Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Crna rupa 0 5232 3837485 3742568 2026-04-26T18:02:04Z Palapa 383 3837485 wikitext text/x-wiki {{Opća relativnost}} [[Datoteka:BlackHole.jpg|mini|desno|300p|Umjetnička reprezentacija crne rupe]] '''Crna rupa''' je nebesko tijelo koncentrisano od mase s gravitacionim poljem tako jakim da čak i izlazna brzina iz najbližih tačaka prekoračuje brzinu svjetlosti. To znači da ništa, pa čak ni svjetlost, ne može izaći iz njene gravitacije,<ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/universe/what-are-black-holes/|title=What Are Black Holes? - NASA|date=2020-09-08|language=en-US|access-date=2026-04-26}}</ref> te joj otuda i naziv ''crna''. Termin "crna rupa" je široko rasprostranjen, čak iako se ne odnosi na ''rupu'' u svakidašnjem smislu riječi, već prije na kosmičku oblast iz čega se ništa ne može vratiti. Teoretski crne rupe mogu biti bilo koje veličine, od mikroskopskih do onih veličine opservabilnog Svemira. Nastaju iz ostataka umrlih zvijezda sa više 3 Sunčeve mase (granica za neutronske zvijezde). Pod utjecajem sopstvene gravitacije zvijezda doživljava kolaps i povećava svoju gustinu čime gravitacija dalje raste. Osim mase dodatni faktor je snaga koja utječe na zvijezdu. Ukoliko se zvijezda pretvori u supernovu moguće je isto tako nastajanje crnih rupa čak i kad joj je masa manja od 3 Sunčeve.<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL">[[Linda K. Glover]], 2005 - DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL,National Geographic Deutschland, Hamburg {{ISBN|3-937606-26-2}} [[Njemački jezik|njem.]]</ref> Postojanje crnih rupa je predviđeno u teoriji [[opća relativnost|opće relativnosti]]. [[Njemačka|Njemački]] [[fizičar]] [[Albert Einstein]] je pretpostavljao da je gravitacija u stanju saviti prostor i vrijeme. Prema klasičnoj općoj relativnosti ni informacije niti materija ne mogu stići iz unutrašnjosti crne rupe do vanjskog posmatrača. Naprimjer, nije moguće iznijeti ništa od njene mase napolje ili primiti odraz natrag od sijajućeg izvora svjetlosti poput džepne lampe ili doći do bilo kakve informacije o materijalu koji je ušao u crnu rupu. Efekti [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] mogu dopustiti da [[materija]] i [[energija]] zrače iz crnih rupa. Ipak, smatra se da priroda zračenja ne zavisi od toga šta je upalo u crnu rupu u prošlosti. Postojanje crnih rupa u Svemiru je dobro podržano astronomskim opservacijama i djelimično studijama [[supernova|supernovih]] i emisijom [[X-zrake|X-zraka]] iz [[Aktivno galaksijsko jezgro|aktivnih galaktičkih jezgara]]. Britanski astronom [[Andrew King]] odredio je prirodnu granicu crnih rupa od 50 milijardi masa [[Sunce|Sunca]].<ref>{{Cite web|url=https://www.heise.de/tp/features/Wenn-supermassive-Schwarze-Loecher-an-ihre-Grenzen-kommen-3377433.html?seite=3|title=Wenn supermassive Schwarze Löcher an ihre Grenzen kommen|last=Zaun|first=Harald|date=31. 12. 2015|website=Telepolis|publisher=Heise Verlag|language=de|access-date=11. 7. 2017}}</ref> == Kvalitativna fizika == Crne rupe iziskuju opći relativistički koncept zakrivljenog prostora-vremena ([[prostorno-vremenski kontinuum|prostorno-vremenskog kontinuuma]]), a njihove najuočljivije karakteristike se oslanjaju na izobličenje (distorziju) geometrije prostora koji ih okružuju. === Horizont događaja === "Površina" crne rupe je tzv. [[horizont događaja]], a to je ustvari imaginarna površina koja okružuje masu crne rupe. Koristeći [[Gauss-Bonnetova teorema|Gauss-Bonnetovu teoremu]], Stephen Hawking je dokazao da je topologija horizonta događaja četverodimenzionalne crne rupe dvodimenzionalna sfera. U horizontu događaja, [[izlazna brzina]] je jednaka brzini svjetlosti. Tako sve što se nalazi u horizontu događaja, pa čak i [[foton]], sprečava ekstremno jako gravitaciono polje da ga napusti. Čestice s vanjske strane ove oblasti mogu pasti u nju, preko horizonta događaja, i nikada je više napustiti.