|access-date=9 June 2016|last1=Lazareva|first1=Inna}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20051210145051/http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |url-status=usurped |archive-date=10 December 2005 |title=Dar Al Hayat |date=10 December 2005 }}</ref> ==== Pakistan ==== Pakistanska podrška islamizmu je složena, dugotrajna i višestruka politika ukorijenjena u naporima državno sponzorisane islamizacije. Iako zvanično osuđuje terorizam, Pakistan je optužen da koristi ekstremističke islamističke grupe za geopolitičku polugu u Afganistanu i Džamu i Kašmiru, što je dovelo do domaćih sigurnosnih izazova i globalne zabrinutosti.<ref>{{cite web |last=Haqqani |first=Husain |title=Islamism and the Pakistani State |url=https://www.hudson.org/national-security-defense/islamism-and-the-pakistani-state |website=Hudson Institute |date=2013-08-09 |access-date=2026-03-31}}</ref> ==== Zapadna podrška islamizmu tokom i nakon Hladnog rata ==== {{further|Teorija zelenog pojasa|Aktivnosti CIA-e u Afganistanu|Operacija Ciklon|Afganistanski mudžahedini}} [[Datoteka:Reagan sitting with people from the Afghanistan-Pakistan region in February 1983.jpg|mini|Predstavnici afganistanskih mudžahedina s [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom]] [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] 1983. godine.]] Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], posebno tokom pedesetih, šezdesetih i većeg dijela sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, Sjedinjene Američke Države i druge zemlje u [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] povremeno su pokušavale iskoristiti uspon islamske religioznosti usmjeravajući ga protiv sekularnih [[Ljevica (politika)|ljevičarskih]]/[[komunizam|komunističkih]]/[[nacionalizam|nacionalističkih]] pobunjenika i protivnika, a posebno protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i država [[Istočni blok|Istočnog bloka]], čija ideologija nije bila samo sekularna već i antireligijska. Godine 1957., američki predsjednik [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] i visoki zvaničnici američke vanjske politike složili su se oko politike korištenja komunističkog nedostatka religije protiv njih samih: "Trebali bismo učiniti sve što je moguće kako bismo naglasili aspekt '[[Džihad|svetog rata]]'" koji ima vrijednost na Bliskom istoku.<ref>Annie Jacobsen, "Surprise, Kill, Vanish: The Secret History of CIA Paramilitary Armies, Operators, and Assassins", (New York: Little, Brown and Company, 2019), p. 88</ref> Tokom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka i ponekad kasnije, ta je pomoć povremeno išla novonastalim islamistima i islamističkim grupama koje su se kasnije počele smatrati opasnim neprijateljima.<ref name=Berman/> Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara na pomoć muslimanskim afganistanskim [[Sovjetsko-afganistanski rat|mudžahedinima]], neprijateljima Sovjetskog Saveza, a neafganistanski [[Afganistanski Arapi|veterani]] rata (poput [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]]) vratili su se kući sa svojim prestižem, "iskustvom, ideologijom i oružjem", te su imali znatan utjecaj.<ref name=ForeignAffairsNovember2005>{{cite news|url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=Blowback Revisited |magazine=[[Foreign Affairs]] |author=[[Peter Bergen]], Alec Reynolds |date=November–December 2005 |access-date=9 November 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=29 November 2007 }}</ref> Iako je snažan protivnik postojanja Izraela, [[Hamas]], zvanično osnovan 1987. godine, vuče svoje korijene iz institucija i klerika koje je Izrael podržavao tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Izrael je tolerisao i podržavao islamističke pokrete u Gazi, s ličnostima poput [[Ahmed Jasin|Ahmeda Jasina]], jer ih je smatrao poželjnijim od sekularnog i tada moćnijeg [[Fatah|Fataha]] unutar [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]]-a.<ref name=wsj-24-1-09>{{cite news |url=https://www.wsj.com/articles/SB123275572295011847 |title=How Israel Helped to Spawn Hamas |first=Andrew |last=Higgins |date=24 January 2009 |work=The Wall Street Journal |archive-url=https://web.archive.org/web/20130115044159/http://online.wsj.com/article/SB123275572295011847.html|archive-date=15 January 2013|access-date=15 January 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |title=How Israel and the United States Helped to Bolster Hamas |date=26 January 2006 |publisher=Democracynow.org |access-date=18 August 2011 |archive-date=17 August 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110817150529/http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |url-status=live }}</ref> Egipatski predsjednik [[Anvar el-Sadat|Anwar Sadat]] – čije su politike uključivale otvaranje Egipta za zapadne investicije (''[[infitah]]''), prebacivanje savezništva Egipta sa Sovjetskog Saveza na Sjedinjene Američke Države i [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|sklapanje mira s Izraelom]] – oslobodio je islamiste iz zatvora i poželio dobrodošlicu prognanima u prešutnoj razmjeni za političku podršku u njegovoj borbi protiv ljevičara. Njegovo "podsticanje pojave islamističkog pokreta" navodno su "imitirali mnogi drugi muslimanski lideri u godinama koje su uslijedile".<ref>{{cite book |title=Jihad: the trail of political Islam |first=Gilles |last=Kepel |page=83}}</ref><ref>Kepel, Gilles, ''Muslim Extremism in Egypt'', chapter 5, "Vanguard of the Umma"</ref> Taj "džentlmenski sporazum" između Sadata i islamista propao je 1975. godine, ali ne prije nego što su islamisti u potpunosti počeli dominirati univerzitetskim studentskim unijama. Sadat je kasnije ubijen u atentatu, a tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka u Egiptu je formirana [[Terorizam u Egiptu|zastrašujuća pobuna]]. Francuska vlada je također navodno promovisala islamističke propovjednike "u nadi da će usmjeriti muslimanske energije u zone pobožnosti i milosrđa."<ref name=Berman>''Terror and Liberalism'' by Paul Berman, W.W. Norton and Company, 2003, p. 101.</ref> Zapadna podrška islamističkim grupama tokom [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]] često je proizilazila iz geopolitičke svrsishodnosti, pri čemu je podrška specifičnim, naizgled usklađenim islamističkim militantima protiv zajedničkih neprijatelja (kao u Iraku, Libiji i Siriji) ponekad rezultirala nenamjernim, dugoročnim jačanjem ekstremističkih prijetnji. Ta je strategija ponekad bila vođena savezima s arapskim državama u Zaljevu koje su podržavale vehabijske ideologije. [[Operacija Timber Sycamore]] bila je povjerljivi program pod vodstvom CIA-e za naoružavanje i obuku [[Sirijska opozicija|sirijskih pobunjenika]] s ciljem svrgavanja predsjednika [[Bašar el-Asad|Bašara el-Asada]]. Iako je cilj bio podrška "umjerenoj" opoziciji, program je patio od lošeg nadzora, što je rezultiralo protokom oružja i obuke ekstremističkim grupama, uključujući podružnice El-Kaide i ISIL-a.<ref>{{cite news |last=Mazzetti |first=Mark |last2=Apuzzo |first2=Matt |title=U.S. Relies Heavily on Saudi Money to Support Syrian Rebels |url=https://www.nytimes.com/2016/01/24/world/middleeast/us-relies-heavily-on-saudi-money-to-support-syrian-rebels.html |work=The New York Times |date=2016-01-23 |access-date=2026-03-31}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija islamizma}} Olivier Roy datira početak islamističkog pokreta "manje-više u 1940. godinu",<ref name=ORFPI1994:3>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 3</ref> a njegov razvoj se odvija "tokom pola vijeka".<ref name=ORFPI1994:3/> === Prethodni pokreti === Neki islamski revivalistički pokreti i vođe koji su prethodili islamizmu, ali s njim dijele određene karakteristike, uključuju: * [[Ahmed Sirhindi]] (~1564–1624) bio je u velikoj mjeri odgovoran za pročišćenje, ponovno potvrđivanje i obnovu konzervativnog ortodoksnog sunitskog islama u Indiji tokom drugog milenija islama.<ref>Massington, L., Radtke, B. Chittick, W.C., Jong, F. de., Lewisohn, L., Zarcone, Th., Ernst, C, Aubin, Françoise and J.O. Hunwick, "Taṣawwuf", in: Encyclopaedia of Islam, Second Edition, Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel, W.P. Heinrichs</ref><ref>Qamar-ul Huda (2003), Striving for Divine Union: Spiritual Exercises for Suhraward Sufis, RoutledgeCurzon, pp. 1–4.</ref><ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) p. 58. Quoting Aziz Ahmad, ''Studies in Islamic Culture in the Indian Environment'', Oxford University Press, (1964), p. 189</ref> * [[Ibn Taymiyyah]], sirijski islamski pravnik tokom 13. i 14. vijeka, argumentirao je protiv praksi kao što su proslava Muhamedovog rođendana i traženje pomoći na grobu Muhameda.<ref>Haque 1982, pp. 78–81.</ref> * [[Muhamed ibn Abd-el-Wahhab]], osnivač [[Vehabizam|vehabizma]], zagovarao je uklanjanje kasnijih religijskih dodataka poput obožavanja na grobovima. * [[Šah Valijulah]] iz Indije bio je preteča reformističkih islamista poput [[Muhamed Abdu|Muhameda Abduha]], [[Muhamed Iqbal|Muhameda Iqbala]] i [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]] u svom uvjerenju da postoji "stalna potreba za novim [[Idžtihad|idžtihadom]] kako muslimanska zajednica napreduje.<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) pp. 67–68.</ref> * [[Sejid Ahmed Barelvi]] bio je učenik i nasljednik sina Šaha Valijulaha koji je predvodio [[Džihadizam|džihadistički]] pokret i pokušao stvoriti islamsku državu zasnovanu na provođenju [[Šerijat|islamskog zakona]].<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982), p. 69</ref><ref name="Islamic Revival in British India">{{cite book|last=Metcalf|first=Barbara Daly|title=Islamic revival in British India : Deoband, 1860–1900|date=2002|publisher=Oxford Univ. Press|isbn=0195660498|edition=3rd impression.|location=New Delhi}}</ref> * [[Deobandi|Deobandski pokret]], osnovan nakon poraza [[Indijska pobuna 1857.|Indijske pobune]], oko 1867. godine, doveo je do uspostavljanja hiljada konzervativnih islamskih škola ili [[medresa]] širom današnje Indije, Pakistana i Bangladeša.<ref>''Islam and the Muslim World'', (2004) p. 374</ref> === Rana historija === Krajem 19. vijeka došlo je do raspada većeg dijela muslimanskog [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od nemuslimanskih evropskih kolonijalnih sila,<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), p. 85</ref> uprkos tome što je carstvo trošilo ogromne sume na zapadnu civilnu i vojnu tehnologiju kako bi se pokušalo modernizirati i takmičiti s nadirućim evropskim silama. U tom procesu Osmanlije su duboko utonule u dugove prema tim silama. Propovijedali su islamske alternative ovom ponižavajućem padu Jamal ed-din [[el-Afghani]] (1837–1897), [[Muhamed Abdu]] (1849–1905) i [[Rašid Rida]] (1865–1935).<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), pp. 93, 237–40, 249</ref><ref>''Encyclopedia of Islam and the Muslim World'', Macmillan Reference, 2004, v.2, p. 609</ref><ref>''The New Encyclopedia of Islam'' by Cyril Glasse, Rowman and Littlefield, 2001, p. 19</ref><ref>''The Oxford Dictionary of Islam'' by John L. Esposito, OUP, 2003, p. 275 </ref><ref>''Historical Dictionary of Islam'' by Ludwig W. Wadamed, Scarecrow Press, 2001, p. 233</ref> Abduhov učenik Rida široko se smatra jednim od "ideoloških praočeva" savremenog islamističkog pokreta,<ref>{{Cite book|last=Meleagrou-Hitchens|first=Alexander|url=https://extremism.gwu.edu/sites/g/files/zaxdzs2191/f/Salafism%2520in%2520America.pdf&ved=2ahUKEwj7wbq0oIjzAhWo4nMBHQUfAXMQFnoECA8QAQ&usg=AOvVaw1QqUsie74bpzia9SWtxRXB|title=Salafism in America|publisher=The George Washington University|year=2018|page=65}}{{Dead link|date=December 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> te je uz ranu selefiju [[Hassan el-Banna|Hasana el-Bannu]] i [[Mustafa el-Siba'i|Mustafu el-Siba'ija]] propovijedao da bi istinski islamsko društvo slijedilo šerijatski zakon, odbacilo [[Taklid|taklid]] (slijepo oponašanje ranijih autoriteta),<ref>''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'' by Caryle Murphy, p. 46</ref> i obnovilo [[Hilafet]].<ref name=ORFPI1994:33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 33</ref> ==== Sejid Rašid Rida ==== {{Također pogledajte|Rašid Rida#Islamic Political Theory|The Caliphate or the Supreme Imamate (book)|label 1=Islamske političke doktrine Rashida Ride}} [[Datoteka:RashidRida2 (cropped).jpg|mini|[[Rashid Rida|Sayyid Muhammad Rashid Rida]] ({{lang|ar|سيد رشيد رضا}}; 23. septembar 1865 – 22. august 1935).]] Sirijsko-egipatski islamski klerik Muhamed Rašid Rida bio je jedan od najranijih sunitskih učenjaka 20. vijeka koji je artikulirao moderni koncept [[Islamska država|islamske države]], utječući na [[Muslimansko bratstvo]] i druge sunitske islamističke pokrete. U svojoj utjecajnoj knjizi ''el-Khilafa aw el-Imama al-'Uzma'' ("''Hilafet ili vrhovni imamat''"), Rida je objasnio da bi društva koja se pravilno pokoravaju ''[[Šerijat|šerijatu]]'' bila uspješne alternative neredu i nepravdi i [[Kapitalizam|kapitalizma]] i [[Socijalizam|socijalizma]].<ref name="auto">{{Cite book|last=McHugo|first=John|title=A Concise History of the Arabs|publisher=The New Press|year=2013|isbn=978-1-59558-950-7|location=New York, N.Y. |page=287}}</ref> Ovim društvom vladao bi hilafet; vladajući [[Halifa|halifa]] (''khalifa'') upravljao bi putem ''[[Šura|šure]]'' (savjetovanja) i primjenjivao [[Šerijat]] (islamske zakone) u partnerstvu s islamskim pravnim klerom, koji bi koristio idžtihad za ažuriranje ''[[Fikh|fikha]]'' procjenom svetih tekstova.<ref>{{Cite book|last=Enayat|first=Hamid|title=Modern Islamic Political Thought: The Response of the Shi'i and SunnI Muslims to the Twentieth Century|publisher=The Macmillan Press Ltd|year=1982|isbn=978-0-333-27969-4|location=London|pages=69, 77}}</ref> S [[Hilafet|hilafetom]] koji pruža istinsku islamsku upravu, islamska civilizacija bi se revitalizirala, politička i pravna nezavisnost muslimanskog ''ummeta'' (zajednice muslimanskih vjernika) bila bi vraćena, a heretički utjecaji sufizma bili bi očišćeni iz islama.<ref>{{Cite book|last=C. Martin|first=Richard|title=Encyclopedia of Islam and the Muslim World, Second Edition|publisher=Gale Publishers|year=2016|isbn=978-0-02-866269-5|location=Farmington Hills, Michigan|page=1088|chapter=State and Government}}</ref> Ova doktrina postat će nacrt budućih islamističkih pokreta.<ref>{{Cite journal|last=Li|first=Ruiheng|year=2016|title=A Preliminary Study on the "Islamic State" Thought in Modern Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=10|issue=4|page=27|doi=10.1080/19370679.2016.12023291|doi-access=free}}</ref> ==== Muhamed Iqbal ==== {{Glavni|Muhamed Iqbal}} {{Također pogledajte|Teorija o dvije nacije}} [[Muhamed Iqbal]] bio je filozof, pjesnik i političar<ref name="aml.org.pk"/> u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]],<ref name="aml.org.pk"/><ref name="Iqbal Academy Pakistan">{{cite web|url=http://www.allamaiqbal.com/|title=Iqbal Academy Pakistan|access-date=25 October 2014|archive-date=21 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221223540/http://www.allamaiqbal.com/|url-status=dead}}</ref> široko smatran osobom koja je inspirisala [[Teorija o dvije nacije|islamski nacionalizam]] i [[Pakistanski pokret]] u Britanskoj Indiji.<ref name="aml.org.pk">{{cite web|url=http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|title=Allama Muhamed Iqbal Philosopher, Poet, and Political leader|publisher=Aml.Org.pk|access-date=2 March 2012|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305000639/http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|archive-date=5 March 2012}}</ref><ref name="goethezeitportal">{{cite web|author=Anil Bhatti |work=Yearbook of the Goethe Society of India |url=http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |title=Iqbal and Goethe |access-date=7 January 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081030083304/http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |archive-date=30 October 2008 }}</ref><ref name="rahnemaa01">{{cite journal |last=Rahnemaa |first=Saeed |title=Radical Islamism and Failed Developmentalism |journal=Third World Quarterly |volume=29 |issue=3 |pages=483–96 |doi=10.1080/01436590801931462 |year=2008 |s2cid=144880260 |url=https://zenodo.org/record/995659 |access-date=24 September 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004075512/https://zenodo.org/record/995659 |url-status=live }}</ref> Iqbal je izrazio strah da bi [[Sekularizam|sekularizam]] i sekularni [[Nacionalizam|nacionalizam]] mogli oslabiti duhovne temelje islama i muslimanskog društva, te da bi indijsko stanovništvo s [[Hinduizam|hinduističkom]] većinom moglo istisnuti muslimansko naslijeđe, kulturu i politički utjecaj. Godine 1930. Iqbal je iznio viziju nezavisne države za provincije s muslimanskom većinom u sjeverozapadnoj Indiji, što je inspirisalo Pakistanski pokret. Također je promovirao [[Panislamizam|panislamsko jedinstvo]] tokom svojih putovanja u Egipat, Afganistan, [[Mandatna Palestina|Palestinu]] i Siriju. Njegove ideje su kasnije utjecale na mnoge [[Reformizam|reformističke]] islamiste, npr. [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]], [[Abul Ala Mevdudi|Sejida Abula Alu Mevdudija]] i [[Ali šerijatti|Alija šerijattija]]. ==== Sejid Abul Ala Mevdudi ==== {{Glavni|Abul Ala Mevdudi}} {{Također pogledajte|Jamaat-e-Islami}} [[Abul Ala Mevdudi|Sejid Abul Ala Mevdudi]]<ref name="autogenerated5">{{cite web|url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|title=Maulana Mevdudi's Two-Nation Theory|publisher=Witness-pioneer.org|date=27 January 2012|access-date=21 April 2012|archive-date=10 November 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20011110145907/http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|url-status=live}}</ref><ref name="bonney1">{{cite book | quote=Mawdudi trained with two Deobandi ulama at the Fatihpuri mosque's seminary in Delhi and received his certificates to teach religious sciences (ijazahs) in 1926. |last=Bonney | first=R |title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden | publisher=Palgrave Macmillan | location=Hampshire |year=2004 | page=201}}</ref> bio je važna figura s početka dvadesetog vijeka u islamskom preporodu u Indiji, a potom, nakon nezavisnosti od Britanije, u Pakistanu. Mevdudi je bio islamistički ideolog i hanefijski sunitski učenjak aktivan u [[Hyderabad (država)|državi Hyderabad]] Deccan, a kasnije u [[Pakistan|Pakistanu]]. Mevdudi je rođen u klerikalnoj porodici i rano obrazovanje stekao je kod kuće. U dobi od jedanaest godina primljen je u javnu školu u [[Aurangabad (Maharashtra)|Aurangabadu]]. Godine 1919. pridružio se [[Khilafat pokret|pokretu Khilafat]] i približio se učenjacima iz deobandskog pokreta.{{sfn|Rahnema|2005|p=100}} Započeo je obrazovanje po sistemu ''[[Dars-i Nizami]]'' pod nadzorom deobandske škole u džamiji Fatihpuri u Delhiju.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Školovan kao pravnik, radio je kao novinar i stekao brojnu publiku svojim knjigama (prevedenim na mnoge jezike) koje su islam postavile u moderan kontekst. Njegovi spisi imali su dubok utjecaj na [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]]. Mevdudi je također osnovao stranku [[Jamaat-e-Islami Pakistan|Jamaat-e-Islami]] 1941. godine i ostao njen vođa do 1972. godine.{{sfn|Rahnema|2005|pp=104–110}} Godine 1925. napisao je knjigu o džihadu, [[Al Jihad fil Islam|''el-Jihad fil-Islam'']] ({{lang|ar|الجهاد في الاسلام}}), koja se može smatrati njegovim prvim doprinosom islamizmu.{{sfn|Rahnema|2005|p=102}} Mevdudi je vjerovao da muslimansko društvo ne može biti islamsko bez šerijata (utječući na Kutba i Homeinija) i uspostavljanja islamske države koja bi ga provodila.<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, "Political Theory of Islam", in Khurshid Ahmad, ed., ''Islam: Its Meaning and Message'' (London: Islamic Council of Europe, 1976), pp. 159–61.</ref> Država bi se zasnivala na principima: ''[[Tevhid|tevhid]]'' (jednost Boga), ''[[Risalah|risala]]'' (poslanstvo) i ''[[Hilafet|khilafa]]'' (hilafet).<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, ''Islamic Way of Life'' (Delhi: Markazi Maktaba Islami, 1967), p. 40</ref><ref>Esposito and Piscatori, "Democratization and Islam", pp. 436–37, 440</ref><ref>Esposito, ''The Islamic Threat'', pp. 125–26; Voll and Esposito, ''Islam and Democracy'', pp. 23–26.</ref><ref>{{cite web |author= Ebu-l-Ala el-Mevdudi |url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |title=The Process of Islamic Revolution |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908034259/http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |archive-date=8 September 2015 |date=1980}}</ref> Mevdudi nije bio zainteresiran za nasilnu revoluciju ili populističku politiku poput one u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], već je tražio postepenu promjenu u srcima i umovima pojedinaca od vrha društva prema dolje kroz obrazovni proces ili ''[[Da'wa|da'wah]]''.<ref>{{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Vali Reza|title=Mawdudi and the Making of Islamic Revivalism|date=1996|publisher=Oxford University Press|location=Oxford and New York |url=https://books.google.com/books?id=I07ykFUoKTUC&q=islam%20was%20a%20revolutionary%20ideology%20and%20a%20dynamic%20movement&pg=PA50 |ref=SVRN1996|page=77|isbn=978-0195357110}} </ref><ref>Mevdudi on social justice: "a man who owns a car can drive it; and those who do not own one should walk; and those who are crippled cannot walk but can hop along." (''Nizam el-Hayat fi el-Islam'', 1st ed., n.d. (Bayrut: Musassast el-Risalah, 1983), p. 54) See also ''Radical Islamic Fundamentalism: the Ideological and Political Discourse of Sejid Kutb'' by Ahmad S. Moussalli American University of Beirut, (1992)</ref> Mevdudi je vjerovao da je islam sveobuhvatan: "Sve u univerzumu je 'muslimansko' jer se pokorava Bogu podvrgavanjem Njegovim zakonima."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=7|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref> "Čovjek koji poriče Boga naziva se [[Kafir]] (onaj koji prikriva) jer on svojim nevjerovanjem prikriva ono što je inherentno njegovoj prirodi i pohranjeno u njegovoj vlastitoj duši."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=8|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref><ref name="towards-ICNA-1986">{{cite book |last1=Abul ʻAla Maudoodi |first1=Syed |title=Towards Understanding Islam |date=1986 |publisher=Islamic Circle of North America |url=https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything+in+the+universe+is+%27Muslim%27+for+it+obeys+God+by+submission+to+His+laws...+The+man+who+denies+God+is+called+%5B%5BKafir%5D%5D+(concealer)+because+he+conceals+by+his+disbelief+what+is+inherent+in+his+nature+and+embalmed+in+his+own+soul. |access-date=23 January 2023 |archive-date=2 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002215436/https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything%20in%20the%20universe%20is%20%27Muslim%27%20for%20it%20obeys%20God%20by%20submission%20to%20His%20laws...%20The%20man%20who%20denies%20God%20is%20called%20%5B%5BKafir%5D%5D%20%28concealer%29%20because%20he%20conceals%20by%20his%20disbelief%20what%20is%20inherent%20in%20his%20nature%20and%20embalmed%20in%20his%20own%20soul. |url-status=live }}</ref> ==== Muslimansko bratstvo ==== {{Glavni|Muslimansko bratstvo}} [[Datoteka:Hassan al-Banna - Al-Alam, V2, P 233.jpg|mini|[[Hasan al-Banna]]]] Gotovo istovremeno s Mevdudijem bilo je osnivanje Muslimanskog bratstva u Ismailiji u Egiptu 1928. godine od [[Hassan el-Banna|Hasana el-Banne]]. Njegova organizacija bila je vjerovatno prva, najveća i najutjecajnija moderna islamska politička/religijska organizacija. Pod motom "Kur'an je naš ustav",<ref>{{Cite book |url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |chapter=The Meaning of Islam |page=7 |title=The Message of the Teachings – Hasan el-Banna |access-date=23 January 2023 |archive-date=23 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |url-status=live }}</ref> tražila je islamski preporod kroz propovijedanje, ali i pružanjem osnovnih društvenih usluga uključujući škole, džamije i radionice. Poput Mevdudija, El-Banna je vjerovao u neophodnost vladavine zasnovane na šerijatskom zakonu koja bi se provodila postepeno i ubjeđivanjem, te u eliminaciju svakog zapadnog imperijalističkog utjecaja u muslimanskom svijetu.<ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2012 |title=A genealogical inquiry into early Islamism: the discourse of Hasan el-Banna |journal=Journal of Political Ideologies |volume=17 |issue=1 |pages=61–85 |doi=10.1080/13569317.2012.644986 |s2cid=144873457 |url=https://philpapers.org/rec/MURAGI |access-date=28 June 2019 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004093428/https://philpapers.org/rec/MURAGI |url-status=live }}</ref> Neki elementi Bratstva jesu učestvovali u nasilju, izvršivši atentat na egipatskog premijera [[Mahmoud El Nokrashy Pasha|Mahmouda Fahmyja El Nokrashyja]] 1948. godine. Osnivač MB-a [[Hassan el-Banna|El-Banna]] ubijen je iz odmazde tri mjeseca kasnije.<ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|title=Egypt, A Timeline of Recent Events|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-date=17 December 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217104055/http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|url-status=live}}</ref> Bratstvo je trpilo periodičnu represiju u Egiptu i zabranjivano je nekoliko puta, 1948. i nekoliko godina kasnije nakon sukoba s egipatskim predsjednikom [[Gamal Abdel Nasser|Gamalom Abdelom Nasserom]], koji je zatvorio hiljade članova na više godina. Bratstvo se proširilo na mnoge druge zemlje, posebno u [[Arapski svijet]]. U Egiptu je, uprkos periodičnoj represiji — godinama je opisivano kao "polulegalno"<ref>{{cite web|url=https://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |title=Free Republic. The day before, and after – It's been 25 years since the Islamist genie first went on the rampage |publisher=Fr.jpost.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111223182128/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archive-date=23 December 2011 }}</ref> — bilo jedina opoziciona grupa u Egiptu sposobna da istakne kandidate tokom izbora.<ref name="multiref1">{{cite web|url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Na [[Egipatski parlamentarni izbori 2011–2012.|egipatskim parlamentarnim izborima 2011–2012.]], političke stranke identificirane kao "islamističke" (stranka Bratstva [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranka slobode i pravde]], selefijska [[Stranka El-Nour]] i liberalna islamistička [[Stranka El-Wasat]]) osvojile su 75% ukupnih mjesta.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |title=Islamists Win 70% of Seats in the Egyptian Parliament |work=The New York Times |date=21 January 2012 |last1=Kirkpatrick |first1=David D. |access-date=27 February 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004105215/https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |url-status=live }}</ref> [[Muhamed Morsi]], kandidat stranke Muslimanskog bratstva, bio je prvi demokratski izabran predsjednik Egipta. Međutim, smijenjen je tokom [[Vojni udar u Egiptu 2013.|egipatskog državnog udara 2013. godine]], nakon masovnih protesta protiv onoga što je viđeno kao njegovi nedemokratski potezi. Danas je Muslimansko bratstvo označeno kao [[Spisak označenih terorističkih grupa|teroristička organizacija]] od [[Bahrein|Bahreina]], Rusije, [[Sirija|Sirije]], [[Egipat|Egipta]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. ==== Sejid Kutb (1906–1966) ==== {{Glavni|Milestones (knjiga)}} {{Također pogledajte|Sejid Kutb|Kutbizam}} [[Datoteka:Sayyid Qutb.jpg|mini|[[Sayyid Qutb]]|lijevo]] Kutb, vodeći član pokreta Muslimanskog bratstva, smatra se od nekih (Fawaz A. Gerges) "ocem osnivačem i vodećim teoretičarom" modernih džihadista, kao što je [[Osama bin Laden]].<ref>Fawaz A. Gerges, ''The Far Enemy: Why Jihad Went Global'' (Bronxville, N.Y.: Sarah Lawrence College) {{ISBN|978-0521791403}} prologue</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref><ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2014 |title=The Inclusive Dynamics of Islamic Universalism: From the Vantage Point of Sejid Kutb's Critical Philosophy |journal=Comparative Philosophy |volume=5 |issue=1 |pages=29–54 |doi=10.31979/2151-6014(2014).050106 |doi-access=free }}</ref> Pogubljen je zbog navodnog sudjelovanja u zavjeri za atentat na predsjednika 1966. godine. Mevdudijeve političke ideje utjecale su na Sejida Kutba. Poput Mevdudija, vjerovao je da je šerijat ključan za islam, pa je obnova njegovog punog provođenja bila od vitalnog značaja za svijet. Budući da šerijat nije bio u potpunosti provođen vijekovima, islam je "bio izumro već nekoliko vijekova".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', The Mother Mosque Foundation, (1981), p. 11, 19</ref> Kutb je propovijedao da se muslimani moraju angažirati u dvostranom napadu: pridobijanju pojedinaca kroz miroljubivo [[Da'wa|propovijedanje islama]], ali i korištenjem "fizičke moći i džihada".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.55</ref> Sila je bila neophodna jer "oni koji su uzurpirali Božiji autoritet" ne bi predali svoju moć prijateljskim ubjeđivanjem.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.59</ref> Poput Homeinija, na kojeg je utjecao, vjerovao je da Zapad vodi opaki višestoljetni rat protiv islama.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', pp.124, 116, 160</ref> === Šestodnevni rat (1967) === {{Glavni|Šestodnevni rat}} Poraz armija nekoliko arapskih država od [[Izrael|Izraela]] tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] označio je značajan trenutak u arapskom svijetu. Gubitak, zajedno s ekonomskom stagnacijom u tim zemljama, neki su pripisali sekularnom [[Arapski nacionalizam|arapskom nacionalizmu]] vladajućih režima. Ovaj period doživio je pad popularnosti i kredibiliteta sekularnih, socijalističkih i nacionalističkih ideologija, kao što su [[Baatizam]], [[Arapski socijalizam]] i arapski nacionalizam. Nasuprot tome, razni islamistički pokreti, i demokratski i antidemokratski, inspirisani ličnostima poput [[Abul Ala Mevdudi|Mevdudija]] i [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]], počeli su dobijati utjecaj.<ref name="Mayer1">Mayer, p. 110</ref> === Iranska revolucija (1978–1979) === {{Glavni|Iranska revolucija}} {{Također pogledajte|Konsolidacija Iranske revolucije|Velayat-e Faqih}} Prva moderna "islamistička država" (s mogućim izuzetkom Zijinog Pakistana)<ref>"The Islamic Resurgence: Prospects and Implications" by Kemal A. Faruki, from ''Voices of Resurgent Islam'', ed. by John L. Esposito, OUP, (1983), p. 283</ref> uspostavljena je među [[Šiizam|šiitima]] u Iranu. U velikom šoku za ostatak svijeta, muslimanski i nemuslimanski, revolucija predvođena [[Ajatolah|ajatolahom]] [[Ruholah Homeini|Ruholahom Homeinijem]] srušila je sekularnu, naftom bogatu, dobro naoružanu i proameričku monarhiju šaha [[Muhameda Reze Pahlavija]]. Revolucija je bila "neosporna korjenita promjena";<ref name="Parvaz-shook-2014">{{cite news |last1=Parvaz |first1=D. |title=Iran 1979: the Islamic revolution that shook the world |url=https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |access-date=22 May 2023 |publisher=Al Jazeera|date=11 February 2014 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174248/https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |url-status=live }}</ref> islamizam je bio tema ograničenog utjecaja i interesa prije 1979. godine, ali nakon revolucije, "niko unutar muslimanskog svijeta ili izvan njega" nije ostao nesvjestan militantnog islama.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106"/> Entuzijazam za iransku revoluciju u muslimanskom svijetu mogao je biti intenzivan;{{NoteTag|Čak i nakon što je neprijateljstvo između sunita i šiita eskaliralo, iranske vođe su često "išle direktno na stvari koje ih čine vrlo nepopularnim na Zapadu, a vrlo popularnim na arapskim ulicama. Tako je iranski predsjednik [Mahmoud] Ahmadinejad počeo napadati Izrael i dovoditi u pitanje holokaust."<ref>[http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 'Removing Saddam strengthened Iran'] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605124425/http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 |date=5 June 2011 }}</ref>}} a bilo je mnogo razloga za optimizam među islamistima izvan Irana. Homeini je provodio islamski zakon.<ref name="Ataie-LSE-2021">{{cite web |last1=Ataie |first1=Mohammad |last2=Lefèvre |first2=Raphaël |last3=Matthiesen |first3=Toby |title=How Iran's 1979 Revolution Affected Sunni Islamists in the Middle East |url=https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |website=London School of Economics Blog |access-date=22 May 2023 |date=26 April 2021 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174249/https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |url-status=live }}</ref> Bio je zainteresiran za panislamsko (i panislamističko) jedinstvo i uložio je napore da "premosti jaz" između šiita i sunita, proglasivši "dopuštenim šiitima da klanjaju iza sunitskih imama",<ref>{{cite web |url-status=deviated |url=http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout#9 |website=IslamOnline |title=Frequently Asked Questions on Iran |archive-url= https://web.archive.org/web/20091107074118/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout |archive-date=7 November 2009 }}</ref> i zabranivši šiitima da "kritiziraju halife koji su prethodili [[Alija ibn Ebu-Talib|Aliji]]" (koje suniti poštuju, ali ne i šiiti).<ref>Ansari, Hamid, ''The Narrative of Awakening'', The Institute for the Compilation and Publication of the works of the Imam Khomeini, (no date), p.253</ref> Islamska Republika je također umanjila značaj šiitskih rituala (kao što je [[Dan Ašure]]) i svetišta {{NoteTag| Homeini nikada nije predsjedavao niti posjećivao šiitska svetišta,<ref name="Nasr, Shia Revival, 135">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 135</ref> (smatra se jer je vjerovao da islam treba biti o [[Šerijat|islamskom zakonu]],<ref name="Nasr, Shia Revival, 135"/> a njegova revolucija (u koju je vjerovao) bila je od "jednakog značaja" kao [[Bitka kod Kerbele]] u kojoj je [[Husejn ibn Ali|imam Husejn]] postao šehid).<ref name="Nasr, Shia Revival, 136">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 136</ref>}} Prije revolucije, Homeinijevi sljedbenici (kao što je današnji [[Vrhovni vođa Irana]], [[Ali Khamenei]]), prevodili su i zastupali djela džihadističkog teoretičara Muslimanskog bratstva, [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],{{sfn|Khalaji|2009}} i drugih sunitskih islamista/revivalista.{{sfn|Khalaji|2009}} Međutim, ova kampanja nije nadživjela njegovu smrt. Kako su prethodno pokorni šiiti (obično manjine) postajali odlučniji, suniti su vidjeli uglavnom "šiitske spletke" i izazov sunitskoj dominaciji.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 143-4</ref> "Ono što je uslijedilo bila je borba sunita protiv šiita za dominaciju, i postala je intenzivna."<ref name="Nasr, revival, 148-9">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 148-9</ref> Netrpeljivost između dvije sekte u Iranu i njegovim susjedima je sistemska od 2014. godine,<ref>{{cite news|author=Paul Vallely|date=19 February 2014|title=The vicious schism between Sunni and Shia has been poisoning Islam for 1,400 years – and it's getting worse|work=The Independent|location=London|url=https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|access-date=2 March 2014|archive-date=24 May 2022|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|url-status=live}}</ref> s hiljadama ubijenih u sektraškim borbama u Iraku i Pakistanu.<ref name="CFR-Tensions-1979-2021">{{cite news |title=1979 – 2021 Modern Sunni-Shia Tensions |url=https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |access-date=22 May 2023 |agency=Council on Foreign Relations |archive-date=25 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231025054157/https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |url-status=live }}</ref> Sliku revolucije su također ukaljali "čistke, pogubljenja i zvjerstva",<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad'', Harvard University Press, (2002), p. 118</ref> te periodični i sve rašireniji [[Protesti povodom smrti Mahse Amini|domaći nemiri i protesti]] mladih Iranaca. Među "najvažnijim nusproizvodima iranske revolucije" (prema Mehrzadu Boroujerdiju od 2014.) ubrajaju se "pojava [[Hezbollah|Hezbollaha]] u Libanu, moralni poticaj pružen šiitskim snagama u Iraku, regionalni hladni rat protiv Saudijske Arabije i Izraela, davanje islamskog prizvuka antiimperijalističkom i antiameričkom osjećaju na Bliskom istoku, te nenamjerno produbljivanje jaza između sunita i šiita".<ref name="Parvaz-shook-2014"/> Islamska Republika je također zadržala vlast u Iranu uprkos [[Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Irana|ekonomskim sankcijama SAD-a]], te je stvorila ili pomogla istomišljeničke šiitske terorističke grupe u Iraku ([[SCIRI]])<ref>Bakhash, Shaul, ''The Reign of the Ayatollahs'', Basic Books, (1984), p. 233</ref> i Libanu ([[Hezbollah]])<ref>"Hezbollah Shia group is coy about revealing the sums it has received from Iran. ... Reports have spoken of figures ranging from 10 to 15 million dollars per month, but it is possible that Hezbollah has received larger sums. It is only in recent years (after 1989) that Iran has decreased its aid." from: Jaber, Hala, ''Hezbollah: Born with a vengeance'', New York: Columbia University Press, (1997), p. 150</ref> (dvije muslimanske zemlje koje također imaju veliki procenat šiita). Kampanja za svrgavanje šaha predvođena Homeinijem imala je snažan klasni karakter (Homeini je propovijedao da šah produbljuje jaz između bogatih i siromašnih; osuđujući radničku klasu na život u siromaštvu, bijedi i teškom radu, itd.);<ref name=KEA1993:30/> a pristup "za selo i za siromašne"<ref name="Isfahani-economy-2019">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=Iran's economy 40 years after the Islamic Revolution |url=https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=14 March 2019 |archive-date=22 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190622130650/https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |url-status=live }}</ref> doveo je do gotovo univerzalnog pristupa električnoj energiji i čistoj vodi,<ref name="Isfahani-40-Brookings">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=The Islamic Revolution at 40 |url=https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=12 February 2019 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174247/https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |url-status=live }}</ref> ali kritičari režima se žale na data, a neispunjena obećanja: "sinovi vođa revolucije i poslovne klase koja odlučuje raditi unutar pravila režima ... razmeću se svojim bogatstvom, vozeći luksuzne sportske automobile po Teheranu, objavljujući slike na Instagramu sa svojih skijanja i plaža širom svijeta, dok se siromašni i srednja klasa bore da prežive ili održe privid dostojanstvenog života" (prema Shadi Mokhtari).<ref name="Priborkin-40years-2019">{{cite web |last1=Priborkin |first1=Emily |title=40 Years Later: Iran after the Islamic Revolution |url=https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |website=American University |access-date=22 May 2023 |date=8 April 2019 |archive-date=10 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230310094340/https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |url-status=live }}</ref> Jedna obaveza (prema njegovim sljedbenicima, ako ne i iranskoj javnosti) koja je ispunjena jeste starateljstvo islamskog pravnika (''Velayat-e Faqih''). Ali umjesto jačanja islama i eliminacije sekularnih vrijednosti i praksi, "režim je uništio vjeru iranskog naroda u religiju" ("anonimni ekspert").<ref name="Priborkin-40years-2019"/> === Zauzimanje Velike džamije (1979) === {{Further|Opsada Velike džamije}} Snaga islamističkog pokreta očitovala se u događaju koji se mogao činiti sigurnim da okrene muslimansko javno mnijenje protiv [[Fundamentalizam|fundamentalizma]], ali se desilo upravo suprotno. Godine 1979. [[Mesdžidul-haram|Veliku džamiju]] u [[Meka|Meki]] u Saudijskoj Arabiji zauzela je naoružana fundamentalistička grupa i držala je duže od sedam dana. Deseci su ubijeni, uključujući mnoge hodočasnike prolaznike<ref>Wright, ''Sacred Rage'', (2001), p. 148</ref> u grubom kršenju jednog od najsvetijih mjesta u islamu (i onog gdje su oružje i nasilje strogo zabranjeni).<ref>{{cite web|url=http://www.ourdialogue.com/m22.htm |title=Masjid-ul-Haram: Sacred and forbidden |publisher=Ourdialogue.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420195838/http://www.ourdialogue.com/m22.htm |archive-date=20 April 2012 }}</ref><ref>Wright, Lawrence, ''The Looming Tower: Al Qaeda and the Road to 9/11''. New York: Knopf, (2006), pp. 103–04</ref> Umjesto da potakne reakciju protiv pokreta koji je inspirisao napadače, Saudijska Arabija, koja je već bila vrlo konzervativna, odgovorila je jačanjem svojih fundamentalističkih vjerodajnica s još više islamskih ograničenja. Uslijedile su oštre mjere protiv svega, od trgovaca koji se nisu zatvarali radi molitve i novina koje su objavljivale slike žena, do prodaje lutaka, plišanih medvjedića (slike živih bića smatraju se [[Haram|haramom]]) i hrane za pse (psi se smatraju nečistim).<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 155</ref> U drugim muslimanskim zemljama krivica i gnjev zbog zauzimanja nisu bili usmjereni protiv fundamentalista, već protiv najvećeg geopolitičkog neprijatelja islamskog fundamentalizma — Sjedinjenih Američkih Država. Ajatolah [[Ruholah Homeini|Homeini]] je potaknuo napade na američke ambasade kada je objavio: "Nije izvan nagađanja da je ovo djelo kriminalnog [[Američki imperijalizam|američkog imperijalizma]] i međunarodnog cionizma", uprkos činjenici da je predmet fundamentalističke pobune bila Kraljevina Saudijska Arabija, glavni saveznik Amerike u regionu. Antiameričke demonstracije uslijedile su na Filipinima, u Turskoj, Bangladešu, Indiji, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]], Pakistanu i Kuvajtu. Američku ambasadu u Libiji spalili su demonstranti skandirajući pro-homeinijevske slogane, a ambasada u [[Islamabad|Islamabadu]] u Pakistanu spaljena je do temelja.<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 149</ref> === Islamizacija Pakistana (1979) === Godine 1979, nakon puča Zijaul-Haka, vođa je uveo Hudud uredbe (''Hudood Ordinances''). Neki od ovih zakona i danas postoje u Pakistanu. === Sovjetska invazija na Afganistan (1979–1989) === [[Datoteka:October_87_-_Khalis-loyal_Muja.jpg|mini|Afganistanski mudžahedini iz [[Hezb-i Islami Khalis|Hezb-i Islamija]], 1986.]] Godine 1979. [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetski Savez je rasporedio svoju 40. armiju u Afganistan]], pokušavajući ugušiti islamsku pobunu protiv savezničkog marksističkog režima u [[Rat u Afganistanu (1978–danas)|Afganistanskom građanskom ratu]]. Sukob, u kojem su se osiromašeni muslimani starosjedioci ([[Mudžahedini|mudžahedini]]) borili protiv antireligijske supersile, podstakao je hiljade muslimana širom svijeta da pošalju pomoć, a ponekad i da sami odu da se bore za svoju vjeru. Predvodnik ovog panislamskog napora bio je palestinski učenjak [[Abdulah Jusuf Azam]]. Iako je vojna efikasnost ovih "[[Afganistanski Arapi|afganistanskih Arapa]]" bila marginalna, procjenjuje se da je između 16.000<ref name=Atkins>{{cite book|last1=Atkins |first1=Stephen E.|author-link=Stephen E. Atkins|title=Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups|date=2004|publisher=Greenwood Publishing Group|page=[https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki/page/35 35] |url=https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki|url-access=registration |quote=abdullah azzam afghanistan. |access-date=5 October 2014|isbn=978-0-313-32485-7}}</ref> i 35.000 dobrovoljaca muslimana<ref name=Commins-174 /> došlo iz cijelog svijeta da se bori u Afganistanu.<ref name=Commins-174>{{cite book|last1=Commins|first1=David |title=The Wahhabi Mission and Saudi Arabia|url=https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm|url-access=registration|date=2006|publisher=I.B.Tauris & Co Ltd|location=London|page=[https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm/page/174 174]|quote=In all, perhaps 35,000 Muslim fighters went to Afghanistan between 1982 and 1992, while untold thousands more attended frontier schools teeming with former and future fighters.}}</ref><ref name=rashid-129>Rashid, Ahmed, ''Taliban: Militant Islam, Oil and Fundamentalism in Central Asia'' (New Haven, 2000), p. 129.</ref> Kada je Sovjetski Savez napustio marksistički Nedžibulahov režim i povukao se iz Afganistana 1989. godine (režim je konačno pao 1992.), pobjeda je kod mnogih muslimana viđena kao trijumf islamske vjere nad nadmoćnom vojnom silom i tehnologijom koji se može ponoviti drugdje. <blockquote>Džihadisti su stekli legitimitet i prestiž svojim trijumfom kako unutar militantne zajednice tako i među običnim muslimanima, kao i samopouzdanje da prenesu svoj džihad u druge zemlje u kojima su vjerovali da je muslimanima potrebna pomoć.<ref name=for-aff-bergen>{{cite magazine |url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=blowback revisited |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=2007-11-29 |magazine=Foreign Affairs |date=2005 |author=Peter Bergen}}</ref></blockquote> Sam raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine mnogi islamisti, uključujući Bin Ladena, vidjeli su kao poraz supersile od ruku islama. Povodom pomoći od šest milijardi dolara koju su dali SAD i pakistanske vojne obuke i obavještajne podrške mudžahedinima,<ref>{{cite news |title=How the CIA created Osama bin Laden |url=https://www.greenleft.org.au/node/24198 |date=19 September 2001 |newspaper=[[Green Left Weekly]] |access-date=9 January 2007 |archive-date=12 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912101441/https://www.greenleft.org.au/node/24198 |url-status=live }}</ref> bin Laden je napisao: "[S]AD nema spomena vrijednu ulogu" u "[[Raspad Sovjetskog Saveza|raspadu Sovjetskog Saveza]]... nego zasluga ide [[Allah|Bogu]] i mudžahedinima" Afganistana.<ref>{{cite web |url=http://www.anusha.com/osamaint.htm |title=bin Laden interview with Peter Arnett, March 1997 |publisher=Anusha.com |access-date=8 June 2012 |archive-date=18 August 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000818075220/http://www.anusha.com/osamaint.htm |url-status=live }}</ref> === Zaljevski rat (1990–1991) === {{Također pogledajte|Zaljevski rat}} Drugi faktor s početka 1990-ih koji je utjecao na radikalizaciju islamističkog pokreta bio je [[Zaljevski rat]], koji je doveo nekoliko stotina hiljada američkih i savezničkih nemuslimanskih vojnih lica na tlo Saudijske Arabije kako bi se stalo u kraj [[Saddam Hussein|Sadamovoj]] [[Okupacija Kuvajta|okupaciji Kuvajta]]. Prije 1990. Saudijska Arabija je igrala važnu ulogu u obuzdavanju mnogih islamističkih grupa koje su primale njenu pomoć. Ali kada je Sadam, sekularistički i [[Baatizam|baatistički]] diktator susjednog Iraka, napao Kuvajt (svog neprijatelja u ratu), zapadne trupe su došle da zaštite saudijsku monarhiju. Islamisti su optužili saudijski režim da je marioneta Zapada. Ovi napadi su odjeknuli kod konzervativnih muslimana, a problem nije nestao ni sa Sadamovim porazom, budući da su američke trupe ostale stacionirane u kraljevstvu, a razvila se i de facto saradnja s palestinsko-izraelskim mirovnim procesom. Saudijska Arabija je pokušala kompenzirati gubitak prestiža među ovim grupama represijom nad onim domaćim islamistima koji su je napadali (bin Laden je primarni primjer), te povećanjem pomoći islamskim grupama (islamističkim medresama širom svijeta, pa čak i pomaganjem nekim nasilnim islamističkim grupama) koje to nisu činile, ali je njen predratni utjecaj u korist umjerenosti uveliko smanjen.<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] pp. 205–17</ref> Jedan od rezultata toga bila je kampanja napada na vladine zvaničnike i turiste u [[el-Gama'a el-Islamiyya|Egiptu]], krvavi građanski rat u [[Spisak masakara tokom Alžirskog građanskog rata|Alžiru]] i teroristički napadi [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] koji su kulminirali [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. septembra]].<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] p. 207</ref> === Društveni i kulturni trijumf u 2000-im i 2010-im === Do početka dvadeset prvog vijeka, "riječ sekularno, oznaka koja se ponosno nosila" 1960-ih i 1970-ih, bila je "izbjegavana" i "korištena za ocrnjivanje" političkih neprijatelja u Egiptu i ostatku muslimanskog svijeta.<ref name="murphy-161"/> Islamisti su nadmašili malu sekularnu opoziciju u smislu "upornosti, hrabrosti", "preuzimanja rizika" ili "organizacionih vještina".<ref name="murphy-160"/> Godine 2002: <blockquote>Na Bliskom istoku i u Pakistanu religijski diskurs dominira društvima, medijima i razmišljanjem o svijetu. Radikalne džamije su se namnožile širom Egipta. Knjižarama dominiraju djela s religijskim temama... Zahtjev za šerijatom, uvjerenje da su njihove vlade [[Takfir|nevjerne islamu]] i da je islam odgovor na sve probleme, te sigurnost da je Zapad objavio [[Kontroverza o ratu protiv islama|rat islamu]]; to su teme koje dominiraju javnom raspravom. Islamisti možda ne kontroliraju parlamente ili vladine palače, ali su zaposjeli narodnu maštu.<ref>''The Age of Sacred Terror'' by Daniel Benjamin and Steven Simon, Random House, 2002, pp. 172–73</ref></blockquote> Istraživanja javnog mnijenja u raznim islamskim zemljama pokazala su da se značajna većina protivi grupama poput [[Islamska država Iraka i Levanta|ISIL-a]], ali također želi da religija igra veću ulogu u javnom životu.<ref>{{Cite news|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|title=Muslims and Islam: Key findings in the U.S. and around the world|date=22 July 2016|newspaper=Pew Research Center|access-date=11 November 2016|archive-date=18 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718103140/http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|url-status=live}}</ref> === "Postislamizam" === {{Također pogledajte|Postislamizam}} Do 2020. godine, otprilike 40 godina nakon islamskog svrgavanja iranskog šaha i zauzimanja Velike džamije od ekstremista, brojni posmatrači ([[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]], Mustafa Akyol, Nader Hashemi) primijetili su pad vitalnosti i popularnosti islamizma. Islamizam je bio idealiziran/utopijski koncept za poređenje s mračnom realnošću statusa quo, ali tokom više od četiri decenije nije uspio uspostaviti "konkretan i održiv nacrt za društvo" uprkos ponovljenim naporima (Olivier Roy);<ref name=Roy-2004>{{cite journal |last1=Sinanovic |first1=Ermin |title=[Book review] Post-Islamism: The Failure of Islamic Activism? |journal=International Studies Review |date=2005 |volume=7 |pages=433–436 |doi=10.1111/j.1468-2486.2005.00508.x |jstor=3699758 |url=https://www.jstor.org/stable/3699758 |access-date=30 December 2020 |archive-date=7 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103844/https://www.jstor.org/stable/3699758 |url-status=live }}</ref> i umjesto toga je ostavio nimalo inspirativne rezultate svog utjecaja na svijet (Nader Hashemi).<ref name="Hashemi-40-2021"/> Shodno tome, pored trenda ka umjerenosti islamističkih ili bivših islamističkih stranaka (kao što su [[Stranka prosperitetne pravde|PKS u Indoneziji]], [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|AKP u Turskoj]] i [[Svemalezijska islamska stranka|PAS u Maleziji]]) spomenutih gore, došlo je do društvene/religijske, a ponekad i političke reakcije protiv islamističke vladavine u zemljama poput Turske, Irana i Sudana (Mustafa Akyol).<ref name="Akyol-ruining">{{cite web |last1=Akyol |first1=Mustafa |title=How Islamists are Ruining Islam |url=https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |website=Hudson Institute |access-date=30 December 2020 |date=12 June 2020 |archive-date=15 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200615160745/https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |url-status=live }}</ref> Pišući 2020. godine, Mustafa Akyol tvrdi da postoji snažna reakcija mnogih muslimana protiv političkog islama, uključujući slabljenje religijske vjere — upravo onoga što je islamizam trebao ojačati. Sugerira da je ova reakcija protiv islamizma među muslimanskom omladinom proizašla iz svih "strašnih stvari" koje su se dogodile u arapskom svijetu u dvadeset prvom vijeku "u ime islama" — poput "sektraških građanskih ratova u [[Građanski rat u Siriji|Siriji]], [[Rat u Iraku (2013–2017)|Iraku]] i [[Građanski rat u Jemenu (2014–danas)|Jemenu]]".<ref name="Akyol-ruining"/> Ankete koje je proveo [[Arab Barometer]] u šest arapskih zemalja – Alžiru, Egiptu, Tunisu, Jordanu, Iraku i Libiji – otkrile su da "Arapi gube vjeru u religijske stranke i vođe". U periodu 2018–2019, u svih šest zemalja, manje od 20% upitanih da li vjeruju islamističkim strankama odgovorilo je potvrdno. Taj procenat je pao (u svih šest zemalja) u odnosu na period 2012–2014, kada je postavljeno isto pitanje. Posjećenost džamijama je također opala za više od 10 poena u prosjeku, a udio onih Arapa koji sebe opisuju kao "nereligiozne" skočio je sa 8% u 2013. na 13% u 2018–2019.<ref>{{cite news |title=Arabs are Losing Faith in Religious Parties and Leaders |newspaper=The Economist |date=5 December 2019 |url=https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |access-date=4 May 2021 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005093023/https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> U Siriji Sham el-Ali izvještava o "rastućem otpadništvu od vjere među sirijskom omladinom".<ref>{{cite web |author=Sham el-Ali |title=On Rising Apostasy Among Syrian Youths |work=El-Jumhuriya |date=22 August 2017 |url=https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |access-date=4 May 2021 |archive-date=22 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122153843/https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> Pišući 2021. godine, Nader Hashemi napominje da u Iraku, Sudanu, Tunisu, Egiptu, Gazi, Jordanu i drugim mjestima gdje su islamističke stranke došle na vlast ili vodile kampanju, "stoji jedna opšta tema. Narodni prestiž političkog islama ukaljan je njegovim iskustvom s državnom moći."<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21">{{cite news |last1=Zakaria |first1=Fareed |title=Opinion: Ten years later, Islamist terrorism isn't the threat it used to be |url=https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |access-date=4 May 2021 |newspaper=The Washington Post|date=29 April 2021 |archive-date=16 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211116153800/https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |url-status=live }}</ref><ref name="Hashemi-40-2021">{{cite journal |last1=Hashemi |first1=Nader |title=Political Islam: A 40 Year Retrospective |journal=Religions |date=2021 |volume=12 |issue=2 |page=130 |doi=10.3390/rel12020130 |doi-access=free }}</ref> U Iranu se tvrdolinijaški ajatolah Mohammad-Taqi Mesbah Yazdi žalio: "Iranci izbjegavaju religijska učenja i okreću se sekularizmu."<ref>David Brooks, "This Is How Theocracy Shrivels", ''The New York Times'', 27 August 2021 </ref> Čak je i islamistički terorizam bio u opadanju i težio je da bude "lokalan" umjesto panislamski. Od 2021. godine El-Kaida se sastojala od "gomile milicija" bez efikasne centralne komande (Fareed Zakaria).<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21"/></pre> == Kritike == {{Glavni|Kritika islamizma}} {{Također pogledajte|Kritika islama|Spisak kritičara islama}} [[Datoteka:"Freedom go to hell".jpg|mini|Dana 6. februara 2006. islamistički demonstrant u [[London]]u nosi natpis na kojem piše "Sloboda, idi u pakao"]] Islamizam, ili elementi islamizma, kritikovani su po brojnim osnovama, uključujući potiskivanje slobode izražavanja i individualnih prava, rigidnost, licemjerje, [[Antisemitizam u islamu|antisemitizam]],<ref>{{cite web |author=Wistrich, Robert S. |url=https://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |title=Anti-Semitism and Jewish destiny |work=The Jerusalem Post |date=20 May 2015 |access-date=26 May 2015 |archive-date=27 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527082212/http://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |url-status=live }}</ref> pogrešno tumačenje [[Kur'an]]a i [[Sunnet]]a, nedostatak istinskog razumijevanja islama i uvođenje novotarija ([[bid'at]]) – uprkos tome što islamisti proklamuju protivljenje svakoj takvoj inovaciji. == Stranke i organizacije == {{Main|Islamističke grupe}} {{Main|Spisak islamskih političkih stranaka|Islamski ekstremizam#Aktivne islamske ekstremističke grupe}} == Literatura == {{refbegin|30em}} === Knjige === * {{cite book |author-link=John Esposito |first=John |last=Esposito |title=Islam and Politics |edition=Četvrto |publisher=Syracuse University Press |year=1998 |place=Syracuse NY}} * {{cite book |first=Andrea |last=Mura |title=The Symbolic Scenarios of Islamism: A Study in Islamic Political Thought |url=https://www.routledge.com/products/9781472443892 |publisher=Routledge |year=2015 |place=London |access-date=11 February 2016 |archive-date=11 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311084048/https://www.routledge.com/products/9781472443892 |url-status=live }} * {{cite book |editor-first1=Yvonne |editor-last1=Yazbeck Haddad |editor-first2=John |editor-last2=Esposito |title=Islam, Gender, and Social Change |publisher=Oxford University Press |place=New York |year=1998}} * {{cite book |author-link=Fred Halliday |first=Fred |last=Halliday |title=Islam and the Myth of Confrontation |url=https://archive.org/details/islammythofconfr00hall_0 |url-access=registration |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=I.B. Tauris |year=2003 |isbn=9781850439592 }} * {{cite book|author-link=Riaz Hassan |last=Hassan |first=Riaz |title=Faithlines: Muslim Conceptions of Islam and Society |url=http://www.us.oup.com/us/catalog/general/subject/ReligionTheology/Islam/?view=usa&ci=9780195799309 |publisher=Oxford University Press |year=2002 }}{{dead link|date=February 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} * {{cite book |last=Hassan |first=Riaz |title=Inside Muslim Minds |publisher=Melbourne University Press |year=2008}} * {{cite book|last1=Kepel|first1=Gilles|title=Jihad: The Trail of Political Islam|url=https://archive.org/details/jihad00gill_0|url-access=registration|quote=Jihad: The Trail of Political Islam.|date=2002|publisher=Harvard University Press.|ref=GKJTPI2002|isbn=978-0674010901}} * {{cite book |author-link=Peter Mandaville |last=Mandaville |first=Peter |title=Transnational Muslim Politics |year=2007 |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge}} * {{cite book |editor-first1=Richard C. |editor-last1=Martin |editor-first2=Abbas |editor-last2=Barzegar |title=Islamism: Contested Perspectives on Political Islam |publisher=Stanford University Press |year=2010}} * {{cite book |author-link=Nazih Ayubi |first=Nazih |last=Ayubi |title=Political Islam |place=London |publisher=Routledge |year=1991}} * {{cite book |editor-last=Rashwan |editor-first=Diaa |title=The spectrum of Islamist movements |publisher=Schiler |year=2007}} * {{Cite book |last=Roy |first=Olivier |title=The Failure of Political Islam |date=1994 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge Massachusetts |translator-last=Volk |translator-first=Carol |trans-title=Echec de l'Islam Politique |ref=ORFPI1994 |isbn=978-0674291416}} * {{cite book |first=S. |last=Sejid |title=A Fundamental Fear: Eurocentrism and Emergence of Islamism |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=Zed Press |year=2003}} * {{cite book |first1=Anders |last1=Strindberg |first2=Mats |last2=Wärn |title=Islamism |publisher=Polity Press |place=Cambridge, Malden MA |year=2011}} *Valentine, Simon Ross, Force and Fanaticism: Wahhabism in Saudi Arabia and Beyond, (2015), London/New York, Hurst & Co. * {{cite book |last1=Teti |first1=Andrea |last2=Mura |first2=Andrea |chapter=Sunni Islam and politics |title=Routledge Handbook of Religion and Politics |editor=Jeff Haynes |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge |year=2009}} * {{cite book |first=Frédéric |last=Volpi |title=Political Islam Observed |publisher=Hurst |year=2010}} * {{cite book |editor-first=Frédéric |editor-last=Volpi |title=Political Islam: A Critical Reader |publisher=Routledge |year=2011}} * {{cite book |last1=Sayej |first1=Caroleen Marji |title=Patriotic Ayatollahs: Nationalism in Post-Saddam Iraq |date=2018 |publisher=[[Cornell University Press]] |page=67 |location=Ithaca, NY |isbn=9781501714856 |doi=10.7591/cornell/9781501715211.001.0001 |url=https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |access-date=4 May 2022 |archive-date=20 September 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210920053737/https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Farzaneh |first1=Mateo Mohammad |title=Iranian Constitutional Revolution and the Clerical Leadership of Khurasani |date=Mart 2015 |publisher=[[Syracuse University Press]] |location=Syracuse, NY |isbn=9780815633884 |oclc=931494838 |url=https://press.syr.edu/supressbooks/467 }} * {{Cite book |last=Rosefsky Wickham |first=Carrie |title=[[The Muslim Brotherhood: Evolution of an Islamist Movement]] |year=2013 |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691163642}} === Časopisi === * {{Cite journal|last=Hermann|first=Denis|date=1 May 2013|title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|jstor=23471080|journal=Middle Eastern Studies|volume=49|issue=3|pages=430–453|doi=10.1080/00263206.2013.783828|s2cid=143672216|issn=0026-3206|access-date=4 May 2022|archive-date=5 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221005080847/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|url-status=live|url-access=subscription}} * {{cite book | last=Bayat | first=Mangol | title=Iran's First Revolution | publisher=Oxford University Press | date=1991 | isbn=978-0-19-506822-1}} * {{Cite journal|last=Nouraie|first=Fereshte M.|date=1975|title=The Constitutional Ideas of a Shi'ite Mujtahid: Muhamed Husayn Na'ini|url=https://www.jstor.org/stable/4310208|jstor=4310208|journal=Iranian Studies|volume=8|issue=4|pages=234–247|doi=10.1080/00210867508701501|issn=0021-0862|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121724/https://www.jstor.org/stable/4310208|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Martin|first=V. A.|date=April 1986|title=The Anti-Constitutionalist Arguments of Shaikh Fazlallah Nuri|url=https://www.jstor.org/stable/4283111|jstor=4283111|journal=Middle Eastern Studies|volume=22|issue=2|pages=181–196|doi=10.1080/00263208608700658|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121727/https://www.jstor.org/stable/4283111|url-status=live|url-access=subscription}} * {{Cite journal|last=Khalaji|first=Mehdi|date=27 November 2009|title=The Dilemmas of Pan-Islamic Unity|url=https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|journal=Current Trends in Islamist Ideology|volume=9|pages=64–79|access-date=5 June 2022|archive-date=7 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007064236/https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=24 May 2021|title=A Direct Flight to Revolution: Mevdudi, Divine Sovereignty, and the 1979-Moment in Iran|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=32|issue=2|pages=333–354|doi=10.1017/S135618632100033X|doi-access=free}} * {{Cite journal|last=Aziz|first=T. M.|date=May 1993|title=The Role of Muhamed Baqir el-Sadr in Shi'i Political Activism in Iraq from 1958 to 1980|url=https://www.jstor.org/stable/164663|journal=International Journal of Middle East Studies|volume=25|issue=2|pages=207–222|doi=10.1017/S0020743800058499|jstor=164663|s2cid=162623601|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121730/https://www.jstor.org/stable/164663|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=July 2014|title=Third Wave Shi'ism: Sejid Arif Husain el-Husaini and the Islamic Revolution in Pakistan|url=https://www.jstor.org/stable/43307315|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=24|issue=3|pages=493–510|doi=10.1017/S1356186314000200|jstor=43307315|s2cid=161577379|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121722/https://www.jstor.org/stable/43307315|url-status=live}} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=Pioneers of Islamic Revival |date=1 November 2005 |publisher=[[Zed Books]] |location=London, UK |isbn=9781842776155 |url=https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=7 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007001215/https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |url-status=live }} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=An Islamic Utopian – A Political Biography of Ali Shari'ati |date=2000 |publisher=[[I.B. Tauris]] |location=London, NY |isbn=1860645526 |url=https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204114749/https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |url-status=live }} * {{Cite journal|last=Bohdan|first=Siarhei|date=Summer 2020|title="They Were Going Together with the Ikhwan": The Influence of Muslim Brotherhood Thinkers on Shi'i Islamists during the Cold War|url=https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|journal=The Middle East Journal|volume=74|issue=2|pages=243–262|doi=10.3751/74.2.14|s2cid=225510058|issn=1940-3461|access-date=5 June 2022|archive-date=26 March 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326035121/https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|url-status=live|url-access=subscription}} {{refend}} == Također pogledajte == {{columns-list|colwidth=20em|* [[Islam i sekularizam]] * [[Antizapadno raspoloženje]] * [[Anticionizam]] * [[Islamistički šiizam]] * ''[[Sukob civilizacija]]'' * [[Klerofašizam]] * [[Hindutva]] * [[Kršćanska desnica]] * [[Dominionizam]] * [[Islamizam (čvor)]] * [[Islamizam po državama]] }} {{clear}} === Napomene === {{NoteFoot}} == Reference == {{Reference}} {{Islamizam}} {{Islamske teme}} {{Političke ideologije}} {{Authority control}} [[Kategorija:Islamizam| ]] [[Kategorija:Kontroverze u vezi s islamom]] [[Kategorija:Političke ideologije]] [[Kategorija:Antiizraelsko raspoloženje]] [[Kategorija:Anticionizam]] [[Kategorija:Antiimperijalizam]] duhj9nmkkl40y1xcylle420xkmw4ytg 3831175 3831169 2026-04-18T21:02:18Z Mmns21 170250 3831175 wikitext text/x-wiki {{Islam |related |width=21.5em}} '''Islamizam''' je raspon [[Religija|religijskih]] i [[Politika|političkih]] ideoloških pokreta koji smatraju da bi [[islam]] trebao utjecati na političke sisteme.<ref>{{Cite web |title=Islamizam |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/islamism |website=Cambridge dictionary}}</ref> Njegovi zagovornici vjeruju da je islam po svojoj prirodi politički te da je islam kao politički sistem superioran u odnosu na [[komunizam]], [[Liberalna demokratija|liberalnu demokratiju]], [[kapitalizam]] i druge alternative u postizanju pravednog, uspješnog društva.<ref>{{Cite web |last=Cox |first=Caroline |date=June 2003 |title=The 'West', Islam and Islamism |url=https://civitas.org.uk/pdf/cs29.pdf |access-date=28 November 2024 |website=Civitas: Institute for the Study of Civil Society}}</ref> Zagovornici islamizma, također poznati kao ''el-Islamijun'', obično su povezani s islamskim institucijama ili pokretima za društvenu mobilizaciju,<ref>{{Cite web |title=Islamism |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |access-date=25 August 2023 |website=Oxford Reference|archive-date=25 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230825061146/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |url-status=live }}</ref> naglašavajući provođenje ''[[šerijat]]a'',<ref name="eikmeier-2007">{{cite journal |last1=Eikmeier |first1=Dale |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism |journal=The US Army War College Quarterly: Parameters |date=2007 |volume=37 |issue=1 |pages=85–97 |doi=10.55540/0031-1723.2340|doi-access=free }}</ref> [[Panislamizam|panislamsko]] političko jedinstvo<ref name="eikmeier-2007" /> i stvaranje [[Islamska država|islamskih država]].<ref>Soage, Ana Belén. "Introduction to Political Islam." Religion Compass 3.5 (2009): 887–96.</ref> U svojoj originalnoj formulaciji, islamizam je opisivao ideologiju koja nastoji oživjeti islam do njegove nekadašnje asertivnosti i slave,<ref name="Burgat-IMiNA-1997" /> pročišćavajući ga od stranih elemenata, iznova potvrđujući njegovu ulogu u "društvenom i političkom, kao i ličnom životu";<ref name="Berman, S 2003, p. 258" /> i posebno "preuređujući vladu i društvo u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (tj. šerijatom).<ref name="BYERS-2013" /><ref name="shepard-1996-40" /><ref>{{Cite journal|last=Tibi|first=Bassam|date=1 March 2007|title=The Totalitarianism of Jihadist Islamism and its Challenge to Europe and to Islam|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=8|issue=1|pages=35–54|doi=10.1080/14690760601121630|issn=1469-0764|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Bale|first=Jeffrey M.|date=1 June 2009|title=Islamism and Totalitarianism|url=https://doi.org/10.1080/14690760903371313|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=10|issue=2|pages=73–96|doi=10.1080/14690760903371313|s2cid=14540501|issn=1469-0764|access-date=10 September 2021|archive-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806233015/https://doi.org/10.1080/14690760903371313|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> Prema najmanje jednom posmatraču (autorica [[Robin Wright (author)|Robin Wright]]), islamistički pokreti su "vjerovatno izmijenili Bliski istok više od bilo kojeg trenda otkako su moderne države stekle nezavisnost", redefinirajući "politiku, pa čak i granice".<ref name="WRIGHT-SHI-10-1015">{{cite journal|date=10 January 2015|title=A Short History of Islamism|url=http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|journal=Newsweek|last1=Wright|first1=Robin|access-date=23 December 2015|archive-date=23 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223165123/http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|url-status=live}}</ref> Drugi autor ([[Graham E. Fuller]]) zagovarao je širi pojam islamizma kao oblika [[politika identiteta|politike identiteta]], koja uključuje "podršku [muslimanskom] identitetu, autentičnosti, širem regionalizmu, preporodu [i] revitalizaciji zajednice."<ref name=Fuller-Future-21>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 21</ref> Centralne i istaknute ličnosti u islamizmu dvadesetog vijeka su [[Rašid Rida]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28">{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=23–28|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Hasan el-Bana|Hasan el-Bana]] (osnivač [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]]), [[Sejid Kutb]], [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudi]],<ref name=Fuller-Future-120>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 120 </ref> [[Ruholah Homeini|Ruholah Homeini]] (osnivač Islamske Republike Iran) i [[Hasan et-Turabi]].<ref>{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=38–40|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Sirija|Sirijski]] [[suniti|sunitski]] [[Ulema|klerik]] Muhamed Rašid Rida, vatreni protivnik [[vesternizacija|vesternizacije]], [[cionizam|cionizma]] i [[nacionalizam|nacionalizma]], zagovarao je sunitski internacionalizam kroz revolucionarnu obnovu [[Panislamizam|panislamskog]] [[hilafet]]a radi političkog ujedinjenja [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=270–271, 276–278, 280, 283–285, 295, 310–311 |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref><ref>{{Cite book |last=Milton-Edwards |first=Beverley |title=Islamic Fundamentalism since 1945 |publisher=Routledge: Taylor and Francis Group |year=2005 |isbn=0-415-30173-4 |location=New York |page=141 }}</ref> Rida je bio snažan eksponent islamskog avangardizma, vjerovanja da bi [[muslimanska zajednica]] trebala biti vođena klerikalnim elitama (''[[ulema]]''), koje su usmjeravale napore za vjersko obrazovanje i [[islamski preporod]].<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 }}</ref> Riḍina sinteza [[selefizam|selefizma]] i [[arabizam|arabizma]] te islamistički ideali snažno su utjecali na njegove učenike poput Hasana el-Banne,<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 |chapter=2: Iran and Egypt}}</ref><ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=280, 284–285, 295 |chapter=10: The Muslim Response |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref> [[Egipat|egipatskog]] učitelja koji je osnovao pokret [[Muslimansko bratstvo]], kao i na [[Muhamed Amin el-Husejni|Hadž Amina el-Husejnija]], [[anticionizam|anticionističkog]] [[veliki muftija Jerusalima|velikog muftiju Jerusalima]].<ref>{{Cite book |last=Pappe |first=Ilan |title=The Rise and Fall of a Palestinian Dynasty: The Husejnis 1700–1948 |publisher=University of California Press |year=2010 |isbn=978-0-520-26839-5 |location=Berkeley and Los Angeles, California, United States |pages=147–148 |translator-last=Lotan |translator-first=Yaer}}</ref> El-Banna i Mevdudi pozivali su na "[[Reformizam|reformističku]]" strategiju reislamizacije društva kroz društveni i politički aktivizam s [[Grassroots|osnovnog nivoa]].<ref name=ORFPI1994:24>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 24</ref><ref name="Ham">{{cite web |url=https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |title=What most people get wrong about political Islam |author=Hamid, Shadi |date=1 October 2015 |access-date=2 December 2017 |archive-date=29 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929132235/https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |url-status=live }}</ref> Drugi islamisti (El-Turabi) zagovornici su "[[revolucija|revolucionarne]]" strategije [[islamizacija|islamizacije]] društva kroz vršenje državne vlasti,<ref name=ORFPI1994:24/> ili (Sejid Kutb) za kombiniranje islamizacije s osnovnog nivoa s oružanom revolucijom. Izraz se primjenjuje na nevladine reformske pokrete, političke stranke, milicije i revolucionarne grupe.<ref name=Nugent-Wapo-23-6-2014>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |title=What do we mean by Islamist? |last1=Nugent |first1=Elizabeth |date=23 June 2014 |newspaper=The Washington Post|access-date=17 January 2023 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326012347/https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |url-status=live }}</ref> Sami islamisti preferiraju termine poput "islamski pokret"<ref>{{cite news|url=https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|title=How credible is the claim of the failure of political Islam?|date=31 October 2013|author=Rashid Ghannouchi|newspaper=MEMO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304104630/https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|archive-date=4 March 2016}}</ref> ili "islamski aktivizam" umjesto "islamizam", protiveći se insinuaciji da je islamizam išta drugo do obnovljen i oživljen islam.<ref name="ICG">{{cite web|title=Understanding Islamism |work=International Crisis Group |url=http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307123849/http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |archive-date=7 March 2013 |page=5}}</ref> Zbog njegovih konotacija u medijima, kritičari smatraju da taj termin može dovesti do islamofobije i stereotipizacije.<ref name="Poljarevic-def">{{cite encyclopedia|year=2015|title=Islamism|encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of Islam and Politics|publisher=Oxford University Press|url=https://www.academia.edu/6916999|access-date=1 February 2017|author=Emin Poljarevic|editor=Emad El-Din Shahin|quote=Islamism is one of many sociopolitical concepts continuously contested in scholarly literature. It is a neologism debated in both Muslim and non-Muslim public and academic contexts. The term "Islamism" represents a form of social and political activism grounded in the idea that public and political life should be guided by Islamic principles. In other words, Islamists are those who believe that Islam has an important role to play in a Muslim-majority society and seek to implement this belief.|archive-date=25 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220325062108/https://www.academia.edu/6916999|url-status=live}}</ref><ref name=Shepard>{{cite encyclopedia |author=William E. Shepard |author2=FranÇois Burgat |author3=James Piscatori |author4=Armando Salvatore |title=Islamism |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-access=subscription |quote=The term "Islamism/Islamist" has come into increasing use in recent years to denote the views of those Muslims who claim that Islam, or more specifically, the Islamic sharīʿah, provides guidance for all areas of human life, individual and social, and who therefore call for an "Islamic State" or an "Islamic Order." [...] Today it is one of the recognized alternatives to "fundamentalist", along with "political Islam" in particular. [...] Current terminology usually distinguishes between "Islam," [...] and "Islamism", referring to the ideology of those who tend to signal openly, in politics, their Muslim religion. [...] the term has often acquired a quasi-criminal connotation close to that of political extremism, religious sectarianism, or bigotry. In Western mainstream media, "Islamists" are those who want to establish, preferably through violent means, an "Islamic state" or impose sharīʿah (Islamic religious law)—goals that are often perceived merely as a series of violations of human rights or the rights of women. In the Muslim world, insiders use the term as a positive reference. In the academic sphere, although it is still debated, the term designates a more complex phenomenon. |isbn=9780195305135 |access-date=3 February 2017 |archive-date=4 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170204102032/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-status=live }}</ref> Istaknute islamističke grupe i stranke širom svijeta uključuju [[Muslimansko bratstvo]], tursku [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranku pravde i razvoja]], [[Hamas]], alžirski [[Islamski front spasa]], malezijsku [[Stranka nacionalnog povjerenja (Malezija)|Stranku nacionalnog povjerenja]], [[Džemat-e-islami]] u [[Džemat-e-islami Bangladeša|Bangladešu]] i [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Pakistanu]], te bosanskohercegovačku [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]].<ref>{{Cite book |last1=Abbas |first1=Tahir |url=https://books.google.com/books?id=r3N0DwAAQBAJ |title=Political Muslims: Understanding Youth Resistance in a Global Context |last2=Hamid |first2=Sadek |date=2019-02-11 |publisher=Syracuse University Press |isbn=978-0-8156-5430-8 |language=en}}</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], mnoge [[postislamizam|postislamističke]] struje postale su snažno uključene u demokratsku politiku,<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/><ref name="foreignpolicy1">{{cite web |url= https://foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |title= The New Islamists |first= Olivier |last= Roy |publisher= foreignpolicy.com |date= 16 April 2012 |access-date= 7 March 2017 |archive-date= 9 October 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141009193849/http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |url-status= dead }}</ref> dok su druge iznjedrile "najagresivniju i najambiciozniju islamističku [[Milicija|miliciju]]" do sada, poput [[Islamska država|Islamske države]] Iraka i Levanta (ISIL).<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/> Većina islamista odbacila je ISIL kao bogohulan.<ref>{{Cite web |title=Suspected ISIL chief killed in Syria, says Turkish president |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/5/1/erdogan-says-turkey-has-killed-suspected-isil-leader |access-date=2024-11-28 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> == Terminologija == Izvorno se termin ''islamizam'' koristio jednostavno u značenju religije islama, a ne kao ideologija ili pokret. Prvi put se pojavio u engleskom jeziku kao ''Islamismus'' godine 1696., a kao ''Islamism'' godine 1712.<ref name=OED>{{cite web|title= Islamism, n.|url= http://www.oed.com/view/Entry/99982|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 27 December 2012|archive-date= 29 November 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20141129015810/http://www.oed.com/view/Entry/99982|url-status= live}}</ref> Termin se pojavljuje u odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]] u slučaju ''In Re Ross'' (1891). Do prijelaza u dvadeseti vijek počeo ga je potiskivati kraći i isključivo arapski termin "islam", a do 1938. godine, kada su orijentalisti završili djelo ''[[Enciklopedija islama]]'', čini se da je ''islamizam'' gotovo nestao iz engleske upotrebe.<ref>{{cite web|title= Islamism, n. Frequency|url= https://www.oed.com/dictionary/islamism_n?tab=frequency|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 2024-11-24}}</ref> Termin je ostao "praktično odsutan iz rječnika" naučnika, pisaca ili novinara sve do [[Iranska revolucija|Iranske islamske revolucije]] iz 1978. i 1979. godine, koja je u Iran donijela koncept "islamske vlade" [[Ruholah Homeini|ajatolaha Homeinija]].<ref>{{cite journal |title=What is Islamism? The History and Definition of a Concept |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |volume=8 |issue=1 |date=March 2007 |access-date=17 January 2023 |author=Mehdi Mozaffari |url=https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |archive-date=1 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201101050824/https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |url-status=live }}</ref> Ova nova upotreba pojavila se bez uzimanja u obzir načina na koji se termin ''islamista'' već koristio u tradicionalnoj arapskoj nauci u teološkom smislu, odnoseći se na religiju islama, a ne na političku ideologiju. U hereziografskim, teološkim i historijskim djelima, poput poznate enciklopedije [[Ebu-l-Hasan el-Eš'ari|el-Eš'arija]] ''[[Mekalatu-l-islamijjin]]'' (''Mišljenja islamista''), islamista se odnosi na svaku osobu koja sebe pripisuje islamu, a da tu pripadnost ni ne potvrđuje ni ne negira. Ako se koristi dosljedno, koristi se radi nepristrasnosti, ali ako se koristi u odnosu na određenu osobu ili grupu posebno bez drugih, to implicira da je autor nesiguran treba li potvrditi ili negirati njihovu pripadnost islamu, ili pokušava insinuirati svoje neodobravanje te pripadnosti bez kontroverze.<ref>{{Cite web |title=تأملات في معنى مصطلح إسلامي |url=https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AYARI |first=Badreddine |date=19 July 2012 |title=بين المسلم والاسلامى:مصطلح ( اسلامى) بين الاجتهاد والبدعة |url=https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%d8%a8%d9%8a%d9%86-%d8%a7%d9%84%d9%85%d8%b3%d9%84%d9%85-%d9%88%d8%a7%d9%84%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89%d9%85%d8%b5%d8%b7%d9%84%d8%ad-%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89-%d8%a8%d9%8a%d9%86/ |access-date=4 May 2023 |website=الموقع الرسمي للدكتور صبري محمد خليل خيري |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%D8%A8%D9%8A%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85-%D9%88%D8%A7%D9%84%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89-%D8%A8%D9%8A%D9%86/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=admin |date=31 March 2021 |title=الفرق بين "المسلمين" و"الإسلاميين" |url=http://alharakalseyasi.com/4921/ |access-date=4 May 2023 |website=صحيفة الحراك السياسي |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/http://alharakalseyasi.com/4921/ |url-status=usurped }}</ref><ref>{{Cite web |last=Nawal.Alali |title=إسلامي أو إسلاموي: نقلات فوق رقعة من المصطلحات |url=https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |access-date=4 May 2023 |website=alaraby.co.uk/ |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504090936/https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=" مسلم " أم " إسلامي " أم "إسلاموي " .. أين الصواب ..؟ |url=https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |website=الشروق |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085433/https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |url-status=live }}</ref> Nasuprot tome, nazivanje osobe [[musliman|muslimanom]] ili [[Kafir|kafirom]] implicira eksplicitnu potvrdu ili negaciju pripadnosti te osobe islamu. Kako bi izbjegli problem koji proizlazi iz konfuzije između zapadne i arapske upotrebe termina islamista, arapski novinari izmislili su termin ''islamawi'' (''islamijanski'') umjesto ''islami'' (''islamistički'') za označavanje političkog pokreta, iako se taj termin ponekad kritizira kao [[Gramatika|gramatički]] neispravan.<ref>{{Cite web |last=Ali el-Juzu |first=Mustafa |title=زيادة الألف والواو في النسبة |url=https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |url-status=live }}</ref> === Definicije === Islamizam je definisan kao: * "uvjerenje da bi islam trebao voditi društveni i politički, kao i lični život" ([[Sheri Berman]]);<ref name="Berman, S 2003, p. 258">{{cite journal |last=Berman |first=Sheri |title=Islamism, Revolution, and Civil Society |journal=Perspectives on Politics |volume=1 |issue=2 |year=2003 |page=258 |doi=10.1017/S1537592703000197|s2cid=145201910 }}</ref> * uvjerenje da bi islam trebao utjecati na političke sisteme ([[Cambridge Advanced Learner's Dictionary|Cambridge rječnik engleskog jezika]]);<ref>{{Cite web|url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/islamism|title=Islamism |work=Cambridge English Dictionary}}</ref> * "[islamska] ideologija koja vodi društvo u cjelini i koja [poučava] da zakon mora biti u skladu sa [[Šerijat|islamskim šerijatom]]", (W. E. Shepard);<ref name=shepard-1996-40>Shepard, W. E. ''Sejid Kutb and Islamic Activism: A Translation and Critical Analysis of Social Justice in Islam''. Leiden, New York: E.J. Brill. (1996). p. 40</ref> * kombinacija dva ranije postojeća trenda: ** pokreta za oživljavanje vjere, oslabljene "stranim utjecajem, političkim oportunizmom, moralnom labavošću i zaboravljanjem svetih tekstova";<ref name=ORFPI1994:4>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 4</ref> ** novijeg pokreta protiv imperijalizma/kolonijalizma, koji se pretvorio u jednostavniji antivesternizam; koji su ranije prihvatali ljevičari i nacionalisti, ali čije su se pristalice okrenule islamu;<ref name=ORFPI1994:4/> * oblik "religizirane politike" i primjer [[vjerski fundamentalizam|vjerskog fundamentalizma]] koji zamišlja islamsku zajednicu koja traži globalnu hegemoniju za svoje vrijednosti ([[Bassam Tibi]]);<ref>{{cite book|author=Bassam Tibi|author-link=Bassam Tibi|title=Islamism and Islam|url=https://books.google.com/books?id=HyEyLXcIXgUC&pg=PA22|publisher=Yale University Press|year=2012|page=22|isbn=978-0300160147}}</ref> * "politički pokret koji favorizira preuređenje vlade i društva u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (stilski priručnik [[Associated Press]]a);<ref name="BYERS-2013">{{cite news |last1=Byers |first1=Dylan |title=AP Stylebook revises 'Islamist' use |url=https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |access-date=6 February 2023 |agency=Politico |date=5 April 2013 |archive-date=3 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230603060733/https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |url-status=live }}</ref><ref name=cair-5-4-2013/> * politička ideologija koja nastoji primijeniti islamska načela i norme kao općeprimjenjiva pravila za ponašanje ljudi; i čiji pristalice teže državi zasnovanoj na islamskim vrijednostima i zakonima (šerijat) te odbacuju zapadne vodeće principe, poput slobode mišljenja, slobode štampe, umjetničke slobode i slobode vjeroispovijesti (Thomas Volk);<ref name="Volk-KAS-2015-1">{{cite journal |last1=Volk |first1=Thomas |title=Islam – Islamism Clarification for turbulent times |journal=Konrad Adenauer Stiftung FACTS & FINDINGS |date=February 2015 |issue=164 |page=1 |url=http://www.jstor.com/stable/resrep10078 |access-date=6 February 2023}}</ref> * širok skup političkih ideologija koje koriste islamske simbole i tradicije i crpe inspiraciju iz njih u potrazi za društvenopolitičkim ciljem – poznat i kao "politički islam" ([[Encyclopædia Britannica|Britannica]]);<ref name="Zeidan-EB">{{cite web |last1=Zeidan |first1=Adam |title=Islamism |url=https://www.britannica.com/topic/Islamism |website=Encyclopædia Britannica |access-date=15 January 2023 |archive-date=5 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200605040447/https://www.britannica.com/topic/Islamism |url-status=live }}</ref> * "[...] [postalo je skraćenica za] 'muslimane koji nam se ne sviđaju.'" ([[Vijeće za američko-islamske odnose]] – u žalbi na raniju definiciju AP-a o islamistima);<ref name=cair-5-4-2013>{{cite web|title=You are here: Home Press Center Press Releases CAIR Condemns Series of Terror Attacks in France, Tunisia and Kuwait CAIR Welcomes AP Stylebook Revision of 'Islamist'|url=https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|website=Council on American-Islamic Relations (CAIR)|access-date=29 June 2015|date=5 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907184257/https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|archive-date=7 September 2015|url-status=dead}}</ref> ** "zapadni popularni diskurs općenito koristi 'islamizam' kada se raspravlja o negativnom ili 'onome što je loše' u muslimanskim zajednicama. S druge strane, označitelj 'islam' rezerviran je za pozitivno ili neutralno." (David Belt).<ref name="Belt-2009">{{cite journal |last1=Belt |first1=David |title=Islamism in Popular Western Discourse |journal=Policy Perspectives |date=July–December 2009 |volume=6 |issue=2 |pages=1–20 |jstor=42909235 |url=https://www.jstor.org/stable/42909235 |access-date=6 February 2023 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206182535/https://www.jstor.org/stable/42909235 |url-status=live }}</ref> * pokret toliko širok i fleksibilan da dopire do "svega za svakoga" u islamu, čineći ga "neodrživim" (Tarek Osman);<ref name=Osman.p111/> ** alternativni pružatelj socijalne skrbi siromašnim masama; ** ljuta platforma za razočarane mlade; ** glasan poziv koji najavljuje "povratak čistoj religiji" onima koji traže identitet; ** "progresivna, umjerena vjerska platforma" za bogate i liberalne; ** "[...] i u ekstremima, nasilno sredstvo za odbijače i radikale;<ref name=Osman.p111>Osman, Tarek, ''Egypt on the brink'', 2010, p. 111</ref> * islamski "pokret koji traži kulturnu diferencijaciju od Zapada i ponovno povezivanje s pretkolonijalnim simboličkim univerzumom" ([[François Burgat]]);<ref name=Burgat-IMiNA-1997>Burgat, François, "The Islamic Movement in North Africa", U of Texas Press, 1997, pp. 39–41, 67–71, 309</ref> * "aktivno isticanje i promicanje uvjerenja, propisa, zakona ili politika za koje se smatra da su islamskog karaktera" ([[Međunarodna krizna grupa]]);<ref name="ICG"/> * pokret "muslimana koji se oslanjaju na vjerovanje, simbole i jezik islama kako bi inspirirali, oblikovali i oživjeli političku aktivnost"; koji može sadržavati umjerene, tolerantne, miroljubive aktiviste ili one koji "propovijedaju netoleranciju i podržavaju nasilje" ([[Robert Pelletreau]]);<ref>{{cite web |url=http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |author=Robert H. Pelletreau, Jr. |title=Dealing with the Muslim Politics of the Middle East:Algeria, Hamas, Iran |archive-url=https://web.archive.org/web/20171010091754/http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |archive-date=10 October 2017 |work=Council on Foreign Relations |date=8 May 1996}}</ref> * "svi oni koji nastoje islamizirati svoju okolinu, bilo u odnosu na svoje živote u društvu, svoje porodične okolnosti, ili radno mjesto..." ([[Olivier Roy]]).<ref name=cwdi-viii>{{cite book|last1=Roy|first1=Olivier|last2=Sfeir|first2=Antoine|title=The Columbia World Dictionary of Islamism|date=2007|publisher=Columbia University Press.|page=viii|url=https://books.google.com/books?id=rNrMilgHKKEC&q=principles%20of%20%20islamism&pg=PR8|access-date=15 December 2015|isbn=978-0231146401}}</ref> === Odnos islama i islamizma === {{further|Politički aspekti islama}} [[Datoteka:A public demonstration demanding Sharia in Britain.jpg|mini|upright=1.3|Javne demonstracije islamista u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za [[šerijat]], oktobar 2009.]] Islamisti jednostavno vjeruju da je njihov pokret ili ispravljena verzija ili oživljavanje [[islam]]a, ali drugi smatraju da je islamizam moderna devijacija od islama koju bi trebalo ili osuditi ili odbaciti. Pisac za [[Međunarodna krizna grupa|Međunarodnu kriznu grupu]] tvrdi da je "koncept 'političkog islama'" američka tvorevina stvorena da objasni [[Iranska revolucija|Iransku islamsku revoluciju]], ignorirajući činjenicu da je (prema piscu) islam po definiciji politički. Zapravo je [[Politički kvijetizam|kvijetistički]]/nepolitički islam, a ne islamizam, onaj koji zahtijeva objašnjenje, a koje autor daje nazivajući ga historijskom slučajnošću "kratkotrajne ere vrhunca sekularnog arapskog nacionalizma između 1945. i 1970. godine".<ref name="ICGUnderstandingIslam">{{cite web|title=Understanding Islamism|url=http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.pdf|publisher=[[International Crisis Group]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100808200810/http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.ashx|archive-date=8 August 2010|date=2 March 2005|url-status=dead}}</ref> Hayri Abaza tvrdi da neuspjeh u razlikovanju islama od islamizma navodi mnoge na Zapadu da to dvoje izjednačavaju; oni misle da podržavanjem neliberalnih islamskih (islamističkih) režima poštuju islam, na štetu onih koji traže [[sekularizam|odvajanje religije od politike]].<ref>{{cite news|url=http://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|title=Is It Islamic or Islamist?|date=22 October 2010|newspaper=Newsweek|author=Hayri Abaza|access-date=12 March 2014|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004035508/https://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|url-status=live}}</ref> Drugi izvor razlikuje islamiste od islama naglašavajući činjenicu da se islam "odnosi na religiju i [[islamska kultura|kulturu]] koja postoji [[Historija islama|više od milenija]]", dok je islamizam "političko-religijski fenomen povezan sa velikim događajima u dvadesetom vijeku". Islamisti su se, barem povremeno, definirali kao "islamiyyoun/islamisti" kako bi se razlikovali od "muslimun/muslimana".<ref>''Final Report of the National Commission on Terrorist Attacks Upon the United States, The 9/11 Commission Report'', W.W. Norton & Company, New York, (2004), str. 562</ref> [[Daniel Pipes]] opisuje islamizam kao modernu ideologiju koja duguje više evropskim utopijskim političkim ideologijama i "izmima" nego tradicionalnoj islamskoj religiji.<ref>{{cite journal|url=http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|title=Islam and Islamism: Faith and Ideology|date=1 March 2000|journal=The National Interest|issue=Spring 2000|author=Daniel Pipes|access-date=12 March 2014|author-link=Daniel Pipes|archive-date=12 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512141047/http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|url-status=live}}</ref> Prema Salmanu Sejidu, "islamizam nije zamjena za islam na način na koji bi se moglo tvrditi da su [[komunizam]] i [[fašizam]] sekularizirane zamjene za kršćanstvo". Umjesto toga, to je "sazviježđe političkih projekata koji nastoje pozicionirati islam u središte bilo kojeg [[društveni poredak|društvenog poretka]]".<ref>{{Cite book |last=Sejid |first=Salman |title=Recalling the Caliphate: Decolonisation and World Order |publisher=Hurst |year=2014 |location=London |pages=9}}</ref> == Ideologija == === Islamski preporod === {{further|Islamski preporod}} [[Datoteka:A public demonstration calling for Sharia Islamic Law in Maldives 2014.jpg|mini|upright=1.3|Demonstranti islamisti nose natpise na kojima piše "Islam će dominirati svijetom" i "Dovraga s demokratijom" na [[Maldivi|Maldivima]], septembar 2014.]] Moderno oživljavanje islamske pobožnosti i privlačnost islamskih stvari može se pratiti do nekoliko događaja. Do kraja Prvog svjetskog rata, smatralo se da većinom država sa muslimanskom većinom dominiraju zapadne države sa kršćanskim sklonostima. Ponuđena objašnjenja bila su: da su tvrdnje islama lažne i da je kršćanski ili postkršćanski Zapad konačno smislio drugi sistem koji je superioran; ili da je islam propao zato što nije bio vjeran sebi. Budući da su muslimani preferirali drugo objašnjenje, od vjernika se tražilo udvostručenje vjere i pobožnosti kako bi se taj trend preokrenuo.<ref>Edward Mortimer in ''Faith and Power: The Politics of Islam'', in Wright, ''Sacred Rage'', Simon & Schuster, (1985), str. 64–66</ref> Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenule su tajne i javne kampanje za ohrabrivanje i jačanje islamskih fundamentalista na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi i južnoj Aziji. Ti islamski fundamentalisti smatrani su zaštitom od potencijalne ekspanzije [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i protutežom [[nacionalizam|nacionalističkim]] i [[socijalizam|socijalističkim]] pokretima koji su smatrani prijetnjom interesima zapadnih nacija.<ref>{{Cite book |last=Dreyfuss |first=Robert |title=Devil's game: how the United States helped unleash fundamentalist Islam |date=2005 |publisher=A Holt Paperback |isbn=978-0-8050-7652-3 |series=The American empire project |location=New York|pages=1–4}}</ref><ref>{{Cite book |last=Davidson |first=Christopher M. |title=Shadow Wars: The Secret Struggle for the Middle East |date=2016 |publisher=Oneworld Publications |isbn=978-1-78607-002-9 |location=La Vergne|pages=43–45}}</ref><ref>{{Cite book |last=Curtis |first=Mark |title=Secret affairs: Britain's collusion with radical Islam |date=2012 |publisher=Serpent's Tail |isbn=978-1-84668-764-8 |edition=New updated version |location=London|pages=65–68}}</ref> Prema nekim procjenama, između šezdesetih godina dvadesetog vijeka i 2016. godine, Saudijci su usmjerili više od 100 milijardi američkih dolara za širenje [[vehabizam|vehabijskog islama]].<ref>{{Cite news |date=2016-01-30 |title='Tsunami of money' from Saudi Arabia funding 24,000 Pakistan madrassas |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/world-news/tsunami-of-money-from-saudi-arabia-funding-24000-pakistan-madrassas/articleshow/50781972.cms?from=mdr |access-date=2026-01-26 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> Prema [[Politikologija|politikologu]] Alexu Alexievu, poticaj za [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] od strane Saudijske Arabije bio je "najveća svjetska [[propaganda|propagandna kampanja]] ikada organizirana"<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref>. [[David A. Kaplan]] to je opisao kao "bacanje u sjenu [[Aktivne mjere|sovjetskih propagandnih napora]] na vrhuncu Hladnog rata".<ref>{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref> U intervjuu za The Washington Post godine 2018., [[Mohammed bin Salman]], de facto vladar Saudijske Arabije, rekao je da je saudijsko [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] "ukorijenjeno u Hladnom ratu, kada su saveznici tražili od Saudijske Arabije da iskoristi svoje resurse kako bi spriječila prodor [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u muslimanske zemlje."<ref>{{Cite news |date=2018-03-23 |title=Saudi prince denies Kushner is ‘in his pocket’ |url=https://www.washingtonpost.com/world/national-security/saudi-prince-denies-kushner-is-in-his-pocket/2018/03/22/701a9c9e-2e22-11e8-8688-e053ba58f1e4_story.html |access-date=2026-01-26 |work=The Washington Post |language=en-US |issn=0190-8286}}</ref> Godine 2013., [[Evropski parlament]] identificirao je [[vehabizam]] kao glavni izvor globalnog terorizma.<ref>{{Cite news |last=Reporters |first=Telegraph |date=2016-03-29 |title=What is Wahhabism? The reactionary branch of Islam from Saudi Arabia said to be 'the main source of global terrorism' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/03/29/what-is-wahhabism-the-reactionary-branch-of-islam-said-to-be-the/ |access-date=2026-01-26 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> Veza između nedostatka islamskog duha i nedostatka pobjede naglašena je katastrofalnim porazom armija koje su predvodili arapski nacionalisti u borbi protiv Izraela pod sloganom "Zemlja, more i zrak" u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] iz 1967. godine, u usporedbi s (percipiranom) zamalo pobjedom u [[Jomkipurski rat|Jomkipurskom ratu]] šest godina kasnije. U tom ratu vojni slogan bio je "Bog je najveći".<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 64–66</ref> Uporedo s Jomkipurskim ratom dogodio se i [[Naftna kriza 1973.|arapski naftni embargo]], gdje je dramatična odluka (muslimanskih) zemalja proizvođača nafte u Perzijskom zaljevu da smanje proizvodnju i učetverostruče cijenu nafte učinila termine nafta, Arapi i islam sinonimima za moć širom svijeta, a posebno u javnoj mašti muslimanskog svijeta.<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 66 from Pipes, Daniel, ''In the Path of God'', Basic Books, (1983), str. 285</ref> Mnogi muslimani vjeruju, baš kao što je vjerovao saudijski princ Saud el-Faisal, da stotine milijardi dolara bogatstva dobijenih iz ogromnih naftnih nalazišta Perzijskog zaljeva nisu bile ništa manje od Božijeg dara vjernicima u islamu.<ref>from interview by Robin Wright of UK Foreign Secretary (at the time) Lord Carrington in November 1981, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', by Robin Wright, Simon & Schuster, (1985), str. 67</ref> Kako je [[islamski preporod]] dobivao na zamahu, vlade poput one u Egiptu, koje su prethodno gušile (i još uvijek su nastavile gušiti) islamiste, pridružile su se tom trendu. Zabranile su alkohol i preplavile radiotelevizijski eter vjerskim programima,<ref name="Mu">Murphy, ''Passion for Islam'', (2002), str. 36</ref> dajući tom pokretu još veću izloženost. === Obnova hilafeta === {{See also|Pokret za hilafet|}} [[Datoteka:Cover_of_the_second_issue_of_al-Manar_magazine,_1899.jpg|mini|Časopis ''[[Al-Manar (časopis)|Al-Manar]]'', najpopularniji islamski časopis u dvadesetom vijeku koji je pozivao na obnovu hilafeta]] [[Ukidanje Osmanskog sultanata|Ukidanje Osmanskog sultanata]] od strane [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] dana 1. 11. 1922. okončalo je [[Osmansko Carstvo]], koje je trajalo od 1299. godine. Dana 11. 11. 1922., na [[Konferencija u Lozani 1922–1923.|Konferenciji u Lozani]], priznat je suverenitet Velike narodne skupštine koji je [[Vlada u Ankari|Vlada u Angori]] (sada [[Ankara]]) vršila nad Turskom. Posljednji sultan, [[Mehmed VI]], napustio je osmansku prijestolnicu, [[Konstantinopolj|Konstantinopolj]] (sada [[Istanbul]]), dana 17. 11. 1922. Pravni položaj učvršćen je potpisivanjem [[Sporazum iz Lozane|Sporazuma iz Lozane]] dana 24. 7. 1923. U martu 1924. godine, Turska nacionalna skupština je pravno [[Ukidanje hilafeta|uklonila hilafet]], označivši kraj osmanskog utjecaja. To je šokiralo sunitski klerikalni svijet, a mnogi su osjetili potrebu da islam predstave ne kao tradicionalnu religiju, već kao [[Novotarija|inovativnu]] društveno-političku ideologiju moderne nacionalne države.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Reakcija na nove realnosti modernog svijeta iznjedrila je islamističke ideologe poput [[Rašid Rida|Rashida Ride]] i [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudija]], kao i organizacije poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u Egiptu i [[Medžlis ahrar islama|Majlis-e-Ahrar-ul-Islam]] u Indiji. Rašid Rida, istaknuti selefijski teolog rođen u Siriji i sa sjedištem u [[Egipat|Egiptu]], bio je poznat kao preporoditelj [[hadis|proučavanja hadisa]] u sunitskim sjemeništima i pionirski teoretičar [[islamska država|islamizma]] u modernom dobu.<ref>{{Cite book |last=Olidort |first=Jacob |title=In Defense of Tradition: Muḥammad Nāșir AL-Dīn El-Albānī and the Salafī Method |publisher=Princeton University |year=2015 |location=Princeton, NJ, U.S.A |pages=52–62 |chapter=A New Curriculum: Rashīd Rida and Traditionalist Salafism |quote="Rashīd Rida presented these core ideas of Traditionalist Salafism, especially the purported interest in ḥadīth of the early generations of Muslims, as a remedy for correcting Islamic practice and belief during his time."}}</ref> Tokom 1922. i 1923. godine, Rida je objavio seriju članaka u utjecajnom časopisu ''[[El-Manar (časopis)|El-Manar]]'' pod naslovom "''[[Hilafet ili vrhovni imamat (knjiga)|Hilafet ili vrhovni imamat]]''". U ovoj visoko utjecajnoj raspravi, Rida se zalaže za obnovu hilafeta pod vodstvom [[Fakih|islamskih pravnika]] i predlaže gradualističke mjere obrazovanja, reformacije i pročišćavanja kroz napore ''[[selefizam|selefijskih]]'' reformskih pokreta širom svijeta.<ref name="Willis 2010 711–732">{{Cite journal |last=Willis |first=John |date=2010 |title=Debating the Caliphate: Islam and Nation in the Work of Rašid Rida and Ebu-l-Kelam Azad |url=https://www.jstor.org/stable/25762122 |journal=The International History Review |volume=32 |issue=4 |pages=711–732 |doi=10.1080/07075332.2010.534609 |jstor=25762122 |s2cid=153982399 |issn=0707-5332 |access-date=7 May 2023 |archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015041/https://www.jstor.org/stable/25762122 |url-status=live }}</ref> Sejid Rašid Rida posjetio je Indiju 1912. godine te je bio impresioniran sjemeništima [[Darul ulum Deoband]] i [[Darul ulum nedvetul-ulema|Nadwatul Ulama]].<ref>{{Cite web |last=Allāh |first='Abd |date=29 February 2012 |title=Shaykh Rašid Rida on Dar al-'Ulum Deoband |url=https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |access-date=7 May 2022 |website=Friends of Deoband|archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015044/https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |url-status=live }}</ref> Ta su sjemeništa nosila naslijeđe [[Sejid Ahmed Barelvi|Sejida Ahmada Shahida]] i njegovog predmodernog islamskog emirata.<ref>B. Metcalf, "Islamic Revival in British India: Deoband, 1860–1900", str. 50–60, Princeton University Press (1982).</ref> U [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]], [[Pokret za hilafet]] (1919–24) nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pod vodstvom [[Ševket Ali (političar)|Shaukata Alija]], Maulane [[Muhamed Ali Džauhar|Mohammada Alija Jauhara]], [[Hakim Adžmal Kan|Hakima Ajmala Khana]] i [[Ebu-l-Kelam Azad|Maulane Azada]], počeo je biti primjer težnji južnoazijskih muslimana za [[hilafet]]om. === Antivesternizacija === {{Further|Antizapadnjačko raspoloženje}} Otuđenje muslimana od zapadnih načina, uključujući i zapadne političke načine.<ref>{{cite web |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120528231208/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |url-status=dead |archive-date=28 May 2012 |title=From the article on westernization in Oxford Islamic Studies Online |publisher=Oxfordislamicstudies.com |access-date=21 April 2012}}</ref> * Sjećanje u muslimanskim društvima na mnoge vijekove "kulturnog i institucionalnog uspjeha" islamske civilizacije koje je stvorilo "intenzivan otpor prema alternativnom 'civilizacijskom poretku'", kao što je zapadna civilizacija.<ref>Fuller, E., ''The Future of Political Islam'', (2003), str. 15</ref> * Blizina jezgre muslimanskog svijeta Evropi i kršćanstvu gdje je on prvo osvajao, a zatim bio osvojen. [[El-Endeluz|Iberija]] u osmom vijeku, [[Krstaški ratovi]] koji su započeli u jedanaestom vijeku, zatim stoljećima [[Osmansko Carstvo]], svi su bili polja rata između Evrope i islama.<ref>''Islam and the Myth of Confrontation'', Fred Halliday; (2003) str. 108</ref> :Prema riječima [[Bernard Lewis|Bernarda Lewisa]]: :<blockquote>Gotovo hiljadu godina, od prvog iskrcavanja Maura u Španiji do druge turske opsade Beča, Evropa je bila pod stalnom prijetnjom islama. U ranim stoljećima bila je to dvostruka prijetnja – ne samo invazije i osvajanja, već i preobraćenja i asimilacije. Gotovo sve osim najistočnijih pokrajina islamskog carstva oduzeto je kršćanskim vladarima, a velika većina prvih muslimana zapadno od Irana i Arabije bili su obraćenici iz kršćanstva... Njihov gubitak je bio teško pogođen i pojačao je strah da slična sudbina čeka i Evropu.<ref>Lewis, Bernard, ''Islam and the West'' Oxford University Press, str. 13, (1993)</ref></blockquote> Za islamiste je primarna prijetnja Zapada više kulturna nego politička ili ekonomska. Kulturna zavisnost lišava čovjeka vjere i identiteta te tako uništava islam i islamsku zajednicu (''[[ummet]]'') daleko efikasnije nego politička vladavina.<ref name="Haddad/Esposito1">Haddad/Esposito str. xvi</ref> === Snaga politike identiteta === Islamizam opisuje Graham E. Fuller kao dio [[politika identiteta|politike identiteta]], tačnije vjerski orijentiranog nacionalizma koji je nastao u Trećem svijetu u sedamdesetim godinama dvadesetog vijeka: "[[hinduistički nacionalizam|hinduizam u preporodu]] u Indiji, [[vjerski cionizam]] u Izraelu, [[Uzroci građanskog rata u Šri Lanki|militantni budizam u Šri Lanki]], oživljeni [[nacionalizam Sika|sikhski nacionalizam]] u regiji [[Pandžab (regija)|Pandžab]], '[[teologija oslobođenja]]' [[katoličanstvo|katoličanstva]] u Latinskoj Americi i islamizam u muslimanskom svijetu."<ref>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), str. 70–71</ref> === Antikomunistički stavovi === {{Further|Antikomunizam}} Do kasnih šezdesetih godina dvadesetog vijeka, nesovjetske zemlje sa muslimanskom većinom izborile su svoju nezavisnost te su imale tendenciju da potpadnu pod jedan od dva hladnoratovska bloka – s "Naserovim Egiptom, baasističkom Sirijom i Irakom, Libijom Moamera Gadafija, Alžirom pod Ahmedom Ben Bellom i Houarijem Boumedienneom, [[Južni Jemen|Južnim Jemenom]] i Sukarnovom Indonezijom" usklađenim sa Moskvom.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 46</ref> Svjesni bliske povezanosti stanovništva sa islamom, "školski udžbenici šezdesetih godina u ovim zemljama trudili su se da uvjere djecu da je socijalizam jednostavno pravilno shvaćen islam."<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 47</ref> [[Olivier Roy]] piše da je "neuspjeh 'arapskog socijalističkog' modela ... ostavio prostor za pojavu novih protestnih ideologija u dekonstruisanim društvima ..."<ref name=ORFPI1994:52>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 52</ref> Gilles Kepel primjećuje da, kada je kolaps cijena nafte doveo do široko rasprostranjenih nasilnih i destruktivnih nereda od strane urbane sirotinje u Alžiru 1988. godine, ono što se moglo činiti kao prirodno otvaranje za ljevicu, umjesto toga bio je početak velikih pobjeda za islamističku stranku [[Islamski front spasa]] (FIS). Razlog za to je što su korupcija i ekonomska disfunkcija politika vladajuće stranke [[socijalizam Trećeg svijeta|socijalizma Trećeg svijeta]] (FNL) "u velikoj mjeri diskreditirali" rječnik socijalizma.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 160–1</ref> U [[postkolonijalizam|postkolonijalnoj]] eri mnogim državama s muslimanskom većinom, poput Indonezije, Egipta, Sirije i Iraka, vladali su autoritarni režimi u kojima su decenijama često kontinuirano dominirali isti pojedinci ili njihovi kadrovi. Istovremeno, vojska je igrala značajnu ulogu u odlukama vlasti u mnogim od tih država ([[Duboka država u Turskoj|prevelika uloga vojske]] mogla se vidjeti i u demokratskoj Turskoj).<ref name="Wi">''The History of the Modern Middle East'' by William L. Cleveland and Martin Bunton, 2008, str. 371.</ref> Autoritarni režimi, podržani vojskom, poduzeli su dodatne mjere kako bi ućutkali ljevičarske opozicijske snage, često uz pomoć stranih sila. Ućutkivanje ljevičarske opozicije lišilo je mase kanala za izražavanje svojih ekonomskih pritužbi i frustracija zbog nedostatka demokratskih procesa.<ref name="Wi"/> Zbog toga su u [[Posthladnoratovska era|posthladnoratovskoj eri]] islamistički pokreti zasnovani na civilnom društvu, poput Muslimanskog bratstva, bili jedine organizacije sposobne da pruže puteve za protest.<ref name="Wi"/> Ta dinamika ponovila se nakon što su države prošle kroz [[demokratizacija|demokratsku tranziciju]]. U Indoneziji su određene sekularne političke stranke doprinijele donošenju vjerskih podzakonskih akata kako bi se suprotstavile popularnosti islamističke opozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |title=Political parties clash over šerijat-based bylaws |work=The Jakarta Post |access-date=6 March 2021 |archive-date=11 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411130737/https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |url-status=live }}</ref> U Egiptu, tokom kratkog perioda [[Predsjednički izbori u Egiptu 2012.|demokratskog eksperimenta]], Muslimansko bratstvo je preuzelo zamah tako što je bilo najkohezivniji politički pokret među opozicijom.<ref>The Unbreakable Muslim Brotherhood: Grim Prospects for a Liberal Egypt, by [[Eric Trager]], ''Foreign Affairs'', 2011.</ref> == Utjecaj == [[Datoteka:Tahar Djaout 1980.jpg|mini|Alžirskog [[sekularizam|sekularističkog]] novinara [[Tahar Djaout|Tahara Djaouta]] ubila je [[Oružana islamska grupa Alžira]] 1993. godine.]] Malo posmatrača osporava ogroman utjecaj islamizma unutar [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref name="murphy-160">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (c. 2002), p. 160</ref><ref name="cook">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000)</ref><ref name="murphy-161">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'', Scribner, (c. 2002), p. 161</ref> Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], politički pokreti zasnovani na liberalnoj ideologiji slobodnog izražavanja i demokratske vladavine predvodili su opoziciju u drugim dijelovima svijeta, poput Latinske Amerike, istočne Evrope i mnogih dijelova Azije. Međutim, "jednostavna je činjenica da politički islam trenutno vlada [približno 2002–2003] kao najmoćnija ideološka sila širom današnjeg muslimanskog svijeta".<ref>Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), p. 67</ref><ref>Referring to the success of radical transnational Islamism and specifically the party [[Hizb ut-Tahrir]], [[Zeyno Baran]] writes that "all religions have radicals, but in contemporary Islam the radicals have become the mainstream, and the moderates are pushed to the sides of the debate." (source: {{cite web |last1=Baran |first1=Zeyno |url=http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam'sPoliticalInsurgency.pdf |title=Hizb ut-Tahrir: Islam's Political Insurgency |publisher=Nixon Center |date=December 2004 |access-date=30 March 2016 |page=13 |ref=ZBHTIPI2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210214407/http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam%27sPoliticalInsurgency.pdf |archive-date=10 December 2015 |url-status=dead }})</ref> Snaga islamizma također proizlazi iz snage [[religioznost|religioznosti]] općenito u muslimanskom svijetu. U poređenju s drugim društvima širom svijeta, "ono što je zapanjujuće u islamskom svijetu jeste da [...] se čini da je u njega najmanje prodrla [[ireligioznost]]".<ref name="cook-43"/> Tamo gdje drugi narodi mogu tražiti odgovore od fizičkih ili društvenih nauka u oblastima za koje su njihovi preci smatrali da ih je najbolje prepustiti svetim spisima, u muslimanskom svijetu religija je postala sveobuhvatnija, a ne manje obuhvatna, jer su "u posljednjih nekoliko decenija upravo fundamentalisti sve više predstavljali vrhunac" muslimanske kulture.<ref name="cook-43">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000), p.42-3</ref> Godine 2009., njemačka novinarka Sonja Zekri opisala je islamiste u Egiptu i drugim muslimanskim zemljama kao "izuzetno utjecajne. [...] Oni određuju kako će se neko oblačiti, šta će jesti. U tim oblastima, oni su nevjerovatno uspješni. [...] Čak i ako islamisti nikada ne dođu na vlast, oni su transformirali svoje zemlje."<ref name="qantara">{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |author-link=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Politički islamisti opisani su kao oni koji se "takmiče na demokratskom javnom trgu u mjestima poput [[Turska|Turske]], [[Tunis]]a, [[Malezija|Malezije]] i [[Indonezija|Indonezije]]".<ref>Farr, Thomas F. "Islam's Way to Freedom", ''First Things'', November 2008, pp. 24–28 [26]</ref> == Vrste == Islamizam nije jedinstven pokret i poprima različite oblike te obuhvata širok raspon strategija i taktika prema vlastima koje su na pozicijama – "uništenje, opozicija, kolaboracija, ravnodušnost"<ref name=ORFPI1994:24/> – ne zato (ili ne samo zato) zbog razlika u mišljenjima, već zato što varira kako se okolnosti mijenjaju.<ref name=ORFPI1994:109>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 109</ref><ref name="Valbjørn-POMEPS"/><sup>p.&nbsp;54</sup> Umjereni i reformistički islamisti koji prihvataju demokratski proces i djeluju unutar njega uključuju stranke poput tuniskog [[Pokret Ennahda|Pokreta Ennahda]]. Neki islamisti mogu biti vjerski [[populizam|populisti]] ili krajnja desnica.<ref name="k356">{{cite journal | last1=Barton | first1=Greg | last2=Yilmaz | first2=Ihsan | last3=Morieson | first3=Nicholas | title=Religious and Pro-Violence Populism in Indonesia: The Rise and Fall of a Far-Right Islamist Civilisationist Movement | journal=Religions | volume=12 | issue=6 | date=29 May 2021 | issn=2077-1444 | doi=10.3390/rel12060397 | doi-access=free | page=397}}</ref> Pakistanski [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Džemat-e-islami]] u osnovi je društveno-politička i "[[avangardna stranka]]" koja djeluje unutar pakistanskog demokratskog političkog procesa, ali je također stjecao politički utjecaj putem vojnih državnih udara u prošlosti.<ref name=ORFPI1994:24/> Druge islamističke grupe, poput [[Hezbollah]]a u [[Liban]]u i [[Hamas]]a u [[Palestina|Palestini]], tvrde da učestvuju u demokratskom i političkom procesu, kao i u oružanim napadima putem svojih moćnih paravojnih krila. [[Džihadizam|Džihadističke]] organizacije poput [[El-Kaida|el-Kaide]] i [[Egipatski islamski džihad|Egipatskog islamskog džihada]], kao i grupe poput [[talibani|talibana]], u potpunosti odbacuju demokratiju, smatrajući je oblikom ''[[kufur|kufra]]'' (nevjerstva), i pozivaju na [[ofanzivni džihad]] na vjerskoj osnovi. Još jedna velika podjela unutar islamizma postoji između onoga što je [[Graham E. Fuller]] opisao kao ''konzervativne'' "čuvare tradicije" ([[selefizam|selefije]], poput onih u [[vehabizam|vehabijskom]] pokretu) i ''revolucionarnu'' "avangardu promjene i islamske reforme", čije je središte [[Muslimansko bratstvo]].<ref name="Fuller, 2003 pp. 194">Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), pp. 194–95</ref> [[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]] tvrdi da je "[[suniti|sunitski]] [[panislamizam]] doživio značajan pomak u drugoj polovini dvadesetog vijeka" kada je pokret Muslimansko bratstvo, sa svojim fokusom na islamizaciju [[panarabizam|panarabizma]], zasjenjen [[selefizam|selefijskim]] pokretom, s njegovim naglaskom na "šerijatu, a ne na izgradnji islamskih institucija".<ref>Roy, Olivier, ''The Politics of Chaos in the Middle East'', Columbia University Press, (2008), pp. 92–93</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] (počevši od 2011. godine), Roy je opisao islamizam kao "sve više međuzavisan" s demokratijom u većem dijelu [[Arapski svijet|arapskog muslimanskog svijeta]], tako da "nijedno sada ne može preživjeti bez drugog." Iako sama islamistička politička kultura možda nije demokratska, islamistima su potrebni demokratski izbori kako bi održali svoj legitimitet. Istovremeno, njihova popularnost je tolika da se nijedna vlada koja isključuje glavne islamističke grupe ne može nazvati demokratskom.<ref name="foreignpolicy1"/> Tvrdeći da su razlike između "radikalnog i umjerenog" ili "nasilnog i miroljubivog" islamizma bile "previše pojednostavljene", približno 2017. godine, naučnik Morten Valbjørn predložio je ove "znatno sofisticiranije tipologije" islamizma:<ref name="Valbjørn-POMEPS">{{cite web |last1=Valbjørn |first1=Morten |title=Bringing the 'Other Islamists' back in: Sunni and Shia Islamism(s) in a sectarianized new Middle East |url=https://pomeps.org/bringing-the-other-islamists-back-in-sunni-and-shia-islamisms-in-a-sectarianized-new-middle-east |website=POMEPS, Project on Middle East Political Science |publisher=Elliott School of International Affairs |access-date=27 January 2023 |date=c. 2017}}</ref> {{blockquote| * otporni / revolucionarni / reformistički islamizam,<ref name="Robinson, 2007">Robinson, Glenn E. (2007). "The battle for Iraq: Islamic insurgencies in comparative perspective". Third World Quarterly, vol. 28, no. 2, pp. 261–273.</ref> * islah-ihvanistički / džihadsko-ihvanistički / islah-selefijski / džihadsko-selefijski islamizam,<ref name="Utvik, 2011">Utvik, Bjørn Olav (2011). Islamismen, Oslo: Unipub.</ref> * reformistički / revolucionarni / društveni / duhovni islamizam,<ref name="Yavuz, 2003">Yavuz, M. Hakan (2003). Islamic Political Identity in Turkey, Oxford: Oxford University Press.</ref> * islamizam Trećeg svijeta / neo-islamizam Trećeg svijeta,<ref name="Strindberg and Wärn, 2005">Strindberg, Anders & Mats Wärn (2005). "Realities of Resistance: Hizballah, the Palestinian rejectionists, and el-Qa'ida compared". Journal of Palestine Studies, vol. 34, no. 3, pp. 23–41.</ref> * statistički / nestatistički islamizam,<ref name="Volpi-and-Stein-2015">Volpi, Frédéric & Ewan Stein (2015). "Islamism and the state after the Arab uprisings: Between people power and state power". Democratization, vol. 22, no. 2, pp. 276–293.</ref> * selefijsko-džihadistički / ihvanistički islamizam,<ref name="Lynch, 2010">Lynch, Marc (2010). "Islam Divided Between 'Salafi-jihad' and the 'Ikhwan'". Studies in Conflict & Terrorism, vol. 33, no. 6, pp. 467–487.</ref> ili * mejnstrim / iredentistički džihadistički / doktrinarni džihadistički islamizam.<ref name="Gerges, 2005">Gerges, Fawaz (2005). The Far Enemy : why jihad went global, Cambridge: Cambridge University Press.</ref>}} === Umjereni i reformistički islamizam === {{See also|Islamska demokratija}} Tokom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog vijeka, glavni umjereni islamistički pokreti poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] i Ennahde bili su isključeni iz demokratskog političkog učešća. Barem djelimično iz tog razloga, islamisti su pokušali svrgnuti vladu u [[Alžirski građanski rat|Alžirskom građanskom ratu]] (1991–2002) i vodili su [[terorizam u Egiptu|terorističku kampanju u Egiptu]] tokom devedesetih. Ti pokušaji su slomljeni i u dvadeset prvom vijeku islamisti su se sve više okretali nenasilnim metodama,<ref name="Is">{{cite journal |url=http://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |title=The Key to Arab Reform: Moderate Islamists |journal=Carnegie Endowment for Peace |pages=2 |access-date=4 December 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004005113/https://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |url-status=live }}</ref> a "umjereni islamisti" sada čine većinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Ham"/><ref name="Fuller, 2003 pp. 194"/><ref name="Om">Moussalli, Ahmad S. ''Islamic democracy and pluralism''. from Safi, Omid. ''Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism''. Oneworld Publications, 1 April 2003.</ref> Među nekim islamistima, demokratija je usklađena s islamom pomoću ''[[šura|šure]]'' (konsultacije). Tradicija po kojoj se vladar konsultuje smatra se [[sunet|sunetom]] islamskog poslanika [[Muhamed|Muhameda]],<ref name="Om"/><ref>{{cite web|url=http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|title=The Shura Principle in Islam – by Sadek Sulaiman|website=alhewar.com|access-date=4 December 2017|archive-date=24 July 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190724034351/http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|url-status=live}}</ref><ref>Esposito, J. & Voll, J., 2001, Islam and Democracy, ''Humanities'', Volume 22, Issue 6</ref> (''Medžlis aš-šura'' je uobičajen naziv za zakonodavna tijela u islamskim zemljama). Među različitim ciljevima, strategijama i ishodima "umjerenih islamističkih pokreta" jeste formalno napuštanje njihove prvobitne vizije provođenja ''[[šerijat]]a'' (također nazvano [[postislamizam]]) – što je učinio [[Pokret Ennahda]] u Tunisu<ref>{{Cite news|url=https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|title=Ennahda is "Leaving" Political Islam|date=20 May 2016|work=Wilson Center|access-date=23 August 2017|archive-date=24 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824012939/https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|url-status=live}}</ref> i [[Stranka prosperitetne pravde]] (PKS) u Indoneziji.<ref name="Al">El-Hamdi, Ridho. (2017). ''Moving towards a Normalised Path: Political Islam in Contemporary Indonesia''. JURNAL STUDI PEMERINTAHAN (JOURNAL OF GOVERNMENT & POLITICS). Vol. 8 No. 1, February 2017. p. 53, 56–57, 62.</ref> Drugi, poput Nacionalnog kongresa Sudana, uveli su šerijat uz podršku bogatih, konzervativnih država (prvenstveno Saudijske Arabije).<ref name="Human Rights Watch Report">{{cite web |url=https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |work=Human Rights Watch Report |date=November 1994 |volume=6 |issue=9 |title=SUDAN: "IN THE NAME OF GOD", Repression Continues in Northern Sudan |access-date=2 December 2016 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005172932/https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |url-status=live }}</ref><ref name="Fuller, Graham E. 2003 p. 108">Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 108</ref> Prema jednoj teoriji – "uključivanje-umjerenost" – međuzavisnost političkog ishoda sa strategijom znači da što islamisti postaju umjereniji, to je vjerovatnije da će biti politički uključeni (ili nesputani); i što je vlada susretljivija, to islamisti postaju manje "ekstremni".<ref>Pahwa, Sumita (2016). ''Pathways of Islamist adaptation: the Egyptian Muslim Brothers' lessons for inclusion moderation theory''. Democratization, Volume 24, 2017 – Issue 6. pp. 1066–1084.</ref> Prototip usklađivanja islamističkih načela u okvirima moderne države bio je "[[Turski model (politika)|turski model]]", zasnovan na očiglednom uspjehu vladavine turske [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] (AKP) predvođene [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepom Tayyipom Erdoğanom]].<ref>{{cite web |url=http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |title=Can the Turkish Model Gain Traction in the New Middle East? |author1=Sinan Ülgen |author2=Marwan Muasher |author3=Thomas de Waal |author4=Thomas Carothers |work=[[Carnegie Endowment for International Peace]] |date=19 December 2011 |access-date=4 December 2017 |archive-date=30 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181130043236/http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |url-status=dead }}</ref> Turski model se, međutim, "urušio" nakon [[Protesti u Turskoj 2013.|čistke i kršenja demokratskih načela od strane Erdoğanovog režima]].<ref name=surreal>{{cite journal|last=de Bellaigue|first=Christopher|title=Turkey: 'Surreal, Menacing…Pompous'|journal=New York Review of Books|date=19 December 2013|url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|access-date=12 December 2013|archive-date=17 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150717145313/http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|url-status=live}}</ref><ref name="NYT-23-7-16">{{cite news|last1=Akyol|first1=Mustafa|title=Who Was Behind the Coup Attempt in Turkey?|url=https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220103/https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-date=3 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|access-date=23 July 2016|work=The New York Times|date=22 July 2016}}{{cbignore}}</ref> Kritičari tog koncepta – koji uključuju i islamiste koji odbacuju demokratiju i antiislamiste – smatraju da su islamističke težnje u osnovi nekompatibilne s demokratskim načelima. === Selefijski pokret === {{Main|Selefizam}} [[Datoteka:Ansar Dine Rebels - VOA.jpg|mini|Grupa [[Ansar Dine]], selefijska islamistička grupa koja je djelovala između 2012. i 2017. godine, nastojala je nametnuti apsolutni [[šerijat]] širom [[Mali]]ja.]] Savremeni [[selefizam|selefijski pokret]] ponekad se opisuje kao vrsta islamizma, a ponekad kao drugačija škola islama,<ref name=ORFPI1994:35>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 35</ref> na primjer kao "faza između fundamentalizma i islamizma".<ref name=ORFPI1994:31>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 31</ref> Prvobitno reformistički pokret Džemaluddina el-Afganija, Muhameda Abduhua i Rašida Rize (Rašid Rida), koji je odbacio [[marabutizam]] (sufizam), uspostavljene škole [[fikh]]a i zahtijevao individualno tumačenje (''[[idžtihad]]'') Kur'ana i [[sunet]]a;<ref name=ORFPI1994:32-33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 32-33</ref> evoluirao je u pokret koji je prigrlio konzervativne doktrine srednjovjekovnog [[hanbelijski mezheb|hanbelijskog]] teologa [[Ibn Tejmije|Ibn Tejmijje]]. Iako sve selefije vjeruju da islam pokriva svaki aspekt života, da se šerijatski zakon mora temeljito provoditi i da se hilafet mora ponovo stvoriti kako bi vladao muslimanskim svijetom, oni se razlikuju po strategijama i prioritetima, koji uglavnom spadaju u tri grupe: * "[[Politički kvijetizam u islamu|Kvijetistička]]" škola zagovara islamizaciju kroz propovijedanje, obrazovanje masa o [[šerijat]]u i "pročišćavanje" vjerskih praksi, ignorišući pritom vladu. * Aktivistički (ili ''haraki'') [[selefijski islamizam|selefijski aktivizam]] podstiče političko učešće – suprotstavljanje vladinim kreditima s kamatama ili normalizaciji odnosa s Izraelom itd. Od 2013. godine, ova škola čini većinu selefizma.<ref name=jof>George Joffé, ''Islamist Radicalisation in Europe and the Middle East: Reassessing the Causes of Terrorism'', p. 317. London: [[I.B. Tauris]], 2013.</ref> Selefijske političke stranke u [[Muslimanski svijet|muslimanskom svijetu]] uključuju egipatsku [[Stranka El-Nour|Stranku El-Nour]], jemensku [[Stranka El-Islah (Jemen)|Stranku El-Islah]] i bahreinsko [[El-Asalah|Društvo El-Asalah]]. * [[Selefijski džihadizam]] (pogledajte ispod) inspirisan je ideologijom [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]] ([[Kutbizam|kutbizam]], pogledajte ispod) i smatra sekularne institucije neprijateljem islama, zagovarajući revoluciju kako bi se utro put za uspostavljanje novog [[hilafet]]a.<ref name="Mo">Mohie-Eldin, Fatima. ''The Evolution of Salafism: A History of Salafi Doctrine''. El-Noor, Fall 2015. pp. 44–47.</ref> {{anchor|Militant Islamism}} === Militantni islamizam i džihadizam === {{main|Džihadizam}} {{see also|Islamski terorizam|Islamski ekstremizam}} ==== Kutbizam ==== {{main|Kutbizam}} [[Kutbizam]] se odnosi na [[džihadizam|džihadističku]] ideologiju koju je formulirao [[Sejid Kutb]] (utjecajna ličnost [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u [[Egipat|Egiptu]] tokom pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog vijeka). Kutbizam je tvrdio ne samo da je šerijat suštinski za islam, već da, s obzirom na to da nije na snazi, islam zapravo nije ni postojao u muslimanskom svijetu, koji se nalazio u ''džahilijetu'' (stanju predislamskog neznanja). Kako bi se ispravila ta situacija, on je poticao na dvostruki napad: 1) propovijedanje radi preobraćenja i 2) džihad radi prisilnog eliminisanja "struktura" ''džahilijeta''.<ref>''Muslim extremism in Egypt: the prophet and pharaoh'' by Gilles Kepel, pp. 55–6</ref> Odbrambeni džihad protiv ''džahilijetskih'' muslimanskih vlada ne bi bio dovoljan. "Istina i laž ne mogu koegzistirati na ovoj Zemlji", pa je bio potreban ofanzivni džihad da bi se ''džahilijet'' eliminisao ne samo iz islamske domovine već i s lica Zemlje.<ref name="SOAGE-2009-192">{{cite journal |last1=SOAGE |first1=ANA BELÉN |title=Islamism and Modernity: The Political Thought of Sejid Kutb |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |date=June 2009 |volume=10 |issue=2 |page=192 |doi=10.1080/14690760903119092 |s2cid=144071957 |url=https://www.researchgate.net/publication/232945375 |access-date=9 March 2021}}</ref> Uz to, bila bi potrebna i budnost protiv zapadnih i jevrejskih zavjera protiv islama.<ref name="carlisle.army.mil">{{cite journal |url=http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism | archive-url=https://web.archive.org/web/20170211205245/http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |archive-date=11 February 2017 |author=Dale C. Eikmeier |journal=[[Parameters (journal)|Parameters]] |date=Spring 2007 |pages=85–98}}</ref><ref name="Ha">{{cite web |author=Hassan, Hassan |date=13 June 2016 |url=https://carnegieendowment.org/research/2016/12/the-sectarianism-of-the-islamic-state-ideologicel-roots-and-political-context?lang=en |title=The Sectarianism of the Islamic State: Ideological Roots and Political Context |work=Carnegie Endowment for Peace |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191029150445/https://carnegieendowment.org/2016/06/13/sectarianism-of-islamic-state-ideologicel-roots-and-political-context-pub-63746 |url-status=live }}</ref> Iako je Kutb pogubljen prije nego što je uspio u potpunosti artikulisati svoju ideologiju,<ref name="Ke">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 31</ref> njegove ideje su se širile i nadograđivale od strane kasnijih generacija, među kojima su bili [[Abdulah Jusuf Azam]] i [[Ayman el-Zawahiri]], koji je bio učenik Kutbovog brata [[Muhamed Kutb|Muhameda Kutba]], a kasnije je postao mentor [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]].<ref>Sageman, Marc, ''Understanding Terror Networks'', University of Pennsylvania Press, 2004, p. 63</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|access-date=26 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref> El-Zawahiri je pomogao u prenošenju priča o "čistoći Kutbovog karaktera" i progonu koji je pretrpio, te je odigrao veliku ulogu u normalizaciji ofanzivnog džihada među Kutbovim sljedbenicima.<ref>Wright, ''Looming Tower'', 2006, p. 32-59</ref> ==== Selefijski džihadizam ==== {{Main|Selefijski džihadizam}} [[Selefijski džihadizam]] ili revolucionarni selefizam<ref>{{Cite journal |last1=Amghar |last2=Cavatorta |first1=Samir |first2=Francesco |date=17 March 2023 |title=Salafism in the contemporary age: Wiktorowicz revisited |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |journal=Contemporary Islam |volume=17 |issue=2 |doi=10.1007/s11562-023-00524-x |via=Springer |page=3 |access-date=7 May 2023 |archive-date=8 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230508090448/https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> postao je istaknut tokom osamdesetih godina dvadesetog vijeka kada su [[Osama bin Laden]] i hiljade drugih militantnih muslimana došli iz cijelog muslimanskog svijeta kako bi se ujedinili protiv [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetskog Saveza nakon što je on izvršio invaziju na Afganistan]].<ref name="By"/><ref name="deneoux">Deneoux, Guilain (June 2002). "The Forgotten Swamp: Navigating Political Islam". ''Middle East Policy''. pp. 69–71."</ref><ref name="BLivesey">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |title=The Salafist movement by Bruce Livesey |publisher=PBS Frontline |date=2005 |access-date=24 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628202818/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |archive-date=28 June 2011 |url-status=live}}</ref><ref name=Kramer2003>{{cite journal |url=http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |title=Coming to Terms: Fundamentalists or Islamists? |author=Kramer, Martin |journal=[[Middle East Quarterly]] |date=Spring 2003 |volume=X |issue=2 |pages=65–77 |quote=French academics have put the term into academic circulation as 'jihadist-Salafism.' The qualifier of Salafism—an historical reference to the precursor of these movements—will inevitably be stripped away in popular usage. |access-date=15 April 2014 |archive-date=1 January 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101195913/http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |url-status=live }}</ref> Lokalni afganistanski muslimani ([[Mudžahedin|mudžahedini]]) proglasili su džihad protiv Sovjeta i pomognuti su [[Operacija Ciklon|finansijskom, logističkom i vojnom podrškom]] od strane [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i Sjedinjenih Američkih Država, ali nakon što su sovjetske snage napustile Afganistan, to finansiranje i interes Amerike i Saudijske Arabije su prestali. Međunarodni dobrovoljci (koje je prvobitno organizovao [[Abdullah Azzam]]), trijumfovali su u pobjedi, daleko od umjerenog utjecaja doma i porodice, usred radikaliziranog utjecaja drugih militanata.<ref name=kepel-orig /> Želeći iskoristiti finansijsku, logističku i vojnu mrežu koja je bila razvijena<ref name="By">{{cite web |author=Byman, Daniel L |author2=Williams, Jennifer R. |date=24 February 2015 |url=https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |title=ISIS vs. Al Qaeda: Jihadism's global civil war |work=Brookings |access-date=4 December 2017 |archive-date=21 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220921200819/https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |url-status=live }}</ref> nastojali su nastaviti s vođenjem džihada i na drugim mjestima.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.219-220</ref> Njihove nove mete, međutim, uključivale su Sjedinjene Američke Države – finansijera mudžahedina, ali "percipiranog kao najvećeg neprijatelja vjere", te vlade većinski muslimanskih država – percipirane kao otpadnike od islama.<ref name=jihad-220>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.220</ref><ref name="kepel-orig">"Jihadist-Salafism" is introduced by Gilles Kepel, ''Jihad: The Trail of Political Islam'' (Harvard: Harvard University Press, 2002) pp. 219–222</ref> Selefijsko-džihadistička ideologija kombinovala je doslovna i tradicionalna tumačenja svetih spisa selefija, s promicanjem i vođenjem džihada protiv vojnih i [[terorizam|civilnih ciljeva]] u težnji za uspostavljanjem [[islamska država|islamske države]] i konačno novog [[hilafet]]a.<ref name=kepel-orig/><ref name="deneoux"/><ref name="Ha"/><ref>{{cite web |url=http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |title=القطبية الإخوانية والسرورية قاعدة مناهج السلفية التكفيرية | archive-url=https://web.archive.org/web/20171205043603/http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |archive-date=5 December 2017 |work=el-Arab Online}}</ref>{{NoteTag|Kao takav, selefijski džihadizam zamišlja islamističke ciljeve sličnima onima selefizma, umjesto tradicionalnog islamizma čiji je primjer Muslimansko bratstvo iz sredine 20. vijeka, a koje selefijski džihadisti smatraju pretjerano umjerenim i kojem nedostaje doslovno tumačenje svetih spisa.<ref name="KepelJihad">{{cite book |url = https://books.google.com/books?id=OLvTNk75hUoC |title = Jihad |access-date=24 October 2014 |isbn=978-1845112578 |last1=Kepel |first1= Gilles |last2 = Roberts |first2 = Anthony F. |year=2006 |publisher = Bloomsbury Publishing PLC }}</ref>}} Ostale karakteristike tog pokreta uključuju formalni proces polaganja ''[[Bej'a|bej'e]]'' (zakletve na vjernost) vođi (''emiru''), što je inspirisano [[hadis]]ima i ranom muslimanskom praksom i uključeno u vehabijsko učenje;<ref name="wright-12-12-16">{{cite magazine |last=Wright |first=Robin |title=AFTER THE ISLAMIC STATE |magazine=The New Yorker |date=12 December 2016 |url=http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |access-date=9 December 2016 |archive-date=7 December 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161207140827/http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |url-status=live }}</ref> kao i koncepte "bliskog neprijatelja" (vlade većinski muslimanskih država) i "dalekog neprijatelja" (Sjedinjene Američke Države i druge zapadne države). (Termin "bliski neprijatelj" skovao je [[Muhamed Abdul-Selam Feredž]], koji je vodio atentat na [[Anvar el-Sadat|Envera es-Sadata]] s [[Egipatski islamski džihad|Egipatskim islamskim džihadom]] (EIJ) 1981. godine.)<ref name="No">{{cite web |author=Noah, Timothy |date=26 February 2009 |url=http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |title=The Near-Enemy Theory |work=Slate |access-date=4 December 2017 |archive-date=26 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180726041454/http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |url-status=live }}</ref> Termin "daleki neprijatelj" uvela je [[El-Kaida|el-Kaida]] i formalno ga proglasila metom napada 1996. godine.<ref name="No"/><ref>{{cite web |url=https://www.thenationalnews.com/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |title=Al Qaeda grows as its leaders focus on the 'near enemy' |work=The National |date=30 August 2013 |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200929145114/https://www.thenational.ae/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |url-status=live }}</ref> Ideologija je doživjela svoj uspon tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka kada je muslimanski svijet doživio brojne geopolitičke krize,<ref name="By" /> posebno [[Alžirski građanski rat]] (1991–2002), [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) i [[Prvi čečenski rat]] (1994–1996). Unutar tih sukoba, politički islam često je djelovao kao mobilišući faktor za lokalne zaraćene strane, koje su zahtijevale finansijsku, logističku i vojnu podršku od el-Kaide, u zamjenu za aktivno širenje te ideologije.<ref name="By" /> Nakon [[Bombardovanja američkih ambasada 1998.|bombardovanja američkih ambasada 1998. godine]], [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]] (2001.), [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|invazije na Afganistan pod vodstvom SAD-a]] (2001.) i invazije na [[Rat u Iraku|Irak]] (2003.), selefijski džihadizam izgubio je svoj zamah, bivši razoren američkim antiterorističkim operacijama, što je kulminiralo [[Smrt Osame bin Ladena|bin Ladenovom smrću]] 2011. godine.<ref name="By" /> Nakon Arapskog proljeća (2011.) i kasnijeg [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]] (od 2011. do danas), ostaci franšize el-Kaide u Iraku obnovili su svoj kapacitet, brzo se razvivši u [[Islamska država|Islamsku državu]] Iraka i Levanta, šireći svoj utjecaj kroz zone sukoba u [[Regija MENA|regiji MENA]] i širom planete. Selefijski džihadizam čini manjinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Economist27Jun15">{{cite news |title=Salafism: Politics and the puritanical |url=https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |access-date=29 June 2015 |newspaper=[[The Economist]] |date=27 June 2015 |archive-date=28 June 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628193924/http://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |url-status=live }}</ref> === Šiitski islamizam === {{Main|Islamistički šiizam}} Iako je većina istraživanja i izvještavanja o islamizmu ili političkom islamu bila usmjerena na sunitske islamističke pokrete,{{NoteTag|"Proučavanje islamističkih pokreta često je implicitno značilo proučavanje ''sunitskih'' islamističkih pokreta. ... većina studija [o islamizmu] bavi se različitim oblicima sunitskog islamizma, dok su 'ostali islamisti' – različite vrste šiitskih islamističkih grupa – dobili znatno manje pažnje..."<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} islamizam postoji i u [[Dvanaestoimamci|dvanaestoimamskom]] [[šiizam|šiitskom islamu]] (drugoj po veličini grani islama koja čini približno 10% svih muslimana.{{NoteTag|85% šiitskih muslimana, koji čine 10–15% svih muslimana}}). Islamistički šiizam, poznat i kao šiitski islamizam, prvenstveno je, ali ne isključivo, {{NoteTag| Šiitske islamističke grupe postoje izvan ideologije Islamske Republike – na primjer, Muhamed Bakir el-Sadr i Islamska stranka Dawa u Iraku).<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} povezan s mišlju ajatolaha [[Ruholah Homeini|Ruholaha Homeinija]], s [[Iranska revolucija|Islamističkom revolucijom]] koju je predvodio, [[Historija Islamske Republike Iran|Islamskom Republikom Iran]] koju je osnovao, te s vjersko-političkim aktivnostima i resursima te republike. U poređenju sa gore navedenim "Vrste" islamizma, [[Homeinizam|homeinizam]] se razlikuje od [[vehabizam|vehabizma]] (koji ne smatra šiizam istinski islamskim), [[selefizam|selefizma]] (kako ortodoksnog tako i džihadističkog – šiiti ne smatraju neke od najistaknutijih [[selef (islam)|selefa]] dostojnim oponašanja) i reformističkog islamizma (Islamska Republika pogubila je više od 3.400 političkih neistomišljenika između juna 1981. i marta 1982. godine u procesu konsolidacije vlasti).<ref name=":1">{{Cite web |last=Rastyad Collective |title=Rastyad: online database concerning the 1981 Massacre in Iran |url=https://rastyad.com/en/home_en/ |access-date=25 August 2022 |website=Rastyad.com|archive-date=12 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220812190357/https://rastyad.com/en/home_en/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Amsterdam |first=Universiteit van |date=21 June 2022 |title=Onderzoekers lanceren online database over de grootste massamoord uit de Iraanse geschiedenis |url=https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |access-date=25 August 2022 |website=Universiteit van Amsterdam |language=nl |archive-date=25 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220925121545/https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |url-status=live }}</ref> Homeini i njegovi sljedbenici pomogli su u prevođenju djela Mevdudija i Kutba na perzijski jezik i bili su pod njihovim utjecajem, ali su se njihovi stavovi razlikovali od njihovih i stavova drugih sunitskih islamista po tome što su bili "više ljevičarski i više klerikalni":<ref name=ORFPI1994:2/> * više ljevičarski u propagandnoj kampanji koja je prethodila revoluciji, naglašavajući eksploataciju siromašnih od strane bogatih i muslimana od strane imperijalizma;<ref name=KEA1993:30>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.30</ref>{{NoteTag|Pored toga što je Iranu pružio direktan kanal za uključivanje u politiku arapsko-izraelskog sukoba, vojni i politički utjecaj Hezbollaha dobijao je na sve većoj važnosti, posebno kada je pozicija organizacije postala nesigurnija nakon smrti ajatolaha Homeinija u junu 1989.<ref>Ranstorp, ''Hizb'allah in Lebanon'', (1997) pp. 103, 126</ref> Radikalizam je također proizašao iz Homeinijevih pokušaja da se suprotstavi privlačnosti socijalizma/marksizma omladini islamskom verzijom radikalne populističke retorike i slikovitosti klasne borbe.<ref name=KEA1993:31>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.31</ref><ref name=KEA1993:47>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.47</ref> Rane radikalne vladine politike kasnije je napustila Islamska Republika.}} * više klerikalni u novoj postrevolucionarnoj državi, gdje su klerici imali kontrolu nad polugama vlasti ([[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]], [[Vijeće čuvara (Iran)|Vijeće čuvara]] itd., pod konceptom ''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''.{{NoteTag|Zvanične historije i propaganda slavile su klerike (i nikada sekularne ličnosti poput Mohammada Mosaddegha) kao zaštitnike islama i Irana od imperijalizma i kraljevskog despotizma.<ref name=KEA1993:25-26>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.25-26</ref>}}). Homeini je bio "radikalni" islamista,<ref name=ORFPI1994:36>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.36</ref> poput Kutba, a za razliku od Mevdudija. Vjerovao je da stranci, Jevreji i njihovi agenti kuju zavjeru "da nas drže nazadnima, da nas drže u našem sadašnjem jadnom stanju".<ref name=IaR1981:34>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.34</ref> Oni koji su sebe nazivali muslimanima, ali su bili sekularni i naklonjeni vesternizaciji, nisu bili samo korumpirani ili zavedeni, već "agenti" zapadnih vlada, koji su pomagali u "pljačkanju" muslimanskih zemalja kao dio dugoročne zavjere protiv islama.<ref name="Khomeini (1981), p. 54">Khomeini (1981), p. 54</ref> Samo je vladavina islamskog pravnika, koji provodi šerijatsko pravo, stajala između te gnusote i pravde, i nije mogla čekati mirnu, postepenu tranziciju. Dužnost muslimana je da "unište" "sve tragove" bilo koje druge vrste vladavine osim istinske islamske uprave jer su to "sistemi [[kufur|nevjerstva]]".<ref name=IaR1981:48>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.48</ref> "Problematične" grupe koje uzrokuju "korupciju u muslimanskom društvu" i štete "islamu i islamskoj državi" treba eliminisati baš kao što je [[Muhamed]] eliminisao Jevreje plemena [[Benu Kurejza|Benu Kurejze]].<ref name=IaR1981:89>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.89</ref> Islamska revolucija za uspostavljanje "oblika vladavine koji želi islam" neće se završiti sa jednom islamskom državom u Iranu. Kada ta vlada "nastane, nijedna od vlada koje sada postoje u svijetu" neće joj se "moći oduprijeti"; one će "sve kapitulirati".<ref name=IaR1981:122>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p. 122</ref> ==== Vladajući islamski pravnik ==== [[Homeinizam|Homeinijev oblik islamizma]] bio je posebno jedinstven u svijetu jer je u potpunosti pomeo stari režim, stvorio novi režim s novim ustavom, novim institucijama i novim konceptom upravljanja (''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''). Kao historijski događaj, promijenio je militantni islam od teme ograničenog utjecaja i interesa u temu s kojom su rijetki, bilo unutar ili izvan [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]], bili neupoznati.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 106</ref> Kako ga je prvobitno opisao u predavanjima svojim studentima, sistem "[[Islamska vlada (knjiga)|islamske vlade]]" bio je takav da će vodeći islamski pravnik provoditi šerijatski zakon – zakon koji "ima apsolutni autoritet nad svim pojedincima i islamskom vladom".<ref>Khomeini, ''Islamic Government'', 1981: p.56</ref> Pravnik se ne bi birao, a zakonodavno tijelo ne bi bilo potrebno jer je božanski zakon zahtijevao vladavinu pravnika, a "ne postoji nijedna tema u ljudskom životu za koju islam nije pružio uputstvo i uspostavio normu".<ref>Khomeini, Islamic Government, 1981: p.29-30, also p.44</ref> Bez tog sistema vladali bi nepravda, korupcija, rasipanje, eksploatacija i grijeh, a islam bi propadao. Taj plan otkriven je njegovim studentima i vjerskoj zajednici, ali nije bio široko publiciran.<ref>Abrahamian, ''Iran between two revolutions'', 1982: p.478-9</ref> Ustav Islamske Republike, napisan nakon revolucije, uključivao je zakonodavno tijelo i predsjednika, ali je cijelu vladu nadgledao "[[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]]" (pravnik čuvar). Islamistički šiizam bio je presudan za razvoj islamizma širom svijeta jer je iranski režim pokušao izvesti svoju revoluciju.<ref name="halliday">{{cite book |chapter=Revolution and World Politics |author=Fred Halliday |author-link=Fred Halliday |date=1999 |isbn=0-8223-2464-4 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |title=Internationalism in Practice: Export of Revolution |pages=94–132 |publisher=Duke University Press |access-date=22 March 2023 |archive-date=2 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502221543/https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |url-status=live }}</ref> Iako je islamistička ideologija prvobitno uvezena iz Muslimanskog bratstva, odnosi između Muslimanskog bratstva i Islamske Republike Iran pogoršali su se zbog iranskog učešća u Građanskom ratu u Siriji.<ref>{{Cite web|last=Persia|first=Track|date=15 June 2019|title=The historical relationship between the Iranian theocracy and Muslim Brothers in Egypt|url=https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|access-date=17 June 2021|website=Track Persia|quote="Syrian war has been a turning point in the relations between the Iranian regime and the Muslim Brotherhood organisation, excluding its branches in Turkey and Hamas. Some of the Muslim Brothers have shown support to Syrian opposition groups against the dictatorship of the Syrian President Bashar el-Asad, Iran's close ally."|archive-date=30 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210530235155/https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|url-status=dead}}</ref> Međutim, većinski [[Usulije|usulijski šiizam]] odbacuje ideju o islamističkoj državi u periodu [[Okultacija (islam)|okultacije Skrivenog Imama]].<ref name="Ghobadzadeh 1005–1027">{{Cite journal|last=Ghobadzadeh|first=Naser|date=December 2013|title=Religious secularity: A vision for revisionist political Islam|url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|journal=Philosophy & Social Criticism|volume=39|issue=10|pages=1005–1027|doi=10.1177/0191453713507014|s2cid=145583418|issn=0191-4537|access-date=4 May 2022|archive-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225200500/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> ==== Šiizam i Iran ==== Dvanaestoimamski šiitski muslimani žive uglavnom u otprilike pola tuceta zemalja raštrkanih po Bliskom istoku i južnoj Aziji.{{NoteTag| čineći većinu u zemljama kao što su Iran, Irak, Bahrein, Azerbejdžan,<ref name="Samadov-EAN-2022">{{cite news |last1=Samadov |first1=Bahruz |title=Will new Azerbaijani Islamist movement share the fate of its predecessors? |url=https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |access-date=27 January 2023 |agency=Eurasia Net |date=18 July 2022 |archive-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231106203650/https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |url-status=live }}</ref> i značajne manjine u Afganistanu, Indiji, Kuvajtu, Libanu, Pakistanu, Kataru, Siriji, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.<ref name="BBC">{{cite web |title=Sunnis and Shia: Islam's ancient schism |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |publisher=BBC News |access-date=27 January 2023 |date=4 January 2016 |archive-date=11 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231011083116/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |url-status=live }}</ref>}} Islamska Republika Iran postala je "de facto lider"<ref name="Bokhari-2013">{{cite book |last1=Bokhari |first1=Kamran |last2=Senzai |first2=Farid |title=Political Islam in the Age of Democratization |date=2013 |publisher=Palgrave Macmillan |page=abstract |doi=10.1057/9781137313492_9 |isbn=9781137313492 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |access-date=27 January 2023 |archive-date=27 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230127220152/https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |url-status=live }}</ref> šiitskog svijeta zahvaljujući tome što je najveća država sa šiitskom većinom, što ima dugu historiju nacionalne kohezije i šiitske vladavine, što je mjesto prve i "jedine istinske"<ref name=ORFPI1994:168>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 168</ref> [[Iranska revolucija|islamističke revolucije]] (pogledajte odjeljak o historiji ispod) te što ima finansijske resurse velikog izvoznika nafte. Utjecaj Irana proširio se na kulturno-geografsko područje "iranoarapskog šiizma", uspostavljajući iransku regionalnu moć,{{NoteTag|"... revolucionarni šiitski pokret jedini je koji je preuzeo vlast putem istinske islamske revolucije; stoga se poistovjetio s iranskom državom, koja ga je koristila kao instrument u svojoj strategiji za stjecanje regionalne moći, iako mnoštvo šiitskih grupa odražava lokalne specifičnosti (u Libanu, Afganistanu ili Iraku) jednako koliko i frakcijske borbe Teherana."<ref name=ORFPI1994:2>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 2</ref>}} podržavajući "šiitske milicije i stranke izvan svojih granica",<ref name="BBC"/>{{NoteTag|Prema riječima knjige Jona Armajanija koja podržava Islamsku Republiku: "Iranska vlada je pokušala da se svrsta uz šiitske muslimane u raznim zemljama, poput Iraka i Libana, [ona] ... je iz principa pokušala religijski njegovati i politički mobilizirati te šiite, ne samo zbog želje iranske vlade da zaštiti Iran od vanjskih prijetnji."<ref name="ARMAJANI-2020">{{cite book |last1=ARMAJANI |first1=Jon |title=Shia Islam and Politics Iran, Iraq, and Lebanon |date=2020 |publisher=Lexington Books |page=abstract |url=https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |access-date=27 January 2023 |archive-date=31 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230131072639/https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |url-status=live }}</ref>}} te ispreplićući pomoć svojim šiitima s njihovom "iranizacijom".<ref name=ORFPI1994:168/> Šiitski islamizam u Iranu bio je pod utjecajem sunitskih islamista i njihovih organizacija,<ref>{{Cite journal |last=Farhosh-van Loon |first=Diede |date=2016 |title=The Fusion of Mysticism and Politics in Khomeini's Quatrains |url=https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |journal=International Journal of Persian Literature |volume=1 |issue=1 |pages=59–88 |doi=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |jstor=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |issn=2376-5739 |access-date=5 June 2022 |archive-date=28 May 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220528095630/https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |url-status=live }}</ref>{{sfn|Khalaji|2009}} posebno [[Rašid Rida|Sejida Rashida Ride]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28"/> [[Hasan el-Bana|Hassana el-Banne]] (osnivača organizacije [[Muslimansko bratstvo]]),{{sfn|Khalaji|2009}} [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],<ref>{{Citation|title=Shaykh al Fawzān Warns Against The Books of Sejid Quṭb {{!}} Shaykh Ṣāliḥ al Fawzān| date=2 May 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|access-date=22 April 2021|archive-date=22 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422085022/https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|url-status=live}}</ref> [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Abula A'la Mevdudija]],<ref name="Fuller-Future-120"/> ali je također opisan kao "različit" od islamizma sunitskog Muslimanskog bratstva, te je "više ljevičarski i više klerikalni",<ref name=ORFPI1994:2/> sa vlastitim historijskim utjecajima: ==== Historijske ličnosti ==== * [[Šejh]] [[Fazlulah Nuri]], klerik na dvoru dinastije Kadžar i vođa antikonstitucionalista tokom [[Perzijska ustavna revolucija|Perzijske ustavne revolucije od 1905. do 1911. godine]],<ref name="HERMANN-2013-430">{{cite journal |last1=HERMANN |first1=DENIS |title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement |journal=Middle Eastern Studies |date=May 2013 |volume=49 |issue=3 |pages=430–453 |doi=10.1080/00263206.2013.783828 |jstor=23471080 |s2cid=143672216 |url=https://www.jstor.org/stable/23471080 |access-date=20 April 2023 |archive-date=5 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230305220832/https://www.jstor.org/stable/23471080 |url-status=live }}</ref> koji je proglasio novi ustav suprotnim šerijatskom zakonu.<ref>Donzel, Emeri "van" (1994). ''Islamic Desk Reference''. ISBN 90-04-09738-4. pp. 285–286</ref> * [[Nevab Safavi]], student teologije koji je osnovao ''[[Fadajani islama|Fadajan-e islam]]'', nastojeći pročistiti islam u Iranu ubijanjem 'korumpiranih pojedinaca', tj. određenih vodećih intelektualnih i političkih ličnosti (uključujući bivšeg i tadašnjeg premijera).<ref name="Taheri, 1985 p.98">Taheri, ''The Spirit of Allah'', (1985), p. 98</ref> Nakon što je vlada slomila grupu, preživjeli članovi navodno su izabrali ajatolaha Homeinija za novog duhovnog vođu.<ref name=Moin-224>Moin, ''Khomeini'' (2000), p. 224</ref><ref name=Taheri-187>Taheri, Amir, ''Spirit of Allah : Khomeini and the Islamic Revolution '', Adler and Adler c1985, p. 187</ref> * [[Ali Šarijati|Ali šerijatti]], neklerikalni "socijalistički šiit" koji je usvojio marksističke ideje u Francuskoj i imao znatan utjecaj na mlade Irance putem svog propovijedanja da [[Husejn ibn Ali|imam Husein]] nije bio samo sveta ličnost već originalni potlačeni (''mazlum''), a njegov ubica, sunitski Emevijski hilafet, "analog" tome kako je šah ugnjetavao moderni iranski narod.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, pp. 107–8</ref> * [[Muhamed Bakir el-Sadr]], šiitski islamski učenjak u Iraku koji je kritikovao marksizam, socijalizam i kapitalizam te je pomogao u vođenju šiitske opozicije Baasističkom režimu Sadama Huseina prije nego što su ga oni pogubili. * [[Mahmud Talegani]], ajatolah i Homeinijev savremenik, bio je više ljevičarski nastrojen, tolerantniji i naklonjeniji demokratiji, ali manje utjecajan, iako je još uvijek imao znatan broj sljedbenika. Zbačen je s revolucionarnog rukovodećeg položaja<ref>Mackay, ''Iranians'', (1998), p. 291</ref> nakon što je upozorio da će se revolucionarno vodstvo "vratiti despotizmu".<ref>Keddie, ''Modern Iran'', (2006), p. 245</ref> == Objašnjenja za rast i popularnost islamizma == === Sociološka, ekonomska i politička === Neki zapadni politolozi smatraju nepromjenjivo društveno-ekonomsko stanje u muslimanskom svijetu glavnim faktorom. Olivier Roy smatra da "su društveno-ekonomske stvarnosti koje su održavale islamistički val još uvijek tu i da se neće promijeniti: siromaštvo, iskorijenjenost, krize vrijednosti i identiteta, propadanje obrazovnih sistema, opozicija Sjever-Jug i problem integracije imigranata u društva domaćina".<ref name=ORFPI1994:27>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 27</ref> ==== Humanitarni rad ==== Islamistički pokreti, poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]], "dobro su poznati po pružanju skloništa, obrazovne pomoći, besplatnih ili jeftinih medicinskih klinika, stambene pomoći studentima izvan grada, studentskih savjetodavnih grupa, olakšavanju jeftinih masovnih ceremonija vjenčanja kako bi se izbjegli izuzetno skupi zahtjevi za mirazom, po pružanju pravne pomoći, sportskih objekata i ženskih grupa." Sve se to vrlo povoljno može usporediti s nekompetentnim, neefikasnim ili nemarnim vladama čija je posvećenost socijalnoj pravdi ograničena na retoriku.<ref name=Fuller-Future-28>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 28</ref> ==== Ekonomska stagnacija ==== [[Arapski svijet]] – izvorno srce muslimanskog svijeta – pogođen je [[ekonomska stagnacija|ekonomskom stagnacijom]]. Naprimjer, procijenjeno je da je sredinom devedesetih godina dvadesetog vijeka izvoz [[Finska|Finske]], zemlje s pet miliona stanovnika, premašio izvoz cijelog arapskog svijeta od 260 miliona, isključujući prihode od nafte.<ref>''Commentary'', "Defeating the Oil Weapon", September 2002</ref> ==== Sociologija ruralne migracije ==== [[Demografska tranzicija]] (uzrokovana vremenskim jazom između smanjenja stope smrtnosti zbog medicinskog napretka i smanjenja stope fertiliteta) dovodi do rasta stanovništva koji premašuje mogućnosti obezbjeđivanja stanovanja, zapošljavanja, javnog prijevoza, kanalizacije i vode. U kombinaciji s ekonomskom stagnacijom, stvorene su [[urbana aglomeracija|urbane aglomeracije]] u Kairu, Istanbulu, Teheranu, [[Karači]]ju, [[Daka|Daki]] i [[Džakarta|Džakarti]], svaka s više od dvanaest miliona stanovnika, od kojih su milioni mladi i nezaposleni ili nedovoljno zaposleni.<ref name=Fuller-Future-68>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 68</ref> Takva demografija, otuđena od [[vesternizacija|vesterniziranih]] načina urbane elite, ali iskorijenjena iz udobnosti i pasivnijih tradicija sela iz kojih je potekla, razumljivo je povoljno naklonjena islamskom sistemu koji obećava bolji svijet<ref>Kepel, Gilles, ''Muslim extremism in Egypt: the prophet and Pharaoh'', Berkeley: University of California Press, (c2003), p. 218</ref> – ideologiji koja pruža "emocionalno poznatu osnovu za grupni identitet, solidarnost i isključenje; prihvatljivu osnovu za legitimitet i autoritet; odmah razumljivu formulaciju principa i za kritiku sadašnjosti i za program za budućnost."<ref>Lewis, Bernard, ''The Crisis of Islam: Holy War and Unholy Terror'', (2003), p. 22</ref> Jedan američki antropolog u Iranu početkom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka (prije revolucije), upoređujući "stabilno selo s novim urbanim sirotinjskim kvartom", otkrio je da su tamo gdje su "seljani uzimali religiju sa zadrškom, pa čak i ismijavali gostujuće propovjednike", stanovnici sirotinjskih kvartova – svi odreda nedavno razvlašteni seljaci – "koristili religiju kao zamjenu za svoje izgubljene zajednice, orijentisali društveni život oko džamije i sa žarom prihvatali učenja lokalnog mullahe."<ref>Goodell, 'The Elementary Structures of Political Life' (PhD dissertation, Columbia University, 1977); quoted in ''Iran Between Two Revolutions'' by Ervand Abrahamian, Princeton University Press, 1982 (p.426-84)</ref> [[Gilles Kepel]] također primjećuje da su se islamistički ustanci u Iranu i Alžiru, iako u razmaku od deset godina, poklopili s velikim brojem mladih koji su bili "prva generacija masovno naučena čitati i pisati, te su bili odvojeni od svojih ruralnih, nepismenih predaka kulturnim jazom koji je radikalna islamistička ideologija mogla iskoristiti". Njihovi "ruralni, nepismeni" roditelji bili su previše ukorijenjeni u tradiciji da bi se zanimali za islamizam, a njihova djeca su imala "veću vjerovatnoću da će dovesti u pitanje utopijske snove generacije iz sedamdesetih godina dvadesetog vijeka", ali su prigrlili revolucionarni politički islam.<ref name=Kepel-jihad-365>Kepel, ''Jihad'', p.365</ref> Olivier Roy također tvrdi da "nije slučajno što se Iranska revolucija dogodila upravo one godine kada je udio gradskog stanovništva u Iranu prešao granicu od 50%".<ref name=ORFPI1994:53>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 53</ref> i nudi statistiku kao podršku za druge zemlje (u Alžiru je 1990. godine stambeni prostor bio toliko pretrpan da je u prosjeku osam stanovnika živjelo u jednoj sobi, a 80% mladih od šesnaest do dvadeset devet godina i dalje je živjelo s roditeljima). "Stare klanske ili etničke solidarnosti, utjecaj starješina i porodična kontrola malo po malo blijede pred promjenama u društvenoj strukturi..."<ref name=ORFPI1994:54-5>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.54-5</ref> Ova teorija implicira da će pad nepismenosti i ruralne emigracije značiti i pad islamizma. == Geopolitika == === Državno sponzorstvo === ==== Saudijska Arabija ==== {{See also|Međunarodno širenje konzervativnog sunitskog islama}} Počevši od sredine sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, islamski preporod bio je finansiran izobiljem novca od saudijskog izvoza nafte.<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), pp. 69–75</ref> Desetine milijardi dolara "[[petroislam|petroislamske]]" darežljivosti dobijene od nedavno povećane cijene nafte finansirale su procijenjenih "90% troškova cijele vjere."<ref>Dawood el-Shirian, 'What Is Saudi Arabia Going to Do?' ''El-Hayat'', 19 May 2003</ref> Širom muslimanskog svijeta, vjerske institucije za ljude, kako mlade tako i stare, od dječijih [[medresa]] do visokih stipendija, primale su saudijska sredstva,<ref>Abou al Fadl, Khaled, ''The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists'', HarperSanFrancisco, 2005, pp. 48–64</ref> "knjige, studentske stipendije, istraživačke stipendije i džamije" (naprimjer, "više od hiljadu i pet stotina džamija izgrađeno je i plaćeno novcem dobijenim iz javnih saudijskih fondova u posljednjih pedeset godina"),<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), p. 72</ref> uz obuku u Kraljevini za propovjednike i učitelje koji su kasnije poučavali i radili na tim univerzitetima, u školama, džamijama itd.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 155</ref> Finansiranje se također koristilo za nagrađivanje novinara i akademika koji su slijedili saudijsko strogo tumačenje islama; a izgrađeni su i satelitski kampusi širom Egipta za [[Univerzitet El-Azhar]], najstariji i najutjecajniji islamski univerzitet na svijetu.<ref>Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (2002) p. 32</ref> Tumačenje islama koje je promovirano tim finansiranjem bio je strogi, konzervativni [[vehabizam]] zasnovan u Saudijskoj Arabiji ili [[selefizam]]. U svom najgrubljem obliku propovijedalo je da se muslimani ne bi trebali samo "uvijek suprotstavljati" nevjernicima "na svaki način", već bi ih trebali "mrziti zbog njihove religije... u ime Allaha", da je demokratija "odgovorna za sve užasne ratove dvadesetog vijeka", da su [[Šiizam|šiiti]] i drugi nevehabijski muslimani [[Otpadništvo u islamu|nevjernici]], itd.<ref>{{cite web |url=http://www.freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |title=Saudi Publications on Hate Ideology |archive-url=https://web.archive.org/web/20190505190440/https://freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |archive-date=5 May 2019 |date=January 2006}}</ref> Iako taj napor nikako nije preobratio sve, pa čak ni većinu muslimana na vehabijsko tumačenje islama, učinio je mnogo na potiskivanju umjerenijih lokalnih tumačenja, te je uspostavio saudijsko tumačenje islama kao "zlatni standard" religije u umovima nekih ili mnogih muslimana.<ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |title=An interview with Minister Mentor of Singapore, Lee Kuan Yew |publisher=Accessmylibrary.com |date=24 September 2004 |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090713151408/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |archive-date=13 July 2009 }}</ref> ==== Katar ==== {{Further|Muslimansko bratstvo}} Iako znatno manji Katar nije mogao obezbijediti isti nivo finansiranja kao Saudijska Arabija, on je također bio izvoznik nafte i sponzorisao je islamističke grupe. Katar je podržavao Muslimansko bratstvo u Egiptu čak i nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja režima Muslimanskog bratstva pod vodstvom Mohameda Morsija 2013. godine]], a katarski vladar šejh [[Tamim bin Hamad Al Thani]] osudio je državni udar.<ref name="Islam Hassan">{{cite journal|url=https://www.academia.edu/12696782|title=GCC's 2014 Crisis: Causes, Issues and Solutions|journal=Gulf Cooperation Council's Challenges and Prospects|author=Islam Hassan|date=31 March 2015|publisher=Al Jazeera Research Center|access-date=4 June 2015|archive-date=4 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150904020157/http://www.academia.edu/12696782/GCCs_2014_Crisis_Causes_Issues_and_Solutions|url-status=live}}</ref> U junu 2016. godine, [[Muhamed Morsi]] osuđen je na doživotni zatvor zbog odavanja državnih tajni Kataru.<ref>{{cite news|title=Mohammed Morsi: Egypt's former president given life in spying case|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|access-date=19 June 2016|publisher=BBC News|date=18 June 2016|archive-date=30 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830041331/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Hendawi|first1=Hamza|title=Egyptian court sentences 2 El-Jazeera employees to death|url=https://apnews.com/74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|access-date=30 September 2017|work=Associated Press News|date=18 June 2016|archive-date=30 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930181320/http://www.apnewsarchive.com/2016/Egyptian_court_sentences_2_El-Jazeera_employees_to_death/id-74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|url-status=live}}</ref> Katar je također podržao islamističke frakcije u Libiji, Siriji i Jemenu. U Libiji je Katar podržao islamiste s desetinama miliona dolara pomoći, vojnom obukom i "više od dvadeset hiljada tona oružja", kako prije tako i nakon pada Muamera Gadafija 2011. godine.<ref>{{Cite web|url=http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|title=The UAE and Qatar Wage a Proxy War in Libya|date=13 December 2015|website=International Policy Digest|access-date=9 June 2016|archive-date=1 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160701165508/http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|title=Tiny Kingdom's Huge Role in Libya Draws Concern|last1=Dagher|first1=Sam|date=17 October 2011|last2=Tripoli|first2=Charles Levinson in|newspaper=The Wall Street Journal|issn=0099-9660|last3=Doha|first3=Margaret Coker in|access-date=9 June 2016|archive-date=18 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818023842/http://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|url-status=live}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=How Qatar is funding the rise of Islamist extremists|last=Spencer|first=David Blair and Richard|website=Telegraph|date=20 September 2014 |access-date=9 June 2016}}{{cbignore}}</ref> Hamas, u Palestini, primio je znatnu finansijsku podršku, kao i diplomatsku pomoć.<ref>{{Cite magazine|url=https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|title=Qatar Is a U.S. Ally. They Also Knowingly Abet Terrorism. What's Going On?|last=Boghardt|first=Lori Plotkin|date=6 October 2014|magazine=New Republic|access-date=9 June 2016|archive-date=14 September 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210914045206/https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|url-status=live}}</ref><ref name=":3"/><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Israel lied about Isil soldiers entering Gaza to justify its siege, Hamas claims|newspaper=The Telegraph|date=15 May 2016|access-date=9 June 2016|last1=Lazareva|first1=Inna}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20051210145051/http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |url-status=usurped |archive-date=10 December 2005 |title=Dar Al Hayat |date=10 December 2005 }}</ref> ==== Pakistan ==== Pakistanska podrška islamizmu je složena, dugotrajna i višestruka politika ukorijenjena u naporima državno sponzorisane islamizacije. Iako zvanično osuđuje terorizam, Pakistan je optužen da koristi ekstremističke islamističke grupe za geopolitičku polugu u Afganistanu i Džamu i Kašmiru, što je dovelo do domaćih sigurnosnih izazova i globalne zabrinutosti.<ref>{{cite web |last=Haqqani |first=Husain |title=Islamism and the Pakistani State |url=https://www.hudson.org/national-security-defense/islamism-and-the-pakistani-state |website=Hudson Institute |date=2013-08-09 |access-date=2026-03-31}}</ref> ==== Zapadna podrška islamizmu tokom i nakon Hladnog rata ==== {{further|Teorija zelenog pojasa|Aktivnosti CIA-e u Afganistanu|Operacija Ciklon|Afganistanski mudžahedini}} [[Datoteka:Reagan sitting with people from the Afghanistan-Pakistan region in February 1983.jpg|mini|Predstavnici afganistanskih mudžahedina s [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom]] [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] 1983. godine.]] Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], posebno tokom pedesetih, šezdesetih i većeg dijela sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, Sjedinjene Američke Države i druge zemlje u [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] povremeno su pokušavale iskoristiti uspon islamske religioznosti usmjeravajući ga protiv sekularnih [[Ljevica (politika)|ljevičarskih]]/[[komunizam|komunističkih]]/[[nacionalizam|nacionalističkih]] pobunjenika i protivnika, a posebno protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i država [[Istočni blok|Istočnog bloka]], čija ideologija nije bila samo sekularna već i antireligijska. Godine 1957., američki predsjednik [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] i visoki zvaničnici američke vanjske politike složili su se oko politike korištenja komunističkog nedostatka religije protiv njih samih: "Trebali bismo učiniti sve što je moguće kako bismo naglasili aspekt '[[Džihad|svetog rata]]'" koji ima vrijednost na Bliskom istoku.<ref>Annie Jacobsen, "Surprise, Kill, Vanish: The Secret History of CIA Paramilitary Armies, Operators, and Assassins", (New York: Little, Brown and Company, 2019), p. 88</ref> Tokom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka i ponekad kasnije, ta je pomoć povremeno išla novonastalim islamistima i islamističkim grupama koje su se kasnije počele smatrati opasnim neprijateljima.<ref name=Berman/> Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara na pomoć muslimanskim afganistanskim [[Sovjetsko-afganistanski rat|mudžahedinima]], neprijateljima Sovjetskog Saveza, a neafganistanski [[Afganistanski Arapi|veterani]] rata (poput [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]]) vratili su se kući sa svojim prestižem, "iskustvom, ideologijom i oružjem", te su imali znatan utjecaj.<ref name=ForeignAffairsNovember2005>{{cite news|url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=Blowback Revisited |magazine=[[Foreign Affairs]] |author=[[Peter Bergen]], Alec Reynolds |date=November–December 2005 |access-date=9 November 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=29 November 2007 }}</ref> Iako je snažan protivnik postojanja Izraela, [[Hamas]], zvanično osnovan 1987. godine, vuče svoje korijene iz institucija i klerika koje je Izrael podržavao tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Izrael je tolerisao i podržavao islamističke pokrete u Gazi, s ličnostima poput [[Ahmed Jasin|Ahmeda Jasina]], jer ih je smatrao poželjnijim od sekularnog i tada moćnijeg [[Fatah|Fataha]] unutar [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]]-a.<ref name=wsj-24-1-09>{{cite news |url=https://www.wsj.com/articles/SB123275572295011847 |title=How Israel Helped to Spawn Hamas |first=Andrew |last=Higgins |date=24 January 2009 |work=The Wall Street Journal |archive-url=https://web.archive.org/web/20130115044159/http://online.wsj.com/article/SB123275572295011847.html|archive-date=15 January 2013|access-date=15 January 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |title=How Israel and the United States Helped to Bolster Hamas |date=26 January 2006 |publisher=Democracynow.org |access-date=18 August 2011 |archive-date=17 August 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110817150529/http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |url-status=live }}</ref> Egipatski predsjednik [[Anvar el-Sadat|Anwar Sadat]] – čije su politike uključivale otvaranje Egipta za zapadne investicije (''[[infitah]]''), prebacivanje savezništva Egipta sa Sovjetskog Saveza na Sjedinjene Američke Države i [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|sklapanje mira s Izraelom]] – oslobodio je islamiste iz zatvora i poželio dobrodošlicu prognanima u prešutnoj razmjeni za političku podršku u njegovoj borbi protiv ljevičara. Njegovo "podsticanje pojave islamističkog pokreta" navodno su "imitirali mnogi drugi muslimanski lideri u godinama koje su uslijedile".<ref>{{cite book |title=Jihad: the trail of political Islam |first=Gilles |last=Kepel |page=83}}</ref><ref>Kepel, Gilles, ''Muslim Extremism in Egypt'', chapter 5, "Vanguard of the Umma"</ref> Taj "džentlmenski sporazum" između Sadata i islamista propao je 1975. godine, ali ne prije nego što su islamisti u potpunosti počeli dominirati univerzitetskim studentskim unijama. Sadat je kasnije ubijen u atentatu, a tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka u Egiptu je formirana [[Terorizam u Egiptu|zastrašujuća pobuna]]. Francuska vlada je također navodno promovisala islamističke propovjednike "u nadi da će usmjeriti muslimanske energije u zone pobožnosti i milosrđa."<ref name=Berman>''Terror and Liberalism'' by Paul Berman, W.W. Norton and Company, 2003, p. 101.</ref> Zapadna podrška islamističkim grupama tokom [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]] često je proizilazila iz geopolitičke svrsishodnosti, pri čemu je podrška specifičnim, naizgled usklađenim islamističkim militantima protiv zajedničkih neprijatelja (kao u Iraku, Libiji i Siriji) ponekad rezultirala nenamjernim, dugoročnim jačanjem ekstremističkih prijetnji. Ta je strategija ponekad bila vođena savezima s arapskim državama u Zaljevu koje su podržavale vehabijske ideologije. [[Operacija Timber Sycamore]] bila je povjerljivi program pod vodstvom CIA-e za naoružavanje i obuku [[Sirijska opozicija|sirijskih pobunjenika]] s ciljem svrgavanja predsjednika [[Bašar el-Asad|Bašara el-Asada]]. Iako je cilj bio podrška "umjerenoj" opoziciji, program je patio od lošeg nadzora, što je rezultiralo protokom oružja i obuke ekstremističkim grupama, uključujući podružnice El-Kaide i ISIL-a.<ref>{{cite news |last=Mazzetti |first=Mark |last2=Apuzzo |first2=Matt |title=U.S. Relies Heavily on Saudi Money to Support Syrian Rebels |url=https://www.nytimes.com/2016/01/24/world/middleeast/us-relies-heavily-on-saudi-money-to-support-syrian-rebels.html |work=The New York Times |date=2016-01-23 |access-date=2026-03-31}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija islamizma}} Olivier Roy datira početak islamističkog pokreta "manje-više u 1940. godinu",<ref name=ORFPI1994:3>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 3</ref> a njegov razvoj se odvija "tokom pola vijeka".<ref name=ORFPI1994:3/> === Prethodni pokreti === Neki islamski revivalistički pokreti i vođe koji su prethodili islamizmu, ali s njim dijele određene karakteristike, uključuju: * [[Ahmed Sirhindi]] (~1564–1624) bio je u velikoj mjeri odgovoran za pročišćenje, ponovno potvrđivanje i obnovu konzervativnog ortodoksnog sunitskog islama u Indiji tokom drugog milenija islama.<ref>Massington, L., Radtke, B. Chittick, W.C., Jong, F. de., Lewisohn, L., Zarcone, Th., Ernst, C, Aubin, Françoise and J.O. Hunwick, "Taṣawwuf", in: Encyclopaedia of Islam, Second Edition, Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel, W.P. Heinrichs</ref><ref>Qamar-ul Huda (2003), Striving for Divine Union: Spiritual Exercises for Suhraward Sufis, RoutledgeCurzon, pp. 1–4.</ref><ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) p. 58. Quoting Aziz Ahmad, ''Studies in Islamic Culture in the Indian Environment'', Oxford University Press, (1964), p. 189</ref> * [[Ibn Taymiyyah]], sirijski islamski pravnik tokom 13. i 14. vijeka, argumentirao je protiv praksi kao što su proslava Muhamedovog rođendana i traženje pomoći na grobu Muhameda.<ref>Haque 1982, pp. 78–81.</ref> * [[Muhamed ibn Abd-el-Wahhab]], osnivač [[Vehabizam|vehabizma]], zagovarao je uklanjanje kasnijih religijskih dodataka poput obožavanja na grobovima. * [[Šah Valijulah]] iz Indije bio je preteča reformističkih islamista poput [[Muhamed Abdu|Muhameda Abduha]], [[Muhamed Iqbal|Muhameda Iqbala]] i [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]] u svom uvjerenju da postoji "stalna potreba za novim [[Idžtihad|idžtihadom]] kako muslimanska zajednica napreduje.<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) pp. 67–68.</ref> * [[Sejid Ahmed Barelvi]] bio je učenik i nasljednik sina Šaha Valijulaha koji je predvodio [[Džihadizam|džihadistički]] pokret i pokušao stvoriti islamsku državu zasnovanu na provođenju [[Šerijat|islamskog zakona]].<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982), p. 69</ref><ref name="Islamic Revival in British India">{{cite book|last=Metcalf|first=Barbara Daly|title=Islamic revival in British India : Deoband, 1860–1900|date=2002|publisher=Oxford Univ. Press|isbn=0195660498|edition=3rd impression.|location=New Delhi}}</ref> * [[Deobandi|Deobandski pokret]], osnovan nakon poraza [[Indijska pobuna 1857.|Indijske pobune]], oko 1867. godine, doveo je do uspostavljanja hiljada konzervativnih islamskih škola ili [[medresa]] širom današnje Indije, Pakistana i Bangladeša.<ref>''Islam and the Muslim World'', (2004) p. 374</ref> === Rana historija === Krajem 19. vijeka došlo je do raspada većeg dijela muslimanskog [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od nemuslimanskih evropskih kolonijalnih sila,<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), p. 85</ref> uprkos tome što je carstvo trošilo ogromne sume na zapadnu civilnu i vojnu tehnologiju kako bi se pokušalo modernizirati i takmičiti s nadirućim evropskim silama. U tom procesu Osmanlije su duboko utonule u dugove prema tim silama. Propovijedali su islamske alternative ovom ponižavajućem padu Jamal ed-din [[el-Afghani]] (1837–1897), [[Muhamed Abdu]] (1849–1905) i [[Rašid Rida]] (1865–1935).<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), pp. 93, 237–40, 249</ref><ref>''Encyclopedia of Islam and the Muslim World'', Macmillan Reference, 2004, v.2, p. 609</ref><ref>''The New Encyclopedia of Islam'' by Cyril Glasse, Rowman and Littlefield, 2001, p. 19</ref><ref>''The Oxford Dictionary of Islam'' by John L. Esposito, OUP, 2003, p. 275 </ref><ref>''Historical Dictionary of Islam'' by Ludwig W. Wadamed, Scarecrow Press, 2001, p. 233</ref> Abduhov učenik Rida široko se smatra jednim od "ideoloških praočeva" savremenog islamističkog pokreta,<ref>{{Cite book|last=Meleagrou-Hitchens|first=Alexander|url=https://extremism.gwu.edu/sites/g/files/zaxdzs2191/f/Salafism%2520in%2520America.pdf&ved=2ahUKEwj7wbq0oIjzAhWo4nMBHQUfAXMQFnoECA8QAQ&usg=AOvVaw1QqUsie74bpzia9SWtxRXB|title=Salafism in America|publisher=The George Washington University|year=2018|page=65}}{{Dead link|date=December 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> te je uz ranu selefiju [[Hassan el-Banna|Hasana el-Bannu]] i [[Mustafa el-Siba'i|Mustafu el-Siba'ija]] propovijedao da bi istinski islamsko društvo slijedilo šerijatski zakon, odbacilo [[Taklid|taklid]] (slijepo oponašanje ranijih autoriteta),<ref>''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'' by Caryle Murphy, p. 46</ref> i obnovilo [[Hilafet]].<ref name=ORFPI1994:33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 33</ref> ==== Sejid Rašid Rida ==== {{Također pogledajte|Rašid Rida#Islamic Political Theory|The Caliphate or the Supreme Imamate (book)|label 1=Islamske političke doktrine Rashida Ride}} [[Datoteka:RashidRida2 (cropped).jpg|mini|[[Rashid Rida|Sayyid Muhammad Rashid Rida]] ({{lang|ar|سيد رشيد رضا}}; 23. septembar 1865 – 22. august 1935).]] Sirijsko-egipatski islamski klerik Muhamed Rašid Rida bio je jedan od najranijih sunitskih učenjaka 20. vijeka koji je artikulirao moderni koncept [[Islamska država|islamske države]], utječući na [[Muslimansko bratstvo]] i druge sunitske islamističke pokrete. U svojoj utjecajnoj knjizi ''el-Khilafa aw el-Imama al-'Uzma'' ("''Hilafet ili vrhovni imamat''"), Rida je objasnio da bi društva koja se pravilno pokoravaju ''[[Šerijat|šerijatu]]'' bila uspješne alternative neredu i nepravdi i [[Kapitalizam|kapitalizma]] i [[Socijalizam|socijalizma]].<ref name="auto">{{Cite book|last=McHugo|first=John|title=A Concise History of the Arabs|publisher=The New Press|year=2013|isbn=978-1-59558-950-7|location=New York, N.Y. |page=287}}</ref> Ovim društvom vladao bi hilafet; vladajući [[Halifa|halifa]] (''khalifa'') upravljao bi putem ''[[Šura|šure]]'' (savjetovanja) i primjenjivao [[Šerijat]] (islamske zakone) u partnerstvu s islamskim pravnim klerom, koji bi koristio idžtihad za ažuriranje ''[[Fikh|fikha]]'' procjenom svetih tekstova.<ref>{{Cite book|last=Enayat|first=Hamid|title=Modern Islamic Political Thought: The Response of the Shi'i and SunnI Muslims to the Twentieth Century|publisher=The Macmillan Press Ltd|year=1982|isbn=978-0-333-27969-4|location=London|pages=69, 77}}</ref> S [[Hilafet|hilafetom]] koji pruža istinsku islamsku upravu, islamska civilizacija bi se revitalizirala, politička i pravna nezavisnost muslimanskog ''ummeta'' (zajednice muslimanskih vjernika) bila bi vraćena, a heretički utjecaji sufizma bili bi očišćeni iz islama.<ref>{{Cite book|last=C. Martin|first=Richard|title=Encyclopedia of Islam and the Muslim World, Second Edition|publisher=Gale Publishers|year=2016|isbn=978-0-02-866269-5|location=Farmington Hills, Michigan|page=1088|chapter=State and Government}}</ref> Ova doktrina postat će nacrt budućih islamističkih pokreta.<ref>{{Cite journal|last=Li|first=Ruiheng|year=2016|title=A Preliminary Study on the "Islamic State" Thought in Modern Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=10|issue=4|page=27|doi=10.1080/19370679.2016.12023291|doi-access=free}}</ref> ==== Muhamed Iqbal ==== {{Glavni|Muhamed Iqbal}} {{Također pogledajte|Teorija o dvije nacije}} [[Muhamed Iqbal]] bio je filozof, pjesnik i političar<ref name="aml.org.pk"/> u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]],<ref name="aml.org.pk"/><ref name="Iqbal Academy Pakistan">{{cite web|url=http://www.allamaiqbal.com/|title=Iqbal Academy Pakistan|access-date=25 October 2014|archive-date=21 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221223540/http://www.allamaiqbal.com/|url-status=dead}}</ref> široko smatran osobom koja je inspirisala [[Teorija o dvije nacije|islamski nacionalizam]] i [[Pakistanski pokret]] u Britanskoj Indiji.<ref name="aml.org.pk">{{cite web|url=http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|title=Allama Muhamed Iqbal Philosopher, Poet, and Political leader|publisher=Aml.Org.pk|access-date=2 March 2012|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305000639/http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|archive-date=5 March 2012}}</ref><ref name="goethezeitportal">{{cite web|author=Anil Bhatti |work=Yearbook of the Goethe Society of India |url=http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |title=Iqbal and Goethe |access-date=7 January 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081030083304/http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |archive-date=30 October 2008 }}</ref><ref name="rahnemaa01">{{cite journal |last=Rahnemaa |first=Saeed |title=Radical Islamism and Failed Developmentalism |journal=Third World Quarterly |volume=29 |issue=3 |pages=483–96 |doi=10.1080/01436590801931462 |year=2008 |s2cid=144880260 |url=https://zenodo.org/record/995659 |access-date=24 September 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004075512/https://zenodo.org/record/995659 |url-status=live }}</ref> Iqbal je izrazio strah da bi [[Sekularizam|sekularizam]] i sekularni [[Nacionalizam|nacionalizam]] mogli oslabiti duhovne temelje islama i muslimanskog društva, te da bi indijsko stanovništvo s [[Hinduizam|hinduističkom]] većinom moglo istisnuti muslimansko naslijeđe, kulturu i politički utjecaj. Godine 1930. Iqbal je iznio viziju nezavisne države za provincije s muslimanskom većinom u sjeverozapadnoj Indiji, što je inspirisalo Pakistanski pokret. Također je promovirao [[Panislamizam|panislamsko jedinstvo]] tokom svojih putovanja u Egipat, Afganistan, [[Mandatna Palestina|Palestinu]] i Siriju. Njegove ideje su kasnije utjecale na mnoge [[Reformizam|reformističke]] islamiste, npr. [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]], [[Abul Ala Mevdudi|Sejida Abula Alu Mevdudija]] i [[Ali šerijatti|Alija šerijattija]]. ==== Sejid Abul Ala Mevdudi ==== {{Glavni|Abul Ala Mevdudi}} {{Također pogledajte|Jamaat-e-Islami}} [[Abul Ala Mevdudi|Sejid Abul Ala Mevdudi]]<ref name="autogenerated5">{{cite web|url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|title=Maulana Mevdudi's Two-Nation Theory|publisher=Witness-pioneer.org|date=27 January 2012|access-date=21 April 2012|archive-date=10 November 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20011110145907/http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|url-status=live}}</ref><ref name="bonney1">{{cite book | quote=Mawdudi trained with two Deobandi ulama at the Fatihpuri mosque's seminary in Delhi and received his certificates to teach religious sciences (ijazahs) in 1926. |last=Bonney | first=R |title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden | publisher=Palgrave Macmillan | location=Hampshire |year=2004 | page=201}}</ref> bio je važna figura s početka dvadesetog vijeka u islamskom preporodu u Indiji, a potom, nakon nezavisnosti od Britanije, u Pakistanu. Mevdudi je bio islamistički ideolog i hanefijski sunitski učenjak aktivan u [[Hyderabad (država)|državi Hyderabad]] Deccan, a kasnije u [[Pakistan|Pakistanu]]. Mevdudi je rođen u klerikalnoj porodici i rano obrazovanje stekao je kod kuće. U dobi od jedanaest godina primljen je u javnu školu u [[Aurangabad (Maharashtra)|Aurangabadu]]. Godine 1919. pridružio se [[Khilafat pokret|pokretu Khilafat]] i približio se učenjacima iz deobandskog pokreta.{{sfn|Rahnema|2005|p=100}} Započeo je obrazovanje po sistemu ''[[Dars-i Nizami]]'' pod nadzorom deobandske škole u džamiji Fatihpuri u Delhiju.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Školovan kao pravnik, radio je kao novinar i stekao brojnu publiku svojim knjigama (prevedenim na mnoge jezike) koje su islam postavile u moderan kontekst. Njegovi spisi imali su dubok utjecaj na [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]]. Mevdudi je također osnovao stranku [[Jamaat-e-Islami Pakistan|Jamaat-e-Islami]] 1941. godine i ostao njen vođa do 1972. godine.{{sfn|Rahnema|2005|pp=104–110}} Godine 1925. napisao je knjigu o džihadu, [[Al Jihad fil Islam|''el-Jihad fil-Islam'']] ({{lang|ar|الجهاد في الاسلام}}), koja se može smatrati njegovim prvim doprinosom islamizmu.{{sfn|Rahnema|2005|p=102}} Mevdudi je vjerovao da muslimansko društvo ne može biti islamsko bez šerijata (utječući na Kutba i Homeinija) i uspostavljanja islamske države koja bi ga provodila.<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, "Political Theory of Islam", in Khurshid Ahmad, ed., ''Islam: Its Meaning and Message'' (London: Islamic Council of Europe, 1976), pp. 159–61.</ref> Država bi se zasnivala na principima: ''[[Tevhid|tevhid]]'' (jednost Boga), ''[[Risalah|risala]]'' (poslanstvo) i ''[[Hilafet|khilafa]]'' (hilafet).<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, ''Islamic Way of Life'' (Delhi: Markazi Maktaba Islami, 1967), p. 40</ref><ref>Esposito and Piscatori, "Democratization and Islam", pp. 436–37, 440</ref><ref>Esposito, ''The Islamic Threat'', pp. 125–26; Voll and Esposito, ''Islam and Democracy'', pp. 23–26.</ref><ref>{{cite web |author= Ebu-l-Ala el-Mevdudi |url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |title=The Process of Islamic Revolution |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908034259/http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |archive-date=8 September 2015 |date=1980}}</ref> Mevdudi nije bio zainteresiran za nasilnu revoluciju ili populističku politiku poput one u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], već je tražio postepenu promjenu u srcima i umovima pojedinaca od vrha društva prema dolje kroz obrazovni proces ili ''[[Da'wa|da'wah]]''.<ref>{{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Vali Reza|title=Mawdudi and the Making of Islamic Revivalism|date=1996|publisher=Oxford University Press|location=Oxford and New York |url=https://books.google.com/books?id=I07ykFUoKTUC&q=islam%20was%20a%20revolutionary%20ideology%20and%20a%20dynamic%20movement&pg=PA50 |ref=SVRN1996|page=77|isbn=978-0195357110}} </ref><ref>Mevdudi on social justice: "a man who owns a car can drive it; and those who do not own one should walk; and those who are crippled cannot walk but can hop along." (''Nizam el-Hayat fi el-Islam'', 1st ed., n.d. (Bayrut: Musassast el-Risalah, 1983), p. 54) See also ''Radical Islamic Fundamentalism: the Ideological and Political Discourse of Sejid Kutb'' by Ahmad S. Moussalli American University of Beirut, (1992)</ref> Mevdudi je vjerovao da je islam sveobuhvatan: "Sve u univerzumu je 'muslimansko' jer se pokorava Bogu podvrgavanjem Njegovim zakonima."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=7|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref> "Čovjek koji poriče Boga naziva se [[Kafir]] (onaj koji prikriva) jer on svojim nevjerovanjem prikriva ono što je inherentno njegovoj prirodi i pohranjeno u njegovoj vlastitoj duši."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=8|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref><ref name="towards-ICNA-1986">{{cite book |last1=Abul ʻAla Maudoodi |first1=Syed |title=Towards Understanding Islam |date=1986 |publisher=Islamic Circle of North America |url=https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything+in+the+universe+is+%27Muslim%27+for+it+obeys+God+by+submission+to+His+laws...+The+man+who+denies+God+is+called+%5B%5BKafir%5D%5D+(concealer)+because+he+conceals+by+his+disbelief+what+is+inherent+in+his+nature+and+embalmed+in+his+own+soul. |access-date=23 January 2023 |archive-date=2 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002215436/https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything%20in%20the%20universe%20is%20%27Muslim%27%20for%20it%20obeys%20God%20by%20submission%20to%20His%20laws...%20The%20man%20who%20denies%20God%20is%20called%20%5B%5BKafir%5D%5D%20%28concealer%29%20because%20he%20conceals%20by%20his%20disbelief%20what%20is%20inherent%20in%20his%20nature%20and%20embalmed%20in%20his%20own%20soul. |url-status=live }}</ref> ==== Muslimansko bratstvo ==== {{Glavni|Muslimansko bratstvo}} [[Datoteka:Hassan al-Banna - Al-Alam, V2, P 233.jpg|mini|[[Hasan al-Banna]]]] Gotovo istovremeno s Mevdudijem bilo je osnivanje Muslimanskog bratstva u Ismailiji u Egiptu 1928. godine od [[Hassan el-Banna|Hasana el-Banne]]. Njegova organizacija bila je vjerovatno prva, najveća i najutjecajnija moderna islamska politička/religijska organizacija. Pod motom "Kur'an je naš ustav",<ref>{{Cite book |url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |chapter=The Meaning of Islam |page=7 |title=The Message of the Teachings – Hasan el-Banna |access-date=23 January 2023 |archive-date=23 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |url-status=live }}</ref> tražila je islamski preporod kroz propovijedanje, ali i pružanjem osnovnih društvenih usluga uključujući škole, džamije i radionice. Poput Mevdudija, El-Banna je vjerovao u neophodnost vladavine zasnovane na šerijatskom zakonu koja bi se provodila postepeno i ubjeđivanjem, te u eliminaciju svakog zapadnog imperijalističkog utjecaja u muslimanskom svijetu.<ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2012 |title=A genealogical inquiry into early Islamism: the discourse of Hasan el-Banna |journal=Journal of Political Ideologies |volume=17 |issue=1 |pages=61–85 |doi=10.1080/13569317.2012.644986 |s2cid=144873457 |url=https://philpapers.org/rec/MURAGI |access-date=28 June 2019 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004093428/https://philpapers.org/rec/MURAGI |url-status=live }}</ref> Neki elementi Bratstva jesu učestvovali u nasilju, izvršivši atentat na egipatskog premijera [[Mahmoud El Nokrashy Pasha|Mahmouda Fahmyja El Nokrashyja]] 1948. godine. Osnivač MB-a [[Hassan el-Banna|El-Banna]] ubijen je iz odmazde tri mjeseca kasnije.<ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|title=Egypt, A Timeline of Recent Events|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-date=17 December 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217104055/http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|url-status=live}}</ref> Bratstvo je trpilo periodičnu represiju u Egiptu i zabranjivano je nekoliko puta, 1948. i nekoliko godina kasnije nakon sukoba s egipatskim predsjednikom [[Gamal Abdel Nasser|Gamalom Abdelom Nasserom]], koji je zatvorio hiljade članova na više godina. Bratstvo se proširilo na mnoge druge zemlje, posebno u [[Arapski svijet]]. U Egiptu je, uprkos periodičnoj represiji — godinama je opisivano kao "polulegalno"<ref>{{cite web|url=https://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |title=Free Republic. The day before, and after – It's been 25 years since the Islamist genie first went on the rampage |publisher=Fr.jpost.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111223182128/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archive-date=23 December 2011 }}</ref> — bilo jedina opoziciona grupa u Egiptu sposobna da istakne kandidate tokom izbora.<ref name="multiref1">{{cite web|url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Na [[Egipatski parlamentarni izbori 2011–2012.|egipatskim parlamentarnim izborima 2011–2012.]], političke stranke identificirane kao "islamističke" (stranka Bratstva [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranka slobode i pravde]], selefijska [[Stranka El-Nour]] i liberalna islamistička [[Stranka El-Wasat]]) osvojile su 75% ukupnih mjesta.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |title=Islamists Win 70% of Seats in the Egyptian Parliament |work=The New York Times |date=21 January 2012 |last1=Kirkpatrick |first1=David D. |access-date=27 February 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004105215/https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |url-status=live }}</ref> [[Muhamed Morsi]], kandidat stranke Muslimanskog bratstva, bio je prvi demokratski izabran predsjednik Egipta. Međutim, smijenjen je tokom [[Vojni udar u Egiptu 2013.|egipatskog državnog udara 2013. godine]], nakon masovnih protesta protiv onoga što je viđeno kao njegovi nedemokratski potezi. Danas je Muslimansko bratstvo označeno kao [[Spisak označenih terorističkih grupa|teroristička organizacija]] od [[Bahrein|Bahreina]], Rusije, [[Sirija|Sirije]], [[Egipat|Egipta]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. ==== Sejid Kutb (1906–1966) ==== {{Glavni|Milestones (knjiga)}} {{Također pogledajte|Sejid Kutb|Kutbizam}} [[Datoteka:Sayyid Qutb.jpg|mini|[[Sayyid Qutb]]|lijevo]] Kutb, vodeći član pokreta Muslimanskog bratstva, smatra se od nekih (Fawaz A. Gerges) "ocem osnivačem i vodećim teoretičarom" modernih džihadista, kao što je [[Osama bin Laden]].<ref>Fawaz A. Gerges, ''The Far Enemy: Why Jihad Went Global'' (Bronxville, N.Y.: Sarah Lawrence College) {{ISBN|978-0521791403}} prologue</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref><ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2014 |title=The Inclusive Dynamics of Islamic Universalism: From the Vantage Point of Sejid Kutb's Critical Philosophy |journal=Comparative Philosophy |volume=5 |issue=1 |pages=29–54 |doi=10.31979/2151-6014(2014).050106 |doi-access=free }}</ref> Pogubljen je zbog navodnog sudjelovanja u zavjeri za atentat na predsjednika 1966. godine. Mevdudijeve političke ideje utjecale su na Sejida Kutba. Poput Mevdudija, vjerovao je da je šerijat ključan za islam, pa je obnova njegovog punog provođenja bila od vitalnog značaja za svijet. Budući da šerijat nije bio u potpunosti provođen vijekovima, islam je "bio izumro već nekoliko vijekova".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', The Mother Mosque Foundation, (1981), p. 11, 19</ref> Kutb je propovijedao da se muslimani moraju angažirati u dvostranom napadu: pridobijanju pojedinaca kroz miroljubivo [[Da'wa|propovijedanje islama]], ali i korištenjem "fizičke moći i džihada".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.55</ref> Sila je bila neophodna jer "oni koji su uzurpirali Božiji autoritet" ne bi predali svoju moć prijateljskim ubjeđivanjem.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.59</ref> Poput Homeinija, na kojeg je utjecao, vjerovao je da Zapad vodi opaki višestoljetni rat protiv islama.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', pp.124, 116, 160</ref> === Šestodnevni rat (1967) === {{Glavni|Šestodnevni rat}} Poraz armija nekoliko arapskih država od [[Izrael|Izraela]] tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] označio je značajan trenutak u arapskom svijetu. Gubitak, zajedno s ekonomskom stagnacijom u tim zemljama, neki su pripisali sekularnom [[Arapski nacionalizam|arapskom nacionalizmu]] vladajućih režima. Ovaj period doživio je pad popularnosti i kredibiliteta sekularnih, socijalističkih i nacionalističkih ideologija, kao što su [[Baatizam]], [[Arapski socijalizam]] i arapski nacionalizam. Nasuprot tome, razni islamistički pokreti, i demokratski i antidemokratski, inspirisani ličnostima poput [[Abul Ala Mevdudi|Mevdudija]] i [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]], počeli su dobijati utjecaj.<ref name="Mayer1">Mayer, p. 110</ref> === Iranska revolucija (1978–1979) === {{Glavni|Iranska revolucija}} {{Također pogledajte|Konsolidacija Iranske revolucije|Velayat-e Faqih}} Prva moderna "islamistička država" (s mogućim izuzetkom Zijinog Pakistana)<ref>"The Islamic Resurgence: Prospects and Implications" by Kemal A. Faruki, from ''Voices of Resurgent Islam'', ed. by John L. Esposito, OUP, (1983), p. 283</ref> uspostavljena je među [[Šiizam|šiitima]] u Iranu. U velikom šoku za ostatak svijeta, muslimanski i nemuslimanski, revolucija predvođena [[Ajatolah|ajatolahom]] [[Ruholah Homeini|Ruholahom Homeinijem]] srušila je sekularnu, naftom bogatu, dobro naoružanu i proameričku monarhiju šaha [[Muhameda Reze Pahlavija]]. Revolucija je bila "neosporna korjenita promjena";<ref name="Parvaz-shook-2014">{{cite news |last1=Parvaz |first1=D. |title=Iran 1979: the Islamic revolution that shook the world |url=https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |access-date=22 May 2023 |publisher=Al Jazeera|date=11 February 2014 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174248/https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |url-status=live }}</ref> islamizam je bio tema ograničenog utjecaja i interesa prije 1979. godine, ali nakon revolucije, "niko unutar muslimanskog svijeta ili izvan njega" nije ostao nesvjestan militantnog islama.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106"/> Entuzijazam za iransku revoluciju u muslimanskom svijetu mogao je biti intenzivan;{{NoteTag|Čak i nakon što je neprijateljstvo između sunita i šiita eskaliralo, iranske vođe su često "išle direktno na stvari koje ih čine vrlo nepopularnim na Zapadu, a vrlo popularnim na arapskim ulicama. Tako je iranski predsjednik [Mahmoud] Ahmadinejad počeo napadati Izrael i dovoditi u pitanje holokaust."<ref>[http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 'Removing Saddam strengthened Iran'] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605124425/http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 |date=5 June 2011 }}</ref>}} a bilo je mnogo razloga za optimizam među islamistima izvan Irana. Homeini je provodio islamski zakon.<ref name="Ataie-LSE-2021">{{cite web |last1=Ataie |first1=Mohammad |last2=Lefèvre |first2=Raphaël |last3=Matthiesen |first3=Toby |title=How Iran's 1979 Revolution Affected Sunni Islamists in the Middle East |url=https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |website=London School of Economics Blog |access-date=22 May 2023 |date=26 April 2021 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174249/https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |url-status=live }}</ref> Bio je zainteresiran za panislamsko (i panislamističko) jedinstvo i uložio je napore da "premosti jaz" između šiita i sunita, proglasivši "dopuštenim šiitima da klanjaju iza sunitskih imama",<ref>{{cite web |url-status=deviated |url=http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout#9 |website=IslamOnline |title=Frequently Asked Questions on Iran |archive-url= https://web.archive.org/web/20091107074118/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout |archive-date=7 November 2009 }}</ref> i zabranivši šiitima da "kritiziraju halife koji su prethodili [[Alija ibn Ebu-Talib|Aliji]]" (koje suniti poštuju, ali ne i šiiti).<ref>Ansari, Hamid, ''The Narrative of Awakening'', The Institute for the Compilation and Publication of the works of the Imam Khomeini, (no date), p.253</ref> Islamska Republika je također umanjila značaj šiitskih rituala (kao što je [[Dan Ašure]]) i svetišta {{NoteTag| Homeini nikada nije predsjedavao niti posjećivao šiitska svetišta,<ref name="Nasr, Shia Revival, 135">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 135</ref> (smatra se jer je vjerovao da islam treba biti o [[Šerijat|islamskom zakonu]],<ref name="Nasr, Shia Revival, 135"/> a njegova revolucija (u koju je vjerovao) bila je od "jednakog značaja" kao [[Bitka kod Kerbele]] u kojoj je [[Husejn ibn Ali|imam Husejn]] postao šehid).<ref name="Nasr, Shia Revival, 136">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 136</ref>}} Prije revolucije, Homeinijevi sljedbenici (kao što je današnji [[Vrhovni vođa Irana]], [[Ali Khamenei]]), prevodili su i zastupali djela džihadističkog teoretičara Muslimanskog bratstva, [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],{{sfn|Khalaji|2009}} i drugih sunitskih islamista/revivalista.{{sfn|Khalaji|2009}} Međutim, ova kampanja nije nadživjela njegovu smrt. Kako su prethodno pokorni šiiti (obično manjine) postajali odlučniji, suniti su vidjeli uglavnom "šiitske spletke" i izazov sunitskoj dominaciji.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 143-4</ref> "Ono što je uslijedilo bila je borba sunita protiv šiita za dominaciju, i postala je intenzivna."<ref name="Nasr, revival, 148-9">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 148-9</ref> Netrpeljivost između dvije sekte u Iranu i njegovim susjedima je sistemska od 2014. godine,<ref>{{cite news|author=Paul Vallely|date=19 February 2014|title=The vicious schism between Sunni and Shia has been poisoning Islam for 1,400 years – and it's getting worse|work=The Independent|location=London|url=https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|access-date=2 March 2014|archive-date=24 May 2022|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|url-status=live}}</ref> s hiljadama ubijenih u sektraškim borbama u Iraku i Pakistanu.<ref name="CFR-Tensions-1979-2021">{{cite news |title=1979 – 2021 Modern Sunni-Shia Tensions |url=https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |access-date=22 May 2023 |agency=Council on Foreign Relations |archive-date=25 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231025054157/https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |url-status=live }}</ref> Sliku revolucije su također ukaljali "čistke, pogubljenja i zvjerstva",<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad'', Harvard University Press, (2002), p. 118</ref> te periodični i sve rašireniji [[Protesti povodom smrti Mahse Amini|domaći nemiri i protesti]] mladih Iranaca. Među "najvažnijim nusproizvodima iranske revolucije" (prema Mehrzadu Boroujerdiju od 2014.) ubrajaju se "pojava [[Hezbollah|Hezbollaha]] u Libanu, moralni poticaj pružen šiitskim snagama u Iraku, regionalni hladni rat protiv Saudijske Arabije i Izraela, davanje islamskog prizvuka antiimperijalističkom i antiameričkom osjećaju na Bliskom istoku, te nenamjerno produbljivanje jaza između sunita i šiita".<ref name="Parvaz-shook-2014"/> Islamska Republika je također zadržala vlast u Iranu uprkos [[Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Irana|ekonomskim sankcijama SAD-a]], te je stvorila ili pomogla istomišljeničke šiitske terorističke grupe u Iraku ([[SCIRI]])<ref>Bakhash, Shaul, ''The Reign of the Ayatollahs'', Basic Books, (1984), p. 233</ref> i Libanu ([[Hezbollah]])<ref>"Hezbollah Shia group is coy about revealing the sums it has received from Iran. ... Reports have spoken of figures ranging from 10 to 15 million dollars per month, but it is possible that Hezbollah has received larger sums. It is only in recent years (after 1989) that Iran has decreased its aid." from: Jaber, Hala, ''Hezbollah: Born with a vengeance'', New York: Columbia University Press, (1997), p. 150</ref> (dvije muslimanske zemlje koje također imaju veliki procenat šiita). Kampanja za svrgavanje šaha predvođena Homeinijem imala je snažan klasni karakter (Homeini je propovijedao da šah produbljuje jaz između bogatih i siromašnih; osuđujući radničku klasu na život u siromaštvu, bijedi i teškom radu, itd.);<ref name=KEA1993:30/> a pristup "za selo i za siromašne"<ref name="Isfahani-economy-2019">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=Iran's economy 40 years after the Islamic Revolution |url=https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=14 March 2019 |archive-date=22 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190622130650/https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |url-status=live }}</ref> doveo je do gotovo univerzalnog pristupa električnoj energiji i čistoj vodi,<ref name="Isfahani-40-Brookings">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=The Islamic Revolution at 40 |url=https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=12 February 2019 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174247/https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |url-status=live }}</ref> ali kritičari režima se žale na data, a neispunjena obećanja: "sinovi vođa revolucije i poslovne klase koja odlučuje raditi unutar pravila režima ... razmeću se svojim bogatstvom, vozeći luksuzne sportske automobile po Teheranu, objavljujući slike na Instagramu sa svojih skijanja i plaža širom svijeta, dok se siromašni i srednja klasa bore da prežive ili održe privid dostojanstvenog života" (prema Shadi Mokhtari).<ref name="Priborkin-40years-2019">{{cite web |last1=Priborkin |first1=Emily |title=40 Years Later: Iran after the Islamic Revolution |url=https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |website=American University |access-date=22 May 2023 |date=8 April 2019 |archive-date=10 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230310094340/https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |url-status=live }}</ref> Jedna obaveza (prema njegovim sljedbenicima, ako ne i iranskoj javnosti) koja je ispunjena jeste starateljstvo islamskog pravnika (''Velayat-e Faqih''). Ali umjesto jačanja islama i eliminacije sekularnih vrijednosti i praksi, "režim je uništio vjeru iranskog naroda u religiju" ("anonimni ekspert").<ref name="Priborkin-40years-2019"/> === Zauzimanje Velike džamije (1979) === {{Further|Opsada Velike džamije}} Snaga islamističkog pokreta očitovala se u događaju koji se mogao činiti sigurnim da okrene muslimansko javno mnijenje protiv [[Fundamentalizam|fundamentalizma]], ali se desilo upravo suprotno. Godine 1979. [[Mesdžidul-haram|Veliku džamiju]] u [[Meka|Meki]] u Saudijskoj Arabiji zauzela je naoružana fundamentalistička grupa i držala je duže od sedam dana. Deseci su ubijeni, uključujući mnoge hodočasnike prolaznike<ref>Wright, ''Sacred Rage'', (2001), p. 148</ref> u grubom kršenju jednog od najsvetijih mjesta u islamu (i onog gdje su oružje i nasilje strogo zabranjeni).<ref>{{cite web|url=http://www.ourdialogue.com/m22.htm |title=Masjid-ul-Haram: Sacred and forbidden |publisher=Ourdialogue.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420195838/http://www.ourdialogue.com/m22.htm |archive-date=20 April 2012 }}</ref><ref>Wright, Lawrence, ''The Looming Tower: Al Qaeda and the Road to 9/11''. New York: Knopf, (2006), pp. 103–04</ref> Umjesto da potakne reakciju protiv pokreta koji je inspirisao napadače, Saudijska Arabija, koja je već bila vrlo konzervativna, odgovorila je jačanjem svojih fundamentalističkih vjerodajnica s još više islamskih ograničenja. Uslijedile su oštre mjere protiv svega, od trgovaca koji se nisu zatvarali radi molitve i novina koje su objavljivale slike žena, do prodaje lutaka, plišanih medvjedića (slike živih bića smatraju se [[Haram|haramom]]) i hrane za pse (psi se smatraju nečistim).<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 155</ref> U drugim muslimanskim zemljama krivica i gnjev zbog zauzimanja nisu bili usmjereni protiv fundamentalista, već protiv najvećeg geopolitičkog neprijatelja islamskog fundamentalizma — Sjedinjenih Američkih Država. Ajatolah [[Ruholah Homeini|Homeini]] je potaknuo napade na američke ambasade kada je objavio: "Nije izvan nagađanja da je ovo djelo kriminalnog [[Američki imperijalizam|američkog imperijalizma]] i međunarodnog cionizma", uprkos činjenici da je predmet fundamentalističke pobune bila Kraljevina Saudijska Arabija, glavni saveznik Amerike u regionu. Antiameričke demonstracije uslijedile su na Filipinima, u Turskoj, Bangladešu, Indiji, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]], Pakistanu i Kuvajtu. Američku ambasadu u Libiji spalili su demonstranti skandirajući pro-homeinijevske slogane, a ambasada u [[Islamabad|Islamabadu]] u Pakistanu spaljena je do temelja.<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 149</ref> === Islamizacija Pakistana (1979) === Godine 1979, nakon puča Zijaul-Haka, vođa je uveo Hudud uredbe (''Hudood Ordinances''). Neki od ovih zakona i danas postoje u Pakistanu. === Sovjetska invazija na Afganistan (1979–1989) === [[Datoteka:October_87_-_Khalis-loyal_Muja.jpg|mini|Afganistanski mudžahedini iz [[Hezb-i Islami Khalis|Hezb-i Islamija]], 1986.]] Godine 1979. [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetski Savez je rasporedio svoju 40. armiju u Afganistan]], pokušavajući ugušiti islamsku pobunu protiv savezničkog marksističkog režima u [[Rat u Afganistanu (1978–danas)|Afganistanskom građanskom ratu]]. Sukob, u kojem su se osiromašeni muslimani starosjedioci ([[Mudžahedini|mudžahedini]]) borili protiv antireligijske supersile, podstakao je hiljade muslimana širom svijeta da pošalju pomoć, a ponekad i da sami odu da se bore za svoju vjeru. Predvodnik ovog panislamskog napora bio je palestinski učenjak [[Abdulah Jusuf Azam]]. Iako je vojna efikasnost ovih "[[Afganistanski Arapi|afganistanskih Arapa]]" bila marginalna, procjenjuje se da je između 16.000<ref name=Atkins>{{cite book|last1=Atkins |first1=Stephen E.|author-link=Stephen E. Atkins|title=Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups|date=2004|publisher=Greenwood Publishing Group|page=[https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki/page/35 35] |url=https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki|url-access=registration |quote=abdullah azzam afghanistan. |access-date=5 October 2014|isbn=978-0-313-32485-7}}</ref> i 35.000 dobrovoljaca muslimana<ref name=Commins-174 /> došlo iz cijelog svijeta da se bori u Afganistanu.<ref name=Commins-174>{{cite book|last1=Commins|first1=David |title=The Wahhabi Mission and Saudi Arabia|url=https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm|url-access=registration|date=2006|publisher=I.B.Tauris & Co Ltd|location=London|page=[https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm/page/174 174]|quote=In all, perhaps 35,000 Muslim fighters went to Afghanistan between 1982 and 1992, while untold thousands more attended frontier schools teeming with former and future fighters.}}</ref><ref name=rashid-129>Rashid, Ahmed, ''Taliban: Militant Islam, Oil and Fundamentalism in Central Asia'' (New Haven, 2000), p. 129.</ref> Kada je Sovjetski Savez napustio marksistički Nedžibulahov režim i povukao se iz Afganistana 1989. godine (režim je konačno pao 1992.), pobjeda je kod mnogih muslimana viđena kao trijumf islamske vjere nad nadmoćnom vojnom silom i tehnologijom koji se može ponoviti drugdje. <blockquote>Džihadisti su stekli legitimitet i prestiž svojim trijumfom kako unutar militantne zajednice tako i među običnim muslimanima, kao i samopouzdanje da prenesu svoj džihad u druge zemlje u kojima su vjerovali da je muslimanima potrebna pomoć.<ref name=for-aff-bergen>{{cite magazine |url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=blowback revisited |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=2007-11-29 |magazine=Foreign Affairs |date=2005 |author=Peter Bergen}}</ref></blockquote> Sam raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine mnogi islamisti, uključujući Bin Ladena, vidjeli su kao poraz supersile od ruku islama. Povodom pomoći od šest milijardi dolara koju su dali SAD i pakistanske vojne obuke i obavještajne podrške mudžahedinima,<ref>{{cite news |title=How the CIA created Osama bin Laden |url=https://www.greenleft.org.au/node/24198 |date=19 September 2001 |newspaper=[[Green Left Weekly]] |access-date=9 January 2007 |archive-date=12 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912101441/https://www.greenleft.org.au/node/24198 |url-status=live }}</ref> bin Laden je napisao: "[S]AD nema spomena vrijednu ulogu" u "[[Raspad Sovjetskog Saveza|raspadu Sovjetskog Saveza]]... nego zasluga ide [[Allah|Bogu]] i mudžahedinima" Afganistana.<ref>{{cite web |url=http://www.anusha.com/osamaint.htm |title=bin Laden interview with Peter Arnett, March 1997 |publisher=Anusha.com |access-date=8 June 2012 |archive-date=18 August 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000818075220/http://www.anusha.com/osamaint.htm |url-status=live }}</ref> === Zaljevski rat (1990–1991) === {{Također pogledajte|Zaljevski rat}} Drugi faktor s početka 1990-ih koji je utjecao na radikalizaciju islamističkog pokreta bio je [[Zaljevski rat]], koji je doveo nekoliko stotina hiljada američkih i savezničkih nemuslimanskih vojnih lica na tlo Saudijske Arabije kako bi se stalo u kraj [[Saddam Hussein|Sadamovoj]] [[Okupacija Kuvajta|okupaciji Kuvajta]]. Prije 1990. Saudijska Arabija je igrala važnu ulogu u obuzdavanju mnogih islamističkih grupa koje su primale njenu pomoć. Ali kada je Sadam, sekularistički i [[Baatizam|baatistički]] diktator susjednog Iraka, napao Kuvajt (svog neprijatelja u ratu), zapadne trupe su došle da zaštite saudijsku monarhiju. Islamisti su optužili saudijski režim da je marioneta Zapada. Ovi napadi su odjeknuli kod konzervativnih muslimana, a problem nije nestao ni sa Sadamovim porazom, budući da su američke trupe ostale stacionirane u kraljevstvu, a razvila se i de facto saradnja s palestinsko-izraelskim mirovnim procesom. Saudijska Arabija je pokušala kompenzirati gubitak prestiža među ovim grupama represijom nad onim domaćim islamistima koji su je napadali (bin Laden je primarni primjer), te povećanjem pomoći islamskim grupama (islamističkim medresama širom svijeta, pa čak i pomaganjem nekim nasilnim islamističkim grupama) koje to nisu činile, ali je njen predratni utjecaj u korist umjerenosti uveliko smanjen.<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] pp. 205–17</ref> Jedan od rezultata toga bila je kampanja napada na vladine zvaničnike i turiste u [[el-Gama'a el-Islamiyya|Egiptu]], krvavi građanski rat u [[Spisak masakara tokom Alžirskog građanskog rata|Alžiru]] i teroristički napadi [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] koji su kulminirali [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. septembra]].<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] p. 207</ref> === Društveni i kulturni trijumf u 2000-im i 2010-im === Do početka dvadeset prvog vijeka, "riječ sekularno, oznaka koja se ponosno nosila" 1960-ih i 1970-ih, bila je "izbjegavana" i "korištena za ocrnjivanje" političkih neprijatelja u Egiptu i ostatku muslimanskog svijeta.<ref name="murphy-161"/> Islamisti su nadmašili malu sekularnu opoziciju u smislu "upornosti, hrabrosti", "preuzimanja rizika" ili "organizacionih vještina".<ref name="murphy-160"/> Godine 2002: <blockquote>Na Bliskom istoku i u Pakistanu religijski diskurs dominira društvima, medijima i razmišljanjem o svijetu. Radikalne džamije su se namnožile širom Egipta. Knjižarama dominiraju djela s religijskim temama... Zahtjev za šerijatom, uvjerenje da su njihove vlade [[Takfir|nevjerne islamu]] i da je islam odgovor na sve probleme, te sigurnost da je Zapad objavio [[Kontroverza o ratu protiv islama|rat islamu]]; to su teme koje dominiraju javnom raspravom. Islamisti možda ne kontroliraju parlamente ili vladine palače, ali su zaposjeli narodnu maštu.<ref>''The Age of Sacred Terror'' by Daniel Benjamin and Steven Simon, Random House, 2002, pp. 172–73</ref></blockquote> Istraživanja javnog mnijenja u raznim islamskim zemljama pokazala su da se značajna većina protivi grupama poput [[Islamska država Iraka i Levanta|ISIL-a]], ali također želi da religija igra veću ulogu u javnom životu.<ref>{{Cite news|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|title=Muslims and Islam: Key findings in the U.S. and around the world|date=22 July 2016|newspaper=Pew Research Center|access-date=11 November 2016|archive-date=18 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718103140/http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|url-status=live}}</ref> === "Postislamizam" === {{Također pogledajte|Postislamizam}} Do 2020. godine, otprilike 40 godina nakon islamskog svrgavanja iranskog šaha i zauzimanja Velike džamije od ekstremista, brojni posmatrači ([[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]], Mustafa Akyol, Nader Hashemi) primijetili su pad vitalnosti i popularnosti islamizma. Islamizam je bio idealiziran/utopijski koncept za poređenje s mračnom realnošću statusa quo, ali tokom više od četiri decenije nije uspio uspostaviti "konkretan i održiv nacrt za društvo" uprkos ponovljenim naporima (Olivier Roy);<ref name=Roy-2004>{{cite journal |last1=Sinanovic |first1=Ermin |title=[Book review] Post-Islamism: The Failure of Islamic Activism? |journal=International Studies Review |date=2005 |volume=7 |pages=433–436 |doi=10.1111/j.1468-2486.2005.00508.x |jstor=3699758 |url=https://www.jstor.org/stable/3699758 |access-date=30 December 2020 |archive-date=7 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103844/https://www.jstor.org/stable/3699758 |url-status=live }}</ref> i umjesto toga je ostavio nimalo inspirativne rezultate svog utjecaja na svijet (Nader Hashemi).<ref name="Hashemi-40-2021"/> Shodno tome, pored trenda ka umjerenosti islamističkih ili bivših islamističkih stranaka (kao što su [[Stranka prosperitetne pravde|PKS u Indoneziji]], [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|AKP u Turskoj]] i [[Svemalezijska islamska stranka|PAS u Maleziji]]) spomenutih gore, došlo je do društvene/religijske, a ponekad i političke reakcije protiv islamističke vladavine u zemljama poput Turske, Irana i Sudana (Mustafa Akyol).<ref name="Akyol-ruining">{{cite web |last1=Akyol |first1=Mustafa |title=How Islamists are Ruining Islam |url=https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |website=Hudson Institute |access-date=30 December 2020 |date=12 June 2020 |archive-date=15 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200615160745/https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |url-status=live }}</ref> Pišući 2020. godine, Mustafa Akyol tvrdi da postoji snažna reakcija mnogih muslimana protiv političkog islama, uključujući slabljenje religijske vjere — upravo onoga što je islamizam trebao ojačati. Sugerira da je ova reakcija protiv islamizma među muslimanskom omladinom proizašla iz svih "strašnih stvari" koje su se dogodile u arapskom svijetu u dvadeset prvom vijeku "u ime islama" — poput "sektraških građanskih ratova u [[Građanski rat u Siriji|Siriji]], [[Rat u Iraku (2013–2017)|Iraku]] i [[Građanski rat u Jemenu (2014–danas)|Jemenu]]".<ref name="Akyol-ruining"/> Ankete koje je proveo [[Arab Barometer]] u šest arapskih zemalja – Alžiru, Egiptu, Tunisu, Jordanu, Iraku i Libiji – otkrile su da "Arapi gube vjeru u religijske stranke i vođe". U periodu 2018–2019, u svih šest zemalja, manje od 20% upitanih da li vjeruju islamističkim strankama odgovorilo je potvrdno. Taj procenat je pao (u svih šest zemalja) u odnosu na period 2012–2014, kada je postavljeno isto pitanje. Posjećenost džamijama je također opala za više od 10 poena u prosjeku, a udio onih Arapa koji sebe opisuju kao "nereligiozne" skočio je sa 8% u 2013. na 13% u 2018–2019.<ref>{{cite news |title=Arabs are Losing Faith in Religious Parties and Leaders |newspaper=The Economist |date=5 December 2019 |url=https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |access-date=4 May 2021 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005093023/https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> U Siriji Sham el-Ali izvještava o "rastućem otpadništvu od vjere među sirijskom omladinom".<ref>{{cite web |author=Sham el-Ali |title=On Rising Apostasy Among Syrian Youths |work=El-Jumhuriya |date=22 August 2017 |url=https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |access-date=4 May 2021 |archive-date=22 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122153843/https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> Pišući 2021. godine, Nader Hashemi napominje da u Iraku, Sudanu, Tunisu, Egiptu, Gazi, Jordanu i drugim mjestima gdje su islamističke stranke došle na vlast ili vodile kampanju, "stoji jedna opšta tema. Narodni prestiž političkog islama ukaljan je njegovim iskustvom s državnom moći."<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21">{{cite news |last1=Zakaria |first1=Fareed |title=Opinion: Ten years later, Islamist terrorism isn't the threat it used to be |url=https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |access-date=4 May 2021 |newspaper=The Washington Post|date=29 April 2021 |archive-date=16 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211116153800/https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |url-status=live }}</ref><ref name="Hashemi-40-2021">{{cite journal |last1=Hashemi |first1=Nader |title=Political Islam: A 40 Year Retrospective |journal=Religions |date=2021 |volume=12 |issue=2 |page=130 |doi=10.3390/rel12020130 |doi-access=free }}</ref> U Iranu se tvrdolinijaški ajatolah Mohammad-Taqi Mesbah Yazdi žalio: "Iranci izbjegavaju religijska učenja i okreću se sekularizmu."<ref>David Brooks, "This Is How Theocracy Shrivels", ''The New York Times'', 27 August 2021 </ref> Čak je i islamistički terorizam bio u opadanju i težio je da bude "lokalan" umjesto panislamski. Od 2021. godine El-Kaida se sastojala od "gomile milicija" bez efikasne centralne komande (Fareed Zakaria).<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21"/></pre> == Kritike == {{Glavni|Kritika islamizma}} {{Također pogledajte|Kritika islama|Spisak kritičara islama}} [[Datoteka:"Freedom go to hell".jpg|mini|Dana 6. februara 2006. islamistički demonstrant u [[London]]u nosi natpis na kojem piše "Sloboda, idi u pakao"]] Islamizam, ili elementi islamizma, kritikovani su po brojnim osnovama, uključujući potiskivanje slobode izražavanja i individualnih prava, rigidnost, licemjerje, [[Antisemitizam u islamu|antisemitizam]],<ref>{{cite web |author=Wistrich, Robert S. |url=https://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |title=Anti-Semitism and Jewish destiny |work=The Jerusalem Post |date=20 May 2015 |access-date=26 May 2015 |archive-date=27 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527082212/http://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |url-status=live }}</ref> pogrešno tumačenje [[Kur'an]]a i [[Sunnet]]a, nedostatak istinskog razumijevanja islama i uvođenje novotarija ([[bid'at]]) – uprkos tome što islamisti proklamuju protivljenje svakoj takvoj inovaciji. == Stranke i organizacije == {{Main|Islamističke grupe}} {{Main|Spisak islamskih političkih stranaka|Islamski ekstremizam#Aktivne islamske ekstremističke grupe}} == Literatura == {{refbegin|30em}} === Knjige === * {{cite book |author-link=John Esposito |first=John |last=Esposito |title=Islam and Politics |edition=Četvrto |publisher=Syracuse University Press |year=1998 |place=Syracuse NY}} * {{cite book |first=Andrea |last=Mura |title=The Symbolic Scenarios of Islamism: A Study in Islamic Political Thought |url=https://www.routledge.com/products/9781472443892 |publisher=Routledge |year=2015 |place=London |access-date=11 February 2016 |archive-date=11 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311084048/https://www.routledge.com/products/9781472443892 |url-status=live }} * {{cite book |editor-first1=Yvonne |editor-last1=Yazbeck Haddad |editor-first2=John |editor-last2=Esposito |title=Islam, Gender, and Social Change |publisher=Oxford University Press |place=New York |year=1998}} * {{cite book |author-link=Fred Halliday |first=Fred |last=Halliday |title=Islam and the Myth of Confrontation |url=https://archive.org/details/islammythofconfr00hall_0 |url-access=registration |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=I.B. Tauris |year=2003 |isbn=9781850439592 }} * {{cite book|author-link=Riaz Hassan |last=Hassan |first=Riaz |title=Faithlines: Muslim Conceptions of Islam and Society |url=http://www.us.oup.com/us/catalog/general/subject/ReligionTheology/Islam/?view=usa&ci=9780195799309 |publisher=Oxford University Press |year=2002 }}{{dead link|date=February 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} * {{cite book |last=Hassan |first=Riaz |title=Inside Muslim Minds |publisher=Melbourne University Press |year=2008}} * {{cite book|last1=Kepel|first1=Gilles|title=Jihad: The Trail of Political Islam|url=https://archive.org/details/jihad00gill_0|url-access=registration|quote=Jihad: The Trail of Political Islam.|date=2002|publisher=Harvard University Press.|ref=GKJTPI2002|isbn=978-0674010901}} * {{cite book |author-link=Peter Mandaville |last=Mandaville |first=Peter |title=Transnational Muslim Politics |year=2007 |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge}} * {{cite book |editor-first1=Richard C. |editor-last1=Martin |editor-first2=Abbas |editor-last2=Barzegar |title=Islamism: Contested Perspectives on Political Islam |publisher=Stanford University Press |year=2010}} * {{cite book |author-link=Nazih Ayubi |first=Nazih |last=Ayubi |title=Political Islam |place=London |publisher=Routledge |year=1991}} * {{cite book |editor-last=Rashwan |editor-first=Diaa |title=The spectrum of Islamist movements |publisher=Schiler |year=2007}} * {{Cite book |last=Roy |first=Olivier |title=The Failure of Political Islam |date=1994 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge Massachusetts |translator-last=Volk |translator-first=Carol |trans-title=Echec de l'Islam Politique |ref=ORFPI1994 |isbn=978-0674291416}} * {{cite book |first=S. |last=Sejid |title=A Fundamental Fear: Eurocentrism and Emergence of Islamism |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=Zed Press |year=2003}} * {{cite book |first1=Anders |last1=Strindberg |first2=Mats |last2=Wärn |title=Islamism |publisher=Polity Press |place=Cambridge, Malden MA |year=2011}} *Valentine, Simon Ross, Force and Fanaticism: Wahhabism in Saudi Arabia and Beyond, (2015), London/New York, Hurst & Co. * {{cite book |last1=Teti |first1=Andrea |last2=Mura |first2=Andrea |chapter=Sunni Islam and politics |title=Routledge Handbook of Religion and Politics |editor=Jeff Haynes |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge |year=2009}} * {{cite book |first=Frédéric |last=Volpi |title=Political Islam Observed |publisher=Hurst |year=2010}} * {{cite book |editor-first=Frédéric |editor-last=Volpi |title=Political Islam: A Critical Reader |publisher=Routledge |year=2011}} * {{cite book |last1=Sayej |first1=Caroleen Marji |title=Patriotic Ayatollahs: Nationalism in Post-Saddam Iraq |date=2018 |publisher=[[Cornell University Press]] |page=67 |location=Ithaca, NY |isbn=9781501714856 |doi=10.7591/cornell/9781501715211.001.0001 |url=https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |access-date=4 May 2022 |archive-date=20 September 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210920053737/https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Farzaneh |first1=Mateo Mohammad |title=Iranian Constitutional Revolution and the Clerical Leadership of Khurasani |date=Mart 2015 |publisher=[[Syracuse University Press]] |location=Syracuse, NY |isbn=9780815633884 |oclc=931494838 |url=https://press.syr.edu/supressbooks/467 }} * {{Cite book |last=Rosefsky Wickham |first=Carrie |title=[[The Muslim Brotherhood: Evolution of an Islamist Movement]] |year=2013 |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691163642}} === Časopisi === * {{Cite journal|last=Hermann|first=Denis|date=1 May 2013|title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|jstor=23471080|journal=Middle Eastern Studies|volume=49|issue=3|pages=430–453|doi=10.1080/00263206.2013.783828|s2cid=143672216|issn=0026-3206|access-date=4 May 2022|archive-date=5 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221005080847/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|url-status=live|url-access=subscription}} * {{cite book | last=Bayat | first=Mangol | title=Iran's First Revolution | publisher=Oxford University Press | date=1991 | isbn=978-0-19-506822-1}} * {{Cite journal|last=Nouraie|first=Fereshte M.|date=1975|title=The Constitutional Ideas of a Shi'ite Mujtahid: Muhamed Husayn Na'ini|url=https://www.jstor.org/stable/4310208|jstor=4310208|journal=Iranian Studies|volume=8|issue=4|pages=234–247|doi=10.1080/00210867508701501|issn=0021-0862|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121724/https://www.jstor.org/stable/4310208|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Martin|first=V. A.|date=April 1986|title=The Anti-Constitutionalist Arguments of Shaikh Fazlallah Nuri|url=https://www.jstor.org/stable/4283111|jstor=4283111|journal=Middle Eastern Studies|volume=22|issue=2|pages=181–196|doi=10.1080/00263208608700658|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121727/https://www.jstor.org/stable/4283111|url-status=live|url-access=subscription}} * {{Cite journal|last=Khalaji|first=Mehdi|date=27 November 2009|title=The Dilemmas of Pan-Islamic Unity|url=https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|journal=Current Trends in Islamist Ideology|volume=9|pages=64–79|access-date=5 June 2022|archive-date=7 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007064236/https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=24 May 2021|title=A Direct Flight to Revolution: Mevdudi, Divine Sovereignty, and the 1979-Moment in Iran|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=32|issue=2|pages=333–354|doi=10.1017/S135618632100033X|doi-access=free}} * {{Cite journal|last=Aziz|first=T. M.|date=May 1993|title=The Role of Muhamed Baqir el-Sadr in Shi'i Political Activism in Iraq from 1958 to 1980|url=https://www.jstor.org/stable/164663|journal=International Journal of Middle East Studies|volume=25|issue=2|pages=207–222|doi=10.1017/S0020743800058499|jstor=164663|s2cid=162623601|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121730/https://www.jstor.org/stable/164663|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=July 2014|title=Third Wave Shi'ism: Sejid Arif Husain el-Husaini and the Islamic Revolution in Pakistan|url=https://www.jstor.org/stable/43307315|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=24|issue=3|pages=493–510|doi=10.1017/S1356186314000200|jstor=43307315|s2cid=161577379|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121722/https://www.jstor.org/stable/43307315|url-status=live}} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=Pioneers of Islamic Revival |date=1 November 2005 |publisher=[[Zed Books]] |location=London, UK |isbn=9781842776155 |url=https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=7 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007001215/https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |url-status=live }} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=An Islamic Utopian – A Political Biography of Ali Shari'ati |date=2000 |publisher=[[I.B. Tauris]] |location=London, NY |isbn=1860645526 |url=https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204114749/https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |url-status=live }} * {{Cite journal|last=Bohdan|first=Siarhei|date=Summer 2020|title="They Were Going Together with the Ikhwan": The Influence of Muslim Brotherhood Thinkers on Shi'i Islamists during the Cold War|url=https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|journal=The Middle East Journal|volume=74|issue=2|pages=243–262|doi=10.3751/74.2.14|s2cid=225510058|issn=1940-3461|access-date=5 June 2022|archive-date=26 March 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326035121/https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|url-status=live|url-access=subscription}} {{refend}} == Također pogledajte == {{columns-list|colwidth=20em|* [[Islam i sekularizam]] * [[Antizapadno raspoloženje]] * [[Anticionizam]] * [[Islamistički šiizam]] * ''[[Sukob civilizacija]]'' * [[Klerofašizam]] * [[Hindutva]] * [[Kršćanska desnica]] * [[Dominionizam]] * [[Islamizam (čvor)]] * [[Islamizam po državama]] }} {{clear}} === Napomene === {{NoteFoot}} == Reference == {{Reference}} {{Islamizam}} {{Islamske teme}} {{Političke ideologije}} {{Authority control}} [[Kategorija:Islamizam| ]] [[Kategorija:Kontroverze u vezi s islamom]] [[Kategorija:Političke ideologije]] [[Kategorija:Antiizraelsko raspoloženje]] [[Kategorija:Anticionizam]] [[Kategorija:Antiimperijalizam]] m7q0rmdmkw6vrto32goecdu5l4t4ruf 3831176 3831175 2026-04-18T21:04:24Z Mmns21 170250 3831176 wikitext text/x-wiki {{Islam |related |width=21.5em}} '''Islamizam''' je raspon [[Religija|religijskih]] i [[Politika|političkih]] ideoloških pokreta koji smatraju da bi [[islam]] trebao utjecati na političke sisteme.<ref>{{Cite web |title=Islamizam |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/islamism |website=Cambridge dictionary}}</ref> Njegovi zagovornici vjeruju da je islam po svojoj prirodi politički te da je islam kao politički sistem superioran u odnosu na [[komunizam]], [[Liberalna demokratija|liberalnu demokratiju]], [[kapitalizam]] i druge alternative u postizanju pravednog, uspješnog društva.<ref>{{Cite web |last=Cox |first=Caroline |date=June 2003 |title=The 'West', Islam and Islamism |url=https://civitas.org.uk/pdf/cs29.pdf |access-date=28 November 2024 |website=Civitas: Institute for the Study of Civil Society}}</ref> Zagovornici islamizma, također poznati kao ''el-Islamijun'', obično su povezani s islamskim institucijama ili pokretima za društvenu mobilizaciju,<ref>{{Cite web |title=Islamism |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |access-date=25 August 2023 |website=Oxford Reference|archive-date=25 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230825061146/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |url-status=live }}</ref> naglašavajući provođenje ''[[šerijat]]a'',<ref name="eikmeier-2007">{{cite journal |last1=Eikmeier |first1=Dale |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism |journal=The US Army War College Quarterly: Parameters |date=2007 |volume=37 |issue=1 |pages=85–97 |doi=10.55540/0031-1723.2340|doi-access=free }}</ref> [[Panislamizam|panislamsko]] političko jedinstvo<ref name="eikmeier-2007" /> i stvaranje [[Islamska država|islamskih država]].<ref>Soage, Ana Belén. "Introduction to Political Islam." Religion Compass 3.5 (2009): 887–96.</ref> U svojoj originalnoj formulaciji, islamizam je opisivao ideologiju koja nastoji oživjeti islam do njegove nekadašnje asertivnosti i slave,<ref name="Burgat-IMiNA-1997" /> pročišćavajući ga od stranih elemenata, iznova potvrđujući njegovu ulogu u "društvenom i političkom, kao i ličnom životu";<ref name="Berman, S 2003, p. 258" /> i posebno "preuređujući vladu i društvo u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (tj. šerijatom).<ref name="BYERS-2013" /><ref name="shepard-1996-40" /><ref>{{Cite journal|last=Tibi|first=Bassam|date=1 March 2007|title=The Totalitarianism of Jihadist Islamism and its Challenge to Europe and to Islam|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=8|issue=1|pages=35–54|doi=10.1080/14690760601121630|issn=1469-0764|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Bale|first=Jeffrey M.|date=1 June 2009|title=Islamism and Totalitarianism|url=https://doi.org/10.1080/14690760903371313|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=10|issue=2|pages=73–96|doi=10.1080/14690760903371313|s2cid=14540501|issn=1469-0764|access-date=10 September 2021|archive-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806233015/https://doi.org/10.1080/14690760903371313|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> Prema najmanje jednom posmatraču (autorica [[Robin Wright (author)|Robin Wright]]), islamistički pokreti su "vjerovatno izmijenili Bliski istok više od bilo kojeg trenda otkako su moderne države stekle nezavisnost", redefinirajući "politiku, pa čak i granice".<ref name="WRIGHT-SHI-10-1015">{{cite journal|date=10 January 2015|title=A Short History of Islamism|url=http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|journal=Newsweek|last1=Wright|first1=Robin|access-date=23 December 2015|archive-date=23 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223165123/http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|url-status=live}}</ref> Drugi autor ([[Graham E. Fuller]]) zagovarao je širi pojam islamizma kao oblika [[politika identiteta|politike identiteta]], koja uključuje "podršku [muslimanskom] identitetu, autentičnosti, širem regionalizmu, preporodu [i] revitalizaciji zajednice."<ref name=Fuller-Future-21>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 21</ref> Centralne i istaknute ličnosti u islamizmu dvadesetog vijeka su [[Rašid Rida]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28">{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=23–28|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Hasan el-Bana|Hasan el-Bana]] (osnivač [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]]), [[Sejid Kutb]], [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudi]],<ref name=Fuller-Future-120>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 120 </ref> [[Ruholah Homeini|Ruholah Homeini]] (osnivač Islamske Republike Iran) i [[Hasan et-Turabi]].<ref>{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=38–40|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Sirija|Sirijski]] [[suniti|sunitski]] [[Ulema|klerik]] Muhamed Rašid Rida, vatreni protivnik [[vesternizacija|vesternizacije]], [[cionizam|cionizma]] i [[nacionalizam|nacionalizma]], zagovarao je sunitski internacionalizam kroz revolucionarnu obnovu [[Panislamizam|panislamskog]] [[hilafet]]a radi političkog ujedinjenja [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=270–271, 276–278, 280, 283–285, 295, 310–311 |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref><ref>{{Cite book |last=Milton-Edwards |first=Beverley |title=Islamic Fundamentalism since 1945 |publisher=Routledge: Taylor and Francis Group |year=2005 |isbn=0-415-30173-4 |location=New York |page=141 }}</ref> Rida je bio snažan eksponent islamskog avangardizma, vjerovanja da bi [[muslimanska zajednica]] trebala biti vođena klerikalnim elitama (''[[ulema]]''), koje su usmjeravale napore za vjersko obrazovanje i [[islamski preporod]].<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 }}</ref> Riḍina sinteza [[selefizam|selefizma]] i [[arabizam|arabizma]] te islamistički ideali snažno su utjecali na njegove učenike poput Hasana el-Banne,<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 |chapter=2: Iran and Egypt}}</ref><ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=280, 284–285, 295 |chapter=10: The Muslim Response |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref> [[Egipat|egipatskog]] učitelja koji je osnovao pokret [[Muslimansko bratstvo]], kao i na [[Muhamed Amin el-Husejni|Hadž Amina el-Husejnija]], [[anticionizam|anticionističkog]] [[veliki muftija Jerusalima|velikog muftiju Jerusalima]].<ref>{{Cite book |last=Pappe |first=Ilan |title=The Rise and Fall of a Palestinian Dynasty: The Husejnis 1700–1948 |publisher=University of California Press |year=2010 |isbn=978-0-520-26839-5 |location=Berkeley and Los Angeles, California, United States |pages=147–148 |translator-last=Lotan |translator-first=Yaer}}</ref> El-Banna i Mevdudi pozivali su na "[[Reformizam|reformističku]]" strategiju reislamizacije društva kroz društveni i politički aktivizam s [[Grassroots|osnovnog nivoa]].<ref name=ORFPI1994:24>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 24</ref><ref name="Ham">{{cite web |url=https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |title=What most people get wrong about political Islam |author=Hamid, Shadi |date=1 October 2015 |access-date=2 December 2017 |archive-date=29 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929132235/https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |url-status=live }}</ref> Drugi islamisti (El-Turabi) zagovornici su "[[revolucija|revolucionarne]]" strategije [[islamizacija|islamizacije]] društva kroz vršenje državne vlasti,<ref name=ORFPI1994:24/> ili (Sejid Kutb) za kombiniranje islamizacije s osnovnog nivoa s oružanom revolucijom. Izraz se primjenjuje na nevladine reformske pokrete, političke stranke, milicije i revolucionarne grupe.<ref name=Nugent-Wapo-23-6-2014>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |title=What do we mean by Islamist? |last1=Nugent |first1=Elizabeth |date=23 June 2014 |newspaper=The Washington Post|access-date=17 January 2023 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326012347/https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |url-status=live }}</ref> Sami islamisti preferiraju termine poput "islamski pokret"<ref>{{cite news|url=https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|title=How credible is the claim of the failure of political Islam?|date=31 October 2013|author=Rashid Ghannouchi|newspaper=MEMO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304104630/https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|archive-date=4 March 2016}}</ref> ili "islamski aktivizam" umjesto "islamizam", protiveći se insinuaciji da je islamizam išta drugo do obnovljen i oživljen islam.<ref name="ICG">{{cite web|title=Understanding Islamism |work=International Crisis Group |url=http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307123849/http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |archive-date=7 March 2013 |page=5}}</ref> Zbog njegovih konotacija u medijima, kritičari smatraju da taj termin može dovesti do islamofobije i stereotipizacije.<ref name="Poljarevic-def">{{cite encyclopedia|year=2015|title=Islamism|encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of Islam and Politics|publisher=Oxford University Press|url=https://www.academia.edu/6916999|access-date=1 February 2017|author=Emin Poljarevic|editor=Emad El-Din Shahin|quote=Islamism is one of many sociopolitical concepts continuously contested in scholarly literature. It is a neologism debated in both Muslim and non-Muslim public and academic contexts. The term "Islamism" represents a form of social and political activism grounded in the idea that public and political life should be guided by Islamic principles. In other words, Islamists are those who believe that Islam has an important role to play in a Muslim-majority society and seek to implement this belief.|archive-date=25 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220325062108/https://www.academia.edu/6916999|url-status=live}}</ref><ref name=Shepard>{{cite encyclopedia |author=William E. Shepard |author2=FranÇois Burgat |author3=James Piscatori |author4=Armando Salvatore |title=Islamism |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-access=subscription |quote=The term "Islamism/Islamist" has come into increasing use in recent years to denote the views of those Muslims who claim that Islam, or more specifically, the Islamic sharīʿah, provides guidance for all areas of human life, individual and social, and who therefore call for an "Islamic State" or an "Islamic Order." [...] Today it is one of the recognized alternatives to "fundamentalist", along with "political Islam" in particular. [...] Current terminology usually distinguishes between "Islam," [...] and "Islamism", referring to the ideology of those who tend to signal openly, in politics, their Muslim religion. [...] the term has often acquired a quasi-criminal connotation close to that of political extremism, religious sectarianism, or bigotry. In Western mainstream media, "Islamists" are those who want to establish, preferably through violent means, an "Islamic state" or impose sharīʿah (Islamic religious law)—goals that are often perceived merely as a series of violations of human rights or the rights of women. In the Muslim world, insiders use the term as a positive reference. In the academic sphere, although it is still debated, the term designates a more complex phenomenon. |isbn=9780195305135 |access-date=3 February 2017 |archive-date=4 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170204102032/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-status=live }}</ref> Istaknute islamističke grupe i stranke širom svijeta uključuju [[Muslimansko bratstvo]], tursku [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranku pravde i razvoja]], [[Hamas]], alžirski [[Islamski front spasa]], malezijsku [[Stranka nacionalnog povjerenja (Malezija)|Stranku nacionalnog povjerenja]], [[Džemat-e-islami]] u [[Džemat-e-islami Bangladeša|Bangladešu]] i [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Pakistanu]], te bosanskohercegovačku [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]].<ref>{{Cite book |last1=Abbas |first1=Tahir |url=https://books.google.com/books?id=r3N0DwAAQBAJ |title=Political Muslims: Understanding Youth Resistance in a Global Context |last2=Hamid |first2=Sadek |date=2019-02-11 |publisher=Syracuse University Press |isbn=978-0-8156-5430-8 |language=en}}</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], mnoge [[postislamizam|postislamističke]] struje postale su snažno uključene u demokratsku politiku,<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/><ref name="foreignpolicy1">{{cite web |url= https://foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |title= The New Islamists |first= Olivier |last= Roy |publisher= foreignpolicy.com |date= 16 April 2012 |access-date= 7 March 2017 |archive-date= 9 October 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141009193849/http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |url-status= dead }}</ref> dok su druge iznjedrile "najagresivniju i najambiciozniju islamističku [[Milicija|miliciju]]" do sada, poput [[Islamska država|Islamske države]] Iraka i Levanta (ISIL).<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/> Većina islamista odbacila je ISIL kao bogohulan.<ref>{{Cite web |title=Suspected ISIL chief killed in Syria, says Turkish president |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/5/1/erdogan-says-turkey-has-killed-suspected-isil-leader |access-date=2024-11-28 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> == Terminologija == Izvorno se termin ''islamizam'' koristio jednostavno u značenju religije islama, a ne kao ideologija ili pokret. Prvi put se pojavio u engleskom jeziku kao ''Islamismus'' godine 1696., a kao ''Islamism'' godine 1712.<ref name=OED>{{cite web|title= Islamism, n.|url= http://www.oed.com/view/Entry/99982|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 27 December 2012|archive-date= 29 November 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20141129015810/http://www.oed.com/view/Entry/99982|url-status= live}}</ref> Termin se pojavljuje u odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]] u slučaju ''In Re Ross'' (1891). Do prijelaza u dvadeseti vijek počeo ga je potiskivati kraći i isključivo arapski termin "islam", a do 1938. godine, kada su orijentalisti završili djelo ''[[Enciklopedija islama]]'', čini se da je ''islamizam'' gotovo nestao iz engleske upotrebe.<ref>{{cite web|title= Islamism, n. Frequency|url= https://www.oed.com/dictionary/islamism_n?tab=frequency|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 2024-11-24}}</ref> Termin je ostao "praktično odsutan iz rječnika" naučnika, pisaca ili novinara sve do [[Iranska revolucija|Iranske islamske revolucije]] iz 1978. i 1979. godine, koja je u Iran donijela koncept "islamske vlade" [[Ruholah Homeini|ajatolaha Homeinija]].<ref>{{cite journal |title=What is Islamism? The History and Definition of a Concept |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |volume=8 |issue=1 |date=March 2007 |access-date=17 January 2023 |author=Mehdi Mozaffari |url=https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |archive-date=1 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201101050824/https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |url-status=live }}</ref> Ova nova upotreba pojavila se bez uzimanja u obzir načina na koji se termin ''islamista'' već koristio u tradicionalnoj arapskoj nauci u teološkom smislu, odnoseći se na religiju islama, a ne na političku ideologiju. U hereziografskim, teološkim i historijskim djelima, poput poznate enciklopedije [[Ebu-l-Hasan el-Eš'ari|el-Eš'arija]] ''[[Mekalatu-l-islamijjin]]'' (''Mišljenja islamista''), islamista se odnosi na svaku osobu koja sebe pripisuje islamu, a da tu pripadnost ni ne potvrđuje ni ne negira. Ako se koristi dosljedno, koristi se radi nepristrasnosti, ali ako se koristi u odnosu na određenu osobu ili grupu posebno bez drugih, to implicira da je autor nesiguran treba li potvrditi ili negirati njihovu pripadnost islamu, ili pokušava insinuirati svoje neodobravanje te pripadnosti bez kontroverze.<ref>{{Cite web |title=تأملات في معنى مصطلح إسلامي |url=https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AYARI |first=Badreddine |date=19 July 2012 |title=بين المسلم والاسلامى:مصطلح ( اسلامى) بين الاجتهاد والبدعة |url=https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%d8%a8%d9%8a%d9%86-%d8%a7%d9%84%d9%85%d8%b3%d9%84%d9%85-%d9%88%d8%a7%d9%84%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89%d9%85%d8%b5%d8%b7%d9%84%d8%ad-%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89-%d8%a8%d9%8a%d9%86/ |access-date=4 May 2023 |website=الموقع الرسمي للدكتور صبري محمد خليل خيري |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%D8%A8%D9%8A%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85-%D9%88%D8%A7%D9%84%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89-%D8%A8%D9%8A%D9%86/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=admin |date=31 March 2021 |title=الفرق بين "المسلمين" و"الإسلاميين" |url=http://alharakalseyasi.com/4921/ |access-date=4 May 2023 |website=صحيفة الحراك السياسي |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/http://alharakalseyasi.com/4921/ |url-status=usurped }}</ref><ref>{{Cite web |last=Nawal.Alali |title=إسلامي أو إسلاموي: نقلات فوق رقعة من المصطلحات |url=https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |access-date=4 May 2023 |website=alaraby.co.uk/ |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504090936/https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=" مسلم " أم " إسلامي " أم "إسلاموي " .. أين الصواب ..؟ |url=https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |website=الشروق |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085433/https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |url-status=live }}</ref> Nasuprot tome, nazivanje osobe [[musliman|muslimanom]] ili [[Kafir|kafirom]] implicira eksplicitnu potvrdu ili negaciju pripadnosti te osobe islamu. Kako bi izbjegli problem koji proizlazi iz konfuzije između zapadne i arapske upotrebe termina islamista, arapski novinari izmislili su termin ''islamawi'' (''islamijanski'') umjesto ''islami'' (''islamistički'') za označavanje političkog pokreta, iako se taj termin ponekad kritizira kao [[Gramatika|gramatički]] neispravan.<ref>{{Cite web |last=Ali el-Juzu |first=Mustafa |title=زيادة الألف والواو في النسبة |url=https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |url-status=live }}</ref> === Definicije === Islamizam je definisan kao: * "uvjerenje da bi islam trebao voditi društveni i politički, kao i lični život" ([[Sheri Berman]]);<ref name="Berman, S 2003, p. 258">{{cite journal |last=Berman |first=Sheri |title=Islamism, Revolution, and Civil Society |journal=Perspectives on Politics |volume=1 |issue=2 |year=2003 |page=258 |doi=10.1017/S1537592703000197|s2cid=145201910 }}</ref> * uvjerenje da bi islam trebao utjecati na političke sisteme ([[Cambridge Advanced Learner's Dictionary|Cambridge rječnik engleskog jezika]]);<ref>{{Cite web|url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/islamism|title=Islamism |work=Cambridge English Dictionary}}</ref> * "[islamska] ideologija koja vodi društvo u cjelini i koja [poučava] da zakon mora biti u skladu sa [[Šerijat|islamskim šerijatom]]", (W. E. Shepard);<ref name=shepard-1996-40>Shepard, W. E. ''Sejid Kutb and Islamic Activism: A Translation and Critical Analysis of Social Justice in Islam''. Leiden, New York: E.J. Brill. (1996). p. 40</ref> * kombinacija dva ranije postojeća trenda: ** pokreta za oživljavanje vjere, oslabljene "stranim utjecajem, političkim oportunizmom, moralnom labavošću i zaboravljanjem svetih tekstova";<ref name=ORFPI1994:4>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 4</ref> ** novijeg pokreta protiv imperijalizma/kolonijalizma, koji se pretvorio u jednostavniji antivesternizam; koji su ranije prihvatali ljevičari i nacionalisti, ali čije su se pristalice okrenule islamu;<ref name=ORFPI1994:4/> * oblik "religizirane politike" i primjer [[vjerski fundamentalizam|vjerskog fundamentalizma]] koji zamišlja islamsku zajednicu koja traži globalnu hegemoniju za svoje vrijednosti ([[Bassam Tibi]]);<ref>{{cite book|author=Bassam Tibi|author-link=Bassam Tibi|title=Islamism and Islam|url=https://books.google.com/books?id=HyEyLXcIXgUC&pg=PA22|publisher=Yale University Press|year=2012|page=22|isbn=978-0300160147}}</ref> * "politički pokret koji favorizira preuređenje vlade i društva u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (stilski priručnik [[Associated Press]]a);<ref name="BYERS-2013">{{cite news |last1=Byers |first1=Dylan |title=AP Stylebook revises 'Islamist' use |url=https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |access-date=6 February 2023 |agency=Politico |date=5 April 2013 |archive-date=3 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230603060733/https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |url-status=live }}</ref><ref name=cair-5-4-2013/> * politička ideologija koja nastoji primijeniti islamska načela i norme kao općeprimjenjiva pravila za ponašanje ljudi; i čiji pristalice teže državi zasnovanoj na islamskim vrijednostima i zakonima (šerijat) te odbacuju zapadne vodeće principe, poput slobode mišljenja, slobode štampe, umjetničke slobode i slobode vjeroispovijesti (Thomas Volk);<ref name="Volk-KAS-2015-1">{{cite journal |last1=Volk |first1=Thomas |title=Islam – Islamism Clarification for turbulent times |journal=Konrad Adenauer Stiftung FACTS & FINDINGS |date=February 2015 |issue=164 |page=1 |url=http://www.jstor.com/stable/resrep10078 |access-date=6 February 2023}}</ref> * širok skup političkih ideologija koje koriste islamske simbole i tradicije i crpe inspiraciju iz njih u potrazi za društvenopolitičkim ciljem – poznat i kao "politički islam" ([[Encyclopædia Britannica|Britannica]]);<ref name="Zeidan-EB">{{cite web |last1=Zeidan |first1=Adam |title=Islamism |url=https://www.britannica.com/topic/Islamism |website=Encyclopædia Britannica |access-date=15 January 2023 |archive-date=5 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200605040447/https://www.britannica.com/topic/Islamism |url-status=live }}</ref> * "[...] [postalo je skraćenica za] 'muslimane koji nam se ne sviđaju.'" ([[Vijeće za američko-islamske odnose]] – u žalbi na raniju definiciju AP-a o islamistima);<ref name=cair-5-4-2013>{{cite web|title=You are here: Home Press Center Press Releases CAIR Condemns Series of Terror Attacks in France, Tunisia and Kuwait CAIR Welcomes AP Stylebook Revision of 'Islamist'|url=https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|website=Council on American-Islamic Relations (CAIR)|access-date=29 June 2015|date=5 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907184257/https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|archive-date=7 September 2015|url-status=dead}}</ref> ** "zapadni popularni diskurs općenito koristi 'islamizam' kada se raspravlja o negativnom ili 'onome što je loše' u muslimanskim zajednicama. S druge strane, označitelj 'islam' rezerviran je za pozitivno ili neutralno." (David Belt).<ref name="Belt-2009">{{cite journal |last1=Belt |first1=David |title=Islamism in Popular Western Discourse |journal=Policy Perspectives |date=July–December 2009 |volume=6 |issue=2 |pages=1–20 |jstor=42909235 |url=https://www.jstor.org/stable/42909235 |access-date=6 February 2023 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206182535/https://www.jstor.org/stable/42909235 |url-status=live }}</ref> * pokret toliko širok i fleksibilan da dopire do "svega za svakoga" u islamu, čineći ga "neodrživim" (Tarek Osman);<ref name=Osman.p111/> ** alternativni pružatelj socijalne skrbi siromašnim masama; ** ljuta platforma za razočarane mlade; ** glasan poziv koji najavljuje "povratak čistoj religiji" onima koji traže identitet; ** "progresivna, umjerena vjerska platforma" za bogate i liberalne; ** "[...] i u ekstremima, nasilno sredstvo za odbijače i radikale;<ref name=Osman.p111>Osman, Tarek, ''Egypt on the brink'', 2010, p. 111</ref> * islamski "pokret koji traži kulturnu diferencijaciju od Zapada i ponovno povezivanje s pretkolonijalnim simboličkim univerzumom" ([[François Burgat]]);<ref name=Burgat-IMiNA-1997>Burgat, François, "The Islamic Movement in North Africa", U of Texas Press, 1997, pp. 39–41, 67–71, 309</ref> * "aktivno isticanje i promicanje uvjerenja, propisa, zakona ili politika za koje se smatra da su islamskog karaktera" ([[Međunarodna krizna grupa]]);<ref name="ICG"/> * pokret "muslimana koji se oslanjaju na vjerovanje, simbole i jezik islama kako bi inspirirali, oblikovali i oživjeli političku aktivnost"; koji može sadržavati umjerene, tolerantne, miroljubive aktiviste ili one koji "propovijedaju netoleranciju i podržavaju nasilje" ([[Robert Pelletreau]]);<ref>{{cite web |url=http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |author=Robert H. Pelletreau, Jr. |title=Dealing with the Muslim Politics of the Middle East:Algeria, Hamas, Iran |archive-url=https://web.archive.org/web/20171010091754/http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |archive-date=10 October 2017 |work=Council on Foreign Relations |date=8 May 1996}}</ref> * "svi oni koji nastoje islamizirati svoju okolinu, bilo u odnosu na svoje živote u društvu, svoje porodične okolnosti, ili radno mjesto..." ([[Olivier Roy]]).<ref name=cwdi-viii>{{cite book|last1=Roy|first1=Olivier|last2=Sfeir|first2=Antoine|title=The Columbia World Dictionary of Islamism|date=2007|publisher=Columbia University Press.|page=viii|url=https://books.google.com/books?id=rNrMilgHKKEC&q=principles%20of%20%20islamism&pg=PR8|access-date=15 December 2015|isbn=978-0231146401}}</ref> === Odnos islama i islamizma === {{further|Politički aspekti islama}} [[Datoteka:A public demonstration demanding Sharia in Britain.jpg|mini|upright=1.3|Javne demonstracije islamista u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za [[šerijat]], oktobar 2009.]] Islamisti jednostavno vjeruju da je njihov pokret ili ispravljena verzija ili oživljavanje [[islam]]a, ali drugi smatraju da je islamizam moderna devijacija od islama koju bi trebalo ili osuditi ili odbaciti. Pisac za [[Međunarodna krizna grupa|Međunarodnu kriznu grupu]] tvrdi da je "koncept 'političkog islama'" američka tvorevina stvorena da objasni [[Iranska revolucija|Iransku islamsku revoluciju]], ignorirajući činjenicu da je (prema piscu) islam po definiciji politički. Zapravo je [[Politički kvijetizam|kvijetistički]]/nepolitički islam, a ne islamizam, onaj koji zahtijeva objašnjenje, a koje autor daje nazivajući ga historijskom slučajnošću "kratkotrajne ere vrhunca sekularnog arapskog nacionalizma između 1945. i 1970. godine".<ref name="ICGUnderstandingIslam">{{cite web|title=Understanding Islamism|url=http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.pdf|publisher=[[International Crisis Group]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100808200810/http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.ashx|archive-date=8 August 2010|date=2 March 2005|url-status=dead}}</ref> Hayri Abaza tvrdi da neuspjeh u razlikovanju islama od islamizma navodi mnoge na Zapadu da to dvoje izjednačavaju; oni misle da podržavanjem neliberalnih islamskih (islamističkih) režima poštuju islam, na štetu onih koji traže [[sekularizam|odvajanje religije od politike]].<ref>{{cite news|url=http://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|title=Is It Islamic or Islamist?|date=22 October 2010|newspaper=Newsweek|author=Hayri Abaza|access-date=12 March 2014|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004035508/https://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|url-status=live}}</ref> Drugi izvor razlikuje islamiste od islama naglašavajući činjenicu da se islam "odnosi na religiju i [[islamska kultura|kulturu]] koja postoji [[Historija islama|više od milenija]]", dok je islamizam "političko-religijski fenomen povezan sa velikim događajima u dvadesetom vijeku". Islamisti su se, barem povremeno, definirali kao "islamiyyoun/islamisti" kako bi se razlikovali od "muslimun/muslimana".<ref>''Final Report of the National Commission on Terrorist Attacks Upon the United States, The 9/11 Commission Report'', W.W. Norton & Company, New York, (2004), str. 562</ref> [[Daniel Pipes]] opisuje islamizam kao modernu ideologiju koja duguje više evropskim utopijskim političkim ideologijama i "izmima" nego tradicionalnoj islamskoj religiji.<ref>{{cite journal|url=http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|title=Islam and Islamism: Faith and Ideology|date=1 March 2000|journal=The National Interest|issue=Spring 2000|author=Daniel Pipes|access-date=12 March 2014|author-link=Daniel Pipes|archive-date=12 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512141047/http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|url-status=live}}</ref> Prema Salmanu Sejidu, "islamizam nije zamjena za islam na način na koji bi se moglo tvrditi da su [[komunizam]] i [[fašizam]] sekularizirane zamjene za kršćanstvo". Umjesto toga, to je "sazviježđe političkih projekata koji nastoje pozicionirati islam u središte bilo kojeg [[društveni poredak|društvenog poretka]]".<ref>{{Cite book |last=Sejid |first=Salman |title=Recalling the Caliphate: Decolonisation and World Order |publisher=Hurst |year=2014 |location=London |pages=9}}</ref> == Ideologija == === Islamski preporod === {{further|Islamski preporod}} [[Datoteka:A public demonstration calling for Sharia Islamic Law in Maldives 2014.jpg|mini|upright=1.3|Demonstranti islamisti nose natpise na kojima piše "Islam će dominirati svijetom" i "Dovraga s demokratijom" na [[Maldivi|Maldivima]], septembar 2014.]] Moderno oživljavanje islamske pobožnosti i privlačnost islamskih stvari može se pratiti do nekoliko događaja. Do kraja Prvog svjetskog rata, smatralo se da većinom država sa muslimanskom većinom dominiraju zapadne države sa kršćanskim sklonostima. Ponuđena objašnjenja bila su: da su tvrdnje islama lažne i da je kršćanski ili postkršćanski Zapad konačno smislio drugi sistem koji je superioran; ili da je islam propao zato što nije bio vjeran sebi. Budući da su muslimani preferirali drugo objašnjenje, od vjernika se tražilo udvostručenje vjere i pobožnosti kako bi se taj trend preokrenuo.<ref>Edward Mortimer in ''Faith and Power: The Politics of Islam'', in Wright, ''Sacred Rage'', Simon & Schuster, (1985), str. 64–66</ref> Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenule su tajne i javne kampanje za ohrabrivanje i jačanje islamskih fundamentalista na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi i južnoj Aziji. Ti islamski fundamentalisti smatrani su zaštitom od potencijalne ekspanzije [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i protutežom [[nacionalizam|nacionalističkim]] i [[socijalizam|socijalističkim]] pokretima koji su smatrani prijetnjom interesima zapadnih nacija.<ref>{{Cite book |last=Dreyfuss |first=Robert |title=Devil's game: how the United States helped unleash fundamentalist Islam |date=2005 |publisher=A Holt Paperback |isbn=978-0-8050-7652-3 |series=The American empire project |location=New York|pages=1–4}}</ref><ref>{{Cite book |last=Davidson |first=Christopher M. |title=Shadow Wars: The Secret Struggle for the Middle East |date=2016 |publisher=Oneworld Publications |isbn=978-1-78607-002-9 |location=La Vergne|pages=43–45}}</ref><ref>{{Cite book |last=Curtis |first=Mark |title=Secret affairs: Britain's collusion with radical Islam |date=2012 |publisher=Serpent's Tail |isbn=978-1-84668-764-8 |edition=New updated version |location=London|pages=65–68}}</ref> Prema nekim procjenama, između šezdesetih godina dvadesetog vijeka i 2016. godine, Saudijci su usmjerili više od 100 milijardi američkih dolara za širenje [[vehabizam|vehabijskog islama]].<ref>{{Cite news |date=2016-01-30 |title='Tsunami of money' from Saudi Arabia funding 24,000 Pakistan madrassas |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/world-news/tsunami-of-money-from-saudi-arabia-funding-24000-pakistan-madrassas/articleshow/50781972.cms?from=mdr |access-date=2026-01-26 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> Prema [[Politikologija|politikologu]] Alexu Alexievu, poticaj za [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] od strane Saudijske Arabije bio je "najveća svjetska [[propaganda|propagandna kampanja]] ikada organizirana"<ref name="auto-3f61fa">{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref>. [[David A. Kaplan]] to je opisao kao "bacanje u sjenu [[Aktivne mjere|sovjetskih propagandnih napora]] na vrhuncu Hladnog rata".<ref name="auto-3f61fa" /> U intervjuu za The Washington Post godine 2018., [[Mohammed bin Salman]], de facto vladar Saudijske Arabije, rekao je da je saudijsko [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] "ukorijenjeno u Hladnom ratu, kada su saveznici tražili od Saudijske Arabije da iskoristi svoje resurse kako bi spriječila prodor [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u muslimanske zemlje."<ref>{{Cite news |date=2018-03-23 |title=Saudi prince denies Kushner is ‘in his pocket’ |url=https://www.washingtonpost.com/world/national-security/saudi-prince-denies-kushner-is-in-his-pocket/2018/03/22/701a9c9e-2e22-11e8-8688-e053ba58f1e4_story.html |access-date=2026-01-26 |work=The Washington Post |language=en-US |issn=0190-8286}}</ref> Godine 2013., [[Evropski parlament]] identificirao je [[vehabizam]] kao glavni izvor globalnog terorizma.<ref>{{Cite news |last=Reporters |first=Telegraph |date=2016-03-29 |title=What is Wahhabism? The reactionary branch of Islam from Saudi Arabia said to be 'the main source of global terrorism' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/03/29/what-is-wahhabism-the-reactionary-branch-of-islam-said-to-be-the/ |access-date=2026-01-26 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> Veza između nedostatka islamskog duha i nedostatka pobjede naglašena je katastrofalnim porazom armija koje su predvodili arapski nacionalisti u borbi protiv Izraela pod sloganom "Zemlja, more i zrak" u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] iz 1967. godine, u usporedbi s (percipiranom) zamalo pobjedom u [[Jomkipurski rat|Jomkipurskom ratu]] šest godina kasnije. U tom ratu vojni slogan bio je "Bog je najveći".<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 64–66</ref> Uporedo s Jomkipurskim ratom dogodio se i [[Naftna kriza 1973.|arapski naftni embargo]], gdje je dramatična odluka (muslimanskih) zemalja proizvođača nafte u Perzijskom zaljevu da smanje proizvodnju i učetverostruče cijenu nafte učinila termine nafta, Arapi i islam sinonimima za moć širom svijeta, a posebno u javnoj mašti muslimanskog svijeta.<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 66 from Pipes, Daniel, ''In the Path of God'', Basic Books, (1983), str. 285</ref> Mnogi muslimani vjeruju, baš kao što je vjerovao saudijski princ Saud el-Faisal, da stotine milijardi dolara bogatstva dobijenih iz ogromnih naftnih nalazišta Perzijskog zaljeva nisu bile ništa manje od Božijeg dara vjernicima u islamu.<ref>from interview by Robin Wright of UK Foreign Secretary (at the time) Lord Carrington in November 1981, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', by Robin Wright, Simon & Schuster, (1985), str. 67</ref> Kako je [[islamski preporod]] dobivao na zamahu, vlade poput one u Egiptu, koje su prethodno gušile (i još uvijek su nastavile gušiti) islamiste, pridružile su se tom trendu. Zabranile su alkohol i preplavile radiotelevizijski eter vjerskim programima,<ref name="Mu">Murphy, ''Passion for Islam'', (2002), str. 36</ref> dajući tom pokretu još veću izloženost. === Obnova hilafeta === {{See also|Pokret za hilafet|}} [[Datoteka:Cover_of_the_second_issue_of_al-Manar_magazine,_1899.jpg|mini|Časopis ''[[Al-Manar (časopis)|Al-Manar]]'', najpopularniji islamski časopis u dvadesetom vijeku koji je pozivao na obnovu hilafeta]] [[Ukidanje Osmanskog sultanata|Ukidanje Osmanskog sultanata]] od strane [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] dana 1. 11. 1922. okončalo je [[Osmansko Carstvo]], koje je trajalo od 1299. godine. Dana 11. 11. 1922., na [[Konferencija u Lozani 1922–1923.|Konferenciji u Lozani]], priznat je suverenitet Velike narodne skupštine koji je [[Vlada u Ankari|Vlada u Angori]] (sada [[Ankara]]) vršila nad Turskom. Posljednji sultan, [[Mehmed VI]], napustio je osmansku prijestolnicu, [[Konstantinopolj|Konstantinopolj]] (sada [[Istanbul]]), dana 17. 11. 1922. Pravni položaj učvršćen je potpisivanjem [[Sporazum iz Lozane|Sporazuma iz Lozane]] dana 24. 7. 1923. U martu 1924. godine, Turska nacionalna skupština je pravno [[Ukidanje hilafeta|uklonila hilafet]], označivši kraj osmanskog utjecaja. To je šokiralo sunitski klerikalni svijet, a mnogi su osjetili potrebu da islam predstave ne kao tradicionalnu religiju, već kao [[Novotarija|inovativnu]] društveno-političku ideologiju moderne nacionalne države.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Reakcija na nove realnosti modernog svijeta iznjedrila je islamističke ideologe poput [[Rašid Rida|Rashida Ride]] i [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudija]], kao i organizacije poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u Egiptu i [[Medžlis ahrar islama|Majlis-e-Ahrar-ul-Islam]] u Indiji. Rašid Rida, istaknuti selefijski teolog rođen u Siriji i sa sjedištem u [[Egipat|Egiptu]], bio je poznat kao preporoditelj [[hadis|proučavanja hadisa]] u sunitskim sjemeništima i pionirski teoretičar [[islamska država|islamizma]] u modernom dobu.<ref>{{Cite book |last=Olidort |first=Jacob |title=In Defense of Tradition: Muḥammad Nāșir AL-Dīn El-Albānī and the Salafī Method |publisher=Princeton University |year=2015 |location=Princeton, NJ, U.S.A |pages=52–62 |chapter=A New Curriculum: Rashīd Rida and Traditionalist Salafism |quote="Rashīd Rida presented these core ideas of Traditionalist Salafism, especially the purported interest in ḥadīth of the early generations of Muslims, as a remedy for correcting Islamic practice and belief during his time."}}</ref> Tokom 1922. i 1923. godine, Rida je objavio seriju članaka u utjecajnom časopisu ''[[El-Manar (časopis)|El-Manar]]'' pod naslovom "''[[Hilafet ili vrhovni imamat (knjiga)|Hilafet ili vrhovni imamat]]''". U ovoj visoko utjecajnoj raspravi, Rida se zalaže za obnovu hilafeta pod vodstvom [[Fakih|islamskih pravnika]] i predlaže gradualističke mjere obrazovanja, reformacije i pročišćavanja kroz napore ''[[selefizam|selefijskih]]'' reformskih pokreta širom svijeta.<ref name="Willis 2010 711–732">{{Cite journal |last=Willis |first=John |date=2010 |title=Debating the Caliphate: Islam and Nation in the Work of Rašid Rida and Ebu-l-Kelam Azad |url=https://www.jstor.org/stable/25762122 |journal=The International History Review |volume=32 |issue=4 |pages=711–732 |doi=10.1080/07075332.2010.534609 |jstor=25762122 |s2cid=153982399 |issn=0707-5332 |access-date=7 May 2023 |archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015041/https://www.jstor.org/stable/25762122 |url-status=live }}</ref> Sejid Rašid Rida posjetio je Indiju 1912. godine te je bio impresioniran sjemeništima [[Darul ulum Deoband]] i [[Darul ulum nedvetul-ulema|Nadwatul Ulama]].<ref>{{Cite web |last=Allāh |first='Abd |date=29 February 2012 |title=Shaykh Rašid Rida on Dar al-'Ulum Deoband |url=https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |access-date=7 May 2022 |website=Friends of Deoband|archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015044/https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |url-status=live }}</ref> Ta su sjemeništa nosila naslijeđe [[Sejid Ahmed Barelvi|Sejida Ahmada Shahida]] i njegovog predmodernog islamskog emirata.<ref>B. Metcalf, "Islamic Revival in British India: Deoband, 1860–1900", str. 50–60, Princeton University Press (1982).</ref> U [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]], [[Pokret za hilafet]] (1919–24) nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pod vodstvom [[Ševket Ali (političar)|Shaukata Alija]], Maulane [[Muhamed Ali Džauhar|Mohammada Alija Jauhara]], [[Hakim Adžmal Kan|Hakima Ajmala Khana]] i [[Ebu-l-Kelam Azad|Maulane Azada]], počeo je biti primjer težnji južnoazijskih muslimana za [[hilafet]]om. === Antivesternizacija === {{Further|Antizapadnjačko raspoloženje}} Otuđenje muslimana od zapadnih načina, uključujući i zapadne političke načine.<ref>{{cite web |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120528231208/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |url-status=dead |archive-date=28 May 2012 |title=From the article on westernization in Oxford Islamic Studies Online |publisher=Oxfordislamicstudies.com |access-date=21 April 2012}}</ref> * Sjećanje u muslimanskim društvima na mnoge vijekove "kulturnog i institucionalnog uspjeha" islamske civilizacije koje je stvorilo "intenzivan otpor prema alternativnom 'civilizacijskom poretku'", kao što je zapadna civilizacija.<ref>Fuller, E., ''The Future of Political Islam'', (2003), str. 15</ref> * Blizina jezgre muslimanskog svijeta Evropi i kršćanstvu gdje je on prvo osvajao, a zatim bio osvojen. [[El-Endeluz|Iberija]] u osmom vijeku, [[Krstaški ratovi]] koji su započeli u jedanaestom vijeku, zatim stoljećima [[Osmansko Carstvo]], svi su bili polja rata između Evrope i islama.<ref>''Islam and the Myth of Confrontation'', Fred Halliday; (2003) str. 108</ref> :Prema riječima [[Bernard Lewis|Bernarda Lewisa]]: :<blockquote>Gotovo hiljadu godina, od prvog iskrcavanja Maura u Španiji do druge turske opsade Beča, Evropa je bila pod stalnom prijetnjom islama. U ranim stoljećima bila je to dvostruka prijetnja – ne samo invazije i osvajanja, već i preobraćenja i asimilacije. Gotovo sve osim najistočnijih pokrajina islamskog carstva oduzeto je kršćanskim vladarima, a velika većina prvih muslimana zapadno od Irana i Arabije bili su obraćenici iz kršćanstva... Njihov gubitak je bio teško pogođen i pojačao je strah da slična sudbina čeka i Evropu.<ref>Lewis, Bernard, ''Islam and the West'' Oxford University Press, str. 13, (1993)</ref></blockquote> Za islamiste je primarna prijetnja Zapada više kulturna nego politička ili ekonomska. Kulturna zavisnost lišava čovjeka vjere i identiteta te tako uništava islam i islamsku zajednicu (''[[ummet]]'') daleko efikasnije nego politička vladavina.<ref name="Haddad/Esposito1">Haddad/Esposito str. xvi</ref> === Snaga politike identiteta === Islamizam opisuje Graham E. Fuller kao dio [[politika identiteta|politike identiteta]], tačnije vjerski orijentiranog nacionalizma koji je nastao u Trećem svijetu u sedamdesetim godinama dvadesetog vijeka: "[[hinduistički nacionalizam|hinduizam u preporodu]] u Indiji, [[vjerski cionizam]] u Izraelu, [[Uzroci građanskog rata u Šri Lanki|militantni budizam u Šri Lanki]], oživljeni [[nacionalizam Sika|sikhski nacionalizam]] u regiji [[Pandžab (regija)|Pandžab]], '[[teologija oslobođenja]]' [[katoličanstvo|katoličanstva]] u Latinskoj Americi i islamizam u muslimanskom svijetu."<ref>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), str. 70–71</ref> === Antikomunistički stavovi === {{Further|Antikomunizam}} Do kasnih šezdesetih godina dvadesetog vijeka, nesovjetske zemlje sa muslimanskom većinom izborile su svoju nezavisnost te su imale tendenciju da potpadnu pod jedan od dva hladnoratovska bloka – s "Naserovim Egiptom, baasističkom Sirijom i Irakom, Libijom Moamera Gadafija, Alžirom pod Ahmedom Ben Bellom i Houarijem Boumedienneom, [[Južni Jemen|Južnim Jemenom]] i Sukarnovom Indonezijom" usklađenim sa Moskvom.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 46</ref> Svjesni bliske povezanosti stanovništva sa islamom, "školski udžbenici šezdesetih godina u ovim zemljama trudili su se da uvjere djecu da je socijalizam jednostavno pravilno shvaćen islam."<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 47</ref> [[Olivier Roy]] piše da je "neuspjeh 'arapskog socijalističkog' modela ... ostavio prostor za pojavu novih protestnih ideologija u dekonstruisanim društvima ..."<ref name=ORFPI1994:52>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 52</ref> Gilles Kepel primjećuje da, kada je kolaps cijena nafte doveo do široko rasprostranjenih nasilnih i destruktivnih nereda od strane urbane sirotinje u Alžiru 1988. godine, ono što se moglo činiti kao prirodno otvaranje za ljevicu, umjesto toga bio je početak velikih pobjeda za islamističku stranku [[Islamski front spasa]] (FIS). Razlog za to je što su korupcija i ekonomska disfunkcija politika vladajuće stranke [[socijalizam Trećeg svijeta|socijalizma Trećeg svijeta]] (FNL) "u velikoj mjeri diskreditirali" rječnik socijalizma.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 160–1</ref> U [[postkolonijalizam|postkolonijalnoj]] eri mnogim državama s muslimanskom većinom, poput Indonezije, Egipta, Sirije i Iraka, vladali su autoritarni režimi u kojima su decenijama često kontinuirano dominirali isti pojedinci ili njihovi kadrovi. Istovremeno, vojska je igrala značajnu ulogu u odlukama vlasti u mnogim od tih država ([[Duboka država u Turskoj|prevelika uloga vojske]] mogla se vidjeti i u demokratskoj Turskoj).<ref name="Wi">''The History of the Modern Middle East'' by William L. Cleveland and Martin Bunton, 2008, str. 371.</ref> Autoritarni režimi, podržani vojskom, poduzeli su dodatne mjere kako bi ućutkali ljevičarske opozicijske snage, često uz pomoć stranih sila. Ućutkivanje ljevičarske opozicije lišilo je mase kanala za izražavanje svojih ekonomskih pritužbi i frustracija zbog nedostatka demokratskih procesa.<ref name="Wi"/> Zbog toga su u [[Posthladnoratovska era|posthladnoratovskoj eri]] islamistički pokreti zasnovani na civilnom društvu, poput Muslimanskog bratstva, bili jedine organizacije sposobne da pruže puteve za protest.<ref name="Wi"/> Ta dinamika ponovila se nakon što su države prošle kroz [[demokratizacija|demokratsku tranziciju]]. U Indoneziji su određene sekularne političke stranke doprinijele donošenju vjerskih podzakonskih akata kako bi se suprotstavile popularnosti islamističke opozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |title=Political parties clash over šerijat-based bylaws |work=The Jakarta Post |access-date=6 March 2021 |archive-date=11 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411130737/https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |url-status=live }}</ref> U Egiptu, tokom kratkog perioda [[Predsjednički izbori u Egiptu 2012.|demokratskog eksperimenta]], Muslimansko bratstvo je preuzelo zamah tako što je bilo najkohezivniji politički pokret među opozicijom.<ref>The Unbreakable Muslim Brotherhood: Grim Prospects for a Liberal Egypt, by [[Eric Trager]], ''Foreign Affairs'', 2011.</ref> == Utjecaj == [[Datoteka:Tahar Djaout 1980.jpg|mini|Alžirskog [[sekularizam|sekularističkog]] novinara [[Tahar Djaout|Tahara Djaouta]] ubila je [[Oružana islamska grupa Alžira]] 1993. godine.]] Malo posmatrača osporava ogroman utjecaj islamizma unutar [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref name="murphy-160">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (c. 2002), p. 160</ref><ref name="cook">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000)</ref><ref name="murphy-161">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'', Scribner, (c. 2002), p. 161</ref> Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], politički pokreti zasnovani na liberalnoj ideologiji slobodnog izražavanja i demokratske vladavine predvodili su opoziciju u drugim dijelovima svijeta, poput Latinske Amerike, istočne Evrope i mnogih dijelova Azije. Međutim, "jednostavna je činjenica da politički islam trenutno vlada [približno 2002–2003] kao najmoćnija ideološka sila širom današnjeg muslimanskog svijeta".<ref>Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), p. 67</ref><ref>Referring to the success of radical transnational Islamism and specifically the party [[Hizb ut-Tahrir]], [[Zeyno Baran]] writes that "all religions have radicals, but in contemporary Islam the radicals have become the mainstream, and the moderates are pushed to the sides of the debate." (source: {{cite web |last1=Baran |first1=Zeyno |url=http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam'sPoliticalInsurgency.pdf |title=Hizb ut-Tahrir: Islam's Political Insurgency |publisher=Nixon Center |date=December 2004 |access-date=30 March 2016 |page=13 |ref=ZBHTIPI2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210214407/http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam%27sPoliticalInsurgency.pdf |archive-date=10 December 2015 |url-status=dead }})</ref> Snaga islamizma također proizlazi iz snage [[religioznost|religioznosti]] općenito u muslimanskom svijetu. U poređenju s drugim društvima širom svijeta, "ono što je zapanjujuće u islamskom svijetu jeste da [...] se čini da je u njega najmanje prodrla [[ireligioznost]]".<ref name="cook-43"/> Tamo gdje drugi narodi mogu tražiti odgovore od fizičkih ili društvenih nauka u oblastima za koje su njihovi preci smatrali da ih je najbolje prepustiti svetim spisima, u muslimanskom svijetu religija je postala sveobuhvatnija, a ne manje obuhvatna, jer su "u posljednjih nekoliko decenija upravo fundamentalisti sve više predstavljali vrhunac" muslimanske kulture.<ref name="cook-43">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000), p.42-3</ref> Godine 2009., njemačka novinarka Sonja Zekri opisala je islamiste u Egiptu i drugim muslimanskim zemljama kao "izuzetno utjecajne. [...] Oni određuju kako će se neko oblačiti, šta će jesti. U tim oblastima, oni su nevjerovatno uspješni. [...] Čak i ako islamisti nikada ne dođu na vlast, oni su transformirali svoje zemlje."<ref name="qantara">{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |author-link=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Politički islamisti opisani su kao oni koji se "takmiče na demokratskom javnom trgu u mjestima poput [[Turska|Turske]], [[Tunis]]a, [[Malezija|Malezije]] i [[Indonezija|Indonezije]]".<ref>Farr, Thomas F. "Islam's Way to Freedom", ''First Things'', November 2008, pp. 24–28 [26]</ref> == Vrste == Islamizam nije jedinstven pokret i poprima različite oblike te obuhvata širok raspon strategija i taktika prema vlastima koje su na pozicijama – "uništenje, opozicija, kolaboracija, ravnodušnost"<ref name=ORFPI1994:24/> – ne zato (ili ne samo zato) zbog razlika u mišljenjima, već zato što varira kako se okolnosti mijenjaju.<ref name=ORFPI1994:109>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 109</ref><ref name="Valbjørn-POMEPS"/><sup>p.&nbsp;54</sup> Umjereni i reformistički islamisti koji prihvataju demokratski proces i djeluju unutar njega uključuju stranke poput tuniskog [[Pokret Ennahda|Pokreta Ennahda]]. Neki islamisti mogu biti vjerski [[populizam|populisti]] ili krajnja desnica.<ref name="k356">{{cite journal | last1=Barton | first1=Greg | last2=Yilmaz | first2=Ihsan | last3=Morieson | first3=Nicholas | title=Religious and Pro-Violence Populism in Indonesia: The Rise and Fall of a Far-Right Islamist Civilisationist Movement | journal=Religions | volume=12 | issue=6 | date=29 May 2021 | issn=2077-1444 | doi=10.3390/rel12060397 | doi-access=free | page=397}}</ref> Pakistanski [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Džemat-e-islami]] u osnovi je društveno-politička i "[[avangardna stranka]]" koja djeluje unutar pakistanskog demokratskog političkog procesa, ali je također stjecao politički utjecaj putem vojnih državnih udara u prošlosti.<ref name=ORFPI1994:24/> Druge islamističke grupe, poput [[Hezbollah]]a u [[Liban]]u i [[Hamas]]a u [[Palestina|Palestini]], tvrde da učestvuju u demokratskom i političkom procesu, kao i u oružanim napadima putem svojih moćnih paravojnih krila. [[Džihadizam|Džihadističke]] organizacije poput [[El-Kaida|el-Kaide]] i [[Egipatski islamski džihad|Egipatskog islamskog džihada]], kao i grupe poput [[talibani|talibana]], u potpunosti odbacuju demokratiju, smatrajući je oblikom ''[[kufur|kufra]]'' (nevjerstva), i pozivaju na [[ofanzivni džihad]] na vjerskoj osnovi. Još jedna velika podjela unutar islamizma postoji između onoga što je [[Graham E. Fuller]] opisao kao ''konzervativne'' "čuvare tradicije" ([[selefizam|selefije]], poput onih u [[vehabizam|vehabijskom]] pokretu) i ''revolucionarnu'' "avangardu promjene i islamske reforme", čije je središte [[Muslimansko bratstvo]].<ref name="Fuller, 2003 pp. 194">Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), pp. 194–95</ref> [[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]] tvrdi da je "[[suniti|sunitski]] [[panislamizam]] doživio značajan pomak u drugoj polovini dvadesetog vijeka" kada je pokret Muslimansko bratstvo, sa svojim fokusom na islamizaciju [[panarabizam|panarabizma]], zasjenjen [[selefizam|selefijskim]] pokretom, s njegovim naglaskom na "šerijatu, a ne na izgradnji islamskih institucija".<ref>Roy, Olivier, ''The Politics of Chaos in the Middle East'', Columbia University Press, (2008), pp. 92–93</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] (počevši od 2011. godine), Roy je opisao islamizam kao "sve više međuzavisan" s demokratijom u većem dijelu [[Arapski svijet|arapskog muslimanskog svijeta]], tako da "nijedno sada ne može preživjeti bez drugog." Iako sama islamistička politička kultura možda nije demokratska, islamistima su potrebni demokratski izbori kako bi održali svoj legitimitet. Istovremeno, njihova popularnost je tolika da se nijedna vlada koja isključuje glavne islamističke grupe ne može nazvati demokratskom.<ref name="foreignpolicy1"/> Tvrdeći da su razlike između "radikalnog i umjerenog" ili "nasilnog i miroljubivog" islamizma bile "previše pojednostavljene", približno 2017. godine, naučnik Morten Valbjørn predložio je ove "znatno sofisticiranije tipologije" islamizma:<ref name="Valbjørn-POMEPS">{{cite web |last1=Valbjørn |first1=Morten |title=Bringing the 'Other Islamists' back in: Sunni and Shia Islamism(s) in a sectarianized new Middle East |url=https://pomeps.org/bringing-the-other-islamists-back-in-sunni-and-shia-islamisms-in-a-sectarianized-new-middle-east |website=POMEPS, Project on Middle East Political Science |publisher=Elliott School of International Affairs |access-date=27 January 2023 |date=c. 2017}}</ref> {{blockquote| * otporni / revolucionarni / reformistički islamizam,<ref name="Robinson, 2007">Robinson, Glenn E. (2007). "The battle for Iraq: Islamic insurgencies in comparative perspective". Third World Quarterly, vol. 28, no. 2, pp. 261–273.</ref> * islah-ihvanistički / džihadsko-ihvanistički / islah-selefijski / džihadsko-selefijski islamizam,<ref name="Utvik, 2011">Utvik, Bjørn Olav (2011). Islamismen, Oslo: Unipub.</ref> * reformistički / revolucionarni / društveni / duhovni islamizam,<ref name="Yavuz, 2003">Yavuz, M. Hakan (2003). Islamic Political Identity in Turkey, Oxford: Oxford University Press.</ref> * islamizam Trećeg svijeta / neo-islamizam Trećeg svijeta,<ref name="Strindberg and Wärn, 2005">Strindberg, Anders & Mats Wärn (2005). "Realities of Resistance: Hizballah, the Palestinian rejectionists, and el-Qa'ida compared". Journal of Palestine Studies, vol. 34, no. 3, pp. 23–41.</ref> * statistički / nestatistički islamizam,<ref name="Volpi-and-Stein-2015">Volpi, Frédéric & Ewan Stein (2015). "Islamism and the state after the Arab uprisings: Between people power and state power". Democratization, vol. 22, no. 2, pp. 276–293.</ref> * selefijsko-džihadistički / ihvanistički islamizam,<ref name="Lynch, 2010">Lynch, Marc (2010). "Islam Divided Between 'Salafi-jihad' and the 'Ikhwan'". Studies in Conflict & Terrorism, vol. 33, no. 6, pp. 467–487.</ref> ili * mejnstrim / iredentistički džihadistički / doktrinarni džihadistički islamizam.<ref name="Gerges, 2005">Gerges, Fawaz (2005). The Far Enemy : why jihad went global, Cambridge: Cambridge University Press.</ref>}} === Umjereni i reformistički islamizam === {{See also|Islamska demokratija}} Tokom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog vijeka, glavni umjereni islamistički pokreti poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] i Ennahde bili su isključeni iz demokratskog političkog učešća. Barem djelimično iz tog razloga, islamisti su pokušali svrgnuti vladu u [[Alžirski građanski rat|Alžirskom građanskom ratu]] (1991–2002) i vodili su [[terorizam u Egiptu|terorističku kampanju u Egiptu]] tokom devedesetih. Ti pokušaji su slomljeni i u dvadeset prvom vijeku islamisti su se sve više okretali nenasilnim metodama,<ref name="Is">{{cite journal |url=http://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |title=The Key to Arab Reform: Moderate Islamists |journal=Carnegie Endowment for Peace |pages=2 |access-date=4 December 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004005113/https://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |url-status=live }}</ref> a "umjereni islamisti" sada čine većinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Ham"/><ref name="Fuller, 2003 pp. 194"/><ref name="Om">Moussalli, Ahmad S. ''Islamic democracy and pluralism''. from Safi, Omid. ''Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism''. Oneworld Publications, 1 April 2003.</ref> Među nekim islamistima, demokratija je usklađena s islamom pomoću ''[[šura|šure]]'' (konsultacije). Tradicija po kojoj se vladar konsultuje smatra se [[sunet|sunetom]] islamskog poslanika [[Muhamed|Muhameda]],<ref name="Om"/><ref>{{cite web|url=http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|title=The Shura Principle in Islam – by Sadek Sulaiman|website=alhewar.com|access-date=4 December 2017|archive-date=24 July 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190724034351/http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|url-status=live}}</ref><ref>Esposito, J. & Voll, J., 2001, Islam and Democracy, ''Humanities'', Volume 22, Issue 6</ref> (''Medžlis aš-šura'' je uobičajen naziv za zakonodavna tijela u islamskim zemljama). Među različitim ciljevima, strategijama i ishodima "umjerenih islamističkih pokreta" jeste formalno napuštanje njihove prvobitne vizije provođenja ''[[šerijat]]a'' (također nazvano [[postislamizam]]) – što je učinio [[Pokret Ennahda]] u Tunisu<ref>{{Cite news|url=https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|title=Ennahda is "Leaving" Political Islam|date=20 May 2016|work=Wilson Center|access-date=23 August 2017|archive-date=24 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824012939/https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|url-status=live}}</ref> i [[Stranka prosperitetne pravde]] (PKS) u Indoneziji.<ref name="Al">El-Hamdi, Ridho. (2017). ''Moving towards a Normalised Path: Political Islam in Contemporary Indonesia''. JURNAL STUDI PEMERINTAHAN (JOURNAL OF GOVERNMENT & POLITICS). Vol. 8 No. 1, February 2017. p. 53, 56–57, 62.</ref> Drugi, poput Nacionalnog kongresa Sudana, uveli su šerijat uz podršku bogatih, konzervativnih država (prvenstveno Saudijske Arabije).<ref name="Human Rights Watch Report">{{cite web |url=https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |work=Human Rights Watch Report |date=November 1994 |volume=6 |issue=9 |title=SUDAN: "IN THE NAME OF GOD", Repression Continues in Northern Sudan |access-date=2 December 2016 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005172932/https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |url-status=live }}</ref><ref name="Fuller, Graham E. 2003 p. 108">Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 108</ref> Prema jednoj teoriji – "uključivanje-umjerenost" – međuzavisnost političkog ishoda sa strategijom znači da što islamisti postaju umjereniji, to je vjerovatnije da će biti politički uključeni (ili nesputani); i što je vlada susretljivija, to islamisti postaju manje "ekstremni".<ref>Pahwa, Sumita (2016). ''Pathways of Islamist adaptation: the Egyptian Muslim Brothers' lessons for inclusion moderation theory''. Democratization, Volume 24, 2017 – Issue 6. pp. 1066–1084.</ref> Prototip usklađivanja islamističkih načela u okvirima moderne države bio je "[[Turski model (politika)|turski model]]", zasnovan na očiglednom uspjehu vladavine turske [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] (AKP) predvođene [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepom Tayyipom Erdoğanom]].<ref>{{cite web |url=http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |title=Can the Turkish Model Gain Traction in the New Middle East? |author1=Sinan Ülgen |author2=Marwan Muasher |author3=Thomas de Waal |author4=Thomas Carothers |work=[[Carnegie Endowment for International Peace]] |date=19 December 2011 |access-date=4 December 2017 |archive-date=30 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181130043236/http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |url-status=dead }}</ref> Turski model se, međutim, "urušio" nakon [[Protesti u Turskoj 2013.|čistke i kršenja demokratskih načela od strane Erdoğanovog režima]].<ref name=surreal>{{cite journal|last=de Bellaigue|first=Christopher|title=Turkey: 'Surreal, Menacing…Pompous'|journal=New York Review of Books|date=19 December 2013|url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|access-date=12 December 2013|archive-date=17 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150717145313/http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|url-status=live}}</ref><ref name="NYT-23-7-16">{{cite news|last1=Akyol|first1=Mustafa|title=Who Was Behind the Coup Attempt in Turkey?|url=https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220103/https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-date=3 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|access-date=23 July 2016|work=The New York Times|date=22 July 2016}}{{cbignore}}</ref> Kritičari tog koncepta – koji uključuju i islamiste koji odbacuju demokratiju i antiislamiste – smatraju da su islamističke težnje u osnovi nekompatibilne s demokratskim načelima. === Selefijski pokret === {{Main|Selefizam}} [[Datoteka:Ansar Dine Rebels - VOA.jpg|mini|Grupa [[Ansar Dine]], selefijska islamistička grupa koja je djelovala između 2012. i 2017. godine, nastojala je nametnuti apsolutni [[šerijat]] širom [[Mali]]ja.]] Savremeni [[selefizam|selefijski pokret]] ponekad se opisuje kao vrsta islamizma, a ponekad kao drugačija škola islama,<ref name=ORFPI1994:35>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 35</ref> na primjer kao "faza između fundamentalizma i islamizma".<ref name=ORFPI1994:31>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 31</ref> Prvobitno reformistički pokret Džemaluddina el-Afganija, Muhameda Abduhua i Rašida Rize (Rašid Rida), koji je odbacio [[marabutizam]] (sufizam), uspostavljene škole [[fikh]]a i zahtijevao individualno tumačenje (''[[idžtihad]]'') Kur'ana i [[sunet]]a;<ref name=ORFPI1994:32-33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 32-33</ref> evoluirao je u pokret koji je prigrlio konzervativne doktrine srednjovjekovnog [[hanbelijski mezheb|hanbelijskog]] teologa [[Ibn Tejmije|Ibn Tejmijje]]. Iako sve selefije vjeruju da islam pokriva svaki aspekt života, da se šerijatski zakon mora temeljito provoditi i da se hilafet mora ponovo stvoriti kako bi vladao muslimanskim svijetom, oni se razlikuju po strategijama i prioritetima, koji uglavnom spadaju u tri grupe: * "[[Politički kvijetizam u islamu|Kvijetistička]]" škola zagovara islamizaciju kroz propovijedanje, obrazovanje masa o [[šerijat]]u i "pročišćavanje" vjerskih praksi, ignorišući pritom vladu. * Aktivistički (ili ''haraki'') [[selefijski islamizam|selefijski aktivizam]] podstiče političko učešće – suprotstavljanje vladinim kreditima s kamatama ili normalizaciji odnosa s Izraelom itd. Od 2013. godine, ova škola čini većinu selefizma.<ref name=jof>George Joffé, ''Islamist Radicalisation in Europe and the Middle East: Reassessing the Causes of Terrorism'', p. 317. London: [[I.B. Tauris]], 2013.</ref> Selefijske političke stranke u [[Muslimanski svijet|muslimanskom svijetu]] uključuju egipatsku [[Stranka El-Nour|Stranku El-Nour]], jemensku [[Stranka El-Islah (Jemen)|Stranku El-Islah]] i bahreinsko [[El-Asalah|Društvo El-Asalah]]. * [[Selefijski džihadizam]] (pogledajte ispod) inspirisan je ideologijom [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]] ([[Kutbizam|kutbizam]], pogledajte ispod) i smatra sekularne institucije neprijateljem islama, zagovarajući revoluciju kako bi se utro put za uspostavljanje novog [[hilafet]]a.<ref name="Mo">Mohie-Eldin, Fatima. ''The Evolution of Salafism: A History of Salafi Doctrine''. El-Noor, Fall 2015. pp. 44–47.</ref> {{anchor|Militant Islamism}} === Militantni islamizam i džihadizam === {{main|Džihadizam}} {{see also|Islamski terorizam|Islamski ekstremizam}} ==== Kutbizam ==== {{main|Kutbizam}} [[Kutbizam]] se odnosi na [[džihadizam|džihadističku]] ideologiju koju je formulirao [[Sejid Kutb]] (utjecajna ličnost [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u [[Egipat|Egiptu]] tokom pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog vijeka). Kutbizam je tvrdio ne samo da je šerijat suštinski za islam, već da, s obzirom na to da nije na snazi, islam zapravo nije ni postojao u muslimanskom svijetu, koji se nalazio u ''džahilijetu'' (stanju predislamskog neznanja). Kako bi se ispravila ta situacija, on je poticao na dvostruki napad: 1) propovijedanje radi preobraćenja i 2) džihad radi prisilnog eliminisanja "struktura" ''džahilijeta''.<ref>''Muslim extremism in Egypt: the prophet and pharaoh'' by Gilles Kepel, pp. 55–6</ref> Odbrambeni džihad protiv ''džahilijetskih'' muslimanskih vlada ne bi bio dovoljan. "Istina i laž ne mogu koegzistirati na ovoj Zemlji", pa je bio potreban ofanzivni džihad da bi se ''džahilijet'' eliminisao ne samo iz islamske domovine već i s lica Zemlje.<ref name="SOAGE-2009-192">{{cite journal |last1=SOAGE |first1=ANA BELÉN |title=Islamism and Modernity: The Political Thought of Sejid Kutb |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |date=June 2009 |volume=10 |issue=2 |page=192 |doi=10.1080/14690760903119092 |s2cid=144071957 |url=https://www.researchgate.net/publication/232945375 |access-date=9 March 2021}}</ref> Uz to, bila bi potrebna i budnost protiv zapadnih i jevrejskih zavjera protiv islama.<ref name="carlisle.army.mil">{{cite journal |url=http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism | archive-url=https://web.archive.org/web/20170211205245/http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |archive-date=11 February 2017 |author=Dale C. Eikmeier |journal=[[Parameters (journal)|Parameters]] |date=Spring 2007 |pages=85–98}}</ref><ref name="Ha">{{cite web |author=Hassan, Hassan |date=13 June 2016 |url=https://carnegieendowment.org/research/2016/12/the-sectarianism-of-the-islamic-state-ideologicel-roots-and-political-context?lang=en |title=The Sectarianism of the Islamic State: Ideological Roots and Political Context |work=Carnegie Endowment for Peace |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191029150445/https://carnegieendowment.org/2016/06/13/sectarianism-of-islamic-state-ideologicel-roots-and-political-context-pub-63746 |url-status=live }}</ref> Iako je Kutb pogubljen prije nego što je uspio u potpunosti artikulisati svoju ideologiju,<ref name="Ke">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 31</ref> njegove ideje su se širile i nadograđivale od strane kasnijih generacija, među kojima su bili [[Abdulah Jusuf Azam]] i [[Ayman el-Zawahiri]], koji je bio učenik Kutbovog brata [[Muhamed Kutb|Muhameda Kutba]], a kasnije je postao mentor [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]].<ref>Sageman, Marc, ''Understanding Terror Networks'', University of Pennsylvania Press, 2004, p. 63</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|access-date=26 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref> El-Zawahiri je pomogao u prenošenju priča o "čistoći Kutbovog karaktera" i progonu koji je pretrpio, te je odigrao veliku ulogu u normalizaciji ofanzivnog džihada među Kutbovim sljedbenicima.<ref>Wright, ''Looming Tower'', 2006, p. 32-59</ref> ==== Selefijski džihadizam ==== {{Main|Selefijski džihadizam}} [[Selefijski džihadizam]] ili revolucionarni selefizam<ref>{{Cite journal |last1=Amghar |last2=Cavatorta |first1=Samir |first2=Francesco |date=17 March 2023 |title=Salafism in the contemporary age: Wiktorowicz revisited |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |journal=Contemporary Islam |volume=17 |issue=2 |doi=10.1007/s11562-023-00524-x |via=Springer |page=3 |access-date=7 May 2023 |archive-date=8 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230508090448/https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> postao je istaknut tokom osamdesetih godina dvadesetog vijeka kada su [[Osama bin Laden]] i hiljade drugih militantnih muslimana došli iz cijelog muslimanskog svijeta kako bi se ujedinili protiv [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetskog Saveza nakon što je on izvršio invaziju na Afganistan]].<ref name="By"/><ref name="deneoux">Deneoux, Guilain (June 2002). "The Forgotten Swamp: Navigating Political Islam". ''Middle East Policy''. pp. 69–71."</ref><ref name="BLivesey">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |title=The Salafist movement by Bruce Livesey |publisher=PBS Frontline |date=2005 |access-date=24 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628202818/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |archive-date=28 June 2011 |url-status=live}}</ref><ref name=Kramer2003>{{cite journal |url=http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |title=Coming to Terms: Fundamentalists or Islamists? |author=Kramer, Martin |journal=[[Middle East Quarterly]] |date=Spring 2003 |volume=X |issue=2 |pages=65–77 |quote=French academics have put the term into academic circulation as 'jihadist-Salafism.' The qualifier of Salafism—an historical reference to the precursor of these movements—will inevitably be stripped away in popular usage. |access-date=15 April 2014 |archive-date=1 January 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101195913/http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |url-status=live }}</ref> Lokalni afganistanski muslimani ([[Mudžahedin|mudžahedini]]) proglasili su džihad protiv Sovjeta i pomognuti su [[Operacija Ciklon|finansijskom, logističkom i vojnom podrškom]] od strane [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i Sjedinjenih Američkih Država, ali nakon što su sovjetske snage napustile Afganistan, to finansiranje i interes Amerike i Saudijske Arabije su prestali. Međunarodni dobrovoljci (koje je prvobitno organizovao [[Abdullah Azzam]]), trijumfovali su u pobjedi, daleko od umjerenog utjecaja doma i porodice, usred radikaliziranog utjecaja drugih militanata.<ref name=kepel-orig /> Želeći iskoristiti finansijsku, logističku i vojnu mrežu koja je bila razvijena<ref name="By">{{cite web |author=Byman, Daniel L |author2=Williams, Jennifer R. |date=24 February 2015 |url=https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |title=ISIS vs. Al Qaeda: Jihadism's global civil war |work=Brookings |access-date=4 December 2017 |archive-date=21 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220921200819/https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |url-status=live }}</ref> nastojali su nastaviti s vođenjem džihada i na drugim mjestima.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.219-220</ref> Njihove nove mete, međutim, uključivale su Sjedinjene Američke Države – finansijera mudžahedina, ali "percipiranog kao najvećeg neprijatelja vjere", te vlade većinski muslimanskih država – percipirane kao otpadnike od islama.<ref name=jihad-220>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.220</ref><ref name="kepel-orig">"Jihadist-Salafism" is introduced by Gilles Kepel, ''Jihad: The Trail of Political Islam'' (Harvard: Harvard University Press, 2002) pp. 219–222</ref> Selefijsko-džihadistička ideologija kombinovala je doslovna i tradicionalna tumačenja svetih spisa selefija, s promicanjem i vođenjem džihada protiv vojnih i [[terorizam|civilnih ciljeva]] u težnji za uspostavljanjem [[islamska država|islamske države]] i konačno novog [[hilafet]]a.<ref name=kepel-orig/><ref name="deneoux"/><ref name="Ha"/><ref>{{cite web |url=http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |title=القطبية الإخوانية والسرورية قاعدة مناهج السلفية التكفيرية | archive-url=https://web.archive.org/web/20171205043603/http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |archive-date=5 December 2017 |work=el-Arab Online}}</ref>{{NoteTag|Kao takav, selefijski džihadizam zamišlja islamističke ciljeve sličnima onima selefizma, umjesto tradicionalnog islamizma čiji je primjer Muslimansko bratstvo iz sredine 20. vijeka, a koje selefijski džihadisti smatraju pretjerano umjerenim i kojem nedostaje doslovno tumačenje svetih spisa.<ref name="KepelJihad">{{cite book |url = https://books.google.com/books?id=OLvTNk75hUoC |title = Jihad |access-date=24 October 2014 |isbn=978-1845112578 |last1=Kepel |first1= Gilles |last2 = Roberts |first2 = Anthony F. |year=2006 |publisher = Bloomsbury Publishing PLC }}</ref>}} Ostale karakteristike tog pokreta uključuju formalni proces polaganja ''[[Bej'a|bej'e]]'' (zakletve na vjernost) vođi (''emiru''), što je inspirisano [[hadis]]ima i ranom muslimanskom praksom i uključeno u vehabijsko učenje;<ref name="wright-12-12-16">{{cite magazine |last=Wright |first=Robin |title=AFTER THE ISLAMIC STATE |magazine=The New Yorker |date=12 December 2016 |url=http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |access-date=9 December 2016 |archive-date=7 December 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161207140827/http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |url-status=live }}</ref> kao i koncepte "bliskog neprijatelja" (vlade većinski muslimanskih država) i "dalekog neprijatelja" (Sjedinjene Američke Države i druge zapadne države). (Termin "bliski neprijatelj" skovao je [[Muhamed Abdul-Selam Feredž]], koji je vodio atentat na [[Anvar el-Sadat|Envera es-Sadata]] s [[Egipatski islamski džihad|Egipatskim islamskim džihadom]] (EIJ) 1981. godine.)<ref name="No">{{cite web |author=Noah, Timothy |date=26 February 2009 |url=http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |title=The Near-Enemy Theory |work=Slate |access-date=4 December 2017 |archive-date=26 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180726041454/http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |url-status=live }}</ref> Termin "daleki neprijatelj" uvela je [[El-Kaida|el-Kaida]] i formalno ga proglasila metom napada 1996. godine.<ref name="No"/><ref>{{cite web |url=https://www.thenationalnews.com/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |title=Al Qaeda grows as its leaders focus on the 'near enemy' |work=The National |date=30 August 2013 |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200929145114/https://www.thenational.ae/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |url-status=live }}</ref> Ideologija je doživjela svoj uspon tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka kada je muslimanski svijet doživio brojne geopolitičke krize,<ref name="By" /> posebno [[Alžirski građanski rat]] (1991–2002), [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) i [[Prvi čečenski rat]] (1994–1996). Unutar tih sukoba, politički islam često je djelovao kao mobilišući faktor za lokalne zaraćene strane, koje su zahtijevale finansijsku, logističku i vojnu podršku od el-Kaide, u zamjenu za aktivno širenje te ideologije.<ref name="By" /> Nakon [[Bombardovanja američkih ambasada 1998.|bombardovanja američkih ambasada 1998. godine]], [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]] (2001.), [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|invazije na Afganistan pod vodstvom SAD-a]] (2001.) i invazije na [[Rat u Iraku|Irak]] (2003.), selefijski džihadizam izgubio je svoj zamah, bivši razoren američkim antiterorističkim operacijama, što je kulminiralo [[Smrt Osame bin Ladena|bin Ladenovom smrću]] 2011. godine.<ref name="By" /> Nakon Arapskog proljeća (2011.) i kasnijeg [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]] (od 2011. do danas), ostaci franšize el-Kaide u Iraku obnovili su svoj kapacitet, brzo se razvivši u [[Islamska država|Islamsku državu]] Iraka i Levanta, šireći svoj utjecaj kroz zone sukoba u [[Regija MENA|regiji MENA]] i širom planete. Selefijski džihadizam čini manjinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Economist27Jun15">{{cite news |title=Salafism: Politics and the puritanical |url=https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |access-date=29 June 2015 |newspaper=[[The Economist]] |date=27 June 2015 |archive-date=28 June 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628193924/http://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |url-status=live }}</ref> === Šiitski islamizam === {{Main|Islamistički šiizam}} Iako je većina istraživanja i izvještavanja o islamizmu ili političkom islamu bila usmjerena na sunitske islamističke pokrete,{{NoteTag|"Proučavanje islamističkih pokreta često je implicitno značilo proučavanje ''sunitskih'' islamističkih pokreta. ... većina studija [o islamizmu] bavi se različitim oblicima sunitskog islamizma, dok su 'ostali islamisti' – različite vrste šiitskih islamističkih grupa – dobili znatno manje pažnje..."<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} islamizam postoji i u [[Dvanaestoimamci|dvanaestoimamskom]] [[šiizam|šiitskom islamu]] (drugoj po veličini grani islama koja čini približno 10% svih muslimana.{{NoteTag|85% šiitskih muslimana, koji čine 10–15% svih muslimana}}). Islamistički šiizam, poznat i kao šiitski islamizam, prvenstveno je, ali ne isključivo, {{NoteTag| Šiitske islamističke grupe postoje izvan ideologije Islamske Republike – na primjer, Muhamed Bakir el-Sadr i Islamska stranka Dawa u Iraku).<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} povezan s mišlju ajatolaha [[Ruholah Homeini|Ruholaha Homeinija]], s [[Iranska revolucija|Islamističkom revolucijom]] koju je predvodio, [[Historija Islamske Republike Iran|Islamskom Republikom Iran]] koju je osnovao, te s vjersko-političkim aktivnostima i resursima te republike. U poređenju sa gore navedenim "Vrste" islamizma, [[Homeinizam|homeinizam]] se razlikuje od [[vehabizam|vehabizma]] (koji ne smatra šiizam istinski islamskim), [[selefizam|selefizma]] (kako ortodoksnog tako i džihadističkog – šiiti ne smatraju neke od najistaknutijih [[selef (islam)|selefa]] dostojnim oponašanja) i reformističkog islamizma (Islamska Republika pogubila je više od 3.400 političkih neistomišljenika između juna 1981. i marta 1982. godine u procesu konsolidacije vlasti).<ref name=":1">{{Cite web |last=Rastyad Collective |title=Rastyad: online database concerning the 1981 Massacre in Iran |url=https://rastyad.com/en/home_en/ |access-date=25 August 2022 |website=Rastyad.com|archive-date=12 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220812190357/https://rastyad.com/en/home_en/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Amsterdam |first=Universiteit van |date=21 June 2022 |title=Onderzoekers lanceren online database over de grootste massamoord uit de Iraanse geschiedenis |url=https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |access-date=25 August 2022 |website=Universiteit van Amsterdam |language=nl |archive-date=25 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220925121545/https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |url-status=live }}</ref> Homeini i njegovi sljedbenici pomogli su u prevođenju djela Mevdudija i Kutba na perzijski jezik i bili su pod njihovim utjecajem, ali su se njihovi stavovi razlikovali od njihovih i stavova drugih sunitskih islamista po tome što su bili "više ljevičarski i više klerikalni":<ref name=ORFPI1994:2/> * više ljevičarski u propagandnoj kampanji koja je prethodila revoluciji, naglašavajući eksploataciju siromašnih od strane bogatih i muslimana od strane imperijalizma;<ref name=KEA1993:30>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.30</ref>{{NoteTag|Pored toga što je Iranu pružio direktan kanal za uključivanje u politiku arapsko-izraelskog sukoba, vojni i politički utjecaj Hezbollaha dobijao je na sve većoj važnosti, posebno kada je pozicija organizacije postala nesigurnija nakon smrti ajatolaha Homeinija u junu 1989.<ref>Ranstorp, ''Hizb'allah in Lebanon'', (1997) pp. 103, 126</ref> Radikalizam je također proizašao iz Homeinijevih pokušaja da se suprotstavi privlačnosti socijalizma/marksizma omladini islamskom verzijom radikalne populističke retorike i slikovitosti klasne borbe.<ref name=KEA1993:31>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.31</ref><ref name=KEA1993:47>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.47</ref> Rane radikalne vladine politike kasnije je napustila Islamska Republika.}} * više klerikalni u novoj postrevolucionarnoj državi, gdje su klerici imali kontrolu nad polugama vlasti ([[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]], [[Vijeće čuvara (Iran)|Vijeće čuvara]] itd., pod konceptom ''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''.{{NoteTag|Zvanične historije i propaganda slavile su klerike (i nikada sekularne ličnosti poput Mohammada Mosaddegha) kao zaštitnike islama i Irana od imperijalizma i kraljevskog despotizma.<ref name=KEA1993:25-26>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.25-26</ref>}}). Homeini je bio "radikalni" islamista,<ref name=ORFPI1994:36>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.36</ref> poput Kutba, a za razliku od Mevdudija. Vjerovao je da stranci, Jevreji i njihovi agenti kuju zavjeru "da nas drže nazadnima, da nas drže u našem sadašnjem jadnom stanju".<ref name=IaR1981:34>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.34</ref> Oni koji su sebe nazivali muslimanima, ali su bili sekularni i naklonjeni vesternizaciji, nisu bili samo korumpirani ili zavedeni, već "agenti" zapadnih vlada, koji su pomagali u "pljačkanju" muslimanskih zemalja kao dio dugoročne zavjere protiv islama.<ref name="Khomeini (1981), p. 54">Khomeini (1981), p. 54</ref> Samo je vladavina islamskog pravnika, koji provodi šerijatsko pravo, stajala između te gnusote i pravde, i nije mogla čekati mirnu, postepenu tranziciju. Dužnost muslimana je da "unište" "sve tragove" bilo koje druge vrste vladavine osim istinske islamske uprave jer su to "sistemi [[kufur|nevjerstva]]".<ref name=IaR1981:48>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.48</ref> "Problematične" grupe koje uzrokuju "korupciju u muslimanskom društvu" i štete "islamu i islamskoj državi" treba eliminisati baš kao što je [[Muhamed]] eliminisao Jevreje plemena [[Benu Kurejza|Benu Kurejze]].<ref name=IaR1981:89>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.89</ref> Islamska revolucija za uspostavljanje "oblika vladavine koji želi islam" neće se završiti sa jednom islamskom državom u Iranu. Kada ta vlada "nastane, nijedna od vlada koje sada postoje u svijetu" neće joj se "moći oduprijeti"; one će "sve kapitulirati".<ref name=IaR1981:122>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p. 122</ref> ==== Vladajući islamski pravnik ==== [[Homeinizam|Homeinijev oblik islamizma]] bio je posebno jedinstven u svijetu jer je u potpunosti pomeo stari režim, stvorio novi režim s novim ustavom, novim institucijama i novim konceptom upravljanja (''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''). Kao historijski događaj, promijenio je militantni islam od teme ograničenog utjecaja i interesa u temu s kojom su rijetki, bilo unutar ili izvan [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]], bili neupoznati.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 106</ref> Kako ga je prvobitno opisao u predavanjima svojim studentima, sistem "[[Islamska vlada (knjiga)|islamske vlade]]" bio je takav da će vodeći islamski pravnik provoditi šerijatski zakon – zakon koji "ima apsolutni autoritet nad svim pojedincima i islamskom vladom".<ref>Khomeini, ''Islamic Government'', 1981: p.56</ref> Pravnik se ne bi birao, a zakonodavno tijelo ne bi bilo potrebno jer je božanski zakon zahtijevao vladavinu pravnika, a "ne postoji nijedna tema u ljudskom životu za koju islam nije pružio uputstvo i uspostavio normu".<ref>Khomeini, Islamic Government, 1981: p.29-30, also p.44</ref> Bez tog sistema vladali bi nepravda, korupcija, rasipanje, eksploatacija i grijeh, a islam bi propadao. Taj plan otkriven je njegovim studentima i vjerskoj zajednici, ali nije bio široko publiciran.<ref>Abrahamian, ''Iran between two revolutions'', 1982: p.478-9</ref> Ustav Islamske Republike, napisan nakon revolucije, uključivao je zakonodavno tijelo i predsjednika, ali je cijelu vladu nadgledao "[[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]]" (pravnik čuvar). Islamistički šiizam bio je presudan za razvoj islamizma širom svijeta jer je iranski režim pokušao izvesti svoju revoluciju.<ref name="halliday">{{cite book |chapter=Revolution and World Politics |author=Fred Halliday |author-link=Fred Halliday |date=1999 |isbn=0-8223-2464-4 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |title=Internationalism in Practice: Export of Revolution |pages=94–132 |publisher=Duke University Press |access-date=22 March 2023 |archive-date=2 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502221543/https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |url-status=live }}</ref> Iako je islamistička ideologija prvobitno uvezena iz Muslimanskog bratstva, odnosi između Muslimanskog bratstva i Islamske Republike Iran pogoršali su se zbog iranskog učešća u Građanskom ratu u Siriji.<ref>{{Cite web|last=Persia|first=Track|date=15 June 2019|title=The historical relationship between the Iranian theocracy and Muslim Brothers in Egypt|url=https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|access-date=17 June 2021|website=Track Persia|quote="Syrian war has been a turning point in the relations between the Iranian regime and the Muslim Brotherhood organisation, excluding its branches in Turkey and Hamas. Some of the Muslim Brothers have shown support to Syrian opposition groups against the dictatorship of the Syrian President Bashar el-Asad, Iran's close ally."|archive-date=30 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210530235155/https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|url-status=dead}}</ref> Međutim, većinski [[Usulije|usulijski šiizam]] odbacuje ideju o islamističkoj državi u periodu [[Okultacija (islam)|okultacije Skrivenog Imama]].<ref name="Ghobadzadeh 1005–1027">{{Cite journal|last=Ghobadzadeh|first=Naser|date=December 2013|title=Religious secularity: A vision for revisionist political Islam|url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|journal=Philosophy & Social Criticism|volume=39|issue=10|pages=1005–1027|doi=10.1177/0191453713507014|s2cid=145583418|issn=0191-4537|access-date=4 May 2022|archive-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225200500/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> ==== Šiizam i Iran ==== Dvanaestoimamski šiitski muslimani žive uglavnom u otprilike pola tuceta zemalja raštrkanih po Bliskom istoku i južnoj Aziji.{{NoteTag| čineći većinu u zemljama kao što su Iran, Irak, Bahrein, Azerbejdžan,<ref name="Samadov-EAN-2022">{{cite news |last1=Samadov |first1=Bahruz |title=Will new Azerbaijani Islamist movement share the fate of its predecessors? |url=https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |access-date=27 January 2023 |agency=Eurasia Net |date=18 July 2022 |archive-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231106203650/https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |url-status=live }}</ref> i značajne manjine u Afganistanu, Indiji, Kuvajtu, Libanu, Pakistanu, Kataru, Siriji, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.<ref name="BBC">{{cite web |title=Sunnis and Shia: Islam's ancient schism |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |publisher=BBC News |access-date=27 January 2023 |date=4 January 2016 |archive-date=11 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231011083116/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |url-status=live }}</ref>}} Islamska Republika Iran postala je "de facto lider"<ref name="Bokhari-2013">{{cite book |last1=Bokhari |first1=Kamran |last2=Senzai |first2=Farid |title=Political Islam in the Age of Democratization |date=2013 |publisher=Palgrave Macmillan |page=abstract |doi=10.1057/9781137313492_9 |isbn=9781137313492 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |access-date=27 January 2023 |archive-date=27 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230127220152/https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |url-status=live }}</ref> šiitskog svijeta zahvaljujući tome što je najveća država sa šiitskom većinom, što ima dugu historiju nacionalne kohezije i šiitske vladavine, što je mjesto prve i "jedine istinske"<ref name=ORFPI1994:168>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 168</ref> [[Iranska revolucija|islamističke revolucije]] (pogledajte odjeljak o historiji ispod) te što ima finansijske resurse velikog izvoznika nafte. Utjecaj Irana proširio se na kulturno-geografsko područje "iranoarapskog šiizma", uspostavljajući iransku regionalnu moć,{{NoteTag|"... revolucionarni šiitski pokret jedini je koji je preuzeo vlast putem istinske islamske revolucije; stoga se poistovjetio s iranskom državom, koja ga je koristila kao instrument u svojoj strategiji za stjecanje regionalne moći, iako mnoštvo šiitskih grupa odražava lokalne specifičnosti (u Libanu, Afganistanu ili Iraku) jednako koliko i frakcijske borbe Teherana."<ref name=ORFPI1994:2>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 2</ref>}} podržavajući "šiitske milicije i stranke izvan svojih granica",<ref name="BBC"/>{{NoteTag|Prema riječima knjige Jona Armajanija koja podržava Islamsku Republiku: "Iranska vlada je pokušala da se svrsta uz šiitske muslimane u raznim zemljama, poput Iraka i Libana, [ona] ... je iz principa pokušala religijski njegovati i politički mobilizirati te šiite, ne samo zbog želje iranske vlade da zaštiti Iran od vanjskih prijetnji."<ref name="ARMAJANI-2020">{{cite book |last1=ARMAJANI |first1=Jon |title=Shia Islam and Politics Iran, Iraq, and Lebanon |date=2020 |publisher=Lexington Books |page=abstract |url=https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |access-date=27 January 2023 |archive-date=31 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230131072639/https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |url-status=live }}</ref>}} te ispreplićući pomoć svojim šiitima s njihovom "iranizacijom".<ref name=ORFPI1994:168/> Šiitski islamizam u Iranu bio je pod utjecajem sunitskih islamista i njihovih organizacija,<ref>{{Cite journal |last=Farhosh-van Loon |first=Diede |date=2016 |title=The Fusion of Mysticism and Politics in Khomeini's Quatrains |url=https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |journal=International Journal of Persian Literature |volume=1 |issue=1 |pages=59–88 |doi=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |jstor=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |issn=2376-5739 |access-date=5 June 2022 |archive-date=28 May 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220528095630/https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |url-status=live }}</ref>{{sfn|Khalaji|2009}} posebno [[Rašid Rida|Sejida Rashida Ride]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28"/> [[Hasan el-Bana|Hassana el-Banne]] (osnivača organizacije [[Muslimansko bratstvo]]),{{sfn|Khalaji|2009}} [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],<ref>{{Citation|title=Shaykh al Fawzān Warns Against The Books of Sejid Quṭb {{!}} Shaykh Ṣāliḥ al Fawzān| date=2 May 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|access-date=22 April 2021|archive-date=22 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422085022/https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|url-status=live}}</ref> [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Abula A'la Mevdudija]],<ref name="Fuller-Future-120"/> ali je također opisan kao "različit" od islamizma sunitskog Muslimanskog bratstva, te je "više ljevičarski i više klerikalni",<ref name=ORFPI1994:2/> sa vlastitim historijskim utjecajima: ==== Historijske ličnosti ==== * [[Šejh]] [[Fazlulah Nuri]], klerik na dvoru dinastije Kadžar i vođa antikonstitucionalista tokom [[Perzijska ustavna revolucija|Perzijske ustavne revolucije od 1905. do 1911. godine]],<ref name="HERMANN-2013-430">{{cite journal |last1=HERMANN |first1=DENIS |title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement |journal=Middle Eastern Studies |date=May 2013 |volume=49 |issue=3 |pages=430–453 |doi=10.1080/00263206.2013.783828 |jstor=23471080 |s2cid=143672216 |url=https://www.jstor.org/stable/23471080 |access-date=20 April 2023 |archive-date=5 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230305220832/https://www.jstor.org/stable/23471080 |url-status=live }}</ref> koji je proglasio novi ustav suprotnim šerijatskom zakonu.<ref>Donzel, Emeri "van" (1994). ''Islamic Desk Reference''. ISBN 90-04-09738-4. pp. 285–286</ref> * [[Nevab Safavi]], student teologije koji je osnovao ''[[Fadajani islama|Fadajan-e islam]]'', nastojeći pročistiti islam u Iranu ubijanjem 'korumpiranih pojedinaca', tj. određenih vodećih intelektualnih i političkih ličnosti (uključujući bivšeg i tadašnjeg premijera).<ref name="Taheri, 1985 p.98">Taheri, ''The Spirit of Allah'', (1985), p. 98</ref> Nakon što je vlada slomila grupu, preživjeli članovi navodno su izabrali ajatolaha Homeinija za novog duhovnog vođu.<ref name=Moin-224>Moin, ''Khomeini'' (2000), p. 224</ref><ref name=Taheri-187>Taheri, Amir, ''Spirit of Allah : Khomeini and the Islamic Revolution '', Adler and Adler c1985, p. 187</ref> * [[Ali Šarijati|Ali šerijatti]], neklerikalni "socijalistički šiit" koji je usvojio marksističke ideje u Francuskoj i imao znatan utjecaj na mlade Irance putem svog propovijedanja da [[Husejn ibn Ali|imam Husein]] nije bio samo sveta ličnost već originalni potlačeni (''mazlum''), a njegov ubica, sunitski Emevijski hilafet, "analog" tome kako je šah ugnjetavao moderni iranski narod.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, pp. 107–8</ref> * [[Muhamed Bakir el-Sadr]], šiitski islamski učenjak u Iraku koji je kritikovao marksizam, socijalizam i kapitalizam te je pomogao u vođenju šiitske opozicije Baasističkom režimu Sadama Huseina prije nego što su ga oni pogubili. * [[Mahmud Talegani]], ajatolah i Homeinijev savremenik, bio je više ljevičarski nastrojen, tolerantniji i naklonjeniji demokratiji, ali manje utjecajan, iako je još uvijek imao znatan broj sljedbenika. Zbačen je s revolucionarnog rukovodećeg položaja<ref>Mackay, ''Iranians'', (1998), p. 291</ref> nakon što je upozorio da će se revolucionarno vodstvo "vratiti despotizmu".<ref>Keddie, ''Modern Iran'', (2006), p. 245</ref> == Objašnjenja za rast i popularnost islamizma == === Sociološka, ekonomska i politička === Neki zapadni politolozi smatraju nepromjenjivo društveno-ekonomsko stanje u muslimanskom svijetu glavnim faktorom. Olivier Roy smatra da "su društveno-ekonomske stvarnosti koje su održavale islamistički val još uvijek tu i da se neće promijeniti: siromaštvo, iskorijenjenost, krize vrijednosti i identiteta, propadanje obrazovnih sistema, opozicija Sjever-Jug i problem integracije imigranata u društva domaćina".<ref name=ORFPI1994:27>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 27</ref> ==== Humanitarni rad ==== Islamistički pokreti, poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]], "dobro su poznati po pružanju skloništa, obrazovne pomoći, besplatnih ili jeftinih medicinskih klinika, stambene pomoći studentima izvan grada, studentskih savjetodavnih grupa, olakšavanju jeftinih masovnih ceremonija vjenčanja kako bi se izbjegli izuzetno skupi zahtjevi za mirazom, po pružanju pravne pomoći, sportskih objekata i ženskih grupa." Sve se to vrlo povoljno može usporediti s nekompetentnim, neefikasnim ili nemarnim vladama čija je posvećenost socijalnoj pravdi ograničena na retoriku.<ref name=Fuller-Future-28>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 28</ref> ==== Ekonomska stagnacija ==== [[Arapski svijet]] – izvorno srce muslimanskog svijeta – pogođen je [[ekonomska stagnacija|ekonomskom stagnacijom]]. Naprimjer, procijenjeno je da je sredinom devedesetih godina dvadesetog vijeka izvoz [[Finska|Finske]], zemlje s pet miliona stanovnika, premašio izvoz cijelog arapskog svijeta od 260 miliona, isključujući prihode od nafte.<ref>''Commentary'', "Defeating the Oil Weapon", September 2002</ref> ==== Sociologija ruralne migracije ==== [[Demografska tranzicija]] (uzrokovana vremenskim jazom između smanjenja stope smrtnosti zbog medicinskog napretka i smanjenja stope fertiliteta) dovodi do rasta stanovništva koji premašuje mogućnosti obezbjeđivanja stanovanja, zapošljavanja, javnog prijevoza, kanalizacije i vode. U kombinaciji s ekonomskom stagnacijom, stvorene su [[urbana aglomeracija|urbane aglomeracije]] u Kairu, Istanbulu, Teheranu, [[Karači]]ju, [[Daka|Daki]] i [[Džakarta|Džakarti]], svaka s više od dvanaest miliona stanovnika, od kojih su milioni mladi i nezaposleni ili nedovoljno zaposleni.<ref name=Fuller-Future-68>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 68</ref> Takva demografija, otuđena od [[vesternizacija|vesterniziranih]] načina urbane elite, ali iskorijenjena iz udobnosti i pasivnijih tradicija sela iz kojih je potekla, razumljivo je povoljno naklonjena islamskom sistemu koji obećava bolji svijet<ref>Kepel, Gilles, ''Muslim extremism in Egypt: the prophet and Pharaoh'', Berkeley: University of California Press, (c2003), p. 218</ref> – ideologiji koja pruža "emocionalno poznatu osnovu za grupni identitet, solidarnost i isključenje; prihvatljivu osnovu za legitimitet i autoritet; odmah razumljivu formulaciju principa i za kritiku sadašnjosti i za program za budućnost."<ref>Lewis, Bernard, ''The Crisis of Islam: Holy War and Unholy Terror'', (2003), p. 22</ref> Jedan američki antropolog u Iranu početkom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka (prije revolucije), upoređujući "stabilno selo s novim urbanim sirotinjskim kvartom", otkrio je da su tamo gdje su "seljani uzimali religiju sa zadrškom, pa čak i ismijavali gostujuće propovjednike", stanovnici sirotinjskih kvartova – svi odreda nedavno razvlašteni seljaci – "koristili religiju kao zamjenu za svoje izgubljene zajednice, orijentisali društveni život oko džamije i sa žarom prihvatali učenja lokalnog mullahe."<ref>Goodell, 'The Elementary Structures of Political Life' (PhD dissertation, Columbia University, 1977); quoted in ''Iran Between Two Revolutions'' by Ervand Abrahamian, Princeton University Press, 1982 (p.426-84)</ref> [[Gilles Kepel]] također primjećuje da su se islamistički ustanci u Iranu i Alžiru, iako u razmaku od deset godina, poklopili s velikim brojem mladih koji su bili "prva generacija masovno naučena čitati i pisati, te su bili odvojeni od svojih ruralnih, nepismenih predaka kulturnim jazom koji je radikalna islamistička ideologija mogla iskoristiti". Njihovi "ruralni, nepismeni" roditelji bili su previše ukorijenjeni u tradiciji da bi se zanimali za islamizam, a njihova djeca su imala "veću vjerovatnoću da će dovesti u pitanje utopijske snove generacije iz sedamdesetih godina dvadesetog vijeka", ali su prigrlili revolucionarni politički islam.<ref name=Kepel-jihad-365>Kepel, ''Jihad'', p.365</ref> Olivier Roy također tvrdi da "nije slučajno što se Iranska revolucija dogodila upravo one godine kada je udio gradskog stanovništva u Iranu prešao granicu od 50%".<ref name=ORFPI1994:53>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 53</ref> i nudi statistiku kao podršku za druge zemlje (u Alžiru je 1990. godine stambeni prostor bio toliko pretrpan da je u prosjeku osam stanovnika živjelo u jednoj sobi, a 80% mladih od šesnaest do dvadeset devet godina i dalje je živjelo s roditeljima). "Stare klanske ili etničke solidarnosti, utjecaj starješina i porodična kontrola malo po malo blijede pred promjenama u društvenoj strukturi..."<ref name=ORFPI1994:54-5>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.54-5</ref> Ova teorija implicira da će pad nepismenosti i ruralne emigracije značiti i pad islamizma. == Geopolitika == === Državno sponzorstvo === ==== Saudijska Arabija ==== {{See also|Međunarodno širenje konzervativnog sunitskog islama}} Počevši od sredine sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, islamski preporod bio je finansiran izobiljem novca od saudijskog izvoza nafte.<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), pp. 69–75</ref> Desetine milijardi dolara "[[petroislam|petroislamske]]" darežljivosti dobijene od nedavno povećane cijene nafte finansirale su procijenjenih "90% troškova cijele vjere."<ref>Dawood el-Shirian, 'What Is Saudi Arabia Going to Do?' ''El-Hayat'', 19 May 2003</ref> Širom muslimanskog svijeta, vjerske institucije za ljude, kako mlade tako i stare, od dječijih [[medresa]] do visokih stipendija, primale su saudijska sredstva,<ref>Abou al Fadl, Khaled, ''The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists'', HarperSanFrancisco, 2005, pp. 48–64</ref> "knjige, studentske stipendije, istraživačke stipendije i džamije" (naprimjer, "više od hiljadu i pet stotina džamija izgrađeno je i plaćeno novcem dobijenim iz javnih saudijskih fondova u posljednjih pedeset godina"),<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), p. 72</ref> uz obuku u Kraljevini za propovjednike i učitelje koji su kasnije poučavali i radili na tim univerzitetima, u školama, džamijama itd.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 155</ref> Finansiranje se također koristilo za nagrađivanje novinara i akademika koji su slijedili saudijsko strogo tumačenje islama; a izgrađeni su i satelitski kampusi širom Egipta za [[Univerzitet El-Azhar]], najstariji i najutjecajniji islamski univerzitet na svijetu.<ref>Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (2002) p. 32</ref> Tumačenje islama koje je promovirano tim finansiranjem bio je strogi, konzervativni [[vehabizam]] zasnovan u Saudijskoj Arabiji ili [[selefizam]]. U svom najgrubljem obliku propovijedalo je da se muslimani ne bi trebali samo "uvijek suprotstavljati" nevjernicima "na svaki način", već bi ih trebali "mrziti zbog njihove religije... u ime Allaha", da je demokratija "odgovorna za sve užasne ratove dvadesetog vijeka", da su [[Šiizam|šiiti]] i drugi nevehabijski muslimani [[Otpadništvo u islamu|nevjernici]], itd.<ref>{{cite web |url=http://www.freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |title=Saudi Publications on Hate Ideology |archive-url=https://web.archive.org/web/20190505190440/https://freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |archive-date=5 May 2019 |date=January 2006}}</ref> Iako taj napor nikako nije preobratio sve, pa čak ni većinu muslimana na vehabijsko tumačenje islama, učinio je mnogo na potiskivanju umjerenijih lokalnih tumačenja, te je uspostavio saudijsko tumačenje islama kao "zlatni standard" religije u umovima nekih ili mnogih muslimana.<ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |title=An interview with Minister Mentor of Singapore, Lee Kuan Yew |publisher=Accessmylibrary.com |date=24 September 2004 |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090713151408/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |archive-date=13 July 2009 }}</ref> ==== Katar ==== {{Further|Muslimansko bratstvo}} Iako znatno manji Katar nije mogao obezbijediti isti nivo finansiranja kao Saudijska Arabija, on je također bio izvoznik nafte i sponzorisao je islamističke grupe. Katar je podržavao Muslimansko bratstvo u Egiptu čak i nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja režima Muslimanskog bratstva pod vodstvom Mohameda Morsija 2013. godine]], a katarski vladar šejh [[Tamim bin Hamad Al Thani]] osudio je državni udar.<ref name="Islam Hassan">{{cite journal|url=https://www.academia.edu/12696782|title=GCC's 2014 Crisis: Causes, Issues and Solutions|journal=Gulf Cooperation Council's Challenges and Prospects|author=Islam Hassan|date=31 March 2015|publisher=Al Jazeera Research Center|access-date=4 June 2015|archive-date=4 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150904020157/http://www.academia.edu/12696782/GCCs_2014_Crisis_Causes_Issues_and_Solutions|url-status=live}}</ref> U junu 2016. godine, [[Muhamed Morsi]] osuđen je na doživotni zatvor zbog odavanja državnih tajni Kataru.<ref>{{cite news|title=Mohammed Morsi: Egypt's former president given life in spying case|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|access-date=19 June 2016|publisher=BBC News|date=18 June 2016|archive-date=30 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830041331/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Hendawi|first1=Hamza|title=Egyptian court sentences 2 El-Jazeera employees to death|url=https://apnews.com/74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|access-date=30 September 2017|work=Associated Press News|date=18 June 2016|archive-date=30 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930181320/http://www.apnewsarchive.com/2016/Egyptian_court_sentences_2_El-Jazeera_employees_to_death/id-74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|url-status=live}}</ref> Katar je također podržao islamističke frakcije u Libiji, Siriji i Jemenu. U Libiji je Katar podržao islamiste s desetinama miliona dolara pomoći, vojnom obukom i "više od dvadeset hiljada tona oružja", kako prije tako i nakon pada Muamera Gadafija 2011. godine.<ref>{{Cite web|url=http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|title=The UAE and Qatar Wage a Proxy War in Libya|date=13 December 2015|website=International Policy Digest|access-date=9 June 2016|archive-date=1 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160701165508/http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|title=Tiny Kingdom's Huge Role in Libya Draws Concern|last1=Dagher|first1=Sam|date=17 October 2011|last2=Tripoli|first2=Charles Levinson in|newspaper=The Wall Street Journal|issn=0099-9660|last3=Doha|first3=Margaret Coker in|access-date=9 June 2016|archive-date=18 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818023842/http://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|url-status=live}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=How Qatar is funding the rise of Islamist extremists|last=Spencer|first=David Blair and Richard|website=Telegraph|date=20 September 2014 |access-date=9 June 2016}}{{cbignore}}</ref> Hamas, u Palestini, primio je znatnu finansijsku podršku, kao i diplomatsku pomoć.<ref>{{Cite magazine|url=https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|title=Qatar Is a U.S. Ally. They Also Knowingly Abet Terrorism. What's Going On?|last=Boghardt|first=Lori Plotkin|date=6 October 2014|magazine=New Republic|access-date=9 June 2016|archive-date=14 September 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210914045206/https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|url-status=live}}</ref><ref name=":3"/><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Israel lied about Isil soldiers entering Gaza to justify its siege, Hamas claims|newspaper=The Telegraph|date=15 May 2016|access-date=9 June 2016|last1=Lazareva|first1=Inna}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20051210145051/http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |url-status=usurped |archive-date=10 December 2005 |title=Dar Al Hayat |date=10 December 2005 }}</ref> ==== Pakistan ==== Pakistanska podrška islamizmu je složena, dugotrajna i višestruka politika ukorijenjena u naporima državno sponzorisane islamizacije. Iako zvanično osuđuje terorizam, Pakistan je optužen da koristi ekstremističke islamističke grupe za geopolitičku polugu u Afganistanu i Džamu i Kašmiru, što je dovelo do domaćih sigurnosnih izazova i globalne zabrinutosti.<ref>{{cite web |last=Haqqani |first=Husain |title=Islamism and the Pakistani State |url=https://www.hudson.org/national-security-defense/islamism-and-the-pakistani-state |website=Hudson Institute |date=2013-08-09 |access-date=2026-03-31}}</ref> ==== Zapadna podrška islamizmu tokom i nakon Hladnog rata ==== {{further|Teorija zelenog pojasa|Aktivnosti CIA-e u Afganistanu|Operacija Ciklon|Afganistanski mudžahedini}} [[Datoteka:Reagan sitting with people from the Afghanistan-Pakistan region in February 1983.jpg|mini|Predstavnici afganistanskih mudžahedina s [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom]] [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] 1983. godine.]] Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], posebno tokom pedesetih, šezdesetih i većeg dijela sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, Sjedinjene Američke Države i druge zemlje u [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] povremeno su pokušavale iskoristiti uspon islamske religioznosti usmjeravajući ga protiv sekularnih [[Ljevica (politika)|ljevičarskih]]/[[komunizam|komunističkih]]/[[nacionalizam|nacionalističkih]] pobunjenika i protivnika, a posebno protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i država [[Istočni blok|Istočnog bloka]], čija ideologija nije bila samo sekularna već i antireligijska. Godine 1957., američki predsjednik [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] i visoki zvaničnici američke vanjske politike složili su se oko politike korištenja komunističkog nedostatka religije protiv njih samih: "Trebali bismo učiniti sve što je moguće kako bismo naglasili aspekt '[[Džihad|svetog rata]]'" koji ima vrijednost na Bliskom istoku.<ref>Annie Jacobsen, "Surprise, Kill, Vanish: The Secret History of CIA Paramilitary Armies, Operators, and Assassins", (New York: Little, Brown and Company, 2019), p. 88</ref> Tokom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka i ponekad kasnije, ta je pomoć povremeno išla novonastalim islamistima i islamističkim grupama koje su se kasnije počele smatrati opasnim neprijateljima.<ref name=Berman/> Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara na pomoć muslimanskim afganistanskim [[Sovjetsko-afganistanski rat|mudžahedinima]], neprijateljima Sovjetskog Saveza, a neafganistanski [[Afganistanski Arapi|veterani]] rata (poput [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]]) vratili su se kući sa svojim prestižem, "iskustvom, ideologijom i oružjem", te su imali znatan utjecaj.<ref name=ForeignAffairsNovember2005>{{cite news|url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=Blowback Revisited |magazine=[[Foreign Affairs]] |author=[[Peter Bergen]], Alec Reynolds |date=November–December 2005 |access-date=9 November 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=29 November 2007 }}</ref> Iako je snažan protivnik postojanja Izraela, [[Hamas]], zvanično osnovan 1987. godine, vuče svoje korijene iz institucija i klerika koje je Izrael podržavao tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Izrael je tolerisao i podržavao islamističke pokrete u Gazi, s ličnostima poput [[Ahmed Jasin|Ahmeda Jasina]], jer ih je smatrao poželjnijim od sekularnog i tada moćnijeg [[Fatah|Fataha]] unutar [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]]-a.<ref name=wsj-24-1-09>{{cite news |url=https://www.wsj.com/articles/SB123275572295011847 |title=How Israel Helped to Spawn Hamas |first=Andrew |last=Higgins |date=24 January 2009 |work=The Wall Street Journal |archive-url=https://web.archive.org/web/20130115044159/http://online.wsj.com/article/SB123275572295011847.html|archive-date=15 January 2013|access-date=15 January 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |title=How Israel and the United States Helped to Bolster Hamas |date=26 January 2006 |publisher=Democracynow.org |access-date=18 August 2011 |archive-date=17 August 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110817150529/http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |url-status=live }}</ref> Egipatski predsjednik [[Anvar el-Sadat|Anwar Sadat]] – čije su politike uključivale otvaranje Egipta za zapadne investicije (''[[infitah]]''), prebacivanje savezništva Egipta sa Sovjetskog Saveza na Sjedinjene Američke Države i [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|sklapanje mira s Izraelom]] – oslobodio je islamiste iz zatvora i poželio dobrodošlicu prognanima u prešutnoj razmjeni za političku podršku u njegovoj borbi protiv ljevičara. Njegovo "podsticanje pojave islamističkog pokreta" navodno su "imitirali mnogi drugi muslimanski lideri u godinama koje su uslijedile".<ref>{{cite book |title=Jihad: the trail of political Islam |first=Gilles |last=Kepel |page=83}}</ref><ref>Kepel, Gilles, ''Muslim Extremism in Egypt'', chapter 5, "Vanguard of the Umma"</ref> Taj "džentlmenski sporazum" između Sadata i islamista propao je 1975. godine, ali ne prije nego što su islamisti u potpunosti počeli dominirati univerzitetskim studentskim unijama. Sadat je kasnije ubijen u atentatu, a tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka u Egiptu je formirana [[Terorizam u Egiptu|zastrašujuća pobuna]]. Francuska vlada je također navodno promovisala islamističke propovjednike "u nadi da će usmjeriti muslimanske energije u zone pobožnosti i milosrđa."<ref name=Berman>''Terror and Liberalism'' by Paul Berman, W.W. Norton and Company, 2003, p. 101.</ref> Zapadna podrška islamističkim grupama tokom [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]] često je proizilazila iz geopolitičke svrsishodnosti, pri čemu je podrška specifičnim, naizgled usklađenim islamističkim militantima protiv zajedničkih neprijatelja (kao u Iraku, Libiji i Siriji) ponekad rezultirala nenamjernim, dugoročnim jačanjem ekstremističkih prijetnji. Ta je strategija ponekad bila vođena savezima s arapskim državama u Zaljevu koje su podržavale vehabijske ideologije. [[Operacija Timber Sycamore]] bila je povjerljivi program pod vodstvom CIA-e za naoružavanje i obuku [[Sirijska opozicija|sirijskih pobunjenika]] s ciljem svrgavanja predsjednika [[Bašar el-Asad|Bašara el-Asada]]. Iako je cilj bio podrška "umjerenoj" opoziciji, program je patio od lošeg nadzora, što je rezultiralo protokom oružja i obuke ekstremističkim grupama, uključujući podružnice El-Kaide i ISIL-a.<ref>{{cite news |last=Mazzetti |first=Mark |last2=Apuzzo |first2=Matt |title=U.S. Relies Heavily on Saudi Money to Support Syrian Rebels |url=https://www.nytimes.com/2016/01/24/world/middleeast/us-relies-heavily-on-saudi-money-to-support-syrian-rebels.html |work=The New York Times |date=2016-01-23 |access-date=2026-03-31}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija islamizma}} Olivier Roy datira početak islamističkog pokreta "manje-više u 1940. godinu",<ref name=ORFPI1994:3>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 3</ref> a njegov razvoj se odvija "tokom pola vijeka".<ref name=ORFPI1994:3/> === Prethodni pokreti === Neki islamski revivalistički pokreti i vođe koji su prethodili islamizmu, ali s njim dijele određene karakteristike, uključuju: * [[Ahmed Sirhindi]] (~1564–1624) bio je u velikoj mjeri odgovoran za pročišćenje, ponovno potvrđivanje i obnovu konzervativnog ortodoksnog sunitskog islama u Indiji tokom drugog milenija islama.<ref>Massington, L., Radtke, B. Chittick, W.C., Jong, F. de., Lewisohn, L., Zarcone, Th., Ernst, C, Aubin, Françoise and J.O. Hunwick, "Taṣawwuf", in: Encyclopaedia of Islam, Second Edition, Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel, W.P. Heinrichs</ref><ref>Qamar-ul Huda (2003), Striving for Divine Union: Spiritual Exercises for Suhraward Sufis, RoutledgeCurzon, pp. 1–4.</ref><ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) p. 58. Quoting Aziz Ahmad, ''Studies in Islamic Culture in the Indian Environment'', Oxford University Press, (1964), p. 189</ref> * [[Ibn Taymiyyah]], sirijski islamski pravnik tokom 13. i 14. vijeka, argumentirao je protiv praksi kao što su proslava Muhamedovog rođendana i traženje pomoći na grobu Muhameda.<ref>Haque 1982, pp. 78–81.</ref> * [[Muhamed ibn Abd-el-Wahhab]], osnivač [[Vehabizam|vehabizma]], zagovarao je uklanjanje kasnijih religijskih dodataka poput obožavanja na grobovima. * [[Šah Valijulah]] iz Indije bio je preteča reformističkih islamista poput [[Muhamed Abdu|Muhameda Abduha]], [[Muhamed Iqbal|Muhameda Iqbala]] i [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]] u svom uvjerenju da postoji "stalna potreba za novim [[Idžtihad|idžtihadom]] kako muslimanska zajednica napreduje.<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) pp. 67–68.</ref> * [[Sejid Ahmed Barelvi]] bio je učenik i nasljednik sina Šaha Valijulaha koji je predvodio [[Džihadizam|džihadistički]] pokret i pokušao stvoriti islamsku državu zasnovanu na provođenju [[Šerijat|islamskog zakona]].<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982), p. 69</ref><ref name="Islamic Revival in British India">{{cite book|last=Metcalf|first=Barbara Daly|title=Islamic revival in British India : Deoband, 1860–1900|date=2002|publisher=Oxford Univ. Press|isbn=0195660498|edition=3rd impression.|location=New Delhi}}</ref> * [[Deobandi|Deobandski pokret]], osnovan nakon poraza [[Indijska pobuna 1857.|Indijske pobune]], oko 1867. godine, doveo je do uspostavljanja hiljada konzervativnih islamskih škola ili [[medresa]] širom današnje Indije, Pakistana i Bangladeša.<ref>''Islam and the Muslim World'', (2004) p. 374</ref> === Rana historija === Krajem 19. vijeka došlo je do raspada većeg dijela muslimanskog [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od nemuslimanskih evropskih kolonijalnih sila,<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), p. 85</ref> uprkos tome što je carstvo trošilo ogromne sume na zapadnu civilnu i vojnu tehnologiju kako bi se pokušalo modernizirati i takmičiti s nadirućim evropskim silama. U tom procesu Osmanlije su duboko utonule u dugove prema tim silama. Propovijedali su islamske alternative ovom ponižavajućem padu Jamal ed-din [[el-Afghani]] (1837–1897), [[Muhamed Abdu]] (1849–1905) i [[Rašid Rida]] (1865–1935).<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), pp. 93, 237–40, 249</ref><ref>''Encyclopedia of Islam and the Muslim World'', Macmillan Reference, 2004, v.2, p. 609</ref><ref>''The New Encyclopedia of Islam'' by Cyril Glasse, Rowman and Littlefield, 2001, p. 19</ref><ref>''The Oxford Dictionary of Islam'' by John L. Esposito, OUP, 2003, p. 275 </ref><ref>''Historical Dictionary of Islam'' by Ludwig W. Wadamed, Scarecrow Press, 2001, p. 233</ref> Abduhov učenik Rida široko se smatra jednim od "ideoloških praočeva" savremenog islamističkog pokreta,<ref>{{Cite book|last=Meleagrou-Hitchens|first=Alexander|url=https://extremism.gwu.edu/sites/g/files/zaxdzs2191/f/Salafism%2520in%2520America.pdf&ved=2ahUKEwj7wbq0oIjzAhWo4nMBHQUfAXMQFnoECA8QAQ&usg=AOvVaw1QqUsie74bpzia9SWtxRXB|title=Salafism in America|publisher=The George Washington University|year=2018|page=65}}{{Dead link|date=December 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> te je uz ranu selefiju [[Hassan el-Banna|Hasana el-Bannu]] i [[Mustafa el-Siba'i|Mustafu el-Siba'ija]] propovijedao da bi istinski islamsko društvo slijedilo šerijatski zakon, odbacilo [[Taklid|taklid]] (slijepo oponašanje ranijih autoriteta),<ref>''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'' by Caryle Murphy, p. 46</ref> i obnovilo [[Hilafet]].<ref name=ORFPI1994:33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 33</ref> ==== Sejid Rašid Rida ==== {{Također pogledajte|Rašid Rida#Islamic Political Theory|The Caliphate or the Supreme Imamate (book)|label 1=Islamske političke doktrine Rashida Ride}} [[Datoteka:RashidRida2 (cropped).jpg|mini|[[Rashid Rida|Sayyid Muhammad Rashid Rida]] ({{lang|ar|سيد رشيد رضا}}; 23. septembar 1865 – 22. august 1935).]] Sirijsko-egipatski islamski klerik Muhamed Rašid Rida bio je jedan od najranijih sunitskih učenjaka 20. vijeka koji je artikulirao moderni koncept [[Islamska država|islamske države]], utječući na [[Muslimansko bratstvo]] i druge sunitske islamističke pokrete. U svojoj utjecajnoj knjizi ''el-Khilafa aw el-Imama al-'Uzma'' ("''Hilafet ili vrhovni imamat''"), Rida je objasnio da bi društva koja se pravilno pokoravaju ''[[Šerijat|šerijatu]]'' bila uspješne alternative neredu i nepravdi i [[Kapitalizam|kapitalizma]] i [[Socijalizam|socijalizma]].<ref name="auto">{{Cite book|last=McHugo|first=John|title=A Concise History of the Arabs|publisher=The New Press|year=2013|isbn=978-1-59558-950-7|location=New York, N.Y. |page=287}}</ref> Ovim društvom vladao bi hilafet; vladajući [[Halifa|halifa]] (''khalifa'') upravljao bi putem ''[[Šura|šure]]'' (savjetovanja) i primjenjivao [[Šerijat]] (islamske zakone) u partnerstvu s islamskim pravnim klerom, koji bi koristio idžtihad za ažuriranje ''[[Fikh|fikha]]'' procjenom svetih tekstova.<ref>{{Cite book|last=Enayat|first=Hamid|title=Modern Islamic Political Thought: The Response of the Shi'i and SunnI Muslims to the Twentieth Century|publisher=The Macmillan Press Ltd|year=1982|isbn=978-0-333-27969-4|location=London|pages=69, 77}}</ref> S [[Hilafet|hilafetom]] koji pruža istinsku islamsku upravu, islamska civilizacija bi se revitalizirala, politička i pravna nezavisnost muslimanskog ''ummeta'' (zajednice muslimanskih vjernika) bila bi vraćena, a heretički utjecaji sufizma bili bi očišćeni iz islama.<ref>{{Cite book|last=C. Martin|first=Richard|title=Encyclopedia of Islam and the Muslim World, Second Edition|publisher=Gale Publishers|year=2016|isbn=978-0-02-866269-5|location=Farmington Hills, Michigan|page=1088|chapter=State and Government}}</ref> Ova doktrina postat će nacrt budućih islamističkih pokreta.<ref>{{Cite journal|last=Li|first=Ruiheng|year=2016|title=A Preliminary Study on the "Islamic State" Thought in Modern Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=10|issue=4|page=27|doi=10.1080/19370679.2016.12023291|doi-access=free}}</ref> ==== Muhamed Iqbal ==== {{Glavni|Muhamed Iqbal}} {{Također pogledajte|Teorija o dvije nacije}} [[Muhamed Iqbal]] bio je filozof, pjesnik i političar<ref name="aml.org.pk"/> u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]],<ref name="aml.org.pk"/><ref name="Iqbal Academy Pakistan">{{cite web|url=http://www.allamaiqbal.com/|title=Iqbal Academy Pakistan|access-date=25 October 2014|archive-date=21 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221223540/http://www.allamaiqbal.com/|url-status=dead}}</ref> široko smatran osobom koja je inspirisala [[Teorija o dvije nacije|islamski nacionalizam]] i [[Pakistanski pokret]] u Britanskoj Indiji.<ref name="aml.org.pk">{{cite web|url=http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|title=Allama Muhamed Iqbal Philosopher, Poet, and Political leader|publisher=Aml.Org.pk|access-date=2 March 2012|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305000639/http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|archive-date=5 March 2012}}</ref><ref name="goethezeitportal">{{cite web|author=Anil Bhatti |work=Yearbook of the Goethe Society of India |url=http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |title=Iqbal and Goethe |access-date=7 January 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081030083304/http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |archive-date=30 October 2008 }}</ref><ref name="rahnemaa01">{{cite journal |last=Rahnemaa |first=Saeed |title=Radical Islamism and Failed Developmentalism |journal=Third World Quarterly |volume=29 |issue=3 |pages=483–96 |doi=10.1080/01436590801931462 |year=2008 |s2cid=144880260 |url=https://zenodo.org/record/995659 |access-date=24 September 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004075512/https://zenodo.org/record/995659 |url-status=live }}</ref> Iqbal je izrazio strah da bi [[Sekularizam|sekularizam]] i sekularni [[Nacionalizam|nacionalizam]] mogli oslabiti duhovne temelje islama i muslimanskog društva, te da bi indijsko stanovništvo s [[Hinduizam|hinduističkom]] većinom moglo istisnuti muslimansko naslijeđe, kulturu i politički utjecaj. Godine 1930. Iqbal je iznio viziju nezavisne države za provincije s muslimanskom većinom u sjeverozapadnoj Indiji, što je inspirisalo Pakistanski pokret. Također je promovirao [[Panislamizam|panislamsko jedinstvo]] tokom svojih putovanja u Egipat, Afganistan, [[Mandatna Palestina|Palestinu]] i Siriju. Njegove ideje su kasnije utjecale na mnoge [[Reformizam|reformističke]] islamiste, npr. [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]], [[Abul Ala Mevdudi|Sejida Abula Alu Mevdudija]] i [[Ali šerijatti|Alija šerijattija]]. ==== Sejid Abul Ala Mevdudi ==== {{Glavni|Abul Ala Mevdudi}} {{Također pogledajte|Jamaat-e-Islami}} [[Abul Ala Mevdudi|Sejid Abul Ala Mevdudi]]<ref name="autogenerated5">{{cite web|url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|title=Maulana Mevdudi's Two-Nation Theory|publisher=Witness-pioneer.org|date=27 January 2012|access-date=21 April 2012|archive-date=10 November 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20011110145907/http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|url-status=live}}</ref><ref name="bonney1">{{cite book | quote=Mawdudi trained with two Deobandi ulama at the Fatihpuri mosque's seminary in Delhi and received his certificates to teach religious sciences (ijazahs) in 1926. |last=Bonney | first=R |title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden | publisher=Palgrave Macmillan | location=Hampshire |year=2004 | page=201}}</ref> bio je važna figura s početka dvadesetog vijeka u islamskom preporodu u Indiji, a potom, nakon nezavisnosti od Britanije, u Pakistanu. Mevdudi je bio islamistički ideolog i hanefijski sunitski učenjak aktivan u [[Hyderabad (država)|državi Hyderabad]] Deccan, a kasnije u [[Pakistan|Pakistanu]]. Mevdudi je rođen u klerikalnoj porodici i rano obrazovanje stekao je kod kuće. U dobi od jedanaest godina primljen je u javnu školu u [[Aurangabad (Maharashtra)|Aurangabadu]]. Godine 1919. pridružio se [[Khilafat pokret|pokretu Khilafat]] i približio se učenjacima iz deobandskog pokreta.{{sfn|Rahnema|2005|p=100}} Započeo je obrazovanje po sistemu ''[[Dars-i Nizami]]'' pod nadzorom deobandske škole u džamiji Fatihpuri u Delhiju.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Školovan kao pravnik, radio je kao novinar i stekao brojnu publiku svojim knjigama (prevedenim na mnoge jezike) koje su islam postavile u moderan kontekst. Njegovi spisi imali su dubok utjecaj na [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]]. Mevdudi je također osnovao stranku [[Jamaat-e-Islami Pakistan|Jamaat-e-Islami]] 1941. godine i ostao njen vođa do 1972. godine.{{sfn|Rahnema|2005|pp=104–110}} Godine 1925. napisao je knjigu o džihadu, [[Al Jihad fil Islam|''el-Jihad fil-Islam'']] ({{lang|ar|الجهاد في الاسلام}}), koja se može smatrati njegovim prvim doprinosom islamizmu.{{sfn|Rahnema|2005|p=102}} Mevdudi je vjerovao da muslimansko društvo ne može biti islamsko bez šerijata (utječući na Kutba i Homeinija) i uspostavljanja islamske države koja bi ga provodila.<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, "Political Theory of Islam", in Khurshid Ahmad, ed., ''Islam: Its Meaning and Message'' (London: Islamic Council of Europe, 1976), pp. 159–61.</ref> Država bi se zasnivala na principima: ''[[Tevhid|tevhid]]'' (jednost Boga), ''[[Risalah|risala]]'' (poslanstvo) i ''[[Hilafet|khilafa]]'' (hilafet).<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, ''Islamic Way of Life'' (Delhi: Markazi Maktaba Islami, 1967), p. 40</ref><ref>Esposito and Piscatori, "Democratization and Islam", pp. 436–37, 440</ref><ref>Esposito, ''The Islamic Threat'', pp. 125–26; Voll and Esposito, ''Islam and Democracy'', pp. 23–26.</ref><ref>{{cite web |author= Ebu-l-Ala el-Mevdudi |url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |title=The Process of Islamic Revolution |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908034259/http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |archive-date=8 September 2015 |date=1980}}</ref> Mevdudi nije bio zainteresiran za nasilnu revoluciju ili populističku politiku poput one u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], već je tražio postepenu promjenu u srcima i umovima pojedinaca od vrha društva prema dolje kroz obrazovni proces ili ''[[Da'wa|da'wah]]''.<ref>{{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Vali Reza|title=Mawdudi and the Making of Islamic Revivalism|date=1996|publisher=Oxford University Press|location=Oxford and New York |url=https://books.google.com/books?id=I07ykFUoKTUC&q=islam%20was%20a%20revolutionary%20ideology%20and%20a%20dynamic%20movement&pg=PA50 |ref=SVRN1996|page=77|isbn=978-0195357110}} </ref><ref>Mevdudi on social justice: "a man who owns a car can drive it; and those who do not own one should walk; and those who are crippled cannot walk but can hop along." (''Nizam el-Hayat fi el-Islam'', 1st ed., n.d. (Bayrut: Musassast el-Risalah, 1983), p. 54) See also ''Radical Islamic Fundamentalism: the Ideological and Political Discourse of Sejid Kutb'' by Ahmad S. Moussalli American University of Beirut, (1992)</ref> Mevdudi je vjerovao da je islam sveobuhvatan: "Sve u univerzumu je 'muslimansko' jer se pokorava Bogu podvrgavanjem Njegovim zakonima."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=7|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref> "Čovjek koji poriče Boga naziva se [[Kafir]] (onaj koji prikriva) jer on svojim nevjerovanjem prikriva ono što je inherentno njegovoj prirodi i pohranjeno u njegovoj vlastitoj duši."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=8|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref><ref name="towards-ICNA-1986">{{cite book |last1=Abul ʻAla Maudoodi |first1=Syed |title=Towards Understanding Islam |date=1986 |publisher=Islamic Circle of North America |url=https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything+in+the+universe+is+%27Muslim%27+for+it+obeys+God+by+submission+to+His+laws...+The+man+who+denies+God+is+called+%5B%5BKafir%5D%5D+(concealer)+because+he+conceals+by+his+disbelief+what+is+inherent+in+his+nature+and+embalmed+in+his+own+soul. |access-date=23 January 2023 |archive-date=2 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002215436/https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything%20in%20the%20universe%20is%20%27Muslim%27%20for%20it%20obeys%20God%20by%20submission%20to%20His%20laws...%20The%20man%20who%20denies%20God%20is%20called%20%5B%5BKafir%5D%5D%20%28concealer%29%20because%20he%20conceals%20by%20his%20disbelief%20what%20is%20inherent%20in%20his%20nature%20and%20embalmed%20in%20his%20own%20soul. |url-status=live }}</ref> ==== Muslimansko bratstvo ==== {{Glavni|Muslimansko bratstvo}} [[Datoteka:Hassan al-Banna - Al-Alam, V2, P 233.jpg|mini|[[Hasan al-Banna]]]] Gotovo istovremeno s Mevdudijem bilo je osnivanje Muslimanskog bratstva u Ismailiji u Egiptu 1928. godine od [[Hassan el-Banna|Hasana el-Banne]]. Njegova organizacija bila je vjerovatno prva, najveća i najutjecajnija moderna islamska politička/religijska organizacija. Pod motom "Kur'an je naš ustav",<ref>{{Cite book |url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |chapter=The Meaning of Islam |page=7 |title=The Message of the Teachings – Hasan el-Banna |access-date=23 January 2023 |archive-date=23 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |url-status=live }}</ref> tražila je islamski preporod kroz propovijedanje, ali i pružanjem osnovnih društvenih usluga uključujući škole, džamije i radionice. Poput Mevdudija, El-Banna je vjerovao u neophodnost vladavine zasnovane na šerijatskom zakonu koja bi se provodila postepeno i ubjeđivanjem, te u eliminaciju svakog zapadnog imperijalističkog utjecaja u muslimanskom svijetu.<ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2012 |title=A genealogical inquiry into early Islamism: the discourse of Hasan el-Banna |journal=Journal of Political Ideologies |volume=17 |issue=1 |pages=61–85 |doi=10.1080/13569317.2012.644986 |s2cid=144873457 |url=https://philpapers.org/rec/MURAGI |access-date=28 June 2019 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004093428/https://philpapers.org/rec/MURAGI |url-status=live }}</ref> Neki elementi Bratstva jesu učestvovali u nasilju, izvršivši atentat na egipatskog premijera [[Mahmoud El Nokrashy Pasha|Mahmouda Fahmyja El Nokrashyja]] 1948. godine. Osnivač MB-a [[Hassan el-Banna|El-Banna]] ubijen je iz odmazde tri mjeseca kasnije.<ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|title=Egypt, A Timeline of Recent Events|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-date=17 December 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217104055/http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|url-status=live}}</ref> Bratstvo je trpilo periodičnu represiju u Egiptu i zabranjivano je nekoliko puta, 1948. i nekoliko godina kasnije nakon sukoba s egipatskim predsjednikom [[Gamal Abdel Nasser|Gamalom Abdelom Nasserom]], koji je zatvorio hiljade članova na više godina. Bratstvo se proširilo na mnoge druge zemlje, posebno u [[Arapski svijet]]. U Egiptu je, uprkos periodičnoj represiji — godinama je opisivano kao "polulegalno"<ref>{{cite web|url=https://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |title=Free Republic. The day before, and after – It's been 25 years since the Islamist genie first went on the rampage |publisher=Fr.jpost.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111223182128/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archive-date=23 December 2011 }}</ref> — bilo jedina opoziciona grupa u Egiptu sposobna da istakne kandidate tokom izbora.<ref name="multiref1">{{cite web|url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Na [[Egipatski parlamentarni izbori 2011–2012.|egipatskim parlamentarnim izborima 2011–2012.]], političke stranke identificirane kao "islamističke" (stranka Bratstva [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranka slobode i pravde]], selefijska [[Stranka El-Nour]] i liberalna islamistička [[Stranka El-Wasat]]) osvojile su 75% ukupnih mjesta.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |title=Islamists Win 70% of Seats in the Egyptian Parliament |work=The New York Times |date=21 January 2012 |last1=Kirkpatrick |first1=David D. |access-date=27 February 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004105215/https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |url-status=live }}</ref> [[Muhamed Morsi]], kandidat stranke Muslimanskog bratstva, bio je prvi demokratski izabran predsjednik Egipta. Međutim, smijenjen je tokom [[Vojni udar u Egiptu 2013.