<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL" /> Prema klasičnoj općoj relativnosti, crne rupe se mogu u potpunosti okarakterizirati preko tri parametra: [[masa|mase]], [[ugaoni moment|ugaonog momenta]] i [[električni naboj|električnog naboja]]. Ovaj princip je John Wheeler rezimirao izrekom: "crne rupe nemaju kosu". Tijela u gravitacionom polju doživljavaju usporavanje [[Vrijeme (fizika)|vremena]], koje se zove [[vremenska dilatacija]]. Ovaj fenomen je dokazan u [[eksperiment rakete Scout|eksperimentu rakete Scout]] 1976. godine, te se koristi npr. u [[Global Positioning System|GPS]] sistemu. Blizu horizonta događaja, vremenska dilatacija brzo raste. Gledano iz tačke osmatranja vanjskog posmatrača izgleda da to traje beskonačno dugo za objekat koji se približava horizontu događaja, u kojem tačka svjetlosti koja iz njega dolazi ima beskonačno veliki [[crveni pomak]]. Za udaljenog posmatrača izgleda da tijelo koje sve sporije pada se približava horizontu događaja ali ga nikada ne dostiže. Samo tijelo ne može čak ni da primijeti tačku u kojoj prolazi preko horizonta događaja, i tako će činiti u konačnom trenutku sopstvenog vremena: karakteristika je svjetlosti koja odlazi iz blizine crne rupe i što se čini kao da tijelo nikada neće stvarno dostići horizont. Njemački [[Astrofizika|astrofizičar]] [[Karl Schwarzschild]] je definisao pojas ([[Schwarzschild radijus]]) ispod kojeg gravitacija sve druge elementarne sile nadvlada. Kada bi se naše Sunce pretvorilo u crnu rupu Schwarzschild radijus bi iznosio oko 3&nbsp;km. Jedna grupa fizičara je 2004 godine objavila model crne rupe, koja se predstavlja kao crna kugla.<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/> === Singularnost === U centru crne rupe u samoj unutrašnjosti horizonta događaja, opća relativnost predviđa [[singularnost]] (lat. singularitas=singularitet, neobičnost, jedinstvenost), a to je mjesto gdje prostorno-vremenska krivulja postaje beskonačna i gdje gravitacione sile postaju beskonačno jake. Prostor-vrijeme unutar horizonta događaja je pekulijaran (svojstven, poseban, čudan) a u kojem je singularnost u svakoj posmatračevoj budućnosti, pa tako sve čestice unutar horizonta događaja se kreću neumoljivo prema njemu. Ovo znači da postoji konceptualna netačnost u nerelativističkom konceptu crne rupe kao što je to prvobitno pretpostavio John Michell 1783. godine. U Michellovoj teoriji izlazna brzina je jednaka brzini svjetlosti, ali bi još teoretski moglo biti moguće, naprimjer, izvući tijelo iz crne rupe koristeći uže. Opća relativnost eliminira takve rupe, jer kad je tijelo u horizontu događaja, njegov vremenski pravac sadrži krajnju tačku do njegovog vremena, i nema nikakvih mogućih svjetskih pravaca koji se vraćaju van kroz horizont događaja. Očekuje se da će buduća oplemenjenja i generalizacije opće relativnosti (u djelimičnoj [[kvantna gravitacija|kvantnoj gravitaciji]]) promijeniti ono što se mislilo o prirodi unutrašnjosti crnih rupa. Mnogi teoretičari interpretiraju matematičku singularnost jednakosti, kao što se pokazuje, da današnja teorija nije kompletna i da se novi fenomeni moraju uključiti u funkciju dok se jedna približava singularnosti. Pitanje može biti previše akademsko, kao što [[kosmička kritičarska hipoteza]] naglašava da nema [[otvorena singularnost|otvorenih singularnosti]] u općoj relativnosti: svaka singularnost je sakrivena iza horizonta događaja i ne može se istraživati. ==Poznati objekti== [[Datoteka:Black hole - Messier 87 crop max res.jpg|mini|Masivna crna rupa Messier 87]] Najbolji kandidat za crnu rupu je [[Cygnus X-1]], ima jak izvor rentgenskog zračenja i nalazi se u [[Labud (sazviježđe)|sazviježđu Labud]].<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL" /> [[Sagittarius A]] u [[Strijelac (sazviježđe)|sazviježđu Strijelac]] će zvanično biti prva crna rupa sa snimljenim [[horizont događaja|horizontom događaja]].<ref>{{cite web|title=Kraj naučne fantastike: Naučnici planiraju fotografisati horizont događaja|url=http://www.klix.ba/scitech/nauka/kraj-naucne-fantastike-naucnici-planiraju-fotografisati-horizont-dogadjaja/160109054|publisher=[[Klix.ba]]|access-date=9. 