|egipatskog državnog udara 2013. godine]], nakon masovnih protesta protiv onoga što je viđeno kao njegovi nedemokratski potezi. Danas je Muslimansko bratstvo označeno kao [[Spisak označenih terorističkih grupa|teroristička organizacija]] od [[Bahrein|Bahreina]], Rusije, [[Sirija|Sirije]], [[Egipat|Egipta]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. ==== Sejid Kutb (1906–1966) ==== {{Glavni|Milestones (knjiga)}} {{Također pogledajte|Sejid Kutb|Kutbizam}} [[Datoteka:Sayyid Qutb.jpg|mini|[[Sayyid Qutb]]|lijevo]] Kutb, vodeći član pokreta Muslimanskog bratstva, smatra se od nekih (Fawaz A. Gerges) "ocem osnivačem i vodećim teoretičarom" modernih džihadista, kao što je [[Osama bin Laden]].<ref>Fawaz A. Gerges, ''The Far Enemy: Why Jihad Went Global'' (Bronxville, N.Y.: Sarah Lawrence College) {{ISBN|978-0521791403}} prologue</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref><ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2014 |title=The Inclusive Dynamics of Islamic Universalism: From the Vantage Point of Sejid Kutb's Critical Philosophy |journal=Comparative Philosophy |volume=5 |issue=1 |pages=29–54 |doi=10.31979/2151-6014(2014).050106 |doi-access=free }}</ref> Pogubljen je zbog navodnog sudjelovanja u zavjeri za atentat na predsjednika 1966. godine. Mevdudijeve političke ideje utjecale su na Sejida Kutba. Poput Mevdudija, vjerovao je da je šerijat ključan za islam, pa je obnova njegovog punog provođenja bila od vitalnog značaja za svijet. Budući da šerijat nije bio u potpunosti provođen vijekovima, islam je "bio izumro već nekoliko vijekova".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', The Mother Mosque Foundation, (1981), p. 11, 19</ref> Kutb je propovijedao da se muslimani moraju angažirati u dvostranom napadu: pridobijanju pojedinaca kroz miroljubivo [[Da'wa|propovijedanje islama]], ali i korištenjem "fizičke moći i džihada".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.55</ref> Sila je bila neophodna jer "oni koji su uzurpirali Božiji autoritet" ne bi predali svoju moć prijateljskim ubjeđivanjem.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.59</ref> Poput Homeinija, na kojeg je utjecao, vjerovao je da Zapad vodi opaki višestoljetni rat protiv islama.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', pp.124, 116, 160</ref> === Šestodnevni rat (1967) === {{Glavni|Šestodnevni rat}} Poraz armija nekoliko arapskih država od [[Izrael|Izraela]] tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] označio je značajan trenutak u arapskom svijetu. Gubitak, zajedno s ekonomskom stagnacijom u tim zemljama, neki su pripisali sekularnom [[Arapski nacionalizam|arapskom nacionalizmu]] vladajućih režima. Ovaj period doživio je pad popularnosti i kredibiliteta sekularnih, socijalističkih i nacionalističkih ideologija, kao što su [[Baatizam]], [[Arapski socijalizam]] i arapski nacionalizam. Nasuprot tome, razni islamistički pokreti, i demokratski i antidemokratski, inspirisani ličnostima poput [[Abul Ala Mevdudi|Mevdudija]] i [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]], počeli su dobijati utjecaj.<ref name="Mayer1">Mayer, p. 110</ref> === Iranska revolucija (1978–1979) === {{Glavni|Iranska revolucija}} {{Također pogledajte|Konsolidacija Iranske revolucije|Velayat-e Faqih}} Prva moderna "islamistička država" (s mogućim izuzetkom Zijinog Pakistana)<ref>"The Islamic Resurgence: Prospects and Implications" by Kemal A. Faruki, from ''Voices of Resurgent Islam'', ed. by John L. Esposito, OUP, (1983), p. 283</ref> uspostavljena je među [[Šiizam|šiitima]] u Iranu. U velikom šoku za ostatak svijeta, muslimanski i nemuslimanski, revolucija predvođena [[Ajatolah|ajatolahom]] [[Ruholah Homeini|Ruholahom Homeinijem]] srušila je sekularnu, naftom bogatu, dobro naoružanu i proameričku monarhiju šaha [[Muhameda Reze Pahlavija]]. Revolucija je bila "neosporna korjenita promjena";<ref name="Parvaz-shook-2014">{{cite news |last1=Parvaz |first1=D. |title=Iran 1979: the Islamic revolution that shook the world |url=https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |access-date=22 May 2023 |publisher=Al Jazeera|date=11 February 2014 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174248/https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |url-status=live }}</ref> islamizam je bio tema ograničenog utjecaja i interesa prije 1979. godine, ali nakon revolucije, "niko unutar muslimanskog svijeta ili izvan njega" nije ostao nesvjestan militantnog islama.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106"/> Entuzijazam za iransku revoluciju u muslimanskom svijetu mogao je biti intenzivan;{{NoteTag|Čak i nakon što je neprijateljstvo između sunita i šiita eskaliralo, iranske vođe su često "išle direktno na stvari koje ih čine vrlo nepopularnim na Zapadu, a vrlo popularnim na arapskim ulicama. Tako je iranski predsjednik [Mahmoud] Ahmadinejad počeo napadati Izrael i dovoditi u pitanje holokaust."<ref>[http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 'Removing Saddam strengthened Iran'] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605124425/http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 |date=5 June 2011 }}</ref>}} a bilo je mnogo razloga za optimizam među islamistima izvan Irana. Homeini je provodio islamski zakon.<ref name="Ataie-LSE-2021">{{cite web |last1=Ataie |first1=Mohammad |last2=Lefèvre |first2=Raphaël |last3=Matthiesen |first3=Toby |title=How Iran's 1979 Revolution Affected Sunni Islamists in the Middle East |url=https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |website=London School of Economics Blog |access-date=22 May 2023 |date=26 April 2021 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174249/https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |url-status=live }}</ref> Bio je zainteresiran za panislamsko (i panislamističko) jedinstvo i uložio je napore da "premosti jaz" između šiita i sunita, proglasivši "dopuštenim šiitima da klanjaju iza sunitskih imama",<ref>{{cite web |url-status=deviated |url=http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout#9 |website=IslamOnline |title=Frequently Asked Questions on Iran |archive-url= https://web.archive.org/web/20091107074118/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout |archive-date=7 November 2009 }}</ref> i zabranivši šiitima da "kritiziraju halife koji su prethodili [[Alija ibn Ebu-Talib|Aliji]]" (koje suniti poštuju, ali ne i šiiti).<ref>Ansari, Hamid, ''The Narrative of Awakening'', The Institute for the Compilation and Publication of the works of the Imam Khomeini, (no date), p.253</ref> Islamska Republika je također umanjila značaj šiitskih rituala (kao što je [[Dan Ašure]]) i svetišta {{NoteTag| Homeini nikada nije predsjedavao niti posjećivao šiitska svetišta,<ref name="Nasr, Shia Revival, 135">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 135</ref> (smatra se jer je vjerovao da islam treba biti o [[Šerijat|islamskom zakonu]],<ref name="Nasr, Shia Revival, 135"/> a njegova revolucija (u koju je vjerovao) bila je od "jednakog značaja" kao [[Bitka kod Kerbele]] u kojoj je [[Husejn ibn Ali|imam Husejn]] postao šehid).<ref name="Nasr, Shia Revival, 136">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 136</ref>}} Prije revolucije, Homeinijevi sljedbenici (kao što je današnji [[Vrhovni vođa Irana]], [[Ali Khamenei]]), prevodili su i zastupali djela džihadističkog teoretičara Muslimanskog bratstva, [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],{{sfn|Khalaji|2009}} i drugih sunitskih islamista/revivalista.{{sfn|Khalaji|2009}} Međutim, ova kampanja nije nadživjela njegovu smrt. Kako su prethodno pokorni šiiti (obično manjine) postajali odlučniji, suniti su vidjeli uglavnom "šiitske spletke" i izazov sunitskoj dominaciji.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 143-4</ref> "Ono što je uslijedilo bila je borba sunita protiv šiita za dominaciju, i postala je intenzivna."<ref name="Nasr, revival, 148-9">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 148-9</ref> Netrpeljivost između dvije sekte u Iranu i njegovim susjedima je sistemska od 2014. godine,<ref>{{cite news|author=Paul Vallely|date=19 February 2014|title=The vicious schism between Sunni and Shia has been poisoning Islam for 1,400 years – and it's getting worse|work=The Independent|location=London|url=https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|access-date=2 March 2014|archive-date=24 May 2022|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|url-status=live}}</ref> s hiljadama ubijenih u sektraškim borbama u Iraku i Pakistanu.<ref name="CFR-Tensions-1979-2021">{{cite news |title=1979 – 2021 Modern Sunni-Shia Tensions |url=https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |access-date=22 May 2023 |agency=Council on Foreign Relations |archive-date=25 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231025054157/https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |url-status=live }}</ref> Sliku revolucije su također ukaljali "čistke, pogubljenja i zvjerstva",<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad'', Harvard University Press, (2002), p. 118</ref> te periodični i sve rašireniji [[Protesti povodom smrti Mahse Amini|domaći nemiri i protesti]] mladih Iranaca. Među "najvažnijim nusproizvodima iranske revolucije" (prema Mehrzadu Boroujerdiju od 2014.) ubrajaju se "pojava [[Hezbollah|Hezbollaha]] u Libanu, moralni poticaj pružen šiitskim snagama u Iraku, regionalni hladni rat protiv Saudijske Arabije i Izraela, davanje islamskog prizvuka antiimperijalističkom i antiameričkom osjećaju na Bliskom istoku, te nenamjerno produbljivanje jaza između sunita i šiita".<ref name="Parvaz-shook-2014"/> Islamska Republika je također zadržala vlast u Iranu uprkos [[Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Irana|ekonomskim sankcijama SAD-a]], te je stvorila ili pomogla istomišljeničke šiitske terorističke grupe u Iraku ([[SCIRI]])<ref>Bakhash, Shaul, ''The Reign of the Ayatollahs'', Basic Books, (1984), p. 233</ref> i Libanu ([[Hezbollah]])<ref>"Hezbollah Shia group is coy about revealing the sums it has received from Iran. ... Reports have spoken of figures ranging from 10 to 15 million dollars per month, but it is possible that Hezbollah has received larger sums. It is only in recent years (after 1989) that Iran has decreased its aid." from: Jaber, Hala, ''Hezbollah: Born with a vengeance'', New York: Columbia University Press, (1997), p. 150</ref> (dvije muslimanske zemlje koje također imaju veliki procenat šiita). Kampanja za svrgavanje šaha predvođena Homeinijem imala je snažan klasni karakter (Homeini je propovijedao da šah produbljuje jaz između bogatih i siromašnih; osuđujući radničku klasu na život u siromaštvu, bijedi i teškom radu, itd.);<ref name=KEA1993:30/> a pristup "za selo i za siromašne"<ref name="Isfahani-economy-2019">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=Iran's economy 40 years after the Islamic Revolution |url=https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=14 March 2019 |archive-date=22 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190622130650/https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |url-status=live }}</ref> doveo je do gotovo univerzalnog pristupa električnoj energiji i čistoj vodi,<ref name="Isfahani-40-Brookings">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=The Islamic Revolution at 40 |url=https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=12 February 2019 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174247/https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |url-status=live }}</ref> ali kritičari režima se žale na data, a neispunjena obećanja: "sinovi vođa revolucije i poslovne klase koja odlučuje raditi unutar pravila režima ... razmeću se svojim bogatstvom, vozeći luksuzne sportske automobile po Teheranu, objavljujući slike na Instagramu sa svojih skijanja i plaža širom svijeta, dok se siromašni i srednja klasa bore da prežive ili održe privid dostojanstvenog života" (prema Shadi Mokhtari).<ref name="Priborkin-40years-2019">{{cite web |last1=Priborkin |first1=Emily |title=40 Years Later: Iran after the Islamic Revolution |url=https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |website=American University |access-date=22 May 2023 |date=8 April 2019 |archive-date=10 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230310094340/https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |url-status=live }}</ref> Jedna obaveza (prema njegovim sljedbenicima, ako ne i iranskoj javnosti) koja je ispunjena jeste starateljstvo islamskog pravnika (''Velayat-e Faqih''). Ali umjesto jačanja islama i eliminacije sekularnih vrijednosti i praksi, "režim je uništio vjeru iranskog naroda u religiju" ("anonimni ekspert").<ref name="Priborkin-40years-2019"/> === Zauzimanje Velike džamije (1979) === {{Further|Opsada Velike džamije}} Snaga islamističkog pokreta očitovala se u događaju koji se mogao činiti sigurnim da okrene muslimansko javno mnijenje protiv [[Fundamentalizam|fundamentalizma]], ali se desilo upravo suprotno. Godine 1979. [[Mesdžidul-haram|Veliku džamiju]] u [[Meka|Meki]] u Saudijskoj Arabiji zauzela je naoružana fundamentalistička grupa i držala je duže od sedam dana. Deseci su ubijeni, uključujući mnoge hodočasnike prolaznike<ref>Wright, ''Sacred Rage'', (2001), p. 148</ref> u grubom kršenju jednog od najsvetijih mjesta u islamu (i onog gdje su oružje i nasilje strogo zabranjeni).<ref>{{cite web|url=http://www.ourdialogue.com/m22.htm |title=Masjid-ul-Haram: Sacred and forbidden |publisher=Ourdialogue.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420195838/http://www.ourdialogue.com/m22.htm |archive-date=20 April 2012 }}</ref><ref>Wright, Lawrence, ''The Looming Tower: Al Qaeda and the Road to 9/11''. New York: Knopf, (2006), pp. 103–04</ref> Umjesto da potakne reakciju protiv pokreta koji je inspirisao napadače, Saudijska Arabija, koja je već bila vrlo konzervativna, odgovorila je jačanjem svojih fundamentalističkih vjerodajnica s još više islamskih ograničenja. Uslijedile su oštre mjere protiv svega, od trgovaca koji se nisu zatvarali radi molitve i novina koje su objavljivale slike žena, do prodaje lutaka, plišanih medvjedića (slike živih bića smatraju se [[Haram|haramom]]) i hrane za pse (psi se smatraju nečistim).<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 155</ref> U drugim muslimanskim zemljama krivica i gnjev zbog zauzimanja nisu bili usmjereni protiv fundamentalista, već protiv najvećeg geopolitičkog neprijatelja islamskog fundamentalizma — Sjedinjenih Američkih Država. Ajatolah [[Ruholah Homeini|Homeini]] je potaknuo napade na američke ambasade kada je objavio: "Nije izvan nagađanja da je ovo djelo kriminalnog [[Američki imperijalizam|američkog imperijalizma]] i međunarodnog cionizma", uprkos činjenici da je predmet fundamentalističke pobune bila Kraljevina Saudijska Arabija, glavni saveznik Amerike u regionu. Antiameričke demonstracije uslijedile su na Filipinima, u Turskoj, Bangladešu, Indiji, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]], Pakistanu i Kuvajtu. Američku ambasadu u Libiji spalili su demonstranti skandirajući pro-homeinijevske slogane, a ambasada u [[Islamabad|Islamabadu]] u Pakistanu spaljena je do temelja.<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 149</ref> === Islamizacija Pakistana (1979) === Godine 1979, nakon puča Zijaul-Haka, vođa je uveo Hudud uredbe (''Hudood Ordinances''). Neki od ovih zakona i danas postoje u Pakistanu. === Sovjetska invazija na Afganistan (1979–1989) === [[Datoteka:October_87_-_Khalis-loyal_Muja.jpg|mini|Afganistanski mudžahedini iz [[Hezb-i Islami Khalis|Hezb-i Islamija]], 1986.]] Godine 1979. [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetski Savez je rasporedio svoju 40. armiju u Afganistan]], pokušavajući ugušiti islamsku pobunu protiv savezničkog marksističkog režima u [[Rat u Afganistanu (1978–danas)|Afganistanskom građanskom ratu]]. Sukob, u kojem su se osiromašeni muslimani starosjedioci ([[Mudžahedini|mudžahedini]]) borili protiv antireligijske supersile, podstakao je hiljade muslimana širom svijeta da pošalju pomoć, a ponekad i da sami odu da se bore za svoju vjeru. Predvodnik ovog panislamskog napora bio je palestinski učenjak [[Abdulah Jusuf Azam]]. Iako je vojna efikasnost ovih "[[Afganistanski Arapi|afganistanskih Arapa]]" bila marginalna, procjenjuje se da je između 16.000<ref name=Atkins>{{cite book|last1=Atkins |first1=Stephen E.|author-link=Stephen E. Atkins|title=Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups|date=2004|publisher=Greenwood Publishing Group|page=[https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki/page/35 35] |url=https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki|url-access=registration |quote=abdullah azzam afghanistan. |access-date=5 October 2014|isbn=978-0-313-32485-7}}</ref> i 35.000 dobrovoljaca muslimana<ref name=Commins-174 /> došlo iz cijelog svijeta da se bori u Afganistanu.<ref name=Commins-174>{{cite book|last1=Commins|first1=David |title=The Wahhabi Mission and Saudi Arabia|url=https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm|url-access=registration|date=2006|publisher=I.B.Tauris & Co Ltd|location=London|page=[https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm/page/174 174]|quote=In all, perhaps 35,000 Muslim fighters went to Afghanistan between 1982 and 1992, while untold thousands more attended frontier schools teeming with former and future fighters.}}</ref><ref name=rashid-129>Rashid, Ahmed, ''Taliban: Militant Islam, Oil and Fundamentalism in Central Asia'' (New Haven, 2000), p. 129.</ref> Kada je Sovjetski Savez napustio marksistički Nedžibulahov režim i povukao se iz Afganistana 1989. godine (režim je konačno pao 1992.), pobjeda je kod mnogih muslimana viđena kao trijumf islamske vjere nad nadmoćnom vojnom silom i tehnologijom koji se može ponoviti drugdje. <blockquote>Džihadisti su stekli legitimitet i prestiž svojim trijumfom kako unutar militantne zajednice tako i među običnim muslimanima, kao i samopouzdanje da prenesu svoj džihad u druge zemlje u kojima su vjerovali da je muslimanima potrebna pomoć.<ref name=for-aff-bergen>{{cite magazine |url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=blowback revisited |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=2007-11-29 |magazine=Foreign Affairs |date=2005 |author=Peter Bergen}}</ref></blockquote> Sam raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine mnogi islamisti, uključujući Bin Ladena, vidjeli su kao poraz supersile od ruku islama. Povodom pomoći od šest milijardi dolara koju su dali SAD i pakistanske vojne obuke i obavještajne podrške mudžahedinima,<ref>{{cite news |title=How the CIA created Osama bin Laden |url=https://www.greenleft.org.au/node/24198 |date=19 September 2001 |newspaper=[[Green Left Weekly]] |access-date=9 January 2007 |archive-date=12 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912101441/https://www.greenleft.org.au/node/24198 |url-status=live }}</ref> bin Laden je napisao: "[S]AD nema spomena vrijednu ulogu" u "[[Raspad Sovjetskog Saveza|raspadu Sovjetskog Saveza]]... nego zasluga ide [[Allah|Bogu]] i mudžahedinima" Afganistana.<ref>{{cite web |url=http://www.anusha.com/osamaint.htm |title=bin Laden interview with Peter Arnett, March 1997 |publisher=Anusha.com |access-date=8 June 2012 |archive-date=18 August 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000818075220/http://www.anusha.com/osamaint.htm |url-status=live }}</ref> === Zaljevski rat (1990–1991) === {{Također pogledajte|Zaljevski rat}} Drugi faktor s početka 1990-ih koji je utjecao na radikalizaciju islamističkog pokreta bio je [[Zaljevski rat]], koji je doveo nekoliko stotina hiljada američkih i savezničkih nemuslimanskih vojnih lica na tlo Saudijske Arabije kako bi se stalo u kraj [[Saddam Hussein|Sadamovoj]] [[Okupacija Kuvajta|okupaciji Kuvajta]]. Prije 1990. Saudijska Arabija je igrala važnu ulogu u obuzdavanju mnogih islamističkih grupa koje su primale njenu pomoć. Ali kada je Sadam, sekularistički i [[Baatizam|baatistički]] diktator susjednog Iraka, napao Kuvajt (svog neprijatelja u ratu), zapadne trupe su došle da zaštite saudijsku monarhiju. Islamisti su optužili saudijski režim da je marioneta Zapada. Ovi napadi su odjeknuli kod konzervativnih muslimana, a problem nije nestao ni sa Sadamovim porazom, budući da su američke trupe ostale stacionirane u kraljevstvu, a razvila se i de facto saradnja s palestinsko-izraelskim mirovnim procesom. Saudijska Arabija je pokušala kompenzirati gubitak prestiža među ovim grupama represijom nad onim domaćim islamistima koji su je napadali (bin Laden je primarni primjer), te povećanjem pomoći islamskim grupama (islamističkim medresama širom svijeta, pa čak i pomaganjem nekim nasilnim islamističkim grupama) koje to nisu činile, ali je njen predratni utjecaj u korist umjerenosti uveliko smanjen.<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] pp. 205–17</ref> Jedan od rezultata toga bila je kampanja napada na vladine zvaničnike i turiste u [[el-Gama'a el-Islamiyya|Egiptu]], krvavi građanski rat u [[Spisak masakara tokom Alžirskog građanskog rata|Alžiru]] i teroristički napadi [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] koji su kulminirali [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. septembra]].<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] p. 207</ref> === Društveni i kulturni trijumf u 2000-im i 2010-im === Do početka dvadeset prvog vijeka, "riječ sekularno, oznaka koja se ponosno nosila" 1960-ih i 1970-ih, bila je "izbjegavana" i "korištena za ocrnjivanje" političkih neprijatelja u Egiptu i ostatku muslimanskog svijeta.<ref name="murphy-161"/> Islamisti su nadmašili malu sekularnu opoziciju u smislu "upornosti, hrabrosti", "preuzimanja rizika" ili "organizacionih vještina".<ref name="murphy-160"/> Godine 2002: <blockquote>Na Bliskom istoku i u Pakistanu religijski diskurs dominira društvima, medijima i razmišljanjem o svijetu. Radikalne džamije su se namnožile širom Egipta. Knjižarama dominiraju djela s religijskim temama... Zahtjev za šerijatom, uvjerenje da su njihove vlade [[Takfir|nevjerne islamu]] i da je islam odgovor na sve probleme, te sigurnost da je Zapad objavio [[Kontroverza o ratu protiv islama|rat islamu]]; to su teme koje dominiraju javnom raspravom. Islamisti možda ne kontroliraju parlamente ili vladine palače, ali su zaposjeli narodnu maštu.<ref>''The Age of Sacred Terror'' by Daniel Benjamin and Steven Simon, Random House, 2002, pp. 172–73</ref></blockquote> Istraživanja javnog mnijenja u raznim islamskim zemljama pokazala su da se značajna većina protivi grupama poput [[Islamska država Iraka i Levanta|ISIL-a]], ali također želi da religija igra veću ulogu u javnom životu.<ref>{{Cite news|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|title=Muslims and Islam: Key findings in the U.S. and around the world|date=22 July 2016|newspaper=Pew Research Center|access-date=11 November 2016|archive-date=18 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718103140/http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|url-status=live}}</ref> === "Postislamizam" === {{Također pogledajte|Postislamizam}} Do 2020. godine, otprilike 40 godina nakon islamskog svrgavanja iranskog šaha i zauzimanja Velike džamije od ekstremista, brojni posmatrači ([[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]], Mustafa Akyol, Nader Hashemi) primijetili su pad vitalnosti i popularnosti islamizma. Islamizam je bio idealiziran/utopijski koncept za poređenje s mračnom realnošću statusa quo, ali tokom više od četiri decenije nije uspio uspostaviti "konkretan i održiv nacrt za društvo" uprkos ponovljenim naporima (Olivier Roy);<ref name=Roy-2004>{{cite journal |last1=Sinanovic |first1=Ermin |title=[Book review] Post-Islamism: The Failure of Islamic Activism? |journal=International Studies Review |date=2005 |volume=7 |pages=433–436 |doi=10.1111/j.1468-2486.2005.00508.x |jstor=3699758 |url=https://www.jstor.org/stable/3699758 |access-date=30 December 2020 |archive-date=7 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103844/https://www.jstor.org/stable/3699758 |url-status=live }}</ref> i umjesto toga je ostavio nimalo inspirativne rezultate svog utjecaja na svijet (Nader Hashemi).<ref name="Hashemi-40-2021"/> Shodno tome, pored trenda ka umjerenosti islamističkih ili bivših islamističkih stranaka (kao što su [[Stranka prosperitetne pravde|PKS u Indoneziji]], [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|AKP u Turskoj]] i [[Svemalezijska islamska stranka|PAS u Maleziji]]) spomenutih gore, došlo je do društvene/religijske, a ponekad i političke reakcije protiv islamističke vladavine u zemljama poput Turske, Irana i Sudana (Mustafa Akyol).<ref name="Akyol-ruining">{{cite web |last1=Akyol |first1=Mustafa |title=How Islamists are Ruining Islam |url=https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |website=Hudson Institute |access-date=30 December 2020 |date=12 June 2020 |archive-date=15 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200615160745/https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |url-status=live }}</ref> Pišući 2020. godine, Mustafa Akyol tvrdi da postoji snažna reakcija mnogih muslimana protiv političkog islama, uključujući slabljenje religijske vjere — upravo onoga što je islamizam trebao ojačati. Sugerira da je ova reakcija protiv islamizma među muslimanskom omladinom proizašla iz svih "strašnih stvari" koje su se dogodile u arapskom svijetu u dvadeset prvom vijeku "u ime islama" — poput "sektraških građanskih ratova u [[Građanski rat u Siriji|Siriji]], [[Rat u Iraku (2013–2017)|Iraku]] i [[Građanski rat u Jemenu (2014–danas)|Jemenu]]".<ref name="Akyol-ruining"/> Ankete koje je proveo [[Arab Barometer]] u šest arapskih zemalja – Alžiru, Egiptu, Tunisu, Jordanu, Iraku i Libiji – otkrile su da "Arapi gube vjeru u religijske stranke i vođe". U periodu 2018–2019, u svih šest zemalja, manje od 20% upitanih da li vjeruju islamističkim strankama odgovorilo je potvrdno. Taj procenat je pao (u svih šest zemalja) u odnosu na period 2012–2014, kada je postavljeno isto pitanje. Posjećenost džamijama je također opala za više od 10 poena u prosjeku, a udio onih Arapa koji sebe opisuju kao "nereligiozne" skočio je sa 8% u 2013. na 13% u 2018–2019.<ref>{{cite news |title=Arabs are Losing Faith in Religious Parties and Leaders |newspaper=The Economist |date=5 December 2019 |url=https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |access-date=4 May 2021 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005093023/https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> U Siriji Sham el-Ali izvještava o "rastućem otpadništvu od vjere među sirijskom omladinom".<ref>{{cite web |author=Sham el-Ali |title=On Rising Apostasy Among Syrian Youths |work=El-Jumhuriya |date=22 August 2017 |url=https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |access-date=4 May 2021 |archive-date=22 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122153843/https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> Pišući 2021. godine, Nader Hashemi napominje da u Iraku, Sudanu, Tunisu, Egiptu, Gazi, Jordanu i drugim mjestima gdje su islamističke stranke došle na vlast ili vodile kampanju, "stoji jedna opšta tema. Narodni prestiž političkog islama ukaljan je njegovim iskustvom s državnom moći."<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21">{{cite news |last1=Zakaria |first1=Fareed |title=Opinion: Ten years later, Islamist terrorism isn't the threat it used to be |url=https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |access-date=4 May 2021 |newspaper=The Washington Post|date=29 April 2021 |archive-date=16 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211116153800/https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |url-status=live }}</ref><ref name="Hashemi-40-2021">{{cite journal |last1=Hashemi |first1=Nader |title=Political Islam: A 40 Year Retrospective |journal=Religions |date=2021 |volume=12 |issue=2 |page=130 |doi=10.3390/rel12020130 |doi-access=free }}</ref> U Iranu se tvrdolinijaški ajatolah Mohammad-Taqi Mesbah Yazdi žalio: "Iranci izbjegavaju religijska učenja i okreću se sekularizmu."<ref>David Brooks, "This Is How Theocracy Shrivels", ''The New York Times'', 27 August 2021 </ref> Čak je i islamistički terorizam bio u opadanju i težio je da bude "lokalan" umjesto panislamski. Od 2021. godine El-Kaida se sastojala od "gomile milicija" bez efikasne centralne komande (Fareed Zakaria).<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21"/></pre> == Kritike == {{Glavni|Kritika islamizma}} {{Također pogledajte|Kritika islama|Spisak kritičara islama}} [[Datoteka:"Freedom go to hell".jpg|mini|Dana 6. februara 2006. islamistički demonstrant u [[London]]u nosi natpis na kojem piše "Sloboda, idi u pakao"]] Islamizam, ili elementi islamizma, kritikovani su po brojnim osnovama, uključujući potiskivanje slobode izražavanja i individualnih prava, rigidnost, licemjerje, [[Antisemitizam u islamu|antisemitizam]],<ref>{{cite web |author=Wistrich, Robert S. |url=https://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |title=Anti-Semitism and Jewish destiny |work=The Jerusalem Post |date=20 May 2015 |access-date=26 May 2015 |archive-date=27 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527082212/http://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |url-status=live }}</ref> pogrešno tumačenje [[Kur'an]]a i [[Sunnet]]a, nedostatak istinskog razumijevanja islama i uvođenje novotarija ([[bid'at]]) – uprkos tome što islamisti proklamuju protivljenje svakoj takvoj inovaciji. == Stranke i organizacije == {{Main|Islamističke grupe}} {{Main|Spisak islamskih političkih stranaka|Islamski ekstremizam#Aktivne islamske ekstremističke grupe}} == Literatura == {{refbegin|30em}} === Knjige === * {{cite book |author-link=John Esposito |first=John |last=Esposito |title=Islam and Politics |edition=Četvrto |publisher=Syracuse University Press |year=1998 |place=Syracuse NY}} * {{cite book |first=Andrea |last=Mura |title=The Symbolic Scenarios of Islamism: A Study in Islamic Political Thought |url=https://www.routledge.com/products/9781472443892 |publisher=Routledge |year=2015 |place=London |access-date=11 February 2016 |archive-date=11 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311084048/https://www.routledge.com/products/9781472443892 |url-status=live }} * {{cite book |editor-first1=Yvonne |editor-last1=Yazbeck Haddad |editor-first2=John |editor-last2=Esposito |title=Islam, Gender, and Social Change |publisher=Oxford University Press |place=New York |year=1998}} * {{cite book |author-link=Fred Halliday |first=Fred |last=Halliday |title=Islam and the Myth of Confrontation |url=https://archive.org/details/islammythofconfr00hall_0 |url-access=registration |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=I.B. Tauris |year=2003 |isbn=9781850439592 }} * {{cite book|author-link=Riaz Hassan |last=Hassan |first=Riaz |title=Faithlines: Muslim Conceptions of Islam and Society |url=http://www.us.oup.com/us/catalog/general/subject/ReligionTheology/Islam/?view=usa&ci=9780195799309 |publisher=Oxford University Press |year=2002 }}{{dead link|date=February 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} * {{cite book |last=Hassan |first=Riaz |title=Inside Muslim Minds |publisher=Melbourne University Press |year=2008}} * {{cite book|last1=Kepel|first1=Gilles|title=Jihad: The Trail of Political Islam|url=https://archive.org/details/jihad00gill_0|url-access=registration|quote=Jihad: The Trail of Political Islam.|date=2002|publisher=Harvard University Press.|ref=GKJTPI2002|isbn=978-0674010901}} * {{cite book |author-link=Peter Mandaville |last=Mandaville |first=Peter |title=Transnational Muslim Politics |year=2007 |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge}} * {{cite book |editor-first1=Richard C. |editor-last1=Martin |editor-first2=Abbas |editor-last2=Barzegar |title=Islamism: Contested Perspectives on Political Islam |publisher=Stanford University Press |year=2010}} * {{cite book |author-link=Nazih Ayubi |first=Nazih |last=Ayubi |title=Political Islam |place=London |publisher=Routledge |year=1991}} * {{cite book |editor-last=Rashwan |editor-first=Diaa |title=The spectrum of Islamist movements |publisher=Schiler |year=2007}} * {{Cite book |last=Roy |first=Olivier |title=The Failure of Political Islam |date=1994 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge Massachusetts |translator-last=Volk |translator-first=Carol |trans-title=Echec de l'Islam Politique |ref=ORFPI1994 |isbn=978-0674291416}} * {{cite book |first=S. |last=Sejid |title=A Fundamental Fear: Eurocentrism and Emergence of Islamism |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=Zed Press |year=2003}} * {{cite book |first1=Anders |last1=Strindberg |first2=Mats |last2=Wärn |title=Islamism |publisher=Polity Press |place=Cambridge, Malden MA |year=2011}} *Valentine, Simon Ross, Force and Fanaticism: Wahhabism in Saudi Arabia and Beyond, (2015), London/New York, Hurst & Co. * {{cite book |last1=Teti |first1=Andrea |last2=Mura |first2=Andrea |chapter=Sunni Islam and politics |title=Routledge Handbook of Religion and Politics |editor=Jeff Haynes |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge |year=2009}} * {{cite book |first=Frédéric |last=Volpi |title=Political Islam Observed |publisher=Hurst |year=2010}} * {{cite book |editor-first=Frédéric |editor-last=Volpi |title=Political Islam: A Critical Reader |publisher=Routledge |year=2011}} * {{cite book |last1=Sayej |first1=Caroleen Marji |title=Patriotic Ayatollahs: Nationalism in Post-Saddam Iraq |date=2018 |publisher=[[Cornell University Press]] |page=67 |location=Ithaca, NY |isbn=9781501714856 |doi=10.7591/cornell/9781501715211.001.0001 |url=https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |access-date=4 May 2022 |archive-date=20 September 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210920053737/https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Farzaneh |first1=Mateo Mohammad |title=Iranian Constitutional Revolution and the Clerical Leadership of Khurasani |date=Mart 2015 |publisher=[[Syracuse University Press]] |location=Syracuse, NY |isbn=9780815633884 |oclc=931494838 |url=https://press.syr.edu/supressbooks/467 }} * {{Cite book |last=Rosefsky Wickham |first=Carrie |title=[[The Muslim Brotherhood: Evolution of an Islamist Movement]] |year=2013 |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691163642}} === Časopisi === * {{Cite journal|last=Hermann|first=Denis|date=1 May 2013|title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|jstor=23471080|journal=Middle Eastern Studies|volume=49|issue=3|pages=430–453|doi=10.1080/00263206.2013.783828|s2cid=143672216|issn=0026-3206|access-date=4 May 2022|archive-date=5 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221005080847/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|url-status=live|url-access=subscription}} * {{cite book | last=Bayat | first=Mangol | title=Iran's First Revolution | publisher=Oxford University Press | date=1991 | isbn=978-0-19-506822-1}} * {{Cite journal|last=Nouraie|first=Fereshte M.|date=1975|title=The Constitutional Ideas of a Shi'ite Mujtahid: Muhamed Husayn Na'ini|url=https://www.jstor.org/stable/4310208|jstor=4310208|journal=Iranian Studies|volume=8|issue=4|pages=234–247|doi=10.1080/00210867508701501|issn=0021-0862|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121724/https://www.jstor.org/stable/4310208|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Martin|first=V. A.|date=April 1986|title=The Anti-Constitutionalist Arguments of Shaikh Fazlallah Nuri|url=https://www.jstor.org/stable/4283111|jstor=4283111|journal=Middle Eastern Studies|volume=22|issue=2|pages=181–196|doi=10.1080/00263208608700658|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121727/https://www.jstor.org/stable/4283111|url-status=live|url-access=subscription}} * {{Cite journal|last=Khalaji|first=Mehdi|date=27 November 2009|title=The Dilemmas of Pan-Islamic Unity|url=https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|journal=Current Trends in Islamist Ideology|volume=9|pages=64–79|access-date=5 June 2022|archive-date=7 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007064236/https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=24 May 2021|title=A Direct Flight to Revolution: Mevdudi, Divine Sovereignty, and the 1979-Moment in Iran|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=32|issue=2|pages=333–354|doi=10.1017/S135618632100033X|doi-access=free}} * {{Cite journal|last=Aziz|first=T. M.|date=May 1993|title=The Role of Muhamed Baqir el-Sadr in Shi'i Political Activism in Iraq from 1958 to 1980|url=https://www.jstor.org/stable/164663|journal=International Journal of Middle East Studies|volume=25|issue=2|pages=207–222|doi=10.1017/S0020743800058499|jstor=164663|s2cid=162623601|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121730/https://www.jstor.org/stable/164663|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=July 2014|title=Third Wave Shi'ism: Sejid Arif Husain el-Husaini and the Islamic Revolution in Pakistan|url=https://www.jstor.org/stable/43307315|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=24|issue=3|pages=493–510|doi=10.1017/S1356186314000200|jstor=43307315|s2cid=161577379|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121722/https://www.jstor.org/stable/43307315|url-status=live}} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=Pioneers of Islamic Revival |date=1 November 2005 |publisher=[[Zed Books]] |location=London, UK |isbn=9781842776155 |url=https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=7 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007001215/https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |url-status=live }} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=An Islamic Utopian – A Political Biography of Ali Shari'ati |date=2000 |publisher=[[I.B. Tauris]] |location=London, NY |isbn=1860645526 |url=https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204114749/https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |url-status=live }} * {{Cite journal|last=Bohdan|first=Siarhei|date=Summer 2020|title="They Were Going Together with the Ikhwan": The Influence of Muslim Brotherhood Thinkers on Shi'i Islamists during the Cold War|url=https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|journal=The Middle East Journal|volume=74|issue=2|pages=243–262|doi=10.3751/74.2.14|s2cid=225510058|issn=1940-3461|access-date=5 June 2022|archive-date=26 March 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326035121/https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|url-status=live|url-access=subscription}} {{refend}} == Također pogledajte == {{columns-list|colwidth=20em|* [[Islam i sekularizam]] * [[Antizapadno raspoloženje]] * [[Anticionizam]] * [[Islamistički šiizam]] * ''[[Sukob civilizacija]]'' * [[Klerofašizam]] * [[Hindutva]] * [[Kršćanska desnica]] * [[Dominionizam]] * [[Islamizam (čvor)]] * [[Islamizam po državama]] }} {{clear}} === Napomene === {{NoteFoot}} == Reference == {{Reference}} {{Islamizam}} {{Islamske teme}} {{Političke ideologije}} {{Authority control}} [[Kategorija:Islamizam| ]] [[Kategorija:Kontroverze u vezi s islamom]] [[Kategorija:Političke ideologije]] [[Kategorija:Antiizraelsko raspoloženje]] [[Kategorija:Anticionizam]] [[Kategorija:Antiimperijalizam]] 0q64kbs70o14mo490j2c30pnt2q3ceg 3831177 3831176 2026-04-18T21:19:12Z Mmns21 170250 3831177 wikitext text/x-wiki {{Islam |related |width=21.5em}} '''Islamizam''' je raspon [[Religija|religijskih]] i [[Politika|političkih]] ideoloških pokreta koji smatraju da bi [[islam]] trebao utjecati na političke sisteme.<ref>{{Cite web |title=Islamizam |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/islamism |website=Cambridge dictionary}}</ref> Njegovi zagovornici vjeruju da je islam po svojoj prirodi politički te da je islam kao politički sistem superioran u odnosu na [[komunizam]], [[Liberalna demokratija|liberalnu demokratiju]], [[kapitalizam]] i druge alternative u postizanju pravednog, uspješnog društva.<ref>{{Cite web |last=Cox |first=Caroline |date=June 2003 |title=The 'West', Islam and Islamism |url=https://civitas.org.uk/pdf/cs29.pdf |access-date=28 November 2024 |website=Civitas: Institute for the Study of Civil Society}}</ref> Zagovornici islamizma, također poznati kao ''el-Islamijun'', obično su povezani s islamskim institucijama ili pokretima za društvenu mobilizaciju,<ref>{{Cite web |title=Islamism |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |access-date=25 August 2023 |website=Oxford Reference|archive-date=25 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230825061146/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803100012444 |url-status=live }}</ref> naglašavajući provođenje ''[[šerijat]]a'',<ref name="eikmeier-2007">{{cite journal |last1=Eikmeier |first1=Dale |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism |journal=The US Army War College Quarterly: Parameters |date=2007 |volume=37 |issue=1 |pages=85–97 |doi=10.55540/0031-1723.2340|doi-access=free }}</ref> [[Panislamizam|panislamsko]] političko jedinstvo<ref name="eikmeier-2007" /> i stvaranje [[Islamska država|islamskih država]].<ref>Soage, Ana Belén. "Introduction to Political Islam." Religion Compass 3.5 (2009): 887–96.</ref> U svojoj originalnoj formulaciji, islamizam je opisivao ideologiju koja nastoji oživjeti islam do njegove nekadašnje asertivnosti i slave,<ref name="Burgat-IMiNA-1997" /> pročišćavajući ga od stranih elemenata, iznova potvrđujući njegovu ulogu u "društvenom i političkom, kao i ličnom životu";<ref name="Berman, S 2003, p. 258" /> i posebno "preuređujući vladu i društvo u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (tj. šerijatom).<ref name="BYERS-2013" /><ref name="shepard-1996-40" /><ref>{{Cite journal|last=Tibi|first=Bassam|date=1 March 2007|title=The Totalitarianism of Jihadist Islamism and its Challenge to Europe and to Islam|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=8|issue=1|pages=35–54|doi=10.1080/14690760601121630|issn=1469-0764|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Bale|first=Jeffrey M.|date=1 June 2009|title=Islamism and Totalitarianism|url=https://doi.org/10.1080/14690760903371313|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=10|issue=2|pages=73–96|doi=10.1080/14690760903371313|s2cid=14540501|issn=1469-0764|access-date=10 September 2021|archive-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806233015/https://doi.org/10.1080/14690760903371313|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> Prema najmanje jednom posmatraču (autorica [[Robin Wright (author)|Robin Wright]]), islamistički pokreti su "vjerovatno izmijenili Bliski istok više od bilo kojeg trenda otkako su moderne države stekle nezavisnost", redefinirajući "politiku, pa čak i granice".<ref name="WRIGHT-SHI-10-1015">{{cite journal|date=10 January 2015|title=A Short History of Islamism|url=http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|journal=Newsweek|last1=Wright|first1=Robin|access-date=23 December 2015|archive-date=23 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223165123/http://www.newsweek.com/short-history-islamism-298235|url-status=live}}</ref> Drugi autor ([[Graham E. Fuller]]) zagovarao je širi pojam islamizma kao oblika [[politika identiteta|politike identiteta]], koja uključuje "podršku [muslimanskom] identitetu, autentičnosti, širem regionalizmu, preporodu [i] revitalizaciji zajednice."<ref name=Fuller-Future-21>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 21</ref> Centralne i istaknute ličnosti u islamizmu dvadesetog vijeka su [[Rašid Rida]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28">{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=23–28|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Hasan el-Bana|Hasan el-Bana]] (osnivač [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]]), [[Sejid Kutb]], [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudi]],<ref name=Fuller-Future-120>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 120 </ref> [[Ruholah Homeini|Ruholah Homeini]] (osnivač Islamske Republike Iran) i [[Hasan et-Turabi]].<ref>{{Cite journal|last=Zhongmin|first=Liu|year=2013|title=Commentary on "Islamic State": Thoughts of Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=7|issue=3|pages=38–40|doi=10.1080/19370679.2013.12023226|doi-access=free}}</ref> [[Sirija|Sirijski]] [[suniti|sunitski]] [[Ulema|klerik]] Muhamed Rašid Rida, vatreni protivnik [[vesternizacija|vesternizacije]], [[cionizam|cionizma]] i [[nacionalizam|nacionalizma]], zagovarao je sunitski internacionalizam kroz revolucionarnu obnovu [[Panislamizam|panislamskog]] [[hilafet]]a radi političkog ujedinjenja [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=270–271, 276–278, 280, 283–285, 295, 310–311 |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref><ref>{{Cite book |last=Milton-Edwards |first=Beverley |title=Islamic Fundamentalism since 1945 |publisher=Routledge: Taylor and Francis Group |year=2005 |isbn=0-415-30173-4 |location=New York |page=141 }}</ref> Rida je bio snažan eksponent islamskog avangardizma, vjerovanja da bi [[muslimanska zajednica]] trebala biti vođena klerikalnim elitama (''[[ulema]]''), koje su usmjeravale napore za vjersko obrazovanje i [[islamski preporod]].<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 }}</ref> Riḍina sinteza [[selefizam|selefizma]] i [[arabizam|arabizma]] te islamistički ideali snažno su utjecali na njegove učenike poput Hasana el-Banne,<ref>{{Cite book |last=B. Hass |first=Ernst |title=Nationalism, Liberalism, and Progress: Volume 2 The Dismal Fate of New Nations |publisher=Cornell University Press |year=2000 |isbn=0-8014-3108-5 |location=Ithaca, New York |pages=91 |chapter=2: Iran and Egypt}}</ref><ref>{{Cite book |last=Matthiesen |first=Toby |title=The Caliph and the Imam |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=978-0-19-068946-9 |location=New York, NY |pages=280, 284–285, 295 |chapter=10: The Muslim Response |doi=10.1093/oso/9780190689469.001.0001}}</ref> [[Egipat|egipatskog]] učitelja koji je osnovao pokret [[Muslimansko bratstvo]], kao i na [[Muhamed Amin el-Husejni|Hadž Amina el-Husejnija]], [[anticionizam|anticionističkog]] [[veliki muftija Jerusalima|velikog muftiju Jerusalima]].<ref>{{Cite book |last=Pappe |first=Ilan |title=The Rise and Fall of a Palestinian Dynasty: The Husejnis 1700–1948 |publisher=University of California Press |year=2010 |isbn=978-0-520-26839-5 |location=Berkeley and Los Angeles, California, United States |pages=147–148 |translator-last=Lotan |translator-first=Yaer}}</ref> El-Banna i Mevdudi pozivali su na "[[Reformizam|reformističku]]" strategiju reislamizacije društva kroz društveni i politički aktivizam s [[Grassroots|osnovnog nivoa]].<ref name=ORFPI1994:24>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 24</ref><ref name="Ham">{{cite web |url=https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |title=What most people get wrong about political Islam |author=Hamid, Shadi |date=1 October 2015 |access-date=2 December 2017 |archive-date=29 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929132235/https://www.brookings.edu/blog/markaz/2015/10/01/what-most-people-get-wrong-about-political-islam/ |url-status=live }}</ref> Drugi islamisti (El-Turabi) zagovornici su "[[revolucija|revolucionarne]]" strategije [[islamizacija|islamizacije]] društva kroz vršenje državne vlasti,<ref name=ORFPI1994:24/> ili (Sejid Kutb) za kombiniranje islamizacije s osnovnog nivoa s oružanom revolucijom. Izraz se primjenjuje na nevladine reformske pokrete, političke stranke, milicije i revolucionarne grupe.<ref name=Nugent-Wapo-23-6-2014>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |title=What do we mean by Islamist? |last1=Nugent |first1=Elizabeth |date=23 June 2014 |newspaper=The Washington Post|access-date=17 January 2023 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326012347/https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/06/23/what-do-we-mean-by-islamist/ |url-status=live }}</ref> Sami islamisti preferiraju termine poput "islamski pokret"<ref>{{cite news|url=https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|title=How credible is the claim of the failure of political Islam?|date=31 October 2013|author=Rashid Ghannouchi|newspaper=MEMO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304104630/https://www.middleeastmonitor.com/articles/africa/8087-how-credible-is-the-claim-of-the-failure-of-political-islam|archive-date=4 March 2016}}</ref> ili "islamski aktivizam" umjesto "islamizam", protiveći se insinuaciji da je islamizam išta drugo do obnovljen i oživljen islam.<ref name="ICG">{{cite web|title=Understanding Islamism |work=International Crisis Group |url=http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307123849/http://merln.ndu.edu/archive/icg/Islamism2Mar05.pdf |archive-date=7 March 2013 |page=5}}</ref> Zbog njegovih konotacija u medijima, kritičari smatraju da taj termin može dovesti do islamofobije i stereotipizacije.<ref name="Poljarevic-def">{{cite encyclopedia|year=2015|title=Islamism|encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of Islam and Politics|publisher=Oxford University Press|url=https://www.academia.edu/6916999|access-date=1 February 2017|author=Emin Poljarevic|editor=Emad El-Din Shahin|quote=Islamism is one of many sociopolitical concepts continuously contested in scholarly literature. It is a neologism debated in both Muslim and non-Muslim public and academic contexts. The term "Islamism" represents a form of social and political activism grounded in the idea that public and political life should be guided by Islamic principles. In other words, Islamists are those who believe that Islam has an important role to play in a Muslim-majority society and seek to implement this belief.|archive-date=25 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220325062108/https://www.academia.edu/6916999|url-status=live}}</ref><ref name=Shepard>{{cite encyclopedia |author=William E. Shepard |author2=FranÇois Burgat |author3=James Piscatori |author4=Armando Salvatore |title=Islamism |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-access=subscription |quote=The term "Islamism/Islamist" has come into increasing use in recent years to denote the views of those Muslims who claim that Islam, or more specifically, the Islamic sharīʿah, provides guidance for all areas of human life, individual and social, and who therefore call for an "Islamic State" or an "Islamic Order." [...] Today it is one of the recognized alternatives to "fundamentalist", along with "political Islam" in particular. [...] Current terminology usually distinguishes between "Islam," [...] and "Islamism", referring to the ideology of those who tend to signal openly, in politics, their Muslim religion. [...] the term has often acquired a quasi-criminal connotation close to that of political extremism, religious sectarianism, or bigotry. In Western mainstream media, "Islamists" are those who want to establish, preferably through violent means, an "Islamic state" or impose sharīʿah (Islamic religious law)—goals that are often perceived merely as a series of violations of human rights or the rights of women. In the Muslim world, insiders use the term as a positive reference. In the academic sphere, although it is still debated, the term designates a more complex phenomenon. |isbn=9780195305135 |access-date=3 February 2017 |archive-date=4 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170204102032/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0888 |url-status=live }}</ref> Istaknute islamističke grupe i stranke širom svijeta uključuju [[Muslimansko bratstvo]], tursku [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranku pravde i razvoja]], [[Hamas]], alžirski [[Islamski front spasa]], malezijsku [[Stranka nacionalnog povjerenja (Malezija)|Stranku nacionalnog povjerenja]], [[Džemat-e-islami]] u [[Džemat-e-islami Bangladeša|Bangladešu]] i [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Pakistanu]], te bosanskohercegovačku [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]].<ref>{{Cite book |last1=Abbas |first1=Tahir |url=https://books.google.com/books?id=r3N0DwAAQBAJ |title=Political Muslims: Understanding Youth Resistance in a Global Context |last2=Hamid |first2=Sadek |date=2019-02-11 |publisher=Syracuse University Press |isbn=978-0-8156-5430-8 |language=en}}</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], mnoge [[postislamizam|postislamističke]] struje postale su snažno uključene u demokratsku politiku,<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/><ref name="foreignpolicy1">{{cite web |url= https://foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |title= The New Islamists |first= Olivier |last= Roy |publisher= foreignpolicy.com |date= 16 April 2012 |access-date= 7 March 2017 |archive-date= 9 October 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141009193849/http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/04/16/the_new_islamists |url-status= dead }}</ref> dok su druge iznjedrile "najagresivniju i najambiciozniju islamističku [[Milicija|miliciju]]" do sada, poput [[Islamska država|Islamske države]] Iraka i Levanta (ISIL).<ref name=WRIGHT-SHI-10-1015/> Većina islamista odbacila je ISIL kao bogohulan.<ref>{{Cite web |title=Suspected ISIL chief killed in Syria, says Turkish president |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/5/1/erdogan-says-turkey-has-killed-suspected-isil-leader |access-date=2024-11-28 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> == Terminologija == Izvorno se termin ''islamizam'' koristio jednostavno u značenju religije islama, a ne kao ideologija ili pokret. Prvi put se pojavio u engleskom jeziku kao ''Islamismus'' godine 1696., a kao ''Islamism'' godine 1712.<ref name=OED>{{cite web|title= Islamism, n.|url= http://www.oed.com/view/Entry/99982|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 27 December 2012|archive-date= 29 November 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20141129015810/http://www.oed.com/view/Entry/99982|url-status= live}}</ref> Termin se pojavljuje u odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]] u slučaju ''In Re Ross'' (1891). Do prijelaza u dvadeseti vijek počeo ga je potiskivati kraći i isključivo arapski termin "islam", a do 1938. godine, kada su orijentalisti završili djelo ''[[Enciklopedija islama]]'', čini se da je ''islamizam'' gotovo nestao iz engleske upotrebe.<ref>{{cite web|title= Islamism, n. Frequency|url= https://www.oed.com/dictionary/islamism_n?tab=frequency|work= Oxford English Dictionary|publisher= Oxford University Press|access-date= 2024-11-24}}</ref> Termin je ostao "praktično odsutan iz rječnika" naučnika, pisaca ili novinara sve do [[Iranska revolucija|Iranske islamske revolucije]] iz 1978. i 1979. godine, koja je u Iran donijela koncept "islamske vlade" [[Ruholah Homeini|ajatolaha Homeinija]].<ref>{{cite journal |title=What is Islamism? The History and Definition of a Concept |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |volume=8 |issue=1 |date=March 2007 |access-date=17 January 2023 |author=Mehdi Mozaffari |url=https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |archive-date=1 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201101050824/https://pure.au.dk/ws/files/22326292/What_is_Islamism_Totalitarian_Movements_article.pdf |url-status=live }}</ref> Ova nova upotreba pojavila se bez uzimanja u obzir načina na koji se termin ''islamista'' već koristio u tradicionalnoj arapskoj nauci u teološkom smislu, odnoseći se na religiju islama, a ne na političku ideologiju. U hereziografskim, teološkim i historijskim djelima, poput poznate enciklopedije [[Ebu-l-Hasan el-Eš'ari|el-Eš'arija]] ''[[Mekalatu-l-islamijjin]]'' (''Mišljenja islamista''), islamista se odnosi na svaku osobu koja sebe pripisuje islamu, a da tu pripadnost ni ne potvrđuje ni ne negira. Ako se koristi dosljedno, koristi se radi nepristrasnosti, ali ako se koristi u odnosu na određenu osobu ili grupu posebno bez drugih, to implicira da je autor nesiguran treba li potvrditi ili negirati njihovu pripadnost islamu, ili pokušava insinuirati svoje neodobravanje te pripadnosti bez kontroverze.<ref>{{Cite web |title=تأملات في معنى مصطلح إسلامي |url=https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://thenewkhalij.news/article/16712/%D8%AA%D8%A3%D9%85%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%B9%D9%86%D9%89-%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AYARI |first=Badreddine |date=19 July 2012 |title=بين المسلم والاسلامى:مصطلح ( اسلامى) بين الاجتهاد والبدعة |url=https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%d8%a8%d9%8a%d9%86-%d8%a7%d9%84%d9%85%d8%b3%d9%84%d9%85-%d9%88%d8%a7%d9%84%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89%d9%85%d8%b5%d8%b7%d9%84%d8%ad-%d8%a7%d8%b3%d9%84%d8%a7%d9%85%d9%89-%d8%a8%d9%8a%d9%86/ |access-date=4 May 2023 |website=الموقع الرسمي للدكتور صبري محمد خليل خيري |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085440/https://drsabrikhalil.wordpress.com/2012/07/19/%D8%A8%D9%8A%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85-%D9%88%D8%A7%D9%84%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD-%D8%A7%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%89-%D8%A8%D9%8A%D9%86/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=admin |date=31 March 2021 |title=الفرق بين "المسلمين" و"الإسلاميين" |url=http://alharakalseyasi.com/4921/ |access-date=4 May 2023 |website=صحيفة الحراك السياسي |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/http://alharakalseyasi.com/4921/ |url-status=usurped }}</ref><ref>{{Cite web |last=Nawal.Alali |title=إسلامي أو إسلاموي: نقلات فوق رقعة من المصطلحات |url=https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |access-date=4 May 2023 |website=alaraby.co.uk/ |language=ar |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504090936/https://www.alaraby.co.uk/%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A-%D8%A3%D9%88-%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%88%D9%8A-%D9%86%D9%82%D9%84%D8%A7%D8%AA-%D9%81%D9%88%D9%82-%D8%B1%D9%82%D8%B9%D8%A9-%D9%85%D9%86-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B5%D8%B7%D9%84%D8%AD%D8%A7%D8%AA |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=" مسلم " أم " إسلامي " أم "إسلاموي " .. أين الصواب ..؟ |url=https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |website=الشروق |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085433/https://montada.echoroukonline.com/showthread.php?t=178006 |url-status=live }}</ref> Nasuprot tome, nazivanje osobe [[musliman|muslimanom]] ili [[Kafir|kafirom]] implicira eksplicitnu potvrdu ili negaciju pripadnosti te osobe islamu. Kako bi izbjegli problem koji proizlazi iz konfuzije između zapadne i arapske upotrebe termina islamista, arapski novinari izmislili su termin ''islamawi'' (''islamijanski'') umjesto ''islami'' (''islamistički'') za označavanje političkog pokreta, iako se taj termin ponekad kritizira kao [[Gramatika|gramatički]] neispravan.<ref>{{Cite web |last=Ali el-Juzu |first=Mustafa |title=زيادة الألف والواو في النسبة |url=https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |access-date=4 May 2023 |archive-date=4 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504085441/https://alarabi.nccal.gov.kw/Home/Article/19698 |url-status=live }}</ref> === Definicije === Islamizam je definisan kao: * "uvjerenje da bi islam trebao voditi društveni i politički, kao i lični život" ([[Sheri Berman]]);<ref name="Berman, S 2003, p. 258">{{cite journal |last=Berman |first=Sheri |title=Islamism, Revolution, and Civil Society |journal=Perspectives on Politics |volume=1 |issue=2 |year=2003 |page=258 |doi=10.1017/S1537592703000197|s2cid=145201910 }}</ref> * uvjerenje da bi islam trebao utjecati na političke sisteme ([[Cambridge Advanced Learner's Dictionary|Cambridge rječnik engleskog jezika]]);<ref>{{Cite web|url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/islamism|title=Islamism |work=Cambridge English Dictionary}}</ref> * "[islamska] ideologija koja vodi društvo u cjelini i koja [poučava] da zakon mora biti u skladu sa [[Šerijat|islamskim šerijatom]]", (W. E. Shepard);<ref name=shepard-1996-40>Shepard, W. E. ''Sejid Kutb and Islamic Activism: A Translation and Critical Analysis of Social Justice in Islam''. Leiden, New York: E.J. Brill. (1996). p. 40</ref> * kombinacija dva ranije postojeća trenda: ** pokreta za oživljavanje vjere, oslabljene "stranim utjecajem, političkim oportunizmom, moralnom labavošću i zaboravljanjem svetih tekstova";<ref name=ORFPI1994:4>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 4</ref> ** novijeg pokreta protiv imperijalizma/kolonijalizma, koji se pretvorio u jednostavniji antivesternizam; koji su ranije prihvatali ljevičari i nacionalisti, ali čije su se pristalice okrenule islamu;<ref name=ORFPI1994:4/> * oblik "religizirane politike" i primjer [[vjerski fundamentalizam|vjerskog fundamentalizma]] koji zamišlja islamsku zajednicu koja traži globalnu hegemoniju za svoje vrijednosti ([[Bassam Tibi]]);<ref>{{cite book|author=Bassam Tibi|author-link=Bassam Tibi|title=Islamism and Islam|url=https://books.google.com/books?id=HyEyLXcIXgUC&pg=PA22|publisher=Yale University Press|year=2012|page=22|isbn=978-0300160147}}</ref> * "politički pokret koji favorizira preuređenje vlade i društva u skladu sa zakonima koje propisuje islam" (stilski priručnik [[Associated Press]]a);<ref name="BYERS-2013">{{cite news |last1=Byers |first1=Dylan |title=AP Stylebook revises 'Islamist' use |url=https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |access-date=6 February 2023 |agency=Politico |date=5 April 2013 |archive-date=3 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230603060733/https://www.politico.com/blogs/media/2013/04/ap-stylebook-revises-islamist-use-160943 |url-status=live }}</ref><ref name=cair-5-4-2013/> * politička ideologija koja nastoji primijeniti islamska načela i norme kao općeprimjenjiva pravila za ponašanje ljudi; i čiji pristalice teže državi zasnovanoj na islamskim vrijednostima i zakonima (šerijat) te odbacuju zapadne vodeće principe, poput slobode mišljenja, slobode štampe, umjetničke slobode i slobode vjeroispovijesti (Thomas Volk);<ref name="Volk-KAS-2015-1">{{cite journal |last1=Volk |first1=Thomas |title=Islam – Islamism Clarification for turbulent times |journal=Konrad Adenauer Stiftung FACTS & FINDINGS |date=February 2015 |issue=164 |page=1 |url=http://www.jstor.com/stable/resrep10078 |access-date=6 February 2023}}</ref> * širok skup političkih ideologija koje koriste islamske simbole i tradicije i crpe inspiraciju iz njih u potrazi za društvenopolitičkim ciljem – poznat i kao "politički islam" ([[Encyclopædia Britannica|Britannica]]);<ref name="Zeidan-EB">{{cite web |last1=Zeidan |first1=Adam |title=Islamism |url=https://www.britannica.com/topic/Islamism |website=Encyclopædia Britannica |access-date=15 January 2023 |archive-date=5 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200605040447/https://www.britannica.com/topic/Islamism |url-status=live }}</ref> * "[...] [postalo je skraćenica za] 'muslimane koji nam se ne sviđaju.'" ([[Vijeće za američko-islamske odnose]] – u žalbi na raniju definiciju AP-a o islamistima);<ref name=cair-5-4-2013>{{cite web|title=You are here: Home Press Center Press Releases CAIR Condemns Series of Terror Attacks in France, Tunisia and Kuwait CAIR Welcomes AP Stylebook Revision of 'Islamist'|url=https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|website=Council on American-Islamic Relations (CAIR)|access-date=29 June 2015|date=5 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907184257/https://www.cair.com/press-center/press-releases/11808-cair-welcomes-ap-stylebook-revision-of-islamist.html|archive-date=7 September 2015|url-status=dead}}</ref> ** "zapadni popularni diskurs općenito koristi 'islamizam' kada se raspravlja o negativnom ili 'onome što je loše' u muslimanskim zajednicama. S druge strane, označitelj 'islam' rezerviran je za pozitivno ili neutralno." (David Belt).<ref name="Belt-2009">{{cite journal |last1=Belt |first1=David |title=Islamism in Popular Western Discourse |journal=Policy Perspectives |date=July–December 2009 |volume=6 |issue=2 |pages=1–20 |jstor=42909235 |url=https://www.jstor.org/stable/42909235 |access-date=6 February 2023 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206182535/https://www.jstor.org/stable/42909235 |url-status=live }}</ref> * pokret toliko širok i fleksibilan da dopire do "svega za svakoga" u islamu, čineći ga "neodrživim" (Tarek Osman);<ref name=Osman.p111/> ** alternativni pružatelj socijalne skrbi siromašnim masama; ** ljuta platforma za razočarane mlade; ** glasan poziv koji najavljuje "povratak čistoj religiji" onima koji traže identitet; ** "progresivna, umjerena vjerska platforma" za bogate i liberalne; ** "[...] i u ekstremima, nasilno sredstvo za odbijače i radikale;<ref name=Osman.p111>Osman, Tarek, ''Egypt on the brink'', 2010, p. 111</ref> * islamski "pokret koji traži kulturnu diferencijaciju od Zapada i ponovno povezivanje s pretkolonijalnim simboličkim univerzumom" ([[François Burgat]]);<ref name=Burgat-IMiNA-1997>Burgat, François, "The Islamic Movement in North Africa", U of Texas Press, 1997, pp. 39–41, 67–71, 309</ref> * "aktivno isticanje i promicanje uvjerenja, propisa, zakona ili politika za koje se smatra da su islamskog karaktera" ([[Međunarodna krizna grupa]]);<ref name="ICG"/> * pokret "muslimana koji se oslanjaju na vjerovanje, simbole i jezik islama kako bi inspirirali, oblikovali i oživjeli političku aktivnost"; koji može sadržavati umjerene, tolerantne, miroljubive aktiviste ili one koji "propovijedaju netoleranciju i podržavaju nasilje" ([[Robert Pelletreau]]);<ref>{{cite web |url=http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |author=Robert H. Pelletreau, Jr. |title=Dealing with the Muslim Politics of the Middle East:Algeria, Hamas, Iran |archive-url=https://web.archive.org/web/20171010091754/http://dosfan.lib.uic.edu/ERC/bureaus/nea/960508PelletreauMuslim.html |archive-date=10 October 2017 |work=Council on Foreign Relations |date=8 May 1996}}</ref> * "svi oni koji nastoje islamizirati svoju okolinu, bilo u odnosu na svoje živote u društvu, svoje porodične okolnosti, ili radno mjesto..." ([[Olivier Roy]]).<ref name=cwdi-viii>{{cite book|last1=Roy|first1=Olivier|last2=Sfeir|first2=Antoine|title=The Columbia World Dictionary of Islamism|date=2007|publisher=Columbia University Press.|page=viii|url=https://books.google.com/books?id=rNrMilgHKKEC&q=principles%20of%20%20islamism&pg=PR8|access-date=15 December 2015|isbn=978-0231146401}}</ref> === Odnos islama i islamizma === {{further|Politički aspekti islama}} [[Datoteka:A public demonstration demanding Sharia in Britain.jpg|mini|upright=1.3|Javne demonstracije islamista u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za [[šerijat]], oktobar 2009.]] Islamisti jednostavno vjeruju da je njihov pokret ili ispravljena verzija ili oživljavanje [[islam]]a, ali drugi smatraju da je islamizam moderna devijacija od islama koju bi trebalo ili osuditi ili odbaciti. Pisac za [[Međunarodna krizna grupa|Međunarodnu kriznu grupu]] tvrdi da je "koncept 'političkog islama'" američka tvorevina stvorena da objasni [[Iranska revolucija|Iransku islamsku revoluciju]], ignorirajući činjenicu da je (prema piscu) islam po definiciji politički. Zapravo je [[Politički kvijetizam|kvijetistički]]/nepolitički islam, a ne islamizam, onaj koji zahtijeva objašnjenje, a koje autor daje nazivajući ga historijskom slučajnošću "kratkotrajne ere vrhunca sekularnog arapskog nacionalizma između 1945. i 1970. godine".<ref name="ICGUnderstandingIslam">{{cite web|title=Understanding Islamism|url=http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.pdf|publisher=[[International Crisis Group]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100808200810/http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/Middle%20East%20North%20Africa/North%20Africa/Understanding%20Islamism.ashx|archive-date=8 August 2010|date=2 March 2005|url-status=dead}}</ref> Hayri Abaza tvrdi da neuspjeh u razlikovanju islama od islamizma navodi mnoge na Zapadu da to dvoje izjednačavaju; oni misle da podržavanjem neliberalnih islamskih (islamističkih) režima poštuju islam, na štetu onih koji traže [[sekularizam|odvajanje religije od politike]].<ref>{{cite news|url=http://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|title=Is It Islamic or Islamist?|date=22 October 2010|newspaper=Newsweek|author=Hayri Abaza|access-date=12 March 2014|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004035508/https://www.newsweek.com/it-islamic-or-islamist-73961|url-status=live}}</ref> Drugi izvor razlikuje islamiste od islama naglašavajući činjenicu da se islam "odnosi na religiju i [[islamska kultura|kulturu]] koja postoji [[Historija islama|više od milenija]]", dok je islamizam "političko-religijski fenomen povezan sa velikim događajima u dvadesetom vijeku". Islamisti su se, barem povremeno, definirali kao "islamiyyoun/islamisti" kako bi se razlikovali od "muslimun/muslimana".<ref>''Final Report of the National Commission on Terrorist Attacks Upon the United States, The 9/11 Commission Report'', W.W. Norton & Company, New York, (2004), str. 562</ref> [[Daniel Pipes]] opisuje islamizam kao modernu ideologiju koja duguje više evropskim utopijskim političkim ideologijama i "izmima" nego tradicionalnoj islamskoj religiji.<ref>{{cite journal|url=http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|title=Islam and Islamism: Faith and Ideology|date=1 March 2000|journal=The National Interest|issue=Spring 2000|author=Daniel Pipes|access-date=12 March 2014|author-link=Daniel Pipes|archive-date=12 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512141047/http://nationalinterest.org/article/islam-and-islamism-faith-and-ideology-748|url-status=live}}</ref> Prema Salmanu Sejidu, "islamizam nije zamjena za islam na način na koji bi se moglo tvrditi da su [[komunizam]] i [[fašizam]] sekularizirane zamjene za kršćanstvo". Umjesto toga, to je "sazviježđe političkih projekata koji nastoje pozicionirati islam u središte bilo kojeg [[društveni poredak|društvenog poretka]]".<ref>{{Cite book |last=Sejid |first=Salman |title=Recalling the Caliphate: Decolonisation and World Order |publisher=Hurst |year=2014 |location=London |pages=9}}</ref> == Ideologija == === Islamski preporod === {{further|Islamski preporod}} [[Datoteka:A public demonstration calling for Sharia Islamic Law in Maldives 2014.jpg|mini|upright=1.3|Demonstranti islamisti nose natpise na kojima piše "Islam će dominirati svijetom" i "Dovraga s demokratijom" na [[Maldivi|Maldivima]], septembar 2014.]] Moderno oživljavanje islamske pobožnosti i privlačnost islamskih stvari može se pratiti do nekoliko događaja. Do kraja Prvog svjetskog rata, smatralo se da većinom država sa muslimanskom većinom dominiraju zapadne države sa kršćanskim sklonostima. Ponuđena objašnjenja bila su: da su tvrdnje islama lažne i da je kršćanski ili postkršćanski Zapad konačno smislio drugi sistem koji je superioran; ili da je islam propao zato što nije bio vjeran sebi. Budući da su muslimani preferirali drugo objašnjenje, od vjernika se tražilo udvostručenje vjere i pobožnosti kako bi se taj trend preokrenuo.<ref>Edward Mortimer in ''Faith and Power: The Politics of Islam'', in Wright, ''Sacred Rage'', Simon & Schuster, (1985), str. 64–66</ref> Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenule su tajne i javne kampanje za ohrabrivanje i jačanje islamskih fundamentalista na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi i južnoj Aziji. Ti islamski fundamentalisti smatrani su zaštitom od potencijalne ekspanzije [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i protutežom [[nacionalizam|nacionalističkim]] i [[socijalizam|socijalističkim]] pokretima koji su smatrani prijetnjom interesima zapadnih nacija.<ref>{{Cite book |last=Dreyfuss |first=Robert |title=Devil's game: how the United States helped unleash fundamentalist Islam |date=2005 |publisher=A Holt Paperback |isbn=978-0-8050-7652-3 |series=The American empire project |location=New York|pages=1–4}}</ref><ref>{{Cite book |last=Davidson |first=Christopher M. |title=Shadow Wars: The Secret Struggle for the Middle East |date=2016 |publisher=Oneworld Publications |isbn=978-1-78607-002-9 |location=La Vergne|pages=43–45}}</ref><ref>{{Cite book |last=Curtis |first=Mark |title=Secret affairs: Britain's collusion with radical Islam |date=2012 |publisher=Serpent's Tail |isbn=978-1-84668-764-8 |edition=New updated version |location=London|pages=65–68}}</ref> Prema nekim procjenama, između šezdesetih godina dvadesetog vijeka i 2016. godine, Saudijci su usmjerili više od 100 milijardi američkih dolara za širenje [[vehabizam|vehabijskog islama]].<ref>{{Cite news |date=2016-01-30 |title='Tsunami of money' from Saudi Arabia funding 24,000 Pakistan madrassas |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/world-news/tsunami-of-money-from-saudi-arabia-funding-24000-pakistan-madrassas/articleshow/50781972.cms?from=mdr |access-date=2026-01-26 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> Prema [[Politikologija|politikologu]] Alexu Alexievu, poticaj za [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] od strane Saudijske Arabije bio je "najveća svjetska [[propaganda|propagandna kampanja]] ikada organizirana"<ref name="auto-3f61fa">{{Cite web |last=Jr |first=Frank Gaffney |date=2003-12-08 |title=Waging the 'War of Ideas' |url=https://centerforsecuritypolicy.org/waging-the-war-of-ideas-2/ |access-date=2026-01-26 |website=Center for Security Policy |language=en-US}}</ref>. [[David A. Kaplan]] to je opisao kao "bacanje u sjenu [[Aktivne mjere|sovjetskih propagandnih napora]] na vrhuncu Hladnog rata".<ref name="auto-3f61fa" /> U intervjuu za The Washington Post godine 2018., [[Mohammed bin Salman]], de facto vladar Saudijske Arabije, rekao je da je saudijsko [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|međunarodno širenje selefizma i vehabizma]] "ukorijenjeno u Hladnom ratu, kada su saveznici tražili od Saudijske Arabije da iskoristi svoje resurse kako bi spriječila prodor [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u muslimanske zemlje."<ref>{{Cite news |date=2018-03-23 |title=Saudi prince denies Kushner is ‘in his pocket’ |url=https://www.washingtonpost.com/world/national-security/saudi-prince-denies-kushner-is-in-his-pocket/2018/03/22/701a9c9e-2e22-11e8-8688-e053ba58f1e4_story.html |access-date=2026-01-26 |work=The Washington Post |language=en-US |issn=0190-8286}}</ref> Godine 2013., [[Evropski parlament]] identificirao je [[vehabizam]] kao glavni izvor globalnog terorizma.<ref>{{Cite news |last=Reporters |first=Telegraph |date=2016-03-29 |title=What is Wahhabism? The reactionary branch of Islam from Saudi Arabia said to be 'the main source of global terrorism' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/03/29/what-is-wahhabism-the-reactionary-branch-of-islam-said-to-be-the/ |access-date=2026-01-26 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> Veza između nedostatka islamskog duha i nedostatka pobjede naglašena je katastrofalnim porazom armija koje su predvodili arapski nacionalisti u borbi protiv Izraela pod sloganom "Zemlja, more i zrak" u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] iz 1967. godine, u usporedbi s (percipiranom) zamalo pobjedom u [[Jomkipurski rat|Jomkipurskom ratu]] šest godina kasnije. U tom ratu vojni slogan bio je "Bog je najveći".<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 64–66</ref> Uporedo s Jomkipurskim ratom dogodio se i [[Naftna kriza 1973.|arapski naftni embargo]], gdje je dramatična odluka (muslimanskih) zemalja proizvođača nafte u Perzijskom zaljevu da smanje proizvodnju i učetverostruče cijenu nafte učinila termine nafta, Arapi i islam sinonimima za moć širom svijeta, a posebno u javnoj mašti muslimanskog svijeta.<ref>Wright, ''Sacred Rage'', str. 66 from Pipes, Daniel, ''In the Path of God'', Basic Books, (1983), str. 285</ref> Mnogi muslimani vjeruju, baš kao što je vjerovao saudijski princ Saud el-Faisal, da stotine milijardi dolara bogatstva dobijenih iz ogromnih naftnih nalazišta Perzijskog zaljeva nisu bile ništa manje od Božijeg dara vjernicima u islamu.<ref>from interview by Robin Wright of UK Foreign Secretary (at the time) Lord Carrington in November 1981, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', by Robin Wright, Simon & Schuster, (1985), str. 67</ref> Kako je [[islamski preporod]] dobivao na zamahu, vlade poput one u Egiptu, koje su prethodno gušile (i još uvijek su nastavile gušiti) islamiste, pridružile su se tom trendu. Zabranile su alkohol i preplavile radiotelevizijski eter vjerskim programima,<ref name="Mu">Murphy, ''Passion for Islam'', (2002), str. 36</ref> dajući tom pokretu još veću izloženost. === Obnova hilafeta === {{See also|Pokret za hilafet|}} [[Datoteka:Cover_of_the_second_issue_of_al-Manar_magazine,_1899.jpg|mini|Časopis ''[[Al-Manar (časopis)|Al-Manar]]'', najpopularniji islamski časopis u dvadesetom vijeku koji je pozivao na obnovu hilafeta]] [[Ukidanje Osmanskog sultanata|Ukidanje Osmanskog sultanata]] od strane [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] dana 1. 11. 1922. okončalo je [[Osmansko Carstvo]], koje je trajalo od 1299. godine. Dana 11. 11. 1922., na [[Konferencija u Lozani 1922–1923.|Konferenciji u Lozani]], priznat je suverenitet Velike narodne skupštine koji je [[Vlada u Ankari|Vlada u Angori]] (sada [[Ankara]]) vršila nad Turskom. Posljednji sultan, [[Mehmed VI]], napustio je osmansku prijestolnicu, [[Konstantinopolj|Konstantinopolj]] (sada [[Istanbul]]), dana 17. 11. 1922. Pravni položaj učvršćen je potpisivanjem [[Sporazum iz Lozane|Sporazuma iz Lozane]] dana 24. 7. 1923. U martu 1924. godine, Turska nacionalna skupština je pravno [[Ukidanje hilafeta|uklonila hilafet]], označivši kraj osmanskog utjecaja. To je šokiralo sunitski klerikalni svijet, a mnogi su osjetili potrebu da islam predstave ne kao tradicionalnu religiju, već kao [[Novotarija|inovativnu]] društveno-političku ideologiju moderne nacionalne države.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Reakcija na nove realnosti modernog svijeta iznjedrila je islamističke ideologe poput [[Rašid Rida|Rashida Ride]] i [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Ebu-l-Ala el-Mevdudija]], kao i organizacije poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u Egiptu i [[Medžlis ahrar islama|Majlis-e-Ahrar-ul-Islam]] u Indiji. Rašid Rida, istaknuti selefijski teolog rođen u Siriji i sa sjedištem u [[Egipat|Egiptu]], bio je poznat kao preporoditelj [[hadis|proučavanja hadisa]] u sunitskim sjemeništima i pionirski teoretičar [[islamska država|islamizma]] u modernom dobu.<ref>{{Cite book |last=Olidort |first=Jacob |title=In Defense of Tradition: Muḥammad Nāșir AL-Dīn El-Albānī and the Salafī Method |publisher=Princeton University |year=2015 |location=Princeton, NJ, U.S.A |pages=52–62 |chapter=A New Curriculum: Rashīd Rida and Traditionalist Salafism |quote="Rashīd Rida presented these core ideas of Traditionalist Salafism, especially the purported interest in ḥadīth of the early generations of Muslims, as a remedy for correcting Islamic practice and belief during his time."}}</ref> Tokom 1922. i 1923. godine, Rida je objavio seriju članaka u utjecajnom časopisu ''[[El-Manar (časopis)|El-Manar]]'' pod naslovom "''[[Hilafet ili vrhovni imamat (knjiga)|Hilafet ili vrhovni imamat]]''". U ovoj visoko utjecajnoj raspravi, Rida se zalaže za obnovu hilafeta pod vodstvom [[Fakih|islamskih pravnika]] i predlaže gradualističke mjere obrazovanja, reformacije i pročišćavanja kroz napore ''[[selefizam|selefijskih]]'' reformskih pokreta širom svijeta.<ref name="Willis 2010 711–732">{{Cite journal |last=Willis |first=John |date=2010 |title=Debating the Caliphate: Islam and Nation in the Work of Rašid Rida and Ebu-l-Kelam Azad |url=https://www.jstor.org/stable/25762122 |journal=The International History Review |volume=32 |issue=4 |pages=711–732 |doi=10.1080/07075332.2010.534609 |jstor=25762122 |s2cid=153982399 |issn=0707-5332 |access-date=7 May 2023 |archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015041/https://www.jstor.org/stable/25762122 |url-status=live }}</ref> Sejid Rašid Rida posjetio je Indiju 1912. godine te je bio impresioniran sjemeništima [[Darul ulum Deoband]] i [[Darul ulum nedvetul-ulema|Nadwatul Ulama]].<ref>{{Cite web |last=Allāh |first='Abd |date=29 February 2012 |title=Shaykh Rašid Rida on Dar al-'Ulum Deoband |url=https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |access-date=7 May 2022 |website=Friends of Deoband|archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327015044/https://friendsofdeoband.wordpress.com/2012/02/29/rashid-rida-and-dar-el-ulum-deoband/ |url-status=live }}</ref> Ta su sjemeništa nosila naslijeđe [[Sejid Ahmed Barelvi|Sejida Ahmada Shahida]] i njegovog predmodernog islamskog emirata.<ref>B. Metcalf, "Islamic Revival in British India: Deoband, 1860–1900", str. 50–60, Princeton University Press (1982).</ref> U [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]], [[Pokret za hilafet]] (1919–24) nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pod vodstvom [[Ševket Ali (političar)|Shaukata Alija]], Maulane [[Muhamed Ali Džauhar|Mohammada Alija Jauhara]], [[Hakim Adžmal Kan|Hakima Ajmala Khana]] i [[Ebu-l-Kelam Azad|Maulane Azada]], počeo je biti primjer težnji južnoazijskih muslimana za [[hilafet]]om. === Antivesternizacija === {{Further|Antizapadnjačko raspoloženje}} Otuđenje muslimana od zapadnih načina, uključujući i zapadne političke načine.<ref>{{cite web |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120528231208/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2500?_hi=19&_pos=1 |url-status=dead |archive-date=28 May 2012 |title=From the article on westernization in Oxford Islamic Studies Online |publisher=Oxfordislamicstudies.com |access-date=21 April 2012}}</ref> * Sjećanje u muslimanskim društvima na mnoge vijekove "kulturnog i institucionalnog uspjeha" islamske civilizacije koje je stvorilo "intenzivan otpor prema alternativnom 'civilizacijskom poretku'", kao što je zapadna civilizacija.<ref>Fuller, E., ''The Future of Political Islam'', (2003), str. 15</ref> * Blizina jezgre muslimanskog svijeta Evropi i kršćanstvu gdje je on prvo osvajao, a zatim bio osvojen. [[El-Endeluz|Iberija]] u osmom vijeku, [[Krstaški ratovi]] koji su započeli u jedanaestom vijeku, zatim stoljećima [[Osmansko Carstvo]], svi su bili polja rata između Evrope i islama.<ref>''Islam and the Myth of Confrontation'', Fred Halliday; (2003) str. 108</ref> :Prema riječima [[Bernard Lewis|Bernarda Lewisa]]: :<blockquote>Gotovo hiljadu godina, od prvog iskrcavanja Maura u Španiji do druge turske opsade Beča, Evropa je bila pod stalnom prijetnjom islama. U ranim stoljećima bila je to dvostruka prijetnja – ne samo invazije i osvajanja, već i preobraćenja i asimilacije. Gotovo sve osim najistočnijih pokrajina islamskog carstva oduzeto je kršćanskim vladarima, a velika većina prvih muslimana zapadno od Irana i Arabije bili su obraćenici iz kršćanstva... Njihov gubitak je bio teško pogođen i pojačao je strah da slična sudbina čeka i Evropu.<ref>Lewis, Bernard, ''Islam and the West'' Oxford University Press, str. 13, (1993)</ref></blockquote> Za islamiste je primarna prijetnja Zapada više kulturna nego politička ili ekonomska. Kulturna zavisnost lišava čovjeka vjere i identiteta te tako uništava islam i islamsku zajednicu (''[[ummet]]'') daleko efikasnije nego politička vladavina.<ref name="Haddad/Esposito1">Haddad/Esposito str. xvi</ref> === Snaga politike identiteta === Islamizam opisuje Graham E. Fuller kao dio [[politika identiteta|politike identiteta]], tačnije vjerski orijentiranog nacionalizma koji je nastao u Trećem svijetu u sedamdesetim godinama dvadesetog vijeka: "[[hinduistički nacionalizam|hinduizam u preporodu]] u Indiji, [[vjerski cionizam]] u Izraelu, [[Uzroci građanskog rata u Šri Lanki|militantni budizam u Šri Lanki]], oživljeni [[nacionalizam Sika|sikhski nacionalizam]] u regiji [[Pandžab (regija)|Pandžab]], '[[teologija oslobođenja]]' [[katoličanstvo|katoličanstva]] u Latinskoj Americi i islamizam u muslimanskom svijetu."<ref>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), str. 70–71</ref> === Antikomunistički stavovi === {{Further|Antikomunizam}} Do kasnih šezdesetih godina dvadesetog vijeka, nesovjetske zemlje sa muslimanskom većinom izborile su svoju nezavisnost te su imale tendenciju da potpadnu pod jedan od dva hladnoratovska bloka – s "Naserovim Egiptom, baasističkom Sirijom i Irakom, Libijom Moamera Gadafija, Alžirom pod Ahmedom Ben Bellom i Houarijem Boumedienneom, [[Južni Jemen|Južnim Jemenom]] i Sukarnovom Indonezijom" usklađenim sa Moskvom.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 46</ref> Svjesni bliske povezanosti stanovništva sa islamom, "školski udžbenici šezdesetih godina u ovim zemljama trudili su se da uvjere djecu da je socijalizam jednostavno pravilno shvaćen islam."<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 47</ref> [[Olivier Roy]] piše da je "neuspjeh 'arapskog socijalističkog' modela ... ostavio prostor za pojavu novih protestnih ideologija u dekonstruisanim društvima ..."<ref name=ORFPI1994:52>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 52</ref> Gilles Kepel primjećuje da, kada je kolaps cijena nafte doveo do široko rasprostranjenih nasilnih i destruktivnih nereda od strane urbane sirotinje u Alžiru 1988. godine, ono što se moglo činiti kao prirodno otvaranje za ljevicu, umjesto toga bio je početak velikih pobjeda za islamističku stranku [[Islamski front spasa]] (FIS). Razlog za to je što su korupcija i ekonomska disfunkcija politika vladajuće stranke [[socijalizam Trećeg svijeta|socijalizma Trećeg svijeta]] (FNL) "u velikoj mjeri diskreditirali" rječnik socijalizma.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, str. 160–1</ref> U [[postkolonijalizam|postkolonijalnoj]] eri mnogim državama s muslimanskom većinom, poput Indonezije, Egipta, Sirije i Iraka, vladali su autoritarni režimi u kojima su decenijama često kontinuirano dominirali isti pojedinci ili njihovi kadrovi. Istovremeno, vojska je igrala značajnu ulogu u odlukama vlasti u mnogim od tih država ([[Duboka država u Turskoj|prevelika uloga vojske]] mogla se vidjeti i u demokratskoj Turskoj).<ref name="Wi">''The History of the Modern Middle East'' by William L. Cleveland and Martin Bunton, 2008, str. 371.</ref> Autoritarni režimi, podržani vojskom, poduzeli su dodatne mjere kako bi ućutkali ljevičarske opozicijske snage, često uz pomoć stranih sila. Ućutkivanje ljevičarske opozicije lišilo je mase kanala za izražavanje svojih ekonomskih pritužbi i frustracija zbog nedostatka demokratskih procesa.<ref name="Wi"/> Zbog toga su u [[Posthladnoratovska era|posthladnoratovskoj eri]] islamistički pokreti zasnovani na civilnom društvu, poput Muslimanskog bratstva, bili jedine organizacije sposobne da pruže puteve za protest.<ref name="Wi"/> Ta dinamika ponovila se nakon što su države prošle kroz [[demokratizacija|demokratsku tranziciju]]. U Indoneziji su određene sekularne političke stranke doprinijele donošenju vjerskih podzakonskih akata kako bi se suprotstavile popularnosti islamističke opozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |title=Political parties clash over šerijat-based bylaws |work=The Jakarta Post |access-date=6 March 2021 |archive-date=11 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411130737/https://www.thejakartapost.com/news/2018/11/19/politicel-parties-clash-over-šerijat-based-bylaws.html |url-status=live }}</ref> U Egiptu, tokom kratkog perioda [[Predsjednički izbori u Egiptu 2012.|demokratskog eksperimenta]], Muslimansko bratstvo je preuzelo zamah tako što je bilo najkohezivniji politički pokret među opozicijom.<ref>The Unbreakable Muslim Brotherhood: Grim Prospects for a Liberal Egypt, by [[Eric Trager]], ''Foreign Affairs'', 2011.</ref> == Utjecaj == [[Datoteka:Tahar Djaout 1980.jpg|mini|Alžirskog [[sekularizam|sekularističkog]] novinara [[Tahar Djaout|Tahara Djaouta]] ubila je [[Oružana islamska grupa Alžira]] 1993. godine.]] Malo posmatrača osporava ogroman utjecaj islamizma unutar [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]].<ref name="murphy-160">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (c. 2002), p. 160</ref><ref name="cook">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000)</ref><ref name="murphy-161">Murphy, Caryle, ''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'', Scribner, (c. 2002), p. 161</ref> Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], politički pokreti zasnovani na liberalnoj ideologiji slobodnog izražavanja i demokratske vladavine predvodili su opoziciju u drugim dijelovima svijeta, poput Latinske Amerike, istočne Evrope i mnogih dijelova Azije. Međutim, "jednostavna je činjenica da politički islam trenutno vlada [približno 2002–2003] kao najmoćnija ideološka sila širom današnjeg muslimanskog svijeta".<ref>Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), p. 67</ref><ref>Referring to the success of radical transnational Islamism and specifically the party [[Hizb ut-Tahrir]], [[Zeyno Baran]] writes that "all religions have radicals, but in contemporary Islam the radicals have become the mainstream, and the moderates are pushed to the sides of the debate." (source: {{cite web |last1=Baran |first1=Zeyno |url=http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam'sPoliticalInsurgency.pdf |title=Hizb ut-Tahrir: Islam's Political Insurgency |publisher=Nixon Center |date=December 2004 |access-date=30 March 2016 |page=13 |ref=ZBHTIPI2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210214407/http://www.bits.de/public/documents/US_Terrorist_Attacks/Hizbut-ahrirIslam%27sPoliticalInsurgency.pdf |archive-date=10 December 2015 |url-status=dead }})</ref> Snaga islamizma također proizlazi iz snage [[religioznost|religioznosti]] općenito u muslimanskom svijetu. U poređenju s drugim društvima širom svijeta, "ono što je zapanjujuće u islamskom svijetu jeste da [...] se čini da je u njega najmanje prodrla [[ireligioznost]]".<ref name="cook-43"/> Tamo gdje drugi narodi mogu tražiti odgovore od fizičkih ili društvenih nauka u oblastima za koje su njihovi preci smatrali da ih je najbolje prepustiti svetim spisima, u muslimanskom svijetu religija je postala sveobuhvatnija, a ne manje obuhvatna, jer su "u posljednjih nekoliko decenija upravo fundamentalisti sve više predstavljali vrhunac" muslimanske kulture.<ref name="cook-43">Cook, Michael, ''The Koran: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, (2000), p.42-3</ref> Godine 2009., njemačka novinarka Sonja Zekri opisala je islamiste u Egiptu i drugim muslimanskim zemljama kao "izuzetno utjecajne. [...] Oni određuju kako će se neko oblačiti, šta će jesti. U tim oblastima, oni su nevjerovatno uspješni. [...] Čak i ako islamisti nikada ne dođu na vlast, oni su transformirali svoje zemlje."<ref name="qantara">{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |author-link=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Politički islamisti opisani su kao oni koji se "takmiče na demokratskom javnom trgu u mjestima poput [[Turska|Turske]], [[Tunis]]a, [[Malezija|Malezije]] i [[Indonezija|Indonezije]]".<ref>Farr, Thomas F. "Islam's Way to Freedom", ''First Things'', November 2008, pp. 24–28 [26]</ref> == Vrste == Islamizam nije jedinstven pokret i poprima različite oblike te obuhvata širok raspon strategija i taktika prema vlastima koje su na pozicijama – "uništenje, opozicija, kolaboracija, ravnodušnost"<ref name=ORFPI1994:24/> – ne zato (ili ne samo zato) zbog razlika u mišljenjima, već zato što varira kako se okolnosti mijenjaju.<ref name=ORFPI1994:109>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 109</ref><ref name="Valbjørn-POMEPS"/><sup>p.&nbsp;54</sup> Umjereni i reformistički islamisti koji prihvataju demokratski proces i djeluju unutar njega uključuju stranke poput tuniskog [[Pokret Ennahda|Pokreta Ennahda]]. Neki islamisti mogu biti vjerski [[populizam|populisti]] ili krajnja desnica.<ref name="k356">{{cite journal | last1=Barton | first1=Greg | last2=Yilmaz | first2=Ihsan | last3=Morieson | first3=Nicholas | title=Religious and Pro-Violence Populism in Indonesia: The Rise and Fall of a Far-Right Islamist Civilisationist Movement | journal=Religions | volume=12 | issue=6 | date=29 May 2021 | issn=2077-1444 | doi=10.3390/rel12060397 | doi-access=free | page=397}}</ref> Pakistanski [[Džemat-e-islami (Pakistan)|Džemat-e-islami]] u osnovi je društveno-politička i "[[avangardna stranka]]" koja djeluje unutar pakistanskog demokratskog političkog procesa, ali je također stjecao politički utjecaj putem vojnih državnih udara u prošlosti.<ref name=ORFPI1994:24/> Druge islamističke grupe, poput [[Hezbollah]]a u [[Liban]]u i [[Hamas]]a u [[Palestina|Palestini]], tvrde da učestvuju u demokratskom i političkom procesu, kao i u oružanim napadima putem svojih moćnih paravojnih krila. [[Džihadizam|Džihadističke]] organizacije poput [[El-Kaida|el-Kaide]] i [[Egipatski islamski džihad|Egipatskog islamskog džihada]], kao i grupe poput [[talibani|talibana]], u potpunosti odbacuju demokratiju, smatrajući je oblikom ''[[kufur|kufra]]'' (nevjerstva), i pozivaju na [[ofanzivni džihad]] na vjerskoj osnovi. Još jedna velika podjela unutar islamizma postoji između onoga što je [[Graham E. Fuller]] opisao kao ''konzervativne'' "čuvare tradicije" ([[selefizam|selefije]], poput onih u [[vehabizam|vehabijskom]] pokretu) i ''revolucionarnu'' "avangardu promjene i islamske reforme", čije je središte [[Muslimansko bratstvo]].<ref name="Fuller, 2003 pp. 194">Fuller, ''The Future of Political Islam'', (2003), pp. 194–95</ref> [[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]] tvrdi da je "[[suniti|sunitski]] [[panislamizam]] doživio značajan pomak u drugoj polovini dvadesetog vijeka" kada je pokret Muslimansko bratstvo, sa svojim fokusom na islamizaciju [[panarabizam|panarabizma]], zasjenjen [[selefizam|selefijskim]] pokretom, s njegovim naglaskom na "šerijatu, a ne na izgradnji islamskih institucija".<ref>Roy, Olivier, ''The Politics of Chaos in the Middle East'', Columbia University Press, (2008), pp. 92–93</ref> Nakon [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] (počevši od 2011. godine), Roy je opisao islamizam kao "sve više međuzavisan" s demokratijom u većem dijelu [[Arapski svijet|arapskog muslimanskog svijeta]], tako da "nijedno sada ne može preživjeti bez drugog." Iako sama islamistička politička kultura možda nije demokratska, islamistima su potrebni demokratski izbori kako bi održali svoj legitimitet. Istovremeno, njihova popularnost je tolika da se nijedna vlada koja isključuje glavne islamističke grupe ne može nazvati demokratskom.<ref name="foreignpolicy1"/> Tvrdeći da su razlike između "radikalnog i umjerenog" ili "nasilnog i miroljubivog" islamizma bile "previše pojednostavljene", približno 2017. godine, naučnik Morten Valbjørn predložio je ove "znatno sofisticiranije tipologije" islamizma:<ref name="Valbjørn-POMEPS">{{cite web |last1=Valbjørn |first1=Morten |title=Bringing the 'Other Islamists' back in: Sunni and Shia Islamism(s) in a sectarianized new Middle East |url=https://pomeps.org/bringing-the-other-islamists-back-in-sunni-and-shia-islamisms-in-a-sectarianized-new-middle-east |website=POMEPS, Project on Middle East Political Science |publisher=Elliott School of International Affairs |access-date=27 January 2023 |date=c. 2017}}</ref> {{blockquote| * otporni / revolucionarni / reformistički islamizam,<ref name="Robinson, 2007">Robinson, Glenn E. (2007). "The battle for Iraq: Islamic insurgencies in comparative perspective". Third World Quarterly, vol. 28, no. 2, pp. 261–273.</ref> * islah-ihvanistički / džihadsko-ihvanistički / islah-selefijski / džihadsko-selefijski islamizam,<ref name="Utvik, 2011">Utvik, Bjørn Olav (2011). Islamismen, Oslo: Unipub.</ref> * reformistički / revolucionarni / društveni / duhovni islamizam,<ref name="Yavuz, 2003">Yavuz, M. Hakan (2003). Islamic Political Identity in Turkey, Oxford: Oxford University Press.</ref> * islamizam Trećeg svijeta / neo-islamizam Trećeg svijeta,<ref name="Strindberg and Wärn, 2005">Strindberg, Anders & Mats Wärn (2005). "Realities of Resistance: Hizballah, the Palestinian rejectionists, and el-Qa'ida compared". Journal of Palestine Studies, vol. 34, no. 3, pp. 23–41.</ref> * statistički / nestatistički islamizam,<ref name="Volpi-and-Stein-2015">Volpi, Frédéric & Ewan Stein (2015). "Islamism and the state after the Arab uprisings: Between people power and state power". Democratization, vol. 22, no. 2, pp. 276–293.</ref> * selefijsko-džihadistički / ihvanistički islamizam,<ref name="Lynch, 2010">Lynch, Marc (2010). "Islam Divided Between 'Salafi-jihad' and the 'Ikhwan'". Studies in Conflict & Terrorism, vol. 33, no. 6, pp. 467–487.</ref> ili * mejnstrim / iredentistički džihadistički / doktrinarni džihadistički islamizam.<ref name="Gerges, 2005">Gerges, Fawaz (2005). The Far Enemy : why jihad went global, Cambridge: Cambridge University Press.</ref>}} === Umjereni i reformistički islamizam === {{See also|Islamska demokratija}} Tokom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog vijeka, glavni umjereni islamistički pokreti poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] i Ennahde bili su isključeni iz demokratskog političkog učešća. Barem djelimično iz tog razloga, islamisti su pokušali svrgnuti vladu u [[Alžirski građanski rat|Alžirskom građanskom ratu]] (1991–2002) i vodili su [[terorizam u Egiptu|terorističku kampanju u Egiptu]] tokom devedesetih. Ti pokušaji su slomljeni i u dvadeset prvom vijeku islamisti su se sve više okretali nenasilnim metodama,<ref name="Is">{{cite journal |url=http://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |title=The Key to Arab Reform: Moderate Islamists |journal=Carnegie Endowment for Peace |pages=2 |access-date=4 December 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004005113/https://carnegieendowment.org/files/pb40.hamzawy.FINAL.pdf |url-status=live }}</ref> a "umjereni islamisti" sada čine većinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Ham"/><ref name="Fuller, 2003 pp. 194"/><ref name="Om">Moussalli, Ahmad S. ''Islamic democracy and pluralism''. from Safi, Omid. ''Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism''. Oneworld Publications, 1 April 2003.</ref> Među nekim islamistima, demokratija je usklađena s islamom pomoću ''[[šura|šure]]'' (konsultacije). Tradicija po kojoj se vladar konsultuje smatra se [[sunet|sunetom]] islamskog poslanika [[Muhammed|Muhammeda]],<ref name="Om"/><ref>{{cite web|url=http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|title=The Shura Principle in Islam – by Sadek Sulaiman|website=alhewar.com|access-date=4 December 2017|archive-date=24 July 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190724034351/http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|url-status=live}}</ref><ref>Esposito, J. & Voll, J., 2001, Islam and Democracy, ''Humanities'', Volume 22, Issue 6</ref> (''Medžlis aš-šura'' je uobičajen naziv za zakonodavna tijela u islamskim zemljama). Među različitim ciljevima, strategijama i ishodima "umjerenih islamističkih pokreta" jeste formalno napuštanje njihove prvobitne vizije provođenja ''[[šerijat]]a'' (također nazvano [[postislamizam]]) – što je učinio [[Pokret Ennahda]] u Tunisu<ref>{{Cite news|url=https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|title=Ennahda is "Leaving" Political Islam|date=20 May 2016|work=Wilson Center|access-date=23 August 2017|archive-date=24 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824012939/https://www.wilsoncenter.org/article/ennahda-gives-political-islam|url-status=live}}</ref> i [[Stranka prosperitetne pravde]] (PKS) u Indoneziji.<ref name="Al">El-Hamdi, Ridho. (2017). ''Moving towards a Normalised Path: Political Islam in Contemporary Indonesia''. JURNAL STUDI PEMERINTAHAN (JOURNAL OF GOVERNMENT & POLITICS). Vol. 8 No. 1, February 2017. p. 53, 56–57, 62.</ref> Drugi, poput Nacionalnog kongresa Sudana, uveli su šerijat uz podršku bogatih, konzervativnih država (prvenstveno Saudijske Arabije).<ref name="Human Rights Watch Report">{{cite web |url=https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |work=Human Rights Watch Report |date=November 1994 |volume=6 |issue=9 |title=SUDAN: "IN THE NAME OF GOD", Repression Continues in Northern Sudan |access-date=2 December 2016 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005172932/https://www.hrw.org/reports/1994/sudan/ |url-status=live }}</ref><ref name="Fuller, Graham E. 2003 p. 108">Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 108</ref> Prema jednoj teoriji – "uključivanje-umjerenost" – međuzavisnost političkog ishoda sa strategijom znači da što islamisti postaju umjereniji, to je vjerovatnije da će biti politički uključeni (ili nesputani); i što je vlada susretljivija, to islamisti postaju manje "ekstremni".<ref>Pahwa, Sumita (2016). ''Pathways of Islamist adaptation: the Egyptian Muslim Brothers' lessons for inclusion moderation theory''. Democratization, Volume 24, 2017 – Issue 6. pp. 1066–1084.</ref> Prototip usklađivanja islamističkih načela u okvirima moderne države bio je "[[Turski model (politika)|turski model]]", zasnovan na očiglednom uspjehu vladavine turske [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] (AKP) predvođene [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepom Tayyipom Erdoğanom]].<ref>{{cite web |url=http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |title=Can the Turkish Model Gain Traction in the New Middle East? |author1=Sinan Ülgen |author2=Marwan Muasher |author3=Thomas de Waal |author4=Thomas Carothers |work=[[Carnegie Endowment for International Peace]] |date=19 December 2011 |access-date=4 December 2017 |archive-date=30 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181130043236/http://carnegieendowment.org/2011/12/19/can-turkish-model-gain-traction-in-new-middle-east |url-status=dead }}</ref> Turski model se, međutim, "urušio" nakon [[Protesti u Turskoj 2013.|čistke i kršenja demokratskih načela od strane Erdoğanovog režima]].<ref name=surreal>{{cite journal|last=de Bellaigue|first=Christopher|title=Turkey: 'Surreal, Menacing…Pompous'|journal=New York Review of Books|date=19 December 2013|url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|access-date=12 December 2013|archive-date=17 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150717145313/http://www.nybooks.com/articles/archives/2013/dec/19/turkey-surreel-menacing-pompous/?pagination=false|url-status=live}}</ref><ref name="NYT-23-7-16">{{cite news|last1=Akyol|first1=Mustafa|title=Who Was Behind the Coup Attempt in Turkey?|url=https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220103/https://www.nytimes.com/2016/07/22/opinion/who-was-behind-the-coup-attempt-in-turkey.html |archive-date=3 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|access-date=23 July 2016|work=The New York Times|date=22 July 2016}}{{cbignore}}</ref> Kritičari tog koncepta – koji uključuju i islamiste koji odbacuju demokratiju i antiislamiste – smatraju da su islamističke težnje u osnovi nekompatibilne s demokratskim načelima. === Selefijski pokret === {{Main|Selefizam}} [[Datoteka:Ansar Dine Rebels - VOA.jpg|mini|Grupa [[Ansar Dine]], selefijska islamistička grupa koja je djelovala između 2012. i 2017. godine, nastojala je nametnuti apsolutni [[šerijat]] širom [[Mali]]ja.]] Savremeni [[selefizam|selefijski pokret]] ponekad se opisuje kao vrsta islamizma, a ponekad kao drugačija škola islama,<ref name=ORFPI1994:35>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 35</ref> na primjer kao "faza između fundamentalizma i islamizma".<ref name=ORFPI1994:31>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 31</ref> Prvobitno reformistički pokret Džemaluddina el-Afganija, Muhameda Abduhua i Rašida Rize (Rašid Rida), koji je odbacio [[marabutizam]] (sufizam), uspostavljene škole [[fikh]]a i zahtijevao individualno tumačenje (''[[idžtihad]]'') Kur'ana i [[sunet]]a;<ref name=ORFPI1994:32-33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 32-33</ref> evoluirao je u pokret koji je prigrlio konzervativne doktrine srednjovjekovnog [[hanbelijski mezheb|hanbelijskog]] teologa [[Ibn Tejmije|Ibn Tejmijje]]. Iako sve selefije vjeruju da islam pokriva svaki aspekt života, da se šerijatski zakon mora temeljito provoditi i da se hilafet mora ponovo stvoriti kako bi vladao muslimanskim svijetom, oni se razlikuju po strategijama i prioritetima, koji uglavnom spadaju u tri grupe: * "[[Politički kvijetizam u islamu|Kvijetistička]]" škola zagovara islamizaciju kroz propovijedanje, obrazovanje masa o [[šerijat]]u i "pročišćavanje" vjerskih praksi, ignorišući pritom vladu. * Aktivistički (ili ''haraki'') [[selefijski islamizam|selefijski aktivizam]] podstiče političko učešće – suprotstavljanje vladinim kreditima s kamatama ili normalizaciji odnosa s Izraelom itd. Od 2013. godine, ova škola čini većinu selefizma.<ref name=jof>George Joffé, ''Islamist Radicalisation in Europe and the Middle East: Reassessing the Causes of Terrorism'', p. 317. London: [[I.B. Tauris]], 2013.</ref> Selefijske političke stranke u [[Muslimanski svijet|muslimanskom svijetu]] uključuju egipatsku [[Stranka El-Nour|Stranku El-Nour]], jemensku [[Stranka El-Islah (Jemen)|Stranku El-Islah]] i bahreinsko [[El-Asalah|Društvo El-Asalah]]. * [[Selefijski džihadizam]] (pogledajte ispod) inspirisan je ideologijom [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]] ([[Kutbizam|kutbizam]], pogledajte ispod) i smatra sekularne institucije neprijateljem islama, zagovarajući revoluciju kako bi se utro put za uspostavljanje novog [[hilafet]]a.<ref name="Mo">Mohie-Eldin, Fatima. ''The Evolution of Salafism: A History of Salafi Doctrine''. El-Noor, Fall 2015. pp. 44–47.</ref> {{anchor|Militant Islamism}} === Militantni islamizam i džihadizam === {{main|Džihadizam}} {{see also|Islamski terorizam|Islamski ekstremizam}} ==== Kutbizam ==== {{main|Kutbizam}} [[Kutbizam]] se odnosi na [[džihadizam|džihadističku]] ideologiju koju je formulirao [[Sejid Kutb]] (utjecajna ličnost [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] u [[Egipat|Egiptu]] tokom pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog vijeka). Kutbizam je tvrdio ne samo da je šerijat suštinski za islam, već da, s obzirom na to da nije na snazi, islam zapravo nije ni postojao u muslimanskom svijetu, koji se nalazio u ''džahilijetu'' (stanju predislamskog neznanja). Kako bi se ispravila ta situacija, on je poticao na dvostruki napad: 1) propovijedanje radi preobraćenja i 2) džihad radi prisilnog eliminisanja "struktura" ''džahilijeta''.<ref>''Muslim extremism in Egypt: the prophet and pharaoh'' by Gilles Kepel, pp. 55–6</ref> Odbrambeni džihad protiv ''džahilijetskih'' muslimanskih vlada ne bi bio dovoljan. "Istina i laž ne mogu koegzistirati na ovoj Zemlji", pa je bio potreban ofanzivni džihad da bi se ''džahilijet'' eliminisao ne samo iz islamske domovine već i s lica Zemlje.<ref name="SOAGE-2009-192">{{cite journal |last1=SOAGE |first1=ANA BELÉN |title=Islamism and Modernity: The Political Thought of Sejid Kutb |journal=Totalitarian Movements and Political Religions |date=June 2009 |volume=10 |issue=2 |page=192 |doi=10.1080/14690760903119092 |s2cid=144071957 |url=https://www.researchgate.net/publication/232945375 |access-date=9 March 2021}}</ref> Uz to, bila bi potrebna i budnost protiv zapadnih i jevrejskih zavjera protiv islama.<ref name="carlisle.army.mil">{{cite journal |url=http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |title=Kutbism: An Ideology of Islamic-Fascism | archive-url=https://web.archive.org/web/20170211205245/http://strategicstudiesinstitute.army.mil/pubs/parameters/Articles/07spring/eikmeier.pdf |archive-date=11 February 2017 |author=Dale C. Eikmeier |journal=[[Parameters (journal)|Parameters]] |date=Spring 2007 |pages=85–98}}</ref><ref name="Ha">{{cite web |author=Hassan, Hassan |date=13 June 2016 |url=https://carnegieendowment.org/research/2016/12/the-sectarianism-of-the-islamic-state-ideologicel-roots-and-political-context?lang=en |title=The Sectarianism of the Islamic State: Ideological Roots and Political Context |work=Carnegie Endowment for Peace |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191029150445/https://carnegieendowment.org/2016/06/13/sectarianism-of-islamic-state-ideologicel-roots-and-political-context-pub-63746 |url-status=live }}</ref> Iako je Kutb pogubljen prije nego što je uspio u potpunosti artikulisati svoju ideologiju,<ref name="Ke">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 31</ref> njegove ideje su se širile i nadograđivale od strane kasnijih generacija, među kojima su bili [[Abdulah Jusuf Azam]] i [[Ayman el-Zawahiri]], koji je bio učenik Kutbovog brata [[Muhamed Kutb|Muhameda Kutba]], a kasnije je postao mentor [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]].<ref>Sageman, Marc, ''Understanding Terror Networks'', University of Pennsylvania Press, 2004, p. 63</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|access-date=26 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref> El-Zawahiri je pomogao u prenošenju priča o "čistoći Kutbovog karaktera" i progonu koji je pretrpio, te je odigrao veliku ulogu u normalizaciji ofanzivnog džihada među Kutbovim sljedbenicima.<ref>Wright, ''Looming Tower'', 2006, p. 32-59</ref> ==== Selefijski džihadizam ==== {{Main|Selefijski džihadizam}} [[Selefijski džihadizam]] ili revolucionarni selefizam<ref>{{Cite journal |last1=Amghar |last2=Cavatorta |first1=Samir |first2=Francesco |date=17 March 2023 |title=Salafism in the contemporary age: Wiktorowicz revisited |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |journal=Contemporary Islam |volume=17 |issue=2 |doi=10.1007/s11562-023-00524-x |via=Springer |page=3 |access-date=7 May 2023 |archive-date=8 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230508090448/https://link.springer.com/article/10.1007/s11562-023-00524-x |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> postao je istaknut tokom osamdesetih godina dvadesetog vijeka kada su [[Osama bin Laden]] i hiljade drugih militantnih muslimana došli iz cijelog muslimanskog svijeta kako bi se ujedinili protiv [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetskog Saveza nakon što je on izvršio invaziju na Afganistan]].<ref name="By"/><ref name="deneoux">Deneoux, Guilain (June 2002). "The Forgotten Swamp: Navigating Political Islam". ''Middle East Policy''. pp. 69–71."</ref><ref name="BLivesey">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |title=The Salafist movement by Bruce Livesey |publisher=PBS Frontline |date=2005 |access-date=24 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628202818/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/front/special/sala.html |archive-date=28 June 2011 |url-status=live}}</ref><ref name=Kramer2003>{{cite journal |url=http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |title=Coming to Terms: Fundamentalists or Islamists? |author=Kramer, Martin |journal=[[Middle East Quarterly]] |date=Spring 2003 |volume=X |issue=2 |pages=65–77 |quote=French academics have put the term into academic circulation as 'jihadist-Salafism.' The qualifier of Salafism—an historical reference to the precursor of these movements—will inevitably be stripped away in popular usage. |access-date=15 April 2014 |archive-date=1 January 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101195913/http://www.meforum.org/541/coming-to-terms-fundamentalists-or-islamists |url-status=live }}</ref> Lokalni afganistanski muslimani ([[Mudžahedin|mudžahedini]]) proglasili su džihad protiv Sovjeta i pomognuti su [[Operacija Ciklon|finansijskom, logističkom i vojnom podrškom]] od strane [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i Sjedinjenih Američkih Država, ali nakon što su sovjetske snage napustile Afganistan, to finansiranje i interes Amerike i Saudijske Arabije su prestali. Međunarodni dobrovoljci (koje je prvobitno organizovao [[Abdullah Azzam]]), trijumfovali su u pobjedi, daleko od umjerenog utjecaja doma i porodice, usred radikaliziranog utjecaja drugih militanata.<ref name=kepel-orig /> Želeći iskoristiti finansijsku, logističku i vojnu mrežu koja je bila razvijena<ref name="By">{{cite web |author=Byman, Daniel L |author2=Williams, Jennifer R. |date=24 February 2015 |url=https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |title=ISIS vs. Al Qaeda: Jihadism's global civil war |work=Brookings |access-date=4 December 2017 |archive-date=21 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220921200819/https://www.brookings.edu/articles/isis-vs-el-qaeda-jihadisms-globel-civil-war/ |url-status=live }}</ref> nastojali su nastaviti s vođenjem džihada i na drugim mjestima.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.219-220</ref> Njihove nove mete, međutim, uključivale su Sjedinjene Američke Države – finansijera mudžahedina, ali "percipiranog kao najvećeg neprijatelja vjere", te vlade većinski muslimanskih država – percipirane kao otpadnike od islama.<ref name=jihad-220>Kepel, ''Jihad'', 2002, p.220</ref><ref name="kepel-orig">"Jihadist-Salafism" is introduced by Gilles Kepel, ''Jihad: The Trail of Political Islam'' (Harvard: Harvard University Press, 2002) pp. 219–222</ref> Selefijsko-džihadistička ideologija kombinovala je doslovna i tradicionalna tumačenja svetih spisa selefija, s promicanjem i vođenjem džihada protiv vojnih i [[terorizam|civilnih ciljeva]] u težnji za uspostavljanjem [[islamska država|islamske države]] i konačno novog [[hilafet]]a.<ref name=kepel-orig/><ref name="deneoux"/><ref name="Ha"/><ref>{{cite web |url=http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |title=القطبية الإخوانية والسرورية قاعدة مناهج السلفية التكفيرية | archive-url=https://web.archive.org/web/20171205043603/http://www.alarab.co.uk/?id=30798 |archive-date=5 December 2017 |work=el-Arab Online}}</ref>{{NoteTag|Kao takav, selefijski džihadizam zamišlja islamističke ciljeve sličnima onima selefizma, umjesto tradicionalnog islamizma čiji je primjer Muslimansko bratstvo iz sredine 20. vijeka, a koje selefijski džihadisti smatraju pretjerano umjerenim i kojem nedostaje doslovno tumačenje svetih spisa.<ref name="KepelJihad">{{cite book |url = https://books.google.com/books?id=OLvTNk75hUoC |title = Jihad |access-date=24 October 2014 |isbn=978-1845112578 |last1=Kepel |first1= Gilles |last2 = Roberts |first2 = Anthony F. |year=2006 |publisher = Bloomsbury Publishing PLC }}</ref>}} Ostale karakteristike tog pokreta uključuju formalni proces polaganja ''[[Bej'a|bej'e]]'' (zakletve na vjernost) vođi (''emiru''), što je inspirisano [[hadis]]ima i ranom muslimanskom praksom i uključeno u vehabijsko učenje;<ref name="wright-12-12-16">{{cite magazine |last=Wright |first=Robin |title=AFTER THE ISLAMIC STATE |magazine=The New Yorker |date=12 December 2016 |url=http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |access-date=9 December 2016 |archive-date=7 December 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161207140827/http://www.newyorker.com/magazine/2016/12/12/after-the-islamic-state |url-status=live }}</ref> kao i koncepte "bliskog neprijatelja" (vlade većinski muslimanskih država) i "dalekog neprijatelja" (Sjedinjene Američke Države i druge zapadne države). (Termin "bliski neprijatelj" skovao je [[Muhamed Abdul-Selam Feredž]], koji je vodio atentat na [[Anvar el-Sadat|Envera es-Sadata]] s [[Egipatski islamski džihad|Egipatskim islamskim džihadom]] (EIJ) 1981. godine.)<ref name="No">{{cite web |author=Noah, Timothy |date=26 February 2009 |url=http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |title=The Near-Enemy Theory |work=Slate |access-date=4 December 2017 |archive-date=26 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180726041454/http://www.slate.com/articles/news_and_politics/chatterbox/2009/02/the_nearenemy_theory.html |url-status=live }}</ref> Termin "daleki neprijatelj" uvela je [[El-Kaida|el-Kaida]] i formalno ga proglasila metom napada 1996. godine.<ref name="No"/><ref>{{cite web |url=https://www.thenationalnews.com/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |title=Al Qaeda grows as its leaders focus on the 'near enemy' |work=The National |date=30 August 2013 |access-date=4 December 2017 |archive-date=29 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200929145114/https://www.thenational.ae/el-qaeda-grows-as-its-leaders-focus-on-the-near-enemy-1.342166 |url-status=live }}</ref> Ideologija je doživjela svoj uspon tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka kada je muslimanski svijet doživio brojne geopolitičke krize,<ref name="By" /> posebno [[Alžirski građanski rat]] (1991–2002), [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) i [[Prvi čečenski rat]] (1994–1996). Unutar tih sukoba, politički islam često je djelovao kao mobilišući faktor za lokalne zaraćene strane, koje su zahtijevale finansijsku, logističku i vojnu podršku od el-Kaide, u zamjenu za aktivno širenje te ideologije.<ref name="By" /> Nakon [[Bombardovanja američkih ambasada 1998.|bombardovanja američkih ambasada 1998. godine]], [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]] (2001.), [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|invazije na Afganistan pod vodstvom SAD-a]] (2001.) i invazije na [[Rat u Iraku|Irak]] (2003.), selefijski džihadizam izgubio je svoj zamah, bivši razoren američkim antiterorističkim operacijama, što je kulminiralo [[Smrt Osame bin Ladena|bin Ladenovom smrću]] 2011. godine.<ref name="By" /> Nakon Arapskog proljeća (2011.) i kasnijeg [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]] (od 2011. do danas), ostaci franšize el-Kaide u Iraku obnovili su svoj kapacitet, brzo se razvivši u [[Islamska država|Islamsku državu]] Iraka i Levanta, šireći svoj utjecaj kroz zone sukoba u [[Regija MENA|regiji MENA]] i širom planete. Selefijski džihadizam čini manjinu savremenih islamističkih pokreta.<ref name="Economist27Jun15">{{cite news |title=Salafism: Politics and the puritanical |url=https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |access-date=29 June 2015 |newspaper=[[The Economist]] |date=27 June 2015 |archive-date=28 June 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628193924/http://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21656189-islams-most-conservative-adherents-are-finding-politics-hard-it-beats |url-status=live }}</ref> === Šiitski islamizam === {{Main|Islamistički šiizam}} Iako je većina istraživanja i izvještavanja o islamizmu ili političkom islamu bila usmjerena na sunitske islamističke pokrete,{{NoteTag|"Proučavanje islamističkih pokreta često je implicitno značilo proučavanje ''sunitskih'' islamističkih pokreta. ... većina studija [o islamizmu] bavi se različitim oblicima sunitskog islamizma, dok su 'ostali islamisti' – različite vrste šiitskih islamističkih grupa – dobili znatno manje pažnje..."<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} islamizam postoji i u [[Dvanaestoimamci|dvanaestoimamskom]] [[šiizam|šiitskom islamu]] (drugoj po veličini grani islama koja čini približno 10% svih muslimana.{{NoteTag|85% šiitskih muslimana, koji čine 10–15% svih muslimana}}). Islamistički šiizam, poznat i kao šiitski islamizam, prvenstveno je, ali ne isključivo, {{NoteTag| Šiitske islamističke grupe postoje izvan ideologije Islamske Republike – na primjer, Muhamed Bakir el-Sadr i Islamska stranka Dawa u Iraku).<ref name="Valbjørn-POMEPS"/>}} povezan s mišlju ajatolaha [[Ruholah Homeini|Ruholaha Homeinija]], s [[Iranska revolucija|Islamističkom revolucijom]] koju je predvodio, [[Historija Islamske Republike Iran|Islamskom Republikom Iran]] koju je osnovao, te s vjersko-političkim aktivnostima i resursima te republike. U poređenju sa gore navedenim "Vrste" islamizma, [[Homeinizam|homeinizam]] se razlikuje od [[vehabizam|vehabizma]] (koji ne smatra šiizam istinski islamskim), [[selefizam|selefizma]] (kako ortodoksnog tako i džihadističkog – šiiti ne smatraju neke od najistaknutijih [[selef (islam)|selefa]] dostojnim oponašanja) i reformističkog islamizma (Islamska Republika pogubila je više od 3.400 političkih neistomišljenika između juna 1981. i marta 1982. godine u procesu konsolidacije vlasti).<ref name=":1">{{Cite web |last=Rastyad Collective |title=Rastyad: online database concerning the 1981 Massacre in Iran |url=https://rastyad.com/en/home_en/ |access-date=25 August 2022 |website=Rastyad.com|archive-date=12 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220812190357/https://rastyad.com/en/home_en/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Amsterdam |first=Universiteit van |date=21 June 2022 |title=Onderzoekers lanceren online database over de grootste massamoord uit de Iraanse geschiedenis |url=https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |access-date=25 August 2022 |website=Universiteit van Amsterdam |language=nl |archive-date=25 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220925121545/https://www.uva.nl/shared-content/faculteiten/nl/faculteit-der-geesteswetenschappen/nieuws/2022/06/onderzoekers-lanceren-online-database-over-de-grootste-massamoord-uit-de-iraanse-geschiedenis.html |url-status=live }}</ref> Homeini i njegovi sljedbenici pomogli su u prevođenju djela Mevdudija i Kutba na perzijski jezik i bili su pod njihovim utjecajem, ali su se njihovi stavovi razlikovali od njihovih i stavova drugih sunitskih islamista po tome što su bili "više ljevičarski i više klerikalni":<ref name=ORFPI1994:2/> * više ljevičarski u propagandnoj kampanji koja je prethodila revoluciji, naglašavajući eksploataciju siromašnih od strane bogatih i muslimana od strane imperijalizma;<ref name=KEA1993:30>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.30</ref>{{NoteTag|Pored toga što je Iranu pružio direktan kanal za uključivanje u politiku arapsko-izraelskog sukoba, vojni i politički utjecaj Hezbollaha dobijao je na sve većoj važnosti, posebno kada je pozicija organizacije postala nesigurnija nakon smrti ajatolaha Homeinija u junu 1989.<ref>Ranstorp, ''Hizb'allah in Lebanon'', (1997) pp. 103, 126</ref> Radikalizam je također proizašao iz Homeinijevih pokušaja da se suprotstavi privlačnosti socijalizma/marksizma omladini islamskom verzijom radikalne populističke retorike i slikovitosti klasne borbe.<ref name=KEA1993:31>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.31</ref><ref name=KEA1993:47>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.47</ref> Rane radikalne vladine politike kasnije je napustila Islamska Republika.}} * više klerikalni u novoj postrevolucionarnoj državi, gdje su klerici imali kontrolu nad polugama vlasti ([[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]], [[Vijeće čuvara (Iran)|Vijeće čuvara]] itd., pod konceptom ''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''.{{NoteTag|Zvanične historije i propaganda slavile su klerike (i nikada sekularne ličnosti poput Mohammada Mosaddegha) kao zaštitnike islama i Irana od imperijalizma i kraljevskog despotizma.<ref name=KEA1993:25-26>[[#KEA1993|Abrahamian, ''Khomeinism'', 1993]]: p.25-26</ref>}}). Homeini je bio "radikalni" islamista,<ref name=ORFPI1994:36>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.36</ref> poput Kutba, a za razliku od Mevdudija. Vjerovao je da stranci, Jevreji i njihovi agenti kuju zavjeru "da nas drže nazadnima, da nas drže u našem sadašnjem jadnom stanju".<ref name=IaR1981:34>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.34</ref> Oni koji su sebe nazivali muslimanima, ali su bili sekularni i naklonjeni vesternizaciji, nisu bili samo korumpirani ili zavedeni, već "agenti" zapadnih vlada, koji su pomagali u "pljačkanju" muslimanskih zemalja kao dio dugoročne zavjere protiv islama.<ref name="Khomeini (1981), p. 54">Khomeini (1981), p. 54</ref> Samo je vladavina islamskog pravnika, koji provodi šerijatsko pravo, stajala između te gnusote i pravde, i nije mogla čekati mirnu, postepenu tranziciju. Dužnost muslimana je da "unište" "sve tragove" bilo koje druge vrste vladavine osim istinske islamske uprave jer su to "sistemi [[kufur|nevjerstva]]".<ref name=IaR1981:48>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.48</ref> "Problematične" grupe koje uzrokuju "korupciju u muslimanskom društvu" i štete "islamu i islamskoj državi" treba eliminisati baš kao što je [[Muhammed]] eliminisao Jevreje plemena [[Benu Kurejza|Benu Kurejze]].<ref name=IaR1981:89>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p.89</ref> Islamska revolucija za uspostavljanje "oblika vladavine koji želi islam" neće se završiti sa jednom islamskom državom u Iranu. Kada ta vlada "nastane, nijedna od vlada koje sada postoje u svijetu" neće joj se "moći oduprijeti"; one će "sve kapitulirati".<ref name=IaR1981:122>[[#IaR1981|Khomeini, ''Islamic Government'', 1981]]: p. 122</ref> ==== Vladajući islamski pravnik ==== [[Homeinizam|Homeinijev oblik islamizma]] bio je posebno jedinstven u svijetu jer je u potpunosti pomeo stari režim, stvorio novi režim s novim ustavom, novim institucijama i novim konceptom upravljanja (''[[Vilajeti-fakih|Velajet-i fakih]]''). Kao historijski događaj, promijenio je militantni islam od teme ograničenog utjecaja i interesa u temu s kojom su rijetki, bilo unutar ili izvan [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]], bili neupoznati.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106">Kepel, ''Jihad'', 2002, p. 106</ref> Kako ga je prvobitno opisao u predavanjima svojim studentima, sistem "[[Islamska vlada (knjiga)|islamske vlade]]" bio je takav da će vodeći islamski pravnik provoditi šerijatski zakon – zakon koji "ima apsolutni autoritet nad svim pojedincima i islamskom vladom".<ref>Khomeini, ''Islamic Government'', 1981: p.56</ref> Pravnik se ne bi birao, a zakonodavno tijelo ne bi bilo potrebno jer je božanski zakon zahtijevao vladavinu pravnika, a "ne postoji nijedna tema u ljudskom životu za koju islam nije pružio uputstvo i uspostavio normu".<ref>Khomeini, Islamic Government, 1981: p.29-30, also p.44</ref> Bez tog sistema vladali bi nepravda, korupcija, rasipanje, eksploatacija i grijeh, a islam bi propadao. Taj plan otkriven je njegovim studentima i vjerskoj zajednici, ali nije bio široko publiciran.<ref>Abrahamian, ''Iran between two revolutions'', 1982: p.478-9</ref> Ustav Islamske Republike, napisan nakon revolucije, uključivao je zakonodavno tijelo i predsjednika, ali je cijelu vladu nadgledao "[[Vrhovni vođa Irana|vrhovni vođa]]" (pravnik čuvar). Islamistički šiizam bio je presudan za razvoj islamizma širom svijeta jer je iranski režim pokušao izvesti svoju revoluciju.<ref name="halliday">{{cite book |chapter=Revolution and World Politics |author=Fred Halliday |author-link=Fred Halliday |date=1999 |isbn=0-8223-2464-4 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |title=Internationalism in Practice: Export of Revolution |pages=94–132 |publisher=Duke University Press |access-date=22 March 2023 |archive-date=2 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502221543/https://books.google.com/books?id=3jCkXQRhHMgC&dq=%22export+of+revolution%22&pg=PA94 |url-status=live }}</ref> Iako je islamistička ideologija prvobitno uvezena iz Muslimanskog bratstva, odnosi između Muslimanskog bratstva i Islamske Republike Iran pogoršali su se zbog iranskog učešća u Građanskom ratu u Siriji.<ref>{{Cite web|last=Persia|first=Track|date=15 June 2019|title=The historical relationship between the Iranian theocracy and Muslim Brothers in Egypt|url=https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|access-date=17 June 2021|website=Track Persia|quote="Syrian war has been a turning point in the relations between the Iranian regime and the Muslim Brotherhood organisation, excluding its branches in Turkey and Hamas. Some of the Muslim Brothers have shown support to Syrian opposition groups against the dictatorship of the Syrian President Bashar el-Asad, Iran's close ally."|archive-date=30 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210530235155/https://www.trackpersia.com/historicel-relationship-iranian-theocracy-muslim-brothers-egypt/|url-status=dead}}</ref> Međutim, većinski [[Usulije|usulijski šiizam]] odbacuje ideju o islamističkoj državi u periodu [[Okultacija (islam)|okultacije Skrivenog Imama]].<ref name="Ghobadzadeh 1005–1027">{{Cite journal|last=Ghobadzadeh|first=Naser|date=December 2013|title=Religious secularity: A vision for revisionist political Islam|url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|journal=Philosophy & Social Criticism|volume=39|issue=10|pages=1005–1027|doi=10.1177/0191453713507014|s2cid=145583418|issn=0191-4537|access-date=4 May 2022|archive-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225200500/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0191453713507014|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> ==== Šiizam i Iran ==== Dvanaestoimamski šiitski muslimani žive uglavnom u otprilike pola tuceta zemalja raštrkanih po Bliskom istoku i južnoj Aziji.{{NoteTag| čineći većinu u zemljama kao što su Iran, Irak, Bahrein, Azerbejdžan,<ref name="Samadov-EAN-2022">{{cite news |last1=Samadov |first1=Bahruz |title=Will new Azerbaijani Islamist movement share the fate of its predecessors? |url=https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |access-date=27 January 2023 |agency=Eurasia Net |date=18 July 2022 |archive-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231106203650/https://eurasianet.org/perspectives-will-new-azerbaijani-islamist-movement-share-the-fate-of-its-predecessors |url-status=live }}</ref> i značajne manjine u Afganistanu, Indiji, Kuvajtu, Libanu, Pakistanu, Kataru, Siriji, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.<ref name="BBC">{{cite web |title=Sunnis and Shia: Islam's ancient schism |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |publisher=BBC News |access-date=27 January 2023 |date=4 January 2016 |archive-date=11 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231011083116/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709 |url-status=live }}</ref>}} Islamska Republika Iran postala je "de facto lider"<ref name="Bokhari-2013">{{cite book |last1=Bokhari |first1=Kamran |last2=Senzai |first2=Farid |title=Political Islam in the Age of Democratization |date=2013 |publisher=Palgrave Macmillan |page=abstract |doi=10.1057/9781137313492_9 |isbn=9781137313492 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |access-date=27 January 2023 |archive-date=27 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230127220152/https://link.springer.com/chapter/10.1057/9781137313492_9 |url-status=live }}</ref> šiitskog svijeta zahvaljujući tome što je najveća država sa šiitskom većinom, što ima dugu historiju nacionalne kohezije i šiitske vladavine, što je mjesto prve i "jedine istinske"<ref name=ORFPI1994:168>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 168</ref> [[Iranska revolucija|islamističke revolucije]] (pogledajte odjeljak o historiji ispod) te što ima finansijske resurse velikog izvoznika nafte. Utjecaj Irana proširio se na kulturno-geografsko područje "iranoarapskog šiizma", uspostavljajući iransku regionalnu moć,{{NoteTag|"... revolucionarni šiitski pokret jedini je koji je preuzeo vlast putem istinske islamske revolucije; stoga se poistovjetio s iranskom državom, koja ga je koristila kao instrument u svojoj strategiji za stjecanje regionalne moći, iako mnoštvo šiitskih grupa odražava lokalne specifičnosti (u Libanu, Afganistanu ili Iraku) jednako koliko i frakcijske borbe Teherana."<ref name=ORFPI1994:2>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 2</ref>}} podržavajući "šiitske milicije i stranke izvan svojih granica",<ref name="BBC"/>{{NoteTag|Prema riječima knjige Jona Armajanija koja podržava Islamsku Republiku: "Iranska vlada je pokušala da se svrsta uz šiitske muslimane u raznim zemljama, poput Iraka i Libana, [ona] ... je iz principa pokušala religijski njegovati i politički mobilizirati te šiite, ne samo zbog želje iranske vlade da zaštiti Iran od vanjskih prijetnji."<ref name="ARMAJANI-2020">{{cite book |last1=ARMAJANI |first1=Jon |title=Shia Islam and Politics Iran, Iraq, and Lebanon |date=2020 |publisher=Lexington Books |page=abstract |url=https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |access-date=27 January 2023 |archive-date=31 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230131072639/https://rowman.com/ISBN/9781793621375/Shia-Islam-and-Politics-Iran-Iraq-and-Lebanon |url-status=live }}</ref>}} te ispreplićući pomoć svojim šiitima s njihovom "iranizacijom".<ref name=ORFPI1994:168/> Šiitski islamizam u Iranu bio je pod utjecajem sunitskih islamista i njihovih organizacija,<ref>{{Cite journal |last=Farhosh-van Loon |first=Diede |date=2016 |title=The Fusion of Mysticism and Politics in Khomeini's Quatrains |url=https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |journal=International Journal of Persian Literature |volume=1 |issue=1 |pages=59–88 |doi=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |jstor=10.5325/intejperslite.1.1.0059 |issn=2376-5739 |access-date=5 June 2022 |archive-date=28 May 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220528095630/https://www.jstor.org/stable/10.5325/intejperslite.1.1.0059 |url-status=live }}</ref>{{sfn|Khalaji|2009}} posebno [[Rašid Rida|Sejida Rashida Ride]],<ref name="Zhongmin 2013 23–28"/> [[Hasan el-Bana|Hassana el-Banne]] (osnivača organizacije [[Muslimansko bratstvo]]),{{sfn|Khalaji|2009}} [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],<ref>{{Citation|title=Shaykh al Fawzān Warns Against The Books of Sejid Quṭb {{!}} Shaykh Ṣāliḥ al Fawzān| date=2 May 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|access-date=22 April 2021|archive-date=22 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422085022/https://www.youtube.com/watch?v=dOvKL2-BNIw|url-status=live}}</ref> [[Ebu-l-Ala el-Mevdudi|Abula A'la Mevdudija]],<ref name="Fuller-Future-120"/> ali je također opisan kao "različit" od islamizma sunitskog Muslimanskog bratstva, te je "više ljevičarski i više klerikalni",<ref name=ORFPI1994:2/> sa vlastitim historijskim utjecajima: ==== Historijske ličnosti ==== * [[Šejh]] [[Fazlulah Nuri]], klerik na dvoru dinastije Kadžar i vođa antikonstitucionalista tokom [[Perzijska ustavna revolucija|Perzijske ustavne revolucije od 1905. do 1911. godine]],<ref name="HERMANN-2013-430">{{cite journal |last1=HERMANN |first1=DENIS |title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement |journal=Middle Eastern Studies |date=May 2013 |volume=49 |issue=3 |pages=430–453 |doi=10.1080/00263206.2013.783828 |jstor=23471080 |s2cid=143672216 |url=https://www.jstor.org/stable/23471080 |access-date=20 April 2023 |archive-date=5 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230305220832/https://www.jstor.org/stable/23471080 |url-status=live }}</ref> koji je proglasio novi ustav suprotnim šerijatskom zakonu.<ref>Donzel, Emeri "van" (1994). ''Islamic Desk Reference''. ISBN 90-04-09738-4. pp. 285–286</ref> * [[Nevab Safavi]], student teologije koji je osnovao ''[[Fadajani islama|Fadajan-e islam]]'', nastojeći pročistiti islam u Iranu ubijanjem 'korumpiranih pojedinaca', tj. određenih vodećih intelektualnih i političkih ličnosti (uključujući bivšeg i tadašnjeg premijera).<ref name="Taheri, 1985 p.98">Taheri, ''The Spirit of Allah'', (1985), p. 98</ref> Nakon što je vlada slomila grupu, preživjeli članovi navodno su izabrali ajatolaha Homeinija za novog duhovnog vođu.<ref name=Moin-224>Moin, ''Khomeini'' (2000), p. 224</ref><ref name=Taheri-187>Taheri, Amir, ''Spirit of Allah : Khomeini and the Islamic Revolution '', Adler and Adler c1985, p. 187</ref> * [[Ali Šarijati|Ali šerijatti]], neklerikalni "socijalistički šiit" koji je usvojio marksističke ideje u Francuskoj i imao znatan utjecaj na mlade Irance putem svog propovijedanja da [[Husejn ibn Ali|imam Husein]] nije bio samo sveta ličnost već originalni potlačeni (''mazlum''), a njegov ubica, sunitski Emevijski hilafet, "analog" tome kako je šah ugnjetavao moderni iranski narod.<ref>Kepel, ''Jihad'', 2002, pp. 107–8</ref> * [[Muhamed Bakir el-Sadr]], šiitski islamski učenjak u Iraku koji je kritikovao marksizam, socijalizam i kapitalizam te je pomogao u vođenju šiitske opozicije Baasističkom režimu Sadama Huseina prije nego što su ga oni pogubili. * [[Mahmud Talegani]], ajatolah i Homeinijev savremenik, bio je više ljevičarski nastrojen, tolerantniji i naklonjeniji demokratiji, ali manje utjecajan, iako je još uvijek imao znatan broj sljedbenika. Zbačen je s revolucionarnog rukovodećeg položaja<ref>Mackay, ''Iranians'', (1998), p. 291</ref> nakon što je upozorio da će se revolucionarno vodstvo "vratiti despotizmu".<ref>Keddie, ''Modern Iran'', (2006), p. 245</ref> == Objašnjenja za rast i popularnost islamizma == === Sociološka, ekonomska i politička === Neki zapadni politolozi smatraju nepromjenjivo društveno-ekonomsko stanje u muslimanskom svijetu glavnim faktorom. Olivier Roy smatra da "su društveno-ekonomske stvarnosti koje su održavale islamistički val još uvijek tu i da se neće promijeniti: siromaštvo, iskorijenjenost, krize vrijednosti i identiteta, propadanje obrazovnih sistema, opozicija Sjever-Jug i problem integracije imigranata u društva domaćina".<ref name=ORFPI1994:27>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 27</ref> ==== Humanitarni rad ==== Islamistički pokreti, poput [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]], "dobro su poznati po pružanju skloništa, obrazovne pomoći, besplatnih ili jeftinih medicinskih klinika, stambene pomoći studentima izvan grada, studentskih savjetodavnih grupa, olakšavanju jeftinih masovnih ceremonija vjenčanja kako bi se izbjegli izuzetno skupi zahtjevi za mirazom, po pružanju pravne pomoći, sportskih objekata i ženskih grupa." Sve se to vrlo povoljno može usporediti s nekompetentnim, neefikasnim ili nemarnim vladama čija je posvećenost socijalnoj pravdi ograničena na retoriku.<ref name=Fuller-Future-28>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 28</ref> ==== Ekonomska stagnacija ==== [[Arapski svijet]] – izvorno srce muslimanskog svijeta – pogođen je [[ekonomska stagnacija|ekonomskom stagnacijom]]. Naprimjer, procijenjeno je da je sredinom devedesetih godina dvadesetog vijeka izvoz [[Finska|Finske]], zemlje s pet miliona stanovnika, premašio izvoz cijelog arapskog svijeta od 260 miliona, isključujući prihode od nafte.<ref>''Commentary'', "Defeating the Oil Weapon", September 2002</ref> ==== Sociologija ruralne migracije ==== [[Demografska tranzicija]] (uzrokovana vremenskim jazom između smanjenja stope smrtnosti zbog medicinskog napretka i smanjenja stope fertiliteta) dovodi do rasta stanovništva koji premašuje mogućnosti obezbjeđivanja stanovanja, zapošljavanja, javnog prijevoza, kanalizacije i vode. U kombinaciji s ekonomskom stagnacijom, stvorene su [[urbana aglomeracija|urbane aglomeracije]] u Kairu, Istanbulu, Teheranu, [[Karači]]ju, [[Daka|Daki]] i [[Džakarta|Džakarti]], svaka s više od dvanaest miliona stanovnika, od kojih su milioni mladi i nezaposleni ili nedovoljno zaposleni.<ref name=Fuller-Future-68>Fuller, Graham E., ''The Future of Political Islam'', Palgrave MacMillan, (2003), p. 68</ref> Takva demografija, otuđena od [[vesternizacija|vesterniziranih]] načina urbane elite, ali iskorijenjena iz udobnosti i pasivnijih tradicija sela iz kojih je potekla, razumljivo je povoljno naklonjena islamskom sistemu koji obećava bolji svijet<ref>Kepel, Gilles, ''Muslim extremism in Egypt: the prophet and Pharaoh'', Berkeley: University of California Press, (c2003), p. 218</ref> – ideologiji koja pruža "emocionalno poznatu osnovu za grupni identitet, solidarnost i isključenje; prihvatljivu osnovu za legitimitet i autoritet; odmah razumljivu formulaciju principa i za kritiku sadašnjosti i za program za budućnost."<ref>Lewis, Bernard, ''The Crisis of Islam: Holy War and Unholy Terror'', (2003), p. 22</ref> Jedan američki antropolog u Iranu početkom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka (prije revolucije), upoređujući "stabilno selo s novim urbanim sirotinjskim kvartom", otkrio je da su tamo gdje su "seljani uzimali religiju sa zadrškom, pa čak i ismijavali gostujuće propovjednike", stanovnici sirotinjskih kvartova – svi odreda nedavno razvlašteni seljaci – "koristili religiju kao zamjenu za svoje izgubljene zajednice, orijentisali društveni život oko džamije i sa žarom prihvatali učenja lokalnog mullahe."<ref>Goodell, 'The Elementary Structures of Political Life' (PhD dissertation, Columbia University, 1977); quoted in ''Iran Between Two Revolutions'' by Ervand Abrahamian, Princeton University Press, 1982 (p.426-84)</ref> [[Gilles Kepel]] također primjećuje da su se islamistički ustanci u Iranu i Alžiru, iako u razmaku od deset godina, poklopili s velikim brojem mladih koji su bili "prva generacija masovno naučena čitati i pisati, te su bili odvojeni od svojih ruralnih, nepismenih predaka kulturnim jazom koji je radikalna islamistička ideologija mogla iskoristiti". Njihovi "ruralni, nepismeni" roditelji bili su previše ukorijenjeni u tradiciji da bi se zanimali za islamizam, a njihova djeca su imala "veću vjerovatnoću da će dovesti u pitanje utopijske snove generacije iz sedamdesetih godina dvadesetog vijeka", ali su prigrlili revolucionarni politički islam.<ref name=Kepel-jihad-365>Kepel, ''Jihad'', p.365</ref> Olivier Roy također tvrdi da "nije slučajno što se Iranska revolucija dogodila upravo one godine kada je udio gradskog stanovništva u Iranu prešao granicu od 50%".<ref name=ORFPI1994:53>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p. 53</ref> i nudi statistiku kao podršku za druge zemlje (u Alžiru je 1990. godine stambeni prostor bio toliko pretrpan da je u prosjeku osam stanovnika živjelo u jednoj sobi, a 80% mladih od šesnaest do dvadeset devet godina i dalje je živjelo s roditeljima). "Stare klanske ili etničke solidarnosti, utjecaj starješina i porodična kontrola malo po malo blijede pred promjenama u društvenoj strukturi..."<ref name=ORFPI1994:54-5>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: p.54-5</ref> Ova teorija implicira da će pad nepismenosti i ruralne emigracije značiti i pad islamizma. == Geopolitika == === Državno sponzorstvo === ==== Saudijska Arabija ==== {{See also|Međunarodno širenje konzervativnog sunitskog islama}} Počevši od sredine sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, islamski preporod bio je finansiran izobiljem novca od saudijskog izvoza nafte.<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), pp. 69–75</ref> Desetine milijardi dolara "[[petroislam|petroislamske]]" darežljivosti dobijene od nedavno povećane cijene nafte finansirale su procijenjenih "90% troškova cijele vjere."<ref>Dawood el-Shirian, 'What Is Saudi Arabia Going to Do?' ''El-Hayat'', 19 May 2003</ref> Širom muslimanskog svijeta, vjerske institucije za ljude, kako mlade tako i stare, od dječijih [[medresa]] do visokih stipendija, primale su saudijska sredstva,<ref>Abou al Fadl, Khaled, ''The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists'', HarperSanFrancisco, 2005, pp. 48–64</ref> "knjige, studentske stipendije, istraživačke stipendije i džamije" (naprimjer, "više od hiljadu i pet stotina džamija izgrađeno je i plaćeno novcem dobijenim iz javnih saudijskih fondova u posljednjih pedeset godina"),<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad: on the Trail of Political Islam'', Belknap Press of Harvard University Press, (2002), p. 72</ref> uz obuku u Kraljevini za propovjednike i učitelje koji su kasnije poučavali i radili na tim univerzitetima, u školama, džamijama itd.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 155</ref> Finansiranje se također koristilo za nagrađivanje novinara i akademika koji su slijedili saudijsko strogo tumačenje islama; a izgrađeni su i satelitski kampusi širom Egipta za [[Univerzitet El-Azhar]], najstariji i najutjecajniji islamski univerzitet na svijetu.<ref>Murphy, Caryle, ''Passion for Islam'', (2002) p. 32</ref> Tumačenje islama koje je promovirano tim finansiranjem bio je strogi, konzervativni [[vehabizam]] zasnovan u Saudijskoj Arabiji ili [[selefizam]]. U svom najgrubljem obliku propovijedalo je da se muslimani ne bi trebali samo "uvijek suprotstavljati" nevjernicima "na svaki način", već bi ih trebali "mrziti zbog njihove religije... u ime Allaha", da je demokratija "odgovorna za sve užasne ratove dvadesetog vijeka", da su [[Šiizam|šiiti]] i drugi nevehabijski muslimani [[Otpadništvo u islamu|nevjernici]], itd.<ref>{{cite web |url=http://www.freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |title=Saudi Publications on Hate Ideology |archive-url=https://web.archive.org/web/20190505190440/https://freedomhouse.org/report/speciel-reports/saudi-publications-hate-ideology-invade-american-mosques |archive-date=5 May 2019 |date=January 2006}}</ref> Iako taj napor nikako nije preobratio sve, pa čak ni većinu muslimana na vehabijsko tumačenje islama, učinio je mnogo na potiskivanju umjerenijih lokalnih tumačenja, te je uspostavio saudijsko tumačenje islama kao "zlatni standard" religije u umovima nekih ili mnogih muslimana.<ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |title=An interview with Minister Mentor of Singapore, Lee Kuan Yew |publisher=Accessmylibrary.com |date=24 September 2004 |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090713151408/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25472708_ITM |archive-date=13 July 2009 }}</ref> ==== Katar ==== {{Further|Muslimansko bratstvo}} Iako znatno manji Katar nije mogao obezbijediti isti nivo finansiranja kao Saudijska Arabija, on je također bio izvoznik nafte i sponzorisao je islamističke grupe. Katar je podržavao Muslimansko bratstvo u Egiptu čak i nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja režima Muslimanskog bratstva pod vodstvom Mohameda Morsija 2013. godine]], a katarski vladar šejh [[Tamim bin Hamad Al Thani]] osudio je državni udar.<ref name="Islam Hassan">{{cite journal|url=https://www.academia.edu/12696782|title=GCC's 2014 Crisis: Causes, Issues and Solutions|journal=Gulf Cooperation Council's Challenges and Prospects|author=Islam Hassan|date=31 March 2015|publisher=Al Jazeera Research Center|access-date=4 June 2015|archive-date=4 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150904020157/http://www.academia.edu/12696782/GCCs_2014_Crisis_Causes_Issues_and_Solutions|url-status=live}}</ref> U junu 2016. godine, [[Muhamed Morsi]] osuđen je na doživotni zatvor zbog odavanja državnih tajni Kataru.<ref>{{cite news|title=Mohammed Morsi: Egypt's former president given life in spying case|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|access-date=19 June 2016|publisher=BBC News|date=18 June 2016|archive-date=30 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830041331/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-36567761|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Hendawi|first1=Hamza|title=Egyptian court sentences 2 El-Jazeera employees to death|url=https://apnews.com/74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|access-date=30 September 2017|work=Associated Press News|date=18 June 2016|archive-date=30 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930181320/http://www.apnewsarchive.com/2016/Egyptian_court_sentences_2_El-Jazeera_employees_to_death/id-74b1debcd2b24a9db4d16868a8116d32|url-status=live}}</ref> Katar je također podržao islamističke frakcije u Libiji, Siriji i Jemenu. U Libiji je Katar podržao islamiste s desetinama miliona dolara pomoći, vojnom obukom i "više od dvadeset hiljada tona oružja", kako prije tako i nakon pada Muamera Gadafija 2011. godine.<ref>{{Cite web|url=http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|title=The UAE and Qatar Wage a Proxy War in Libya|date=13 December 2015|website=International Policy Digest|access-date=9 June 2016|archive-date=1 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160701165508/http://intpolicydigest.org/2015/12/13/uae-qatar-wage-proxy-war-libya/|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|title=Tiny Kingdom's Huge Role in Libya Draws Concern|last1=Dagher|first1=Sam|date=17 October 2011|last2=Tripoli|first2=Charles Levinson in|newspaper=The Wall Street Journal|issn=0099-9660|last3=Doha|first3=Margaret Coker in|access-date=9 June 2016|archive-date=18 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818023842/http://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204002304576627000922764650|url-status=live}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/qatar/11110931/How-Qatar-is-funding-the-rise-of-Islamist-extremists.html |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=How Qatar is funding the rise of Islamist extremists|last=Spencer|first=David Blair and Richard|website=Telegraph|date=20 September 2014 |access-date=9 June 2016}}{{cbignore}}</ref> Hamas, u Palestini, primio je znatnu finansijsku podršku, kao i diplomatsku pomoć.<ref>{{Cite magazine|url=https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|title=Qatar Is a U.S. Ally. They Also Knowingly Abet Terrorism. What's Going On?|last=Boghardt|first=Lori Plotkin|date=6 October 2014|magazine=New Republic|access-date=9 June 2016|archive-date=14 September 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210914045206/https://newrepublic.com/article/119705/why-does-qatar-support-known-terrorists|url-status=live}}</ref><ref name=":3"/><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/2016/05/15/israel-lied-about-isil-soldiers-entering-gaza-to-justify-its-sie/ |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Israel lied about Isil soldiers entering Gaza to justify its siege, Hamas claims|newspaper=The Telegraph|date=15 May 2016|access-date=9 June 2016|last1=Lazareva|first1=Inna}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20051210145051/http://english.daralhayat.com/Spec/12-2003/Article-20031205-4343f65c-c0a8-01ed-0012-e4cdc62232f8/story.html |url-status=usurped |archive-date=10 December 2005 |title=Dar Al Hayat |date=10 December 2005 }}</ref> ==== Pakistan ==== Pakistanska podrška islamizmu je složena, dugotrajna i višestruka politika ukorijenjena u naporima državno sponzorisane islamizacije. Iako zvanično osuđuje terorizam, Pakistan je optužen da koristi ekstremističke islamističke grupe za geopolitičku polugu u Afganistanu i Džamu i Kašmiru, što je dovelo do domaćih sigurnosnih izazova i globalne zabrinutosti.<ref>{{cite web |last=Haqqani |first=Husain |title=Islamism and the Pakistani State |url=https://www.hudson.org/national-security-defense/islamism-and-the-pakistani-state |website=Hudson Institute |date=2013-08-09 |access-date=2026-03-31}}</ref> ==== Zapadna podrška islamizmu tokom i nakon Hladnog rata ==== {{further|Teorija zelenog pojasa|Aktivnosti CIA-e u Afganistanu|Operacija Ciklon|Afganistanski mudžahedini}} [[Datoteka:Reagan sitting with people from the Afghanistan-Pakistan region in February 1983.jpg|mini|Predstavnici afganistanskih mudžahedina s [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom]] [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] 1983. godine.]] Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], posebno tokom pedesetih, šezdesetih i većeg dijela sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, Sjedinjene Američke Države i druge zemlje u [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] povremeno su pokušavale iskoristiti uspon islamske religioznosti usmjeravajući ga protiv sekularnih [[Ljevica (politika)|ljevičarskih]]/[[komunizam|komunističkih]]/[[nacionalizam|nacionalističkih]] pobunjenika i protivnika, a posebno protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i država [[Istočni blok|Istočnog bloka]], čija ideologija nije bila samo sekularna već i antireligijska. Godine 1957., američki predsjednik [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] i visoki zvaničnici američke vanjske politike složili su se oko politike korištenja komunističkog nedostatka religije protiv njih samih: "Trebali bismo učiniti sve što je moguće kako bismo naglasili aspekt '[[Džihad|svetog rata]]'" koji ima vrijednost na Bliskom istoku.<ref>Annie Jacobsen, "Surprise, Kill, Vanish: The Secret History of CIA Paramilitary Armies, Operators, and Assassins", (New York: Little, Brown and Company, 2019), p. 88</ref> Tokom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka i ponekad kasnije, ta je pomoć povremeno išla novonastalim islamistima i islamističkim grupama koje su se kasnije počele smatrati opasnim neprijateljima.<ref name=Berman/> Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara na pomoć muslimanskim afganistanskim [[Sovjetsko-afganistanski rat|mudžahedinima]], neprijateljima Sovjetskog Saveza, a neafganistanski [[Afganistanski Arapi|veterani]] rata (poput [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]]) vratili su se kući sa svojim prestižem, "iskustvom, ideologijom i oružjem", te su imali znatan utjecaj.<ref name=ForeignAffairsNovember2005>{{cite news|url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=Blowback Revisited |magazine=[[Foreign Affairs]] |author=[[Peter Bergen]], Alec Reynolds |date=November–December 2005 |access-date=9 November 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=29 November 2007 }}</ref> Iako je snažan protivnik postojanja Izraela, [[Hamas]], zvanično osnovan 1987. godine, vuče svoje korijene iz institucija i klerika koje je Izrael podržavao tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Izrael je tolerisao i podržavao islamističke pokrete u Gazi, s ličnostima poput [[Ahmed Jasin|Ahmeda Jasina]], jer ih je smatrao poželjnijim od sekularnog i tada moćnijeg [[Fatah|Fataha]] unutar [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]]-a.<ref name=wsj-24-1-09>{{cite news |url=https://www.wsj.com/articles/SB123275572295011847 |title=How Israel Helped to Spawn Hamas |first=Andrew |last=Higgins |date=24 January 2009 |work=The Wall Street Journal |archive-url=https://web.archive.org/web/20130115044159/http://online.wsj.com/article/SB123275572295011847.html|archive-date=15 January 2013|access-date=15 January 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |title=How Israel and the United States Helped to Bolster Hamas |date=26 January 2006 |publisher=Democracynow.org |access-date=18 August 2011 |archive-date=17 August 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110817150529/http://www.democracynow.org/2006/1/26/how_israel_and_the_united_states |url-status=live }}</ref> Egipatski predsjednik [[Anvar el-Sadat|Anwar Sadat]] – čije su politike uključivale otvaranje Egipta za zapadne investicije (''[[infitah]]''), prebacivanje savezništva Egipta sa Sovjetskog Saveza na Sjedinjene Američke Države i [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|sklapanje mira s Izraelom]] – oslobodio je islamiste iz zatvora i poželio dobrodošlicu prognanima u prešutnoj razmjeni za političku podršku u njegovoj borbi protiv ljevičara. Njegovo "podsticanje pojave islamističkog pokreta" navodno su "imitirali mnogi drugi muslimanski lideri u godinama koje su uslijedile".<ref>{{cite book |title=Jihad: the trail of political Islam |first=Gilles |last=Kepel |page=83}}</ref><ref>Kepel, Gilles, ''Muslim Extremism in Egypt'', chapter 5, "Vanguard of the Umma"</ref> Taj "džentlmenski sporazum" između Sadata i islamista propao je 1975. godine, ali ne prije nego što su islamisti u potpunosti počeli dominirati univerzitetskim studentskim unijama. Sadat je kasnije ubijen u atentatu, a tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka u Egiptu je formirana [[Terorizam u Egiptu|zastrašujuća pobuna]]. Francuska vlada je također navodno promovisala islamističke propovjednike "u nadi da će usmjeriti muslimanske energije u zone pobožnosti i milosrđa."<ref name=Berman>''Terror and Liberalism'' by Paul Berman, W.W. Norton and Company, 2003, p. 101.</ref> Zapadna podrška islamističkim grupama tokom [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]] često je proizilazila iz geopolitičke svrsishodnosti, pri čemu je podrška specifičnim, naizgled usklađenim islamističkim militantima protiv zajedničkih neprijatelja (kao u Iraku, Libiji i Siriji) ponekad rezultirala nenamjernim, dugoročnim jačanjem ekstremističkih prijetnji. Ta je strategija ponekad bila vođena savezima s arapskim državama u Zaljevu koje su podržavale vehabijske ideologije. [[Operacija Timber Sycamore]] bila je povjerljivi program pod vodstvom CIA-e za naoružavanje i obuku [[Sirijska opozicija|sirijskih pobunjenika]] s ciljem svrgavanja predsjednika [[Bašar el-Asad|Bašara el-Asada]]. Iako je cilj bio podrška "umjerenoj" opoziciji, program je patio od lošeg nadzora, što je rezultiralo protokom oružja i obuke ekstremističkim grupama, uključujući podružnice El-Kaide i ISIL-a.<ref>{{cite news |last=Mazzetti |first=Mark |last2=Apuzzo |first2=Matt |title=U.S. Relies Heavily on Saudi Money to Support Syrian Rebels |url=https://www.nytimes.com/2016/01/24/world/middleeast/us-relies-heavily-on-saudi-money-to-support-syrian-rebels.html |work=The New York Times |date=2016-01-23 |access-date=2026-03-31}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija islamizma}} Olivier Roy datira početak islamističkog pokreta "manje-više u 1940. godinu",<ref name=ORFPI1994:3>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 3</ref> a njegov razvoj se odvija "tokom pola vijeka".<ref name=ORFPI1994:3/> === Prethodni pokreti === Neki islamski revivalistički pokreti i vođe koji su prethodili islamizmu, ali s njim dijele određene karakteristike, uključuju: * [[Ahmed Sirhindi]] (~1564–1624) bio je u velikoj mjeri odgovoran za pročišćenje, ponovno potvrđivanje i obnovu konzervativnog ortodoksnog sunitskog islama u Indiji tokom drugog milenija islama.<ref>Massington, L., Radtke, B. Chittick, W.C., Jong, F. de., Lewisohn, L., Zarcone, Th., Ernst, C, Aubin, Françoise and J.O. Hunwick, "Taṣawwuf", in: Encyclopaedia of Islam, Second Edition, Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel, W.P. Heinrichs</ref><ref>Qamar-ul Huda (2003), Striving for Divine Union: Spiritual Exercises for Suhraward Sufis, RoutledgeCurzon, pp. 1–4.</ref><ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) p. 58. Quoting Aziz Ahmad, ''Studies in Islamic Culture in the Indian Environment'', Oxford University Press, (1964), p. 189</ref> * [[Ibn Taymiyyah]], sirijski islamski pravnik tokom 13. i 14. vijeka, argumentirao je protiv praksi kao što su proslava Muhammedovog rođendana i traženje pomoći na grobu Muhammeda.<ref>Haque 1982, pp. 78–81.</ref> * [[Muhamed ibn Abd-el-Wahhab]], osnivač [[Vehabizam|vehabizma]], zagovarao je uklanjanje kasnijih religijskih dodataka poput obožavanja na grobovima. * [[Šah Valijulah]] iz Indije bio je preteča reformističkih islamista poput [[Muhamed Abdu|Muhameda Abduha]], [[Muhamed Iqbal|Muhameda Iqbala]] i [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]] u svom uvjerenju da postoji "stalna potreba za novim [[Idžtihad|idžtihadom]] kako muslimanska zajednica napreduje.<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982) pp. 67–68.</ref> * [[Sejid Ahmed Barelvi]] bio je učenik i nasljednik sina Šaha Valijulaha koji je predvodio [[Džihadizam|džihadistički]] pokret i pokušao stvoriti islamsku državu zasnovanu na provođenju [[Šerijat|islamskog zakona]].<ref>Mortimer, ''Faith and Power'', (1982), p. 69</ref><ref name="Islamic Revival in British India">{{cite book|last=Metcalf|first=Barbara Daly|title=Islamic revival in British India : Deoband, 1860–1900|date=2002|publisher=Oxford Univ. Press|isbn=0195660498|edition=3rd impression.|location=New Delhi}}</ref> * [[Deobandi|Deobandski pokret]], osnovan nakon poraza [[Indijska pobuna 1857.|Indijske pobune]], oko 1867. godine, doveo je do uspostavljanja hiljada konzervativnih islamskih škola ili [[medresa]] širom današnje Indije, Pakistana i Bangladeša.<ref>''Islam and the Muslim World'', (2004) p. 374</ref> === Rana historija === Krajem 19. vijeka došlo je do raspada većeg dijela muslimanskog [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od nemuslimanskih evropskih kolonijalnih sila,<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), p. 85</ref> uprkos tome što je carstvo trošilo ogromne sume na zapadnu civilnu i vojnu tehnologiju kako bi se pokušalo modernizirati i takmičiti s nadirućim evropskim silama. U tom procesu Osmanlije su duboko utonule u dugove prema tim silama. Propovijedali su islamske alternative ovom ponižavajućem padu Jamal ed-din [[el-Afghani]] (1837–1897), [[Muhamed Abdu]] (1849–1905) i [[Rašid Rida]] (1865–1935).<ref>Mortimer, Edward, ''Faith and Power'', (1982), pp. 93, 237–40, 249</ref><ref>''Encyclopedia of Islam and the Muslim World'', Macmillan Reference, 2004, v.2, p. 609</ref><ref>''The New Encyclopedia of Islam'' by Cyril Glasse, Rowman and Littlefield, 2001, p. 19</ref><ref>''The Oxford Dictionary of Islam'' by John L. Esposito, OUP, 2003, p. 275 </ref><ref>''Historical Dictionary of Islam'' by Ludwig W. Wadamed, Scarecrow Press, 2001, p. 233</ref> Abduhov učenik Rida široko se smatra jednim od "ideoloških praočeva" savremenog islamističkog pokreta,<ref>{{Cite book|last=Meleagrou-Hitchens|first=Alexander|url=https://extremism.gwu.edu/sites/g/files/zaxdzs2191/f/Salafism%2520in%2520America.pdf&ved=2ahUKEwj7wbq0oIjzAhWo4nMBHQUfAXMQFnoECA8QAQ&usg=AOvVaw1QqUsie74bpzia9SWtxRXB|title=Salafism in America|publisher=The George Washington University|year=2018|page=65}}{{Dead link|date=December 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> te je uz ranu selefiju [[Hassan el-Banna|Hasana el-Bannu]] i [[Mustafa el-Siba'i|Mustafu el-Siba'ija]] propovijedao da bi istinski islamsko društvo slijedilo šerijatski zakon, odbacilo [[Taklid|taklid]] (slijepo oponašanje ranijih autoriteta),<ref>''Passion for Islam: Shaping the Modern Middle East: the Egyptian Experience'' by Caryle Murphy, p. 46</ref> i obnovilo [[Hilafet]].<ref name=ORFPI1994:33>[[#ORFPI1994|Roy, ''Failure of Political Islam'', 1994]]: str. 33</ref> ==== Sejid Rašid Rida ==== {{Također pogledajte|Rašid Rida#Islamic Political Theory|The Caliphate or the Supreme Imamate (book)|label 1=Islamske političke doktrine Rashida Ride}} [[Datoteka:RashidRida2 (cropped).jpg|mini|[[Rashid Rida|Sayyid Muhammad Rashid Rida]] ({{lang|ar|سيد رشيد رضا}}; 23. septembar 1865 – 22. august 1935).]] Sirijsko-egipatski islamski klerik Muhamed Rašid Rida bio je jedan od najranijih sunitskih učenjaka 20. vijeka koji je artikulirao moderni koncept [[Islamska država|islamske države]], utječući na [[Muslimansko bratstvo]] i druge sunitske islamističke pokrete. U svojoj utjecajnoj knjizi ''el-Khilafa aw el-Imama al-'Uzma'' ("''Hilafet ili vrhovni imamat''"), Rida je objasnio da bi društva koja se pravilno pokoravaju ''[[Šerijat|šerijatu]]'' bila uspješne alternative neredu i nepravdi i [[Kapitalizam|kapitalizma]] i [[Socijalizam|socijalizma]].<ref name="auto">{{Cite book|last=McHugo|first=John|title=A Concise History of the Arabs|publisher=The New Press|year=2013|isbn=978-1-59558-950-7|location=New York, N.Y. |page=287}}</ref> Ovim društvom vladao bi hilafet; vladajući [[Halifa|halifa]] (''khalifa'') upravljao bi putem ''[[Šura|šure]]'' (savjetovanja) i primjenjivao [[Šerijat]] (islamske zakone) u partnerstvu s islamskim pravnim klerom, koji bi koristio idžtihad za ažuriranje ''[[Fikh|fikha]]'' procjenom svetih tekstova.<ref>{{Cite book|last=Enayat|first=Hamid|title=Modern Islamic Political Thought: The Response of the Shi'i and SunnI Muslims to the Twentieth Century|publisher=The Macmillan Press Ltd|year=1982|isbn=978-0-333-27969-4|location=London|pages=69, 77}}</ref> S [[Hilafet|hilafetom]] koji pruža istinsku islamsku upravu, islamska civilizacija bi se revitalizirala, politička i pravna nezavisnost muslimanskog ''ummeta'' (zajednice muslimanskih vjernika) bila bi vraćena, a heretički utjecaji sufizma bili bi očišćeni iz islama.<ref>{{Cite book|last=C. Martin|first=Richard|title=Encyclopedia of Islam and the Muslim World, Second Edition|publisher=Gale Publishers|year=2016|isbn=978-0-02-866269-5|location=Farmington Hills, Michigan|page=1088|chapter=State and Government}}</ref> Ova doktrina postat će nacrt budućih islamističkih pokreta.<ref>{{Cite journal|last=Li|first=Ruiheng|year=2016|title=A Preliminary Study on the "Islamic State" Thought in Modern Islamism|journal=Journal of Middle Eastern and Islamic Studies (In Asia)|publisher=Routledge: Taylor & Francis group|volume=10|issue=4|page=27|doi=10.1080/19370679.2016.12023291|doi-access=free}}</ref> ==== Muhamed Iqbal ==== {{Glavni|Muhamed Iqbal}} {{Također pogledajte|Teorija o dvije nacije}} [[Muhamed Iqbal]] bio je filozof, pjesnik i političar<ref name="aml.org.pk"/> u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]],<ref name="aml.org.pk"/><ref name="Iqbal Academy Pakistan">{{cite web|url=http://www.allamaiqbal.com/|title=Iqbal Academy Pakistan|access-date=25 October 2014|archive-date=21 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221223540/http://www.allamaiqbal.com/|url-status=dead}}</ref> široko smatran osobom koja je inspirisala [[Teorija o dvije nacije|islamski nacionalizam]] i [[Pakistanski pokret]] u Britanskoj Indiji.<ref name="aml.org.pk">{{cite web|url=http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|title=Allama Muhamed Iqbal Philosopher, Poet, and Political leader|publisher=Aml.Org.pk|access-date=2 March 2012|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305000639/http://www.aml.org.pk/AllamaIqbal.html|archive-date=5 March 2012}}</ref><ref name="goethezeitportal">{{cite web|author=Anil Bhatti |work=Yearbook of the Goethe Society of India |url=http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |title=Iqbal and Goethe |access-date=7 January 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081030083304/http://www.goethezeitportal.de/fileadmin/PDF/db/wiss/goethe/bhatti_iqbal.pdf |archive-date=30 October 2008 }}</ref><ref name="rahnemaa01">{{cite journal |last=Rahnemaa |first=Saeed |title=Radical Islamism and Failed Developmentalism |journal=Third World Quarterly |volume=29 |issue=3 |pages=483–96 |doi=10.1080/01436590801931462 |year=2008 |s2cid=144880260 |url=https://zenodo.org/record/995659 |access-date=24 September 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004075512/https://zenodo.org/record/995659 |url-status=live }}</ref> Iqbal je izrazio strah da bi [[Sekularizam|sekularizam]] i sekularni [[Nacionalizam|nacionalizam]] mogli oslabiti duhovne temelje islama i muslimanskog društva, te da bi indijsko stanovništvo s [[Hinduizam|hinduističkom]] većinom moglo istisnuti muslimansko naslijeđe, kulturu i politički utjecaj. Godine 1930. Iqbal je iznio viziju nezavisne države za provincije s muslimanskom većinom u sjeverozapadnoj Indiji, što je inspirisalo Pakistanski pokret. Također je promovirao [[Panislamizam|panislamsko jedinstvo]] tokom svojih putovanja u Egipat, Afganistan, [[Mandatna Palestina|Palestinu]] i Siriju. Njegove ideje su kasnije utjecale na mnoge [[Reformizam|reformističke]] islamiste, npr. [[Muhamed Asad|Muhameda Asada]], [[Abul Ala Mevdudi|Sejida Abula Alu Mevdudija]] i [[Ali šerijatti|Alija šerijattija]]. ==== Sejid Abul Ala Mevdudi ==== {{Glavni|Abul Ala Mevdudi}} {{Također pogledajte|Jamaat-e-Islami}} [[Abul Ala Mevdudi|Sejid Abul Ala Mevdudi]]<ref name="autogenerated5">{{cite web|url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|title=Maulana Mevdudi's Two-Nation Theory|publisher=Witness-pioneer.org|date=27 January 2012|access-date=21 April 2012|archive-date=10 November 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20011110145907/http://www.witness-pioneer.org/vil/Articles/politics/mawdudi2.html|url-status=live}}</ref><ref name="bonney1">{{cite book | quote=Mawdudi trained with two Deobandi ulama at the Fatihpuri mosque's seminary in Delhi and received his certificates to teach religious sciences (ijazahs) in 1926. |last=Bonney | first=R |title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden | publisher=Palgrave Macmillan | location=Hampshire |year=2004 | page=201}}</ref> bio je važna figura s početka dvadesetog vijeka u islamskom preporodu u Indiji, a potom, nakon nezavisnosti od Britanije, u Pakistanu. Mevdudi je bio islamistički ideolog i hanefijski sunitski učenjak aktivan u [[Hyderabad (država)|državi Hyderabad]] Deccan, a kasnije u [[Pakistan|Pakistanu]]. Mevdudi je rođen u klerikalnoj porodici i rano obrazovanje stekao je kod kuće. U dobi od jedanaest godina primljen je u javnu školu u [[Aurangabad (Maharashtra)|Aurangabadu]]. Godine 1919. pridružio se [[Khilafat pokret|pokretu Khilafat]] i približio se učenjacima iz deobandskog pokreta.{{sfn|Rahnema|2005|p=100}} Započeo je obrazovanje po sistemu ''[[Dars-i Nizami]]'' pod nadzorom deobandske škole u džamiji Fatihpuri u Delhiju.{{sfn|Rahnema|2005|p=101}} Školovan kao pravnik, radio je kao novinar i stekao brojnu publiku svojim knjigama (prevedenim na mnoge jezike) koje su islam postavile u moderan kontekst. Njegovi spisi imali su dubok utjecaj na [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]]. Mevdudi je također osnovao stranku [[Jamaat-e-Islami Pakistan|Jamaat-e-Islami]] 1941. godine i ostao njen vođa do 1972. godine.{{sfn|Rahnema|2005|pp=104–110}} Godine 1925. napisao je knjigu o džihadu, [[Al Jihad fil Islam|''el-Jihad fil-Islam'']] ({{lang|ar|الجهاد في الاسلام}}), koja se može smatrati njegovim prvim doprinosom islamizmu.{{sfn|Rahnema|2005|p=102}} Mevdudi je vjerovao da muslimansko društvo ne može biti islamsko bez šerijata (utječući na Kutba i Homeinija) i uspostavljanja islamske države koja bi ga provodila.<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, "Political Theory of Islam", in Khurshid Ahmad, ed., ''Islam: Its Meaning and Message'' (London: Islamic Council of Europe, 1976), pp. 159–61.</ref> Država bi se zasnivala na principima: ''[[Tevhid|tevhid]]'' (jednost Boga), ''[[Risalah|risala]]'' (poslanstvo) i ''[[Hilafet|khilafa]]'' (hilafet).<ref>Abu el-A'la el-Mawdudi, ''Islamic Way of Life'' (Delhi: Markazi Maktaba Islami, 1967), p. 40</ref><ref>Esposito and Piscatori, "Democratization and Islam", pp. 436–37, 440</ref><ref>Esposito, ''The Islamic Threat'', pp. 125–26; Voll and Esposito, ''Islam and Democracy'', pp. 23–26.</ref><ref>{{cite web |author= Ebu-l-Ala el-Mevdudi |url=http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |title=The Process of Islamic Revolution |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908034259/http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/M_PIR/Default.htm |archive-date=8 September 2015 |date=1980}}</ref> Mevdudi nije bio zainteresiran za nasilnu revoluciju ili populističku politiku poput one u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], već je tražio postepenu promjenu u srcima i umovima pojedinaca od vrha društva prema dolje kroz obrazovni proces ili ''[[Da'wa|da'wah]]''.<ref>{{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Vali Reza|title=Mawdudi and the Making of Islamic Revivalism|date=1996|publisher=Oxford University Press|location=Oxford and New York |url=https://books.google.com/books?id=I07ykFUoKTUC&q=islam%20was%20a%20revolutionary%20ideology%20and%20a%20dynamic%20movement&pg=PA50 |ref=SVRN1996|page=77|isbn=978-0195357110}} </ref><ref>Mevdudi on social justice: "a man who owns a car can drive it; and those who do not own one should walk; and those who are crippled cannot walk but can hop along." (''Nizam el-Hayat fi el-Islam'', 1st ed., n.d. (Bayrut: Musassast el-Risalah, 1983), p. 54) See also ''Radical Islamic Fundamentalism: the Ideological and Political Discourse of Sejid Kutb'' by Ahmad S. Moussalli American University of Beirut, (1992)</ref> Mevdudi je vjerovao da je islam sveobuhvatan: "Sve u univerzumu je 'muslimansko' jer se pokorava Bogu podvrgavanjem Njegovim zakonima."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=7|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref> "Čovjek koji poriče Boga naziva se [[Kafir]] (onaj koji prikriva) jer on svojim nevjerovanjem prikriva ono što je inherentno njegovoj prirodi i pohranjeno u njegovoj vlastitoj duši."<ref>{{cite book|url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|chapter=The Meaning of Islam|page=8|title=A. Mevdudi's 'Towards Understanding Islam'|date=June 2008|access-date=23 January 2023|archive-date=23 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf|url-status=live}}</ref><ref name="towards-ICNA-1986">{{cite book |last1=Abul ʻAla Maudoodi |first1=Syed |title=Towards Understanding Islam |date=1986 |publisher=Islamic Circle of North America |url=https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything+in+the+universe+is+%27Muslim%27+for+it+obeys+God+by+submission+to+His+laws...+The+man+who+denies+God+is+called+%5B%5BKafir%5D%5D+(concealer)+because+he+conceals+by+his+disbelief+what+is+inherent+in+his+nature+and+embalmed+in+his+own+soul. |access-date=23 January 2023 |archive-date=2 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002215436/https://books.google.com/books?id=FzgNAQAAMAAJ&q=Everything%20in%20the%20universe%20is%20%27Muslim%27%20for%20it%20obeys%20God%20by%20submission%20to%20His%20laws...%20The%20man%20who%20denies%20God%20is%20called%20%5B%5BKafir%5D%5D%20%28concealer%29%20because%20he%20conceals%20by%20his%20disbelief%20what%20is%20inherent%20in%20his%20nature%20and%20embalmed%20in%20his%20own%20soul. |url-status=live }}</ref> ==== Muslimansko bratstvo ==== {{Glavni|Muslimansko bratstvo}} [[Datoteka:Hassan al-Banna - Al-Alam, V2, P 233.jpg|mini|[[Hasan al-Banna]]]] Gotovo istovremeno s Mevdudijem bilo je osnivanje Muslimanskog bratstva u Ismailiji u Egiptu 1928. godine od [[Hassan el-Banna|Hasana el-Banne]]. Njegova organizacija bila je vjerovatno prva, najveća i najutjecajnija moderna islamska politička/religijska organizacija. Pod motom "Kur'an je naš ustav",<ref>{{Cite book |url=https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |chapter=The Meaning of Islam |page=7 |title=The Message of the Teachings – Hasan el-Banna |access-date=23 January 2023 |archive-date=23 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123174239/https://zulkiflihasan.files.wordpress.com/2008/06/towardsunderstanding.pdf |url-status=live }}</ref> tražila je islamski preporod kroz propovijedanje, ali i pružanjem osnovnih društvenih usluga uključujući škole, džamije i radionice. Poput Mevdudija, El-Banna je vjerovao u neophodnost vladavine zasnovane na šerijatskom zakonu koja bi se provodila postepeno i ubjeđivanjem, te u eliminaciju svakog zapadnog imperijalističkog utjecaja u muslimanskom svijetu.<ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2012 |title=A genealogical inquiry into early Islamism: the discourse of Hasan el-Banna |journal=Journal of Political Ideologies |volume=17 |issue=1 |pages=61–85 |doi=10.1080/13569317.2012.644986 |s2cid=144873457 |url=https://philpapers.org/rec/MURAGI |access-date=28 June 2019 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004093428/https://philpapers.org/rec/MURAGI |url-status=live }}</ref> Neki elementi Bratstva jesu učestvovali u nasilju, izvršivši atentat na egipatskog premijera [[Mahmoud El Nokrashy Pasha|Mahmouda Fahmyja El Nokrashyja]] 1948. godine. Osnivač MB-a [[Hassan el-Banna|El-Banna]] ubijen je iz odmazde tri mjeseca kasnije.<ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|title=Egypt, A Timeline of Recent Events|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-date=17 December 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217104055/http://gemsofislamism.tripod.com/timeline_egypt.html|url-status=live}}</ref> Bratstvo je trpilo periodičnu represiju u Egiptu i zabranjivano je nekoliko puta, 1948. i nekoliko godina kasnije nakon sukoba s egipatskim predsjednikom [[Gamal Abdel Nasser|Gamalom Abdelom Nasserom]], koji je zatvorio hiljade članova na više godina. Bratstvo se proširilo na mnoge druge zemlje, posebno u [[Arapski svijet]]. U Egiptu je, uprkos periodičnoj represiji — godinama je opisivano kao "polulegalno"<ref>{{cite web|url=https://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |title=Free Republic. The day before, and after – It's been 25 years since the Islamist genie first went on the rampage |publisher=Fr.jpost.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111223182128/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1159193396891&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archive-date=23 December 2011 }}</ref> — bilo jedina opoziciona grupa u Egiptu sposobna da istakne kandidate tokom izbora.<ref name="multiref1">{{cite web|url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |title=The Islamism Debate: God's Counterculture |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403133042/http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-476/_nr-924/i.html |archive-date=3 April 2008 |author=Sonja Zekri |work=Süddeutsche Zeitung |date=2008 |translator=Phyllis Anderson}}</ref> Na [[Egipatski parlamentarni izbori 2011–2012.|egipatskim parlamentarnim izborima 2011–2012.]], političke stranke identificirane kao "islamističke" (stranka Bratstva [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranka slobode i pravde]], selefijska [[Stranka El-Nour]] i liberalna islamistička [[Stranka El-Wasat]]) osvojile su 75% ukupnih mjesta.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |title=Islamists Win 70% of Seats in the Egyptian Parliament |work=The New York Times |date=21 January 2012 |last1=Kirkpatrick |first1=David D. |access-date=27 February 2017 |archive-date=4 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004105215/https://www.nytimes.com/2012/01/22/world/middleeast/muslim-brotherhood-wins-47-of-egypt-assembly-seats.html |url-status=live }}</ref> [[Muhamed Morsi]], kandidat stranke Muslimanskog bratstva, bio je prvi demokratski izabran predsjednik Egipta. Međutim, smijenjen je tokom [[Vojni udar u Egiptu 2013.|egipatskog državnog udara 2013. godine]], nakon masovnih protesta protiv onoga što je viđeno kao njegovi nedemokratski potezi. Danas je Muslimansko bratstvo označeno kao [[Spisak označenih terorističkih grupa|teroristička organizacija]] od [[Bahrein|Bahreina]], Rusije, [[Sirija|Sirije]], [[Egipat|Egipta]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. ==== Sejid Kutb (1906–1966) ==== {{Glavni|Milestones (knjiga)}} {{Također pogledajte|Sejid Kutb|Kutbizam}} [[Datoteka:Sayyid Qutb.jpg|mini|[[Sayyid Qutb]]|lijevo]] Kutb, vodeći član pokreta Muslimanskog bratstva, smatra se od nekih (Fawaz A. Gerges) "ocem osnivačem i vodećim teoretičarom" modernih džihadista, kao što je [[Osama bin Laden]].<ref>Fawaz A. Gerges, ''The Far Enemy: Why Jihad Went Global'' (Bronxville, N.Y.: Sarah Lawrence College) {{ISBN|978-0521791403}} prologue</ref><ref>{{cite web|url=http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|title=How Did Sejid Kutb Influence Osama bin Laden?|publisher=Gemsofislamism.tripod.com|access-date=21 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20101017060150/http://gemsofislamism.tripod.com/qutb_milest_influence_obl.html|archive-date=17 October 2010|url-status=dead}}</ref><ref>*{{cite journal |last=Mura |first=Andrea |year=2014 |title=The Inclusive Dynamics of Islamic Universalism: From the Vantage Point of Sejid Kutb's Critical Philosophy |journal=Comparative Philosophy |volume=5 |issue=1 |pages=29–54 |doi=10.31979/2151-6014(2014).050106 |doi-access=free }}</ref> Pogubljen je zbog navodnog sudjelovanja u zavjeri za atentat na predsjednika 1966. godine. Mevdudijeve političke ideje utjecale su na Sejida Kutba. Poput Mevdudija, vjerovao je da je šerijat ključan za islam, pa je obnova njegovog punog provođenja bila od vitalnog značaja za svijet. Budući da šerijat nije bio u potpunosti provođen vijekovima, islam je "bio izumro već nekoliko vijekova".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', The Mother Mosque Foundation, (1981), p. 11, 19</ref> Kutb je propovijedao da se muslimani moraju angažirati u dvostranom napadu: pridobijanju pojedinaca kroz miroljubivo [[Da'wa|propovijedanje islama]], ali i korištenjem "fizičke moći i džihada".<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.55</ref> Sila je bila neophodna jer "oni koji su uzurpirali Božiji autoritet" ne bi predali svoju moć prijateljskim ubjeđivanjem.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', p.59</ref> Poput Homeinija, na kojeg je utjecao, vjerovao je da Zapad vodi opaki višestoljetni rat protiv islama.<ref>Kutb, Sejid, ''Milestones'', pp.124, 116, 160</ref> === Šestodnevni rat (1967) === {{Glavni|Šestodnevni rat}} Poraz armija nekoliko arapskih država od [[Izrael|Izraela]] tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] označio je značajan trenutak u arapskom svijetu. Gubitak, zajedno s ekonomskom stagnacijom u tim zemljama, neki su pripisali sekularnom [[Arapski nacionalizam|arapskom nacionalizmu]] vladajućih režima. Ovaj period doživio je pad popularnosti i kredibiliteta sekularnih, socijalističkih i nacionalističkih ideologija, kao što su [[Baatizam]], [[Arapski socijalizam]] i arapski nacionalizam. Nasuprot tome, razni islamistički pokreti, i demokratski i antidemokratski, inspirisani ličnostima poput [[Abul Ala Mevdudi|Mevdudija]] i [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]], počeli su dobijati utjecaj.<ref name="Mayer1">Mayer, p. 110</ref> === Iranska revolucija (1978–1979) === {{Glavni|Iranska revolucija}} {{Također pogledajte|Konsolidacija Iranske revolucije|Velayat-e Faqih}} Prva moderna "islamistička država" (s mogućim izuzetkom Zijinog Pakistana)<ref>"The Islamic Resurgence: Prospects and Implications" by Kemal A. Faruki, from ''Voices of Resurgent Islam'', ed. by John L. Esposito, OUP, (1983), p. 283</ref> uspostavljena je među [[Šiizam|šiitima]] u Iranu. U velikom šoku za ostatak svijeta, muslimanski i nemuslimanski, revolucija predvođena [[Ajatolah|ajatolahom]] [[Ruholah Homeini|Ruholahom Homeinijem]] srušila je sekularnu, naftom bogatu, dobro naoružanu i proameričku monarhiju šaha [[Muhameda Reze Pahlavija]]. Revolucija je bila "neosporna korjenita promjena";<ref name="Parvaz-shook-2014">{{cite news |last1=Parvaz |first1=D. |title=Iran 1979: the Islamic revolution that shook the world |url=https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |access-date=22 May 2023 |publisher=Al Jazeera|date=11 February 2014 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174248/https://www.aljazeera.com/features/2014/2/11/iran-1979-the-islamic-revolution-that-shook-the-world |url-status=live }}</ref> islamizam je bio tema ograničenog utjecaja i interesa prije 1979. godine, ali nakon revolucije, "niko unutar muslimanskog svijeta ili izvan njega" nije ostao nesvjestan militantnog islama.<ref name="Kepel, Jihad, 2002, p. 106"/> Entuzijazam za iransku revoluciju u muslimanskom svijetu mogao je biti intenzivan;{{NoteTag|Čak i nakon što je neprijateljstvo između sunita i šiita eskaliralo, iranske vođe su često "išle direktno na stvari koje ih čine vrlo nepopularnim na Zapadu, a vrlo popularnim na arapskim ulicama. Tako je iranski predsjednik [Mahmoud] Ahmadinejad počeo napadati Izrael i dovoditi u pitanje holokaust."<ref>[http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 'Removing Saddam strengthened Iran'] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605124425/http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=35720 |date=5 June 2011 }}</ref>}} a bilo je mnogo razloga za optimizam među islamistima izvan Irana. Homeini je provodio islamski zakon.<ref name="Ataie-LSE-2021">{{cite web |last1=Ataie |first1=Mohammad |last2=Lefèvre |first2=Raphaël |last3=Matthiesen |first3=Toby |title=How Iran's 1979 Revolution Affected Sunni Islamists in the Middle East |url=https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |website=London School of Economics Blog |access-date=22 May 2023 |date=26 April 2021 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174249/https://blogs.lse.ac.uk/mec/2021/04/26/how-irans-1979-revolution-affected-sunni-islamists-in-the-middle-east/ |url-status=live }}</ref> Bio je zainteresiran za panislamsko (i panislamističko) jedinstvo i uložio je napore da "premosti jaz" između šiita i sunita, proglasivši "dopuštenim šiitima da klanjaju iza sunitskih imama",<ref>{{cite web |url-status=deviated |url=http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout#9 |website=IslamOnline |title=Frequently Asked Questions on Iran |archive-url= https://web.archive.org/web/20091107074118/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1175008835987&pagename=Zone-English-Muslim_Affairs%2FMAELayout |archive-date=7 November 2009 }}</ref> i zabranivši šiitima da "kritiziraju halife koji su prethodili [[Alija ibn Ebu-Talib|Aliji]]" (koje suniti poštuju, ali ne i šiiti).<ref>Ansari, Hamid, ''The Narrative of Awakening'', The Institute for the Compilation and Publication of the works of the Imam Khomeini, (no date), p.253</ref> Islamska Republika je također umanjila značaj šiitskih rituala (kao što je [[Dan Ašure]]) i svetišta {{NoteTag| Homeini nikada nije predsjedavao niti posjećivao šiitska svetišta,<ref name="Nasr, Shia Revival, 135">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 135</ref> (smatra se jer je vjerovao da islam treba biti o [[Šerijat|islamskom zakonu]],<ref name="Nasr, Shia Revival, 135"/> a njegova revolucija (u koju je vjerovao) bila je od "jednakog značaja" kao [[Bitka kod Kerbele]] u kojoj je [[Husejn ibn Ali|imam Husejn]] postao šehid).<ref name="Nasr, Shia Revival, 136">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'', Norton, (2006), p. 136</ref>}} Prije revolucije, Homeinijevi sljedbenici (kao što je današnji [[Vrhovni vođa Irana]], [[Ali Khamenei]]), prevodili su i zastupali djela džihadističkog teoretičara Muslimanskog bratstva, [[Sejid Kutb|Sejida Kutba]],{{sfn|Khalaji|2009}} i drugih sunitskih islamista/revivalista.{{sfn|Khalaji|2009}} Međutim, ova kampanja nije nadživjela njegovu smrt. Kako su prethodno pokorni šiiti (obično manjine) postajali odlučniji, suniti su vidjeli uglavnom "šiitske spletke" i izazov sunitskoj dominaciji.<ref>Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 143-4</ref> "Ono što je uslijedilo bila je borba sunita protiv šiita za dominaciju, i postala je intenzivna."<ref name="Nasr, revival, 148-9">Nasr, Vali, ''The Shia Revival'' (Norton), 2006), p. 148-9</ref> Netrpeljivost između dvije sekte u Iranu i njegovim susjedima je sistemska od 2014. godine,<ref>{{cite news|author=Paul Vallely|date=19 February 2014|title=The vicious schism between Sunni and Shia has been poisoning Islam for 1,400 years – and it's getting worse|work=The Independent|location=London|url=https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|access-date=2 March 2014|archive-date=24 May 2022|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-vicious-schism-between-sunni-and-shia-has-been-poisoning-islam-for-1400-years--and-its-getting-worse-9139525.html|url-status=live}}</ref> s hiljadama ubijenih u sektraškim borbama u Iraku i Pakistanu.<ref name="CFR-Tensions-1979-2021">{{cite news |title=1979 – 2021 Modern Sunni-Shia Tensions |url=https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |access-date=22 May 2023 |agency=Council on Foreign Relations |archive-date=25 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231025054157/https://www.cfr.org/timeline/modern-sunni-shia-tensions |url-status=live }}</ref> Sliku revolucije su također ukaljali "čistke, pogubljenja i zvjerstva",<ref>Kepel, Gilles, ''Jihad'', Harvard University Press, (2002), p. 118</ref> te periodični i sve rašireniji [[Protesti povodom smrti Mahse Amini|domaći nemiri i protesti]] mladih Iranaca. Među "najvažnijim nusproizvodima iranske revolucije" (prema Mehrzadu Boroujerdiju od 2014.) ubrajaju se "pojava [[Hezbollah|Hezbollaha]] u Libanu, moralni poticaj pružen šiitskim snagama u Iraku, regionalni hladni rat protiv Saudijske Arabije i Izraela, davanje islamskog prizvuka antiimperijalističkom i antiameričkom osjećaju na Bliskom istoku, te nenamjerno produbljivanje jaza između sunita i šiita".<ref name="Parvaz-shook-2014"/> Islamska Republika je također zadržala vlast u Iranu uprkos [[Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Irana|ekonomskim sankcijama SAD-a]], te je stvorila ili pomogla istomišljeničke šiitske terorističke grupe u Iraku ([[SCIRI]])<ref>Bakhash, Shaul, ''The Reign of the Ayatollahs'', Basic Books, (1984), p. 233</ref> i Libanu ([[Hezbollah]])<ref>"Hezbollah Shia group is coy about revealing the sums it has received from Iran. ... Reports have spoken of figures ranging from 10 to 15 million dollars per month, but it is possible that Hezbollah has received larger sums. It is only in recent years (after 1989) that Iran has decreased its aid." from: Jaber, Hala, ''Hezbollah: Born with a vengeance'', New York: Columbia University Press, (1997), p. 150</ref> (dvije muslimanske zemlje koje također imaju veliki procenat šiita). Kampanja za svrgavanje šaha predvođena Homeinijem imala je snažan klasni karakter (Homeini je propovijedao da šah produbljuje jaz između bogatih i siromašnih; osuđujući radničku klasu na život u siromaštvu, bijedi i teškom radu, itd.);<ref name=KEA1993:30/> a pristup "za selo i za siromašne"<ref name="Isfahani-economy-2019">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=Iran's economy 40 years after the Islamic Revolution |url=https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=14 March 2019 |archive-date=22 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190622130650/https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2019/03/14/irans-economy-40-years-after-the-islamic-revolution/ |url-status=live }}</ref> doveo je do gotovo univerzalnog pristupa električnoj energiji i čistoj vodi,<ref name="Isfahani-40-Brookings">{{cite web |last1=Isfahani |first1=Djavad Salehi |title=The Islamic Revolution at 40 |url=https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |website=Brookings |access-date=22 May 2023 |date=12 February 2019 |archive-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522174247/https://www.brookings.edu/opinions/the-islamic-revolution-at-40/ |url-status=live }}</ref> ali kritičari režima se žale na data, a neispunjena obećanja: "sinovi vođa revolucije i poslovne klase koja odlučuje raditi unutar pravila režima ... razmeću se svojim bogatstvom, vozeći luksuzne sportske automobile po Teheranu, objavljujući slike na Instagramu sa svojih skijanja i plaža širom svijeta, dok se siromašni i srednja klasa bore da prežive ili održe privid dostojanstvenog života" (prema Shadi Mokhtari).<ref name="Priborkin-40years-2019">{{cite web |last1=Priborkin |first1=Emily |title=40 Years Later: Iran after the Islamic Revolution |url=https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |website=American University |access-date=22 May 2023 |date=8 April 2019 |archive-date=10 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230310094340/https://www.american.edu/sis/news/20190408-40-years-later-iran-after-the-islamic-revolution.cfm |url-status=live }}</ref> Jedna obaveza (prema njegovim sljedbenicima, ako ne i iranskoj javnosti) koja je ispunjena jeste starateljstvo islamskog pravnika (''Velayat-e Faqih''). Ali umjesto jačanja islama i eliminacije sekularnih vrijednosti i praksi, "režim je uništio vjeru iranskog naroda u religiju" ("anonimni ekspert").<ref name="Priborkin-40years-2019"/> === Zauzimanje Velike džamije (1979) === {{Further|Opsada Velike džamije}} Snaga islamističkog pokreta očitovala se u događaju koji se mogao činiti sigurnim da okrene muslimansko javno mnijenje protiv [[Fundamentalizam|fundamentalizma]], ali se desilo upravo suprotno. Godine 1979. [[Mesdžidul-haram|Veliku džamiju]] u [[Meka|Meki]] u Saudijskoj Arabiji zauzela je naoružana fundamentalistička grupa i držala je duže od sedam dana. Deseci su ubijeni, uključujući mnoge hodočasnike prolaznike<ref>Wright, ''Sacred Rage'', (2001), p. 148</ref> u grubom kršenju jednog od najsvetijih mjesta u islamu (i onog gdje su oružje i nasilje strogo zabranjeni).<ref>{{cite web|url=http://www.ourdialogue.com/m22.htm |title=Masjid-ul-Haram: Sacred and forbidden |publisher=Ourdialogue.com |access-date=21 April 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420195838/http://www.ourdialogue.com/m22.htm |archive-date=20 April 2012 }}</ref><ref>Wright, Lawrence, ''The Looming Tower: Al Qaeda and the Road to 9/11''. New York: Knopf, (2006), pp. 103–04</ref> Umjesto da potakne reakciju protiv pokreta koji je inspirisao napadače, Saudijska Arabija, koja je već bila vrlo konzervativna, odgovorila je jačanjem svojih fundamentalističkih vjerodajnica s još više islamskih ograničenja. Uslijedile su oštre mjere protiv svega, od trgovaca koji se nisu zatvarali radi molitve i novina koje su objavljivale slike žena, do prodaje lutaka, plišanih medvjedića (slike živih bića smatraju se [[Haram|haramom]]) i hrane za pse (psi se smatraju nečistim).<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 155</ref> U drugim muslimanskim zemljama krivica i gnjev zbog zauzimanja nisu bili usmjereni protiv fundamentalista, već protiv najvećeg geopolitičkog neprijatelja islamskog fundamentalizma — Sjedinjenih Američkih Država. Ajatolah [[Ruholah Homeini|Homeini]] je potaknuo napade na američke ambasade kada je objavio: "Nije izvan nagađanja da je ovo djelo kriminalnog [[Američki imperijalizam|američkog imperijalizma]] i međunarodnog cionizma", uprkos činjenici da je predmet fundamentalističke pobune bila Kraljevina Saudijska Arabija, glavni saveznik Amerike u regionu. Antiameričke demonstracije uslijedile su na Filipinima, u Turskoj, Bangladešu, Indiji, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]], Pakistanu i Kuvajtu. Američku ambasadu u Libiji spalili su demonstranti skandirajući pro-homeinijevske slogane, a ambasada u [[Islamabad|Islamabadu]] u Pakistanu spaljena je do temelja.<ref>Wright, Robin, ''Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam'', p. 149</ref> === Islamizacija Pakistana (1979) === Godine 1979, nakon puča Zijaul-Haka, vođa je uveo Hudud uredbe (''Hudood Ordinances''). Neki od ovih zakona i danas postoje u Pakistanu. === Sovjetska invazija na Afganistan (1979–1989) === [[Datoteka:October_87_-_Khalis-loyal_Muja.jpg|mini|Afganistanski mudžahedini iz [[Hezb-i Islami Khalis|Hezb-i Islamija]], 1986.]] Godine 1979. [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetski Savez je rasporedio svoju 40. armiju u Afganistan]], pokušavajući ugušiti islamsku pobunu protiv savezničkog marksističkog režima u [[Rat u Afganistanu (1978–danas)|Afganistanskom građanskom ratu]]. Sukob, u kojem su se osiromašeni muslimani starosjedioci ([[Mudžahedini|mudžahedini]]) borili protiv antireligijske supersile, podstakao je hiljade muslimana širom svijeta da pošalju pomoć, a ponekad i da sami odu da se bore za svoju vjeru. Predvodnik ovog panislamskog napora bio je palestinski učenjak [[Abdulah Jusuf Azam]]. Iako je vojna efikasnost ovih "[[Afganistanski Arapi|afganistanskih Arapa]]" bila marginalna, procjenjuje se da je između 16.000<ref name=Atkins>{{cite book|last1=Atkins |first1=Stephen E.|author-link=Stephen E. Atkins|title=Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups|date=2004|publisher=Greenwood Publishing Group|page=[https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki/page/35 35] |url=https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000atki|url-access=registration |quote=abdullah azzam afghanistan. |access-date=5 October 2014|isbn=978-0-313-32485-7}}</ref> i 35.000 dobrovoljaca muslimana<ref name=Commins-174 /> došlo iz cijelog svijeta da se bori u Afganistanu.<ref name=Commins-174>{{cite book|last1=Commins|first1=David |title=The Wahhabi Mission and Saudi Arabia|url=https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm|url-access=registration|date=2006|publisher=I.B.Tauris & Co Ltd|location=London|page=[https://archive.org/details/wahhabimissionsa0000comm/page/174 174]|quote=In all, perhaps 35,000 Muslim fighters went to Afghanistan between 1982 and 1992, while untold thousands more attended frontier schools teeming with former and future fighters.}}</ref><ref name=rashid-129>Rashid, Ahmed, ''Taliban: Militant Islam, Oil and Fundamentalism in Central Asia'' (New Haven, 2000), p. 129.</ref> Kada je Sovjetski Savez napustio marksistički Nedžibulahov režim i povukao se iz Afganistana 1989. godine (režim je konačno pao 1992.), pobjeda je kod mnogih muslimana viđena kao trijumf islamske vjere nad nadmoćnom vojnom silom i tehnologijom koji se može ponoviti drugdje. <blockquote>Džihadisti su stekli legitimitet i prestiž svojim trijumfom kako unutar militantne zajednice tako i među običnim muslimanima, kao i samopouzdanje da prenesu svoj džihad u druge zemlje u kojima su vjerovali da je muslimanima potrebna pomoć.<ref name=for-aff-bergen>{{cite magazine |url=http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |title=blowback revisited |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129203155/http://www.foreignaffairs.org/20051101facomment84601/peter-bergen-alec-reynolds/blowback-revisited.html |archive-date=2007-11-29 |magazine=Foreign Affairs |date=2005 |author=Peter Bergen}}</ref></blockquote> Sam raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine mnogi islamisti, uključujući Bin Ladena, vidjeli su kao poraz supersile od ruku islama. Povodom pomoći od šest milijardi dolara koju su dali SAD i pakistanske vojne obuke i obavještajne podrške mudžahedinima,<ref>{{cite news |title=How the CIA created Osama bin Laden |url=https://www.greenleft.org.au/node/24198 |date=19 September 2001 |newspaper=[[Green Left Weekly]] |access-date=9 January 2007 |archive-date=12 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912101441/https://www.greenleft.org.au/node/24198 |url-status=live }}</ref> bin Laden je napisao: "[S]AD nema spomena vrijednu ulogu" u "[[Raspad Sovjetskog Saveza|raspadu Sovjetskog Saveza]]... nego zasluga ide [[Allah|Bogu]] i mudžahedinima" Afganistana.<ref>{{cite web |url=http://www.anusha.com/osamaint.htm |title=bin Laden interview with Peter Arnett, March 1997 |publisher=Anusha.com |access-date=8 June 2012 |archive-date=18 August 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000818075220/http://www.anusha.com/osamaint.htm |url-status=live }}</ref> === Zaljevski rat (1990–1991) === {{Također pogledajte|Zaljevski rat}} Drugi faktor s početka 1990-ih koji je utjecao na radikalizaciju islamističkog pokreta bio je [[Zaljevski rat]], koji je doveo nekoliko stotina hiljada američkih i savezničkih nemuslimanskih vojnih lica na tlo Saudijske Arabije kako bi se stalo u kraj [[Saddam Hussein|Sadamovoj]] [[Okupacija Kuvajta|okupaciji Kuvajta]]. Prije 1990. Saudijska Arabija je igrala važnu ulogu u obuzdavanju mnogih islamističkih grupa koje su primale njenu pomoć. Ali kada je Sadam, sekularistički i [[Baatizam|baatistički]] diktator susjednog Iraka, napao Kuvajt (svog neprijatelja u ratu), zapadne trupe su došle da zaštite saudijsku monarhiju. Islamisti su optužili saudijski režim da je marioneta Zapada. Ovi napadi su odjeknuli kod konzervativnih muslimana, a problem nije nestao ni sa Sadamovim porazom, budući da su američke trupe ostale stacionirane u kraljevstvu, a razvila se i de facto saradnja s palestinsko-izraelskim mirovnim procesom. Saudijska Arabija je pokušala kompenzirati gubitak prestiža među ovim grupama represijom nad onim domaćim islamistima koji su je napadali (bin Laden je primarni primjer), te povećanjem pomoći islamskim grupama (islamističkim medresama širom svijeta, pa čak i pomaganjem nekim nasilnim islamističkim grupama) koje to nisu činile, ali je njen predratni utjecaj u korist umjerenosti uveliko smanjen.<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] pp. 205–17</ref> Jedan od rezultata toga bila je kampanja napada na vladine zvaničnike i turiste u [[el-Gama'a el-Islamiyya|Egiptu]], krvavi građanski rat u [[Spisak masakara tokom Alžirskog građanskog rata|Alžiru]] i teroristički napadi [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] koji su kulminirali [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. septembra]].<ref>''Jihad: The Trail of Political Islam'' [[Gilles Kepel]] p. 207</ref> === Društveni i kulturni trijumf u 2000-im i 2010-im === Do početka dvadeset prvog vijeka, "riječ sekularno, oznaka koja se ponosno nosila" 1960-ih i 1970-ih, bila je "izbjegavana" i "korištena za ocrnjivanje" političkih neprijatelja u Egiptu i ostatku muslimanskog svijeta.<ref name="murphy-161"/> Islamisti su nadmašili malu sekularnu opoziciju u smislu "upornosti, hrabrosti", "preuzimanja rizika" ili "organizacionih vještina".<ref name="murphy-160"/> Godine 2002: <blockquote>Na Bliskom istoku i u Pakistanu religijski diskurs dominira društvima, medijima i razmišljanjem o svijetu. Radikalne džamije su se namnožile širom Egipta. Knjižarama dominiraju djela s religijskim temama... Zahtjev za šerijatom, uvjerenje da su njihove vlade [[Takfir|nevjerne islamu]] i da je islam odgovor na sve probleme, te sigurnost da je Zapad objavio [[Kontroverza o ratu protiv islama|rat islamu]]; to su teme koje dominiraju javnom raspravom. Islamisti možda ne kontroliraju parlamente ili vladine palače, ali su zaposjeli narodnu maštu.<ref>''The Age of Sacred Terror'' by Daniel Benjamin and Steven Simon, Random House, 2002, pp. 172–73</ref></blockquote> Istraživanja javnog mnijenja u raznim islamskim zemljama pokazala su da se značajna većina protivi grupama poput [[Islamska država Iraka i Levanta|ISIL-a]], ali također želi da religija igra veću ulogu u javnom životu.<ref>{{Cite news|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|title=Muslims and Islam: Key findings in the U.S. and around the world|date=22 July 2016|newspaper=Pew Research Center|access-date=11 November 2016|archive-date=18 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718103140/http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/07/muslims-and-islam-key-findings-in-the-u-s-and-around-the-world/|url-status=live}}</ref> === "Postislamizam" === {{Također pogledajte|Postislamizam}} Do 2020. godine, otprilike 40 godina nakon islamskog svrgavanja iranskog šaha i zauzimanja Velike džamije od ekstremista, brojni posmatrači ([[Olivier Roy (profesor)|Olivier Roy]], Mustafa Akyol, Nader Hashemi) primijetili su pad vitalnosti i popularnosti islamizma. Islamizam je bio idealiziran/utopijski koncept za poređenje s mračnom realnošću statusa quo, ali tokom više od četiri decenije nije uspio uspostaviti "konkretan i održiv nacrt za društvo" uprkos ponovljenim naporima (Olivier Roy);<ref name=Roy-2004>{{cite journal |last1=Sinanovic |first1=Ermin |title=[Book review] Post-Islamism: The Failure of Islamic Activism? |journal=International Studies Review |date=2005 |volume=7 |pages=433–436 |doi=10.1111/j.1468-2486.2005.00508.x |jstor=3699758 |url=https://www.jstor.org/stable/3699758 |access-date=30 December 2020 |archive-date=7 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103844/https://www.jstor.org/stable/3699758 |url-status=live }}</ref> i umjesto toga je ostavio nimalo inspirativne rezultate svog utjecaja na svijet (Nader Hashemi).<ref name="Hashemi-40-2021"/> Shodno tome, pored trenda ka umjerenosti islamističkih ili bivših islamističkih stranaka (kao što su [[Stranka prosperitetne pravde|PKS u Indoneziji]], [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|AKP u Turskoj]] i [[Svemalezijska islamska stranka|PAS u Maleziji]]) spomenutih gore, došlo je do društvene/religijske, a ponekad i političke reakcije protiv islamističke vladavine u zemljama poput Turske, Irana i Sudana (Mustafa Akyol).<ref name="Akyol-ruining">{{cite web |last1=Akyol |first1=Mustafa |title=How Islamists are Ruining Islam |url=https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |website=Hudson Institute |access-date=30 December 2020 |date=12 June 2020 |archive-date=15 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200615160745/https://www.hudson.org/research/16131-how-islamists-are-ruining-islam |url-status=live }}</ref> Pišući 2020. godine, Mustafa Akyol tvrdi da postoji snažna reakcija mnogih muslimana protiv političkog islama, uključujući slabljenje religijske vjere — upravo onoga što je islamizam trebao ojačati. Sugerira da je ova reakcija protiv islamizma među muslimanskom omladinom proizašla iz svih "strašnih stvari" koje su se dogodile u arapskom svijetu u dvadeset prvom vijeku "u ime islama" — poput "sektraških građanskih ratova u [[Građanski rat u Siriji|Siriji]], [[Rat u Iraku (2013–2017)|Iraku]] i [[Građanski rat u Jemenu (2014–danas)|Jemenu]]".<ref name="Akyol-ruining"/> Ankete koje je proveo [[Arab Barometer]] u šest arapskih zemalja – Alžiru, Egiptu, Tunisu, Jordanu, Iraku i Libiji – otkrile su da "Arapi gube vjeru u religijske stranke i vođe". U periodu 2018–2019, u svih šest zemalja, manje od 20% upitanih da li vjeruju islamističkim strankama odgovorilo je potvrdno. Taj procenat je pao (u svih šest zemalja) u odnosu na period 2012–2014, kada je postavljeno isto pitanje. Posjećenost džamijama je također opala za više od 10 poena u prosjeku, a udio onih Arapa koji sebe opisuju kao "nereligiozne" skočio je sa 8% u 2013. na 13% u 2018–2019.<ref>{{cite news |title=Arabs are Losing Faith in Religious Parties and Leaders |newspaper=The Economist |date=5 December 2019 |url=https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |access-date=4 May 2021 |archive-date=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005093023/https://www.arabbarometer.org/2019/12/arabs-are-losing-faith-in-religious-parties-and-leaders/ |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> U Siriji Sham el-Ali izvještava o "rastućem otpadništvu od vjere među sirijskom omladinom".<ref>{{cite web |author=Sham el-Ali |title=On Rising Apostasy Among Syrian Youths |work=El-Jumhuriya |date=22 August 2017 |url=https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |access-date=4 May 2021 |archive-date=22 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122153843/https://www.aljumhuriya.net/en/el-jumhuriya-fellowship/on-rising-apostasy |url-status=live }}</ref><ref name="Akyol-ruining"/> Pišući 2021. godine, Nader Hashemi napominje da u Iraku, Sudanu, Tunisu, Egiptu, Gazi, Jordanu i drugim mjestima gdje su islamističke stranke došle na vlast ili vodile kampanju, "stoji jedna opšta tema. Narodni prestiž političkog islama ukaljan je njegovim iskustvom s državnom moći."<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21">{{cite news |last1=Zakaria |first1=Fareed |title=Opinion: Ten years later, Islamist terrorism isn't the threat it used to be |url=https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |access-date=4 May 2021 |newspaper=The Washington Post|date=29 April 2021 |archive-date=16 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211116153800/https://www.washingtonpost.com/opinions/globel-opinions/ten-years-later-islamist-terrorism-isnt-the-threat-it-used-to-be/2021/04/29/deb88256-a91c-11eb-bca5-048b2759a489_story.html |url-status=live }}</ref><ref name="Hashemi-40-2021">{{cite journal |last1=Hashemi |first1=Nader |title=Political Islam: A 40 Year Retrospective |journal=Religions |date=2021 |volume=12 |issue=2 |page=130 |doi=10.3390/rel12020130 |doi-access=free }}</ref> U Iranu se tvrdolinijaški ajatolah Mohammad-Taqi Mesbah Yazdi žalio: "Iranci izbjegavaju religijska učenja i okreću se sekularizmu."<ref>David Brooks, "This Is How Theocracy Shrivels", ''The New York Times'', 27 August 2021 </ref> Čak je i islamistički terorizam bio u opadanju i težio je da bude "lokalan" umjesto panislamski. Od 2021. godine El-Kaida se sastojala od "gomile milicija" bez efikasne centralne komande (Fareed Zakaria).<ref name="Zakaria-10-years-29-4-21"/></pre> == Kritike == {{Glavni|Kritika islamizma}} {{Također pogledajte|Kritika islama|Spisak kritičara islama}} [[Datoteka:"Freedom go to hell".jpg|mini|Dana 6. februara 2006. islamistički demonstrant u [[London]]u nosi natpis na kojem piše "Sloboda, idi u pakao"]] Islamizam, ili elementi islamizma, kritikovani su po brojnim osnovama, uključujući potiskivanje slobode izražavanja i individualnih prava, rigidnost, licemjerje, [[Antisemitizam u islamu|antisemitizam]],<ref>{{cite web |author=Wistrich, Robert S. |url=https://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |title=Anti-Semitism and Jewish destiny |work=The Jerusalem Post |date=20 May 2015 |access-date=26 May 2015 |archive-date=27 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527082212/http://www.jpost.com/Opinion/Anti-Semitism-and-Jewish-destiny-403703 |url-status=live }}</ref> pogrešno tumačenje [[Kur'an]]a i [[Sunnet]]a, nedostatak istinskog razumijevanja islama i uvođenje novotarija ([[bid'at]]) – uprkos tome što islamisti proklamuju protivljenje svakoj takvoj inovaciji. == Stranke i organizacije == {{Main|Islamističke grupe}} {{Main|Spisak islamskih političkih stranaka|Islamski ekstremizam#Aktivne islamske ekstremističke grupe}} == Literatura == {{refbegin|30em}} === Knjige === * {{cite book |author-link=John Esposito |first=John |last=Esposito |title=Islam and Politics |edition=Četvrto |publisher=Syracuse University Press |year=1998 |place=Syracuse NY}} * {{cite book |first=Andrea |last=Mura |title=The Symbolic Scenarios of Islamism: A Study in Islamic Political Thought |url=https://www.routledge.com/products/9781472443892 |publisher=Routledge |year=2015 |place=London |access-date=11 February 2016 |archive-date=11 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311084048/https://www.routledge.com/products/9781472443892 |url-status=live }} * {{cite book |editor-first1=Yvonne |editor-last1=Yazbeck Haddad |editor-first2=John |editor-last2=Esposito |title=Islam, Gender, and Social Change |publisher=Oxford University Press |place=New York |year=1998}} * {{cite book |author-link=Fred Halliday |first=Fred |last=Halliday |title=Islam and the Myth of Confrontation |url=https://archive.org/details/islammythofconfr00hall_0 |url-access=registration |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=I.B. Tauris |year=2003 |isbn=9781850439592 }} * {{cite book|author-link=Riaz Hassan |last=Hassan |first=Riaz |title=Faithlines: Muslim Conceptions of Islam and Society |url=http://www.us.oup.com/us/catalog/general/subject/ReligionTheology/Islam/?view=usa&ci=9780195799309 |publisher=Oxford University Press |year=2002 }}{{dead link|date=February 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} * {{cite book |last=Hassan |first=Riaz |title=Inside Muslim Minds |publisher=Melbourne University Press |year=2008}} * {{cite book|last1=Kepel|first1=Gilles|title=Jihad: The Trail of Political Islam|url=https://archive.org/details/jihad00gill_0|url-access=registration|quote=Jihad: The Trail of Political Islam.|date=2002|publisher=Harvard University Press.|ref=GKJTPI2002|isbn=978-0674010901}} * {{cite book |author-link=Peter Mandaville |last=Mandaville |first=Peter |title=Transnational Muslim Politics |year=2007 |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge}} * {{cite book |editor-first1=Richard C. |editor-last1=Martin |editor-first2=Abbas |editor-last2=Barzegar |title=Islamism: Contested Perspectives on Political Islam |publisher=Stanford University Press |year=2010}} * {{cite book |author-link=Nazih Ayubi |first=Nazih |last=Ayubi |title=Political Islam |place=London |publisher=Routledge |year=1991}} * {{cite book |editor-last=Rashwan |editor-first=Diaa |title=The spectrum of Islamist movements |publisher=Schiler |year=2007}} * {{Cite book |last=Roy |first=Olivier |title=The Failure of Political Islam |date=1994 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge Massachusetts |translator-last=Volk |translator-first=Carol |trans-title=Echec de l'Islam Politique |ref=ORFPI1994 |isbn=978-0674291416}} * {{cite book |first=S. |last=Sejid |title=A Fundamental Fear: Eurocentrism and Emergence of Islamism |edition=2. izdanje |place=London, New York |publisher=Zed Press |year=2003}} * {{cite book |first1=Anders |last1=Strindberg |first2=Mats |last2=Wärn |title=Islamism |publisher=Polity Press |place=Cambridge, Malden MA |year=2011}} *Valentine, Simon Ross, Force and Fanaticism: Wahhabism in Saudi Arabia and Beyond, (2015), London/New York, Hurst & Co. * {{cite book |last1=Teti |first1=Andrea |last2=Mura |first2=Andrea |chapter=Sunni Islam and politics |title=Routledge Handbook of Religion and Politics |editor=Jeff Haynes |place=Abingdon (Oxon), New York |publisher=Routledge |year=2009}} * {{cite book |first=Frédéric |last=Volpi |title=Political Islam Observed |publisher=Hurst |year=2010}} * {{cite book |editor-first=Frédéric |editor-last=Volpi |title=Political Islam: A Critical Reader |publisher=Routledge |year=2011}} * {{cite book |last1=Sayej |first1=Caroleen Marji |title=Patriotic Ayatollahs: Nationalism in Post-Saddam Iraq |date=2018 |publisher=[[Cornell University Press]] |page=67 |location=Ithaca, NY |isbn=9781501714856 |doi=10.7591/cornell/9781501715211.001.0001 |url=https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |access-date=4 May 2022 |archive-date=20 September 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210920053737/https://cornell.universitypressscholarship.com/view/10.7591/cornell/9781501715211.001.0001/upso-9781501715211 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Farzaneh |first1=Mateo Mohammad |title=Iranian Constitutional Revolution and the Clerical Leadership of Khurasani |date=Mart 2015 |publisher=[[Syracuse University Press]] |location=Syracuse, NY |isbn=9780815633884 |oclc=931494838 |url=https://press.syr.edu/supressbooks/467 }} * {{Cite book |last=Rosefsky Wickham |first=Carrie |title=[[The Muslim Brotherhood: Evolution of an Islamist Movement]] |year=2013 |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691163642}} === Časopisi === * {{Cite journal|last=Hermann|first=Denis|date=1 May 2013|title=Akhund Khurasani and the Iranian Constitutional Movement|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|jstor=23471080|journal=Middle Eastern Studies|volume=49|issue=3|pages=430–453|doi=10.1080/00263206.2013.783828|s2cid=143672216|issn=0026-3206|access-date=4 May 2022|archive-date=5 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221005080847/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00263206.2013.783828|url-status=live|url-access=subscription}} * {{cite book | last=Bayat | first=Mangol | title=Iran's First Revolution | publisher=Oxford University Press | date=1991 | isbn=978-0-19-506822-1}} * {{Cite journal|last=Nouraie|first=Fereshte M.|date=1975|title=The Constitutional Ideas of a Shi'ite Mujtahid: Muhamed Husayn Na'ini|url=https://www.jstor.org/stable/4310208|jstor=4310208|journal=Iranian Studies|volume=8|issue=4|pages=234–247|doi=10.1080/00210867508701501|issn=0021-0862|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121724/https://www.jstor.org/stable/4310208|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Martin|first=V. A.|date=April 1986|title=The Anti-Constitutionalist Arguments of Shaikh Fazlallah Nuri|url=https://www.jstor.org/stable/4283111|jstor=4283111|journal=Middle Eastern Studies|volume=22|issue=2|pages=181–196|doi=10.1080/00263208608700658|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121727/https://www.jstor.org/stable/4283111|url-status=live|url-access=subscription}} * {{Cite journal|last=Khalaji|first=Mehdi|date=27 November 2009|title=The Dilemmas of Pan-Islamic Unity|url=https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|journal=Current Trends in Islamist Ideology|volume=9|pages=64–79|access-date=5 June 2022|archive-date=7 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007064236/https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=24 May 2021|title=A Direct Flight to Revolution: Mevdudi, Divine Sovereignty, and the 1979-Moment in Iran|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=32|issue=2|pages=333–354|doi=10.1017/S135618632100033X|doi-access=free}} * {{Cite journal|last=Aziz|first=T. M.|date=May 1993|title=The Role of Muhamed Baqir el-Sadr in Shi'i Political Activism in Iraq from 1958 to 1980|url=https://www.jstor.org/stable/164663|journal=International Journal of Middle East Studies|volume=25|issue=2|pages=207–222|doi=10.1017/S0020743800058499|jstor=164663|s2cid=162623601|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121730/https://www.jstor.org/stable/164663|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Fuchs|first=Simon Wolfgang|date=July 2014|title=Third Wave Shi'ism: Sejid Arif Husain el-Husaini and the Islamic Revolution in Pakistan|url=https://www.jstor.org/stable/43307315|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=24|issue=3|pages=493–510|doi=10.1017/S1356186314000200|jstor=43307315|s2cid=161577379|access-date=5 June 2022|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002121722/https://www.jstor.org/stable/43307315|url-status=live}} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=Pioneers of Islamic Revival |date=1 November 2005 |publisher=[[Zed Books]] |location=London, UK |isbn=9781842776155 |url=https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=7 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007001215/https://www.bloomsbury.com/us/pioneers-of-islamic-revival-9781842776155/ |url-status=live }} * {{cite book |last1=Rahnema |first1=Ali |title=An Islamic Utopian – A Political Biography of Ali Shari'ati |date=2000 |publisher=[[I.B. Tauris]] |location=London, NY |isbn=1860645526 |url=https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |access-date=5 June 2022 |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204114749/https://www.bloomsbury.com/us/islamic-utopian-9781780768021/ |url-status=live }} * {{Cite journal|last=Bohdan|first=Siarhei|date=Summer 2020|title="They Were Going Together with the Ikhwan": The Influence of Muslim Brotherhood Thinkers on Shi'i Islamists during the Cold War|url=https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|journal=The Middle East Journal|volume=74|issue=2|pages=243–262|doi=10.3751/74.2.14|s2cid=225510058|issn=1940-3461|access-date=5 June 2022|archive-date=26 March 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326035121/https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|url-status=live|url-access=subscription}} {{refend}} == Također pogledajte == {{columns-list|colwidth=20em|* [[Islam i sekularizam]] * [[Antizapadno raspoloženje]] * [[Anticionizam]] * [[Islamistički šiizam]] * ''[[Sukob civilizacija]]'' * [[Klerofašizam]] * [[Hindutva]] * [[Kršćanska desnica]] * [[Dominionizam]] * [[Islamizam (čvor)]] * [[Islamizam po državama]] }} {{clear}} === Napomene === {{NoteFoot}} == Reference == {{Reference}} {{Islamizam}} {{Islamske teme}} {{Političke ideologije}} {{Authority control}} [[Kategorija:Islamizam| ]] [[Kategorija:Kontroverze u vezi s islamom]] [[Kategorija:Političke ideologije]] [[Kategorija:Antiizraelsko raspoloženje]] [[Kategorija:Anticionizam]] [[Kategorija:Antiimperijalizam]] dzaasaz3bu8j4ghlfwerf9zs8hfzuc6 Referendum o amnestiji u Urugvaju 1989. 0 533419 3831197 2026-04-19T00:47:49Z Bosancica by MK 173186 Preveden tekst sa wikipedia en 3831197 wikitext text/x-wiki Referendum o zakonu o amnestiji održan je u [[Urugvaj]]u 16. aprila 1989.<ref name="DirectDemocracy_Uruguay_1989_EN">{{cite web |last=Müller |first=Beat |date=16. april 1989 |title=Uruguay, 16 April 1989: Retain/repeal the law on the waiver of prosecution |url=http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=uy011989 |website=Direct Democracy |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> Tim zakonom je bilo onemogućeno krivično gonjenje vojnih i policijskih službenika odgovornih za ubistva, mučenja i nestanke tokom [[Civilo-vojna diktatura Urugvaja|civilo-vojne diktature]] u periodu od 1973. do 1985.<ref name="HRW_Uruguay_1989">{{cite web |last=Human Rights Watch |date=1989 |title=Human Rights Watch World Report 1989 - Uruguay |url=https://www.refworld.org/docid/467bb49dc.html |website=Refworld |publisher=UNHCR |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> Na referendumu je zakon potvrđen, pri čemu je za njegovo zadržavanje glasalo 56% birača. ==Pozadina== Godine 1986. vladajuća [[Stranka Kolorado (Urugvaj)|Stranka Kolorado]] usvojila je [[Zakon o prestanku kaznenog potraživanja države]], kojim je bivšim pripadnicima vojne hunte garantovana amnestija (59 glasova za, 37 protiv).<ref name="DirectDemocracy_Uruguay_1989_EN" /> Godine 1988. žrtve diktature podnijele su zahtjev Vrhovnom sudu pravde za proglašenje tog zakona neustavnim, ali je zahtjev odbijen većinom glasova (3:2). Tokom 1987. pokrenuta je inicijativa za prikupljanje potpisa radi raspisivanja referenduma o ovom pitanju. Prikupljeno je ukupno 634.702 potpisa, što je bilo iznad potrebnog praga od 555.701 potpisa. Međutim, Izborni sud je priznao 532.718 potpisa kao važeće. Nakon javnih protesta naknadno je potvrđeno dodatnih 24.000 potpisa, čime je dostignut zakonom propisani prag za raspisivanje referenduma. == Rezultati == {| class="wikitable" style="text-align:right; margin-left:auto; margin-right:auto;" |+ Rezultati referenduma u Urugvaju (16. april 1989) ! scope="col" | Izbor ! scope="col" | Glasovi ! scope="col" | % |- | style="text-align:left;" | '''Zadržavanje zakona''' (Retain) | 1.082.508 | 55,95 |- | style="text-align:left;" | '''Poništavanje zakona''' (Repeal) | 799.109 | 41,30 |- | style="text-align:left;" | Nevažeći/prazni listići | 53.152 | – |- | style="text-align:left;" | '''Ukupno''' | '''1.934.769''' | '''100''' |- | style="text-align:left;" | Registrovani birači / Izlaznost | 2.203.597 | 87,80 |- | colspan="3" style="text-align:left;" | <small>Izvor: [http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=uy011989 Direct Democracy]</small> |} == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Criminal law}} [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kriminal]] svzw7rjx4w9ikziirpocbb1228w15ag 3831276 3831197 2026-04-19T09:47:22Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Urugvajski referendum o amnestiji 1989]] na [[Referendum o amnestiji u Urugvaju 1989.]] bez ostavljanja preusmjerenja 3831197 wikitext text/x-wiki Referendum o zakonu o amnestiji održan je u [[Urugvaj]]u 16. aprila 1989.<ref name="DirectDemocracy_Uruguay_1989_EN">{{cite web |last=Müller |first=Beat |date=16. april 1989 |title=Uruguay, 16 April 1989: Retain/repeal the law on the waiver of prosecution |url=http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=uy011989 |website=Direct Democracy |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> Tim zakonom je bilo onemogućeno krivično gonjenje vojnih i policijskih službenika odgovornih za ubistva, mučenja i nestanke tokom [[Civilo-vojna diktatura Urugvaja|civilo-vojne diktature]] u periodu od 1973. do 1985.<ref name="HRW_Uruguay_1989">{{cite web |last=Human Rights Watch |date=1989 |title=Human Rights Watch World Report 1989 - Uruguay |url=https://www.refworld.org/docid/467bb49dc.html |website=Refworld |publisher=UNHCR |access-date=19. april 2026 |language=en}}</ref> Na referendumu je zakon potvrđen, pri čemu je za njegovo zadržavanje glasalo 56% birača. ==Pozadina== Godine 1986. vladajuća [[Stranka Kolorado (Urugvaj)|Stranka Kolorado]] usvojila je [[Zakon o prestanku kaznenog potraživanja države]], kojim je bivšim pripadnicima vojne hunte garantovana amnestija (59 glasova za, 37 protiv).<ref name="DirectDemocracy_Uruguay_1989_EN" /> Godine 1988. žrtve diktature podnijele su zahtjev Vrhovnom sudu pravde za proglašenje tog zakona neustavnim, ali je zahtjev odbijen većinom glasova (3:2). Tokom 1987. pokrenuta je inicijativa za prikupljanje potpisa radi raspisivanja referenduma o ovom pitanju. Prikupljeno je ukupno 634.702 potpisa, što je bilo iznad potrebnog praga od 555.701 potpisa. Međutim, Izborni sud je priznao 532.718 potpisa kao važeće. Nakon javnih protesta naknadno je potvrđeno dodatnih 24.000 potpisa, čime je dostignut zakonom propisani prag za raspisivanje referenduma. == Rezultati == {| class="wikitable" style="text-align:right; margin-left:auto; margin-right:auto;" |+ Rezultati referenduma u Urugvaju (16. april 1989) ! scope="col" | Izbor ! scope="col" | Glasovi ! scope="col" | % |- | style="text-align:left;" | '''Zadržavanje zakona''' (Retain) | 1.082.508 | 55,95 |- | style="text-align:left;" | '''Poništavanje zakona''' (Repeal) | 799.109 | 41,30 |- | style="text-align:left;" | Nevažeći/prazni listići | 53.152 | – |- | style="text-align:left;" | '''Ukupno''' | '''1.934.769''' | '''100''' |- | style="text-align:left;" | Registrovani birači / Izlaznost | 2.203.597 | 87,80 |- | colspan="3" style="text-align:left;" | <small>Izvor: [http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=uy011989 Direct Democracy]</small> |} == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Criminal law}} [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kriminal]] svzw7rjx4w9ikziirpocbb1228w15ag Novakova pećina 0 533420 3831198 2026-04-19T01:01:46Z Pisanija 167578 otvaram novu stranicu, nije završeno. 3831198 wikitext text/x-wiki '''Novakova pećina''' je pećina koja se nalazi iznad lokaliteta Careve Vode, u općini [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], u gradu [[Istočno Sarajevo]]. Pećina se nalazi na strmim liticama [[Romanija|Romanije]], na nadmorskoj visini od 1515 metara. Ispod Novakove pećine nalazi se selo [[Ćemanovići]], i zaselak Careve Vode. U davna vremena, za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanske okupacije Bosne i Hercegovine]], pored Careve Vode prolazio je Carigradski put, koji je nekada bio jedan od najvažnijih puteva Osmanskog carstva u Bosni. Pećina je dobila ime po starom narodnom junaku Starini Novaku. [[Starina Novak]] je historijska ličnost iz druge polovine 16. vijeka. Ratovao je kao hajduk u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]], ali se najduže zadržao u Rumuniji, ratujući protiv Turaka u vojsci vlaškog vojvode Mihajla Hrabrog, i poput rijetke ličnosti, ostavio dubok trag u narodu. Narodno vjerovanje ga vezuje i za boravak na [[Romanija|Romaniji]], te se po njemu izvodi i naziv ove pećine. == Reference == 52ocqlvdi5pi4t5n6u0wyb02gh093e2 3831200 3831198 2026-04-19T01:15:19Z Pisanija 167578 3831200 wikitext text/x-wiki '''Novakova pećina''' je pećina koja se nalazi iznad lokaliteta Careve Vode, u općini [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], u gradu [[Istočno Sarajevo]]. Pećina se nalazi na strmim liticama [[Romanija|Romanije]], na nadmorskoj visini od 1515 metara. Ispod Novakove pećine nalazi se selo [[Ćemanovići]], i zaselak Careve Vode. U davna vremena, za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanske okupacije Bosne i Hercegovine]], pored Careve Vode prolazio je Carigradski put, koji je nekada bio jedan od najvažnijih puteva Osmanskog carstva u Bosni. Pećina je dobila ime po starom narodnom junaku Starini Novaku. [[Starina Novak]] je historijska ličnost iz druge polovine 16. vijeka. Ratovao je kao hajduk u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]], ali se najduže zadržao u Rumuniji, ratujući protiv Turaka u vojsci vlaškog vojvode Mihajla Hrabrog, i poput rijetke ličnosti, ostavio dubok trag u narodu. Narodno vjerovanje ga vezuje i za boravak na [[Romanija|Romaniji]], te se po njemu izvodi i naziv ove pećine.<ref>{{Cite web|url=http://turizam-isa.ba/sr/Atrakcije/187-Novakova-pe%C4%87ina.html|title=Novakova pećina|last=Administrator|website=turizam-isa.ba|language=sr-yu|access-date=2026-04-19}}</ref> == Izgled i istraživanja == Speleomorfološki, sama pećina se sastoji od dva kanala, horizontalnog i vertikalnog kanala ili dimnjaka, koji pećinu povezuje sa romanijskom visoravni. Ukupna dužina svih pećinskih kanala je 60 metara. U gornjem dijelu ulaza u pećinu nalazi se kameni zid koji, prema narodnim predanjima, datira iz vremena hajduka Starine Novaka.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.palelive.com/novakova-pecina/|title=Novakova pećina|last=Palelive.com|first=Admin|date=2011-11-16|website=Palelive.com|language=sr-RS|access-date=2026-04-19}}</ref> Tokom novembra 1958. godine, dogodilo se prvo značajnije istraživanje Novakove pećine, kada su planinari iz [[Planinarskog društva Željezničar|Planinarskog društva "Željezničar"]] iz Sarajeva prokrčili put do same pećine, istražili njenu unutrašnjost, odnosno horizontalni kanal, te se vertikalnim kanalom popeli do platoa na vrhu stijene. Put do same pećine je prilično strm i težak, pa dugi niz godina nisu vršena istraživanja, sve do 11. novembra 1962. godine, kada su istraživanja ponovo pokrenuta. Tokom ovih istraživanja, odlučeno je da se na prelazu iz prvog u drugi dio pećine postave željezna vrata, što je i realizovano u narednih nekoliko godina. Danas postoji dobro održavana i uredno označena staza do Novakove pećine, jedne od najvažnijih turističkih destinacija u [[Sarajevsko-romanijskoj regiji]]. Uspon do Novakove pećine počinje od lovačkog doma u Majdanima ili planinarskog doma u Stajni, koji se nalazi u neposrednoj blizini [[Pale (Republika Srpska)|Pala]], a udaljen je 4-5 kilometara od samog grada. Staza prvo vodi do Novakove Vrle, velikog planinskog potoka. Pješačenje kroz gustu crnogoričnu šumu vodi do Novakove Njive, mjesta pogodnog za kampovanje i odmor. Staza do pećine je ojačana užadima, jer je prilično strma i teška.<ref name=":0" /> == Reference == <references /> k2dfba8qxxkuoajma463elmn4tywq4g 3831201 3831200 2026-04-19T01:20:45Z Pisanija 167578 ilustracije 3831201 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Novakova pećina, Pale.jpg|mini|200x200piksel|Novakova pećina, ulaz u stijeni ]] '''Novakova pećina''' je pećina koja se nalazi iznad lokaliteta Careve Vode, u općini [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], u gradu [[Istočno Sarajevo]]. Pećina se nalazi na strmim liticama [[Romanija|Romanije]], na nadmorskoj visini od 1515 metara. Ispod Novakove pećine nalazi se selo [[Ćemanovići]], i zaselak Careve Vode. U davna vremena, za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanske okupacije Bosne i Hercegovine]], pored Careve Vode prolazio je Carigradski put, koji je nekada bio jedan od najvažnijih puteva Osmanskog carstva u Bosni. Pećina je dobila ime po starom narodnom junaku Starini Novaku. [[Starina Novak]] je historijska ličnost iz druge polovine 16. vijeka. Ratovao je kao hajduk u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]], ali se najduže zadržao u Rumuniji, ratujući protiv Turaka u vojsci vlaškog vojvode Mihajla Hrabrog, i poput rijetke ličnosti, ostavio dubok trag u narodu. Narodno vjerovanje ga vezuje i za boravak na [[Romanija|Romaniji]], te se po njemu izvodi i naziv ove pećine.<ref>{{Cite web|url=http://turizam-isa.ba/sr/Atrakcije/187-Novakova-pe%C4%87ina.html|title=Novakova pećina|last=Administrator|website=turizam-isa.ba|language=sr-yu|access-date=2026-04-19}}</ref> == Izgled i istraživanja == Speleomorfološki, sama pećina se sastoji od dva kanala, horizontalnog i vertikalnog kanala ili dimnjaka, koji pećinu povezuje sa romanijskom visoravni. Ukupna dužina svih pećinskih kanala je 60 metara. U gornjem dijelu ulaza u pećinu nalazi se kameni zid koji, prema narodnim predanjima, datira iz vremena hajduka Starine Novaka.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.palelive.com/novakova-pecina/|title=Novakova pećina|last=Palelive.com|first=Admin|date=2011-11-16|website=Palelive.com|language=sr-RS|access-date=2026-04-19}}</ref> [[Datoteka:Novakova jeskyne na Romaniji (1580 m.n.m.).jpg|mini|200x200piksel|Novakova pećina, prije rekonstrukcije gornjeg dijela zida]] Tokom novembra 1958. godine, dogodilo se prvo značajnije istraživanje Novakove pećine, kada su planinari iz [[Planinarskog društva Željezničar|Planinarskog društva "Željezničar"]] iz Sarajeva prokrčili put do same pećine, istražili njenu unutrašnjost, odnosno horizontalni kanal, te se vertikalnim kanalom popeli do platoa na vrhu stijene. Put do same pećine je prilično strm i težak, pa dugi niz godina nisu vršena istraživanja, sve do 11. novembra 1962. godine, kada su istraživanja ponovo pokrenuta. Tokom ovih istraživanja, odlučeno je da se na prelazu iz prvog u drugi dio pećine postave željezna vrata, što je i realizovano u narednih nekoliko godina. Danas postoji dobro održavana i uredno označena staza do Novakove pećine, jedne od najvažnijih turističkih destinacija u [[Sarajevsko-romanijskoj regiji]]. Uspon do Novakove pećine počinje od lovačkog doma u Majdanima ili planinarskog doma u Stajni, koji se nalazi u neposrednoj blizini [[Pale (Republika Srpska)|Pala]], a udaljen je 4-5 kilometara od samog grada. Staza prvo vodi do Novakove Vrle, velikog planinskog potoka. Pješačenje kroz gustu crnogoričnu šumu vodi do Novakove Njive, mjesta pogodnog za kampovanje i odmor. Staza do pećine je ojačana užadima, jer je prilično strma i teška.<ref name=":0" /> == Reference == <references /> 7j9e5bfhjwiia24jzfkdsiufj8587ll 3831202 3831201 2026-04-19T01:24:45Z Pisanija 167578 kategorije, nemogu da ukljućim po gradovima. Hare, ubaci Pale. 3831202 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Novakova pećina, Pale.jpg|mini|200x200piksel|Novakova pećina, ulaz u stijeni ]] '''Novakova pećina''' je pećina koja se nalazi iznad lokaliteta Careve Vode, u općini [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], u gradu [[Istočno Sarajevo]]. Pećina se nalazi na strmim liticama [[Romanija|Romanije]], na nadmorskoj visini od 1515 metara. Ispod Novakove pećine nalazi se selo [[Ćemanovići]], i zaselak Careve Vode. U davna vremena, za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanske okupacije Bosne i Hercegovine]], pored Careve Vode prolazio je Carigradski put, koji je nekada bio jedan od najvažnijih puteva Osmanskog carstva u Bosni. Pećina je dobila ime po starom narodnom junaku Starini Novaku. [[Starina Novak]] je historijska ličnost iz druge polovine 16. vijeka. Ratovao je kao hajduk u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]], ali se najduže zadržao u Rumuniji, ratujući protiv Turaka u vojsci vlaškog vojvode Mihajla Hrabrog, i poput rijetke ličnosti, ostavio dubok trag u narodu. Narodno vjerovanje ga vezuje i za boravak na [[Romanija|Romaniji]], te se po njemu izvodi i naziv ove pećine.<ref>{{Cite web|url=http://turizam-isa.ba/sr/Atrakcije/187-Novakova-pe%C4%87ina.html|title=Novakova pećina|last=Administrator|website=turizam-isa.ba|language=sr-yu|access-date=2026-04-19}}</ref> == Izgled i istraživanja == Speleomorfološki, sama pećina se sastoji od dva kanala, horizontalnog i vertikalnog kanala ili dimnjaka, koji pećinu povezuje sa romanijskom visoravni. Ukupna dužina svih pećinskih kanala je 60 metara. U gornjem dijelu ulaza u pećinu nalazi se kameni zid koji, prema narodnim predanjima, datira iz vremena hajduka Starine Novaka.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.palelive.com/novakova-pecina/|title=Novakova pećina|last=Palelive.com|first=Admin|date=2011-11-16|website=Palelive.com|language=sr-RS|access-date=2026-04-19}}</ref> [[Datoteka:Novakova jeskyne na Romaniji (1580 m.n.m.).jpg|mini|200x200piksel|Novakova pećina, prije rekonstrukcije gornjeg dijela zida]] Tokom novembra 1958. godine, dogodilo se prvo značajnije istraživanje Novakove pećine, kada su planinari iz [[Planinarskog društva Željezničar|Planinarskog društva "Željezničar"]] iz Sarajeva prokrčili put do same pećine, istražili njenu unutrašnjost, odnosno horizontalni kanal, te se vertikalnim kanalom popeli do platoa na vrhu stijene. Put do same pećine je prilično strm i težak, pa dugi niz godina nisu vršena istraživanja, sve do 11. novembra 1962. godine, kada su istraživanja ponovo pokrenuta. Tokom ovih istraživanja, odlučeno je da se na prelazu iz prvog u drugi dio pećine postave željezna vrata, što je i realizovano u narednih nekoliko godina. Danas postoji dobro održavana i uredno označena staza do Novakove pećine, jedne od najvažnijih turističkih destinacija u [[Sarajevsko-romanijskoj regiji]]. Uspon do Novakove pećine počinje od lovačkog doma u Majdanima ili planinarskog doma u Stajni, koji se nalazi u neposrednoj blizini [[Pale (Republika Srpska)|Pala]], a udaljen je 4-5 kilometara od samog grada. Staza prvo vodi do Novakove Vrle, velikog planinskog potoka. Pješačenje kroz gustu crnogoričnu šumu vodi do Novakove Njive, mjesta pogodnog za kampovanje i odmor. Staza do pećine je ojačana užadima, jer je prilično strma i teška.<ref name=":0" /> == Reference == <references /> [[Kategorija:Pećine u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Turizam po gradovima]] 2e1s22v476jpxg8eai4wbs7pep684xz 3831203 3831202 2026-04-19T01:31:01Z Pisanija 167578 manja izmena 3831203 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Novakova pećina, Pale.jpg|mini|200x200piksel|Novakova pećina, ulaz u stijeni ]] '''Novakova pećina''' je pećina koja se nalazi iznad lokaliteta Careve Vode, u općini [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], u gradu [[Istočno Sarajevo]]. Pećina se nalazi na strmim liticama [[Romanija|Romanije]], na nadmorskoj visini od 1515 metara. Ispod Novakove pećine nalazi se selo [[Ćemanovići]], i zaselak Careve Vode. U davna vremena, za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanske okupacije Bosne i Hercegovine]], pored Careve Vode prolazio je Carigradski put, koji je nekada bio jedan od najvažnijih puteva Osmanskog carstva u Bosni. Pećina je dobila ime po starom narodnom junaku Starini Novaku. [[Starina Novak]] je historijska ličnost iz druge polovine 16. vijeka. Ratovao je kao hajduk u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]], a njegov kult ličnosti je možda najviše raširen danas u [[Rumunija|Rumuniji]], gdje je ratovao protiv Turaka u vojsci vlaškog vojvode Mihajla Hrabrog. Ostavio dubok trag u narodu. Narodno vjerovanje ga vezuje i za boravak na [[Romanija|Romaniji]], te se po njemu izvodi i naziv ove pećine.<ref>{{Cite web|url=http://turizam-isa.ba/sr/Atrakcije/187-Novakova-pe%C4%87ina.html|title=Novakova pećina|last=Administrator|website=turizam-isa.ba|language=sr-yu|access-date=2026-04-19}}</ref> == Izgled i istraživanja == Speleomorfološki, sama pećina se sastoji od dva kanala, horizontalnog i vertikalnog kanala ili dimnjaka, koji pećinu povezuje sa romanijskom visoravni. Ukupna dužina svih pećinskih kanala je 60 metara. U gornjem dijelu ulaza u pećinu nalazi se kameni zid koji, prema narodnim predanjima, datira iz vremena hajduka Starine Novaka.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.palelive.com/novakova-pecina/|title=Novakova pećina|last=Palelive.com|first=Admin|date=2011-11-16|website=Palelive.com|language=sr-RS|access-date=2026-04-19}}</ref> [[Datoteka:Novakova jeskyne na Romaniji (1580 m.n.m.).jpg|mini|200x200piksel|Novakova pećina, prije rekonstrukcije gornjeg dijela zida]] Tokom novembra 1958. godine, dogodilo se prvo značajnije istraživanje Novakove pećine, kada su planinari iz [[Planinarskog društva Željezničar|Planinarskog društva "Željezničar"]] iz Sarajeva prokrčili put do same pećine, istražili njenu unutrašnjost, odnosno horizontalni kanal, te se vertikalnim kanalom popeli do platoa na vrhu stijene. Put do same pećine je prilično strm i težak, pa dugi niz godina nisu vršena istraživanja, sve do 11. novembra 1962. godine, kada su istraživanja ponovo pokrenuta. Tokom ovih istraživanja, odlučeno je da se na prelazu iz prvog u drugi dio pećine postave željezna vrata, što je i realizovano u narednih nekoliko godina. Danas postoji dobro održavana i uredno označena staza do Novakove pećine, jedne od najvažnijih turističkih destinacija u [[Sarajevsko-romanijskoj regiji]]. Uspon do Novakove pećine počinje od lovačkog doma u Majdanima ili planinarskog doma u Stajni, koji se nalazi u neposrednoj blizini [[Pale (Republika Srpska)|Pala]], a udaljen je 4-5 kilometara od samog grada. Staza prvo vodi do Novakove Vrle, velikog planinskog potoka. Pješačenje kroz gustu crnogoričnu šumu vodi do Novakove Njive, mjesta pogodnog za kampovanje i odmor. Staza do pećine je ojačana užadima, jer je prilično strma i teška.<ref name=":0" /> == Reference == <references /> [[Kategorija:Pećine u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Turizam po gradovima]] qg36rvng2yf9de9a5q4e6b5a02xnh5g 3831209 3831203 2026-04-19T06:31:58Z AnToni 2325 /* Reference */ 3831209 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Novakova pećina, Pale.jpg|mini|200x200piksel|Novakova pećina, ulaz u stijeni ]] '''Novakova pećina''' je pećina koja se nalazi iznad lokaliteta Careve Vode, u općini [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], u gradu [[Istočno Sarajevo]]. Pećina se nalazi na strmim liticama [[Romanija|Romanije]], na nadmorskoj visini od 1515 metara. Ispod Novakove pećine nalazi se selo [[Ćemanovići]], i zaselak Careve Vode. U davna vremena, za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanske okupacije Bosne i Hercegovine]], pored Careve Vode prolazio je Carigradski put, koji je nekada bio jedan od najvažnijih puteva Osmanskog carstva u Bosni. Pećina je dobila ime po starom narodnom junaku Starini Novaku. [[Starina Novak]] je historijska ličnost iz druge polovine 16. vijeka. Ratovao je kao hajduk u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]], a njegov kult ličnosti je možda najviše raširen danas u [[Rumunija|Rumuniji]], gdje je ratovao protiv Turaka u vojsci vlaškog vojvode Mihajla Hrabrog. Ostavio dubok trag u narodu. Narodno vjerovanje ga vezuje i za boravak na [[Romanija|Romaniji]], te se po njemu izvodi i naziv ove pećine.<ref>{{Cite web|url=http://turizam-isa.ba/sr/Atrakcije/187-Novakova-pe%C4%87ina.html|title=Novakova pećina|last=Administrator|website=turizam-isa.ba|language=sr-yu|access-date=2026-04-19}}</ref> == Izgled i istraživanja == Speleomorfološki, sama pećina se sastoji od dva kanala, horizontalnog i vertikalnog kanala ili dimnjaka, koji pećinu povezuje sa romanijskom visoravni. Ukupna dužina svih pećinskih kanala je 60 metara. U gornjem dijelu ulaza u pećinu nalazi se kameni zid koji, prema narodnim predanjima, datira iz vremena hajduka Starine Novaka.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.palelive.com/novakova-pecina/|title=Novakova pećina|last=Palelive.com|first=Admin|date=2011-11-16|website=Palelive.com|language=sr-RS|access-date=2026-04-19}}</ref> [[Datoteka:Novakova jeskyne na Romaniji (1580 m.n.m.).jpg|mini|200x200piksel|Novakova pećina, prije rekonstrukcije gornjeg dijela zida]] Tokom novembra 1958. godine, dogodilo se prvo značajnije istraživanje Novakove pećine, kada su planinari iz [[Planinarskog društva Željezničar|Planinarskog društva "Željezničar"]] iz Sarajeva prokrčili put do same pećine, istražili njenu unutrašnjost, odnosno horizontalni kanal, te se vertikalnim kanalom popeli do platoa na vrhu stijene. Put do same pećine je prilično strm i težak, pa dugi niz godina nisu vršena istraživanja, sve do 11. novembra 1962. godine, kada su istraživanja ponovo pokrenuta. Tokom ovih istraživanja, odlučeno je da se na prelazu iz prvog u drugi dio pećine postave željezna vrata, što je i realizovano u narednih nekoliko godina. Danas postoji dobro održavana i uredno označena staza do Novakove pećine, jedne od najvažnijih turističkih destinacija u [[Sarajevsko-romanijskoj regiji]]. Uspon do Novakove pećine počinje od lovačkog doma u Majdanima ili planinarskog doma u Stajni, koji se nalazi u neposrednoj blizini [[Pale (Republika Srpska)|Pala]], a udaljen je 4-5 kilometara od samog grada. Staza prvo vodi do Novakove Vrle, velikog planinskog potoka. Pješačenje kroz gustu crnogoričnu šumu vodi do Novakove Njive, mjesta pogodnog za kampovanje i odmor. Staza do pećine je ojačana užadima, jer je prilično strma i teška.<ref name=":0" /> == Reference == <references /> [[Kategorija:Pećine u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pale]] 5r6bw315ucrtevbfl9jcs1b6nz5i3z1 3831210 3831209 2026-04-19T06:32:25Z AnToni 2325 [[Kategorija:Pale]] uklonjena; [[Kategorija:Pale (Republika Srpska)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831210 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Novakova pećina, Pale.jpg|mini|200x200piksel|Novakova pećina, ulaz u stijeni ]] '''Novakova pećina''' je pećina koja se nalazi iznad lokaliteta Careve Vode, u općini [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], u gradu [[Istočno Sarajevo]]. Pećina se nalazi na strmim liticama [[Romanija|Romanije]], na nadmorskoj visini od 1515 metara. Ispod Novakove pećine nalazi se selo [[Ćemanovići]], i zaselak Careve Vode. U davna vremena, za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanske okupacije Bosne i Hercegovine]], pored Careve Vode prolazio je Carigradski put, koji je nekada bio jedan od najvažnijih puteva Osmanskog carstva u Bosni. Pećina je dobila ime po starom narodnom junaku Starini Novaku. [[Starina Novak]] je historijska ličnost iz druge polovine 16. vijeka. Ratovao je kao hajduk u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]], a njegov kult ličnosti je možda najviše raširen danas u [[Rumunija|Rumuniji]], gdje je ratovao protiv Turaka u vojsci vlaškog vojvode Mihajla Hrabrog. Ostavio dubok trag u narodu. Narodno vjerovanje ga vezuje i za boravak na [[Romanija|Romaniji]], te se po njemu izvodi i naziv ove pećine.<ref>{{Cite web|url=http://turizam-isa.ba/sr/Atrakcije/187-Novakova-pe%C4%87ina.html|title=Novakova pećina|last=Administrator|website=turizam-isa.ba|language=sr-yu|access-date=2026-04-19}}</ref> == Izgled i istraživanja == Speleomorfološki, sama pećina se sastoji od dva kanala, horizontalnog i vertikalnog kanala ili dimnjaka, koji pećinu povezuje sa romanijskom visoravni. Ukupna dužina svih pećinskih kanala je 60 metara. U gornjem dijelu ulaza u pećinu nalazi se kameni zid koji, prema narodnim predanjima, datira iz vremena hajduka Starine Novaka.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.palelive.com/novakova-pecina/|title=Novakova pećina|last=Palelive.com|first=Admin|date=2011-11-16|website=Palelive.com|language=sr-RS|access-date=2026-04-19}}</ref> [[Datoteka:Novakova jeskyne na Romaniji (1580 m.n.m.).jpg|mini|200x200piksel|Novakova pećina, prije rekonstrukcije gornjeg dijela zida]] Tokom novembra 1958. godine, dogodilo se prvo značajnije istraživanje Novakove pećine, kada su planinari iz [[Planinarskog društva Željezničar|Planinarskog društva "Željezničar"]] iz Sarajeva prokrčili put do same pećine, istražili njenu unutrašnjost, odnosno horizontalni kanal, te se vertikalnim kanalom popeli do platoa na vrhu stijene. Put do same pećine je prilično strm i težak, pa dugi niz godina nisu vršena istraživanja, sve do 11. novembra 1962. godine, kada su istraživanja ponovo pokrenuta. Tokom ovih istraživanja, odlučeno je da se na prelazu iz prvog u drugi dio pećine postave željezna vrata, što je i realizovano u narednih nekoliko godina. Danas postoji dobro održavana i uredno označena staza do Novakove pećine, jedne od najvažnijih turističkih destinacija u [[Sarajevsko-romanijskoj regiji]]. Uspon do Novakove pećine počinje od lovačkog doma u Majdanima ili planinarskog doma u Stajni, koji se nalazi u neposrednoj blizini [[Pale (Republika Srpska)|Pala]], a udaljen je 4-5 kilometara od samog grada. Staza prvo vodi do Novakove Vrle, velikog planinskog potoka. Pješačenje kroz gustu crnogoričnu šumu vodi do Novakove Njive, mjesta pogodnog za kampovanje i odmor. Staza do pećine je ojačana užadima, jer je prilično strma i teška.<ref name=":0" /> == Reference == <references /> [[Kategorija:Pećine u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pale (Republika Srpska)]] 28a7y9gpd68gvz9lv46x8gc7dmb0h0p Razgovor:Novakova pećina 1 533421 3831211 2026-04-19T06:35:40Z AnToni 2325 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mmns21 | tema = historija | tema2 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Srpska }} 3831211 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mmns21 | tema = historija | tema2 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Srpska }} jgm45jz45mk3t2m3urxodwv1k4lpskc 3831212 3831211 2026-04-19T06:43:12Z AnToni 2325 3831212 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mmns21 | tema = historija | tema2 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Republika Srpska }} q417autsfxh6ckzw80oksnfse5km27i Coming out 0 533422 3831213 2026-04-19T06:46:48Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{LGBTQ}} [[Datoteka:Coming-Out Day 2020 in The Hague - Rainbow flags at Hofvijver next to the national parlement of the Netherlands - img 01.jpg|mini|[[Zastava duginih boja (LGBTQ)|Zastave duginih boja]] podignute u znak proslave [[Nacionalni dan izlaska iz ormara|Nacionalnog dana izlaska iz ormara]] u Nizozemskoj]] Izlazak iz [[Ormar (LGBTQ)|ormara]] (engl. ''coming out of the closet''), često skraćeno kao '''coming out''', [[Metafora|metafora]] je koja se uglavnom korist... 3831213 wikitext text/x-wiki {{LGBTQ}} [[Datoteka:Coming-Out Day 2020 in The Hague - Rainbow flags at Hofvijver next to the national parlement of the Netherlands - img 01.jpg|mini|[[Zastava duginih boja (LGBTQ)|Zastave duginih boja]] podignute u znak proslave [[Nacionalni dan izlaska iz ormara|Nacionalnog dana izlaska iz ormara]] u Nizozemskoj]] Izlazak iz [[Ormar (LGBTQ)|ormara]] (engl. ''coming out of the closet''), često skraćeno kao '''coming out''', [[Metafora|metafora]] je koja se uglavnom koristi za opisivanje [[Samoobjelodanjivanje|samoobjelodanjivanja]] [[Seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]], [[Romantična orijentacija|romantične orijentacije]] ili [[Rodni identitet|rodnog identiteta]] [[LGBTQ]] osoba. Iako se uglavnom koristi u kontekstima koji uključuju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet, ponekad se koristi kao skraćenica u drugim kontekstima otkrivanja vlastitog identiteta, poput otkrivanja [[Ateizam|ateizma]], [[Ireligija|ireligioznosti]] ili vlastitih političkih pripadnosti. Samoobjelodanjivanje LGBTQ osoba često se oblikuje i o njemu se raspravlja kao o pitanju [[Privatnost|privatnosti]] jer posljedice mogu biti veoma različite za različite pojedince, od kojih nekima može biti ugrožena [[Sigurnost zaposlenja|sigurnost zaposlenja]] ili lična sigurnost usljed takvog otkrivanja. Taj čin može se posmatrati kao psihološki proces ili putovanje;<ref name="Coming Out: A Journey">{{cite web |url=http://utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 |title=Coming Out: A Journey |publisher=[[Utah Pride Center]] |access-date=24 June 2009 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090825202112/http://utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 |archive-date=25 August 2009}}</ref> [[Donošenje odluka|donošenje odluka]] ili [[Rizik|preuzimanje rizika]]; strategija ili plan; masovni ili javni događaj; [[Govorni čin|govorni čin]] i pitanje [[Identitet (društvene nauke)|ličnog identiteta]]; [[Obrede prijelaza|obred prijelaza]]; [[Sloboda|oslobađanje]] ili [[Emancipacija|emancipacija]] od [[Ugnjetavanje|ugnjetavanja]]; [[Iskušenje|iskušenje]];<ref>{{cite news |date=20 October 2009 |title=GAA star Donal Og Cusack: Teammates helped me through ordeal of revealing I am gay |work=[[Belfast Telegraph]] |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/news/gaa-star-donal-og-cusack-teammates-helped-me-through-ordeal-of-revealing-i-am-gay/28501081.html |access-date=16 January 2012 |archive-date=12 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230312004422/https://www.belfasttelegraph.co.uk/news/gaa-star-donal-og-cusack-teammates-helped-me-through-ordeal-of-revealing-i-am-gay/28501081.html |url-status=live }}</ref> sredstvo za osjećanje [[LGBTQ ponos|LGBTQ ponosa]] umjesto [[Sram|srama]] i [[Društvena stigma|društvene stigme]]; ili kao čin koji prijeti karijeri.<ref>{{cite magazine |url=http://www.queerty.com/rupert-everett-says-coming-out-killed-his-career-20090220/ |first=Japhy |last=Grant |title=Rupert Everett Says Coming Out Killed His Career |magazine=[[Queerty]] |date=20 February 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101015003811/http://www.queerty.com/rupert-everett-says-coming-out-killed-his-career-20090220/ |archive-date=15 October 2010}}</ref> Izraz ''izlazak iz ormara'' izvor je drugih izraza u [[Gej sleng|gej slengu]] koji se odnose na dobrovoljno otkrivanje ili nedostatak istog.<ref>{{cite book |last1=Adams |first1=Tony E. |title=Narrating the Closet: An Autoethnography of Same-Sex Attraction |date=2011 |publisher=Left Coast Press |location=Walnut Creek, CA |isbn=978-1-59874-620-4 |url=https://www.routledge.com/Narrating-the-Closet-An-Autoethnography-of-Same-Sex-Attraction/Adams/p/book/9781598746204}}</ref> LGBTQ osobe koje su već otkrile ili više ne skrivaju svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet jesu ''izašle iz ormara'' ili su jednostavno ''out'', to jest, otvoreno LGBTQ. Nasuprot tome, LGBTQ osobe koje tek trebaju izaći ili su odlučile da to ne učine, označavaju se kao osobe ''u ormaru''. [[Autanje]] (engl. ''outing'') predstavlja namjerno ili slučajno otkrivanje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta LGBTQ osobe koje izvrši neko drugi, bez pristanka prve osobe. Prema tome, ''autanje samog sebe'' je samoobjelodanjivanje. ''Stakleni ormar'' odnosi se na [[Javna tajna|javnu tajnu]] javne ličnosti za koju se naširoko smatra da je LGBTQ iako ta osoba nije službeno izašla iz ormara.<ref>{{cite magazine |url=http://www.out.com/entertainment/2008/09/22/glass-closet |first=Michael |last=Musto |author-link=Michael Musto |title=The Glass Closet |magazine=[[Out (magazine)|Out]] |date=22 September 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120705232840/http://www.out.com/entertainment/2008/09/22/glass-closet |archive-date=5 July 2012}}</ref> == Historija == {{further|Hronologija LGBTQ historije}} [[Datoteka:Karl Heinrich Ulrichs.jpg|mini|Zagovornik gej prava iz 19. vijeka [[Karl Heinrich Ulrichs]]]] Između 1864. i 1869. godine, [[Karl Heinrich Ulrichs]] napisao je niz pamfleta{{snd}}te održao predavanje Udruženju njemačkih pravnika godine 1867.{{snd}}zagovarajući dekriminalizaciju seksualnih odnosa između muškaraca, u kojima je bio iskren o vlastitoj homoseksualnosti. Historičar [[Robert Beachy]] izjavio je o njemu: "Mislim da je razumno opisati [Ulrichsa] kao prvu gej osobu koja se javno autala."<ref name="Stack-2020">{{cite news |last=Stack |first=Liam |title=Overlooked No More: Karl Heinrich Ulrichs, Pioneering Gay Activist |newspaper=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2020/07/01/obituaries/karl-heinrich-ulrichs-overlooked.html |date=1 July 2020 |archive-date=4 July 2020 |access-date=4 July 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200704214029/https://www.nytimes.com/2020/07/01/obituaries/karl-heinrich-ulrichs-overlooked.html |url-status=live }}</ref> U Njemačkoj početkom 20. vijeka "izlazak iz ormara" označen je kao "samoprijavljivanje" i nosio je ozbiljne pravne i reputacijske rizike.<ref name=Marhoefer>{{cite journal |last1=Marhoefer |first1=Laurie |title=Did Sex Bring Down the Weimar Republic? |journal=Bulletin of the GHI Washington |issue=65 |date=Fall 2019 |pages=59–71 |url=https://perspectivia.net/receive/pnet_mods_00002492 |language=en |issn=1048-9134}}</ref> U svom djelu iz 1906. godine, {{Lang|de|Das Sexualleben unserer Zeit in seinen Beziehungen zur modernen Kultur}} (Seksualni život našeg doba u njegovom odnosu prema modernoj civilizaciji),<ref>Bloch, Ivan (1906). ''Das Sexualleben unserer Zeit in seinen Beziehungen zur modernen Kultur''. [Seksualni život našeg doba u njegovom odnosu prema modernoj civilizaciji], 1910.</ref> njemačko-jevrejski ljekar [[Iwan Bloch]] molio je starije homoseksualce da se autaju članovima svoje porodice i poznanicima. Godine 1914. [[Magnus Hirschfeld]] ponovo se osvrnuo na tu temu u svom glavnom djelu ''Homoseksualnost muškaraca i žena'', raspravljajući o društvenom i pravnom potencijalu nekoliko hiljada uglednih homoseksualnih muškaraca i žena, koji bi otkrili svoju seksualnu orijentaciju policiji kako bi utjecali na zakonodavce i javno mnijenje.<ref>Johansson&Percy, str. 24</ref> Hirschfeld nije podržavao 'samoprijavljivanje' i odbacio je mogućnosti političkog pokreta zasnovanog na otvorenim homoseksualcima.<ref name=Marhoefer/> Prvi istaknuti Amerikanac koji je otkrio svoju homoseksualnost bio je pjesnik [[Robert Duncan (pjesnik)|Robert Duncan]]. Godine 1944, koristeći vlastito ime u anarhističkom časopisu ''[[Politics (časopis iz 1940-ih)|Politics]]'', napisao je da su homoseksualci ugnjetavana manjina.<ref>[http://www.poets.org/viewmedia.php/prmMID/15949 "Robert Duncan and Romantic Synthesis: A Few Notes"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100906020604/http://www.poets.org/viewmedia.php/prmMID/15949|date=6 September 2010}}. Ovaj je članak također ponovo objavljen kao "On Robert Duncan" na mrežnom mjestu Modern American Poetry</ref> Izrazito tajno društvo [[Mattachine Society|Mattachine]], koje su godine 1950. u Los Angelesu osnovali [[Harry Hay]] i drugi veterani kampanje [[Henry A. Wallace|Wallace za predsjednika]], izašlo je pred oči javnosti nakon što je [[Hal Call]] preuzeo grupu u San Franciscu 1953. godine. Mnogi su gejevi tamo izašli iz ormara. Godine 1951. [[Donald Webster Cory]]<ref name=sagarin>{{cite web |url=http://www.glbtq.com/social-sciences/sagarin_e.html |title=Donald Webster Cory |archive-url=https://web.archive.org/web/20090606151656/http://www.glbtq.com/social-sciences/sagarin_e.html |archive-date=6 June 2009 |publisher=[[glbtq.com]] |access-date=7 May 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.glbtq.com/social-sciences/sagarin_e.html |title=Sagarin bio |publisher=Glbtq.com |date=18 September 1913 |access-date=24 June 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090606151656/http://www.glbtq.com/social-sciences/sagarin_e.html |archive-date=6 June 2009}}</ref> objavio je svoje značajno djelo ''Homoseksualac u Americi'', u kojem navodi: "Društvo mi je uručilo masku koju moram nositi ... Gdje god da idem, u svakom trenutku i pred svim slojevima društva, ja se pretvaram." Cory je bio pseudonim, ali su njegovi iskreni i otvoreno subjektivni opisi poslužili kao podsticaj rastućoj homoseksualnoj samosvijesti i nastajućem [[Homofilni pokret|homofilnom pokretu]]. Šezdesetih godina 20. vijeka [[Frank Kameny]] došao je na čelo borbe. Nakon što je 1957. godine otpušten s posla astronoma u Vojnoj kartografskoj službi zbog homoseksualnog ponašanja, jer se smatralo da to čini ljude ranjivima na pritisak ucjene i ugrožava sigurne položaje, Kameny je odbio otići u tišini. Otvoreno se borio protiv svog otpuštanja, na kraju se žaleći [[Vrhovni sud SAD-a|Vrhovnom sudu SAD-a]]. Kao glasni vođa rastućeg pokreta, Kameny je zagovarao beskompromisne javne akcije. Kamen temeljac njegovog uvjerenja bio je da "moramo u [[LGBTQ zajednica|homoseksualnu zajednicu]] usaditi osjećaj vrijednosti pojedinačnog homoseksualca", što se moglo postići jedino kroz kampanje koje bi otvoreno vodili sami homoseksualci. Širenjem [[Podizanje svijesti|podizanja svijesti]] (CR) kasnih 1960-ih, izlazak iz ormara postao je ključna strategija pokreta za [[Gej oslobođenje|gej oslobođenje]] kako bi se podigla [[Politička svijest|politička svijest]] za suprotstavljanje [[Heteroseksizam|heteroseksizmu]] i [[Homofobija|homofobiji]]. U isto vrijeme i nastavljajući se kroz 1980-e, gej i lezbijske grupe za razgovor uz [[Društvena podrška|društvenu podršku]], od kojih su se neke nazivale "grupama za izlazak iz ormara", usredotočile su se na dijeljenje "priča" (iskustava) o izlasku iz ormara s ciljem smanjenja izolacije i povećanja LGBTQ vidljivosti i [[Gej ponos|ponosa]]. == Etimologija <span id="Sociolinguistic origin"></span>== Smatra se da je današnji izraz "coming out" nastao početkom 20. vijeka iz [[Analogija|analogije]] koja uspoređuje uvođenje homoseksualaca u [[Gej supkultura|gej supkulturu]] sa "zabavom izlaska" mlade [[Debitantski bal|debitantice]]. Riječ je o proslavi za mladu ženu iz [[Viša klasa|više klase]] koja ima svoj debi – njeno formalno predstavljanje društvu – jer je postala punoljetna ili ispunjava uslove za brak. Kako historičar [[George Chauncey]] ističe: <blockquote>Gejevi u prijeratnim godinama [prije Prvog svjetskog rata] ... nisu govorili o ''izlasku iz'' onoga što mi nazivamo "gej ormarom", već prije o ''ulasku u'' ono što su nazivali "homoseksualnim društvom" ili "gej svijetom", svijetom koji nije bio ni tako mali, ni tako izoliran, ni, često, tako skriven kao što "ormar" implicira.<ref>{{Cite book |last=Chauncey |first=George |title=Gay New York: gender, urban culture, and the makings of the gay male world, 1890–1940 |date=1994 |isbn=978-0-7867-2335-5 |location=New York |pages=7 |oclc=298105088}}</ref></blockquote> Zapravo, kako Elizabeth Kennedy primjećuje, "upotreba pojma 'ormar' za označavanje" prethodnih vremena poput "1920-ih i 1930-ih mogla bi biti [[Anahronizam|anahrona]]".<ref>Kennedy, Elizabeth. "'But We Would Never Talk about It': The Structure of Lesbian Discretion in South Dakota, 1928–1933" u knjizi ''Inventing Lesbian Cultures in America'', uredila Ellen Lewin (1996). Boston: Beacon Press. str. 25, 214</ref> Članak o izlasku iz ormara<ref name="glbtq.com">{{cite web |url=http://www.glbtq.com/social-sciences/coming_out_ssh.html |title=Coming Out |publisher=glbtq.com |date=31 August 2009 |access-date=8 October 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141014140942/http://www.glbtq.com/social-sciences/coming_out_ssh.html |archive-date=14 October 2014}}</ref> u mrežnoj enciklopediji [[glbtq.com]] navodi da su zapažanja [[Seksologija|seksologinje]] [[Evelyn Hooker]] uvela upotrebu izraza "coming out" u akademsku zajednicu pedesetih godina 20. vijeka. Članak se nastavlja oslanjajući se na Chaunceyjevo zapažanje da se naknadni pomak u [[Konotacija|konotaciji]] dogodio kasnije. Fokus prije 1950-ih bio je na ''ulasku'' u "novi svijet nade i solidarnosti zajednice", dok je prizvuk nakon [[Stonvolska pobuna|Stonvolske pobune]] bio ''izlazak'' iz ugnjetavanja ormara.<ref name="glbtq.com" /> Ta promjena fokusa sugerira da je "izlazak ''iz ormara''" [[Miješana metafora|miješana metafora]] koja spaja "izlazak" s metaforom [[#Ormar|ormara]]: evolucija engleskog idioma "kostur u ormaru" (engl. "[[wikt:skeleton in the closet|skeleton in the closet]]") koji se specifično odnosi na život poricanja i tajnovitosti prikrivanjem vlastite [[Seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]]. Metafora ormara je, zauzvrat, proširena na sile i pritiske heteroseksističkog društva i njegovih institucija. == Pitanja identiteta == {{Main|Identitet (društvene nauke)|Lični identitet}} Kada je izlazak iz ormara opisan kao postepen proces ili putovanje,<ref name="Coming Out: A Journey" /> to znači da on uključuje osvještavanje i priznavanje vlastitog rodnog identiteta, rodnog izražavanja ili neheteronormativne seksualne orijentacije ili privlačnosti. Ta preliminarna faza, koja uključuje preispitivanje duše ili ličnu [[Bogojavljenje (osjećaj)|epifaniju]],<ref>{{cite web |url=http://imfromdriftwood.com/im-from-new-york-ny-5/ |title=Gay Epiphany |access-date=8 October 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141014093757/http://imfromdriftwood.com/im-from-new-york-ny-5/ |archive-date=14 October 2014}}</ref> često se naziva "izlazak pred samim sobom" i predstavlja početak [[Samoprihvatanje|samoprihvatanja]]. Mnoge LGBTQ osobe kažu da je ova faza za njih započela tokom [[Adolescencija|adolescencije]] ili [[Djetinjstvo|djetinjstva]], kada su po prvi put postale svjesne svoje seksualne orijentacije prema pripadnicima istog spola. Izlazak iz ormara također je opisan kao proces zbog ponavljajuće potrebe ili želje za autanjem u novim situacijama u kojima se za LGBTQ osobe pretpostavlja da su heteroseksualne ili [[Cisrodnost|cisrodne]], kao što je na novom poslu ili kod sklapanja novih poznanstava. Glavni referentni okvir za one koji izlaze iz ormara uključivao je korištenje perspektive iznutra/izvana, pri čemu neki pretpostavljaju da osoba može zadržati svoj identitet ili orijentaciju u tajnosti i odvojeno od svog vanjskog izgleda. To nije tako jednostavno kao što se često misli, jer kako tvrdi Diana Fuss (1991), "problem naravno s retorikom iznutra/izvana ... jeste u tome što takve polemike prikrivaju činjenicu da je većina nas istovremeno i unutra i vani". === Razvoj LGBTQ identiteta === {{Glavni|Seksualni identitet#Modeli razvoja seksualnog identiteta}} Svaka priča o izlasku iz ormara predstavlja pokušaj osobe da se pomiri s tim ko je zapravo ona i sa svojom seksualnom orijentacijom.<ref>{{cite journal |last=Chirrey |first=Deborah |title=I Hereby Come Out: What Sort Of Speech Act Is Coming Out? |journal=Journal of Sociolinguistics |year=2003 |volume=7 |issue=1 |pages=24–37 |doi=10.1111/1467-9481.00209}}</ref> Stvoreno je nekoliko modela koji opisuju autanje kao proces razvoja gej i lezbijskog identiteta, npr. Dank, 1971; Cass, 1984; Coleman, 1989; Troiden, 1989. Od tih modela, najšire prihvaćen je [[Cass model identiteta]] koji je uspostavila Vivienne Cass.<ref>{{cite web |url=http://www.uvm.edu/~linemen/articles/genderidentity.pdf |title=Sexual Identity: The Case Model |access-date=19 April 2021 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160325110617/http://www.uvm.edu/~linemen/articles/genderidentity.pdf |archive-date=25 March 2016}}</ref> Taj model ocrtava šest odvojenih faza kroz koje prolaze pojedinci koji uspješno izlaze iz ormara: konfuzija identiteta, usporedba identiteta, tolerancija identiteta, prihvatanje identiteta, ponos identiteta i sinteza identiteta. Međutim, ne slijedi svaka LGBTQ osoba takav model. Na primjer, neki mladi LGBTQ ljudi postaju svjesni i prihvataju svoje istospolne želje ili rodni identitet u pubertetu na način sličan onom na koji heteroseksualni tinejdžeri postaju svjesni svoje seksualnosti, odnosno bez ikakvog osjećaja različitosti, stigme ili srama u pogledu spola ljudi koji ih privlače.<ref>{{Cite web |title=LGBT Coming Out of the Closet News and Information |url=https://www.sexualdiversity.org/sexuality/out/ |access-date=2022-10-10 |website=Sexual Diversity |date=January 2019 |language=en-US}}</ref> Bez obzira na to razvijaju li mladi LGBTQ ljudi svoj identitet na osnovu nekog modela, tipična dob u kojoj se mladi u Sjedinjenim Američkim Državama autaju sve je niža. Srednjoškolci, pa čak i učenici viših razreda osnovnih škola izlaze iz ormara.<ref>''Salon'': [http://www.salon.com/mwt/broadsheet/feature/2009/09/24/gay_teens/ Amy Benfer, "We're here! We're queer! We're 13!", September 24, 2009] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090927045536/http://www.salon.com/mwt/broadsheet/feature/2009/09/24/gay_teens/|date=27 September 2009}}, pristupljeno 16. januara 2012.</ref><ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2009/09/27/magazine/27out-t.html |work=[[The New York Times Magazine]] |title=Coming Out in Middle School |first=Benoit |last=Denizet-Lewis |date=27 September 2009 | access-date=30 April 2010 | url-status=live | archive-url=https://web.archive.org/web/20110513000820/http://www.nytimes.com/2009/09/27/magazine/27out-t.html | archive-date=13 May 2011}}</ref><ref name="Gay Kids Coming Out Younger But Parents Ask 'How Do You Know?'">[http://jezebel.com/5366812/gay-kids-coming-out-younger-but-parents-ask-how-do-you-know Coming Out Younger] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130708192103/http://jezebel.com/5366812/gay-kids-coming-out-younger-but-parents-ask-how-do-you-know|date=8 July 2013}}, članak s portala Jezebel.com.</ref> Nova istraživanja sugeriraju da će se [[Gej muškarci|gej muškarci]] iz religioznog okruženja vjerovatno autati na internetu putem Facebooka i drugih društvenih mreža, poput blogova, jer one nude zaštitnu međuljudsku udaljenost. To je u velikoj suprotnosti s rastućim pokretom u istraživanju društvenih mreža koji ukazuje na to da upotreba interneta, posebno Facebooka, može dovesti do negativnih posljedica po mentalno zdravlje, poput povećanog nivoa anksioznosti. Iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se procijenilo da li se ti rezultati mogu poopćiti na veći uzorak, ova nedavna otkrića otvaraju vrata mogućnosti da se internetska iskustva gej muškaraca mogu razlikovati od iskustava heteroseksualaca po tome što će im ona prije donijeti prednosti za mentalno zdravlje nego negativne posljedice.<ref>Etengoff, C. i Daiute, C. (2015). "Online Coming Out Communications between Gay Men and their Religious Family Allies: A Family of Choice and Origin Perspective", ''Journal of GLBT Family Studies.''</ref> ===Transrodni identitet i autanje=== {{Main|Transrodnost#Autanje}} [[Datoteka:Coming Out As Trans - A Little Public Statement.webm|mini|Glumica [[Abigail Thorn]] autala se kao transrodna osoba]] Transrodne osobe znatno se razlikuju u odabiru kada, da li i kako će otkriti svoj transrodni status porodici, bliskim prijateljima i drugima. Prevalencija diskriminacije<ref>{{cite web |url=http://glaadblog.org/2011/02/04/groundbreaking-report-reflects-persistent-discrimination-against-transgender-community/ |title=Groundbreaking Report Reflects Persistent Discrimination Against Transgender Community |date=4 February 2011 |website=GLAAD |archive-url=https://web.archive.org/web/20110803205502/http://glaadblog.org/2011/02/04/groundbreaking-report-reflects-persistent-discrimination-against-transgender-community/ |archive-date=3 August 2011 |access-date=21 April 2021}}</ref> i nasilja nad transrodnim osobama (u Sjedinjenim Američkim Državama, naprimjer, za transrodne osobe postoji 28 posto veća vjerovatnoća da će biti žrtve nasilja)<ref>{{Cite web |url=http://www.glaad.org/blog/violence-against-transgender-people-and-people-color-disproportionately-high-lgbtqh-murder-rate |title=Violence Against Transgender People and People of Color is Disproportionately High, LGBTQH Murder Rate Peaks |last=Bolles |first=Alexandra |date=4 June 2012 |publisher=[[GLAAD]] |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151228050921/http://www.glaad.org/blog/violence-against-transgender-people-and-people-color-disproportionately-high-lgbtqh-murder-rate |archive-date=28 December 2015 |access-date=16 December 2015}}</ref> može učiniti izlazak iz ormara rizičnom odlukom. Strah od osvetničkog ponašanja, kao što je izbacivanje iz roditeljskog doma dok su maloljetni, razlog je zbog kojeg transrodne osobe odgađaju autanje svojim porodicama dok ne punoljetstva.<ref>Gay and Lesbian Alliance Against Defamation. [https://www.glaad.org/2010/02/25/sassafras-lowreys-kicked-out-anthology-shares-stories-of-lgbtq-youth-homelessness "Sassafras Lowrey's Kicked Out Anthology Shares Stories of LGBTQ Youth Homelessness"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110804080450/http://glaadblog.org/2010/02/25/sassafras-lowreys-kicked-out-anthology-shares-stories-of-lgbtq-youth-homelessness/|date=4 August 2011}}, "[[GLAAD]]", SAD, 25. februara 2010. Pristupljeno 25. februara 2011.</ref> Roditeljska zbunjenost i neprihvatanje transrodnog djeteta može rezultirati time da roditelji tretiraju novootkriveni rodni identitet kao "fazu" ili poduzimaju napore da svoju djecu vrate u "normalu" korištenjem usluga mentalnog zdravlja kako bi [[Terapija konverzije|promijenili rodni identitet djeteta]].<ref name="hrc-comingout">{{Cite web |title=Coming Out to Family as Transgender |url=http://www.hrc.org/issues/3455.htm |publisher=[[Human Rights Campaign]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20110103222434/http://www.hrc.org/issues/3455.htm |archive-date=3 January 2011 |access-date=5 December 2010}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.hrc.org/resources/transgender-children-and-youth-understanding-the-basics |title=Transgender Children & Youth: Understanding the Basics |website=Human Rights Campaign |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170910211556/http://www.hrc.org/resources/transgender-children-and-youth-understanding-the-basics |archive-date=10 September 2017 |access-date=23 August 2017}}</ref> Internet može odigrati značajnu ulogu u procesu izlaska iz ormara transrodnih osoba. Neki prvo izađu iz ormara putem svog [[Internetski identitet|internetskog identiteta]], što im pruža priliku da virtualno i na siguran način prođu kroz iskustva prije nego što rizikuju društvene sankcije u stvarnom svijetu.<ref>{{cite journal |last=Marciano |first=A. |year=2014 |title=Living the VirtuReal: Negotiating transgender identity in cyberspace |journal=Journal of Computer-Mediated Communication |volume=19 |issue=4 |pages=824–838 |doi=10.1111/jcc4.12081 |doi-access=free}}</ref><ref name="Stitt">{{Cite book |title=ACT For Gender Identity: The Comprehensive Guide |last=Stitt |first=Alex |date=2020 |publisher=Jessica Kingsley Publishers |isbn=978-1785927997 |location=London |oclc=1089850112}}</ref> Međutim, dok mnoge transrodne osobe pronalaze podršku na internetu koju možda nemaju u stvarnom životu, druge se susreću sa zlostavljanjem i uznemiravanjem. Prema studiji koju su godine 2012. objavili Blumenfeld i Cooper,<ref>{{Cite journal |last1=Cooper |first1=Robyn M. |last2=Blumenfeld |first2=Warren J. |date=April 2012 |title=Responses to Cyberbullying: A Descriptive Analysis of the Frequency of and Impact on LGBT and Allied Youth |journal=Journal of LGBT Youth |volume=9 |issue=2 |pages=153–177 |doi=10.1080/19361653.2011.649616 |s2cid=144818660 |issn=1936-1653}}</ref> mladi koji se identificiraju kao LGBTQ imaju 22 posto manju vjerovatnoću da će prijaviti zlostavljanje na internetu jer možda imaju roditelje koji im ne vjeruju ili ih ne razumiju, ili se pak boje da bi se morali autati kako bi objasnili incident. To dalje pokazuje barijere s kojima se transrodni pojedinci mogu suočiti prilikom izlaska iz ormara. Autanje kao transrodna osoba može biti složenije od izlaska iz ormara kao seksualna manjina. Vidljive promjene koje se mogu pojaviti kao dio promjene vlastitog rodnog identiteta{{snd}}poput promjene garderobe, [[Hormonska terapija za transrodne osobe|hormonske terapije]] i promjene imena{{snd}}mogu učiniti autanje pred drugim ljudima manje stvarom izbora. Nadalje, elementi koji prate promjenu roda mogu imati finansijske, fizičke, medicinske i pravne implikacije. Dodatno, transrodni pojedinci mogu doživjeti predrasude i odbacivanje od strane seksualnih manjina i drugih u LGBTQ zajednici, uz općenitu LGBTQ pristranost s kojom se mogu suočiti u glavnoj kulturi, što može izazvati osjećaj izoliranosti.<ref name="Stitt" /> === Aseksualni i aromantični identitet === [[Aseksualnost|Aseksualne]] i [[Aromantičnost|aromantične]] osobe mogu doživjeti drugačije izazove prilikom izlaska iz ormara s kojima se drugi pojedinci u LGBTQ zajednici možda ne susreću.<ref>{{cite web |last=Smith |first=Reiss |date=2023-04-06 |title=Being asexual can mean feeling like an outsider – even in the LGBTQ+ community |url=https://www.thepinknews.com/2023/04/06/come-out-as-asexual/ |access-date=2024-02-10 |website=PinkNews |archive-date=8 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240408194406/https://www.thepinknews.com/2023/04/06/come-out-as-asexual/ |url-status=live }}</ref> Nacionalna LGBT anketa iz 2018. godine u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] pokazala je da je samo 17 posto aseksualaca dobilo pozitivne reakcije prilikom izlaska iz ormara, u poređenju sa preko 40 posto ostalih LGBTQ osoba.<ref name=":3">{{Cite web |date=2023-11-08 |title=Only 1 in 10 Asexual People in the UK Are Out at Work, New Report Finds |url=https://www.them.us/story/1-in-10-asexual-people-in-the-uk-are-out-at-work-new-report-finds |access-date=2024-02-10 |website=Them |language=en-US |archive-date=30 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231130024055/https://www.them.us/story/1-in-10-asexual-people-in-the-uk-are-out-at-work-new-report-finds |url-status=live }}</ref> Studija iz 2016. godine pokazala je da su aseksualni pojedinci često doživljavali skepticizam i nerazumijevanje u vezi s postojanjem njihovog identiteta kada bi se autali kao aseksualni.<ref>{{Cite journal |last1=Robbins |first1=Nicolette K. |last2=Low |first2=Kathryn Graff |last3=Query |first3=Anna N. |date=2016 |title=A Qualitative Exploration of the 'Coming Out' Process for Asexual Individuals |journal=Archives of Sexual Behavior |volume=45 |issue=3 |pages=751–760 |doi=10.1007/s10508-015-0561-x |issn=1573-2800 |pmid=26334774 |s2cid=27894762 }}</ref> Pregled iz 2024. godine koji je izradio [[Michael Paramo]] naglasio je da se od aseksualnih i aromantičnih osoba pri izlasku iz ormara često traži da educiraju ljude o svojim identitetima zbog nedostatka razumijevanja njihovog postojanja.<ref name=":4">{{Cite book |last=Paramo |first=Michael |url=https://books.google.com/books?id=tzLPEAAAQBAJ |title=Ending the Pursuit: Asexuality, Aromanticism and Agender Identity |date=2024 |publisher=Unbound Publishing |isbn=978-1-80018-286-8 |pages=10–12, 36 |language=en}}</ref> Aseksualne i aromantične osobe mogu se suočiti s rizicima od [[Seksualni napad|seksualnog napada]], prisile ili drugih pritisaka da se povinuju seksualnom ili romantičnom ponašanju svojih seksualnih ili romantičnih partnera ili osoba van njihovih veza.<ref name=":4" /> Također, mogu iskusiti odbacivanje od strane partnera ili simpatije zbog toga što su aseksualne ili aromantične, što može učiniti određene aseksualne i aromantične osobe neodlučnima da izađu iz ormara.<ref>{{Cite web |date=2021 |title=Understanding Asexuality |url=https://www.thetrevorproject.org/resources/article/understanding-asexuality/ |website=The Trevor Project |access-date=14 March 2024 |archive-date=5 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240405161341/https://www.thetrevorproject.org/resources/article/understanding-asexuality/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last= |first= |title=What Does Aromantic Mean? |url=https://www.webmd.com/sex/what-does-aromantic-mean |access-date=2024-03-14 |website=WebMD |language=en |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326211810/https://www.webmd.com/sex/what-does-aromantic-mean |url-status=live }}</ref> Studija iz 2023. godine, čija je koautorica [[Yasmin Benoit]], otkrila je da aseksualne osobe u Ujedinjenom Kraljevstvu nisu bile sklone otkriti svoj identitet unutar zdravstvenog okruženja zbog straha od pritiska da se povinuju seksualnom ponašanju.<ref name=":3" /> Uzori s interneta mogu biti korisni za aseksualne osobe prilikom izlaska iz ormara zbog nedostatka zastupljenosti u vezi s aseksualnošću.<ref>{{Cite journal |last1=Jones |first1=Catriona |last2=Hayter |first2=Mark |last3=Jomeen |first3=Julie |date=2017 |title=Understanding asexual identity as a means to facilitate culturally competent care: A systematic literature review |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jocn.13862 |journal=Journal of Clinical Nursing |language=en |volume=26 |issue=23–24 |pages=3811–3831 |doi=10.1111/jocn.13862 |pmid=28430404 |issn=0962-1067}}</ref> == Pravna pitanja == {{further|LGBTQ prava po državama i teritorijama}} U onim dijelovima svijeta gdje su homoseksualni činovi kažnjivi ili zabranjeni, gej muškarci, lezbijke i biseksualne osobe mogu trpjeti pravne posljedice zbog izlaska iz ormara. Naročito tamo gdje je homoseksualnost krivično djelo, izlazak iz ormara može predstavljati [[Samooptuživanje|samooptuživanje]]. Ti zakoni i dalje postoje u 75 zemalja širom svijeta, uključujući Egipat, Iran i Afganistan. Osobe koje se odluče autati kao [[Ne-binarnost|nebinarne]] ili transrodne često se suočavaju sa složenijim i drugačijim problemima s pravnog stajališta. Širom svijeta, pravna izmjena zabilježenog roda ili imena na osnovu vlastitog identiteta često je zabranjena ili izuzetno teška.<ref>{{Cite web |url=https://www.opensocietyfoundations.org/publications/license-be-yourself |title=The Best Ways to Achieve Trans Equality |website=www.opensocietyfoundations.org |access-date=20 November 2019 |archive-date=19 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119174919/https://www.opensocietyfoundations.org/reports/license-be-yourself |url-status=live }}</ref> Veliki negativni utjecaj nejednakosti u propisima javlja se u obliku mentalnih posljedica, jer se transrodne osobe koje moraju zakonski proglasiti rod s kojim se ne identificiraju ili koristiti svoje [[Mrtvo ime|mrtvo ime]] (engl. ''dead name'') mogu suočiti s neugodnim situacijama i stresom. == Posljedice == U ranim fazama procesa razvoja LGBTQ identiteta ljudi mogu osjećati zbunjenost i proći kroz previranja. Godine 1993. [[Michelangelo Signorile]] napisao je knjigu ''[[Queer u Americi]]'', u kojoj je istraživao štetu nanesenu kako osobi u ormaru tako i društvu općenito zbog činjenice da je neko u ormaru.<ref>ponovo izdano 2003. u izdanju University of Wisconsin Press, {{ISBN|0-299-19374-8}}</ref> S obzirom na to da su LGBTQ osobe historijski bile marginalizirane kao [[Seksualna manjina|seksualne manjine]], izlazak iz ormara ostaje izazov za veći dio svjetske LGBTQ populacije i može dovesti do negativne heteroseksističke [[Diskriminacija|diskriminacije]] i [[Nasilje nad LGBTQ osobama|nasilja nad LGBTQ osobama]]. Studije su pokazale da je prikrivanje seksualne orijentacije povezano s lošijim mentalnim zdravljem,<ref>{{Cite journal |author-link=John Pachankis |last=Pachankis |first=John E. |date=2007 |title=The psychological implications of concealing a stigma: A cognitive-affective-behavioral model. |journal=Psychological Bulletin |volume=133 |issue=2 |pages=328–345 |doi=10.1037/0033-2909.133.2.328 |pmid=17338603 |s2cid=12836716 |issn=1939-1455}}</ref> fizičkim zdravljem,<ref>{{Cite journal |last1=Cole |first1=Steve W. |last2=Kemeny |first2=Margaret E. |last3=Taylor |first3=Shelley E. |last4=Visscher |first4=Barbara R. |date=1996 |title=Elevated physical health risk among gay men who conceal their homosexual identity. |journal=Health Psychology |volume=15 |issue=4 |pages=243–251 |doi=10.1037/0278-6133.15.4.243 |pmid=8818670 |issn=0278-6133}}</ref> i funkcioniranjem u vezama. Naprimjer, otkriveno je da istospolni parovi koji nisu izašli iz ormara nisu toliko zadovoljni u svojim vezama kao istospolni parovi koji jesu to učinili.<ref>{{cite journal |pmid=2392712 |year=1990 |last1=Berger |first1=RM |title=Passing: Impact on the quality of same-sex couple relationships |volume=35 |issue=4 |pages=328–332 |journal=Social Work}}</ref> Rezultati drugog istraživanja ukazuju na to da što manje ljudi zna za seksualnu orijentaciju lezbijke, to ona ima više anksioznosti, manje pozitivne afektivnosti i niže samopoštovanje.<ref>{{cite journal |pmid=9524921 |year=1998 |last1=Jordan |first1=KM |last2=Deluty |first2=RH |title=Coming out for lesbian women: Its relation to anxiety, positive affectivity, self-esteem, and social support |volume=35 |issue=2 |pages=41–63 |doi=10.1300/J082v35n02_03 |journal=Journal of Homosexuality}}</ref> Nadalje, portal Gay.com navodi da su pojedinci u ormaru prijavljeni kao grupa s povećanim rizikom od [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref>{{cite web |url=http://www.gay.com/news/article.html?2007%2F05%2F04%2F1 |title=Study: Closeted men at suicide risk |date=4 May 2007 |website=Gay.com |access-date=21 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070506131301/http://www.gay.com/news/article.html?2007%2F05%2F04%2F1 |archive-date=6 May 2007}}</ref> Zavisno od odnosa između roditelja i djece, dijete koje se autuje kao lezbijka, gej, biseksualna ili transrodna osoba može doživjeti pozitivne ili negativne posljedice. Čvrsti, ispunjeni ljubavlju odnosi između djece i njihovih roditelja mogu se pojačati, ali ako je odnos već nategnut, ti se odnosi mogu dodatno narušiti ili uništiti izlaskom djeteta iz ormara.<ref name="Nielsen2012">{{cite book |author=Linda Nielsen |title=Father-Daughter Relationships: Contemporary Research and Issues |url=https://books.google.com/books?id=E0BLxVDTpOoC&pg=PA256 |access-date=25 October 2012 |date= 2012 |publisher=Routledge |isbn=978-1-84872-933-9 |page=255}}</ref> Ako osobe koje izlaze iz ormara budu prihvaćene od strane svojih roditelja, to omogućava otvorene razgovore o izlascima i vezama i omogućava roditeljima da pomognu svojoj djeci u suočavanju s diskriminacijom te u donošenju zdravijih odluka u pogledu [[HIV/AIDS|HIV/AIDS-a]] i drugih [[Spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]].<ref name="LamannaRiedmann2011">{{cite book |author1=Mary Ann Lamanna |author2=Agnes Riedmann |author3=Ann Strahm |title=Marriages, Families, and Relationships: Making Choices in a Diverse Society |url=https://books.google.com/books?id=heu0KLoVVnMC&pg=PA265 |access-date=25 October 2012 |date=2011 |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-111-30154-5 |page=265}}</ref> Budući da roditelji, porodice i bliske osobe također mogu odbaciti nekoga ko izlazi iz ormara, LGBTQ pojedinac možda neće uvijek uživati u pozitivnim posljedicama svoje odluke.<ref>{{Cite journal |last1=Legate |first1=Nicole |last2=Ryan |first2=Richard M. |last3=Weinstein |first3=Netta |date=March 2012 |title=Is Coming Out Always a 'Good Thing'? Exploring the Relations of Autonomy Support, Outness, and Wellness for Lesbian, Gay, and Bisexual Individuals |journal=Social Psychological and Personality Science |volume=3 |issue=2 |pages=145–152 |doi=10.1177/1948550611411929 |s2cid=52215152 |issn=1948-5506}}</ref> Naprimjer, tinejdžeri čiji su ih roditelji odbacili prilikom izlaska iz ormara kasnije su kao mlade odrasle osobe pokazivali više znakova zloupotrebe droga, depresije, pokušaja samoubistva i rizičnog seksualnog ponašanja.<ref>{{Cite journal |last1=Ryan |first1=C. |last2=Huebner |first2=D. |last3=Diaz |first3=R. M. |last4=Sanchez |first4=J. |s2cid=33361972 |date=1 January 2009 |title=Family Rejection as a Predictor of Negative Health Outcomes in White and Latino Lesbian, Gay, and Bisexual Young Adults |journal=Pediatrics |volume=123 |issue=1 |pages=346–352 |doi=10.1542/peds.2007-3524 |issn=0031-4005 |pmid=19117902}}</ref> Neke studije otkrivaju da zdravstvene posljedice autanja više ovise o reakcijama roditelja nego o samom otkrivanju identiteta.<ref>{{Cite journal |last=D'Augelli |first=Anthony R |date=1 July 2002 |title=Mental Health Problems among Lesbian, Gay, and Bisexual Youths Ages 14 to 21 |journal=Clinical Child Psychology and Psychiatry |volume=7 |issue=3 |pages=433–456 |doi=10.1177/1359104502007003039 |issn=0000-0000}}</ref> Izvršen je niz studija o utjecaju izlaska iz ormara na roditelje. Izvještaj Robinsona i saradnika iz 1989. godine o roditeljima autanih gej i lezbijskih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama pokazao je da je 21 posto očeva i 28 posto majki sumnjalo da je njihovo dijete gej ili lezbijka, uglavnom na osnovu rodno atipičnog ponašanja tokom djetinjstva. Istraživanje iz 1989. godine pokazalo je da su dvije trećine roditelja reagovale negativno.<ref>{{cite journal |last=Robinson |first=BE |author2=Walters, LH |author3=Skeen, P |title=Response of parents to learning that their child is homosexual and concern over AIDS: a national study. |journal=Journal of Homosexuality |year=1989 |volume=18 |issue=1–2 |pages=59–80 |pmid=2794499 |doi=10.1300/j082v18n01_03}}</ref> Studija iz 1995. godine (koja je koristila reakcije mladih ljudi) otkrila je da je polovina majki gej ili biseksualnih studenata "reagovala s nevjericom, poricanjem ili negativnim komentarima", dok su očevi reagovali malo bolje. Približno 18 posto roditelja reagovalo je "činovima netolerancije, pokušajima da obrate dijete u heteroseksualnost te verbalnim prijetnjama uskraćivanjem finansijske ili emocionalne podrške".<ref>{{cite journal |last=Savin-Williams |first=Ritch |author2=Eric M. Dubé |title=Parental Reactions to Their Child's Disclosure of a Gay/Lesbian Identity |journal=Family Relations |date=January 1998 |volume=47 |issue=1 |pages=7–13 |doi=10.2307/584845 |jstor=584845}}</ref> Ako budu odbačeni od strane svojih porodica, mnogi LGBTQ mladići i djevojke mogu postati beskućnici tokom procesa izlaska iz ormara. LGBTQ omladina spada među najveće populacije mladih beskućnika; to je obično uzrokovano reakcijom drugih, naročito roditelja, na samoidentifikaciju i priznavanje homoseksualnosti, ili poistovjećivanje s LGBTQ zajednicom.<ref>{{Cite journal |last1=Tierney |first1=William G. |last2=Ward |first2=James Dean |date=December 2017 |title=Coming Out and Leaving Home: A Policy and Research Agenda for LGBT Homeless Students |journal=Educational Researcher |volume=46 |issue=9 |pages=498–507 |doi=10.3102/0013189x17733964 |s2cid=148753736 |issn=0013-189X}}</ref> Približno 20 do 30 posto mladih beskućnika identificira se kao LGBTQ.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Choi |first1=Soon Kyu |last2=Wilson |first2=Bianca DM |last3=Shelton |first3=Jama |last4=Gates |first4=Gary J |website=eScholarship |date=1 June 2015 |title=Serving Our Youth 2015: The Needs and Experiences of Lesbian, Gay, Bisexual, Transgender, and Questioning Youth Experiencing Homelessness |url=https://escholarship.org/uc/item/1pd9886n |archive-date=19 February 2021 |access-date=17 August 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219203804/https://escholarship.org/uc/item/1pd9886n |url-status=live }}</ref> Indijanska i autohtona LGBTQ omladina čini najveću populaciju koja pati od beskućništva: 44 posto, u poređenju s bilo kojom drugom rasom.<ref name=":2">{{Cite web |date=February 3, 2023 |title=Homelessness and Housing Instability Among LGBTQ Youth |url=https://www.thetrevorproject.org/research-briefs/homelessness-and-housing-instability-among-lgbtq-youth-feb-2022/ |access-date=March 28, 2023 |website=The Trevor Project |archive-date=30 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330121020/https://www.thetrevorproject.org/research-briefs/homelessness-and-housing-instability-among-lgbtq-youth-feb-2022/ |url-status=live }}</ref> Približno 55 posto beskućnika iz reda LGBTQ i 67 posto transrodne omladine beskućnika protjerano je iz domova od strane roditelja ili su pobjegli zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta i izražavanja.<ref name=":0" /> U poređenju sa transrodnim ženama i nebinarnom omladinom, transrodni muškarci imaju najveći postotak stambene nestabilnosti.<ref name=":2" /> Beskućništvo među LGBTQ omladinom utječe i na mnoga područja života pojedinca, dovodeći do viših stopa viktimizacije, depresije, suicidalnih misli, zloupotrebe droga, rizičnog seksualnog ponašanja i učestvovanja u nezakonitijim i opasnijim aktivnostima.<ref>{{Cite journal |last=Reck |first=Jen |date=20 July 2009 |title=Homeless Gay and Transgender Youth of Color in San Francisco: "No One Likes Street Kids"{{snd}}Even in the Castro |journal=Journal of LGBT Youth |volume=6 |issue=2–3 |pages=223–242 |doi=10.1080/19361650903013519 |s2cid=143765694 |issn=1936-1653}}</ref> Studija o putevima beskućništva među latino LGBTQ omladinom iz 2016. godine pokazala je da se beskućništvo među LGBTQ pojedincima može pripisati i strukturnim pitanjima kao što su sistemi zbrinjavanja, te sociokulturni i ekonomski faktori.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Castellanos |first=H. Daniel |date=26 October 2015 |title=The Role of Institutional Placement, Family Conflict, and Homosexuality in Homelessness Pathways Among Latino LGBT Youth in New York City |journal=Journal of Homosexuality |volume=63 |issue=5 |pages=601–632 |doi=10.1080/00918369.2015.1111108 |issn=0091-8369 |pmc=4930864 |pmid=26503713}}</ref> Jimmie Manning proveo je istraživanje 2015. godine o pozitivnom i negativnom ponašanju iskazanom tokom razgovora o izlasku iz ormara. Tokom istraživanja saznao je da bi gotovo svi njegovi učesnici pripisali negativna ponašanja isključivo sebi tokom razgovora o izlasku iz ormara, a pozitivna ponašanja sagovorniku. Manning predlaže daljnje istraživanje u tom smjeru kako bi se pronašao način da i sagovornik i pojedinac koji izlazi iz ormara jednako vide i iskazuju pozitivna ponašanja.<ref>{{cite journal |last1=Manning |first1=Jimmie |title=Positive and Negative Communicative Behaviors in Coming-out Conversations |journal=Journal of Homosexuality |date=2015 |volume=62 |issue=1 |pages=61–97 |doi=10.1080/00918369.2014.957127 |pmid=25153806 |s2cid=11388612}}</ref> == Metafore iznutra/izvana == === Dihotomija === Narativ ormara postavlja implicitni dualizam između onoga biti "unutra" ili "vani", pri čemu su oni koji su "unutra" često stigmatizirani zbog toga što žive lažne, nesretne živote.<ref>Seidman, Meeks i Traschen (1999)</ref> Slično tome, filozofkinja i kritička analitičarka [[Judith Butler]] (1991) navodi da metafora ''iznutra/izvana'' stvara binarnu opoziciju koja se pretvara da je ormar mračan, marginalan i lažan, te da izlazak na "svjetlo prosvjetljenja" otkriva istinski (ili esencijalni) identitet. Unatoč tome, Butler je spremna pojaviti se na događajima kao lezbijka i tvrdi da je "moguće raspravljati o tome da ... ostaje politički imperativ da iskoristimo te neophodne greške ili [[Kategorijska greška|kategorijske greške]] ... kako bismo okupili i predstavljali ugnjetavanu političku izbornu jedinicu". === Kritike === [[Diana Fuss]] (1991) objašnjava: "problem s retorikom iznutra/izvana ... jeste u tome što takve polemike prikrivaju činjenicu da je većina nas istovremeno i unutra i vani". Nadalje, "Biti vani, u uobičajenom gej govoru, upravo znači ne biti više vani; biti vani znači konačno biti izvan vanjštine i svih isključenosti i uskraćivanja koje takav status autsajdera nameće. Ili, rečeno na drugi način, biti vani zapravo znači biti unutra{{snd}}unutar područja vidljivog, izrecivog, kulturološki razumljivog." Drugim riječima, izlazak iz ormara konstruira ormar koji navodno uništava i sebstvo koje navodno otkriva, "prva pojava homoseksualca kao 'vrste', a ne kao 'privremene aberacije', ujedno označava i trenutak nestanka homoseksualca{{snd}}u ormar". Nadalje, Seidman, Meeks i Traschen (1999) tvrde da bi "ormar" mogao postati zastarjela metafora u životima modernih Amerikanaca iz dva razloga. # Homoseksualnost se sve više normalizira, pa se čini da su sram i tajnovitost koji se često vezuju uz nju u opadanju. # Metafora ormara temelji se na ideji da je [[Upravljanje stigmom|upravljanje stigmom]] način života, a ipak se upravljanje stigmom može u sve većoj mjeri obavljati u skladu s različitim situacijama. Međutim, kada se razumije kao čin samoobjelodanjivanja, izlazak iz ormara (kao i svako samoobjelodanjivanje) ne može se obaviti jednom za svagda. Eve Sedgwick piše u knjizi ''Epistemologija ormara'': <blockquote>smrtonosna elastičnost heteroseksističke pretpostavke znači da … ljudi pronalaze nove zidove koji oko njih niču čak i dok drijemaju: svaki susret s novim razredom učenika, a da ne spominjemo novog šefa, socijalnog radnika, službenika za kredite, stanodavca, doktora, podiže nove ormare čiji zahtjevni i karakteristični zakoni optike i fizike iziskuju barem od gej osoba nova ispitivanja, nove proračune, nove nacrte i zahtjeve za tajnovitošću ili otkrivanjem.<ref>{{cite book |last1=Sedgwick |first1=Eve Kosofsky |title=Epistemology of the Closet |date=1990 |publisher=University of California Press |location=Berkeley |isbn=0520070429 |page=68 |url=https://www.ucpress.edu/book/9780520254060/epistemology-of-the-closet-updated-with-a-new-preface |archive-date=7 March 2024 |access-date=6 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240307220918/https://www.ucpress.edu/book/9780520254060/epistemology-of-the-closet-updated-with-a-new-preface |url-status=live }}</ref></blockquote> Kao što Tony Adams demonstrira u knjizi ''Narrating the Closet'', upoznavanje novih ljudi stvara novu priliku za otkrivanje vlastite seksualnosti.<ref>{{cite book |last1=Adams |first1=Tony E. |title=Narrating the Closet: An Autoethnography of Same-sex Attraction |date=2011 |publisher=Left Coast Press |location=Walnut Creek, CA |isbn=978-1-59874-620-4 |page=107 |url=https://www.routledge.com/Narrating-the-Closet-An-Autoethnography-of-Same-Sex-Attraction/Adams/p/book/9781598746204 |archive-date=7 March 2024 |access-date=6 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240307220918/https://www.routledge.com/Narrating-the-Closet-An-Autoethnography-of-Same-Sex-Attraction/Adams/p/book/9781598746204 |url-status=live }}</ref> == Nacionalni dan izlaska iz ormara == {{Glavni|Nacionalni dan izlaska iz ormara}} Nacionalni dan izlaska iz ormara obilježavaju svake godine 11. oktobra<ref name="HRC_NCOD">{{cite web |title=History of National Coming Out Day |publisher=Human Rights Campaign |url=http://www.hrc.org/issues/3338.htm | access-date = 17 October 2008 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20081012081415/http://www.hrc.org/issues/3338.htm | archive-date = 12 October 2008}}</ref> članovi [[LGBTQ zajednica|LGBTQ zajednica]] i njihovi [[Heteroseksualni saveznik|saveznici]]. Riječ je o međunarodnom danu podizanja građanske [[Podizanje svijesti|svijesti]] o izlasku iz ormara i raspravi o LGBTQ pitanjima među općom populacijom u nastojanju da se da poznato lice [[Pokret za prava LGBTQ osoba|pokretu za prava LGBTQ osoba]]. Taj dan inspirisao je vladu Sjedinjenih Američkih Država da oktobar prizna kao [[Mjesec LGBTQ historije]]. Dan su godine 1988. osnovali Robert Eichberg, njegov partner William Gamble i [[Jean O'Leary]] kako bi proslavili [[Drugi nacionalni marš u Washingtonu za lezbijska i gej prava]] održan godinu ranije, u kojem je 500.000 ljudi marširalo na [[Washington, D.C.|Washington]] s ciljem promocije gej i lezbijske ravnopravnosti. U Sjedinjenim Američkim Državama događajem upravlja [[Kampanja za ljudska prava]] u okviru Nacionalnog projekta izlaska iz ormara, nudeći resurse LGBTQ pojedincima, parovima, roditeljima i djeci, kao i heteroseksualnim prijateljima i rođacima, kako bi promovisala svijest o [[LGBTQ porodice|LGBTQ porodicama]] koje žive poštene i otvorene živote. [[Candace Gingrich]] postala je glasnogovornica dana u aprilu 1995. Iako se još uvijek naziva "''Nacionalni'' dan izlaska iz ormara", taj dan se obilježava u Kanadi, Njemačkoj, Nizozemskoj i Švicarskoj također 11. oktobra, a u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] 12. oktobra. Kako bi proslavila Nacionalni dan izlaska iz ormara 11. oktobra 2002, Kampanja za ljudska prava izdala je album koji je nosio isti naziv kao tema te godine: ''[[Being Out Rocks]]''. Među umjetnicima koji su učestvovali bili su [[Kevin Aviance]], [[Janis Ian]], [[k.d. lang]], [[Cyndi Lauper]], [[Sarah McLachlan]] i [[Rufus Wainwright]]. == Mediji == === Veoma popraćeni izlasci iz ormara === ==== Vladini zvaničnici i politički kandidati ==== * Godine 1983, [[Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država|zastupnik u Predstavničkom domu SAD-a]] [[Gerry Studds]] autao se kao homoseksualac tokom [[Seksualni skandal s paževima u Kongresu 1983.|seksualnog skandala s paževima u Kongresu 1983.]] * Godine 1987, [[Barney Frank]], zastupnik u Predstavničkom domu SAD-a, javno se autao kao gej,<ref>{{cite news |title=Representative Frank Discloses He Is Homosexual |date=31 May 1987 |access-date=19 October 2008 |url=https://www.nytimes.com/1987/05/31/us/representative-frank-discloses-he-is-homosexual.html |periodical=[[The New York Times]] |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206074505/http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0DE4DE163AF932A05756C0A961948260 |archive-date=6 December 2008}}</ref> kao drugi član delegacije [[Massachusetts]]a u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu Sjedinjenih Američkih Država]] koji je to učinio. * Godine 1988, [[Svend Robinson]] bio je prvi član [[Donji dom Kanade|Donjeg doma Kanade]] koji je izašao iz ormara. * Godine 1999, australijski senator [[Brian Greig]] autao se kao gej u svom [[Prvi govor|prvom govoru]] u parlamentu, kao prvi političar u toj državi koji je to učinio. * Godine 2004, [[Guverner New Jerseyja|guverner New Jerseyja]] [[Jim McGreevey]] najavio je svoju odluku o ostavci i javno izašao iz ormara kao "gej Amerikanac".<ref name="affair">{{cite news |last=Kohen |first=Yael |date=13 August 2004 |title=McGreevey to Quit, Declares 'I Am a Gay American' |work=[[The New York Sun]] |url=http://www.nysun.com/article/245?page_no=2 |access-date=10 March 2008 |archive-date=13 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200213070202/https://www.nysun.com/new-york/mcgreevey-to-quit-declares-i-am-a-gay-american/245/ |url-status=dead }}</ref><ref name="iamagayamerican">{{cite news |url=http://www.cnn.com/2004/ALLPOLITICS/08/12/mcgreevey.transcript/ |title=McGreevey: 'I am a gay American' |work=[[CNN]] |date=13 August 2004 |access-date=10 March 2008 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20080417032311/http://www.cnn.com/2004/ALLPOLITICS/08/12/mcgreevey.transcript/ |archive-date=17 April 2008}}</ref> Priznao je da je imao [[Vanbračna afera|vanbračnu aferu]] s muškarcem, [[Golan Cipel|Golanom Cipelom]], izraelskim državljaninom i veteranom [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]]. S obzirom na to da ga je McGreevey imenovao savjetnikom za [[Domovinska sigurnost|domovinsku sigurnost]] New Jerseyja, tom aferom stvorio je sukob interesa. * Godine 2024, [[Sarah McBride]] izabrana je da predstavlja [[Zastupnički okrug Delaware|zastupnički okrug Delawarea]], čime je postala prva otvoreno transrodna članica [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa Sjedinjenih Američkih Država]].<ref>{{Cite web |date=2024-11-06 |title=AP Race Call: Democrat Sarah McBride wins election to U.S. House in Delaware's 1st Congressional District |url=https://apnews.com/article/race-call-mcbride-wins-delaware-u-s-house-district-8a17ccfc8686486cae2477fe76df90d8 |access-date=2024-11-06 |website=AP News |language=en |archive-date=November 7, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241107005921/https://apnews.com/article/race-call-mcbride-wins-delaware-u-s-house-district-8a17ccfc8686486cae2477fe76df90d8 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-01-02 |title=Delaware's Sarah McBride prepares to become first openly transgender member of Congress, hoping for grace |url=https://www.cbsnews.com/philadelphia/news/delaware-rep-sarah-mcbride-congress/ |access-date=2025-01-03 |website=CBS Philadelphia |language=en-US}}</ref> ==== Sportisti ==== {{further|Homoseksualnost u sportu}} Prvi američki profesionalni sportist u timskom sportu koji je izašao iz ormara bio je [[David Kopay]], bivši [[Running back|running back]] lige [[Nacionalna nogometna liga|NFL]] koji je od 1964. do 1972. igrao za pet timova ([[San Francisco 49ers|San Francisco]], [[Detroit Lions|Detroit]], [[Washington Commanders|Washington]], [[New Orleans Saints|New Orleans]] i [[Green Bay Packers|Green Bay]]). Autao se 1975. godine u intervjuu za ''[[Washington Star]]''.<ref name=ESPN>{{cite news |title=The Brief History of Gay Athletes |publisher=[[ESPN]] |url=https://www.espn.com/otl/world/timeline.html |date=18 December 1998 |access-date=19 September 2009 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090710214050/http://espn.go.com/otl/world/timeline.html |archive-date=10 July 2009}}</ref> Prva profesionalna sportistkinja koja se autala dok je još aktivno igrala bila je češko-američka teniserka [[Martina Navratilova]], koja je izašla iz ormara kao lezbijka tokom intervjua za ''[[The New York Times]]'' 1981. godine.<ref name="ESPN" /> Engleski nogometaš [[Justin Fashanu]] autao se godine 1990. te je do kraja svoje karijere bio izložen homofobičnim uvredama gledatelja, protivnika i saigrača. Godine 1995, dok je bio na vrhuncu igračke karijere, [[Ian Roberts (ragbijaš)|Ian Roberts]] postao je prvi visokoprofilni australijski sportist i prvi igrač ragbija u svijetu koji se autao kao gej.<ref>{{cite web |last=Peter |first=O'Shea |title=Out of the field |url=https://books.google.com/books?id=2WQEAAAAMBAJ&pg=PA54 |work=[[The Advocate (LGBT magazine)|The Advocate]] |publisher=Here Publishing |access-date=10 October 2011 |date=3 October 1995}}</ref> [[John Amaechi]], koji je igrao u ligi [[NBA]] sa timovima [[Utah Jazz]], [[Orlando Magic]] i [[Cleveland Cavaliers]] (kao i međunarodno sa klubom [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] iz [[Grčka košarkaška liga|Grčke košarkaške lige]] te [[Virtus Bologna|Kinder Bologna]] iz [[Italijanska košarkaška liga|Italijanske košarkaške lige]]), autao se u februaru 2007. godine u emisiji ''[[Outside the Lines]]'' na mreži [[ESPN]]. Napisao je i memoare, ''Man in the Middle'', koje je objavio [[ESPN Books]], a u kojima istražuje svoj profesionalni i lični život kao košarkaš u ormaru. On je bio prvi NBA igrač (bivši ili trenutni) koji je izašao iz ormara. Godine 2008, australijski skakač u vodu [[Matthew Mitcham]] postao je prvi otvoreno gej sportist koji je osvojio [[Olimpijska zlatna medalja|olimpijsku zlatnu medalju]]. To je postigao na [[Olimpijske igre 2008.|Olimpijskim igrama u Pekingu]] u disciplini skokovi s tornja na 10 metara u muškoj konkurenciji.<ref>{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-09-28/macklemore-singing-at-gf-like-seeping-sewage-into-debutante-ball/8998442 |title=Macklemore singing at grand final like 'seeping sewage into debutante ball' |date=28 September 2017 |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation]] |access-date=7 May 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170930031714/http://www.abc.net.au/news/2017-09-28/macklemore-singing-at-gf-like-seeping-sewage-into-debutante-ball/8998442 |archive-date=30 September 2017}}</ref> Prvi irski igrač okružnog saveza [[Gaelic Athletic Association|GAA]] koji je izašao iz ormara dok je još igrao bio je igrač [[Hurling|hurlinga]] [[Dónal Óg Cusack]] u oktobru 2009, u preduvidima svoje autobiografije.<ref>{{cite news |title=I'm gay, reveals GAA star Donal Og Cusack in new autobiography |periodical=[[Belfast Telegraph]] |url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/news/local-national/irsquom-gay-reveals-gaa-star-in-new-autobiography-14535587.html |date=19 October 2009 |access-date=28 February 2011 |archive-date=29 December 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101229223503/http://www.belfasttelegraph.co.uk/news/local-national/irsquom-gay-reveals-gaa-star-in-new-autobiography-14535587.html |url-status=live }}</ref> [[Gareth Thomas (ragbijaš, rođen 1974.)|Gareth Thomas]], koji je igrao međunarodni ragbi union i ragbi ligu za Vels, autao se u intervjuu za ''Daily Mail'' u decembru 2009. pred kraj svoje karijere.<ref>{{cite magazine |last=Smith |first=Gary |date=3 May 2010 |title=Gareth Thomas&nbsp;... The Only Openly Gay Male Athlete |magazine=[[Sports Illustrated]] |url=http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1168953/9/index.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100502020103/http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1168953/9/index.htm |archive-date=2 May 2010}}</ref> Godine 2013, američki košarkaš [[Jason Collins]] (član kluba [[Washington Wizards]]) autao se kao gej, postavši prvi aktivni muški profesionalni sportist u [[Glavne profesionalne sportske lige u SAD-u i Kanadi|velikom sjevernoameričkom timskom sportu]] koji se javno autao kao gej. Dana 15. augusta 2013, hrvač WWE-ja [[Darren Young (hrvač)|Darren Young]] izašao je iz ormara, čime je postao prvi otvoreno gej aktivni profesionalni hrvač. Dana 9. februara 2014, bivši obrambeni linijski igrač (engl. ''defensive lineman'') iz Missourija [[Michael Sam]] autao se kao gej. Na draftu održanom 10. maja 2014. izabrao ga je tim [[St. Louis Rams]] kao 249. ukupnog pika u sedmoj rundi, čime je postao prvi otvoreno gej igrač kojeg je draftovala jedna NFL franšiza. Otpušten je iz St. Louisa, a s trening sastava odbacili su ga Dallas Cowboysi. Sam je bio u sastavu tima [[Montreal Alouettes]], ali se otad povukao iz američkog nogometa. Dana 21. juna 2021, [[Defensive end|defanzivni end]] tima [[Las Vegas Raiders]] [[Carl Nassib]] objavio je na svom profilu na Instagramu da je gej, postavši prvi aktivni NFL igrač koji se javno autao.<ref>{{cite news |author=Price, Christopher |title=Raiders' Carl Nassib comes out as gay; is first active NFL player to do so |url=https://www.bostonglobe.com/2021/06/21/sports/raiders-carl-nassib-becomes-first-active-nfl-player-come-out-gay/ |work=The Boston Globe |date=21 June 2021 |access-date=21 June 2021 |archive-date=21 June 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210621215957/https://www.bostonglobe.com/2021/06/21/sports/raiders-carl-nassib-becomes-first-active-nfl-player-come-out-gay/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |first=Ken |last=Belson |title=Raiders' Carl Nassib Announces He's Gay, an N.F.L. First |date=21 June 2021 |newspaper=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2021/06/21/sports/football/carl-nassib-gay-nfl.html?smid=tw-share |access-date=22 June 2021 |archive-date=21 September 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210921165337/https://www.nytimes.com/2021/06/21/sports/football/carl-nassib-gay-nfl.html?smid=tw-share |url-status=live }}</ref> U oktobru 2021. profesionalni nogometaš [[Josh Cavallo]] autao se kao gej putem videozapisa objavljenih na računima svog tima na društvenim mrežama, postavši jedini otvoreno gej profesionalni nogometaš najvišeg nivoa na svijetu.<ref>{{cite tweet |number=1453173351396958208 |user=AdelaideUnited |title=Josh's Truth |date=27 October 2021}}</ref> U maju 2022, [[Napadač (nogomet)|napadač]] nogometnog kluba [[Blackpool F.C.|Blackpool]] [[Jake Daniels]] autao se kao gej, postavši prvi aktivni muški britanski nogometaš koji je to učinio nakon Justina Fashanua 1990. godine.<ref>{{Cite web |title=Jake Daniels: Blackpool forward becomes UK's first active male professional footballer to come out publicly as gay |url=https://www.skysports.com/football/news/11095/12614531/jake-daniels-blackpool-forward-becomes-uks-first-active-male-professional-footballer-to-come-out-publicly-as-gay |access-date=2023-10-13 |website=Sky Sports |language=en |archive-date=19 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619042754/https://www.skysports.com/football/news/11095/12614531/jake-daniels-blackpool-forward-becomes-uks-first-active-male-professional-footballer-to-come-out-publicly-as-gay |url-status=live }}</ref> U februaru 2023, češki nogometaš [[Jakub Jankto]], tadašnji vezni igrač kluba [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] na posudbi iz španskog [[Getafe CF|Getafea]], objavio je na [[Twitter]]u da je gej, postavši prvi muški nogometaš koji je izašao iz ormara dok je bio aktivan reprezentativac.<ref>{{Cite news |title=Czech midfielder Jankto comes out as gay |language=en-GB |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/64622199 |access-date=2023-10-13}}</ref> ==== Umjetnici i zabavljači ==== {{Main|Spisak gej, lezbijskih ili biseksualnih osoba}} Godine 1997. u emisiji ''[[Oprah show|The Oprah Winfrey Show]]'', američka komičarka [[Ellen DeGeneres]] autala se kao [[Lezbijka|lezbijka]]. Njen izlazak iz ormara u stvarnom životu odjeknuo je u komediji situacije ''[[Ellen (TV-serija)|Ellen]]'' u epizodi "[[The Puppy Episode]]", u kojoj se njen lik [[Ellen (TV-serija)|Ellen Morgan]] autuje preko aerodromskog razglasa.Dana 29. marta 2010, portorikanski pjevač [[Ricky Martin]] javno se autao u objavi na svojoj zvaničnoj web-stranici, navodeći: "Ponosan sam što mogu reći da sam sretan homoseksualac. Veoma sam blagoslovljen što sam to što jesam."<ref>{{cite news |work=[[HuffPost]] |url=https://www.huffpost.com/entry/ricky-martin-comes-out-im_n_517625 |title=Ricky Martin Comes Out: 'I'm A Fortunate Homosexual Man' |date=29 May 2010 | access-date=26 April 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100410033735/http://www.huffingtonpost.com/2010/03/29/ricky-martin-comes-out-im_n_517625.html | archive-date=10 April 2010 | url-status=dead}}</ref> Martin je izjavio da su ga "ove godine šutnje i promišljanja učinile snažnijim i podsjetile da prihvatanje mora doći iznutra te da mi takva istina daje moć da pobijedim emocije za koje nisam ni znao da postoje."<ref>{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/news/yep-hes-gay-ricky-martin-comes-out-of-the-closet-20100329 |title=Ricky Martin Comes Out of the Closet |date=29 March 2010 |magazine=Rolling Stone |access-date=8 October 2014 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141016144159/http://www.rollingstone.com/music/news/yep-hes-gay-ricky-martin-comes-out-of-the-closet-20100329 |archive-date=16 October 2014}}</ref> Pjevač [[Adam Lambert]] autao se nakon što su slike na kojima se ljubi s drugim muškarcem javno počele kružiti dok je bio učesnik u [[American Idol (8. sezona)|osmoj sezoni]] emisije ''[[American Idol]]''. U januaru 2013, dok je prihvatala počasnu [[Nagrada Cecil B. DeMille|nagradu Cecil B. DeMille na Zlatnom globusu]], američka glumica i rediteljica [[Jodie Foster]] dala je prvo javno priznanje svoje seksualne orijentacije, rekavši: "Ja sam već izašla iz ormara prije hiljadu godina, u kamenom dobu, u onim veoma neobičnim danima kada bi se krhka mlada djevojka otvorila prijateljima, porodici i saradnicima, a zatim postepeno svima koji su je znali, svima koje je zapravo srela."<ref>{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/jodie-fosters-stirring-golden-globes-411953/ |title=Jodie Foster's Stirring Golden Globes Speech: 'I Already Did My Coming Out a Thousand Years Ago' (Video) |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=13 January 2013 |access-date=13 January 2013}}</ref> ==== Vojno osoblje ==== Godine 1975, [[Leonard Matlovich]], dok je služio u [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračnim snagama Sjedinjenih Američkih Država]], izašao je iz ormara kako bi osporio politiku američke vojske o zabrani službe homoseksualcima. Široka medijska pokrivenost uključivala je naslovnu priču u časopisu ''[[Time (časopis)|Time]]'' te televizijski film na mreži [[NBC]].<ref>{{cite magazine |url=http://www.time.com/time/covers/0,16641,19750908,00.html |title=I Am a Homosexual |magazine=[[Time (magazine)|Time]] |date=8 September 1975 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120531205013/http://www.time.com/time/covers/0,16641,19750908,00.html |archive-date=31 May 2012}}</ref><ref>{{cite news |author=Steve Kornacki |title=The Air Force vs. the 'practicing homosexual' |work=[[Salon.com]] |date=1 December 2010 |url=http://www.salon.com/news/politics/war_room/2010/12/01/matlovich_dadt |access-date=16 January 2012 |url-status= dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101203223214/http://www.salon.com/news/politics/war_room/2010/12/01/matlovich_dadt |archive-date=3 December 2010}}</ref> Godine 2011, dok su se SAD pripremale ukinuti ograničenja na vojnu službu otvoreno gej osobama, viši avijatičar [[Randy Phillips (avijatičar)|Randy Phillips]] proveo je kampanju na društvenim mrežama kako bi prikupio podršku za izlazak iz ormara. Video koji je objavio na [[YouTube]]u, na kojem razgovara sa svojim ocem i govori mu da je gej, postao je [[Viralni video|viralan]].<ref>NBC News: [https://www.nbcnews.com/id/wbna44596987 "Soldier tells dad he's gay on YouTube", September 20, 2011] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250427122242/https://www.nbcnews.com/id/wbna44596987 |date=27 April 2025 }}, pristupljeno 16. januara 2012.</ref> Prema sažetku jednog novinara, on je "majstorski iskoristio društvene mreže i dobar trenutak kako bi se smjestio u središte uspješne priče o građanskim pravima".<ref name=guelph>{{cite news |url=https://www.guelphmercury.com/opinion-story/2762542-archie-comics-storyline-has-nothing-on-randy-phillips/ |title=Archie Comics' storyline has nothing on Randy Phillips |work=[[Guelph Mercury]] |date=29 September 2011 |access-date=16 January 2012}}</ref> ==== Pastori ==== U oktobru 2010, pastor i biskup [[Megacrkva|megacrkve]] [[Jim Swilley]] autao se svojoj pastvi. YouTube video same službe postao je [[Viralni video|viralan]]. Intervjui s časopisom ''[[People (časopis)|People]]'',<ref name="people.com">{{cite web |url=http://www.people.com/people/archive/article/0,,20446976,00.html |title=Bishop Jim Swilley: A Minister Comes Out |access-date=16 March 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160318114102/http://www.people.com/people/archive/article/0,,20446976,00.html |archive-date=18 March 2016}}</ref> s [[Joy Behar]],<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=dyU5wL9z4PA |title=Joy Behar Talks To Gay Bishop Jim Swilley & His Ex-Wife Debye Swilley |website=[[YouTube]] |date=10 November 2010 |access-date=16 March 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160717043309/https://www.youtube.com/watch?v=dyU5wL9z4PA |archive-date=17 July 2016}}</ref> [[Don Lemon|Don Lemonem]]<ref>{{cite news |url=https://www.youtube.com/watch?v=Xu0PONfKsEw |title=Don Lemon Talks To Gay Bishop Jim Swilley |publisher=CNN |access-date=16 March 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150221161752/https://www.youtube.com/watch?v=Xu0PONfKsEw |archive-date=21 February 2015}}</ref>, [[ABC News (SAD)|ABC Newsom]]<ref>{{cite news |url=https://abcnews.go.com/GMA/megachurch-pastor-reveals-gay/story?id=12030163 |title=MegaChurch Pastor Declares He's Gay |work=ABC News |access-date=16 March 2016 |archive-date=23 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323014256/http://abcnews.go.com/GMA/megachurch-pastor-reveals-gay/story?id=12030163 |url-status=live }}</ref> i mrežom [[NPR]]<ref>{{cite news |url=https://www.npr.org/2010/11/14/131312723/out-of-the-closet-in-the-pulpit-of-a-megachurch |title=Out Of The Closet&nbsp;... In The Pulpit Of A Megachurch |newspaper=NPR.org |publisher=NPR All Things Considered |access-date=16 March 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324000807/http://www.npr.org/2010/11/14/131312723/out-of-the-closet-in-the-pulpit-of-a-megachurch |archive-date=24 March 2016}}</ref> usredotočili su se na samoubistva izazvana vršnjačkim nasiljem,<ref>{{cite magazine |url=http://www.queerty.com/georgia-megachurch-pastor-jim-swilley-im-gay-and-im-telling-you-because-of-those-bullycides-20101029 |title=Georgia Megachurch Pastor Jim Swilley: I'm Gay, And I'm Telling You Because Of Those Bullycides |magazine=Queerty |access-date=16 March 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160322221330/http://www.queerty.com/georgia-megachurch-pastor-jim-swilley-im-gay-and-im-telling-you-because-of-those-bullycides-20101029 |archive-date=22 March 2016 |date=29 October 2010}}</ref> za koja je biskup Swilley rekao da su ga potakla na "izlazak iz ormara". Godinu dana kasnije potvrdio je teške posljedice, ali i slobodu koju je doživio. "Imati slobodu je nešto što ne bih mijenjao ni za šta."<ref>{{cite web |url=http://thegavoice.com/gay-ga-mega-church-pastor-reflects-on-year-of-coming-out/ |title=Gay Ga. mega-church pastor reflects on year of coming out |publisher=The GAVoice |access-date=16 March 2016 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323095255/http://thegavoice.com/gay-ga-mega-church-pastor-reflects-on-year-of-coming-out/ |archive-date=23 March 2016 |date=11 November 2011}}</ref> "Biti u braku kao autentični vi, propovijedati kao autentični vi i živjeti svoj život kao autentični vi neizmjerno je bolje nego činiti sve te stvari pretvarajući se da ste neko drugi."<ref>{{cite web |url=http://thegavoice.com/the-swilleys-five-years-later/ |title=Five years later: The Swilleys on family, coming out and inclusive LGBT ministries |publisher=The GAVoice |access-date=16 March 2016 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160325183000/http://thegavoice.com/the-swilleys-five-years-later/ |archive-date=25 March 2016 |date=22 January 2016}}</ref> Sin biskupa Swilleya, [[Jared Swilley]], basista i frontmen benda [[Black Lips]], rekao je: "Bilo je to definitivno šokantno, ali zapravo mi je bilo drago kad mi je to saopćio. Sada se osjećam bliskijim s njim."<ref>{{cite web |url=https://creativeloafing.com/content-155190-black-lips-swilley-discusses-father-s-recent-coming |title=Black Lips' Swilley discusses father's recent coming out |publisher=Creative Loafing Atlanta |access-date=16 March 2016 |url-status=live |archive-url=http://archive.wikiwix.com/cache/20101107000000/http://clatl.com/cribnotes/archives/2010/11/08/black-lips-swilley-discusses-fathers-recent-coming-out |archive-date=7 November 2010}}</ref> Drugi sin biskupa Swilleya, Judah Swilley, član postave u emisiji ''Preachers of Atlanta'' na mreži [[Oxygen (TV-kanal)|Oxygen]], suprotstavlja se homofobiji u crkvi.<ref>{{cite web |url=http://www.oxygen.com/preachers-of-atlanta/episode-guide |title=Preachers of Atlanta Episode Guide |access-date=16 March 2016 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310214816/http://www.oxygen.com/preachers-of-atlanta/episode-guide |archive-date=10 March 2016 |date=19 November 2015}}</ref> ==== Novinari ==== U augustu 2019, Nicky Bandini, sportska novinarka i televizijska voditeljica koja sarađuje s listom ''[[The Guardian]]'' i mrežom [[ESPN]], autala se kao transrodna osoba, rekavši da je prethodno pisala pod imenom Paolo Bandini. Objavila je videozapis na [[Twitter]]u i članak s vlastitim mišljenjem u ''The Guardianu'', rekavši da joj je trebalo nekoliko godina da izađe iz ormara kao transrodna osoba. Bandini je izjavila da se tri i po decenije nosila s [[Rodna disforija|rodnom disforijom]] prije nego što je svijetu konačno priznala svoj status transrodne žene.<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2019/aug/16/im-nicky-bandini-and-im-still-a-sports-writer |title=I'm Nicky Bandini – and I'm still a sports writer |access-date=16 August 2019 |newspaper=The Guardian}}</ref> === Prikazi izlaska iz ormara === {{Main|:Kategorija:LGBTQ filmovi o odrastanju}} Godine 1987, dvodijelna epizoda iz [[Kvebek|Kvebeka]] u sklopu televizijske serije ''[[Avec un grand A]]'', pod nazivom "Lise, Pierre et Marcel", prikazala je oženjenog muškarca u ormaru koji je primoran autati se kada njegova supruga otkrije da je imao aferu s drugim muškarcem. Godine 1996, hvaljeni britanski film ''[[Beautiful Thing (film)|Beautiful Thing]]'' pozitivno je prikazao dvojicu dječaka u tinejdžerskim godinama kako se mire sa svojim seksualnim identitetom. Autor Rodger Streitmatter opisao je autanje u medijima komičarke [[Ellen DeGeneres]], kao i epizodu "[[The Puppy Episode]]" iz 1997. u seriji ''[[Ellen (TV-serija)|Ellen]]'', kao "bez sumnje najjavniji izlazak u gej historiji", koji je promijenio medijske prikaze [[Lezbijka|lezbijki]] u zapadnoj kulturi.<ref>Streitmatter, Rodger (2009). From 'Perverts' to 'Fab Five': The Media's Changing Depiction of Gay Men and Lesbians, Routledge. {{ISBN|0-7890-3670-3}}; str. 104.</ref> Godine 1999. debitirala je serija ''[[Queer as Folk (britanska TV-serija)|Queer as Folk]]'' autora [[Russell T Davies|Russella T Daviesa]], popularna TV-serija emitovana na britanskom kanalu Channel 4, koja se prvenstveno fokusirala na živote mladih gej muškaraca; a naročito na petnaestogodišnjaka koji prolazi kroz proces otkrivanja svoje seksualnosti onima oko sebe. Ta se priča također istaknuto pojavila u američkoj verziji serije ''Queer as Folk'', koja je premijerno prikazana 2000. godine. Televizijska serija ''[[The L Word]]'', koja je debitirala 2004. godine, fokusira se na živote grupe lezbijki i biseksualnih žena. Tema izlaska iz ormara istaknuta je u pričama više likova. U epizodi "[[Gay Witch Hunt]]" iz serije ''[[The Office (američka TV-serija)|The Office]]'', nominovanoj za [[Nagrada Emmy|nagradu Emmy]], Michael nenamjerno autuje Oscara pred cijelim uredom. Web-serija ''[[Coming Out Serie|Coming Out]]'', koja je debitirala 2013. godine, prva je televizijska emisija u [[Kvebek|Kvebeku]] o životu gej osoba.<ref>{{cite web |url=http://info-culture.biz/2013/04/02/coming-out-premiere-serie-web-sur-lunivers-gai-quebecois/ |title=Coming out – Première série web sur l'univers gai québécois |work=Info-Culture.biz |access-date=8 October 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141014184911/http://info-culture.biz/2013/04/02/coming-out-premiere-serie-web-sur-lunivers-gai-quebecois/ |archive-date=14 October 2014 |date=2 April 2013}}</ref> Amazonova serija ''[[Transparent (TV-serija)|Transparent]]'' iz 2014. prikazuje transrodnu ženu koja izlazi iz ormara pred svojom odraslom djecom u dobi od 75 godina i prati njen proces društvene tranzicije. Serija naglašava različite reakcije društvenog kruga te žene na njeno autanje, kao i brojna prilagođavanja u jeziku i rodnom izražavanju koje koristi kako bi ostvarila svoju tranziciju. Glavni lik Mauru glumi Jeffrey Tambor; a neki su kritizirali seriju zbog toga što je ulogu transrodne žene dodijelila cisrodnom muškarcu. Treća sezona norveške tinejdžerske dramske serije ''[[Skam (TV-serija)|Skam]]'', objavljena 2015. godine, bila je usredotočena na autanje glavnog lika i njegovu vezu s drugim dječakom. Film ''[[Love, Simon]]'', zasnovan na knjizi ''[[Simon vs. the Homo Sapiens Agenda]]'', debitirao je 2018. godine. Riječ je o prvom filmu većeg studija o gej tinejdžeru koji izlazi iz ormara.<ref>{{cite news |url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2018/03/love-simon-review |title=Love, Simon Is a Charming Gay Studio Movie That Makes Us Hungry for More |last=Lawson |first=Richard |work=HWD |access-date=14 March 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180329221724/https://www.vanityfair.com/hollywood/2018/03/love-simon-review |archive-date=29 March 2018}}</ref> Godine 2020, druga adaptacija, pod nazivom ''[[Love, Victor]]'', počela se emitovati na platformi [[Hulu]]. Ta se TV-serija referira na film ''[[Love, Simon]]'' i knjigu ''[[Simon vs. the Homo Sapiens Agenda]]''. Serija je premijerno prikazala svoju treću sezonu 2022. godine. Nastavila je i proširila svoju originalnu priču o još jednom mladom studentu u ormaru. == Proširena upotreba u LGBTQ medijima, izdavaštvu i aktivizmu == "Out" (bos. ''vani'') je uobičajena riječ ili prefiks koji se koristi u naslovima knjiga, filmova, časopisa, organizacija i TV-emisija s LGBTQ tematikom. Neki od poznatih primjera su časopis ''[[Out (časopis)|Out]]'', ugašeni časopis ''[[OutWeek]]'' te mreža [[OutTV (Kanada)|OutTV]]. == Konteksti izvan LGBTQ okvira == U političkim, svakodnevnim ili čak duhovitim kontekstima, ''izlazak iz ormara'' u proširenom značenju podrazumijeva samoobjelodanjivanje tajnih ponašanja, uvjerenja, pripadnosti, ukusa, identiteta i interesovanja osobe, što može izazvati zaprepaštenje ili donijeti [[Sram|sramotnost]]. Neki od primjera uključuju izraze: "izlazak kao alkoholičar",<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/theguardian/2001/nov/03/weekend7.weekend6 |title=The show must go on |newspaper=Guardian |date=3 November 2001 |access-date=24 June 2009 |location=London |first=Louis |last=Theroux |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131224171957/http://www.theguardian.com/theguardian/2001/nov/03/weekend7.weekend6 |archive-date=24 December 2013}}</ref> "[[Autanje (BDSM)|autanje kao učesnik BDSM-a]]",<ref>{{cite web |url=http://clarissethorn.com/2009/02/16/coming-out-bdsm-upsides-and-downsides/ |archive-url=https://archive.today/20141003184330/http://clarissethorn.com/2009/02/16/coming-out-bdsm-upsides-and-downsides/ |url-status=dead |archive-date=3 October 2014 |title=Coming out BDSM: upsides and downsides |work=Clarisse Thorn |access-date=8 October 2014 }}</ref> "izlazak iz ormara za metle" (kao [[Vještičarenje|vještica]]),<ref>{{cite web |url=http://www.slate.com/id/2090966/ |title=How do I tell my family I'm a Wiccan? |publisher=Slate.com |date=4 December 2003 |access-date=24 June 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610151212/http://www.slate.com/id/2090966/ |archive-date=10 June 2009}}</ref> "autanje kao [[Konzervativizam|konzervativac]]",<ref>{{cite news |url=http://www.washtimes.com/national/20040203-103504-2926r.htm |title=Coming-out day for conservatives |work=[[The Washington Times]] |date=2004 |first=Valerie |last=Richardson |archive-url=https://web.archive.org/web/20070206100727/http://www.washtimes.com/national/20040203-103504-2926r.htm |archive-date=6 February 2007}}</ref> "autanje kao osoba sa invaliditetom",<ref>{{cite web |url=http://www.ekklesia.co.uk/node/15528 |title=Coming out as disabled |publisher=[[Ekklesia (think tank)|Ekklesia]] |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150627142409/http://www.ekklesia.co.uk/node/15528 |archive-date=27 June 2015 |date=10 October 2011 |access-date=22 January 2015}}</ref> "autanje kao [[Liberalizam|liberal]]",<ref>{{cite web |url=http://www.newhampshirelakesandmountains.com/pdf/BAY.2012.08.30.pdf |title=Layout 1 (Page A1) |access-date=13 September 2017 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141102092533/http://www.newhampshirelakesandmountains.com/pdf/BAY.2012.08.30.pdf |archive-date=2 November 2014}}</ref> "autanje kao [[Međuspolnost|međuspolna osoba]]",<ref>{{cite web |url=http://www.gaystarnews.com/article/la-radio-host-who-came-out-intersex-and-why-no-one-gossiped180713 |title=The LA radio host who came out as intersex and why no one gossiped |work=Gay Star News |access-date=8 October 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141013081549/http://www.gaystarnews.com/article/la-radio-host-who-came-out-intersex-and-why-no-one-gossiped180713 |archive-date=13 October 2014 |date=18 July 2013}}</ref> "autanje o višestrukim identitetima ([[Disocijativni poremećaj identiteta|disocijativni poremećaj identiteta]])",<ref>{{cite web |url=http://www.2multiples.com/compd/ |title=COMPD&nbsp;– Introduction |publisher=2multiples.com |access-date=24 June 2009}} {{dead link|date=July 2018|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> "autanje kao [[Poliamorija|poliamorna osoba]]",<ref>{{cite web |url=http://m.nationalreview.com/article/380609/polyamorists-come-out-closet-celina-durgin |title=Polyamorists Come Out of the Closet – National Review Online |work=National Review Online |access-date=8 October 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006085106/http://m.nationalreview.com/article/380609/polyamorists-come-out-closet-celina-durgin |archive-date=6 October 2014 |date=18 June 2014}}</ref> "autanje kao [[Seksualni rad|seksualni radnik]]",<ref>{{cite web |url=http://www.xojane.com/issues/coming-out-of-the-hooker-closet |title=What It's Like to Come Out of the Hooker Closet |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141014095839/http://www.xojane.com/issues/coming-out-of-the-hooker-closet |archive-date=14 October 2014 |access-date=9 December 2018}}</ref> te "izlazak iz sjene" kao imigrant bez dokumenata u SAD-u.<ref>{{Cite journal |last=Corrunker |first=Laura |date=1 January 2012 |title="Coming Out of the Shadows": DREAM Act Activism in the Context of Global Anti-Deportation Activism |url=https://muse.jhu.edu/article/480726 |journal=Indiana Journal of Global Legal Studies |volume=19 |issue=1 |pages=143–168 |issn=1543-0367 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160919195021/https://muse.jhu.edu/article/480726 |archive-date=19 September 2016 |doi=10.2979/indjglolegstu.19.1.143 |s2cid=154084010|url-access=subscription }}</ref> Pojam se također koristi i među članovima zajednica pacijenata s [[Disforija tjelesnog integriteta|disforijom tjelesnog integriteta]] na internetu da se označi proces kazivanja o njihovom stanju prijateljima i porodicama. Sa svojim pripadajućim metaforama, ova stilska figura proširena je i na [[Ateizam|ateizam]], npr. "autanje kao ateist".<ref>{{cite news |url=http://media.www.hlrecord.org/media/storage/paper609/news/2007/09/27/News/U.s-Rep.Pete.Stark.comes.Out.As.An.Atheist-3000553.shtml |title=U.S. Rep. Pete Stark "Comes Out" as an Atheist |newspaper=[[Harvard Law Record]] |access-date=24 June 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090604153603/http://media.www.hlrecord.org/media/storage/paper609/news/2007/09/27/News/U.s-Rep.Pete.Stark.comes.Out.As.An.Atheist-3000553.shtml |archive-date=4 June 2009}}</ref> Inicijativa za podizanje javne svijesti o [[Slobodoumnost|slobodoumnosti]] i ateizmu, pod nazivom "[[Out Campaign]]", obilato koristi metaforu "out".<ref name="rd-out-annouce">{{cite web |url=http://richarddawkins.net/article,1471,The-Out-Campaign,Richard-Dawkins |title=The Out Campaign (original announcement) |work=The Official Richard Dawkins Website |access-date=30 December 2007 |date=30 July 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080430213003/http://richarddawkins.net/article%2C1471%2CThe-Out-Campaign%2CRichard-Dawkins |archive-date=30 April 2008}}</ref> Tu kampanju pokrenula je Robin Elisabeth Cornwell, a podržava je i istaknuti ateist [[Richard Dawkins]], koji je izjavio da "postoji velika populacija ateista u ormaru koji trebaju 'izaći'.<ref name="guardian">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2007/oct/01/internationaleducationnews.religion |title=Atheists arise: Dawkins spreads the A-word among America's unbelievers |author=MacAskill, Ewen |date=1 October 2007 |access-date=30 December 2007 |publisher=The Guardian |work=Guardian Unlimited |location=London |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20071222040653/http://books.guardian.co.uk/news/articles/0,,2180660,00.html |archive-date=22 December 2007}}</ref> == Utjecaj pandemije COVID-19 == Tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] promijenjen je redoslijed osoba kojima su LGBTQ djeca otkrivala svoj identitet. Tradicionalno se djeca povjeravaju prijateljima prije nego što odu do svojih porodica, ali taj je redoslijed bio obrnut. Naglašava se da čak i u tim slučajevima djeca prvo kažu svojim porodicama jedino ako one pokazuju znakove prihvatanja.<ref>{{Cite web |date=2021-04-08 |title=Coming out as LGBTQ during COVID-19: What's different? |url=https://www.childrensmn.org/blog/coming-lgbtq-covid-19-whats-different/. |access-date=2025-02-27 |website=Children's Minnesota |language=en-US}}</ref> Promjena globalnih okolnosti tokom pandemije odigrala je ulogu u iskustvu izlaska iz ormara za veliki broj LGBTQ osoba. Mnogi su u to vrijeme bili primorani boraviti u okruženjima koja ih nisu prihvatala. Američke LGBTQ osobe suočavale su se s većim rizikom od negativnih posljedica pandemije u odnosu na svoje heteroseksualne vršnjake. Niži postotak tih pojedinaca ima zdravstveno osiguranje, veći postotak njih puši i veći je postotak zaposlen u osjetljivim industrijama. Svi ti faktori pridonijeli su znatno gorim posljedicama za tu populaciju tokom pandemije.<ref name=imp>{{Cite journal |date=May 2020 |title=The Impact of the COVID-19 Pandemic on LGBT Communities in the UK |journal=LGBT Foundation |issue=3rd Edition}}</ref> LGBTQ zajednica svjedočila je pojačanom osjećaju izoliranosti tokom tog razdoblja, što je utjecalo na njihova iskustva s autanjem. Mnogi pojedinci su opisali kako im je nedostajao način da se povežu s LGBTQ zajednicom, što im je umanjilo sposobnost da steknu samopouzdanje u svoj identitet. Istraživači tvrde da je to ozbiljno štetno za ionako izoliranu zajednicu.<ref name=imp/> Međutim, dovoljno vremena za promišljanje pokazalo se korisnim za neke pojedince u pogledu njihove slike o sebi i vlastitog otkrivanja. Neki ljudi uspjeli su se pomiriti sa svojim identitetom, a kao rezultat toga poraslo im je i samopouzdanje. Drugi su pak smatrali da je povećana prisutnost te zajednice na internetu omogućila znatno više interakcije sa zajednicom u odnosu na period prije pandemije.<ref>{{Cite journal |last=Stitt-Fredericks |first=Isabelle |date=2022 |title=LGBTQ+ Experiences with the COVID-19 Pandemic |journal=KnightScholar |volume=2021}}</ref> Nedostatak proslava uživo tokom [[Mjesec ponosa|Mjeseca ponosa]], koji se obično održava u junu, utjecao je na povezanost te zajednice. Te su okolnosti, koje su utjecale na taj važan trenutak za zajednicu, smanjile samopouzdanje s kojim su se LGBTQ osobe osjećale ugodno dijeleći svoje identitete. Smatra se da su ti događaji na kojima se susreću licem u lice zapravo događaji na kojima se gradi zajednica. Istraživači tvrde da je bez njih nestao i onaj ključni aspekt njihovog sistema podrške.<ref>{{Cite journal |last1=Orea-Giner |first1=Alicia |last2=Ong |first2=Faith |last3=Recio-Moreno |first3=Gonzalo |date=2024-07-22 |title=Silencing the Rainbow: The Territorial Effects of Pride Cancellation |url=https://www.ingentaconnect.com/content/10.3727/152599524X17077053867836 |journal=Event Management |language=en |volume=28 |issue=6 |pages=863–881 |doi=10.3727/152599524X17077053867836 |issn=1525-9951|url-access=subscription }}</ref> Te nezapamćene globalne okolnosti možda su uzrokovale da pojedinci potencijalno odgode izlazak iz ormara, utječući na njihove jedinstvene priče. Navedeno opisuje kako je pandemija prisilila brojne LGBTQ omladince da ostanu u domaćinstvima koja ih ne prihvataju. Oni tvrde da to također može odgoditi i njihov proces izlaska iz ormara.<ref>{{Cite web |title=Implications of COVID-19 for LGBTQ Youth Mental Health and Suicide Prevention |url=https://www.thetrevorproject.org/wp-content/uploads/2020/04/Implications-of-COVID-19-for-LGBTQ-Youth-Mental-Health-and-Suicide-Prevention.pdf |access-date=February 27, 2025 |website=The Trevor Project}}</ref> Zbog zatočenosti u takvim okruženjima, posljedično je moglo stradati i mentalno zdravlje.<ref>{{Cite journal |last1=A. Gattamorta |first1=Karina |last2=Salerno |first2=John P. |last3=Roman Laporte |first3=Roberto |date=2022-08-08 |title=Family Rejection during COVID-19: Effects on Sexual and Gender Minority Stress and Mental Health among LGBTQ University Students |journal=LGBTQ+ Family |language=en |volume=18 |issue=4 |pages=305–318 |doi=10.1080/27703371.2022.2083041 |issn=2770-3371 }}</ref> LGBTQ odrasle osobe suočile su se s jedinstvenim izazovima u poređenju sa svojim mlađim vršnjacima. Došlo je do znatnog gubitka posla u poređenju s osobama koje ne pripadaju LGBTQ zajednici, što je utjecalo na njihovu ekonomsku stabilnost, dok je veći dio omladinske populacije bio prisiljen ostati kod kuće.<ref>{{Cite web |last1=Dawson |first1=Lindsey |last2=Kirzinger |first2=Ashley |last3=Kates |first3=Jennifer |date=2021-03-11 |title=The Impact of the COVID-19 Pandemic on LGBT People |url=https://www.kff.org/coronavirus-covid-19/poll-finding/the-impact-of-the-covid-19-pandemic-on-lgbt-people/ |access-date=2025-02-27 |website=KFF |language=en-US}}</ref> Zabilježeno je nekoliko primjera gdje je otvorenost u pogledu LGBTQ identiteta predstavljala nedostatak u pandemijskom okruženju u raznim državama. Na Filipinima, lezbijski par nije dobio pomoć u hrani tokom pandemije jer se nisu uklapale u tradicionalnu definiciju porodice. U tom slučaju, objelodanjivanje njihovog identiteta pokazalo se štetnim po njihove interese. Država je također pribjegla javnom poniženju u obračunu s trojicom gej muškaraca koji su prekršili pravila policijskog časa.<ref>{{Cite web |date=2020-06-24 |title=How COVID-19 aid is leaving LGBTQ+ people out |url=https://www.thenewhumanitarian.org/news-feature/2020/06/24/LGBTQ-gender-coronavirus-discrimination-aid |access-date=2025-02-27 |website=The New Humanitarian |language=en |archive-date=27 February 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250227165416/https://www.thenewhumanitarian.org/news-feature/2020/06/24/LGBTQ-gender-coronavirus-discrimination-aid |url-status=live }}</ref> U pogledu rodnih manjina, u medicinskom okruženju dogodilo se nekoliko poremećaja koji su ometali [[Operacija potvrde spola|zahvate za potvrdu roda]]. Također je došlo do brojnih prekida kod termina zakazanih uživo. Ekonomske razlike također su odigrale bitnu ulogu u transrodnom iskustvu.<ref>{{Cite web |date=2023-04-26 |title=The Impact of the COVID-19 Pandemic on the Transgender Community, and What You Can Do About It |url=https://gender.stanford.edu/news/impact-covid-19-pandemic-transgender-community-and-what-you-can-do-about-it |access-date=2025-02-27 |website=The Clayman Institute for Gender Research |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bifobija]] * [[Down-low (seksualni sleng)]] * [[Egodistonička seksualna orijentacija]] * [[Međuspolne osobe i LGBTQ]] * [[Teorija etiketiranja]] * [[Liberalna homofobija]] * [[Preispitivanje (seksualnost i rod)]] * [[Terminologija homoseksualnosti]] == Reference == {{Reference}} == Dodatna literatura == * Argent, Jay (2017) ''Coming Out: High School Boys Share Their Stories''. [Charleston]: CreateSpace Independent Publishing. {{ISBN|978-1547151936}} * Beasley, Neil (2016) ''Football's Coming Out: Life as a Gay Fan and Player''. [London]: Floodlit Dreams Ltd. {{ISBN|978-0992658564}} * Berube, Allan (2010) ''Coming Out under Fire: The History of Gay Men and Women in World War Two'' (2. izd.). Chapel Hill: University of North Carolina Press. {{ISBN|978-0807871775}} * Blaschke, Ronny (2008) ''Versteckspieler: Die Geschichte des schwulen Fußballers [[Marcus Urban]]''. Göttingen: Verlag Die Werkstatt. {{ISBN|978-3895336119}} * [[Dossie Easton]], [[Janet Hardy|Catherine A. Liszt]], ''When Someone You Love Is Kinky''. Greenery Press, 2000. {{ISBN|1-890159-23-9}}. * Kinsella, Vinne (2016) ''Fashionably Late: Gay, Bi, and Trans Men Who Came Out Later in Life''. Portland: Eldredge Books {{ISBN|978-0997749106}} * LaSala, Michael (2010) ''Coming Out, Coming Home: Helping Families Adjust to a Gay or Lesbian Child''. New York: Columbia University Press. {{ISBN|978-0231143837}} *{{cite book |last1=McCall Tigert |first1=Leanne |last2=Brown |first2=Timothy |title=Coming Out Young and Faithful |date=2001 |publisher=Pilgrim Press |location=Cleveland, Ohio |isbn=9780829814149 |oclc=45958034 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/isbn_9780829814149}} * [[Robbie Rogers|Rogers, Robbie]]; Marcus, Eric (2014) ''Coming Out to Play''. London: The Robson Press. {{ISBN|978-1849547208}} * Seidman, Steven. ''Beyond the Closet: The Transformation of Gay and Lesbian Life''. Routledge, 2003. {{ISBN|0-415-93207-6}}. * Stramel, James. ''Gay Virtue: The Ethics of Disclosure''. Disertacija, Univerzitet Južne Kalifornije, 1996. {{normativna kontrola}} [[Kategorija:LGBTQ terminologija]] [[Kategorija:Metafore]] [[Kategorija:LGBTQ i društvo]] [[Kategorija:LGBTQ]] 5l5ooz81n7ruukeoyudsbt50qaqbm8h Izlazak iz ormara 0 533423 3831214 2026-04-19T06:47:00Z Mmns21 170250 Preusmjereno na [[Coming out]] 3831214 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Coming out]] atemajkld0j4vlw8qdxbjnx1evwy2cg Gorica Aćimović 0 533426 3831221 2026-04-19T07:42:38Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Au... 3831221 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[RK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} Gorica Aćimović, rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]] S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]]. S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. godine. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. godine. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich. Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. godine. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine. Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije. Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke rukometašice]] [[Kategorija:Austrijske rukometašice]] 2ym0446up3tijlqc8ssnkstdb0rjcpc 3831222 3831221 2026-04-19T07:43:36Z AnToni 2325 3831222 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[RK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} Gorica Aćimović, rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]] S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]]. S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. godine. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. godine. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich. Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. godine. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine. Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije. Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke rukometašice]] [[Kategorija:Austrijske rukometašice]] l1r856b4ru3q2itvzzlwug5x30uql4n 3831225 3831222 2026-04-19T07:45:54Z AnToni 2325 [[Kategorija:Bosanskohercegovačke rukometašice]] uklonjena; [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831225 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[RK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} Gorica Aćimović, rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]] S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]]. S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. godine. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. godine. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich. Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. godine. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine. Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije. Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijske rukometašice]] civnntvwincze5j8xkvxihhbnodu737 3831226 3831225 2026-04-19T07:46:03Z AnToni 2325 [[Kategorija:Austrijske rukometašice]] uklonjena; [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831226 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[RK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} Gorica Aćimović, rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]] S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]]. S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. godine. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. godine. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich. Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. godine. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine. Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije. Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] tg3khuq4t9dwhy7kfrzebir0kio6eyu 3831227 3831226 2026-04-19T07:53:04Z AnToni 2325 3831227 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[RK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} Gorica Aćimović, rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]] S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]].<ref name="sport" /> S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. godine. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. godine. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich.<ref name="sport" /> Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. godine. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine.<ref name="sport">{{cite web | url =https://sportsport.ba/tag/gorica_acimovic | title =Gorica Aćimović | authorlink = | last = | first = |date = | website =sportsport.ba | publisher =SportSport d.o.o. | access-date =19. 4. 2026 | language = }}</ref> Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije. Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Priznanja == Godine 2010. postala je Ambasadortica sporta Republike Srpske.<ref>{{Cite web |url=http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |title=Tri plakete za sportske ambasadore Republike Srpske dobili su rukometašica Gorica Aćimović |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=8. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141208013938/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |url-status= }}</ref> == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] 27k82sy70drim804lfy11x96bdfa7h3 3831228 3831227 2026-04-19T07:54:02Z AnToni 2325 /* Karijera */ 3831228 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[RK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} Gorica Aćimović, rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == === Klubovi === Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]] S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]].<ref name="sport" /> S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. godine. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. godine. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich.<ref name="sport" /> Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. godine. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. === Reprezentacije === Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine.<ref name="sport">{{cite web | url =https://sportsport.ba/tag/gorica_acimovic | title =Gorica Aćimović | authorlink = | last = | first = |date = | website =sportsport.ba | publisher =SportSport d.o.o. | access-date =19. 4. 2026 | language = }}</ref> Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije. Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Priznanja == Godine 2010. postala je Ambasadortica sporta Republike Srpske.<ref>{{Cite web |url=http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |title=Tri plakete za sportske ambasadore Republike Srpske dobili su rukometašica Gorica Aćimović |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=8. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141208013938/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |url-status= }}</ref> == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] pwbi9frhw02n2yzxz82wdwpnvnftlje 3831229 3831228 2026-04-19T07:55:45Z AnToni 2325 [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831229 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[RK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} Gorica Aćimović, rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == === Klubovi === Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]] S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]].<ref name="sport" /> S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. godine. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. godine. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich.<ref name="sport" /> Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. godine. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. === Reprezentacije === Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine.<ref name="sport">{{cite web | url =https://sportsport.ba/tag/gorica_acimovic | title =Gorica Aćimović | authorlink = | last = | first = |date = | website =sportsport.ba | publisher =SportSport d.o.o. | access-date =19. 4. 2026 | language = }}</ref> Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije. Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Priznanja == Godine 2010. postala je Ambasadortica sporta Republike Srpske.<ref>{{Cite web |url=http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |title=Tri plakete za sportske ambasadore Republike Srpske dobili su rukometašica Gorica Aćimović |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=8. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141208013938/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |url-status= }}</ref> == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] 3b352sotmil9ph9z6z5406d6tz8ebxd 3831230 3831229 2026-04-19T07:56:17Z AnToni 2325 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3831230 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[RK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} Gorica Aćimović, rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == === Klubovi === Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]] S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]].<ref name="sport" /> S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. godine. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. godine. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich.<ref name="sport" /> Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. godine. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. === Reprezentacije === Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine.<ref name="sport">{{cite web | url =https://sportsport.ba/tag/gorica_acimovic | title =Gorica Aćimović | authorlink = | last = | first = |date = | website =sportsport.ba | publisher =SportSport d.o.o. | access-date =19. 4. 2026 | language = }}</ref> Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije. Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Priznanja == Godine 2010. postala je Ambasadortica sporta Republike Srpske.<ref>{{Cite web |url=http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |title=Tri plakete za sportske ambasadore Republike Srpske dobili su rukometašica Gorica Aćimović |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=8. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141208013938/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |url-status= }}</ref> == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8a7essgocwm2c68fjtss3qrgm575vaw 3831231 3831230 2026-04-19T07:57:32Z AnToni 2325 /* Reprezentacije */ 3831231 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[RK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} Gorica Aćimović, rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == === Klubovi === Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]] S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]].<ref name="sport" /> S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. godine. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. godine. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich.<ref name="sport" /> Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. godine. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. === Reprezentacije === Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine.<ref name="sport">{{cite web | url =https://sportsport.ba/tag/gorica_acimovic | title =Gorica Aćimović | authorlink = | last = | first = |date = | website =sportsport.ba | publisher =SportSport d.o.o. | access-date =19. 4. 2026 | language = }}</ref> Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije.<ref>{{cite web|url=http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |title=Gorica Acimovic wurde eingebürgert |publisher=Sportlive.at |date=21. 11. 2007 |accessdate=13. 7. 2011 |language=de|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110929000059/http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |archivedate=29. 9. 2011 }}</ref> Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Priznanja == Godine 2010. postala je Ambasadortica sporta Republike Srpske.<ref>{{Cite web |url=http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |title=Tri plakete za sportske ambasadore Republike Srpske dobili su rukometašica Gorica Aćimović |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=8. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141208013938/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |url-status= }}</ref> == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 34h0bdk5editangagh29wuqbr4ozb0x 3831232 3831231 2026-04-19T07:58:11Z AnToni 2325 /* Priznanja */ 3831232 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[RK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} Gorica Aćimović, rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == === Klubovi === Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]] S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]].<ref name="sport" /> S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. godine. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. godine. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich.<ref name="sport" /> Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. godine. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. === Reprezentacije === Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine.<ref name="sport">{{cite web | url =https://sportsport.ba/tag/gorica_acimovic | title =Gorica Aćimović | authorlink = | last = | first = |date = | website =sportsport.ba | publisher =SportSport d.o.o. | access-date =19. 4. 2026 | language = }}</ref> Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije.<ref>{{cite web|url=http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |title=Gorica Acimovic wurde eingebürgert |publisher=Sportlive.at |date=21. 11. 2007 |accessdate=13. 7. 2011 |language=de|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110929000059/http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |archivedate=29. 9. 2011 }}</ref> Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Priznanja == Godine 2010. postala je Ambasadorica sporta Republike Srpske.<ref>{{Cite web |url=http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |title=Tri plakete za sportske ambasadore Republike Srpske dobili su rukometašica Gorica Aćimović |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=8. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141208013938/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |url-status= }}</ref> == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6l96avs9d6th6fwgvr253t2amzarcxq 3831233 3831232 2026-04-19T08:14:59Z AnToni 2325 3831233 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[RK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} '''Gorica Aćimović''', rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == === Klubovi === Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]] S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]].<ref name="sport" /> S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. godine. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. godine. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich.<ref name="sport" /> Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. godine. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. === Reprezentacije === Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine.<ref name="sport">{{cite web | url =https://sportsport.ba/tag/gorica_acimovic | title =Gorica Aćimović | authorlink = | last = | first = |date = | website =sportsport.ba | publisher =SportSport d.o.o. | access-date =19. 4. 2026 | language = }}</ref> Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije.<ref>{{cite web|url=http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |title=Gorica Acimovic wurde eingebürgert |publisher=Sportlive.at |date=21. 11. 2007 |accessdate=13. 7. 2011 |language=de|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110929000059/http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |archivedate=29. 9. 2011 }}</ref> Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Priznanja == Godine 2010. postala je Ambasadorica sporta Republike Srpske.<ref>{{Cite web |url=http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |title=Tri plakete za sportske ambasadore Republike Srpske dobili su rukometašica Gorica Aćimović |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=8. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141208013938/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |url-status= }}</ref> == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] osfs5htq3r1ku7zqr7c7hddlsoapaar 3831236 3831233 2026-04-19T08:17:28Z AnToni 2325 3831236 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[ŽRK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} '''Gorica Aćimović''', rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == === Klubovi === Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]]: S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]].<ref name="sport" /> S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich.<ref name="sport" /> Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. === Reprezentacije === Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine.<ref name="sport">{{cite web | url =https://sportsport.ba/tag/gorica_acimovic | title =Gorica Aćimović | authorlink = | last = | first = |date = | website =sportsport.ba | publisher =SportSport d.o.o. | access-date =19. 4. 2026 | language = }}</ref> Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije.<ref>{{cite web|url=http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |title=Gorica Acimovic wurde eingebürgert |publisher=Sportlive.at |date=21. 11. 2007 |accessdate=13. 7. 2011 |language=de|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110929000059/http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |archivedate=29. 9. 2011 }}</ref> Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Priznanja == Godine 2010. postala je Ambasadorica sporta Republike Srpske.<ref>{{Cite web |url=http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |title=Tri plakete za sportske ambasadore Republike Srpske dobili su rukometašica Gorica Aćimović |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=8. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141208013938/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |url-status= }}</ref> == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1422imv0l39yozuihvsl2m219nn4ktd 3831249 3831236 2026-04-19T08:56:39Z AnToni 2325 3831249 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = lijevo krilo | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[ŽRK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} '''Gorica Aćimović''', rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == === Klubovi === Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]]: S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]].<ref name="sport" /> S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich.<ref name="sport" /> Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. === Reprezentacije === Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Herzegovine.<ref name="sport">{{cite web | url =https://sportsport.ba/tag/gorica_acimovic | title =Gorica Aćimović | authorlink = | last = | first = |date = | website =sportsport.ba | publisher =SportSport d.o.o. | access-date =19. 4. 2026 | language = }}</ref> Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije.<ref>{{cite web|url=http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |title=Gorica Acimovic wurde eingebürgert |publisher=Sportlive.at |date=21. 11. 2007 |accessdate=13. 7. 2011 |language=de|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110929000059/http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |archivedate=29. 9. 2011 }}</ref> Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Priznanja == Godine 2010. postala je Ambasadorica sporta Republike Srpske.<ref>{{Cite web |url=http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |title=Tri plakete za sportske ambasadore Republike Srpske dobili su rukometašica Gorica Aćimović |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=8. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141208013938/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |url-status= }}</ref> == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1bt7y6hpjfa6zl0vs5erniw14rej5x6 3831287 3831249 2026-04-19T10:03:04Z AnToni 2325 /* Reprezentacije */ 3831287 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Gorica Aćimović | slika = Gorica Aćimović 28.02.2009.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = <!-- {{ZID|Austrija}} --> | visina = 185 | pozicija = lijevo krilo | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = | omladinski_pogoni1 = | godine1 = do 2003. | klubovi1 = {{ZD|BIH}} [[ŽRK Borac Banja Luka]] | godine2 = 2003-2004. | klubovi2 = {{ZD|FRA}} [[Mérignac HB]] | godine3 = 2004-2009. | klubovi3 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine4 = 2009-20011. | klubovi4 = {{ZD|DAN}} [[Viborg HK]] | godine5 = 2011-2012. | klubovi5 = {{ZD|SLO}} [[RK Krim Ljubljana]] | godine6 = 2012-2015. | klubovi6 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | godine7 = 2016-2018. | klubovi7 = {{ZD|AUT}} [[Hypo Niederösterreich]] | nacionalne_godine1 = 2007. | nacionalne_ekipe1 = {{ZD|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_nastupi1 = 38 | nacionalni_golovi1 = 188 | titule_godine1 = | titule1 = | titule_mjesto1 = | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | proširi_medalje = | medalje = | modul = | ažurirano = 19. 4. 2026. }} '''Gorica Aćimović''', rođena 28. februara 1985. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], je nekadašnja austrijska rukometašica bosanskohercegovačkog porijekla. == Karijera == === Klubovi === Aćimović je u sezoni 2003/04. igrala za francuskog prvoligaša [[Mérignac HB]], s kojim je sudjelovala u [[EHF Challenge Cup (žene)|EHF Challenge Cupu]]. U januaru 2004. igračica zadnje linije prešla je u austrijski klub [[Hypo Niederösterreich]], s kojim je u sljedećim sezonama nekoliko puta osvojila prvenstvo i kup. Od ljeta 2009. do kraja sezone 2010./11. igrala je za danski vrhunski klub [[Viborg HK]]: S Viborgom je osvojila [[EHF Liga prvaka (žene)|EHF Ligu prvaka]] i dansko prvenstvo 2010. Godine 2011. Aćimović se pridružila slovenskom klubu [[RK Krim Ljubljana]].<ref name="sport" /> S Krimom je osvojila slovenski kup i prvenstvo 2012. U ljeto 2012. vratila se u Hypo Niederösterreich. S Hypom je osvojila [[Kup pobjednika kupova u rukometu (žene)|Kup pobjednika kupova]] 2013. Također je osvojila austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2013, 2014. i 2015. Karijeru je završila nakon sezone 2014./15. Od februara 2016. ponovno je igrala za Hypo Niederösterreich.<ref name="sport" /> Godine 2016, 2017. i 2018. osvojila je austrijsko prvenstvo i Kup austrijskog rukometnog saveza 2016. Nakon sezone 2017/18. napustila je Hypo Niederösterreich. === Reprezentacije === Aćimović je igrala međunarodne utakmice za juniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine.<ref name="sport">{{cite web | url =https://sportsport.ba/tag/gorica_acimovic | title =Gorica Aćimović | authorlink = | last = | first = |date = | website =sportsport.ba | publisher =SportSport d.o.o. | access-date =19. 4. 2026 | language = }}</ref> Otkad je 2007. postala naturalizirana austrijska državljanka, članica je austrijske reprezentacije.<ref>{{cite web|url=http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |title=Gorica Acimovic wurde eingebürgert |publisher=Sportlive.at |date=21. 11. 2007 |accessdate=13. 7. 2011 |language=de|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110929000059/http://www.sportlive.at/artikel_showartikel.php?aid=0000045173 |archivedate=29. 9. 2011 }}</ref> Međutim, nije sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.|Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009.]] u Kini. == Priznanja == Godine 2010. postala je Ambasadorica sporta Republike Srpske.<ref>{{Cite web |url=http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |title=Tri plakete za sportske ambasadore Republike Srpske dobili su rukometašica Gorica Aćimović |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=8. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141208013938/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Dragica-Drapic-najbolja-medju-najboljima/lat/50666.html |url-status= }}</ref> == Privatni život == Njezin prvi suprug, [[Vytautas Žiūra]], također je bio austrijski rukometaš. Sada je udana za austrijskog rukometnog golmana hrvatskog porijekla [[Kristian Pilipović|Kristiana Pilipovića]], s kojim ima dvoje djece.<ref>{{cite web | url =https://www.jutarnji.hr/sportske/sport-mix/rukomet/novo-lice-u-reprezentaciji-u-austriji-sam-imao-sve-ali-sam-uvijek-sanjao-da-cu-igrati-za-hrvatsku-15107247 | title =Novo lice u reprezentaciji: ‘U Austriji sam imao sve, ali sam uvijek sanjao da ću igrati za Hrvatsku‘ | authorlink =Toma Dragičević | last = Dragičević | first =Toma |date =4. 11. 2021 | website =jutarnji.hr | publisher =Jutarnji list | access-date =19. 4. 2026 | language =hr }}</ref> == Vanjski linkovi == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Gorica}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Austrijski rukometaši]] [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] szggs5z25p382d1n8gj1hnl1qavhev1 Razgovor:Gorica Aćimović 1 533427 3831223 2026-04-19T07:44:30Z AnToni 2325 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = | država = Austrija | država2 = Bosna i Hercegovina | država3 = Republika Srpska }} 3831223 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = | država = Austrija | država2 = Bosna i Hercegovina | država3 = Republika Srpska }} rbfxf8oqu1hidgifvxhwogz31p6wiob 3831224 3831223 2026-04-19T07:44:55Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3831224 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = | država = Austrija | država2 = Bosna i Hercegovina | država3 = Republika Srpska }} qarqa3w6a3hhk7umzctknydznbdfm45 Albanopolis 0 533428 3831251 2026-04-19T08:59:05Z Barba-Baraba 180391 Nova stranica: {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albano... 3831251 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albanopolis [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις |ime _nativnog_jezika = [[Grčki]] | settlement_type = [[Grad]] | pushpin_map_caption = | razdioba_tip = [[Država]] | razdioba_ime = [[Makedonija (rimska provincija)|Rimska Makedonija]] | razdioba_tip1 = Grad | razdioba_ime1 = [[Epir (rimska provincija)#Epir Vetus i Epir Novi|Epir Novi]] }} [[slika:Zgërdhesh, Kruja, Albania 2016-07 01.jpg|thumb| Gradski zidovi u Zgërdheshu]] [[slika:Zgërdhesh view from top.jpg|thumb| Zidine Akropolja u Zgërdheshu]] '''Albanopolis''' ([[albanski|alb.]] Albanopolis; [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις|Albanópolis)<ref>{{cite book|author=Ptolemy|title=Geography|chapter=III.13(12).23|chapter-url=https://archive.org/stream/bub_gb_4ksBAAAAMAAJ#page/n229/mode/1up|language=el}}</ref><ref>{{cite book|title=Dictionary of Greek and Roman Geography|year=1854|editor-first=William|editor-last=Smith|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=illyricum-geo&toc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DA&highlight=Albanopolis|chapter=ILLYRICUM: 4. Race and National Character</ref> {{Citat|[[Ptolomej[[ je najraniji pisac u čijim se djelima ime Albanaca jasno prepoznaje. On spominje (3.13.23) pleme zvano Albani (Ἀλβανοί) i grad Albanopolis (Ἀλβανόπολις), u regiji koja leži istočno od [[Jonsko more|Jonskog mora]]; a iz imena mjesta s kojima je Albanopolis povezan, jasno je da se nalazio u južnom dijelu ilirske teritorije i u modernoj [[Albanija|Albaniji]]. Ne postoji način da se pretpostavi kako se ime ovog nepoznatog [[pleme]]na proširilo na tako značajnu naciju}}.</ref> Bio je grad [[Albanoi]], [[Iliri|ilirskog]] [[pleme]]na. Razni naučnici su locirali Albanopolis na mjestu današnjeg sela [[Zgërdhesh]]<ref>{{Barrington Atlas|map=49}}</ref><ref>{{cite web|url=http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|website=shqiperia.com|title=Albanopolis|access-date=29 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064143/http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|archive-date=16 July 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> or at [[Krujë]].<ref name="Eberhardt">{{cite book | last=Eberhardt | first=Piotr | title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe | publisher=M.E. Sharpe | year=2003 | page=356}}</ref><ref name="Çabej">{{cite book | last=Çabej | first=E. | title=Studime gjuhësore: Gjuhë. Folklor. Letërsi. Diskutime | publisher=Rilindja | year=1975 | page=332}}</ref> The ancient city may correspond with later mentions of the settlement called Arbanon and Albanon during the Middle Ages, although it is not certain this was the same place.<ref>{{cite book|last=Wilkes|first=J. J.|author-link=John Wilkes (archaeologist)|title=The Illyrians|url=https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk|url-access=limited|year=1992|isbn=0-631-19807-5|page=[https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk/page/n149 279]|quote=We cannot be certain that the Arbanon of Anna Comnena is the same as Albanopolis of the Albani, a place located on the map of Ptolemy}}.</ref> Grad se pojavljuje u literaturi 150. godine nove ere, skoro 300 godina nakon rimskog osvajanja regije. Grad i njegovo pleme dali su ime modernoj Albaniji. ==Naziv== Toponim ''Albanopolis'' sastavljen je od "Albanoi", imena plemena, i "[[polis]]", grčke riječi koja znači "grad, dvorac, utvrđenje".<ref name="LM">{{cite book |last=Lippert |first=Andreas |last2=Matzinger |first2=Joachim |title=Die Illyrer: Geschichte, Archäologie und Sprache |publisher=Kohlhammer Verlag |year=2021 |isbn=978-3-17-037710-3 |language=de |page=131}}</ref> [[Johann Georg von Hahn]] prvi je primijetio da su sufiks "polis" vjerovatno dodali kasnije drugi autori, jer se u nekim izdanjima spominje kao "Albanos polis" ili "Albanos".<ref name="Plasari"/> Drevni etnički nazivi se rijetko nalaze u kombinaciji sa "polis".<ref name="MM"/> [[etnonim]] ''Albanoi'' je stekao poseban značaj u etnogenezi Albanaca, jer je postao njihov [[endonim]], pod okolnostima koje više nisu prepoznatljive.<ref name="LM"/> ==Potvrda== Toponim Albanopolis pronađen je na pogrebnom natpisu u [[Gorno Sonje]], blizu grada [[Skoplje]] (drevni [[Scupi]]), današnja [[Sjeverna Makedonija]].{{sfn|Plasari|2020|p=16}} Otkrio ga je 1931. godine Nikola Vulić, a njegov tekst je analizirala i objavila 1982. [[Borka Dragojević-Josifovska]]. Natpis na latinskom glasi "POSIS MESTYLU F[ILIUS] FL[AVIA] DELVS MVCATI F[ILIA] DOM[O] ALBANOP[OLI] IPSA DELVS". Prevodi se kao "Posis Mestylu, sin Flavije, kćerke Dela Mukatija, koji dolazi iz Albanopolisa". Datira iz kraja 1. ili početka 2. stoljeća nove ere.<ref name="DJ">{{cite book | last=Dragojević-Josifovska | first=Borka | title=Inscriptions de la Mésie supérieure: Dragojević-Josifovska, B. Scupi et la région de Kumanovo | publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd | year=1982 | page=32}}</ref> [[Ptolomej]] (100-170. n.e.) je jedini autor koji spominje Albanopolis. Spominje ga u trećoj knjizi „Geografije“ kao grad plemena koje naziva Albanoi.<ref name="Plasari">{{cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania|page=18}}</ref><ref name="Winnifrith">{{cite book | last=Winnifrith | first=T.J. | title=Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania | publisher=Andrews UK Limited | year=2021 | page=195}}</ref> ==Lokacija== Prvi naučnik koji je iznio ideju da je [[Zgërdhesh]] mjesto drevnog Albanopolisa bio je austrijski diplomata [[Johann Georg von Hahn]]. Zgërdhesh je također posjetio tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Camillo Praschniker]], austrijski arheolog, ali njegova posjeta je bila kratka i nije imao vremena da izvuče bilo kakve zaključke. Prema historičaru [[Selim Islamiju|Selimu Islamiju-u]], Hahnova hipoteza nije konačna, ali možda ima osnova i zaslužuje da se nastavi s njom u budućnosti.<ref name="Islami">{{cite book|last1=Islami|first1=Selim|title=Monumente te Kultures ne Shqiperi Volume I|date=1975|publisher=8 Nentori|pages=11–14}}</ref> [[Aurel Plasari]] smatra Zgërdhesh najuvjerljivijom lokacijom i tvrdi da su Albanoi bili narod koji je živio u regiji između [[Mat (rijeka)|Mata]] i [[Shkumbin]]a.<ref name="Plasari"/> Međutim, arheolozi poput Thomasa Maurera i Elvane Metalle predložili su da se Zgërdhesh ne može identificirati s Albanopolisom. Prema njihovim nalazima, Zgërdhesh je procvjetao tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]] i uglavnom je napušten tokom [[rimski carski period| rimskog carskog perioda]]. S druge strane, vjeruje se da je Albanopolis postao istaknuto naselje tokom ranijih faza rimskog carskog perioda. Umjesto toga, Maurer i Metalla predlažu da se Albanopolis nalazio na istoku; u riječnim dolinama [[Crni Drim| Crnog Drima]] ili [[Vardar|Gornjeg Vardara]] u [[Šar planina]]ma.<ref name="MM">{{cite book |last1=Maurer |first1=Thomas |last2=Metalla |first2=Elvana |date=2024 |editor-last=Demiraj |editor-first=Bardhyl |title=The Albanian Language Area and its Surroundings from Late Antiquity to the High Middle Ages: Proceedings of the 7th German-Albanian Cultural Studies Conference (21.