4. 2016|date=9. 1. 2016}}</ref> Istraživanjem masivne galaksije [[NGC 1600]] otkrivena je 2016. u njenom centru crna rupa koja ima 16 miljardi masa Sunca. Najveća do sada otkrivena je 2011. u [[NGC 4889]] sa 21 milijardu masa Sunca. Obe su locirane u [[Eridan (sazviježđe)|sazviježđu Eridan]].<ref>{{cite web|last1=Sanders|first1=Robert|title=Supermassive black holes may be lurking everywhere in the universe|url=http://news.berkeley.edu/2016/04/06/supermassive-black-holes-may-be-lurking-everywhere-in-the-universe/|publisher=[[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)]]|access-date=9. 4. 2016|language=en|date=6. 4. 2016}}</ref> Astronomi [[Event Horizon Telescope]]-a su sačinili [[Messier 87|prvi snimak]] (M-87) crne rupe. Otkriće je objavljeno 10. aprila 2019. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/science/2019/apr/10/black-hole-picture-captured-for-first-time-in-space-breakthrough|title=Black hole picture captured for first time in space breakthrough|last=correspondent|first=Hannah Devlin Science|date=10. 4. 2019|newspaper=The Guardian|language=en-GB|issn=0261-3077|access-date=10. 4. 2019}}</ref> == Također pogledajte == * [[Opća teorija relativnosti]] ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=0mh2Q1T9iJ4 Nauka 50: Crna rupa (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)] *{{en simbol}}[http://enciclopedia.thefreedictionary.com/black%20holes Farlexova Enciklopedija-poglavlje Crne rupe] *{{en simbol}}[http://science.howstuffworks.com/black-hole.htm Kako rade stvari-članak o crnim rupama] *[https://www.klix.ba/scitech/nauka/neobicno-otkrice-crne-rupe-su-savrseno-poravnane-iako-ih-dijele-velike-udaljenosti/141120162 Neobično otkriće: Crne rupe su "savršeno poravnane" iako ih dijele velike udaljenosti] *https://www.youtube.com/watch?v=lnJi0Jy692w {{Zvijezda}} {{Commonscat|Black holes}} [[Kategorija:Crne rupe]] [[Kategorija:Astronomski objekti]] [[Kategorija:Relativnost]] [[Kategorija:Koncepti u astronomiji]] irdhul2naww68d85ew9ezrtwvtfc10s Trogir 0 8146 3837453 3798949 2026-04-26T15:00:27Z DragonflySixtyseven 55304 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:P7030119.JPG]] → [[File:Trogir, 2005 (P7030119).jpg]] old name is not meaningful 3837453 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Trogir |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Trogir |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Trogir3.jpg |opis_slike = pogled na Trogir |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Flag Trogir.png |grb = Trogir (grb).gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 30| širina_sekundi = 59| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = 01| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 3 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 39.10 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 12393 |stanovništvo grad = 10107 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 337.39 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Ante Bilić |gradonačelnik stranka = [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 21220 |pozivni broj = (+385) 21 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://trogir.hr/ Grad Trogir] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} {{Infokutija Svjetska baština | SB = Stari dio Trogira | zvanični_naziv = | slika = Trogir-bs-35.jpg | veličina_slike = | opis = | dio = | sadrži = | lokacija = | kriterij = ii, iv | ID = 810 | koordinate = | godina = 1997. | proširenja = | ugroženost = | površina = 6,4 ha | tampon-zona = 4,8 ha | veb-sajt = | locmapin = | opis_karte = | širina_karte = | reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna --> | dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge --> | ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --> }} '''Trogir''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. ==Geografija == Nalazi se u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], dijelom