-22.April 2023, Hubmersberg/Pommelsbrunn) |publisher=Harrassowitz Verlag |orig-date=2024 |pages=41-72 |chapter=Neue archäologische Forschungen in Zgërdhesh und das Problem der Lokalisierung von Albanopolis}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ilirija]] *[[Albanija (naziv mjesta)]] *[[Spisak drevnih gradova u Iliriji]] ==Reference== {{reflist}} {{Iliri}} [[Kategorija:Gradovi u drevnoj Iliriji]] [[Kategorija:Ilirska Albanija]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Albaniji]] [[Kategorija:Bivša naseljena mjesta na Balkanu]] leaqz8fn7118bpk8u0nehv7od07dasc 3831259 3831251 2026-04-19T09:11:50Z AnToni 2325 3831259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albanopolis [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις |ime _nativnog_jezika = [[Grčki]] | settlement_type = [[Grad]] | pushpin_map_caption = | razdioba_tip = [[Država]] | razdioba_ime = [[Makedonija (rimska provincija)|Rimska Makedonija]] | razdioba_tip1 = Grad | razdioba_ime1 = [[Epir (rimska provincija)#Epir Vetus i Epir Novi|Epir Novi]] }} [[slika:Zgërdhesh, Kruja, Albania 2016-07 01.jpg|thumb| Gradski zidovi u Zgërdheshu]] [[slika:Zgërdhesh view from top.jpg|thumb| Zidine Akropolja u Zgërdheshu]] '''Albanopolis''' ({{sq|Albanopolis}}; {{gr|Ἀλβανόπολις}})<ref>{{cite book|author=Ptolemy|title=Geography|chapter=III.13(12).23|chapter-url=https://archive.org/stream/bub_gb_4ksBAAAAMAAJ#page/n229/mode/1up|language=el}}</ref><ref>{{cite book|title=Dictionary of Greek and Roman Geography|year=1854|editor-first=William|editor-last=Smith|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=illyricum-geo&toc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DA&highlight=Albanopolis|chapter=ILLYRICUM: 4. Race and National Character</ref> {{Citat|[[Ptolomej]] je najraniji pisac u čijim se djelima ime Albanaca jasno prepoznaje. On spominje (3.13.23) pleme zvano Albani (Ἀλβανοί) i grad Albanopolis (Ἀλβανόπολις), u regiji koja leži istočno od [[Jonsko more|Jonskog mora]]; a iz imena mjesta s kojima je Albanopolis povezan, jasno je da se nalazio u južnom dijelu ilirske teritorije i u modernoj [[Albanija|Albaniji]]. Ne postoji način da se pretpostavi kako se ime ovog nepoznatog [[pleme]]na proširilo na tako značajnu naciju}}.</ref> Bio je grad [[Albanoi]], [[Iliri|ilirskog]] [[pleme]]na. Razni naučnici su locirali Albanopolis na mjestu današnjeg sela [[Zgërdhesh]]<ref>{{Barrington Atlas|map=49}}</ref><ref>{{cite web|url=http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|website=shqiperia.com|title=Albanopolis|access-date=29 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064143/http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|archive-date=16 July 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> or at [[Krujë]].<ref name="Eberhardt">{{cite book | last=Eberhardt | first=Piotr | title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe | publisher=M.E. Sharpe | year=2003 | page=356}}</ref><ref name="Çabej">{{cite book | last=Çabej | first=E. | title=Studime gjuhësore: Gjuhë. Folklor. Letërsi. Diskutime | publisher=Rilindja | year=1975 | page=332}}</ref> The ancient city may correspond with later mentions of the settlement called Arbanon and Albanon during the Middle Ages, although it is not certain this was the same place.<ref>{{cite book|last=Wilkes|first=J. J.|author-link=John Wilkes (archaeologist)|title=The Illyrians|url=https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk|url-access=limited|year=1992|isbn=0-631-19807-5|page=[https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk/page/n149 279]|quote=We cannot be certain that the Arbanon of Anna Comnena is the same as Albanopolis of the Albani, a place located on the map of Ptolemy}}.</ref> Grad se pojavljuje u literaturi 150. godine nove ere, skoro 300 godina nakon rimskog osvajanja regije. Grad i njegovo pleme dali su ime modernoj Albaniji. ==Naziv== Toponim ''Albanopolis'' sastavljen je od "Albanoi", imena plemena, i "[[polis]]", grčke riječi koja znači "grad, dvorac, utvrđenje".<ref name="LM">{{cite book |last=Lippert |first=Andreas |last2=Matzinger |first2=Joachim |title=Die Illyrer: Geschichte, Archäologie und Sprache |publisher=Kohlhammer Verlag |year=2021 |isbn=978-3-17-037710-3 |language=de |page=131}}</ref> [[Johann Georg von Hahn]] prvi je primijetio da su sufiks "polis" vjerovatno dodali kasnije drugi autori, jer se u nekim izdanjima spominje kao "Albanos polis" ili "Albanos".<ref name="Plasari"/> Drevni etnički nazivi se rijetko nalaze u kombinaciji sa "polis".<ref name="MM"/> [[etnonim]] ''Albanoi'' je stekao poseban značaj u etnogenezi Albanaca, jer je postao njihov [[endonim]], pod okolnostima koje više nisu prepoznatljive.<ref name="LM"/> ==Potvrda== Toponim Albanopolis pronađen je na pogrebnom natpisu u [[Gorno Sonje]], blizu grada [[Skoplje]] (drevni [[Scupi]]), današnja [[Sjeverna Makedonija]].{{sfn|Plasari|2020|p=16}} Otkrio ga je 1931. godine Nikola Vulić, a njegov tekst je analizirala i objavila 1982. [[Borka Dragojević-Josifovska]]. Natpis na latinskom glasi "POSIS MESTYLU F[ILIUS] FL[AVIA] DELVS MVCATI F[ILIA] DOM[O] ALBANOP[OLI] IPSA DELVS". Prevodi se kao "Posis Mestylu, sin Flavije, kćerke Dela Mukatija, koji dolazi iz Albanopolisa". Datira iz kraja 1. ili početka 2. stoljeća nove ere.<ref name="DJ">{{cite book | last=Dragojević-Josifovska | first=Borka | title=Inscriptions de la Mésie supérieure: Dragojević-Josifovska, B. Scupi et la région de Kumanovo | publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd | year=1982 | page=32}}</ref> [[Ptolomej]] (100-170. n.e.) je jedini autor koji spominje Albanopolis. Spominje ga u trećoj knjizi „Geografije“ kao grad plemena koje naziva Albanoi.<ref name="Plasari">{{cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania|page=18}}</ref><ref name="Winnifrith">{{cite book | last=Winnifrith | first=T.J. | title=Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania | publisher=Andrews UK Limited | year=2021 | page=195}}</ref> ==Lokacija== Prvi naučnik koji je iznio ideju da je [[Zgërdhesh]] mjesto drevnog Albanopolisa bio je austrijski diplomata [[Johann Georg von Hahn]]. Zgërdhesh je također posjetio tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Camillo Praschniker]], austrijski arheolog, ali njegova posjeta je bila kratka i nije imao vremena da izvuče bilo kakve zaključke. Prema historičaru [[Selim Islamiju|Selimu Islamiju-u]], Hahnova hipoteza nije konačna, ali možda ima osnova i zaslužuje da se nastavi s njom u budućnosti.<ref name="Islami">{{cite book|last1=Islami|first1=Selim|title=Monumente te Kultures ne Shqiperi Volume I|date=1975|publisher=8 Nentori|pages=11–14}}</ref> [[Aurel Plasari]] smatra Zgërdhesh najuvjerljivijom lokacijom i tvrdi da su Albanoi bili narod koji je živio u regiji između [[Mat (rijeka)|Mata]] i [[Shkumbin]]a.<ref name="Plasari"/> Međutim, arheolozi poput Thomasa Maurera i Elvane Metalle predložili su da se Zgërdhesh ne može identificirati s Albanopolisom. Prema njihovim nalazima, Zgërdhesh je procvjetao tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]] i uglavnom je napušten tokom [[rimski carski period| rimskog carskog perioda]]. S druge strane, vjeruje se da je Albanopolis postao istaknuto naselje tokom ranijih faza rimskog carskog perioda. Umjesto toga, Maurer i Metalla predlažu da se Albanopolis nalazio na istoku; u riječnim dolinama [[Crni Drim| Crnog Drima]] ili [[Vardar|Gornjeg Vardara]] u [[Šar planina]]ma.<ref name="MM">{{cite book |last1=Maurer |first1=Thomas |last2=Metalla |first2=Elvana |date=2024 |editor-last=Demiraj |editor-first=Bardhyl |title=The Albanian Language Area and its Surroundings from Late Antiquity to the High Middle Ages: Proceedings of the 7th German-Albanian Cultural Studies Conference (21.-22.April 2023, Hubmersberg/Pommelsbrunn) |publisher=Harrassowitz Verlag |orig-date=2024 |pages=41-72 |chapter=Neue archäologische Forschungen in Zgërdhesh und das Problem der Lokalisierung von Albanopolis}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ilirija]] *[[Albanija (naziv mjesta)]] *[[Spisak drevnih gradova u Iliriji]] ==Reference== {{reflist}} {{Iliri}} [[Kategorija:Gradovi u drevnoj Iliriji]] [[Kategorija:Ilirska Albanija]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Albaniji]] [[Kategorija:Bivša naseljena mjesta na Balkanu]] eh4tjry8tl11t9g2dur14nmvb0vor7t 3831260 3831259 2026-04-19T09:13:24Z AnToni 2325 3831260 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albanopolis [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις |ime _nativnog_jezika = [[Grčki]] | settlement_type = [[Grad]] | pushpin_map_caption = | razdioba_tip = [[Država]] | razdioba_ime = [[Makedonija (rimska provincija)|Rimska Makedonija]] | razdioba_tip1 = Grad | razdioba_ime1 = [[Epir (rimska provincija)#Epir Vetus i Epir Novi|Epir Novi]] }} [[slika:Zgërdhesh, Kruja, Albania 2016-07 01.jpg|thumb| Gradski zidovi u Zgërdheshu]] [[slika:Zgërdhesh view from top.jpg|thumb| Zidine Akropolja u Zgërdheshu]] '''Albanopolis''' ({{sq|Albanopolis}}; {{jez-grc|Ἀλβανόπολις}})<ref>{{cite book|author=Ptolemy|title=Geography|chapter=III.13(12).23|chapter-url=https://archive.org/stream/bub_gb_4ksBAAAAMAAJ#page/n229/mode/1up|language=el}}</ref><ref>{{cite book|title=Dictionary of Greek and Roman Geography|year=1854|editor-first=William|editor-last=Smith|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=illyricum-geo&toc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DA&highlight=Albanopolis|chapter=ILLYRICUM: 4. Race and National Character</ref> {{Citat|[[Ptolomej]] je najraniji pisac u čijim se djelima ime Albanaca jasno prepoznaje. On spominje (3.13.23) pleme zvano Albani (Ἀλβανοί) i grad Albanopolis (Ἀλβανόπολις), u regiji koja leži istočno od [[Jonsko more|Jonskog mora]]; a iz imena mjesta s kojima je Albanopolis povezan, jasno je da se nalazio u južnom dijelu ilirske teritorije i u modernoj [[Albanija|Albaniji]]. Ne postoji način da se pretpostavi kako se ime ovog nepoznatog [[pleme]]na proširilo na tako značajnu naciju}}.</ref> Bio je grad [[Albanoi]], [[Iliri|ilirskog]] [[pleme]]na. Razni naučnici su locirali Albanopolis na mjestu današnjeg sela [[Zgërdhesh]]<ref>{{Barrington Atlas|map=49}}</ref><ref>{{cite web|url=http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|website=shqiperia.com|title=Albanopolis|access-date=29 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064143/http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|archive-date=16 July 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> or at [[Krujë]].<ref name="Eberhardt">{{cite book | last=Eberhardt | first=Piotr | title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe | publisher=M.E. Sharpe | year=2003 | page=356}}</ref><ref name="Çabej">{{cite book | last=Çabej | first=E. | title=Studime gjuhësore: Gjuhë. Folklor. Letërsi. Diskutime | publisher=Rilindja | year=1975 | page=332}}</ref> The ancient city may correspond with later mentions of the settlement called Arbanon and Albanon during the Middle Ages, although it is not certain this was the same place.<ref>{{cite book|last=Wilkes|first=J. J.|author-link=John Wilkes (archaeologist)|title=The Illyrians|url=https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk|url-access=limited|year=1992|isbn=0-631-19807-5|page=[https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk/page/n149 279]|quote=We cannot be certain that the Arbanon of Anna Comnena is the same as Albanopolis of the Albani, a place located on the map of Ptolemy}}.</ref> Grad se pojavljuje u literaturi 150. godine nove ere, skoro 300 godina nakon rimskog osvajanja regije. Grad i njegovo pleme dali su ime modernoj Albaniji. ==Naziv== Toponim ''Albanopolis'' sastavljen je od "Albanoi", imena plemena, i "[[polis]]", grčke riječi koja znači "grad, dvorac, utvrđenje".<ref name="LM">{{cite book |last=Lippert |first=Andreas |last2=Matzinger |first2=Joachim |title=Die Illyrer: Geschichte, Archäologie und Sprache |publisher=Kohlhammer Verlag |year=2021 |isbn=978-3-17-037710-3 |language=de |page=131}}</ref> [[Johann Georg von Hahn]] prvi je primijetio da su sufiks "polis" vjerovatno dodali kasnije drugi autori, jer se u nekim izdanjima spominje kao "Albanos polis" ili "Albanos".<ref name="Plasari"/> Drevni etnički nazivi se rijetko nalaze u kombinaciji sa "polis".<ref name="MM"/> [[etnonim]] ''Albanoi'' je stekao poseban značaj u etnogenezi Albanaca, jer je postao njihov [[endonim]], pod okolnostima koje više nisu prepoznatljive.<ref name="LM"/> ==Potvrda== Toponim Albanopolis pronađen je na pogrebnom natpisu u [[Gorno Sonje]], blizu grada [[Skoplje]] (drevni [[Scupi]]), današnja [[Sjeverna Makedonija]].{{sfn|Plasari|2020|p=16}} Otkrio ga je 1931. godine Nikola Vulić, a njegov tekst je analizirala i objavila 1982. [[Borka Dragojević-Josifovska]]. Natpis na latinskom glasi "POSIS MESTYLU F[ILIUS] FL[AVIA] DELVS MVCATI F[ILIA] DOM[O] ALBANOP[OLI] IPSA DELVS". Prevodi se kao "Posis Mestylu, sin Flavije, kćerke Dela Mukatija, koji dolazi iz Albanopolisa". Datira iz kraja 1. ili početka 2. stoljeća nove ere.<ref name="DJ">{{cite book | last=Dragojević-Josifovska | first=Borka | title=Inscriptions de la Mésie supérieure: Dragojević-Josifovska, B. Scupi et la région de Kumanovo | publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd | year=1982 | page=32}}</ref> [[Ptolomej]] (100-170. n.e.) je jedini autor koji spominje Albanopolis. Spominje ga u trećoj knjizi „Geografije“ kao grad plemena koje naziva Albanoi.<ref name="Plasari">{{cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania|page=18}}</ref><ref name="Winnifrith">{{cite book | last=Winnifrith | first=T.J. | title=Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania | publisher=Andrews UK Limited | year=2021 | page=195}}</ref> ==Lokacija== Prvi naučnik koji je iznio ideju da je [[Zgërdhesh]] mjesto drevnog Albanopolisa bio je austrijski diplomata [[Johann Georg von Hahn]]. Zgërdhesh je također posjetio tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Camillo Praschniker]], austrijski arheolog, ali njegova posjeta je bila kratka i nije imao vremena da izvuče bilo kakve zaključke. Prema historičaru [[Selim Islamiju|Selimu Islamiju-u]], Hahnova hipoteza nije konačna, ali možda ima osnova i zaslužuje da se nastavi s njom u budućnosti.<ref name="Islami">{{cite book|last1=Islami|first1=Selim|title=Monumente te Kultures ne Shqiperi Volume I|date=1975|publisher=8 Nentori|pages=11–14}}</ref> [[Aurel Plasari]] smatra Zgërdhesh najuvjerljivijom lokacijom i tvrdi da su Albanoi bili narod koji je živio u regiji između [[Mat (rijeka)|Mata]] i [[Shkumbin]]a.<ref name="Plasari"/> Međutim, arheolozi poput Thomasa Maurera i Elvane Metalle predložili su da se Zgërdhesh ne može identificirati s Albanopolisom. Prema njihovim nalazima, Zgërdhesh je procvjetao tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]] i uglavnom je napušten tokom [[rimski carski period| rimskog carskog perioda]]. S druge strane, vjeruje se da je Albanopolis postao istaknuto naselje tokom ranijih faza rimskog carskog perioda. Umjesto toga, Maurer i Metalla predlažu da se Albanopolis nalazio na istoku; u riječnim dolinama [[Crni Drim| Crnog Drima]] ili [[Vardar|Gornjeg Vardara]] u [[Šar planina]]ma.<ref name="MM">{{cite book |last1=Maurer |first1=Thomas |last2=Metalla |first2=Elvana |date=2024 |editor-last=Demiraj |editor-first=Bardhyl |title=The Albanian Language Area and its Surroundings from Late Antiquity to the High Middle Ages: Proceedings of the 7th German-Albanian Cultural Studies Conference (21.-22.April 2023, Hubmersberg/Pommelsbrunn) |publisher=Harrassowitz Verlag |orig-date=2024 |pages=41-72 |chapter=Neue archäologische Forschungen in Zgërdhesh und das Problem der Lokalisierung von Albanopolis}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ilirija]] *[[Albanija (naziv mjesta)]] *[[Spisak drevnih gradova u Iliriji]] ==Reference== {{reflist}} {{Iliri}} [[Kategorija:Gradovi u drevnoj Iliriji]] [[Kategorija:Ilirska Albanija]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Albaniji]] [[Kategorija:Bivša naseljena mjesta na Balkanu]] e7mqgf1kit4nosxgw07b9j0kd1phf46 3831267 3831260 2026-04-19T09:26:27Z AnToni 2325 3831267 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albanopolis [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις |ime _nativnog_jezika = [[Grčki]] | settlement_type = [[Grad]] | pushpin_map_caption = | razdioba_tip = [[Država]] | razdioba_ime = [[Makedonija (rimska provincija)|Rimska Makedonija]] | razdioba_tip1 = Grad | razdioba_ime1 = [[Epir (rimska provincija)#Epir Vetus i Epir Novi|Epir Novi]] }} [[slika:Zgërdhesh, Kruja, Albania 2016-07 01.jpg|thumb| Gradski zidovi u Zgërdheshu]] [[slika:Zgërdhesh view from top.jpg|thumb| Zidine Akropolja u Zgërdheshu]] '''Albanopolis''' ({{sq|Albanopolis}}; {{jez-grc|Ἀλβανόπολις}})<ref>{{cite book|author=Ptolemy|title=Geography|chapter=III.13(12).23|chapter-url=https://archive.org/stream/bub_gb_4ksBAAAAMAAJ#page/n229/mode/1up|language=el}}</ref><ref>{{cite book|title=Dictionary of Greek and Roman Geography|year=1854|editor-first=William|editor-last=Smith|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=illyricum-geo&toc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DA&highlight=Albanopolis|chapter=ILLYRICUM: 4. Race and National Character</ref> {{Citat|[[Ptolomej]] je najraniji pisac u čijim se djelima ime Albanaca jasno prepoznaje. On spominje (3.13.23) pleme zvano Albani (Ἀλβανοί) i grad Albanopolis (Ἀλβανόπολις), u regiji koja leži istočno od [[Jonsko more|Jonskog mora]]; a iz imena mjesta s kojima je Albanopolis povezan, jasno je da se nalazio u južnom dijelu ilirske teritorije i u modernoj [[Albanija|Albaniji]]. Ne postoji način da se pretpostavi kako se ime ovog nepoznatog [[pleme]]na proširilo na tako značajnu naciju}}. Bio je grad [[Albanoi]], [[Iliri|ilirskog]] [[pleme]]na. Razni naučnici su locirali Albanopolis na mjestu današnjeg sela [[Zgërdhesh]]<ref>{{Barrington Atlas|map=49}}</ref><ref>{{cite web|url=http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|website=shqiperia.com|title=Albanopolis|access-date=29 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064143/http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|archive-date=16 July 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> or at [[Krujë]].<ref name="Eberhardt">{{cite book | last=Eberhardt | first=Piotr | title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe | publisher=M.E. Sharpe | year=2003 | page=356}}</ref><ref name="Çabej">{{cite book | last=Çabej | first=E. | title=Studime gjuhësore: Gjuhë. Folklor. Letërsi. Diskutime | publisher=Rilindja | year=1975 | page=332}}</ref> The ancient city may correspond with later mentions of the settlement called Arbanon and Albanon during the Middle Ages, although it is not certain this was the same place.<ref>{{cite book|last=Wilkes|first=J. J.|author-link=John Wilkes (archaeologist)|title=The Illyrians|url=https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk|url-access=limited|year=1992|isbn=0-631-19807-5|page=[https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk/page/n149 279]|quote=We cannot be certain that the Arbanon of Anna Comnena is the same as Albanopolis of the Albani, a place located on the map of Ptolemy}}.</ref> Grad se pojavljuje u literaturi 150. godine nove ere, skoro 300 godina nakon rimskog osvajanja regije. Grad i njegovo pleme dali su ime modernoj Albaniji. ==Naziv== Toponim ''Albanopolis'' sastavljen je od "Albanoi", imena plemena, i "[[polis]]", grčke riječi koja znači "grad, dvorac, utvrđenje".<ref name="LM">{{cite book |last=Lippert |first=Andreas |last2=Matzinger |first2=Joachim |title=Die Illyrer: Geschichte, Archäologie und Sprache |publisher=Kohlhammer Verlag |year=2021 |isbn=978-3-17-037710-3 |language=de |page=131}}</ref> [[Johann Georg von Hahn]] prvi je primijetio da su sufiks "polis" vjerovatno dodali kasnije drugi autori, jer se u nekim izdanjima spominje kao "Albanos polis" ili "Albanos".<ref name="Plasari"/> Drevni etnički nazivi se rijetko nalaze u kombinaciji sa "polis".<ref name="MM"/> [[etnonim]] ''Albanoi'' je stekao poseban značaj u etnogenezi Albanaca, jer je postao njihov [[endonim]], pod okolnostima koje više nisu prepoznatljive.<ref name="LM"/> ==Potvrda== Toponim Albanopolis pronađen je na pogrebnom natpisu u [[Gorno Sonje]], blizu grada [[Skoplje]] (drevni [[Scupi]]), današnja [[Sjeverna Makedonija]].{{sfn|Plasari|2020|p=16}} Otkrio ga je 1931. godine Nikola Vulić, a njegov tekst je analizirala i objavila 1982. [[Borka Dragojević-Josifovska]]. Natpis na latinskom glasi "POSIS MESTYLU F[ILIUS] FL[AVIA] DELVS MVCATI F[ILIA] DOM[O] ALBANOP[OLI] IPSA DELVS". Prevodi se kao "Posis Mestylu, sin Flavije, kćerke Dela Mukatija, koji dolazi iz Albanopolisa". Datira iz kraja 1. ili početka 2. stoljeća nove ere.<ref name="DJ">{{cite book | last=Dragojević-Josifovska | first=Borka | title=Inscriptions de la Mésie supérieure: Dragojević-Josifovska, B. Scupi et la région de Kumanovo | publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd | year=1982 | page=32}}</ref> [[Ptolomej]] (100-170. n.e.) je jedini autor koji spominje Albanopolis. Spominje ga u trećoj knjizi „Geografije“ kao grad plemena koje naziva Albanoi.<ref name="Plasari">{{cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania|page=18}}</ref><ref name="Winnifrith">{{cite book | last=Winnifrith | first=T.J. | title=Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania | publisher=Andrews UK Limited | year=2021 | page=195}}</ref> ==Lokacija== Prvi naučnik koji je iznio ideju da je [[Zgërdhesh]] mjesto drevnog Albanopolisa bio je austrijski diplomata [[Johann Georg von Hahn]]. Zgërdhesh je također posjetio tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Camillo Praschniker]], austrijski arheolog, ali njegova posjeta je bila kratka i nije imao vremena da izvuče bilo kakve zaključke. Prema historičaru [[Selim Islamiju|Selimu Islamiju-u]], Hahnova hipoteza nije konačna, ali možda ima osnova i zaslužuje da se nastavi s njom u budućnosti.<ref name="Islami">{{cite book|last1=Islami|first1=Selim|title=Monumente te Kultures ne Shqiperi Volume I|date=1975|publisher=8 Nentori|pages=11–14}}</ref> [[Aurel Plasari]] smatra Zgërdhesh najuvjerljivijom lokacijom i tvrdi da su Albanoi bili narod koji je živio u regiji između [[Mat (rijeka)|Mata]] i [[Shkumbin]]a.<ref name="Plasari"/> Međutim, arheolozi poput Thomasa Maurera i Elvane Metalle predložili su da se Zgërdhesh ne može identificirati s Albanopolisom. Prema njihovim nalazima, Zgërdhesh je procvjetao tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]] i uglavnom je napušten tokom [[rimski carski period| rimskog carskog perioda]]. S druge strane, vjeruje se da je Albanopolis postao istaknuto naselje tokom ranijih faza rimskog carskog perioda. Umjesto toga, Maurer i Metalla predlažu da se Albanopolis nalazio na istoku; u riječnim dolinama [[Crni Drim| Crnog Drima]] ili [[Vardar|Gornjeg Vardara]] u [[Šar planina]]ma.<ref name="MM">{{cite book |last1=Maurer |first1=Thomas |last2=Metalla |first2=Elvana |date=2024 |editor-last=Demiraj |editor-first=Bardhyl |title=The Albanian Language Area and its Surroundings from Late Antiquity to the High Middle Ages: Proceedings of the 7th German-Albanian Cultural Studies Conference (21.-22.April 2023, Hubmersberg/Pommelsbrunn) |publisher=Harrassowitz Verlag |orig-date=2024 |pages=41-72 |chapter=Neue archäologische Forschungen in Zgërdhesh und das Problem der Lokalisierung von Albanopolis}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ilirija]] *[[Albanija (naziv mjesta)]] *[[Spisak drevnih gradova u Iliriji]] ==Reference== {{reflist}} {{Iliri}} [[Kategorija:Gradovi u drevnoj Iliriji]] [[Kategorija:Ilirska Albanija]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Albaniji]] [[Kategorija:Bivša naseljena mjesta na Balkanu]] qvsfsjejkff29dnm1v2hlje9ennoxxb 3831269 3831267 2026-04-19T09:30:44Z Barba-Baraba 180391 3831269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albanopolis [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις |ime _nativnog_jezika = [[Grčki]] | settlement_type = [[Grad]] | pushpin_map_caption = | razdioba_tip = [[Država]] | razdioba_ime = [[Makedonija (rimska provincija)|Rimska Makedonija]] | razdioba_tip1 = Grad | razdioba_ime1 = [[Epir (rimska provincija)#Epir Vetus i Epir Novi|Epir Novi]] }} [[slika:Zgërdhesh, Kruja, Albania 2016-07 01.jpg|thumb| Gradski zidovi u Zgërdheshu]] [[slika:Zgërdhesh view from top.jpg|thumb| Zidine Akropolja u Zgërdheshu]] '''Albanopolis''' ({{sq|Albanopolis}}; {{jez-grc|Ἀλβανόπολις}})<ref>{{cite book|author=Ptolemy|title=Geography|chapter=III.13(12).23|chapter-url=https://archive.org/stream/bub_gb_4ksBAAAAMAAJ#page/n229/mode/1up|language=el}}</ref><ref>{{cite book|title=Dictionary of Greek and Roman Geography|year=1854|editor-first=William|editor-last=Smith|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=illyricum-geo&toc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DA&highlight=Albanopolis|chapter=ILLYRICUM: 4. Race and National Character</ref> {{Citat|[[Ptolomej]] je najraniji pisac u čijim se djelima ime Albanaca jasno prepoznaje. On spominje (3.13.23) pleme zvano Albani (Ἀλβανοί) i grad Albanopolis (Ἀλβανόπολις), u regiji koja leži istočno od [[Jonsko more|Jonskog mora]]; a iz imena mjesta s kojima je Albanopolis povezan, jasno je da se nalazio u južnom dijelu ilirske teritorije i u modernoj [[Albanija|Albaniji]]. Ne postoji način da se pretpostavi kako se ime ovog nepoznatog [[pleme]]na proširilo na tako značajnu naciju}}. Bio je grad [[Albanoi]], [[Iliri|ilirskog]] [[pleme]]na. Razni naučnici su locirali Albanopolis na mjestu današnjeg sela [[Zgërdhesh]]<ref>{{Barrington Atlas|map=49}}</ref><ref>{{cite web|url=http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|website=shqiperia.com|title=Albanopolis|access-date=29 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064143/http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|archive-date=16 July 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> or at [[Krujë]].<ref name="Eberhardt">{{cite book | last=Eberhardt | first=Piotr | title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe | publisher=M.E. Sharpe | year=2003 | page=356}}</ref><ref name="Çabej">{{cite book | last=Çabej | first=E. | title=Studime gjuhësore: Gjuhë. Folklor. Letërsi. Diskutime | publisher=Rilindja | year=1975 | page=332}}</ref> The ancient city may correspond with later mentions of the settlement called Arbanon and Albanon during the Middle Ages, although it is not certain this was the same place.<ref>{{cite book|last=Wilkes|first=J. J.|author-link=John Wilkes (archaeologist)|title=The Illyrians|url=https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk|url-access=limited|year=1992|isbn=0-631-19807-5|page=[https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk/page/n149 279]|quote=We cannot be certain that the Arbanon of Anna Comnena is the same as Albanopolis of the Albani, a place located on the map of Ptolemy}}.</ref> Grad se pojavljuje u literaturi 150. godine nove ere, skoro 300 godina nakon rimskog osvajanja regije. Grad i njegovo pleme dali su ime modernoj Albaniji. ==Naziv== Toponim ''Albanopolis'' sastavljen je od "Albanoi", imena plemena, i "[[polis]]", grčke riječi koja znači "grad, dvorac, utvrđenje".<ref name="LM">{{cite book |last=Lippert |first=Andreas |last2=Matzinger |first2=Joachim |title=Die Illyrer: Geschichte, Archäologie und Sprache |publisher=Kohlhammer Verlag |year=2021 |isbn=978-3-17-037710-3 |language=de |page=131}}</ref> [[Johann Georg von Hahn]] prvi je primijetio da su sufiks "polis" vjerovatno dodali kasnije drugi autori, jer se u nekim izdanjima spominje kao "Albanos polis" ili "Albanos".<ref name="Plasari"/> Drevni etnički nazivi se rijetko nalaze u kombinaciji sa "polis".<ref name="MM"/> [[etnonim]] ''Albanoi'' je stekao poseban značaj u etnogenezi Albanaca, jer je postao njihov [[endonim]], pod okolnostima koje više nisu prepoznatljive.<ref name="LM"/> ==Potvrda== Toponim Albanopolis pronađen je na pogrebnom natpisu u [[Gorno Sonje]], blizu grada [[Skoplje]] (drevni [[Scupi]]), današnja [[Sjeverna Makedonija]].{{sfn|Plasari|2020|p=16}} Otkrio ga je 1931. godine Nikola Vulić, a njegov tekst je analizirala i objavila 1982. [[Borka Dragojević-Josifovska]]. Natpis na latinskom glasi "POSIS MESTYLU F[ILIUS] FL[AVIA] DELVS MVCATI F[ILIA] DOM[O] ALBANOP[OLI] IPSA DELVS". Prevodi se kao "Posis Mestylu, sin Flavije, kćerke Dela Mukatija, koji dolazi iz Albanopolisa". Datira iz kraja 1. ili početka 2. stoljeća nove ere.<ref name="DJ">{{cite book | last=Dragojević-Josifovska | first=Borka | title=Inscriptions de la Mésie supérieure: Dragojević-Josifovska, B. Scupi et la région de Kumanovo | publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd | year=1982 | page=32}}</ref> [[Ptolomej]] (100-170. n.e.) je jedini autor koji spominje Albanopolis. Spominje ga u trećoj knjizi „Geografije“ kao grad plemena koje naziva Albanoi.<ref name="Plasari">{{cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania|page=18}}</ref><ref name="Winnifrith">{{cite book | last=Winnifrith | first=T.J. | title=Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania | publisher=Andrews UK Limited | year=2021 | page=195}}</ref> ==Lokacija== Prvi naučnik koji je iznio ideju da je [[Zgërdhesh]] mjesto drevnog Albanopolisa bio je austrijski diplomata [[Johann Georg von Hahn]]. Zgërdhesh je također posjetio tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Camillo Praschniker]], austrijski arheolog, ali njegova posjeta je bila kratka i nije imao vremena da izvuče bilo kakve zaključke. Prema historičaru [[Selim Islamiju|Selimu Islamiju-u]], Hahnova hipoteza nije konačna, ali možda ima osnova i zaslužuje da se nastavi s njom u budućnosti.<ref name="Islami">{{cite book|last1=Islami|first1=Selim|title=Monumente te Kultures ne Shqiperi Volume I|date=1975|publisher=8 Nentori|pages=11–14}}</ref> [[Aurel Plasari]] smatra Zgërdhesh najuvjerljivijom lokacijom i tvrdi da su Albanoi bili narod koji je živio u regiji između [[Mat (rijeka)|Mata]] i [[Shkumbin]]a.<ref name="Plasari"/> Međutim, arheolozi poput Thomasa Maurera i Elvane Metalle predložili su da se Zgërdhesh ne može identificirati s Albanopolisom. Prema njihovim nalazima, Zgërdhesh je procvjetao tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]] i uglavnom je napušten tokom [[rimski carski period| rimskog carskog perioda]]. S druge strane, vjeruje se da je Albanopolis postao istaknuto naselje tokom ranijih faza rimskog carskog perioda. Umjesto toga, Maurer i Metalla predlažu da se Albanopolis nalazio na istoku; u riječnim dolinama [[Crni Drim| Crnog Drima]] ili [[Vardar|Gornjeg Vardara]] u [[Šar planina]]ma.<ref name="MM">{{cite book |last1=Maurer |first1=Thomas |last2=Metalla |first2=Elvana |date=2024 |editor-last=Demiraj |editor-first=Bardhyl |title=The Albanian Language Area and its Surroundings from Late Antiquity to the High Middle Ages: Proceedings of the 7th German-Albanian Cultural Studies Conference (21.-22.April 2023, Hubmersberg/Pommelsbrunn) |publisher=Harrassowitz Verlag |orig-date=2024 |pages=41-72 |chapter=Neue archäologische Forschungen in Zgërdhesh und das Problem der Lokalisierung von Albanopolis}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ilirija]] *[[Albanija (naziv mjesta)]] *[[Spisak drevnih gradova u Iliriji]] ==Reference== {{reflist}} {{Iliri}} [[Kategorija:Iliri]] [[Kategorija:Albanija]] [[Kategorija:Arheologija]] [[Kategorija:Bivša naseljena mjesta]] s4as668j9yh0j6sacoctx4r1mxrf3so 3831271 3831269 2026-04-19T09:38:09Z Barba-Baraba 180391 3831271 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albanopolis [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις |ime _nativnog_jezika = [[Grčki]] | settlement_type = [[Grad]] | pushpin_map_caption = | razdioba_tip = [[Država]] | razdioba_ime = [[Makedonija (rimska provincija)|Rimska Makedonija]] | razdioba_tip1 = Grad | razdioba_ime1 = [[Epir (rimska provincija)#Epir Vetus i Epir Novi|Epir Novi]] }} [[slika:Zgërdhesh, Kruja, Albania 2016-07 01.jpg|thumb| Gradski zidovi u Zgërdheshu]] [[slika:Zgërdhesh view from top.jpg|thumb| Zidine Akropolja u Zgërdheshu]] '''Albanopolis''' ([[albanski|sq.] Albanopolis; {{grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις) bio je [[Iliri|ilirski]] ]]grad]] na području današnje [[Albanija|Albanije]].<ref>{{cite book|author=Ptolemy|title=Geography|chapter=III.13(12).23|chapter-url=https://archive.org/stream/bub_gb_4ksBAAAAMAAJ#page/n229/mode/1up|language=el}}</ref><ref>{{cite book|title=Dictionary of Greek and Roman Geography|year=1854|editor-first=William|editor-last=Smith|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=illyricum-geo&toc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DA&highlight=Albanopolis|chapter=ILLYRICUM: 4. Race and National Character</ref> {{Citat|[[Ptolomej]] je najraniji pisac u čijim se djelima ime Albanaca jasno prepoznaje. On spominje (3.13.23) pleme zvano Albani (Ἀλβανοί) i grad Albanopolis (Ἀλβανόπολις), u regiji koja leži istočno od [[Jonsko more|Jonskog mora]]; a iz imena mjesta s kojima je Albanopolis povezan, jasno je da se nalazio u južnom dijelu ilirske teritorije i u modernoj [[Albanija|Albaniji]]. Ne postoji način da se pretpostavi kako se ime ovog nepoznatog [[pleme]]na proširilo na tako značajnu naciju}}. Bio je grad [[Albanoi]], [[Iliri|ilirskog]] [[pleme]]na. Razni naučnici su locirali Albanopolis na mjestu današnjeg sela [[Zgërdhesh]]<ref>{{Barrington Atlas|map=49}}</ref><ref>{{cite web|url=http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|website=shqiperia.com|title=Albanopolis|access-date=29 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064143/http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|archive-date=16 July 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> or at [[Krujë]].<ref name="Eberhardt">{{cite book | last=Eberhardt | first=Piotr | title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe | publisher=M.E. Sharpe | year=2003 | page=356}}</ref><ref name="Çabej">{{cite book | last=Çabej | first=E. | title=Studime gjuhësore: Gjuhë. Folklor. Letërsi. Diskutime | publisher=Rilindja | year=1975 | page=332}}</ref> The ancient city may correspond with later mentions of the settlement called Arbanon and Albanon during the Middle Ages, although it is not certain this was the same place.<ref>{{cite book|last=Wilkes|first=J. J.|author-link=John Wilkes (archaeologist)|title=The Illyrians|url=https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk|url-access=limited|year=1992|isbn=0-631-19807-5|page=[https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk/page/n149 279]|quote=We cannot be certain that the Arbanon of Anna Comnena is the same as Albanopolis of the Albani, a place located on the map of Ptolemy}}.</ref> Grad se pojavljuje u literaturi 150. godine nove ere, skoro 300 godina nakon rimskog osvajanja regije. Grad i njegovo pleme dali su ime modernoj Albaniji. ==Naziv== Toponim ''Albanopolis'' sastavljen je od "Albanoi", imena plemena, i "[[polis]]", grčke riječi koja znači "grad, dvorac, utvrđenje".<ref name="LM">{{cite book |last=Lippert |first=Andreas |last2=Matzinger |first2=Joachim |title=Die Illyrer: Geschichte, Archäologie und Sprache |publisher=Kohlhammer Verlag |year=2021 |isbn=978-3-17-037710-3 |language=de |page=131}}</ref> [[Johann Georg von Hahn]] prvi je primijetio da su sufiks "polis" vjerovatno dodali kasnije drugi autori, jer se u nekim izdanjima spominje kao "Albanos polis" ili "Albanos".<ref name="Plasari"/> Drevni etnički nazivi se rijetko nalaze u kombinaciji sa "polis".<ref name="MM"/> [[etnonim]] ''Albanoi'' je stekao poseban značaj u etnogenezi Albanaca, jer je postao njihov [[endonim]], pod okolnostima koje više nisu prepoznatljive.<ref name="LM"/> ==Potvrda== Toponim Albanopolis pronađen je na pogrebnom natpisu u [[Gorno Sonje]], blizu grada [[Skoplje]] (drevni [[Scupi]]), današnja [[Sjeverna Makedonija]].{{sfn|Plasari|2020|p=16}} Otkrio ga je 1931. godine Nikola Vulić, a njegov tekst je analizirala i objavila 1982. [[Borka Dragojević-Josifovska]]. Natpis na latinskom glasi "POSIS MESTYLU F[ILIUS] FL[AVIA] DELVS MVCATI F[ILIA] DOM[O] ALBANOP[OLI] IPSA DELVS". Prevodi se kao "Posis Mestylu, sin Flavije, kćerke Dela Mukatija, koji dolazi iz Albanopolisa". Datira iz kraja 1. ili početka 2. stoljeća nove ere.<ref name="DJ">{{cite book | last=Dragojević-Josifovska | first=Borka | title=Inscriptions de la Mésie supérieure: Dragojević-Josifovska, B. Scupi et la région de Kumanovo | publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd | year=1982 | page=32}}</ref> [[Ptolomej]] (100-170. n.e.) je jedini autor koji spominje Albanopolis. Spominje ga u trećoj knjizi „Geografije“ kao grad plemena koje naziva Albanoi.<ref name="Plasari">{{cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania|page=18}}</ref><ref name="Winnifrith">{{cite book | last=Winnifrith | first=T.J. | title=Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania | publisher=Andrews UK Limited | year=2021 | page=195}}</ref> ==Lokacija== Prvi naučnik koji je iznio ideju da je [[Zgërdhesh]] mjesto drevnog Albanopolisa bio je austrijski diplomata [[Johann Georg von Hahn]]. Zgërdhesh je također posjetio tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Camillo Praschniker]], austrijski arheolog, ali njegova posjeta je bila kratka i nije imao vremena da izvuče bilo kakve zaključke. Prema historičaru [[Selim Islamiju|Selimu Islamiju-u]], Hahnova hipoteza nije konačna, ali možda ima osnova i zaslužuje da se nastavi s njom u budućnosti.<ref name="Islami">{{cite book|last1=Islami|first1=Selim|title=Monumente te Kultures ne Shqiperi Volume I|date=1975|publisher=8 Nentori|pages=11–14}}</ref> [[Aurel Plasari]] smatra Zgërdhesh najuvjerljivijom lokacijom i tvrdi da su Albanoi bili narod koji je živio u regiji između [[Mat (rijeka)|Mata]] i [[Shkumbin]]a.<ref name="Plasari"/> Međutim, arheolozi poput Thomasa Maurera i Elvane Metalle predložili su da se Zgërdhesh ne može identificirati s Albanopolisom. Prema njihovim nalazima, Zgërdhesh je procvjetao tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]] i uglavnom je napušten tokom [[rimski carski period| rimskog carskog perioda]]. S druge strane, vjeruje se da je Albanopolis postao istaknuto naselje tokom ranijih faza rimskog carskog perioda. Umjesto toga, Maurer i Metalla predlažu da se Albanopolis nalazio na istoku; u riječnim dolinama [[Crni Drim| Crnog Drima]] ili [[Vardar|Gornjeg Vardara]] u [[Šar planina]]ma.<ref name="MM">{{cite book |last1=Maurer |first1=Thomas |last2=Metalla |first2=Elvana |date=2024 |editor-last=Demiraj |editor-first=Bardhyl |title=The Albanian Language Area and its Surroundings from Late Antiquity to the High Middle Ages: Proceedings of the 7th German-Albanian Cultural Studies Conference (21.-22.April 2023, Hubmersberg/Pommelsbrunn) |publisher=Harrassowitz Verlag |orig-date=2024 |pages=41-72 |chapter=Neue archäologische Forschungen in Zgërdhesh und das Problem der Lokalisierung von Albanopolis}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ilirija]] *[[Albanija (naziv mjesta)]] *[[Spisak drevnih gradova u Iliriji]] ==Reference== {{reflist}} {{Iliri}} [[Kategorija:Iliri]] [[Kategorija:Albanija]] [[Kategorija:Arheologija]] [[Kategorija:Bivša naseljena mjesta]] 77jncr4uhwgodctyjy7mku39javhsdo 3831273 3831271 2026-04-19T09:40:40Z Barba-Baraba 180391 3831273 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albanopolis [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις |ime _nativnog_jezika = [[Grčki]] | settlement_type = [[Grad]] | pushpin_map_caption = | razdioba_tip = [[Država]] | razdioba_ime = [[Makedonija (rimska provincija)|Rimska Makedonija]] | razdioba_tip1 = Grad | razdioba_ime1 = [[Epir (rimska provincija)#Epir Vetus i Epir Novi|Epir Novi]] }} [[slika:Zgërdhesh, Kruja, Albania 2016-07 01.jpg|thumb| Gradski zidovi u Zgërdheshu]] [[slika:Zgërdhesh view from top.jpg|thumb| Zidine Akropolja u Zgërdheshu]] '''Albanopolis''' ([[albanski|sq.] Albanopolis; [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις) bio je [[Iliri|ilirski]] [[grad]] na području današnje [[Albanija|Albanije]].<ref>{{cite book|author=Ptolemy|title=Geography|chapter=III.13(12).23|chapter-url=https://archive.org/stream/bub_gb_4ksBAAAAMAAJ#page/n229/mode/1up|language=el}}</ref><ref>{{cite book|title=Dictionary of Greek and Roman Geography|year=1854|editor-first=William|editor-last=Smith|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=illyricum-geo&toc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DA&highlight=Albanopolis|chapter=ILLYRICUM: 4. Race and National Character</ref> {{Citat|[[Ptolomej]] je najraniji pisac u čijim se djelima ime Albanaca jasno prepoznaje. On spominje (3.13.23) pleme zvano Albani (Ἀλβανοί) i grad Albanopolis (Ἀλβανόπολις), u regiji koja leži istočno od [[Jonsko more|Jonskog mora]]; a iz imena mjesta s kojima je Albanopolis povezan, jasno je da se nalazio u južnom dijelu ilirske teritorije i u modernoj [[Albanija|Albaniji]]. Ne postoji način da se pretpostavi kako se ime ovog nepoznatog [[pleme]]na proširilo na tako značajnu naciju}}. Bio je grad [[Albanoi]], [[Iliri|ilirskog]] [[pleme]]na. Razni naučnici su locirali Albanopolis na mjestu današnjeg sela [[Zgërdhesh]]<ref>{{Barrington Atlas|map=49}}</ref><ref>{{cite web|url=http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|website=shqiperia.com|title=Albanopolis|access-date=29 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064143/http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|archive-date=16 July 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> or at [[Krujë]].<ref name="Eberhardt">{{cite book | last=Eberhardt | first=Piotr | title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe | publisher=M.E. Sharpe | year=2003 | page=356}}</ref><ref name="Çabej">{{cite book | last=Çabej | first=E. | title=Studime gjuhësore: Gjuhë. Folklor. Letërsi. Diskutime | publisher=Rilindja | year=1975 | page=332}}</ref> The ancient city may correspond with later mentions of the settlement called Arbanon and Albanon during the Middle Ages, although it is not certain this was the same place.<ref>{{cite book|last=Wilkes|first=J. J.|title=The Illyrians|url=https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk|url-access=limited|year=1992|isbn=0-631-19807-5|page=[https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk/page/n149 279]|quote=We cannot be certain that the Arbanon of Anna Comnena is the same as Albanopolis of the Albani, a place located on the map of Ptolemy}}.</ref> Grad se pojavljuje u literaturi 150. godine nove ere, skoro 300 godina nakon rimskog osvajanja regije. Grad i njegovo pleme dali su ime modernoj Albaniji. ==Naziv== Toponim ''Albanopolis'' sastavljen je od "Albanoi", imena plemena, i "[[polis]]", grčke riječi koja znači "grad, dvorac, utvrđenje".<ref name="LM">{{cite book |last=Lippert |first=Andreas |last2=Matzinger |first2=Joachim |title=Die Illyrer: Geschichte, Archäologie und Sprache |publisher=Kohlhammer Verlag |year=2021 |isbn=978-3-17-037710-3 |language=de |page=131}}</ref> [[Johann Georg von Hahn]] prvi je primijetio da su sufiks "polis" vjerovatno dodali kasnije drugi autori, jer se u nekim izdanjima spominje kao "Albanos polis" ili "Albanos".<ref name="Plasari"/> Drevni etnički nazivi se rijetko nalaze u kombinaciji sa "polis".<ref name="MM"/> [[etnonim]] ''Albanoi'' je stekao poseban značaj u etnogenezi Albanaca, jer je postao njihov [[endonim]], pod okolnostima koje više nisu prepoznatljive.<ref name="LM"/> ==Potvrda== Toponim Albanopolis pronađen je na pogrebnom natpisu u [[Gorno Sonje]], blizu grada [[Skoplje]] (drevni [[Scupi]]), današnja [[Sjeverna Makedonija]].{{sfn|Plasari|2020|p=16}} Otkrio ga je 1931. godine Nikola Vulić, a njegov tekst je analizirala i objavila 1982. [[Borka Dragojević-Josifovska]]. Natpis na latinskom glasi "POSIS MESTYLU F[ILIUS] FL[AVIA] DELVS MVCATI F[ILIA] DOM[O] ALBANOP[OLI] IPSA DELVS". Prevodi se kao "Posis Mestylu, sin Flavije, kćerke Dela Mukatija, koji dolazi iz Albanopolisa". Datira iz kraja 1. ili početka 2. stoljeća nove ere.<ref name="DJ">{{cite book | last=Dragojević-Josifovska | first=Borka | title=Inscriptions de la Mésie supérieure: Dragojević-Josifovska, B. Scupi et la région de Kumanovo | publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd | year=1982 | page=32}}</ref> [[Ptolomej]] (100-170. n.e.) je jedini autor koji spominje Albanopolis. Spominje ga u trećoj knjizi „Geografije“ kao grad plemena koje naziva Albanoi.<ref name="Plasari">{{cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania|page=18}}</ref><ref name="Winnifrith">{{cite book | last=Winnifrith | first=T.J. | title=Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania | publisher=Andrews UK Limited | year=2021 | page=195}}</ref> ==Lokacija== Prvi naučnik koji je iznio ideju da je [[Zgërdhesh]] mjesto drevnog Albanopolisa bio je austrijski diplomata [[Johann Georg von Hahn]]. Zgërdhesh je također posjetio tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Camillo Praschniker]], austrijski arheolog, ali njegova posjeta je bila kratka i nije imao vremena da izvuče bilo kakve zaključke. Prema historičaru [[Selim Islamiju|Selimu Islamiju-u]], Hahnova hipoteza nije konačna, ali možda ima osnova i zaslužuje da se nastavi s njom u budućnosti.<ref name="Islami">{{cite book|last1=Islami|first1=Selim|title=Monumente te Kultures ne Shqiperi Volume I|date=1975|publisher=8 Nentori|pages=11–14}}</ref> [[Aurel Plasari]] smatra Zgërdhesh najuvjerljivijom lokacijom i tvrdi da su Albanoi bili narod koji je živio u regiji između [[Mat (rijeka)|Mata]] i [[Shkumbin]]a.<ref name="Plasari"/> Međutim, arheolozi poput Thomasa Maurera i Elvane Metalle predložili su da se Zgërdhesh ne može identificirati s Albanopolisom. Prema njihovim nalazima, Zgërdhesh je procvjetao tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]] i uglavnom je napušten tokom [[rimski carski period| rimskog carskog perioda]]. S druge strane, vjeruje se da je Albanopolis postao istaknuto naselje tokom ranijih faza rimskog carskog perioda. Umjesto toga, Maurer i Metalla predlažu da se Albanopolis nalazio na istoku; u riječnim dolinama [[Crni Drim| Crnog Drima]] ili [[Vardar|Gornjeg Vardara]] u [[Šar planina]]ma.<ref name="MM">{{cite book |last1=Maurer |first1=Thomas |last2=Metalla |first2=Elvana |date=2024 |editor-last=Demiraj |editor-first=Bardhyl |title=The Albanian Language Area and its Surroundings from Late Antiquity to the High Middle Ages: Proceedings of the 7th German-Albanian Cultural Studies Conference (21.-22.April 2023, Hubmersberg/Pommelsbrunn) |publisher=Harrassowitz Verlag |orig-date=2024 |pages=41-72 |chapter=Neue archäologische Forschungen in Zgërdhesh und das Problem der Lokalisierung von Albanopolis}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ilirija]] *[[Albanija (naziv mjesta)]] *[[Spisak drevnih gradova u Iliriji]] ==Reference== {{reflist}} {{Iliri}} [[Kategorija:Iliri]] [[Kategorija:Albanija]] [[Kategorija:Arheologija]] [[Kategorija:Bivša naseljena mjesta]] 89h6s3o6h5526qv9bu29ui779la53e9 3831274 3831273 2026-04-19T09:42:11Z Barba-Baraba 180391 3831274 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albanopolis [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις |ime _nativnog_jezika = [[Grčki]] | settlement_type = [[Grad]] | pushpin_map_caption = | razdioba_tip = [[Država]] | razdioba_ime = [[Makedonija (rimska provincija)|Rimska Makedonija]] | razdioba_tip1 = Grad | razdioba_ime1 = [[Epir (rimska provincija)#Epir Vetus i Epir Novi|Epir Novi]] }} [[slika:Zgërdhesh, Kruja, Albania 2016-07 01.jpg|thumb| Gradski zidovi u Zgërdheshu]] [[slika:Zgërdhesh view from top.jpg|thumb| Zidine Akropolja u Zgërdheshu]] '''Albanopolis''' ([[albanski|sq.]] Albanopolis; [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις) bio je [[Iliri|ilirski]] [[grad]] na području današnje [[Albanija|Albanije]].<ref>{{cite book|author=Ptolemy|title=Geography|chapter=III.13(12).23|chapter-url=https://archive.org/stream/bub_gb_4ksBAAAAMAAJ#page/n229/mode/1up|language=el}}</ref><ref>{{cite book|title=Dictionary of Greek and Roman Geography|year=1854|editor-first=William|editor-last=Smith|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=illyricum-geo&toc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DA&highlight=Albanopolis|chapter=ILLYRICUM: 4. Race and National Character</ref> {{Citat|[[Ptolomej]] je najraniji pisac u čijim se djelima ime Albanaca jasno prepoznaje. On spominje (3.13.23) pleme zvano Albani (Ἀλβανοί) i grad Albanopolis (Ἀλβανόπολις), u regiji koja leži istočno od [[Jonsko more|Jonskog mora]]; a iz imena mjesta s kojima je Albanopolis povezan, jasno je da se nalazio u južnom dijelu ilirske teritorije i u modernoj [[Albanija|Albaniji]]. Ne postoji način da se pretpostavi kako se ime ovog nepoznatog [[pleme]]na proširilo na tako značajnu naciju}}. Bio je grad [[Albanoi]], [[Iliri|ilirskog]] [[pleme]]na. Razni naučnici su locirali Albanopolis na mjestu današnjeg sela [[Zgërdhesh]]<ref>{{Barrington Atlas|map=49}}</ref><ref>{{cite web|url=http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|website=shqiperia.com|title=Albanopolis|access-date=29 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064143/http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|archive-date=16 July 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> or at [[Krujë]].<ref name="Eberhardt">{{cite book | last=Eberhardt | first=Piotr | title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe | publisher=M.E. Sharpe | year=2003 | page=356}}</ref><ref name="Çabej">{{cite book | last=Çabej | first=E. | title=Studime gjuhësore: Gjuhë. Folklor. Letërsi. Diskutime | publisher=Rilindja | year=1975 | page=332}}</ref> The ancient city may correspond with later mentions of the settlement called Arbanon and Albanon during the Middle Ages, although it is not certain this was the same place.<ref>{{cite book|last=Wilkes|first=J. J.|title=The Illyrians|url=https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk|url-access=limited|year=1992|isbn=0-631-19807-5|page=[https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk/page/n149 279]|quote=We cannot be certain that the Arbanon of Anna Comnena is the same as Albanopolis of the Albani, a place located on the map of Ptolemy}}.</ref> Grad se pojavljuje u literaturi 150. godine nove ere, skoro 300 godina nakon rimskog osvajanja regije. Grad i njegovo pleme dali su ime modernoj Albaniji. ==Naziv== Toponim ''Albanopolis'' sastavljen je od "Albanoi", imena plemena, i "[[polis]]", grčke riječi koja znači "grad, dvorac, utvrđenje".<ref name="LM">{{cite book |last=Lippert |first=Andreas |last2=Matzinger |first2=Joachim |title=Die Illyrer: Geschichte, Archäologie und Sprache |publisher=Kohlhammer Verlag |year=2021 |isbn=978-3-17-037710-3 |language=de |page=131}}</ref> [[Johann Georg von Hahn]] prvi je primijetio da su sufiks "polis" vjerovatno dodali kasnije drugi autori, jer se u nekim izdanjima spominje kao "Albanos polis" ili "Albanos".<ref name="Plasari"/> Drevni etnički nazivi se rijetko nalaze u kombinaciji sa "polis".<ref name="MM"/> [[etnonim]] ''Albanoi'' je stekao poseban značaj u etnogenezi Albanaca, jer je postao njihov [[endonim]], pod okolnostima koje više nisu prepoznatljive.<ref name="LM"/> ==Potvrda== Toponim Albanopolis pronađen je na pogrebnom natpisu u [[Gorno Sonje]], blizu grada [[Skoplje]] (drevni [[Scupi]]), današnja [[Sjeverna Makedonija]].{{sfn|Plasari|2020|p=16}} Otkrio ga je 1931. godine Nikola Vulić, a njegov tekst je analizirala i objavila 1982. [[Borka Dragojević-Josifovska]]. Natpis na latinskom glasi "POSIS MESTYLU F[ILIUS] FL[AVIA] DELVS MVCATI F[ILIA] DOM[O] ALBANOP[OLI] IPSA DELVS". Prevodi se kao "Posis Mestylu, sin Flavije, kćerke Dela Mukatija, koji dolazi iz Albanopolisa". Datira iz kraja 1. ili početka 2. stoljeća nove ere.<ref name="DJ">{{cite book | last=Dragojević-Josifovska | first=Borka | title=Inscriptions de la Mésie supérieure: Dragojević-Josifovska, B. Scupi et la région de Kumanovo | publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd | year=1982 | page=32}}</ref> [[Ptolomej]] (100-170. n.e.) je jedini autor koji spominje Albanopolis. Spominje ga u trećoj knjizi „Geografije“ kao grad plemena koje naziva Albanoi.<ref name="Plasari">{{cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania|page=18}}</ref><ref name="Winnifrith">{{cite book | last=Winnifrith | first=T.J. | title=Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania | publisher=Andrews UK Limited | year=2021 | page=195}}</ref> ==Lokacija== Prvi naučnik koji je iznio ideju da je [[Zgërdhesh]] mjesto drevnog Albanopolisa bio je austrijski diplomata [[Johann Georg von Hahn]]. Zgërdhesh je također posjetio tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Camillo Praschniker]], austrijski arheolog, ali njegova posjeta je bila kratka i nije imao vremena da izvuče bilo kakve zaključke. Prema historičaru [[Selim Islamiju|Selimu Islamiju-u]], Hahnova hipoteza nije konačna, ali možda ima osnova i zaslužuje da se nastavi s njom u budućnosti.<ref name="Islami">{{cite book|last1=Islami|first1=Selim|title=Monumente te Kultures ne Shqiperi Volume I|date=1975|publisher=8 Nentori|pages=11–14}}</ref> [[Aurel Plasari]] smatra Zgërdhesh najuvjerljivijom lokacijom i tvrdi da su Albanoi bili narod koji je živio u regiji između [[Mat (rijeka)|Mata]] i [[Shkumbin]]a.<ref name="Plasari"/> Međutim, arheolozi poput Thomasa Maurera i Elvane Metalle predložili su da se Zgërdhesh ne može identificirati s Albanopolisom. Prema njihovim nalazima, Zgërdhesh je procvjetao tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]] i uglavnom je napušten tokom [[rimski carski period| rimskog carskog perioda]]. S druge strane, vjeruje se da je Albanopolis postao istaknuto naselje tokom ranijih faza rimskog carskog perioda. Umjesto toga, Maurer i Metalla predlažu da se Albanopolis nalazio na istoku; u riječnim dolinama [[Crni Drim| Crnog Drima]] ili [[Vardar|Gornjeg Vardara]] u [[Šar planina]]ma.<ref name="MM">{{cite book |last1=Maurer |first1=Thomas |last2=Metalla |first2=Elvana |date=2024 |editor-last=Demiraj |editor-first=Bardhyl |title=The Albanian Language Area and its Surroundings from Late Antiquity to the High Middle Ages: Proceedings of the 7th German-Albanian Cultural Studies Conference (21.-22.April 2023, Hubmersberg/Pommelsbrunn) |publisher=Harrassowitz Verlag |orig-date=2024 |pages=41-72 |chapter=Neue archäologische Forschungen in Zgërdhesh und das Problem der Lokalisierung von Albanopolis}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ilirija]] *[[Albanija (naziv mjesta)]] *[[Spisak drevnih gradova u Iliriji]] ==Reference== {{reflist}} {{Iliri}} [[Kategorija:Iliri]] [[Kategorija:Albanija]] [[Kategorija:Arheologija]] [[Kategorija:Bivša naseljena mjesta]] a48pslcelnss0lksgouwxe5j7qomhvr 3831279 3831274 2026-04-19T09:53:34Z AnToni 2325 To su šabloni za jezik 3831279 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albanopolis [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις |ime _nativnog_jezika = [[Grčki]] | settlement_type = [[Grad]] | pushpin_map_caption = | razdioba_tip = [[Država]] | razdioba_ime = [[Makedonija (rimska provincija)|Rimska Makedonija]] | razdioba_tip1 = Grad | razdioba_ime1 = [[Epir (rimska provincija)#Epir Vetus i Epir Novi|Epir Novi]] }} [[slika:Zgërdhesh, Kruja, Albania 2016-07 01.jpg|thumb| Gradski zidovi u Zgërdheshu]] [[slika:Zgërdhesh view from top.jpg|thumb| Zidine Akropolja u Zgërdheshu]] '''Albanopolis''' ({{sq|Albanopolis}}; {{jez-grc| Ἀλβανόπολις}}) bio je [[Iliri|ilirski]] [[grad]] na području današnje [[Albanija|Albanije]].<ref>{{cite book|author=Ptolemy|title=Geography|chapter=III.13(12).23|chapter-url=https://archive.org/stream/bub_gb_4ksBAAAAMAAJ#page/n229/mode/1up|language=el}}</ref><ref>{{cite book|title=Dictionary of Greek and Roman Geography|year=1854|editor-first=William|editor-last=Smith|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=illyricum-geo&toc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DA&highlight=Albanopolis|chapter=ILLYRICUM: 4. Race and National Character</ref> {{Citat|[[Ptolomej]] je najraniji pisac u čijim se djelima ime Albanaca jasno prepoznaje. On spominje (3.13.23) pleme zvano Albani (Ἀλβανοί) i grad Albanopolis (Ἀλβανόπολις), u regiji koja leži istočno od [[Jonsko more|Jonskog mora]]; a iz imena mjesta s kojima je Albanopolis povezan, jasno je da se nalazio u južnom dijelu ilirske teritorije i u modernoj [[Albanija|Albaniji]]. Ne postoji način da se pretpostavi kako se ime ovog nepoznatog [[pleme]]na proširilo na tako značajnu naciju}}. Bio je grad [[Albanoi]], [[Iliri|ilirskog]] [[pleme]]na. Razni naučnici su locirali Albanopolis na mjestu današnjeg sela [[Zgërdhesh]]<ref>{{Barrington Atlas|map=49}}</ref><ref>{{cite web|url=http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|website=shqiperia.com|title=Albanopolis|access-date=29 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064143/http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|archive-date=16 July 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> or at [[Krujë]].<ref name="Eberhardt">{{cite book | last=Eberhardt | first=Piotr | title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe | publisher=M.E. Sharpe | year=2003 | page=356}}</ref><ref name="Çabej">{{cite book | last=Çabej | first=E. | title=Studime gjuhësore: Gjuhë. Folklor. Letërsi. Diskutime | publisher=Rilindja | year=1975 | page=332}}</ref> The ancient city may correspond with later mentions of the settlement called Arbanon and Albanon during the Middle Ages, although it is not certain this was the same place.<ref>{{cite book|last=Wilkes|first=J. J.|title=The Illyrians|url=https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk|url-access=limited|year=1992|isbn=0-631-19807-5|page=[https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk/page/n149 279]|quote=We cannot be certain that the Arbanon of Anna Comnena is the same as Albanopolis of the Albani, a place located on the map of Ptolemy}}.</ref> Grad se pojavljuje u literaturi 150. godine nove ere, skoro 300 godina nakon rimskog osvajanja regije. Grad i njegovo pleme dali su ime modernoj Albaniji. ==Naziv== Toponim ''Albanopolis'' sastavljen je od "Albanoi", imena plemena, i "[[polis]]", grčke riječi koja znači "grad, dvorac, utvrđenje".<ref name="LM">{{cite book |last=Lippert |first=Andreas |last2=Matzinger |first2=Joachim |title=Die Illyrer: Geschichte, Archäologie und Sprache |publisher=Kohlhammer Verlag |year=2021 |isbn=978-3-17-037710-3 |language=de |page=131}}</ref> [[Johann Georg von Hahn]] prvi je primijetio da su sufiks "polis" vjerovatno dodali kasnije drugi autori, jer se u nekim izdanjima spominje kao "Albanos polis" ili "Albanos".<ref name="Plasari"/> Drevni etnički nazivi se rijetko nalaze u kombinaciji sa "polis".<ref name="MM"/> [[etnonim]] ''Albanoi'' je stekao poseban značaj u etnogenezi Albanaca, jer je postao njihov [[endonim]], pod okolnostima koje više nisu prepoznatljive.<ref name="LM"/> ==Potvrda== Toponim Albanopolis pronađen je na pogrebnom natpisu u [[Gorno Sonje]], blizu grada [[Skoplje]] (drevni [[Scupi]]), današnja [[Sjeverna Makedonija]].{{sfn|Plasari|2020|p=16}} Otkrio ga je 1931. godine Nikola Vulić, a njegov tekst je analizirala i objavila 1982. [[Borka Dragojević-Josifovska]]. Natpis na latinskom glasi "POSIS MESTYLU F[ILIUS] FL[AVIA] DELVS MVCATI F[ILIA] DOM[O] ALBANOP[OLI] IPSA DELVS". Prevodi se kao "Posis Mestylu, sin Flavije, kćerke Dela Mukatija, koji dolazi iz Albanopolisa". Datira iz kraja 1. ili početka 2. stoljeća nove ere.<ref name="DJ">{{cite book | last=Dragojević-Josifovska | first=Borka | title=Inscriptions de la Mésie supérieure: Dragojević-Josifovska, B. Scupi et la région de Kumanovo | publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd | year=1982 | page=32}}</ref> [[Ptolomej]] (100-170. n.e.) je jedini autor koji spominje Albanopolis. Spominje ga u trećoj knjizi „Geografije“ kao grad plemena koje naziva Albanoi.<ref name="Plasari">{{cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania|page=18}}</ref><ref name="Winnifrith">{{cite book | last=Winnifrith | first=T.J. | title=Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania | publisher=Andrews UK Limited | year=2021 | page=195}}</ref> ==Lokacija== Prvi naučnik koji je iznio ideju da je [[Zgërdhesh]] mjesto drevnog Albanopolisa bio je austrijski diplomata [[Johann Georg von Hahn]]. Zgërdhesh je također posjetio tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Camillo Praschniker]], austrijski arheolog, ali njegova posjeta je bila kratka i nije imao vremena da izvuče bilo kakve zaključke. Prema historičaru [[Selim Islamiju|Selimu Islamiju-u]], Hahnova hipoteza nije konačna, ali možda ima osnova i zaslužuje da se nastavi s njom u budućnosti.<ref name="Islami">{{cite book|last1=Islami|first1=Selim|title=Monumente te Kultures ne Shqiperi Volume I|date=1975|publisher=8 Nentori|pages=11–14}}</ref> [[Aurel Plasari]] smatra Zgërdhesh najuvjerljivijom lokacijom i tvrdi da su Albanoi bili narod koji je živio u regiji između [[Mat (rijeka)|Mata]] i [[Shkumbin]]a.<ref name="Plasari"/> Međutim, arheolozi poput Thomasa Maurera i Elvane Metalle predložili su da se Zgërdhesh ne može identificirati s Albanopolisom. Prema njihovim nalazima, Zgërdhesh je procvjetao tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]] i uglavnom je napušten tokom [[rimski carski period| rimskog carskog perioda]]. S druge strane, vjeruje se da je Albanopolis postao istaknuto naselje tokom ranijih faza rimskog carskog perioda. Umjesto toga, Maurer i Metalla predlažu da se Albanopolis nalazio na istoku; u riječnim dolinama [[Crni Drim| Crnog Drima]] ili [[Vardar|Gornjeg Vardara]] u [[Šar planina]]ma.<ref name="MM">{{cite book |last1=Maurer |first1=Thomas |last2=Metalla |first2=Elvana |date=2024 |editor-last=Demiraj |editor-first=Bardhyl |title=The Albanian Language Area and its Surroundings from Late Antiquity to the High Middle Ages: Proceedings of the 7th German-Albanian Cultural Studies Conference (21.-22.April 2023, Hubmersberg/Pommelsbrunn) |publisher=Harrassowitz Verlag |orig-date=2024 |pages=41-72 |chapter=Neue archäologische Forschungen in Zgërdhesh und das Problem der Lokalisierung von Albanopolis}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ilirija]] *[[Albanija (naziv mjesta)]] *[[Spisak drevnih gradova u Iliriji]] ==Reference== {{reflist}} {{Iliri}} [[Kategorija:Iliri]] [[Kategorija:Albanija]] [[Kategorija:Arheologija]] [[Kategorija:Bivša naseljena mjesta]] bfl9jgp21wtw93bfb72vg4kvvgzju76 3831282 3831279 2026-04-19T09:55:52Z AnToni 2325 /* Naziv */ 3831282 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albanopolis [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις |ime _nativnog_jezika = [[Grčki]] | settlement_type = [[Grad]] | pushpin_map_caption = | razdioba_tip = [[Država]] | razdioba_ime = [[Makedonija (rimska provincija)|Rimska Makedonija]] | razdioba_tip1 = Grad | razdioba_ime1 = [[Epir (rimska provincija)#Epir Vetus i Epir Novi|Epir Novi]] }} [[slika:Zgërdhesh, Kruja, Albania 2016-07 01.jpg|thumb| Gradski zidovi u Zgërdheshu]] [[slika:Zgërdhesh view from top.jpg|thumb| Zidine Akropolja u Zgërdheshu]] '''Albanopolis''' ({{sq|Albanopolis}}; {{jez-grc| Ἀλβανόπολις}}) bio je [[Iliri|ilirski]] [[grad]] na području današnje [[Albanija|Albanije]].<ref>{{cite book|author=Ptolemy|title=Geography|chapter=III.13(12).23|chapter-url=https://archive.org/stream/bub_gb_4ksBAAAAMAAJ#page/n229/mode/1up|language=el}}</ref><ref>{{cite book|title=Dictionary of Greek and Roman Geography|year=1854|editor-first=William|editor-last=Smith|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=illyricum-geo&toc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DA&highlight=Albanopolis|chapter=ILLYRICUM: 4. Race and National Character</ref> {{Citat|[[Ptolomej]] je najraniji pisac u čijim se djelima ime Albanaca jasno prepoznaje. On spominje (3.13.23) pleme zvano Albani (Ἀλβανοί) i grad Albanopolis (Ἀλβανόπολις), u regiji koja leži istočno od [[Jonsko more|Jonskog mora]]; a iz imena mjesta s kojima je Albanopolis povezan, jasno je da se nalazio u južnom dijelu ilirske teritorije i u modernoj [[Albanija|Albaniji]]. Ne postoji način da se pretpostavi kako se ime ovog nepoznatog [[pleme]]na proširilo na tako značajnu naciju}}. Bio je grad [[Albanoi]], [[Iliri|ilirskog]] [[pleme]]na. Razni naučnici su locirali Albanopolis na mjestu današnjeg sela [[Zgërdhesh]]<ref>{{Barrington Atlas|map=49}}</ref><ref>{{cite web|url=http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|website=shqiperia.com|title=Albanopolis|access-date=29 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064143/http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|archive-date=16 July 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> or at [[Krujë]].<ref name="Eberhardt">{{cite book | last=Eberhardt | first=Piotr | title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe | publisher=M.E. Sharpe | year=2003 | page=356}}</ref><ref name="Çabej">{{cite book | last=Çabej | first=E. | title=Studime gjuhësore: Gjuhë. Folklor. Letërsi. Diskutime | publisher=Rilindja | year=1975 | page=332}}</ref> The ancient city may correspond with later mentions of the settlement called Arbanon and Albanon during the Middle Ages, although it is not certain this was the same place.<ref>{{cite book|last=Wilkes|first=J. J.|title=The Illyrians|url=https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk|url-access=limited|year=1992|isbn=0-631-19807-5|page=[https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk/page/n149 279]|quote=We cannot be certain that the Arbanon of Anna Comnena is the same as Albanopolis of the Albani, a place located on the map of Ptolemy}}.</ref> Grad se pojavljuje u literaturi 150. godine nove ere, skoro 300 godina nakon rimskog osvajanja regije. Grad i njegovo pleme dali su ime modernoj Albaniji. ==Naziv== Toponim ''Albanopolis'' sastavljen je od "Albanoi", imena plemena, i "[[polis]]", grčke riječi koja znači "grad, dvorac, utvrđenje".<ref name="LM">{{cite book |last=Lippert |first=Andreas |last2=Matzinger |first2=Joachim |title=Die Illyrer: Geschichte, Archäologie und Sprache |publisher=Kohlhammer Verlag |year=2021 |isbn=978-3-17-037710-3 |language=de |page=131}}</ref> [[Johann Georg von Hahn]] prvi je primijetio da su sufiks "polis" vjerovatno dodali kasnije drugi autori, jer se u nekim izdanjima spominje kao "Albanos polis" ili "Albanos".<ref name="Plasari"/> Drevni etnički nazivi se rijetko nalaze u kombinaciji sa "polis".<ref name="MM"/> [[Etnonim]] ''Albanoi'' je stekao poseban značaj u etnogenezi Albanaca, jer je postao njihov [[endonim]], pod okolnostima koje više nisu prepoznatljive.<ref name="LM"/> ==Potvrda== Toponim Albanopolis pronađen je na pogrebnom natpisu u [[Gorno Sonje]], blizu grada [[Skoplje]] (drevni [[Scupi]]), današnja [[Sjeverna Makedonija]].{{sfn|Plasari|2020|p=16}} Otkrio ga je 1931. godine Nikola Vulić, a njegov tekst je analizirala i objavila 1982. [[Borka Dragojević-Josifovska]]. Natpis na latinskom glasi "POSIS MESTYLU F[ILIUS] FL[AVIA] DELVS MVCATI F[ILIA] DOM[O] ALBANOP[OLI] IPSA DELVS". Prevodi se kao "Posis Mestylu, sin Flavije, kćerke Dela Mukatija, koji dolazi iz Albanopolisa". Datira iz kraja 1. ili početka 2. stoljeća nove ere.<ref name="DJ">{{cite book | last=Dragojević-Josifovska | first=Borka | title=Inscriptions de la Mésie supérieure: Dragojević-Josifovska, B. Scupi et la région de Kumanovo | publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd | year=1982 | page=32}}</ref> [[Ptolomej]] (100-170. n.e.) je jedini autor koji spominje Albanopolis. Spominje ga u trećoj knjizi „Geografije“ kao grad plemena koje naziva Albanoi.<ref name="Plasari">{{cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania|page=18}}</ref><ref name="Winnifrith">{{cite book | last=Winnifrith | first=T.J. | title=Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania | publisher=Andrews UK Limited | year=2021 | page=195}}</ref> ==Lokacija== Prvi naučnik koji je iznio ideju da je [[Zgërdhesh]] mjesto drevnog Albanopolisa bio je austrijski diplomata [[Johann Georg von Hahn]]. Zgërdhesh je također posjetio tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Camillo Praschniker]], austrijski arheolog, ali njegova posjeta je bila kratka i nije imao vremena da izvuče bilo kakve zaključke. Prema historičaru [[Selim Islamiju|Selimu Islamiju-u]], Hahnova hipoteza nije konačna, ali možda ima osnova i zaslužuje da se nastavi s njom u budućnosti.<ref name="Islami">{{cite book|last1=Islami|first1=Selim|title=Monumente te Kultures ne Shqiperi Volume I|date=1975|publisher=8 Nentori|pages=11–14}}</ref> [[Aurel Plasari]] smatra Zgërdhesh najuvjerljivijom lokacijom i tvrdi da su Albanoi bili narod koji je živio u regiji između [[Mat (rijeka)|Mata]] i [[Shkumbin]]a.<ref name="Plasari"/> Međutim, arheolozi poput Thomasa Maurera i Elvane Metalle predložili su da se Zgërdhesh ne može identificirati s Albanopolisom. Prema njihovim nalazima, Zgërdhesh je procvjetao tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]] i uglavnom je napušten tokom [[rimski carski period| rimskog carskog perioda]]. S druge strane, vjeruje se da je Albanopolis postao istaknuto naselje tokom ranijih faza rimskog carskog perioda. Umjesto toga, Maurer i Metalla predlažu da se Albanopolis nalazio na istoku; u riječnim dolinama [[Crni Drim| Crnog Drima]] ili [[Vardar|Gornjeg Vardara]] u [[Šar planina]]ma.<ref name="MM">{{cite book |last1=Maurer |first1=Thomas |last2=Metalla |first2=Elvana |date=2024 |editor-last=Demiraj |editor-first=Bardhyl |title=The Albanian Language Area and its Surroundings from Late Antiquity to the High Middle Ages: Proceedings of the 7th German-Albanian Cultural Studies Conference (21.-22.April 2023, Hubmersberg/Pommelsbrunn) |publisher=Harrassowitz Verlag |orig-date=2024 |pages=41-72 |chapter=Neue archäologische Forschungen in Zgërdhesh und das Problem der Lokalisierung von Albanopolis}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ilirija]] *[[Albanija (naziv mjesta)]] *[[Spisak drevnih gradova u Iliriji]] ==Reference== {{reflist}} {{Iliri}} [[Kategorija:Iliri]] [[Kategorija:Albanija]] [[Kategorija:Arheologija]] [[Kategorija:Bivša naseljena mjesta]] auxc9wr16h039ai6eel6au1hat64x18 3831284 3831282 2026-04-19T09:58:14Z AnToni 2325 3831284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Albanopolis | slika = Zgërdhesh map (en).png | opis = Plan lokaliteta Zgërdhesh | lokacija = Albanopolis, [[Albanija]] | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{coord|41|28|31|N|19|46|35|E|display=title}} | godina = 1975. | površina = | tampon-zona = | locmapin = Albanija | opis_karte = Lokacija u Albaniji | ime = Albanopolis [[grčki|grč.]] Ἀλβανόπολις |ime _nativnog_jezika = [[Grčki]] | settlement_type = [[Grad]] | pushpin_map_caption = | razdioba_tip = [[Država]] | razdioba_ime = [[Makedonija (rimska provincija)|Rimska Makedonija]] | razdioba_tip1 = Grad | razdioba_ime1 = [[Epir (rimska provincija)#Epir Vetus i Epir Novi|Epir Novi]] }} [[slika:Zgërdhesh, Kruja, Albania 2016-07 01.jpg|thumb| Gradski zidovi u Zgërdheshu]] [[slika:Zgërdhesh view from top.jpg|thumb| Zidine Akropolja u Zgërdheshu]] '''Albanopolis''' ({{sq|Albanopolis}}; {{jez-grc| Ἀλβανόπολις}}) bio je [[Iliri|ilirski]] [[grad]] na području današnje [[Albanija|Albanije]].<ref>{{cite book|author=Ptolemy|title=Geography|chapter=III.13(12).23|chapter-url=https://archive.org/stream/bub_gb_4ksBAAAAMAAJ#page/n229/mode/1up|language=el}}</ref><ref>{{cite book|title=Dictionary of Greek and Roman Geography|year=1854|editor-first=William|editor-last=Smith|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=illyricum-geo&toc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DA&highlight=Albanopolis|chapter=ILLYRICUM: 4. Race and National Character</ref> {{Citat|[[Ptolomej]] je najraniji pisac u čijim se djelima ime Albanaca jasno prepoznaje. On spominje (3.13.23) pleme zvano Albani (Ἀλβανοί) i grad Albanopolis (Ἀλβανόπολις), u regiji koja leži istočno od [[Jonsko more|Jonskog mora]]; a iz imena mjesta s kojima je Albanopolis povezan, jasno je da se nalazio u južnom dijelu ilirske teritorije i u modernoj [[Albanija|Albaniji]]. Ne postoji način da se pretpostavi kako se ime ovog nepoznatog [[pleme]]na proširilo na tako značajnu naciju.}} Bio je grad [[Albanoi]], [[Iliri|ilirskog]] [[pleme]]na. Razni naučnici su locirali Albanopolis na mjestu današnjeg sela [[Zgërdhesh]]<ref>{{Barrington Atlas|map=49}}</ref><ref>{{cite web|url=http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|website=shqiperia.com|title=Albanopolis|access-date=29 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064143/http://albania.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/2285.html|archive-date=16 July 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> ili [[Krujë]].<ref name="Eberhardt">{{cite book | last=Eberhardt | first=Piotr | title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe | publisher=M.E. Sharpe | year=2003 | page=356}}</ref><ref name="Çabej">{{cite book | last=Çabej | first=E. | title=Studime gjuhësore: Gjuhë. Folklor. Letërsi. Diskutime | publisher=Rilindja | year=1975 | page=332}}</ref> The ancient city may correspond with later mentions of the settlement called Arbanon and Albanon during the Middle Ages, although it is not certain this was the same place.<ref>{{cite book|last=Wilkes|first=J. J.|title=The Illyrians|url=https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk|url-access=limited|year=1992|isbn=0-631-19807-5|page=[https://archive.org/details/illyriansthepeop00wilk/page/n149 279]|quote=We cannot be certain that the Arbanon of Anna Comnena is the same as Albanopolis of the Albani, a place located on the map of Ptolemy}}.</ref> Grad se pojavljuje u literaturi 150. godine nove ere, skoro 300 godina nakon rimskog osvajanja regije. Grad i njegovo pleme dali su ime modernoj Albaniji. ==Naziv== Toponim ''Albanopolis'' sastavljen je od "Albanoi", imena plemena, i "[[polis]]", grčke riječi koja znači "grad, dvorac, utvrđenje".<ref name="LM">{{cite book |last=Lippert |first=Andreas |last2=Matzinger |first2=Joachim |title=Die Illyrer: Geschichte, Archäologie und Sprache |publisher=Kohlhammer Verlag |year=2021 |isbn=978-3-17-037710-3 |language=de |page=131}}</ref> [[Johann Georg von Hahn]] prvi je primijetio da su sufiks "polis" vjerovatno dodali kasnije drugi autori, jer se u nekim izdanjima spominje kao "Albanos polis" ili "Albanos".<ref name="Plasari"/> Drevni etnički nazivi se rijetko nalaze u kombinaciji sa "polis".<ref name="MM"/> [[Etnonim]] ''Albanoi'' je stekao poseban značaj u etnogenezi Albanaca, jer je postao njihov [[endonim]], pod okolnostima koje više nisu prepoznatljive.<ref name="LM"/> ==Potvrda== Toponim Albanopolis pronađen je na pogrebnom natpisu u [[Gorno Sonje]], blizu grada [[Skoplje|Skoplja]] (drevni [[Scupi]]), današnja [[Sjeverna Makedonija]].{{sfn|Plasari|2020|p=16}} Otkrio ga je 1931. Nikola Vulić, a njegov tekst je analizirala i objavila 1982. [[Borka Dragojević-Josifovska]]. Natpis na latinskom glasi "POSIS MESTYLU F[ILIUS] FL[AVIA] DELVS MVCATI F[ILIA] DOM[O] ALBANOP[OLI] IPSA DELVS". Prevodi se kao "Posis Mestylu, sin Flavije, kćerke Dela Mukatija, koji dolazi iz Albanopolisa". Datira iz kraja 1. ili početka 2. stoljeća nove ere.<ref name="DJ">{{cite book | last=Dragojević-Josifovska | first=Borka | title=Inscriptions de la Mésie supérieure: Dragojević-Josifovska, B. Scupi et la région de Kumanovo | publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd | year=1982 | page=32}}</ref> [[Ptolomej]] (100-170. n. e.) je jedini autor koji spominje Albanopolis. Spominje ga u trećoj knjizi „Geografije“ kao grad plemena koje naziva Albanoi.<ref name="Plasari">{{cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania|page=18}}</ref><ref name="Winnifrith">{{cite book | last=Winnifrith | first=T.J. | title=Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania | publisher=Andrews UK Limited | year=2021 | page=195}}</ref> ==Lokacija== Prvi naučnik koji je iznio ideju da je [[Zgërdhesh]] mjesto drevnog Albanopolisa bio je austrijski diplomata [[Johann Georg von Hahn]]. Zgërdhesh je također posjetio tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Camillo Praschniker]], austrijski arheolog, ali njegova posjeta je bila kratka i nije imao vremena da izvuče bilo kakve zaključke. Prema historičaru [[Selim Islamiju|Selimu Islamiju]], Hahnova hipoteza nije konačna, ali možda ima osnova i zaslužuje da se nastavi s njom u budućnosti.<ref name="Islami">{{cite book|last1=Islami|first1=Selim|title=Monumente te Kultures ne Shqiperi Volume I|date=1975|publisher=8 Nentori|pages=11–14}}</ref> [[Aurel Plasari]] smatra Zgërdhesh najuvjerljivijom lokacijom i tvrdi da su Albanoi bili narod koji je živio u regiji između [[Mat (rijeka)|Mata]] i [[Shkumbin]]a.<ref name="Plasari"/> Međutim, arheolozi poput Thomasa Maurera i Elvane Metalle predložili su da se Zgërdhesh ne može identificirati s Albanopolisom. Prema njihovim nalazima, Zgërdhesh je procvjetao tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]] i uglavnom je napušten tokom [[rimski carski period| rimskog carskog perioda]]. S druge strane, vjeruje se da je Albanopolis postao istaknuto naselje tokom ranijih faza rimskog carskog perioda. Umjesto toga, Maurer i Metalla predlažu da se Albanopolis nalazio na istoku; u riječnim dolinama [[Crni Drim| Crnog Drima]] ili [[Vardar|Gornjeg Vardara]] u [[Šar planina]]ma.<ref name="MM">{{cite book |last1=Maurer |first1=Thomas |last2=Metalla |first2=Elvana |date=2024 |editor-last=Demiraj |editor-first=Bardhyl |title=The Albanian Language Area and its Surroundings from Late Antiquity to the High Middle Ages: Proceedings of the 7th German-Albanian Cultural Studies Conference (21.-22.April 2023, Hubmersberg/Pommelsbrunn) |publisher=Harrassowitz Verlag |orig-date=2024 |pages=41-72 |chapter=Neue archäologische Forschungen in Zgërdhesh und das Problem der Lokalisierung von Albanopolis}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ilirija]] *[[Albanija (naziv mjesta)]] *[[Spisak drevnih gradova u Iliriji]] ==Reference== {{reflist}} {{Iliri}} [[Kategorija:Iliri]] [[Kategorija:Albanija]] [[Kategorija:Arheologija]] [[Kategorija:Bivša naseljena mjesta]] qax6ojlqaiy2xhuq7dz5d1m3wtqhpe5 Razgovor:Albanopolis 1 533429 3831253 2026-04-19T09:01:44Z AnToni 2325 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Barba-Baraba | tema = kultura | tema2 = | tema3 = | država = Albanija | država2 = | država3 = }} 3831253 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Barba-Baraba | tema = kultura | tema2 = | tema3 = | država = Albanija | država2 = | država3 = }} 1y0jmhn4zr81ybqvf03035eoouqsbj3 3831275 3831253 2026-04-19T09:45:30Z Barba-Baraba 180391 /* Zašto to radite? */ novi odlomak 3831275 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Barba-Baraba | tema = kultura | tema2 = | tema3 = | država = Albanija | država2 = | država3 = }} == Zašto to radite? == Baš se neko sjetio da sada piše na istu temu koja čeka decenijama. Hvala na smetnjama! [[Korisnik:Barba-Baraba|Barba-Baraba]] ([[Razgovor s korisnikom:Barba-Baraba|razgovor]]) 11:45, 19 april 2026 (CEST) 4zlfcm2ze7owca2m6onhi0oumchr1rh 3831277 3831275 2026-04-19T09:51:00Z AnToni 2325 /* Zašto to radite? */ odgovor 3831277 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Barba-Baraba | tema = kultura | tema2 = | tema3 = | država = Albanija | država2 = | država3 = }} == Zašto to radite? == Baš se neko sjetio da sada piše na istu temu koja čeka decenijama. Hvala na smetnjama! [[Korisnik:Barba-Baraba|Barba-Baraba]] ([[Razgovor s korisnikom:Barba-Baraba|razgovor]]) 11:45, 19 april 2026 (CEST) :ko smeta? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:51, 19 april 2026 (CEST) 8h7rcg16uw4i9j9gqsz7zcwkru9ln9x 3831289 3831277 2026-04-19T10:12:52Z Barba-Baraba 180391 /* Zašto to radite? */ odgovor 3831289 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Barba-Baraba | tema = kultura | tema2 = | tema3 = | država = Albanija | država2 = | država3 = }} == Zašto to radite? == Baš se neko sjetio da sada piše na istu temu koja čeka decenijama. Hvala na smetnjama! [[Korisnik:Barba-Baraba|Barba-Baraba]] ([[Razgovor s korisnikom:Barba-Baraba|razgovor]]) 11:45, 19 april 2026 (CEST) :ko smeta? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:51, 19 april 2026 (CEST) ::Provjeite, molim! Dva puta u dva minuta, ne(t)ko se sjetio [[Korisnik:Barba-Baraba|Barba-Baraba]] ([[Razgovor s korisnikom:Barba-Baraba|razgovor]]) 12:12, 19 april 2026 (CEST) ax218bl46vqolx2e0nbccqpb92j72wo Kategorija:Austrijski rukometaši 14 533430 3831255 2026-04-19T09:07:56Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Rukometaši po državama|Austrijski|Austriji}} 3831255 wikitext text/x-wiki {{Rukometaši po državama|Austrijski|Austriji}} p9tl2qkoasd4vrc68wwppddg34vloqj Kategorija:Biografije, Čeboksari 14 533431 3831256 2026-04-19T09:09:35Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Commonscat|People of Cheboksari}} [[Kategorija:Čeboksari]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Rusija|Čeboksari]] 3831256 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|People of Cheboksari}} [[Kategorija:Čeboksari]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Rusija|Čeboksari]] ignev06p78akxj243s3bbzfenyczpxz Kategorija:Čeboksari 14 533432 3831264 2026-04-19T09:16:59Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|Cheboksary}} {{Kategorija|Čeboksari}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji|Čeboksari]] 3831264 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Cheboksary}} {{Kategorija|Čeboksari}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji|Čeboksari]] 98f6azoe6ld1w2qdeawr3jv6g0dz3sq Kategorija:Volgograd 14 533433 3831265 2026-04-19T09:18:25Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|Volgograd}} {{Kategorija|Volgograd}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji|Volgograd]] 3831265 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Volgograd}} {{Kategorija|Volgograd}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji|Volgograd]] 0sq18zlxfln8c5r5y9cas2iut5zw4uc Kategorija:Bitka za Staljingrad 14 533434 3831270 2026-04-19T09:35:42Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Battle of Stalingrad}} {{Kategorija|Bitka za Staljingrad}} [[Kategorija:Sukobi u 1942.]] [[Kategorija:Sukobi u 1943.]] [[Kategorija:Historija Volgograda|Bitka za Staljingrad]] [[Kategorija:Istočni front (Drugi svjetski rat)|Bitka za Staljingrad]] [[Kategorija:Njemačke bitke u Drugom svjetskom ratu|Staljingrad]] [[Kategorija:Urbano ratovanje u Drugom svjetskom ratu|Bitka za Staljingrad]] 3831270 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Battle of Stalingrad}} {{Kategorija|Bitka za Staljingrad}} [[Kategorija:Sukobi u 1942.]] [[Kategorija:Sukobi u 1943.]] [[Kategorija:Historija Volgograda|Bitka za Staljingrad]] [[Kategorija:Istočni front (Drugi svjetski rat)|Bitka za Staljingrad]] [[Kategorija:Njemačke bitke u Drugom svjetskom ratu|Staljingrad]] [[Kategorija:Urbano ratovanje u Drugom svjetskom ratu|Bitka za Staljingrad]] t4jst7gkoad0vgyuwk78wfdg1oee1g6 Kategorija:Historija Volgograda 14 533435 3831272 2026-04-19T09:38:56Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Volgograd|Historija]] [[Kategorija:Historija Rusije po gradovima|Volgograd]] 3831272 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Volgograd|Historija]] [[Kategorija:Historija Rusije po gradovima|Volgograd]] b3zktghbg6ufntmg94jl6j9c1e1sfwl Riječni ekosistem 0 533436 3831280 2026-04-19T09:53:42Z Barba-Baraba 180391 Nova stranica: [[Slika:Stream in the redwoods.jpg|thumb|upright=1.4|Ovaj [[potok]], koji djeluje zajedno sa svojom okolinom, može se smatrati dijelom riječnog ekosistema.]] '''Riječni ekosistemi''' su tekuće vode koje dreniraju krajolik i uključuju [[Biotaka komponenta|biotske]] (žive) interakcije među [[biljka]]ma, [[životinja]]ma i [[mikroorganizmi]]ma, kao i abioake (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije njegovih mnogih dijelova.<ref name=Ang>Angelier, E... 3831280 wikitext text/x-wiki [[Slika:Stream in the redwoods.jpg|thumb|upright=1.4|Ovaj [[potok]], koji djeluje zajedno sa svojom okolinom, može se smatrati dijelom riječnog ekosistema.]] '''Riječni ekosistemi''' su tekuće vode koje dreniraju krajolik i uključuju [[Biotaka komponenta|biotske]] (žive) interakcije među [[biljka]]ma, [[životinja]]ma i [[mikroorganizmi]]ma, kao i abioake (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije njegovih mnogih dijelova.<ref name=Ang>Angelier, E. 2003. Ecology of Streams and Rivers. Science Publishers, Inc., Enfield. Pp. 215.</ref><ref name=BiologyConcepts&Connections>"Biology Concepts & Connections Sixth Edition", Campbell, Neil A. (2009), page 2, 3 and G-9. Retrieved 2010-06-14.</ref> Riječni [[ekosistem]]i dio su većih mreža ili slivova, gdje se manji [[izvor]]i ulijevaju u srednje velike [[potok]]e, koji se progresivno ulijevaju u veće [[rijeka|riječne mreže]]. Glavne zone u riječnim ekosistemima određene su nagibom riječnog korita ili brzinom struje. Brže tekuća turbulentna voda obično sadrži veće koncentracije rastvorenog [[kisik]]a, što podržava veću [[bioloraznolikost]] od sporo tekuće vode u [[bara]]ma. Ove razlike čine osnovu za podjelu rijeka na brdske i nizinske rijeke. Hranidbena baza potoka unutar priobalnih [[šuma]] uglavnom potiče od drveća, ali širi potoci i oni koji nemaju krošnju (šuma) većinu svoje prehrambene baze crpe iz [[alge|algi]]. Anadromne [[ribe]] su također važan izvor hranjivih tvari. Ekološke prijetnje rijekama uključuju gubitak vode, brane, hemijsko zagađenje i [[unesene vrste]]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> [[Brana]] proizvodi negativne efekte koji se nastavljaju niz sliv. Najvažniji negativni efekti su smanjenje proljetnih [[poplava]], koje oštećuju [[močvare]], i zadržavanje sedimenta, što dovodi do gubitka deltnih močvara.<ref name="Keddy">{{cite book|last=Keddy|first=Paul A.|title=Wetland Ecology. Principles and Conservation.|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-51940-3|page=497}}</ref> Riječni ekosistemi su glavni primjeri lotskih ekosistema. "Lotik" se odnosi na tekuću vodu, od latinske riječi [[latinski|lat. ''lotus'', što znači opran. Lotičke vode kreću se od izvora širokih samo nekoliko centimetara do velikih, kilometarake širine.<ref name=Allan>Allan, J.D. 1995. Ekologija potoka: struktura i funkcija tekućih voda. Chapman i Hall, London. Str. 388.</ref> Veliki dio ovog članka odnosi se na lotičke ekosisteme općenito, uključujući srodne lotičke sisteme kao što su potoci i izvori. Lotički ekosistemi mogu se uporediti s lentičkim ekosistemima, koji uključuju relativno mirne [[kopnene vode]] kao što su [[jezera]], [[bare]] i [[močvare]]. Lentički dolazi od [[latinski|lat.]] "lenis", što znači mirno. Zajedno, ova dva [[ekosistem]]a čine općitije područje proučavanja [[slatka voda|slatke vode]] ili vodne [[ekologija|ekologije]]. Međutim, ne postoji oštra granica između ta dva sistema.<ref>{{Cite book |last=Odum |first=Eugene P. |title=Fundamentals of Ecology |date=1953 |publisher=Saunders |year=1953 |pages=217-252 |language=English |lccn=53010484 |oclc=880892}}</ref> Sljedeće objedinjujuće karakteristike čine ekologiju tekućih voda jedinstvenom među vodenim staništima: tok je jednosmjeran, postoji stanje kontinuiranih fizičkih promjena i postoji visok stepen prostorne i vremenske heterogenosti na svim skalama ([[mikrostaništa]]), varijabilnost između lotičkih sistema je prilično visoka i biota je specijalizirana za život u uslovima protoka.<ref name="Gill">Giller, S. and B. Malmqvist. 1998. The Biology of Streams and Rivers. Oxford University Press, Oxford. Pp. 296.</ref> {{TOC level|3}} ==Abiotske (nežive) komponente == Nežive komponente ekosistema nazivaju se abiotske komponente. Npr. [[kamen]], [[zrak]], [[tlo]] itd. ===Protok vode=== [[Datoteka:Cooplacurripa R.JPG|thumb|right| Zamišljena rijeka Cooplacurripa, [[NSW]]]] [[Slika:Overlander Falls.JPG|thumb|right| Brzaci u [[Pokrajinsku park Mount Robson| Pokrajinskom parku Mount Robson]].]] Jednosmjerni tok vode je ključni faktor u lotičkim (riječnim) sistemima koji utiču na njihovu [[ekologija|ekologiju]]. Tok može biti kontinuiran ili povremen. Tok je rezultat sumarih unosa iz [[podzemne vode|podzemnih voda]], [[padavina]] i [[površinsko oticanje|kopnenog toka]]. Tok vode može varirati između sistema, od bujičnih brzaka do sporih rukavaca koji gotovo izgledaju kao [[ekosistent jezerskih ekosistema|lentni sistemi]]. Brzina toka vode u vodenom stubu također može varirati unutar sistema i podložna je haotičnoj turbulenciji, iako brzina vode ima tendenciju da bude najveća u srednjem dijelu korita [[potok]]a (poznatom kao [[Thalweg|thalveg]]). Ova turbulencija rezultira odstupanjima toka od srednjeg vektora toka nizbrdo, što je tipično za vrtložne struje. [[Vektor]] srednje brzine protoka zasniva se na varijabilnosti trenja o dno ili stranice kanala, [[sinusoznost]]i, preprekama i gradijentu nagiba.<ref name=Allan/> Pored toga, količina vode koja ulazi u sistem od direktnih padavina, [[topljenja snijega]] i/ili podzemnih voda može uticati na brzinu protoka. Količina vode u toku mjeri se kao [[Ispuštanje (hidrologija)|ispuštanje]] (zapremina po jedinici vremena). Kako voda teče nizvodno, potoci i rijeke najčešće dobijaju zapreminu vode, tako da pri [[Osnovni tok|osnovnom toku]] (tj. bez unosa [[oluja]]), manji izvori imaju vrlo nizak protok, dok veće rijeke imaju mnogo veći protok. "Režim protoka" rijeke ili potoka uključuje opće obrasce ispuštanja tokom godišnjih ili dekadnih vremenskih skala i može obuhvatiti sezonske promjene u protoku.<ref>{{Cite journal|title=Canadian Science Publishing|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=46|issue=10|pages=1805–1818|doi=10.1139/f89-228|date=October 1989|last1=Poff|first1=N. Leroy|last2=Ward|first2=J. V.}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Poff|first1=N. LeRoy|last2=Allan|first2=J. David|last3=Bain|first3=Mark B.|last4=Karr|first4=James R.|last5=Prestegaard|first5=Karen L.|last6=Richter|first6=Brian D.|last7=Sparks|first7=Richard E.|last8=Stromberg|first8=Julie C.|date=December 1997|title=The Natural Flow Regime|journal=BioScience|language=en|volume=47|issue=11|pages=769–784|doi=10.2307/1313099|issn=0006-3568|jstor=1313099|doi-access=free}}</ref> Iako je protok vode snažno određen nagibom, tekuće vode mogu promijeniti opći oblik ili smjer korita potoka, karakteristika poznata i kao [[geomorfologija]]. Profil riječnog vodenog stuba sastoji se od tri primarna djelovanja: [[erozija]], [[transport]]a i [[taloženje|taloženja]]. [[Rijeke]] su opisane kao "oluci niz koje teku ruševine kontinenata".<ref>{{Cite web|url=http://store.doverpublications.com/0486685888.html|title=Fluvial Processes in Geomorphology|website=store.doverpublications.com|access-date=2018-11-26}}</ref> Rijeke kontinuirano [[Erozija|erodiraju]], transportuju i [[Taloženje (geologija)|talože]] supstrat, sediment i organski materijal. Kontinuirano [[kretanje]] vode i unesenog materijala stvara raznovrsna [[staništa]], uključujući [[bruska|bruske]], [[bakterijska klizalica|klizalice]] i [[Potočni bazen|bazene]]].<ref name="Cush">Cushing, C.E. and J.D. Allan. 2001. Streams: their ecology and life. Academic Press, San Diego. Pp. 366.</ref> ===Svjetlost=== '''[[Svjetlost]]''' je važna za lotičke sisteme, jer obezbjeđuje energiju potrebnu za pokretanje [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]], a također može pružiti utočište za vrste [[plijen]]a u sjenama koje baca. Količina svjetlosti koju sistem prima može biti povezana s kombinacijom unutrašnjih i vanjskih varijabli toka. Područje koje okružuje [[potok|potočić]], naprimjer, može biti u sjeni okolnih [[šuma]] ili zidova doline. Veći riječni sistemi obično su široki, tako da je uticaj vanjskih varijabli minimiziran, a [[Sunce|sunčeva svjetlist]] dopire do površine. Međutim, ove rijeke također imaju tendenciju da budu turbulentnije, a čestice u vodi sve više slabe svjetlost kako se dubina povećava.<ref name=Cush/> Sezonski i dnevni faktori također mogu imati ulogu u dostupnosti svjetlosti jer ugao upada, ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, može dovesti do gubitka svjetlosti zbog refleksije. Poznat kao [[Beersov zakon|Beerov zakon]], što je plići ugao, više [[svjetlost]]i reflektuje se i količina primljenog sunčevog zračenja [[logaritam]]ski opada s dubinom.<ref name=Gill/> Dodatni utjecaji na dostupnost svjetlosti uključuju oblačnost, nadmorsku visinu i geografski položaj.<ref name=Brown1987>Brown 1987</ref> ===Temperatura=== [[Datoteka:Castle Geyser, Yellowstone, 1874.jpg|thumb|right|[[Castle Geyser]], [[Yellowstone National Park]]]] [[Alika:Winter Forest Near Erzhausen II.jpg|thumb|right|280px| Šumski [[potok]] zimi u blizini [[Erzhausen[[a, [[Njemačka]],]] [[Slika:Gabas 007.jpg|thumb|right|280px| Kaskada u [[Pirineji]]ma]] Većina lotičkih vrsta su [[poikiloterm]]ne [[životinje]] čija se unutrašnja temperatura mijenja u zavisnosti od okoline, stoga je [[temperatura]] ključni abiotički faktor za njih. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem toplote u ili iz zraka i okolnog supstrata. Plitki potoci su obično dobro izmiješani i održavaju relativno ujednačenu temperaturu unutar područja. Međutim, u dubljim, sporije tekućim vodenim sistemima može se razviti velika razlika između temperature dna i površine. Sistemi koji se napajaju izvorima imaju male varijacije jer izvori obično potiču iz podzemnih voda, koje su često vrlo blizu temperaturi okoline.<ref name=Gill/> Mnogi sistemi pokazuju jake [[Dnevna varijacija temperature|dnevne]] fluktuacije, a sezonske varijacije su najekstremnije u [[Arktik|arktičkim]], [[oustinja|pustinjskim]] i umjerenim sistemima.<ref name=Gill/> Količina sjenčanja, [[klima]] i [[nadmorska visina]] također mogu uticati na temperaturu lotičkih sistema.<ref name=Allan/> ===Hemija=== [[Hemija]] vode u riječnim [[ekosistem]]ima varira ovisno o tome koje su rastvorene tvari i plinovi prisutni u [[vodeni stub|vodenom stubu]] potoka. Konkretno, riječna voda može uključivati, osim same vode, * rastvorene neorganske materije i glavne [[ion]]e ([[kalcij]], [[natrij]], [[magnezij]], [[kalij]], [[bikarbonat]], [[sulfid]], [[hlorid]]) * rastvorene neorganske hranjive tvari ([[dušik]], [[fosfor]], [[silicij-dioksid]]) * [[čestice organske materije|suspendovane]] i [[rastvorene organske materije]] * plinove ([[dušik]], [[dušik-oksid]], [[ugljik-dioksid]]], [[kisik]]) * tragove metala i zagađivača ==== Rastvoreni ioni i hranjive tvari ==== Rastvorene rastvorene tvari u [[potok]]u mogu se smatrati ili ''reaktivnim'' ili ''konzervativnim''. Reaktivne rastvorene tvari se lako biološki asimiliraju od strane [[autotrof]]ne i [[heterotrof]]ne biote potoka; Primjeri mogu uključivati neorganske vrste [[dušik]]a kao što su [[nitrat]] ili [[amonij]], neke oblike [[fosfor]]a (npr. [[rastvor]]ljivi reaktivni fosfor) i [[silicij-dioksid]]. Otale rastvorene materije mogu se smatrati konzervativnim, što ukazuje na to da se rastvorena materija ne apsorbuje i ne koristi biološki; [[hlorid]] se često smatra konzervativnom rastvorenom materijom. Konzervativne rastvorene materije se često koriste kao hidrološki traseri za kretanje i transport vode. I reaktivna i konzervativna hemija vode potoka prvenstveno je određena unosima iz geologije njenog [[drenažni bazen|sliva]] ili slivnog područja. Na hemiju vode potoka mogu uticati i padavine i dodavanje zagađivača iz ljudskih izvora.<ref name="Allan"/><ref name="Cush"/> Velike razlike u hemiji obično ne postoje unutar malih lotičkih sistema zbog velike brzine miješanja. Međutim, u većim riječnim sistemima, koncentracije većine hranjivih tvari, rastvorenih soli i [[pH-vrijednost]]i smanjuju se s povećanjem udaljenosti od riječnog izvora.<ref name="Gill"/> ==== Rastvoreni plinovi ==== Što se tiče rastvorenih gasova, [[kisik]] je vjerovatno najvažniji hemijski sastojak lotičkih sistema, jer je svim aerobnim organizmima potreban za preživljavanje. U vodu ulazi uglavnom putem difuzije na granici voda-zrak. Rastvorljivost kisika u vodi smanjuje se s porastom pH vrijednosti i temperature vode. Brzi, turbulentni tokovi izlažu veći dio površine vode zraku i obično imaju niske temperature, a samim tim i više kisika od sporih, [[rukavac]]a.<ref name="Gill"/> Kisik je nusprodukt [[fotosinteza|fotosinteze]]], tako da sistemi s velikom količinom vodenih algi i biljaka također mogu imati visoke koncentracije kiseonika tokom dana. Ovi nivoi mogu značajno pasti tokom noći kada primarni proizvođači prelaze na disanje. Kisik može biti ograničavajući ako je cirkulacija između površine i dubljih slojeva slaba, ako je aktivnost lotičkih životinja vrlo visoka ili ako dolazi do velike količine organskog raspadanja.<ref name="Cush"/> ==== Suspendovane materije ==== Rijeke također mogu prenositi suspendovane neorganske i organske materije. Ovi materijali mogu uključivati [[sediment]]<ref>{{Cite journal|last1=Dean|first1=David J.|last2=Topping|first2=David J.|last3=Schmidt|first3=John C.|last4=Griffiths|first4=Ronald E.|last5=Sabol|first5=Thomas A.|date=January 2016|title=Sediment supply versus local hydraulic controls on sediment transport and storage in a river with large sediment loads|journal=Journal of Geophysical Research: Earth Surface|language=en|volume=121|issue=1|pages=82–110|doi=10.1002/2015jf003436|bibcode=2016JGRF..121...82D |issn=2169-9003|url=https://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1889&context=wats_facpub|doi-access=free}}</ref> ili organske materije kopnenog porijekla koje upadaju u korito [[potok]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J. R.|last2=Meyer|first2=J. L.|date=1997|title=Stream Organic Matter Budgets: An Introduction|journal=Journal of the North American Benthological Society|volume=16|issue=1|pages=3–13|doi=10.2307/1468223|jstor=1468223|s2cid=88167408 }}</ref> Često se organska materija prerađuje unutar potoka putem mehaničke fragmentacije, konzumiranja i ispaše od strane [[beskičmenjak]]a, te mikrobne razgradnje.<ref>{{Cite journal|url=https://www.researchgate.net/publication/270355611|title=A Perspective on Leaf Litter Breakdown in Streams {{!}} Request PDF|journal=Oikos|volume=85|issue=2|page=377|language=en|access-date=2018-11-27|doi=10.2307/3546505|jstor=3546505|year=1999|last1=Gessner|first1=Mark O.|last2=Chauvet|first2=Eric|last3=Dobson|first3=Mike}}</ref> Lišće i drvenasti ostaci, prepoznatljive grube čestice organske materije (CPOM), pretvaraju u čestice organske materije (POM), sve do finih [[čestica]] organske materije. [[drvenasta biljka|Drvenaste i nedrvenaste biljke]] imaju različite brzine razgradnje u struji vode, pri čemu se lisnate biljke ili dijelovi biljaka (npr. [[cvijet|cvjetne]] latice) razgrađuju brže od drvenastih [[trupac]]a ili [[grana]].<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J R|last2=Benfield|first2=E F|date=November 1986|title=Vascular Plant Breakdown in Freshwater Ecosystems| journal=Annual Review of Ecology and Systematics| language=en|volume=17|issue=1|pages=567–594|doi=10.1146/annurev.es.17.110186.003031|bibcode=1986AnRES..17..567W |issn=0066-4162}}</ref> ===Supstrat=== Neorganski [[Supstrat (morska biologija)|supstrat]] lotskih sistema sastoji se od [[geologija|geološkog]] materijala prisutnog u slivu koji erodira, transportuje, sortira i taloži struja. Neorganski supstrati se klasifikuju po veličini na [[Wentworthova skala|Wentworthovoj skali]], koja se kreće od gromada, preko oblutaka, [[šljunak|šljunka]], [[pjesak|pijeska]] i [[mulj]]a.<ref name=Gill/> Tipično, [[Veličina čestica (veličina zrna)|veličina čestica]] supstrata se smanjuje nizvodno s većim gromadama i kamenjem u planinskijim područjima i pjeskovitim dnom u nizinskim rijekama. To je zato što viši gradijenti planinskih potoka olakšavaju brži tok, pomjerajući manje materijale supstrata dalje nizvodno radi taloženja.<ref name=Cush/> Supstrat također može biti organski i može uključivati fine čestice, jesenje lišće koje je opalo, [[drvo|velike drvenaste ostatke]] poput potopljenih trupaca drveća, [[mahovine]] i poluvodnih [[biljke|biljaka]].<ref name=Allan/> Taloženje supstrata nije nužno trajan događaj, jer može biti podložno velikim modifikacijama tokom poplava.<ref name=Cush/> ==Biotske (žive) komponente == Žive komponente [[ekosistem]]a nazivaju se biotske komponente. Potoci imaju brojne vrste biotskih [[organizam]]a koji u njima žive, uključujući [[bakterije]], [[primarni producent|primarne proizvođače]], [[insekt]]e i ostale [[beskičmenjak]]e, kao i [[ribe]] i druge [[kičmenjak]]e. [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a stream.png|thumb|upright=1.7|[[Mreža istovremene pojave]] bakterijske zajednice u potoku<ref>{{cite journal |doi = 10.3390/w11081711|title = Impact of Nutrient and Stoichiometry Gradients on Microbial Assemblages in Erhai Lake and Its Input Streams|year = 2019|last1 = Liu|first1 = Yang|last2 = Qu|first2 = Xiaodong|last3 = Elser|first3 = James J.|last4 = Peng|first4 = Wenqi|last5 = Zhang|first5 = Min|last6 = Ren|first6 = Ze|last7 = Zhang|first7 = Haiping|last8 = Zhang|first8 = Yuhang|last9 = Yang|first9 = Hua|journal = Water|volume = 11|issue = 8|page = 1711|doi-access = free| bibcode=2019Water..11.1711L }}</ref>]] ===Mikroorganizmi=== [[Bakterije]] su prisutne u velikom broju u lotičkim vodama. Slobodnoživući oblici povezani su s raspadanjem organskog materijala, [[biofilm]]om na površinama stijena i vegetacije, između čestica koje čine supstrat i suspendirani u [[vodeni stub|vodenom stubu]]. Ostali oblici su također povezani s crijevima lotičkih organizama kao [[Parazitizam|paraziti]] ili u [[komensalizam|komenaalnim]] odnosima.<ref name=Gill/> Bakterije imaju veliku ulogu u recikliranju energije (vidi [[#Trofički odnosi|ispod]]).<ref name=Allan/> [[Dijatomeje]] su jedna od glavnih dominantnih grupa [[perifit]]skih [[alge|algi]] u lotičkim sistemima i široko se koriste kao efikasni indikatori kvalitete vode, jer brzo reagiraju na promjene u okolišu, posebno organsko zagađenje i [[eutrofikacijaa| eutrofikaciju]], sa širokim spektrom tolerancije na uvjete u rasponu od [[oligotrof]]nih do [[eutrof]]nih.<ref name=Heinrich2019 /><ref>{{cite book |doi = 10.1007/978-3-319-31984-1_11|chapter = Diatoms as Bioindicators in Rivers|title = River Algae|year = 2016|last1 = Lobo|first1 = Eduardo A.|last2 = Heinrich|first2 = Carla Giselda|last3 = Schuch|first3 = Marilia|last4 = Wetzel|first4 = Carlos Eduardo|last5 = Ector|first5 = Luc|pages = 245–271|isbn = 978-3-319-31983-4}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1590/S1519-69842011000500015 |title = Application of water quality biological indices using diatoms as bioindicators in the Gravataí river, RS, Brazil |year = 2011 |last1 = Salomoni |first1 = SE. |last2 = Rocha |first2 = O. |last3 = Hermany |first3 = G. |last4 = Lobo |first4 = EA. |journal = Brazilian Journal of Biology |volume = 71 |issue = 4 |pages = 949–959 |doi-access = free }}</ref> [[Fungi|Gljive]] su također vrlo često prisutne u lotičkim okruženjima. Uglavnom su [[mikroskop[[ske veličine i najčešće se nalaze kao aseksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|anamorfne]]) [[vodene hifomicete]] [[spore]], ili rjeđe kao seksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|teleomorfne]]) spore koje slobodno plutaju u vodi. Međutim, glavni dio gljiva, [[micelij]], slobodno živi u [[sediment]]u, na raspadajućem organskom materijalu,<ref name=":0">{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-030-72854-0 |title=The Ecology of Plant Litter Decomposition in Stream Ecosystems |date=2021 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-030-72853-3 |editor-last=Swan |editor-first=Christopher M. |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-030-72854-0 |editor-last2=Boyero |editor-first2=Luz |editor-last3=Canhoto |editor-first3=Cristina}}</ref> kao [[parazit]]i na ili u drugim organizmima (kao što su na [[životinja]]ma ili [[alge|algama]]),<ref>{{Cite book |last1=Weiss |first1=Louis M. |title=Microsporidia: pathogens of opportunity |last2=Becnel |first2=James J. |date=2014 |publisher=Wiley Blackwell |isbn=978-1-118-39526-4 |location=Ames, Iowa}}</ref><ref>{{Cite book |title=Freshwater fungi and fungal-like organisms |publisher=Walter de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-039014-8 |editor-last=Jones |editor-first=E. B. Gareth |series=Marine and freshwater botany |date=27 August 2014 |location=Boston |editor-last2=Hyde |editor-first2=Kevin D. |editor-last3=Pang |editor-first3=Ka-lai}}</ref> as [[endophyte]]s,<ref>{{Cite journal |last1=Selosse |first1=Marc-André |last2=Vohník |first2=Martin |last3=Chauvet |first3=Eric |date=2008 |title=Out of the rivers: are some aquatic hyphomycetes plant endophytes? |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=178 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |pmid=18315696 |bibcode=2008NewPh.178....3S |issn=1469-8137|url-access=subscription }}</ref> u biljkama, ili kao [[Mutualizam (biologija)|mutualisti]] u crijevima [[insekti|insekata]].<ref>{{Cite book |title=Fungus-insect relationships: perspectives in ecology and evolution |date=1984 |publisher=Columbia Univ. Pr |isbn=978-0-231-05695-3 |editor-last=Wheeler |editor-first=Quentin |location=New York, NY |editor-last2=Entomological Society of America}}</ref> === Biofilm === [[Slika:Biofilm components in streams.jpg|thumb|upright=1.7|right|Različite komponente biofilma u potocima.<ref name=Sabater2016 /> Glavne komponente su [[alge]] i [[bakterije]].]] [[Biofilm]] je kombinacija algi (dijatomeja itd.), gljiva, bakterija i drugih malih [[mikroorganizam]]a koji postoje u filmu duž [[korito potoka|korita potoka]] ili [[bentos]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Battin|first1=Tom J.|last2=Besemer|first2=Katharina|last3=Bengtsson|first3=Mia M.|last4=Romani|first4=Anna M.|last5=Packmann|first5=Aaron I.|date=April 2016|title=The ecology and biogeochemistry of stream biofilms|journal=Nature Reviews Microbiology|language=En|volume=14|issue=4|pages=251–263|doi=10.1038/nrmicro.2016.15|pmid=26972916 |s2cid=6573778 |issn=1740-1526|url=http://eprints.gla.ac.uk/118574/1/118574.pdf}}</ref> Sami biofilmovi su složeni,<ref>{{Cite journal|last1=Besemer|first1=Katharina|last2=Peter|first2=Hannes|last3=Logue|first3=Jürg B|last4=Langenheder|first4=Silke|last5=Lindström|first5=Eva S|last6=Tranvik|first6=Lars J|last7=Battin|first7=Tom J|date=August 2012|title=Unraveling assembly of stream biofilm communities|journal=The ISME Journal|volume=6|issue=8|pages=1459–1468|doi=10.1038/ismej.2011.205|issn=1751-7362|pmc=3400417|pmid=22237539|bibcode=2012ISMEJ...6.1459B }}</ref> i doprinose složenosti korita potoka. Različite komponente biofilma ([[alge]] i [[bakterije]] glavne su komponente) ugrađene su u [[egzopolisaharid]]nu matricu (EPS) i predstavljaju mrežne receptore neorganskih i organskih elemenata te ostaju podložne uticajima različitih faktora okoline.<ref name=Sabater2016>{{cite journal |doi = 10.3389/fenvs.2016.00014|title = Stream Biofilm Responses to Flow Intermittency: From Cells to Ecosystems|year = 2016|last1 = Sabater|first1 = Sergi|last2 = Timoner|first2 = Xisca|last3 = Borrego|first3 = Carles|last4 = Acuña|first4 = Vicenç|journal = Frontiers in Environmental Science|volume = 4| page=14 |s2cid = 18984955|doi-access = free| bibcode=2016FrEnS...4...14S |hdl = 10256/16946|hdl-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{multiple image | align = left | direction = horizontal | image1 = River diatoms.jpg | width1 = 280 | caption1 = [[Epilit]]na [[dijatomeje]] iz riječnog korita<ref name=Heinrich2019>{{cite journal |doi = 10.1590/2175-7860201970041|title = Epilithic diatom flora in Cali River hydrographical basin, Colombia|year = 2019|last1 = Heinrich|first1 = Carla Giselda|last2 = Palacios-Peñaranda|first2 = Martha L.|last3 = Peña-Salamanca|first3 = Enrique|last4 = Schuch|first4 = Marilia|last5 = Lobo|first5 = Eduardo A.|journal = Rodriguésia|volume = 70|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> (size bars are 30&nbsp;μm) | image2 = Slime on the cobbles of a streambed.jpg | width2 = 175 | caption2 = Ova [[sluz]] na koritu [[potok]]a je [[kaldrma (geologija)|kaldrma]] biofilma}} {{clear left}} .<ref>{{cite journal |doi = 10.1899/11-073.1|title = The relationship between epilithic biofilm stability and its associated meiofauna under two patterns of flood disturbance|year = 2012|last1 = Majdi|first1 = Nabil|last2 = Mialet|first2 = Benoît|last3 = Boyer|first3 = Stéphanie|last4 = Tackx|first4 = Michèle|last5 = Leflaive|first5 = Joséphine|last6 = Boulêtreau|first6 = Stéphanie|last7 = Ten-Hage|first7 = Loïc|last8 = Julien|first8 = Frédéric|last9 = Fernandez|first9 = Robert|last10 = Buffan-Dubau|first10 = Evelyne|journal = Freshwater Science|volume = 31| issue=1 |pages = 38–50| bibcode=2012FWSci..31...38M |s2cid = 3473853|url = http://oatao.univ-toulouse.fr/8842/1/Majdi_8842.pdf}}</ref> Biofilmovi su jedna od glavnih [[Interfaza|bioloških interfaza]] u riječnim ekosistemima, i vjerovatno najvažnija u [[povremenim rijekama]], gdje se značaj [[vodenog stuba]] smanjuje tokom produženih perioda niske aktivnosti [[hidrološkog ciklusa]].<ref name=Sabater2016 /> Biofilmovi se mogu shvatiti kao [[mikrobni konzorciji]] [[autotrof]]a i [[heterotrof]]a, koji koegzistiraju u matrici hidratiziranih [[vanćelijska polimerna supstanca| vanćelijskih polimernih supstanci]] (EPS). Ove dvije glavne biološke komponente su uglavnom [[alge]] i [[cijanobakterije]] s jedne strane, i [[bakterije]] i [[gljive]] s druge strane.<ref name=Sabater2016 /> [[Mikrofauna|Mikro]] – i [[mejofauna]] također nastanjuju [[biofilm]], hraneći se organizmima i organskim [[čestica]]ma i doprinoseći njegovoj [[evolucija|evoluciji]] i širenju<ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nrmicro2415|title = The biofilm matrix|year = 2010|last1 = Flemming|first1 = Hans-Curt|last2 = Wingender|first2 = Jost|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 8|issue = 9|pages = 623–633|pmid = 20676145|s2cid = 28850938}}</ref> EPS je u stanju da zadrži [[ekstracelularne enzime]] i stoga omogućava korištenje materijala iz okoline i transformaciju tih materijala u rastvorene hranjive tvari za upotrebu od strane algi i bakterija. Istovremeno, EPS doprinose zaštiti ćelija od isušivanja, kao i od drugih opasnosti (npr. [[biocid]], [[UV zračenje]], itd.) iz vanjskog svijeta.<ref name=Sabater2016 /> S druge strane, pakovanje i zaštitni sloj EPS-a ograničavaju difuziju plinova i hranjivih tvari, posebno za ćelije daleko od površine biofilma, a to ograničava njihov opstanak i stvara jake gradijente unutar biofilma. I fizička struktura biofilma i plastičnost [[organizam]]a koji u njemu žive osiguravaju i podržavaju njihov opstanak u teškim okruženjima ili pod promjenjivim uslovima okoline.<ref name=Sabater2016 /> ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Periphyton.jpg|thumb|Perifiton]] [[Slika:water hyacinth.jpg|thumb|Obični vodeni zumbul u cvijetu]] [[Alge]], koje se sastoje od [[fitoplankton]]a i [[perifiton]]a, najznačajniji su izvori primarne proizvodnje u većini [[potok]]a i [[rijeka]].<ref name=Gill/> Fitoplankton slobodno pluta u vodenom stubu i stoga nije u stanju održavati [[populacije]] u brzim tekućim potocima. Međutim, mogu razviti značajne populacije u sporo tekućim rijekama i rukavcima.<ref name=Allan/> Perifitonske alge su obično nitaste i bičaste alge koje se mogu pričvrstiti za predmete, kako bi izbjegle da ih odnesu brze struje. Na mjestima gdje su brzine protoka zanemarive ili ih nema, perifiton može formirati [[želatin]]oznu, neusidrenu plutajuću podlogu.<ref name=Cush/> [[Biljke]] pokazuju ograničene [[adaptacija|prilagodbe]] brzom toku i najuspješnije su u smanjenim strujama. Primitivnije biljke, poput [[mahovina]] i [[Marchantiophyta|jetrenjača]], pričvršćuju se za čvrste predmete. To se obično događa u hladnijim izvorištima gdje uglavnom [[kamen]]ita podloga nudi mjesta za pričvršćivanje. Neke biljke slobodno plutaju na površini vode u gustim prostirkama poput [[vodena leća| vodene leće]] ili [[vodeni zumbul|vodenog sumbula]]. Druge su ukorijenjene i mogu se klasificirati kao potopljene ili emergentne. Ukorijenjene biljke se obično javljaju u područjima slabije struje gdje se nalaze sitnozrnasta tla.<ref name=Brown1987/><ref name=Cush/> Ove ukorijenjene biljke su fleksibilne, s izduženim [[list]]ovima koji pružaju minimalan otpor struji.<ref name=Ang/> Život u tekućoj vodi može biti koristan za [[biljke]], uključujući i [[alge]], jer je struja obično dobro prozračena i osigurava kontinuiranu opskrbu hranjivim tvarima.<ref name=Cush/> Ovi organizmi su ograničeni protokom, svjetlošću, hemijom vode, supstratom i pritiskom ispaše.<ref name=Gill/> Alge i ostale biljke su važne za lotičke sisteme kao izvori energije, za formiranje mikrostaništa koja štite drugu faunu od [[predator]]a i struje, te kao izvor hrane.<ref name=Brown1987/> ===Insekti i drugi beskičmenjaci=== Do 90% [[beskičmenjak]]a u nekim lotičkim sistemima su [[insekti]]. Ove vrste pokazuju ogromnu raznolikost i mogu se naći na gotovo svakom dostupnom staništu, uključujući površine kamenja, duboko ispod supstrata u hipoteičnoj zoni, uvučene u struju i u površinskom biofilmu. Insekti su razvili nekoliko strategija za život u raznolikim tokovima lotičkih sistema. Neki izbjegavaju područja s jakim strujama, nastanjujući supstrat ili zaštićenu stranu stijena. Drugi imaju ravna tijela kako bi smanjili sile otpora koje doživljavaju živeći u tekućoj vodi.<ref name="Poff_2006">{{cite journal |title=Functional trait niches of North American lotic insects: traits-based ecological applications in light of phylogenetic relationships |last=Poff |first=N. LeRoy |display-authors=etal |date=2006 |journal=Journal of the North American Benthological Society | volume = 25 | issue = 4 | pages = 730–755 |doi=10.1899/0887-3593(2006)025[0730:FTNONA]2.0.CO;2 |s2cid=18882022 |url=https://bearworks.missouristate.edu/articles-cnas/2440 |doi-access=free }}</ref> Neki insekti, poput divovske vodene [[coleoptera|bube]] ([[Belostomatidae]]), izbjegavaju poplave tako što napuštaju potok kada osjete padanje kiše.<ref> {{cite journal | last = Lytle | first = David A. | date = 1999 | title = Use of Rainfall Cues by Abedus herberti (Hemiptera: Belostomatidae): A Mechanism for Avoiding Flash Floods | url = https://lytlelab.science.oregonstate.edu/sites/lytlelab/files/Lytle1999_JIB.pdf | journal = Journal of Insect Behavior | volume = 12 | issue = 1 | pages = 1–12 | access-date = 26 November 2018 | doi = 10.1023/A:1020940012775 | bibcode = 1999JIBeh..12....1L | s2cid = 25696846 }}</ref> Pored ovih [[ponašanja]] i oblika tijela, insekti imaju različite životne cikluse [[adaptacija]], kako bi se nosili s prirodno prisutnim fizičkim uvjetima potočnih okruženja.<ref> {{cite journal | last1 = Lytle | first1 = David A. | last2 = Poff | first2 = N. LeRoy | date = 2004 | title = Adaptation to natural flow regimes | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 19 | issue = 2 | pages = 94–100 | doi = 10.1016/j.tree.2003.10.002 | pmid = 16701235 }}</ref> Neki insekti određuju vrijeme svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] na osnovu poplava i suša. Naprimjer, neki vodeni cvjetovi usklađuju vrijeme kada se pojavljuju kao leteći odrasli insekti s vremenom kada se obično javljaju poplave uzrokovane topljenjem [[snijeg]]a, u potocima u [[Colorado|Coloradu]]. Drugi insekti nemaju fazu leta i cijeli svoj životni ciklus provode u rijeci. Kao i većina primarnih potrošača, lotični [[beskičmenjaci]] često se uveliko oslanjaju na struju, kako bi im donijeli hranu i kisik.<ref name="CumminsKlug">{{cite journal | last1 = Cummins | first1 = Kenneth W. | last2 = Klug | first2 = Michael J. | date = 1979 | title = Feeding Ecology of Stream Invertebrates | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 10 | issue = 1 | pages = 147–172 | doi = 10.1146/annurev.es.10.110179.001051 | jstor = 2096788 | bibcode = 1979AnRES..10..147C }}</ref> Uobičajeni [[red (biologija)|redovi]] insekata koji se nalaze u riječnim ekosistemima uključuju [[Ephemeroptera]] (također poznate kao [[vodena mušica]]), [[Trichoptera]] (također poznate kao [[Trichoptera|vodena mušica]]), [[Plecoptera]] (također poznate kao [[kamenkarica]], [[Diptera]] (također poznate kao prava [[muha]]), neke vrste [[Coleoptera]] (također poznate kao [[coleoptera|buba]]), [[Odonata]] (grupa koja uključuje [[vilin konjic]] i [[vilemjak]]), i neke vrste [[Hemiptera]] (također poznate kao prave stjenice). Dodatne beskičmenjačke [[taksone]] uobičajene za tekuće vode uključuju [[mekušce]] kao što su [[puževi]], [[priljepci]], [[školjke]], [[dagnje]], kao i [[rakovi]] poput [[rakušac]]a, [[amphipoda]] i ostaluh [[rakovi|rakova]].<ref name=Cush/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== [[Datoteka:New Zealand long fin eel.jpg|thumb|[[Novozelandska dugoperajna jegulja| Novozelandske dugoperajne jegulje]] mogu težiti preko 50 kilograma.]] [[Datoteka:Salvelinus fontinalis.jpg|thumb|[[Potočna pastrmka]] je porijeklom iz malih potoka, jezera i izvorskih bara.]] [[Ribe]] su vjerovatno najpoznatiji stanovnici lotičkih sistema. Sposobnost vrste ribe da živi u tekućim vodama zavisi od brzine kojom može plivati i trajanja održavanja te brzine. Ova sposobnost može uveliko varirati između [[vrsta]] i vezana je za [[stanište]] u kojem može preživjeti. Neprekidno plivanje troši ogromnu količinu [[energije]] i stoga ribe provode samo kratke periode u punoj struji. Umjesto toga, jedinke ostaju blizu dna ili obala, iza prepreka i zaštićene od struje, plivajući u struji samo da bi se hranile ili promijenile lokaciju.<ref name=Ang /> Neke vrste su se prilagodile životu samo na dnu sistema, nikada se ne upuštajući u otvoreni vodeni tok. Ove ribe su [[Anatomski termini lokacije#Dorzalno i ventralno|dorzo-ventralno]] spljoštene kako bi se smanjio otpor protoka i često imaju oči na vrhu glave kako bi posmatrale šta se dešava iznad njih. Neki također imaju senzorne cijevi postavljene ispod glave kako bi pomogle u testiranju supstrata.<ref name=Brown1987/> Lotički sistemi se obično povezuju jedan s drugim, formirajući put do okeana ([[izvor]] → [[potok]] → [[rijeka]] →[[jezero]]/[[ okean]]), a mnoge ribe imaju životne cikluse koji zahtijevaju faze i u slatkoj i u slanoj vodi. [[Losos]], naprimjer, je [[anadrom]]na vrsta koja se rađa u slatkoj vodi, ali većinu svog odraslog života provode u okeanu, vraćajući se u slatku vodu samo radi [[mrijest|mriještenja]]. Jegulje su katadromne vrste koje rade suprotno, živeći u slatkoj vodi kao odrasle jedinke, ali migrirajući u okean radi mrijesta.<ref name=Gill/> Pripadnici ostalih [[takson]]a [[kičmenjak]]a koji naseljavaju lotičke sisteme uključuju vodozemce, kao što su daždevnjaci, [[gmizavci|gmitavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]], [[krokodili]] i [[aligatori]]), razne vrste [[ptica]] i [[sisari]] (npr. [[vidre]], [[dabrovi]], [[nilski konj]]i i riječni [[delfin]]i). Izuzev nekoliko vrsta, ovi kičmenjaci nisu vezani za vodu kao ribe i dio vremena provode u kopnenim staništima.<ref name=Gill/> Mnoge vrste riba su važne kao potrošači i kao [[plijen]] za gore spomenute veće kičmenjake. == Dinamika trofičkog nivoa == Koncept [[trofički nivo|trofičkog nivoa]] koristi se u [[lanac ishrane|lancima ishrane]], kako bi se vizualizirao način na koji se [[energija]] prenosi iz jednog dijela ekosistema u drugi.<ref name=Lindeman1942>{{Cite journal|last=Lindeman|first=Raymond L.|date=1942|title=The Trophic-Dynamic Aspect of Ecology|url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1930126|journal=Ecology|language=en|volume=23|issue=4|pages=399–417|doi=10.2307/1930126|jstor=1930126 |bibcode=1942Ecol...23..399L |issn=1939-9170|url-access=subscription}}</ref> Trofičkim nivoima mogu se dodijeliti brojevi koji određuju koliko se organizam nalazi duž [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. # Nivo jedan: [[Autotrofi|Proizvođači]], organizmi slični biljkama koji proizvode vlastitu hranu koristeći sunčevo zračenje, uključujući [[alge]], [[fitoplankton]], [[mahovine]] i [[lišaji|lišajeve]]. # Nivo dva: [[Konzumenti]], organizmi slični životinjama koji dobijaju energiju jedući proizvođače, kao što su [[zooplankton]], male [[ribe]] i [[rakovi]]. # Nivo tri: [[Razlagači]] ili reducenti, organizmi koji razgrađuju mrtvu materiju potrošača i proizvođača i vraćaju hranjive tvari natrag u sistem. Primjeri su [[bakterije]] i [[gljive]]. Sve energetske transakcije unutar [[ekosistem]]a potiču iz jednog vanjskog izvora [[energija|energije]], [[Sunce|sunčane]].<ref name=Lindeman1942 /> Dio ovog sunčevog zračenja proizvođači (biljke) koriste za pretvaranje neorganskih u organske supstance koje potrošači (životinje) mogu koristiti kao hranu.<ref name=Lindeman1942 /> Biljke oslobađaju dijelove ove energije nazad u ekosistem putem [[katabolizam|kataboličkog]] procesa. Životinje zatim konzumiraju potencijalnu energiju koja se oslobađa od proizvođača. Nakon ovog sistema slijedi smrt organizma potrošača koji zatim vraća hranjive tvari nazad u ekosistem. To omogućava daljnji rast biljaka i ciklus se nastavlja. Razdvajanje ciklusa na nivoe olakšava da se razumijw [[ekološka sukcesija]] kada posmatra prijenos energije unutar sistema.<ref name=Lindeman1942/> === Uticaj odozgo prema dolje i odozdo prema gore === [[Datoteka:The Flowing River.jpg|thumb|[[tekućica|Tekuće]] rijeke mogu djelovati kao [[vektori širenja]] za biljnu materiju i [[beskičmenjak]]e.]] Uobičajen problem s dinamikom trofičkog nivoa je način na koji su resursi i proizvodnja regulirani.<ref name=Hoekman2010>{{Cite journal|last=Hoekman|first=David|date=2010|title=Turning up the heat: Temperature influences the relative importance of top-down and bottom-up effects|journal=Ecology|language=en|volume=91|issue=10|pages=2819–2825|doi=10.1890/10-0260.1|pmid=21058543 |issn=1939-9170|doi-access=free|bibcode=2010Ecol...91.2819H }}</ref> Korištenje i interakcija između resursa imaju veliki utjecaj na strukturu lanaca ishrane u cjelini. [[Temperatura]] ima ulogu u interakcijama lanaca ishrane, uključujući sile odozgo prema dolje i odozdo prema gore unutar ekoloških zajednica. Regulacije odozdo prema gore unutar lanca ishrane javljaju se kada resurs dostupan u podnožju ili dnu lanca ishrane poveća produktivnost, što se zatim penje lancem i utiče na dostupnost [[Biomasa|biomase]] organizmima više trofičke razine.<ref name=Hoekman2010 /> Regulacije odozgo prema dolje javljaju se kada se poveća [[populacija]] [[predator]]a. To ograničava dostupnu populaciju plijena, što ograničava dostupnost energije za niže trofičke razine unutar lanca ishrane. Mnogi biotski i abiotski faktori mogu uticati na interakcije odozgo prema dolje i odozdo prema gore.<ref name=Estes2016>{{Cite journal|last1=Ripple|first1=William J.|last2=Estes|first2=James A.|last3=Schmitz|first3=Oswald J.|last4=Constant|first4=Vanessa|last5=Kaylor|first5=Matthew J.|last6=Lenz|first6=Adam|last7=Motley|first7=Jennifer L.|last8=Self|first8=Katharine E.|last9=Taylor|first9=David S.|last10=Wolf|first10=Christopher|date=2016|title=What is a Trophic Cascade?|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=31|issue=11|pages=842–849|doi=10.1016/j.tree.2016.08.010|pmid=27663836 |bibcode=2016TEcoE..31..842R |issn=0169-5347}}</ref> ===Trofička kaskada === Drugi primjer interakcija u lancima ishrane su [[Trofička kaskada|trofičke kaskade]]. Razumijevanje trofičkih kaskada omogućilo je da se bolje razumije struktura i dinamika lanaca ishrane unutar ekosistema.<ref name=Estes2016/> [[Fenomen]] trofičkih kaskada omogućava [[ključni predator|ključnim predatorima]] da strukturiraju cijeli [[lanac ishrane]] u smislu načina na koji interaguju sa svojim [[plijen]]om. Trofičke kaskade mogu uzrokovati drastične promjene u protoku energije unutar lanca ishrane.<ref name=Estes2016 /> Naprimjer, kada glavni ili ključni predator konzumira organizme ispod sebe u lancu ishrane, [[gustoća]] i [[ponašanje]] plijena će se promijeniti. To, zauzvrat, utiče na brojnost [[organizam]]a koji se konzumiraju dalje u lancu, što rezultira kaskadom niz trofičke nivoe. Međutim, empirijski dokazi pokazuju da su trofičke kaskade mnogo češće u kopnenim, nego u vodenim lancima ishrane.<ref name=Estes2016/> == Lanac ishrane == [[Datoteka:Aquatic food web.jpg|thumb|400px| Primjer riječne mreže ishrane. [[Gljive|Gljive]] ([[vodene hifomicete]]) i [[Bakterije]] mogu se vidjeti u crvenom okviru na dnu. Gljive i bakterije (i drugi razlagači, poput crva) razgrađuju i recikliraju hranjive tvari natrag u [[stanište]], što je prikazano svijetloplavim strelicama. Bez gljiva i bakterija, ostatak [[mreža ishrane|mreže ishrane]] bi gladovao, jer ne bi bilo dovoljno hranjivih tvari za životinje više u mreži . Tamnonarandžaste strelice pokazuju kako neke [[životinje]] konzumiraju druge u mreži ishrane. Naprimjer, [[jastog]]e mogu jesti [[ljudi]]. Tamnoplave strelice predstavljaju jedan kompletan [[lanac ishrane]], počevši od konzumiranja [[alge|algi]] od strane vodene buhe, ''[[dafnija|Dafnije]]'', koje konzumira mala riba, koju konzumira veća riba, a koju na kraju konzumira [[velika plava čaplja]].<ref>{{cite journal |doi = 10.3389/frym.2018.00004|title = The Unseen World in the River|year = 2018|last1 = Schulz|first1 = Kestin|last2 = Smit|first2 = Mariya W.|last3 = Herfort|first3 = Lydie|last4 = Simon|first4 = Holly M.|journal = Frontiers for Young Minds|volume = 6|s2cid = 3344238|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[Lanac ishrane]] je linearni sistem karika koji je dio lanca ishrane i predstavlja redoslijed kojim se organizmi konzumiraju od jednog trofičkog nivoa do drugog. Svaka karika u lancu ishrane povezana je s trofičkim nivoom u [[ekosistem]]u. Broj koraka potrebnih da početni izvor energije, počevši od dna, stigne do vrha lanca ishrane naziva se dužina lanca ishrane.<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/S0169-5347(02)02455-2|title = The long and short of food-chain length|year = 2002|last1 = Post|first1 = David M.|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 17|issue = 6|pages = 269–277}}</ref> Iako dužina lanca ishrane može varirati, vodeni ekosistemi počinju s primarnim proizvođačima koje konzumiraju [[primarni potrošač]]i koje konzumiraju [[sekundarni potrošač]]i, a te pak mogu konzumirati tercijarni potrošači i tako dalje, sve dok se ne dostigne vrh lanca ishrane.<ref>{{Cite journal |last1=Sommer |first1=U. |last2=Charalampous |first2=E. |last3=Scotti |first3=M. |last4=Moustaka-Gouni |first4=M. |date=December 2018 |title=Big fish eat small fish: implications for food chain length? |url=https://www.akademiai.com/doi/10.1556/168.2018.19.2.2 |journal=Community Ecology |language=en |volume=19 |issue=2 |pages=107–115 |doi=10.1556/168.2018.19.2.2 |bibcode=2018ComEc..19..107S |issn=1585-8553|url-access=subscription }}</ref> Kada se dostigne vrh, ili čak i prije toga, postoje [[razlagači]] koji koriste mrtvi organski materijal i oslobađaju hranjive tvari u okolinu, ili ih zatim ponovo pojedu drugi organizmi.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Seena |first1=Sahadevan |last2=Casotti |first2=Cinthia |last3=Cornut |first3=Julien |date=March 2020 |title=Inter- and intraspecific functional variability of aquatic fungal decomposers and freshwater ecosystem processes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0048969719355652 |journal=Science of the Total Environment |language=en |volume=707|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.135570|pmid=31784168 |bibcode=2020ScTEn.70735570S |url-access=subscription }}</ref> === Primarni proizvođači === [[Primarni proizvođači]] započinju svaki [[lanac ishrane]]. Njihova proizvodnja energije i hranjivih tvari dolazi od sunca putem [[fotosinteza|fotosinteze]]. [[Alge]] doprinose velikoj količini energije i hranjivih tvari u osnovi lanca ishrane, zajedno sa kopnenim [[otpad]]om koji ulazi u [[potok]] ili [[rijeka|rijeku]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1146/annurev.ecolsys.28.1.289|title = TOWARD AN INTEGRATION OF LANDSCAPE AND FOOD WEB ECOLOGY:The Dynamics of Spatially Subsidized Food Webs|year = 1997|last1 = Polis|first1 = Gary A.|last2 = Anderson|first2 = Wendy B.|last3 = Holt|first3 = Robert D.|journal = Annual Review of Ecology and Systematics|volume = 28| issue=1 |pages = 289–316| bibcode=1997AnRES..28..289P |hdl = 1808/8160|hdl-access = free}}</ref> Proizvodnja [[organski spoj|organskih spojeva]] poput [[ugljik|ugljikovih]] prenosi se uz lanac ishrane. Primarne proizvođače konzumiraju biljojedi [[beskičmenjaci]] koji djeluju kao [[primarni potrošači]]. Produktivnost ovih proizvođača i funkcija ekosistema u cjelini pod uticajem su organizma iznad njega u lancu ishrane.<ref name=Worm2003>{{cite journal |doi = 10.1016/j.tree.2003.09.003|title = Biodiversity, productivity and stability in real food webs|year = 2003|last1 = Worm|first1 = Boris|last2 = Duffy|first2 = J.Emmett|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 18|issue = 12|pages = 628–632| bibcode=2003TEcoE..18..628W }}</ref> === Primarni potrošači === [[Primarni potrošači]] su beskičmenjaci i makrobeskičmenjaci koji se hrane primarnim proizvođačima. Oni imaju važnu ulogu u pokretanju prijenosa energije s osnovnog trofičkog nivoa na sljedeći. Oni su regulatorni organizmi koji olakšavaju i kontroliraju brzinu [[Ciklus hranjivih tvari|kruženje hranjivih tvari]] i miješanje vodenih i kopnenih biljnih [[materija]]la.<ref name=Wallace1996>{{Cite journal|last1=Wallace|first1=J. Bruce|last2=Webster|first2=Jackson R.|date=1996|title=The Role of Macroinvertebrates in Stream Ecosystem Function|url=http://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.en.41.010196.000555|journal=Annual Review of Entomology|language=en|volume=41|issue=1|pages=115–139|doi=10.1146/annurev.en.41.010196.000555|pmid=15012327 |issn=0066-4170|url-access=subscription}}</ref> Oni također transportuju i zadržavaju neke od tih hranjivih tvari i materijala.<ref name=Wallace1996/> Postoji mnogo različitih funkcionalnih grupa ovih beskičmenjaka, uključujući organizme koji pasu, organizme koji se hrane alginim [[biofilm]]om koji se skuplja na potopljenim predmetima, usitnjivače koji se hrane velikim lišćem i detritusom i pomažu u razgradnji krupnog materijala. Također, [[filter]]e, makrobeskičmenjake koji se oslanjaju na protok potoka kako bi im isporučili fine [[čestica organske tvari| čestice organske tvari]] (FPOM) suspendirane u [[vodeni stub|stupcu vode]] i sakupljače koji se hrane FPOM-om koji se nalazi na supstratu [[rijeka]] ili [[potok]]a.<ref name=Wallace1996/> === Sekundarni potrošači === [[Sekundarni potrošači]] u riječnom ekosistemu su [[Predatori|predatori]] primarnih potrošača. To uglavnom uključuje [[Insektivori|insektojedne]] [[ribe]].<ref name=Power1990>{{cite journal |doi = 10.1126/science.250.4982.811|title = Effects of Fish in River Food Webs|year = 1990|last1 = Power|first1 = M. E.|journal = Science|volume = 250|issue = 4982|pages = 811–814|pmid = 17759974|bibcode = 1990Sci...250..811P| s2cid=24780727 }}</ref> Konzumacija hrane od strane beskičmenjaka i makrobeskičmenjaka je još jedan korak u protoku energije uz [[lanac ishrane]]. Ovisno o njihovoj brojnosti, ovi grabežljivi potrošači mogu oblikovati ekosistem načinom na koji utiču na trofičke nivoe ispod njih. Kada su [[ribe]] u velikoj brojnosti i jedu mnogo beskičmenjaka, tada je [[biomasa]] algi i primarna proizvodnja u potoku veća, a kada sekundarni potrošači nisu prisutni, tada se biomasa algi može smanjiti zbog velike brojnosti primarnih potrošača.<ref name=Power1990/> [[Energija[[ i [[nutrijent|hranjive tvari]] koje počinju s primarnim proizvođačima nastavljaju svoj put uz lanac ishrane i, ovisno o ekosistemu, mogu završiti s ovim grabežljivim ribama. === Razgrađujući organizmi === Razlažući organizmi ili reducenti u riječnom sistemu sastoje se od [[bakterija]], [[gljive|gljiva]], [[protist]]a i mnogih [[beskičmenjak]]a poput [[insekti|insekata]] i [[puževi|puževa]]. Oni su ključni za [[bentos]]ke prehrambene mreže i za riječni ekosistem u cjelini.<ref>{{Citation |title=Litter Decomposition as an Indicator of Stream Ecosystem Functioning at Local-to-Continental Scales: Insights from the European RivFunction Project |date=2016-01-01 |work=Advances in Ecological Research |volume=55 |pages=99–182 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/bookseries/abs/pii/S0065250416300216 |access-date=2026-03-30 |publisher=Academic Press |language=en-US |doi=10.1016/bs.aecr.2016.08.006}}</ref> Gljive i bakterije u riječnim ekosistemima uglavnom žive od raspadajuće organske materije iz životinja i biljaka. Razlažuće gljive u riječnim ekosistemima uključuju [[saprofit]]ne saprotrofe, koji žive na biljnom opadu i potopljenom drvetu, te drugim mrtvim organskim materijalima.<ref name=":0"/> [[Protisti]] uključuju pseudogljive poput oomiceta koje se također nalaze na lišću i potopljenom biljnom materijalu. [[Beskičmenjaci]] uključuju člankonošce i [[mehkušci|mehkušce]]. Većina insekata bentoske zone i određeni puževi funkcionalno su klasifikovani kao "''usitnjivači''" koji razgrađuju biljni materijal.<ref>{{Cite journal |last1=Graça |first1=Manuel A. S. |last2=Ferreira |first2=Verónica |last3=Canhoto |first3=Cristina |last4=Encalada |first4=Andrea C. |last5=Guerrero-Bolaño |first5=Francisco |last6=Wantzen |first6=Karl M. |last7=Boyero |first7=Luz |date=February 2015 |title=A conceptual model of litter breakdown in low order streams |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/iroh.201401757 |journal=International Review of Hydrobiology |language=en |volume=100 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1002/iroh.201401757 |bibcode=2015IRH...100....1G |hdl=10316/98689 |issn=1434-2944|hdl-access=free }}</ref> == Složenost mreža ishrane == [[Raznolikost vrsta|Raznolikost]], [[Produktivnost (ekologija)|produktivnost]], [[bogatstvo vrsta]], [[Sastav vrsta|sastav]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]] su međusobno povezani nizom povratnih petlji. Zajednice mogu imati niz složenih, direktnih i/ili indirektnih odgovora na velike promjene u [[bioraznolikost]]i.<ref name=Worm2003 /> Mreže ishrane mogu uključivati širok spektar varijabli, tri glavne varijable koje ekolozi proučavaju u vezi s [[ekosistemim]]a uključuju bogatstvo vrsta, [[Produktivnost (ekologija)|Biomasu produktivnosti]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]]/otpornost na promjene.<ref name=Worm2003 /> Kada se [[vrsta]] doda ili ukloni iz ekosistema, to će imati utjecaj na preostali lanac ishrane, a intenzitet ovog efekta povezan je s povezanošću vrsta i robusnošću lanca ishrane.<ref name=Dunne2002>{{Cite journal|last1=Dunne|first1=Jennifer A.|last2=Williams|first2=Richard J.|last3=Martinez|first3=Neo D.|date=2002|title=Network structure and biodiversity loss in food webs: robustness increases with connectance|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|journal=Ecology Letters|language=en|volume=5|issue=4|pages=558–567|doi=10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|bibcode=2002EcolL...5..558D |s2cid=2114852 |issn=1461-0248|url-access=subscription}}</ref> Kada se nova vrsta doda u riječni ekosistem, intenzitet efekta povezan je s robusnošću ili otpornošću na promjene trenutnog lanca ishrane.<ref name=Dunne2002 /> Kada se vrsta ukloni iz riječnog ekosistema, intenzitet efekta povezan je s povezanošću vrste s mrežom ishrane.<ref name=Dunne2002 /> [[Invazivna vrsta]] može se ukloniti s malim ili nikakvim efektom, ali ako se uklone važni i autohtoni primarni proizvođači, plijen ili ribe grabljivice, mogli biste imati negativnu trofičku kaskadu.<ref name=Dunne2002 /> Jedna vrlo varijabilna komponenta riječnih ekosistema je zaliha hrane ([[Biomasa|biomasa]] primarnih proizvođača).<ref name=Young2020>{{Cite journal|last1=Young|first1=Matthew|last2=Howe|first2=Emily|last3=O'Rear|first3=Teejay|last4=Berridge|first4=Kathleen|last5=Moyle|first5=Peter|date=2020-07-11|title=Food Web Fuel Differs Across Habitats and Seasons of a Tidal Freshwater Estuary|journal=Estuaries and Coasts|volume=44 |pages=286–301 |language=en|doi=10.1007/s12237-020-00762-9|issn=1559-2731|doi-access=free}}</ref> Food supply or type of producers is ever changing with the seasons and differing habitats within the river ecosystem.<ref name=Young2020 /> Another highly variable component to river ecosystems is nutrient input from wetland and terrestrial [[detritus]].<ref name=Young2020 /> Food and nutrient supply variability is important for the [[Ecological succession|succession]], [[Ecological robustness|robustness]] and connectedness of river ecosystem organisms.<ref name=Young2020 /> ==Trofički međuodnosi== ===Unosi energije=== [[Datoteka:ElodeaCanadensis.jpg|thumb|[[Elodea canadensis| Ribnjačka trava]] je autohtoni izvor energije.]] Izvori energije mogu biti [[autohtoni (ekologija)|autohtoni]] ili alohtoni. * '''Autohtoni''' (od [[latinski|latinskog]] "auto" = samostalni) izvori energije su oni koji potiču iz lotičkog sistema. Tokom [[fotosinteza| fotosinteze]], naprimjer, [[primarni producenti]] formiraju organska ugljična jedinjenja iz [[ugljik-dioksid]]a i neorganske materije. [[Energija]] koju proizvode važna je za zajednicu jer se može prenijeti na više [[trofički nivo|trofičke nivoe]] putem konzumacije. Osim toga, visoke stope [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] mogu uvesti [[rastvorena organska materija|rastvorenu organsku materiju]] (DOM) u vode. <ref name=Cush/> Drugi oblik autohtone energije dolazi od razgradnje mrtvih organizama i [[izmet]]a koji potiču iz lotičkog sistema. U ovom slučaju, bakterije razgrađuju [[detritus]] ili grubi [[čestica|čestični]] organski materijal (CPOM; komadići >1 mm) u fine čestice organske materije (FPOM; komadići <1 mm), a zatim dalje u neorganska jedinjenja koja su potrebna za fotosintezu.<ref name="Allan"/><ref name=Cush/><ref>{{Cite journal|last1=Tank|first1=Jennifer L.|author-link=Jennifer Tank|last2=Rosi-Marshall|first2=Emma J.|last3=Griffiths|first3=Natalie A.|last4=Entrekin|first4=Sally A.|last5=Stephen|first5=Mia L.|date=March 2010|title=A review of allochthonous organic matter dynamics and metabolism in streams|journal=Journal of the North American Benthological Society|language=en|volume=29|issue=1|pages=118–146|doi=10.1899/08-170.1|s2cid=54609464 |issn=0887-3593}}</ref> Ovaj proces je detaljnije objašnjen u nastavku. [[Datoteka:Stream at the Walhalla ravine.jpg|thumb| Otpad lišća je alohtoni izvor energije.]] * '''[[alohtona vrsta|Alohtoni]]''' izvori energije su oni koji potiču izvan lotičkog sistema, odnosno iz kopnenog okruženja. Lišće, grančice, plodovi itd. su tipični oblici kopnene CPOM-a koji su ušli u vodu direktnim padom otpada ili bočnim udarom lišća.<ref name=Gill/> Osim toga, materijali kopnenog životinjskog porijekla, poput izmeta ili lešina, koji su dodani u sistem, primjeri su alohtone CPOM-a. CPOM prolazi kroz specifičan proces razgradnje. Allan navodi primjer lista koji je pao u potok.<ref name=Allan/> Prvo, rastvorljive hemikalije se rastvaraju i ispužavaju iz lista nakon njegovog zasićenja vodom. Ovo povećava opterećenje DOM-om u sistemu. Zatim [[mikrobi]] poput [[bakterija]] i [[gljiva]] [[kolonizacija|koloniziraju]] list, omekšavajući ga kako [[micelij]]i gljive raste u njemu. Na sastav mikrobne zajednice utiče vrsta drveta s kojeg otpada lišće (Rubbo i Kiesecker 2004). Ova kombinacija bakterija, gljivica i lista je izvor hrane za beskičmenjake koji usitnjavaju lišće,<ref>{{cite web|last=U.S. EPA|title=Classifications of Macroinvertebrates|url=http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-url=https://archive.today/20030511092425/http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-date=May 11, 2003|access-date=3 July 2012}}</ref> koji nakon konzumacije ostavljaju samo FPOM. Ove fine čestice mogu ponovo kolonizirati mikrobi ili poslužiti kao izvor hrane za životinje koje konzumiraju FPOM. Organska materija također može ući u lotički sistem već u fazi FPOM-a vjetrom, [[površinsko oticanje| površinskim oticanjem]], [[obalom (geografija)|obalom]] [[erozija]]ma ili [[podzemne vode|podzemnim vodama]]. Slično tome, DOM se može unijeti putem kapanja sa [[krošnja (biologija)|krošnji]] od kiše ili iz površinskih tokova.<ref name=Gill/> ===Beskičmenjaci=== [[Beskičmenjaci]] se mogu organizirati u mnoge [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]] u lotičkim sistemima. Neke vrste su usitnjivači, koji koriste velike i snažne dijelove usta za hranjenje nedrvenastim CPOM-om i s njima povezanim mikroorganizmima. Drugi su [[filterski hranitelji|hranitelji suspenzijom]], koji koriste svoje [[setae]], filterske aparate, mreže ili čak sekrete za sakupljanje FPOM-a i [[mikrob]]a iz vode. Ove vrste mogu biti pasivni sakupljači, koristeći prirodni tok sistema, ili mogu generirati vlastiti tok za crpljenje vode, a također i FPOM u Allanu.<ref name=Allan/> Članovi ceha sakupljača–prikupljača aktivno traže FPOM ispod stijena i na drugim mjestima gdje je tok potoka dovoljno oslabio da omogući taloženje.<ref name=Cush/> Beskičmenjaci koji pasu koriste adaptacije za struganje, grebanje i brisanje kako bi se hranili [[perifiton]]om i [[detritus]]om. Konačno, nekoliko porodica su grabežljivi, hvatajući i konzumirajući životinjski plijen. I broj vrsta i brojnost jedinki unutar svakog ceha uveliko zavise od dostupnosti hrane. Dakle, ove vrijednosti mogu varirati tokom oba godišnja doba i sistema.<ref name=Allan/> ===Ribe=== [[Ribe]] se također mogu svrstati u [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]]. Planktivori biraju [[plankton]] iz [[vodeni stub|vodenog stuba]]. [[Biljojedi]]–[detritivori]] su vrste [[bentos|vrste koje se hrane po dnu]] koje neselektivno unose i [[perifiton]] i [[detritus]]. Površinski i oni koji se hrane po vodenom stubu hvataju površinski plijen (uglavnom kopnene i insekte koji izlaze) i plutaju ([bentos]]ke beskičmenjake koji plutaju nizvodno). Bentoski beskičmenjaci koji se hrane prvenstveno se hrane nezrelim [[insekti[[ma, ali će konzumirati i druge bentoske beskičmenjake. [[Vrhunski predator|Gornji predatori]] konzumiraju ribe i/ili velike beskičmenjake. [[Svaštojedi]] unose širok spektar plijena. To mogu biti [[cvijet|cvjetni]], [[fauna|faunski]] i/ili detritusni oblici. Konačno, [[paraziti]] žive od vrsta domaćina, obično drugih riba.<ref name=Allan/> Ribe su fleksibilne u svojim prehrambenim ulogama, hvatajući različit plijen u skladu sa sezonskom dostupnošću i vlastitom razvojnom fazom. Stoga mogu zauzeti više prehrambenih cehova tokom svog života. Broj vrsta u svakom cehu može se uveliko razlikovati između sistema, pri čemu umjereno topli potoci imaju najviše bentoskih beskičmenjaka koji se hrane, a tropski sistemi imaju veliki broj onih koji se hrane detritusom zbog visokih stopa alohtonog unosa.<ref name=Cush/> ==Obrasci i raznolikost zajednice== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Iguacu-004.jpg | caption1 = Vodopadi Iguazu]]{{snd}}, ekstremno lotičko okruženje | image2 = Beaver Run looking downstream near its mouth.JPG | caption2 = [[Dabarski trk]]{{snd}}, mirno lotičko okruženje }} ===Lokalna raznolikost vrsta=== Velike rijeke imaju relativno više vrsta od malih potoka. Mnogi ovaj obrazac povezuju s većom površinom i volumenom većih sistema, kao i s povećanjem raznolikosti staništa. Međutim, neki sistemi pokazuju slabu usklađenost između veličine sistema i [[bogatstva vrsta]]. U ovim slučajevima, kombinacija faktora kao što su historijske stope [[specijacija|specijacije]] i [[izumiranje|zumiranja]], vrsta [[supstrat (biologija)|supstrata]], dostupnost [[mikrostanište|mikrostaništa]], hemizam vode, temperatura i poremećaji poput [[poplava]] čine se važnima.<ref name=Gill/> ===Podjela resursa=== Iako je postulirano mnogo alternativnih teorija o sposobnosti [[ceh (ekologija)|cehovskih sugrađana]] da koegzistiraju (vidi Morin 1999), [[podjela resursa]] je dobro dokumentirana u lotičkim sistemima kao sredstvo za smanjenje konkurencije. Tri glavna tipa podjele resursa uključuju segregaciju [[staništa]], ishrane i vremensku segregaciju.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Segregacija staništa]] utvrđena je kao najčešći tip podjele resursa u prirodnim sistemima (Schoener, 1974). U lotičkim sistemima, mikrostaništa pružaju nivo fizičke složenosti koji može podržati raznolik niz organizama (Vincin i Hawknis, 1998). Razdvajanje vrsta prema preferencijama supstrata dobro je dokumentirano kod beskičmenjaka. Ward (1992) je uspio podijeliti stanovnike supstrata u šest širokih skupina, uključujući one koji žive u: grubom supstratu, šljunku, pijesku, blatu, drvenastom otpadu i onima povezanim s biljkama, pokazujući jedan sloj segregacije. U manjoj mjeri, daljnja podjela staništa može se dogoditi na ili oko jednog supstrata, kao što je komad [[šljunak|šljunka]]. Neki [[beskičmenjaci]] preferiraju područja s visokim protokom na izloženom vrhu šljunka, dok drugi žive u pukotinama između jednog komada šljunka i sljedećeg, dok treći žive na dnu ovog komada šljunka.<ref name=Gill/> Segregacija prehrane je drugi najčešći tip podjele resursa.<ref name=Gill/> Visoki stepeni [[Diferencijacija niša|morfološke specijalizacije]] ili razlike u ponašanju omogućavaju organizmima da koriste specifične resurse. Veličina mreža koje grade neke vrste beskičmenjaka [[Filterski hranitelj|suspenzijski hranilac]], na primjer, može filtrirati različite veličine čestica FPOM-a iz vode (Edington et al. 1984). Slično tome, članovi ceha ispaše mogu se specijalizirati za sakupljanje algi ili detritusa ovisno o morfologiji njihovog aparata za struganje. Osim toga, čini se da određene vrste pokazuju sklonost prema specifičnim vrstama algi.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Vremenska segregacija]] je manje uobičajen oblik podjele resursa, ali je ipak uočena pojava.<ref name=Gill/> Tipično, objašnjava koegzistenciju povezujući je s razlikama u obrascima životnog ciklusa i vremenom maksimalnog rasta među članovima ceha. Tropske ribe u [[Borneo| Borneu]], naprimjer, prešle su na kraći životni vijek kao odgovor na smanjenje [[ekološka niša|ekološke niše]] koje se osjeća s povećanjem nivoa bogatstva vrsta u njihovom ekosistemu (Watson i Balon 1984). ===Perzistentnost i sukcesija=== Na dugim vremenskim skalama, postoji tendencija da sastav vrsta u netaknutim sistemima ostane u stabilnom stanju.<ref>Hildrew, A.&nbsp;G. and P.&nbsp;S. Giller. 1994. Patchiness, species interactions and disturbance in the stream [[benthos]]. In Aquatic Ecology: scale pattern and process. P.&nbsp;S. Giller, A.&nbsp;G. Hildrew, and D.&nbsp;G. Rafaelli (eds.). Blackwell, Oxford. Pp.&nbsp;21–62.</ref> Ovo je utvrđeno i za vrste beskičmenjaka i za ribe.<ref name=Gill/> Međutim, na kraćim vremenskim skalama, varijabilnost protoka i neobični obrasci padavina smanjuju stabilnost staništa i mogu dovesti do smanjenja nivoa perzistencije. Sposobnost održavanja ove perzistencije na dugim vremenskim skalama povezana je sa sposobnošću lotičkih sistema da se relativno brzo vrate u prvobitnu konfiguraciju zajednice nakon poremećaja (Townsend et al. 1987). Ovo je jedan primjer vremenske sukcesije, promjene u zajednici specifične za lokaciju koja uključuje promjene u sastavu vrsta tokom vremena. Drugi oblik vremenske sukcesije može se pojaviti kada se novo stanište otvori za [[kolonizacija|kolonizaciju]]]. U tim slučajevima, može se uspostaviti potpuno nova zajednica koja je dobro prilagođena uslovima koji se nalaze u ovom novom području.<ref name=Gill/> ===Koncept riječnog kontinuuma=== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Waikato Waitomo Area Stream.jpg | caption1 = Vijugavi [[potok]] u [[Waitomo]]u, [[Novi Zeland]] | image2 = River Gryffe Renfrewshire.jpg | caption2 = Rijeka Gryffe u [[Škotska|Škotskoj]] | image3 = Hawaii Creek.jpg | caption3 = Kameniti potok na [[Havaji]]ma }} [[Koncept riječnog kontinuuma]] (RCC) bio je pokušaj konstruiranja jedinstvenog okvira za opis funkcije umjerenih lotičkih ekosistema od izvorišta do većih rijeka i povezivanje ključnih karakteristika s promjenama u biotskoj zajednici.<ref name=":2">{{Cite journal |last=Vannote |first=R. L. |date=1980 |title=The River Continuum Concept |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=37 |issue=1 |pages=130–137 |doi=10.1139/f80-017 |bibcode=1980CJFAS..37..130V |s2cid=40373623 |via=Canadian Science Publishing}}</ref> Fizička osnova za RCC je veličina i lokacija duž nagiba od malog [[potok]]a koji se na kraju povezuje s velikom rijekom. Redoslijed potoka (vidi [[Potok|karakteristike potoka]]) koristi se kao fizička mjera položaja duž RCC-a. Prema RCC-u, nisko uređena mjesta su mali zasjenjeni potoci gdje su alohtoni unosi CPOM-a neophodan resurs za potrošače. Kako se rijeka širi na srednje uređenim mjestima, energetski unosi bi se trebali mijenjati. Obilna [[sunčeva svjetlost]] trebala bi doprijeti do dna u ovim sistemima kako bi podržala značajnu proizvodnju [[perifiton]]a. Osim toga, očekuje se da će biološka obrada unosa CPOM-a (grube čestice organske materije veće od 1 mm) na uzvodnim mjestima rezultirati transportom velikih količina FPOM-a (fine čestice organske materije manje od 1 mm) u ove nizvodne ekosisteme. Biljke bi trebale postati obilnije na rubovima rijeke s povećanjem veličine rijeke, posebno u nizinskim [[rijeka]]ma gdje su taloženi finiji sedimenti i olakšavaju ukorjenjivanje. Glavni kanali vjerovatno imaju preveliku struju i zamućenost, te nedostatak supstrata za podršku biljkama ili perifitonu. [[Fitoplankton]] bi ovdje trebao proizvoditi jedine autohtone unose, ali će fotosintetske stope biti ograničene zbog zamućenosti i miješanja. Stoga se očekuje da će alohtoni unos biti primarni izvor energije za velike rijeke. Ovaj FPOM će dolaziti i sa uzvodnih lokacija putem procesa razgradnje i putem lateralnih unosa iz poplavnih područja. Biota bi se trebala promijeniti s ovom promjenom energije od izvorišta do ušća ovih sistema. Naime, usitnjivači bi trebali napredovati u sistemima niskog reda, a pašnjaci u sistemima srednjeg reda. [[Mikrob]]na razgradnja bi trebala igrati najveću ulogu u proizvodnji energije za lokacije niskog reda i velike rijeke, dok će fotosinteza, pored degradiranih alohtonih unosa iz uzvodnih, biti bitna u sistemima srednjeg reda. Budući da će lokacije srednjeg reda teorijski primati najveću raznolikost energetskih unosa, može se očekivati da će biti domaćini najveće [[bioraznolikost]]i.<ref name=":2" /><ref name=Allan/><ref name=Gill/> Koliko dobro RCC zapravo odražava obrasce u prirodnim sistemima je neizvjesno i njegova općenitost može biti hendikep kada se primjenjuje na raznolike i specifične situacije.<ref name=Allan/> Najznačajnije kritike RCC-a su: 1. Uglavnom se fokusira na [[makrobeskičmenjaci|makrobeskičmenjake]], zanemarujući da je raznolikost [[plankton]]a i riba najveća u višim redovima; 2. U velikoj mjeri se oslanja na činjenicu da lokacije niskog reda imaju visoke unose CPOM-a, iako mnogim potocima nedostaju priobalna [[staništa]]; 3. Zasnovan je na netaknutim sistemima, koji danas rijetko postoje; i 4. Usredsređen je na funkcionisanje umjerenih potoka. Uprkos svojim nedostacima, RCC ostaje korisna ideja za opisivanje kako se obrasci ekoloških funkcija u lotičkom sistemu mogu razlikovati od izvora do ušća.<ref name=Allan/> Poremećaji poput zagušenja [[brana]]ma ili prirodni događaji poput poplava obale nisu uključeni u RCC model.<ref name="Junk J.W. 1989">Junk J.&nbsp;W., P.&nbsp;B. Bayley, R.&nbsp;E. Sparks: "The flood pulse concept in river flood plain systems". Canadian Special Publications of Fisheries and Aquatic Sciences. 106. 1989.</ref> Razni istraživači su od tada proširili model kako bi uzeli u obzir takve nepravilnosti. Naprimjer, J.V. Ward i J.A. Stanford su 1983. godine osmislili koncept serijskog diskontinuiteta, koji se bavi uticajem [[geomorfologija|geomorfoloških]] poremećaja poput zagušenja i integriranih dotoka. Isti autori su 1993. godine predstavili koncept hiporejskog koridora, u kojem su povezane vertikalna (u dubini) i lateralna (od obale do obale) strukturna složenost rijeke.<ref>Ward J.&nbsp;V., J.&nbsp;A. Stanford: The Serial Discontinuity Concept of River Ecosystems. T.&nbsp;D. Fontaine, S.&nbsp;M. Bartell: "Dynamics of Lotic Ecosystems". Science Publications, Ann Arbor Mich, 29–42. 1983.</ref> Koncept pulsa poplave, koji je razvio W. J. Junk 1989. godine, a zatim ga dodatno modificirali P. B. Bayley 1990. i K. Tockner 2000., uzima u obzir veliku količinu hranjivih tvari i organskog materijala koji dospijeva u rijeku iz sedimenta okolnog poplavljenog zemljišta.<ref name="Junk J.W. 1989"/> ==Ljudski uticaji== [[Datoteka:Human impact factors on river–floodplain systems.jpg|thumb|upright=2.0| Antropogeni uticaji na riječne sisteme.<ref name="Maaß2021">{{cite journal | last1=Maaß | first1=Anna-Lisa | last2=Schüttrumpf | first2=Holger | last3=Lehmkuhl | first3=Frank | title=Human impact on fluvial systems in Europe with special regard to today's river restorations | journal=Environmental Sciences Europe | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=33 | issue=1 | date=2021-10-16 | issn=2190-4707 | doi=10.1186/s12302-021-00561-4| doi-access=free }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Primjeri su uglavnom iz okruženja sa skromnim tehnološkim utjecajem, posebno u periodu od oko 10.000 do 4000 kalorijskih godina prije move ere]] Ljudi vrše [[geomorf]]nu silu koja sada konkurira prirodnoj [[Zemlja|Zemlji]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1130/0091-7613(2000)28<843:OTHOHA>2.0.CO;2|issn = 0091-7613|year = 2000|volume = 28|page = 843|title = On the history of humans as geomorphic agents|last1 = Hooke|first1 = Roger LeB.|journal = Geology|issue = 9|bibcode = 2000Geo....28..843L}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1130/G21108.1|title = Humans as geologic agents: A deep-time perspective|year = 2005|last1 = Wilkinson|first1 = Bruce H.|journal = Geology|volume = 33|issue = 3|page = 161|bibcode = 2005Geo....33..161W}}</ref> Period ljudske dominacije nazvan je antropocen, a za njegov početak predloženo je nekoliko datuma. Mnogi istraživači su naglasili dramatične promjene povezane s [[industrijska revolucija| industrijskom revolucijom]] u Evropi nakon otprilike 1750. godine nove ere (naše ere) i velikim ubrzanjem tehnologije oko 1950. nove ere..<ref>{{cite journal |doi = 10.1579/0044-7447(2007)36[614:TAAHNO]2.0.CO;2|issn = 0044-7447|year = 2007|volume = 36|title = The Anthropocene: Are Humans Now Overwhelming the Great Forces of Nature|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Crutzen|first2 = Paul J.|last3 = McNeill|first3 = John R.|journal = Ambio: A Journal of the Human Environment|issue = 8|pages = 614–21|pmid = 18240674|hdl = 1885/29029| s2cid=16218015 |hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614564785|title = The trajectory of the Anthropocene: The Great Acceleration|year = 2015|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Broadgate|first2 = Wendy|last3 = Deutsch|first3 = Lisa|last4 = Gaffney|first4 = Owen|last5 = Ludwig|first5 = Cornelia|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 81–98| bibcode=2015AntRv...2...81S |hdl = 1885/66463|s2cid = 131524600|hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aad2622|title = The Anthropocene is functionally and stratigraphically distinct from the Holocene|year = 2016|last1 = Waters|first1 = C. N.|last2 = Zalasiewicz|first2 = J.|last3 = Summerhayes|first3 = C.|last4 = Barnosky|first4 = A. D.|last5 = Poirier|first5 = C.|last6 = Ga Uszka|first6 = A.|last7 = Cearreta|first7 = A.|last8 = Edgeworth|first8 = M.|last9 = Ellis|first9 = E. C.|last10 = Ellis|first10 = M.|last11 = Jeandel|first11 = C.|author-link11=Catherine Jeandel|last12 = Leinfelder|first12 = R.|last13 = McNeill|first13 = J. R.|last14 = Richter|first14 = D. d.|last15 = Steffen|first15 = W.|last16 = Syvitski|first16 = J.|last17 = Vidas|first17 = D.|last18 = Wagreich|first18 = M.|last19 = Williams|first19 = M.|last20 = Zhisheng|first20 = A.|last21 = Grinevald|first21 = J.|last22 = Odada|first22 = E.|last23 = Oreskes|first23 = N.|author23-link=Naomi Oreskes|last24 = Wolfe|first24 = A. P.|journal = Science|volume = 351|issue = 6269|pmid = 26744408| bibcode=2016Sci...351.2622W |s2cid = 206642594}}</ref><ref name= Waters2016>{{cite journal |doi = 10.1038/415023a|title = Geology of mankind|year = 2002|last1 = Crutzen|first1 = Paul J.|journal = Nature|volume = 415|issue = 6867|page = 23|pmid = 11780095|bibcode = 2002Natur.415...23C|s2cid = 9743349|doi-access = free}}</ref><ref name=Gibling2018>{{cite journal |doi = 10.3390/quat1030021|title = River Systems and the Anthropocene: A Late Pleistocene and Holocene Timeline for Human Influence|year = 2018|last1 = Gibling|first1 = Martin R.|journal = Quaternary|volume = 1|issue = 3|page = 21|doi-access = free| bibcode=2018Quat....1...21G }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Međutim, primjetan ljudski utjecaj na okoliš proteže se hiljadama godina unazad,<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1466-8238.2010.00587.x|title = The HYDE 3.1 spatially explicit database of human-induced global land-use change over the past 12,000 years|year = 2011|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Van Drecht|first3 = Gerard|last4 = De Vos|first4 = Martine|journal = Global Ecology and Biogeography|volume = 20| issue=1 |pages = 73–86| bibcode=2011GloEB..20...73K }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1080/1747423X.2017.1354938|title = Per-capita estimations of long-term historical land use and the consequences for global change research|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Dekker|first2 = Stefan C.|last3 = Van Zanden|first3 = Jan Luiten|journal = Journal of Land Use Science|s2cid = 133825138|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.5194/essd-9-927-2017|title = Anthropogenic land use estimates for the Holocene – HYDE 3.2|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Doelman|first3 = Jonathan|last4 = Stehfest|first4 = Elke|journal = Earth System Science Data|volume = 9|issue = 2|pages = 927–953|bibcode = 2017ESSD....9..927K|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.12952/journal.elementa.000018|title = Dating the Anthropocene: Towards an empirical global history of human transformation of the terrestrial biosphere|year = 2013|last1 = Ellis|first1 = Erle C.|last2 = Fuller|first2 = Dorian Q.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Lutters|first4 = Wayne G.|journal = Elementa: Science of the Anthropocene|volume = 1| page=000018 |doi-access = free| bibcode=2013EleSA...1.0018E }}</ref> a naglasak na nedavnim promjenama minimizira ogromnu transformaciju pejzaža koju su ljudi uzrokovali u antici.<ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aaa7297|title = Defining the epoch we live in|year = 2015|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|last2 = Ellis|first2 = Erle C.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Fuller|first4 = Dorian Q.|journal = Science|volume = 348|issue = 6230|pages = 38–39|pmid = 25838365|bibcode = 2015Sci...348...38R|s2cid = 36804466}}</ref> Važni raniji ljudski uticaji sa značajnim posljedicama po okoliš uključuju [[izumiranje megafaune]] između 14.000 i 10.500 kalorijskih godina prije nove ere<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.08.003|title = Human acceleration of animal and plant extinctions: A Late Pleistocene, Holocene, and Anthropocene continuum|year = 2013|last1 = Braje|first1 = Todd J.|last2 = Erlandson|first2 = Jon M.|journal = Anthropocene|volume = 4|pages = 14–23| bibcode=2013Anthr...4...14B }}</ref> [[pripitomljavanje biljaka]] i [[pripitomljavanje životinja|životinja]] blizu početka [[holocen]]a prije 11.700 kalorijskih godina; poljoprivredne prakse i deforestacija prije 10.000 do 5000 kalorijskih godina; i široko rasprostranjeno stvaranje antropogenih tala prije oko 2000 kalorijskih godina.<ref name= Waters2016 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1023/B:CLIM.0000004577.17928.fa|title = The Anthropogenic Greenhouse Era Began Thousands of Years Ago|year = 2003|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|journal = Climatic Change|volume = 61|issue = 3|pages = 261–293|s2cid = 2501894|doi-access = free| bibcode=2003ClCh...61..261R }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/0959683611408454|title = Anthropogenic soils are the golden spikes for the Anthropocene|year = 2011|last1 = Certini|first1 = Giacomo|last2 = Scalenghe|first2 = Riccardo|journal = The Holocene|volume = 21|issue = 8|pages = 1269–1274|bibcode = 2011Holoc..21.1269C|s2cid = 128818837}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614529263|title = Does pre-industrial warming double the anthropogenic total?|year = 2014|last1 = Ruddiman|first1 = William|last2 = Vavrus|first2 = Steve|last3 = Kutzbach|first3 = John|last4 = He|first4 = Feng|journal = The Anthropocene Review|volume = 1|issue = 2|pages = 147–153| bibcode=2014AntRv...1..147R |s2cid = 129727301}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614565394|title = Diachronous beginnings of the Anthropocene: The lower bounding surface of anthropogenic deposits|year = 2015|last1 = Edgeworth|first1 = Matt|last2 = Deb Richter|first2 = Dan|last3 = Waters|first3 = Colin|last4 = Haff|first4 = Peter|last5 = Neal|first5 = Cath|last6 = Price|first6 = Simon James|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 33–58| bibcode=2015AntRv...2...33E |s2cid = 131236197|url = http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/509573/1/Diachronous%20beginnings%20_for%20NORA.pdf}}</ref> Ključni dokazi rane antropogene aktivnosti kodirani su u ranim [[fluvijalni proces|fluvijalnim sukcesijama]],<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.06.002|title = Geomorphology of the Anthropocene: Time-transgressive discontinuities of human-induced alluviation|year = 2013|last1 = Brown|first1 = Antony|last2 = Toms|first2 = Phillip|last3 = Carey|first3 = Chris|last4 = Rhodes|first4 = Eddie|journal = Anthropocene|volume = 1|pages = 3–13| bibcode=2013Anthr...1....3B }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1002/esp.3943|title = The geomorphology of the Anthropocene: Emergence, status and implications|year = 2017|last1 = Brown|first1 = Antony G.|last2 = Tooth|first2 = Stephen|last3 = Bullard|first3 = Joanna E.|last4 = Thomas|first4 = David S. G.|last5 = Chiverrell|first5 = Richard C.|last6 = Plater|first6 = Andrew J.|last7 = Murton|first7 = Julian|last8 = Thorndycraft|first8 = Varyl R.|last9 = Tarolli|first9 = Paolo|last10 = Rose|first10 = James|last11 = Wainwright|first11 = John|last12 = Downs|first12 = Peter|last13 = Aalto|first13 = Rolf|journal = Earth Surface Processes and Landforms|volume = 42|issue = 1|pages = 71–90|bibcode = 2017ESPL...42...71B|s2cid = 55224176|url = https://figshare.com/articles/The_geomorphology_of_the_Anthropocene_emergence_status_and_implications/9482729|hdl = 11577/3199318|hdl-access = free}}</ref> long predating [[Human impact on the environment|anthropogenic effects]] that have intensified over the past centuries and led to the modern worldwide river crisis.<ref>Wong, C.M., Williams, C.E., Collier, U., Schelle, P. and Pittock, J.(2007) [https://wwf.panda.org/?108620/Worlds-Top-10-Rivers-at-Risk World's top 10 rivers at risk] ''World Wildlife Fund''.</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature09440|title = Global threats to human water security and river biodiversity|year = 2010|last1 = Vörösmarty|first1 = C. J.|last2 = McIntyre|first2 = P. B.|last3 = Gessner|first3 = M. O.|last4 = Dudgeon|first4 = D.|last5 = Prusevich|first5 = A.|last6 = Green|first6 = P.|last7 = Glidden|first7 = S.|last8 = Bunn|first8 = S. E.|last9 = Sullivan|first9 = C. A.|last10 = Liermann|first10 = C. Reidy|last11 = Davies|first11 = P. M.|journal = Nature|volume = 467|issue = 7315|pages = 555–561|pmid = 20882010|bibcode = 2010Natur.467..555V|s2cid = 4422681|url = https://www.dora.lib4ri.ch/eawag/islandora/object/eawag%3A6427}}</ref><ref name=Gibling2018 /> ===Pollution=== Zagađenje rijeka može uključivati, ali nije ograničeno na: povećanje izvoza sedimenta, višak hranjivih tvari iz gnojiva ili gradskog otjecanja,<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/fertilizer-runoff-overwhelms-streams/|title=Fertilizer Runoff Overwhelms Streams and Rivers--Creating Vast "Dead Zones"|last=Biello|first=David|work=Scientific American|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> kanalizacijski i sepsni ulaz,<ref>{{Cite news|url=https://msutoday.msu.edu/news/2015/septic-tanks-arent-keeping-poo-out-of-rivers-and-lakes/|title=Septic tanks aren't keeping poo out of rivers and lakes|last=University|first=Michigan State|work=MSUToday|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[zagađenje plastikom]],<ref>{{Cite news|url=https://www.maritime-executive.com/editorials/growing-concern-over-plastic-pollution-in-rivers-and-lakes|title=Growing Concern over Plastic Pollution in Rivers and Lakes|work=The Maritime Executive|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> nanočesticama, farmaceutskim proizvodima i proizvodima za ličnu njegu,<ref>{{Cite journal|last1=Kolpin|first1=Dana W.|last2=Furlong|first2=Edward T.|last3=Meyer|first3=Michael T.|last4=Thurman|first4=E. Michael|last5=Zaugg|first5=Steven D.|last6=Barber|first6=Larry B.|last7=Buxton|first7=Herbert T.|date=March 2002|title=Pharmaceuticals, Hormones, and Other Organic Wastewater Contaminants in U.S. Streams, 1999−2000: A National Reconnaissance|journal=Environmental Science & Technology|language=en|volume=36|issue=6|pages=1202–1211|doi=10.1021/es011055j|pmid=11944670 |bibcode=2002EnST...36.1202K |issn=0013-936X|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1064&context=usgsstaffpub|url-access=subscription}}</ref> synthetic chemicals,<ref>{{Cite journal|last1=Bernhardt|first1=Emily S|last2=Rosi|first2=Emma J|last3=Gessner|first3=Mark O|date=2017-01-24|title=Synthetic chemicals as agents of global change|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|language=en|volume=15|issue=2|pages=84–90|doi=10.1002/fee.1450|bibcode=2017FrEE...15...84B |s2cid=90620297 |issn=1540-9295}}</ref> road salt,<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2018-04-rivers-saltier-roads-winter.html|title=U.S. rivers are becoming saltier – and it's not just from treating roads in winter|access-date=2018-11-27}}</ref> neorganskim zagađivačima (npr. [[teški metali]]), pa čak i toplota putem termalnih zagađenja.<ref>{{Cite journal|date=October 2016|title=Heat-polluted rivers ranked|journal=Nature|language=En|volume=538|issue=7626|page=431|doi=10.1038/538431d|pmid=27786199|issn=0028-0836|doi-access=free}}</ref> Efekti zagađenja često zavise od konteksta i materijala, ali mogu smanjiti [[funkcionisanje ekosistema|funkcionisanje ekosistema]], ograničiti [[usluge ekosistema]], smanjiti [[bioraznolikost]] vodotoka i uticati na ljudsko zdravlje.<ref>{{Cite news|url=https://www.nrdc.org/stories/water-pollution-everything-you-need-know|title=Water Pollution: Everything You Need to Know|work=NRDC|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> Izvore zagađivača lotičkih sistema teško je kontrolisati jer se mogu širiti, često u malim količinama, na vrlo širokom području i ući u sistem na mnogim lokacijama duž njegove dužine. Iako je direktno zagađenje lotičkih sistema znatno smanjeno u Sjedinjenim Državama prema vladinom [[Zakon o čistoj vodi| Zakonu o čistoj vodi]], zagađivači iz difuznih, netačkastih izvora ostaju veliki problem.<ref name=Cush/> Poljoprivredna polja, uključujući i [[BiH|bosanskohercegovačka]], često isporučuju velike količine sedimenata, hranjivih tvari i hemikalija u obližnje [[potok]]e i [[rijeke]]. Urbana i stambena područja također mogu doprinijeti ovom zagađenju kada se zagađivači nakupljaju na nepropusnim površinama poput puteva i parkirališta, koji se zatim ulijevaju u sistem. Povišene koncentracije hranjivih tvari, posebno [[dušik]]a i [[fosfor]]a, koji su ključne komponente gnojiva, mogu povećati rast [[perifiton]]a, što može biti posebno opasno u sporo tekućim potocima.<ref name="Cush" /> Još jedan zagađivač, [[kisela kiša]], nastaje iz [[sumpor-dioksid]]a i [[dušik-oksid]]a, koji se emituju iz fabrika i elektrana. Ove supstance lahko se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u lotičke sisteme putem padavina. Ovo može sniziti [[pH vrijednost]] ovih mjesta, utičući na sve trofičke nivoe, od algi do kičmenjaka.<ref name=Brown1987/> Prosječno bogatstvo vrsta i ukupan broj vrsta unutar sistema smanjuju se sa smanjenjem pH vrijednosti.<ref name="Gill"/> ===Modifikacija vodotoka=== [[Datoteka:River Calder Weir.JPG|thumb|right|[[Pregrada]] na rijeci Calder, Zapadni [[Yorkshir]]e Modifikacija protoka može se dogoditi kao rezultat izgradnje [[brana]], regulacije i crpljenja vode, modifikacije kanala i uništavanja poplavne ravnice rijeke i susjednih priobalnih zona.<ref>{{Cite news|url=https://www.niwa.co.nz/our-science/freshwater/tools/kaitiaki_tools/impacts/in-stream-barriers/changes-in-flow|title=Altered water flow (hydrology)|date=2009-07-06|work=NIWA|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[Brane]] mijenjaju protok, temperaturu i sedimentni režim lotičkih sistema.<ref name="Gill"/> Osim toga, mnoge rijeke su pregrađene branama na više lokacija, što pojačava utjecaj. Brane mogu uzrokovati povećanu bistrinu i smanjenu varijabilnost protoka, što zauzvrat uzrokuje povećanje brojnosti perifitona. Beskičmenjaci neposredno ispod brane mogu pokazati smanjenje bogatstva vrsta zbog ukupnog smanjenja heterogenosti staništa.<ref name="Cush"/> Također, termalne promjene mogu uticati na razvoj insekata, pri čemu neuobičajeno tople zimske temperature zamagljuju znakove za razbijanje jaja [[dijapauza]], a previše hladne ljetne temperature ostavljaju premalo prihvatljivih dana za završetak rasta.<ref name="Allan" /> Konačno, brane fragmentiraju riječne sisteme, izolirajući prethodno kontinuirane populacije i sprječavajući migracije anadromnih i katadromnih vrsta.<ref name="Cush"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lotičke sisteme i putem namjernih događaja (npr. poribljavanje. unošenje divljači i vrsta hrane), kao i nenamjernih događaja (npr. [[autostoper]]i na čamcima ili ribarski čamci). Ovi organizmi mogu uticati na [[autohtone vrste]] putem konkurencije za plijen ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name=Gill/> Nakon što se uspostave, ove vrste može biti teško kontrolirati ili iskorijeniti, posebno zbog povezanosti lotičkih sistema. Invazivne vrste mogu biti posebno štetne u područjima koja imaju [[ugrožema vrsta|ugroženu]] biotu, poput dagnji na jugoistoku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ili onih koja imaju lokalizirane [[Endem|endemske]] vrste, poput lotičkih sistema zapadno od Stjenovitih planina, gdje su se mnoge vrste razvile u izolaciji. ==Također pogledajte== {{portal|Ekologija}} {{Div col|colwidth=20em}} * [[Bettyin mozak]] {{ndash}} softver koji "uči" o riječnim ekosistemima * [[Koncept pulsa poplave]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Reofil]] * [[Priobalna zona]] * [[Koncept kontinuuma rijeke]] * [[Sistem odvodnjavanja (geomorfologija)|Sistem odvodnjavanja rijeka]] * [[RIVPACS]] * ''[[Čuvari rijeka]]'' * [[Visoko i nizinsko područje (ekologija slatke vode)|Visoko i nizinske rijeke]] {{Div col end}} ==Reference== {{reflist|33em}} ==Dodatni izvori== {{refbegin|2}} * Brown, A. L. 1987. Freshwater Ecology. Heinimann Educational Books, London. P.&nbsp;163. * Carlisle, D. M. and M. D. Woodside. 2013. [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo41741 Ecological health in the nation's streams], [[United States Geological Survey]]. P.&nbsp;6. * Edington, J. M., Edington, M. A., and J. A. Dorman. 1984. Habitat partitioning amongst hydrophyschid larvae of a Malaysian stream. Entomologica 30: 123–129. * Hynes, H. B. N. 1970. Ecology of Running Waters. Originally published in Toronto by University of Toronto Press, 555&nbsp;p. * Morin, P. J. 1999. Community Ecology. Blackwell Science, Oxford. P.&nbsp;424. * {{cite journal | last1 = Power | first1 = M. E. | year = 1990 | title = Effects of fish in river food webs | url = http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20130524034630/http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-date = 2013-05-24 | journal = Science | volume = 250 | issue = 4982 | pages = 811–814 | doi = 10.1126/science.250.4982.811 | pmid = 17759974 | bibcode = 1990Sci...250..811P | s2cid = 24780727 }} * {{cite journal | last1 = Rubbo | first1 = M. J. | last2 = Kiesecker | first2 = J. M. | year = 2004 | title = Leaf litter composition and community structure: translating regional species changes into local dynamics | journal = Ecology | volume = 85 | issue = 9 | pages = 2519–2525 | doi = 10.1890/03-0653 | doi-access = free | bibcode = 2004Ecol...85.2519R }} * {{cite journal | last1 = Schoener | first1 = T. W. | author-link = Thomas W. Schoener | year = 1974 | title = Resource partitioning in ecological communities | journal = Science | volume = 2 | issue = 4145 | pages = 369–404 | doi = 10.1126/science.185.4145.27 | pmid = 17779277 | bibcode = 1974Sci...185...27S | s2cid = 43846597 }} * {{cite journal | last1 = Townsend | first1 = C. R. | last2 = Hildrew | first2 = A. G. | last3 = Schofield | first3 = K. | year = 1987 | title = Persistence of stream invertebrate communities in relation to environmental variability | journal = Animal Ecology | volume = 56 | issue = 2 | pages = 597–613 | doi = 10.2307/5071 | jstor = 5071 | bibcode = 1987JAnEc..56..597T }} * {{cite journal | last1 = Vannote | first1 = R. L. | last2 = Minshall | first2 = G. W. | last3 = Cummins | first3 = K. W. | last4 = Sedell | first4 = J. R. | last5 = Cushing | first5 = C. E. | year = 1980 | title = The river continuum concept | journal = Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume = 37 | pages = 130–137 | doi = 10.1139/f80-017 | bibcode = 1980CJFAS..37..130V | s2cid = 40373623 }} * {{cite journal | last1 = Vinson | first1 = M. R. | last2 = Hawkins | first2 = C. P. | year = 1998 | title = Biodiversity of stream insects: variation at local, basin, and regional scales | journal = Annual Review of Entomology | volume = 43 | pages = 271–293 | doi = 10.1146/annurev.ento.43.1.271 | pmid = 15012391 }} * Ward, J. V. 1992. Aquatic Insect Ecology: biology and habitat. Wiley, New York. P.&nbsp;456. * {{cite journal | last1 = Watson | first1 = D. J. | last2 = Balon | first2 = E. K. | year = 1984 | title = Ecomorphological analysis of fish taxocenes in rainforest streams of northern Borneo | journal = Journal of Fish Biology | volume = 25 | issue = 3 | pages = 371–384 | doi = 10.1111/j.1095-8649.1984.tb04885.x | bibcode = 1984JFBio..25..371W }} {{refend}} ==Vanjski linkuvi== {{commons category|Rivers}} {{commons category|Streams}} {{commons category|Springs}} {{wiktionary|lotic}} * [https://waterdata.usgs.gov/nwis/rt USGS real time stream flow data for gauged systems nationwide] {{ rijeke, potoci i izvori |state=expanded}} {{ teme vodenih ekosistema |expanded=none}} {{ modeliranje ekosistema |expanded=none}} {{Authority control}} [[Kategorija:Vodena ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Ekologija slatkih voda]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Priobalna zona]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Vodotoci]] [[Kategorija:Staništa]] q03bkcvkec40l2f708l6bl19tfqmted 3831281 3831280 2026-04-19T09:55:49Z Barba-Baraba 180391 3831281 wikitext text/x-wiki [[Slika:Stream in the redwoods.jpg|thumb|upright=1.4|Ovaj [[potok]], koji djeluje zajedno sa svojom okolinom, može se smatrati dijelom riječnog ekosistema.]] '''Riječni ekosistemi''' su tekuće vode koje dreniraju krajolik i uključuju [[Biotaka komponenta|biotske]] (žive) interakcije među [[biljka]]ma, [[životinja]]ma i [[mikroorganizmi]]ma, kao i abioake (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije njegovih mnogih dijelova.<ref name=Ang>Angelier, E. 2003. Ecology of Streams and Rivers. Science Publishers, Inc., Enfield. Pp. 215.</ref><ref name=BiologyConcepts&Connections>"Biology Concepts & Connections Sixth Edition", Campbell, Neil A. (2009), page 2, 3 and G-9. Retrieved 2010-06-14.</ref> Riječni [[ekosistem]]i dio su većih mreža ili slivova, gdje se manji [[izvor]]i ulijevaju u srednje velike [[potok]]e, koji se progresivno ulijevaju u veće [[rijeka|riječne mreže]]. Glavne zone u riječnim ekosistemima određene su nagibom riječnog korita ili brzinom struje. Brže tekuća turbulentna voda obično sadrži veće koncentracije rastvorenog [[kisik]]a, što podržava veću [[bioraznolikost]] od sporo tekuće vode u [[bara]]ma. Ove razlike čine osnovu za podjelu rijeka na brdske i nizinske rijeke. Hranidbena baza potoka unutar priobalnih [[šuma]] uglavnom potiče od drveća, ali širi potoci i oni koji nemaju krošnju (šuma) većinu svoje prehrambene baze crpe iz [[alge|algi]]. Anadromne [[ribe]] su također važan izvor hranjivih tvari. Ekološke prijetnje rijekama uključuju gubitak vode, brane, hemijsko zagađenje i [[unesene vrste]]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> [[Brana]] proizvodi negativne efekte koji se nastavljaju niz sliv. Najvažniji negativni efekti su smanjenje proljetnih [[poplava]], koje oštećuju [[močvare]], i zadržavanje sedimenta, što dovodi do gubitka deltnih močvara.<ref name="Keddy">{{cite book|last=Keddy|first=Paul A.|title=Wetland Ecology. Principles and Conservation.|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-51940-3|page=497}}</ref> Riječni ekosistemi su glavni primjeri lotskih ekosistema. "Lotik" se odnosi na tekuću vodu, od latinske riječi [[latinski|lat. ''lotus'', što znači opran. Lotičke vode kreću se od izvora širokih samo nekoliko centimetara do velikih, kilometarake širine.<ref name=Allan>Allan, J.D. 1995. Ekologija potoka: struktura i funkcija tekućih voda. Chapman i Hall, London. Str. 388.</ref> Veliki dio ovog članka odnosi se na lotičke ekosisteme općenito, uključujući srodne lotičke sisteme kao što su potoci i izvori. Lotički ekosistemi mogu se uporediti s lentičkim ekosistemima, koji uključuju relativno mirne [[kopnene vode]] kao što su [[jezera]], [[bare]] i [[močvare]]. Lentički dolazi od [[latinski|lat.]] "lenis", što znači mirno. Zajedno, ova dva [[ekosistem]]a čine općitije područje proučavanja [[slatka voda|slatke vode]] ili vodne [[ekologija|ekologije]]. Međutim, ne postoji oštra granica između ta dva sistema.<ref>{{Cite book |last=Odum |first=Eugene P. |title=Fundamentals of Ecology |date=1953 |publisher=Saunders |year=1953 |pages=217-252 |language=English |lccn=53010484 |oclc=880892}}</ref> Sljedeće objedinjujuće karakteristike čine ekologiju tekućih voda jedinstvenom među vodenim staništima: tok je jednosmjeran, postoji stanje kontinuiranih fizičkih promjena i postoji visok stepen prostorne i vremenske heterogenosti na svim skalama ([[mikrostaništa]]), varijabilnost između lotičkih sistema je prilično visoka i biota je specijalizirana za život u uslovima protoka.<ref name="Gill">Giller, S. and B. Malmqvist. 1998. The Biology of Streams and Rivers. Oxford University Press, Oxford. Pp. 296.</ref> {{TOC level|3}} ==Abiotske (nežive) komponente == Nežive komponente ekosistema nazivaju se abiotske komponente. Npr. [[kamen]], [[zrak]], [[tlo]] itd. ===Protok vode=== [[Datoteka:Cooplacurripa R.JPG|thumb|right| Zamišljena rijeka Cooplacurripa, [[NSW]]]] [[Slika:Overlander Falls.JPG|thumb|right| Brzaci u [[Pokrajinsku park Mount Robson| Pokrajinskom parku Mount Robson]].]] Jednosmjerni tok vode je ključni faktor u lotičkim (riječnim) sistemima koji utiču na njihovu [[ekologija|ekologiju]]. Tok može biti kontinuiran ili povremen. Tok je rezultat sumarih unosa iz [[podzemne vode|podzemnih voda]], [[padavina]] i [[površinsko oticanje|kopnenog toka]]. Tok vode može varirati između sistema, od bujičnih brzaka do sporih rukavaca koji gotovo izgledaju kao [[ekosistent jezerskih ekosistema|lentni sistemi]]. Brzina toka vode u vodenom stubu također može varirati unutar sistema i podložna je haotičnoj turbulenciji, iako brzina vode ima tendenciju da bude najveća u srednjem dijelu korita [[potok]]a (poznatom kao [[Thalweg|thalveg]]). Ova turbulencija rezultira odstupanjima toka od srednjeg vektora toka nizbrdo, što je tipično za vrtložne struje. [[Vektor]] srednje brzine protoka zasniva se na varijabilnosti trenja o dno ili stranice kanala, [[sinusoznost]]i, preprekama i gradijentu nagiba.<ref name=Allan/> Pored toga, količina vode koja ulazi u sistem od direktnih padavina, [[topljenja snijega]] i/ili podzemnih voda može uticati na brzinu protoka. Količina vode u toku mjeri se kao [[Ispuštanje (hidrologija)|ispuštanje]] (zapremina po jedinici vremena). Kako voda teče nizvodno, potoci i rijeke najčešće dobijaju zapreminu vode, tako da pri [[Osnovni tok|osnovnom toku]] (tj. bez unosa [[oluja]]), manji izvori imaju vrlo nizak protok, dok veće rijeke imaju mnogo veći protok. "Režim protoka" rijeke ili potoka uključuje opće obrasce ispuštanja tokom godišnjih ili dekadnih vremenskih skala i može obuhvatiti sezonske promjene u protoku.<ref>{{Cite journal|title=Canadian Science Publishing|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=46|issue=10|pages=1805–1818|doi=10.1139/f89-228|date=October 1989|last1=Poff|first1=N. Leroy|last2=Ward|first2=J. V.}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Poff|first1=N. LeRoy|last2=Allan|first2=J. David|last3=Bain|first3=Mark B.|last4=Karr|first4=James R.|last5=Prestegaard|first5=Karen L.|last6=Richter|first6=Brian D.|last7=Sparks|first7=Richard E.|last8=Stromberg|first8=Julie C.|date=December 1997|title=The Natural Flow Regime|journal=BioScience|language=en|volume=47|issue=11|pages=769–784|doi=10.2307/1313099|issn=0006-3568|jstor=1313099|doi-access=free}}</ref> Iako je protok vode snažno određen nagibom, tekuće vode mogu promijeniti opći oblik ili smjer korita potoka, karakteristika poznata i kao [[geomorfologija]]. Profil riječnog vodenog stuba sastoji se od tri primarna djelovanja: [[erozija]], [[transport]]a i [[taloženje|taloženja]]. [[Rijeke]] su opisane kao "oluci niz koje teku ruševine kontinenata".<ref>{{Cite web|url=http://store.doverpublications.com/0486685888.html|title=Fluvial Processes in Geomorphology|website=store.doverpublications.com|access-date=2018-11-26}}</ref> Rijeke kontinuirano [[Erozija|erodiraju]], transportuju i [[Taloženje (geologija)|talože]] supstrat, sediment i organski materijal. Kontinuirano [[kretanje]] vode i unesenog materijala stvara raznovrsna [[staništa]], uključujući [[bruska|bruske]], [[bakterijska klizalica|klizalice]] i [[Potočni bazen|bazene]]].<ref name="Cush">Cushing, C.E. and J.D. Allan. 2001. Streams: their ecology and life. Academic Press, San Diego. Pp. 366.</ref> ===Svjetlost=== '''[[Svjetlost]]''' je važna za lotičke sisteme, jer obezbjeđuje energiju potrebnu za pokretanje [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]], a također može pružiti utočište za vrste [[plijen]]a u sjenama koje baca. Količina svjetlosti koju sistem prima može biti povezana s kombinacijom unutrašnjih i vanjskih varijabli toka. Područje koje okružuje [[potok|potočić]], naprimjer, može biti u sjeni okolnih [[šuma]] ili zidova doline. Veći riječni sistemi obično su široki, tako da je uticaj vanjskih varijabli minimiziran, a [[Sunce|sunčeva svjetlist]] dopire do površine. Međutim, ove rijeke također imaju tendenciju da budu turbulentnije, a čestice u vodi sve više slabe svjetlost kako se dubina povećava.<ref name=Cush/> Sezonski i dnevni faktori također mogu imati ulogu u dostupnosti svjetlosti jer ugao upada, ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, može dovesti do gubitka svjetlosti zbog refleksije. Poznat kao [[Beersov zakon|Beerov zakon]], što je plići ugao, više [[svjetlost]]i reflektuje se i količina primljenog sunčevog zračenja [[logaritam]]ski opada s dubinom.<ref name=Gill/> Dodatni utjecaji na dostupnost svjetlosti uključuju oblačnost, nadmorsku visinu i geografski položaj.<ref name=Brown1987>Brown 1987</ref> ===Temperatura=== [[Datoteka:Castle Geyser, Yellowstone, 1874.jpg|thumb|right|[[Castle Geyser]], [[Yellowstone National Park]]]] [[Alika:Winter Forest Near Erzhausen II.jpg|thumb|right|280px| Šumski [[potok]] zimi u blizini [[Erzhausen[[a, [[Njemačka]],]] [[Slika:Gabas 007.jpg|thumb|right|280px| Kaskada u [[Pirineji]]ma]] Većina lotičkih vrsta su [[poikiloterm]]ne [[životinje]] čija se unutrašnja temperatura mijenja u zavisnosti od okoline, stoga je [[temperatura]] ključni abiotički faktor za njih. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem toplote u ili iz zraka i okolnog supstrata. Plitki potoci su obično dobro izmiješani i održavaju relativno ujednačenu temperaturu unutar područja. Međutim, u dubljim, sporije tekućim vodenim sistemima može se razviti velika razlika između temperature dna i površine. Sistemi koji se napajaju izvorima imaju male varijacije jer izvori obično potiču iz podzemnih voda, koje su često vrlo blizu temperaturi okoline.<ref name=Gill/> Mnogi sistemi pokazuju jake [[Dnevna varijacija temperature|dnevne]] fluktuacije, a sezonske varijacije su najekstremnije u [[Arktik|arktičkim]], [[oustinja|pustinjskim]] i umjerenim sistemima.<ref name=Gill/> Količina sjenčanja, [[klima]] i [[nadmorska visina]] također mogu uticati na temperaturu lotičkih sistema.<ref name=Allan/> ===Hemija=== [[Hemija]] vode u riječnim [[ekosistem]]ima varira ovisno o tome koje su rastvorene tvari i plinovi prisutni u [[vodeni stub|vodenom stubu]] potoka. Konkretno, riječna voda može uključivati, osim same vode, * rastvorene neorganske materije i glavne [[ion]]e ([[kalcij]], [[natrij]], [[magnezij]], [[kalij]], [[bikarbonat]], [[sulfid]], [[hlorid]]) * rastvorene neorganske hranjive tvari ([[dušik]], [[fosfor]], [[silicij-dioksid]]) * [[čestice organske materije|suspendovane]] i [[rastvorene organske materije]] * plinove ([[dušik]], [[dušik-oksid]], [[ugljik-dioksid]]], [[kisik]]) * tragove metala i zagađivača ==== Rastvoreni ioni i hranjive tvari ==== Rastvorene rastvorene tvari u [[potok]]u mogu se smatrati ili ''reaktivnim'' ili ''konzervativnim''. Reaktivne rastvorene tvari se lako biološki asimiliraju od strane [[autotrof]]ne i [[heterotrof]]ne biote potoka; Primjeri mogu uključivati neorganske vrste [[dušik]]a kao što su [[nitrat]] ili [[amonij]], neke oblike [[fosfor]]a (npr. [[rastvor]]ljivi reaktivni fosfor) i [[silicij-dioksid]]. Otale rastvorene materije mogu se smatrati konzervativnim, što ukazuje na to da se rastvorena materija ne apsorbuje i ne koristi biološki; [[hlorid]] se često smatra konzervativnom rastvorenom materijom. Konzervativne rastvorene materije se često koriste kao hidrološki traseri za kretanje i transport vode. I reaktivna i konzervativna hemija vode potoka prvenstveno je određena unosima iz geologije njenog [[drenažni bazen|sliva]] ili slivnog područja. Na hemiju vode potoka mogu uticati i padavine i dodavanje zagađivača iz ljudskih izvora.<ref name="Allan"/><ref name="Cush"/> Velike razlike u hemiji obično ne postoje unutar malih lotičkih sistema zbog velike brzine miješanja. Međutim, u većim riječnim sistemima, koncentracije većine hranjivih tvari, rastvorenih soli i [[pH-vrijednost]]i smanjuju se s povećanjem udaljenosti od riječnog izvora.<ref name="Gill"/> ==== Rastvoreni plinovi ==== Što se tiče rastvorenih gasova, [[kisik]] je vjerovatno najvažniji hemijski sastojak lotičkih sistema, jer je svim aerobnim organizmima potreban za preživljavanje. U vodu ulazi uglavnom putem difuzije na granici voda-zrak. Rastvorljivost kisika u vodi smanjuje se s porastom pH vrijednosti i temperature vode. Brzi, turbulentni tokovi izlažu veći dio površine vode zraku i obično imaju niske temperature, a samim tim i više kisika od sporih, [[rukavac]]a.<ref name="Gill"/> Kisik je nusprodukt [[fotosinteza|fotosinteze]]], tako da sistemi s velikom količinom vodenih algi i biljaka također mogu imati visoke koncentracije kiseonika tokom dana. Ovi nivoi mogu značajno pasti tokom noći kada primarni proizvođači prelaze na disanje. Kisik može biti ograničavajući ako je cirkulacija između površine i dubljih slojeva slaba, ako je aktivnost lotičkih životinja vrlo visoka ili ako dolazi do velike količine organskog raspadanja.<ref name="Cush"/> ==== Suspendovane materije ==== Rijeke također mogu prenositi suspendovane neorganske i organske materije. Ovi materijali mogu uključivati [[sediment]]<ref>{{Cite journal|last1=Dean|first1=David J.|last2=Topping|first2=David J.|last3=Schmidt|first3=John C.|last4=Griffiths|first4=Ronald E.|last5=Sabol|first5=Thomas A.|date=January 2016|title=Sediment supply versus local hydraulic controls on sediment transport and storage in a river with large sediment loads|journal=Journal of Geophysical Research: Earth Surface|language=en|volume=121|issue=1|pages=82–110|doi=10.1002/2015jf003436|bibcode=2016JGRF..121...82D |issn=2169-9003|url=https://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1889&context=wats_facpub|doi-access=free}}</ref> ili organske materije kopnenog porijekla koje upadaju u korito [[potok]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J. R.|last2=Meyer|first2=J. L.|date=1997|title=Stream Organic Matter Budgets: An Introduction|journal=Journal of the North American Benthological Society|volume=16|issue=1|pages=3–13|doi=10.2307/1468223|jstor=1468223|s2cid=88167408 }}</ref> Često se organska materija prerađuje unutar potoka putem mehaničke fragmentacije, konzumiranja i ispaše od strane [[beskičmenjak]]a, te mikrobne razgradnje.<ref>{{Cite journal|url=https://www.researchgate.net/publication/270355611|title=A Perspective on Leaf Litter Breakdown in Streams {{!}} Request PDF|journal=Oikos|volume=85|issue=2|page=377|language=en|access-date=2018-11-27|doi=10.2307/3546505|jstor=3546505|year=1999|last1=Gessner|first1=Mark O.|last2=Chauvet|first2=Eric|last3=Dobson|first3=Mike}}</ref> Lišće i drvenasti ostaci, prepoznatljive grube čestice organske materije (CPOM), pretvaraju u čestice organske materije (POM), sve do finih [[čestica]] organske materije. [[drvenasta biljka|Drvenaste i nedrvenaste biljke]] imaju različite brzine razgradnje u struji vode, pri čemu se lisnate biljke ili dijelovi biljaka (npr. [[cvijet|cvjetne]] latice) razgrađuju brže od drvenastih [[trupac]]a ili [[grana]].<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J R|last2=Benfield|first2=E F|date=November 1986|title=Vascular Plant Breakdown in Freshwater Ecosystems| journal=Annual Review of Ecology and Systematics| language=en|volume=17|issue=1|pages=567–594|doi=10.1146/annurev.es.17.110186.003031|bibcode=1986AnRES..17..567W |issn=0066-4162}}</ref> ===Supstrat=== Neorganski [[Supstrat (morska biologija)|supstrat]] lotskih sistema sastoji se od [[geologija|geološkog]] materijala prisutnog u slivu koji erodira, transportuje, sortira i taloži struja. Neorganski supstrati se klasifikuju po veličini na [[Wentworthova skala|Wentworthovoj skali]], koja se kreće od gromada, preko oblutaka, [[šljunak|šljunka]], [[pjesak|pijeska]] i [[mulj]]a.<ref name=Gill/> Tipično, [[Veličina čestica (veličina zrna)|veličina čestica]] supstrata se smanjuje nizvodno s većim gromadama i kamenjem u planinskijim područjima i pjeskovitim dnom u nizinskim rijekama. To je zato što viši gradijenti planinskih potoka olakšavaju brži tok, pomjerajući manje materijale supstrata dalje nizvodno radi taloženja.<ref name=Cush/> Supstrat također može biti organski i može uključivati fine čestice, jesenje lišće koje je opalo, [[drvo|velike drvenaste ostatke]] poput potopljenih trupaca drveća, [[mahovine]] i poluvodnih [[biljke|biljaka]].<ref name=Allan/> Taloženje supstrata nije nužno trajan događaj, jer može biti podložno velikim modifikacijama tokom poplava.<ref name=Cush/> ==Biotske (žive) komponente == Žive komponente [[ekosistem]]a nazivaju se biotske komponente. Potoci imaju brojne vrste biotskih [[organizam]]a koji u njima žive, uključujući [[bakterije]], [[primarni producent|primarne proizvođače]], [[insekt]]e i ostale [[beskičmenjak]]e, kao i [[ribe]] i druge [[kičmenjak]]e. [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a stream.png|thumb|upright=1.7|[[Mreža istovremene pojave]] bakterijske zajednice u potoku<ref>{{cite journal |doi = 10.3390/w11081711|title = Impact of Nutrient and Stoichiometry Gradients on Microbial Assemblages in Erhai Lake and Its Input Streams|year = 2019|last1 = Liu|first1 = Yang|last2 = Qu|first2 = Xiaodong|last3 = Elser|first3 = James J.|last4 = Peng|first4 = Wenqi|last5 = Zhang|first5 = Min|last6 = Ren|first6 = Ze|last7 = Zhang|first7 = Haiping|last8 = Zhang|first8 = Yuhang|last9 = Yang|first9 = Hua|journal = Water|volume = 11|issue = 8|page = 1711|doi-access = free| bibcode=2019Water..11.1711L }}</ref>]] ===Mikroorganizmi=== [[Bakterije]] su prisutne u velikom broju u lotičkim vodama. Slobodnoživući oblici povezani su s raspadanjem organskog materijala, [[biofilm]]om na površinama stijena i vegetacije, između čestica koje čine supstrat i suspendirani u [[vodeni stub|vodenom stubu]]. Ostali oblici su također povezani s crijevima lotičkih organizama kao [[Parazitizam|paraziti]] ili u [[komensalizam|komenaalnim]] odnosima.<ref name=Gill/> Bakterije imaju veliku ulogu u recikliranju energije (vidi [[#Trofički odnosi|ispod]]).<ref name=Allan/> [[Dijatomeje]] su jedna od glavnih dominantnih grupa [[perifit]]skih [[alge|algi]] u lotičkim sistemima i široko se koriste kao efikasni indikatori kvalitete vode, jer brzo reagiraju na promjene u okolišu, posebno organsko zagađenje i [[eutrofikacijaa| eutrofikaciju]], sa širokim spektrom tolerancije na uvjete u rasponu od [[oligotrof]]nih do [[eutrof]]nih.<ref name=Heinrich2019 /><ref>{{cite book |doi = 10.1007/978-3-319-31984-1_11|chapter = Diatoms as Bioindicators in Rivers|title = River Algae|year = 2016|last1 = Lobo|first1 = Eduardo A.|last2 = Heinrich|first2 = Carla Giselda|last3 = Schuch|first3 = Marilia|last4 = Wetzel|first4 = Carlos Eduardo|last5 = Ector|first5 = Luc|pages = 245–271|isbn = 978-3-319-31983-4}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1590/S1519-69842011000500015 |title = Application of water quality biological indices using diatoms as bioindicators in the Gravataí river, RS, Brazil |year = 2011 |last1 = Salomoni |first1 = SE. |last2 = Rocha |first2 = O. |last3 = Hermany |first3 = G. |last4 = Lobo |first4 = EA. |journal = Brazilian Journal of Biology |volume = 71 |issue = 4 |pages = 949–959 |doi-access = free }}</ref> [[Fungi|Gljive]] su također vrlo često prisutne u lotičkim okruženjima. Uglavnom su [[mikroskop[[ske veličine i najčešće se nalaze kao aseksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|anamorfne]]) [[vodene hifomicete]] [[spore]], ili rjeđe kao seksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|teleomorfne]]) spore koje slobodno plutaju u vodi. Međutim, glavni dio gljiva, [[micelij]], slobodno živi u [[sediment]]u, na raspadajućem organskom materijalu,<ref name=":0">{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-030-72854-0 |title=The Ecology of Plant Litter Decomposition in Stream Ecosystems |date=2021 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-030-72853-3 |editor-last=Swan |editor-first=Christopher M. |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-030-72854-0 |editor-last2=Boyero |editor-first2=Luz |editor-last3=Canhoto |editor-first3=Cristina}}</ref> kao [[parazit]]i na ili u drugim organizmima (kao što su na [[životinja]]ma ili [[alge|algama]]),<ref>{{Cite book |last1=Weiss |first1=Louis M. |title=Microsporidia: pathogens of opportunity |last2=Becnel |first2=James J. |date=2014 |publisher=Wiley Blackwell |isbn=978-1-118-39526-4 |location=Ames, Iowa}}</ref><ref>{{Cite book |title=Freshwater fungi and fungal-like organisms |publisher=Walter de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-039014-8 |editor-last=Jones |editor-first=E. B. Gareth |series=Marine and freshwater botany |date=27 August 2014 |location=Boston |editor-last2=Hyde |editor-first2=Kevin D. |editor-last3=Pang |editor-first3=Ka-lai}}</ref> as [[endophyte]]s,<ref>{{Cite journal |last1=Selosse |first1=Marc-André |last2=Vohník |first2=Martin |last3=Chauvet |first3=Eric |date=2008 |title=Out of the rivers: are some aquatic hyphomycetes plant endophytes? |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=178 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |pmid=18315696 |bibcode=2008NewPh.178....3S |issn=1469-8137|url-access=subscription }}</ref> u biljkama, ili kao [[Mutualizam (biologija)|mutualisti]] u crijevima [[insekti|insekata]].<ref>{{Cite book |title=Fungus-insect relationships: perspectives in ecology and evolution |date=1984 |publisher=Columbia Univ. Pr |isbn=978-0-231-05695-3 |editor-last=Wheeler |editor-first=Quentin |location=New York, NY |editor-last2=Entomological Society of America}}</ref> === Biofilm === [[Slika:Biofilm components in streams.jpg|thumb|upright=1.7|right|Različite komponente biofilma u potocima.<ref name=Sabater2016 /> Glavne komponente su [[alge]] i [[bakterije]].]] [[Biofilm]] je kombinacija algi (dijatomeja itd.), gljiva, bakterija i drugih malih [[mikroorganizam]]a koji postoje u filmu duž [[korito potoka|korita potoka]] ili [[bentos]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Battin|first1=Tom J.|last2=Besemer|first2=Katharina|last3=Bengtsson|first3=Mia M.|last4=Romani|first4=Anna M.|last5=Packmann|first5=Aaron I.|date=April 2016|title=The ecology and biogeochemistry of stream biofilms|journal=Nature Reviews Microbiology|language=En|volume=14|issue=4|pages=251–263|doi=10.1038/nrmicro.2016.15|pmid=26972916 |s2cid=6573778 |issn=1740-1526|url=http://eprints.gla.ac.uk/118574/1/118574.pdf}}</ref> Sami biofilmovi su složeni,<ref>{{Cite journal|last1=Besemer|first1=Katharina|last2=Peter|first2=Hannes|last3=Logue|first3=Jürg B|last4=Langenheder|first4=Silke|last5=Lindström|first5=Eva S|last6=Tranvik|first6=Lars J|last7=Battin|first7=Tom J|date=August 2012|title=Unraveling assembly of stream biofilm communities|journal=The ISME Journal|volume=6|issue=8|pages=1459–1468|doi=10.1038/ismej.2011.205|issn=1751-7362|pmc=3400417|pmid=22237539|bibcode=2012ISMEJ...6.1459B }}</ref> i doprinose složenosti korita potoka. Različite komponente biofilma ([[alge]] i [[bakterije]] glavne su komponente) ugrađene su u [[egzopolisaharid]]nu matricu (EPS) i predstavljaju mrežne receptore neorganskih i organskih elemenata te ostaju podložne uticajima različitih faktora okoline.<ref name=Sabater2016>{{cite journal |doi = 10.3389/fenvs.2016.00014|title = Stream Biofilm Responses to Flow Intermittency: From Cells to Ecosystems|year = 2016|last1 = Sabater|first1 = Sergi|last2 = Timoner|first2 = Xisca|last3 = Borrego|first3 = Carles|last4 = Acuña|first4 = Vicenç|journal = Frontiers in Environmental Science|volume = 4| page=14 |s2cid = 18984955|doi-access = free| bibcode=2016FrEnS...4...14S |hdl = 10256/16946|hdl-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{multiple image | align = left | direction = horizontal | image1 = River diatoms.jpg | width1 = 280 | caption1 = [[Epilit]]na [[dijatomeje]] iz riječnog korita<ref name=Heinrich2019>{{cite journal |doi = 10.1590/2175-7860201970041|title = Epilithic diatom flora in Cali River hydrographical basin, Colombia|year = 2019|last1 = Heinrich|first1 = Carla Giselda|last2 = Palacios-Peñaranda|first2 = Martha L.|last3 = Peña-Salamanca|first3 = Enrique|last4 = Schuch|first4 = Marilia|last5 = Lobo|first5 = Eduardo A.|journal = Rodriguésia|volume = 70|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> (size bars are 30&nbsp;μm) | image2 = Slime on the cobbles of a streambed.jpg | width2 = 175 | caption2 = Ova [[sluz]] na koritu [[potok]]a je [[kaldrma (geologija)|kaldrma]] biofilma}} {{clear left}} .<ref>{{cite journal |doi = 10.1899/11-073.1|title = The relationship between epilithic biofilm stability and its associated meiofauna under two patterns of flood disturbance|year = 2012|last1 = Majdi|first1 = Nabil|last2 = Mialet|first2 = Benoît|last3 = Boyer|first3 = Stéphanie|last4 = Tackx|first4 = Michèle|last5 = Leflaive|first5 = Joséphine|last6 = Boulêtreau|first6 = Stéphanie|last7 = Ten-Hage|first7 = Loïc|last8 = Julien|first8 = Frédéric|last9 = Fernandez|first9 = Robert|last10 = Buffan-Dubau|first10 = Evelyne|journal = Freshwater Science|volume = 31| issue=1 |pages = 38–50| bibcode=2012FWSci..31...38M |s2cid = 3473853|url = http://oatao.univ-toulouse.fr/8842/1/Majdi_8842.pdf}}</ref> Biofilmovi su jedna od glavnih [[Interfaza|bioloških interfaza]] u riječnim ekosistemima, i vjerovatno najvažnija u [[povremenim rijekama]], gdje se značaj [[vodenog stuba]] smanjuje tokom produženih perioda niske aktivnosti [[hidrološkog ciklusa]].<ref name=Sabater2016 /> Biofilmovi se mogu shvatiti kao [[mikrobni konzorciji]] [[autotrof]]a i [[heterotrof]]a, koji koegzistiraju u matrici hidratiziranih [[vanćelijska polimerna supstanca| vanćelijskih polimernih supstanci]] (EPS). Ove dvije glavne biološke komponente su uglavnom [[alge]] i [[cijanobakterije]] s jedne strane, i [[bakterije]] i [[gljive]] s druge strane.<ref name=Sabater2016 /> [[Mikrofauna|Mikro]] – i [[mejofauna]] također nastanjuju [[biofilm]], hraneći se organizmima i organskim [[čestica]]ma i doprinoseći njegovoj [[evolucija|evoluciji]] i širenju<ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nrmicro2415|title = The biofilm matrix|year = 2010|last1 = Flemming|first1 = Hans-Curt|last2 = Wingender|first2 = Jost|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 8|issue = 9|pages = 623–633|pmid = 20676145|s2cid = 28850938}}</ref> EPS je u stanju da zadrži [[ekstracelularne enzime]] i stoga omogućava korištenje materijala iz okoline i transformaciju tih materijala u rastvorene hranjive tvari za upotrebu od strane algi i bakterija. Istovremeno, EPS doprinose zaštiti ćelija od isušivanja, kao i od drugih opasnosti (npr. [[biocid]], [[UV zračenje]], itd.) iz vanjskog svijeta.<ref name=Sabater2016 /> S druge strane, pakovanje i zaštitni sloj EPS-a ograničavaju difuziju plinova i hranjivih tvari, posebno za ćelije daleko od površine biofilma, a to ograničava njihov opstanak i stvara jake gradijente unutar biofilma. I fizička struktura biofilma i plastičnost [[organizam]]a koji u njemu žive osiguravaju i podržavaju njihov opstanak u teškim okruženjima ili pod promjenjivim uslovima okoline.<ref name=Sabater2016 /> ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Periphyton.jpg|thumb|Perifiton]] [[Slika:water hyacinth.jpg|thumb|Obični vodeni zumbul u cvijetu]] [[Alge]], koje se sastoje od [[fitoplankton]]a i [[perifiton]]a, najznačajniji su izvori primarne proizvodnje u većini [[potok]]a i [[rijeka]].<ref name=Gill/> Fitoplankton slobodno pluta u vodenom stubu i stoga nije u stanju održavati [[populacije]] u brzim tekućim potocima. Međutim, mogu razviti značajne populacije u sporo tekućim rijekama i rukavcima.<ref name=Allan/> Perifitonske alge su obično nitaste i bičaste alge koje se mogu pričvrstiti za predmete, kako bi izbjegle da ih odnesu brze struje. Na mjestima gdje su brzine protoka zanemarive ili ih nema, perifiton može formirati [[želatin]]oznu, neusidrenu plutajuću podlogu.<ref name=Cush/> [[Biljke]] pokazuju ograničene [[adaptacija|prilagodbe]] brzom toku i najuspješnije su u smanjenim strujama. Primitivnije biljke, poput [[mahovina]] i [[Marchantiophyta|jetrenjača]], pričvršćuju se za čvrste predmete. To se obično događa u hladnijim izvorištima gdje uglavnom [[kamen]]ita podloga nudi mjesta za pričvršćivanje. Neke biljke slobodno plutaju na površini vode u gustim prostirkama poput [[vodena leća| vodene leće]] ili [[vodeni zumbul|vodenog sumbula]]. Druge su ukorijenjene i mogu se klasificirati kao potopljene ili emergentne. Ukorijenjene biljke se obično javljaju u područjima slabije struje gdje se nalaze sitnozrnasta tla.<ref name=Brown1987/><ref name=Cush/> Ove ukorijenjene biljke su fleksibilne, s izduženim [[list]]ovima koji pružaju minimalan otpor struji.<ref name=Ang/> Život u tekućoj vodi može biti koristan za [[biljke]], uključujući i [[alge]], jer je struja obično dobro prozračena i osigurava kontinuiranu opskrbu hranjivim tvarima.<ref name=Cush/> Ovi organizmi su ograničeni protokom, svjetlošću, hemijom vode, supstratom i pritiskom ispaše.<ref name=Gill/> Alge i ostale biljke su važne za lotičke sisteme kao izvori energije, za formiranje mikrostaništa koja štite drugu faunu od [[predator]]a i struje, te kao izvor hrane.<ref name=Brown1987/> ===Insekti i drugi beskičmenjaci=== Do 90% [[beskičmenjak]]a u nekim lotičkim sistemima su [[insekti]]. Ove vrste pokazuju ogromnu raznolikost i mogu se naći na gotovo svakom dostupnom staništu, uključujući površine kamenja, duboko ispod supstrata u hipoteičnoj zoni, uvučene u struju i u površinskom biofilmu. Insekti su razvili nekoliko strategija za život u raznolikim tokovima lotičkih sistema. Neki izbjegavaju područja s jakim strujama, nastanjujući supstrat ili zaštićenu stranu stijena. Drugi imaju ravna tijela kako bi smanjili sile otpora koje doživljavaju živeći u tekućoj vodi.<ref name="Poff_2006">{{cite journal |title=Functional trait niches of North American lotic insects: traits-based ecological applications in light of phylogenetic relationships |last=Poff |first=N. LeRoy |display-authors=etal |date=2006 |journal=Journal of the North American Benthological Society | volume = 25 | issue = 4 | pages = 730–755 |doi=10.1899/0887-3593(2006)025[0730:FTNONA]2.0.CO;2 |s2cid=18882022 |url=https://bearworks.missouristate.edu/articles-cnas/2440 |doi-access=free }}</ref> Neki insekti, poput divovske vodene [[coleoptera|bube]] ([[Belostomatidae]]), izbjegavaju poplave tako što napuštaju potok kada osjete padanje kiše.<ref> {{cite journal | last = Lytle | first = David A. | date = 1999 | title = Use of Rainfall Cues by Abedus herberti (Hemiptera: Belostomatidae): A Mechanism for Avoiding Flash Floods | url = https://lytlelab.science.oregonstate.edu/sites/lytlelab/files/Lytle1999_JIB.pdf | journal = Journal of Insect Behavior | volume = 12 | issue = 1 | pages = 1–12 | access-date = 26 November 2018 | doi = 10.1023/A:1020940012775 | bibcode = 1999JIBeh..12....1L | s2cid = 25696846 }}</ref> Pored ovih [[ponašanja]] i oblika tijela, insekti imaju različite životne cikluse [[adaptacija]], kako bi se nosili s prirodno prisutnim fizičkim uvjetima potočnih okruženja.<ref> {{cite journal | last1 = Lytle | first1 = David A. | last2 = Poff | first2 = N. LeRoy | date = 2004 | title = Adaptation to natural flow regimes | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 19 | issue = 2 | pages = 94–100 | doi = 10.1016/j.tree.2003.10.002 | pmid = 16701235 }}</ref> Neki insekti određuju vrijeme svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] na osnovu poplava i suša. Naprimjer, neki vodeni cvjetovi usklađuju vrijeme kada se pojavljuju kao leteći odrasli insekti s vremenom kada se obično javljaju poplave uzrokovane topljenjem [[snijeg]]a, u potocima u [[Colorado|Coloradu]]. Drugi insekti nemaju fazu leta i cijeli svoj životni ciklus provode u rijeci. Kao i većina primarnih potrošača, lotični [[beskičmenjaci]] često se uveliko oslanjaju na struju, kako bi im donijeli hranu i kisik.<ref name="CumminsKlug">{{cite journal | last1 = Cummins | first1 = Kenneth W. | last2 = Klug | first2 = Michael J. | date = 1979 | title = Feeding Ecology of Stream Invertebrates | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 10 | issue = 1 | pages = 147–172 | doi = 10.1146/annurev.es.10.110179.001051 | jstor = 2096788 | bibcode = 1979AnRES..10..147C }}</ref> Uobičajeni [[red (biologija)|redovi]] insekata koji se nalaze u riječnim ekosistemima uključuju [[Ephemeroptera]] (također poznate kao [[vodena mušica]]), [[Trichoptera]] (također poznate kao [[Trichoptera|vodena mušica]]), [[Plecoptera]] (također poznate kao [[kamenkarica]], [[Diptera]] (također poznate kao prava [[muha]]), neke vrste [[Coleoptera]] (također poznate kao [[coleoptera|buba]]), [[Odonata]] (grupa koja uključuje [[vilin konjic]] i [[vilemjak]]), i neke vrste [[Hemiptera]] (također poznate kao prave stjenice). Dodatne beskičmenjačke [[taksone]] uobičajene za tekuće vode uključuju [[mekušce]] kao što su [[puževi]], [[priljepci]], [[školjke]], [[dagnje]], kao i [[rakovi]] poput [[rakušac]]a, [[amphipoda]] i ostaluh [[rakovi|rakova]].<ref name=Cush/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== [[Datoteka:New Zealand long fin eel.jpg|thumb|[[Novozelandska dugoperajna jegulja| Novozelandske dugoperajne jegulje]] mogu težiti preko 50 kilograma.]] [[Datoteka:Salvelinus fontinalis.jpg|thumb|[[Potočna pastrmka]] je porijeklom iz malih potoka, jezera i izvorskih bara.]] [[Ribe]] su vjerovatno najpoznatiji stanovnici lotičkih sistema. Sposobnost vrste ribe da živi u tekućim vodama zavisi od brzine kojom može plivati i trajanja održavanja te brzine. Ova sposobnost može uveliko varirati između [[vrsta]] i vezana je za [[stanište]] u kojem može preživjeti. Neprekidno plivanje troši ogromnu količinu [[energije]] i stoga ribe provode samo kratke periode u punoj struji. Umjesto toga, jedinke ostaju blizu dna ili obala, iza prepreka i zaštićene od struje, plivajući u struji samo da bi se hranile ili promijenile lokaciju.<ref name=Ang /> Neke vrste su se prilagodile životu samo na dnu sistema, nikada se ne upuštajući u otvoreni vodeni tok. Ove ribe su [[Anatomski termini lokacije#Dorzalno i ventralno|dorzo-ventralno]] spljoštene kako bi se smanjio otpor protoka i često imaju oči na vrhu glave kako bi posmatrale šta se dešava iznad njih. Neki također imaju senzorne cijevi postavljene ispod glave kako bi pomogle u testiranju supstrata.<ref name=Brown1987/> Lotički sistemi se obično povezuju jedan s drugim, formirajući put do okeana ([[izvor]] → [[potok]] → [[rijeka]] →[[jezero]]/[[ okean]]), a mnoge ribe imaju životne cikluse koji zahtijevaju faze i u slatkoj i u slanoj vodi. [[Losos]], naprimjer, je [[anadrom]]na vrsta koja se rađa u slatkoj vodi, ali većinu svog odraslog života provode u okeanu, vraćajući se u slatku vodu samo radi [[mrijest|mriještenja]]. Jegulje su katadromne vrste koje rade suprotno, živeći u slatkoj vodi kao odrasle jedinke, ali migrirajući u okean radi mrijesta.<ref name=Gill/> Pripadnici ostalih [[takson]]a [[kičmenjak]]a koji naseljavaju lotičke sisteme uključuju vodozemce, kao što su daždevnjaci, [[gmizavci|gmitavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]], [[krokodili]] i [[aligatori]]), razne vrste [[ptica]] i [[sisari]] (npr. [[vidre]], [[dabrovi]], [[nilski konj]]i i riječni [[delfin]]i). Izuzev nekoliko vrsta, ovi kičmenjaci nisu vezani za vodu kao ribe i dio vremena provode u kopnenim staništima.<ref name=Gill/> Mnoge vrste riba su važne kao potrošači i kao [[plijen]] za gore spomenute veće kičmenjake. == Dinamika trofičkog nivoa == Koncept [[trofički nivo|trofičkog nivoa]] koristi se u [[lanac ishrane|lancima ishrane]], kako bi se vizualizirao način na koji se [[energija]] prenosi iz jednog dijela ekosistema u drugi.<ref name=Lindeman1942>{{Cite journal|last=Lindeman|first=Raymond L.|date=1942|title=The Trophic-Dynamic Aspect of Ecology|url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1930126|journal=Ecology|language=en|volume=23|issue=4|pages=399–417|doi=10.2307/1930126|jstor=1930126 |bibcode=1942Ecol...23..399L |issn=1939-9170|url-access=subscription}}</ref> Trofičkim nivoima mogu se dodijeliti brojevi koji određuju koliko se organizam nalazi duž [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. # Nivo jedan: [[Autotrofi|Proizvođači]], organizmi slični biljkama koji proizvode vlastitu hranu koristeći sunčevo zračenje, uključujući [[alge]], [[fitoplankton]], [[mahovine]] i [[lišaji|lišajeve]]. # Nivo dva: [[Konzumenti]], organizmi slični životinjama koji dobijaju energiju jedući proizvođače, kao što su [[zooplankton]], male [[ribe]] i [[rakovi]]. # Nivo tri: [[Razlagači]] ili reducenti, organizmi koji razgrađuju mrtvu materiju potrošača i proizvođača i vraćaju hranjive tvari natrag u sistem. Primjeri su [[bakterije]] i [[gljive]]. Sve energetske transakcije unutar [[ekosistem]]a potiču iz jednog vanjskog izvora [[energija|energije]], [[Sunce|sunčane]].<ref name=Lindeman1942 /> Dio ovog sunčevog zračenja proizvođači (biljke) koriste za pretvaranje neorganskih u organske supstance koje potrošači (životinje) mogu koristiti kao hranu.<ref name=Lindeman1942 /> Biljke oslobađaju dijelove ove energije nazad u ekosistem putem [[katabolizam|kataboličkog]] procesa. Životinje zatim konzumiraju potencijalnu energiju koja se oslobađa od proizvođača. Nakon ovog sistema slijedi smrt organizma potrošača koji zatim vraća hranjive tvari nazad u ekosistem. To omogućava daljnji rast biljaka i ciklus se nastavlja. Razdvajanje ciklusa na nivoe olakšava da se razumijw [[ekološka sukcesija]] kada posmatra prijenos energije unutar sistema.<ref name=Lindeman1942/> === Uticaj odozgo prema dolje i odozdo prema gore === [[Datoteka:The Flowing River.jpg|thumb|[[tekućica|Tekuće]] rijeke mogu djelovati kao [[vektori širenja]] za biljnu materiju i [[beskičmenjak]]e.]] Uobičajen problem s dinamikom trofičkog nivoa je način na koji su resursi i proizvodnja regulirani.<ref name=Hoekman2010>{{Cite journal|last=Hoekman|first=David|date=2010|title=Turning up the heat: Temperature influences the relative importance of top-down and bottom-up effects|journal=Ecology|language=en|volume=91|issue=10|pages=2819–2825|doi=10.1890/10-0260.1|pmid=21058543 |issn=1939-9170|doi-access=free|bibcode=2010Ecol...91.2819H }}</ref> Korištenje i interakcija između resursa imaju veliki utjecaj na strukturu lanaca ishrane u cjelini. [[Temperatura]] ima ulogu u interakcijama lanaca ishrane, uključujući sile odozgo prema dolje i odozdo prema gore unutar ekoloških zajednica. Regulacije odozdo prema gore unutar lanca ishrane javljaju se kada resurs dostupan u podnožju ili dnu lanca ishrane poveća produktivnost, što se zatim penje lancem i utiče na dostupnost [[Biomasa|biomase]] organizmima više trofičke razine.<ref name=Hoekman2010 /> Regulacije odozgo prema dolje javljaju se kada se poveća [[populacija]] [[predator]]a. To ograničava dostupnu populaciju plijena, što ograničava dostupnost energije za niže trofičke razine unutar lanca ishrane. Mnogi biotski i abiotski faktori mogu uticati na interakcije odozgo prema dolje i odozdo prema gore.<ref name=Estes2016>{{Cite journal|last1=Ripple|first1=William J.|last2=Estes|first2=James A.|last3=Schmitz|first3=Oswald J.|last4=Constant|first4=Vanessa|last5=Kaylor|first5=Matthew J.|last6=Lenz|first6=Adam|last7=Motley|first7=Jennifer L.|last8=Self|first8=Katharine E.|last9=Taylor|first9=David S.|last10=Wolf|first10=Christopher|date=2016|title=What is a Trophic Cascade?|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=31|issue=11|pages=842–849|doi=10.1016/j.tree.2016.08.010|pmid=27663836 |bibcode=2016TEcoE..31..842R |issn=0169-5347}}</ref> ===Trofička kaskada === Drugi primjer interakcija u lancima ishrane su [[Trofička kaskada|trofičke kaskade]]. Razumijevanje trofičkih kaskada omogućilo je da se bolje razumije struktura i dinamika lanaca ishrane unutar ekosistema.<ref name=Estes2016/> [[Fenomen]] trofičkih kaskada omogućava [[ključni predator|ključnim predatorima]] da strukturiraju cijeli [[lanac ishrane]] u smislu načina na koji interaguju sa svojim [[plijen]]om. Trofičke kaskade mogu uzrokovati drastične promjene u protoku energije unutar lanca ishrane.<ref name=Estes2016 /> Naprimjer, kada glavni ili ključni predator konzumira organizme ispod sebe u lancu ishrane, [[gustoća]] i [[ponašanje]] plijena će se promijeniti. To, zauzvrat, utiče na brojnost [[organizam]]a koji se konzumiraju dalje u lancu, što rezultira kaskadom niz trofičke nivoe. Međutim, empirijski dokazi pokazuju da su trofičke kaskade mnogo češće u kopnenim, nego u vodenim lancima ishrane.<ref name=Estes2016/> == Lanac ishrane == [[Datoteka:Aquatic food web.jpg|thumb|400px| Primjer riječne mreže ishrane. [[Gljive|Gljive]] ([[vodene hifomicete]]) i [[Bakterije]] mogu se vidjeti u crvenom okviru na dnu. Gljive i bakterije (i drugi razlagači, poput crva) razgrađuju i recikliraju hranjive tvari natrag u [[stanište]], što je prikazano svijetloplavim strelicama. Bez gljiva i bakterija, ostatak [[mreža ishrane|mreže ishrane]] bi gladovao, jer ne bi bilo dovoljno hranjivih tvari za životinje više u mreži . Tamnonarandžaste strelice pokazuju kako neke [[životinje]] konzumiraju druge u mreži ishrane. Naprimjer, [[jastog]]e mogu jesti [[ljudi]]. Tamnoplave strelice predstavljaju jedan kompletan [[lanac ishrane]], počevši od konzumiranja [[alge|algi]] od strane vodene buhe, ''[[dafnija|Dafnije]]'', koje konzumira mala riba, koju konzumira veća riba, a koju na kraju konzumira [[velika plava čaplja]].<ref>{{cite journal |doi = 10.3389/frym.2018.00004|title = The Unseen World in the River|year = 2018|last1 = Schulz|first1 = Kestin|last2 = Smit|first2 = Mariya W.|last3 = Herfort|first3 = Lydie|last4 = Simon|first4 = Holly M.|journal = Frontiers for Young Minds|volume = 6|s2cid = 3344238|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[Lanac ishrane]] je linearni sistem karika koji je dio lanca ishrane i predstavlja redoslijed kojim se organizmi konzumiraju od jednog trofičkog nivoa do drugog. Svaka karika u lancu ishrane povezana je s trofičkim nivoom u [[ekosistem]]u. Broj koraka potrebnih da početni izvor energije, počevši od dna, stigne do vrha lanca ishrane naziva se dužina lanca ishrane.<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/S0169-5347(02)02455-2|title = The long and short of food-chain length|year = 2002|last1 = Post|first1 = David M.|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 17|issue = 6|pages = 269–277}}</ref> Iako dužina lanca ishrane može varirati, vodeni ekosistemi počinju s primarnim proizvođačima koje konzumiraju [[primarni potrošač]]i koje konzumiraju [[sekundarni potrošač]]i, a te pak mogu konzumirati tercijarni potrošači i tako dalje, sve dok se ne dostigne vrh lanca ishrane.<ref>{{Cite journal |last1=Sommer |first1=U. |last2=Charalampous |first2=E. |last3=Scotti |first3=M. |last4=Moustaka-Gouni |first4=M. |date=December 2018 |title=Big fish eat small fish: implications for food chain length? |url=https://www.akademiai.com/doi/10.1556/168.2018.19.2.2 |journal=Community Ecology |language=en |volume=19 |issue=2 |pages=107–115 |doi=10.1556/168.2018.19.2.2 |bibcode=2018ComEc..19..107S |issn=1585-8553|url-access=subscription }}</ref> Kada se dostigne vrh, ili čak i prije toga, postoje [[razlagači]] koji koriste mrtvi organski materijal i oslobađaju hranjive tvari u okolinu, ili ih zatim ponovo pojedu drugi organizmi.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Seena |first1=Sahadevan |last2=Casotti |first2=Cinthia |last3=Cornut |first3=Julien |date=March 2020 |title=Inter- and intraspecific functional variability of aquatic fungal decomposers and freshwater ecosystem processes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0048969719355652 |journal=Science of the Total Environment |language=en |volume=707|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.135570|pmid=31784168 |bibcode=2020ScTEn.70735570S |url-access=subscription }}</ref> === Primarni proizvođači === [[Primarni proizvođači]] započinju svaki [[lanac ishrane]]. Njihova proizvodnja energije i hranjivih tvari dolazi od sunca putem [[fotosinteza|fotosinteze]]. [[Alge]] doprinose velikoj količini energije i hranjivih tvari u osnovi lanca ishrane, zajedno sa kopnenim [[otpad]]om koji ulazi u [[potok]] ili [[rijeka|rijeku]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1146/annurev.ecolsys.28.1.289|title = TOWARD AN INTEGRATION OF LANDSCAPE AND FOOD WEB ECOLOGY:The Dynamics of Spatially Subsidized Food Webs|year = 1997|last1 = Polis|first1 = Gary A.|last2 = Anderson|first2 = Wendy B.|last3 = Holt|first3 = Robert D.|journal = Annual Review of Ecology and Systematics|volume = 28| issue=1 |pages = 289–316| bibcode=1997AnRES..28..289P |hdl = 1808/8160|hdl-access = free}}</ref> Proizvodnja [[organski spoj|organskih spojeva]] poput [[ugljik|ugljikovih]] prenosi se uz lanac ishrane. Primarne proizvođače konzumiraju biljojedi [[beskičmenjaci]] koji djeluju kao [[primarni potrošači]]. Produktivnost ovih proizvođača i funkcija ekosistema u cjelini pod uticajem su organizma iznad njega u lancu ishrane.<ref name=Worm2003>{{cite journal |doi = 10.1016/j.tree.2003.09.003|title = Biodiversity, productivity and stability in real food webs|year = 2003|last1 = Worm|first1 = Boris|last2 = Duffy|first2 = J.Emmett|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 18|issue = 12|pages = 628–632| bibcode=2003TEcoE..18..628W }}</ref> === Primarni potrošači === [[Primarni potrošači]] su beskičmenjaci i makrobeskičmenjaci koji se hrane primarnim proizvođačima. Oni imaju važnu ulogu u pokretanju prijenosa energije s osnovnog trofičkog nivoa na sljedeći. Oni su regulatorni organizmi koji olakšavaju i kontroliraju brzinu [[Ciklus hranjivih tvari|kruženje hranjivih tvari]] i miješanje vodenih i kopnenih biljnih [[materija]]la.<ref name=Wallace1996>{{Cite journal|last1=Wallace|first1=J. Bruce|last2=Webster|first2=Jackson R.|date=1996|title=The Role of Macroinvertebrates in Stream Ecosystem Function|url=http://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.en.41.010196.000555|journal=Annual Review of Entomology|language=en|volume=41|issue=1|pages=115–139|doi=10.1146/annurev.en.41.010196.000555|pmid=15012327 |issn=0066-4170|url-access=subscription}}</ref> Oni također transportuju i zadržavaju neke od tih hranjivih tvari i materijala.<ref name=Wallace1996/> Postoji mnogo različitih funkcionalnih grupa ovih beskičmenjaka, uključujući organizme koji pasu, organizme koji se hrane alginim [[biofilm]]om koji se skuplja na potopljenim predmetima, usitnjivače koji se hrane velikim lišćem i detritusom i pomažu u razgradnji krupnog materijala. Također, [[filter]]e, makrobeskičmenjake koji se oslanjaju na protok potoka kako bi im isporučili fine [[čestica organske tvari| čestice organske tvari]] (FPOM) suspendirane u [[vodeni stub|stupcu vode]] i sakupljače koji se hrane FPOM-om koji se nalazi na supstratu [[rijeka]] ili [[potok]]a.<ref name=Wallace1996/> === Sekundarni potrošači === [[Sekundarni potrošači]] u riječnom ekosistemu su [[Predatori|predatori]] primarnih potrošača. To uglavnom uključuje [[Insektivori|insektojedne]] [[ribe]].<ref name=Power1990>{{cite journal |doi = 10.1126/science.250.4982.811|title = Effects of Fish in River Food Webs|year = 1990|last1 = Power|first1 = M. E.|journal = Science|volume = 250|issue = 4982|pages = 811–814|pmid = 17759974|bibcode = 1990Sci...250..811P| s2cid=24780727 }}</ref> Konzumacija hrane od strane beskičmenjaka i makrobeskičmenjaka je još jedan korak u protoku energije uz [[lanac ishrane]]. Ovisno o njihovoj brojnosti, ovi grabežljivi potrošači mogu oblikovati ekosistem načinom na koji utiču na trofičke nivoe ispod njih. Kada su [[ribe]] u velikoj brojnosti i jedu mnogo beskičmenjaka, tada je [[biomasa]] algi i primarna proizvodnja u potoku veća, a kada sekundarni potrošači nisu prisutni, tada se biomasa algi može smanjiti zbog velike brojnosti primarnih potrošača.<ref name=Power1990/> [[Energija[[ i [[nutrijent|hranjive tvari]] koje počinju s primarnim proizvođačima nastavljaju svoj put uz lanac ishrane i, ovisno o ekosistemu, mogu završiti s ovim grabežljivim ribama. === Razgrađujući organizmi === Razlažući organizmi ili reducenti u riječnom sistemu sastoje se od [[bakterija]], [[gljive|gljiva]], [[protist]]a i mnogih [[beskičmenjak]]a poput [[insekti|insekata]] i [[puževi|puževa]]. Oni su ključni za [[bentos]]ke prehrambene mreže i za riječni ekosistem u cjelini.<ref>{{Citation |title=Litter Decomposition as an Indicator of Stream Ecosystem Functioning at Local-to-Continental Scales: Insights from the European RivFunction Project |date=2016-01-01 |work=Advances in Ecological Research |volume=55 |pages=99–182 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/bookseries/abs/pii/S0065250416300216 |access-date=2026-03-30 |publisher=Academic Press |language=en-US |doi=10.1016/bs.aecr.2016.08.006}}</ref> Gljive i bakterije u riječnim ekosistemima uglavnom žive od raspadajuće organske materije iz životinja i biljaka. Razlažuće gljive u riječnim ekosistemima uključuju [[saprofit]]ne saprotrofe, koji žive na biljnom opadu i potopljenom drvetu, te drugim mrtvim organskim materijalima.<ref name=":0"/> [[Protisti]] uključuju pseudogljive poput oomiceta koje se također nalaze na lišću i potopljenom biljnom materijalu. [[Beskičmenjaci]] uključuju člankonošce i [[mehkušci|mehkušce]]. Većina insekata bentoske zone i određeni puževi funkcionalno su klasifikovani kao "''usitnjivači''" koji razgrađuju biljni materijal.<ref>{{Cite journal |last1=Graça |first1=Manuel A. S. |last2=Ferreira |first2=Verónica |last3=Canhoto |first3=Cristina |last4=Encalada |first4=Andrea C. |last5=Guerrero-Bolaño |first5=Francisco |last6=Wantzen |first6=Karl M. |last7=Boyero |first7=Luz |date=February 2015 |title=A conceptual model of litter breakdown in low order streams |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/iroh.201401757 |journal=International Review of Hydrobiology |language=en |volume=100 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1002/iroh.201401757 |bibcode=2015IRH...100....1G |hdl=10316/98689 |issn=1434-2944|hdl-access=free }}</ref> == Složenost mreža ishrane == [[Raznolikost vrsta|Raznolikost]], [[Produktivnost (ekologija)|produktivnost]], [[bogatstvo vrsta]], [[Sastav vrsta|sastav]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]] su međusobno povezani nizom povratnih petlji. Zajednice mogu imati niz složenih, direktnih i/ili indirektnih odgovora na velike promjene u [[bioraznolikost]]i.<ref name=Worm2003 /> Mreže ishrane mogu uključivati širok spektar varijabli, tri glavne varijable koje ekolozi proučavaju u vezi s [[ekosistemim]]a uključuju bogatstvo vrsta, [[Produktivnost (ekologija)|Biomasu produktivnosti]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]]/otpornost na promjene.<ref name=Worm2003 /> Kada se [[vrsta]] doda ili ukloni iz ekosistema, to će imati utjecaj na preostali lanac ishrane, a intenzitet ovog efekta povezan je s povezanošću vrsta i robusnošću lanca ishrane.<ref name=Dunne2002>{{Cite journal|last1=Dunne|first1=Jennifer A.|last2=Williams|first2=Richard J.|last3=Martinez|first3=Neo D.|date=2002|title=Network structure and biodiversity loss in food webs: robustness increases with connectance|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|journal=Ecology Letters|language=en|volume=5|issue=4|pages=558–567|doi=10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|bibcode=2002EcolL...5..558D |s2cid=2114852 |issn=1461-0248|url-access=subscription}}</ref> Kada se nova vrsta doda u riječni ekosistem, intenzitet efekta povezan je s robusnošću ili otpornošću na promjene trenutnog lanca ishrane.<ref name=Dunne2002 /> Kada se vrsta ukloni iz riječnog ekosistema, intenzitet efekta povezan je s povezanošću vrste s mrežom ishrane.<ref name=Dunne2002 /> [[Invazivna vrsta]] može se ukloniti s malim ili nikakvim efektom, ali ako se uklone važni i autohtoni primarni proizvođači, plijen ili ribe grabljivice, mogli biste imati negativnu trofičku kaskadu.<ref name=Dunne2002 /> Jedna vrlo varijabilna komponenta riječnih ekosistema je zaliha hrane ([[Biomasa|biomasa]] primarnih proizvođača).<ref name=Young2020>{{Cite journal|last1=Young|first1=Matthew|last2=Howe|first2=Emily|last3=O'Rear|first3=Teejay|last4=Berridge|first4=Kathleen|last5=Moyle|first5=Peter|date=2020-07-11|title=Food Web Fuel Differs Across Habitats and Seasons of a Tidal Freshwater Estuary|journal=Estuaries and Coasts|volume=44 |pages=286–301 |language=en|doi=10.1007/s12237-020-00762-9|issn=1559-2731|doi-access=free}}</ref> Food supply or type of producers is ever changing with the seasons and differing habitats within the river ecosystem.<ref name=Young2020 /> Another highly variable component to river ecosystems is nutrient input from wetland and terrestrial [[detritus]].<ref name=Young2020 /> Food and nutrient supply variability is important for the [[Ecological succession|succession]], [[Ecological robustness|robustness]] and connectedness of river ecosystem organisms.<ref name=Young2020 /> ==Trofički međuodnosi== ===Unosi energije=== [[Datoteka:ElodeaCanadensis.jpg|thumb|[[Elodea canadensis| Ribnjačka trava]] je autohtoni izvor energije.]] Izvori energije mogu biti [[autohtoni (ekologija)|autohtoni]] ili alohtoni. * '''Autohtoni''' (od [[latinski|latinskog]] "auto" = samostalni) izvori energije su oni koji potiču iz lotičkog sistema. Tokom [[fotosinteza| fotosinteze]], naprimjer, [[primarni producenti]] formiraju organska ugljična jedinjenja iz [[ugljik-dioksid]]a i neorganske materije. [[Energija]] koju proizvode važna je za zajednicu jer se može prenijeti na više [[trofički nivo|trofičke nivoe]] putem konzumacije. Osim toga, visoke stope [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] mogu uvesti [[rastvorena organska materija|rastvorenu organsku materiju]] (DOM) u vode. <ref name=Cush/> Drugi oblik autohtone energije dolazi od razgradnje mrtvih organizama i [[izmet]]a koji potiču iz lotičkog sistema. U ovom slučaju, bakterije razgrađuju [[detritus]] ili grubi [[čestica|čestični]] organski materijal (CPOM; komadići >1 mm) u fine čestice organske materije (FPOM; komadići <1 mm), a zatim dalje u neorganska jedinjenja koja su potrebna za fotosintezu.<ref name="Allan"/><ref name=Cush/><ref>{{Cite journal|last1=Tank|first1=Jennifer L.|author-link=Jennifer Tank|last2=Rosi-Marshall|first2=Emma J.|last3=Griffiths|first3=Natalie A.|last4=Entrekin|first4=Sally A.|last5=Stephen|first5=Mia L.|date=March 2010|title=A review of allochthonous organic matter dynamics and metabolism in streams|journal=Journal of the North American Benthological Society|language=en|volume=29|issue=1|pages=118–146|doi=10.1899/08-170.1|s2cid=54609464 |issn=0887-3593}}</ref> Ovaj proces je detaljnije objašnjen u nastavku. [[Datoteka:Stream at the Walhalla ravine.jpg|thumb| Otpad lišća je alohtoni izvor energije.]] * '''[[alohtona vrsta|Alohtoni]]''' izvori energije su oni koji potiču izvan lotičkog sistema, odnosno iz kopnenog okruženja. Lišće, grančice, plodovi itd. su tipični oblici kopnene CPOM-a koji su ušli u vodu direktnim padom otpada ili bočnim udarom lišća.<ref name=Gill/> Osim toga, materijali kopnenog životinjskog porijekla, poput izmeta ili lešina, koji su dodani u sistem, primjeri su alohtone CPOM-a. CPOM prolazi kroz specifičan proces razgradnje. Allan navodi primjer lista koji je pao u potok.<ref name=Allan/> Prvo, rastvorljive hemikalije se rastvaraju i ispužavaju iz lista nakon njegovog zasićenja vodom. Ovo povećava opterećenje DOM-om u sistemu. Zatim [[mikrobi]] poput [[bakterija]] i [[gljiva]] [[kolonizacija|koloniziraju]] list, omekšavajući ga kako [[micelij]]i gljive raste u njemu. Na sastav mikrobne zajednice utiče vrsta drveta s kojeg otpada lišće (Rubbo i Kiesecker 2004). Ova kombinacija bakterija, gljivica i lista je izvor hrane za beskičmenjake koji usitnjavaju lišće,<ref>{{cite web|last=U.S. EPA|title=Classifications of Macroinvertebrates|url=http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-url=https://archive.today/20030511092425/http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-date=May 11, 2003|access-date=3 July 2012}}</ref> koji nakon konzumacije ostavljaju samo FPOM. Ove fine čestice mogu ponovo kolonizirati mikrobi ili poslužiti kao izvor hrane za životinje koje konzumiraju FPOM. Organska materija također može ući u lotički sistem već u fazi FPOM-a vjetrom, [[površinsko oticanje| površinskim oticanjem]], [[obalom (geografija)|obalom]] [[erozija]]ma ili [[podzemne vode|podzemnim vodama]]. Slično tome, DOM se može unijeti putem kapanja sa [[krošnja (biologija)|krošnji]] od kiše ili iz površinskih tokova.<ref name=Gill/> ===Beskičmenjaci=== [[Beskičmenjaci]] se mogu organizirati u mnoge [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]] u lotičkim sistemima. Neke vrste su usitnjivači, koji koriste velike i snažne dijelove usta za hranjenje nedrvenastim CPOM-om i s njima povezanim mikroorganizmima. Drugi su [[filterski hranitelji|hranitelji suspenzijom]], koji koriste svoje [[setae]], filterske aparate, mreže ili čak sekrete za sakupljanje FPOM-a i [[mikrob]]a iz vode. Ove vrste mogu biti pasivni sakupljači, koristeći prirodni tok sistema, ili mogu generirati vlastiti tok za crpljenje vode, a također i FPOM u Allanu.<ref name=Allan/> Članovi ceha sakupljača–prikupljača aktivno traže FPOM ispod stijena i na drugim mjestima gdje je tok potoka dovoljno oslabio da omogući taloženje.<ref name=Cush/> Beskičmenjaci koji pasu koriste adaptacije za struganje, grebanje i brisanje kako bi se hranili [[perifiton]]om i [[detritus]]om. Konačno, nekoliko porodica su grabežljivi, hvatajući i konzumirajući životinjski plijen. I broj vrsta i brojnost jedinki unutar svakog ceha uveliko zavise od dostupnosti hrane. Dakle, ove vrijednosti mogu varirati tokom oba godišnja doba i sistema.<ref name=Allan/> ===Ribe=== [[Ribe]] se također mogu svrstati u [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]]. Planktivori biraju [[plankton]] iz [[vodeni stub|vodenog stuba]]. [[Biljojedi]]–[detritivori]] su vrste [[bentos|vrste koje se hrane po dnu]] koje neselektivno unose i [[perifiton]] i [[detritus]]. Površinski i oni koji se hrane po vodenom stubu hvataju površinski plijen (uglavnom kopnene i insekte koji izlaze) i plutaju ([bentos]]ke beskičmenjake koji plutaju nizvodno). Bentoski beskičmenjaci koji se hrane prvenstveno se hrane nezrelim [[insekti[[ma, ali će konzumirati i druge bentoske beskičmenjake. [[Vrhunski predator|Gornji predatori]] konzumiraju ribe i/ili velike beskičmenjake. [[Svaštojedi]] unose širok spektar plijena. To mogu biti [[cvijet|cvjetni]], [[fauna|faunski]] i/ili detritusni oblici. Konačno, [[paraziti]] žive od vrsta domaćina, obično drugih riba.<ref name=Allan/> Ribe su fleksibilne u svojim prehrambenim ulogama, hvatajući različit plijen u skladu sa sezonskom dostupnošću i vlastitom razvojnom fazom. Stoga mogu zauzeti više prehrambenih cehova tokom svog života. Broj vrsta u svakom cehu može se uveliko razlikovati između sistema, pri čemu umjereno topli potoci imaju najviše bentoskih beskičmenjaka koji se hrane, a tropski sistemi imaju veliki broj onih koji se hrane detritusom zbog visokih stopa alohtonog unosa.<ref name=Cush/> ==Obrasci i raznolikost zajednice== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Iguacu-004.jpg | caption1 = Vodopadi Iguazu]]{{snd}}, ekstremno lotičko okruženje | image2 = Beaver Run looking downstream near its mouth.JPG | caption2 = [[Dabarski trk]]{{snd}}, mirno lotičko okruženje }} ===Lokalna raznolikost vrsta=== Velike rijeke imaju relativno više vrsta od malih potoka. Mnogi ovaj obrazac povezuju s većom površinom i volumenom većih sistema, kao i s povećanjem raznolikosti staništa. Međutim, neki sistemi pokazuju slabu usklađenost između veličine sistema i [[bogatstva vrsta]]. U ovim slučajevima, kombinacija faktora kao što su historijske stope [[specijacija|specijacije]] i [[izumiranje|zumiranja]], vrsta [[supstrat (biologija)|supstrata]], dostupnost [[mikrostanište|mikrostaništa]], hemizam vode, temperatura i poremećaji poput [[poplava]] čine se važnima.<ref name=Gill/> ===Podjela resursa=== Iako je postulirano mnogo alternativnih teorija o sposobnosti [[ceh (ekologija)|cehovskih sugrađana]] da koegzistiraju (vidi Morin 1999), [[podjela resursa]] je dobro dokumentirana u lotičkim sistemima kao sredstvo za smanjenje konkurencije. Tri glavna tipa podjele resursa uključuju segregaciju [[staništa]], ishrane i vremensku segregaciju.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Segregacija staništa]] utvrđena je kao najčešći tip podjele resursa u prirodnim sistemima (Schoener, 1974). U lotičkim sistemima, mikrostaništa pružaju nivo fizičke složenosti koji može podržati raznolik niz organizama (Vincin i Hawknis, 1998). Razdvajanje vrsta prema preferencijama supstrata dobro je dokumentirano kod beskičmenjaka. Ward (1992) je uspio podijeliti stanovnike supstrata u šest širokih skupina, uključujući one koji žive u: grubom supstratu, šljunku, pijesku, blatu, drvenastom otpadu i onima povezanim s biljkama, pokazujući jedan sloj segregacije. U manjoj mjeri, daljnja podjela staništa može se dogoditi na ili oko jednog supstrata, kao što je komad [[šljunak|šljunka]]. Neki [[beskičmenjaci]] preferiraju područja s visokim protokom na izloženom vrhu šljunka, dok drugi žive u pukotinama između jednog komada šljunka i sljedećeg, dok treći žive na dnu ovog komada šljunka.<ref name=Gill/> Segregacija prehrane je drugi najčešći tip podjele resursa.<ref name=Gill/> Visoki stepeni [[Diferencijacija niša|morfološke specijalizacije]] ili razlike u ponašanju omogućavaju organizmima da koriste specifične resurse. Veličina mreža koje grade neke vrste beskičmenjaka [[Filterski hranitelj|suspenzijski hranilac]], na primjer, može filtrirati različite veličine čestica FPOM-a iz vode (Edington et al. 1984). Slično tome, članovi ceha ispaše mogu se specijalizirati za sakupljanje algi ili detritusa ovisno o morfologiji njihovog aparata za struganje. Osim toga, čini se da određene vrste pokazuju sklonost prema specifičnim vrstama algi.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Vremenska segregacija]] je manje uobičajen oblik podjele resursa, ali je ipak uočena pojava.<ref name=Gill/> Tipično, objašnjava koegzistenciju povezujući je s razlikama u obrascima životnog ciklusa i vremenom maksimalnog rasta među članovima ceha. Tropske ribe u [[Borneo| Borneu]], naprimjer, prešle su na kraći životni vijek kao odgovor na smanjenje [[ekološka niša|ekološke niše]] koje se osjeća s povećanjem nivoa bogatstva vrsta u njihovom ekosistemu (Watson i Balon 1984). ===Perzistentnost i sukcesija=== Na dugim vremenskim skalama, postoji tendencija da sastav vrsta u netaknutim sistemima ostane u stabilnom stanju.<ref>Hildrew, A.&nbsp;G. and P.&nbsp;S. Giller. 1994. Patchiness, species interactions and disturbance in the stream [[benthos]]. In Aquatic Ecology: scale pattern and process. P.&nbsp;S. Giller, A.&nbsp;G. Hildrew, and D.&nbsp;G. Rafaelli (eds.). Blackwell, Oxford. Pp.&nbsp;21–62.</ref> Ovo je utvrđeno i za vrste beskičmenjaka i za ribe.<ref name=Gill/> Međutim, na kraćim vremenskim skalama, varijabilnost protoka i neobični obrasci padavina smanjuju stabilnost staništa i mogu dovesti do smanjenja nivoa perzistencije. Sposobnost održavanja ove perzistencije na dugim vremenskim skalama povezana je sa sposobnošću lotičkih sistema da se relativno brzo vrate u prvobitnu konfiguraciju zajednice nakon poremećaja (Townsend et al. 1987). Ovo je jedan primjer vremenske sukcesije, promjene u zajednici specifične za lokaciju koja uključuje promjene u sastavu vrsta tokom vremena. Drugi oblik vremenske sukcesije može se pojaviti kada se novo stanište otvori za [[kolonizacija|kolonizaciju]]]. U tim slučajevima, može se uspostaviti potpuno nova zajednica koja je dobro prilagođena uslovima koji se nalaze u ovom novom području.<ref name=Gill/> ===Koncept riječnog kontinuuma=== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Waikato Waitomo Area Stream.jpg | caption1 = Vijugavi [[potok]] u [[Waitomo]]u, [[Novi Zeland]] | image2 = River Gryffe Renfrewshire.jpg | caption2 = Rijeka Gryffe u [[Škotska|Škotskoj]] | image3 = Hawaii Creek.jpg | caption3 = Kameniti potok na [[Havaji]]ma }} [[Koncept riječnog kontinuuma]] (RCC) bio je pokušaj konstruiranja jedinstvenog okvira za opis funkcije umjerenih lotičkih ekosistema od izvorišta do većih rijeka i povezivanje ključnih karakteristika s promjenama u biotskoj zajednici.<ref name=":2">{{Cite journal |last=Vannote |first=R. L. |date=1980 |title=The River Continuum Concept |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=37 |issue=1 |pages=130–137 |doi=10.1139/f80-017 |bibcode=1980CJFAS..37..130V |s2cid=40373623 |via=Canadian Science Publishing}}</ref> Fizička osnova za RCC je veličina i lokacija duž nagiba od malog [[potok]]a koji se na kraju povezuje s velikom rijekom. Redoslijed potoka (vidi [[Potok|karakteristike potoka]]) koristi se kao fizička mjera položaja duž RCC-a. Prema RCC-u, nisko uređena mjesta su mali zasjenjeni potoci gdje su alohtoni unosi CPOM-a neophodan resurs za potrošače. Kako se rijeka širi na srednje uređenim mjestima, energetski unosi bi se trebali mijenjati. Obilna [[sunčeva svjetlost]] trebala bi doprijeti do dna u ovim sistemima kako bi podržala značajnu proizvodnju [[perifiton]]a. Osim toga, očekuje se da će biološka obrada unosa CPOM-a (grube čestice organske materije veće od 1 mm) na uzvodnim mjestima rezultirati transportom velikih količina FPOM-a (fine čestice organske materije manje od 1 mm) u ove nizvodne ekosisteme. Biljke bi trebale postati obilnije na rubovima rijeke s povećanjem veličine rijeke, posebno u nizinskim [[rijeka]]ma gdje su taloženi finiji sedimenti i olakšavaju ukorjenjivanje. Glavni kanali vjerovatno imaju preveliku struju i zamućenost, te nedostatak supstrata za podršku biljkama ili perifitonu. [[Fitoplankton]] bi ovdje trebao proizvoditi jedine autohtone unose, ali će fotosintetske stope biti ograničene zbog zamućenosti i miješanja. Stoga se očekuje da će alohtoni unos biti primarni izvor energije za velike rijeke. Ovaj FPOM će dolaziti i sa uzvodnih lokacija putem procesa razgradnje i putem lateralnih unosa iz poplavnih područja. Biota bi se trebala promijeniti s ovom promjenom energije od izvorišta do ušća ovih sistema. Naime, usitnjivači bi trebali napredovati u sistemima niskog reda, a pašnjaci u sistemima srednjeg reda. [[Mikrob]]na razgradnja bi trebala igrati najveću ulogu u proizvodnji energije za lokacije niskog reda i velike rijeke, dok će fotosinteza, pored degradiranih alohtonih unosa iz uzvodnih, biti bitna u sistemima srednjeg reda. Budući da će lokacije srednjeg reda teorijski primati najveću raznolikost energetskih unosa, može se očekivati da će biti domaćini najveće [[bioraznolikost]]i.<ref name=":2" /><ref name=Allan/><ref name=Gill/> Koliko dobro RCC zapravo odražava obrasce u prirodnim sistemima je neizvjesno i njegova općenitost može biti hendikep kada se primjenjuje na raznolike i specifične situacije.<ref name=Allan/> Najznačajnije kritike RCC-a su: 1. Uglavnom se fokusira na [[makrobeskičmenjaci|makrobeskičmenjake]], zanemarujući da je raznolikost [[plankton]]a i riba najveća u višim redovima; 2. U velikoj mjeri se oslanja na činjenicu da lokacije niskog reda imaju visoke unose CPOM-a, iako mnogim potocima nedostaju priobalna [[staništa]]; 3. Zasnovan je na netaknutim sistemima, koji danas rijetko postoje; i 4. Usredsređen je na funkcionisanje umjerenih potoka. Uprkos svojim nedostacima, RCC ostaje korisna ideja za opisivanje kako se obrasci ekoloških funkcija u lotičkom sistemu mogu razlikovati od izvora do ušća.<ref name=Allan/> Poremećaji poput zagušenja [[brana]]ma ili prirodni događaji poput poplava obale nisu uključeni u RCC model.<ref name="Junk J.W. 1989">Junk J.&nbsp;W., P.&nbsp;B. Bayley, R.&nbsp;E. Sparks: "The flood pulse concept in river flood plain systems". Canadian Special Publications of Fisheries and Aquatic Sciences. 106. 1989.</ref> Razni istraživači su od tada proširili model kako bi uzeli u obzir takve nepravilnosti. Naprimjer, J.V. Ward i J.A. Stanford su 1983. godine osmislili koncept serijskog diskontinuiteta, koji se bavi uticajem [[geomorfologija|geomorfoloških]] poremećaja poput zagušenja i integriranih dotoka. Isti autori su 1993. godine predstavili koncept hiporejskog koridora, u kojem su povezane vertikalna (u dubini) i lateralna (od obale do obale) strukturna složenost rijeke.<ref>Ward J.&nbsp;V., J.&nbsp;A. Stanford: The Serial Discontinuity Concept of River Ecosystems. T.&nbsp;D. Fontaine, S.&nbsp;M. Bartell: "Dynamics of Lotic Ecosystems". Science Publications, Ann Arbor Mich, 29–42. 1983.</ref> Koncept pulsa poplave, koji je razvio W. J. Junk 1989. godine, a zatim ga dodatno modificirali P. B. Bayley 1990. i K. Tockner 2000., uzima u obzir veliku količinu hranjivih tvari i organskog materijala koji dospijeva u rijeku iz sedimenta okolnog poplavljenog zemljišta.<ref name="Junk J.W. 1989"/> ==Ljudski uticaji== [[Datoteka:Human impact factors on river–floodplain systems.jpg|thumb|upright=2.0| Antropogeni uticaji na riječne sisteme.<ref name="Maaß2021">{{cite journal | last1=Maaß | first1=Anna-Lisa | last2=Schüttrumpf | first2=Holger | last3=Lehmkuhl | first3=Frank | title=Human impact on fluvial systems in Europe with special regard to today's river restorations | journal=Environmental Sciences Europe | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=33 | issue=1 | date=2021-10-16 | issn=2190-4707 | doi=10.1186/s12302-021-00561-4| doi-access=free }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Primjeri su uglavnom iz okruženja sa skromnim tehnološkim utjecajem, posebno u periodu od oko 10.000 do 4000 kalorijskih godina prije move ere]] Ljudi vrše [[geomorf]]nu silu koja sada konkurira prirodnoj [[Zemlja|Zemlji]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1130/0091-7613(2000)28<843:OTHOHA>2.0.CO;2|issn = 0091-7613|year = 2000|volume = 28|page = 843|title = On the history of humans as geomorphic agents|last1 = Hooke|first1 = Roger LeB.|journal = Geology|issue = 9|bibcode = 2000Geo....28..843L}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1130/G21108.1|title = Humans as geologic agents: A deep-time perspective|year = 2005|last1 = Wilkinson|first1 = Bruce H.|journal = Geology|volume = 33|issue = 3|page = 161|bibcode = 2005Geo....33..161W}}</ref> Period ljudske dominacije nazvan je antropocen, a za njegov početak predloženo je nekoliko datuma. Mnogi istraživači su naglasili dramatične promjene povezane s [[industrijska revolucija| industrijskom revolucijom]] u Evropi nakon otprilike 1750. godine nove ere (naše ere) i velikim ubrzanjem tehnologije oko 1950. nove ere..<ref>{{cite journal |doi = 10.1579/0044-7447(2007)36[614:TAAHNO]2.0.CO;2|issn = 0044-7447|year = 2007|volume = 36|title = The Anthropocene: Are Humans Now Overwhelming the Great Forces of Nature|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Crutzen|first2 = Paul J.|last3 = McNeill|first3 = John R.|journal = Ambio: A Journal of the Human Environment|issue = 8|pages = 614–21|pmid = 18240674|hdl = 1885/29029| s2cid=16218015 |hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614564785|title = The trajectory of the Anthropocene: The Great Acceleration|year = 2015|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Broadgate|first2 = Wendy|last3 = Deutsch|first3 = Lisa|last4 = Gaffney|first4 = Owen|last5 = Ludwig|first5 = Cornelia|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 81–98| bibcode=2015AntRv...2...81S |hdl = 1885/66463|s2cid = 131524600|hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aad2622|title = The Anthropocene is functionally and stratigraphically distinct from the Holocene|year = 2016|last1 = Waters|first1 = C. N.|last2 = Zalasiewicz|first2 = J.|last3 = Summerhayes|first3 = C.|last4 = Barnosky|first4 = A. D.|last5 = Poirier|first5 = C.|last6 = Ga Uszka|first6 = A.|last7 = Cearreta|first7 = A.|last8 = Edgeworth|first8 = M.|last9 = Ellis|first9 = E. C.|last10 = Ellis|first10 = M.|last11 = Jeandel|first11 = C.|author-link11=Catherine Jeandel|last12 = Leinfelder|first12 = R.|last13 = McNeill|first13 = J. R.|last14 = Richter|first14 = D. d.|last15 = Steffen|first15 = W.|last16 = Syvitski|first16 = J.|last17 = Vidas|first17 = D.|last18 = Wagreich|first18 = M.|last19 = Williams|first19 = M.|last20 = Zhisheng|first20 = A.|last21 = Grinevald|first21 = J.|last22 = Odada|first22 = E.|last23 = Oreskes|first23 = N.|author23-link=Naomi Oreskes|last24 = Wolfe|first24 = A. P.|journal = Science|volume = 351|issue = 6269|pmid = 26744408| bibcode=2016Sci...351.2622W |s2cid = 206642594}}</ref><ref name= Waters2016>{{cite journal |doi = 10.1038/415023a|title = Geology of mankind|year = 2002|last1 = Crutzen|first1 = Paul J.|journal = Nature|volume = 415|issue = 6867|page = 23|pmid = 11780095|bibcode = 2002Natur.415...23C|s2cid = 9743349|doi-access = free}}</ref><ref name=Gibling2018>{{cite journal |doi = 10.3390/quat1030021|title = River Systems and the Anthropocene: A Late Pleistocene and Holocene Timeline for Human Influence|year = 2018|last1 = Gibling|first1 = Martin R.|journal = Quaternary|volume = 1|issue = 3|page = 21|doi-access = free| bibcode=2018Quat....1...21G }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Međutim, primjetan ljudski utjecaj na okoliš proteže se hiljadama godina unazad,<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1466-8238.2010.00587.x|title = The HYDE 3.1 spatially explicit database of human-induced global land-use change over the past 12,000 years|year = 2011|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Van Drecht|first3 = Gerard|last4 = De Vos|first4 = Martine|journal = Global Ecology and Biogeography|volume = 20| issue=1 |pages = 73–86| bibcode=2011GloEB..20...73K }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1080/1747423X.2017.1354938|title = Per-capita estimations of long-term historical land use and the consequences for global change research|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Dekker|first2 = Stefan C.|last3 = Van Zanden|first3 = Jan Luiten|journal = Journal of Land Use Science|s2cid = 133825138|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.5194/essd-9-927-2017|title = Anthropogenic land use estimates for the Holocene – HYDE 3.2|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Doelman|first3 = Jonathan|last4 = Stehfest|first4 = Elke|journal = Earth System Science Data|volume = 9|issue = 2|pages = 927–953|bibcode = 2017ESSD....9..927K|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.12952/journal.elementa.000018|title = Dating the Anthropocene: Towards an empirical global history of human transformation of the terrestrial biosphere|year = 2013|last1 = Ellis|first1 = Erle C.|last2 = Fuller|first2 = Dorian Q.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Lutters|first4 = Wayne G.|journal = Elementa: Science of the Anthropocene|volume = 1| page=000018 |doi-access = free| bibcode=2013EleSA...1.0018E }}</ref> a naglasak na nedavnim promjenama minimizira ogromnu transformaciju pejzaža koju su ljudi uzrokovali u antici.<ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aaa7297|title = Defining the epoch we live in|year = 2015|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|last2 = Ellis|first2 = Erle C.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Fuller|first4 = Dorian Q.|journal = Science|volume = 348|issue = 6230|pages = 38–39|pmid = 25838365|bibcode = 2015Sci...348...38R|s2cid = 36804466}}</ref> Važni raniji ljudski uticaji sa značajnim posljedicama po okoliš uključuju [[izumiranje megafaune]] između 14.000 i 10.500 kalorijskih godina prije nove ere<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.08.003|title = Human acceleration of animal and plant extinctions: A Late Pleistocene, Holocene, and Anthropocene continuum|year = 2013|last1 = Braje|first1 = Todd J.|last2 = Erlandson|first2 = Jon M.|journal = Anthropocene|volume = 4|pages = 14–23| bibcode=2013Anthr...4...14B }}</ref> [[pripitomljavanje biljaka]] i [[pripitomljavanje životinja|životinja]] blizu početka [[holocen]]a prije 11.700 kalorijskih godina; poljoprivredne prakse i deforestacija prije 10.000 do 5000 kalorijskih godina; i široko rasprostranjeno stvaranje antropogenih tala prije oko 2000 kalorijskih godina.<ref name= Waters2016 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1023/B:CLIM.0000004577.17928.fa|title = The Anthropogenic Greenhouse Era Began Thousands of Years Ago|year = 2003|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|journal = Climatic Change|volume = 61|issue = 3|pages = 261–293|s2cid = 2501894|doi-access = free| bibcode=2003ClCh...61..261R }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/0959683611408454|title = Anthropogenic soils are the golden spikes for the Anthropocene|year = 2011|last1 = Certini|first1 = Giacomo|last2 = Scalenghe|first2 = Riccardo|journal = The Holocene|volume = 21|issue = 8|pages = 1269–1274|bibcode = 2011Holoc..21.1269C|s2cid = 128818837}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614529263|title = Does pre-industrial warming double the anthropogenic total?|year = 2014|last1 = Ruddiman|first1 = William|last2 = Vavrus|first2 = Steve|last3 = Kutzbach|first3 = John|last4 = He|first4 = Feng|journal = The Anthropocene Review|volume = 1|issue = 2|pages = 147–153| bibcode=2014AntRv...1..147R |s2cid = 129727301}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614565394|title = Diachronous beginnings of the Anthropocene: The lower bounding surface of anthropogenic deposits|year = 2015|last1 = Edgeworth|first1 = Matt|last2 = Deb Richter|first2 = Dan|last3 = Waters|first3 = Colin|last4 = Haff|first4 = Peter|last5 = Neal|first5 = Cath|last6 = Price|first6 = Simon James|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 33–58| bibcode=2015AntRv...2...33E |s2cid = 131236197|url = http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/509573/1/Diachronous%20beginnings%20_for%20NORA.pdf}}</ref> Ključni dokazi rane antropogene aktivnosti kodirani su u ranim [[fluvijalni proces|fluvijalnim sukcesijama]],<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.06.002|title = Geomorphology of the Anthropocene: Time-transgressive discontinuities of human-induced alluviation|year = 2013|last1 = Brown|first1 = Antony|last2 = Toms|first2 = Phillip|last3 = Carey|first3 = Chris|last4 = Rhodes|first4 = Eddie|journal = Anthropocene|volume = 1|pages = 3–13| bibcode=2013Anthr...1....3B }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1002/esp.3943|title = The geomorphology of the Anthropocene: Emergence, status and implications|year = 2017|last1 = Brown|first1 = Antony G.|last2 = Tooth|first2 = Stephen|last3 = Bullard|first3 = Joanna E.|last4 = Thomas|first4 = David S. G.|last5 = Chiverrell|first5 = Richard C.|last6 = Plater|first6 = Andrew J.|last7 = Murton|first7 = Julian|last8 = Thorndycraft|first8 = Varyl R.|last9 = Tarolli|first9 = Paolo|last10 = Rose|first10 = James|last11 = Wainwright|first11 = John|last12 = Downs|first12 = Peter|last13 = Aalto|first13 = Rolf|journal = Earth Surface Processes and Landforms|volume = 42|issue = 1|pages = 71–90|bibcode = 2017ESPL...42...71B|s2cid = 55224176|url = https://figshare.com/articles/The_geomorphology_of_the_Anthropocene_emergence_status_and_implications/9482729|hdl = 11577/3199318|hdl-access = free}}</ref> long predating [[Human impact on the environment|anthropogenic effects]] that have intensified over the past centuries and led to the modern worldwide river crisis.<ref>Wong, C.M., Williams, C.E., Collier, U., Schelle, P. and Pittock, J.(2007) [https://wwf.panda.org/?108620/Worlds-Top-10-Rivers-at-Risk World's top 10 rivers at risk] ''World Wildlife Fund''.</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature09440|title = Global threats to human water security and river biodiversity|year = 2010|last1 = Vörösmarty|first1 = C. J.|last2 = McIntyre|first2 = P. B.|last3 = Gessner|first3 = M. O.|last4 = Dudgeon|first4 = D.|last5 = Prusevich|first5 = A.|last6 = Green|first6 = P.|last7 = Glidden|first7 = S.|last8 = Bunn|first8 = S. E.|last9 = Sullivan|first9 = C. A.|last10 = Liermann|first10 = C. Reidy|last11 = Davies|first11 = P. M.|journal = Nature|volume = 467|issue = 7315|pages = 555–561|pmid = 20882010|bibcode = 2010Natur.467..555V|s2cid = 4422681|url = https://www.dora.lib4ri.ch/eawag/islandora/object/eawag%3A6427}}</ref><ref name=Gibling2018 /> ===Pollution=== Zagađenje rijeka može uključivati, ali nije ograničeno na: povećanje izvoza sedimenta, višak hranjivih tvari iz gnojiva ili gradskog otjecanja,<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/fertilizer-runoff-overwhelms-streams/|title=Fertilizer Runoff Overwhelms Streams and Rivers--Creating Vast "Dead Zones"|last=Biello|first=David|work=Scientific American|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> kanalizacijski i sepsni ulaz,<ref>{{Cite news|url=https://msutoday.msu.edu/news/2015/septic-tanks-arent-keeping-poo-out-of-rivers-and-lakes/|title=Septic tanks aren't keeping poo out of rivers and lakes|last=University|first=Michigan State|work=MSUToday|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[zagađenje plastikom]],<ref>{{Cite news|url=https://www.maritime-executive.com/editorials/growing-concern-over-plastic-pollution-in-rivers-and-lakes|title=Growing Concern over Plastic Pollution in Rivers and Lakes|work=The Maritime Executive|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> nanočesticama, farmaceutskim proizvodima i proizvodima za ličnu njegu,<ref>{{Cite journal|last1=Kolpin|first1=Dana W.|last2=Furlong|first2=Edward T.|last3=Meyer|first3=Michael T.|last4=Thurman|first4=E. Michael|last5=Zaugg|first5=Steven D.|last6=Barber|first6=Larry B.|last7=Buxton|first7=Herbert T.|date=March 2002|title=Pharmaceuticals, Hormones, and Other Organic Wastewater Contaminants in U.S. Streams, 1999−2000: A National Reconnaissance|journal=Environmental Science & Technology|language=en|volume=36|issue=6|pages=1202–1211|doi=10.1021/es011055j|pmid=11944670 |bibcode=2002EnST...36.1202K |issn=0013-936X|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1064&context=usgsstaffpub|url-access=subscription}}</ref> synthetic chemicals,<ref>{{Cite journal|last1=Bernhardt|first1=Emily S|last2=Rosi|first2=Emma J|last3=Gessner|first3=Mark O|date=2017-01-24|title=Synthetic chemicals as agents of global change|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|language=en|volume=15|issue=2|pages=84–90|doi=10.1002/fee.1450|bibcode=2017FrEE...15...84B |s2cid=90620297 |issn=1540-9295}}</ref> road salt,<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2018-04-rivers-saltier-roads-winter.html|title=U.S. rivers are becoming saltier – and it's not just from treating roads in winter|access-date=2018-11-27}}</ref> neorganskim zagađivačima (npr. [[teški metali]]), pa čak i toplota putem termalnih zagađenja.<ref>{{Cite journal|date=October 2016|title=Heat-polluted rivers ranked|journal=Nature|language=En|volume=538|issue=7626|page=431|doi=10.1038/538431d|pmid=27786199|issn=0028-0836|doi-access=free}}</ref> Efekti zagađenja često zavise od konteksta i materijala, ali mogu smanjiti [[funkcionisanje ekosistema|funkcionisanje ekosistema]], ograničiti [[usluge ekosistema]], smanjiti [[bioraznolikost]] vodotoka i uticati na ljudsko zdravlje.<ref>{{Cite news|url=https://www.nrdc.org/stories/water-pollution-everything-you-need-know|title=Water Pollution: Everything You Need to Know|work=NRDC|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> Izvore zagađivača lotičkih sistema teško je kontrolisati jer se mogu širiti, često u malim količinama, na vrlo širokom području i ući u sistem na mnogim lokacijama duž njegove dužine. Iako je direktno zagađenje lotičkih sistema znatno smanjeno u Sjedinjenim Državama prema vladinom [[Zakon o čistoj vodi| Zakonu o čistoj vodi]], zagađivači iz difuznih, netačkastih izvora ostaju veliki problem.<ref name=Cush/> Poljoprivredna polja, uključujući i [[BiH|bosanskohercegovačka]], često isporučuju velike količine sedimenata, hranjivih tvari i hemikalija u obližnje [[potok]]e i [[rijeke]]. Urbana i stambena područja također mogu doprinijeti ovom zagađenju kada se zagađivači nakupljaju na nepropusnim površinama poput puteva i parkirališta, koji se zatim ulijevaju u sistem. Povišene koncentracije hranjivih tvari, posebno [[dušik]]a i [[fosfor]]a, koji su ključne komponente gnojiva, mogu povećati rast [[perifiton]]a, što može biti posebno opasno u sporo tekućim potocima.<ref name="Cush" /> Još jedan zagađivač, [[kisela kiša]], nastaje iz [[sumpor-dioksid]]a i [[dušik-oksid]]a, koji se emituju iz fabrika i elektrana. Ove supstance lahko se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u lotičke sisteme putem padavina. Ovo može sniziti [[pH vrijednost]] ovih mjesta, utičući na sve trofičke nivoe, od algi do kičmenjaka.<ref name=Brown1987/> Prosječno bogatstvo vrsta i ukupan broj vrsta unutar sistema smanjuju se sa smanjenjem pH vrijednosti.<ref name="Gill"/> ===Modifikacija vodotoka=== [[Datoteka:River Calder Weir.JPG|thumb|right|[[Pregrada]] na rijeci Calder, Zapadni [[Yorkshir]]e Modifikacija protoka može se dogoditi kao rezultat izgradnje [[brana]], regulacije i crpljenja vode, modifikacije kanala i uništavanja poplavne ravnice rijeke i susjednih priobalnih zona.<ref>{{Cite news|url=https://www.niwa.co.nz/our-science/freshwater/tools/kaitiaki_tools/impacts/in-stream-barriers/changes-in-flow|title=Altered water flow (hydrology)|date=2009-07-06|work=NIWA|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[Brane]] mijenjaju protok, temperaturu i sedimentni režim lotičkih sistema.<ref name="Gill"/> Osim toga, mnoge rijeke su pregrađene branama na više lokacija, što pojačava utjecaj. Brane mogu uzrokovati povećanu bistrinu i smanjenu varijabilnost protoka, što zauzvrat uzrokuje povećanje brojnosti perifitona. Beskičmenjaci neposredno ispod brane mogu pokazati smanjenje bogatstva vrsta zbog ukupnog smanjenja heterogenosti staništa.<ref name="Cush"/> Također, termalne promjene mogu uticati na razvoj insekata, pri čemu neuobičajeno tople zimske temperature zamagljuju znakove za razbijanje jaja [[dijapauza]], a previše hladne ljetne temperature ostavljaju premalo prihvatljivih dana za završetak rasta.<ref name="Allan" /> Konačno, brane fragmentiraju riječne sisteme, izolirajući prethodno kontinuirane populacije i sprječavajući migracije anadromnih i katadromnih vrsta.<ref name="Cush"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lotičke sisteme i putem namjernih događaja (npr. poribljavanje. unošenje divljači i vrsta hrane), kao i nenamjernih događaja (npr. [[autostoper]]i na čamcima ili ribarski čamci). Ovi organizmi mogu uticati na [[autohtone vrste]] putem konkurencije za plijen ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name=Gill/> Nakon što se uspostave, ove vrste može biti teško kontrolirati ili iskorijeniti, posebno zbog povezanosti lotičkih sistema. Invazivne vrste mogu biti posebno štetne u područjima koja imaju [[ugrožema vrsta|ugroženu]] biotu, poput dagnji na jugoistoku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ili onih koja imaju lokalizirane [[Endem|endemske]] vrste, poput lotičkih sistema zapadno od Stjenovitih planina, gdje su se mnoge vrste razvile u izolaciji. ==Također pogledajte== {{portal|Ekologija}} {{Div col|colwidth=20em}} * [[Bettyin mozak]] {{ndash}} softver koji "uči" o riječnim ekosistemima * [[Koncept pulsa poplave]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Reofil]] * [[Priobalna zona]] * [[Koncept kontinuuma rijeke]] * [[Sistem odvodnjavanja (geomorfologija)|Sistem odvodnjavanja rijeka]] * [[RIVPACS]] * ''[[Čuvari rijeka]]'' * [[Visoko i nizinsko područje (ekologija slatke vode)|Visoko i nizinske rijeke]] {{Div col end}} ==Reference== {{reflist|33em}} ==Dodatni izvori== {{refbegin|2}} * Brown, A. L. 1987. Freshwater Ecology. Heinimann Educational Books, London. P.&nbsp;163. * Carlisle, D. M. and M. D. Woodside. 2013. [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo41741 Ecological health in the nation's streams], [[United States Geological Survey]]. P.&nbsp;6. * Edington, J. M., Edington, M. A., and J. A. Dorman. 1984. Habitat partitioning amongst hydrophyschid larvae of a Malaysian stream. Entomologica 30: 123–129. * Hynes, H. B. N. 1970. Ecology of Running Waters. Originally published in Toronto by University of Toronto Press, 555&nbsp;p. * Morin, P. J. 1999. Community Ecology. Blackwell Science, Oxford. P.&nbsp;424. * {{cite journal | last1 = Power | first1 = M. E. | year = 1990 | title = Effects of fish in river food webs | url = http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20130524034630/http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-date = 2013-05-24 | journal = Science | volume = 250 | issue = 4982 | pages = 811–814 | doi = 10.1126/science.250.4982.811 | pmid = 17759974 | bibcode = 1990Sci...250..811P | s2cid = 24780727 }} * {{cite journal | last1 = Rubbo | first1 = M. J. | last2 = Kiesecker | first2 = J. M. | year = 2004 | title = Leaf litter composition and community structure: translating regional species changes into local dynamics | journal = Ecology | volume = 85 | issue = 9 | pages = 2519–2525 | doi = 10.1890/03-0653 | doi-access = free | bibcode = 2004Ecol...85.2519R }} * {{cite journal | last1 = Schoener | first1 = T. W. | author-link = Thomas W. Schoener | year = 1974 | title = Resource partitioning in ecological communities | journal = Science | volume = 2 | issue = 4145 | pages = 369–404 | doi = 10.1126/science.185.4145.27 | pmid = 17779277 | bibcode = 1974Sci...185...27S | s2cid = 43846597 }} * {{cite journal | last1 = Townsend | first1 = C. R. | last2 = Hildrew | first2 = A. G. | last3 = Schofield | first3 = K. | year = 1987 | title = Persistence of stream invertebrate communities in relation to environmental variability | journal = Animal Ecology | volume = 56 | issue = 2 | pages = 597–613 | doi = 10.2307/5071 | jstor = 5071 | bibcode = 1987JAnEc..56..597T }} * {{cite journal | last1 = Vannote | first1 = R. L. | last2 = Minshall | first2 = G. W. | last3 = Cummins | first3 = K. W. | last4 = Sedell | first4 = J. R. | last5 = Cushing | first5 = C. E. | year = 1980 | title = The river continuum concept | journal = Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume = 37 | pages = 130–137 | doi = 10.1139/f80-017 | bibcode = 1980CJFAS..37..130V | s2cid = 40373623 }} * {{cite journal | last1 = Vinson | first1 = M. R. | last2 = Hawkins | first2 = C. P. | year = 1998 | title = Biodiversity of stream insects: variation at local, basin, and regional scales | journal = Annual Review of Entomology | volume = 43 | pages = 271–293 | doi = 10.1146/annurev.ento.43.1.271 | pmid = 15012391 }} * Ward, J. V. 1992. Aquatic Insect Ecology: biology and habitat. Wiley, New York. P.&nbsp;456. * {{cite journal | last1 = Watson | first1 = D. J. | last2 = Balon | first2 = E. K. | year = 1984 | title = Ecomorphological analysis of fish taxocenes in rainforest streams of northern Borneo | journal = Journal of Fish Biology | volume = 25 | issue = 3 | pages = 371–384 | doi = 10.1111/j.1095-8649.1984.tb04885.x | bibcode = 1984JFBio..25..371W }} {{refend}} ==Vanjski linkuvi== {{commons category|Rivers}} {{commons category|Streams}} {{commons category|Springs}} {{wiktionary|lotic}} * [https://waterdata.usgs.gov/nwis/rt USGS real time stream flow data for gauged systems nationwide] {{ rijeke, potoci i izvori |state=expanded}} {{ teme vodenih ekosistema |expanded=none}} {{ modeliranje ekosistema |expanded=none}} {{Authority control}} [[Kategorija:Vodena ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Ekologija slatkih voda]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Priobalna zona]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Vodotoci]] [[Kategorija:Staništa]] fukl86axm5walw6ozi6gbflgzeqsfld 3831283 3831281 2026-04-19T09:57:43Z Barba-Baraba 180391 /* Pollution */ 3831283 wikitext text/x-wiki [[Slika:Stream in the redwoods.jpg|thumb|upright=1.4|Ovaj [[potok]], koji djeluje zajedno sa svojom okolinom, može se smatrati dijelom riječnog ekosistema.]] '''Riječni ekosistemi''' su tekuće vode koje dreniraju krajolik i uključuju [[Biotaka komponenta|biotske]] (žive) interakcije među [[biljka]]ma, [[životinja]]ma i [[mikroorganizmi]]ma, kao i abioake (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije njegovih mnogih dijelova.<ref name=Ang>Angelier, E. 2003. Ecology of Streams and Rivers. Science Publishers, Inc., Enfield. Pp. 215.</ref><ref name=BiologyConcepts&Connections>"Biology Concepts & Connections Sixth Edition", Campbell, Neil A. (2009), page 2, 3 and G-9. Retrieved 2010-06-14.</ref> Riječni [[ekosistem]]i dio su većih mreža ili slivova, gdje se manji [[izvor]]i ulijevaju u srednje velike [[potok]]e, koji se progresivno ulijevaju u veće [[rijeka|riječne mreže]]. Glavne zone u riječnim ekosistemima određene su nagibom riječnog korita ili brzinom struje. Brže tekuća turbulentna voda obično sadrži veće koncentracije rastvorenog [[kisik]]a, što podržava veću [[bioraznolikost]] od sporo tekuće vode u [[bara]]ma. Ove razlike čine osnovu za podjelu rijeka na brdske i nizinske rijeke. Hranidbena baza potoka unutar priobalnih [[šuma]] uglavnom potiče od drveća, ali širi potoci i oni koji nemaju krošnju (šuma) većinu svoje prehrambene baze crpe iz [[alge|algi]]. Anadromne [[ribe]] su također važan izvor hranjivih tvari. Ekološke prijetnje rijekama uključuju gubitak vode, brane, hemijsko zagađenje i [[unesene vrste]]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> [[Brana]] proizvodi negativne efekte koji se nastavljaju niz sliv. Najvažniji negativni efekti su smanjenje proljetnih [[poplava]], koje oštećuju [[močvare]], i zadržavanje sedimenta, što dovodi do gubitka deltnih močvara.<ref name="Keddy">{{cite book|last=Keddy|first=Paul A.|title=Wetland Ecology. Principles and Conservation.|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-51940-3|page=497}}</ref> Riječni ekosistemi su glavni primjeri lotskih ekosistema. "Lotik" se odnosi na tekuću vodu, od latinske riječi [[latinski|lat. ''lotus'', što znači opran. Lotičke vode kreću se od izvora širokih samo nekoliko centimetara do velikih, kilometarake širine.<ref name=Allan>Allan, J.D. 1995. Ekologija potoka: struktura i funkcija tekućih voda. Chapman i Hall, London. Str. 388.</ref> Veliki dio ovog članka odnosi se na lotičke ekosisteme općenito, uključujući srodne lotičke sisteme kao što su potoci i izvori. Lotički ekosistemi mogu se uporediti s lentičkim ekosistemima, koji uključuju relativno mirne [[kopnene vode]] kao što su [[jezera]], [[bare]] i [[močvare]]. Lentički dolazi od [[latinski|lat.]] "lenis", što znači mirno. Zajedno, ova dva [[ekosistem]]a čine općitije područje proučavanja [[slatka voda|slatke vode]] ili vodne [[ekologija|ekologije]]. Međutim, ne postoji oštra granica između ta dva sistema.<ref>{{Cite book |last=Odum |first=Eugene P. |title=Fundamentals of Ecology |date=1953 |publisher=Saunders |year=1953 |pages=217-252 |language=English |lccn=53010484 |oclc=880892}}</ref> Sljedeće objedinjujuće karakteristike čine ekologiju tekućih voda jedinstvenom među vodenim staništima: tok je jednosmjeran, postoji stanje kontinuiranih fizičkih promjena i postoji visok stepen prostorne i vremenske heterogenosti na svim skalama ([[mikrostaništa]]), varijabilnost između lotičkih sistema je prilično visoka i biota je specijalizirana za život u uslovima protoka.<ref name="Gill">Giller, S. and B. Malmqvist. 1998. The Biology of Streams and Rivers. Oxford University Press, Oxford. Pp. 296.</ref> {{TOC level|3}} ==Abiotske (nežive) komponente == Nežive komponente ekosistema nazivaju se abiotske komponente. Npr. [[kamen]], [[zrak]], [[tlo]] itd. ===Protok vode=== [[Datoteka:Cooplacurripa R.JPG|thumb|right| Zamišljena rijeka Cooplacurripa, [[NSW]]]] [[Slika:Overlander Falls.JPG|thumb|right| Brzaci u [[Pokrajinsku park Mount Robson| Pokrajinskom parku Mount Robson]].]] Jednosmjerni tok vode je ključni faktor u lotičkim (riječnim) sistemima koji utiču na njihovu [[ekologija|ekologiju]]. Tok može biti kontinuiran ili povremen. Tok je rezultat sumarih unosa iz [[podzemne vode|podzemnih voda]], [[padavina]] i [[površinsko oticanje|kopnenog toka]]. Tok vode može varirati između sistema, od bujičnih brzaka do sporih rukavaca koji gotovo izgledaju kao [[ekosistent jezerskih ekosistema|lentni sistemi]]. Brzina toka vode u vodenom stubu također može varirati unutar sistema i podložna je haotičnoj turbulenciji, iako brzina vode ima tendenciju da bude najveća u srednjem dijelu korita [[potok]]a (poznatom kao [[Thalweg|thalveg]]). Ova turbulencija rezultira odstupanjima toka od srednjeg vektora toka nizbrdo, što je tipično za vrtložne struje. [[Vektor]] srednje brzine protoka zasniva se na varijabilnosti trenja o dno ili stranice kanala, [[sinusoznost]]i, preprekama i gradijentu nagiba.<ref name=Allan/> Pored toga, količina vode koja ulazi u sistem od direktnih padavina, [[topljenja snijega]] i/ili podzemnih voda može uticati na brzinu protoka. Količina vode u toku mjeri se kao [[Ispuštanje (hidrologija)|ispuštanje]] (zapremina po jedinici vremena). Kako voda teče nizvodno, potoci i rijeke najčešće dobijaju zapreminu vode, tako da pri [[Osnovni tok|osnovnom toku]] (tj. bez unosa [[oluja]]), manji izvori imaju vrlo nizak protok, dok veće rijeke imaju mnogo veći protok. "Režim protoka" rijeke ili potoka uključuje opće obrasce ispuštanja tokom godišnjih ili dekadnih vremenskih skala i može obuhvatiti sezonske promjene u protoku.<ref>{{Cite journal|title=Canadian Science Publishing|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=46|issue=10|pages=1805–1818|doi=10.1139/f89-228|date=October 1989|last1=Poff|first1=N. Leroy|last2=Ward|first2=J. V.}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Poff|first1=N. LeRoy|last2=Allan|first2=J. David|last3=Bain|first3=Mark B.|last4=Karr|first4=James R.|last5=Prestegaard|first5=Karen L.|last6=Richter|first6=Brian D.|last7=Sparks|first7=Richard E.|last8=Stromberg|first8=Julie C.|date=December 1997|title=The Natural Flow Regime|journal=BioScience|language=en|volume=47|issue=11|pages=769–784|doi=10.2307/1313099|issn=0006-3568|jstor=1313099|doi-access=free}}</ref> Iako je protok vode snažno određen nagibom, tekuće vode mogu promijeniti opći oblik ili smjer korita potoka, karakteristika poznata i kao [[geomorfologija]]. Profil riječnog vodenog stuba sastoji se od tri primarna djelovanja: [[erozija]], [[transport]]a i [[taloženje|taloženja]]. [[Rijeke]] su opisane kao "oluci niz koje teku ruševine kontinenata".<ref>{{Cite web|url=http://store.doverpublications.com/0486685888.html|title=Fluvial Processes in Geomorphology|website=store.doverpublications.com|access-date=2018-11-26}}</ref> Rijeke kontinuirano [[Erozija|erodiraju]], transportuju i [[Taloženje (geologija)|talože]] supstrat, sediment i organski materijal. Kontinuirano [[kretanje]] vode i unesenog materijala stvara raznovrsna [[staništa]], uključujući [[bruska|bruske]], [[bakterijska klizalica|klizalice]] i [[Potočni bazen|bazene]]].<ref name="Cush">Cushing, C.E. and J.D. Allan. 2001. Streams: their ecology and life. Academic Press, San Diego. Pp. 366.</ref> ===Svjetlost=== '''[[Svjetlost]]''' je važna za lotičke sisteme, jer obezbjeđuje energiju potrebnu za pokretanje [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]], a također može pružiti utočište za vrste [[plijen]]a u sjenama koje baca. Količina svjetlosti koju sistem prima može biti povezana s kombinacijom unutrašnjih i vanjskih varijabli toka. Područje koje okružuje [[potok|potočić]], naprimjer, može biti u sjeni okolnih [[šuma]] ili zidova doline. Veći riječni sistemi obično su široki, tako da je uticaj vanjskih varijabli minimiziran, a [[Sunce|sunčeva svjetlist]] dopire do površine. Međutim, ove rijeke također imaju tendenciju da budu turbulentnije, a čestice u vodi sve više slabe svjetlost kako se dubina povećava.<ref name=Cush/> Sezonski i dnevni faktori također mogu imati ulogu u dostupnosti svjetlosti jer ugao upada, ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, može dovesti do gubitka svjetlosti zbog refleksije. Poznat kao [[Beersov zakon|Beerov zakon]], što je plići ugao, više [[svjetlost]]i reflektuje se i količina primljenog sunčevog zračenja [[logaritam]]ski opada s dubinom.<ref name=Gill/> Dodatni utjecaji na dostupnost svjetlosti uključuju oblačnost, nadmorsku visinu i geografski položaj.<ref name=Brown1987>Brown 1987</ref> ===Temperatura=== [[Datoteka:Castle Geyser, Yellowstone, 1874.jpg|thumb|right|[[Castle Geyser]], [[Yellowstone National Park]]]] [[Alika:Winter Forest Near Erzhausen II.jpg|thumb|right|280px| Šumski [[potok]] zimi u blizini [[Erzhausen[[a, [[Njemačka]],]] [[Slika:Gabas 007.jpg|thumb|right|280px| Kaskada u [[Pirineji]]ma]] Većina lotičkih vrsta su [[poikiloterm]]ne [[životinje]] čija se unutrašnja temperatura mijenja u zavisnosti od okoline, stoga je [[temperatura]] ključni abiotički faktor za njih. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem toplote u ili iz zraka i okolnog supstrata. Plitki potoci su obično dobro izmiješani i održavaju relativno ujednačenu temperaturu unutar područja. Međutim, u dubljim, sporije tekućim vodenim sistemima može se razviti velika razlika između temperature dna i površine. Sistemi koji se napajaju izvorima imaju male varijacije jer izvori obično potiču iz podzemnih voda, koje su često vrlo blizu temperaturi okoline.<ref name=Gill/> Mnogi sistemi pokazuju jake [[Dnevna varijacija temperature|dnevne]] fluktuacije, a sezonske varijacije su najekstremnije u [[Arktik|arktičkim]], [[oustinja|pustinjskim]] i umjerenim sistemima.<ref name=Gill/> Količina sjenčanja, [[klima]] i [[nadmorska visina]] također mogu uticati na temperaturu lotičkih sistema.<ref name=Allan/> ===Hemija=== [[Hemija]] vode u riječnim [[ekosistem]]ima varira ovisno o tome koje su rastvorene tvari i plinovi prisutni u [[vodeni stub|vodenom stubu]] potoka. Konkretno, riječna voda može uključivati, osim same vode, * rastvorene neorganske materije i glavne [[ion]]e ([[kalcij]], [[natrij]], [[magnezij]], [[kalij]], [[bikarbonat]], [[sulfid]], [[hlorid]]) * rastvorene neorganske hranjive tvari ([[dušik]], [[fosfor]], [[silicij-dioksid]]) * [[čestice organske materije|suspendovane]] i [[rastvorene organske materije]] * plinove ([[dušik]], [[dušik-oksid]], [[ugljik-dioksid]]], [[kisik]]) * tragove metala i zagađivača ==== Rastvoreni ioni i hranjive tvari ==== Rastvorene rastvorene tvari u [[potok]]u mogu se smatrati ili ''reaktivnim'' ili ''konzervativnim''. Reaktivne rastvorene tvari se lako biološki asimiliraju od strane [[autotrof]]ne i [[heterotrof]]ne biote potoka; Primjeri mogu uključivati neorganske vrste [[dušik]]a kao što su [[nitrat]] ili [[amonij]], neke oblike [[fosfor]]a (npr. [[rastvor]]ljivi reaktivni fosfor) i [[silicij-dioksid]]. Otale rastvorene materije mogu se smatrati konzervativnim, što ukazuje na to da se rastvorena materija ne apsorbuje i ne koristi biološki; [[hlorid]] se često smatra konzervativnom rastvorenom materijom. Konzervativne rastvorene materije se često koriste kao hidrološki traseri za kretanje i transport vode. I reaktivna i konzervativna hemija vode potoka prvenstveno je određena unosima iz geologije njenog [[drenažni bazen|sliva]] ili slivnog područja. Na hemiju vode potoka mogu uticati i padavine i dodavanje zagađivača iz ljudskih izvora.<ref name="Allan"/><ref name="Cush"/> Velike razlike u hemiji obično ne postoje unutar malih lotičkih sistema zbog velike brzine miješanja. Međutim, u većim riječnim sistemima, koncentracije većine hranjivih tvari, rastvorenih soli i [[pH-vrijednost]]i smanjuju se s povećanjem udaljenosti od riječnog izvora.<ref name="Gill"/> ==== Rastvoreni plinovi ==== Što se tiče rastvorenih gasova, [[kisik]] je vjerovatno najvažniji hemijski sastojak lotičkih sistema, jer je svim aerobnim organizmima potreban za preživljavanje. U vodu ulazi uglavnom putem difuzije na granici voda-zrak. Rastvorljivost kisika u vodi smanjuje se s porastom pH vrijednosti i temperature vode. Brzi, turbulentni tokovi izlažu veći dio površine vode zraku i obično imaju niske temperature, a samim tim i više kisika od sporih, [[rukavac]]a.<ref name="Gill"/> Kisik je nusprodukt [[fotosinteza|fotosinteze]]], tako da sistemi s velikom količinom vodenih algi i biljaka također mogu imati visoke koncentracije kiseonika tokom dana. Ovi nivoi mogu značajno pasti tokom noći kada primarni proizvođači prelaze na disanje. Kisik može biti ograničavajući ako je cirkulacija između površine i dubljih slojeva slaba, ako je aktivnost lotičkih životinja vrlo visoka ili ako dolazi do velike količine organskog raspadanja.<ref name="Cush"/> ==== Suspendovane materije ==== Rijeke također mogu prenositi suspendovane neorganske i organske materije. Ovi materijali mogu uključivati [[sediment]]<ref>{{Cite journal|last1=Dean|first1=David J.|last2=Topping|first2=David J.|last3=Schmidt|first3=John C.|last4=Griffiths|first4=Ronald E.|last5=Sabol|first5=Thomas A.|date=January 2016|title=Sediment supply versus local hydraulic controls on sediment transport and storage in a river with large sediment loads|journal=Journal of Geophysical Research: Earth Surface|language=en|volume=121|issue=1|pages=82–110|doi=10.1002/2015jf003436|bibcode=2016JGRF..121...82D |issn=2169-9003|url=https://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1889&context=wats_facpub|doi-access=free}}</ref> ili organske materije kopnenog porijekla koje upadaju u korito [[potok]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J. R.|last2=Meyer|first2=J. L.|date=1997|title=Stream Organic Matter Budgets: An Introduction|journal=Journal of the North American Benthological Society|volume=16|issue=1|pages=3–13|doi=10.2307/1468223|jstor=1468223|s2cid=88167408 }}</ref> Često se organska materija prerađuje unutar potoka putem mehaničke fragmentacije, konzumiranja i ispaše od strane [[beskičmenjak]]a, te mikrobne razgradnje.<ref>{{Cite journal|url=https://www.researchgate.net/publication/270355611|title=A Perspective on Leaf Litter Breakdown in Streams {{!}} Request PDF|journal=Oikos|volume=85|issue=2|page=377|language=en|access-date=2018-11-27|doi=10.2307/3546505|jstor=3546505|year=1999|last1=Gessner|first1=Mark O.|last2=Chauvet|first2=Eric|last3=Dobson|first3=Mike}}</ref> Lišće i drvenasti ostaci, prepoznatljive grube čestice organske materije (CPOM), pretvaraju u čestice organske materije (POM), sve do finih [[čestica]] organske materije. [[drvenasta biljka|Drvenaste i nedrvenaste biljke]] imaju različite brzine razgradnje u struji vode, pri čemu se lisnate biljke ili dijelovi biljaka (npr. [[cvijet|cvjetne]] latice) razgrađuju brže od drvenastih [[trupac]]a ili [[grana]].<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J R|last2=Benfield|first2=E F|date=November 1986|title=Vascular Plant Breakdown in Freshwater Ecosystems| journal=Annual Review of Ecology and Systematics| language=en|volume=17|issue=1|pages=567–594|doi=10.1146/annurev.es.17.110186.003031|bibcode=1986AnRES..17..567W |issn=0066-4162}}</ref> ===Supstrat=== Neorganski [[Supstrat (morska biologija)|supstrat]] lotskih sistema sastoji se od [[geologija|geološkog]] materijala prisutnog u slivu koji erodira, transportuje, sortira i taloži struja. Neorganski supstrati se klasifikuju po veličini na [[Wentworthova skala|Wentworthovoj skali]], koja se kreće od gromada, preko oblutaka, [[šljunak|šljunka]], [[pjesak|pijeska]] i [[mulj]]a.<ref name=Gill/> Tipično, [[Veličina čestica (veličina zrna)|veličina čestica]] supstrata se smanjuje nizvodno s većim gromadama i kamenjem u planinskijim područjima i pjeskovitim dnom u nizinskim rijekama. To je zato što viši gradijenti planinskih potoka olakšavaju brži tok, pomjerajući manje materijale supstrata dalje nizvodno radi taloženja.<ref name=Cush/> Supstrat također može biti organski i može uključivati fine čestice, jesenje lišće koje je opalo, [[drvo|velike drvenaste ostatke]] poput potopljenih trupaca drveća, [[mahovine]] i poluvodnih [[biljke|biljaka]].<ref name=Allan/> Taloženje supstrata nije nužno trajan događaj, jer može biti podložno velikim modifikacijama tokom poplava.<ref name=Cush/> ==Biotske (žive) komponente == Žive komponente [[ekosistem]]a nazivaju se biotske komponente. Potoci imaju brojne vrste biotskih [[organizam]]a koji u njima žive, uključujući [[bakterije]], [[primarni producent|primarne proizvođače]], [[insekt]]e i ostale [[beskičmenjak]]e, kao i [[ribe]] i druge [[kičmenjak]]e. [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a stream.png|thumb|upright=1.7|[[Mreža istovremene pojave]] bakterijske zajednice u potoku<ref>{{cite journal |doi = 10.3390/w11081711|title = Impact of Nutrient and Stoichiometry Gradients on Microbial Assemblages in Erhai Lake and Its Input Streams|year = 2019|last1 = Liu|first1 = Yang|last2 = Qu|first2 = Xiaodong|last3 = Elser|first3 = James J.|last4 = Peng|first4 = Wenqi|last5 = Zhang|first5 = Min|last6 = Ren|first6 = Ze|last7 = Zhang|first7 = Haiping|last8 = Zhang|first8 = Yuhang|last9 = Yang|first9 = Hua|journal = Water|volume = 11|issue = 8|page = 1711|doi-access = free| bibcode=2019Water..11.1711L }}</ref>]] ===Mikroorganizmi=== [[Bakterije]] su prisutne u velikom broju u lotičkim vodama. Slobodnoživući oblici povezani su s raspadanjem organskog materijala, [[biofilm]]om na površinama stijena i vegetacije, između čestica koje čine supstrat i suspendirani u [[vodeni stub|vodenom stubu]]. Ostali oblici su također povezani s crijevima lotičkih organizama kao [[Parazitizam|paraziti]] ili u [[komensalizam|komenaalnim]] odnosima.<ref name=Gill/> Bakterije imaju veliku ulogu u recikliranju energije (vidi [[#Trofički odnosi|ispod]]).<ref name=Allan/> [[Dijatomeje]] su jedna od glavnih dominantnih grupa [[perifit]]skih [[alge|algi]] u lotičkim sistemima i široko se koriste kao efikasni indikatori kvalitete vode, jer brzo reagiraju na promjene u okolišu, posebno organsko zagađenje i [[eutrofikacijaa| eutrofikaciju]], sa širokim spektrom tolerancije na uvjete u rasponu od [[oligotrof]]nih do [[eutrof]]nih.<ref name=Heinrich2019 /><ref>{{cite book |doi = 10.1007/978-3-319-31984-1_11|chapter = Diatoms as Bioindicators in Rivers|title = River Algae|year = 2016|last1 = Lobo|first1 = Eduardo A.|last2 = Heinrich|first2 = Carla Giselda|last3 = Schuch|first3 = Marilia|last4 = Wetzel|first4 = Carlos Eduardo|last5 = Ector|first5 = Luc|pages = 245–271|isbn = 978-3-319-31983-4}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1590/S1519-69842011000500015 |title = Application of water quality biological indices using diatoms as bioindicators in the Gravataí river, RS, Brazil |year = 2011 |last1 = Salomoni |first1 = SE. |last2 = Rocha |first2 = O. |last3 = Hermany |first3 = G. |last4 = Lobo |first4 = EA. |journal = Brazilian Journal of Biology |volume = 71 |issue = 4 |pages = 949–959 |doi-access = free }}</ref> [[Fungi|Gljive]] su također vrlo često prisutne u lotičkim okruženjima. Uglavnom su [[mikroskop[[ske veličine i najčešće se nalaze kao aseksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|anamorfne]]) [[vodene hifomicete]] [[spore]], ili rjeđe kao seksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|teleomorfne]]) spore koje slobodno plutaju u vodi. Međutim, glavni dio gljiva, [[micelij]], slobodno živi u [[sediment]]u, na raspadajućem organskom materijalu,<ref name=":0">{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-030-72854-0 |title=The Ecology of Plant Litter Decomposition in Stream Ecosystems |date=2021 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-030-72853-3 |editor-last=Swan |editor-first=Christopher M. |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-030-72854-0 |editor-last2=Boyero |editor-first2=Luz |editor-last3=Canhoto |editor-first3=Cristina}}</ref> kao [[parazit]]i na ili u drugim organizmima (kao što su na [[životinja]]ma ili [[alge|algama]]),<ref>{{Cite book |last1=Weiss |first1=Louis M. |title=Microsporidia: pathogens of opportunity |last2=Becnel |first2=James J. |date=2014 |publisher=Wiley Blackwell |isbn=978-1-118-39526-4 |location=Ames, Iowa}}</ref><ref>{{Cite book |title=Freshwater fungi and fungal-like organisms |publisher=Walter de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-039014-8 |editor-last=Jones |editor-first=E. B. Gareth |series=Marine and freshwater botany |date=27 August 2014 |location=Boston |editor-last2=Hyde |editor-first2=Kevin D. |editor-last3=Pang |editor-first3=Ka-lai}}</ref> as [[endophyte]]s,<ref>{{Cite journal |last1=Selosse |first1=Marc-André |last2=Vohník |first2=Martin |last3=Chauvet |first3=Eric |date=2008 |title=Out of the rivers: are some aquatic hyphomycetes plant endophytes? |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=178 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |pmid=18315696 |bibcode=2008NewPh.178....3S |issn=1469-8137|url-access=subscription }}</ref> u biljkama, ili kao [[Mutualizam (biologija)|mutualisti]] u crijevima [[insekti|insekata]].<ref>{{Cite book |title=Fungus-insect relationships: perspectives in ecology and evolution |date=1984 |publisher=Columbia Univ. Pr |isbn=978-0-231-05695-3 |editor-last=Wheeler |editor-first=Quentin |location=New York, NY |editor-last2=Entomological Society of America}}</ref> === Biofilm === [[Slika:Biofilm components in streams.jpg|thumb|upright=1.7|right|Različite komponente biofilma u potocima.<ref name=Sabater2016 /> Glavne komponente su [[alge]] i [[bakterije]].]] [[Biofilm]] je kombinacija algi (dijatomeja itd.), gljiva, bakterija i drugih malih [[mikroorganizam]]a koji postoje u filmu duž [[korito potoka|korita potoka]] ili [[bentos]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Battin|first1=Tom J.|last2=Besemer|first2=Katharina|last3=Bengtsson|first3=Mia M.|last4=Romani|first4=Anna M.|last5=Packmann|first5=Aaron I.|date=April 2016|title=The ecology and biogeochemistry of stream biofilms|journal=Nature Reviews Microbiology|language=En|volume=14|issue=4|pages=251–263|doi=10.1038/nrmicro.2016.15|pmid=26972916 |s2cid=6573778 |issn=1740-1526|url=http://eprints.gla.ac.uk/118574/1/118574.pdf}}</ref> Sami biofilmovi su složeni,<ref>{{Cite journal|last1=Besemer|first1=Katharina|last2=Peter|first2=Hannes|last3=Logue|first3=Jürg B|last4=Langenheder|first4=Silke|last5=Lindström|first5=Eva S|last6=Tranvik|first6=Lars J|last7=Battin|first7=Tom J|date=August 2012|title=Unraveling assembly of stream biofilm communities|journal=The ISME Journal|volume=6|issue=8|pages=1459–1468|doi=10.1038/ismej.2011.205|issn=1751-7362|pmc=3400417|pmid=22237539|bibcode=2012ISMEJ...6.1459B }}</ref> i doprinose složenosti korita potoka. Različite komponente biofilma ([[alge]] i [[bakterije]] glavne su komponente) ugrađene su u [[egzopolisaharid]]nu matricu (EPS) i predstavljaju mrežne receptore neorganskih i organskih elemenata te ostaju podložne uticajima različitih faktora okoline.<ref name=Sabater2016>{{cite journal |doi = 10.3389/fenvs.2016.00014|title = Stream Biofilm Responses to Flow Intermittency: From Cells to Ecosystems|year = 2016|last1 = Sabater|first1 = Sergi|last2 = Timoner|first2 = Xisca|last3 = Borrego|first3 = Carles|last4 = Acuña|first4 = Vicenç|journal = Frontiers in Environmental Science|volume = 4| page=14 |s2cid = 18984955|doi-access = free| bibcode=2016FrEnS...4...14S |hdl = 10256/16946|hdl-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{multiple image | align = left | direction = horizontal | image1 = River diatoms.jpg | width1 = 280 | caption1 = [[Epilit]]na [[dijatomeje]] iz riječnog korita<ref name=Heinrich2019>{{cite journal |doi = 10.1590/2175-7860201970041|title = Epilithic diatom flora in Cali River hydrographical basin, Colombia|year = 2019|last1 = Heinrich|first1 = Carla Giselda|last2 = Palacios-Peñaranda|first2 = Martha L.|last3 = Peña-Salamanca|first3 = Enrique|last4 = Schuch|first4 = Marilia|last5 = Lobo|first5 = Eduardo A.|journal = Rodriguésia|volume = 70|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> (size bars are 30&nbsp;μm) | image2 = Slime on the cobbles of a streambed.jpg | width2 = 175 | caption2 = Ova [[sluz]] na koritu [[potok]]a je [[kaldrma (geologija)|kaldrma]] biofilma}} {{clear left}} .<ref>{{cite journal |doi = 10.1899/11-073.1|title = The relationship between epilithic biofilm stability and its associated meiofauna under two patterns of flood disturbance|year = 2012|last1 = Majdi|first1 = Nabil|last2 = Mialet|first2 = Benoît|last3 = Boyer|first3 = Stéphanie|last4 = Tackx|first4 = Michèle|last5 = Leflaive|first5 = Joséphine|last6 = Boulêtreau|first6 = Stéphanie|last7 = Ten-Hage|first7 = Loïc|last8 = Julien|first8 = Frédéric|last9 = Fernandez|first9 = Robert|last10 = Buffan-Dubau|first10 = Evelyne|journal = Freshwater Science|volume = 31| issue=1 |pages = 38–50| bibcode=2012FWSci..31...38M |s2cid = 3473853|url = http://oatao.univ-toulouse.fr/8842/1/Majdi_8842.pdf}}</ref> Biofilmovi su jedna od glavnih [[Interfaza|bioloških interfaza]] u riječnim ekosistemima, i vjerovatno najvažnija u [[povremenim rijekama]], gdje se značaj [[vodenog stuba]] smanjuje tokom produženih perioda niske aktivnosti [[hidrološkog ciklusa]].<ref name=Sabater2016 /> Biofilmovi se mogu shvatiti kao [[mikrobni konzorciji]] [[autotrof]]a i [[heterotrof]]a, koji koegzistiraju u matrici hidratiziranih [[vanćelijska polimerna supstanca| vanćelijskih polimernih supstanci]] (EPS). Ove dvije glavne biološke komponente su uglavnom [[alge]] i [[cijanobakterije]] s jedne strane, i [[bakterije]] i [[gljive]] s druge strane.<ref name=Sabater2016 /> [[Mikrofauna|Mikro]] – i [[mejofauna]] također nastanjuju [[biofilm]], hraneći se organizmima i organskim [[čestica]]ma i doprinoseći njegovoj [[evolucija|evoluciji]] i širenju<ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nrmicro2415|title = The biofilm matrix|year = 2010|last1 = Flemming|first1 = Hans-Curt|last2 = Wingender|first2 = Jost|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 8|issue = 9|pages = 623–633|pmid = 20676145|s2cid = 28850938}}</ref> EPS je u stanju da zadrži [[ekstracelularne enzime]] i stoga omogućava korištenje materijala iz okoline i transformaciju tih materijala u rastvorene hranjive tvari za upotrebu od strane algi i bakterija. Istovremeno, EPS doprinose zaštiti ćelija od isušivanja, kao i od drugih opasnosti (npr. [[biocid]], [[UV zračenje]], itd.) iz vanjskog svijeta.<ref name=Sabater2016 /> S druge strane, pakovanje i zaštitni sloj EPS-a ograničavaju difuziju plinova i hranjivih tvari, posebno za ćelije daleko od površine biofilma, a to ograničava njihov opstanak i stvara jake gradijente unutar biofilma. I fizička struktura biofilma i plastičnost [[organizam]]a koji u njemu žive osiguravaju i podržavaju njihov opstanak u teškim okruženjima ili pod promjenjivim uslovima okoline.<ref name=Sabater2016 /> ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Periphyton.jpg|thumb|Perifiton]] [[Slika:water hyacinth.jpg|thumb|Obični vodeni zumbul u cvijetu]] [[Alge]], koje se sastoje od [[fitoplankton]]a i [[perifiton]]a, najznačajniji su izvori primarne proizvodnje u većini [[potok]]a i [[rijeka]].<ref name=Gill/> Fitoplankton slobodno pluta u vodenom stubu i stoga nije u stanju održavati [[populacije]] u brzim tekućim potocima. Međutim, mogu razviti značajne populacije u sporo tekućim rijekama i rukavcima.<ref name=Allan/> Perifitonske alge su obično nitaste i bičaste alge koje se mogu pričvrstiti za predmete, kako bi izbjegle da ih odnesu brze struje. Na mjestima gdje su brzine protoka zanemarive ili ih nema, perifiton može formirati [[želatin]]oznu, neusidrenu plutajuću podlogu.<ref name=Cush/> [[Biljke]] pokazuju ograničene [[adaptacija|prilagodbe]] brzom toku i najuspješnije su u smanjenim strujama. Primitivnije biljke, poput [[mahovina]] i [[Marchantiophyta|jetrenjača]], pričvršćuju se za čvrste predmete. To se obično događa u hladnijim izvorištima gdje uglavnom [[kamen]]ita podloga nudi mjesta za pričvršćivanje. Neke biljke slobodno plutaju na površini vode u gustim prostirkama poput [[vodena leća| vodene leće]] ili [[vodeni zumbul|vodenog sumbula]]. Druge su ukorijenjene i mogu se klasificirati kao potopljene ili emergentne. Ukorijenjene biljke se obično javljaju u područjima slabije struje gdje se nalaze sitnozrnasta tla.<ref name=Brown1987/><ref name=Cush/> Ove ukorijenjene biljke su fleksibilne, s izduženim [[list]]ovima koji pružaju minimalan otpor struji.<ref name=Ang/> Život u tekućoj vodi može biti koristan za [[biljke]], uključujući i [[alge]], jer je struja obično dobro prozračena i osigurava kontinuiranu opskrbu hranjivim tvarima.<ref name=Cush/> Ovi organizmi su ograničeni protokom, svjetlošću, hemijom vode, supstratom i pritiskom ispaše.<ref name=Gill/> Alge i ostale biljke su važne za lotičke sisteme kao izvori energije, za formiranje mikrostaništa koja štite drugu faunu od [[predator]]a i struje, te kao izvor hrane.<ref name=Brown1987/> ===Insekti i drugi beskičmenjaci=== Do 90% [[beskičmenjak]]a u nekim lotičkim sistemima su [[insekti]]. Ove vrste pokazuju ogromnu raznolikost i mogu se naći na gotovo svakom dostupnom staništu, uključujući površine kamenja, duboko ispod supstrata u hipoteičnoj zoni, uvučene u struju i u površinskom biofilmu. Insekti su razvili nekoliko strategija za život u raznolikim tokovima lotičkih sistema. Neki izbjegavaju područja s jakim strujama, nastanjujući supstrat ili zaštićenu stranu stijena. Drugi imaju ravna tijela kako bi smanjili sile otpora koje doživljavaju živeći u tekućoj vodi.<ref name="Poff_2006">{{cite journal |title=Functional trait niches of North American lotic insects: traits-based ecological applications in light of phylogenetic relationships |last=Poff |first=N. LeRoy |display-authors=etal |date=2006 |journal=Journal of the North American Benthological Society | volume = 25 | issue = 4 | pages = 730–755 |doi=10.1899/0887-3593(2006)025[0730:FTNONA]2.0.CO;2 |s2cid=18882022 |url=https://bearworks.missouristate.edu/articles-cnas/2440 |doi-access=free }}</ref> Neki insekti, poput divovske vodene [[coleoptera|bube]] ([[Belostomatidae]]), izbjegavaju poplave tako što napuštaju potok kada osjete padanje kiše.<ref> {{cite journal | last = Lytle | first = David A. | date = 1999 | title = Use of Rainfall Cues by Abedus herberti (Hemiptera: Belostomatidae): A Mechanism for Avoiding Flash Floods | url = https://lytlelab.science.oregonstate.edu/sites/lytlelab/files/Lytle1999_JIB.pdf | journal = Journal of Insect Behavior | volume = 12 | issue = 1 | pages = 1–12 | access-date = 26 November 2018 | doi = 10.1023/A:1020940012775 | bibcode = 1999JIBeh..12....1L | s2cid = 25696846 }}</ref> Pored ovih [[ponašanja]] i oblika tijela, insekti imaju različite životne cikluse [[adaptacija]], kako bi se nosili s prirodno prisutnim fizičkim uvjetima potočnih okruženja.<ref> {{cite journal | last1 = Lytle | first1 = David A. | last2 = Poff | first2 = N. LeRoy | date = 2004 | title = Adaptation to natural flow regimes | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 19 | issue = 2 | pages = 94–100 | doi = 10.1016/j.tree.2003.10.002 | pmid = 16701235 }}</ref> Neki insekti određuju vrijeme svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] na osnovu poplava i suša. Naprimjer, neki vodeni cvjetovi usklađuju vrijeme kada se pojavljuju kao leteći odrasli insekti s vremenom kada se obično javljaju poplave uzrokovane topljenjem [[snijeg]]a, u potocima u [[Colorado|Coloradu]]. Drugi insekti nemaju fazu leta i cijeli svoj životni ciklus provode u rijeci. Kao i većina primarnih potrošača, lotični [[beskičmenjaci]] često se uveliko oslanjaju na struju, kako bi im donijeli hranu i kisik.<ref name="CumminsKlug">{{cite journal | last1 = Cummins | first1 = Kenneth W. | last2 = Klug | first2 = Michael J. | date = 1979 | title = Feeding Ecology of Stream Invertebrates | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 10 | issue = 1 | pages = 147–172 | doi = 10.1146/annurev.es.10.110179.001051 | jstor = 2096788 | bibcode = 1979AnRES..10..147C }}</ref> Uobičajeni [[red (biologija)|redovi]] insekata koji se nalaze u riječnim ekosistemima uključuju [[Ephemeroptera]] (također poznate kao [[vodena mušica]]), [[Trichoptera]] (također poznate kao [[Trichoptera|vodena mušica]]), [[Plecoptera]] (također poznate kao [[kamenkarica]], [[Diptera]] (također poznate kao prava [[muha]]), neke vrste [[Coleoptera]] (također poznate kao [[coleoptera|buba]]), [[Odonata]] (grupa koja uključuje [[vilin konjic]] i [[vilemjak]]), i neke vrste [[Hemiptera]] (također poznate kao prave stjenice). Dodatne beskičmenjačke [[taksone]] uobičajene za tekuće vode uključuju [[mekušce]] kao što su [[puževi]], [[priljepci]], [[školjke]], [[dagnje]], kao i [[rakovi]] poput [[rakušac]]a, [[amphipoda]] i ostaluh [[rakovi|rakova]].<ref name=Cush/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== [[Datoteka:New Zealand long fin eel.jpg|thumb|[[Novozelandska dugoperajna jegulja| Novozelandske dugoperajne jegulje]] mogu težiti preko 50 kilograma.]] [[Datoteka:Salvelinus fontinalis.jpg|thumb|[[Potočna pastrmka]] je porijeklom iz malih potoka, jezera i izvorskih bara.]] [[Ribe]] su vjerovatno najpoznatiji stanovnici lotičkih sistema. Sposobnost vrste ribe da živi u tekućim vodama zavisi od brzine kojom može plivati i trajanja održavanja te brzine. Ova sposobnost može uveliko varirati između [[vrsta]] i vezana je za [[stanište]] u kojem može preživjeti. Neprekidno plivanje troši ogromnu količinu [[energije]] i stoga ribe provode samo kratke periode u punoj struji. Umjesto toga, jedinke ostaju blizu dna ili obala, iza prepreka i zaštićene od struje, plivajući u struji samo da bi se hranile ili promijenile lokaciju.<ref name=Ang /> Neke vrste su se prilagodile životu samo na dnu sistema, nikada se ne upuštajući u otvoreni vodeni tok. Ove ribe su [[Anatomski termini lokacije#Dorzalno i ventralno|dorzo-ventralno]] spljoštene kako bi se smanjio otpor protoka i često imaju oči na vrhu glave kako bi posmatrale šta se dešava iznad njih. Neki također imaju senzorne cijevi postavljene ispod glave kako bi pomogle u testiranju supstrata.<ref name=Brown1987/> Lotički sistemi se obično povezuju jedan s drugim, formirajući put do okeana ([[izvor]] → [[potok]] → [[rijeka]] →[[jezero]]/[[ okean]]), a mnoge ribe imaju životne cikluse koji zahtijevaju faze i u slatkoj i u slanoj vodi. [[Losos]], naprimjer, je [[anadrom]]na vrsta koja se rađa u slatkoj vodi, ali većinu svog odraslog života provode u okeanu, vraćajući se u slatku vodu samo radi [[mrijest|mriještenja]]. Jegulje su katadromne vrste koje rade suprotno, živeći u slatkoj vodi kao odrasle jedinke, ali migrirajući u okean radi mrijesta.<ref name=Gill/> Pripadnici ostalih [[takson]]a [[kičmenjak]]a koji naseljavaju lotičke sisteme uključuju vodozemce, kao što su daždevnjaci, [[gmizavci|gmitavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]], [[krokodili]] i [[aligatori]]), razne vrste [[ptica]] i [[sisari]] (npr. [[vidre]], [[dabrovi]], [[nilski konj]]i i riječni [[delfin]]i). Izuzev nekoliko vrsta, ovi kičmenjaci nisu vezani za vodu kao ribe i dio vremena provode u kopnenim staništima.<ref name=Gill/> Mnoge vrste riba su važne kao potrošači i kao [[plijen]] za gore spomenute veće kičmenjake. == Dinamika trofičkog nivoa == Koncept [[trofički nivo|trofičkog nivoa]] koristi se u [[lanac ishrane|lancima ishrane]], kako bi se vizualizirao način na koji se [[energija]] prenosi iz jednog dijela ekosistema u drugi.<ref name=Lindeman1942>{{Cite journal|last=Lindeman|first=Raymond L.|date=1942|title=The Trophic-Dynamic Aspect of Ecology|url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1930126|journal=Ecology|language=en|volume=23|issue=4|pages=399–417|doi=10.2307/1930126|jstor=1930126 |bibcode=1942Ecol...23..399L |issn=1939-9170|url-access=subscription}}</ref> Trofičkim nivoima mogu se dodijeliti brojevi koji određuju koliko se organizam nalazi duž [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. # Nivo jedan: [[Autotrofi|Proizvođači]], organizmi slični biljkama koji proizvode vlastitu hranu koristeći sunčevo zračenje, uključujući [[alge]], [[fitoplankton]], [[mahovine]] i [[lišaji|lišajeve]]. # Nivo dva: [[Konzumenti]], organizmi slični životinjama koji dobijaju energiju jedući proizvođače, kao što su [[zooplankton]], male [[ribe]] i [[rakovi]]. # Nivo tri: [[Razlagači]] ili reducenti, organizmi koji razgrađuju mrtvu materiju potrošača i proizvođača i vraćaju hranjive tvari natrag u sistem. Primjeri su [[bakterije]] i [[gljive]]. Sve energetske transakcije unutar [[ekosistem]]a potiču iz jednog vanjskog izvora [[energija|energije]], [[Sunce|sunčane]].<ref name=Lindeman1942 /> Dio ovog sunčevog zračenja proizvođači (biljke) koriste za pretvaranje neorganskih u organske supstance koje potrošači (životinje) mogu koristiti kao hranu.<ref name=Lindeman1942 /> Biljke oslobađaju dijelove ove energije nazad u ekosistem putem [[katabolizam|kataboličkog]] procesa. Životinje zatim konzumiraju potencijalnu energiju koja se oslobađa od proizvođača. Nakon ovog sistema slijedi smrt organizma potrošača koji zatim vraća hranjive tvari nazad u ekosistem. To omogućava daljnji rast biljaka i ciklus se nastavlja. Razdvajanje ciklusa na nivoe olakšava da se razumijw [[ekološka sukcesija]] kada posmatra prijenos energije unutar sistema.<ref name=Lindeman1942/> === Uticaj odozgo prema dolje i odozdo prema gore === [[Datoteka:The Flowing River.jpg|thumb|[[tekućica|Tekuće]] rijeke mogu djelovati kao [[vektori širenja]] za biljnu materiju i [[beskičmenjak]]e.]] Uobičajen problem s dinamikom trofičkog nivoa je način na koji su resursi i proizvodnja regulirani.<ref name=Hoekman2010>{{Cite journal|last=Hoekman|first=David|date=2010|title=Turning up the heat: Temperature influences the relative importance of top-down and bottom-up effects|journal=Ecology|language=en|volume=91|issue=10|pages=2819–2825|doi=10.1890/10-0260.1|pmid=21058543 |issn=1939-9170|doi-access=free|bibcode=2010Ecol...91.2819H }}</ref> Korištenje i interakcija između resursa imaju veliki utjecaj na strukturu lanaca ishrane u cjelini. [[Temperatura]] ima ulogu u interakcijama lanaca ishrane, uključujući sile odozgo prema dolje i odozdo prema gore unutar ekoloških zajednica. Regulacije odozdo prema gore unutar lanca ishrane javljaju se kada resurs dostupan u podnožju ili dnu lanca ishrane poveća produktivnost, što se zatim penje lancem i utiče na dostupnost [[Biomasa|biomase]] organizmima više trofičke razine.<ref name=Hoekman2010 /> Regulacije odozgo prema dolje javljaju se kada se poveća [[populacija]] [[predator]]a. To ograničava dostupnu populaciju plijena, što ograničava dostupnost energije za niže trofičke razine unutar lanca ishrane. Mnogi biotski i abiotski faktori mogu uticati na interakcije odozgo prema dolje i odozdo prema gore.<ref name=Estes2016>{{Cite journal|last1=Ripple|first1=William J.|last2=Estes|first2=James A.|last3=Schmitz|first3=Oswald J.|last4=Constant|first4=Vanessa|last5=Kaylor|first5=Matthew J.|last6=Lenz|first6=Adam|last7=Motley|first7=Jennifer L.|last8=Self|first8=Katharine E.|last9=Taylor|first9=David S.|last10=Wolf|first10=Christopher|date=2016|title=What is a Trophic Cascade?|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=31|issue=11|pages=842–849|doi=10.1016/j.tree.2016.08.010|pmid=27663836 |bibcode=2016TEcoE..31..842R |issn=0169-5347}}</ref> ===Trofička kaskada === Drugi primjer interakcija u lancima ishrane su [[Trofička kaskada|trofičke kaskade]]. Razumijevanje trofičkih kaskada omogućilo je da se bolje razumije struktura i dinamika lanaca ishrane unutar ekosistema.<ref name=Estes2016/> [[Fenomen]] trofičkih kaskada omogućava [[ključni predator|ključnim predatorima]] da strukturiraju cijeli [[lanac ishrane]] u smislu načina na koji interaguju sa svojim [[plijen]]om. Trofičke kaskade mogu uzrokovati drastične promjene u protoku energije unutar lanca ishrane.<ref name=Estes2016 /> Naprimjer, kada glavni ili ključni predator konzumira organizme ispod sebe u lancu ishrane, [[gustoća]] i [[ponašanje]] plijena će se promijeniti. To, zauzvrat, utiče na brojnost [[organizam]]a koji se konzumiraju dalje u lancu, što rezultira kaskadom niz trofičke nivoe. Međutim, empirijski dokazi pokazuju da su trofičke kaskade mnogo češće u kopnenim, nego u vodenim lancima ishrane.<ref name=Estes2016/> == Lanac ishrane == [[Datoteka:Aquatic food web.jpg|thumb|400px| Primjer riječne mreže ishrane. [[Gljive|Gljive]] ([[vodene hifomicete]]) i [[Bakterije]] mogu se vidjeti u crvenom okviru na dnu. Gljive i bakterije (i drugi razlagači, poput crva) razgrađuju i recikliraju hranjive tvari natrag u [[stanište]], što je prikazano svijetloplavim strelicama. Bez gljiva i bakterija, ostatak [[mreža ishrane|mreže ishrane]] bi gladovao, jer ne bi bilo dovoljno hranjivih tvari za životinje više u mreži . Tamnonarandžaste strelice pokazuju kako neke [[životinje]] konzumiraju druge u mreži ishrane. Naprimjer, [[jastog]]e mogu jesti [[ljudi]]. Tamnoplave strelice predstavljaju jedan kompletan [[lanac ishrane]], počevši od konzumiranja [[alge|algi]] od strane vodene buhe, ''[[dafnija|Dafnije]]'', koje konzumira mala riba, koju konzumira veća riba, a koju na kraju konzumira [[velika plava čaplja]].<ref>{{cite journal |doi = 10.3389/frym.2018.00004|title = The Unseen World in the River|year = 2018|last1 = Schulz|first1 = Kestin|last2 = Smit|first2 = Mariya W.|last3 = Herfort|first3 = Lydie|last4 = Simon|first4 = Holly M.|journal = Frontiers for Young Minds|volume = 6|s2cid = 3344238|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[Lanac ishrane]] je linearni sistem karika koji je dio lanca ishrane i predstavlja redoslijed kojim se organizmi konzumiraju od jednog trofičkog nivoa do drugog. Svaka karika u lancu ishrane povezana je s trofičkim nivoom u [[ekosistem]]u. Broj koraka potrebnih da početni izvor energije, počevši od dna, stigne do vrha lanca ishrane naziva se dužina lanca ishrane.<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/S0169-5347(02)02455-2|title = The long and short of food-chain length|year = 2002|last1 = Post|first1 = David M.|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 17|issue = 6|pages = 269–277}}</ref> Iako dužina lanca ishrane može varirati, vodeni ekosistemi počinju s primarnim proizvođačima koje konzumiraju [[primarni potrošač]]i koje konzumiraju [[sekundarni potrošač]]i, a te pak mogu konzumirati tercijarni potrošači i tako dalje, sve dok se ne dostigne vrh lanca ishrane.<ref>{{Cite journal |last1=Sommer |first1=U. |last2=Charalampous |first2=E. |last3=Scotti |first3=M. |last4=Moustaka-Gouni |first4=M. |date=December 2018 |title=Big fish eat small fish: implications for food chain length? |url=https://www.akademiai.com/doi/10.1556/168.2018.19.2.2 |journal=Community Ecology |language=en |volume=19 |issue=2 |pages=107–115 |doi=10.1556/168.2018.19.2.2 |bibcode=2018ComEc..19..107S |issn=1585-8553|url-access=subscription }}</ref> Kada se dostigne vrh, ili čak i prije toga, postoje [[razlagači]] koji koriste mrtvi organski materijal i oslobađaju hranjive tvari u okolinu, ili ih zatim ponovo pojedu drugi organizmi.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Seena |first1=Sahadevan |last2=Casotti |first2=Cinthia |last3=Cornut |first3=Julien |date=March 2020 |title=Inter- and intraspecific functional variability of aquatic fungal decomposers and freshwater ecosystem processes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0048969719355652 |journal=Science of the Total Environment |language=en |volume=707|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.135570|pmid=31784168 |bibcode=2020ScTEn.70735570S |url-access=subscription }}</ref> === Primarni proizvođači === [[Primarni proizvođači]] započinju svaki [[lanac ishrane]]. Njihova proizvodnja energije i hranjivih tvari dolazi od sunca putem [[fotosinteza|fotosinteze]]. [[Alge]] doprinose velikoj količini energije i hranjivih tvari u osnovi lanca ishrane, zajedno sa kopnenim [[otpad]]om koji ulazi u [[potok]] ili [[rijeka|rijeku]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1146/annurev.ecolsys.28.1.289|title = TOWARD AN INTEGRATION OF LANDSCAPE AND FOOD WEB ECOLOGY:The Dynamics of Spatially Subsidized Food Webs|year = 1997|last1 = Polis|first1 = Gary A.|last2 = Anderson|first2 = Wendy B.|last3 = Holt|first3 = Robert D.|journal = Annual Review of Ecology and Systematics|volume = 28| issue=1 |pages = 289–316| bibcode=1997AnRES..28..289P |hdl = 1808/8160|hdl-access = free}}</ref> Proizvodnja [[organski spoj|organskih spojeva]] poput [[ugljik|ugljikovih]] prenosi se uz lanac ishrane. Primarne proizvođače konzumiraju biljojedi [[beskičmenjaci]] koji djeluju kao [[primarni potrošači]]. Produktivnost ovih proizvođača i funkcija ekosistema u cjelini pod uticajem su organizma iznad njega u lancu ishrane.<ref name=Worm2003>{{cite journal |doi = 10.1016/j.tree.2003.09.003|title = Biodiversity, productivity and stability in real food webs|year = 2003|last1 = Worm|first1 = Boris|last2 = Duffy|first2 = J.Emmett|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 18|issue = 12|pages = 628–632| bibcode=2003TEcoE..18..628W }}</ref> === Primarni potrošači === [[Primarni potrošači]] su beskičmenjaci i makrobeskičmenjaci koji se hrane primarnim proizvođačima. Oni imaju važnu ulogu u pokretanju prijenosa energije s osnovnog trofičkog nivoa na sljedeći. Oni su regulatorni organizmi koji olakšavaju i kontroliraju brzinu [[Ciklus hranjivih tvari|kruženje hranjivih tvari]] i miješanje vodenih i kopnenih biljnih [[materija]]la.<ref name=Wallace1996>{{Cite journal|last1=Wallace|first1=J. Bruce|last2=Webster|first2=Jackson R.|date=1996|title=The Role of Macroinvertebrates in Stream Ecosystem Function|url=http://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.en.41.010196.000555|journal=Annual Review of Entomology|language=en|volume=41|issue=1|pages=115–139|doi=10.1146/annurev.en.41.010196.000555|pmid=15012327 |issn=0066-4170|url-access=subscription}}</ref> Oni također transportuju i zadržavaju neke od tih hranjivih tvari i materijala.<ref name=Wallace1996/> Postoji mnogo različitih funkcionalnih grupa ovih beskičmenjaka, uključujući organizme koji pasu, organizme koji se hrane alginim [[biofilm]]om koji se skuplja na potopljenim predmetima, usitnjivače koji se hrane velikim lišćem i detritusom i pomažu u razgradnji krupnog materijala. Također, [[filter]]e, makrobeskičmenjake koji se oslanjaju na protok potoka kako bi im isporučili fine [[čestica organske tvari| čestice organske tvari]] (FPOM) suspendirane u [[vodeni stub|stupcu vode]] i sakupljače koji se hrane FPOM-om koji se nalazi na supstratu [[rijeka]] ili [[potok]]a.<ref name=Wallace1996/> === Sekundarni potrošači === [[Sekundarni potrošači]] u riječnom ekosistemu su [[Predatori|predatori]] primarnih potrošača. To uglavnom uključuje [[Insektivori|insektojedne]] [[ribe]].<ref name=Power1990>{{cite journal |doi = 10.1126/science.250.4982.811|title = Effects of Fish in River Food Webs|year = 1990|last1 = Power|first1 = M. E.|journal = Science|volume = 250|issue = 4982|pages = 811–814|pmid = 17759974|bibcode = 1990Sci...250..811P| s2cid=24780727 }}</ref> Konzumacija hrane od strane beskičmenjaka i makrobeskičmenjaka je još jedan korak u protoku energije uz [[lanac ishrane]]. Ovisno o njihovoj brojnosti, ovi grabežljivi potrošači mogu oblikovati ekosistem načinom na koji utiču na trofičke nivoe ispod njih. Kada su [[ribe]] u velikoj brojnosti i jedu mnogo beskičmenjaka, tada je [[biomasa]] algi i primarna proizvodnja u potoku veća, a kada sekundarni potrošači nisu prisutni, tada se biomasa algi može smanjiti zbog velike brojnosti primarnih potrošača.<ref name=Power1990/> [[Energija[[ i [[nutrijent|hranjive tvari]] koje počinju s primarnim proizvođačima nastavljaju svoj put uz lanac ishrane i, ovisno o ekosistemu, mogu završiti s ovim grabežljivim ribama. === Razgrađujući organizmi === Razlažući organizmi ili reducenti u riječnom sistemu sastoje se od [[bakterija]], [[gljive|gljiva]], [[protist]]a i mnogih [[beskičmenjak]]a poput [[insekti|insekata]] i [[puževi|puževa]]. Oni su ključni za [[bentos]]ke prehrambene mreže i za riječni ekosistem u cjelini.<ref>{{Citation |title=Litter Decomposition as an Indicator of Stream Ecosystem Functioning at Local-to-Continental Scales: Insights from the European RivFunction Project |date=2016-01-01 |work=Advances in Ecological Research |volume=55 |pages=99–182 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/bookseries/abs/pii/S0065250416300216 |access-date=2026-03-30 |publisher=Academic Press |language=en-US |doi=10.1016/bs.aecr.2016.08.006}}</ref> Gljive i bakterije u riječnim ekosistemima uglavnom žive od raspadajuće organske materije iz životinja i biljaka. Razlažuće gljive u riječnim ekosistemima uključuju [[saprofit]]ne saprotrofe, koji žive na biljnom opadu i potopljenom drvetu, te drugim mrtvim organskim materijalima.<ref name=":0"/> [[Protisti]] uključuju pseudogljive poput oomiceta koje se također nalaze na lišću i potopljenom biljnom materijalu. [[Beskičmenjaci]] uključuju člankonošce i [[mehkušci|mehkušce]]. Većina insekata bentoske zone i određeni puževi funkcionalno su klasifikovani kao "''usitnjivači''" koji razgrađuju biljni materijal.<ref>{{Cite journal |last1=Graça |first1=Manuel A. S. |last2=Ferreira |first2=Verónica |last3=Canhoto |first3=Cristina |last4=Encalada |first4=Andrea C. |last5=Guerrero-Bolaño |first5=Francisco |last6=Wantzen |first6=Karl M. |last7=Boyero |first7=Luz |date=February 2015 |title=A conceptual model of litter breakdown in low order streams |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/iroh.201401757 |journal=International Review of Hydrobiology |language=en |volume=100 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1002/iroh.201401757 |bibcode=2015IRH...100....1G |hdl=10316/98689 |issn=1434-2944|hdl-access=free }}</ref> == Složenost mreža ishrane == [[Raznolikost vrsta|Raznolikost]], [[Produktivnost (ekologija)|produktivnost]], [[bogatstvo vrsta]], [[Sastav vrsta|sastav]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]] su međusobno povezani nizom povratnih petlji. Zajednice mogu imati niz složenih, direktnih i/ili indirektnih odgovora na velike promjene u [[bioraznolikost]]i.<ref name=Worm2003 /> Mreže ishrane mogu uključivati širok spektar varijabli, tri glavne varijable koje ekolozi proučavaju u vezi s [[ekosistemim]]a uključuju bogatstvo vrsta, [[Produktivnost (ekologija)|Biomasu produktivnosti]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]]/otpornost na promjene.<ref name=Worm2003 /> Kada se [[vrsta]] doda ili ukloni iz ekosistema, to će imati utjecaj na preostali lanac ishrane, a intenzitet ovog efekta povezan je s povezanošću vrsta i robusnošću lanca ishrane.<ref name=Dunne2002>{{Cite journal|last1=Dunne|first1=Jennifer A.|last2=Williams|first2=Richard J.|last3=Martinez|first3=Neo D.|date=2002|title=Network structure and biodiversity loss in food webs: robustness increases with connectance|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|journal=Ecology Letters|language=en|volume=5|issue=4|pages=558–567|doi=10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|bibcode=2002EcolL...5..558D |s2cid=2114852 |issn=1461-0248|url-access=subscription}}</ref> Kada se nova vrsta doda u riječni ekosistem, intenzitet efekta povezan je s robusnošću ili otpornošću na promjene trenutnog lanca ishrane.<ref name=Dunne2002 /> Kada se vrsta ukloni iz riječnog ekosistema, intenzitet efekta povezan je s povezanošću vrste s mrežom ishrane.<ref name=Dunne2002 /> [[Invazivna vrsta]] može se ukloniti s malim ili nikakvim efektom, ali ako se uklone važni i autohtoni primarni proizvođači, plijen ili ribe grabljivice, mogli biste imati negativnu trofičku kaskadu.<ref name=Dunne2002 /> Jedna vrlo varijabilna komponenta riječnih ekosistema je zaliha hrane ([[Biomasa|biomasa]] primarnih proizvođača).<ref name=Young2020>{{Cite journal|last1=Young|first1=Matthew|last2=Howe|first2=Emily|last3=O'Rear|first3=Teejay|last4=Berridge|first4=Kathleen|last5=Moyle|first5=Peter|date=2020-07-11|title=Food Web Fuel Differs Across Habitats and Seasons of a Tidal Freshwater Estuary|journal=Estuaries and Coasts|volume=44 |pages=286–301 |language=en|doi=10.1007/s12237-020-00762-9|issn=1559-2731|doi-access=free}}</ref> Food supply or type of producers is ever changing with the seasons and differing habitats within the river ecosystem.<ref name=Young2020 /> Another highly variable component to river ecosystems is nutrient input from wetland and terrestrial [[detritus]].<ref name=Young2020 /> Food and nutrient supply variability is important for the [[Ecological succession|succession]], [[Ecological robustness|robustness]] and connectedness of river ecosystem organisms.<ref name=Young2020 /> ==Trofički međuodnosi== ===Unosi energije=== [[Datoteka:ElodeaCanadensis.jpg|thumb|[[Elodea canadensis| Ribnjačka trava]] je autohtoni izvor energije.]] Izvori energije mogu biti [[autohtoni (ekologija)|autohtoni]] ili alohtoni. * '''Autohtoni''' (od [[latinski|latinskog]] "auto" = samostalni) izvori energije su oni koji potiču iz lotičkog sistema. Tokom [[fotosinteza| fotosinteze]], naprimjer, [[primarni producenti]] formiraju organska ugljična jedinjenja iz [[ugljik-dioksid]]a i neorganske materije. [[Energija]] koju proizvode važna je za zajednicu jer se može prenijeti na više [[trofički nivo|trofičke nivoe]] putem konzumacije. Osim toga, visoke stope [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] mogu uvesti [[rastvorena organska materija|rastvorenu organsku materiju]] (DOM) u vode. <ref name=Cush/> Drugi oblik autohtone energije dolazi od razgradnje mrtvih organizama i [[izmet]]a koji potiču iz lotičkog sistema. U ovom slučaju, bakterije razgrađuju [[detritus]] ili grubi [[čestica|čestični]] organski materijal (CPOM; komadići >1 mm) u fine čestice organske materije (FPOM; komadići <1 mm), a zatim dalje u neorganska jedinjenja koja su potrebna za fotosintezu.<ref name="Allan"/><ref name=Cush/><ref>{{Cite journal|last1=Tank|first1=Jennifer L.|author-link=Jennifer Tank|last2=Rosi-Marshall|first2=Emma J.|last3=Griffiths|first3=Natalie A.|last4=Entrekin|first4=Sally A.|last5=Stephen|first5=Mia L.|date=March 2010|title=A review of allochthonous organic matter dynamics and metabolism in streams|journal=Journal of the North American Benthological Society|language=en|volume=29|issue=1|pages=118–146|doi=10.1899/08-170.1|s2cid=54609464 |issn=0887-3593}}</ref> Ovaj proces je detaljnije objašnjen u nastavku. [[Datoteka:Stream at the Walhalla ravine.jpg|thumb| Otpad lišća je alohtoni izvor energije.]] * '''[[alohtona vrsta|Alohtoni]]''' izvori energije su oni koji potiču izvan lotičkog sistema, odnosno iz kopnenog okruženja. Lišće, grančice, plodovi itd. su tipični oblici kopnene CPOM-a koji su ušli u vodu direktnim padom otpada ili bočnim udarom lišća.<ref name=Gill/> Osim toga, materijali kopnenog životinjskog porijekla, poput izmeta ili lešina, koji su dodani u sistem, primjeri su alohtone CPOM-a. CPOM prolazi kroz specifičan proces razgradnje. Allan navodi primjer lista koji je pao u potok.<ref name=Allan/> Prvo, rastvorljive hemikalije se rastvaraju i ispužavaju iz lista nakon njegovog zasićenja vodom. Ovo povećava opterećenje DOM-om u sistemu. Zatim [[mikrobi]] poput [[bakterija]] i [[gljiva]] [[kolonizacija|koloniziraju]] list, omekšavajući ga kako [[micelij]]i gljive raste u njemu. Na sastav mikrobne zajednice utiče vrsta drveta s kojeg otpada lišće (Rubbo i Kiesecker 2004). Ova kombinacija bakterija, gljivica i lista je izvor hrane za beskičmenjake koji usitnjavaju lišće,<ref>{{cite web|last=U.S. EPA|title=Classifications of Macroinvertebrates|url=http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-url=https://archive.today/20030511092425/http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-date=May 11, 2003|access-date=3 July 2012}}</ref> koji nakon konzumacije ostavljaju samo FPOM. Ove fine čestice mogu ponovo kolonizirati mikrobi ili poslužiti kao izvor hrane za životinje koje konzumiraju FPOM. Organska materija također može ući u lotički sistem već u fazi FPOM-a vjetrom, [[površinsko oticanje| površinskim oticanjem]], [[obalom (geografija)|obalom]] [[erozija]]ma ili [[podzemne vode|podzemnim vodama]]. Slično tome, DOM se može unijeti putem kapanja sa [[krošnja (biologija)|krošnji]] od kiše ili iz površinskih tokova.<ref name=Gill/> ===Beskičmenjaci=== [[Beskičmenjaci]] se mogu organizirati u mnoge [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]] u lotičkim sistemima. Neke vrste su usitnjivači, koji koriste velike i snažne dijelove usta za hranjenje nedrvenastim CPOM-om i s njima povezanim mikroorganizmima. Drugi su [[filterski hranitelji|hranitelji suspenzijom]], koji koriste svoje [[setae]], filterske aparate, mreže ili čak sekrete za sakupljanje FPOM-a i [[mikrob]]a iz vode. Ove vrste mogu biti pasivni sakupljači, koristeći prirodni tok sistema, ili mogu generirati vlastiti tok za crpljenje vode, a također i FPOM u Allanu.<ref name=Allan/> Članovi ceha sakupljača–prikupljača aktivno traže FPOM ispod stijena i na drugim mjestima gdje je tok potoka dovoljno oslabio da omogući taloženje.<ref name=Cush/> Beskičmenjaci koji pasu koriste adaptacije za struganje, grebanje i brisanje kako bi se hranili [[perifiton]]om i [[detritus]]om. Konačno, nekoliko porodica su grabežljivi, hvatajući i konzumirajući životinjski plijen. I broj vrsta i brojnost jedinki unutar svakog ceha uveliko zavise od dostupnosti hrane. Dakle, ove vrijednosti mogu varirati tokom oba godišnja doba i sistema.<ref name=Allan/> ===Ribe=== [[Ribe]] se također mogu svrstati u [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]]. Planktivori biraju [[plankton]] iz [[vodeni stub|vodenog stuba]]. [[Biljojedi]]–[detritivori]] su vrste [[bentos|vrste koje se hrane po dnu]] koje neselektivno unose i [[perifiton]] i [[detritus]]. Površinski i oni koji se hrane po vodenom stubu hvataju površinski plijen (uglavnom kopnene i insekte koji izlaze) i plutaju ([bentos]]ke beskičmenjake koji plutaju nizvodno). Bentoski beskičmenjaci koji se hrane prvenstveno se hrane nezrelim [[insekti[[ma, ali će konzumirati i druge bentoske beskičmenjake. [[Vrhunski predator|Gornji predatori]] konzumiraju ribe i/ili velike beskičmenjake. [[Svaštojedi]] unose širok spektar plijena. To mogu biti [[cvijet|cvjetni]], [[fauna|faunski]] i/ili detritusni oblici. Konačno, [[paraziti]] žive od vrsta domaćina, obično drugih riba.<ref name=Allan/> Ribe su fleksibilne u svojim prehrambenim ulogama, hvatajući različit plijen u skladu sa sezonskom dostupnošću i vlastitom razvojnom fazom. Stoga mogu zauzeti više prehrambenih cehova tokom svog života. Broj vrsta u svakom cehu može se uveliko razlikovati između sistema, pri čemu umjereno topli potoci imaju najviše bentoskih beskičmenjaka koji se hrane, a tropski sistemi imaju veliki broj onih koji se hrane detritusom zbog visokih stopa alohtonog unosa.<ref name=Cush/> ==Obrasci i raznolikost zajednice== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Iguacu-004.jpg | caption1 = Vodopadi Iguazu]]{{snd}}, ekstremno lotičko okruženje | image2 = Beaver Run looking downstream near its mouth.JPG | caption2 = [[Dabarski trk]]{{snd}}, mirno lotičko okruženje }} ===Lokalna raznolikost vrsta=== Velike rijeke imaju relativno više vrsta od malih potoka. Mnogi ovaj obrazac povezuju s većom površinom i volumenom većih sistema, kao i s povećanjem raznolikosti staništa. Međutim, neki sistemi pokazuju slabu usklađenost između veličine sistema i [[bogatstva vrsta]]. U ovim slučajevima, kombinacija faktora kao što su historijske stope [[specijacija|specijacije]] i [[izumiranje|zumiranja]], vrsta [[supstrat (biologija)|supstrata]], dostupnost [[mikrostanište|mikrostaništa]], hemizam vode, temperatura i poremećaji poput [[poplava]] čine se važnima.<ref name=Gill/> ===Podjela resursa=== Iako je postulirano mnogo alternativnih teorija o sposobnosti [[ceh (ekologija)|cehovskih sugrađana]] da koegzistiraju (vidi Morin 1999), [[podjela resursa]] je dobro dokumentirana u lotičkim sistemima kao sredstvo za smanjenje konkurencije. Tri glavna tipa podjele resursa uključuju segregaciju [[staništa]], ishrane i vremensku segregaciju.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Segregacija staništa]] utvrđena je kao najčešći tip podjele resursa u prirodnim sistemima (Schoener, 1974). U lotičkim sistemima, mikrostaništa pružaju nivo fizičke složenosti koji može podržati raznolik niz organizama (Vincin i Hawknis, 1998). Razdvajanje vrsta prema preferencijama supstrata dobro je dokumentirano kod beskičmenjaka. Ward (1992) je uspio podijeliti stanovnike supstrata u šest širokih skupina, uključujući one koji žive u: grubom supstratu, šljunku, pijesku, blatu, drvenastom otpadu i onima povezanim s biljkama, pokazujući jedan sloj segregacije. U manjoj mjeri, daljnja podjela staništa može se dogoditi na ili oko jednog supstrata, kao što je komad [[šljunak|šljunka]]. Neki [[beskičmenjaci]] preferiraju područja s visokim protokom na izloženom vrhu šljunka, dok drugi žive u pukotinama između jednog komada šljunka i sljedećeg, dok treći žive na dnu ovog komada šljunka.<ref name=Gill/> Segregacija prehrane je drugi najčešći tip podjele resursa.<ref name=Gill/> Visoki stepeni [[Diferencijacija niša|morfološke specijalizacije]] ili razlike u ponašanju omogućavaju organizmima da koriste specifične resurse. Veličina mreža koje grade neke vrste beskičmenjaka [[Filterski hranitelj|suspenzijski hranilac]], na primjer, može filtrirati različite veličine čestica FPOM-a iz vode (Edington et al. 1984). Slično tome, članovi ceha ispaše mogu se specijalizirati za sakupljanje algi ili detritusa ovisno o morfologiji njihovog aparata za struganje. Osim toga, čini se da određene vrste pokazuju sklonost prema specifičnim vrstama algi.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Vremenska segregacija]] je manje uobičajen oblik podjele resursa, ali je ipak uočena pojava.<ref name=Gill/> Tipično, objašnjava koegzistenciju povezujući je s razlikama u obrascima životnog ciklusa i vremenom maksimalnog rasta među članovima ceha. Tropske ribe u [[Borneo| Borneu]], naprimjer, prešle su na kraći životni vijek kao odgovor na smanjenje [[ekološka niša|ekološke niše]] koje se osjeća s povećanjem nivoa bogatstva vrsta u njihovom ekosistemu (Watson i Balon 1984). ===Perzistentnost i sukcesija=== Na dugim vremenskim skalama, postoji tendencija da sastav vrsta u netaknutim sistemima ostane u stabilnom stanju.<ref>Hildrew, A.&nbsp;G. and P.&nbsp;S. Giller. 1994. Patchiness, species interactions and disturbance in the stream [[benthos]]. In Aquatic Ecology: scale pattern and process. P.&nbsp;S. Giller, A.&nbsp;G. Hildrew, and D.&nbsp;G. Rafaelli (eds.). Blackwell, Oxford. Pp.&nbsp;21–62.</ref> Ovo je utvrđeno i za vrste beskičmenjaka i za ribe.<ref name=Gill/> Međutim, na kraćim vremenskim skalama, varijabilnost protoka i neobični obrasci padavina smanjuju stabilnost staništa i mogu dovesti do smanjenja nivoa perzistencije. Sposobnost održavanja ove perzistencije na dugim vremenskim skalama povezana je sa sposobnošću lotičkih sistema da se relativno brzo vrate u prvobitnu konfiguraciju zajednice nakon poremećaja (Townsend et al. 1987). Ovo je jedan primjer vremenske sukcesije, promjene u zajednici specifične za lokaciju koja uključuje promjene u sastavu vrsta tokom vremena. Drugi oblik vremenske sukcesije može se pojaviti kada se novo stanište otvori za [[kolonizacija|kolonizaciju]]]. U tim slučajevima, može se uspostaviti potpuno nova zajednica koja je dobro prilagođena uslovima koji se nalaze u ovom novom području.<ref name=Gill/> ===Koncept riječnog kontinuuma=== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Waikato Waitomo Area Stream.jpg | caption1 = Vijugavi [[potok]] u [[Waitomo]]u, [[Novi Zeland]] | image2 = River Gryffe Renfrewshire.jpg | caption2 = Rijeka Gryffe u [[Škotska|Škotskoj]] | image3 = Hawaii Creek.jpg | caption3 = Kameniti potok na [[Havaji]]ma }} [[Koncept riječnog kontinuuma]] (RCC) bio je pokušaj konstruiranja jedinstvenog okvira za opis funkcije umjerenih lotičkih ekosistema od izvorišta do većih rijeka i povezivanje ključnih karakteristika s promjenama u biotskoj zajednici.<ref name=":2">{{Cite journal |last=Vannote |first=R. L. |date=1980 |title=The River Continuum Concept |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=37 |issue=1 |pages=130–137 |doi=10.1139/f80-017 |bibcode=1980CJFAS..37..130V |s2cid=40373623 |via=Canadian Science Publishing}}</ref> Fizička osnova za RCC je veličina i lokacija duž nagiba od malog [[potok]]a koji se na kraju povezuje s velikom rijekom. Redoslijed potoka (vidi [[Potok|karakteristike potoka]]) koristi se kao fizička mjera položaja duž RCC-a. Prema RCC-u, nisko uređena mjesta su mali zasjenjeni potoci gdje su alohtoni unosi CPOM-a neophodan resurs za potrošače. Kako se rijeka širi na srednje uređenim mjestima, energetski unosi bi se trebali mijenjati. Obilna [[sunčeva svjetlost]] trebala bi doprijeti do dna u ovim sistemima kako bi podržala značajnu proizvodnju [[perifiton]]a. Osim toga, očekuje se da će biološka obrada unosa CPOM-a (grube čestice organske materije veće od 1 mm) na uzvodnim mjestima rezultirati transportom velikih količina FPOM-a (fine čestice organske materije manje od 1 mm) u ove nizvodne ekosisteme. Biljke bi trebale postati obilnije na rubovima rijeke s povećanjem veličine rijeke, posebno u nizinskim [[rijeka]]ma gdje su taloženi finiji sedimenti i olakšavaju ukorjenjivanje. Glavni kanali vjerovatno imaju preveliku struju i zamućenost, te nedostatak supstrata za podršku biljkama ili perifitonu. [[Fitoplankton]] bi ovdje trebao proizvoditi jedine autohtone unose, ali će fotosintetske stope biti ograničene zbog zamućenosti i miješanja. Stoga se očekuje da će alohtoni unos biti primarni izvor energije za velike rijeke. Ovaj FPOM će dolaziti i sa uzvodnih lokacija putem procesa razgradnje i putem lateralnih unosa iz poplavnih područja. Biota bi se trebala promijeniti s ovom promjenom energije od izvorišta do ušća ovih sistema. Naime, usitnjivači bi trebali napredovati u sistemima niskog reda, a pašnjaci u sistemima srednjeg reda. [[Mikrob]]na razgradnja bi trebala igrati najveću ulogu u proizvodnji energije za lokacije niskog reda i velike rijeke, dok će fotosinteza, pored degradiranih alohtonih unosa iz uzvodnih, biti bitna u sistemima srednjeg reda. Budući da će lokacije srednjeg reda teorijski primati najveću raznolikost energetskih unosa, može se očekivati da će biti domaćini najveće [[bioraznolikost]]i.<ref name=":2" /><ref name=Allan/><ref name=Gill/> Koliko dobro RCC zapravo odražava obrasce u prirodnim sistemima je neizvjesno i njegova općenitost može biti hendikep kada se primjenjuje na raznolike i specifične situacije.<ref name=Allan/> Najznačajnije kritike RCC-a su: 1. Uglavnom se fokusira na [[makrobeskičmenjaci|makrobeskičmenjake]], zanemarujući da je raznolikost [[plankton]]a i riba najveća u višim redovima; 2. U velikoj mjeri se oslanja na činjenicu da lokacije niskog reda imaju visoke unose CPOM-a, iako mnogim potocima nedostaju priobalna [[staništa]]; 3. Zasnovan je na netaknutim sistemima, koji danas rijetko postoje; i 4. Usredsređen je na funkcionisanje umjerenih potoka. Uprkos svojim nedostacima, RCC ostaje korisna ideja za opisivanje kako se obrasci ekoloških funkcija u lotičkom sistemu mogu razlikovati od izvora do ušća.<ref name=Allan/> Poremećaji poput zagušenja [[brana]]ma ili prirodni događaji poput poplava obale nisu uključeni u RCC model.<ref name="Junk J.W. 1989">Junk J.&nbsp;W., P.&nbsp;B. Bayley, R.&nbsp;E. Sparks: "The flood pulse concept in river flood plain systems". Canadian Special Publications of Fisheries and Aquatic Sciences. 106. 1989.</ref> Razni istraživači su od tada proširili model kako bi uzeli u obzir takve nepravilnosti. Naprimjer, J.V. Ward i J.A. Stanford su 1983. godine osmislili koncept serijskog diskontinuiteta, koji se bavi uticajem [[geomorfologija|geomorfoloških]] poremećaja poput zagušenja i integriranih dotoka. Isti autori su 1993. godine predstavili koncept hiporejskog koridora, u kojem su povezane vertikalna (u dubini) i lateralna (od obale do obale) strukturna složenost rijeke.<ref>Ward J.&nbsp;V., J.&nbsp;A. Stanford: The Serial Discontinuity Concept of River Ecosystems. T.&nbsp;D. Fontaine, S.&nbsp;M. Bartell: "Dynamics of Lotic Ecosystems". Science Publications, Ann Arbor Mich, 29–42. 1983.</ref> Koncept pulsa poplave, koji je razvio W. J. Junk 1989. godine, a zatim ga dodatno modificirali P. B. Bayley 1990. i K. Tockner 2000., uzima u obzir veliku količinu hranjivih tvari i organskog materijala koji dospijeva u rijeku iz sedimenta okolnog poplavljenog zemljišta.<ref name="Junk J.W. 1989"/> ==Ljudski uticaji== [[Datoteka:Human impact factors on river–floodplain systems.jpg|thumb|upright=2.0| Antropogeni uticaji na riječne sisteme.<ref name="Maaß2021">{{cite journal | last1=Maaß | first1=Anna-Lisa | last2=Schüttrumpf | first2=Holger | last3=Lehmkuhl | first3=Frank | title=Human impact on fluvial systems in Europe with special regard to today's river restorations | journal=Environmental Sciences Europe | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=33 | issue=1 | date=2021-10-16 | issn=2190-4707 | doi=10.1186/s12302-021-00561-4| doi-access=free }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Primjeri su uglavnom iz okruženja sa skromnim tehnološkim utjecajem, posebno u periodu od oko 10.000 do 4000 kalorijskih godina prije move ere]] Ljudi vrše [[geomorf]]nu silu koja sada konkurira prirodnoj [[Zemlja|Zemlji]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1130/0091-7613(2000)28<843:OTHOHA>2.0.CO;2|issn = 0091-7613|year = 2000|volume = 28|page = 843|title = On the history of humans as geomorphic agents|last1 = Hooke|first1 = Roger LeB.|journal = Geology|issue = 9|bibcode = 2000Geo....28..843L}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1130/G21108.1|title = Humans as geologic agents: A deep-time perspective|year = 2005|last1 = Wilkinson|first1 = Bruce H.|journal = Geology|volume = 33|issue = 3|page = 161|bibcode = 2005Geo....33..161W}}</ref> Period ljudske dominacije nazvan je antropocen, a za njegov početak predloženo je nekoliko datuma. Mnogi istraživači su naglasili dramatične promjene povezane s [[industrijska revolucija| industrijskom revolucijom]] u Evropi nakon otprilike 1750. godine nove ere (naše ere) i velikim ubrzanjem tehnologije oko 1950. nove ere..<ref>{{cite journal |doi = 10.1579/0044-7447(2007)36[614:TAAHNO]2.0.CO;2|issn = 0044-7447|year = 2007|volume = 36|title = The Anthropocene: Are Humans Now Overwhelming the Great Forces of Nature|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Crutzen|first2 = Paul J.|last3 = McNeill|first3 = John R.|journal = Ambio: A Journal of the Human Environment|issue = 8|pages = 614–21|pmid = 18240674|hdl = 1885/29029| s2cid=16218015 |hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614564785|title = The trajectory of the Anthropocene: The Great Acceleration|year = 2015|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Broadgate|first2 = Wendy|last3 = Deutsch|first3 = Lisa|last4 = Gaffney|first4 = Owen|last5 = Ludwig|first5 = Cornelia|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 81–98| bibcode=2015AntRv...2...81S |hdl = 1885/66463|s2cid = 131524600|hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aad2622|title = The Anthropocene is functionally and stratigraphically distinct from the Holocene|year = 2016|last1 = Waters|first1 = C. N.|last2 = Zalasiewicz|first2 = J.|last3 = Summerhayes|first3 = C.|last4 = Barnosky|first4 = A. D.|last5 = Poirier|first5 = C.|last6 = Ga Uszka|first6 = A.|last7 = Cearreta|first7 = A.|last8 = Edgeworth|first8 = M.|last9 = Ellis|first9 = E. C.|last10 = Ellis|first10 = M.|last11 = Jeandel|first11 = C.|author-link11=Catherine Jeandel|last12 = Leinfelder|first12 = R.|last13 = McNeill|first13 = J. R.|last14 = Richter|first14 = D. d.|last15 = Steffen|first15 = W.|last16 = Syvitski|first16 = J.|last17 = Vidas|first17 = D.|last18 = Wagreich|first18 = M.|last19 = Williams|first19 = M.|last20 = Zhisheng|first20 = A.|last21 = Grinevald|first21 = J.|last22 = Odada|first22 = E.|last23 = Oreskes|first23 = N.|author23-link=Naomi Oreskes|last24 = Wolfe|first24 = A. P.|journal = Science|volume = 351|issue = 6269|pmid = 26744408| bibcode=2016Sci...351.2622W |s2cid = 206642594}}</ref><ref name= Waters2016>{{cite journal |doi = 10.1038/415023a|title = Geology of mankind|year = 2002|last1 = Crutzen|first1 = Paul J.|journal = Nature|volume = 415|issue = 6867|page = 23|pmid = 11780095|bibcode = 2002Natur.415...23C|s2cid = 9743349|doi-access = free}}</ref><ref name=Gibling2018>{{cite journal |doi = 10.3390/quat1030021|title = River Systems and the Anthropocene: A Late Pleistocene and Holocene Timeline for Human Influence|year = 2018|last1 = Gibling|first1 = Martin R.|journal = Quaternary|volume = 1|issue = 3|page = 21|doi-access = free| bibcode=2018Quat....1...21G }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Međutim, primjetan ljudski utjecaj na okoliš proteže se hiljadama godina unazad,<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1466-8238.2010.00587.x|title = The HYDE 3.1 spatially explicit database of human-induced global land-use change over the past 12,000 years|year = 2011|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Van Drecht|first3 = Gerard|last4 = De Vos|first4 = Martine|journal = Global Ecology and Biogeography|volume = 20| issue=1 |pages = 73–86| bibcode=2011GloEB..20...73K }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1080/1747423X.2017.1354938|title = Per-capita estimations of long-term historical land use and the consequences for global change research|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Dekker|first2 = Stefan C.|last3 = Van Zanden|first3 = Jan Luiten|journal = Journal of Land Use Science|s2cid = 133825138|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.5194/essd-9-927-2017|title = Anthropogenic land use estimates for the Holocene – HYDE 3.2|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Doelman|first3 = Jonathan|last4 = Stehfest|first4 = Elke|journal = Earth System Science Data|volume = 9|issue = 2|pages = 927–953|bibcode = 2017ESSD....9..927K|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.12952/journal.elementa.000018|title = Dating the Anthropocene: Towards an empirical global history of human transformation of the terrestrial biosphere|year = 2013|last1 = Ellis|first1 = Erle C.|last2 = Fuller|first2 = Dorian Q.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Lutters|first4 = Wayne G.|journal = Elementa: Science of the Anthropocene|volume = 1| page=000018 |doi-access = free| bibcode=2013EleSA...1.0018E }}</ref> a naglasak na nedavnim promjenama minimizira ogromnu transformaciju pejzaža koju su ljudi uzrokovali u antici.<ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aaa7297|title = Defining the epoch we live in|year = 2015|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|last2 = Ellis|first2 = Erle C.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Fuller|first4 = Dorian Q.|journal = Science|volume = 348|issue = 6230|pages = 38–39|pmid = 25838365|bibcode = 2015Sci...348...38R|s2cid = 36804466}}</ref> Važni raniji ljudski uticaji sa značajnim posljedicama po okoliš uključuju [[izumiranje megafaune]] između 14.000 i 10.500 kalorijskih godina prije nove ere<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.08.003|title = Human acceleration of animal and plant extinctions: A Late Pleistocene, Holocene, and Anthropocene continuum|year = 2013|last1 = Braje|first1 = Todd J.|last2 = Erlandson|first2 = Jon M.|journal = Anthropocene|volume = 4|pages = 14–23| bibcode=2013Anthr...4...14B }}</ref> [[pripitomljavanje biljaka]] i [[pripitomljavanje životinja|životinja]] blizu početka [[holocen]]a prije 11.700 kalorijskih godina; poljoprivredne prakse i deforestacija prije 10.000 do 5000 kalorijskih godina; i široko rasprostranjeno stvaranje antropogenih tala prije oko 2000 kalorijskih godina.<ref name= Waters2016 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1023/B:CLIM.0000004577.17928.fa|title = The Anthropogenic Greenhouse Era Began Thousands of Years Ago|year = 2003|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|journal = Climatic Change|volume = 61|issue = 3|pages = 261–293|s2cid = 2501894|doi-access = free| bibcode=2003ClCh...61..261R }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/0959683611408454|title = Anthropogenic soils are the golden spikes for the Anthropocene|year = 2011|last1 = Certini|first1 = Giacomo|last2 = Scalenghe|first2 = Riccardo|journal = The Holocene|volume = 21|issue = 8|pages = 1269–1274|bibcode = 2011Holoc..21.1269C|s2cid = 128818837}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614529263|title = Does pre-industrial warming double the anthropogenic total?|year = 2014|last1 = Ruddiman|first1 = William|last2 = Vavrus|first2 = Steve|last3 = Kutzbach|first3 = John|last4 = He|first4 = Feng|journal = The Anthropocene Review|volume = 1|issue = 2|pages = 147–153| bibcode=2014AntRv...1..147R |s2cid = 129727301}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614565394|title = Diachronous beginnings of the Anthropocene: The lower bounding surface of anthropogenic deposits|year = 2015|last1 = Edgeworth|first1 = Matt|last2 = Deb Richter|first2 = Dan|last3 = Waters|first3 = Colin|last4 = Haff|first4 = Peter|last5 = Neal|first5 = Cath|last6 = Price|first6 = Simon James|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 33–58| bibcode=2015AntRv...2...33E |s2cid = 131236197|url = http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/509573/1/Diachronous%20beginnings%20_for%20NORA.pdf}}</ref> Ključni dokazi rane antropogene aktivnosti kodirani su u ranim [[fluvijalni proces|fluvijalnim sukcesijama]],<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.06.002|title = Geomorphology of the Anthropocene: Time-transgressive discontinuities of human-induced alluviation|year = 2013|last1 = Brown|first1 = Antony|last2 = Toms|first2 = Phillip|last3 = Carey|first3 = Chris|last4 = Rhodes|first4 = Eddie|journal = Anthropocene|volume = 1|pages = 3–13| bibcode=2013Anthr...1....3B }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1002/esp.3943|title = The geomorphology of the Anthropocene: Emergence, status and implications|year = 2017|last1 = Brown|first1 = Antony G.|last2 = Tooth|first2 = Stephen|last3 = Bullard|first3 = Joanna E.|last4 = Thomas|first4 = David S. G.|last5 = Chiverrell|first5 = Richard C.|last6 = Plater|first6 = Andrew J.|last7 = Murton|first7 = Julian|last8 = Thorndycraft|first8 = Varyl R.|last9 = Tarolli|first9 = Paolo|last10 = Rose|first10 = James|last11 = Wainwright|first11 = John|last12 = Downs|first12 = Peter|last13 = Aalto|first13 = Rolf|journal = Earth Surface Processes and Landforms|volume = 42|issue = 1|pages = 71–90|bibcode = 2017ESPL...42...71B|s2cid = 55224176|url = https://figshare.com/articles/The_geomorphology_of_the_Anthropocene_emergence_status_and_implications/9482729|hdl = 11577/3199318|hdl-access = free}}</ref> long predating [[Human impact on the environment|anthropogenic effects]] that have intensified over the past centuries and led to the modern worldwide river crisis.<ref>Wong, C.M., Williams, C.E., Collier, U., Schelle, P. and Pittock, J.(2007) [https://wwf.panda.org/?108620/Worlds-Top-10-Rivers-at-Risk World's top 10 rivers at risk] ''World Wildlife Fund''.</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature09440|title = Global threats to human water security and river biodiversity|year = 2010|last1 = Vörösmarty|first1 = C. J.|last2 = McIntyre|first2 = P. B.|last3 = Gessner|first3 = M. O.|last4 = Dudgeon|first4 = D.|last5 = Prusevich|first5 = A.|last6 = Green|first6 = P.|last7 = Glidden|first7 = S.|last8 = Bunn|first8 = S. E.|last9 = Sullivan|first9 = C. A.|last10 = Liermann|first10 = C. Reidy|last11 = Davies|first11 = P. M.|journal = Nature|volume = 467|issue = 7315|pages = 555–561|pmid = 20882010|bibcode = 2010Natur.467..555V|s2cid = 4422681|url = https://www.dora.lib4ri.ch/eawag/islandora/object/eawag%3A6427}}</ref><ref name=Gibling2018 /> ===Zagađenje=== Zagađenje [[rijeka]] može uključivati, ali nije ograničeno na: povećanje izvoza sedimenta, višak hranjivih tvari iz gnojiva ili gradskog otjecanja,<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/fertilizer-runoff-overwhelms-streams/|title=Fertilizer Runoff Overwhelms Streams and Rivers--Creating Vast "Dead Zones"|last=Biello|first=David|work=Scientific American|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> kanalizacijski i sepsni ulaz,<ref>{{Cite news|url=https://msutoday.msu.edu/news/2015/septic-tanks-arent-keeping-poo-out-of-rivers-and-lakes/|title=Septic tanks aren't keeping poo out of rivers and lakes|last=University|first=Michigan State|work=MSUToday|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[zagađenje plastikom]],<ref>{{Cite news|url=https://www.maritime-executive.com/editorials/growing-concern-over-plastic-pollution-in-rivers-and-lakes|title=Growing Concern over Plastic Pollution in Rivers and Lakes|work=The Maritime Executive|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> nanočesticama, farmaceutskim proizvodima i proizvodima za ličnu njegu,<ref>{{Cite journal|last1=Kolpin|first1=Dana W.|last2=Furlong|first2=Edward T.|last3=Meyer|first3=Michael T.|last4=Thurman|first4=E. Michael|last5=Zaugg|first5=Steven D.|last6=Barber|first6=Larry B.|last7=Buxton|first7=Herbert T.|date=March 2002|title=Pharmaceuticals, Hormones, and Other Organic Wastewater Contaminants in U.S. Streams, 1999−2000: A National Reconnaissance|journal=Environmental Science & Technology|language=en|volume=36|issue=6|pages=1202–1211|doi=10.1021/es011055j|pmid=11944670 |bibcode=2002EnST...36.1202K |issn=0013-936X|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1064&context=usgsstaffpub|url-access=subscription}}</ref> synthetic chemicals,<ref>{{Cite journal|last1=Bernhardt|first1=Emily S|last2=Rosi|first2=Emma J|last3=Gessner|first3=Mark O|date=2017-01-24|title=Synthetic chemicals as agents of global change|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|language=en|volume=15|issue=2|pages=84–90|doi=10.1002/fee.1450|bibcode=2017FrEE...15...84B |s2cid=90620297 |issn=1540-9295}}</ref> road salt,<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2018-04-rivers-saltier-roads-winter.html|title=U.S. rivers are becoming saltier – and it's not just from treating roads in winter|access-date=2018-11-27}}</ref> neorganskim zagađivačima (npr. [[teški metali]]), pa čak i toplota putem termalnih zagađenja.<ref>{{Cite journal|date=October 2016|title=Heat-polluted rivers ranked|journal=Nature|language=En|volume=538|issue=7626|page=431|doi=10.1038/538431d|pmid=27786199|issn=0028-0836|doi-access=free}}</ref> Efekti zagađenja često zavise od konteksta i materijala, ali mogu smanjiti [[funkcionisanje ekosistema|funkcionisanje ekosistema]], ograničiti [[usluge ekosistema]], smanjiti [[bioraznolikost]] vodotoka i uticati na ljudsko zdravlje.<ref>{{Cite news|url=https://www.nrdc.org/stories/water-pollution-everything-you-need-know|title=Water Pollution: Everything You Need to Know|work=NRDC|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> Izvore zagađivača lotičkih sistema teško je kontrolisati jer se mogu širiti, često u malim količinama, na vrlo širokom području i ući u sistem na mnogim lokacijama duž njegove dužine. Iako je direktno zagađenje lotičkih sistema znatno smanjeno u Sjedinjenim Državama prema vladinom [[Zakon o čistoj vodi| Zakonu o čistoj vodi]], zagađivači iz difuznih, netačkastih izvora ostaju veliki problem.<ref name=Cush/> Poljoprivredna polja, uključujući i [[BiH|bosanskohercegovačka]], često isporučuju velike količine sedimenata, hranjivih tvari i hemikalija u obližnje [[potok]]e i [[rijeke]]. Urbana i stambena područja također mogu doprinijeti ovom zagađenju kada se zagađivači nakupljaju na nepropusnim površinama poput puteva i parkirališta, koji se zatim ulijevaju u sistem. Povišene koncentracije hranjivih tvari, posebno [[dušik]]a i [[fosfor]]a, koji su ključne komponente gnojiva, mogu povećati rast [[perifiton]]a, što može biti posebno opasno u sporo tekućim potocima.<ref name="Cush" /> Još jedan zagađivač, [[kisela kiša]], nastaje iz [[sumpor-dioksid]]a i [[dušik-oksid]]a, koji se emituju iz fabrika i elektrana. Ove supstance lahko se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u lotičke sisteme putem padavina. Ovo može sniziti [[pH vrijednost]] ovih mjesta, utičući na sve trofičke nivoe, od algi do kičmenjaka.<ref name=Brown1987/> Prosječno bogatstvo vrsta i ukupan broj vrsta unutar sistema smanjuju se sa smanjenjem pH vrijednosti.<ref name="Gill"/> ===Modifikacija vodotoka=== [[Datoteka:River Calder Weir.JPG|thumb|right|[[Pregrada]] na rijeci Calder, Zapadni [[Yorkshir]]e Modifikacija protoka može se dogoditi kao rezultat izgradnje [[brana]], regulacije i crpljenja vode, modifikacije kanala i uništavanja poplavne ravnice rijeke i susjednih priobalnih zona.<ref>{{Cite news|url=https://www.niwa.co.nz/our-science/freshwater/tools/kaitiaki_tools/impacts/in-stream-barriers/changes-in-flow|title=Altered water flow (hydrology)|date=2009-07-06|work=NIWA|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[Brane]] mijenjaju protok, temperaturu i sedimentni režim lotičkih sistema.<ref name="Gill"/> Osim toga, mnoge rijeke su pregrađene branama na više lokacija, što pojačava utjecaj. Brane mogu uzrokovati povećanu bistrinu i smanjenu varijabilnost protoka, što zauzvrat uzrokuje povećanje brojnosti perifitona. Beskičmenjaci neposredno ispod brane mogu pokazati smanjenje bogatstva vrsta zbog ukupnog smanjenja heterogenosti staništa.<ref name="Cush"/> Također, termalne promjene mogu uticati na razvoj insekata, pri čemu neuobičajeno tople zimske temperature zamagljuju znakove za razbijanje jaja [[dijapauza]], a previše hladne ljetne temperature ostavljaju premalo prihvatljivih dana za završetak rasta.<ref name="Allan" /> Konačno, brane fragmentiraju riječne sisteme, izolirajući prethodno kontinuirane populacije i sprječavajući migracije anadromnih i katadromnih vrsta.<ref name="Cush"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lotičke sisteme i putem namjernih događaja (npr. poribljavanje. unošenje divljači i vrsta hrane), kao i nenamjernih događaja (npr. [[autostoper]]i na čamcima ili ribarski čamci). Ovi organizmi mogu uticati na [[autohtone vrste]] putem konkurencije za plijen ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name=Gill/> Nakon što se uspostave, ove vrste može biti teško kontrolirati ili iskorijeniti, posebno zbog povezanosti lotičkih sistema. Invazivne vrste mogu biti posebno štetne u područjima koja imaju [[ugrožema vrsta|ugroženu]] biotu, poput dagnji na jugoistoku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ili onih koja imaju lokalizirane [[Endem|endemske]] vrste, poput lotičkih sistema zapadno od Stjenovitih planina, gdje su se mnoge vrste razvile u izolaciji. ==Također pogledajte== {{portal|Ekologija}} {{Div col|colwidth=20em}} * [[Bettyin mozak]] {{ndash}} softver koji "uči" o riječnim ekosistemima * [[Koncept pulsa poplave]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Reofil]] * [[Priobalna zona]] * [[Koncept kontinuuma rijeke]] * [[Sistem odvodnjavanja (geomorfologija)|Sistem odvodnjavanja rijeka]] * [[RIVPACS]] * ''[[Čuvari rijeka]]'' * [[Visoko i nizinsko područje (ekologija slatke vode)|Visoko i nizinske rijeke]] {{Div col end}} ==Reference== {{reflist|33em}} ==Dodatni izvori== {{refbegin|2}} * Brown, A. L. 1987. Freshwater Ecology. Heinimann Educational Books, London. P.&nbsp;163. * Carlisle, D. M. and M. D. Woodside. 2013. [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo41741 Ecological health in the nation's streams], [[United States Geological Survey]]. P.&nbsp;6. * Edington, J. M., Edington, M. A., and J. A. Dorman. 1984. Habitat partitioning amongst hydrophyschid larvae of a Malaysian stream. Entomologica 30: 123–129. * Hynes, H. B. N. 1970. Ecology of Running Waters. Originally published in Toronto by University of Toronto Press, 555&nbsp;p. * Morin, P. J. 1999. Community Ecology. Blackwell Science, Oxford. P.&nbsp;424. * {{cite journal | last1 = Power | first1 = M. E. | year = 1990 | title = Effects of fish in river food webs | url = http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20130524034630/http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-date = 2013-05-24 | journal = Science | volume = 250 | issue = 4982 | pages = 811–814 | doi = 10.1126/science.250.4982.811 | pmid = 17759974 | bibcode = 1990Sci...250..811P | s2cid = 24780727 }} * {{cite journal | last1 = Rubbo | first1 = M. J. | last2 = Kiesecker | first2 = J. M. | year = 2004 | title = Leaf litter composition and community structure: translating regional species changes into local dynamics | journal = Ecology | volume = 85 | issue = 9 | pages = 2519–2525 | doi = 10.1890/03-0653 | doi-access = free | bibcode = 2004Ecol...85.2519R }} * {{cite journal | last1 = Schoener | first1 = T. W. | author-link = Thomas W. Schoener | year = 1974 | title = Resource partitioning in ecological communities | journal = Science | volume = 2 | issue = 4145 | pages = 369–404 | doi = 10.1126/science.185.4145.27 | pmid = 17779277 | bibcode = 1974Sci...185...27S | s2cid = 43846597 }} * {{cite journal | last1 = Townsend | first1 = C. R. | last2 = Hildrew | first2 = A. G. | last3 = Schofield | first3 = K. | year = 1987 | title = Persistence of stream invertebrate communities in relation to environmental variability | journal = Animal Ecology | volume = 56 | issue = 2 | pages = 597–613 | doi = 10.2307/5071 | jstor = 5071 | bibcode = 1987JAnEc..56..597T }} * {{cite journal | last1 = Vannote | first1 = R. L. | last2 = Minshall | first2 = G. W. | last3 = Cummins | first3 = K. W. | last4 = Sedell | first4 = J. R. | last5 = Cushing | first5 = C. E. | year = 1980 | title = The river continuum concept | journal = Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume = 37 | pages = 130–137 | doi = 10.1139/f80-017 | bibcode = 1980CJFAS..37..130V | s2cid = 40373623 }} * {{cite journal | last1 = Vinson | first1 = M. R. | last2 = Hawkins | first2 = C. P. | year = 1998 | title = Biodiversity of stream insects: variation at local, basin, and regional scales | journal = Annual Review of Entomology | volume = 43 | pages = 271–293 | doi = 10.1146/annurev.ento.43.1.271 | pmid = 15012391 }} * Ward, J. V. 1992. Aquatic Insect Ecology: biology and habitat. Wiley, New York. P.&nbsp;456. * {{cite journal | last1 = Watson | first1 = D. J. | last2 = Balon | first2 = E. K. | year = 1984 | title = Ecomorphological analysis of fish taxocenes in rainforest streams of northern Borneo | journal = Journal of Fish Biology | volume = 25 | issue = 3 | pages = 371–384 | doi = 10.1111/j.1095-8649.1984.tb04885.x | bibcode = 1984JFBio..25..371W }} {{refend}} ==Vanjski linkuvi== {{commons category|Rivers}} {{commons category|Streams}} {{commons category|Springs}} {{wiktionary|lotic}} * [https://waterdata.usgs.gov/nwis/rt USGS real time stream flow data for gauged systems nationwide] {{ rijeke, potoci i izvori |state=expanded}} {{ teme vodenih ekosistema |expanded=none}} {{ modeliranje ekosistema |expanded=none}} {{Authority control}} [[Kategorija:Vodena ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Ekologija slatkih voda]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Priobalna zona]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Vodotoci]] [[Kategorija:Staništa]] 2unve2pdqfmbz6q98co975fr89uarbk 3831285 3831283 2026-04-19T10:01:10Z Barba-Baraba 180391 /* Vanjski linkuvi */ 3831285 wikitext text/x-wiki [[Slika:Stream in the redwoods.jpg|thumb|upright=1.4|Ovaj [[potok]], koji djeluje zajedno sa svojom okolinom, može se smatrati dijelom riječnog ekosistema.]] '''Riječni ekosistemi''' su tekuće vode koje dreniraju krajolik i uključuju [[Biotaka komponenta|biotske]] (žive) interakcije među [[biljka]]ma, [[životinja]]ma i [[mikroorganizmi]]ma, kao i abioake (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije njegovih mnogih dijelova.<ref name=Ang>Angelier, E. 2003. Ecology of Streams and Rivers. Science Publishers, Inc., Enfield. Pp. 215.</ref><ref name=BiologyConcepts&Connections>"Biology Concepts & Connections Sixth Edition", Campbell, Neil A. (2009), page 2, 3 and G-9. Retrieved 2010-06-14.</ref> Riječni [[ekosistem]]i dio su većih mreža ili slivova, gdje se manji [[izvor]]i ulijevaju u srednje velike [[potok]]e, koji se progresivno ulijevaju u veće [[rijeka|riječne mreže]]. Glavne zone u riječnim ekosistemima određene su nagibom riječnog korita ili brzinom struje. Brže tekuća turbulentna voda obično sadrži veće koncentracije rastvorenog [[kisik]]a, što podržava veću [[bioraznolikost]] od sporo tekuće vode u [[bara]]ma. Ove razlike čine osnovu za podjelu rijeka na brdske i nizinske rijeke. Hranidbena baza potoka unutar priobalnih [[šuma]] uglavnom potiče od drveća, ali širi potoci i oni koji nemaju krošnju (šuma) većinu svoje prehrambene baze crpe iz [[alge|algi]]. Anadromne [[ribe]] su također važan izvor hranjivih tvari. Ekološke prijetnje rijekama uključuju gubitak vode, brane, hemijsko zagađenje i [[unesene vrste]]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> [[Brana]] proizvodi negativne efekte koji se nastavljaju niz sliv. Najvažniji negativni efekti su smanjenje proljetnih [[poplava]], koje oštećuju [[močvare]], i zadržavanje sedimenta, što dovodi do gubitka deltnih močvara.<ref name="Keddy">{{cite book|last=Keddy|first=Paul A.|title=Wetland Ecology. Principles and Conservation.|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-51940-3|page=497}}</ref> Riječni ekosistemi su glavni primjeri lotskih ekosistema. "Lotik" se odnosi na tekuću vodu, od latinske riječi [[latinski|lat. ''lotus'', što znači opran. Lotičke vode kreću se od izvora širokih samo nekoliko centimetara do velikih, kilometarake širine.<ref name=Allan>Allan, J.D. 1995. Ekologija potoka: struktura i funkcija tekućih voda. Chapman i Hall, London. Str. 388.</ref> Veliki dio ovog članka odnosi se na lotičke ekosisteme općenito, uključujući srodne lotičke sisteme kao što su potoci i izvori. Lotički ekosistemi mogu se uporediti s lentičkim ekosistemima, koji uključuju relativno mirne [[kopnene vode]] kao što su [[jezera]], [[bare]] i [[močvare]]. Lentički dolazi od [[latinski|lat.]] "lenis", što znači mirno. Zajedno, ova dva [[ekosistem]]a čine općitije područje proučavanja [[slatka voda|slatke vode]] ili vodne [[ekologija|ekologije]]. Međutim, ne postoji oštra granica između ta dva sistema.<ref>{{Cite book |last=Odum |first=Eugene P. |title=Fundamentals of Ecology |date=1953 |publisher=Saunders |year=1953 |pages=217-252 |language=English |lccn=53010484 |oclc=880892}}</ref> Sljedeće objedinjujuće karakteristike čine ekologiju tekućih voda jedinstvenom među vodenim staništima: tok je jednosmjeran, postoji stanje kontinuiranih fizičkih promjena i postoji visok stepen prostorne i vremenske heterogenosti na svim skalama ([[mikrostaništa]]), varijabilnost između lotičkih sistema je prilično visoka i biota je specijalizirana za život u uslovima protoka.<ref name="Gill">Giller, S. and B. Malmqvist. 1998. The Biology of Streams and Rivers. Oxford University Press, Oxford. Pp. 296.</ref> {{TOC level|3}} ==Abiotske (nežive) komponente == Nežive komponente ekosistema nazivaju se abiotske komponente. Npr. [[kamen]], [[zrak]], [[tlo]] itd. ===Protok vode=== [[Datoteka:Cooplacurripa R.JPG|thumb|right| Zamišljena rijeka Cooplacurripa, [[NSW]]]] [[Slika:Overlander Falls.JPG|thumb|right| Brzaci u [[Pokrajinsku park Mount Robson| Pokrajinskom parku Mount Robson]].]] Jednosmjerni tok vode je ključni faktor u lotičkim (riječnim) sistemima koji utiču na njihovu [[ekologija|ekologiju]]. Tok može biti kontinuiran ili povremen. Tok je rezultat sumarih unosa iz [[podzemne vode|podzemnih voda]], [[padavina]] i [[površinsko oticanje|kopnenog toka]]. Tok vode može varirati između sistema, od bujičnih brzaka do sporih rukavaca koji gotovo izgledaju kao [[ekosistent jezerskih ekosistema|lentni sistemi]]. Brzina toka vode u vodenom stubu također može varirati unutar sistema i podložna je haotičnoj turbulenciji, iako brzina vode ima tendenciju da bude najveća u srednjem dijelu korita [[potok]]a (poznatom kao [[Thalweg|thalveg]]). Ova turbulencija rezultira odstupanjima toka od srednjeg vektora toka nizbrdo, što je tipično za vrtložne struje. [[Vektor]] srednje brzine protoka zasniva se na varijabilnosti trenja o dno ili stranice kanala, [[sinusoznost]]i, preprekama i gradijentu nagiba.<ref name=Allan/> Pored toga, količina vode koja ulazi u sistem od direktnih padavina, [[topljenja snijega]] i/ili podzemnih voda može uticati na brzinu protoka. Količina vode u toku mjeri se kao [[Ispuštanje (hidrologija)|ispuštanje]] (zapremina po jedinici vremena). Kako voda teče nizvodno, potoci i rijeke najčešće dobijaju zapreminu vode, tako da pri [[Osnovni tok|osnovnom toku]] (tj. bez unosa [[oluja]]), manji izvori imaju vrlo nizak protok, dok veće rijeke imaju mnogo veći protok. "Režim protoka" rijeke ili potoka uključuje opće obrasce ispuštanja tokom godišnjih ili dekadnih vremenskih skala i može obuhvatiti sezonske promjene u protoku.<ref>{{Cite journal|title=Canadian Science Publishing|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=46|issue=10|pages=1805–1818|doi=10.1139/f89-228|date=October 1989|last1=Poff|first1=N. Leroy|last2=Ward|first2=J. V.}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Poff|first1=N. LeRoy|last2=Allan|first2=J. David|last3=Bain|first3=Mark B.|last4=Karr|first4=James R.|last5=Prestegaard|first5=Karen L.|last6=Richter|first6=Brian D.|last7=Sparks|first7=Richard E.|last8=Stromberg|first8=Julie C.|date=December 1997|title=The Natural Flow Regime|journal=BioScience|language=en|volume=47|issue=11|pages=769–784|doi=10.2307/1313099|issn=0006-3568|jstor=1313099|doi-access=free}}</ref> Iako je protok vode snažno određen nagibom, tekuće vode mogu promijeniti opći oblik ili smjer korita potoka, karakteristika poznata i kao [[geomorfologija]]. Profil riječnog vodenog stuba sastoji se od tri primarna djelovanja: [[erozija]], [[transport]]a i [[taloženje|taloženja]]. [[Rijeke]] su opisane kao "oluci niz koje teku ruševine kontinenata".<ref>{{Cite web|url=http://store.doverpublications.com/0486685888.html|title=Fluvial Processes in Geomorphology|website=store.doverpublications.com|access-date=2018-11-26}}</ref> Rijeke kontinuirano [[Erozija|erodiraju]], transportuju i [[Taloženje (geologija)|talože]] supstrat, sediment i organski materijal. Kontinuirano [[kretanje]] vode i unesenog materijala stvara raznovrsna [[staništa]], uključujući [[bruska|bruske]], [[bakterijska klizalica|klizalice]] i [[Potočni bazen|bazene]]].<ref name="Cush">Cushing, C.E. and J.D. Allan. 2001. Streams: their ecology and life. Academic Press, San Diego. Pp. 366.</ref> ===Svjetlost=== '''[[Svjetlost]]''' je važna za lotičke sisteme, jer obezbjeđuje energiju potrebnu za pokretanje [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]], a također može pružiti utočište za vrste [[plijen]]a u sjenama koje baca. Količina svjetlosti koju sistem prima može biti povezana s kombinacijom unutrašnjih i vanjskih varijabli toka. Područje koje okružuje [[potok|potočić]], naprimjer, može biti u sjeni okolnih [[šuma]] ili zidova doline. Veći riječni sistemi obično su široki, tako da je uticaj vanjskih varijabli minimiziran, a [[Sunce|sunčeva svjetlist]] dopire do površine. Međutim, ove rijeke također imaju tendenciju da budu turbulentnije, a čestice u vodi sve više slabe svjetlost kako se dubina povećava.<ref name=Cush/> Sezonski i dnevni faktori također mogu imati ulogu u dostupnosti svjetlosti jer ugao upada, ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, može dovesti do gubitka svjetlosti zbog refleksije. Poznat kao [[Beersov zakon|Beerov zakon]], što je plići ugao, više [[svjetlost]]i reflektuje se i količina primljenog sunčevog zračenja [[logaritam]]ski opada s dubinom.<ref name=Gill/> Dodatni utjecaji na dostupnost svjetlosti uključuju oblačnost, nadmorsku visinu i geografski položaj.<ref name=Brown1987>Brown 1987</ref> ===Temperatura=== [[Datoteka:Castle Geyser, Yellowstone, 1874.jpg|thumb|right|[[Castle Geyser]], [[Yellowstone National Park]]]] [[Alika:Winter Forest Near Erzhausen II.jpg|thumb|right|280px| Šumski [[potok]] zimi u blizini [[Erzhausen[[a, [[Njemačka]],]] [[Slika:Gabas 007.jpg|thumb|right|280px| Kaskada u [[Pirineji]]ma]] Većina lotičkih vrsta su [[poikiloterm]]ne [[životinje]] čija se unutrašnja temperatura mijenja u zavisnosti od okoline, stoga je [[temperatura]] ključni abiotički faktor za njih. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem toplote u ili iz zraka i okolnog supstrata. Plitki potoci su obično dobro izmiješani i održavaju relativno ujednačenu temperaturu unutar područja. Međutim, u dubljim, sporije tekućim vodenim sistemima može se razviti velika razlika između temperature dna i površine. Sistemi koji se napajaju izvorima imaju male varijacije jer izvori obično potiču iz podzemnih voda, koje su često vrlo blizu temperaturi okoline.<ref name=Gill/> Mnogi sistemi pokazuju jake [[Dnevna varijacija temperature|dnevne]] fluktuacije, a sezonske varijacije su najekstremnije u [[Arktik|arktičkim]], [[oustinja|pustinjskim]] i umjerenim sistemima.<ref name=Gill/> Količina sjenčanja, [[klima]] i [[nadmorska visina]] također mogu uticati na temperaturu lotičkih sistema.<ref name=Allan/> ===Hemija=== [[Hemija]] vode u riječnim [[ekosistem]]ima varira ovisno o tome koje su rastvorene tvari i plinovi prisutni u [[vodeni stub|vodenom stubu]] potoka. Konkretno, riječna voda može uključivati, osim same vode, * rastvorene neorganske materije i glavne [[ion]]e ([[kalcij]], [[natrij]], [[magnezij]], [[kalij]], [[bikarbonat]], [[sulfid]], [[hlorid]]) * rastvorene neorganske hranjive tvari ([[dušik]], [[fosfor]], [[silicij-dioksid]]) * [[čestice organske materije|suspendovane]] i [[rastvorene organske materije]] * plinove ([[dušik]], [[dušik-oksid]], [[ugljik-dioksid]]], [[kisik]]) * tragove metala i zagađivača ==== Rastvoreni ioni i hranjive tvari ==== Rastvorene rastvorene tvari u [[potok]]u mogu se smatrati ili ''reaktivnim'' ili ''konzervativnim''. Reaktivne rastvorene tvari se lako biološki asimiliraju od strane [[autotrof]]ne i [[heterotrof]]ne biote potoka; Primjeri mogu uključivati neorganske vrste [[dušik]]a kao što su [[nitrat]] ili [[amonij]], neke oblike [[fosfor]]a (npr. [[rastvor]]ljivi reaktivni fosfor) i [[silicij-dioksid]]. Otale rastvorene materije mogu se smatrati konzervativnim, što ukazuje na to da se rastvorena materija ne apsorbuje i ne koristi biološki; [[hlorid]] se često smatra konzervativnom rastvorenom materijom. Konzervativne rastvorene materije se često koriste kao hidrološki traseri za kretanje i transport vode. I reaktivna i konzervativna hemija vode potoka prvenstveno je određena unosima iz geologije njenog [[drenažni bazen|sliva]] ili slivnog područja. Na hemiju vode potoka mogu uticati i padavine i dodavanje zagađivača iz ljudskih izvora.<ref name="Allan"/><ref name="Cush"/> Velike razlike u hemiji obično ne postoje unutar malih lotičkih sistema zbog velike brzine miješanja. Međutim, u većim riječnim sistemima, koncentracije većine hranjivih tvari, rastvorenih soli i [[pH-vrijednost]]i smanjuju se s povećanjem udaljenosti od riječnog izvora.<ref name="Gill"/> ==== Rastvoreni plinovi ==== Što se tiče rastvorenih gasova, [[kisik]] je vjerovatno najvažniji hemijski sastojak lotičkih sistema, jer je svim aerobnim organizmima potreban za preživljavanje. U vodu ulazi uglavnom putem difuzije na granici voda-zrak. Rastvorljivost kisika u vodi smanjuje se s porastom pH vrijednosti i temperature vode. Brzi, turbulentni tokovi izlažu veći dio površine vode zraku i obično imaju niske temperature, a samim tim i više kisika od sporih, [[rukavac]]a.<ref name="Gill"/> Kisik je nusprodukt [[fotosinteza|fotosinteze]]], tako da sistemi s velikom količinom vodenih algi i biljaka također mogu imati visoke koncentracije kiseonika tokom dana. Ovi nivoi mogu značajno pasti tokom noći kada primarni proizvođači prelaze na disanje. Kisik može biti ograničavajući ako je cirkulacija između površine i dubljih slojeva slaba, ako je aktivnost lotičkih životinja vrlo visoka ili ako dolazi do velike količine organskog raspadanja.<ref name="Cush"/> ==== Suspendovane materije ==== Rijeke također mogu prenositi suspendovane neorganske i organske materije. Ovi materijali mogu uključivati [[sediment]]<ref>{{Cite journal|last1=Dean|first1=David J.|last2=Topping|first2=David J.|last3=Schmidt|first3=John C.|last4=Griffiths|first4=Ronald E.|last5=Sabol|first5=Thomas A.|date=January 2016|title=Sediment supply versus local hydraulic controls on sediment transport and storage in a river with large sediment loads|journal=Journal of Geophysical Research: Earth Surface|language=en|volume=121|issue=1|pages=82–110|doi=10.1002/2015jf003436|bibcode=2016JGRF..121...82D |issn=2169-9003|url=https://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1889&context=wats_facpub|doi-access=free}}</ref> ili organske materije kopnenog porijekla koje upadaju u korito [[potok]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J. R.|last2=Meyer|first2=J. L.|date=1997|title=Stream Organic Matter Budgets: An Introduction|journal=Journal of the North American Benthological Society|volume=16|issue=1|pages=3–13|doi=10.2307/1468223|jstor=1468223|s2cid=88167408 }}</ref> Često se organska materija prerađuje unutar potoka putem mehaničke fragmentacije, konzumiranja i ispaše od strane [[beskičmenjak]]a, te mikrobne razgradnje.<ref>{{Cite journal|url=https://www.researchgate.net/publication/270355611|title=A Perspective on Leaf Litter Breakdown in Streams {{!}} Request PDF|journal=Oikos|volume=85|issue=2|page=377|language=en|access-date=2018-11-27|doi=10.2307/3546505|jstor=3546505|year=1999|last1=Gessner|first1=Mark O.|last2=Chauvet|first2=Eric|last3=Dobson|first3=Mike}}</ref> Lišće i drvenasti ostaci, prepoznatljive grube čestice organske materije (CPOM), pretvaraju u čestice organske materije (POM), sve do finih [[čestica]] organske materije. [[drvenasta biljka|Drvenaste i nedrvenaste biljke]] imaju različite brzine razgradnje u struji vode, pri čemu se lisnate biljke ili dijelovi biljaka (npr. [[cvijet|cvjetne]] latice) razgrađuju brže od drvenastih [[trupac]]a ili [[grana]].<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J R|last2=Benfield|first2=E F|date=November 1986|title=Vascular Plant Breakdown in Freshwater Ecosystems| journal=Annual Review of Ecology and Systematics| language=en|volume=17|issue=1|pages=567–594|doi=10.1146/annurev.es.17.110186.003031|bibcode=1986AnRES..17..567W |issn=0066-4162}}</ref> ===Supstrat=== Neorganski [[Supstrat (morska biologija)|supstrat]] lotskih sistema sastoji se od [[geologija|geološkog]] materijala prisutnog u slivu koji erodira, transportuje, sortira i taloži struja. Neorganski supstrati se klasifikuju po veličini na [[Wentworthova skala|Wentworthovoj skali]], koja se kreće od gromada, preko oblutaka, [[šljunak|šljunka]], [[pjesak|pijeska]] i [[mulj]]a.<ref name=Gill/> Tipično, [[Veličina čestica (veličina zrna)|veličina čestica]] supstrata se smanjuje nizvodno s većim gromadama i kamenjem u planinskijim područjima i pjeskovitim dnom u nizinskim rijekama. To je zato što viši gradijenti planinskih potoka olakšavaju brži tok, pomjerajući manje materijale supstrata dalje nizvodno radi taloženja.<ref name=Cush/> Supstrat također može biti organski i može uključivati fine čestice, jesenje lišće koje je opalo, [[drvo|velike drvenaste ostatke]] poput potopljenih trupaca drveća, [[mahovine]] i poluvodnih [[biljke|biljaka]].<ref name=Allan/> Taloženje supstrata nije nužno trajan događaj, jer može biti podložno velikim modifikacijama tokom poplava.<ref name=Cush/> ==Biotske (žive) komponente == Žive komponente [[ekosistem]]a nazivaju se biotske komponente. Potoci imaju brojne vrste biotskih [[organizam]]a koji u njima žive, uključujući [[bakterije]], [[primarni producent|primarne proizvođače]], [[insekt]]e i ostale [[beskičmenjak]]e, kao i [[ribe]] i druge [[kičmenjak]]e. [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a stream.png|thumb|upright=1.7|[[Mreža istovremene pojave]] bakterijske zajednice u potoku<ref>{{cite journal |doi = 10.3390/w11081711|title = Impact of Nutrient and Stoichiometry Gradients on Microbial Assemblages in Erhai Lake and Its Input Streams|year = 2019|last1 = Liu|first1 = Yang|last2 = Qu|first2 = Xiaodong|last3 = Elser|first3 = James J.|last4 = Peng|first4 = Wenqi|last5 = Zhang|first5 = Min|last6 = Ren|first6 = Ze|last7 = Zhang|first7 = Haiping|last8 = Zhang|first8 = Yuhang|last9 = Yang|first9 = Hua|journal = Water|volume = 11|issue = 8|page = 1711|doi-access = free| bibcode=2019Water..11.1711L }}</ref>]] ===Mikroorganizmi=== [[Bakterije]] su prisutne u velikom broju u lotičkim vodama. Slobodnoživući oblici povezani su s raspadanjem organskog materijala, [[biofilm]]om na površinama stijena i vegetacije, između čestica koje čine supstrat i suspendirani u [[vodeni stub|vodenom stubu]]. Ostali oblici su također povezani s crijevima lotičkih organizama kao [[Parazitizam|paraziti]] ili u [[komensalizam|komenaalnim]] odnosima.<ref name=Gill/> Bakterije imaju veliku ulogu u recikliranju energije (vidi [[#Trofički odnosi|ispod]]).<ref name=Allan/> [[Dijatomeje]] su jedna od glavnih dominantnih grupa [[perifit]]skih [[alge|algi]] u lotičkim sistemima i široko se koriste kao efikasni indikatori kvalitete vode, jer brzo reagiraju na promjene u okolišu, posebno organsko zagađenje i [[eutrofikacijaa| eutrofikaciju]], sa širokim spektrom tolerancije na uvjete u rasponu od [[oligotrof]]nih do [[eutrof]]nih.<ref name=Heinrich2019 /><ref>{{cite book |doi = 10.1007/978-3-319-31984-1_11|chapter = Diatoms as Bioindicators in Rivers|title = River Algae|year = 2016|last1 = Lobo|first1 = Eduardo A.|last2 = Heinrich|first2 = Carla Giselda|last3 = Schuch|first3 = Marilia|last4 = Wetzel|first4 = Carlos Eduardo|last5 = Ector|first5 = Luc|pages = 245–271|isbn = 978-3-319-31983-4}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1590/S1519-69842011000500015 |title = Application of water quality biological indices using diatoms as bioindicators in the Gravataí river, RS, Brazil |year = 2011 |last1 = Salomoni |first1 = SE. |last2 = Rocha |first2 = O. |last3 = Hermany |first3 = G. |last4 = Lobo |first4 = EA. |journal = Brazilian Journal of Biology |volume = 71 |issue = 4 |pages = 949–959 |doi-access = free }}</ref> [[Fungi|Gljive]] su također vrlo često prisutne u lotičkim okruženjima. Uglavnom su [[mikroskop[[ske veličine i najčešće se nalaze kao aseksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|anamorfne]]) [[vodene hifomicete]] [[spore]], ili rjeđe kao seksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|teleomorfne]]) spore koje slobodno plutaju u vodi. Međutim, glavni dio gljiva, [[micelij]], slobodno živi u [[sediment]]u, na raspadajućem organskom materijalu,<ref name=":0">{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-030-72854-0 |title=The Ecology of Plant Litter Decomposition in Stream Ecosystems |date=2021 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-030-72853-3 |editor-last=Swan |editor-first=Christopher M. |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-030-72854-0 |editor-last2=Boyero |editor-first2=Luz |editor-last3=Canhoto |editor-first3=Cristina}}</ref> kao [[parazit]]i na ili u drugim organizmima (kao što su na [[životinja]]ma ili [[alge|algama]]),<ref>{{Cite book |last1=Weiss |first1=Louis M. |title=Microsporidia: pathogens of opportunity |last2=Becnel |first2=James J. |date=2014 |publisher=Wiley Blackwell |isbn=978-1-118-39526-4 |location=Ames, Iowa}}</ref><ref>{{Cite book |title=Freshwater fungi and fungal-like organisms |publisher=Walter de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-039014-8 |editor-last=Jones |editor-first=E. B. Gareth |series=Marine and freshwater botany |date=27 August 2014 |location=Boston |editor-last2=Hyde |editor-first2=Kevin D. |editor-last3=Pang |editor-first3=Ka-lai}}</ref> as [[endophyte]]s,<ref>{{Cite journal |last1=Selosse |first1=Marc-André |last2=Vohník |first2=Martin |last3=Chauvet |first3=Eric |date=2008 |title=Out of the rivers: are some aquatic hyphomycetes plant endophytes? |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=178 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |pmid=18315696 |bibcode=2008NewPh.178....3S |issn=1469-8137|url-access=subscription }}</ref> u biljkama, ili kao [[Mutualizam (biologija)|mutualisti]] u crijevima [[insekti|insekata]].<ref>{{Cite book |title=Fungus-insect relationships: perspectives in ecology and evolution |date=1984 |publisher=Columbia Univ. Pr |isbn=978-0-231-05695-3 |editor-last=Wheeler |editor-first=Quentin |location=New York, NY |editor-last2=Entomological Society of America}}</ref> === Biofilm === [[Slika:Biofilm components in streams.jpg|thumb|upright=1.7|right|Različite komponente biofilma u potocima.<ref name=Sabater2016 /> Glavne komponente su [[alge]] i [[bakterije]].]] [[Biofilm]] je kombinacija algi (dijatomeja itd.), gljiva, bakterija i drugih malih [[mikroorganizam]]a koji postoje u filmu duž [[korito potoka|korita potoka]] ili [[bentos]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Battin|first1=Tom J.|last2=Besemer|first2=Katharina|last3=Bengtsson|first3=Mia M.|last4=Romani|first4=Anna M.|last5=Packmann|first5=Aaron I.|date=April 2016|title=The ecology and biogeochemistry of stream biofilms|journal=Nature Reviews Microbiology|language=En|volume=14|issue=4|pages=251–263|doi=10.1038/nrmicro.2016.15|pmid=26972916 |s2cid=6573778 |issn=1740-1526|url=http://eprints.gla.ac.uk/118574/1/118574.pdf}}</ref> Sami biofilmovi su složeni,<ref>{{Cite journal|last1=Besemer|first1=Katharina|last2=Peter|first2=Hannes|last3=Logue|first3=Jürg B|last4=Langenheder|first4=Silke|last5=Lindström|first5=Eva S|last6=Tranvik|first6=Lars J|last7=Battin|first7=Tom J|date=August 2012|title=Unraveling assembly of stream biofilm communities|journal=The ISME Journal|volume=6|issue=8|pages=1459–1468|doi=10.1038/ismej.2011.205|issn=1751-7362|pmc=3400417|pmid=22237539|bibcode=2012ISMEJ...6.1459B }}</ref> i doprinose složenosti korita potoka. Različite komponente biofilma ([[alge]] i [[bakterije]] glavne su komponente) ugrađene su u [[egzopolisaharid]]nu matricu (EPS) i predstavljaju mrežne receptore neorganskih i organskih elemenata te ostaju podložne uticajima različitih faktora okoline.<ref name=Sabater2016>{{cite journal |doi = 10.3389/fenvs.2016.00014|title = Stream Biofilm Responses to Flow Intermittency: From Cells to Ecosystems|year = 2016|last1 = Sabater|first1 = Sergi|last2 = Timoner|first2 = Xisca|last3 = Borrego|first3 = Carles|last4 = Acuña|first4 = Vicenç|journal = Frontiers in Environmental Science|volume = 4| page=14 |s2cid = 18984955|doi-access = free| bibcode=2016FrEnS...4...14S |hdl = 10256/16946|hdl-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{multiple image | align = left | direction = horizontal | image1 = River diatoms.jpg | width1 = 280 | caption1 = [[Epilit]]na [[dijatomeje]] iz riječnog korita<ref name=Heinrich2019>{{cite journal |doi = 10.1590/2175-7860201970041|title = Epilithic diatom flora in Cali River hydrographical basin, Colombia|year = 2019|last1 = Heinrich|first1 = Carla Giselda|last2 = Palacios-Peñaranda|first2 = Martha L.|last3 = Peña-Salamanca|first3 = Enrique|last4 = Schuch|first4 = Marilia|last5 = Lobo|first5 = Eduardo A.|journal = Rodriguésia|volume = 70|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> (size bars are 30&nbsp;μm) | image2 = Slime on the cobbles of a streambed.jpg | width2 = 175 | caption2 = Ova [[sluz]] na koritu [[potok]]a je [[kaldrma (geologija)|kaldrma]] biofilma}} {{clear left}} .<ref>{{cite journal |doi = 10.1899/11-073.1|title = The relationship between epilithic biofilm stability and its associated meiofauna under two patterns of flood disturbance|year = 2012|last1 = Majdi|first1 = Nabil|last2 = Mialet|first2 = Benoît|last3 = Boyer|first3 = Stéphanie|last4 = Tackx|first4 = Michèle|last5 = Leflaive|first5 = Joséphine|last6 = Boulêtreau|first6 = Stéphanie|last7 = Ten-Hage|first7 = Loïc|last8 = Julien|first8 = Frédéric|last9 = Fernandez|first9 = Robert|last10 = Buffan-Dubau|first10 = Evelyne|journal = Freshwater Science|volume = 31| issue=1 |pages = 38–50| bibcode=2012FWSci..31...38M |s2cid = 3473853|url = http://oatao.univ-toulouse.fr/8842/1/Majdi_8842.pdf}}</ref> Biofilmovi su jedna od glavnih [[Interfaza|bioloških interfaza]] u riječnim ekosistemima, i vjerovatno najvažnija u [[povremenim rijekama]], gdje se značaj [[vodenog stuba]] smanjuje tokom produženih perioda niske aktivnosti [[hidrološkog ciklusa]].<ref name=Sabater2016 /> Biofilmovi se mogu shvatiti kao [[mikrobni konzorciji]] [[autotrof]]a i [[heterotrof]]a, koji koegzistiraju u matrici hidratiziranih [[vanćelijska polimerna supstanca| vanćelijskih polimernih supstanci]] (EPS). Ove dvije glavne biološke komponente su uglavnom [[alge]] i [[cijanobakterije]] s jedne strane, i [[bakterije]] i [[gljive]] s druge strane.<ref name=Sabater2016 /> [[Mikrofauna|Mikro]] – i [[mejofauna]] također nastanjuju [[biofilm]], hraneći se organizmima i organskim [[čestica]]ma i doprinoseći njegovoj [[evolucija|evoluciji]] i širenju<ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nrmicro2415|title = The biofilm matrix|year = 2010|last1 = Flemming|first1 = Hans-Curt|last2 = Wingender|first2 = Jost|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 8|issue = 9|pages = 623–633|pmid = 20676145|s2cid = 28850938}}</ref> EPS je u stanju da zadrži [[ekstracelularne enzime]] i stoga omogućava korištenje materijala iz okoline i transformaciju tih materijala u rastvorene hranjive tvari za upotrebu od strane algi i bakterija. Istovremeno, EPS doprinose zaštiti ćelija od isušivanja, kao i od drugih opasnosti (npr. [[biocid]], [[UV zračenje]], itd.) iz vanjskog svijeta.<ref name=Sabater2016 /> S druge strane, pakovanje i zaštitni sloj EPS-a ograničavaju difuziju plinova i hranjivih tvari, posebno za ćelije daleko od površine biofilma, a to ograničava njihov opstanak i stvara jake gradijente unutar biofilma. I fizička struktura biofilma i plastičnost [[organizam]]a koji u njemu žive osiguravaju i podržavaju njihov opstanak u teškim okruženjima ili pod promjenjivim uslovima okoline.<ref name=Sabater2016 /> ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Periphyton.jpg|thumb|Perifiton]] [[Slika:water hyacinth.jpg|thumb|Obični vodeni zumbul u cvijetu]] [[Alge]], koje se sastoje od [[fitoplankton]]a i [[perifiton]]a, najznačajniji su izvori primarne proizvodnje u većini [[potok]]a i [[rijeka]].<ref name=Gill/> Fitoplankton slobodno pluta u vodenom stubu i stoga nije u stanju održavati [[populacije]] u brzim tekućim potocima. Međutim, mogu razviti značajne populacije u sporo tekućim rijekama i rukavcima.<ref name=Allan/> Perifitonske alge su obično nitaste i bičaste alge koje se mogu pričvrstiti za predmete, kako bi izbjegle da ih odnesu brze struje. Na mjestima gdje su brzine protoka zanemarive ili ih nema, perifiton može formirati [[želatin]]oznu, neusidrenu plutajuću podlogu.<ref name=Cush/> [[Biljke]] pokazuju ograničene [[adaptacija|prilagodbe]] brzom toku i najuspješnije su u smanjenim strujama. Primitivnije biljke, poput [[mahovina]] i [[Marchantiophyta|jetrenjača]], pričvršćuju se za čvrste predmete. To se obično događa u hladnijim izvorištima gdje uglavnom [[kamen]]ita podloga nudi mjesta za pričvršćivanje. Neke biljke slobodno plutaju na površini vode u gustim prostirkama poput [[vodena leća| vodene leće]] ili [[vodeni zumbul|vodenog sumbula]]. Druge su ukorijenjene i mogu se klasificirati kao potopljene ili emergentne. Ukorijenjene biljke se obično javljaju u područjima slabije struje gdje se nalaze sitnozrnasta tla.<ref name=Brown1987/><ref name=Cush/> Ove ukorijenjene biljke su fleksibilne, s izduženim [[list]]ovima koji pružaju minimalan otpor struji.<ref name=Ang/> Život u tekućoj vodi može biti koristan za [[biljke]], uključujući i [[alge]], jer je struja obično dobro prozračena i osigurava kontinuiranu opskrbu hranjivim tvarima.<ref name=Cush/> Ovi organizmi su ograničeni protokom, svjetlošću, hemijom vode, supstratom i pritiskom ispaše.<ref name=Gill/> Alge i ostale biljke su važne za lotičke sisteme kao izvori energije, za formiranje mikrostaništa koja štite drugu faunu od [[predator]]a i struje, te kao izvor hrane.<ref name=Brown1987/> ===Insekti i drugi beskičmenjaci=== Do 90% [[beskičmenjak]]a u nekim lotičkim sistemima su [[insekti]]. Ove vrste pokazuju ogromnu raznolikost i mogu se naći na gotovo svakom dostupnom staništu, uključujući površine kamenja, duboko ispod supstrata u hipoteičnoj zoni, uvučene u struju i u površinskom biofilmu. Insekti su razvili nekoliko strategija za život u raznolikim tokovima lotičkih sistema. Neki izbjegavaju područja s jakim strujama, nastanjujući supstrat ili zaštićenu stranu stijena. Drugi imaju ravna tijela kako bi smanjili sile otpora koje doživljavaju živeći u tekućoj vodi.<ref name="Poff_2006">{{cite journal |title=Functional trait niches of North American lotic insects: traits-based ecological applications in light of phylogenetic relationships |last=Poff |first=N. LeRoy |display-authors=etal |date=2006 |journal=Journal of the North American Benthological Society | volume = 25 | issue = 4 | pages = 730–755 |doi=10.1899/0887-3593(2006)025[0730:FTNONA]2.0.CO;2 |s2cid=18882022 |url=https://bearworks.missouristate.edu/articles-cnas/2440 |doi-access=free }}</ref> Neki insekti, poput divovske vodene [[coleoptera|bube]] ([[Belostomatidae]]), izbjegavaju poplave tako što napuštaju potok kada osjete padanje kiše.<ref> {{cite journal | last = Lytle | first = David A. | date = 1999 | title = Use of Rainfall Cues by Abedus herberti (Hemiptera: Belostomatidae): A Mechanism for Avoiding Flash Floods | url = https://lytlelab.science.oregonstate.edu/sites/lytlelab/files/Lytle1999_JIB.pdf | journal = Journal of Insect Behavior | volume = 12 | issue = 1 | pages = 1–12 | access-date = 26 November 2018 | doi = 10.1023/A:1020940012775 | bibcode = 1999JIBeh..12....1L | s2cid = 25696846 }}</ref> Pored ovih [[ponašanja]] i oblika tijela, insekti imaju različite životne cikluse [[adaptacija]], kako bi se nosili s prirodno prisutnim fizičkim uvjetima potočnih okruženja.<ref> {{cite journal | last1 = Lytle | first1 = David A. | last2 = Poff | first2 = N. LeRoy | date = 2004 | title = Adaptation to natural flow regimes | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 19 | issue = 2 | pages = 94–100 | doi = 10.1016/j.tree.2003.10.002 | pmid = 16701235 }}</ref> Neki insekti određuju vrijeme svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] na osnovu poplava i suša. Naprimjer, neki vodeni cvjetovi usklađuju vrijeme kada se pojavljuju kao leteći odrasli insekti s vremenom kada se obično javljaju poplave uzrokovane topljenjem [[snijeg]]a, u potocima u [[Colorado|Coloradu]]. Drugi insekti nemaju fazu leta i cijeli svoj životni ciklus provode u rijeci. Kao i većina primarnih potrošača, lotični [[beskičmenjaci]] često se uveliko oslanjaju na struju, kako bi im donijeli hranu i kisik.<ref name="CumminsKlug">{{cite journal | last1 = Cummins | first1 = Kenneth W. | last2 = Klug | first2 = Michael J. | date = 1979 | title = Feeding Ecology of Stream Invertebrates | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 10 | issue = 1 | pages = 147–172 | doi = 10.1146/annurev.es.10.110179.001051 | jstor = 2096788 | bibcode = 1979AnRES..10..147C }}</ref> Uobičajeni [[red (biologija)|redovi]] insekata koji se nalaze u riječnim ekosistemima uključuju [[Ephemeroptera]] (također poznate kao [[vodena mušica]]), [[Trichoptera]] (također poznate kao [[Trichoptera|vodena mušica]]), [[Plecoptera]] (također poznate kao [[kamenkarica]], [[Diptera]] (također poznate kao prava [[muha]]), neke vrste [[Coleoptera]] (također poznate kao [[coleoptera|buba]]), [[Odonata]] (grupa koja uključuje [[vilin konjic]] i [[vilemjak]]), i neke vrste [[Hemiptera]] (također poznate kao prave stjenice). Dodatne beskičmenjačke [[taksone]] uobičajene za tekuće vode uključuju [[mekušce]] kao što su [[puževi]], [[priljepci]], [[školjke]], [[dagnje]], kao i [[rakovi]] poput [[rakušac]]a, [[amphipoda]] i ostaluh [[rakovi|rakova]].<ref name=Cush/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== [[Datoteka:New Zealand long fin eel.jpg|thumb|[[Novozelandska dugoperajna jegulja| Novozelandske dugoperajne jegulje]] mogu težiti preko 50 kilograma.]] [[Datoteka:Salvelinus fontinalis.jpg|thumb|[[Potočna pastrmka]] je porijeklom iz malih potoka, jezera i izvorskih bara.]] [[Ribe]] su vjerovatno najpoznatiji stanovnici lotičkih sistema. Sposobnost vrste ribe da živi u tekućim vodama zavisi od brzine kojom može plivati i trajanja održavanja te brzine. Ova sposobnost može uveliko varirati između [[vrsta]] i vezana je za [[stanište]] u kojem može preživjeti. Neprekidno plivanje troši ogromnu količinu [[energije]] i stoga ribe provode samo kratke periode u punoj struji. Umjesto toga, jedinke ostaju blizu dna ili obala, iza prepreka i zaštićene od struje, plivajući u struji samo da bi se hranile ili promijenile lokaciju.<ref name=Ang /> Neke vrste su se prilagodile životu samo na dnu sistema, nikada se ne upuštajući u otvoreni vodeni tok. Ove ribe su [[Anatomski termini lokacije#Dorzalno i ventralno|dorzo-ventralno]] spljoštene kako bi se smanjio otpor protoka i često imaju oči na vrhu glave kako bi posmatrale šta se dešava iznad njih. Neki također imaju senzorne cijevi postavljene ispod glave kako bi pomogle u testiranju supstrata.<ref name=Brown1987/> Lotički sistemi se obično povezuju jedan s drugim, formirajući put do okeana ([[izvor]] → [[potok]] → [[rijeka]] →[[jezero]]/[[ okean]]), a mnoge ribe imaju životne cikluse koji zahtijevaju faze i u slatkoj i u slanoj vodi. [[Losos]], naprimjer, je [[anadrom]]na vrsta koja se rađa u slatkoj vodi, ali većinu svog odraslog života provode u okeanu, vraćajući se u slatku vodu samo radi [[mrijest|mriještenja]]. Jegulje su katadromne vrste koje rade suprotno, živeći u slatkoj vodi kao odrasle jedinke, ali migrirajući u okean radi mrijesta.<ref name=Gill/> Pripadnici ostalih [[takson]]a [[kičmenjak]]a koji naseljavaju lotičke sisteme uključuju vodozemce, kao što su daždevnjaci, [[gmizavci|gmitavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]], [[krokodili]] i [[aligatori]]), razne vrste [[ptica]] i [[sisari]] (npr. [[vidre]], [[dabrovi]], [[nilski konj]]i i riječni [[delfin]]i). Izuzev nekoliko vrsta, ovi kičmenjaci nisu vezani za vodu kao ribe i dio vremena provode u kopnenim staništima.<ref name=Gill/> Mnoge vrste riba su važne kao potrošači i kao [[plijen]] za gore spomenute veće kičmenjake. == Dinamika trofičkog nivoa == Koncept [[trofički nivo|trofičkog nivoa]] koristi se u [[lanac ishrane|lancima ishrane]], kako bi se vizualizirao način na koji se [[energija]] prenosi iz jednog dijela ekosistema u drugi.<ref name=Lindeman1942>{{Cite journal|last=Lindeman|first=Raymond L.|date=1942|title=The Trophic-Dynamic Aspect of Ecology|url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1930126|journal=Ecology|language=en|volume=23|issue=4|pages=399–417|doi=10.2307/1930126|jstor=1930126 |bibcode=1942Ecol...23..399L |issn=1939-9170|url-access=subscription}}</ref> Trofičkim nivoima mogu se dodijeliti brojevi koji određuju koliko se organizam nalazi duž [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. # Nivo jedan: [[Autotrofi|Proizvođači]], organizmi slični biljkama koji proizvode vlastitu hranu koristeći sunčevo zračenje, uključujući [[alge]], [[fitoplankton]], [[mahovine]] i [[lišaji|lišajeve]]. # Nivo dva: [[Konzumenti]], organizmi slični životinjama koji dobijaju energiju jedući proizvođače, kao što su [[zooplankton]], male [[ribe]] i [[rakovi]]. # Nivo tri: [[Razlagači]] ili reducenti, organizmi koji razgrađuju mrtvu materiju potrošača i proizvođača i vraćaju hranjive tvari natrag u sistem. Primjeri su [[bakterije]] i [[gljive]]. Sve energetske transakcije unutar [[ekosistem]]a potiču iz jednog vanjskog izvora [[energija|energije]], [[Sunce|sunčane]].<ref name=Lindeman1942 /> Dio ovog sunčevog zračenja proizvođači (biljke) koriste za pretvaranje neorganskih u organske supstance koje potrošači (životinje) mogu koristiti kao hranu.<ref name=Lindeman1942 /> Biljke oslobađaju dijelove ove energije nazad u ekosistem putem [[katabolizam|kataboličkog]] procesa. Životinje zatim konzumiraju potencijalnu energiju koja se oslobađa od proizvođača. Nakon ovog sistema slijedi smrt organizma potrošača koji zatim vraća hranjive tvari nazad u ekosistem. To omogućava daljnji rast biljaka i ciklus se nastavlja. Razdvajanje ciklusa na nivoe olakšava da se razumijw [[ekološka sukcesija]] kada posmatra prijenos energije unutar sistema.<ref name=Lindeman1942/> === Uticaj odozgo prema dolje i odozdo prema gore === [[Datoteka:The Flowing River.jpg|thumb|[[tekućica|Tekuće]] rijeke mogu djelovati kao [[vektori širenja]] za biljnu materiju i [[beskičmenjak]]e.]] Uobičajen problem s dinamikom trofičkog nivoa je način na koji su resursi i proizvodnja regulirani.<ref name=Hoekman2010>{{Cite journal|last=Hoekman|first=David|date=2010|title=Turning up the heat: Temperature influences the relative importance of top-down and bottom-up effects|journal=Ecology|language=en|volume=91|issue=10|pages=2819–2825|doi=10.1890/10-0260.1|pmid=21058543 |issn=1939-9170|doi-access=free|bibcode=2010Ecol...91.2819H }}</ref> Korištenje i interakcija između resursa imaju veliki utjecaj na strukturu lanaca ishrane u cjelini. [[Temperatura]] ima ulogu u interakcijama lanaca ishrane, uključujući sile odozgo prema dolje i odozdo prema gore unutar ekoloških zajednica. Regulacije odozdo prema gore unutar lanca ishrane javljaju se kada resurs dostupan u podnožju ili dnu lanca ishrane poveća produktivnost, što se zatim penje lancem i utiče na dostupnost [[Biomasa|biomase]] organizmima više trofičke razine.<ref name=Hoekman2010 /> Regulacije odozgo prema dolje javljaju se kada se poveća [[populacija]] [[predator]]a. To ograničava dostupnu populaciju plijena, što ograničava dostupnost energije za niže trofičke razine unutar lanca ishrane. Mnogi biotski i abiotski faktori mogu uticati na interakcije odozgo prema dolje i odozdo prema gore.<ref name=Estes2016>{{Cite journal|last1=Ripple|first1=William J.|last2=Estes|first2=James A.|last3=Schmitz|first3=Oswald J.|last4=Constant|first4=Vanessa|last5=Kaylor|first5=Matthew J.|last6=Lenz|first6=Adam|last7=Motley|first7=Jennifer L.|last8=Self|first8=Katharine E.|last9=Taylor|first9=David S.|last10=Wolf|first10=Christopher|date=2016|title=What is a Trophic Cascade?|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=31|issue=11|pages=842–849|doi=10.1016/j.tree.2016.08.010|pmid=27663836 |bibcode=2016TEcoE..31..842R |issn=0169-5347}}</ref> ===Trofička kaskada === Drugi primjer interakcija u lancima ishrane su [[Trofička kaskada|trofičke kaskade]]. Razumijevanje trofičkih kaskada omogućilo je da se bolje razumije struktura i dinamika lanaca ishrane unutar ekosistema.<ref name=Estes2016/> [[Fenomen]] trofičkih kaskada omogućava [[ključni predator|ključnim predatorima]] da strukturiraju cijeli [[lanac ishrane]] u smislu načina na koji interaguju sa svojim [[plijen]]om. Trofičke kaskade mogu uzrokovati drastične promjene u protoku energije unutar lanca ishrane.<ref name=Estes2016 /> Naprimjer, kada glavni ili ključni predator konzumira organizme ispod sebe u lancu ishrane, [[gustoća]] i [[ponašanje]] plijena će se promijeniti. To, zauzvrat, utiče na brojnost [[organizam]]a koji se konzumiraju dalje u lancu, što rezultira kaskadom niz trofičke nivoe. Međutim, empirijski dokazi pokazuju da su trofičke kaskade mnogo češće u kopnenim, nego u vodenim lancima ishrane.<ref name=Estes2016/> == Lanac ishrane == [[Datoteka:Aquatic food web.jpg|thumb|400px| Primjer riječne mreže ishrane. [[Gljive|Gljive]] ([[vodene hifomicete]]) i [[Bakterije]] mogu se vidjeti u crvenom okviru na dnu. Gljive i bakterije (i drugi razlagači, poput crva) razgrađuju i recikliraju hranjive tvari natrag u [[stanište]], što je prikazano svijetloplavim strelicama. Bez gljiva i bakterija, ostatak [[mreža ishrane|mreže ishrane]] bi gladovao, jer ne bi bilo dovoljno hranjivih tvari za životinje više u mreži . Tamnonarandžaste strelice pokazuju kako neke [[životinje]] konzumiraju druge u mreži ishrane. Naprimjer, [[jastog]]e mogu jesti [[ljudi]]. Tamnoplave strelice predstavljaju jedan kompletan [[lanac ishrane]], počevši od konzumiranja [[alge|algi]] od strane vodene buhe, ''[[dafnija|Dafnije]]'', koje konzumira mala riba, koju konzumira veća riba, a koju na kraju konzumira [[velika plava čaplja]].<ref>{{cite journal |doi = 10.3389/frym.2018.00004|title = The Unseen World in the River|year = 2018|last1 = Schulz|first1 = Kestin|last2 = Smit|first2 = Mariya W.|last3 = Herfort|first3 = Lydie|last4 = Simon|first4 = Holly M.|journal = Frontiers for Young Minds|volume = 6|s2cid = 3344238|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[Lanac ishrane]] je linearni sistem karika koji je dio lanca ishrane i predstavlja redoslijed kojim se organizmi konzumiraju od jednog trofičkog nivoa do drugog. Svaka karika u lancu ishrane povezana je s trofičkim nivoom u [[ekosistem]]u. Broj koraka potrebnih da početni izvor energije, počevši od dna, stigne do vrha lanca ishrane naziva se dužina lanca ishrane.<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/S0169-5347(02)02455-2|title = The long and short of food-chain length|year = 2002|last1 = Post|first1 = David M.|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 17|issue = 6|pages = 269–277}}</ref> Iako dužina lanca ishrane može varirati, vodeni ekosistemi počinju s primarnim proizvođačima koje konzumiraju [[primarni potrošač]]i koje konzumiraju [[sekundarni potrošač]]i, a te pak mogu konzumirati tercijarni potrošači i tako dalje, sve dok se ne dostigne vrh lanca ishrane.<ref>{{Cite journal |last1=Sommer |first1=U. |last2=Charalampous |first2=E. |last3=Scotti |first3=M. |last4=Moustaka-Gouni |first4=M. |date=December 2018 |title=Big fish eat small fish: implications for food chain length? |url=https://www.akademiai.com/doi/10.1556/168.2018.19.2.2 |journal=Community Ecology |language=en |volume=19 |issue=2 |pages=107–115 |doi=10.1556/168.2018.19.2.2 |bibcode=2018ComEc..19..107S |issn=1585-8553|url-access=subscription }}</ref> Kada se dostigne vrh, ili čak i prije toga, postoje [[razlagači]] koji koriste mrtvi organski materijal i oslobađaju hranjive tvari u okolinu, ili ih zatim ponovo pojedu drugi organizmi.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Seena |first1=Sahadevan |last2=Casotti |first2=Cinthia |last3=Cornut |first3=Julien |date=March 2020 |title=Inter- and intraspecific functional variability of aquatic fungal decomposers and freshwater ecosystem processes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0048969719355652 |journal=Science of the Total Environment |language=en |volume=707|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.135570|pmid=31784168 |bibcode=2020ScTEn.70735570S |url-access=subscription }}</ref> === Primarni proizvođači === [[Primarni proizvođači]] započinju svaki [[lanac ishrane]]. Njihova proizvodnja energije i hranjivih tvari dolazi od sunca putem [[fotosinteza|fotosinteze]]. [[Alge]] doprinose velikoj količini energije i hranjivih tvari u osnovi lanca ishrane, zajedno sa kopnenim [[otpad]]om koji ulazi u [[potok]] ili [[rijeka|rijeku]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1146/annurev.ecolsys.28.1.289|title = TOWARD AN INTEGRATION OF LANDSCAPE AND FOOD WEB ECOLOGY:The Dynamics of Spatially Subsidized Food Webs|year = 1997|last1 = Polis|first1 = Gary A.|last2 = Anderson|first2 = Wendy B.|last3 = Holt|first3 = Robert D.|journal = Annual Review of Ecology and Systematics|volume = 28| issue=1 |pages = 289–316| bibcode=1997AnRES..28..289P |hdl = 1808/8160|hdl-access = free}}</ref> Proizvodnja [[organski spoj|organskih spojeva]] poput [[ugljik|ugljikovih]] prenosi se uz lanac ishrane. Primarne proizvođače konzumiraju biljojedi [[beskičmenjaci]] koji djeluju kao [[primarni potrošači]]. Produktivnost ovih proizvođača i funkcija ekosistema u cjelini pod uticajem su organizma iznad njega u lancu ishrane.<ref name=Worm2003>{{cite journal |doi = 10.1016/j.tree.2003.09.003|title = Biodiversity, productivity and stability in real food webs|year = 2003|last1 = Worm|first1 = Boris|last2 = Duffy|first2 = J.Emmett|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 18|issue = 12|pages = 628–632| bibcode=2003TEcoE..18..628W }}</ref> === Primarni potrošači === [[Primarni potrošači]] su beskičmenjaci i makrobeskičmenjaci koji se hrane primarnim proizvođačima. Oni imaju važnu ulogu u pokretanju prijenosa energije s osnovnog trofičkog nivoa na sljedeći. Oni su regulatorni organizmi koji olakšavaju i kontroliraju brzinu [[Ciklus hranjivih tvari|kruženje hranjivih tvari]] i miješanje vodenih i kopnenih biljnih [[materija]]la.<ref name=Wallace1996>{{Cite journal|last1=Wallace|first1=J. Bruce|last2=Webster|first2=Jackson R.|date=1996|title=The Role of Macroinvertebrates in Stream Ecosystem Function|url=http://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.en.41.010196.000555|journal=Annual Review of Entomology|language=en|volume=41|issue=1|pages=115–139|doi=10.1146/annurev.en.41.010196.000555|pmid=15012327 |issn=0066-4170|url-access=subscription}}</ref> Oni također transportuju i zadržavaju neke od tih hranjivih tvari i materijala.<ref name=Wallace1996/> Postoji mnogo različitih funkcionalnih grupa ovih beskičmenjaka, uključujući organizme koji pasu, organizme koji se hrane alginim [[biofilm]]om koji se skuplja na potopljenim predmetima, usitnjivače koji se hrane velikim lišćem i detritusom i pomažu u razgradnji krupnog materijala. Također, [[filter]]e, makrobeskičmenjake koji se oslanjaju na protok potoka kako bi im isporučili fine [[čestica organske tvari| čestice organske tvari]] (FPOM) suspendirane u [[vodeni stub|stupcu vode]] i sakupljače koji se hrane FPOM-om koji se nalazi na supstratu [[rijeka]] ili [[potok]]a.<ref name=Wallace1996/> === Sekundarni potrošači === [[Sekundarni potrošači]] u riječnom ekosistemu su [[Predatori|predatori]] primarnih potrošača. To uglavnom uključuje [[Insektivori|insektojedne]] [[ribe]].<ref name=Power1990>{{cite journal |doi = 10.1126/science.250.4982.811|title = Effects of Fish in River Food Webs|year = 1990|last1 = Power|first1 = M. E.|journal = Science|volume = 250|issue = 4982|pages = 811–814|pmid = 17759974|bibcode = 1990Sci...250..811P| s2cid=24780727 }}</ref> Konzumacija hrane od strane beskičmenjaka i makrobeskičmenjaka je još jedan korak u protoku energije uz [[lanac ishrane]]. Ovisno o njihovoj brojnosti, ovi grabežljivi potrošači mogu oblikovati ekosistem načinom na koji utiču na trofičke nivoe ispod njih. Kada su [[ribe]] u velikoj brojnosti i jedu mnogo beskičmenjaka, tada je [[biomasa]] algi i primarna proizvodnja u potoku veća, a kada sekundarni potrošači nisu prisutni, tada se biomasa algi može smanjiti zbog velike brojnosti primarnih potrošača.<ref name=Power1990/> [[Energija[[ i [[nutrijent|hranjive tvari]] koje počinju s primarnim proizvođačima nastavljaju svoj put uz lanac ishrane i, ovisno o ekosistemu, mogu završiti s ovim grabežljivim ribama. === Razgrađujući organizmi === Razlažući organizmi ili reducenti u riječnom sistemu sastoje se od [[bakterija]], [[gljive|gljiva]], [[protist]]a i mnogih [[beskičmenjak]]a poput [[insekti|insekata]] i [[puževi|puževa]]. Oni su ključni za [[bentos]]ke prehrambene mreže i za riječni ekosistem u cjelini.<ref>{{Citation |title=Litter Decomposition as an Indicator of Stream Ecosystem Functioning at Local-to-Continental Scales: Insights from the European RivFunction Project |date=2016-01-01 |work=Advances in Ecological Research |volume=55 |pages=99–182 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/bookseries/abs/pii/S0065250416300216 |access-date=2026-03-30 |publisher=Academic Press |language=en-US |doi=10.1016/bs.aecr.2016.08.006}}</ref> Gljive i bakterije u riječnim ekosistemima uglavnom žive od raspadajuće organske materije iz životinja i biljaka. Razlažuće gljive u riječnim ekosistemima uključuju [[saprofit]]ne saprotrofe, koji žive na biljnom opadu i potopljenom drvetu, te drugim mrtvim organskim materijalima.<ref name=":0"/> [[Protisti]] uključuju pseudogljive poput oomiceta koje se također nalaze na lišću i potopljenom biljnom materijalu. [[Beskičmenjaci]] uključuju člankonošce i [[mehkušci|mehkušce]]. Većina insekata bentoske zone i određeni puževi funkcionalno su klasifikovani kao "''usitnjivači''" koji razgrađuju biljni materijal.<ref>{{Cite journal |last1=Graça |first1=Manuel A. S. |last2=Ferreira |first2=Verónica |last3=Canhoto |first3=Cristina |last4=Encalada |first4=Andrea C. |last5=Guerrero-Bolaño |first5=Francisco |last6=Wantzen |first6=Karl M. |last7=Boyero |first7=Luz |date=February 2015 |title=A conceptual model of litter breakdown in low order streams |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/iroh.201401757 |journal=International Review of Hydrobiology |language=en |volume=100 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1002/iroh.201401757 |bibcode=2015IRH...100....1G |hdl=10316/98689 |issn=1434-2944|hdl-access=free }}</ref> == Složenost mreža ishrane == [[Raznolikost vrsta|Raznolikost]], [[Produktivnost (ekologija)|produktivnost]], [[bogatstvo vrsta]], [[Sastav vrsta|sastav]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]] su međusobno povezani nizom povratnih petlji. Zajednice mogu imati niz složenih, direktnih i/ili indirektnih odgovora na velike promjene u [[bioraznolikost]]i.<ref name=Worm2003 /> Mreže ishrane mogu uključivati širok spektar varijabli, tri glavne varijable koje ekolozi proučavaju u vezi s [[ekosistemim]]a uključuju bogatstvo vrsta, [[Produktivnost (ekologija)|Biomasu produktivnosti]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]]/otpornost na promjene.<ref name=Worm2003 /> Kada se [[vrsta]] doda ili ukloni iz ekosistema, to će imati utjecaj na preostali lanac ishrane, a intenzitet ovog efekta povezan je s povezanošću vrsta i robusnošću lanca ishrane.<ref name=Dunne2002>{{Cite journal|last1=Dunne|first1=Jennifer A.|last2=Williams|first2=Richard J.|last3=Martinez|first3=Neo D.|date=2002|title=Network structure and biodiversity loss in food webs: robustness increases with connectance|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|journal=Ecology Letters|language=en|volume=5|issue=4|pages=558–567|doi=10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|bibcode=2002EcolL...5..558D |s2cid=2114852 |issn=1461-0248|url-access=subscription}}</ref> Kada se nova vrsta doda u riječni ekosistem, intenzitet efekta povezan je s robusnošću ili otpornošću na promjene trenutnog lanca ishrane.<ref name=Dunne2002 /> Kada se vrsta ukloni iz riječnog ekosistema, intenzitet efekta povezan je s povezanošću vrste s mrežom ishrane.<ref name=Dunne2002 /> [[Invazivna vrsta]] može se ukloniti s malim ili nikakvim efektom, ali ako se uklone važni i autohtoni primarni proizvođači, plijen ili ribe grabljivice, mogli biste imati negativnu trofičku kaskadu.<ref name=Dunne2002 /> Jedna vrlo varijabilna komponenta riječnih ekosistema je zaliha hrane ([[Biomasa|biomasa]] primarnih proizvođača).<ref name=Young2020>{{Cite journal|last1=Young|first1=Matthew|last2=Howe|first2=Emily|last3=O'Rear|first3=Teejay|last4=Berridge|first4=Kathleen|last5=Moyle|first5=Peter|date=2020-07-11|title=Food Web Fuel Differs Across Habitats and Seasons of a Tidal Freshwater Estuary|journal=Estuaries and Coasts|volume=44 |pages=286–301 |language=en|doi=10.1007/s12237-020-00762-9|issn=1559-2731|doi-access=free}}</ref> Food supply or type of producers is ever changing with the seasons and differing habitats within the river ecosystem.<ref name=Young2020 /> Another highly variable component to river ecosystems is nutrient input from wetland and terrestrial [[detritus]].<ref name=Young2020 /> Food and nutrient supply variability is important for the [[Ecological succession|succession]], [[Ecological robustness|robustness]] and connectedness of river ecosystem organisms.<ref name=Young2020 /> ==Trofički međuodnosi== ===Unosi energije=== [[Datoteka:ElodeaCanadensis.jpg|thumb|[[Elodea canadensis| Ribnjačka trava]] je autohtoni izvor energije.]] Izvori energije mogu biti [[autohtoni (ekologija)|autohtoni]] ili alohtoni. * '''Autohtoni''' (od [[latinski|latinskog]] "auto" = samostalni) izvori energije su oni koji potiču iz lotičkog sistema. Tokom [[fotosinteza| fotosinteze]], naprimjer, [[primarni producenti]] formiraju organska ugljična jedinjenja iz [[ugljik-dioksid]]a i neorganske materije. [[Energija]] koju proizvode važna je za zajednicu jer se može prenijeti na više [[trofički nivo|trofičke nivoe]] putem konzumacije. Osim toga, visoke stope [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] mogu uvesti [[rastvorena organska materija|rastvorenu organsku materiju]] (DOM) u vode. <ref name=Cush/> Drugi oblik autohtone energije dolazi od razgradnje mrtvih organizama i [[izmet]]a koji potiču iz lotičkog sistema. U ovom slučaju, bakterije razgrađuju [[detritus]] ili grubi [[čestica|čestični]] organski materijal (CPOM; komadići >1 mm) u fine čestice organske materije (FPOM; komadići <1 mm), a zatim dalje u neorganska jedinjenja koja su potrebna za fotosintezu.<ref name="Allan"/><ref name=Cush/><ref>{{Cite journal|last1=Tank|first1=Jennifer L.|author-link=Jennifer Tank|last2=Rosi-Marshall|first2=Emma J.|last3=Griffiths|first3=Natalie A.|last4=Entrekin|first4=Sally A.|last5=Stephen|first5=Mia L.|date=March 2010|title=A review of allochthonous organic matter dynamics and metabolism in streams|journal=Journal of the North American Benthological Society|language=en|volume=29|issue=1|pages=118–146|doi=10.1899/08-170.1|s2cid=54609464 |issn=0887-3593}}</ref> Ovaj proces je detaljnije objašnjen u nastavku. [[Datoteka:Stream at the Walhalla ravine.jpg|thumb| Otpad lišća je alohtoni izvor energije.]] * '''[[alohtona vrsta|Alohtoni]]''' izvori energije su oni koji potiču izvan lotičkog sistema, odnosno iz kopnenog okruženja. Lišće, grančice, plodovi itd. su tipični oblici kopnene CPOM-a koji su ušli u vodu direktnim padom otpada ili bočnim udarom lišća.<ref name=Gill/> Osim toga, materijali kopnenog životinjskog porijekla, poput izmeta ili lešina, koji su dodani u sistem, primjeri su alohtone CPOM-a. CPOM prolazi kroz specifičan proces razgradnje. Allan navodi primjer lista koji je pao u potok.<ref name=Allan/> Prvo, rastvorljive hemikalije se rastvaraju i ispužavaju iz lista nakon njegovog zasićenja vodom. Ovo povećava opterećenje DOM-om u sistemu. Zatim [[mikrobi]] poput [[bakterija]] i [[gljiva]] [[kolonizacija|koloniziraju]] list, omekšavajući ga kako [[micelij]]i gljive raste u njemu. Na sastav mikrobne zajednice utiče vrsta drveta s kojeg otpada lišće (Rubbo i Kiesecker 2004). Ova kombinacija bakterija, gljivica i lista je izvor hrane za beskičmenjake koji usitnjavaju lišće,<ref>{{cite web|last=U.S. EPA|title=Classifications of Macroinvertebrates|url=http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-url=https://archive.today/20030511092425/http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-date=May 11, 2003|access-date=3 July 2012}}</ref> koji nakon konzumacije ostavljaju samo FPOM. Ove fine čestice mogu ponovo kolonizirati mikrobi ili poslužiti kao izvor hrane za životinje koje konzumiraju FPOM. Organska materija također može ući u lotički sistem već u fazi FPOM-a vjetrom, [[površinsko oticanje| površinskim oticanjem]], [[obalom (geografija)|obalom]] [[erozija]]ma ili [[podzemne vode|podzemnim vodama]]. Slično tome, DOM se može unijeti putem kapanja sa [[krošnja (biologija)|krošnji]] od kiše ili iz površinskih tokova.<ref name=Gill/> ===Beskičmenjaci=== [[Beskičmenjaci]] se mogu organizirati u mnoge [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]] u lotičkim sistemima. Neke vrste su usitnjivači, koji koriste velike i snažne dijelove usta za hranjenje nedrvenastim CPOM-om i s njima povezanim mikroorganizmima. Drugi su [[filterski hranitelji|hranitelji suspenzijom]], koji koriste svoje [[setae]], filterske aparate, mreže ili čak sekrete za sakupljanje FPOM-a i [[mikrob]]a iz vode. Ove vrste mogu biti pasivni sakupljači, koristeći prirodni tok sistema, ili mogu generirati vlastiti tok za crpljenje vode, a također i FPOM u Allanu.<ref name=Allan/> Članovi ceha sakupljača–prikupljača aktivno traže FPOM ispod stijena i na drugim mjestima gdje je tok potoka dovoljno oslabio da omogući taloženje.<ref name=Cush/> Beskičmenjaci koji pasu koriste adaptacije za struganje, grebanje i brisanje kako bi se hranili [[perifiton]]om i [[detritus]]om. Konačno, nekoliko porodica su grabežljivi, hvatajući i konzumirajući životinjski plijen. I broj vrsta i brojnost jedinki unutar svakog ceha uveliko zavise od dostupnosti hrane. Dakle, ove vrijednosti mogu varirati tokom oba godišnja doba i sistema.<ref name=Allan/> ===Ribe=== [[Ribe]] se također mogu svrstati u [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]]. Planktivori biraju [[plankton]] iz [[vodeni stub|vodenog stuba]]. [[Biljojedi]]–[detritivori]] su vrste [[bentos|vrste koje se hrane po dnu]] koje neselektivno unose i [[perifiton]] i [[detritus]]. Površinski i oni koji se hrane po vodenom stubu hvataju površinski plijen (uglavnom kopnene i insekte koji izlaze) i plutaju ([bentos]]ke beskičmenjake koji plutaju nizvodno). Bentoski beskičmenjaci koji se hrane prvenstveno se hrane nezrelim [[insekti[[ma, ali će konzumirati i druge bentoske beskičmenjake. [[Vrhunski predator|Gornji predatori]] konzumiraju ribe i/ili velike beskičmenjake. [[Svaštojedi]] unose širok spektar plijena. To mogu biti [[cvijet|cvjetni]], [[fauna|faunski]] i/ili detritusni oblici. Konačno, [[paraziti]] žive od vrsta domaćina, obično drugih riba.<ref name=Allan/> Ribe su fleksibilne u svojim prehrambenim ulogama, hvatajući različit plijen u skladu sa sezonskom dostupnošću i vlastitom razvojnom fazom. Stoga mogu zauzeti više prehrambenih cehova tokom svog života. Broj vrsta u svakom cehu može se uveliko razlikovati između sistema, pri čemu umjereno topli potoci imaju najviše bentoskih beskičmenjaka koji se hrane, a tropski sistemi imaju veliki broj onih koji se hrane detritusom zbog visokih stopa alohtonog unosa.<ref name=Cush/> ==Obrasci i raznolikost zajednice== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Iguacu-004.jpg | caption1 = Vodopadi Iguazu]]{{snd}}, ekstremno lotičko okruženje | image2 = Beaver Run looking downstream near its mouth.JPG | caption2 = [[Dabarski trk]]{{snd}}, mirno lotičko okruženje }} ===Lokalna raznolikost vrsta=== Velike rijeke imaju relativno više vrsta od malih potoka. Mnogi ovaj obrazac povezuju s većom površinom i volumenom većih sistema, kao i s povećanjem raznolikosti staništa. Međutim, neki sistemi pokazuju slabu usklađenost između veličine sistema i [[bogatstva vrsta]]. U ovim slučajevima, kombinacija faktora kao što su historijske stope [[specijacija|specijacije]] i [[izumiranje|zumiranja]], vrsta [[supstrat (biologija)|supstrata]], dostupnost [[mikrostanište|mikrostaništa]], hemizam vode, temperatura i poremećaji poput [[poplava]] čine se važnima.<ref name=Gill/> ===Podjela resursa=== Iako je postulirano mnogo alternativnih teorija o sposobnosti [[ceh (ekologija)|cehovskih sugrađana]] da koegzistiraju (vidi Morin 1999), [[podjela resursa]] je dobro dokumentirana u lotičkim sistemima kao sredstvo za smanjenje konkurencije. Tri glavna tipa podjele resursa uključuju segregaciju [[staništa]], ishrane i vremensku segregaciju.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Segregacija staništa]] utvrđena je kao najčešći tip podjele resursa u prirodnim sistemima (Schoener, 1974). U lotičkim sistemima, mikrostaništa pružaju nivo fizičke složenosti koji može podržati raznolik niz organizama (Vincin i Hawknis, 1998). Razdvajanje vrsta prema preferencijama supstrata dobro je dokumentirano kod beskičmenjaka. Ward (1992) je uspio podijeliti stanovnike supstrata u šest širokih skupina, uključujući one koji žive u: grubom supstratu, šljunku, pijesku, blatu, drvenastom otpadu i onima povezanim s biljkama, pokazujući jedan sloj segregacije. U manjoj mjeri, daljnja podjela staništa može se dogoditi na ili oko jednog supstrata, kao što je komad [[šljunak|šljunka]]. Neki [[beskičmenjaci]] preferiraju područja s visokim protokom na izloženom vrhu šljunka, dok drugi žive u pukotinama između jednog komada šljunka i sljedećeg, dok treći žive na dnu ovog komada šljunka.<ref name=Gill/> Segregacija prehrane je drugi najčešći tip podjele resursa.<ref name=Gill/> Visoki stepeni [[Diferencijacija niša|morfološke specijalizacije]] ili razlike u ponašanju omogućavaju organizmima da koriste specifične resurse. Veličina mreža koje grade neke vrste beskičmenjaka [[Filterski hranitelj|suspenzijski hranilac]], na primjer, može filtrirati različite veličine čestica FPOM-a iz vode (Edington et al. 1984). Slično tome, članovi ceha ispaše mogu se specijalizirati za sakupljanje algi ili detritusa ovisno o morfologiji njihovog aparata za struganje. Osim toga, čini se da određene vrste pokazuju sklonost prema specifičnim vrstama algi.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Vremenska segregacija]] je manje uobičajen oblik podjele resursa, ali je ipak uočena pojava.<ref name=Gill/> Tipično, objašnjava koegzistenciju povezujući je s razlikama u obrascima životnog ciklusa i vremenom maksimalnog rasta među članovima ceha. Tropske ribe u [[Borneo| Borneu]], naprimjer, prešle su na kraći životni vijek kao odgovor na smanjenje [[ekološka niša|ekološke niše]] koje se osjeća s povećanjem nivoa bogatstva vrsta u njihovom ekosistemu (Watson i Balon 1984). ===Perzistentnost i sukcesija=== Na dugim vremenskim skalama, postoji tendencija da sastav vrsta u netaknutim sistemima ostane u stabilnom stanju.<ref>Hildrew, A.&nbsp;G. and P.&nbsp;S. Giller. 1994. Patchiness, species interactions and disturbance in the stream [[benthos]]. In Aquatic Ecology: scale pattern and process. P.&nbsp;S. Giller, A.&nbsp;G. Hildrew, and D.&nbsp;G. Rafaelli (eds.). Blackwell, Oxford. Pp.&nbsp;21–62.</ref> Ovo je utvrđeno i za vrste beskičmenjaka i za ribe.<ref name=Gill/> Međutim, na kraćim vremenskim skalama, varijabilnost protoka i neobični obrasci padavina smanjuju stabilnost staništa i mogu dovesti do smanjenja nivoa perzistencije. Sposobnost održavanja ove perzistencije na dugim vremenskim skalama povezana je sa sposobnošću lotičkih sistema da se relativno brzo vrate u prvobitnu konfiguraciju zajednice nakon poremećaja (Townsend et al. 1987). Ovo je jedan primjer vremenske sukcesije, promjene u zajednici specifične za lokaciju koja uključuje promjene u sastavu vrsta tokom vremena. Drugi oblik vremenske sukcesije može se pojaviti kada se novo stanište otvori za [[kolonizacija|kolonizaciju]]]. U tim slučajevima, može se uspostaviti potpuno nova zajednica koja je dobro prilagođena uslovima koji se nalaze u ovom novom području.<ref name=Gill/> ===Koncept riječnog kontinuuma=== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Waikato Waitomo Area Stream.jpg | caption1 = Vijugavi [[potok]] u [[Waitomo]]u, [[Novi Zeland]] | image2 = River Gryffe Renfrewshire.jpg | caption2 = Rijeka Gryffe u [[Škotska|Škotskoj]] | image3 = Hawaii Creek.jpg | caption3 = Kameniti potok na [[Havaji]]ma }} [[Koncept riječnog kontinuuma]] (RCC) bio je pokušaj konstruiranja jedinstvenog okvira za opis funkcije umjerenih lotičkih ekosistema od izvorišta do većih rijeka i povezivanje ključnih karakteristika s promjenama u biotskoj zajednici.<ref name=":2">{{Cite journal |last=Vannote |first=R. L. |date=1980 |title=The River Continuum Concept |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=37 |issue=1 |pages=130–137 |doi=10.1139/f80-017 |bibcode=1980CJFAS..37..130V |s2cid=40373623 |via=Canadian Science Publishing}}</ref> Fizička osnova za RCC je veličina i lokacija duž nagiba od malog [[potok]]a koji se na kraju povezuje s velikom rijekom. Redoslijed potoka (vidi [[Potok|karakteristike potoka]]) koristi se kao fizička mjera položaja duž RCC-a. Prema RCC-u, nisko uređena mjesta su mali zasjenjeni potoci gdje su alohtoni unosi CPOM-a neophodan resurs za potrošače. Kako se rijeka širi na srednje uređenim mjestima, energetski unosi bi se trebali mijenjati. Obilna [[sunčeva svjetlost]] trebala bi doprijeti do dna u ovim sistemima kako bi podržala značajnu proizvodnju [[perifiton]]a. Osim toga, očekuje se da će biološka obrada unosa CPOM-a (grube čestice organske materije veće od 1 mm) na uzvodnim mjestima rezultirati transportom velikih količina FPOM-a (fine čestice organske materije manje od 1 mm) u ove nizvodne ekosisteme. Biljke bi trebale postati obilnije na rubovima rijeke s povećanjem veličine rijeke, posebno u nizinskim [[rijeka]]ma gdje su taloženi finiji sedimenti i olakšavaju ukorjenjivanje. Glavni kanali vjerovatno imaju preveliku struju i zamućenost, te nedostatak supstrata za podršku biljkama ili perifitonu. [[Fitoplankton]] bi ovdje trebao proizvoditi jedine autohtone unose, ali će fotosintetske stope biti ograničene zbog zamućenosti i miješanja. Stoga se očekuje da će alohtoni unos biti primarni izvor energije za velike rijeke. Ovaj FPOM će dolaziti i sa uzvodnih lokacija putem procesa razgradnje i putem lateralnih unosa iz poplavnih područja. Biota bi se trebala promijeniti s ovom promjenom energije od izvorišta do ušća ovih sistema. Naime, usitnjivači bi trebali napredovati u sistemima niskog reda, a pašnjaci u sistemima srednjeg reda. [[Mikrob]]na razgradnja bi trebala igrati najveću ulogu u proizvodnji energije za lokacije niskog reda i velike rijeke, dok će fotosinteza, pored degradiranih alohtonih unosa iz uzvodnih, biti bitna u sistemima srednjeg reda. Budući da će lokacije srednjeg reda teorijski primati najveću raznolikost energetskih unosa, može se očekivati da će biti domaćini najveće [[bioraznolikost]]i.<ref name=":2" /><ref name=Allan/><ref name=Gill/> Koliko dobro RCC zapravo odražava obrasce u prirodnim sistemima je neizvjesno i njegova općenitost može biti hendikep kada se primjenjuje na raznolike i specifične situacije.<ref name=Allan/> Najznačajnije kritike RCC-a su: 1. Uglavnom se fokusira na [[makrobeskičmenjaci|makrobeskičmenjake]], zanemarujući da je raznolikost [[plankton]]a i riba najveća u višim redovima; 2. U velikoj mjeri se oslanja na činjenicu da lokacije niskog reda imaju visoke unose CPOM-a, iako mnogim potocima nedostaju priobalna [[staništa]]; 3. Zasnovan je na netaknutim sistemima, koji danas rijetko postoje; i 4. Usredsređen je na funkcionisanje umjerenih potoka. Uprkos svojim nedostacima, RCC ostaje korisna ideja za opisivanje kako se obrasci ekoloških funkcija u lotičkom sistemu mogu razlikovati od izvora do ušća.<ref name=Allan/> Poremećaji poput zagušenja [[brana]]ma ili prirodni događaji poput poplava obale nisu uključeni u RCC model.<ref name="Junk J.W. 1989">Junk J.&nbsp;W., P.&nbsp;B. Bayley, R.&nbsp;E. Sparks: "The flood pulse concept in river flood plain systems". Canadian Special Publications of Fisheries and Aquatic Sciences. 106. 1989.</ref> Razni istraživači su od tada proširili model kako bi uzeli u obzir takve nepravilnosti. Naprimjer, J.V. Ward i J.A. Stanford su 1983. godine osmislili koncept serijskog diskontinuiteta, koji se bavi uticajem [[geomorfologija|geomorfoloških]] poremećaja poput zagušenja i integriranih dotoka. Isti autori su 1993. godine predstavili koncept hiporejskog koridora, u kojem su povezane vertikalna (u dubini) i lateralna (od obale do obale) strukturna složenost rijeke.<ref>Ward J.&nbsp;V., J.&nbsp;A. Stanford: The Serial Discontinuity Concept of River Ecosystems. T.&nbsp;D. Fontaine, S.&nbsp;M. Bartell: "Dynamics of Lotic Ecosystems". Science Publications, Ann Arbor Mich, 29–42. 1983.</ref> Koncept pulsa poplave, koji je razvio W. J. Junk 1989. godine, a zatim ga dodatno modificirali P. B. Bayley 1990. i K. Tockner 2000., uzima u obzir veliku količinu hranjivih tvari i organskog materijala koji dospijeva u rijeku iz sedimenta okolnog poplavljenog zemljišta.<ref name="Junk J.W. 1989"/> ==Ljudski uticaji== [[Datoteka:Human impact factors on river–floodplain systems.jpg|thumb|upright=2.0| Antropogeni uticaji na riječne sisteme.<ref name="Maaß2021">{{cite journal | last1=Maaß | first1=Anna-Lisa | last2=Schüttrumpf | first2=Holger | last3=Lehmkuhl | first3=Frank | title=Human impact on fluvial systems in Europe with special regard to today's river restorations | journal=Environmental Sciences Europe | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=33 | issue=1 | date=2021-10-16 | issn=2190-4707 | doi=10.1186/s12302-021-00561-4| doi-access=free }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Primjeri su uglavnom iz okruženja sa skromnim tehnološkim utjecajem, posebno u periodu od oko 10.000 do 4000 kalorijskih godina prije move ere]] Ljudi vrše [[geomorf]]nu silu koja sada konkurira prirodnoj [[Zemlja|Zemlji]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1130/0091-7613(2000)28<843:OTHOHA>2.0.CO;2|issn = 0091-7613|year = 2000|volume = 28|page = 843|title = On the history of humans as geomorphic agents|last1 = Hooke|first1 = Roger LeB.|journal = Geology|issue = 9|bibcode = 2000Geo....28..843L}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1130/G21108.1|title = Humans as geologic agents: A deep-time perspective|year = 2005|last1 = Wilkinson|first1 = Bruce H.|journal = Geology|volume = 33|issue = 3|page = 161|bibcode = 2005Geo....33..161W}}</ref> Period ljudske dominacije nazvan je antropocen, a za njegov početak predloženo je nekoliko datuma. Mnogi istraživači su naglasili dramatične promjene povezane s [[industrijska revolucija| industrijskom revolucijom]] u Evropi nakon otprilike 1750. godine nove ere (naše ere) i velikim ubrzanjem tehnologije oko 1950. nove ere..<ref>{{cite journal |doi = 10.1579/0044-7447(2007)36[614:TAAHNO]2.0.CO;2|issn = 0044-7447|year = 2007|volume = 36|title = The Anthropocene: Are Humans Now Overwhelming the Great Forces of Nature|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Crutzen|first2 = Paul J.|last3 = McNeill|first3 = John R.|journal = Ambio: A Journal of the Human Environment|issue = 8|pages = 614–21|pmid = 18240674|hdl = 1885/29029| s2cid=16218015 |hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614564785|title = The trajectory of the Anthropocene: The Great Acceleration|year = 2015|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Broadgate|first2 = Wendy|last3 = Deutsch|first3 = Lisa|last4 = Gaffney|first4 = Owen|last5 = Ludwig|first5 = Cornelia|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 81–98| bibcode=2015AntRv...2...81S |hdl = 1885/66463|s2cid = 131524600|hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aad2622|title = The Anthropocene is functionally and stratigraphically distinct from the Holocene|year = 2016|last1 = Waters|first1 = C. N.|last2 = Zalasiewicz|first2 = J.|last3 = Summerhayes|first3 = C.|last4 = Barnosky|first4 = A. D.|last5 = Poirier|first5 = C.|last6 = Ga Uszka|first6 = A.|last7 = Cearreta|first7 = A.|last8 = Edgeworth|first8 = M.|last9 = Ellis|first9 = E. C.|last10 = Ellis|first10 = M.|last11 = Jeandel|first11 = C.|author-link11=Catherine Jeandel|last12 = Leinfelder|first12 = R.|last13 = McNeill|first13 = J. R.|last14 = Richter|first14 = D. d.|last15 = Steffen|first15 = W.|last16 = Syvitski|first16 = J.|last17 = Vidas|first17 = D.|last18 = Wagreich|first18 = M.|last19 = Williams|first19 = M.|last20 = Zhisheng|first20 = A.|last21 = Grinevald|first21 = J.|last22 = Odada|first22 = E.|last23 = Oreskes|first23 = N.|author23-link=Naomi Oreskes|last24 = Wolfe|first24 = A. P.|journal = Science|volume = 351|issue = 6269|pmid = 26744408| bibcode=2016Sci...351.2622W |s2cid = 206642594}}</ref><ref name= Waters2016>{{cite journal |doi = 10.1038/415023a|title = Geology of mankind|year = 2002|last1 = Crutzen|first1 = Paul J.|journal = Nature|volume = 415|issue = 6867|page = 23|pmid = 11780095|bibcode = 2002Natur.415...23C|s2cid = 9743349|doi-access = free}}</ref><ref name=Gibling2018>{{cite journal |doi = 10.3390/quat1030021|title = River Systems and the Anthropocene: A Late Pleistocene and Holocene Timeline for Human Influence|year = 2018|last1 = Gibling|first1 = Martin R.|journal = Quaternary|volume = 1|issue = 3|page = 21|doi-access = free| bibcode=2018Quat....1...21G }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Međutim, primjetan ljudski utjecaj na okoliš proteže se hiljadama godina unazad,<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1466-8238.2010.00587.x|title = The HYDE 3.1 spatially explicit database of human-induced global land-use change over the past 12,000 years|year = 2011|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Van Drecht|first3 = Gerard|last4 = De Vos|first4 = Martine|journal = Global Ecology and Biogeography|volume = 20| issue=1 |pages = 73–86| bibcode=2011GloEB..20...73K }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1080/1747423X.2017.1354938|title = Per-capita estimations of long-term historical land use and the consequences for global change research|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Dekker|first2 = Stefan C.|last3 = Van Zanden|first3 = Jan Luiten|journal = Journal of Land Use Science|s2cid = 133825138|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.5194/essd-9-927-2017|title = Anthropogenic land use estimates for the Holocene – HYDE 3.2|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Doelman|first3 = Jonathan|last4 = Stehfest|first4 = Elke|journal = Earth System Science Data|volume = 9|issue = 2|pages = 927–953|bibcode = 2017ESSD....9..927K|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.12952/journal.elementa.000018|title = Dating the Anthropocene: Towards an empirical global history of human transformation of the terrestrial biosphere|year = 2013|last1 = Ellis|first1 = Erle C.|last2 = Fuller|first2 = Dorian Q.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Lutters|first4 = Wayne G.|journal = Elementa: Science of the Anthropocene|volume = 1| page=000018 |doi-access = free| bibcode=2013EleSA...1.0018E }}</ref> a naglasak na nedavnim promjenama minimizira ogromnu transformaciju pejzaža koju su ljudi uzrokovali u antici.<ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aaa7297|title = Defining the epoch we live in|year = 2015|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|last2 = Ellis|first2 = Erle C.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Fuller|first4 = Dorian Q.|journal = Science|volume = 348|issue = 6230|pages = 38–39|pmid = 25838365|bibcode = 2015Sci...348...38R|s2cid = 36804466}}</ref> Važni raniji ljudski uticaji sa značajnim posljedicama po okoliš uključuju [[izumiranje megafaune]] između 14.000 i 10.500 kalorijskih godina prije nove ere<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.08.003|title = Human acceleration of animal and plant extinctions: A Late Pleistocene, Holocene, and Anthropocene continuum|year = 2013|last1 = Braje|first1 = Todd J.|last2 = Erlandson|first2 = Jon M.|journal = Anthropocene|volume = 4|pages = 14–23| bibcode=2013Anthr...4...14B }}</ref> [[pripitomljavanje biljaka]] i [[pripitomljavanje životinja|životinja]] blizu početka [[holocen]]a prije 11.700 kalorijskih godina; poljoprivredne prakse i deforestacija prije 10.000 do 5000 kalorijskih godina; i široko rasprostranjeno stvaranje antropogenih tala prije oko 2000 kalorijskih godina.<ref name= Waters2016 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1023/B:CLIM.0000004577.17928.fa|title = The Anthropogenic Greenhouse Era Began Thousands of Years Ago|year = 2003|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|journal = Climatic Change|volume = 61|issue = 3|pages = 261–293|s2cid = 2501894|doi-access = free| bibcode=2003ClCh...61..261R }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/0959683611408454|title = Anthropogenic soils are the golden spikes for the Anthropocene|year = 2011|last1 = Certini|first1 = Giacomo|last2 = Scalenghe|first2 = Riccardo|journal = The Holocene|volume = 21|issue = 8|pages = 1269–1274|bibcode = 2011Holoc..21.1269C|s2cid = 128818837}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614529263|title = Does pre-industrial warming double the anthropogenic total?|year = 2014|last1 = Ruddiman|first1 = William|last2 = Vavrus|first2 = Steve|last3 = Kutzbach|first3 = John|last4 = He|first4 = Feng|journal = The Anthropocene Review|volume = 1|issue = 2|pages = 147–153| bibcode=2014AntRv...1..147R |s2cid = 129727301}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614565394|title = Diachronous beginnings of the Anthropocene: The lower bounding surface of anthropogenic deposits|year = 2015|last1 = Edgeworth|first1 = Matt|last2 = Deb Richter|first2 = Dan|last3 = Waters|first3 = Colin|last4 = Haff|first4 = Peter|last5 = Neal|first5 = Cath|last6 = Price|first6 = Simon James|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 33–58| bibcode=2015AntRv...2...33E |s2cid = 131236197|url = http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/509573/1/Diachronous%20beginnings%20_for%20NORA.pdf}}</ref> Ključni dokazi rane antropogene aktivnosti kodirani su u ranim [[fluvijalni proces|fluvijalnim sukcesijama]],<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.06.002|title = Geomorphology of the Anthropocene: Time-transgressive discontinuities of human-induced alluviation|year = 2013|last1 = Brown|first1 = Antony|last2 = Toms|first2 = Phillip|last3 = Carey|first3 = Chris|last4 = Rhodes|first4 = Eddie|journal = Anthropocene|volume = 1|pages = 3–13| bibcode=2013Anthr...1....3B }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1002/esp.3943|title = The geomorphology of the Anthropocene: Emergence, status and implications|year = 2017|last1 = Brown|first1 = Antony G.|last2 = Tooth|first2 = Stephen|last3 = Bullard|first3 = Joanna E.|last4 = Thomas|first4 = David S. G.|last5 = Chiverrell|first5 = Richard C.|last6 = Plater|first6 = Andrew J.|last7 = Murton|first7 = Julian|last8 = Thorndycraft|first8 = Varyl R.|last9 = Tarolli|first9 = Paolo|last10 = Rose|first10 = James|last11 = Wainwright|first11 = John|last12 = Downs|first12 = Peter|last13 = Aalto|first13 = Rolf|journal = Earth Surface Processes and Landforms|volume = 42|issue = 1|pages = 71–90|bibcode = 2017ESPL...42...71B|s2cid = 55224176|url = https://figshare.com/articles/The_geomorphology_of_the_Anthropocene_emergence_status_and_implications/9482729|hdl = 11577/3199318|hdl-access = free}}</ref> long predating [[Human impact on the environment|anthropogenic effects]] that have intensified over the past centuries and led to the modern worldwide river crisis.<ref>Wong, C.M., Williams, C.E., Collier, U., Schelle, P. and Pittock, J.(2007) [https://wwf.panda.org/?108620/Worlds-Top-10-Rivers-at-Risk World's top 10 rivers at risk] ''World Wildlife Fund''.</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature09440|title = Global threats to human water security and river biodiversity|year = 2010|last1 = Vörösmarty|first1 = C. J.|last2 = McIntyre|first2 = P. B.|last3 = Gessner|first3 = M. O.|last4 = Dudgeon|first4 = D.|last5 = Prusevich|first5 = A.|last6 = Green|first6 = P.|last7 = Glidden|first7 = S.|last8 = Bunn|first8 = S. E.|last9 = Sullivan|first9 = C. A.|last10 = Liermann|first10 = C. Reidy|last11 = Davies|first11 = P. M.|journal = Nature|volume = 467|issue = 7315|pages = 555–561|pmid = 20882010|bibcode = 2010Natur.467..555V|s2cid = 4422681|url = https://www.dora.lib4ri.ch/eawag/islandora/object/eawag%3A6427}}</ref><ref name=Gibling2018 /> ===Zagađenje=== Zagađenje [[rijeka]] može uključivati, ali nije ograničeno na: povećanje izvoza sedimenta, višak hranjivih tvari iz gnojiva ili gradskog otjecanja,<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/fertilizer-runoff-overwhelms-streams/|title=Fertilizer Runoff Overwhelms Streams and Rivers--Creating Vast "Dead Zones"|last=Biello|first=David|work=Scientific American|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> kanalizacijski i sepsni ulaz,<ref>{{Cite news|url=https://msutoday.msu.edu/news/2015/septic-tanks-arent-keeping-poo-out-of-rivers-and-lakes/|title=Septic tanks aren't keeping poo out of rivers and lakes|last=University|first=Michigan State|work=MSUToday|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[zagađenje plastikom]],<ref>{{Cite news|url=https://www.maritime-executive.com/editorials/growing-concern-over-plastic-pollution-in-rivers-and-lakes|title=Growing Concern over Plastic Pollution in Rivers and Lakes|work=The Maritime Executive|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> nanočesticama, farmaceutskim proizvodima i proizvodima za ličnu njegu,<ref>{{Cite journal|last1=Kolpin|first1=Dana W.|last2=Furlong|first2=Edward T.|last3=Meyer|first3=Michael T.|last4=Thurman|first4=E. Michael|last5=Zaugg|first5=Steven D.|last6=Barber|first6=Larry B.|last7=Buxton|first7=Herbert T.|date=March 2002|title=Pharmaceuticals, Hormones, and Other Organic Wastewater Contaminants in U.S. Streams, 1999−2000: A National Reconnaissance|journal=Environmental Science & Technology|language=en|volume=36|issue=6|pages=1202–1211|doi=10.1021/es011055j|pmid=11944670 |bibcode=2002EnST...36.1202K |issn=0013-936X|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1064&context=usgsstaffpub|url-access=subscription}}</ref> synthetic chemicals,<ref>{{Cite journal|last1=Bernhardt|first1=Emily S|last2=Rosi|first2=Emma J|last3=Gessner|first3=Mark O|date=2017-01-24|title=Synthetic chemicals as agents of global change|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|language=en|volume=15|issue=2|pages=84–90|doi=10.1002/fee.1450|bibcode=2017FrEE...15...84B |s2cid=90620297 |issn=1540-9295}}</ref> road salt,<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2018-04-rivers-saltier-roads-winter.html|title=U.S. rivers are becoming saltier – and it's not just from treating roads in winter|access-date=2018-11-27}}</ref> neorganskim zagađivačima (npr. [[teški metali]]), pa čak i toplota putem termalnih zagađenja.<ref>{{Cite journal|date=October 2016|title=Heat-polluted rivers ranked|journal=Nature|language=En|volume=538|issue=7626|page=431|doi=10.1038/538431d|pmid=27786199|issn=0028-0836|doi-access=free}}</ref> Efekti zagađenja često zavise od konteksta i materijala, ali mogu smanjiti [[funkcionisanje ekosistema|funkcionisanje ekosistema]], ograničiti [[usluge ekosistema]], smanjiti [[bioraznolikost]] vodotoka i uticati na ljudsko zdravlje.<ref>{{Cite news|url=https://www.nrdc.org/stories/water-pollution-everything-you-need-know|title=Water Pollution: Everything You Need to Know|work=NRDC|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> Izvore zagađivača lotičkih sistema teško je kontrolisati jer se mogu širiti, često u malim količinama, na vrlo širokom području i ući u sistem na mnogim lokacijama duž njegove dužine. Iako je direktno zagađenje lotičkih sistema znatno smanjeno u Sjedinjenim Državama prema vladinom [[Zakon o čistoj vodi| Zakonu o čistoj vodi]], zagađivači iz difuznih, netačkastih izvora ostaju veliki problem.<ref name=Cush/> Poljoprivredna polja, uključujući i [[BiH|bosanskohercegovačka]], često isporučuju velike količine sedimenata, hranjivih tvari i hemikalija u obližnje [[potok]]e i [[rijeke]]. Urbana i stambena područja također mogu doprinijeti ovom zagađenju kada se zagađivači nakupljaju na nepropusnim površinama poput puteva i parkirališta, koji se zatim ulijevaju u sistem. Povišene koncentracije hranjivih tvari, posebno [[dušik]]a i [[fosfor]]a, koji su ključne komponente gnojiva, mogu povećati rast [[perifiton]]a, što može biti posebno opasno u sporo tekućim potocima.<ref name="Cush" /> Još jedan zagađivač, [[kisela kiša]], nastaje iz [[sumpor-dioksid]]a i [[dušik-oksid]]a, koji se emituju iz fabrika i elektrana. Ove supstance lahko se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u lotičke sisteme putem padavina. Ovo može sniziti [[pH vrijednost]] ovih mjesta, utičući na sve trofičke nivoe, od algi do kičmenjaka.<ref name=Brown1987/> Prosječno bogatstvo vrsta i ukupan broj vrsta unutar sistema smanjuju se sa smanjenjem pH vrijednosti.<ref name="Gill"/> ===Modifikacija vodotoka=== [[Datoteka:River Calder Weir.JPG|thumb|right|[[Pregrada]] na rijeci Calder, Zapadni [[Yorkshir]]e Modifikacija protoka može se dogoditi kao rezultat izgradnje [[brana]], regulacije i crpljenja vode, modifikacije kanala i uništavanja poplavne ravnice rijeke i susjednih priobalnih zona.<ref>{{Cite news|url=https://www.niwa.co.nz/our-science/freshwater/tools/kaitiaki_tools/impacts/in-stream-barriers/changes-in-flow|title=Altered water flow (hydrology)|date=2009-07-06|work=NIWA|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[Brane]] mijenjaju protok, temperaturu i sedimentni režim lotičkih sistema.<ref name="Gill"/> Osim toga, mnoge rijeke su pregrađene branama na više lokacija, što pojačava utjecaj. Brane mogu uzrokovati povećanu bistrinu i smanjenu varijabilnost protoka, što zauzvrat uzrokuje povećanje brojnosti perifitona. Beskičmenjaci neposredno ispod brane mogu pokazati smanjenje bogatstva vrsta zbog ukupnog smanjenja heterogenosti staništa.<ref name="Cush"/> Također, termalne promjene mogu uticati na razvoj insekata, pri čemu neuobičajeno tople zimske temperature zamagljuju znakove za razbijanje jaja [[dijapauza]], a previše hladne ljetne temperature ostavljaju premalo prihvatljivih dana za završetak rasta.<ref name="Allan" /> Konačno, brane fragmentiraju riječne sisteme, izolirajući prethodno kontinuirane populacije i sprječavajući migracije anadromnih i katadromnih vrsta.<ref name="Cush"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lotičke sisteme i putem namjernih događaja (npr. poribljavanje. unošenje divljači i vrsta hrane), kao i nenamjernih događaja (npr. [[autostoper]]i na čamcima ili ribarski čamci). Ovi organizmi mogu uticati na [[autohtone vrste]] putem konkurencije za plijen ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name=Gill/> Nakon što se uspostave, ove vrste može biti teško kontrolirati ili iskorijeniti, posebno zbog povezanosti lotičkih sistema. Invazivne vrste mogu biti posebno štetne u područjima koja imaju [[ugrožema vrsta|ugroženu]] biotu, poput dagnji na jugoistoku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ili onih koja imaju lokalizirane [[Endem|endemske]] vrste, poput lotičkih sistema zapadno od Stjenovitih planina, gdje su se mnoge vrste razvile u izolaciji. ==Također pogledajte== {{portal|Ekologija}} {{Div col|colwidth=20em}} * [[Bettyin mozak]] {{ndash}} softver koji "uči" o riječnim ekosistemima * [[Koncept pulsa poplave]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Reofil]] * [[Priobalna zona]] * [[Koncept kontinuuma rijeke]] * [[Sistem odvodnjavanja (geomorfologija)|Sistem odvodnjavanja rijeka]] * [[RIVPACS]] * ''[[Čuvari rijeka]]'' * [[Visoko i nizinsko područje (ekologija slatke vode)|Visoko i nizinske rijeke]] {{Div col end}} ==Reference== {{reflist|33em}} ==Dodatni izvori== {{refbegin|2}} * Brown, A. L. 1987. Freshwater Ecology. Heinimann Educational Books, London. P.&nbsp;163. * Carlisle, D. M. and M. D. Woodside. 2013. [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo41741 Ecological health in the nation's streams], [[United States Geological Survey]]. P.&nbsp;6. * Edington, J. M., Edington, M. A., and J. A. Dorman. 1984. Habitat partitioning amongst hydrophyschid larvae of a Malaysian stream. Entomologica 30: 123–129. * Hynes, H. B. N. 1970. Ecology of Running Waters. Originally published in Toronto by University of Toronto Press, 555&nbsp;p. * Morin, P. J. 1999. Community Ecology. Blackwell Science, Oxford. P.&nbsp;424. * {{cite journal | last1 = Power | first1 = M. E. | year = 1990 | title = Effects of fish in river food webs | url = http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20130524034630/http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-date = 2013-05-24 | journal = Science | volume = 250 | issue = 4982 | pages = 811–814 | doi = 10.1126/science.250.4982.811 | pmid = 17759974 | bibcode = 1990Sci...250..811P | s2cid = 24780727 }} * {{cite journal | last1 = Rubbo | first1 = M. J. | last2 = Kiesecker | first2 = J. M. | year = 2004 | title = Leaf litter composition and community structure: translating regional species changes into local dynamics | journal = Ecology | volume = 85 | issue = 9 | pages = 2519–2525 | doi = 10.1890/03-0653 | doi-access = free | bibcode = 2004Ecol...85.2519R }} * {{cite journal | last1 = Schoener | first1 = T. W. | author-link = Thomas W. Schoener | year = 1974 | title = Resource partitioning in ecological communities | journal = Science | volume = 2 | issue = 4145 | pages = 369–404 | doi = 10.1126/science.185.4145.27 | pmid = 17779277 | bibcode = 1974Sci...185...27S | s2cid = 43846597 }} * {{cite journal | last1 = Townsend | first1 = C. R. | last2 = Hildrew | first2 = A. G. | last3 = Schofield | first3 = K. | year = 1987 | title = Persistence of stream invertebrate communities in relation to environmental variability | journal = Animal Ecology | volume = 56 | issue = 2 | pages = 597–613 | doi = 10.2307/5071 | jstor = 5071 | bibcode = 1987JAnEc..56..597T }} * {{cite journal | last1 = Vannote | first1 = R. L. | last2 = Minshall | first2 = G. W. | last3 = Cummins | first3 = K. W. | last4 = Sedell | first4 = J. R. | last5 = Cushing | first5 = C. E. | year = 1980 | title = The river continuum concept | journal = Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume = 37 | pages = 130–137 | doi = 10.1139/f80-017 | bibcode = 1980CJFAS..37..130V | s2cid = 40373623 }} * {{cite journal | last1 = Vinson | first1 = M. R. | last2 = Hawkins | first2 = C. P. | year = 1998 | title = Biodiversity of stream insects: variation at local, basin, and regional scales | journal = Annual Review of Entomology | volume = 43 | pages = 271–293 | doi = 10.1146/annurev.ento.43.1.271 | pmid = 15012391 }} * Ward, J. V. 1992. Aquatic Insect Ecology: biology and habitat. Wiley, New York. P.&nbsp;456. * {{cite journal | last1 = Watson | first1 = D. J. | last2 = Balon | first2 = E. K. | year = 1984 | title = Ecomorphological analysis of fish taxocenes in rainforest streams of northern Borneo | journal = Journal of Fish Biology | volume = 25 | issue = 3 | pages = 371–384 | doi = 10.1111/j.1095-8649.1984.tb04885.x | bibcode = 1984JFBio..25..371W }} {{refend}} ==Vanjski linkuvi== {{commons category|Rivers}} {{commons category|Streams}} {{commons category|Springs}} {{wiktionary|lotic}} * [https://waterdata.usgs.gov/nwis/rt USGS real time stream flow data for gauged systems nationwide] {{ rijeke, potoci i izvori |state=expanded}} {{ teme vodenih ekosistema |expanded=none}} {{ modeliranje ekosistema |expanded=none}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Ekologija slatkih voda]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Staništa]] szpgnvny069z1f57oybdzhxxw3nb1bb 3831286 3831285 2026-04-19T10:02:59Z Barba-Baraba 180391 /* Beskičmenjaci */ 3831286 wikitext text/x-wiki [[Slika:Stream in the redwoods.jpg|thumb|upright=1.4|Ovaj [[potok]], koji djeluje zajedno sa svojom okolinom, može se smatrati dijelom riječnog ekosistema.]] '''Riječni ekosistemi''' su tekuće vode koje dreniraju krajolik i uključuju [[Biotaka komponenta|biotske]] (žive) interakcije među [[biljka]]ma, [[životinja]]ma i [[mikroorganizmi]]ma, kao i abioake (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije njegovih mnogih dijelova.<ref name=Ang>Angelier, E. 2003. Ecology of Streams and Rivers. Science Publishers, Inc., Enfield. Pp. 215.</ref><ref name=BiologyConcepts&Connections>"Biology Concepts & Connections Sixth Edition", Campbell, Neil A. (2009), page 2, 3 and G-9. Retrieved 2010-06-14.</ref> Riječni [[ekosistem]]i dio su većih mreža ili slivova, gdje se manji [[izvor]]i ulijevaju u srednje velike [[potok]]e, koji se progresivno ulijevaju u veće [[rijeka|riječne mreže]]. Glavne zone u riječnim ekosistemima određene su nagibom riječnog korita ili brzinom struje. Brže tekuća turbulentna voda obično sadrži veće koncentracije rastvorenog [[kisik]]a, što podržava veću [[bioraznolikost]] od sporo tekuće vode u [[bara]]ma. Ove razlike čine osnovu za podjelu rijeka na brdske i nizinske rijeke. Hranidbena baza potoka unutar priobalnih [[šuma]] uglavnom potiče od drveća, ali širi potoci i oni koji nemaju krošnju (šuma) većinu svoje prehrambene baze crpe iz [[alge|algi]]. Anadromne [[ribe]] su također važan izvor hranjivih tvari. Ekološke prijetnje rijekama uključuju gubitak vode, brane, hemijsko zagađenje i [[unesene vrste]]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> [[Brana]] proizvodi negativne efekte koji se nastavljaju niz sliv. Najvažniji negativni efekti su smanjenje proljetnih [[poplava]], koje oštećuju [[močvare]], i zadržavanje sedimenta, što dovodi do gubitka deltnih močvara.<ref name="Keddy">{{cite book|last=Keddy|first=Paul A.|title=Wetland Ecology. Principles and Conservation.|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-51940-3|page=497}}</ref> Riječni ekosistemi su glavni primjeri lotskih ekosistema. "Lotik" se odnosi na tekuću vodu, od latinske riječi [[latinski|lat. ''lotus'', što znači opran. Lotičke vode kreću se od izvora širokih samo nekoliko centimetara do velikih, kilometarake širine.<ref name=Allan>Allan, J.D. 1995. Ekologija potoka: struktura i funkcija tekućih voda. Chapman i Hall, London. Str. 388.</ref> Veliki dio ovog članka odnosi se na lotičke ekosisteme općenito, uključujući srodne lotičke sisteme kao što su potoci i izvori. Lotički ekosistemi mogu se uporediti s lentičkim ekosistemima, koji uključuju relativno mirne [[kopnene vode]] kao što su [[jezera]], [[bare]] i [[močvare]]. Lentički dolazi od [[latinski|lat.]] "lenis", što znači mirno. Zajedno, ova dva [[ekosistem]]a čine općitije područje proučavanja [[slatka voda|slatke vode]] ili vodne [[ekologija|ekologije]]. Međutim, ne postoji oštra granica između ta dva sistema.<ref>{{Cite book |last=Odum |first=Eugene P. |title=Fundamentals of Ecology |date=1953 |publisher=Saunders |year=1953 |pages=217-252 |language=English |lccn=53010484 |oclc=880892}}</ref> Sljedeće objedinjujuće karakteristike čine ekologiju tekućih voda jedinstvenom među vodenim staništima: tok je jednosmjeran, postoji stanje kontinuiranih fizičkih promjena i postoji visok stepen prostorne i vremenske heterogenosti na svim skalama ([[mikrostaništa]]), varijabilnost između lotičkih sistema je prilično visoka i biota je specijalizirana za život u uslovima protoka.<ref name="Gill">Giller, S. and B. Malmqvist. 1998. The Biology of Streams and Rivers. Oxford University Press, Oxford. Pp. 296.</ref> {{TOC level|3}} ==Abiotske (nežive) komponente == Nežive komponente ekosistema nazivaju se abiotske komponente. Npr. [[kamen]], [[zrak]], [[tlo]] itd. ===Protok vode=== [[Datoteka:Cooplacurripa R.JPG|thumb|right| Zamišljena rijeka Cooplacurripa, [[NSW]]]] [[Slika:Overlander Falls.JPG|thumb|right| Brzaci u [[Pokrajinsku park Mount Robson| Pokrajinskom parku Mount Robson]].]] Jednosmjerni tok vode je ključni faktor u lotičkim (riječnim) sistemima koji utiču na njihovu [[ekologija|ekologiju]]. Tok može biti kontinuiran ili povremen. Tok je rezultat sumarih unosa iz [[podzemne vode|podzemnih voda]], [[padavina]] i [[površinsko oticanje|kopnenog toka]]. Tok vode može varirati između sistema, od bujičnih brzaka do sporih rukavaca koji gotovo izgledaju kao [[ekosistent jezerskih ekosistema|lentni sistemi]]. Brzina toka vode u vodenom stubu također može varirati unutar sistema i podložna je haotičnoj turbulenciji, iako brzina vode ima tendenciju da bude najveća u srednjem dijelu korita [[potok]]a (poznatom kao [[Thalweg|thalveg]]). Ova turbulencija rezultira odstupanjima toka od srednjeg vektora toka nizbrdo, što je tipično za vrtložne struje. [[Vektor]] srednje brzine protoka zasniva se na varijabilnosti trenja o dno ili stranice kanala, [[sinusoznost]]i, preprekama i gradijentu nagiba.<ref name=Allan/> Pored toga, količina vode koja ulazi u sistem od direktnih padavina, [[topljenja snijega]] i/ili podzemnih voda može uticati na brzinu protoka. Količina vode u toku mjeri se kao [[Ispuštanje (hidrologija)|ispuštanje]] (zapremina po jedinici vremena). Kako voda teče nizvodno, potoci i rijeke najčešće dobijaju zapreminu vode, tako da pri [[Osnovni tok|osnovnom toku]] (tj. bez unosa [[oluja]]), manji izvori imaju vrlo nizak protok, dok veće rijeke imaju mnogo veći protok. "Režim protoka" rijeke ili potoka uključuje opće obrasce ispuštanja tokom godišnjih ili dekadnih vremenskih skala i može obuhvatiti sezonske promjene u protoku.<ref>{{Cite journal|title=Canadian Science Publishing|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=46|issue=10|pages=1805–1818|doi=10.1139/f89-228|date=October 1989|last1=Poff|first1=N. Leroy|last2=Ward|first2=J. V.}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Poff|first1=N. LeRoy|last2=Allan|first2=J. David|last3=Bain|first3=Mark B.|last4=Karr|first4=James R.|last5=Prestegaard|first5=Karen L.|last6=Richter|first6=Brian D.|last7=Sparks|first7=Richard E.|last8=Stromberg|first8=Julie C.|date=December 1997|title=The Natural Flow Regime|journal=BioScience|language=en|volume=47|issue=11|pages=769–784|doi=10.2307/1313099|issn=0006-3568|jstor=1313099|doi-access=free}}</ref> Iako je protok vode snažno određen nagibom, tekuće vode mogu promijeniti opći oblik ili smjer korita potoka, karakteristika poznata i kao [[geomorfologija]]. Profil riječnog vodenog stuba sastoji se od tri primarna djelovanja: [[erozija]], [[transport]]a i [[taloženje|taloženja]]. [[Rijeke]] su opisane kao "oluci niz koje teku ruševine kontinenata".<ref>{{Cite web|url=http://store.doverpublications.com/0486685888.html|title=Fluvial Processes in Geomorphology|website=store.doverpublications.com|access-date=2018-11-26}}</ref> Rijeke kontinuirano [[Erozija|erodiraju]], transportuju i [[Taloženje (geologija)|talože]] supstrat, sediment i organski materijal. Kontinuirano [[kretanje]] vode i unesenog materijala stvara raznovrsna [[staništa]], uključujući [[bruska|bruske]], [[bakterijska klizalica|klizalice]] i [[Potočni bazen|bazene]]].<ref name="Cush">Cushing, C.E. and J.D. Allan. 2001. Streams: their ecology and life. Academic Press, San Diego. Pp. 366.</ref> ===Svjetlost=== '''[[Svjetlost]]''' je važna za lotičke sisteme, jer obezbjeđuje energiju potrebnu za pokretanje [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]], a također može pružiti utočište za vrste [[plijen]]a u sjenama koje baca. Količina svjetlosti koju sistem prima može biti povezana s kombinacijom unutrašnjih i vanjskih varijabli toka. Područje koje okružuje [[potok|potočić]], naprimjer, može biti u sjeni okolnih [[šuma]] ili zidova doline. Veći riječni sistemi obično su široki, tako da je uticaj vanjskih varijabli minimiziran, a [[Sunce|sunčeva svjetlist]] dopire do površine. Međutim, ove rijeke također imaju tendenciju da budu turbulentnije, a čestice u vodi sve više slabe svjetlost kako se dubina povećava.<ref name=Cush/> Sezonski i dnevni faktori također mogu imati ulogu u dostupnosti svjetlosti jer ugao upada, ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, može dovesti do gubitka svjetlosti zbog refleksije. Poznat kao [[Beersov zakon|Beerov zakon]], što je plići ugao, više [[svjetlost]]i reflektuje se i količina primljenog sunčevog zračenja [[logaritam]]ski opada s dubinom.<ref name=Gill/> Dodatni utjecaji na dostupnost svjetlosti uključuju oblačnost, nadmorsku visinu i geografski položaj.<ref name=Brown1987>Brown 1987</ref> ===Temperatura=== [[Datoteka:Castle Geyser, Yellowstone, 1874.jpg|thumb|right|[[Castle Geyser]], [[Yellowstone National Park]]]] [[Alika:Winter Forest Near Erzhausen II.jpg|thumb|right|280px| Šumski [[potok]] zimi u blizini [[Erzhausen[[a, [[Njemačka]],]] [[Slika:Gabas 007.jpg|thumb|right|280px| Kaskada u [[Pirineji]]ma]] Većina lotičkih vrsta su [[poikiloterm]]ne [[životinje]] čija se unutrašnja temperatura mijenja u zavisnosti od okoline, stoga je [[temperatura]] ključni abiotički faktor za njih. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem toplote u ili iz zraka i okolnog supstrata. Plitki potoci su obično dobro izmiješani i održavaju relativno ujednačenu temperaturu unutar područja. Međutim, u dubljim, sporije tekućim vodenim sistemima može se razviti velika razlika između temperature dna i površine. Sistemi koji se napajaju izvorima imaju male varijacije jer izvori obično potiču iz podzemnih voda, koje su često vrlo blizu temperaturi okoline.<ref name=Gill/> Mnogi sistemi pokazuju jake [[Dnevna varijacija temperature|dnevne]] fluktuacije, a sezonske varijacije su najekstremnije u [[Arktik|arktičkim]], [[oustinja|pustinjskim]] i umjerenim sistemima.<ref name=Gill/> Količina sjenčanja, [[klima]] i [[nadmorska visina]] također mogu uticati na temperaturu lotičkih sistema.<ref name=Allan/> ===Hemija=== [[Hemija]] vode u riječnim [[ekosistem]]ima varira ovisno o tome koje su rastvorene tvari i plinovi prisutni u [[vodeni stub|vodenom stubu]] potoka. Konkretno, riječna voda može uključivati, osim same vode, * rastvorene neorganske materije i glavne [[ion]]e ([[kalcij]], [[natrij]], [[magnezij]], [[kalij]], [[bikarbonat]], [[sulfid]], [[hlorid]]) * rastvorene neorganske hranjive tvari ([[dušik]], [[fosfor]], [[silicij-dioksid]]) * [[čestice organske materije|suspendovane]] i [[rastvorene organske materije]] * plinove ([[dušik]], [[dušik-oksid]], [[ugljik-dioksid]]], [[kisik]]) * tragove metala i zagađivača ==== Rastvoreni ioni i hranjive tvari ==== Rastvorene rastvorene tvari u [[potok]]u mogu se smatrati ili ''reaktivnim'' ili ''konzervativnim''. Reaktivne rastvorene tvari se lako biološki asimiliraju od strane [[autotrof]]ne i [[heterotrof]]ne biote potoka; Primjeri mogu uključivati neorganske vrste [[dušik]]a kao što su [[nitrat]] ili [[amonij]], neke oblike [[fosfor]]a (npr. [[rastvor]]ljivi reaktivni fosfor) i [[silicij-dioksid]]. Otale rastvorene materije mogu se smatrati konzervativnim, što ukazuje na to da se rastvorena materija ne apsorbuje i ne koristi biološki; [[hlorid]] se često smatra konzervativnom rastvorenom materijom. Konzervativne rastvorene materije se često koriste kao hidrološki traseri za kretanje i transport vode. I reaktivna i konzervativna hemija vode potoka prvenstveno je određena unosima iz geologije njenog [[drenažni bazen|sliva]] ili slivnog područja. Na hemiju vode potoka mogu uticati i padavine i dodavanje zagađivača iz ljudskih izvora.<ref name="Allan"/><ref name="Cush"/> Velike razlike u hemiji obično ne postoje unutar malih lotičkih sistema zbog velike brzine miješanja. Međutim, u većim riječnim sistemima, koncentracije većine hranjivih tvari, rastvorenih soli i [[pH-vrijednost]]i smanjuju se s povećanjem udaljenosti od riječnog izvora.<ref name="Gill"/> ==== Rastvoreni plinovi ==== Što se tiče rastvorenih gasova, [[kisik]] je vjerovatno najvažniji hemijski sastojak lotičkih sistema, jer je svim aerobnim organizmima potreban za preživljavanje. U vodu ulazi uglavnom putem difuzije na granici voda-zrak. Rastvorljivost kisika u vodi smanjuje se s porastom pH vrijednosti i temperature vode. Brzi, turbulentni tokovi izlažu veći dio površine vode zraku i obično imaju niske temperature, a samim tim i više kisika od sporih, [[rukavac]]a.<ref name="Gill"/> Kisik je nusprodukt [[fotosinteza|fotosinteze]]], tako da sistemi s velikom količinom vodenih algi i biljaka također mogu imati visoke koncentracije kiseonika tokom dana. Ovi nivoi mogu značajno pasti tokom noći kada primarni proizvođači prelaze na disanje. Kisik može biti ograničavajući ako je cirkulacija između površine i dubljih slojeva slaba, ako je aktivnost lotičkih životinja vrlo visoka ili ako dolazi do velike količine organskog raspadanja.<ref name="Cush"/> ==== Suspendovane materije ==== Rijeke također mogu prenositi suspendovane neorganske i organske materije. Ovi materijali mogu uključivati [[sediment]]<ref>{{Cite journal|last1=Dean|first1=David J.|last2=Topping|first2=David J.|last3=Schmidt|first3=John C.|last4=Griffiths|first4=Ronald E.|last5=Sabol|first5=Thomas A.|date=January 2016|title=Sediment supply versus local hydraulic controls on sediment transport and storage in a river with large sediment loads|journal=Journal of Geophysical Research: Earth Surface|language=en|volume=121|issue=1|pages=82–110|doi=10.1002/2015jf003436|bibcode=2016JGRF..121...82D |issn=2169-9003|url=https://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1889&context=wats_facpub|doi-access=free}}</ref> ili organske materije kopnenog porijekla koje upadaju u korito [[potok]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J. R.|last2=Meyer|first2=J. L.|date=1997|title=Stream Organic Matter Budgets: An Introduction|journal=Journal of the North American Benthological Society|volume=16|issue=1|pages=3–13|doi=10.2307/1468223|jstor=1468223|s2cid=88167408 }}</ref> Često se organska materija prerađuje unutar potoka putem mehaničke fragmentacije, konzumiranja i ispaše od strane [[beskičmenjak]]a, te mikrobne razgradnje.<ref>{{Cite journal|url=https://www.researchgate.net/publication/270355611|title=A Perspective on Leaf Litter Breakdown in Streams {{!}} Request PDF|journal=Oikos|volume=85|issue=2|page=377|language=en|access-date=2018-11-27|doi=10.2307/3546505|jstor=3546505|year=1999|last1=Gessner|first1=Mark O.|last2=Chauvet|first2=Eric|last3=Dobson|first3=Mike}}</ref> Lišće i drvenasti ostaci, prepoznatljive grube čestice organske materije (CPOM), pretvaraju u čestice organske materije (POM), sve do finih [[čestica]] organske materije. [[drvenasta biljka|Drvenaste i nedrvenaste biljke]] imaju različite brzine razgradnje u struji vode, pri čemu se lisnate biljke ili dijelovi biljaka (npr. [[cvijet|cvjetne]] latice) razgrađuju brže od drvenastih [[trupac]]a ili [[grana]].<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J R|last2=Benfield|first2=E F|date=November 1986|title=Vascular Plant Breakdown in Freshwater Ecosystems| journal=Annual Review of Ecology and Systematics| language=en|volume=17|issue=1|pages=567–594|doi=10.1146/annurev.es.17.110186.003031|bibcode=1986AnRES..17..567W |issn=0066-4162}}</ref> ===Supstrat=== Neorganski [[Supstrat (morska biologija)|supstrat]] lotskih sistema sastoji se od [[geologija|geološkog]] materijala prisutnog u slivu koji erodira, transportuje, sortira i taloži struja. Neorganski supstrati se klasifikuju po veličini na [[Wentworthova skala|Wentworthovoj skali]], koja se kreće od gromada, preko oblutaka, [[šljunak|šljunka]], [[pjesak|pijeska]] i [[mulj]]a.<ref name=Gill/> Tipično, [[Veličina čestica (veličina zrna)|veličina čestica]] supstrata se smanjuje nizvodno s većim gromadama i kamenjem u planinskijim područjima i pjeskovitim dnom u nizinskim rijekama. To je zato što viši gradijenti planinskih potoka olakšavaju brži tok, pomjerajući manje materijale supstrata dalje nizvodno radi taloženja.<ref name=Cush/> Supstrat također može biti organski i može uključivati fine čestice, jesenje lišće koje je opalo, [[drvo|velike drvenaste ostatke]] poput potopljenih trupaca drveća, [[mahovine]] i poluvodnih [[biljke|biljaka]].<ref name=Allan/> Taloženje supstrata nije nužno trajan događaj, jer može biti podložno velikim modifikacijama tokom poplava.<ref name=Cush/> ==Biotske (žive) komponente == Žive komponente [[ekosistem]]a nazivaju se biotske komponente. Potoci imaju brojne vrste biotskih [[organizam]]a koji u njima žive, uključujući [[bakterije]], [[primarni producent|primarne proizvođače]], [[insekt]]e i ostale [[beskičmenjak]]e, kao i [[ribe]] i druge [[kičmenjak]]e. [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a stream.png|thumb|upright=1.7|[[Mreža istovremene pojave]] bakterijske zajednice u potoku<ref>{{cite journal |doi = 10.3390/w11081711|title = Impact of Nutrient and Stoichiometry Gradients on Microbial Assemblages in Erhai Lake and Its Input Streams|year = 2019|last1 = Liu|first1 = Yang|last2 = Qu|first2 = Xiaodong|last3 = Elser|first3 = James J.|last4 = Peng|first4 = Wenqi|last5 = Zhang|first5 = Min|last6 = Ren|first6 = Ze|last7 = Zhang|first7 = Haiping|last8 = Zhang|first8 = Yuhang|last9 = Yang|first9 = Hua|journal = Water|volume = 11|issue = 8|page = 1711|doi-access = free| bibcode=2019Water..11.1711L }}</ref>]] ===Mikroorganizmi=== [[Bakterije]] su prisutne u velikom broju u lotičkim vodama. Slobodnoživući oblici povezani su s raspadanjem organskog materijala, [[biofilm]]om na površinama stijena i vegetacije, između čestica koje čine supstrat i suspendirani u [[vodeni stub|vodenom stubu]]. Ostali oblici su također povezani s crijevima lotičkih organizama kao [[Parazitizam|paraziti]] ili u [[komensalizam|komenaalnim]] odnosima.<ref name=Gill/> Bakterije imaju veliku ulogu u recikliranju energije (vidi [[#Trofički odnosi|ispod]]).<ref name=Allan/> [[Dijatomeje]] su jedna od glavnih dominantnih grupa [[perifit]]skih [[alge|algi]] u lotičkim sistemima i široko se koriste kao efikasni indikatori kvalitete vode, jer brzo reagiraju na promjene u okolišu, posebno organsko zagađenje i [[eutrofikacijaa| eutrofikaciju]], sa širokim spektrom tolerancije na uvjete u rasponu od [[oligotrof]]nih do [[eutrof]]nih.<ref name=Heinrich2019 /><ref>{{cite book |doi = 10.1007/978-3-319-31984-1_11|chapter = Diatoms as Bioindicators in Rivers|title = River Algae|year = 2016|last1 = Lobo|first1 = Eduardo A.|last2 = Heinrich|first2 = Carla Giselda|last3 = Schuch|first3 = Marilia|last4 = Wetzel|first4 = Carlos Eduardo|last5 = Ector|first5 = Luc|pages = 245–271|isbn = 978-3-319-31983-4}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1590/S1519-69842011000500015 |title = Application of water quality biological indices using diatoms as bioindicators in the Gravataí river, RS, Brazil |year = 2011 |last1 = Salomoni |first1 = SE. |last2 = Rocha |first2 = O. |last3 = Hermany |first3 = G. |last4 = Lobo |first4 = EA. |journal = Brazilian Journal of Biology |volume = 71 |issue = 4 |pages = 949–959 |doi-access = free }}</ref> [[Fungi|Gljive]] su također vrlo često prisutne u lotičkim okruženjima. Uglavnom su [[mikroskop[[ske veličine i najčešće se nalaze kao aseksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|anamorfne]]) [[vodene hifomicete]] [[spore]], ili rjeđe kao seksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|teleomorfne]]) spore koje slobodno plutaju u vodi. Međutim, glavni dio gljiva, [[micelij]], slobodno živi u [[sediment]]u, na raspadajućem organskom materijalu,<ref name=":0">{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-030-72854-0 |title=The Ecology of Plant Litter Decomposition in Stream Ecosystems |date=2021 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-030-72853-3 |editor-last=Swan |editor-first=Christopher M. |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-030-72854-0 |editor-last2=Boyero |editor-first2=Luz |editor-last3=Canhoto |editor-first3=Cristina}}</ref> kao [[parazit]]i na ili u drugim organizmima (kao što su na [[životinja]]ma ili [[alge|algama]]),<ref>{{Cite book |last1=Weiss |first1=Louis M. |title=Microsporidia: pathogens of opportunity |last2=Becnel |first2=James J. |date=2014 |publisher=Wiley Blackwell |isbn=978-1-118-39526-4 |location=Ames, Iowa}}</ref><ref>{{Cite book |title=Freshwater fungi and fungal-like organisms |publisher=Walter de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-039014-8 |editor-last=Jones |editor-first=E. B. Gareth |series=Marine and freshwater botany |date=27 August 2014 |location=Boston |editor-last2=Hyde |editor-first2=Kevin D. |editor-last3=Pang |editor-first3=Ka-lai}}</ref> as [[endophyte]]s,<ref>{{Cite journal |last1=Selosse |first1=Marc-André |last2=Vohník |first2=Martin |last3=Chauvet |first3=Eric |date=2008 |title=Out of the rivers: are some aquatic hyphomycetes plant endophytes? |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=178 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |pmid=18315696 |bibcode=2008NewPh.178....3S |issn=1469-8137|url-access=subscription }}</ref> u biljkama, ili kao [[Mutualizam (biologija)|mutualisti]] u crijevima [[insekti|insekata]].<ref>{{Cite book |title=Fungus-insect relationships: perspectives in ecology and evolution |date=1984 |publisher=Columbia Univ. Pr |isbn=978-0-231-05695-3 |editor-last=Wheeler |editor-first=Quentin |location=New York, NY |editor-last2=Entomological Society of America}}</ref> === Biofilm === [[Slika:Biofilm components in streams.jpg|thumb|upright=1.7|right|Različite komponente biofilma u potocima.<ref name=Sabater2016 /> Glavne komponente su [[alge]] i [[bakterije]].]] [[Biofilm]] je kombinacija algi (dijatomeja itd.), gljiva, bakterija i drugih malih [[mikroorganizam]]a koji postoje u filmu duž [[korito potoka|korita potoka]] ili [[bentos]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Battin|first1=Tom J.|last2=Besemer|first2=Katharina|last3=Bengtsson|first3=Mia M.|last4=Romani|first4=Anna M.|last5=Packmann|first5=Aaron I.|date=April 2016|title=The ecology and biogeochemistry of stream biofilms|journal=Nature Reviews Microbiology|language=En|volume=14|issue=4|pages=251–263|doi=10.1038/nrmicro.2016.15|pmid=26972916 |s2cid=6573778 |issn=1740-1526|url=http://eprints.gla.ac.uk/118574/1/118574.pdf}}</ref> Sami biofilmovi su složeni,<ref>{{Cite journal|last1=Besemer|first1=Katharina|last2=Peter|first2=Hannes|last3=Logue|first3=Jürg B|last4=Langenheder|first4=Silke|last5=Lindström|first5=Eva S|last6=Tranvik|first6=Lars J|last7=Battin|first7=Tom J|date=August 2012|title=Unraveling assembly of stream biofilm communities|journal=The ISME Journal|volume=6|issue=8|pages=1459–1468|doi=10.1038/ismej.2011.205|issn=1751-7362|pmc=3400417|pmid=22237539|bibcode=2012ISMEJ...6.1459B }}</ref> i doprinose složenosti korita potoka. Različite komponente biofilma ([[alge]] i [[bakterije]] glavne su komponente) ugrađene su u [[egzopolisaharid]]nu matricu (EPS) i predstavljaju mrežne receptore neorganskih i organskih elemenata te ostaju podložne uticajima različitih faktora okoline.<ref name=Sabater2016>{{cite journal |doi = 10.3389/fenvs.2016.00014|title = Stream Biofilm Responses to Flow Intermittency: From Cells to Ecosystems|year = 2016|last1 = Sabater|first1 = Sergi|last2 = Timoner|first2 = Xisca|last3 = Borrego|first3 = Carles|last4 = Acuña|first4 = Vicenç|journal = Frontiers in Environmental Science|volume = 4| page=14 |s2cid = 18984955|doi-access = free| bibcode=2016FrEnS...4...14S |hdl = 10256/16946|hdl-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{multiple image | align = left | direction = horizontal | image1 = River diatoms.jpg | width1 = 280 | caption1 = [[Epilit]]na [[dijatomeje]] iz riječnog korita<ref name=Heinrich2019>{{cite journal |doi = 10.1590/2175-7860201970041|title = Epilithic diatom flora in Cali River hydrographical basin, Colombia|year = 2019|last1 = Heinrich|first1 = Carla Giselda|last2 = Palacios-Peñaranda|first2 = Martha L.|last3 = Peña-Salamanca|first3 = Enrique|last4 = Schuch|first4 = Marilia|last5 = Lobo|first5 = Eduardo A.|journal = Rodriguésia|volume = 70|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> (size bars are 30&nbsp;μm) | image2 = Slime on the cobbles of a streambed.jpg | width2 = 175 | caption2 = Ova [[sluz]] na koritu [[potok]]a je [[kaldrma (geologija)|kaldrma]] biofilma}} {{clear left}} .<ref>{{cite journal |doi = 10.1899/11-073.1|title = The relationship between epilithic biofilm stability and its associated meiofauna under two patterns of flood disturbance|year = 2012|last1 = Majdi|first1 = Nabil|last2 = Mialet|first2 = Benoît|last3 = Boyer|first3 = Stéphanie|last4 = Tackx|first4 = Michèle|last5 = Leflaive|first5 = Joséphine|last6 = Boulêtreau|first6 = Stéphanie|last7 = Ten-Hage|first7 = Loïc|last8 = Julien|first8 = Frédéric|last9 = Fernandez|first9 = Robert|last10 = Buffan-Dubau|first10 = Evelyne|journal = Freshwater Science|volume = 31| issue=1 |pages = 38–50| bibcode=2012FWSci..31...38M |s2cid = 3473853|url = http://oatao.univ-toulouse.fr/8842/1/Majdi_8842.pdf}}</ref> Biofilmovi su jedna od glavnih [[Interfaza|bioloških interfaza]] u riječnim ekosistemima, i vjerovatno najvažnija u [[povremenim rijekama]], gdje se značaj [[vodenog stuba]] smanjuje tokom produženih perioda niske aktivnosti [[hidrološkog ciklusa]].<ref name=Sabater2016 /> Biofilmovi se mogu shvatiti kao [[mikrobni konzorciji]] [[autotrof]]a i [[heterotrof]]a, koji koegzistiraju u matrici hidratiziranih [[vanćelijska polimerna supstanca| vanćelijskih polimernih supstanci]] (EPS). Ove dvije glavne biološke komponente su uglavnom [[alge]] i [[cijanobakterije]] s jedne strane, i [[bakterije]] i [[gljive]] s druge strane.<ref name=Sabater2016 /> [[Mikrofauna|Mikro]] – i [[mejofauna]] također nastanjuju [[biofilm]], hraneći se organizmima i organskim [[čestica]]ma i doprinoseći njegovoj [[evolucija|evoluciji]] i širenju<ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nrmicro2415|title = The biofilm matrix|year = 2010|last1 = Flemming|first1 = Hans-Curt|last2 = Wingender|first2 = Jost|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 8|issue = 9|pages = 623–633|pmid = 20676145|s2cid = 28850938}}</ref> EPS je u stanju da zadrži [[ekstracelularne enzime]] i stoga omogućava korištenje materijala iz okoline i transformaciju tih materijala u rastvorene hranjive tvari za upotrebu od strane algi i bakterija. Istovremeno, EPS doprinose zaštiti ćelija od isušivanja, kao i od drugih opasnosti (npr. [[biocid]], [[UV zračenje]], itd.) iz vanjskog svijeta.<ref name=Sabater2016 /> S druge strane, pakovanje i zaštitni sloj EPS-a ograničavaju difuziju plinova i hranjivih tvari, posebno za ćelije daleko od površine biofilma, a to ograničava njihov opstanak i stvara jake gradijente unutar biofilma. I fizička struktura biofilma i plastičnost [[organizam]]a koji u njemu žive osiguravaju i podržavaju njihov opstanak u teškim okruženjima ili pod promjenjivim uslovima okoline.<ref name=Sabater2016 /> ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Periphyton.jpg|thumb|Perifiton]] [[Slika:water hyacinth.jpg|thumb|Obični vodeni zumbul u cvijetu]] [[Alge]], koje se sastoje od [[fitoplankton]]a i [[perifiton]]a, najznačajniji su izvori primarne proizvodnje u većini [[potok]]a i [[rijeka]].<ref name=Gill/> Fitoplankton slobodno pluta u vodenom stubu i stoga nije u stanju održavati [[populacije]] u brzim tekućim potocima. Međutim, mogu razviti značajne populacije u sporo tekućim rijekama i rukavcima.<ref name=Allan/> Perifitonske alge su obično nitaste i bičaste alge koje se mogu pričvrstiti za predmete, kako bi izbjegle da ih odnesu brze struje. Na mjestima gdje su brzine protoka zanemarive ili ih nema, perifiton može formirati [[želatin]]oznu, neusidrenu plutajuću podlogu.<ref name=Cush/> [[Biljke]] pokazuju ograničene [[adaptacija|prilagodbe]] brzom toku i najuspješnije su u smanjenim strujama. Primitivnije biljke, poput [[mahovina]] i [[Marchantiophyta|jetrenjača]], pričvršćuju se za čvrste predmete. To se obično događa u hladnijim izvorištima gdje uglavnom [[kamen]]ita podloga nudi mjesta za pričvršćivanje. Neke biljke slobodno plutaju na površini vode u gustim prostirkama poput [[vodena leća| vodene leće]] ili [[vodeni zumbul|vodenog sumbula]]. Druge su ukorijenjene i mogu se klasificirati kao potopljene ili emergentne. Ukorijenjene biljke se obično javljaju u područjima slabije struje gdje se nalaze sitnozrnasta tla.<ref name=Brown1987/><ref name=Cush/> Ove ukorijenjene biljke su fleksibilne, s izduženim [[list]]ovima koji pružaju minimalan otpor struji.<ref name=Ang/> Život u tekućoj vodi može biti koristan za [[biljke]], uključujući i [[alge]], jer je struja obično dobro prozračena i osigurava kontinuiranu opskrbu hranjivim tvarima.<ref name=Cush/> Ovi organizmi su ograničeni protokom, svjetlošću, hemijom vode, supstratom i pritiskom ispaše.<ref name=Gill/> Alge i ostale biljke su važne za lotičke sisteme kao izvori energije, za formiranje mikrostaništa koja štite drugu faunu od [[predator]]a i struje, te kao izvor hrane.<ref name=Brown1987/> ===Insekti i drugi beskičmenjaci=== Do 90% [[beskičmenjak]]a u nekim lotičkim sistemima su [[insekti]]. Ove vrste pokazuju ogromnu raznolikost i mogu se naći na gotovo svakom dostupnom staništu, uključujući površine kamenja, duboko ispod supstrata u hipoteičnoj zoni, uvučene u struju i u površinskom biofilmu. Insekti su razvili nekoliko strategija za život u raznolikim tokovima lotičkih sistema. Neki izbjegavaju područja s jakim strujama, nastanjujući supstrat ili zaštićenu stranu stijena. Drugi imaju ravna tijela kako bi smanjili sile otpora koje doživljavaju živeći u tekućoj vodi.<ref name="Poff_2006">{{cite journal |title=Functional trait niches of North American lotic insects: traits-based ecological applications in light of phylogenetic relationships |last=Poff |first=N. LeRoy |display-authors=etal |date=2006 |journal=Journal of the North American Benthological Society | volume = 25 | issue = 4 | pages = 730–755 |doi=10.1899/0887-3593(2006)025[0730:FTNONA]2.0.CO;2 |s2cid=18882022 |url=https://bearworks.missouristate.edu/articles-cnas/2440 |doi-access=free }}</ref> Neki insekti, poput divovske vodene [[coleoptera|bube]] ([[Belostomatidae]]), izbjegavaju poplave tako što napuštaju potok kada osjete padanje kiše.<ref> {{cite journal | last = Lytle | first = David A. | date = 1999 | title = Use of Rainfall Cues by Abedus herberti (Hemiptera: Belostomatidae): A Mechanism for Avoiding Flash Floods | url = https://lytlelab.science.oregonstate.edu/sites/lytlelab/files/Lytle1999_JIB.pdf | journal = Journal of Insect Behavior | volume = 12 | issue = 1 | pages = 1–12 | access-date = 26 November 2018 | doi = 10.1023/A:1020940012775 | bibcode = 1999JIBeh..12....1L | s2cid = 25696846 }}</ref> Pored ovih [[ponašanja]] i oblika tijela, insekti imaju različite životne cikluse [[adaptacija]], kako bi se nosili s prirodno prisutnim fizičkim uvjetima potočnih okruženja.<ref> {{cite journal | last1 = Lytle | first1 = David A. | last2 = Poff | first2 = N. LeRoy | date = 2004 | title = Adaptation to natural flow regimes | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 19 | issue = 2 | pages = 94–100 | doi = 10.1016/j.tree.2003.10.002 | pmid = 16701235 }}</ref> Neki insekti određuju vrijeme svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] na osnovu poplava i suša. Naprimjer, neki vodeni cvjetovi usklađuju vrijeme kada se pojavljuju kao leteći odrasli insekti s vremenom kada se obično javljaju poplave uzrokovane topljenjem [[snijeg]]a, u potocima u [[Colorado|Coloradu]]. Drugi insekti nemaju fazu leta i cijeli svoj životni ciklus provode u rijeci. Kao i većina primarnih potrošača, lotični [[beskičmenjaci]] često se uveliko oslanjaju na struju, kako bi im donijeli hranu i kisik.<ref name="CumminsKlug">{{cite journal | last1 = Cummins | first1 = Kenneth W. | last2 = Klug | first2 = Michael J. | date = 1979 | title = Feeding Ecology of Stream Invertebrates | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 10 | issue = 1 | pages = 147–172 | doi = 10.1146/annurev.es.10.110179.001051 | jstor = 2096788 | bibcode = 1979AnRES..10..147C }}</ref> Uobičajeni [[red (biologija)|redovi]] insekata koji se nalaze u riječnim ekosistemima uključuju [[Ephemeroptera]] (također poznate kao [[vodena mušica]]), [[Trichoptera]] (također poznate kao [[Trichoptera|vodena mušica]]), [[Plecoptera]] (također poznate kao [[kamenkarica]], [[Diptera]] (također poznate kao prava [[muha]]), neke vrste [[Coleoptera]] (također poznate kao [[coleoptera|buba]]), [[Odonata]] (grupa koja uključuje [[vilin konjic]] i [[vilemjak]]), i neke vrste [[Hemiptera]] (također poznate kao prave stjenice). Dodatne beskičmenjačke [[taksone]] uobičajene za tekuće vode uključuju [[mekušce]] kao što su [[puževi]], [[priljepci]], [[školjke]], [[dagnje]], kao i [[rakovi]] poput [[rakušac]]a, [[amphipoda]] i ostaluh [[rakovi|rakova]].<ref name=Cush/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== [[Datoteka:New Zealand long fin eel.jpg|thumb|[[Novozelandska dugoperajna jegulja| Novozelandske dugoperajne jegulje]] mogu težiti preko 50 kilograma.]] [[Datoteka:Salvelinus fontinalis.jpg|thumb|[[Potočna pastrmka]] je porijeklom iz malih potoka, jezera i izvorskih bara.]] [[Ribe]] su vjerovatno najpoznatiji stanovnici lotičkih sistema. Sposobnost vrste ribe da živi u tekućim vodama zavisi od brzine kojom može plivati i trajanja održavanja te brzine. Ova sposobnost može uveliko varirati između [[vrsta]] i vezana je za [[stanište]] u kojem može preživjeti. Neprekidno plivanje troši ogromnu količinu [[energije]] i stoga ribe provode samo kratke periode u punoj struji. Umjesto toga, jedinke ostaju blizu dna ili obala, iza prepreka i zaštićene od struje, plivajući u struji samo da bi se hranile ili promijenile lokaciju.<ref name=Ang /> Neke vrste su se prilagodile životu samo na dnu sistema, nikada se ne upuštajući u otvoreni vodeni tok. Ove ribe su [[Anatomski termini lokacije#Dorzalno i ventralno|dorzo-ventralno]] spljoštene kako bi se smanjio otpor protoka i često imaju oči na vrhu glave kako bi posmatrale šta se dešava iznad njih. Neki također imaju senzorne cijevi postavljene ispod glave kako bi pomogle u testiranju supstrata.<ref name=Brown1987/> Lotički sistemi se obično povezuju jedan s drugim, formirajući put do okeana ([[izvor]] → [[potok]] → [[rijeka]] →[[jezero]]/[[ okean]]), a mnoge ribe imaju životne cikluse koji zahtijevaju faze i u slatkoj i u slanoj vodi. [[Losos]], naprimjer, je [[anadrom]]na vrsta koja se rađa u slatkoj vodi, ali većinu svog odraslog života provode u okeanu, vraćajući se u slatku vodu samo radi [[mrijest|mriještenja]]. Jegulje su katadromne vrste koje rade suprotno, živeći u slatkoj vodi kao odrasle jedinke, ali migrirajući u okean radi mrijesta.<ref name=Gill/> Pripadnici ostalih [[takson]]a [[kičmenjak]]a koji naseljavaju lotičke sisteme uključuju vodozemce, kao što su daždevnjaci, [[gmizavci|gmitavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]], [[krokodili]] i [[aligatori]]), razne vrste [[ptica]] i [[sisari]] (npr. [[vidre]], [[dabrovi]], [[nilski konj]]i i riječni [[delfin]]i). Izuzev nekoliko vrsta, ovi kičmenjaci nisu vezani za vodu kao ribe i dio vremena provode u kopnenim staništima.<ref name=Gill/> Mnoge vrste riba su važne kao potrošači i kao [[plijen]] za gore spomenute veće kičmenjake. == Dinamika trofičkog nivoa == Koncept [[trofički nivo|trofičkog nivoa]] koristi se u [[lanac ishrane|lancima ishrane]], kako bi se vizualizirao način na koji se [[energija]] prenosi iz jednog dijela ekosistema u drugi.<ref name=Lindeman1942>{{Cite journal|last=Lindeman|first=Raymond L.|date=1942|title=The Trophic-Dynamic Aspect of Ecology|url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1930126|journal=Ecology|language=en|volume=23|issue=4|pages=399–417|doi=10.2307/1930126|jstor=1930126 |bibcode=1942Ecol...23..399L |issn=1939-9170|url-access=subscription}}</ref> Trofičkim nivoima mogu se dodijeliti brojevi koji određuju koliko se organizam nalazi duž [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. # Nivo jedan: [[Autotrofi|Proizvođači]], organizmi slični biljkama koji proizvode vlastitu hranu koristeći sunčevo zračenje, uključujući [[alge]], [[fitoplankton]], [[mahovine]] i [[lišaji|lišajeve]]. # Nivo dva: [[Konzumenti]], organizmi slični životinjama koji dobijaju energiju jedući proizvođače, kao što su [[zooplankton]], male [[ribe]] i [[rakovi]]. # Nivo tri: [[Razlagači]] ili reducenti, organizmi koji razgrađuju mrtvu materiju potrošača i proizvođača i vraćaju hranjive tvari natrag u sistem. Primjeri su [[bakterije]] i [[gljive]]. Sve energetske transakcije unutar [[ekosistem]]a potiču iz jednog vanjskog izvora [[energija|energije]], [[Sunce|sunčane]].<ref name=Lindeman1942 /> Dio ovog sunčevog zračenja proizvođači (biljke) koriste za pretvaranje neorganskih u organske supstance koje potrošači (životinje) mogu koristiti kao hranu.<ref name=Lindeman1942 /> Biljke oslobađaju dijelove ove energije nazad u ekosistem putem [[katabolizam|kataboličkog]] procesa. Životinje zatim konzumiraju potencijalnu energiju koja se oslobađa od proizvođača. Nakon ovog sistema slijedi smrt organizma potrošača koji zatim vraća hranjive tvari nazad u ekosistem. To omogućava daljnji rast biljaka i ciklus se nastavlja. Razdvajanje ciklusa na nivoe olakšava da se razumijw [[ekološka sukcesija]] kada posmatra prijenos energije unutar sistema.<ref name=Lindeman1942/> === Uticaj odozgo prema dolje i odozdo prema gore === [[Datoteka:The Flowing River.jpg|thumb|[[tekućica|Tekuće]] rijeke mogu djelovati kao [[vektori širenja]] za biljnu materiju i [[beskičmenjak]]e.]] Uobičajen problem s dinamikom trofičkog nivoa je način na koji su resursi i proizvodnja regulirani.<ref name=Hoekman2010>{{Cite journal|last=Hoekman|first=David|date=2010|title=Turning up the heat: Temperature influences the relative importance of top-down and bottom-up effects|journal=Ecology|language=en|volume=91|issue=10|pages=2819–2825|doi=10.1890/10-0260.1|pmid=21058543 |issn=1939-9170|doi-access=free|bibcode=2010Ecol...91.2819H }}</ref> Korištenje i interakcija između resursa imaju veliki utjecaj na strukturu lanaca ishrane u cjelini. [[Temperatura]] ima ulogu u interakcijama lanaca ishrane, uključujući sile odozgo prema dolje i odozdo prema gore unutar ekoloških zajednica. Regulacije odozdo prema gore unutar lanca ishrane javljaju se kada resurs dostupan u podnožju ili dnu lanca ishrane poveća produktivnost, što se zatim penje lancem i utiče na dostupnost [[Biomasa|biomase]] organizmima više trofičke razine.<ref name=Hoekman2010 /> Regulacije odozgo prema dolje javljaju se kada se poveća [[populacija]] [[predator]]a. To ograničava dostupnu populaciju plijena, što ograničava dostupnost energije za niže trofičke razine unutar lanca ishrane. Mnogi biotski i abiotski faktori mogu uticati na interakcije odozgo prema dolje i odozdo prema gore.<ref name=Estes2016>{{Cite journal|last1=Ripple|first1=William J.|last2=Estes|first2=James A.|last3=Schmitz|first3=Oswald J.|last4=Constant|first4=Vanessa|last5=Kaylor|first5=Matthew J.|last6=Lenz|first6=Adam|last7=Motley|first7=Jennifer L.|last8=Self|first8=Katharine E.|last9=Taylor|first9=David S.|last10=Wolf|first10=Christopher|date=2016|title=What is a Trophic Cascade?|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=31|issue=11|pages=842–849|doi=10.1016/j.tree.2016.08.010|pmid=27663836 |bibcode=2016TEcoE..31..842R |issn=0169-5347}}</ref> ===Trofička kaskada === Drugi primjer interakcija u lancima ishrane su [[Trofička kaskada|trofičke kaskade]]. Razumijevanje trofičkih kaskada omogućilo je da se bolje razumije struktura i dinamika lanaca ishrane unutar ekosistema.<ref name=Estes2016/> [[Fenomen]] trofičkih kaskada omogućava [[ključni predator|ključnim predatorima]] da strukturiraju cijeli [[lanac ishrane]] u smislu načina na koji interaguju sa svojim [[plijen]]om. Trofičke kaskade mogu uzrokovati drastične promjene u protoku energije unutar lanca ishrane.<ref name=Estes2016 /> Naprimjer, kada glavni ili ključni predator konzumira organizme ispod sebe u lancu ishrane, [[gustoća]] i [[ponašanje]] plijena će se promijeniti. To, zauzvrat, utiče na brojnost [[organizam]]a koji se konzumiraju dalje u lancu, što rezultira kaskadom niz trofičke nivoe. Međutim, empirijski dokazi pokazuju da su trofičke kaskade mnogo češće u kopnenim, nego u vodenim lancima ishrane.<ref name=Estes2016/> == Lanac ishrane == [[Datoteka:Aquatic food web.jpg|thumb|400px| Primjer riječne mreže ishrane. [[Gljive|Gljive]] ([[vodene hifomicete]]) i [[Bakterije]] mogu se vidjeti u crvenom okviru na dnu. Gljive i bakterije (i drugi razlagači, poput crva) razgrađuju i recikliraju hranjive tvari natrag u [[stanište]], što je prikazano svijetloplavim strelicama. Bez gljiva i bakterija, ostatak [[mreža ishrane|mreže ishrane]] bi gladovao, jer ne bi bilo dovoljno hranjivih tvari za životinje više u mreži . Tamnonarandžaste strelice pokazuju kako neke [[životinje]] konzumiraju druge u mreži ishrane. Naprimjer, [[jastog]]e mogu jesti [[ljudi]]. Tamnoplave strelice predstavljaju jedan kompletan [[lanac ishrane]], počevši od konzumiranja [[alge|algi]] od strane vodene buhe, ''[[dafnija|Dafnije]]'', koje konzumira mala riba, koju konzumira veća riba, a koju na kraju konzumira [[velika plava čaplja]].<ref>{{cite journal |doi = 10.3389/frym.2018.00004|title = The Unseen World in the River|year = 2018|last1 = Schulz|first1 = Kestin|last2 = Smit|first2 = Mariya W.|last3 = Herfort|first3 = Lydie|last4 = Simon|first4 = Holly M.|journal = Frontiers for Young Minds|volume = 6|s2cid = 3344238|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[Lanac ishrane]] je linearni sistem karika koji je dio lanca ishrane i predstavlja redoslijed kojim se organizmi konzumiraju od jednog trofičkog nivoa do drugog. Svaka karika u lancu ishrane povezana je s trofičkim nivoom u [[ekosistem]]u. Broj koraka potrebnih da početni izvor energije, počevši od dna, stigne do vrha lanca ishrane naziva se dužina lanca ishrane.<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/S0169-5347(02)02455-2|title = The long and short of food-chain length|year = 2002|last1 = Post|first1 = David M.|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 17|issue = 6|pages = 269–277}}</ref> Iako dužina lanca ishrane može varirati, vodeni ekosistemi počinju s primarnim proizvođačima koje konzumiraju [[primarni potrošač]]i koje konzumiraju [[sekundarni potrošač]]i, a te pak mogu konzumirati tercijarni potrošači i tako dalje, sve dok se ne dostigne vrh lanca ishrane.<ref>{{Cite journal |last1=Sommer |first1=U. |last2=Charalampous |first2=E. |last3=Scotti |first3=M. |last4=Moustaka-Gouni |first4=M. |date=December 2018 |title=Big fish eat small fish: implications for food chain length? |url=https://www.akademiai.com/doi/10.1556/168.2018.19.2.2 |journal=Community Ecology |language=en |volume=19 |issue=2 |pages=107–115 |doi=10.1556/168.2018.19.2.2 |bibcode=2018ComEc..19..107S |issn=1585-8553|url-access=subscription }}</ref> Kada se dostigne vrh, ili čak i prije toga, postoje [[razlagači]] koji koriste mrtvi organski materijal i oslobađaju hranjive tvari u okolinu, ili ih zatim ponovo pojedu drugi organizmi.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Seena |first1=Sahadevan |last2=Casotti |first2=Cinthia |last3=Cornut |first3=Julien |date=March 2020 |title=Inter- and intraspecific functional variability of aquatic fungal decomposers and freshwater ecosystem processes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0048969719355652 |journal=Science of the Total Environment |language=en |volume=707|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.135570|pmid=31784168 |bibcode=2020ScTEn.70735570S |url-access=subscription }}</ref> === Primarni proizvođači === [[Primarni proizvođači]] započinju svaki [[lanac ishrane]]. Njihova proizvodnja energije i hranjivih tvari dolazi od sunca putem [[fotosinteza|fotosinteze]]. [[Alge]] doprinose velikoj količini energije i hranjivih tvari u osnovi lanca ishrane, zajedno sa kopnenim [[otpad]]om koji ulazi u [[potok]] ili [[rijeka|rijeku]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1146/annurev.ecolsys.28.1.289|title = TOWARD AN INTEGRATION OF LANDSCAPE AND FOOD WEB ECOLOGY:The Dynamics of Spatially Subsidized Food Webs|year = 1997|last1 = Polis|first1 = Gary A.|last2 = Anderson|first2 = Wendy B.|last3 = Holt|first3 = Robert D.|journal = Annual Review of Ecology and Systematics|volume = 28| issue=1 |pages = 289–316| bibcode=1997AnRES..28..289P |hdl = 1808/8160|hdl-access = free}}</ref> Proizvodnja [[organski spoj|organskih spojeva]] poput [[ugljik|ugljikovih]] prenosi se uz lanac ishrane. Primarne proizvođače konzumiraju biljojedi [[beskičmenjaci]] koji djeluju kao [[primarni potrošači]]. Produktivnost ovih proizvođača i funkcija ekosistema u cjelini pod uticajem su organizma iznad njega u lancu ishrane.<ref name=Worm2003>{{cite journal |doi = 10.1016/j.tree.2003.09.003|title = Biodiversity, productivity and stability in real food webs|year = 2003|last1 = Worm|first1 = Boris|last2 = Duffy|first2 = J.Emmett|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 18|issue = 12|pages = 628–632| bibcode=2003TEcoE..18..628W }}</ref> === Primarni potrošači === [[Primarni potrošači]] su beskičmenjaci i makrobeskičmenjaci koji se hrane primarnim proizvođačima. Oni imaju važnu ulogu u pokretanju prijenosa energije s osnovnog trofičkog nivoa na sljedeći. Oni su regulatorni organizmi koji olakšavaju i kontroliraju brzinu [[Ciklus hranjivih tvari|kruženje hranjivih tvari]] i miješanje vodenih i kopnenih biljnih [[materija]]la.<ref name=Wallace1996>{{Cite journal|last1=Wallace|first1=J. Bruce|last2=Webster|first2=Jackson R.|date=1996|title=The Role of Macroinvertebrates in Stream Ecosystem Function|url=http://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.en.41.010196.000555|journal=Annual Review of Entomology|language=en|volume=41|issue=1|pages=115–139|doi=10.1146/annurev.en.41.010196.000555|pmid=15012327 |issn=0066-4170|url-access=subscription}}</ref> Oni također transportuju i zadržavaju neke od tih hranjivih tvari i materijala.<ref name=Wallace1996/> Postoji mnogo različitih funkcionalnih grupa ovih beskičmenjaka, uključujući organizme koji pasu, organizme koji se hrane alginim [[biofilm]]om koji se skuplja na potopljenim predmetima, usitnjivače koji se hrane velikim lišćem i detritusom i pomažu u razgradnji krupnog materijala. Također, [[filter]]e, makrobeskičmenjake koji se oslanjaju na protok potoka kako bi im isporučili fine [[čestica organske tvari| čestice organske tvari]] (FPOM) suspendirane u [[vodeni stub|stupcu vode]] i sakupljače koji se hrane FPOM-om koji se nalazi na supstratu [[rijeka]] ili [[potok]]a.<ref name=Wallace1996/> === Sekundarni potrošači === [[Sekundarni potrošači]] u riječnom ekosistemu su [[Predatori|predatori]] primarnih potrošača. To uglavnom uključuje [[Insektivori|insektojedne]] [[ribe]].<ref name=Power1990>{{cite journal |doi = 10.1126/science.250.4982.811|title = Effects of Fish in River Food Webs|year = 1990|last1 = Power|first1 = M. E.|journal = Science|volume = 250|issue = 4982|pages = 811–814|pmid = 17759974|bibcode = 1990Sci...250..811P| s2cid=24780727 }}</ref> Konzumacija hrane od strane beskičmenjaka i makrobeskičmenjaka je još jedan korak u protoku energije uz [[lanac ishrane]]. Ovisno o njihovoj brojnosti, ovi grabežljivi potrošači mogu oblikovati ekosistem načinom na koji utiču na trofičke nivoe ispod njih. Kada su [[ribe]] u velikoj brojnosti i jedu mnogo beskičmenjaka, tada je [[biomasa]] algi i primarna proizvodnja u potoku veća, a kada sekundarni potrošači nisu prisutni, tada se biomasa algi može smanjiti zbog velike brojnosti primarnih potrošača.<ref name=Power1990/> [[Energija[[ i [[nutrijent|hranjive tvari]] koje počinju s primarnim proizvođačima nastavljaju svoj put uz lanac ishrane i, ovisno o ekosistemu, mogu završiti s ovim grabežljivim ribama. === Razgrađujući organizmi === Razlažući organizmi ili reducenti u riječnom sistemu sastoje se od [[bakterija]], [[gljive|gljiva]], [[protist]]a i mnogih [[beskičmenjak]]a poput [[insekti|insekata]] i [[puževi|puževa]]. Oni su ključni za [[bentos]]ke prehrambene mreže i za riječni ekosistem u cjelini.<ref>{{Citation |title=Litter Decomposition as an Indicator of Stream Ecosystem Functioning at Local-to-Continental Scales: Insights from the European RivFunction Project |date=2016-01-01 |work=Advances in Ecological Research |volume=55 |pages=99–182 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/bookseries/abs/pii/S0065250416300216 |access-date=2026-03-30 |publisher=Academic Press |language=en-US |doi=10.1016/bs.aecr.2016.08.006}}</ref> Gljive i bakterije u riječnim ekosistemima uglavnom žive od raspadajuće organske materije iz životinja i biljaka. Razlažuće gljive u riječnim ekosistemima uključuju [[saprofit]]ne saprotrofe, koji žive na biljnom opadu i potopljenom drvetu, te drugim mrtvim organskim materijalima.<ref name=":0"/> [[Protisti]] uključuju pseudogljive poput oomiceta koje se također nalaze na lišću i potopljenom biljnom materijalu. [[Beskičmenjaci]] uključuju člankonošce i [[mehkušci|mehkušce]]. Većina insekata bentoske zone i određeni puževi funkcionalno su klasifikovani kao "''usitnjivači''" koji razgrađuju biljni materijal.<ref>{{Cite journal |last1=Graça |first1=Manuel A. S. |last2=Ferreira |first2=Verónica |last3=Canhoto |first3=Cristina |last4=Encalada |first4=Andrea C. |last5=Guerrero-Bolaño |first5=Francisco |last6=Wantzen |first6=Karl M. |last7=Boyero |first7=Luz |date=February 2015 |title=A conceptual model of litter breakdown in low order streams |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/iroh.201401757 |journal=International Review of Hydrobiology |language=en |volume=100 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1002/iroh.201401757 |bibcode=2015IRH...100....1G |hdl=10316/98689 |issn=1434-2944|hdl-access=free }}</ref> == Složenost mreža ishrane == [[Raznolikost vrsta|Raznolikost]], [[Produktivnost (ekologija)|produktivnost]], [[bogatstvo vrsta]], [[Sastav vrsta|sastav]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]] su međusobno povezani nizom povratnih petlji. Zajednice mogu imati niz složenih, direktnih i/ili indirektnih odgovora na velike promjene u [[bioraznolikost]]i.<ref name=Worm2003 /> Mreže ishrane mogu uključivati širok spektar varijabli, tri glavne varijable koje ekolozi proučavaju u vezi s [[ekosistemim]]a uključuju bogatstvo vrsta, [[Produktivnost (ekologija)|Biomasu produktivnosti]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]]/otpornost na promjene.<ref name=Worm2003 /> Kada se [[vrsta]] doda ili ukloni iz ekosistema, to će imati utjecaj na preostali lanac ishrane, a intenzitet ovog efekta povezan je s povezanošću vrsta i robusnošću lanca ishrane.<ref name=Dunne2002>{{Cite journal|last1=Dunne|first1=Jennifer A.|last2=Williams|first2=Richard J.|last3=Martinez|first3=Neo D.|date=2002|title=Network structure and biodiversity loss in food webs: robustness increases with connectance|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|journal=Ecology Letters|language=en|volume=5|issue=4|pages=558–567|doi=10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|bibcode=2002EcolL...5..558D |s2cid=2114852 |issn=1461-0248|url-access=subscription}}</ref> Kada se nova vrsta doda u riječni ekosistem, intenzitet efekta povezan je s robusnošću ili otpornošću na promjene trenutnog lanca ishrane.<ref name=Dunne2002 /> Kada se vrsta ukloni iz riječnog ekosistema, intenzitet efekta povezan je s povezanošću vrste s mrežom ishrane.<ref name=Dunne2002 /> [[Invazivna vrsta]] može se ukloniti s malim ili nikakvim efektom, ali ako se uklone važni i autohtoni primarni proizvođači, plijen ili ribe grabljivice, mogli biste imati negativnu trofičku kaskadu.<ref name=Dunne2002 /> Jedna vrlo varijabilna komponenta riječnih ekosistema je zaliha hrane ([[Biomasa|biomasa]] primarnih proizvođača).<ref name=Young2020>{{Cite journal|last1=Young|first1=Matthew|last2=Howe|first2=Emily|last3=O'Rear|first3=Teejay|last4=Berridge|first4=Kathleen|last5=Moyle|first5=Peter|date=2020-07-11|title=Food Web Fuel Differs Across Habitats and Seasons of a Tidal Freshwater Estuary|journal=Estuaries and Coasts|volume=44 |pages=286–301 |language=en|doi=10.1007/s12237-020-00762-9|issn=1559-2731|doi-access=free}}</ref> Food supply or type of producers is ever changing with the seasons and differing habitats within the river ecosystem.<ref name=Young2020 /> Another highly variable component to river ecosystems is nutrient input from wetland and terrestrial [[detritus]].<ref name=Young2020 /> Food and nutrient supply variability is important for the [[Ecological succession|succession]], [[Ecological robustness|robustness]] and connectedness of river ecosystem organisms.<ref name=Young2020 /> ==Trofički međuodnosi== ===Unosi energije=== [[Datoteka:ElodeaCanadensis.jpg|thumb|[[Elodea canadensis| Ribnjačka trava]] je autohtoni izvor energije.]] Izvori energije mogu biti [[autohtoni (ekologija)|autohtoni]] ili alohtoni. * '''Autohtoni''' (od [[latinski|latinskog]] "auto" = samostalni) izvori energije su oni koji potiču iz lotičkog sistema. Tokom [[fotosinteza| fotosinteze]], naprimjer, [[primarni producenti]] formiraju organska ugljična jedinjenja iz [[ugljik-dioksid]]a i neorganske materije. [[Energija]] koju proizvode važna je za zajednicu jer se može prenijeti na više [[trofički nivo|trofičke nivoe]] putem konzumacije. Osim toga, visoke stope [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] mogu uvesti [[rastvorena organska materija|rastvorenu organsku materiju]] (DOM) u vode. <ref name=Cush/> Drugi oblik autohtone energije dolazi od razgradnje mrtvih organizama i [[izmet]]a koji potiču iz lotičkog sistema. U ovom slučaju, bakterije razgrađuju [[detritus]] ili grubi [[čestica|čestični]] organski materijal (CPOM; komadići >1 mm) u fine čestice organske materije (FPOM; komadići <1 mm), a zatim dalje u neorganska jedinjenja koja su potrebna za fotosintezu.<ref name="Allan"/><ref name=Cush/><ref>{{Cite journal|last1=Tank|first1=Jennifer L.|author-link=Jennifer Tank|last2=Rosi-Marshall|first2=Emma J.|last3=Griffiths|first3=Natalie A.|last4=Entrekin|first4=Sally A.|last5=Stephen|first5=Mia L.|date=March 2010|title=A review of allochthonous organic matter dynamics and metabolism in streams|journal=Journal of the North American Benthological Society|language=en|volume=29|issue=1|pages=118–146|doi=10.1899/08-170.1|s2cid=54609464 |issn=0887-3593}}</ref> Ovaj proces je detaljnije objašnjen u nastavku. [[Datoteka:Stream at the Walhalla ravine.jpg|thumb| Otpad lišća je alohtoni izvor energije.]] * '''[[alohtona vrsta|Alohtoni]]''' izvori energije su oni koji potiču izvan lotičkog sistema, odnosno iz kopnenog okruženja. Lišće, grančice, plodovi itd. su tipični oblici kopnene CPOM-a koji su ušli u vodu direktnim padom otpada ili bočnim udarom lišća.<ref name=Gill/> Osim toga, materijali kopnenog životinjskog porijekla, poput izmeta ili lešina, koji su dodani u sistem, primjeri su alohtone CPOM-a. CPOM prolazi kroz specifičan proces razgradnje. Allan navodi primjer lista koji je pao u potok.<ref name=Allan/> Prvo, rastvorljive hemikalije se rastvaraju i ispužavaju iz lista nakon njegovog zasićenja vodom. Ovo povećava opterećenje DOM-om u sistemu. Zatim [[mikrobi]] poput [[bakterija]] i [[gljiva]] [[kolonizacija|koloniziraju]] list, omekšavajući ga kako [[micelij]]i gljive raste u njemu. Na sastav mikrobne zajednice utiče vrsta drveta s kojeg otpada lišće (Rubbo i Kiesecker 2004). Ova kombinacija bakterija, gljivica i lista je izvor hrane za beskičmenjake koji usitnjavaju lišće,<ref>{{cite web|last=U.S. EPA|title=Classifications of Macroinvertebrates|url=http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-url=https://archive.today/20030511092425/http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-date=May 11, 2003|access-date=3 July 2012}}</ref> koji nakon konzumacije ostavljaju samo FPOM. Ove fine čestice mogu ponovo kolonizirati mikrobi ili poslužiti kao izvor hrane za životinje koje konzumiraju FPOM. Organska materija također može ući u lotički sistem već u fazi FPOM-a vjetrom, [[površinsko oticanje| površinskim oticanjem]], [[obalom (geografija)|obalom]] [[erozija]]ma ili [[podzemne vode|podzemnim vodama]]. Slično tome, DOM se može unijeti putem kapanja sa [[krošnja (biologija)|krošnji]] od kiše ili iz površinskih tokova.<ref name=Gill/> ===Beskičmenjaci=== [[Beskičmenjaci]] se mogu organizirati u mnoge [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]] u lotičkim sistemima. Neke vrste su usitnjivači, koji koriste velike i snažne dijelove usta za hranjenje nedrvenastim CPOM-om i s njima povezanim mikroorganizmima. Drugi su [[filterski hranitelji|hranitelji suspenzijom]], koji koriste svoje [[seta|sete]], filterske aparate, mreže ili čak sekrete za sakupljanje FPOM-a i [[mikrob]]a iz vode. Ove vrste mogu biti pasivni sakupljači, koristeći prirodni tok sistema, ili mogu generirati vlastiti tok za crpljenje vode, a također i FPOM u Allanu.<ref name=Allan/> Članovi ceha sakupljača–prikupljača aktivno traže FPOM ispod stijena i na drugim mjestima gdje je tok potoka dovoljno oslabio da omogući taloženje.<ref name=Cush/> Beskičmenjaci koji pasu koriste adaptacije za struganje, grebanje i brisanje kako bi se hranili [[perifiton]]om i [[detritus]]om. Konačno, nekoliko porodica su grabežljivi, hvatajući i konzumirajući životinjski plijen. I broj vrsta i brojnost jedinki unutar svakog ceha uveliko zavise od dostupnosti hrane. Dakle, ove vrijednosti mogu varirati tokom oba godišnja doba i sistema.<ref name=Allan/> ===Ribe=== [[Ribe]] se također mogu svrstati u [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]]. Planktivori biraju [[plankton]] iz [[vodeni stub|vodenog stuba]]. [[Biljojedi]]–[detritivori]] su vrste [[bentos|vrste koje se hrane po dnu]] koje neselektivno unose i [[perifiton]] i [[detritus]]. Površinski i oni koji se hrane po vodenom stubu hvataju površinski plijen (uglavnom kopnene i insekte koji izlaze) i plutaju ([bentos]]ke beskičmenjake koji plutaju nizvodno). Bentoski beskičmenjaci koji se hrane prvenstveno se hrane nezrelim [[insekti[[ma, ali će konzumirati i druge bentoske beskičmenjake. [[Vrhunski predator|Gornji predatori]] konzumiraju ribe i/ili velike beskičmenjake. [[Svaštojedi]] unose širok spektar plijena. To mogu biti [[cvijet|cvjetni]], [[fauna|faunski]] i/ili detritusni oblici. Konačno, [[paraziti]] žive od vrsta domaćina, obično drugih riba.<ref name=Allan/> Ribe su fleksibilne u svojim prehrambenim ulogama, hvatajući različit plijen u skladu sa sezonskom dostupnošću i vlastitom razvojnom fazom. Stoga mogu zauzeti više prehrambenih cehova tokom svog života. Broj vrsta u svakom cehu može se uveliko razlikovati između sistema, pri čemu umjereno topli potoci imaju najviše bentoskih beskičmenjaka koji se hrane, a tropski sistemi imaju veliki broj onih koji se hrane detritusom zbog visokih stopa alohtonog unosa.<ref name=Cush/> ==Obrasci i raznolikost zajednice== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Iguacu-004.jpg | caption1 = Vodopadi Iguazu]]{{snd}}, ekstremno lotičko okruženje | image2 = Beaver Run looking downstream near its mouth.JPG | caption2 = [[Dabarski trk]]{{snd}}, mirno lotičko okruženje }} ===Lokalna raznolikost vrsta=== Velike rijeke imaju relativno više vrsta od malih potoka. Mnogi ovaj obrazac povezuju s većom površinom i volumenom većih sistema, kao i s povećanjem raznolikosti staništa. Međutim, neki sistemi pokazuju slabu usklađenost između veličine sistema i [[bogatstva vrsta]]. U ovim slučajevima, kombinacija faktora kao što su historijske stope [[specijacija|specijacije]] i [[izumiranje|zumiranja]], vrsta [[supstrat (biologija)|supstrata]], dostupnost [[mikrostanište|mikrostaništa]], hemizam vode, temperatura i poremećaji poput [[poplava]] čine se važnima.<ref name=Gill/> ===Podjela resursa=== Iako je postulirano mnogo alternativnih teorija o sposobnosti [[ceh (ekologija)|cehovskih sugrađana]] da koegzistiraju (vidi Morin 1999), [[podjela resursa]] je dobro dokumentirana u lotičkim sistemima kao sredstvo za smanjenje konkurencije. Tri glavna tipa podjele resursa uključuju segregaciju [[staništa]], ishrane i vremensku segregaciju.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Segregacija staništa]] utvrđena je kao najčešći tip podjele resursa u prirodnim sistemima (Schoener, 1974). U lotičkim sistemima, mikrostaništa pružaju nivo fizičke složenosti koji može podržati raznolik niz organizama (Vincin i Hawknis, 1998). Razdvajanje vrsta prema preferencijama supstrata dobro je dokumentirano kod beskičmenjaka. Ward (1992) je uspio podijeliti stanovnike supstrata u šest širokih skupina, uključujući one koji žive u: grubom supstratu, šljunku, pijesku, blatu, drvenastom otpadu i onima povezanim s biljkama, pokazujući jedan sloj segregacije. U manjoj mjeri, daljnja podjela staništa može se dogoditi na ili oko jednog supstrata, kao što je komad [[šljunak|šljunka]]. Neki [[beskičmenjaci]] preferiraju područja s visokim protokom na izloženom vrhu šljunka, dok drugi žive u pukotinama između jednog komada šljunka i sljedećeg, dok treći žive na dnu ovog komada šljunka.<ref name=Gill/> Segregacija prehrane je drugi najčešći tip podjele resursa.<ref name=Gill/> Visoki stepeni [[Diferencijacija niša|morfološke specijalizacije]] ili razlike u ponašanju omogućavaju organizmima da koriste specifične resurse. Veličina mreža koje grade neke vrste beskičmenjaka [[Filterski hranitelj|suspenzijski hranilac]], na primjer, može filtrirati različite veličine čestica FPOM-a iz vode (Edington et al. 1984). Slično tome, članovi ceha ispaše mogu se specijalizirati za sakupljanje algi ili detritusa ovisno o morfologiji njihovog aparata za struganje. Osim toga, čini se da određene vrste pokazuju sklonost prema specifičnim vrstama algi.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Vremenska segregacija]] je manje uobičajen oblik podjele resursa, ali je ipak uočena pojava.<ref name=Gill/> Tipično, objašnjava koegzistenciju povezujući je s razlikama u obrascima životnog ciklusa i vremenom maksimalnog rasta među članovima ceha. Tropske ribe u [[Borneo| Borneu]], naprimjer, prešle su na kraći životni vijek kao odgovor na smanjenje [[ekološka niša|ekološke niše]] koje se osjeća s povećanjem nivoa bogatstva vrsta u njihovom ekosistemu (Watson i Balon 1984). ===Perzistentnost i sukcesija=== Na dugim vremenskim skalama, postoji tendencija da sastav vrsta u netaknutim sistemima ostane u stabilnom stanju.<ref>Hildrew, A.&nbsp;G. and P.&nbsp;S. Giller. 1994. Patchiness, species interactions and disturbance in the stream [[benthos]]. In Aquatic Ecology: scale pattern and process. P.&nbsp;S. Giller, A.&nbsp;G. Hildrew, and D.&nbsp;G. Rafaelli (eds.). Blackwell, Oxford. Pp.&nbsp;21–62.</ref> Ovo je utvrđeno i za vrste beskičmenjaka i za ribe.<ref name=Gill/> Međutim, na kraćim vremenskim skalama, varijabilnost protoka i neobični obrasci padavina smanjuju stabilnost staništa i mogu dovesti do smanjenja nivoa perzistencije. Sposobnost održavanja ove perzistencije na dugim vremenskim skalama povezana je sa sposobnošću lotičkih sistema da se relativno brzo vrate u prvobitnu konfiguraciju zajednice nakon poremećaja (Townsend et al. 1987). Ovo je jedan primjer vremenske sukcesije, promjene u zajednici specifične za lokaciju koja uključuje promjene u sastavu vrsta tokom vremena. Drugi oblik vremenske sukcesije može se pojaviti kada se novo stanište otvori za [[kolonizacija|kolonizaciju]]]. U tim slučajevima, može se uspostaviti potpuno nova zajednica koja je dobro prilagođena uslovima koji se nalaze u ovom novom području.<ref name=Gill/> ===Koncept riječnog kontinuuma=== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Waikato Waitomo Area Stream.jpg | caption1 = Vijugavi [[potok]] u [[Waitomo]]u, [[Novi Zeland]] | image2 = River Gryffe Renfrewshire.jpg | caption2 = Rijeka Gryffe u [[Škotska|Škotskoj]] | image3 = Hawaii Creek.jpg | caption3 = Kameniti potok na [[Havaji]]ma }} [[Koncept riječnog kontinuuma]] (RCC) bio je pokušaj konstruiranja jedinstvenog okvira za opis funkcije umjerenih lotičkih ekosistema od izvorišta do većih rijeka i povezivanje ključnih karakteristika s promjenama u biotskoj zajednici.<ref name=":2">{{Cite journal |last=Vannote |first=R. L. |date=1980 |title=The River Continuum Concept |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=37 |issue=1 |pages=130–137 |doi=10.1139/f80-017 |bibcode=1980CJFAS..37..130V |s2cid=40373623 |via=Canadian Science Publishing}}</ref> Fizička osnova za RCC je veličina i lokacija duž nagiba od malog [[potok]]a koji se na kraju povezuje s velikom rijekom. Redoslijed potoka (vidi [[Potok|karakteristike potoka]]) koristi se kao fizička mjera položaja duž RCC-a. Prema RCC-u, nisko uređena mjesta su mali zasjenjeni potoci gdje su alohtoni unosi CPOM-a neophodan resurs za potrošače. Kako se rijeka širi na srednje uređenim mjestima, energetski unosi bi se trebali mijenjati. Obilna [[sunčeva svjetlost]] trebala bi doprijeti do dna u ovim sistemima kako bi podržala značajnu proizvodnju [[perifiton]]a. Osim toga, očekuje se da će biološka obrada unosa CPOM-a (grube čestice organske materije veće od 1 mm) na uzvodnim mjestima rezultirati transportom velikih količina FPOM-a (fine čestice organske materije manje od 1 mm) u ove nizvodne ekosisteme. Biljke bi trebale postati obilnije na rubovima rijeke s povećanjem veličine rijeke, posebno u nizinskim [[rijeka]]ma gdje su taloženi finiji sedimenti i olakšavaju ukorjenjivanje. Glavni kanali vjerovatno imaju preveliku struju i zamućenost, te nedostatak supstrata za podršku biljkama ili perifitonu. [[Fitoplankton]] bi ovdje trebao proizvoditi jedine autohtone unose, ali će fotosintetske stope biti ograničene zbog zamućenosti i miješanja. Stoga se očekuje da će alohtoni unos biti primarni izvor energije za velike rijeke. Ovaj FPOM će dolaziti i sa uzvodnih lokacija putem procesa razgradnje i putem lateralnih unosa iz poplavnih područja. Biota bi se trebala promijeniti s ovom promjenom energije od izvorišta do ušća ovih sistema. Naime, usitnjivači bi trebali napredovati u sistemima niskog reda, a pašnjaci u sistemima srednjeg reda. [[Mikrob]]na razgradnja bi trebala igrati najveću ulogu u proizvodnji energije za lokacije niskog reda i velike rijeke, dok će fotosinteza, pored degradiranih alohtonih unosa iz uzvodnih, biti bitna u sistemima srednjeg reda. Budući da će lokacije srednjeg reda teorijski primati najveću raznolikost energetskih unosa, može se očekivati da će biti domaćini najveće [[bioraznolikost]]i.<ref name=":2" /><ref name=Allan/><ref name=Gill/> Koliko dobro RCC zapravo odražava obrasce u prirodnim sistemima je neizvjesno i njegova općenitost može biti hendikep kada se primjenjuje na raznolike i specifične situacije.<ref name=Allan/> Najznačajnije kritike RCC-a su: 1. Uglavnom se fokusira na [[makrobeskičmenjaci|makrobeskičmenjake]], zanemarujući da je raznolikost [[plankton]]a i riba najveća u višim redovima; 2. U velikoj mjeri se oslanja na činjenicu da lokacije niskog reda imaju visoke unose CPOM-a, iako mnogim potocima nedostaju priobalna [[staništa]]; 3. Zasnovan je na netaknutim sistemima, koji danas rijetko postoje; i 4. Usredsređen je na funkcionisanje umjerenih potoka. Uprkos svojim nedostacima, RCC ostaje korisna ideja za opisivanje kako se obrasci ekoloških funkcija u lotičkom sistemu mogu razlikovati od izvora do ušća.<ref name=Allan/> Poremećaji poput zagušenja [[brana]]ma ili prirodni događaji poput poplava obale nisu uključeni u RCC model.<ref name="Junk J.W. 1989">Junk J.&nbsp;W., P.&nbsp;B. Bayley, R.&nbsp;E. Sparks: "The flood pulse concept in river flood plain systems". Canadian Special Publications of Fisheries and Aquatic Sciences. 106. 1989.</ref> Razni istraživači su od tada proširili model kako bi uzeli u obzir takve nepravilnosti. Naprimjer, J.V. Ward i J.A. Stanford su 1983. godine osmislili koncept serijskog diskontinuiteta, koji se bavi uticajem [[geomorfologija|geomorfoloških]] poremećaja poput zagušenja i integriranih dotoka. Isti autori su 1993. godine predstavili koncept hiporejskog koridora, u kojem su povezane vertikalna (u dubini) i lateralna (od obale do obale) strukturna složenost rijeke.<ref>Ward J.&nbsp;V., J.&nbsp;A. Stanford: The Serial Discontinuity Concept of River Ecosystems. T.&nbsp;D. Fontaine, S.&nbsp;M. Bartell: "Dynamics of Lotic Ecosystems". Science Publications, Ann Arbor Mich, 29–42. 1983.</ref> Koncept pulsa poplave, koji je razvio W. J. Junk 1989. godine, a zatim ga dodatno modificirali P. B. Bayley 1990. i K. Tockner 2000., uzima u obzir veliku količinu hranjivih tvari i organskog materijala koji dospijeva u rijeku iz sedimenta okolnog poplavljenog zemljišta.<ref name="Junk J.W. 1989"/> ==Ljudski uticaji== [[Datoteka:Human impact factors on river–floodplain systems.jpg|thumb|upright=2.0| Antropogeni uticaji na riječne sisteme.<ref name="Maaß2021">{{cite journal | last1=Maaß | first1=Anna-Lisa | last2=Schüttrumpf | first2=Holger | last3=Lehmkuhl | first3=Frank | title=Human impact on fluvial systems in Europe with special regard to today's river restorations | journal=Environmental Sciences Europe | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=33 | issue=1 | date=2021-10-16 | issn=2190-4707 | doi=10.1186/s12302-021-00561-4| doi-access=free }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Primjeri su uglavnom iz okruženja sa skromnim tehnološkim utjecajem, posebno u periodu od oko 10.000 do 4000 kalorijskih godina prije move ere]] Ljudi vrše [[geomorf]]nu silu koja sada konkurira prirodnoj [[Zemlja|Zemlji]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1130/0091-7613(2000)28<843:OTHOHA>2.0.CO;2|issn = 0091-7613|year = 2000|volume = 28|page = 843|title = On the history of humans as geomorphic agents|last1 = Hooke|first1 = Roger LeB.|journal = Geology|issue = 9|bibcode = 2000Geo....28..843L}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1130/G21108.1|title = Humans as geologic agents: A deep-time perspective|year = 2005|last1 = Wilkinson|first1 = Bruce H.|journal = Geology|volume = 33|issue = 3|page = 161|bibcode = 2005Geo....33..161W}}</ref> Period ljudske dominacije nazvan je antropocen, a za njegov početak predloženo je nekoliko datuma. Mnogi istraživači su naglasili dramatične promjene povezane s [[industrijska revolucija| industrijskom revolucijom]] u Evropi nakon otprilike 1750. godine nove ere (naše ere) i velikim ubrzanjem tehnologije oko 1950. nove ere..<ref>{{cite journal |doi = 10.1579/0044-7447(2007)36[614:TAAHNO]2.0.CO;2|issn = 0044-7447|year = 2007|volume = 36|title = The Anthropocene: Are Humans Now Overwhelming the Great Forces of Nature|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Crutzen|first2 = Paul J.|last3 = McNeill|first3 = John R.|journal = Ambio: A Journal of the Human Environment|issue = 8|pages = 614–21|pmid = 18240674|hdl = 1885/29029| s2cid=16218015 |hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614564785|title = The trajectory of the Anthropocene: The Great Acceleration|year = 2015|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Broadgate|first2 = Wendy|last3 = Deutsch|first3 = Lisa|last4 = Gaffney|first4 = Owen|last5 = Ludwig|first5 = Cornelia|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 81–98| bibcode=2015AntRv...2...81S |hdl = 1885/66463|s2cid = 131524600|hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aad2622|title = The Anthropocene is functionally and stratigraphically distinct from the Holocene|year = 2016|last1 = Waters|first1 = C. N.|last2 = Zalasiewicz|first2 = J.|last3 = Summerhayes|first3 = C.|last4 = Barnosky|first4 = A. D.|last5 = Poirier|first5 = C.|last6 = Ga Uszka|first6 = A.|last7 = Cearreta|first7 = A.|last8 = Edgeworth|first8 = M.|last9 = Ellis|first9 = E. C.|last10 = Ellis|first10 = M.|last11 = Jeandel|first11 = C.|author-link11=Catherine Jeandel|last12 = Leinfelder|first12 = R.|last13 = McNeill|first13 = J. R.|last14 = Richter|first14 = D. d.|last15 = Steffen|first15 = W.|last16 = Syvitski|first16 = J.|last17 = Vidas|first17 = D.|last18 = Wagreich|first18 = M.|last19 = Williams|first19 = M.|last20 = Zhisheng|first20 = A.|last21 = Grinevald|first21 = J.|last22 = Odada|first22 = E.|last23 = Oreskes|first23 = N.|author23-link=Naomi Oreskes|last24 = Wolfe|first24 = A. P.|journal = Science|volume = 351|issue = 6269|pmid = 26744408| bibcode=2016Sci...351.2622W |s2cid = 206642594}}</ref><ref name= Waters2016>{{cite journal |doi = 10.1038/415023a|title = Geology of mankind|year = 2002|last1 = Crutzen|first1 = Paul J.|journal = Nature|volume = 415|issue = 6867|page = 23|pmid = 11780095|bibcode = 2002Natur.415...23C|s2cid = 9743349|doi-access = free}}</ref><ref name=Gibling2018>{{cite journal |doi = 10.3390/quat1030021|title = River Systems and the Anthropocene: A Late Pleistocene and Holocene Timeline for Human Influence|year = 2018|last1 = Gibling|first1 = Martin R.|journal = Quaternary|volume = 1|issue = 3|page = 21|doi-access = free| bibcode=2018Quat....1...21G }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Međutim, primjetan ljudski utjecaj na okoliš proteže se hiljadama godina unazad,<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1466-8238.2010.00587.x|title = The HYDE 3.1 spatially explicit database of human-induced global land-use change over the past 12,000 years|year = 2011|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Van Drecht|first3 = Gerard|last4 = De Vos|first4 = Martine|journal = Global Ecology and Biogeography|volume = 20| issue=1 |pages = 73–86| bibcode=2011GloEB..20...73K }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1080/1747423X.2017.1354938|title = Per-capita estimations of long-term historical land use and the consequences for global change research|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Dekker|first2 = Stefan C.|last3 = Van Zanden|first3 = Jan Luiten|journal = Journal of Land Use Science|s2cid = 133825138|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.5194/essd-9-927-2017|title = Anthropogenic land use estimates for the Holocene – HYDE 3.2|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Doelman|first3 = Jonathan|last4 = Stehfest|first4 = Elke|journal = Earth System Science Data|volume = 9|issue = 2|pages = 927–953|bibcode = 2017ESSD....9..927K|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.12952/journal.elementa.000018|title = Dating the Anthropocene: Towards an empirical global history of human transformation of the terrestrial biosphere|year = 2013|last1 = Ellis|first1 = Erle C.|last2 = Fuller|first2 = Dorian Q.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Lutters|first4 = Wayne G.|journal = Elementa: Science of the Anthropocene|volume = 1| page=000018 |doi-access = free| bibcode=2013EleSA...1.0018E }}</ref> a naglasak na nedavnim promjenama minimizira ogromnu transformaciju pejzaža koju su ljudi uzrokovali u antici.<ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aaa7297|title = Defining the epoch we live in|year = 2015|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|last2 = Ellis|first2 = Erle C.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Fuller|first4 = Dorian Q.|journal = Science|volume = 348|issue = 6230|pages = 38–39|pmid = 25838365|bibcode = 2015Sci...348...38R|s2cid = 36804466}}</ref> Važni raniji ljudski uticaji sa značajnim posljedicama po okoliš uključuju [[izumiranje megafaune]] između 14.000 i 10.500 kalorijskih godina prije nove ere<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.08.003|title = Human acceleration of animal and plant extinctions: A Late Pleistocene, Holocene, and Anthropocene continuum|year = 2013|last1 = Braje|first1 = Todd J.|last2 = Erlandson|first2 = Jon M.|journal = Anthropocene|volume = 4|pages = 14–23| bibcode=2013Anthr...4...14B }}</ref> [[pripitomljavanje biljaka]] i [[pripitomljavanje životinja|životinja]] blizu početka [[holocen]]a prije 11.700 kalorijskih godina; poljoprivredne prakse i deforestacija prije 10.000 do 5000 kalorijskih godina; i široko rasprostranjeno stvaranje antropogenih tala prije oko 2000 kalorijskih godina.<ref name= Waters2016 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1023/B:CLIM.0000004577.17928.fa|title = The Anthropogenic Greenhouse Era Began Thousands of Years Ago|year = 2003|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|journal = Climatic Change|volume = 61|issue = 3|pages = 261–293|s2cid = 2501894|doi-access = free| bibcode=2003ClCh...61..261R }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/0959683611408454|title = Anthropogenic soils are the golden spikes for the Anthropocene|year = 2011|last1 = Certini|first1 = Giacomo|last2 = Scalenghe|first2 = Riccardo|journal = The Holocene|volume = 21|issue = 8|pages = 1269–1274|bibcode = 2011Holoc..21.1269C|s2cid = 128818837}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614529263|title = Does pre-industrial warming double the anthropogenic total?|year = 2014|last1 = Ruddiman|first1 = William|last2 = Vavrus|first2 = Steve|last3 = Kutzbach|first3 = John|last4 = He|first4 = Feng|journal = The Anthropocene Review|volume = 1|issue = 2|pages = 147–153| bibcode=2014AntRv...1..147R |s2cid = 129727301}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614565394|title = Diachronous beginnings of the Anthropocene: The lower bounding surface of anthropogenic deposits|year = 2015|last1 = Edgeworth|first1 = Matt|last2 = Deb Richter|first2 = Dan|last3 = Waters|first3 = Colin|last4 = Haff|first4 = Peter|last5 = Neal|first5 = Cath|last6 = Price|first6 = Simon James|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 33–58| bibcode=2015AntRv...2...33E |s2cid = 131236197|url = http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/509573/1/Diachronous%20beginnings%20_for%20NORA.pdf}}</ref> Ključni dokazi rane antropogene aktivnosti kodirani su u ranim [[fluvijalni proces|fluvijalnim sukcesijama]],<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.06.002|title = Geomorphology of the Anthropocene: Time-transgressive discontinuities of human-induced alluviation|year = 2013|last1 = Brown|first1 = Antony|last2 = Toms|first2 = Phillip|last3 = Carey|first3 = Chris|last4 = Rhodes|first4 = Eddie|journal = Anthropocene|volume = 1|pages = 3–13| bibcode=2013Anthr...1....3B }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1002/esp.3943|title = The geomorphology of the Anthropocene: Emergence, status and implications|year = 2017|last1 = Brown|first1 = Antony G.|last2 = Tooth|first2 = Stephen|last3 = Bullard|first3 = Joanna E.|last4 = Thomas|first4 = David S. G.|last5 = Chiverrell|first5 = Richard C.|last6 = Plater|first6 = Andrew J.|last7 = Murton|first7 = Julian|last8 = Thorndycraft|first8 = Varyl R.|last9 = Tarolli|first9 = Paolo|last10 = Rose|first10 = James|last11 = Wainwright|first11 = John|last12 = Downs|first12 = Peter|last13 = Aalto|first13 = Rolf|journal = Earth Surface Processes and Landforms|volume = 42|issue = 1|pages = 71–90|bibcode = 2017ESPL...42...71B|s2cid = 55224176|url = https://figshare.com/articles/The_geomorphology_of_the_Anthropocene_emergence_status_and_implications/9482729|hdl = 11577/3199318|hdl-access = free}}</ref> long predating [[Human impact on the environment|anthropogenic effects]] that have intensified over the past centuries and led to the modern worldwide river crisis.<ref>Wong, C.M., Williams, C.E., Collier, U., Schelle, P. and Pittock, J.(2007) [https://wwf.panda.org/?108620/Worlds-Top-10-Rivers-at-Risk World's top 10 rivers at risk] ''World Wildlife Fund''.</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature09440|title = Global threats to human water security and river biodiversity|year = 2010|last1 = Vörösmarty|first1 = C. J.|last2 = McIntyre|first2 = P. B.|last3 = Gessner|first3 = M. O.|last4 = Dudgeon|first4 = D.|last5 = Prusevich|first5 = A.|last6 = Green|first6 = P.|last7 = Glidden|first7 = S.|last8 = Bunn|first8 = S. E.|last9 = Sullivan|first9 = C. A.|last10 = Liermann|first10 = C. Reidy|last11 = Davies|first11 = P. M.|journal = Nature|volume = 467|issue = 7315|pages = 555–561|pmid = 20882010|bibcode = 2010Natur.467..555V|s2cid = 4422681|url = https://www.dora.lib4ri.ch/eawag/islandora/object/eawag%3A6427}}</ref><ref name=Gibling2018 /> ===Zagađenje=== Zagađenje [[rijeka]] može uključivati, ali nije ograničeno na: povećanje izvoza sedimenta, višak hranjivih tvari iz gnojiva ili gradskog otjecanja,<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/fertilizer-runoff-overwhelms-streams/|title=Fertilizer Runoff Overwhelms Streams and Rivers--Creating Vast "Dead Zones"|last=Biello|first=David|work=Scientific American|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> kanalizacijski i sepsni ulaz,<ref>{{Cite news|url=https://msutoday.msu.edu/news/2015/septic-tanks-arent-keeping-poo-out-of-rivers-and-lakes/|title=Septic tanks aren't keeping poo out of rivers and lakes|last=University|first=Michigan State|work=MSUToday|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[zagađenje plastikom]],<ref>{{Cite news|url=https://www.maritime-executive.com/editorials/growing-concern-over-plastic-pollution-in-rivers-and-lakes|title=Growing Concern over Plastic Pollution in Rivers and Lakes|work=The Maritime Executive|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> nanočesticama, farmaceutskim proizvodima i proizvodima za ličnu njegu,<ref>{{Cite journal|last1=Kolpin|first1=Dana W.|last2=Furlong|first2=Edward T.|last3=Meyer|first3=Michael T.|last4=Thurman|first4=E. Michael|last5=Zaugg|first5=Steven D.|last6=Barber|first6=Larry B.|last7=Buxton|first7=Herbert T.|date=March 2002|title=Pharmaceuticals, Hormones, and Other Organic Wastewater Contaminants in U.S. Streams, 1999−2000: A National Reconnaissance|journal=Environmental Science & Technology|language=en|volume=36|issue=6|pages=1202–1211|doi=10.1021/es011055j|pmid=11944670 |bibcode=2002EnST...36.1202K |issn=0013-936X|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1064&context=usgsstaffpub|url-access=subscription}}</ref> synthetic chemicals,<ref>{{Cite journal|last1=Bernhardt|first1=Emily S|last2=Rosi|first2=Emma J|last3=Gessner|first3=Mark O|date=2017-01-24|title=Synthetic chemicals as agents of global change|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|language=en|volume=15|issue=2|pages=84–90|doi=10.1002/fee.1450|bibcode=2017FrEE...15...84B |s2cid=90620297 |issn=1540-9295}}</ref> road salt,<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2018-04-rivers-saltier-roads-winter.html|title=U.S. rivers are becoming saltier – and it's not just from treating roads in winter|access-date=2018-11-27}}</ref> neorganskim zagađivačima (npr. [[teški metali]]), pa čak i toplota putem termalnih zagađenja.<ref>{{Cite journal|date=October 2016|title=Heat-polluted rivers ranked|journal=Nature|language=En|volume=538|issue=7626|page=431|doi=10.1038/538431d|pmid=27786199|issn=0028-0836|doi-access=free}}</ref> Efekti zagađenja često zavise od konteksta i materijala, ali mogu smanjiti [[funkcionisanje ekosistema|funkcionisanje ekosistema]], ograničiti [[usluge ekosistema]], smanjiti [[bioraznolikost]] vodotoka i uticati na ljudsko zdravlje.<ref>{{Cite news|url=https://www.nrdc.org/stories/water-pollution-everything-you-need-know|title=Water Pollution: Everything You Need to Know|work=NRDC|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> Izvore zagađivača lotičkih sistema teško je kontrolisati jer se mogu širiti, često u malim količinama, na vrlo širokom području i ući u sistem na mnogim lokacijama duž njegove dužine. Iako je direktno zagađenje lotičkih sistema znatno smanjeno u Sjedinjenim Državama prema vladinom [[Zakon o čistoj vodi| Zakonu o čistoj vodi]], zagađivači iz difuznih, netačkastih izvora ostaju veliki problem.<ref name=Cush/> Poljoprivredna polja, uključujući i [[BiH|bosanskohercegovačka]], često isporučuju velike količine sedimenata, hranjivih tvari i hemikalija u obližnje [[potok]]e i [[rijeke]]. Urbana i stambena područja također mogu doprinijeti ovom zagađenju kada se zagađivači nakupljaju na nepropusnim površinama poput puteva i parkirališta, koji se zatim ulijevaju u sistem. Povišene koncentracije hranjivih tvari, posebno [[dušik]]a i [[fosfor]]a, koji su ključne komponente gnojiva, mogu povećati rast [[perifiton]]a, što može biti posebno opasno u sporo tekućim potocima.<ref name="Cush" /> Još jedan zagađivač, [[kisela kiša]], nastaje iz [[sumpor-dioksid]]a i [[dušik-oksid]]a, koji se emituju iz fabrika i elektrana. Ove supstance lahko se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u lotičke sisteme putem padavina. Ovo može sniziti [[pH vrijednost]] ovih mjesta, utičući na sve trofičke nivoe, od algi do kičmenjaka.<ref name=Brown1987/> Prosječno bogatstvo vrsta i ukupan broj vrsta unutar sistema smanjuju se sa smanjenjem pH vrijednosti.<ref name="Gill"/> ===Modifikacija vodotoka=== [[Datoteka:River Calder Weir.JPG|thumb|right|[[Pregrada]] na rijeci Calder, Zapadni [[Yorkshir]]e Modifikacija protoka može se dogoditi kao rezultat izgradnje [[brana]], regulacije i crpljenja vode, modifikacije kanala i uništavanja poplavne ravnice rijeke i susjednih priobalnih zona.<ref>{{Cite news|url=https://www.niwa.co.nz/our-science/freshwater/tools/kaitiaki_tools/impacts/in-stream-barriers/changes-in-flow|title=Altered water flow (hydrology)|date=2009-07-06|work=NIWA|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[Brane]] mijenjaju protok, temperaturu i sedimentni režim lotičkih sistema.<ref name="Gill"/> Osim toga, mnoge rijeke su pregrađene branama na više lokacija, što pojačava utjecaj. Brane mogu uzrokovati povećanu bistrinu i smanjenu varijabilnost protoka, što zauzvrat uzrokuje povećanje brojnosti perifitona. Beskičmenjaci neposredno ispod brane mogu pokazati smanjenje bogatstva vrsta zbog ukupnog smanjenja heterogenosti staništa.<ref name="Cush"/> Također, termalne promjene mogu uticati na razvoj insekata, pri čemu neuobičajeno tople zimske temperature zamagljuju znakove za razbijanje jaja [[dijapauza]], a previše hladne ljetne temperature ostavljaju premalo prihvatljivih dana za završetak rasta.<ref name="Allan" /> Konačno, brane fragmentiraju riječne sisteme, izolirajući prethodno kontinuirane populacije i sprječavajući migracije anadromnih i katadromnih vrsta.<ref name="Cush"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lotičke sisteme i putem namjernih događaja (npr. poribljavanje. unošenje divljači i vrsta hrane), kao i nenamjernih događaja (npr. [[autostoper]]i na čamcima ili ribarski čamci). Ovi organizmi mogu uticati na [[autohtone vrste]] putem konkurencije za plijen ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name=Gill/> Nakon što se uspostave, ove vrste može biti teško kontrolirati ili iskorijeniti, posebno zbog povezanosti lotičkih sistema. Invazivne vrste mogu biti posebno štetne u područjima koja imaju [[ugrožema vrsta|ugroženu]] biotu, poput dagnji na jugoistoku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ili onih koja imaju lokalizirane [[Endem|endemske]] vrste, poput lotičkih sistema zapadno od Stjenovitih planina, gdje su se mnoge vrste razvile u izolaciji. ==Također pogledajte== {{portal|Ekologija}} {{Div col|colwidth=20em}} * [[Bettyin mozak]] {{ndash}} softver koji "uči" o riječnim ekosistemima * [[Koncept pulsa poplave]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Reofil]] * [[Priobalna zona]] * [[Koncept kontinuuma rijeke]] * [[Sistem odvodnjavanja (geomorfologija)|Sistem odvodnjavanja rijeka]] * [[RIVPACS]] * ''[[Čuvari rijeka]]'' * [[Visoko i nizinsko područje (ekologija slatke vode)|Visoko i nizinske rijeke]] {{Div col end}} ==Reference== {{reflist|33em}} ==Dodatni izvori== {{refbegin|2}} * Brown, A. L. 1987. Freshwater Ecology. Heinimann Educational Books, London. P.&nbsp;163. * Carlisle, D. M. and M. D. Woodside. 2013. [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo41741 Ecological health in the nation's streams], [[United States Geological Survey]]. P.&nbsp;6. * Edington, J. M., Edington, M. A., and J. A. Dorman. 1984. Habitat partitioning amongst hydrophyschid larvae of a Malaysian stream. Entomologica 30: 123–129. * Hynes, H. B. N. 1970. Ecology of Running Waters. Originally published in Toronto by University of Toronto Press, 555&nbsp;p. * Morin, P. J. 1999. Community Ecology. Blackwell Science, Oxford. P.&nbsp;424. * {{cite journal | last1 = Power | first1 = M. E. | year = 1990 | title = Effects of fish in river food webs | url = http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20130524034630/http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-date = 2013-05-24 | journal = Science | volume = 250 | issue = 4982 | pages = 811–814 | doi = 10.1126/science.250.4982.811 | pmid = 17759974 | bibcode = 1990Sci...250..811P | s2cid = 24780727 }} * {{cite journal | last1 = Rubbo | first1 = M. J. | last2 = Kiesecker | first2 = J. M. | year = 2004 | title = Leaf litter composition and community structure: translating regional species changes into local dynamics | journal = Ecology | volume = 85 | issue = 9 | pages = 2519–2525 | doi = 10.1890/03-0653 | doi-access = free | bibcode = 2004Ecol...85.2519R }} * {{cite journal | last1 = Schoener | first1 = T. W. | author-link = Thomas W. Schoener | year = 1974 | title = Resource partitioning in ecological communities | journal = Science | volume = 2 | issue = 4145 | pages = 369–404 | doi = 10.1126/science.185.4145.27 | pmid = 17779277 | bibcode = 1974Sci...185...27S | s2cid = 43846597 }} * {{cite journal | last1 = Townsend | first1 = C. R. | last2 = Hildrew | first2 = A. G. | last3 = Schofield | first3 = K. | year = 1987 | title = Persistence of stream invertebrate communities in relation to environmental variability | journal = Animal Ecology | volume = 56 | issue = 2 | pages = 597–613 | doi = 10.2307/5071 | jstor = 5071 | bibcode = 1987JAnEc..56..597T }} * {{cite journal | last1 = Vannote | first1 = R. L. | last2 = Minshall | first2 = G. W. | last3 = Cummins | first3 = K. W. | last4 = Sedell | first4 = J. R. | last5 = Cushing | first5 = C. E. | year = 1980 | title = The river continuum concept | journal = Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume = 37 | pages = 130–137 | doi = 10.1139/f80-017 | bibcode = 1980CJFAS..37..130V | s2cid = 40373623 }} * {{cite journal | last1 = Vinson | first1 = M. R. | last2 = Hawkins | first2 = C. P. | year = 1998 | title = Biodiversity of stream insects: variation at local, basin, and regional scales | journal = Annual Review of Entomology | volume = 43 | pages = 271–293 | doi = 10.1146/annurev.ento.43.1.271 | pmid = 15012391 }} * Ward, J. V. 1992. Aquatic Insect Ecology: biology and habitat. Wiley, New York. P.&nbsp;456. * {{cite journal | last1 = Watson | first1 = D. J. | last2 = Balon | first2 = E. K. | year = 1984 | title = Ecomorphological analysis of fish taxocenes in rainforest streams of northern Borneo | journal = Journal of Fish Biology | volume = 25 | issue = 3 | pages = 371–384 | doi = 10.1111/j.1095-8649.1984.tb04885.x | bibcode = 1984JFBio..25..371W }} {{refend}} ==Vanjski linkuvi== {{commons category|Rivers}} {{commons category|Streams}} {{commons category|Springs}} {{wiktionary|lotic}} * [https://waterdata.usgs.gov/nwis/rt USGS real time stream flow data for gauged systems nationwide] {{ rijeke, potoci i izvori |state=expanded}} {{ teme vodenih ekosistema |expanded=none}} {{ modeliranje ekosistema |expanded=none}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Ekologija slatkih voda]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Staništa]] 307liezw1tevlo7m927iqnxefa31uko 3831288 3831286 2026-04-19T10:04:46Z Barba-Baraba 180391 /* Također pogledajte */ 3831288 wikitext text/x-wiki [[Slika:Stream in the redwoods.jpg|thumb|upright=1.4|Ovaj [[potok]], koji djeluje zajedno sa svojom okolinom, može se smatrati dijelom riječnog ekosistema.]] '''Riječni ekosistemi''' su tekuće vode koje dreniraju krajolik i uključuju [[Biotaka komponenta|biotske]] (žive) interakcije među [[biljka]]ma, [[životinja]]ma i [[mikroorganizmi]]ma, kao i abioake (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije njegovih mnogih dijelova.<ref name=Ang>Angelier, E. 2003. Ecology of Streams and Rivers. Science Publishers, Inc., Enfield. Pp. 215.</ref><ref name=BiologyConcepts&Connections>"Biology Concepts & Connections Sixth Edition", Campbell, Neil A. (2009), page 2, 3 and G-9. Retrieved 2010-06-14.</ref> Riječni [[ekosistem]]i dio su većih mreža ili slivova, gdje se manji [[izvor]]i ulijevaju u srednje velike [[potok]]e, koji se progresivno ulijevaju u veće [[rijeka|riječne mreže]]. Glavne zone u riječnim ekosistemima određene su nagibom riječnog korita ili brzinom struje. Brže tekuća turbulentna voda obično sadrži veće koncentracije rastvorenog [[kisik]]a, što podržava veću [[bioraznolikost]] od sporo tekuće vode u [[bara]]ma. Ove razlike čine osnovu za podjelu rijeka na brdske i nizinske rijeke. Hranidbena baza potoka unutar priobalnih [[šuma]] uglavnom potiče od drveća, ali širi potoci i oni koji nemaju krošnju (šuma) većinu svoje prehrambene baze crpe iz [[alge|algi]]. Anadromne [[ribe]] su također važan izvor hranjivih tvari. Ekološke prijetnje rijekama uključuju gubitak vode, brane, hemijsko zagađenje i [[unesene vrste]]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> [[Brana]] proizvodi negativne efekte koji se nastavljaju niz sliv. Najvažniji negativni efekti su smanjenje proljetnih [[poplava]], koje oštećuju [[močvare]], i zadržavanje sedimenta, što dovodi do gubitka deltnih močvara.<ref name="Keddy">{{cite book|last=Keddy|first=Paul A.|title=Wetland Ecology. Principles and Conservation.|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-51940-3|page=497}}</ref> Riječni ekosistemi su glavni primjeri lotskih ekosistema. "Lotik" se odnosi na tekuću vodu, od latinske riječi [[latinski|lat. ''lotus'', što znači opran. Lotičke vode kreću se od izvora širokih samo nekoliko centimetara do velikih, kilometarake širine.<ref name=Allan>Allan, J.D. 1995. Ekologija potoka: struktura i funkcija tekućih voda. Chapman i Hall, London. Str. 388.</ref> Veliki dio ovog članka odnosi se na lotičke ekosisteme općenito, uključujući srodne lotičke sisteme kao što su potoci i izvori. Lotički ekosistemi mogu se uporediti s lentičkim ekosistemima, koji uključuju relativno mirne [[kopnene vode]] kao što su [[jezera]], [[bare]] i [[močvare]]. Lentički dolazi od [[latinski|lat.]] "lenis", što znači mirno. Zajedno, ova dva [[ekosistem]]a čine općitije područje proučavanja [[slatka voda|slatke vode]] ili vodne [[ekologija|ekologije]]. Međutim, ne postoji oštra granica između ta dva sistema.<ref>{{Cite book |last=Odum |first=Eugene P. |title=Fundamentals of Ecology |date=1953 |publisher=Saunders |year=1953 |pages=217-252 |language=English |lccn=53010484 |oclc=880892}}</ref> Sljedeće objedinjujuće karakteristike čine ekologiju tekućih voda jedinstvenom među vodenim staništima: tok je jednosmjeran, postoji stanje kontinuiranih fizičkih promjena i postoji visok stepen prostorne i vremenske heterogenosti na svim skalama ([[mikrostaništa]]), varijabilnost između lotičkih sistema je prilično visoka i biota je specijalizirana za život u uslovima protoka.<ref name="Gill">Giller, S. and B. Malmqvist. 1998. The Biology of Streams and Rivers. Oxford University Press, Oxford. Pp. 296.</ref> {{TOC level|3}} ==Abiotske (nežive) komponente == Nežive komponente ekosistema nazivaju se abiotske komponente. Npr. [[kamen]], [[zrak]], [[tlo]] itd. ===Protok vode=== [[Datoteka:Cooplacurripa R.JPG|thumb|right| Zamišljena rijeka Cooplacurripa, [[NSW]]]] [[Slika:Overlander Falls.JPG|thumb|right| Brzaci u [[Pokrajinsku park Mount Robson| Pokrajinskom parku Mount Robson]].]] Jednosmjerni tok vode je ključni faktor u lotičkim (riječnim) sistemima koji utiču na njihovu [[ekologija|ekologiju]]. Tok može biti kontinuiran ili povremen. Tok je rezultat sumarih unosa iz [[podzemne vode|podzemnih voda]], [[padavina]] i [[površinsko oticanje|kopnenog toka]]. Tok vode može varirati između sistema, od bujičnih brzaka do sporih rukavaca koji gotovo izgledaju kao [[ekosistent jezerskih ekosistema|lentni sistemi]]. Brzina toka vode u vodenom stubu također može varirati unutar sistema i podložna je haotičnoj turbulenciji, iako brzina vode ima tendenciju da bude najveća u srednjem dijelu korita [[potok]]a (poznatom kao [[Thalweg|thalveg]]). Ova turbulencija rezultira odstupanjima toka od srednjeg vektora toka nizbrdo, što je tipično za vrtložne struje. [[Vektor]] srednje brzine protoka zasniva se na varijabilnosti trenja o dno ili stranice kanala, [[sinusoznost]]i, preprekama i gradijentu nagiba.<ref name=Allan/> Pored toga, količina vode koja ulazi u sistem od direktnih padavina, [[topljenja snijega]] i/ili podzemnih voda može uticati na brzinu protoka. Količina vode u toku mjeri se kao [[Ispuštanje (hidrologija)|ispuštanje]] (zapremina po jedinici vremena). Kako voda teče nizvodno, potoci i rijeke najčešće dobijaju zapreminu vode, tako da pri [[Osnovni tok|osnovnom toku]] (tj. bez unosa [[oluja]]), manji izvori imaju vrlo nizak protok, dok veće rijeke imaju mnogo veći protok. "Režim protoka" rijeke ili potoka uključuje opće obrasce ispuštanja tokom godišnjih ili dekadnih vremenskih skala i može obuhvatiti sezonske promjene u protoku.<ref>{{Cite journal|title=Canadian Science Publishing|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=46|issue=10|pages=1805–1818|doi=10.1139/f89-228|date=October 1989|last1=Poff|first1=N. Leroy|last2=Ward|first2=J. V.}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Poff|first1=N. LeRoy|last2=Allan|first2=J. David|last3=Bain|first3=Mark B.|last4=Karr|first4=James R.|last5=Prestegaard|first5=Karen L.|last6=Richter|first6=Brian D.|last7=Sparks|first7=Richard E.|last8=Stromberg|first8=Julie C.|date=December 1997|title=The Natural Flow Regime|journal=BioScience|language=en|volume=47|issue=11|pages=769–784|doi=10.2307/1313099|issn=0006-3568|jstor=1313099|doi-access=free}}</ref> Iako je protok vode snažno određen nagibom, tekuće vode mogu promijeniti opći oblik ili smjer korita potoka, karakteristika poznata i kao [[geomorfologija]]. Profil riječnog vodenog stuba sastoji se od tri primarna djelovanja: [[erozija]], [[transport]]a i [[taloženje|taloženja]]. [[Rijeke]] su opisane kao "oluci niz koje teku ruševine kontinenata".<ref>{{Cite web|url=http://store.doverpublications.com/0486685888.html|title=Fluvial Processes in Geomorphology|website=store.doverpublications.com|access-date=2018-11-26}}</ref> Rijeke kontinuirano [[Erozija|erodiraju]], transportuju i [[Taloženje (geologija)|talože]] supstrat, sediment i organski materijal. Kontinuirano [[kretanje]] vode i unesenog materijala stvara raznovrsna [[staništa]], uključujući [[bruska|bruske]], [[bakterijska klizalica|klizalice]] i [[Potočni bazen|bazene]]].<ref name="Cush">Cushing, C.E. and J.D. Allan. 2001. Streams: their ecology and life. Academic Press, San Diego. Pp. 366.</ref> ===Svjetlost=== '''[[Svjetlost]]''' je važna za lotičke sisteme, jer obezbjeđuje energiju potrebnu za pokretanje [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]], a također može pružiti utočište za vrste [[plijen]]a u sjenama koje baca. Količina svjetlosti koju sistem prima može biti povezana s kombinacijom unutrašnjih i vanjskih varijabli toka. Područje koje okružuje [[potok|potočić]], naprimjer, može biti u sjeni okolnih [[šuma]] ili zidova doline. Veći riječni sistemi obično su široki, tako da je uticaj vanjskih varijabli minimiziran, a [[Sunce|sunčeva svjetlist]] dopire do površine. Međutim, ove rijeke također imaju tendenciju da budu turbulentnije, a čestice u vodi sve više slabe svjetlost kako se dubina povećava.<ref name=Cush/> Sezonski i dnevni faktori također mogu imati ulogu u dostupnosti svjetlosti jer ugao upada, ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, može dovesti do gubitka svjetlosti zbog refleksije. Poznat kao [[Beersov zakon|Beerov zakon]], što je plići ugao, više [[svjetlost]]i reflektuje se i količina primljenog sunčevog zračenja [[logaritam]]ski opada s dubinom.<ref name=Gill/> Dodatni utjecaji na dostupnost svjetlosti uključuju oblačnost, nadmorsku visinu i geografski položaj.<ref name=Brown1987>Brown 1987</ref> ===Temperatura=== [[Datoteka:Castle Geyser, Yellowstone, 1874.jpg|thumb|right|[[Castle Geyser]], [[Yellowstone National Park]]]] [[Alika:Winter Forest Near Erzhausen II.jpg|thumb|right|280px| Šumski [[potok]] zimi u blizini [[Erzhausen[[a, [[Njemačka]],]] [[Slika:Gabas 007.jpg|thumb|right|280px| Kaskada u [[Pirineji]]ma]] Većina lotičkih vrsta su [[poikiloterm]]ne [[životinje]] čija se unutrašnja temperatura mijenja u zavisnosti od okoline, stoga je [[temperatura]] ključni abiotički faktor za njih. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem toplote u ili iz zraka i okolnog supstrata. Plitki potoci su obično dobro izmiješani i održavaju relativno ujednačenu temperaturu unutar područja. Međutim, u dubljim, sporije tekućim vodenim sistemima može se razviti velika razlika između temperature dna i površine. Sistemi koji se napajaju izvorima imaju male varijacije jer izvori obično potiču iz podzemnih voda, koje su često vrlo blizu temperaturi okoline.<ref name=Gill/> Mnogi sistemi pokazuju jake [[Dnevna varijacija temperature|dnevne]] fluktuacije, a sezonske varijacije su najekstremnije u [[Arktik|arktičkim]], [[oustinja|pustinjskim]] i umjerenim sistemima.<ref name=Gill/> Količina sjenčanja, [[klima]] i [[nadmorska visina]] također mogu uticati na temperaturu lotičkih sistema.<ref name=Allan/> ===Hemija=== [[Hemija]] vode u riječnim [[ekosistem]]ima varira ovisno o tome koje su rastvorene tvari i plinovi prisutni u [[vodeni stub|vodenom stubu]] potoka. Konkretno, riječna voda može uključivati, osim same vode, * rastvorene neorganske materije i glavne [[ion]]e ([[kalcij]], [[natrij]], [[magnezij]], [[kalij]], [[bikarbonat]], [[sulfid]], [[hlorid]]) * rastvorene neorganske hranjive tvari ([[dušik]], [[fosfor]], [[silicij-dioksid]]) * [[čestice organske materije|suspendovane]] i [[rastvorene organske materije]] * plinove ([[dušik]], [[dušik-oksid]], [[ugljik-dioksid]]], [[kisik]]) * tragove metala i zagađivača ==== Rastvoreni ioni i hranjive tvari ==== Rastvorene rastvorene tvari u [[potok]]u mogu se smatrati ili ''reaktivnim'' ili ''konzervativnim''. Reaktivne rastvorene tvari se lako biološki asimiliraju od strane [[autotrof]]ne i [[heterotrof]]ne biote potoka; Primjeri mogu uključivati neorganske vrste [[dušik]]a kao što su [[nitrat]] ili [[amonij]], neke oblike [[fosfor]]a (npr. [[rastvor]]ljivi reaktivni fosfor) i [[silicij-dioksid]]. Otale rastvorene materije mogu se smatrati konzervativnim, što ukazuje na to da se rastvorena materija ne apsorbuje i ne koristi biološki; [[hlorid]] se često smatra konzervativnom rastvorenom materijom. Konzervativne rastvorene materije se često koriste kao hidrološki traseri za kretanje i transport vode. I reaktivna i konzervativna hemija vode potoka prvenstveno je određena unosima iz geologije njenog [[drenažni bazen|sliva]] ili slivnog područja. Na hemiju vode potoka mogu uticati i padavine i dodavanje zagađivača iz ljudskih izvora.<ref name="Allan"/><ref name="Cush"/> Velike razlike u hemiji obično ne postoje unutar malih lotičkih sistema zbog velike brzine miješanja. Međutim, u većim riječnim sistemima, koncentracije većine hranjivih tvari, rastvorenih soli i [[pH-vrijednost]]i smanjuju se s povećanjem udaljenosti od riječnog izvora.<ref name="Gill"/> ==== Rastvoreni plinovi ==== Što se tiče rastvorenih gasova, [[kisik]] je vjerovatno najvažniji hemijski sastojak lotičkih sistema, jer je svim aerobnim organizmima potreban za preživljavanje. U vodu ulazi uglavnom putem difuzije na granici voda-zrak. Rastvorljivost kisika u vodi smanjuje se s porastom pH vrijednosti i temperature vode. Brzi, turbulentni tokovi izlažu veći dio površine vode zraku i obično imaju niske temperature, a samim tim i više kisika od sporih, [[rukavac]]a.<ref name="Gill"/> Kisik je nusprodukt [[fotosinteza|fotosinteze]]], tako da sistemi s velikom količinom vodenih algi i biljaka također mogu imati visoke koncentracije kiseonika tokom dana. Ovi nivoi mogu značajno pasti tokom noći kada primarni proizvođači prelaze na disanje. Kisik može biti ograničavajući ako je cirkulacija između površine i dubljih slojeva slaba, ako je aktivnost lotičkih životinja vrlo visoka ili ako dolazi do velike količine organskog raspadanja.<ref name="Cush"/> ==== Suspendovane materije ==== Rijeke također mogu prenositi suspendovane neorganske i organske materije. Ovi materijali mogu uključivati [[sediment]]<ref>{{Cite journal|last1=Dean|first1=David J.|last2=Topping|first2=David J.|last3=Schmidt|first3=John C.|last4=Griffiths|first4=Ronald E.|last5=Sabol|first5=Thomas A.|date=January 2016|title=Sediment supply versus local hydraulic controls on sediment transport and storage in a river with large sediment loads|journal=Journal of Geophysical Research: Earth Surface|language=en|volume=121|issue=1|pages=82–110|doi=10.1002/2015jf003436|bibcode=2016JGRF..121...82D |issn=2169-9003|url=https://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1889&context=wats_facpub|doi-access=free}}</ref> ili organske materije kopnenog porijekla koje upadaju u korito [[potok]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J. R.|last2=Meyer|first2=J. L.|date=1997|title=Stream Organic Matter Budgets: An Introduction|journal=Journal of the North American Benthological Society|volume=16|issue=1|pages=3–13|doi=10.2307/1468223|jstor=1468223|s2cid=88167408 }}</ref> Često se organska materija prerađuje unutar potoka putem mehaničke fragmentacije, konzumiranja i ispaše od strane [[beskičmenjak]]a, te mikrobne razgradnje.<ref>{{Cite journal|url=https://www.researchgate.net/publication/270355611|title=A Perspective on Leaf Litter Breakdown in Streams {{!}} Request PDF|journal=Oikos|volume=85|issue=2|page=377|language=en|access-date=2018-11-27|doi=10.2307/3546505|jstor=3546505|year=1999|last1=Gessner|first1=Mark O.|last2=Chauvet|first2=Eric|last3=Dobson|first3=Mike}}</ref> Lišće i drvenasti ostaci, prepoznatljive grube čestice organske materije (CPOM), pretvaraju u čestice organske materije (POM), sve do finih [[čestica]] organske materije. [[drvenasta biljka|Drvenaste i nedrvenaste biljke]] imaju različite brzine razgradnje u struji vode, pri čemu se lisnate biljke ili dijelovi biljaka (npr. [[cvijet|cvjetne]] latice) razgrađuju brže od drvenastih [[trupac]]a ili [[grana]].<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J R|last2=Benfield|first2=E F|date=November 1986|title=Vascular Plant Breakdown in Freshwater Ecosystems| journal=Annual Review of Ecology and Systematics| language=en|volume=17|issue=1|pages=567–594|doi=10.1146/annurev.es.17.110186.003031|bibcode=1986AnRES..17..567W |issn=0066-4162}}</ref> ===Supstrat=== Neorganski [[Supstrat (morska biologija)|supstrat]] lotskih sistema sastoji se od [[geologija|geološkog]] materijala prisutnog u slivu koji erodira, transportuje, sortira i taloži struja. Neorganski supstrati se klasifikuju po veličini na [[Wentworthova skala|Wentworthovoj skali]], koja se kreće od gromada, preko oblutaka, [[šljunak|šljunka]], [[pjesak|pijeska]] i [[mulj]]a.<ref name=Gill/> Tipično, [[Veličina čestica (veličina zrna)|veličina čestica]] supstrata se smanjuje nizvodno s većim gromadama i kamenjem u planinskijim područjima i pjeskovitim dnom u nizinskim rijekama. To je zato što viši gradijenti planinskih potoka olakšavaju brži tok, pomjerajući manje materijale supstrata dalje nizvodno radi taloženja.<ref name=Cush/> Supstrat također može biti organski i može uključivati fine čestice, jesenje lišće koje je opalo, [[drvo|velike drvenaste ostatke]] poput potopljenih trupaca drveća, [[mahovine]] i poluvodnih [[biljke|biljaka]].<ref name=Allan/> Taloženje supstrata nije nužno trajan događaj, jer može biti podložno velikim modifikacijama tokom poplava.<ref name=Cush/> ==Biotske (žive) komponente == Žive komponente [[ekosistem]]a nazivaju se biotske komponente. Potoci imaju brojne vrste biotskih [[organizam]]a koji u njima žive, uključujući [[bakterije]], [[primarni producent|primarne proizvođače]], [[insekt]]e i ostale [[beskičmenjak]]e, kao i [[ribe]] i druge [[kičmenjak]]e. [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a stream.png|thumb|upright=1.7|[[Mreža istovremene pojave]] bakterijske zajednice u potoku<ref>{{cite journal |doi = 10.3390/w11081711|title = Impact of Nutrient and Stoichiometry Gradients on Microbial Assemblages in Erhai Lake and Its Input Streams|year = 2019|last1 = Liu|first1 = Yang|last2 = Qu|first2 = Xiaodong|last3 = Elser|first3 = James J.|last4 = Peng|first4 = Wenqi|last5 = Zhang|first5 = Min|last6 = Ren|first6 = Ze|last7 = Zhang|first7 = Haiping|last8 = Zhang|first8 = Yuhang|last9 = Yang|first9 = Hua|journal = Water|volume = 11|issue = 8|page = 1711|doi-access = free| bibcode=2019Water..11.1711L }}</ref>]] ===Mikroorganizmi=== [[Bakterije]] su prisutne u velikom broju u lotičkim vodama. Slobodnoživući oblici povezani su s raspadanjem organskog materijala, [[biofilm]]om na površinama stijena i vegetacije, između čestica koje čine supstrat i suspendirani u [[vodeni stub|vodenom stubu]]. Ostali oblici su također povezani s crijevima lotičkih organizama kao [[Parazitizam|paraziti]] ili u [[komensalizam|komenaalnim]] odnosima.<ref name=Gill/> Bakterije imaju veliku ulogu u recikliranju energije (vidi [[#Trofički odnosi|ispod]]).<ref name=Allan/> [[Dijatomeje]] su jedna od glavnih dominantnih grupa [[perifit]]skih [[alge|algi]] u lotičkim sistemima i široko se koriste kao efikasni indikatori kvalitete vode, jer brzo reagiraju na promjene u okolišu, posebno organsko zagađenje i [[eutrofikacijaa| eutrofikaciju]], sa širokim spektrom tolerancije na uvjete u rasponu od [[oligotrof]]nih do [[eutrof]]nih.<ref name=Heinrich2019 /><ref>{{cite book |doi = 10.1007/978-3-319-31984-1_11|chapter = Diatoms as Bioindicators in Rivers|title = River Algae|year = 2016|last1 = Lobo|first1 = Eduardo A.|last2 = Heinrich|first2 = Carla Giselda|last3 = Schuch|first3 = Marilia|last4 = Wetzel|first4 = Carlos Eduardo|last5 = Ector|first5 = Luc|pages = 245–271|isbn = 978-3-319-31983-4}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1590/S1519-69842011000500015 |title = Application of water quality biological indices using diatoms as bioindicators in the Gravataí river, RS, Brazil |year = 2011 |last1 = Salomoni |first1 = SE. |last2 = Rocha |first2 = O. |last3 = Hermany |first3 = G. |last4 = Lobo |first4 = EA. |journal = Brazilian Journal of Biology |volume = 71 |issue = 4 |pages = 949–959 |doi-access = free }}</ref> [[Fungi|Gljive]] su također vrlo često prisutne u lotičkim okruženjima. Uglavnom su [[mikroskop[[ske veličine i najčešće se nalaze kao aseksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|anamorfne]]) [[vodene hifomicete]] [[spore]], ili rjeđe kao seksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|teleomorfne]]) spore koje slobodno plutaju u vodi. Međutim, glavni dio gljiva, [[micelij]], slobodno živi u [[sediment]]u, na raspadajućem organskom materijalu,<ref name=":0">{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-030-72854-0 |title=The Ecology of Plant Litter Decomposition in Stream Ecosystems |date=2021 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-030-72853-3 |editor-last=Swan |editor-first=Christopher M. |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-030-72854-0 |editor-last2=Boyero |editor-first2=Luz |editor-last3=Canhoto |editor-first3=Cristina}}</ref> kao [[parazit]]i na ili u drugim organizmima (kao što su na [[životinja]]ma ili [[alge|algama]]),<ref>{{Cite book |last1=Weiss |first1=Louis M. |title=Microsporidia: pathogens of opportunity |last2=Becnel |first2=James J. |date=2014 |publisher=Wiley Blackwell |isbn=978-1-118-39526-4 |location=Ames, Iowa}}</ref><ref>{{Cite book |title=Freshwater fungi and fungal-like organisms |publisher=Walter de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-039014-8 |editor-last=Jones |editor-first=E. B. Gareth |series=Marine and freshwater botany |date=27 August 2014 |location=Boston |editor-last2=Hyde |editor-first2=Kevin D. |editor-last3=Pang |editor-first3=Ka-lai}}</ref> as [[endophyte]]s,<ref>{{Cite journal |last1=Selosse |first1=Marc-André |last2=Vohník |first2=Martin |last3=Chauvet |first3=Eric |date=2008 |title=Out of the rivers: are some aquatic hyphomycetes plant endophytes? |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=178 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |pmid=18315696 |bibcode=2008NewPh.178....3S |issn=1469-8137|url-access=subscription }}</ref> u biljkama, ili kao [[Mutualizam (biologija)|mutualisti]] u crijevima [[insekti|insekata]].<ref>{{Cite book |title=Fungus-insect relationships: perspectives in ecology and evolution |date=1984 |publisher=Columbia Univ. Pr |isbn=978-0-231-05695-3 |editor-last=Wheeler |editor-first=Quentin |location=New York, NY |editor-last2=Entomological Society of America}}</ref> === Biofilm === [[Slika:Biofilm components in streams.jpg|thumb|upright=1.7|right|Različite komponente biofilma u potocima.<ref name=Sabater2016 /> Glavne komponente su [[alge]] i [[bakterije]].]] [[Biofilm]] je kombinacija algi (dijatomeja itd.), gljiva, bakterija i drugih malih [[mikroorganizam]]a koji postoje u filmu duž [[korito potoka|korita potoka]] ili [[bentos]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Battin|first1=Tom J.|last2=Besemer|first2=Katharina|last3=Bengtsson|first3=Mia M.|last4=Romani|first4=Anna M.|last5=Packmann|first5=Aaron I.|date=April 2016|title=The ecology and biogeochemistry of stream biofilms|journal=Nature Reviews Microbiology|language=En|volume=14|issue=4|pages=251–263|doi=10.1038/nrmicro.2016.15|pmid=26972916 |s2cid=6573778 |issn=1740-1526|url=http://eprints.gla.ac.uk/118574/1/118574.pdf}}</ref> Sami biofilmovi su složeni,<ref>{{Cite journal|last1=Besemer|first1=Katharina|last2=Peter|first2=Hannes|last3=Logue|first3=Jürg B|last4=Langenheder|first4=Silke|last5=Lindström|first5=Eva S|last6=Tranvik|first6=Lars J|last7=Battin|first7=Tom J|date=August 2012|title=Unraveling assembly of stream biofilm communities|journal=The ISME Journal|volume=6|issue=8|pages=1459–1468|doi=10.1038/ismej.2011.205|issn=1751-7362|pmc=3400417|pmid=22237539|bibcode=2012ISMEJ...6.1459B }}</ref> i doprinose složenosti korita potoka. Različite komponente biofilma ([[alge]] i [[bakterije]] glavne su komponente) ugrađene su u [[egzopolisaharid]]nu matricu (EPS) i predstavljaju mrežne receptore neorganskih i organskih elemenata te ostaju podložne uticajima različitih faktora okoline.<ref name=Sabater2016>{{cite journal |doi = 10.3389/fenvs.2016.00014|title = Stream Biofilm Responses to Flow Intermittency: From Cells to Ecosystems|year = 2016|last1 = Sabater|first1 = Sergi|last2 = Timoner|first2 = Xisca|last3 = Borrego|first3 = Carles|last4 = Acuña|first4 = Vicenç|journal = Frontiers in Environmental Science|volume = 4| page=14 |s2cid = 18984955|doi-access = free| bibcode=2016FrEnS...4...14S |hdl = 10256/16946|hdl-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{multiple image | align = left | direction = horizontal | image1 = River diatoms.jpg | width1 = 280 | caption1 = [[Epilit]]na [[dijatomeje]] iz riječnog korita<ref name=Heinrich2019>{{cite journal |doi = 10.1590/2175-7860201970041|title = Epilithic diatom flora in Cali River hydrographical basin, Colombia|year = 2019|last1 = Heinrich|first1 = Carla Giselda|last2 = Palacios-Peñaranda|first2 = Martha L.|last3 = Peña-Salamanca|first3 = Enrique|last4 = Schuch|first4 = Marilia|last5 = Lobo|first5 = Eduardo A.|journal = Rodriguésia|volume = 70|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> (size bars are 30&nbsp;μm) | image2 = Slime on the cobbles of a streambed.jpg | width2 = 175 | caption2 = Ova [[sluz]] na koritu [[potok]]a je [[kaldrma (geologija)|kaldrma]] biofilma}} {{clear left}} .<ref>{{cite journal |doi = 10.1899/11-073.1|title = The relationship between epilithic biofilm stability and its associated meiofauna under two patterns of flood disturbance|year = 2012|last1 = Majdi|first1 = Nabil|last2 = Mialet|first2 = Benoît|last3 = Boyer|first3 = Stéphanie|last4 = Tackx|first4 = Michèle|last5 = Leflaive|first5 = Joséphine|last6 = Boulêtreau|first6 = Stéphanie|last7 = Ten-Hage|first7 = Loïc|last8 = Julien|first8 = Frédéric|last9 = Fernandez|first9 = Robert|last10 = Buffan-Dubau|first10 = Evelyne|journal = Freshwater Science|volume = 31| issue=1 |pages = 38–50| bibcode=2012FWSci..31...38M |s2cid = 3473853|url = http://oatao.univ-toulouse.fr/8842/1/Majdi_8842.pdf}}</ref> Biofilmovi su jedna od glavnih [[Interfaza|bioloških interfaza]] u riječnim ekosistemima, i vjerovatno najvažnija u [[povremenim rijekama]], gdje se značaj [[vodenog stuba]] smanjuje tokom produženih perioda niske aktivnosti [[hidrološkog ciklusa]].<ref name=Sabater2016 /> Biofilmovi se mogu shvatiti kao [[mikrobni konzorciji]] [[autotrof]]a i [[heterotrof]]a, koji koegzistiraju u matrici hidratiziranih [[vanćelijska polimerna supstanca| vanćelijskih polimernih supstanci]] (EPS). Ove dvije glavne biološke komponente su uglavnom [[alge]] i [[cijanobakterije]] s jedne strane, i [[bakterije]] i [[gljive]] s druge strane.<ref name=Sabater2016 /> [[Mikrofauna|Mikro]] – i [[mejofauna]] također nastanjuju [[biofilm]], hraneći se organizmima i organskim [[čestica]]ma i doprinoseći njegovoj [[evolucija|evoluciji]] i širenju<ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nrmicro2415|title = The biofilm matrix|year = 2010|last1 = Flemming|first1 = Hans-Curt|last2 = Wingender|first2 = Jost|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 8|issue = 9|pages = 623–633|pmid = 20676145|s2cid = 28850938}}</ref> EPS je u stanju da zadrži [[ekstracelularne enzime]] i stoga omogućava korištenje materijala iz okoline i transformaciju tih materijala u rastvorene hranjive tvari za upotrebu od strane algi i bakterija. Istovremeno, EPS doprinose zaštiti ćelija od isušivanja, kao i od drugih opasnosti (npr. [[biocid]], [[UV zračenje]], itd.) iz vanjskog svijeta.<ref name=Sabater2016 /> S druge strane, pakovanje i zaštitni sloj EPS-a ograničavaju difuziju plinova i hranjivih tvari, posebno za ćelije daleko od površine biofilma, a to ograničava njihov opstanak i stvara jake gradijente unutar biofilma. I fizička struktura biofilma i plastičnost [[organizam]]a koji u njemu žive osiguravaju i podržavaju njihov opstanak u teškim okruženjima ili pod promjenjivim uslovima okoline.<ref name=Sabater2016 /> ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Periphyton.jpg|thumb|Perifiton]] [[Slika:water hyacinth.jpg|thumb|Obični vodeni zumbul u cvijetu]] [[Alge]], koje se sastoje od [[fitoplankton]]a i [[perifiton]]a, najznačajniji su izvori primarne proizvodnje u većini [[potok]]a i [[rijeka]].<ref name=Gill/> Fitoplankton slobodno pluta u vodenom stubu i stoga nije u stanju održavati [[populacije]] u brzim tekućim potocima. Međutim, mogu razviti značajne populacije u sporo tekućim rijekama i rukavcima.<ref name=Allan/> Perifitonske alge su obično nitaste i bičaste alge koje se mogu pričvrstiti za predmete, kako bi izbjegle da ih odnesu brze struje. Na mjestima gdje su brzine protoka zanemarive ili ih nema, perifiton može formirati [[želatin]]oznu, neusidrenu plutajuću podlogu.<ref name=Cush/> [[Biljke]] pokazuju ograničene [[adaptacija|prilagodbe]] brzom toku i najuspješnije su u smanjenim strujama. Primitivnije biljke, poput [[mahovina]] i [[Marchantiophyta|jetrenjača]], pričvršćuju se za čvrste predmete. To se obično događa u hladnijim izvorištima gdje uglavnom [[kamen]]ita podloga nudi mjesta za pričvršćivanje. Neke biljke slobodno plutaju na površini vode u gustim prostirkama poput [[vodena leća| vodene leće]] ili [[vodeni zumbul|vodenog sumbula]]. Druge su ukorijenjene i mogu se klasificirati kao potopljene ili emergentne. Ukorijenjene biljke se obično javljaju u područjima slabije struje gdje se nalaze sitnozrnasta tla.<ref name=Brown1987/><ref name=Cush/> Ove ukorijenjene biljke su fleksibilne, s izduženim [[list]]ovima koji pružaju minimalan otpor struji.<ref name=Ang/> Život u tekućoj vodi može biti koristan za [[biljke]], uključujući i [[alge]], jer je struja obično dobro prozračena i osigurava kontinuiranu opskrbu hranjivim tvarima.<ref name=Cush/> Ovi organizmi su ograničeni protokom, svjetlošću, hemijom vode, supstratom i pritiskom ispaše.<ref name=Gill/> Alge i ostale biljke su važne za lotičke sisteme kao izvori energije, za formiranje mikrostaništa koja štite drugu faunu od [[predator]]a i struje, te kao izvor hrane.<ref name=Brown1987/> ===Insekti i drugi beskičmenjaci=== Do 90% [[beskičmenjak]]a u nekim lotičkim sistemima su [[insekti]]. Ove vrste pokazuju ogromnu raznolikost i mogu se naći na gotovo svakom dostupnom staništu, uključujući površine kamenja, duboko ispod supstrata u hipoteičnoj zoni, uvučene u struju i u površinskom biofilmu. Insekti su razvili nekoliko strategija za život u raznolikim tokovima lotičkih sistema. Neki izbjegavaju područja s jakim strujama, nastanjujući supstrat ili zaštićenu stranu stijena. Drugi imaju ravna tijela kako bi smanjili sile otpora koje doživljavaju živeći u tekućoj vodi.<ref name="Poff_2006">{{cite journal |title=Functional trait niches of North American lotic insects: traits-based ecological applications in light of phylogenetic relationships |last=Poff |first=N. LeRoy |display-authors=etal |date=2006 |journal=Journal of the North American Benthological Society | volume = 25 | issue = 4 | pages = 730–755 |doi=10.1899/0887-3593(2006)025[0730:FTNONA]2.0.CO;2 |s2cid=18882022 |url=https://bearworks.missouristate.edu/articles-cnas/2440 |doi-access=free }}</ref> Neki insekti, poput divovske vodene [[coleoptera|bube]] ([[Belostomatidae]]), izbjegavaju poplave tako što napuštaju potok kada osjete padanje kiše.<ref> {{cite journal | last = Lytle | first = David A. | date = 1999 | title = Use of Rainfall Cues by Abedus herberti (Hemiptera: Belostomatidae): A Mechanism for Avoiding Flash Floods | url = https://lytlelab.science.oregonstate.edu/sites/lytlelab/files/Lytle1999_JIB.pdf | journal = Journal of Insect Behavior | volume = 12 | issue = 1 | pages = 1–12 | access-date = 26 November 2018 | doi = 10.1023/A:1020940012775 | bibcode = 1999JIBeh..12....1L | s2cid = 25696846 }}</ref> Pored ovih [[ponašanja]] i oblika tijela, insekti imaju različite životne cikluse [[adaptacija]], kako bi se nosili s prirodno prisutnim fizičkim uvjetima potočnih okruženja.<ref> {{cite journal | last1 = Lytle | first1 = David A. | last2 = Poff | first2 = N. LeRoy | date = 2004 | title = Adaptation to natural flow regimes | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 19 | issue = 2 | pages = 94–100 | doi = 10.1016/j.tree.2003.10.002 | pmid = 16701235 }}</ref> Neki insekti određuju vrijeme svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] na osnovu poplava i suša. Naprimjer, neki vodeni cvjetovi usklađuju vrijeme kada se pojavljuju kao leteći odrasli insekti s vremenom kada se obično javljaju poplave uzrokovane topljenjem [[snijeg]]a, u potocima u [[Colorado|Coloradu]]. Drugi insekti nemaju fazu leta i cijeli svoj životni ciklus provode u rijeci. Kao i većina primarnih potrošača, lotični [[beskičmenjaci]] često se uveliko oslanjaju na struju, kako bi im donijeli hranu i kisik.<ref name="CumminsKlug">{{cite journal | last1 = Cummins | first1 = Kenneth W. | last2 = Klug | first2 = Michael J. | date = 1979 | title = Feeding Ecology of Stream Invertebrates | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 10 | issue = 1 | pages = 147–172 | doi = 10.1146/annurev.es.10.110179.001051 | jstor = 2096788 | bibcode = 1979AnRES..10..147C }}</ref> Uobičajeni [[red (biologija)|redovi]] insekata koji se nalaze u riječnim ekosistemima uključuju [[Ephemeroptera]] (također poznate kao [[vodena mušica]]), [[Trichoptera]] (također poznate kao [[Trichoptera|vodena mušica]]), [[Plecoptera]] (također poznate kao [[kamenkarica]], [[Diptera]] (također poznate kao prava [[muha]]), neke vrste [[Coleoptera]] (također poznate kao [[coleoptera|buba]]), [[Odonata]] (grupa koja uključuje [[vilin konjic]] i [[vilemjak]]), i neke vrste [[Hemiptera]] (također poznate kao prave stjenice). Dodatne beskičmenjačke [[taksone]] uobičajene za tekuće vode uključuju [[mekušce]] kao što su [[puževi]], [[priljepci]], [[školjke]], [[dagnje]], kao i [[rakovi]] poput [[rakušac]]a, [[amphipoda]] i ostaluh [[rakovi|rakova]].<ref name=Cush/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== [[Datoteka:New Zealand long fin eel.jpg|thumb|[[Novozelandska dugoperajna jegulja| Novozelandske dugoperajne jegulje]] mogu težiti preko 50 kilograma.]] [[Datoteka:Salvelinus fontinalis.jpg|thumb|[[Potočna pastrmka]] je porijeklom iz malih potoka, jezera i izvorskih bara.]] [[Ribe]] su vjerovatno najpoznatiji stanovnici lotičkih sistema. Sposobnost vrste ribe da živi u tekućim vodama zavisi od brzine kojom može plivati i trajanja održavanja te brzine. Ova sposobnost može uveliko varirati između [[vrsta]] i vezana je za [[stanište]] u kojem može preživjeti. Neprekidno plivanje troši ogromnu količinu [[energije]] i stoga ribe provode samo kratke periode u punoj struji. Umjesto toga, jedinke ostaju blizu dna ili obala, iza prepreka i zaštićene od struje, plivajući u struji samo da bi se hranile ili promijenile lokaciju.<ref name=Ang /> Neke vrste su se prilagodile životu samo na dnu sistema, nikada se ne upuštajući u otvoreni vodeni tok. Ove ribe su [[Anatomski termini lokacije#Dorzalno i ventralno|dorzo-ventralno]] spljoštene kako bi se smanjio otpor protoka i često imaju oči na vrhu glave kako bi posmatrale šta se dešava iznad njih. Neki također imaju senzorne cijevi postavljene ispod glave kako bi pomogle u testiranju supstrata.<ref name=Brown1987/> Lotički sistemi se obično povezuju jedan s drugim, formirajući put do okeana ([[izvor]] → [[potok]] → [[rijeka]] →[[jezero]]/[[ okean]]), a mnoge ribe imaju životne cikluse koji zahtijevaju faze i u slatkoj i u slanoj vodi. [[Losos]], naprimjer, je [[anadrom]]na vrsta koja se rađa u slatkoj vodi, ali većinu svog odraslog života provode u okeanu, vraćajući se u slatku vodu samo radi [[mrijest|mriještenja]]. Jegulje su katadromne vrste koje rade suprotno, živeći u slatkoj vodi kao odrasle jedinke, ali migrirajući u okean radi mrijesta.<ref name=Gill/> Pripadnici ostalih [[takson]]a [[kičmenjak]]a koji naseljavaju lotičke sisteme uključuju vodozemce, kao što su daždevnjaci, [[gmizavci|gmitavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]], [[krokodili]] i [[aligatori]]), razne vrste [[ptica]] i [[sisari]] (npr. [[vidre]], [[dabrovi]], [[nilski konj]]i i riječni [[delfin]]i). Izuzev nekoliko vrsta, ovi kičmenjaci nisu vezani za vodu kao ribe i dio vremena provode u kopnenim staništima.<ref name=Gill/> Mnoge vrste riba su važne kao potrošači i kao [[plijen]] za gore spomenute veće kičmenjake. == Dinamika trofičkog nivoa == Koncept [[trofički nivo|trofičkog nivoa]] koristi se u [[lanac ishrane|lancima ishrane]], kako bi se vizualizirao način na koji se [[energija]] prenosi iz jednog dijela ekosistema u drugi.<ref name=Lindeman1942>{{Cite journal|last=Lindeman|first=Raymond L.|date=1942|title=The Trophic-Dynamic Aspect of Ecology|url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1930126|journal=Ecology|language=en|volume=23|issue=4|pages=399–417|doi=10.2307/1930126|jstor=1930126 |bibcode=1942Ecol...23..399L |issn=1939-9170|url-access=subscription}}</ref> Trofičkim nivoima mogu se dodijeliti brojevi koji određuju koliko se organizam nalazi duž [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. # Nivo jedan: [[Autotrofi|Proizvođači]], organizmi slični biljkama koji proizvode vlastitu hranu koristeći sunčevo zračenje, uključujući [[alge]], [[fitoplankton]], [[mahovine]] i [[lišaji|lišajeve]]. # Nivo dva: [[Konzumenti]], organizmi slični životinjama koji dobijaju energiju jedući proizvođače, kao što su [[zooplankton]], male [[ribe]] i [[rakovi]]. # Nivo tri: [[Razlagači]] ili reducenti, organizmi koji razgrađuju mrtvu materiju potrošača i proizvođača i vraćaju hranjive tvari natrag u sistem. Primjeri su [[bakterije]] i [[gljive]]. Sve energetske transakcije unutar [[ekosistem]]a potiču iz jednog vanjskog izvora [[energija|energije]], [[Sunce|sunčane]].<ref name=Lindeman1942 /> Dio ovog sunčevog zračenja proizvođači (biljke) koriste za pretvaranje neorganskih u organske supstance koje potrošači (životinje) mogu koristiti kao hranu.<ref name=Lindeman1942 /> Biljke oslobađaju dijelove ove energije nazad u ekosistem putem [[katabolizam|kataboličkog]] procesa. Životinje zatim konzumiraju potencijalnu energiju koja se oslobađa od proizvođača. Nakon ovog sistema slijedi smrt organizma potrošača koji zatim vraća hranjive tvari nazad u ekosistem. To omogućava daljnji rast biljaka i ciklus se nastavlja. Razdvajanje ciklusa na nivoe olakšava da se razumijw [[ekološka sukcesija]] kada posmatra prijenos energije unutar sistema.<ref name=Lindeman1942/> === Uticaj odozgo prema dolje i odozdo prema gore === [[Datoteka:The Flowing River.jpg|thumb|[[tekućica|Tekuće]] rijeke mogu djelovati kao [[vektori širenja]] za biljnu materiju i [[beskičmenjak]]e.]] Uobičajen problem s dinamikom trofičkog nivoa je način na koji su resursi i proizvodnja regulirani.<ref name=Hoekman2010>{{Cite journal|last=Hoekman|first=David|date=2010|title=Turning up the heat: Temperature influences the relative importance of top-down and bottom-up effects|journal=Ecology|language=en|volume=91|issue=10|pages=2819–2825|doi=10.1890/10-0260.1|pmid=21058543 |issn=1939-9170|doi-access=free|bibcode=2010Ecol...91.2819H }}</ref> Korištenje i interakcija između resursa imaju veliki utjecaj na strukturu lanaca ishrane u cjelini. [[Temperatura]] ima ulogu u interakcijama lanaca ishrane, uključujući sile odozgo prema dolje i odozdo prema gore unutar ekoloških zajednica. Regulacije odozdo prema gore unutar lanca ishrane javljaju se kada resurs dostupan u podnožju ili dnu lanca ishrane poveća produktivnost, što se zatim penje lancem i utiče na dostupnost [[Biomasa|biomase]] organizmima više trofičke razine.<ref name=Hoekman2010 /> Regulacije odozgo prema dolje javljaju se kada se poveća [[populacija]] [[predator]]a. To ograničava dostupnu populaciju plijena, što ograničava dostupnost energije za niže trofičke razine unutar lanca ishrane. Mnogi biotski i abiotski faktori mogu uticati na interakcije odozgo prema dolje i odozdo prema gore.<ref name=Estes2016>{{Cite journal|last1=Ripple|first1=William J.|last2=Estes|first2=James A.|last3=Schmitz|first3=Oswald J.|last4=Constant|first4=Vanessa|last5=Kaylor|first5=Matthew J.|last6=Lenz|first6=Adam|last7=Motley|first7=Jennifer L.|last8=Self|first8=Katharine E.|last9=Taylor|first9=David S.|last10=Wolf|first10=Christopher|date=2016|title=What is a Trophic Cascade?|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=31|issue=11|pages=842–849|doi=10.1016/j.tree.2016.08.010|pmid=27663836 |bibcode=2016TEcoE..31..842R |issn=0169-5347}}</ref> ===Trofička kaskada === Drugi primjer interakcija u lancima ishrane su [[Trofička kaskada|trofičke kaskade]]. Razumijevanje trofičkih kaskada omogućilo je da se bolje razumije struktura i dinamika lanaca ishrane unutar ekosistema.<ref name=Estes2016/> [[Fenomen]] trofičkih kaskada omogućava [[ključni predator|ključnim predatorima]] da strukturiraju cijeli [[lanac ishrane]] u smislu načina na koji interaguju sa svojim [[plijen]]om. Trofičke kaskade mogu uzrokovati drastične promjene u protoku energije unutar lanca ishrane.<ref name=Estes2016 /> Naprimjer, kada glavni ili ključni predator konzumira organizme ispod sebe u lancu ishrane, [[gustoća]] i [[ponašanje]] plijena će se promijeniti. To, zauzvrat, utiče na brojnost [[organizam]]a koji se konzumiraju dalje u lancu, što rezultira kaskadom niz trofičke nivoe. Međutim, empirijski dokazi pokazuju da su trofičke kaskade mnogo češće u kopnenim, nego u vodenim lancima ishrane.<ref name=Estes2016/> == Lanac ishrane == [[Datoteka:Aquatic food web.jpg|thumb|400px| Primjer riječne mreže ishrane. [[Gljive|Gljive]] ([[vodene hifomicete]]) i [[Bakterije]] mogu se vidjeti u crvenom okviru na dnu. Gljive i bakterije (i drugi razlagači, poput crva) razgrađuju i recikliraju hranjive tvari natrag u [[stanište]], što je prikazano svijetloplavim strelicama. Bez gljiva i bakterija, ostatak [[mreža ishrane|mreže ishrane]] bi gladovao, jer ne bi bilo dovoljno hranjivih tvari za životinje više u mreži . Tamnonarandžaste strelice pokazuju kako neke [[životinje]] konzumiraju druge u mreži ishrane. Naprimjer, [[jastog]]e mogu jesti [[ljudi]]. Tamnoplave strelice predstavljaju jedan kompletan [[lanac ishrane]], počevši od konzumiranja [[alge|algi]] od strane vodene buhe, ''[[dafnija|Dafnije]]'', koje konzumira mala riba, koju konzumira veća riba, a koju na kraju konzumira [[velika plava čaplja]].<ref>{{cite journal |doi = 10.3389/frym.2018.00004|title = The Unseen World in the River|year = 2018|last1 = Schulz|first1 = Kestin|last2 = Smit|first2 = Mariya W.|last3 = Herfort|first3 = Lydie|last4 = Simon|first4 = Holly M.|journal = Frontiers for Young Minds|volume = 6|s2cid = 3344238|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[Lanac ishrane]] je linearni sistem karika koji je dio lanca ishrane i predstavlja redoslijed kojim se organizmi konzumiraju od jednog trofičkog nivoa do drugog. Svaka karika u lancu ishrane povezana je s trofičkim nivoom u [[ekosistem]]u. Broj koraka potrebnih da početni izvor energije, počevši od dna, stigne do vrha lanca ishrane naziva se dužina lanca ishrane.<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/S0169-5347(02)02455-2|title = The long and short of food-chain length|year = 2002|last1 = Post|first1 = David M.|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 17|issue = 6|pages = 269–277}}</ref> Iako dužina lanca ishrane može varirati, vodeni ekosistemi počinju s primarnim proizvođačima koje konzumiraju [[primarni potrošač]]i koje konzumiraju [[sekundarni potrošač]]i, a te pak mogu konzumirati tercijarni potrošači i tako dalje, sve dok se ne dostigne vrh lanca ishrane.<ref>{{Cite journal |last1=Sommer |first1=U. |last2=Charalampous |first2=E. |last3=Scotti |first3=M. |last4=Moustaka-Gouni |first4=M. |date=December 2018 |title=Big fish eat small fish: implications for food chain length? |url=https://www.akademiai.com/doi/10.1556/168.2018.19.2.2 |journal=Community Ecology |language=en |volume=19 |issue=2 |pages=107–115 |doi=10.1556/168.2018.19.2.2 |bibcode=2018ComEc..19..107S |issn=1585-8553|url-access=subscription }}</ref> Kada se dostigne vrh, ili čak i prije toga, postoje [[razlagači]] koji koriste mrtvi organski materijal i oslobađaju hranjive tvari u okolinu, ili ih zatim ponovo pojedu drugi organizmi.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Seena |first1=Sahadevan |last2=Casotti |first2=Cinthia |last3=Cornut |first3=Julien |date=March 2020 |title=Inter- and intraspecific functional variability of aquatic fungal decomposers and freshwater ecosystem processes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0048969719355652 |journal=Science of the Total Environment |language=en |volume=707|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.135570|pmid=31784168 |bibcode=2020ScTEn.70735570S |url-access=subscription }}</ref> === Primarni proizvođači === [[Primarni proizvođači]] započinju svaki [[lanac ishrane]]. Njihova proizvodnja energije i hranjivih tvari dolazi od sunca putem [[fotosinteza|fotosinteze]]. [[Alge]] doprinose velikoj količini energije i hranjivih tvari u osnovi lanca ishrane, zajedno sa kopnenim [[otpad]]om koji ulazi u [[potok]] ili [[rijeka|rijeku]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1146/annurev.ecolsys.28.1.289|title = TOWARD AN INTEGRATION OF LANDSCAPE AND FOOD WEB ECOLOGY:The Dynamics of Spatially Subsidized Food Webs|year = 1997|last1 = Polis|first1 = Gary A.|last2 = Anderson|first2 = Wendy B.|last3 = Holt|first3 = Robert D.|journal = Annual Review of Ecology and Systematics|volume = 28| issue=1 |pages = 289–316| bibcode=1997AnRES..28..289P |hdl = 1808/8160|hdl-access = free}}</ref> Proizvodnja [[organski spoj|organskih spojeva]] poput [[ugljik|ugljikovih]] prenosi se uz lanac ishrane. Primarne proizvođače konzumiraju biljojedi [[beskičmenjaci]] koji djeluju kao [[primarni potrošači]]. Produktivnost ovih proizvođača i funkcija ekosistema u cjelini pod uticajem su organizma iznad njega u lancu ishrane.<ref name=Worm2003>{{cite journal |doi = 10.1016/j.tree.2003.09.003|title = Biodiversity, productivity and stability in real food webs|year = 2003|last1 = Worm|first1 = Boris|last2 = Duffy|first2 = J.Emmett|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 18|issue = 12|pages = 628–632| bibcode=2003TEcoE..18..628W }}</ref> === Primarni potrošači === [[Primarni potrošači]] su beskičmenjaci i makrobeskičmenjaci koji se hrane primarnim proizvođačima. Oni imaju važnu ulogu u pokretanju prijenosa energije s osnovnog trofičkog nivoa na sljedeći. Oni su regulatorni organizmi koji olakšavaju i kontroliraju brzinu [[Ciklus hranjivih tvari|kruženje hranjivih tvari]] i miješanje vodenih i kopnenih biljnih [[materija]]la.<ref name=Wallace1996>{{Cite journal|last1=Wallace|first1=J. Bruce|last2=Webster|first2=Jackson R.|date=1996|title=The Role of Macroinvertebrates in Stream Ecosystem Function|url=http://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.en.41.010196.000555|journal=Annual Review of Entomology|language=en|volume=41|issue=1|pages=115–139|doi=10.1146/annurev.en.41.010196.000555|pmid=15012327 |issn=0066-4170|url-access=subscription}}</ref> Oni također transportuju i zadržavaju neke od tih hranjivih tvari i materijala.<ref name=Wallace1996/> Postoji mnogo različitih funkcionalnih grupa ovih beskičmenjaka, uključujući organizme koji pasu, organizme koji se hrane alginim [[biofilm]]om koji se skuplja na potopljenim predmetima, usitnjivače koji se hrane velikim lišćem i detritusom i pomažu u razgradnji krupnog materijala. Također, [[filter]]e, makrobeskičmenjake koji se oslanjaju na protok potoka kako bi im isporučili fine [[čestica organske tvari| čestice organske tvari]] (FPOM) suspendirane u [[vodeni stub|stupcu vode]] i sakupljače koji se hrane FPOM-om koji se nalazi na supstratu [[rijeka]] ili [[potok]]a.<ref name=Wallace1996/> === Sekundarni potrošači === [[Sekundarni potrošači]] u riječnom ekosistemu su [[Predatori|predatori]] primarnih potrošača. To uglavnom uključuje [[Insektivori|insektojedne]] [[ribe]].<ref name=Power1990>{{cite journal |doi = 10.1126/science.250.4982.811|title = Effects of Fish in River Food Webs|year = 1990|last1 = Power|first1 = M. E.|journal = Science|volume = 250|issue = 4982|pages = 811–814|pmid = 17759974|bibcode = 1990Sci...250..811P| s2cid=24780727 }}</ref> Konzumacija hrane od strane beskičmenjaka i makrobeskičmenjaka je još jedan korak u protoku energije uz [[lanac ishrane]]. Ovisno o njihovoj brojnosti, ovi grabežljivi potrošači mogu oblikovati ekosistem načinom na koji utiču na trofičke nivoe ispod njih. Kada su [[ribe]] u velikoj brojnosti i jedu mnogo beskičmenjaka, tada je [[biomasa]] algi i primarna proizvodnja u potoku veća, a kada sekundarni potrošači nisu prisutni, tada se biomasa algi može smanjiti zbog velike brojnosti primarnih potrošača.<ref name=Power1990/> [[Energija[[ i [[nutrijent|hranjive tvari]] koje počinju s primarnim proizvođačima nastavljaju svoj put uz lanac ishrane i, ovisno o ekosistemu, mogu završiti s ovim grabežljivim ribama. === Razgrađujući organizmi === Razlažući organizmi ili reducenti u riječnom sistemu sastoje se od [[bakterija]], [[gljive|gljiva]], [[protist]]a i mnogih [[beskičmenjak]]a poput [[insekti|insekata]] i [[puževi|puževa]]. Oni su ključni za [[bentos]]ke prehrambene mreže i za riječni ekosistem u cjelini.<ref>{{Citation |title=Litter Decomposition as an Indicator of Stream Ecosystem Functioning at Local-to-Continental Scales: Insights from the European RivFunction Project |date=2016-01-01 |work=Advances in Ecological Research |volume=55 |pages=99–182 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/bookseries/abs/pii/S0065250416300216 |access-date=2026-03-30 |publisher=Academic Press |language=en-US |doi=10.1016/bs.aecr.2016.08.006}}</ref> Gljive i bakterije u riječnim ekosistemima uglavnom žive od raspadajuće organske materije iz životinja i biljaka. Razlažuće gljive u riječnim ekosistemima uključuju [[saprofit]]ne saprotrofe, koji žive na biljnom opadu i potopljenom drvetu, te drugim mrtvim organskim materijalima.<ref name=":0"/> [[Protisti]] uključuju pseudogljive poput oomiceta koje se također nalaze na lišću i potopljenom biljnom materijalu. [[Beskičmenjaci]] uključuju člankonošce i [[mehkušci|mehkušce]]. Većina insekata bentoske zone i određeni puževi funkcionalno su klasifikovani kao "''usitnjivači''" koji razgrađuju biljni materijal.<ref>{{Cite journal |last1=Graça |first1=Manuel A. S. |last2=Ferreira |first2=Verónica |last3=Canhoto |first3=Cristina |last4=Encalada |first4=Andrea C. |last5=Guerrero-Bolaño |first5=Francisco |last6=Wantzen |first6=Karl M. |last7=Boyero |first7=Luz |date=February 2015 |title=A conceptual model of litter breakdown in low order streams |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/iroh.201401757 |journal=International Review of Hydrobiology |language=en |volume=100 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1002/iroh.201401757 |bibcode=2015IRH...100....1G |hdl=10316/98689 |issn=1434-2944|hdl-access=free }}</ref> == Složenost mreža ishrane == [[Raznolikost vrsta|Raznolikost]], [[Produktivnost (ekologija)|produktivnost]], [[bogatstvo vrsta]], [[Sastav vrsta|sastav]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]] su međusobno povezani nizom povratnih petlji. Zajednice mogu imati niz složenih, direktnih i/ili indirektnih odgovora na velike promjene u [[bioraznolikost]]i.<ref name=Worm2003 /> Mreže ishrane mogu uključivati širok spektar varijabli, tri glavne varijable koje ekolozi proučavaju u vezi s [[ekosistemim]]a uključuju bogatstvo vrsta, [[Produktivnost (ekologija)|Biomasu produktivnosti]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]]/otpornost na promjene.<ref name=Worm2003 /> Kada se [[vrsta]] doda ili ukloni iz ekosistema, to će imati utjecaj na preostali lanac ishrane, a intenzitet ovog efekta povezan je s povezanošću vrsta i robusnošću lanca ishrane.<ref name=Dunne2002>{{Cite journal|last1=Dunne|first1=Jennifer A.|last2=Williams|first2=Richard J.|last3=Martinez|first3=Neo D.|date=2002|title=Network structure and biodiversity loss in food webs: robustness increases with connectance|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|journal=Ecology Letters|language=en|volume=5|issue=4|pages=558–567|doi=10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|bibcode=2002EcolL...5..558D |s2cid=2114852 |issn=1461-0248|url-access=subscription}}</ref> Kada se nova vrsta doda u riječni ekosistem, intenzitet efekta povezan je s robusnošću ili otpornošću na promjene trenutnog lanca ishrane.<ref name=Dunne2002 /> Kada se vrsta ukloni iz riječnog ekosistema, intenzitet efekta povezan je s povezanošću vrste s mrežom ishrane.<ref name=Dunne2002 /> [[Invazivna vrsta]] može se ukloniti s malim ili nikakvim efektom, ali ako se uklone važni i autohtoni primarni proizvođači, plijen ili ribe grabljivice, mogli biste imati negativnu trofičku kaskadu.<ref name=Dunne2002 /> Jedna vrlo varijabilna komponenta riječnih ekosistema je zaliha hrane ([[Biomasa|biomasa]] primarnih proizvođača).<ref name=Young2020>{{Cite journal|last1=Young|first1=Matthew|last2=Howe|first2=Emily|last3=O'Rear|first3=Teejay|last4=Berridge|first4=Kathleen|last5=Moyle|first5=Peter|date=2020-07-11|title=Food Web Fuel Differs Across Habitats and Seasons of a Tidal Freshwater Estuary|journal=Estuaries and Coasts|volume=44 |pages=286–301 |language=en|doi=10.1007/s12237-020-00762-9|issn=1559-2731|doi-access=free}}</ref> Food supply or type of producers is ever changing with the seasons and differing habitats within the river ecosystem.<ref name=Young2020 /> Another highly variable component to river ecosystems is nutrient input from wetland and terrestrial [[detritus]].<ref name=Young2020 /> Food and nutrient supply variability is important for the [[Ecological succession|succession]], [[Ecological robustness|robustness]] and connectedness of river ecosystem organisms.<ref name=Young2020 /> ==Trofički međuodnosi== ===Unosi energije=== [[Datoteka:ElodeaCanadensis.jpg|thumb|[[Elodea canadensis| Ribnjačka trava]] je autohtoni izvor energije.]] Izvori energije mogu biti [[autohtoni (ekologija)|autohtoni]] ili alohtoni. * '''Autohtoni''' (od [[latinski|latinskog]] "auto" = samostalni) izvori energije su oni koji potiču iz lotičkog sistema. Tokom [[fotosinteza| fotosinteze]], naprimjer, [[primarni producenti]] formiraju organska ugljična jedinjenja iz [[ugljik-dioksid]]a i neorganske materije. [[Energija]] koju proizvode važna je za zajednicu jer se može prenijeti na više [[trofički nivo|trofičke nivoe]] putem konzumacije. Osim toga, visoke stope [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] mogu uvesti [[rastvorena organska materija|rastvorenu organsku materiju]] (DOM) u vode. <ref name=Cush/> Drugi oblik autohtone energije dolazi od razgradnje mrtvih organizama i [[izmet]]a koji potiču iz lotičkog sistema. U ovom slučaju, bakterije razgrađuju [[detritus]] ili grubi [[čestica|čestični]] organski materijal (CPOM; komadići >1 mm) u fine čestice organske materije (FPOM; komadići <1 mm), a zatim dalje u neorganska jedinjenja koja su potrebna za fotosintezu.<ref name="Allan"/><ref name=Cush/><ref>{{Cite journal|last1=Tank|first1=Jennifer L.|author-link=Jennifer Tank|last2=Rosi-Marshall|first2=Emma J.|last3=Griffiths|first3=Natalie A.|last4=Entrekin|first4=Sally A.|last5=Stephen|first5=Mia L.|date=March 2010|title=A review of allochthonous organic matter dynamics and metabolism in streams|journal=Journal of the North American Benthological Society|language=en|volume=29|issue=1|pages=118–146|doi=10.1899/08-170.1|s2cid=54609464 |issn=0887-3593}}</ref> Ovaj proces je detaljnije objašnjen u nastavku. [[Datoteka:Stream at the Walhalla ravine.jpg|thumb| Otpad lišća je alohtoni izvor energije.]] * '''[[alohtona vrsta|Alohtoni]]''' izvori energije su oni koji potiču izvan lotičkog sistema, odnosno iz kopnenog okruženja. Lišće, grančice, plodovi itd. su tipični oblici kopnene CPOM-a koji su ušli u vodu direktnim padom otpada ili bočnim udarom lišća.<ref name=Gill/> Osim toga, materijali kopnenog životinjskog porijekla, poput izmeta ili lešina, koji su dodani u sistem, primjeri su alohtone CPOM-a. CPOM prolazi kroz specifičan proces razgradnje. Allan navodi primjer lista koji je pao u potok.<ref name=Allan/> Prvo, rastvorljive hemikalije se rastvaraju i ispužavaju iz lista nakon njegovog zasićenja vodom. Ovo povećava opterećenje DOM-om u sistemu. Zatim [[mikrobi]] poput [[bakterija]] i [[gljiva]] [[kolonizacija|koloniziraju]] list, omekšavajući ga kako [[micelij]]i gljive raste u njemu. Na sastav mikrobne zajednice utiče vrsta drveta s kojeg otpada lišće (Rubbo i Kiesecker 2004). Ova kombinacija bakterija, gljivica i lista je izvor hrane za beskičmenjake koji usitnjavaju lišće,<ref>{{cite web|last=U.S. EPA|title=Classifications of Macroinvertebrates|url=http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-url=https://archive.today/20030511092425/http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-date=May 11, 2003|access-date=3 July 2012}}</ref> koji nakon konzumacije ostavljaju samo FPOM. Ove fine čestice mogu ponovo kolonizirati mikrobi ili poslužiti kao izvor hrane za životinje koje konzumiraju FPOM. Organska materija također može ući u lotički sistem već u fazi FPOM-a vjetrom, [[površinsko oticanje| površinskim oticanjem]], [[obalom (geografija)|obalom]] [[erozija]]ma ili [[podzemne vode|podzemnim vodama]]. Slično tome, DOM se može unijeti putem kapanja sa [[krošnja (biologija)|krošnji]] od kiše ili iz površinskih tokova.<ref name=Gill/> ===Beskičmenjaci=== [[Beskičmenjaci]] se mogu organizirati u mnoge [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]] u lotičkim sistemima. Neke vrste su usitnjivači, koji koriste velike i snažne dijelove usta za hranjenje nedrvenastim CPOM-om i s njima povezanim mikroorganizmima. Drugi su [[filterski hranitelji|hranitelji suspenzijom]], koji koriste svoje [[seta|sete]], filterske aparate, mreže ili čak sekrete za sakupljanje FPOM-a i [[mikrob]]a iz vode. Ove vrste mogu biti pasivni sakupljači, koristeći prirodni tok sistema, ili mogu generirati vlastiti tok za crpljenje vode, a također i FPOM u Allanu.<ref name=Allan/> Članovi ceha sakupljača–prikupljača aktivno traže FPOM ispod stijena i na drugim mjestima gdje je tok potoka dovoljno oslabio da omogući taloženje.<ref name=Cush/> Beskičmenjaci koji pasu koriste adaptacije za struganje, grebanje i brisanje kako bi se hranili [[perifiton]]om i [[detritus]]om. Konačno, nekoliko porodica su grabežljivi, hvatajući i konzumirajući životinjski plijen. I broj vrsta i brojnost jedinki unutar svakog ceha uveliko zavise od dostupnosti hrane. Dakle, ove vrijednosti mogu varirati tokom oba godišnja doba i sistema.<ref name=Allan/> ===Ribe=== [[Ribe]] se također mogu svrstati u [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]]. Planktivori biraju [[plankton]] iz [[vodeni stub|vodenog stuba]]. [[Biljojedi]]–[detritivori]] su vrste [[bentos|vrste koje se hrane po dnu]] koje neselektivno unose i [[perifiton]] i [[detritus]]. Površinski i oni koji se hrane po vodenom stubu hvataju površinski plijen (uglavnom kopnene i insekte koji izlaze) i plutaju ([bentos]]ke beskičmenjake koji plutaju nizvodno). Bentoski beskičmenjaci koji se hrane prvenstveno se hrane nezrelim [[insekti[[ma, ali će konzumirati i druge bentoske beskičmenjake. [[Vrhunski predator|Gornji predatori]] konzumiraju ribe i/ili velike beskičmenjake. [[Svaštojedi]] unose širok spektar plijena. To mogu biti [[cvijet|cvjetni]], [[fauna|faunski]] i/ili detritusni oblici. Konačno, [[paraziti]] žive od vrsta domaćina, obično drugih riba.<ref name=Allan/> Ribe su fleksibilne u svojim prehrambenim ulogama, hvatajući različit plijen u skladu sa sezonskom dostupnošću i vlastitom razvojnom fazom. Stoga mogu zauzeti više prehrambenih cehova tokom svog života. Broj vrsta u svakom cehu može se uveliko razlikovati između sistema, pri čemu umjereno topli potoci imaju najviše bentoskih beskičmenjaka koji se hrane, a tropski sistemi imaju veliki broj onih koji se hrane detritusom zbog visokih stopa alohtonog unosa.<ref name=Cush/> ==Obrasci i raznolikost zajednice== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Iguacu-004.jpg | caption1 = Vodopadi Iguazu]]{{snd}}, ekstremno lotičko okruženje | image2 = Beaver Run looking downstream near its mouth.JPG | caption2 = [[Dabarski trk]]{{snd}}, mirno lotičko okruženje }} ===Lokalna raznolikost vrsta=== Velike rijeke imaju relativno više vrsta od malih potoka. Mnogi ovaj obrazac povezuju s većom površinom i volumenom većih sistema, kao i s povećanjem raznolikosti staništa. Međutim, neki sistemi pokazuju slabu usklađenost između veličine sistema i [[bogatstva vrsta]]. U ovim slučajevima, kombinacija faktora kao što su historijske stope [[specijacija|specijacije]] i [[izumiranje|zumiranja]], vrsta [[supstrat (biologija)|supstrata]], dostupnost [[mikrostanište|mikrostaništa]], hemizam vode, temperatura i poremećaji poput [[poplava]] čine se važnima.<ref name=Gill/> ===Podjela resursa=== Iako je postulirano mnogo alternativnih teorija o sposobnosti [[ceh (ekologija)|cehovskih sugrađana]] da koegzistiraju (vidi Morin 1999), [[podjela resursa]] je dobro dokumentirana u lotičkim sistemima kao sredstvo za smanjenje konkurencije. Tri glavna tipa podjele resursa uključuju segregaciju [[staništa]], ishrane i vremensku segregaciju.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Segregacija staništa]] utvrđena je kao najčešći tip podjele resursa u prirodnim sistemima (Schoener, 1974). U lotičkim sistemima, mikrostaništa pružaju nivo fizičke složenosti koji može podržati raznolik niz organizama (Vincin i Hawknis, 1998). Razdvajanje vrsta prema preferencijama supstrata dobro je dokumentirano kod beskičmenjaka. Ward (1992) je uspio podijeliti stanovnike supstrata u šest širokih skupina, uključujući one koji žive u: grubom supstratu, šljunku, pijesku, blatu, drvenastom otpadu i onima povezanim s biljkama, pokazujući jedan sloj segregacije. U manjoj mjeri, daljnja podjela staništa može se dogoditi na ili oko jednog supstrata, kao što je komad [[šljunak|šljunka]]. Neki [[beskičmenjaci]] preferiraju područja s visokim protokom na izloženom vrhu šljunka, dok drugi žive u pukotinama između jednog komada šljunka i sljedećeg, dok treći žive na dnu ovog komada šljunka.<ref name=Gill/> Segregacija prehrane je drugi najčešći tip podjele resursa.<ref name=Gill/> Visoki stepeni [[Diferencijacija niša|morfološke specijalizacije]] ili razlike u ponašanju omogućavaju organizmima da koriste specifične resurse. Veličina mreža koje grade neke vrste beskičmenjaka [[Filterski hranitelj|suspenzijski hranilac]], na primjer, može filtrirati različite veličine čestica FPOM-a iz vode (Edington et al. 1984). Slično tome, članovi ceha ispaše mogu se specijalizirati za sakupljanje algi ili detritusa ovisno o morfologiji njihovog aparata za struganje. Osim toga, čini se da određene vrste pokazuju sklonost prema specifičnim vrstama algi.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Vremenska segregacija]] je manje uobičajen oblik podjele resursa, ali je ipak uočena pojava.<ref name=Gill/> Tipično, objašnjava koegzistenciju povezujući je s razlikama u obrascima životnog ciklusa i vremenom maksimalnog rasta među članovima ceha. Tropske ribe u [[Borneo| Borneu]], naprimjer, prešle su na kraći životni vijek kao odgovor na smanjenje [[ekološka niša|ekološke niše]] koje se osjeća s povećanjem nivoa bogatstva vrsta u njihovom ekosistemu (Watson i Balon 1984). ===Perzistentnost i sukcesija=== Na dugim vremenskim skalama, postoji tendencija da sastav vrsta u netaknutim sistemima ostane u stabilnom stanju.<ref>Hildrew, A.&nbsp;G. and P.&nbsp;S. Giller. 1994. Patchiness, species interactions and disturbance in the stream [[benthos]]. In Aquatic Ecology: scale pattern and process. P.&nbsp;S. Giller, A.&nbsp;G. Hildrew, and D.&nbsp;G. Rafaelli (eds.). Blackwell, Oxford. Pp.&nbsp;21–62.</ref> Ovo je utvrđeno i za vrste beskičmenjaka i za ribe.<ref name=Gill/> Međutim, na kraćim vremenskim skalama, varijabilnost protoka i neobični obrasci padavina smanjuju stabilnost staništa i mogu dovesti do smanjenja nivoa perzistencije. Sposobnost održavanja ove perzistencije na dugim vremenskim skalama povezana je sa sposobnošću lotičkih sistema da se relativno brzo vrate u prvobitnu konfiguraciju zajednice nakon poremećaja (Townsend et al. 1987). Ovo je jedan primjer vremenske sukcesije, promjene u zajednici specifične za lokaciju koja uključuje promjene u sastavu vrsta tokom vremena. Drugi oblik vremenske sukcesije može se pojaviti kada se novo stanište otvori za [[kolonizacija|kolonizaciju]]]. U tim slučajevima, može se uspostaviti potpuno nova zajednica koja je dobro prilagođena uslovima koji se nalaze u ovom novom području.<ref name=Gill/> ===Koncept riječnog kontinuuma=== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Waikato Waitomo Area Stream.jpg | caption1 = Vijugavi [[potok]] u [[Waitomo]]u, [[Novi Zeland]] | image2 = River Gryffe Renfrewshire.jpg | caption2 = Rijeka Gryffe u [[Škotska|Škotskoj]] | image3 = Hawaii Creek.jpg | caption3 = Kameniti potok na [[Havaji]]ma }} [[Koncept riječnog kontinuuma]] (RCC) bio je pokušaj konstruiranja jedinstvenog okvira za opis funkcije umjerenih lotičkih ekosistema od izvorišta do većih rijeka i povezivanje ključnih karakteristika s promjenama u biotskoj zajednici.<ref name=":2">{{Cite journal |last=Vannote |first=R. L. |date=1980 |title=The River Continuum Concept |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=37 |issue=1 |pages=130–137 |doi=10.1139/f80-017 |bibcode=1980CJFAS..37..130V |s2cid=40373623 |via=Canadian Science Publishing}}</ref> Fizička osnova za RCC je veličina i lokacija duž nagiba od malog [[potok]]a koji se na kraju povezuje s velikom rijekom. Redoslijed potoka (vidi [[Potok|karakteristike potoka]]) koristi se kao fizička mjera položaja duž RCC-a. Prema RCC-u, nisko uređena mjesta su mali zasjenjeni potoci gdje su alohtoni unosi CPOM-a neophodan resurs za potrošače. Kako se rijeka širi na srednje uređenim mjestima, energetski unosi bi se trebali mijenjati. Obilna [[sunčeva svjetlost]] trebala bi doprijeti do dna u ovim sistemima kako bi podržala značajnu proizvodnju [[perifiton]]a. Osim toga, očekuje se da će biološka obrada unosa CPOM-a (grube čestice organske materije veće od 1 mm) na uzvodnim mjestima rezultirati transportom velikih količina FPOM-a (fine čestice organske materije manje od 1 mm) u ove nizvodne ekosisteme. Biljke bi trebale postati obilnije na rubovima rijeke s povećanjem veličine rijeke, posebno u nizinskim [[rijeka]]ma gdje su taloženi finiji sedimenti i olakšavaju ukorjenjivanje. Glavni kanali vjerovatno imaju preveliku struju i zamućenost, te nedostatak supstrata za podršku biljkama ili perifitonu. [[Fitoplankton]] bi ovdje trebao proizvoditi jedine autohtone unose, ali će fotosintetske stope biti ograničene zbog zamućenosti i miješanja. Stoga se očekuje da će alohtoni unos biti primarni izvor energije za velike rijeke. Ovaj FPOM će dolaziti i sa uzvodnih lokacija putem procesa razgradnje i putem lateralnih unosa iz poplavnih područja. Biota bi se trebala promijeniti s ovom promjenom energije od izvorišta do ušća ovih sistema. Naime, usitnjivači bi trebali napredovati u sistemima niskog reda, a pašnjaci u sistemima srednjeg reda. [[Mikrob]]na razgradnja bi trebala igrati najveću ulogu u proizvodnji energije za lokacije niskog reda i velike rijeke, dok će fotosinteza, pored degradiranih alohtonih unosa iz uzvodnih, biti bitna u sistemima srednjeg reda. Budući da će lokacije srednjeg reda teorijski primati najveću raznolikost energetskih unosa, može se očekivati da će biti domaćini najveće [[bioraznolikost]]i.<ref name=":2" /><ref name=Allan/><ref name=Gill/> Koliko dobro RCC zapravo odražava obrasce u prirodnim sistemima je neizvjesno i njegova općenitost može biti hendikep kada se primjenjuje na raznolike i specifične situacije.<ref name=Allan/> Najznačajnije kritike RCC-a su: 1. Uglavnom se fokusira na [[makrobeskičmenjaci|makrobeskičmenjake]], zanemarujući da je raznolikost [[plankton]]a i riba najveća u višim redovima; 2. U velikoj mjeri se oslanja na činjenicu da lokacije niskog reda imaju visoke unose CPOM-a, iako mnogim potocima nedostaju priobalna [[staništa]]; 3. Zasnovan je na netaknutim sistemima, koji danas rijetko postoje; i 4. Usredsređen je na funkcionisanje umjerenih potoka. Uprkos svojim nedostacima, RCC ostaje korisna ideja za opisivanje kako se obrasci ekoloških funkcija u lotičkom sistemu mogu razlikovati od izvora do ušća.<ref name=Allan/> Poremećaji poput zagušenja [[brana]]ma ili prirodni događaji poput poplava obale nisu uključeni u RCC model.<ref name="Junk J.W. 1989">Junk J.&nbsp;W., P.&nbsp;B. Bayley, R.&nbsp;E. Sparks: "The flood pulse concept in river flood plain systems". Canadian Special Publications of Fisheries and Aquatic Sciences. 106. 1989.</ref> Razni istraživači su od tada proširili model kako bi uzeli u obzir takve nepravilnosti. Naprimjer, J.V. Ward i J.A. Stanford su 1983. godine osmislili koncept serijskog diskontinuiteta, koji se bavi uticajem [[geomorfologija|geomorfoloških]] poremećaja poput zagušenja i integriranih dotoka. Isti autori su 1993. godine predstavili koncept hiporejskog koridora, u kojem su povezane vertikalna (u dubini) i lateralna (od obale do obale) strukturna složenost rijeke.<ref>Ward J.&nbsp;V., J.&nbsp;A. Stanford: The Serial Discontinuity Concept of River Ecosystems. T.&nbsp;D. Fontaine, S.&nbsp;M. Bartell: "Dynamics of Lotic Ecosystems". Science Publications, Ann Arbor Mich, 29–42. 1983.</ref> Koncept pulsa poplave, koji je razvio W. J. Junk 1989. godine, a zatim ga dodatno modificirali P. B. Bayley 1990. i K. Tockner 2000., uzima u obzir veliku količinu hranjivih tvari i organskog materijala koji dospijeva u rijeku iz sedimenta okolnog poplavljenog zemljišta.<ref name="Junk J.W. 1989"/> ==Ljudski uticaji== [[Datoteka:Human impact factors on river–floodplain systems.jpg|thumb|upright=2.0| Antropogeni uticaji na riječne sisteme.<ref name="Maaß2021">{{cite journal | last1=Maaß | first1=Anna-Lisa | last2=Schüttrumpf | first2=Holger | last3=Lehmkuhl | first3=Frank | title=Human impact on fluvial systems in Europe with special regard to today's river restorations | journal=Environmental Sciences Europe | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=33 | issue=1 | date=2021-10-16 | issn=2190-4707 | doi=10.1186/s12302-021-00561-4| doi-access=free }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Primjeri su uglavnom iz okruženja sa skromnim tehnološkim utjecajem, posebno u periodu od oko 10.000 do 4000 kalorijskih godina prije move ere]] Ljudi vrše [[geomorf]]nu silu koja sada konkurira prirodnoj [[Zemlja|Zemlji]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1130/0091-7613(2000)28<843:OTHOHA>2.0.CO;2|issn = 0091-7613|year = 2000|volume = 28|page = 843|title = On the history of humans as geomorphic agents|last1 = Hooke|first1 = Roger LeB.|journal = Geology|issue = 9|bibcode = 2000Geo....28..843L}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1130/G21108.1|title = Humans as geologic agents: A deep-time perspective|year = 2005|last1 = Wilkinson|first1 = Bruce H.|journal = Geology|volume = 33|issue = 3|page = 161|bibcode = 2005Geo....33..161W}}</ref> Period ljudske dominacije nazvan je antropocen, a za njegov početak predloženo je nekoliko datuma. Mnogi istraživači su naglasili dramatične promjene povezane s [[industrijska revolucija| industrijskom revolucijom]] u Evropi nakon otprilike 1750. godine nove ere (naše ere) i velikim ubrzanjem tehnologije oko 1950. nove ere..<ref>{{cite journal |doi = 10.1579/0044-7447(2007)36[614:TAAHNO]2.0.CO;2|issn = 0044-7447|year = 2007|volume = 36|title = The Anthropocene: Are Humans Now Overwhelming the Great Forces of Nature|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Crutzen|first2 = Paul J.|last3 = McNeill|first3 = John R.|journal = Ambio: A Journal of the Human Environment|issue = 8|pages = 614–21|pmid = 18240674|hdl = 1885/29029| s2cid=16218015 |hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614564785|title = The trajectory of the Anthropocene: The Great Acceleration|year = 2015|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Broadgate|first2 = Wendy|last3 = Deutsch|first3 = Lisa|last4 = Gaffney|first4 = Owen|last5 = Ludwig|first5 = Cornelia|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 81–98| bibcode=2015AntRv...2...81S |hdl = 1885/66463|s2cid = 131524600|hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aad2622|title = The Anthropocene is functionally and stratigraphically distinct from the Holocene|year = 2016|last1 = Waters|first1 = C. N.|last2 = Zalasiewicz|first2 = J.|last3 = Summerhayes|first3 = C.|last4 = Barnosky|first4 = A. D.|last5 = Poirier|first5 = C.|last6 = Ga Uszka|first6 = A.|last7 = Cearreta|first7 = A.|last8 = Edgeworth|first8 = M.|last9 = Ellis|first9 = E. C.|last10 = Ellis|first10 = M.|last11 = Jeandel|first11 = C.|author-link11=Catherine Jeandel|last12 = Leinfelder|first12 = R.|last13 = McNeill|first13 = J. R.|last14 = Richter|first14 = D. d.|last15 = Steffen|first15 = W.|last16 = Syvitski|first16 = J.|last17 = Vidas|first17 = D.|last18 = Wagreich|first18 = M.|last19 = Williams|first19 = M.|last20 = Zhisheng|first20 = A.|last21 = Grinevald|first21 = J.|last22 = Odada|first22 = E.|last23 = Oreskes|first23 = N.|author23-link=Naomi Oreskes|last24 = Wolfe|first24 = A. P.|journal = Science|volume = 351|issue = 6269|pmid = 26744408| bibcode=2016Sci...351.2622W |s2cid = 206642594}}</ref><ref name= Waters2016>{{cite journal |doi = 10.1038/415023a|title = Geology of mankind|year = 2002|last1 = Crutzen|first1 = Paul J.|journal = Nature|volume = 415|issue = 6867|page = 23|pmid = 11780095|bibcode = 2002Natur.415...23C|s2cid = 9743349|doi-access = free}}</ref><ref name=Gibling2018>{{cite journal |doi = 10.3390/quat1030021|title = River Systems and the Anthropocene: A Late Pleistocene and Holocene Timeline for Human Influence|year = 2018|last1 = Gibling|first1 = Martin R.|journal = Quaternary|volume = 1|issue = 3|page = 21|doi-access = free| bibcode=2018Quat....1...21G }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Međutim, primjetan ljudski utjecaj na okoliš proteže se hiljadama godina unazad,<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1466-8238.2010.00587.x|title = The HYDE 3.1 spatially explicit database of human-induced global land-use change over the past 12,000 years|year = 2011|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Van Drecht|first3 = Gerard|last4 = De Vos|first4 = Martine|journal = Global Ecology and Biogeography|volume = 20| issue=1 |pages = 73–86| bibcode=2011GloEB..20...73K }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1080/1747423X.2017.1354938|title = Per-capita estimations of long-term historical land use and the consequences for global change research|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Dekker|first2 = Stefan C.|last3 = Van Zanden|first3 = Jan Luiten|journal = Journal of Land Use Science|s2cid = 133825138|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.5194/essd-9-927-2017|title = Anthropogenic land use estimates for the Holocene – HYDE 3.2|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Doelman|first3 = Jonathan|last4 = Stehfest|first4 = Elke|journal = Earth System Science Data|volume = 9|issue = 2|pages = 927–953|bibcode = 2017ESSD....9..927K|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.12952/journal.elementa.000018|title = Dating the Anthropocene: Towards an empirical global history of human transformation of the terrestrial biosphere|year = 2013|last1 = Ellis|first1 = Erle C.|last2 = Fuller|first2 = Dorian Q.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Lutters|first4 = Wayne G.|journal = Elementa: Science of the Anthropocene|volume = 1| page=000018 |doi-access = free| bibcode=2013EleSA...1.0018E }}</ref> a naglasak na nedavnim promjenama minimizira ogromnu transformaciju pejzaža koju su ljudi uzrokovali u antici.<ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aaa7297|title = Defining the epoch we live in|year = 2015|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|last2 = Ellis|first2 = Erle C.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Fuller|first4 = Dorian Q.|journal = Science|volume = 348|issue = 6230|pages = 38–39|pmid = 25838365|bibcode = 2015Sci...348...38R|s2cid = 36804466}}</ref> Važni raniji ljudski uticaji sa značajnim posljedicama po okoliš uključuju [[izumiranje megafaune]] između 14.000 i 10.500 kalorijskih godina prije nove ere<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.08.003|title = Human acceleration of animal and plant extinctions: A Late Pleistocene, Holocene, and Anthropocene continuum|year = 2013|last1 = Braje|first1 = Todd J.|last2 = Erlandson|first2 = Jon M.|journal = Anthropocene|volume = 4|pages = 14–23| bibcode=2013Anthr...4...14B }}</ref> [[pripitomljavanje biljaka]] i [[pripitomljavanje životinja|životinja]] blizu početka [[holocen]]a prije 11.700 kalorijskih godina; poljoprivredne prakse i deforestacija prije 10.000 do 5000 kalorijskih godina; i široko rasprostranjeno stvaranje antropogenih tala prije oko 2000 kalorijskih godina.<ref name= Waters2016 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1023/B:CLIM.0000004577.17928.fa|title = The Anthropogenic Greenhouse Era Began Thousands of Years Ago|year = 2003|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|journal = Climatic Change|volume = 61|issue = 3|pages = 261–293|s2cid = 2501894|doi-access = free| bibcode=2003ClCh...61..261R }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/0959683611408454|title = Anthropogenic soils are the golden spikes for the Anthropocene|year = 2011|last1 = Certini|first1 = Giacomo|last2 = Scalenghe|first2 = Riccardo|journal = The Holocene|volume = 21|issue = 8|pages = 1269–1274|bibcode = 2011Holoc..21.1269C|s2cid = 128818837}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614529263|title = Does pre-industrial warming double the anthropogenic total?|year = 2014|last1 = Ruddiman|first1 = William|last2 = Vavrus|first2 = Steve|last3 = Kutzbach|first3 = John|last4 = He|first4 = Feng|journal = The Anthropocene Review|volume = 1|issue = 2|pages = 147–153| bibcode=2014AntRv...1..147R |s2cid = 129727301}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614565394|title = Diachronous beginnings of the Anthropocene: The lower bounding surface of anthropogenic deposits|year = 2015|last1 = Edgeworth|first1 = Matt|last2 = Deb Richter|first2 = Dan|last3 = Waters|first3 = Colin|last4 = Haff|first4 = Peter|last5 = Neal|first5 = Cath|last6 = Price|first6 = Simon James|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 33–58| bibcode=2015AntRv...2...33E |s2cid = 131236197|url = http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/509573/1/Diachronous%20beginnings%20_for%20NORA.pdf}}</ref> Ključni dokazi rane antropogene aktivnosti kodirani su u ranim [[fluvijalni proces|fluvijalnim sukcesijama]],<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.06.002|title = Geomorphology of the Anthropocene: Time-transgressive discontinuities of human-induced alluviation|year = 2013|last1 = Brown|first1 = Antony|last2 = Toms|first2 = Phillip|last3 = Carey|first3 = Chris|last4 = Rhodes|first4 = Eddie|journal = Anthropocene|volume = 1|pages = 3–13| bibcode=2013Anthr...1....3B }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1002/esp.3943|title = The geomorphology of the Anthropocene: Emergence, status and implications|year = 2017|last1 = Brown|first1 = Antony G.|last2 = Tooth|first2 = Stephen|last3 = Bullard|first3 = Joanna E.|last4 = Thomas|first4 = David S. G.|last5 = Chiverrell|first5 = Richard C.|last6 = Plater|first6 = Andrew J.|last7 = Murton|first7 = Julian|last8 = Thorndycraft|first8 = Varyl R.|last9 = Tarolli|first9 = Paolo|last10 = Rose|first10 = James|last11 = Wainwright|first11 = John|last12 = Downs|first12 = Peter|last13 = Aalto|first13 = Rolf|journal = Earth Surface Processes and Landforms|volume = 42|issue = 1|pages = 71–90|bibcode = 2017ESPL...42...71B|s2cid = 55224176|url = https://figshare.com/articles/The_geomorphology_of_the_Anthropocene_emergence_status_and_implications/9482729|hdl = 11577/3199318|hdl-access = free}}</ref> long predating [[Human impact on the environment|anthropogenic effects]] that have intensified over the past centuries and led to the modern worldwide river crisis.<ref>Wong, C.M., Williams, C.E., Collier, U., Schelle, P. and Pittock, J.(2007) [https://wwf.panda.org/?108620/Worlds-Top-10-Rivers-at-Risk World's top 10 rivers at risk] ''World Wildlife Fund''.</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature09440|title = Global threats to human water security and river biodiversity|year = 2010|last1 = Vörösmarty|first1 = C. J.|last2 = McIntyre|first2 = P. B.|last3 = Gessner|first3 = M. O.|last4 = Dudgeon|first4 = D.|last5 = Prusevich|first5 = A.|last6 = Green|first6 = P.|last7 = Glidden|first7 = S.|last8 = Bunn|first8 = S. E.|last9 = Sullivan|first9 = C. A.|last10 = Liermann|first10 = C. Reidy|last11 = Davies|first11 = P. M.|journal = Nature|volume = 467|issue = 7315|pages = 555–561|pmid = 20882010|bibcode = 2010Natur.467..555V|s2cid = 4422681|url = https://www.dora.lib4ri.ch/eawag/islandora/object/eawag%3A6427}}</ref><ref name=Gibling2018 /> ===Zagađenje=== Zagađenje [[rijeka]] može uključivati, ali nije ograničeno na: povećanje izvoza sedimenta, višak hranjivih tvari iz gnojiva ili gradskog otjecanja,<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/fertilizer-runoff-overwhelms-streams/|title=Fertilizer Runoff Overwhelms Streams and Rivers--Creating Vast "Dead Zones"|last=Biello|first=David|work=Scientific American|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> kanalizacijski i sepsni ulaz,<ref>{{Cite news|url=https://msutoday.msu.edu/news/2015/septic-tanks-arent-keeping-poo-out-of-rivers-and-lakes/|title=Septic tanks aren't keeping poo out of rivers and lakes|last=University|first=Michigan State|work=MSUToday|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[zagađenje plastikom]],<ref>{{Cite news|url=https://www.maritime-executive.com/editorials/growing-concern-over-plastic-pollution-in-rivers-and-lakes|title=Growing Concern over Plastic Pollution in Rivers and Lakes|work=The Maritime Executive|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> nanočesticama, farmaceutskim proizvodima i proizvodima za ličnu njegu,<ref>{{Cite journal|last1=Kolpin|first1=Dana W.|last2=Furlong|first2=Edward T.|last3=Meyer|first3=Michael T.|last4=Thurman|first4=E. Michael|last5=Zaugg|first5=Steven D.|last6=Barber|first6=Larry B.|last7=Buxton|first7=Herbert T.|date=March 2002|title=Pharmaceuticals, Hormones, and Other Organic Wastewater Contaminants in U.S. Streams, 1999−2000: A National Reconnaissance|journal=Environmental Science & Technology|language=en|volume=36|issue=6|pages=1202–1211|doi=10.1021/es011055j|pmid=11944670 |bibcode=2002EnST...36.1202K |issn=0013-936X|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1064&context=usgsstaffpub|url-access=subscription}}</ref> synthetic chemicals,<ref>{{Cite journal|last1=Bernhardt|first1=Emily S|last2=Rosi|first2=Emma J|last3=Gessner|first3=Mark O|date=2017-01-24|title=Synthetic chemicals as agents of global change|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|language=en|volume=15|issue=2|pages=84–90|doi=10.1002/fee.1450|bibcode=2017FrEE...15...84B |s2cid=90620297 |issn=1540-9295}}</ref> road salt,<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2018-04-rivers-saltier-roads-winter.html|title=U.S. rivers are becoming saltier – and it's not just from treating roads in winter|access-date=2018-11-27}}</ref> neorganskim zagađivačima (npr. [[teški metali]]), pa čak i toplota putem termalnih zagađenja.<ref>{{Cite journal|date=October 2016|title=Heat-polluted rivers ranked|journal=Nature|language=En|volume=538|issue=7626|page=431|doi=10.1038/538431d|pmid=27786199|issn=0028-0836|doi-access=free}}</ref> Efekti zagađenja često zavise od konteksta i materijala, ali mogu smanjiti [[funkcionisanje ekosistema|funkcionisanje ekosistema]], ograničiti [[usluge ekosistema]], smanjiti [[bioraznolikost]] vodotoka i uticati na ljudsko zdravlje.<ref>{{Cite news|url=https://www.nrdc.org/stories/water-pollution-everything-you-need-know|title=Water Pollution: Everything You Need to Know|work=NRDC|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> Izvore zagađivača lotičkih sistema teško je kontrolisati jer se mogu širiti, često u malim količinama, na vrlo širokom području i ući u sistem na mnogim lokacijama duž njegove dužine. Iako je direktno zagađenje lotičkih sistema znatno smanjeno u Sjedinjenim Državama prema vladinom [[Zakon o čistoj vodi| Zakonu o čistoj vodi]], zagađivači iz difuznih, netačkastih izvora ostaju veliki problem.<ref name=Cush/> Poljoprivredna polja, uključujući i [[BiH|bosanskohercegovačka]], često isporučuju velike količine sedimenata, hranjivih tvari i hemikalija u obližnje [[potok]]e i [[rijeke]]. Urbana i stambena područja također mogu doprinijeti ovom zagađenju kada se zagađivači nakupljaju na nepropusnim površinama poput puteva i parkirališta, koji se zatim ulijevaju u sistem. Povišene koncentracije hranjivih tvari, posebno [[dušik]]a i [[fosfor]]a, koji su ključne komponente gnojiva, mogu povećati rast [[perifiton]]a, što može biti posebno opasno u sporo tekućim potocima.<ref name="Cush" /> Još jedan zagađivač, [[kisela kiša]], nastaje iz [[sumpor-dioksid]]a i [[dušik-oksid]]a, koji se emituju iz fabrika i elektrana. Ove supstance lahko se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u lotičke sisteme putem padavina. Ovo može sniziti [[pH vrijednost]] ovih mjesta, utičući na sve trofičke nivoe, od algi do kičmenjaka.<ref name=Brown1987/> Prosječno bogatstvo vrsta i ukupan broj vrsta unutar sistema smanjuju se sa smanjenjem pH vrijednosti.<ref name="Gill"/> ===Modifikacija vodotoka=== [[Datoteka:River Calder Weir.JPG|thumb|right|[[Pregrada]] na rijeci Calder, Zapadni [[Yorkshir]]e Modifikacija protoka može se dogoditi kao rezultat izgradnje [[brana]], regulacije i crpljenja vode, modifikacije kanala i uništavanja poplavne ravnice rijeke i susjednih priobalnih zona.<ref>{{Cite news|url=https://www.niwa.co.nz/our-science/freshwater/tools/kaitiaki_tools/impacts/in-stream-barriers/changes-in-flow|title=Altered water flow (hydrology)|date=2009-07-06|work=NIWA|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[Brane]] mijenjaju protok, temperaturu i sedimentni režim lotičkih sistema.<ref name="Gill"/> Osim toga, mnoge rijeke su pregrađene branama na više lokacija, što pojačava utjecaj. Brane mogu uzrokovati povećanu bistrinu i smanjenu varijabilnost protoka, što zauzvrat uzrokuje povećanje brojnosti perifitona. Beskičmenjaci neposredno ispod brane mogu pokazati smanjenje bogatstva vrsta zbog ukupnog smanjenja heterogenosti staništa.<ref name="Cush"/> Također, termalne promjene mogu uticati na razvoj insekata, pri čemu neuobičajeno tople zimske temperature zamagljuju znakove za razbijanje jaja [[dijapauza]], a previše hladne ljetne temperature ostavljaju premalo prihvatljivih dana za završetak rasta.<ref name="Allan" /> Konačno, brane fragmentiraju riječne sisteme, izolirajući prethodno kontinuirane populacije i sprječavajući migracije anadromnih i katadromnih vrsta.<ref name="Cush"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lotičke sisteme i putem namjernih događaja (npr. poribljavanje. unošenje divljači i vrsta hrane), kao i nenamjernih događaja (npr. [[autostoper]]i na čamcima ili ribarski čamci). Ovi organizmi mogu uticati na [[autohtone vrste]] putem konkurencije za plijen ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name=Gill/> Nakon što se uspostave, ove vrste može biti teško kontrolirati ili iskorijeniti, posebno zbog povezanosti lotičkih sistema. Invazivne vrste mogu biti posebno štetne u područjima koja imaju [[ugrožema vrsta|ugroženu]] biotu, poput dagnji na jugoistoku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ili onih koja imaju lokalizirane [[Endem|endemske]] vrste, poput lotičkih sistema zapadno od Stjenovitih planina, gdje su se mnoge vrste razvile u izolaciji. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija}} {{Div col|colwidth=20em}} * [[Bettyin mozak]] {{ndash}} softver koji "uči" o riječnim ekosistemima * [[Koncept pulsa poplave]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Reofil]] * [[Priobalna zona]] * [[Koncept kontinuuma rijeke]] * [[Sistem odvodnjavanja (geomorfologija)|Sistem odvodnjavanja rijeka]] * [[RIVPACS]] * ''[[Čuvari rijeka]]'' * [[Visoko i nizinsko područje (ekologija slatke vode)|Visoko i nizinske rijeke]] {{Div col end}} ==Reference== {{reflist|33em}} ==Dodatni izvori== {{refbegin|2}} * Brown, A. L. 1987. Freshwater Ecology. Heinimann Educational Books, London. P.&nbsp;163. * Carlisle, D. M. and M. D. Woodside. 2013. [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo41741 Ecological health in the nation's streams], [[United States Geological Survey]]. P.&nbsp;6. * Edington, J. M., Edington, M. A., and J. A. Dorman. 1984. Habitat partitioning amongst hydrophyschid larvae of a Malaysian stream. Entomologica 30: 123–129. * Hynes, H. B. N. 1970. Ecology of Running Waters. Originally published in Toronto by University of Toronto Press, 555&nbsp;p. * Morin, P. J. 1999. Community Ecology. Blackwell Science, Oxford. P.&nbsp;424. * {{cite journal | last1 = Power | first1 = M. E. | year = 1990 | title = Effects of fish in river food webs | url = http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20130524034630/http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-date = 2013-05-24 | journal = Science | volume = 250 | issue = 4982 | pages = 811–814 | doi = 10.1126/science.250.4982.811 | pmid = 17759974 | bibcode = 1990Sci...250..811P | s2cid = 24780727 }} * {{cite journal | last1 = Rubbo | first1 = M. J. | last2 = Kiesecker | first2 = J. M. | year = 2004 | title = Leaf litter composition and community structure: translating regional species changes into local dynamics | journal = Ecology | volume = 85 | issue = 9 | pages = 2519–2525 | doi = 10.1890/03-0653 | doi-access = free | bibcode = 2004Ecol...85.2519R }} * {{cite journal | last1 = Schoener | first1 = T. W. | author-link = Thomas W. Schoener | year = 1974 | title = Resource partitioning in ecological communities | journal = Science | volume = 2 | issue = 4145 | pages = 369–404 | doi = 10.1126/science.185.4145.27 | pmid = 17779277 | bibcode = 1974Sci...185...27S | s2cid = 43846597 }} * {{cite journal | last1 = Townsend | first1 = C. R. | last2 = Hildrew | first2 = A. G. | last3 = Schofield | first3 = K. | year = 1987 | title = Persistence of stream invertebrate communities in relation to environmental variability | journal = Animal Ecology | volume = 56 | issue = 2 | pages = 597–613 | doi = 10.2307/5071 | jstor = 5071 | bibcode = 1987JAnEc..56..597T }} * {{cite journal | last1 = Vannote | first1 = R. L. | last2 = Minshall | first2 = G. W. | last3 = Cummins | first3 = K. W. | last4 = Sedell | first4 = J. R. | last5 = Cushing | first5 = C. E. | year = 1980 | title = The river continuum concept | journal = Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume = 37 | pages = 130–137 | doi = 10.1139/f80-017 | bibcode = 1980CJFAS..37..130V | s2cid = 40373623 }} * {{cite journal | last1 = Vinson | first1 = M. R. | last2 = Hawkins | first2 = C. P. | year = 1998 | title = Biodiversity of stream insects: variation at local, basin, and regional scales | journal = Annual Review of Entomology | volume = 43 | pages = 271–293 | doi = 10.1146/annurev.ento.43.1.271 | pmid = 15012391 }} * Ward, J. V. 1992. Aquatic Insect Ecology: biology and habitat. Wiley, New York. P.&nbsp;456. * {{cite journal | last1 = Watson | first1 = D. J. | last2 = Balon | first2 = E. K. | year = 1984 | title = Ecomorphological analysis of fish taxocenes in rainforest streams of northern Borneo | journal = Journal of Fish Biology | volume = 25 | issue = 3 | pages = 371–384 | doi = 10.1111/j.1095-8649.1984.tb04885.x | bibcode = 1984JFBio..25..371W }} {{refend}} ==Vanjski linkuvi== {{commons category|Rivers}} {{commons category|Streams}} {{commons category|Springs}} {{wiktionary|lotic}} * [https://waterdata.usgs.gov/nwis/rt USGS real time stream flow data for gauged systems nationwide] {{ rijeke, potoci i izvori |state=expanded}} {{ teme vodenih ekosistema |expanded=none}} {{ modeliranje ekosistema |expanded=none}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Ekologija slatkih voda]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Staništa]] 3q984rvpsk3ef7yo50dj5c407qdkpa5 Novozelandska dugoperajna jegulja 0 533437 3831290 2026-04-19T10:21:22Z Barba-Baraba 180391 Nova stranica: {{Taksokvir |boja=pink | ime = ''Anguilla dieffenbachii'' | slika = NZ eel.jpg | opis_slike = Novozelandska dugoperajna jegulja | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Actinopterygii]] | ordo = [[Anguilliformes]] | familia = [[Anguillidae]] | genus = ''[[Anguilla]]'' | species = '''Anguilla dieffenbachii''' | species_authority = Gray, 1842... 3831290 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink | ime = ''Anguilla dieffenbachii'' | slika = NZ eel.jpg | opis_slike = Novozelandska dugoperajna jegulja | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Actinopterygii]] | ordo = [[Anguilliformes]] | familia = [[Anguillidae]] | genus = ''[[Anguilla]]'' | species = '''Anguilla dieffenbachii''' | species_authority = Gray, 1842 }} '''Novozelandska dugoperajna jegulja''' ('''''Anguilla dieffenbachii'''') je [[vrsta]] [[slatovodna jegulja|slatkovodne jegulje]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Anguillidae]]'', koja je [[endem]]ska za [[Novi Zeland]]. To je najveća slatkovodna jegulja na Novom Zelandu i jedina endemska vrsta – ostale jegulje koje se nalaze na Novom Zelandu su domaća [[kratkorejna jegulja|kratkoreja jegulja]] (''Anguilla australis''), koja se također nalazi u [[Australija|Australiji]], i prirodno unesena [[pjegava dugoperaja jegulja|australijska dugoperaja jegulja]] (''Anguilla reinhardtii''). Dugoperaje jegulje su dugovječne, migriraju u [[Tihi okean]], blizu [[Tonga| Tonge]], kako bi se razmnožile na kraju života. Dobri su penjači kao mlađ i stoga se nalaze u [[potoci]]ma i [[jezero|jezerima]] daleko u unutrašnjosti. Važan tradicionalni izvor hrane za [[Maori|Maore]] (koji ih zovu ''ōrea''. Broj dugoperaja jegulja opada i klasifikovane su kao [[ugrožena vsta|ugrožene]], ali se i dalje komercijalno lovi preko stotinu tona svake godine. ==Opis== [[Datoteka:Anguilla dieffenbachii by Frank Edward Clarke.jpg|thumb|left| Ilustracija: [[Frank Edward Clarke| Franka Edwarda Clarkea]]|248x248px]] Najlakši način za prepoznavanje dugoperajne jegulje je po dužini njenih [[peraja]]: [[Leđno peraje|dorzalno]] (gornje) peraje je otprilike dvije trećine dužine tijela i počinje znatno dalje prema glavi od [[Analno peraje|donjeg]] peraja. Kod [[kratkorepna jegulja| kratkorepne jegulje]] peraje su slične dužine.<ref name=":0">{{Cite book|title=A Photographic Guide to Freshwater Fishes of New Zealand|last=McQueen|first=Stella|publisher=New Holland|year=2013|isbn=978-1-86966-386-5|location=Auckland|page=88}}</ref> Kada se dugoperajna jegulja savije, njena opuštena [[koža]] se izrazito nabora unutar svakog zavoja, dok je koža kratkoperajne jegulje glatka. Usta dugoperajne jegulje protežu se dalje od očiju, dalje nego kod kratkoperajne jegulje.<ref name=":0" /> [[Ženke]] dugoperajnih jegulja su veće i duže žive od [[mužjak]]a. Mužjaci su u prosjeku dugi 66,6 cm, ali dostižu i do 73,5 cm dužine, sa prosječnom starošću od 23 godine (12–35 godina).<ref name="McDowall">McDowall, R. M. (1990). ''New Zealand freshwater fishes: a natural history and guide'' (Rev. ed.). Auckland: Heinemann-Reed.</ref><ref name="Todd" /> Ženke su znatno veće, u rasponu od 73 do 156 cm s prosječnom dužinom od 115 cm. Dostižu starost od 20 do 60 godina prije nego što migriraju u more radi [[raznbožavane|razmnožavanja]].<ref name="Todd" /> Dugoperajne jegulje na [[Sjeverno ostrvo| Sjevernom ostrvu]] migriraju u mlađoj dobi i stoga imaju brže vrijeme generiranja.<ref name="Jellyman 2007">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Status of New Zealand fresh-water eel stocks and management initiatives |journal=ICES Journal of Marine Science |date=2007 |volume=64 |issue=7 |pages=1379–1386 |doi=10.1093/icesjms/fsm073|doi-access=free }}</ref> Određivanje [[spol[[a dugoperajnih jegulja je teško jer se njihovi [[spolni organi]] ne određuju dok ne pređu 45 cm dužine.<ref name="Davey" /> Jedina metoda za određivanje spola dugoperajnih jegulja je unutrašnji pregled, a razlikovanje postaje lahko tek kada jegulje sazriju i migriraju.<ref name="McDowall"/><ref name="Davey"/> ==Životni ciklus== Poput drugih članova porodice ''[[Anguillidae]]'', dugoperajne jegulje imaju prilično neobičan [[životni ciklus]]: rastu i sazrijevaju u plodne odrasle jedinke u slatkoj vodi, a zatim migriraju u [[more]], radi razmnožavanja. Ovaj [[katadrom]]ni sistem razmnožavanja<ref name="Doole">{{cite journal |last1=Doole |first1=G. J. |title=Optimal management of the New Zealand longfin eel (Anguilla dieffenbachii)* |journal=The Australian Journal of Agricultural and Resource Economics |date=2005 |volume=49 |issue=4 |pages=395–411 |doi=10.1111/j.1467-8489.2005.00310.x|doi-access=free }}</ref> također osigurava nasumično parenje, stvarajući [[panmiksija|panmiksijsku]] populaciju.<ref name="Davey">{{cite journal |last1=Davey |first1=A. J. H. |last2=Jellyman |first2=D. J. |title=Sex Determination in Freshwater Eels and Management Options for Manipulation of Sex |journal=Reviews in Fish Biology and Fisheries |date=2005 |volume=15 |issue=1–2 |pages=37–52 |doi=10.1007/s11160-005-7431-x|bibcode=2005RFBF...15...37D |s2cid=40528526 }}</ref> Novozelandska dugoperajna jegulja je vrlo [[dugovječnost|dugovječna]] riba, a zabilježene su ženke koje su doživjele 106 godina starosti i težile do 24&nbsp;kg.<ref name="Todd">{{cite journal |last1=Todd |first1=P. R. |title=Size and age of migrating New Zealand freshwater eels (''Anguilla'' spp.) |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1980 |volume=14 |issue=3 |pages=283–293 |doi=10.1080/00288330.1980.9515871|bibcode=1980NZJMF..14..283T }}</ref><ref name="Jellyman 1995a">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Longevity of longfinned eels Anguilla dieffenbachii in a New Zealand high country lake |journal=Ecology of Freshwater Fish |date=1995 |volume=4 |issue=3 |pages=106–112 |doi=10.1111/j.1600-0633.1995.tb00123.x|bibcode=1995EcoFF...4..106J }}</ref> Imaju najsporiju stopu rasta od svih proučavanih vrsta [[jegulja]], samo 1–2 [[centimetar|cm.]] godišnje.<ref name="Jellyman 2009">Jellyman, D. J. (2009). ''Forty years on – the impact of commercial fishing on stocks of New Zealand freshwater eels'' (''Anguilla'' spp.). Paper presented at ''Eels at the edge: science, status, and conservation concerns''. Proceedings of the 2003 International Eel symposium, Bethesda MD.</ref> [[Slika:NZ eel.jpg|thumb|right| Dugoperajna jegulja viđena u rijeci noću u [[planina]]ma [[Tararua]].]] Životni ciklus dugoperajne jegulje, kao i kod drugih vrsta jegulja iz porodice Anguillidae, prilično je složen i sastoji se od četiri različite životne faze koje su decenijama ostale misterija i još uvijek nisu u potpunosti shvaćene.<ref name="McDowall"/><ref name="Ryan">Ryan, P. (2012). "[http://www.teara.govt.nz/en/eels/page-3 Eels - Life cycle and breeding grounds]", ''Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand'' Retrieved 18 March 2016</ref> Novozelandske dugoperaje razmnožavaju se samo jednom na kraju života, prelazeći hiljade kilometara od Novog Zelanda do svojih mrijestilišta u blizini [[Tonga|Tonge]].<ref name="Jellyman Tsukamoto">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. |last2=Tsukamoto |first2=K. |title=Vertical migrations may control maturation in migrating female Anguilla dieffenbachii |journal=Marine Ecology Progress Series |date=2010 |volume=404 |pages=241–247 |doi=10.3354/meps08468|bibcode=2010MEPS..404..241J |doi-access=free }}</ref><ref name="Jellyman 2006">{{cite news|last1=Jellyman|first1= D. |date=2006|title= Tagging along when longfins go spawning|work=Water & Atmosphere|volume=14|issue=1|pages= 24–25|url=https://niwa.co.nz/sites/niwa.co.nz/files/import/attachments/longfins.pdf}}</ref> Njihova jaja (od kojih svaka ženka jegulje proizvodi 1 – 20 miliona<ref name="McDowall"/>) se [[oplodnja|oplođuju]] na nepoznat način, ali vjerovatno u dubokoj tropskoj vodi.<ref name="McDowall"/> Zrele jegulje zatim uginu, njihova jaja plutaju na površinu i izlegu se u vrlo plosnate larve nalik listovima (zvane [[leptocefalus]]) koje zatim plutaju duž velikih okeanskih struja nazad do Novog Zelanda.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman Tsukamoto"/><ref>{{cite journal |last1=Chisnall |first1=B. L. |last2=Jellyman |first2=D. J. |last3=Bonnett |first3=M. L. |last4=Sykes |first4=J. R. |title=Spatial and temporal variability in length of glass eels (''Anguilla'' spp.) in New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=2002 |volume=36 |issue=1 |pages=89–104 |doi=10.1080/00288330.2002.9517073|bibcode=2002NZJMF..36...89C |s2cid=83627075 }}</ref> This drifting is thought to take up to 15 months.<ref name="McDowall"/> Nije zabilježeno hvatanje ni jaja ni larvi dugoperajnih jegulja.<ref name="Jellyman Tsukamoto"/> Po dolasku na [[Novi Zeland]], [[larve]] prolaze kroz transformaciju ([[metamorfoza| metamorfozu]]) u [[staklena jegulja| staklene jegulje]], poput malih prozirnih odraslih jegulja.<ref name="McDowall"/> One naseljavaju [[estuarij|estuarije]] tokom svoje prve godine, tokom koje razvijaju boju i postaju jegulje, koje podsjećaju na male odrasle dugoperajne jegulje.<ref name="Ryan"/><ref name="Jellyman 1977" /> Jegulje migriraju uzvodno, gdje se razvijaju u odrasle jedinke.<ref name="McDowall"/><ref name="Ryan"/><ref name="Jellyman 1977">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Summer upstream migration of juvenile freshwater eels in New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1977 |volume=11 |issue=1 |pages=61–71 |doi=10.1080/00288330.1977.9515661|bibcode=1977NZJMF..11...61J }}</ref> [[Regrutacija (biologija)|regrutacija]] staklenih jegulja u slatkovodne riječne mreže Novog Zelanda je vrlo varijabilan proces, za koji se smatra da je pod utjecajem [[El Niño-Južna oscilacija|Južne oscilacije El Niña i La Niña]].<ref name="Jellyman 2006"/> Ovo je glavni razlog neuspjeha akvakulture dugoperajnih jegulja 1970-ih.<ref name="Watene">Watene, E. (2003). ''Potential for Commercial Eel Aquaculture in Northland''. Auckland: National Institute of Water and Atmospheric Research.</ref><ref name="McDowall"/> ==Ishrana== [[Slika:New Zealand longfin eel feeding.jpg|thumb| Novozelandske dugoperajne jegulje hrane se u rezervatu divljih životinja Willowbank.]] Dugorajne jegulje imaju [[omnivor]]nu ishranu i oportunističke su u hrane.<ref name="Jellyman 1995b">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Diet of longfinned eels, ''Anguilla dieffenbachii'', in Lake Rotoiti, Nelson Lakes, New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1996 |volume=30 |issue=3 |pages=365–369 |doi=10.1080/00288330.1996.9516723|doi-access=free |bibcode=1996NZJMF..30..365J }}</ref> Njihova prehrana kao malih jegulja uglavnom se sastoji od [[larva|larvi]] [[insekti|insekata]], kao što su [[vilinog konjic|nimfe vilinog konjica]] (''[[Procordulia]] grayi'').<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995b"/> Kako jegulje rastu, one se također obilno hrane [[puževi]]ma roda ''[[Lymnaea]]'' i ribama, uključujući [[Galaxiidae|galaxiide]] i jednogodišnje jegulje i [[pastrmke]] koje love veće jegulje.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995b"/> Postoje izvještaji o ovim jeguljama koje jedu male [[vodne ptice]], kao što su [[pačići]]s.<ref>{{cite web |title=Eels |url=https://www.doc.govt.nz/nature/native-animals/freshwater-fish/eels/ |website=Department of Conservation |publisher=Te Papa Atawhai |access-date=3 July 2024}}</ref> ==Stanište i rasprostranjenost == {{ external media | align = | width = 185px | video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=0fdtYEqEqC0 The Longfin Eel Migration] –&nbsp;'' River Monsters'' }} ''[[Anguilla]]'' ''dieffenbachii'' je [[Endemizam|endemska]] vrsta na Novom Zelandu, široko rasprostranjena po jezerima i rijekama zemlje, uključujući [[Ostrva Chatham]].<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="McDowall"/><ref>Jellyman, D. J., & Coates, G. D. (1976). ''The Farming of freshwater eels in New Zealand''. Paper presented at the Indo-Pacific Fisheries Council 17th Session, Symposium on the Development and Utilisation of Inland Fishery Resources.</ref> Dugoperajne jegulje se često nalaze na velikim udaljenostima u unutrašnjosti (do 361 km) duž slatkovodnih vodotoka i u jezerima visokih [[planina]], koja su povezana s [[more]]m.<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995a"/> Njihovoj rasprostranjenosti u unutrašnjosti pomaže sposobnost penjanja u stadiju [[vilenjak (riba)| vilenjaka]] (mlađi), dužine manje od 12 cm.<ref name="Jellyman 2009"/><ref name="Jellyman 1977"/> Ovi događaji [[migracije životinja|migracije]] često se poklapaju s povećanim umjerenim temperaturama, protokom vode i slabim svjetlosnim uvjetima.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 2009"/><ref>{{cite journal |last1=August |first1=S. M. |last2=Hicks |first2=B. J. |title=Water temperature and upstream migration of glass eels in New Zealand: implications of climate change |journal=Environmental Biology of Fishes |date=2007 |volume=81 |issue=2 |pages=195–205 |doi=10.1007/s10641-007-9191-z|bibcode=2007EnvBF..81..195A |s2cid=42989263 }}</ref> Pri ovoj veličini, vilenjaci mogu putovati i do 130 km u unutrašnjost tokom ljeta, a viđeni su kako se penju po gotovo vertikalnim površinama visokim do 43 m.<ref name="McDowall"/> Ovaj podvig se postiže kombinacijom površinske napetosti (s vodom) i trenja.<ref name="Jellyman 1977"/> Gdje u vodenom toku žive dugoperajne jegulje zavisi od njihove životne faze. Kao mlađi, preferiraju plitku vodu (ispod 0,5 m dubine) sa grubim supstratom i bržim od prosječnog toka (kao što je onaj u pukotinama).<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="Glova">{{cite journal |last1=Glova |first1=G. J. |last2=Jellyman |first2=D. J. |last3=Bonnett |first3=M. L. |title=Factors associated with the distribution and habitat of eels (''Anguilla'' spp.) in three New Zealand lowland streams |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1998 |volume=32 |issue=2 |pages=255–269 |doi=10.1080/00288330.1998.9516824|doi-access=free |bibcode=1998NZJMF..32..255G }}</ref> Adult longfin eels tend to be found next to or under large pieces of [[debris]] and undercut river banks.<ref name="Glova"/><ref name="McDowall"/> ==Značaj za Maore== ''Ōrea'' su važan tradicionalni izvor hrane za [[Maore|Maore]], koji odavno imaju opsežno znanje o vremenu svojih uzvodnih i nizvodnih migracija.<ref>{{Cite web |title=ōrea - Te Aka Māori Dictionary |url=https://www.maoridictionary.co.nz/ |access-date=2023-06-17 |website=ōrea - Te Aka Māori Dictionary |language=en}}</ref><ref name="Potangaroa">Potangaroa, J. (2010).'' Tuna Kuwharuwhau - The Longfin Eel.''</ref><ref name="Jellyman 2009" /> ==Komercijalni ribolov== [[Komercijalni ribolov]] dugoperajnih jegulja počeo je dobijati zamah 1960-ih, a do 1970-ih ulov je iznosio 2000 tona godišnje.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 2009"/> Ribarstvo je opalo početkom 1980-ih, a u ribolovnoj sezoni 2000–2001. ulovljeno je samo 1079 tona.<ref>Beentjes, M. P., Boubée, J. A. T., Jellyman, D. J., & Graynoth, E. (2005). Non-fishing mortality of freshwater eels (''Anguilla'' spp.). In M. o. Fisheries (Ed.), ''New Zealand Fisheries Assessment Report 2005/34'' (pp. 38).</ref> Komercijalni ribolov dugoperajnih jegulja uključen je u [[Sistem upravljanja kvotama]] (QMS) 2000. godine za [[Južni otok]] i 2004. godine za [[Sjeverni otok]]. Ovo je postavilo ograničenja minimalne i maksimalne veličine (220 grama i 4 kg) i [[Ukupni dozvoljeni ulov| Ukupnog dozvoljenog ulova]] (TAC).<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="Jellyman 2009"/> Od 2007. godine, [[Ukupni dozvoljeni ulov|TAC]] nije dostignut ni u jednoj ribolovnoj sezoni od implementacije [[Sistem upravljanja kvotama|QMS]].<ref name="Jellyman 2007"/> U znak priznanja tradicionalnog značaja dugoperajnih jegulja, [[Maori]] imaju 20% alokacije ribljih zaliha.<ref> ''Setting of Sustainability and Other Management Controls for Stocks to be Introduced into the QMS on 1 October 2004 - North Island Shortfin and Longfin Eels (SFS, LFE).'' (2004).</ref> Hvatanje i izvoz staklenih jegulja na Novom Zelandu je zabranjeno.<ref name="Jellyman 2007"/> Od 2022. godine do 137 tona jegulja, uključujući dugoperajne jegulje, i dalje je ulovljeno za izvoz – uprkos tome što je vrsta zvanično klasifikovana kao [[ugrožena vrsta|ugrožena]] od strane [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)]] [[Crvena lista IUCN-a|Crvena lista ugroženih vrsta]].<ref>{{Cite news |last=Allot |first=Amber |date=4 May 2022 |title=Threatened eels still being harvested for food, renewing call for commercial fishing ban |work=Stuff |url=https://www.stuff.co.nz/environment/128521642/threatened-eels-still-being-harvested-for-food-renewing-call-for-commercial-fishing-ban |access-date=5 May 2022}}</ref> ==Akvakultura== Bilo je nekoliko pokušaja [[akvakultura| akvakulture]] dugoperajnih jegulja. Prvi su bili 1970-ih i nisu dugo ostali u funkciji, a posljednja farma je zatvorena 1982. godine.<ref name="Watene"/> Najčešći razlozi za ove neuspjehe bili su ekonomski (visoki troškovi proizvodnje u odnosu na nisku cijenu jegulja), varijabilno novačenje staklenih jegulja i visoke stope smrtnosti (uginuća) na farmama.<ref name="Watene"/> Od ranih 2000-ih, postoji obnovljeni interes za akvakulturu dugoperajnih jegulja zbog rastućeg znanja o njihovoj biologiji i smanjenju zaliha [[evropska jegulja|evropskih jegulja]] (''[[Anguilla anguilla]]''), ali nijedna farma nije izgrađena.<ref name="Watene"/><ref name="Doole"/><ref name="Jellyman 2009"/><ref>{{cite journal |last1=Rodríguez |first1=A. |last2=Gisbert |first2=E. |last3=Rodríguez |first3=G. |last4=Castelló-Orvay |first4=F. |title=Histopathological observations in European glass eels (''Anguilla anguilla'') reared under different diets and salinities |journal=Aquaculture |date=2005 |volume=244 |issue=1–4 |pages=203–214 |doi=10.1016/j.aquaculture.2004.09.039|bibcode=2005Aquac.244..203R }}</ref> ==Konzervacija== Godine 2003. biolog Don Jellyman predvidio je da će broj dugoperajnih jegulja pasti između 5 i 30% u narednoj deceniji.<ref name="JellymanHerald2003"/> [[Vrsta]] je klasificirana 2014. i ponovo 2018. od strane [[Ministarstvo za zaštitu prirode (Novi Zeland)|Ministarstva za zaštitu prirode]] kao "U riziku: Opadanje" prema kriterijima "C(2/1) Ukupna površina naseljenosti >10 000 ha (100 km<sup>2</sup>), predviđeni pad 10–70%".<ref name="doc2014">{{cite journal|last1=Goodman|first1=J.M.|last2=Dunn|first2=N.R.|last3=Ravenscroft|first3=P.J.|last4=Allibone|first4=R.M.|last5=Boubee|first5=J.A.T.|last6=David|first6=B.O.|last7=Griffiths|first7=M.|last8=Ling|first8=N.|last9=Hitchmough|first9=R.A|last10=Rolfe|first10=J.R.|title=Conservation status of New Zealand freshwater fish, 2013|journal=New Zealand Threat Classification Series 7|date=2014|url=http://www.doc.govt.nz/documents/science-and-technical/nztcs7entire.pdf}}</ref> Panel DOC-a je, međutim, zaključio da je komercijalni [[ribolov]] vrste stabilan ili u porastu, te je napomenuo da "javni diskurs o dugoperajnoj jegulji prikazuje vrstu kao ozbiljno ugroženu uprkos podacima koji ukazuju na suprotno".<ref>Dunn, N.R., Allibone, R.M., Closs, G.P., Crow, S.K., David, B.O., Goodman, J.M., Griffiths, M., Jack, D.C., Ling, N., Waters, J.M. and Rolfe, J.R. 2018. ''Conservation status of New Zealand freshwater fishes, 2017''. New Zealand Threat Classification Series 24. Department of Conservation, Wellington.</ref> Ovaj zaključak ozbiljno je doveden u pitanje, više puta, i prije i poslije toga, što dovodi u sumnju njegovu valjanost.<ref>{{cite web | url=https://www.stuff.co.nz/environment/113450351/managed-to-extinction-are-we-at-risk-of-losing-our-creature-of-mystery | title=Managed to extinction: Are we at risk of losing our 'creature of mystery'? | date=6 July 2019 }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.stuff.co.nz/business/farming/aquaculture/80910455/longfin-eels-get-a-foot-hold-on-slippery-slope-to-extinction | title=Longfin eels get a foot hold on slippery slope to extinction | date=13 June 2016 }}</ref> U junu 2012. godine objavljeno je da neke kompanije za hranu za kućne ljubimce koriste nacionalno ugrožene jegulje u svojim proizvodima, što je izazvalo negodovanje konzervacionista.<ref name="EelPetFood">{{cite web |title=Threatened eels becoming pet food |url=http://www.3news.co.nz/Threatened-eels-becoming-pet-food/tabid/817/articleID/259044/Default.aspx |access-date=27 June 2012 |publisher=3 News}}</ref> Naučnici i grupe za očuvanje prirode sve su više zabrinuti za opstanak ove vrste, jer se mogu legalno ubiti i imaju sporu stopu reprodukcije, razmnožavajući se samo jednom na kraju svog životnog vijeka.<ref name="JellymanHerald2003">{{cite news|url=http://www.nzherald.co.nz/business/news/article.cfm?c_id=3&objectid=3537465|title=Native long-finned eels in great danger, says scientist|date=4 December 2003|publisher=nzherald.co.nz|agency=AP|access-date=18 March 2016}}</ref><ref name="WestCoastEelfishing">{{cite news|title='River monsters' fished out of West Coast lake|url=http://www.nzherald.co.nz/marine/news/article.cfm?c_id=61&objectid=10811454|publisher=nzherald.co.nz|access-date=27 June 2012|date=7 June 2012}}</ref> Procjena [[IUCN]]-a iz 2018. godine zabilježila je nagli pad broja dugoperajnih jegulja tokom posljednjeg stoljeća, praćen značajnim smanjenjem [[staništa]].<ref>Pike, C., Crook, V. & Gollock, M. 2019. [https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2019-2.RLTS.T197276A154802213.en ''Anguilla dieffenbachii'' (errata version published in 2019)]. The IUCN Red List of Threatened Species 2019: e.T197276A154802213. Accessed on 08 May 2022.</ref> [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|IUCN]] sadas klasificira vrstu kao "[[Ugrožena vrsta|ugroženu]]", uz sljedeće napomene: "Populacija ozbiljno fragmentirana; kontinuirano smanjenje broja odraslih jedinki; kontinuirano smanjenje površine/opsega i/ili kvaliteta staništa" <ref>{{Cite web|url=https://www.iucnredlist.org/species/197276/154802213|title=IUCN Red List of Threatened Species|access-date=28 March 2023}}</ref> Uprkos tome, vlada Novog Zelanda i dalje dozvoljava izvoz i legalno rekreativno ubijanje [[ribe]]. ==Reference== {{Reflist|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Anguilla dieffenbachii|New Zealand Longfin eel}} * Longfin eels discussed on RadioNZ ''Critter of the Week'', [http://www.radionz.co.nz/national/programmes/afternoons/audio/201793776/critter-of-the-week-nicola-toki 18 March 2016] * [https://www.niwa.co.nz/freshwater-and-estuaries/nzffd/NIWA-fish-atlas/fish-species/longfin_eel Longfin Eel] information from [[National Institute of Water and Atmospheric Research|NIWA]] NZ * {{FishBase | genus = Anguilla |species = dieffenbachii | month = February | year = 2006}} * [http://www.maoritelevision.com/default.aspx?tabid=572&pid=8258 Saving Tuna (Documentary)] {{Slatkovodne ribe Novog Zelanda}} {{Taxonbar|from=Q614800}} [[Kategorija: Anguillidae]] [[Kategorija: Endemske slatkovodne ribe Novog Zelanda]] [[Kategorija: Novozelandski plodovi mora|jegulja]] [[Kategorija: Ribe opisanr 1842. godine]] [[Kategorija: Taksoni koje je imenovao John Edward Gray]] [[Kategorija: Maorska kuhinja]] 73k6fppvcwca2kb0eh3thtwn8nifzsp 3831291 3831290 2026-04-19T10:29:18Z Barba-Baraba 180391 3831291 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink | ime = ''Anguilla dieffenbachii'' | slika = NZ eel.jpg | opis_slike = Novozelandska dugoperajna jegulja | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Actinopterygii]] | ordo = [[Anguilliformes]] | familia = [[Anguillidae]] | genus = ''[[Anguilla]]'' | species = '''Anguilla dieffenbachii''' | species_authority = Gray, 1842 }} '''Novozelandska dugoperajna jegulja''' ('''''Anguilla dieffenbachii''''') je [[vrsta]] [[slatovodna jegulja|slatkovodne jegulje]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Anguillidae]]'', koja je [[endem]]ska za [[Novi Zeland]]. To je najveća slatkovodna jegulja na Novom Zelandu i jedina endemska vrsta – ostale jegulje koje se nalaze na Novom Zelandu su domaća [[kratkorejna jegulja|kratkoreja jegulja]] (''Anguilla australis''), koja se također nalazi u [[Australija|Australiji]], i prirodno unesena [[pjegava dugoperaja jegulja|australijska dugoperaja jegulja]] (''Anguilla reinhardtii''). Dugoperaje jegulje su dugovječne, migriraju u [[Tihi okean]], blizu [[Tonga| Tonge]], kako bi se razmnožile na kraju života. Dobri su penjači kao mlađ i stoga se nalaze u [[potoci]]ma i [[jezero|jezerima]] daleko u unutrašnjosti. Važan tradicionalni izvor hrane za [[Maori|Maore]] (koji ih zovu ''ōrea''. Broj dugoperaja jegulja opada i klasifikovane su kao [[ugrožena vsta|ugrožene]], ali se i dalje komercijalno lovi preko stotinu tona svake godine. ==Opis== [[Datoteka:Anguilla dieffenbachii by Frank Edward Clarke.jpg|thumb|left| Ilustracija: [[Frank Edward Clarke| Franka Edwarda Clarkea]]|248x248px]] Najlakši način za prepoznavanje dugoperajne jegulje je po dužini njenih [[peraja]]: [[Leđno peraje|dorzalno]] (gornje) peraje je otprilike dvije trećine dužine tijela i počinje znatno dalje prema glavi od [[Analno peraje|donjeg]] peraja. Kod [[kratkorepna jegulja| kratkorepne jegulje]] peraje su slične dužine.<ref name=":0">{{Cite book|title=A Photographic Guide to Freshwater Fishes of New Zealand|last=McQueen|first=Stella|publisher=New Holland|year=2013|isbn=978-1-86966-386-5|location=Auckland|page=88}}</ref> Kada se dugoperajna jegulja savije, njena opuštena [[koža]] se izrazito nabora unutar svakog zavoja, dok je koža kratkoperajne jegulje glatka. Usta dugoperajne jegulje protežu se dalje od očiju, dalje nego kod kratkoperajne jegulje.<ref name=":0" /> [[Ženke]] dugoperajnih jegulja su veće i duže žive od [[mužjak]]a. Mužjaci su u prosjeku dugi 66,6 cm, ali dostižu i do 73,5 cm dužine, sa prosječnom starošću od 23 godine (12–35 godina).<ref name="McDowall">McDowall, R. M. (1990). ''New Zealand freshwater fishes: a natural history and guide'' (Rev. ed.). Auckland: Heinemann-Reed.</ref><ref name="Todd" /> Ženke su znatno veće, u rasponu od 73 do 156 cm s prosječnom dužinom od 115 cm. Dostižu starost od 20 do 60 godina prije nego što migriraju u more radi [[raznbožavane|razmnožavanja]].<ref name="Todd" /> Dugoperajne jegulje na [[Sjeverno ostrvo| Sjevernom ostrvu]] migriraju u mlađoj dobi i stoga imaju brže vrijeme generiranja.<ref name="Jellyman 2007">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Status of New Zealand fresh-water eel stocks and management initiatives |journal=ICES Journal of Marine Science |date=2007 |volume=64 |issue=7 |pages=1379–1386 |doi=10.1093/icesjms/fsm073|doi-access=free }}</ref> Određivanje [[spol[[a dugoperajnih jegulja je teško jer se njihovi [[spolni organi]] ne određuju dok ne pređu 45 cm dužine.<ref name="Davey" /> Jedina metoda za određivanje spola dugoperajnih jegulja je unutrašnji pregled, a razlikovanje postaje lahko tek kada jegulje sazriju i migriraju.<ref name="McDowall"/><ref name="Davey"/> ==Životni ciklus== Poput drugih članova porodice ''[[Anguillidae]]'', dugoperajne jegulje imaju prilično neobičan [[životni ciklus]]: rastu i sazrijevaju u plodne odrasle jedinke u slatkoj vodi, a zatim migriraju u [[more]], radi razmnožavanja. Ovaj [[katadrom]]ni sistem razmnožavanja<ref name="Doole">{{cite journal |last1=Doole |first1=G. J. |title=Optimal management of the New Zealand longfin eel (Anguilla dieffenbachii)* |journal=The Australian Journal of Agricultural and Resource Economics |date=2005 |volume=49 |issue=4 |pages=395–411 |doi=10.1111/j.1467-8489.2005.00310.x|doi-access=free }}</ref> također osigurava nasumično parenje, stvarajući [[panmiksija|panmiksijsku]] populaciju.<ref name="Davey">{{cite journal |last1=Davey |first1=A. J. H. |last2=Jellyman |first2=D. J. |title=Sex Determination in Freshwater Eels and Management Options for Manipulation of Sex |journal=Reviews in Fish Biology and Fisheries |date=2005 |volume=15 |issue=1–2 |pages=37–52 |doi=10.1007/s11160-005-7431-x|bibcode=2005RFBF...15...37D |s2cid=40528526 }}</ref> Novozelandska dugoperajna jegulja je vrlo [[dugovječnost|dugovječna]] riba, a zabilježene su ženke koje su doživjele 106 godina starosti i težile do 24&nbsp;kg.<ref name="Todd">{{cite journal |last1=Todd |first1=P. R. |title=Size and age of migrating New Zealand freshwater eels (''Anguilla'' spp.) |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1980 |volume=14 |issue=3 |pages=283–293 |doi=10.1080/00288330.1980.9515871|bibcode=1980NZJMF..14..283T }}</ref><ref name="Jellyman 1995a">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Longevity of longfinned eels Anguilla dieffenbachii in a New Zealand high country lake |journal=Ecology of Freshwater Fish |date=1995 |volume=4 |issue=3 |pages=106–112 |doi=10.1111/j.1600-0633.1995.tb00123.x|bibcode=1995EcoFF...4..106J }}</ref> Imaju najsporiju stopu rasta od svih proučavanih vrsta [[jegulja]], samo 1–2 [[centimetar|cm.]] godišnje.<ref name="Jellyman 2009">Jellyman, D. J. (2009). ''Forty years on – the impact of commercial fishing on stocks of New Zealand freshwater eels'' (''Anguilla'' spp.). Paper presented at ''Eels at the edge: science, status, and conservation concerns''. Proceedings of the 2003 International Eel symposium, Bethesda MD.</ref> [[Slika:NZ eel.jpg|thumb|right| Dugoperajna jegulja viđena u rijeci noću u [[planina]]ma [[Tararua]].]] Životni ciklus dugoperajne jegulje, kao i kod drugih vrsta jegulja iz porodice Anguillidae, prilično je složen i sastoji se od četiri različite životne faze koje su decenijama ostale misterija i još uvijek nisu u potpunosti shvaćene.<ref name="McDowall"/><ref name="Ryan">Ryan, P. (2012). "[http://www.teara.govt.nz/en/eels/page-3 Eels - Life cycle and breeding grounds]", ''Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand'' Retrieved 18 March 2016</ref> Novozelandske dugoperaje razmnožavaju se samo jednom na kraju života, prelazeći hiljade kilometara od Novog Zelanda do svojih mrijestilišta u blizini [[Tonga|Tonge]].<ref name="Jellyman Tsukamoto">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. |last2=Tsukamoto |first2=K. |title=Vertical migrations may control maturation in migrating female Anguilla dieffenbachii |journal=Marine Ecology Progress Series |date=2010 |volume=404 |pages=241–247 |doi=10.3354/meps08468|bibcode=2010MEPS..404..241J |doi-access=free }}</ref><ref name="Jellyman 2006">{{cite news|last1=Jellyman|first1= D. |date=2006|title= Tagging along when longfins go spawning|work=Water & Atmosphere|volume=14|issue=1|pages= 24–25|url=https://niwa.co.nz/sites/niwa.co.nz/files/import/attachments/longfins.pdf}}</ref> Njihova jaja (od kojih svaka ženka jegulje proizvodi 1 – 20 miliona<ref name="McDowall"/>) se [[oplodnja|oplođuju]] na nepoznat način, ali vjerovatno u dubokoj tropskoj vodi.<ref name="McDowall"/> Zrele jegulje zatim uginu, njihova jaja plutaju na površinu i izlegu se u vrlo plosnate larve nalik listovima (zvane [[leptocefalus]]) koje zatim plutaju duž velikih okeanskih struja nazad do Novog Zelanda.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman Tsukamoto"/><ref>{{cite journal |last1=Chisnall |first1=B. L. |last2=Jellyman |first2=D. J. |last3=Bonnett |first3=M. L. |last4=Sykes |first4=J. R. |title=Spatial and temporal variability in length of glass eels (''Anguilla'' spp.) in New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=2002 |volume=36 |issue=1 |pages=89–104 |doi=10.1080/00288330.2002.9517073|bibcode=2002NZJMF..36...89C |s2cid=83627075 }}</ref> This drifting is thought to take up to 15 months.<ref name="McDowall"/> Nije zabilježeno hvatanje ni jaja ni larvi dugoperajnih jegulja.<ref name="Jellyman Tsukamoto"/> Po dolasku na [[Novi Zeland]], [[larve]] prolaze kroz transformaciju ([[metamorfoza| metamorfozu]]) u [[staklena jegulja| staklene jegulje]], poput malih prozirnih odraslih jegulja.<ref name="McDowall"/> One naseljavaju [[estuarij|estuarije]] tokom svoje prve godine, tokom koje razvijaju boju i postaju jegulje, koje podsjećaju na male odrasle dugoperajne jegulje.<ref name="Ryan"/><ref name="Jellyman 1977" /> Jegulje migriraju uzvodno, gdje se razvijaju u odrasle jedinke.<ref name="McDowall"/><ref name="Ryan"/><ref name="Jellyman 1977">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Summer upstream migration of juvenile freshwater eels in New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1977 |volume=11 |issue=1 |pages=61–71 |doi=10.1080/00288330.1977.9515661|bibcode=1977NZJMF..11...61J }}</ref> [[Regrutacija (biologija)|regrutacija]] staklenih jegulja u slatkovodne riječne mreže Novog Zelanda je vrlo varijabilan proces, za koji se smatra da je pod utjecajem [[El Niño-Južna oscilacija|Južne oscilacije El Niña i La Niña]].<ref name="Jellyman 2006"/> Ovo je glavni razlog neuspjeha akvakulture dugoperajnih jegulja 1970-ih.<ref name="Watene">Watene, E. (2003). ''Potential for Commercial Eel Aquaculture in Northland''. Auckland: National Institute of Water and Atmospheric Research.</ref><ref name="McDowall"/> ==Ishrana== [[Slika:New Zealand longfin eel feeding.jpg|thumb| Novozelandske dugoperajne jegulje hrane se u rezervatu divljih životinja Willowbank.]] Dugorajne jegulje imaju [[omnivor]]nu ishranu i oportunističke su u hrane.<ref name="Jellyman 1995b">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Diet of longfinned eels, ''Anguilla dieffenbachii'', in Lake Rotoiti, Nelson Lakes, New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1996 |volume=30 |issue=3 |pages=365–369 |doi=10.1080/00288330.1996.9516723|doi-access=free |bibcode=1996NZJMF..30..365J }}</ref> Njihova prehrana kao malih jegulja uglavnom se sastoji od [[larva|larvi]] [[insekti|insekata]], kao što su [[vilinog konjic|nimfe vilinog konjica]] (''[[Procordulia]] grayi'').<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995b"/> Kako jegulje rastu, one se također obilno hrane [[puževi]]ma roda ''[[Lymnaea]]'' i ribama, uključujući [[Galaxiidae|galaxiide]] i jednogodišnje jegulje i [[pastrmke]] koje love veće jegulje.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995b"/> Postoje izvještaji o ovim jeguljama koje jedu male [[vodne ptice]], kao što su [[pačići]]s.<ref>{{cite web |title=Eels |url=https://www.doc.govt.nz/nature/native-animals/freshwater-fish/eels/ |website=Department of Conservation |publisher=Te Papa Atawhai |access-date=3 July 2024}}</ref> ==Stanište i rasprostranjenost == {{ external media | align = | width = 185px | video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=0fdtYEqEqC0 The Longfin Eel Migration] –&nbsp;'' River Monsters'' }} ''[[Anguilla]]'' ''dieffenbachii'' je [[Endemizam|endemska]] vrsta na Novom Zelandu, široko rasprostranjena po jezerima i rijekama zemlje, uključujući [[Ostrva Chatham]].<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="McDowall"/><ref>Jellyman, D. J., & Coates, G. D. (1976). ''The Farming of freshwater eels in New Zealand''. Paper presented at the Indo-Pacific Fisheries Council 17th Session, Symposium on the Development and Utilisation of Inland Fishery Resources.</ref> Dugoperajne jegulje se često nalaze na velikim udaljenostima u unutrašnjosti (do 361 km) duž slatkovodnih vodotoka i u jezerima visokih [[planina]], koja su povezana s [[more]]m.<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995a"/> Njihovoj rasprostranjenosti u unutrašnjosti pomaže sposobnost penjanja u stadiju [[vilenjak (riba)| vilenjaka]] (mlađi), dužine manje od 12 cm.<ref name="Jellyman 2009"/><ref name="Jellyman 1977"/> Ovi događaji [[migracije životinja|migracije]] često se poklapaju s povećanim umjerenim temperaturama, protokom vode i slabim svjetlosnim uvjetima.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 2009"/><ref>{{cite journal |last1=August |first1=S. M. |last2=Hicks |first2=B. J. |title=Water temperature and upstream migration of glass eels in New Zealand: implications of climate change |journal=Environmental Biology of Fishes |date=2007 |volume=81 |issue=2 |pages=195–205 |doi=10.1007/s10641-007-9191-z|bibcode=2007EnvBF..81..195A |s2cid=42989263 }}</ref> Pri ovoj veličini, vilenjaci mogu putovati i do 130 km u unutrašnjost tokom ljeta, a viđeni su kako se penju po gotovo vertikalnim površinama visokim do 43 m.<ref name="McDowall"/> Ovaj podvig se postiže kombinacijom površinske napetosti (s vodom) i trenja.<ref name="Jellyman 1977"/> Gdje u vodenom toku žive dugoperajne jegulje zavisi od njihove životne faze. Kao mlađi, preferiraju plitku vodu (ispod 0,5 m dubine) sa grubim supstratom i bržim od prosječnog toka (kao što je onaj u pukotinama).<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="Glova">{{cite journal |last1=Glova |first1=G. J. |last2=Jellyman |first2=D. J. |last3=Bonnett |first3=M. L. |title=Factors associated with the distribution and habitat of eels (''Anguilla'' spp.) in three New Zealand lowland streams |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1998 |volume=32 |issue=2 |pages=255–269 |doi=10.1080/00288330.1998.9516824|doi-access=free |bibcode=1998NZJMF..32..255G }}</ref> Adult longfin eels tend to be found next to or under large pieces of [[debris]] and undercut river banks.<ref name="Glova"/><ref name="McDowall"/> ==Značaj za Maore== ''Ōrea'' su važan tradicionalni izvor hrane za [[Maore|Maore]], koji odavno imaju opsežno znanje o vremenu svojih uzvodnih i nizvodnih migracija.<ref>{{Cite web |title=ōrea - Te Aka Māori Dictionary |url=https://www.maoridictionary.co.nz/ |access-date=2023-06-17 |website=ōrea - Te Aka Māori Dictionary |language=en}}</ref><ref name="Potangaroa">Potangaroa, J. (2010).'' Tuna Kuwharuwhau - The Longfin Eel.''</ref><ref name="Jellyman 2009" /> ==Komercijalni ribolov== [[Komercijalni ribolov]] dugoperajnih jegulja počeo je dobijati zamah 1960-ih, a do 1970-ih ulov je iznosio 2000 tona godišnje.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 2009"/> Ribarstvo je opalo početkom 1980-ih, a u ribolovnoj sezoni 2000–2001. ulovljeno je samo 1079 tona.<ref>Beentjes, M. P., Boubée, J. A. T., Jellyman, D. J., & Graynoth, E. (2005). Non-fishing mortality of freshwater eels (''Anguilla'' spp.). In M. o. Fisheries (Ed.), ''New Zealand Fisheries Assessment Report 2005/34'' (pp. 38).</ref> Komercijalni ribolov dugoperajnih jegulja uključen je u [[Sistem upravljanja kvotama]] (QMS) 2000. godine za [[Južni otok]] i 2004. godine za [[Sjeverni otok]]. Ovo je postavilo ograničenja minimalne i maksimalne veličine (220 grama i 4 kg) i [[Ukupni dozvoljeni ulov| Ukupnog dozvoljenog ulova]] (TAC).<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="Jellyman 2009"/> Od 2007. godine, [[Ukupni dozvoljeni ulov|TAC]] nije dostignut ni u jednoj ribolovnoj sezoni od implementacije [[Sistem upravljanja kvotama|QMS]].<ref name="Jellyman 2007"/> U znak priznanja tradicionalnog značaja dugoperajnih jegulja, [[Maori]] imaju 20% alokacije ribljih zaliha.<ref> ''Setting of Sustainability and Other Management Controls for Stocks to be Introduced into the QMS on 1 October 2004 - North Island Shortfin and Longfin Eels (SFS, LFE).'' (2004).</ref> Hvatanje i izvoz staklenih jegulja na Novom Zelandu je zabranjeno.<ref name="Jellyman 2007"/> Od 2022. godine do 137 tona jegulja, uključujući dugoperajne jegulje, i dalje je ulovljeno za izvoz – uprkos tome što je vrsta zvanično klasifikovana kao [[ugrožena vrsta|ugrožena]] od strane [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)]] [[Crvena lista IUCN-a|Crvena lista ugroženih vrsta]].<ref>{{Cite news |last=Allot |first=Amber |date=4 May 2022 |title=Threatened eels still being harvested for food, renewing call for commercial fishing ban |work=Stuff |url=https://www.stuff.co.nz/environment/128521642/threatened-eels-still-being-harvested-for-food-renewing-call-for-commercial-fishing-ban |access-date=5 May 2022}}</ref> ==Akvakultura== Bilo je nekoliko pokušaja [[akvakultura| akvakulture]] dugoperajnih jegulja. Prvi su bili 1970-ih i nisu dugo ostali u funkciji, a posljednja farma je zatvorena 1982. godine.<ref name="Watene"/> Najčešći razlozi za ove neuspjehe bili su ekonomski (visoki troškovi proizvodnje u odnosu na nisku cijenu jegulja), varijabilno novačenje staklenih jegulja i visoke stope smrtnosti (uginuća) na farmama.<ref name="Watene"/> Od ranih 2000-ih, postoji obnovljeni interes za akvakulturu dugoperajnih jegulja zbog rastućeg znanja o njihovoj biologiji i smanjenju zaliha [[evropska jegulja|evropskih jegulja]] (''[[Anguilla anguilla]]''), ali nijedna farma nije izgrađena.<ref name="Watene"/><ref name="Doole"/><ref name="Jellyman 2009"/><ref>{{cite journal |last1=Rodríguez |first1=A. |last2=Gisbert |first2=E. |last3=Rodríguez |first3=G. |last4=Castelló-Orvay |first4=F. |title=Histopathological observations in European glass eels (''Anguilla anguilla'') reared under different diets and salinities |journal=Aquaculture |date=2005 |volume=244 |issue=1–4 |pages=203–214 |doi=10.1016/j.aquaculture.2004.09.039|bibcode=2005Aquac.244..203R }}</ref> ==Konzervacija== Godine 2003. biolog Don Jellyman predvidio je da će broj dugoperajnih jegulja pasti između 5 i 30% u narednoj deceniji.<ref name="JellymanHerald2003"/> [[Vrsta]] je klasificirana 2014. i ponovo 2018. od strane [[Ministarstvo za zaštitu prirode (Novi Zeland)|Ministarstva za zaštitu prirode]] kao "U riziku: Opadanje" prema kriterijima "C(2/1) Ukupna površina naseljenosti >10 000 ha (100 km<sup>2</sup>), predviđeni pad 10–70%".<ref name="doc2014">{{cite journal|last1=Goodman|first1=J.M.|last2=Dunn|first2=N.R.|last3=Ravenscroft|first3=P.J.|last4=Allibone|first4=R.M.|last5=Boubee|first5=J.A.T.|last6=David|first6=B.O.|last7=Griffiths|first7=M.|last8=Ling|first8=N.|last9=Hitchmough|first9=R.A|last10=Rolfe|first10=J.R.|title=Conservation status of New Zealand freshwater fish, 2013|journal=New Zealand Threat Classification Series 7|date=2014|url=http://www.doc.govt.nz/documents/science-and-technical/nztcs7entire.pdf}}</ref> Panel DOC-a je, međutim, zaključio da je komercijalni [[ribolov]] vrste stabilan ili u porastu, te je napomenuo da "javni diskurs o dugoperajnoj jegulji prikazuje vrstu kao ozbiljno ugroženu uprkos podacima koji ukazuju na suprotno".<ref>Dunn, N.R., Allibone, R.M., Closs, G.P., Crow, S.K., David, B.O., Goodman, J.M., Griffiths, M., Jack, D.C., Ling, N., Waters, J.M. and Rolfe, J.R. 2018. ''Conservation status of New Zealand freshwater fishes, 2017''. New Zealand Threat Classification Series 24. Department of Conservation, Wellington.</ref> Ovaj zaključak ozbiljno je doveden u pitanje, više puta, i prije i poslije toga, što dovodi u sumnju njegovu valjanost.<ref>{{cite web | url=https://www.stuff.co.nz/environment/113450351/managed-to-extinction-are-we-at-risk-of-losing-our-creature-of-mystery | title=Managed to extinction: Are we at risk of losing our 'creature of mystery'? | date=6 July 2019 }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.stuff.co.nz/business/farming/aquaculture/80910455/longfin-eels-get-a-foot-hold-on-slippery-slope-to-extinction | title=Longfin eels get a foot hold on slippery slope to extinction | date=13 June 2016 }}</ref> U junu 2012. godine objavljeno je da neke kompanije za hranu za kućne ljubimce koriste nacionalno ugrožene jegulje u svojim proizvodima, što je izazvalo negodovanje konzervacionista.<ref name="EelPetFood">{{cite web |title=Threatened eels becoming pet food |url=http://www.3news.co.nz/Threatened-eels-becoming-pet-food/tabid/817/articleID/259044/Default.aspx |access-date=27 June 2012 |publisher=3 News}}</ref> Naučnici i grupe za očuvanje prirode sve su više zabrinuti za opstanak ove vrste, jer se mogu legalno ubiti i imaju sporu stopu reprodukcije, razmnožavajući se samo jednom na kraju svog životnog vijeka.<ref name="JellymanHerald2003">{{cite news|url=http://www.nzherald.co.nz/business/news/article.cfm?c_id=3&objectid=3537465|title=Native long-finned eels in great danger, says scientist|date=4 December 2003|publisher=nzherald.co.nz|agency=AP|access-date=18 March 2016}}</ref><ref name="WestCoastEelfishing">{{cite news|title='River monsters' fished out of West Coast lake|url=http://www.nzherald.co.nz/marine/news/article.cfm?c_id=61&objectid=10811454|publisher=nzherald.co.nz|access-date=27 June 2012|date=7 June 2012}}</ref> Procjena [[IUCN]]-a iz 2018. godine zabilježila je nagli pad broja dugoperajnih jegulja tokom posljednjeg stoljeća, praćen značajnim smanjenjem [[staništa]].<ref>Pike, C., Crook, V. & Gollock, M. 2019. [https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2019-2.RLTS.T197276A154802213.en ''Anguilla dieffenbachii'' (errata version published in 2019)]. The IUCN Red List of Threatened Species 2019: e.T197276A154802213. Accessed on 08 May 2022.</ref> [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|IUCN]] sadas klasificira vrstu kao "[[Ugrožena vrsta|ugroženu]]", uz sljedeće napomene: "Populacija ozbiljno fragmentirana; kontinuirano smanjenje broja odraslih jedinki; kontinuirano smanjenje površine/opsega i/ili kvaliteta staništa" <ref>{{Cite web|url=https://www.iucnredlist.org/species/197276/154802213|title=IUCN Red List of Threatened Species|access-date=28 March 2023}}</ref> Uprkos tome, vlada Novog Zelanda i dalje dozvoljava izvoz i legalno rekreativno ubijanje [[ribe]]. ==Reference== {{Reflist|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Anguilla dieffenbachii|New Zealand Longfin eel}} * Longfin eels discussed on RadioNZ ''Critter of the Week'', [http://www.radionz.co.nz/national/programmes/afternoons/audio/201793776/critter-of-the-week-nicola-toki 18 March 2016] * [https://www.niwa.co.nz/freshwater-and-estuaries/nzffd/NIWA-fish-atlas/fish-species/longfin_eel Longfin Eel] information from [[National Institute of Water and Atmospheric Research|NIWA]] NZ * {{FishBase | genus = Anguilla |species = dieffenbachii | month = February | year = 2006}} * [http://www.maoritelevision.com/default.aspx?tabid=572&pid=8258 Saving Tuna (Documentary)] {{Slatkovodne ribe Novog Zelanda}} {{Taxonbar|from=Q614800}} [[Kategorija: Anguillidae]] [[Kategorija: Endemizam]] [[Kategorija: Ribe]] [[Kategorija: Novi Zeland]] [[Kategorija: Ihtiologija]] [[Kategorija: Ribarstvo]] jvo3u7glv1hsu3eljxoc5hliv0bonro 3831292 3831291 2026-04-19T10:30:51Z Barba-Baraba 180391 3831292 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink | ime = ''Anguilla dieffenbachii'' | slika = NZ eel.jpg | opis_slike = Novozelandska dugoperajna jegulja | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Actinopterygii]] | ordo = [[Anguilliformes]] | familia = [[Anguillidae]] | genus = ''[[Anguilla]]'' | species = '''Anguilla dieffenbachii''' | species_authority = Gray, 1842 }} '''Novozelandska dugoperajna jegulja''' ('''''[[Anguilla dieffenbachii]]''''') je [[vrsta]] [[slatovodna jegulja|slatkovodne jegulje]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Anguillidae]]'', koja je [[endem]]ska za [[Novi Zeland]]. To je najveća slatkovodna jegulja na Novom Zelandu i jedina endemska vrsta – ostale jegulje koje se nalaze na Novom Zelandu su domaća [[kratkorejna jegulja|kratkoreja jegulja]] (''Anguilla australis''), koja se također nalazi u [[Australija|Australiji]], i prirodno unesena [[pjegava dugoperaja jegulja|australijska dugoperaja jegulja]] (''Anguilla reinhardtii''). Dugoperaje jegulje su dugovječne, migriraju u [[Tihi okean]], blizu [[Tonga| Tonge]], kako bi se razmnožile na kraju života. Dobri su penjači kao mlađ i stoga se nalaze u [[potoci]]ma i [[jezero|jezerima]] daleko u unutrašnjosti. Važan tradicionalni izvor hrane za [[Maori|Maore]] (koji ih zovu ''ōrea''. Broj dugoperaja jegulja opada i klasifikovane su kao [[ugrožena vsta|ugrožene]], ali se i dalje komercijalno lovi preko stotinu tona svake godine. ==Opis== [[Datoteka:Anguilla dieffenbachii by Frank Edward Clarke.jpg|thumb|left| Ilustracija: [[Frank Edward Clarke| Franka Edwarda Clarkea]]|248x248px]] Najlakši način za prepoznavanje dugoperajne jegulje je po dužini njenih [[peraja]]: [[Leđno peraje|dorzalno]] (gornje) peraje je otprilike dvije trećine dužine tijela i počinje znatno dalje prema glavi od [[Analno peraje|donjeg]] peraja. Kod [[kratkorepna jegulja| kratkorepne jegulje]] peraje su slične dužine.<ref name=":0">{{Cite book|title=A Photographic Guide to Freshwater Fishes of New Zealand|last=McQueen|first=Stella|publisher=New Holland|year=2013|isbn=978-1-86966-386-5|location=Auckland|page=88}}</ref> Kada se dugoperajna jegulja savije, njena opuštena [[koža]] se izrazito nabora unutar svakog zavoja, dok je koža kratkoperajne jegulje glatka. Usta dugoperajne jegulje protežu se dalje od očiju, dalje nego kod kratkoperajne jegulje.<ref name=":0" /> [[Ženke]] dugoperajnih jegulja su veće i duže žive od [[mužjak]]a. Mužjaci su u prosjeku dugi 66,6 cm, ali dostižu i do 73,5 cm dužine, sa prosječnom starošću od 23 godine (12–35 godina).<ref name="McDowall">McDowall, R. M. (1990). ''New Zealand freshwater fishes: a natural history and guide'' (Rev. ed.). Auckland: Heinemann-Reed.</ref><ref name="Todd" /> Ženke su znatno veće, u rasponu od 73 do 156 cm s prosječnom dužinom od 115 cm. Dostižu starost od 20 do 60 godina prije nego što migriraju u more radi [[raznbožavane|razmnožavanja]].<ref name="Todd" /> Dugoperajne jegulje na [[Sjeverno ostrvo| Sjevernom ostrvu]] migriraju u mlađoj dobi i stoga imaju brže vrijeme generiranja.<ref name="Jellyman 2007">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Status of New Zealand fresh-water eel stocks and management initiatives |journal=ICES Journal of Marine Science |date=2007 |volume=64 |issue=7 |pages=1379–1386 |doi=10.1093/icesjms/fsm073|doi-access=free }}</ref> Određivanje [[spol[[a dugoperajnih jegulja je teško jer se njihovi [[spolni organi]] ne određuju dok ne pređu 45 cm dužine.<ref name="Davey" /> Jedina metoda za određivanje spola dugoperajnih jegulja je unutrašnji pregled, a razlikovanje postaje lahko tek kada jegulje sazriju i migriraju.<ref name="McDowall"/><ref name="Davey"/> ==Životni ciklus== Poput drugih članova porodice ''[[Anguillidae]]'', dugoperajne jegulje imaju prilično neobičan [[životni ciklus]]: rastu i sazrijevaju u plodne odrasle jedinke u slatkoj vodi, a zatim migriraju u [[more]], radi razmnožavanja. Ovaj [[katadrom]]ni sistem razmnožavanja<ref name="Doole">{{cite journal |last1=Doole |first1=G. J. |title=Optimal management of the New Zealand longfin eel (Anguilla dieffenbachii)* |journal=The Australian Journal of Agricultural and Resource Economics |date=2005 |volume=49 |issue=4 |pages=395–411 |doi=10.1111/j.1467-8489.2005.00310.x|doi-access=free }}</ref> također osigurava nasumično parenje, stvarajući [[panmiksija|panmiksijsku]] populaciju.<ref name="Davey">{{cite journal |last1=Davey |first1=A. J. H. |last2=Jellyman |first2=D. J. |title=Sex Determination in Freshwater Eels and Management Options for Manipulation of Sex |journal=Reviews in Fish Biology and Fisheries |date=2005 |volume=15 |issue=1–2 |pages=37–52 |doi=10.1007/s11160-005-7431-x|bibcode=2005RFBF...15...37D |s2cid=40528526 }}</ref> Novozelandska dugoperajna jegulja je vrlo [[dugovječnost|dugovječna]] riba, a zabilježene su ženke koje su doživjele 106 godina starosti i težile do 24&nbsp;kg.<ref name="Todd">{{cite journal |last1=Todd |first1=P. R. |title=Size and age of migrating New Zealand freshwater eels (''Anguilla'' spp.) |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1980 |volume=14 |issue=3 |pages=283–293 |doi=10.1080/00288330.1980.9515871|bibcode=1980NZJMF..14..283T }}</ref><ref name="Jellyman 1995a">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Longevity of longfinned eels Anguilla dieffenbachii in a New Zealand high country lake |journal=Ecology of Freshwater Fish |date=1995 |volume=4 |issue=3 |pages=106–112 |doi=10.1111/j.1600-0633.1995.tb00123.x|bibcode=1995EcoFF...4..106J }}</ref> Imaju najsporiju stopu rasta od svih proučavanih vrsta [[jegulja]], samo 1–2 [[centimetar|cm.]] godišnje.<ref name="Jellyman 2009">Jellyman, D. J. (2009). ''Forty years on – the impact of commercial fishing on stocks of New Zealand freshwater eels'' (''Anguilla'' spp.). Paper presented at ''Eels at the edge: science, status, and conservation concerns''. Proceedings of the 2003 International Eel symposium, Bethesda MD.</ref> [[Slika:NZ eel.jpg|thumb|right| Dugoperajna jegulja viđena u rijeci noću u [[planina]]ma [[Tararua]].]] Životni ciklus dugoperajne jegulje, kao i kod drugih vrsta jegulja iz porodice Anguillidae, prilično je složen i sastoji se od četiri različite životne faze koje su decenijama ostale misterija i još uvijek nisu u potpunosti shvaćene.<ref name="McDowall"/><ref name="Ryan">Ryan, P. (2012). "[http://www.teara.govt.nz/en/eels/page-3 Eels - Life cycle and breeding grounds]", ''Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand'' Retrieved 18 March 2016</ref> Novozelandske dugoperaje razmnožavaju se samo jednom na kraju života, prelazeći hiljade kilometara od Novog Zelanda do svojih mrijestilišta u blizini [[Tonga|Tonge]].<ref name="Jellyman Tsukamoto">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. |last2=Tsukamoto |first2=K. |title=Vertical migrations may control maturation in migrating female Anguilla dieffenbachii |journal=Marine Ecology Progress Series |date=2010 |volume=404 |pages=241–247 |doi=10.3354/meps08468|bibcode=2010MEPS..404..241J |doi-access=free }}</ref><ref name="Jellyman 2006">{{cite news|last1=Jellyman|first1= D. |date=2006|title= Tagging along when longfins go spawning|work=Water & Atmosphere|volume=14|issue=1|pages= 24–25|url=https://niwa.co.nz/sites/niwa.co.nz/files/import/attachments/longfins.pdf}}</ref> Njihova jaja (od kojih svaka ženka jegulje proizvodi 1 – 20 miliona<ref name="McDowall"/>) se [[oplodnja|oplođuju]] na nepoznat način, ali vjerovatno u dubokoj tropskoj vodi.<ref name="McDowall"/> Zrele jegulje zatim uginu, njihova jaja plutaju na površinu i izlegu se u vrlo plosnate larve nalik listovima (zvane [[leptocefalus]]) koje zatim plutaju duž velikih okeanskih struja nazad do Novog Zelanda.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman Tsukamoto"/><ref>{{cite journal |last1=Chisnall |first1=B. L. |last2=Jellyman |first2=D. J. |last3=Bonnett |first3=M. L. |last4=Sykes |first4=J. R. |title=Spatial and temporal variability in length of glass eels (''Anguilla'' spp.) in New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=2002 |volume=36 |issue=1 |pages=89–104 |doi=10.1080/00288330.2002.9517073|bibcode=2002NZJMF..36...89C |s2cid=83627075 }}</ref> This drifting is thought to take up to 15 months.<ref name="McDowall"/> Nije zabilježeno hvatanje ni jaja ni larvi dugoperajnih jegulja.<ref name="Jellyman Tsukamoto"/> Po dolasku na [[Novi Zeland]], [[larve]] prolaze kroz transformaciju ([[metamorfoza| metamorfozu]]) u [[staklena jegulja| staklene jegulje]], poput malih prozirnih odraslih jegulja.<ref name="McDowall"/> One naseljavaju [[estuarij|estuarije]] tokom svoje prve godine, tokom koje razvijaju boju i postaju jegulje, koje podsjećaju na male odrasle dugoperajne jegulje.<ref name="Ryan"/><ref name="Jellyman 1977" /> Jegulje migriraju uzvodno, gdje se razvijaju u odrasle jedinke.<ref name="McDowall"/><ref name="Ryan"/><ref name="Jellyman 1977">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Summer upstream migration of juvenile freshwater eels in New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1977 |volume=11 |issue=1 |pages=61–71 |doi=10.1080/00288330.1977.9515661|bibcode=1977NZJMF..11...61J }}</ref> [[Regrutacija (biologija)|regrutacija]] staklenih jegulja u slatkovodne riječne mreže Novog Zelanda je vrlo varijabilan proces, za koji se smatra da je pod utjecajem [[El Niño-Južna oscilacija|Južne oscilacije El Niña i La Niña]].<ref name="Jellyman 2006"/> Ovo je glavni razlog neuspjeha akvakulture dugoperajnih jegulja 1970-ih.<ref name="Watene">Watene, E. (2003). ''Potential for Commercial Eel Aquaculture in Northland''. Auckland: National Institute of Water and Atmospheric Research.</ref><ref name="McDowall"/> ==Ishrana== [[Slika:New Zealand longfin eel feeding.jpg|thumb| Novozelandske dugoperajne jegulje hrane se u rezervatu divljih životinja Willowbank.]] Dugorajne jegulje imaju [[omnivor]]nu ishranu i oportunističke su u hrane.<ref name="Jellyman 1995b">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Diet of longfinned eels, ''Anguilla dieffenbachii'', in Lake Rotoiti, Nelson Lakes, New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1996 |volume=30 |issue=3 |pages=365–369 |doi=10.1080/00288330.1996.9516723|doi-access=free |bibcode=1996NZJMF..30..365J }}</ref> Njihova prehrana kao malih jegulja uglavnom se sastoji od [[larva|larvi]] [[insekti|insekata]], kao što su [[vilinog konjic|nimfe vilinog konjica]] (''[[Procordulia]] grayi'').<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995b"/> Kako jegulje rastu, one se također obilno hrane [[puževi]]ma roda ''[[Lymnaea]]'' i ribama, uključujući [[Galaxiidae|galaxiide]] i jednogodišnje jegulje i [[pastrmke]] koje love veće jegulje.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995b"/> Postoje izvještaji o ovim jeguljama koje jedu male [[vodne ptice]], kao što su [[pačići]]s.<ref>{{cite web |title=Eels |url=https://www.doc.govt.nz/nature/native-animals/freshwater-fish/eels/ |website=Department of Conservation |publisher=Te Papa Atawhai |access-date=3 July 2024}}</ref> ==Stanište i rasprostranjenost == {{ external media | align = | width = 185px | video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=0fdtYEqEqC0 The Longfin Eel Migration] –&nbsp;'' River Monsters'' }} ''[[Anguilla]]'' ''dieffenbachii'' je [[Endemizam|endemska]] vrsta na Novom Zelandu, široko rasprostranjena po jezerima i rijekama zemlje, uključujući [[Ostrva Chatham]].<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="McDowall"/><ref>Jellyman, D. J., & Coates, G. D. (1976). ''The Farming of freshwater eels in New Zealand''. Paper presented at the Indo-Pacific Fisheries Council 17th Session, Symposium on the Development and Utilisation of Inland Fishery Resources.</ref> Dugoperajne jegulje se često nalaze na velikim udaljenostima u unutrašnjosti (do 361 km) duž slatkovodnih vodotoka i u jezerima visokih [[planina]], koja su povezana s [[more]]m.<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995a"/> Njihovoj rasprostranjenosti u unutrašnjosti pomaže sposobnost penjanja u stadiju [[vilenjak (riba)| vilenjaka]] (mlađi), dužine manje od 12 cm.<ref name="Jellyman 2009"/><ref name="Jellyman 1977"/> Ovi događaji [[migracije životinja|migracije]] često se poklapaju s povećanim umjerenim temperaturama, protokom vode i slabim svjetlosnim uvjetima.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 2009"/><ref>{{cite journal |last1=August |first1=S. M. |last2=Hicks |first2=B. J. |title=Water temperature and upstream migration of glass eels in New Zealand: implications of climate change |journal=Environmental Biology of Fishes |date=2007 |volume=81 |issue=2 |pages=195–205 |doi=10.1007/s10641-007-9191-z|bibcode=2007EnvBF..81..195A |s2cid=42989263 }}</ref> Pri ovoj veličini, vilenjaci mogu putovati i do 130 km u unutrašnjost tokom ljeta, a viđeni su kako se penju po gotovo vertikalnim površinama visokim do 43 m.<ref name="McDowall"/> Ovaj podvig se postiže kombinacijom površinske napetosti (s vodom) i trenja.<ref name="Jellyman 1977"/> Gdje u vodenom toku žive dugoperajne jegulje zavisi od njihove životne faze. Kao mlađi, preferiraju plitku vodu (ispod 0,5 m dubine) sa grubim supstratom i bržim od prosječnog toka (kao što je onaj u pukotinama).<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="Glova">{{cite journal |last1=Glova |first1=G. J. |last2=Jellyman |first2=D. J. |last3=Bonnett |first3=M. L. |title=Factors associated with the distribution and habitat of eels (''Anguilla'' spp.) in three New Zealand lowland streams |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1998 |volume=32 |issue=2 |pages=255–269 |doi=10.1080/00288330.1998.9516824|doi-access=free |bibcode=1998NZJMF..32..255G }}</ref> Adult longfin eels tend to be found next to or under large pieces of [[debris]] and undercut river banks.<ref name="Glova"/><ref name="McDowall"/> ==Značaj za Maore== ''Ōrea'' su važan tradicionalni izvor hrane za [[Maore|Maore]], koji odavno imaju opsežno znanje o vremenu svojih uzvodnih i nizvodnih migracija.<ref>{{Cite web |title=ōrea - Te Aka Māori Dictionary |url=https://www.maoridictionary.co.nz/ |access-date=2023-06-17 |website=ōrea - Te Aka Māori Dictionary |language=en}}</ref><ref name="Potangaroa">Potangaroa, J. (2010).'' Tuna Kuwharuwhau - The Longfin Eel.''</ref><ref name="Jellyman 2009" /> ==Komercijalni ribolov== [[Komercijalni ribolov]] dugoperajnih jegulja počeo je dobijati zamah 1960-ih, a do 1970-ih ulov je iznosio 2000 tona godišnje.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 2009"/> Ribarstvo je opalo početkom 1980-ih, a u ribolovnoj sezoni 2000–2001. ulovljeno je samo 1079 tona.<ref>Beentjes, M. P., Boubée, J. A. T., Jellyman, D. J., & Graynoth, E. (2005). Non-fishing mortality of freshwater eels (''Anguilla'' spp.). In M. o. Fisheries (Ed.), ''New Zealand Fisheries Assessment Report 2005/34'' (pp. 38).</ref> Komercijalni ribolov dugoperajnih jegulja uključen je u [[Sistem upravljanja kvotama]] (QMS) 2000. godine za [[Južni otok]] i 2004. godine za [[Sjeverni otok]]. Ovo je postavilo ograničenja minimalne i maksimalne veličine (220 grama i 4 kg) i [[Ukupni dozvoljeni ulov| Ukupnog dozvoljenog ulova]] (TAC).<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="Jellyman 2009"/> Od 2007. godine, [[Ukupni dozvoljeni ulov|TAC]] nije dostignut ni u jednoj ribolovnoj sezoni od implementacije [[Sistem upravljanja kvotama|QMS]].<ref name="Jellyman 2007"/> U znak priznanja tradicionalnog značaja dugoperajnih jegulja, [[Maori]] imaju 20% alokacije ribljih zaliha.<ref> ''Setting of Sustainability and Other Management Controls for Stocks to be Introduced into the QMS on 1 October 2004 - North Island Shortfin and Longfin Eels (SFS, LFE).'' (2004).</ref> Hvatanje i izvoz staklenih jegulja na Novom Zelandu je zabranjeno.<ref name="Jellyman 2007"/> Od 2022. godine do 137 tona jegulja, uključujući dugoperajne jegulje, i dalje je ulovljeno za izvoz – uprkos tome što je vrsta zvanično klasifikovana kao [[ugrožena vrsta|ugrožena]] od strane [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)]] [[Crvena lista IUCN-a|Crvena lista ugroženih vrsta]].<ref>{{Cite news |last=Allot |first=Amber |date=4 May 2022 |title=Threatened eels still being harvested for food, renewing call for commercial fishing ban |work=Stuff |url=https://www.stuff.co.nz/environment/128521642/threatened-eels-still-being-harvested-for-food-renewing-call-for-commercial-fishing-ban |access-date=5 May 2022}}</ref> ==Akvakultura== Bilo je nekoliko pokušaja [[akvakultura| akvakulture]] dugoperajnih jegulja. Prvi su bili 1970-ih i nisu dugo ostali u funkciji, a posljednja farma je zatvorena 1982. godine.<ref name="Watene"/> Najčešći razlozi za ove neuspjehe bili su ekonomski (visoki troškovi proizvodnje u odnosu na nisku cijenu jegulja), varijabilno novačenje staklenih jegulja i visoke stope smrtnosti (uginuća) na farmama.<ref name="Watene"/> Od ranih 2000-ih, postoji obnovljeni interes za akvakulturu dugoperajnih jegulja zbog rastućeg znanja o njihovoj biologiji i smanjenju zaliha [[evropska jegulja|evropskih jegulja]] (''[[Anguilla anguilla]]''), ali nijedna farma nije izgrađena.<ref name="Watene"/><ref name="Doole"/><ref name="Jellyman 2009"/><ref>{{cite journal |last1=Rodríguez |first1=A. |last2=Gisbert |first2=E. |last3=Rodríguez |first3=G. |last4=Castelló-Orvay |first4=F. |title=Histopathological observations in European glass eels (''Anguilla anguilla'') reared under different diets and salinities |journal=Aquaculture |date=2005 |volume=244 |issue=1–4 |pages=203–214 |doi=10.1016/j.aquaculture.2004.09.039|bibcode=2005Aquac.244..203R }}</ref> ==Konzervacija== Godine 2003. biolog Don Jellyman predvidio je da će broj dugoperajnih jegulja pasti između 5 i 30% u narednoj deceniji.<ref name="JellymanHerald2003"/> [[Vrsta]] je klasificirana 2014. i ponovo 2018. od strane [[Ministarstvo za zaštitu prirode (Novi Zeland)|Ministarstva za zaštitu prirode]] kao "U riziku: Opadanje" prema kriterijima "C(2/1) Ukupna površina naseljenosti >10 000 ha (100 km<sup>2</sup>), predviđeni pad 10–70%".<ref name="doc2014">{{cite journal|last1=Goodman|first1=J.M.|last2=Dunn|first2=N.R.|last3=Ravenscroft|first3=P.J.|last4=Allibone|first4=R.M.|last5=Boubee|first5=J.A.T.|last6=David|first6=B.O.|last7=Griffiths|first7=M.|last8=Ling|first8=N.|last9=Hitchmough|first9=R.A|last10=Rolfe|first10=J.R.|title=Conservation status of New Zealand freshwater fish, 2013|journal=New Zealand Threat Classification Series 7|date=2014|url=http://www.doc.govt.nz/documents/science-and-technical/nztcs7entire.pdf}}</ref> Panel DOC-a je, međutim, zaključio da je komercijalni [[ribolov]] vrste stabilan ili u porastu, te je napomenuo da "javni diskurs o dugoperajnoj jegulji prikazuje vrstu kao ozbiljno ugroženu uprkos podacima koji ukazuju na suprotno".<ref>Dunn, N.R., Allibone, R.M., Closs, G.P., Crow, S.K., David, B.O., Goodman, J.M., Griffiths, M., Jack, D.C., Ling, N., Waters, J.M. and Rolfe, J.R. 2018. ''Conservation status of New Zealand freshwater fishes, 2017''. New Zealand Threat Classification Series 24. Department of Conservation, Wellington.</ref> Ovaj zaključak ozbiljno je doveden u pitanje, više puta, i prije i poslije toga, što dovodi u sumnju njegovu valjanost.<ref>{{cite web | url=https://www.stuff.co.nz/environment/113450351/managed-to-extinction-are-we-at-risk-of-losing-our-creature-of-mystery | title=Managed to extinction: Are we at risk of losing our 'creature of mystery'? | date=6 July 2019 }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.stuff.co.nz/business/farming/aquaculture/80910455/longfin-eels-get-a-foot-hold-on-slippery-slope-to-extinction | title=Longfin eels get a foot hold on slippery slope to extinction | date=13 June 2016 }}</ref> U junu 2012. godine objavljeno je da neke kompanije za hranu za kućne ljubimce koriste nacionalno ugrožene jegulje u svojim proizvodima, što je izazvalo negodovanje konzervacionista.<ref name="EelPetFood">{{cite web |title=Threatened eels becoming pet food |url=http://www.3news.co.nz/Threatened-eels-becoming-pet-food/tabid/817/articleID/259044/Default.aspx |access-date=27 June 2012 |publisher=3 News}}</ref> Naučnici i grupe za očuvanje prirode sve su više zabrinuti za opstanak ove vrste, jer se mogu legalno ubiti i imaju sporu stopu reprodukcije, razmnožavajući se samo jednom na kraju svog životnog vijeka.<ref name="JellymanHerald2003">{{cite news|url=http://www.nzherald.co.nz/business/news/article.cfm?c_id=3&objectid=3537465|title=Native long-finned eels in great danger, says scientist|date=4 December 2003|publisher=nzherald.co.nz|agency=AP|access-date=18 March 2016}}</ref><ref name="WestCoastEelfishing">{{cite news|title='River monsters' fished out of West Coast lake|url=http://www.nzherald.co.nz/marine/news/article.cfm?c_id=61&objectid=10811454|publisher=nzherald.co.nz|access-date=27 June 2012|date=7 June 2012}}</ref> Procjena [[IUCN]]-a iz 2018. godine zabilježila je nagli pad broja dugoperajnih jegulja tokom posljednjeg stoljeća, praćen značajnim smanjenjem [[staništa]].<ref>Pike, C., Crook, V. & Gollock, M. 2019. [https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2019-2.RLTS.T197276A154802213.en ''Anguilla dieffenbachii'' (errata version published in 2019)]. The IUCN Red List of Threatened Species 2019: e.T197276A154802213. Accessed on 08 May 2022.</ref> [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|IUCN]] sadas klasificira vrstu kao "[[Ugrožena vrsta|ugroženu]]", uz sljedeće napomene: "Populacija ozbiljno fragmentirana; kontinuirano smanjenje broja odraslih jedinki; kontinuirano smanjenje površine/opsega i/ili kvaliteta staništa" <ref>{{Cite web|url=https://www.iucnredlist.org/species/197276/154802213|title=IUCN Red List of Threatened Species|access-date=28 March 2023}}</ref> Uprkos tome, vlada Novog Zelanda i dalje dozvoljava izvoz i legalno rekreativno ubijanje [[ribe]]. ==Reference== {{Reflist|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Anguilla dieffenbachii|New Zealand Longfin eel}} * Longfin eels discussed on RadioNZ ''Critter of the Week'', [http://www.radionz.co.nz/national/programmes/afternoons/audio/201793776/critter-of-the-week-nicola-toki 18 March 2016] * [https://www.niwa.co.nz/freshwater-and-estuaries/nzffd/NIWA-fish-atlas/fish-species/longfin_eel Longfin Eel] information from [[National Institute of Water and Atmospheric Research|NIWA]] NZ * {{FishBase | genus = Anguilla |species = dieffenbachii | month = February | year = 2006}} * [http://www.maoritelevision.com/default.aspx?tabid=572&pid=8258 Saving Tuna (Documentary)] {{Slatkovodne ribe Novog Zelanda}} {{Taxonbar|from=Q614800}} [[Kategorija: Anguillidae]] [[Kategorija: Endemizam]] [[Kategorija: Ribe]] [[Kategorija: Novi Zeland]] [[Kategorija: Ihtiologija]] [[Kategorija: Ribarstvo]] nd6adtknaps7mr1cip3uw16zjt7uyq8 3831294 3831292 2026-04-19T10:33:03Z Barba-Baraba 180391 3831294 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink | ime = ''Anguilla dieffenbachii'' | slika = NZ eel.jpg | opis_slike = Novozelandska dugoperajna jegulja | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Actinopterygii]] | ordo = [[Anguilliformes]] | familia = [[Anguillidae]] | genus = ''[[Anguilla]]'' | species = '''Anguilla dieffenbachii''' | species_authority = Gray, 1842 }} '''Novozelandska dugoperajna jegulja''' ('''''Anguilla dieffenbachii''''') je [[vrsta]] [[slatovodna jegulja|slatkovodne jegulje]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Anguillidae]]'', koja je [[endem]]ska za [[Novi Zeland]]. To je najveća slatkovodna jegulja na Novom Zelandu i jedina endemska vrsta – ostale jegulje koje se nalaze na Novom Zelandu su domaća [[kratkorejna jegulja|kratkoreja jegulja]] (''Anguilla australis''), koja se također nalazi u [[Australija|Australiji]], i prirodno unesena [[pjegava dugoperaja jegulja|australijska dugoperaja jegulja]] (''Anguilla reinhardtii''). Dugoperaje jegulje su dugovječne, migriraju u [[Tihi okean]], blizu [[Tonga| Tonge]], kako bi se razmnožile na kraju života. Dobri su penjači kao mlađ i stoga se nalaze u [[potoci]]ma i [[jezero|jezerima]] daleko u unutrašnjosti. Važan tradicionalni izvor hrane za [[Maori|Maore]] (koji ih zovu ''ōrea''. Broj dugoperaja jegulja opada i klasifikovane su kao [[ugrožena vsta|ugrožene]], ali se i dalje komercijalno lovi preko stotinu tona svake godine. ==Opis== [[Datoteka:Anguilla dieffenbachii by Frank Edward Clarke.jpg|thumb|left| Ilustracija: [[Frank Edward Clarke| Franka Edwarda Clarkea]]|248x248px]] Najlakši način za prepoznavanje dugoperajne jegulje je po dužini njenih [[peraja]]: [[Leđno peraje|dorzalno]] (gornje) peraje je otprilike dvije trećine dužine tijela i počinje znatno dalje prema glavi od [[Analno peraje|donjeg]] peraja. Kod [[kratkorepna jegulja| kratkorepne jegulje]] peraje su slične dužine.<ref name=":0">{{Cite book|title=A Photographic Guide to Freshwater Fishes of New Zealand|last=McQueen|first=Stella|publisher=New Holland|year=2013|isbn=978-1-86966-386-5|location=Auckland|page=88}}</ref> Kada se dugoperajna jegulja savije, njena opuštena [[koža]] se izrazito nabora unutar svakog zavoja, dok je koža kratkoperajne jegulje glatka. Usta dugoperajne jegulje protežu se dalje od očiju, dalje nego kod kratkoperajne jegulje.<ref name=":0" /> [[Ženke]] dugoperajnih jegulja su veće i duže žive od [[mužjak]]a. Mužjaci su u prosjeku dugi 66,6 cm, ali dostižu i do 73,5 cm dužine, sa prosječnom starošću od 23 godine (12–35 godina).<ref name="McDowall">McDowall, R. M. (1990). ''New Zealand freshwater fishes: a natural history and guide'' (Rev. ed.). Auckland: Heinemann-Reed.</ref><ref name="Todd" /> Ženke su znatno veće, u rasponu od 73 do 156 cm s prosječnom dužinom od 115 cm. Dostižu starost od 20 do 60 godina prije nego što migriraju u more radi [[raznbožavane|razmnožavanja]].<ref name="Todd" /> Dugoperajne jegulje na [[Sjeverno ostrvo| Sjevernom ostrvu]] migriraju u mlađoj dobi i stoga imaju brže vrijeme generiranja.<ref name="Jellyman 2007">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Status of New Zealand fresh-water eel stocks and management initiatives |journal=ICES Journal of Marine Science |date=2007 |volume=64 |issue=7 |pages=1379–1386 |doi=10.1093/icesjms/fsm073|doi-access=free }}</ref> Određivanje [[spol[[a dugoperajnih jegulja je teško jer se njihovi [[spolni organi]] ne određuju dok ne pređu 45 cm dužine.<ref name="Davey" /> Jedina metoda za određivanje spola dugoperajnih jegulja je unutrašnji pregled, a razlikovanje postaje lahko tek kada jegulje sazriju i migriraju.<ref name="McDowall"/><ref name="Davey"/> ==Životni ciklus== Poput drugih članova porodice ''[[Anguillidae]]'', dugoperajne jegulje imaju prilično neobičan [[životni ciklus]]: rastu i sazrijevaju u plodne odrasle jedinke u slatkoj vodi, a zatim migriraju u [[more]], radi razmnožavanja. Ovaj [[katadrom]]ni sistem razmnožavanja<ref name="Doole">{{cite journal |last1=Doole |first1=G. J. |title=Optimal management of the New Zealand longfin eel (Anguilla dieffenbachii)* |journal=The Australian Journal of Agricultural and Resource Economics |date=2005 |volume=49 |issue=4 |pages=395–411 |doi=10.1111/j.1467-8489.2005.00310.x|doi-access=free }}</ref> također osigurava nasumično parenje, stvarajući [[panmiksija|panmiksijsku]] populaciju.<ref name="Davey">{{cite journal |last1=Davey |first1=A. J. H. |last2=Jellyman |first2=D. J. |title=Sex Determination in Freshwater Eels and Management Options for Manipulation of Sex |journal=Reviews in Fish Biology and Fisheries |date=2005 |volume=15 |issue=1–2 |pages=37–52 |doi=10.1007/s11160-005-7431-x|bibcode=2005RFBF...15...37D |s2cid=40528526 }}</ref> Novozelandska dugoperajna jegulja je vrlo [[dugovječnost|dugovječna]] riba, a zabilježene su ženke koje su doživjele 106 godina starosti i težile do 24&nbsp;kg.<ref name="Todd">{{cite journal |last1=Todd |first1=P. R. |title=Size and age of migrating New Zealand freshwater eels (''Anguilla'' spp.) |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1980 |volume=14 |issue=3 |pages=283–293 |doi=10.1080/00288330.1980.9515871|bibcode=1980NZJMF..14..283T }}</ref><ref name="Jellyman 1995a">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Longevity of longfinned eels Anguilla dieffenbachii in a New Zealand high country lake |journal=Ecology of Freshwater Fish |date=1995 |volume=4 |issue=3 |pages=106–112 |doi=10.1111/j.1600-0633.1995.tb00123.x|bibcode=1995EcoFF...4..106J }}</ref> Imaju najsporiju stopu rasta od svih proučavanih vrsta [[jegulja]], samo 1–2 [[centimetar|cm.]] godišnje.<ref name="Jellyman 2009">Jellyman, D. J. (2009). ''Forty years on – the impact of commercial fishing on stocks of New Zealand freshwater eels'' (''Anguilla'' spp.). Paper presented at ''Eels at the edge: science, status, and conservation concerns''. Proceedings of the 2003 International Eel symposium, Bethesda MD.</ref> [[Slika:NZ eel.jpg|thumb|right| Dugoperajna jegulja viđena u rijeci noću u [[planina]]ma [[Tararua]].]] Životni ciklus dugoperajne jegulje, kao i kod drugih vrsta jegulja iz porodice Anguillidae, prilično je složen i sastoji se od četiri različite životne faze koje su decenijama ostale misterija i još uvijek nisu u potpunosti shvaćene.<ref name="McDowall"/><ref name="Ryan">Ryan, P. (2012). "[http://www.teara.govt.nz/en/eels/page-3 Eels - Life cycle and breeding grounds]", ''Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand'' Retrieved 18 March 2016</ref> Novozelandske dugoperaje razmnožavaju se samo jednom na kraju života, prelazeći hiljade kilometara od Novog Zelanda do svojih mrijestilišta u blizini [[Tonga|Tonge]].<ref name="Jellyman Tsukamoto">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. |last2=Tsukamoto |first2=K. |title=Vertical migrations may control maturation in migrating female Anguilla dieffenbachii |journal=Marine Ecology Progress Series |date=2010 |volume=404 |pages=241–247 |doi=10.3354/meps08468|bibcode=2010MEPS..404..241J |doi-access=free }}</ref><ref name="Jellyman 2006">{{cite news|last1=Jellyman|first1= D. |date=2006|title= Tagging along when longfins go spawning|work=Water & Atmosphere|volume=14|issue=1|pages= 24–25|url=https://niwa.co.nz/sites/niwa.co.nz/files/import/attachments/longfins.pdf}}</ref> Njihova jaja (od kojih svaka ženka jegulje proizvodi 1 – 20 miliona<ref name="McDowall"/>) se [[oplodnja|oplođuju]] na nepoznat način, ali vjerovatno u dubokoj tropskoj vodi.<ref name="McDowall"/> Zrele jegulje zatim uginu, njihova jaja plutaju na površinu i izlegu se u vrlo plosnate larve nalik listovima (zvane [[leptocefalus]]) koje zatim plutaju duž velikih okeanskih struja nazad do Novog Zelanda.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman Tsukamoto"/><ref>{{cite journal |last1=Chisnall |first1=B. L. |last2=Jellyman |first2=D. J. |last3=Bonnett |first3=M. L. |last4=Sykes |first4=J. R. |title=Spatial and temporal variability in length of glass eels (''Anguilla'' spp.) in New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=2002 |volume=36 |issue=1 |pages=89–104 |doi=10.1080/00288330.2002.9517073|bibcode=2002NZJMF..36...89C |s2cid=83627075 }}</ref> This drifting is thought to take up to 15 months.<ref name="McDowall"/> Nije zabilježeno hvatanje ni jaja ni larvi dugoperajnih jegulja.<ref name="Jellyman Tsukamoto"/> Po dolasku na [[Novi Zeland]], [[larve]] prolaze kroz transformaciju ([[metamorfoza| metamorfozu]]) u [[staklena jegulja| staklene jegulje]], poput malih prozirnih odraslih jegulja.<ref name="McDowall"/> One naseljavaju [[estuarij|estuarije]] tokom svoje prve godine, tokom koje razvijaju boju i postaju jegulje, koje podsjećaju na male odrasle dugoperajne jegulje.<ref name="Ryan"/><ref name="Jellyman 1977" /> Jegulje migriraju uzvodno, gdje se razvijaju u odrasle jedinke.<ref name="McDowall"/><ref name="Ryan"/><ref name="Jellyman 1977">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Summer upstream migration of juvenile freshwater eels in New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1977 |volume=11 |issue=1 |pages=61–71 |doi=10.1080/00288330.1977.9515661|bibcode=1977NZJMF..11...61J }}</ref> [[Regrutacija (biologija)|regrutacija]] staklenih jegulja u slatkovodne riječne mreže Novog Zelanda je vrlo varijabilan proces, za koji se smatra da je pod utjecajem [[El Niño-Južna oscilacija|Južne oscilacije El Niña i La Niña]].<ref name="Jellyman 2006"/> Ovo je glavni razlog neuspjeha akvakulture dugoperajnih jegulja 1970-ih.<ref name="Watene">Watene, E. (2003). ''Potential for Commercial Eel Aquaculture in Northland''. Auckland: National Institute of Water and Atmospheric Research.</ref><ref name="McDowall"/> ==Ishrana== [[Slika:New Zealand longfin eel feeding.jpg|thumb| Novozelandske dugoperajne jegulje hrane se u rezervatu divljih životinja Willowbank.]] Dugorajne jegulje imaju [[omnivor]]nu ishranu i oportunističke su u hrane.<ref name="Jellyman 1995b">{{cite journal |last1=Jellyman |first1=D. J. |title=Diet of longfinned eels, ''Anguilla dieffenbachii'', in Lake Rotoiti, Nelson Lakes, New Zealand |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1996 |volume=30 |issue=3 |pages=365–369 |doi=10.1080/00288330.1996.9516723|doi-access=free |bibcode=1996NZJMF..30..365J }}</ref> Njihova prehrana kao malih jegulja uglavnom se sastoji od [[larva|larvi]] [[insekti|insekata]], kao što su [[vilinog konjic|nimfe vilinog konjica]] (''[[Procordulia]] grayi'').<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995b"/> Kako jegulje rastu, one se također obilno hrane [[puževi]]ma roda ''[[Lymnaea]]'' i ribama, uključujući [[Galaxiidae|galaxiide]] i jednogodišnje jegulje i [[pastrmke]] koje love veće jegulje.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995b"/> Postoje izvještaji o ovim jeguljama koje jedu male [[vodne ptice]], kao što su [[pačići]]s.<ref>{{cite web |title=Eels |url=https://www.doc.govt.nz/nature/native-animals/freshwater-fish/eels/ |website=Department of Conservation |publisher=Te Papa Atawhai |access-date=3 July 2024}}</ref> ==Stanište i rasprostranjenost == {{ external media | align = | width = 185px | video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=0fdtYEqEqC0 The Longfin Eel Migration] –&nbsp;'' River Monsters'' }} ''[[Anguilla]]'' ''dieffenbachii'' je [[Endemizam|endemska]] vrsta na Novom Zelandu, široko rasprostranjena po jezerima i rijekama zemlje, uključujući [[Ostrva Chatham]].<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="McDowall"/><ref>Jellyman, D. J., & Coates, G. D. (1976). ''The Farming of freshwater eels in New Zealand''. Paper presented at the Indo-Pacific Fisheries Council 17th Session, Symposium on the Development and Utilisation of Inland Fishery Resources.</ref> Dugoperajne jegulje se često nalaze na velikim udaljenostima u unutrašnjosti (do 361 km) duž slatkovodnih vodotoka i u jezerima visokih [[planina]], koja su povezana s [[more]]m.<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 1995a"/> Njihovoj rasprostranjenosti u unutrašnjosti pomaže sposobnost penjanja u stadiju [[vilenjak (riba)| vilenjaka]] (mlađi), dužine manje od 12 cm.<ref name="Jellyman 2009"/><ref name="Jellyman 1977"/> Ovi događaji [[migracije životinja|migracije]] često se poklapaju s povećanim umjerenim temperaturama, protokom vode i slabim svjetlosnim uvjetima.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 2009"/><ref>{{cite journal |last1=August |first1=S. M. |last2=Hicks |first2=B. J. |title=Water temperature and upstream migration of glass eels in New Zealand: implications of climate change |journal=Environmental Biology of Fishes |date=2007 |volume=81 |issue=2 |pages=195–205 |doi=10.1007/s10641-007-9191-z|bibcode=2007EnvBF..81..195A |s2cid=42989263 }}</ref> Pri ovoj veličini, vilenjaci mogu putovati i do 130 km u unutrašnjost tokom ljeta, a viđeni su kako se penju po gotovo vertikalnim površinama visokim do 43 m.<ref name="McDowall"/> Ovaj podvig se postiže kombinacijom površinske napetosti (s vodom) i trenja.<ref name="Jellyman 1977"/> Gdje u vodenom toku žive dugoperajne jegulje zavisi od njihove životne faze. Kao mlađi, preferiraju plitku vodu (ispod 0,5 m dubine) sa grubim supstratom i bržim od prosječnog toka (kao što je onaj u pukotinama).<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="Glova">{{cite journal |last1=Glova |first1=G. J. |last2=Jellyman |first2=D. J. |last3=Bonnett |first3=M. L. |title=Factors associated with the distribution and habitat of eels (''Anguilla'' spp.) in three New Zealand lowland streams |journal=New Zealand Journal of Marine and Freshwater Research |date=1998 |volume=32 |issue=2 |pages=255–269 |doi=10.1080/00288330.1998.9516824|doi-access=free |bibcode=1998NZJMF..32..255G }}</ref> Adult longfin eels tend to be found next to or under large pieces of [[debris]] and undercut river banks.<ref name="Glova"/><ref name="McDowall"/> ==Značaj za Maore== ''Ōrea'' su važan tradicionalni izvor hrane za [[Maore|Maore]], koji odavno imaju opsežno znanje o vremenu svojih uzvodnih i nizvodnih migracija.<ref>{{Cite web |title=ōrea - Te Aka Māori Dictionary |url=https://www.maoridictionary.co.nz/ |access-date=2023-06-17 |website=ōrea - Te Aka Māori Dictionary |language=en}}</ref><ref name="Potangaroa">Potangaroa, J. (2010).'' Tuna Kuwharuwhau - The Longfin Eel.''</ref><ref name="Jellyman 2009" /> ==Komercijalni ribolov== [[Komercijalni ribolov]] dugoperajnih jegulja počeo je dobijati zamah 1960-ih, a do 1970-ih ulov je iznosio 2000 tona godišnje.<ref name="McDowall"/><ref name="Jellyman 2009"/> Ribarstvo je opalo početkom 1980-ih, a u ribolovnoj sezoni 2000–2001. ulovljeno je samo 1079 tona.<ref>Beentjes, M. P., Boubée, J. A. T., Jellyman, D. J., & Graynoth, E. (2005). Non-fishing mortality of freshwater eels (''Anguilla'' spp.). In M. o. Fisheries (Ed.), ''New Zealand Fisheries Assessment Report 2005/34'' (pp. 38).</ref> Komercijalni ribolov dugoperajnih jegulja uključen je u [[Sistem upravljanja kvotama]] (QMS) 2000. godine za [[Južni otok]] i 2004. godine za [[Sjeverni otok]]. Ovo je postavilo ograničenja minimalne i maksimalne veličine (220 grama i 4 kg) i [[Ukupni dozvoljeni ulov| Ukupnog dozvoljenog ulova]] (TAC).<ref name="Jellyman 2007"/><ref name="Jellyman 2009"/> Od 2007. godine, [[Ukupni dozvoljeni ulov|TAC]] nije dostignut ni u jednoj ribolovnoj sezoni od implementacije [[Sistem upravljanja kvotama|QMS]].<ref name="Jellyman 2007"/> U znak priznanja tradicionalnog značaja dugoperajnih jegulja, [[Maori]] imaju 20% alokacije ribljih zaliha.<ref> ''Setting of Sustainability and Other Management Controls for Stocks to be Introduced into the QMS on 1 October 2004 - North Island Shortfin and Longfin Eels (SFS, LFE).'' (2004).</ref> Hvatanje i izvoz staklenih jegulja na Novom Zelandu je zabranjeno.<ref name="Jellyman 2007"/> Od 2022. godine do 137 tona jegulja, uključujući dugoperajne jegulje, i dalje je ulovljeno za izvoz – uprkos tome što je vrsta zvanično klasifikovana kao [[ugrožena vrsta|ugrožena]] od strane [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)]] [[Crvena lista IUCN-a|Crvena lista ugroženih vrsta]].<ref>{{Cite news |last=Allot |first=Amber |date=4 May 2022 |title=Threatened eels still being harvested for food, renewing call for commercial fishing ban |work=Stuff |url=https://www.stuff.co.nz/environment/128521642/threatened-eels-still-being-harvested-for-food-renewing-call-for-commercial-fishing-ban |access-date=5 May 2022}}</ref> ==Akvakultura== Bilo je nekoliko pokušaja [[akvakultura| akvakulture]] dugoperajnih jegulja. Prvi su bili 1970-ih i nisu dugo ostali u funkciji, a posljednja farma je zatvorena 1982. godine.<ref name="Watene"/> Najčešći razlozi za ove neuspjehe bili su ekonomski (visoki troškovi proizvodnje u odnosu na nisku cijenu jegulja), varijabilno novačenje staklenih jegulja i visoke stope smrtnosti (uginuća) na farmama.<ref name="Watene"/> Od ranih 2000-ih, postoji obnovljeni interes za akvakulturu dugoperajnih jegulja zbog rastućeg znanja o njihovoj biologiji i smanjenju zaliha [[evropska jegulja|evropskih jegulja]] (''[[Anguilla anguilla]]''), ali nijedna farma nije izgrađena.<ref name="Watene"/><ref name="Doole"/><ref name="Jellyman 2009"/><ref>{{cite journal |last1=Rodríguez |first1=A. |last2=Gisbert |first2=E. |last3=Rodríguez |first3=G. |last4=Castelló-Orvay |first4=F. |title=Histopathological observations in European glass eels (''Anguilla anguilla'') reared under different diets and salinities |journal=Aquaculture |date=2005 |volume=244 |issue=1–4 |pages=203–214 |doi=10.1016/j.aquaculture.2004.09.039|bibcode=2005Aquac.244..203R }}</ref> ==Konzervacija== Godine 2003. biolog Don Jellyman predvidio je da će broj dugoperajnih jegulja pasti između 5 i 30% u narednoj deceniji.<ref name="JellymanHerald2003"/> [[Vrsta]] je klasificirana 2014. i ponovo 2018. od strane [[Ministarstvo za zaštitu prirode (Novi Zeland)|Ministarstva za zaštitu prirode]] kao "U riziku: Opadanje" prema kriterijima "C(2/1) Ukupna površina naseljenosti >10 000 ha (100 km<sup>2</sup>), predviđeni pad 10–70%".<ref name="doc2014">{{cite journal|last1=Goodman|first1=J.M.|last2=Dunn|first2=N.R.|last3=Ravenscroft|first3=P.J.|last4=Allibone|first4=R.M.|last5=Boubee|first5=J.A.T.|last6=David|first6=B.O.|last7=Griffiths|first7=M.|last8=Ling|first8=N.|last9=Hitchmough|first9=R.A|last10=Rolfe|first10=J.R.|title=Conservation status of New Zealand freshwater fish, 2013|journal=New Zealand Threat Classification Series 7|date=2014|url=http://www.doc.govt.nz/documents/science-and-technical/nztcs7entire.pdf}}</ref> Panel DOC-a je, međutim, zaključio da je komercijalni [[ribolov]] vrste stabilan ili u porastu, te je napomenuo da "javni diskurs o dugoperajnoj jegulji prikazuje vrstu kao ozbiljno ugroženu uprkos podacima koji ukazuju na suprotno".<ref>Dunn, N.R., Allibone, R.M., Closs, G.P., Crow, S.K., David, B.O., Goodman, J.M., Griffiths, M., Jack, D.C., Ling, N., Waters, J.M. and Rolfe, J.R. 2018. ''Conservation status of New Zealand freshwater fishes, 2017''. New Zealand Threat Classification Series 24. Department of Conservation, Wellington.</ref> Ovaj zaključak ozbiljno je doveden u pitanje, više puta, i prije i poslije toga, što dovodi u sumnju njegovu valjanost.<ref>{{cite web | url=https://www.stuff.co.nz/environment/113450351/managed-to-extinction-are-we-at-risk-of-losing-our-creature-of-mystery | title=Managed to extinction: Are we at risk of losing our 'creature of mystery'? | date=6 July 2019 }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.stuff.co.nz/business/farming/aquaculture/80910455/longfin-eels-get-a-foot-hold-on-slippery-slope-to-extinction | title=Longfin eels get a foot hold on slippery slope to extinction | date=13 June 2016 }}</ref> U junu 2012. godine objavljeno je da neke kompanije za hranu za kućne ljubimce koriste nacionalno ugrožene jegulje u svojim proizvodima, što je izazvalo negodovanje konzervacionista.<ref name="EelPetFood">{{cite web |title=Threatened eels becoming pet food |url=http://www.3news.co.nz/Threatened-eels-becoming-pet-food/tabid/817/articleID/259044/Default.aspx |access-date=27 June 2012 |publisher=3 News}}</ref> Naučnici i grupe za očuvanje prirode sve su više zabrinuti za opstanak ove vrste, jer se mogu legalno ubiti i imaju sporu stopu reprodukcije, razmnožavajući se samo jednom na kraju svog životnog vijeka.<ref name="JellymanHerald2003">{{cite news|url=http://www.nzherald.co.nz/business/news/article.cfm?c_id=3&objectid=3537465|title=Native long-finned eels in great danger, says scientist|date=4 December 2003|publisher=nzherald.co.nz|agency=AP|access-date=18 March 2016}}</ref><ref name="WestCoastEelfishing">{{cite news|title='River monsters' fished out of West Coast lake|url=http://www.nzherald.co.nz/marine/news/article.cfm?c_id=61&objectid=10811454|publisher=nzherald.co.nz|access-date=27 June 2012|date=7 June 2012}}</ref> Procjena [[IUCN]]-a iz 2018. godine zabilježila je nagli pad broja dugoperajnih jegulja tokom posljednjeg stoljeća, praćen značajnim smanjenjem [[staništa]].<ref>Pike, C., Crook, V. & Gollock, M. 2019. [https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2019-2.RLTS.T197276A154802213.en ''Anguilla dieffenbachii'' (errata version published in 2019)]. The IUCN Red List of Threatened Species 2019: e.T197276A154802213. Accessed on 08 May 2022.</ref> [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|IUCN]] sadas klasificira vrstu kao "[[Ugrožena vrsta|ugroženu]]", uz sljedeće napomene: "Populacija ozbiljno fragmentirana; kontinuirano smanjenje broja odraslih jedinki; kontinuirano smanjenje površine/opsega i/ili kvaliteta staništa" <ref>{{Cite web|url=https://www.iucnredlist.org/species/197276/154802213|title=IUCN Red List of Threatened Species|access-date=28 March 2023}}</ref> Uprkos tome, vlada Novog Zelanda i dalje dozvoljava izvoz i legalno rekreativno ubijanje [[ribe]]. ==Reference== {{Reflist|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Anguilla dieffenbachii|New Zealand Longfin eel}} * Longfin eels discussed on RadioNZ ''Critter of the Week'', [http://www.radionz.co.nz/national/programmes/afternoons/audio/201793776/critter-of-the-week-nicola-toki 18 March 2016] * [https://www.niwa.co.nz/freshwater-and-estuaries/nzffd/NIWA-fish-atlas/fish-species/longfin_eel Longfin Eel] information from [[National Institute of Water and Atmospheric Research|NIWA]] NZ * {{FishBase | genus = Anguilla |species = dieffenbachii | month = February | year = 2006}} * [http://www.maoritelevision.com/default.aspx?tabid=572&pid=8258 Saving Tuna (Documentary)] {{Slatkovodne ribe Novog Zelanda}} {{Taxonbar|from=Q614800}} [[Kategorija: Anguillidae]] [[Kategorija: Endemizam]] [[Kategorija: Ribe]] [[Kategorija: Novi Zeland]] [[Kategorija: Ihtiologija]] [[Kategorija: Ribarstvo]] jvo3u7glv1hsu3eljxoc5hliv0bonro Anguilla dieffenbachii 0 533438 3831293 2026-04-19T10:32:12Z Barba-Baraba 180391 Preusmjereno na [[Novozelandska dugoperajna jegulja]] 3831293 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Novozelandska dugoperajna jegulja]] pcsc806rx8h3n467gscoipkfuig4o2p Siguran prostor (sociologija) 0 533439 3831295 2026-04-19T11:14:13Z Mmns21 170250 Nova stranica: [[Datoteka:straightally.svg|mini|Obrnuti [[ružičasti trokut]], okružen zelenim krugom koji simbolizira univerzalno prihvatanje, označava [[saveznik (LGBTQ+)|savezništvo]] s borbom za [[LGBTQ+ prava]] i prostore oslobođene od [[homofobija|homofobije]]. Ovaj simbol je prvi put predstavljen na radionicama protiv homofobije koje su organizovali Gay & Lesbian Urban Explorers godine 1989.<ref name="Raeburn2004">{{cite book|author=Nicole Christine Raeburn|title=Changing Corpor... 3831295 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:straightally.svg|mini|Obrnuti [[ružičasti trokut]], okružen zelenim krugom koji simbolizira univerzalno prihvatanje, označava [[saveznik (LGBTQ+)|savezništvo]] s borbom za [[LGBTQ+ prava]] i prostore oslobođene od [[homofobija|homofobije]]. Ovaj simbol je prvi put predstavljen na radionicama protiv homofobije koje su organizovali Gay & Lesbian Urban Explorers godine 1989.<ref name="Raeburn2004">{{cite book|author=Nicole Christine Raeburn|title=Changing Corporate America from Inside Out: Lesbian and Gay Workplace Rights|url=https://books.google.com/books?id=pO_9ASZo6I4C&pg=PA209|year=2004|publisher=University of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3998-4|page=209}}</ref>]] Termin '''siguran prostor''' (engleski: ''safe space'') odnosi se na mjesta "predviđena da budu oslobođena od predrasuda, sukoba, kritika ili potencijalno prijetećih radnji, ideja i razgovora", prema rječniku Merriam-Webster.<ref>{{cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/safe%20space|title=Safe space: definicija i značenje|work=Merriam-Webster|access-date=9. 11. 2022}}</ref> Izraz potiče iz [[LGBTQ+]] kulture,<ref>{{cite news|url=https://www.vox.com/2016/7/5/11949258/safe-spaces-explained|title=Sigurni prostori, objašnjeni|last=Crockett|first=Emily|work=Vox|date=25. 8. 2016|access-date=9. 11. 2022}}</ref> ali se u međuvremenu proširio i obuhvata bilo koje mjesto gdje se marginalizirana manjina (npr. na osnovu roda, rase, vjere ili etničke pripadnosti) može okupiti kako bi komunicirala o zajedničkim iskustvima. Sigurni prostori se najčešće nalaze na univerzitetskim kampusima u zapadnom svijetu,<ref>{{cite news|last1=Amenabar|first1=Teddy|title=Novi rječnik protesta|url=https://www.washingtonpost.com/sf/style/wp/2016/05/19/2016/05/19/what-college-students-mean-when-they-ask-for-safe-spaces-and-trigger-warnings/|access-date=15. 7. 2016|newspaper=[[The Washington Post]]|date=19. 5. 2016}}</ref> ali i na radnim mjestima, kao što je slučaj u kompaniji [[Nokia]].<ref>[http://equal.org/safe-space-program/ The Safe Space Program] Alcatel-Lucent, bez datuma, pristupljeno 11. 11. 2017.</ref> Termini '''siguran prostor''' (ili '''sigurniji prostor''') i '''pozitivan prostor''' također mogu označavati da [[nastavnik]], obrazovna institucija ili studentsko tijelo ne toleriraju [[nasilje]], [[uznemiravanje]] ili [[govor mržnje]], čime stvaraju [[sigurnost|sigurno]] mjesto za marginalizirane osobe.<ref>{{cite journal|last=Waldman|first=Katy|url=http://www.slate.com/articles/double_x/cover_story/2016/09/what_science_can_tell_us_about_trigger_warnings.html|title=Što nam nauka može reći o upozorenjima na okidače|journal=Slate|date=5. 9. 2016|access-date=10. 9. 2016}}</ref> == Po državama == === Australija === Islamsko vijeće Viktorije (ICV), koje navodi da predstavlja 200.000 muslimana u državi [[Viktorija (Australija)|Viktorija]], izjavilo je da je [[Islam u Australiji|muslimanska zajednica]] pretrpjela probleme s mentalnim zdravljem zbog sumnji kojima je izložena. ICV je predložio da se islamskim grupama u zajednici daju sredstva za stvaranje "sigurnih prostora" u kojima bi se o "zapaljivim" pitanjima moglo raspravljati bez osuđivanja.<ref name=BBC>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-australia-40198145|title=Plan muslimanskog 'sigurnog prostora' izaziva svađu u Australiji|date=8. 6. 2017|publisher=BBC News|access-date=11. 6. 2017|language=en-GB}}</ref> Vlada je odbila taj prijedlog i pokrenula reviziju vladinog finansiranja ICV-a.<ref name=BBC/><ref>{{Cite news|url=http://www.news.com.au/national/breaking-news/muslim-youth-safe-spaces-needed-in-vic/news-story/57a28a82bab29e642e87a73899c0cdb7|title=Finansiranje Islamskog vijeća Viktorije pod revizijom|work=News.com.au|access-date=11. 6. 2017}}</ref> === Kanada === Kampanja ''Positive Space'' razvijena je na Univerzitetu u Torontu godine 1995.<ref>{{cite web|title=O projektu: Pregled|url=https://positivespace.utoronto.ca/about/|website=University of Toronto|access-date=29. 6. 2021}}</ref> Inicijative za pozitivne prostore postale su rasprostranjene u visokoškolskim ustanovama širom Kanade, uključujući [[Univerzitet Zapadnog Ontarija]],<ref>{{cite web|last=Safe Campus|url=http://safecampus.uwo.ca/|title=Safe Campus|publisher=University of Western Ontario|access-date=4. 8. 2017}}</ref> [[Univerzitet McGill]],<ref name="queermcgill.ca">{{cite web|title=FAQ – Queer McGill|website=queermcgill.ca|url=http://queermcgill.ca/about/faq/|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621022610/http://queermcgill.ca/about/faq/|archive-date=21. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> [[Univerzitet u Torontu]],<ref>{{cite web|last=Office of Student Life|url=http://www.positivespace.utoronto.ca/|title=Kampanja Positive Space|publisher=University of Toronto|access-date=18. 6. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120325025159/http://www.positivespace.utoronto.ca/|archive-date=25. 3. 2012}}</ref> [[Koledž Algonquin]],<ref>{{cite web|title=Positive Space – savjetovanje|url=https://www.algonquincollege.com/counselling/positive-space/|website=Algonquin College|access-date=29. 6. 2021}}</ref> [[Univerzitet Britanske Kolumbije]]<ref>{{cite web|last=Positive Space|url=http://positivespace.ubc.ca/|title=Kampanja Positive Space|publisher=University of British Columbia|access-date=18. 6. 2011}}</ref> i [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]].<ref>{{cite web|last=Queen's Positive Space Program|url=http://www.queensu.ca/positivespace/|title=Queen's Positive Space Program|publisher=Queen's University|access-date=18. 6. 2011|archive-date=9. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120809054104/http://www.queensu.ca/positivespace/|url-status=dead}}</ref> Vlada Kanade također ima inicijativu za pozitivne prostore koja je pokrenuta godine 2009. s ciljem podrške LGBTQIA+ imigrantima, izbjeglicama i pridošlicama.<ref>{{cite web|title=Inicijativa pozitivnih prostora|url=https://www.canada.ca/en/immigration-refugees-citizenship/corporate/partners-service-providers/immigrant-serving-organizations/best-practices/positive-spaces-initiative.html|website=Government of Canada|date=9. 3. 2012|access-date=29. 6. 2021}}</ref> Godine 2021. ministar pravde [[David Lametti]] pokušao je zakonski regulisati internet kao siguran prostor uvođenjem Prijedloga zakona C-36, kojim bi se uklonili sadržaji mržnje na internetu i izrekle kazne onima koji ih šire, navodeći da je internet postao novi javni trg i "da bi taj javni trg trebao biti siguran prostor".<ref>{{Cite web|url=https://www.thestar.com/politics/federal/2021/06/23/liberals-unveil-law-to-tackle-online-hate-speech.html|title=Liberali predstavljaju zakon o govoru mržnje na internetu|website=Toronto Star|date=23. 6. 2021|first=Kieran|last=Leavitt}}</ref> Godine 2023. [[Nova demokratska stranka Ontarija]] predložila je zakonski provođene sigurne prostore u [[Ontario|Ontariju]], Prijedlogom zakona 94 ''(Zakon o sigurnosnim zonama za 2SLGBTQI+ zajednicu)''. Zakonom bi "uvredljive primjedbe" postale prekršaj podložan novčanoj kazni do 25.000 dolara, ako se naprave u krugu od 100 metara od LGBTQ+ događaja koji odredi državni tužilac.<ref>{{cite web|title=Ontarijski NDP poziva na zakonske zaštite za drag nastupe|url=https://globalnews.ca/news/9601041/ontario-ndp-legal-protections-drag-performances/|website=[[Global News]]|date=4. 4. 2023|last=Jones|first=Allison}}</ref><ref>{{cite web|title=Zastupnik Ontarija želi obilježiti zone u kojima su "uvredljive primjedbe" nezakonite|url=https://nationalpost.com/news/canada/ontario-mpp-wants-to-demarcate-areas-in-which-offensive-remarks-are-illegal|website=[[National Post]]|date=6. 4. 2023|last=Hopper|first=Tristan}}</ref><ref>{{cite web|title=Bill 94|url=https://www.ola.org/sites/default/files/node-files/bill/document/pdf/2023/2023-04/b094_e.pdf|website=[[Zakonodavna skupština Ontarija]]|date=4. 4. 2023}}</ref> === Filipini === Filipinska komisija za žene osigurala je usvajanje Zakona o sigurnim prostorima (''Safe Spaces Act''), koji štiti građane od uznemiravanja na javnim mjestima. === Ujedinjeno Kraljevstvo === Početkom godine 2015. sve češće usvajanje sigurnih prostora na univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu izazvalo je kontroverze zbog optužbi da su korišteni za gušenje [[sloboda govora|slobode govora]] i različitih političkih stavova.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/education/2015/feb/06/safe-space-or-free-speech-crisis-debate-uk-universities|work=The Guardian|title=Siguran prostor ili sloboda govora? Kriza debate na britanskim univerzitetima|date=6. 2. 2015|first=Ian|last=Dunt}}</ref> U septembru 2016. tadašnja premijerka [[Theresa May]] kritikovala je univerzitete zbog provođenja politike "sigurnog prostora" usred zabrinutosti da autocenzura ograničava slobodu govora na kampusima. Premijerka je rekla da je "prilično izvanredno" da univerziteti zabranjuju raspravu o određenim temama koje bi mogle izazvati uvredu, te upozorila da gušenje slobode govora može imati negativan utjecaj na ekonomski i socijalni napredak Britanije.<ref>{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/09/14/theresa-may-hits-out-at-universities-safe-spaces-for-stifling-fr/|title=Theresa May napada sveučilišne 'sigurne prostore' jer guše slobodu govora|last=Hughes|first=Laura|date=14. 9. 2016|newspaper=The Telegraph|access-date=14. 9. 2016}}</ref> === Sjedinjene Američke Države === U Sjedinjenim Američkim Državama, ovaj koncept nastao je u [[Pokret za oslobođenje gejeva|pokretu za oslobođenje gejeva]]<ref name=Hanhardt>{{cite book|last1=Hanhardt|first1=Christina B.|title=Safe space: gay neighborhood history and the politics of violence|date=2013|location=Durham|isbn=978-0-8223-7886-0}}</ref> i [[feminizam|ženskom pokretu]], gdje "podrazumijeva određenu slobodu za govor i djelovanje, formiranje kolektivne snage i generiranje strategija za otpor... sredstvo, a ne cilj, i ne samo fizički prostor već i prostor stvoren okupljanjem žena u potrazi za zajednicom." Prvi sigurni prostori bili su [[gej bar]]ovi i grupe za podizanje svijesti.<ref name="Kenney">{{cite book|last=Kenney|first=Moira Rachel|title=Mapping Gay L.A.: The Intersection of Place and Politics|date=2001|page=24|publisher=Temple University Press|isbn=1-56639-884-3}}</ref> Godine 1989. organizacija Gay & Lesbian Urban Explorers (GLUE) razvila je program sigurnih prostora. Tokom svojih događaja, uključujući treninge o raznolikosti i radionice protiv homofobije, organizatori su dijelili magnete s obrnutim [[ružičasti trokut|ružičastim trokutom]] – simbolom organizacije [[ACT UP]] – okruženim zelenim krugom kako bi se "simboliziralo univerzalno prihvatanje", te su tražili "od saveznika da izlože magnete kako bi pokazali podršku gej pravima i označili svoje radne prostore slobodnim od homofobije".<ref>{{cite book|last=Raeburn|first=Nicole C.|title=Changing Corporate America from Inside Out: Lesbian and Gay Workplace Rights|url=https://archive.org/details/changingcorporat00raeb|url-access=limited|date=2004|page=209|isbn=0-8166-3999-X}}</ref> Organizacija ''Advocates for Youth'' na svojoj web-stranici navodi da je siguran prostor "Mjesto gdje se svako može opustiti i u potpunosti izraziti, bez straha da će se osjećati neugodno, nepoželjno ili izazvano zbog biološkog spola, rase ili etničke pripadnosti, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili izražavanja, kulturnog porijekla, starosti ili fizičke i mentalne sposobnosti; mjesto gdje pravila čuvaju samopoštovanje, dostojanstvo i osjećaje svake osobe i snažno ohrabruju svakoga da poštuje druge."<ref>{{cite news|url=http://www.advocatesforyouth.org/index.php?option=com_content&task=view&id=607&Itemid=177|title=Glossary|newspaper=Advocates for Youth|access-date=24. 3. 2012}}</ref> Međutim, neki kulturu sigurnih prostora smatraju kršenjem [[Prvi amandman na Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Prvog amandmana na Ustav SAD-a]] i mehanizmom povlačenja od mišljenja suprotnih vlastitim.<ref>{{cite web|url=http://volanteonline.com/2016/09/38442/|title=Sigurni prostori narušavaju Prvi amandman|last=volanteonline|date=19. 9. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sigurni prostori mogu biti opasni|url=https://www.psychologytoday.com/blog/college-confidential/201703/safe-spaces-can-be-dangerous|access-date=5. 4. 2021|website=Psychology Today|language=en-US}}</ref> Općenito, "kultura sigurnih prostora" obuhvata pojedince ili institucije koje podržavaju siguran prostor za LGBT+ učenike i zaposlenike. Takve organizacije mogu nuditi ili zahtijevati obuku osoblja o raznolikosti, uključiti status sigurnog prostora u izjavu o misiji, objaviti izjavu o vrijednostima u uredu, online ili na štampanim materijalima, te, ako su dio koalicije, ohrabriti koaliciju da uvrsti taj status u svoju misiju i vrijednosti.<ref>{{cite web|url=http://www.advocatesforyouth.org/index.php?option=com_content&task=view&id=496&Itemid=177|title=Savjeti i strategije za stvaranje sigurnog prostora za GLBTQ mlade|publisher=Advocates for Youth|access-date=24. 3. 2012}}</ref> == Kritike == Protivnici sigurnih prostora tvrde da ta ideja guši [[sloboda govora|slobodu govora]]<ref>{{cite web|first=Timothy Garten|last=Ash|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2016/sep/16/safe-spaces-free-speech-university-prevent-no-platforming-academic-freedom|title=Sigurni prostori nisu jedina prijetnja slobodi govora|date=16. 9. 2016|work=[[The Guardian]]}}</ref><ref name="spiked">{{cite web|first=Tom|last=Slater|title=Tiranija sigurnih prostora|url=http://www.spiked-online.com/newsite/article/the-tyranny-of-safe-spaces/17933|website=Spiked|date=15. 1. 2016|access-date=26. 1. 2017}}</ref> ili briše granicu između zaštite od fizičke štete i nanošenja uvrede.<ref>[https://www.intelligencesquaredus.org/debates/trigger-warning-safe-spaces-are-dangerous Trigger Warning: Safe Spaces Are Dangerous] (debata)</ref> Zagovornici sigurnih prostora, s druge strane, tvrde da su osobe izložene govoru mržnje direktno pogođene njime.<ref>{{Cite web|url=https://www.wbur.org/radioboston/2017/03/08/middlebury-protests-murray|title=Kontroverza slobodnog govora izbija na Middlebury Collegeu|website=www.wbur.org|date=8. 3. 2017}}</ref> U eseju iz septembra 2015. objavljenom u časopisu ''[[The Atlantic]]'', "The Coddling of the American Mind", [[Jonathan Haidt]] i [[Greg Lukianoff]] upozoravaju na uspon univerzitetskih kampusa kao sigurnih prostora i tvrde da vrednovanje "emocionalne sigurnosti" kao svetog cilja zanemaruje praktične i moralne kompromise, pogoršava političku polarizaciju te može usporiti emocionalni i intelektualni razvoj studenata.<ref>{{cite news|last1=Lukianoff|first1=Greg|author-link1=Greg Lukianoff|last2=Haidt|first2=Jonathan|author-link2=Jonathan Haidt|title=Kako upozorenja na okidače štete mentalnom zdravlju na kampusima|url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2015/09/the-coddling-of-the-american-mind/399356/|access-date=9. 11. 2022|work=The Atlantic|date=septembar 2015|language=en}}</ref> Novinarka [[Judith Shulevitz]] je u tekstu za ''[[The New York Times]]'' iste godine napravila razliku između sastanaka na kojima učesnici pristaju osigurati siguran prostor i pokušaja da se cijeli studentski domovi ili studentske novine proglase sigurnim prostorima. Prema Shulevitzinoj, potonje je logična posljedica prvog: "Kada određene prostore označite sigurnim, implicira se da su ostali nesigurni. Iz toga slijedi da bi i oni trebali biti sigurniji." Kao primjer navela je siguran prostor na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]], kada je libertarijanka [[Wendy McElroy]] – poznata po kritikama pojma "[[kultura silovanja]]" – bila pozvana da održi govor: "Siguran prostor... bio je namijenjen osobama koje bi komentari mogli 'uznemiriti' ili 'aktivirati', kako bi se mogle oporaviti. Prostorija je bila opremljena kolačićima, bojankama, mjehurićima, plastelinom, umirujućom muzikom, jastucima, ćebadima, dudama i videom raspoloženih psića, kao i studentima i osobljem obučenim za suočavanje s traumom."<ref>{{cite news|title=Na fakultetu i skrivanje od zastrašujućih ideja|first=Judith|last=Shulevitz|author-link=Judith Shulevitz|url=https://www.nytimes.com/2015/03/22/opinion/sunday/judith-shulevitz-hiding-from-scary-ideas.html|newspaper=[[The New York Times]]|department=Op-ed|date=21. 3. 2015|access-date=23. 12. 2015}}</ref> Iste godine novinar [[Conor Friedersdorf]] kritikovao je korištenje sigurnih prostora na otvorenom za blokiranje medijskog izvještavanja o studentskim protestima, navodeći da takvo korištenje preokreće izvorna načela sigurnih prostora: "Ovo ponašanje je vrsta manipulacije sigurnošću: zastrašivanjem ili pokretanjem fizičke agresije krše se nečija prava, a zatim se ponaša kao da ta osoba čini vas nesigurnim."<ref>{{cite magazine|title=Kampusni aktivisti naoružavaju 'siguran prostor'|last=Friedersdorf|first=Conor|author-link=Conor Friedersdorf|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2015/11/how-campus-activists-are-weaponizing-the-safe-space/415080/|magazine=[[The Atlantic]]|department=Politics|date=10. 11. 2015|access-date=23. 12. 2015}}</ref> Tadašnji [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[Barack Obama]] također je kritikovao sigurne prostore kao promotere intelektualne nezainteresovanosti: {{citat|S kim god da dođe da razgovara s vama, a vi se ne slažete, trebali biste ući u raspravu s njim. Ali ne biste ih trebali ućutkivati rekavši: 'Ne možeš doći jer sam preosjetljiv da bih slušao šta imaš za reći.' To nije način na koji učimo.<ref>{{cite magazine|title=Obama o liberalnim studentima koji žele biti "maženi": "To nije način na koji učimo"|last=Nelson|first=Libby|url=https://www.vox.com/2015/9/14/9326965/obama-political-correctness|magazine=[[Vox (web-stranica)|Vox]]|department=Politics|date=14. 9. 2015|access-date=6. 4. 2020}}</ref>}} Godine 2016. britanski glumac i pisac [[Stephen Fry]] kritikovao je sigurne prostore i [[upozorenje na okidač|upozorenja na okidače]] kao infantilizaciju studenata i moguću eroziju slobode govora.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.co.uk/entry/stephen-fry-speaks-about-erosion-of-free-speech-on-student-campuses_uk_570bb53de4b07a35187c5a96|title=Stephen Fry govori o eroziji 'slobode govora' na studentskim kampusima|last=George|first=Bowden|date=11. 4. 2016|work=[[HuffPost]]|access-date=25. 8. 2016}}</ref> [[Frank Furedi]] iz ''[[Los Angeles Times]]''-a i [[Candace Russell]] iz ''[[HuffPost]]''-a slično su ustvrdili da sigurni prostori doprinose [[eho komora (mediji)|eho komorama]] istomišljenika, izolujući one unutar tih komora od ideja koje izazivaju ili su suprotne njihovim.<ref>{{Cite news|last=Furedi|first=Frank|url=http://www.latimes.com/opinion/op-ed/la-oe-furedi-safe-space-20170105-story.html|title=Kampusi se raspadaju u 'sigurne prostore'|date=5. 1. 2017|work=[[Los Angeles Times]]|access-date=27. 4. 2017|issn=0458-3035}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/candice-russell/safe-spaces-and-echo-cham_b_7043548.html|title=Sigurni prostori i eho komore: kako progresivni pokreti sami sebe koče|last=Russell|first=Candice|date=13. 4. 2015|website=[[HuffPost]]|access-date=27. 4. 2017}}</ref> Filozofkinja [[Christina Hoff Sommers]]<ref>Arnold, Tyler (14. 10. 2016). [https://www.campusreform.org/?ID=8258 "Sigurni prostori su 'recept za fanatizam', tvrdi Hoff Sommers"]. Campus Reform.</ref> i sociologinja [[Tressie McMillan Cottom]]<ref>DeRuy, Emily. [https://www.theatlantic.com/education/archive/2016/08/finding-the-line-between-safe-space-and-segregation/496289/ "Tanka linija između sigurnog prostora i segregacije"]. ''The Atlantic'', 17. 8. 2016.</ref> također su se pridružile kritikama ovog koncepta. Godine 2016. [[Univerzitet u Chicagu]] poslao je pismo dobrodošlice novim studentima, potvrđujući posvećenost raznolikosti, učtivosti i poštovanju, te ih obavijestio da fakultet ne podržava upozorenja na okidače, ne otkazuje kontroverzne govornike i ne "odobrava stvaranje intelektualnih 'sigurnih prostora' u kojima se pojedinci mogu povući od misli i ideja suprotnih vlastitim".<ref>{{Cite web|url=https://www.npr.org/2016/08/26/491531869/university-of-chicago-tells-freshmen-it-does-not-support-trigger-warnings|title=Univerzitet u Chicagu obavještava brucoše da ne podržava 'upozorenja na okidače'|website=NPR.org}}</ref> Uprkos kritikama, neki akademici branili su praksu sigurnih prostora. Chris Waugh, doktorand na [[Univerzitet u Manchesteru|Univerzitetu u Manchesteru]], oslanjajući se na rad [[Jürgen Habermas|Jürgena Habermasa]] i [[Nancy Fraser]], tvrdi da mediji dosljedno pogrešno predstavljaju sigurne prostore. Waugh opisuje sukob između perspektive koja se fokusira na prilagođavanje jednoj javnoj sferi – s naglaskom na otpornost, eliminaciju ranjivosti i samopouzdanje kao jedini odgovor na štetu – i perspektive koja teži stvaranju više međusobno povezanih društvenih sfera, gdje sigurni prostori služe studentima kao forum za razvijanje strategija i jezika kojim se aktivno odupiru šteti u ostatku društva.<ref>{{cite book|last=Waugh|first=Chris|chapter=In Defence of Safe Spaces: Subaltern Counterpublics and Vulnerable Politics in the Neoliberal University|date=2019|pages=143–168|editor-last=Breeze|editor-first=Maddie|editor2-last=Taylor|editor2-first=Yvette|editor3-last=Costa|editor3-first=Cristina|publisher=Springer International Publishing|language=en|doi=10.1007/978-3-030-15246-8_7|isbn=978-3-030-15246-8|title=Time and Space in the Neoliberal University: Futures and fractures in higher education|s2cid=197804696}}</ref> Sigurni prostori u obrazovanju kritikuju se i zbog toga što studente mogu učiniti nesposobnim da iznesu vlastite ideje.<ref name="FlensnerVonderLippe2019">{{cite journal|last1=Flensner|first1=Karin K.|last2=Von der Lippe|first2=Marie|title=Being safe from what and safe for whom? A critical discussion of the conceptual metaphor of 'safe space'|journal=Intercultural Education|date=4. 5. 2019|volume=30|issue=3|pages=275–288|doi=10.1080/14675986.2019.1540102|doi-access=free|hdl=1956/22226|hdl-access=free}}</ref> Boostrom je godine 1998. tvrdio da se kritički dijalog o socijalnoj pravdi ne može poticati "pretvaranjem učionice u 'siguran prostor', mjesto na kojem nastavnici isključuju sukob... Moramo biti hrabri jer ćemo usput biti 'ranjivi i izloženi'; susresti ćemo se sa slikama koje su 'otuđujuće i šokantne'. Bit ćemo jako nesigurni."<ref name="AraoClemens2013"/> Razvijajući Boostromove ideje, godine 2013. Brian Arao i Kristi Clemens uveli su termin "hrabri prostor" (''brave space'') kao zamjenu za sigurne prostore u učenju o raznolikosti i socijalnoj pravdi.<ref name="AraoClemens2013">{{cite book|last1=Arao|first1=B.|last2=Clemens|first2=K.|date=2013|chapter-url=https://static1.squarespace.com/static/5b6af3b236099ba883a28b1e/t/5dcc5b2ae2b90a3c5af08fc5/1573673770842/From+Safe+Spaces+to+Brave+Spaces_2013.pdf|chapter=From Safe Spaces to Brave Spaces: A New Way to Frame Dialogue around Diversity and Social Justice|title=The Art of Effective Facilitation: Reflections from Social Justice Educators|editor-last=Landreman|editor-first=L. M.|pages=135–150|location=Sterling, VA|publisher=Stylus|isbn=9781579229740}}</ref><ref name="FlensnerVonderLippe2019"/> Prema njima, hrabri prostori odlikuju se sljedećim karakteristikama: "kontroverza uz učtivost", "preuzimanje odgovornosti za namjere i utjecaje", "izazov po slobodnom izboru", "poštovanje" i "bez napada".<ref name="AraoClemens2013"/><ref name="Ali2017">{{cite web|last=Ali|first=Diana|date=2017|url=https://www.naspa.org/files/dmfile/Policy_and_Practice_No_2_Safe_Brave_Spaces.pdf|title=Safe Spaces and Brave Spaces: Historical Context and Recommendations for Student Affairs Professionals|publisher=Research and Policy Institute, National Association of Student Personnel Administrators|access-date=13. 12. 2022}}</ref> Nacionalno udruženje administratora studentskog osoblja (NASPA) predložilo je da se termin "hrabri prostor" usvoji kao zamjena za sigurne prostore na kampusima.<ref name="Ali2017"/> Michael Wilson, direktor Magic City Acceptance Academy – [[čarter škola|čarter škole]] u predgrađu [[Birmingham (Alabama)|Birminghama u Alabami]] – nazvao je svoju školu hrabrim prostorom.<ref>{{cite news|last1=McGibney|first1=Megan|title=Magic City Acceptance Academy je utočište za LGBTQ učenike dok zakonodavci napadaju njihova prava|url=https://www.teenvogue.com/story/alabama-magic-city-acceptance-academy|access-date=9. 1. 2023|work=Teen Vogue|date=14. 6. 2022}}</ref> == U popularnoj kulturi == "Safespace" je naziv predloženog superjunaka iz Marvel Comicsa, koji pomaže ekipi [[New Warriors]] zajedno sa srodnim likom "Snowflakeom"; oboje su nebinarni. Snowflake posjeduje sposobnosti zasnovane na ledu slične onima [[Iceman (Marvel Comics)|Icemana]] iz grupe [[X-Men]], dok Safespace može generisati reaktivna, odbrambena [[polje sile (tehnologija)|polja sile]] koja štite samo druge osobe, a ne njega samog.<ref>{{Cite web|url=https://www.marvel.com/articles/comics/introducing-the-new-new-warriors|title=Upoznajte nove 'New Warriorse'|website=Marvel Entertainment}}</ref> Dio publike kritikovao je ovo kao podrugljivu referencu na [[pahuljica (sleng)|slengov. upotrebu termina]]<ref>{{Cite web|last=Marr|first=Rhuaridh|url=https://www.metroweekly.com/2020/03/marvel-branded-tone-deaf-for-non-binary-superhero-called-snowflake/|title=Marvel prozvan "gluvonemim za ton" zbog nebinarnog superjunaka zvanog 'Snowflake'|date=21. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200322160223/https://www.metroweekly.com/2020/03/marvel-branded-tone-deaf-for-non-binary-superhero-called-snowflake/|archive-date=22. 3. 2020}}</ref>, a strip nikada nije objavljen – što je dijelom moglo biti i zbog toga što je zakazani datum objavljivanja, 15. april 2020., pao u period [[COVID-19 pandemija|COVID-19 zatvaranja]] u SAD-u.<ref>{{Cite web|first=Rich|last=Johnston|date=31. 7. 2023|title=Marvel neće, pa DC uvodi superjunaka zvanog Snowflake (gotovo)|url=https://bleedingcool.com/comics/marvel-wont-so-dc-comics-introduces-a-superhero-called-snowflake/|access-date=16. 6. 2025|website=bleedingcool.com|language=en}}</ref> Animirana serija ''South Park'' posvetila je [[Safe Space (South Park)|jednu epizodu]] ismijavanju ideje sigurnih prostora. Godine 2023. u dječijoj knjizi za srednju školu ''[[Jude Saves the World]]'', dvanaestogodišnjem [[nebinarnost|nebinarnom]] protagonistu dvije odrasle osobe pomažu da u lokalnoj javnoj biblioteci postavi siguran prostor, a mjesečni skupovi privlače i LGBTQ+ osobe i njihove prijatelje.<ref>{{cite web|title=Jude Saves the World|url=https://www.publishersweekly.com/9781338855876|website=[[Publishers Weekly]]|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Knjiga je izazvala političke reakcije u Teksasu godine 2025.<ref>{{cite web|last=Lozano|first=Juan A.|title=Texas A&M otpustio profesora engleskog zbog kolegija o dječijoj književnosti koji su kritičari nazvali "DEI i LGBTQ indoktrinacijom"|url=https://newrepublic.com/article/200229/texas-am-professor-fired-gender-ideology-maga|access-date=31. 10. 2025|website=[[fortune.com]]|date=11. 9. 2025}}</ref> == Također pogledajte == * [[Auto-segregacija]] * [[Mikroagresija]] * ''[[No Safe Spaces]]'' * [[Feministički separatizam]] == Reference == {{Reference|30em}} == Vanjski linkovi == * [http://www.advocatesforyouth.org/index.php?option=com_content&task=view&id=608&Itemid=177 "Stvaranje sigurnog prostora za GLBTQ mlade: priručnik"], ''AdvocatesforYouth.org''. * [https://safe.space/the-safespace-movement.html "U odbranu pokreta sigurnih prostora"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171003224920/https://safe.space/the-safespace-movement.html|date=3. 10. 2017}}, ''The New Unionism Network, safe.space''. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Socijalna pravda]] [[Kategorija:LGBTQ i obrazovanje]] [[Kategorija:LGBTQ simboli]] [[Kategorija:LGBTQ i društvo]] [[Kategorija:LGBTQ]] 1htv9j3imusy2qiv53k1hgld8clqzsa