na kopnu, a dijelom na ostrvu [[Čiovo|Čiovu]]. Važno je [[Jadransko more|jadransko]] turističko središte. == Svjetska baština == Od [[1997.]] godine stari dio grada nalazi se na [[UNESCO]]-ovoj listi [[Svjetska baština|svjetske kulturne]] baštine. Trogir ima 2300 godina neprekinute urbane tradicije. Njegova kultura nastala je pod uticajem starih [[Antička Grčka|Grka]], a potom [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] i [[Mletačka republika|Mlečana]]. Trogir ima veliku koncentraciju palača, crkava i kula, kao i tvrđavu na malom otoku. Ortogonalni plan ulica ovog ostrvskog naselja datira još iz helenističkog perioda, a uzastopni vladari su ga uljepšavali mnogim lijepim javnim i domaćim zgradama i utvrđenjima. Njegove [[Romanika|romaničke]] crkve upotpunjuju izvanredne [[Renesansa|renesansne]] i |barokne građevine iz venecijanskog perioda. Trogir je najbolje očuvan romaničko-[[Gotika|gotički]] kompleks ne samo na [[Jadran]]u, već i u cijeloj srednjoj [[Evropa|Evropi]]. Najznačajnije djelo romaničko-gotičkog stila i najveća građevina u Trogiru je crkva sv. Lovre. Glavni zapadni portal, remek djelo i u Hrvatskoj, nazvan je po njegovom autoru, majstoru Radovanu koji ga je isklesao 1240. godine i potpisao s per ''Raduanum'', iako je dovršen tek u 14. stoljeću. [[National Geographic]] je 2016. godine ovaj grad-ostrvo proglasio najljepšim na svijetu.<ref>{{Cite web|title = National Geographic je ovaj hrvatski grad-otok proglasio najljepšim na svijetu|url = http://www.index.hr/black/clanak/national-geographic-je-ovaj-hrvatski-gradotok-proglasio-najljepsim-na-svijetu/871900.aspx|website = www.index.hr|access-date = 31. 1. 2016}}</ref> ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Trogir. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Trogir)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Trogir)|popisu stanovništva 2021]]. godine, grad Trogir je imao 12.393 stanovnika, od čega u samom Trogiru 10.107. === Grad Trogir === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 3.981 || 4.636 || 4.066 || 4.531 || 4.705 || 5.049 || 4.740 || 6.271 || 6.344 || 6.825 || 7.074 || 7.508 || 9.699 || 11.484 || 12.995 || 13.192 || 12.393 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Trogir. U 1869. sadrži dio podataka za općinu [[Marina (Hrvatska)|Marina]].''</small> === Trogir (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 3.201 || 3.069 || 3.129 || 3.392 || 3.420 || 3.514 || 3.296 || 4.536 || 4.403 || 4.348 || 5.003 || 6.177 || 8.588 || 10.266 || 10.907 || 10.923 || 10.107 |- |} ===Popis [[1991.]]=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Trogir)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Trogir)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Trogir je imalo 10.266 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Trogir |- | [[1991.]] |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 10,266 | label1 = [[Hrvati]] 9,250 | value1 = 90.10 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srbi]] 183 | value2 = 1.78 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Jugoslaveni]] 154 | value3 = 1.50 | color3 = #8B008B | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 69 | value4 = 0.67 | color4 = #228B22 | label5 = [[Albanci]] 40 | value5 = 0.38 | color5 = #4B3621 | label6 = [[Slovenci]] 31 | value6 = 0.30 | color6 = #FF55A3 | label7 = [[Crnogorci]] 15 | value7 = 0.14 | color7 = #C19A6B | label8 = [[Turci]] 11 | value8 = 0.10 | color8 = #006A4E | label9 = [[Mađari]] 6 | value9 = 0.05 | color9 = #665D1E | label10 = [[Makedonci]] 3 | value10 = 0.02 | color10 = #FF7E00 | label11 = [[Romi]] 3 | value11 = 0.02 | color11 = #91A3B0 | label12 = [[Slovaci]] 3 | value12 = 0.02 | color12 = #9966CC | label13 = [[Italijani]] 2 | value13 = 0.01 | color13 = #007FFF | label14 = [[Poljaci]] 2 | value14 = 0.01 | color14 = #800020 | label15 = [[Bugari]] 1 | value15 = 0.00 | color15 = #FF9966 | label16 = [[Česi]] 1 | value16 = 0.00 | color16 = #B94E48 | label17 = [[Grci]] 1 | value17 = 0.00 | color17 = #0087BD | label18 = [[Rusini]] 1 | value18 = 0.00 | color18 = #00416A | label19 = [[Ukrajinci]] 1 | value19 = 0.00 | color19 = #7FFF00 | label20 = ostali 2 | value20 = 0.01 | color20 = #FFBF00 | label21 = neopredijeljeni 121 | value21 = 1.17 | color21 = #C154C1 | label22 = region. opr. 75 | value22 = 0.73 | color22 = #66424D | label23 = nepoznato 291 | value23 = 2.83 | color23 = #A2A2D0 }} |- |} == Galerija == <gallery> File:Cathedral of Saint Lawrence 聖勞倫斯大教堂 - panoramio.jpg|Radovanov portal File:Trogir, pevnost Kamerlengo, 14. stol.jpg|tvrđava ''Kamerlengo'' File:Trogir, 2005 (P7030119).jpg|pogled na stari dio grada File:St Mark Tower Trogir.jpg|kula "Sv. Marko" File:Trogir1.jpg|detalj iz središta starog grada File:Trogir sv lovre.jpg|katedrala "Sv. Lovro" </gallery> {{Široka slika|Panorama de la ville de Trogir.jpg|905px|panorama Trogira}} == Također pogledajte == * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-grad-Hrvatska}} {{Trogir}} {{Splitsko-dalmatinska županija}} {{Svjetska baština u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Trogir|*]] [[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]] dlqcep82fpkt5nusuw3dlnd1pdwls8h Gvatemala 0 10307 3837503 3837136 2026-04-26T21:42:20Z ~2026-25582-09 180745 /* Nezavisnost i početak 20. vijeka */ 3837503 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = República de Guatemala | zvanično_ime = Gvatemala | ime_genitiv = Gvatemale | zastava = Flag of Guatemala.svg | grb = Coat of arms of Guatemala.svg | mapa = LocationGuatemala.svg | himna = "[[Himno Nacional de Guatemala]]"<br />"(Nacionalna himna Gvatemale)"<br /> | uzrečica = "Libre Crezca Fecundo" | glavni_grad = [[Guatemala City]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|14|38|N|90|30|W|region:GUA_type:city|title=Guatemala_City}} | najveći_grad = [[Guatemala City]] | službeni_jezik = [[Španski jezik|španski]] | državno_uređenje = Predsjednička republika | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak Predsjednika Gvatemale|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Bernardo Arévalo]] | vrsta_druge_vlasti = Potpredsjednica | vladar_druga_vlast = [[Karin Herrera]] | nezavisnost = od [[Španija|Španije]] | nezavisnost_priznato = [[15. septembar]] [[1821]]. | po_površini_na_svijetu = 106. na svijetu | površina = 108 890 | procenat_vode = 0,4% | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 68. na svijetu | stanovnika = 18 917 714<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/|title=The World Factbook|autor=Agencia Central de Inteligencia|year=2023|jezik=Engleski|access-date=15. 1. 2024|archive-date=4. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210104183935/https://www.cia.gov/the-world-factbook/|url-status=dead}}</ref> | stanovnika_godina = 2023 | gustoća = 173,7 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 69. na svijetu | bdp_ukupno = 67,007 milijardi $ | bdp_godina = 2008 | po_broju_bdp_na_svijetu = 138. na svijetu | bdp_per_capita = $4.899 | hdi = 0,574 | hdi_godina = 2011 | hdi_nivo = srednji | po_broju_hdi_na_svijetu = 131. na svijetu | gini = 55,1 | gini_godina = 2007 | po_broju_gini_na_svijetu = - | najveća_tačka_ime = vulkan [[Tajumulco]] | najveća_tačka_metara = 4220 | najveće_jezero_ime = jezero Izabal | najveće_jezero_površina = 589,6 | najveća_rijeka_ime = rijeka Motagua | najveća_rijeka_dužina = 486 | nacionalni_dan = [[15. septembar]] | komentar = | valuta = [[Gvatemalski quetzal]] (GTQ) | vremenska_zona = [[UTC]]-6 | internetski_nastavak= [[.gt]] | pozivni_broj = +502 |}} '''Gvatemala''' ({{es|República de Guatemala}}) država je u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]].<ref>{{Cite web|url=https://www.australialatam.com/country-spotlight/guatemala-country-spotlight|title=Guatemala|website=Australia Latam Emerging Leaders Dialogue|language=en-AU|access-date=11. 1. 2026}}</ref> Na sjeveru i zapadu graniči s [[Meksiko]]m, na jugozapadu izlazi na [[Tihi okean]], dok su joj na sjeveroistoku [[Beliz]], a na jugoistoku [[Honduras]] i [[Salvador]]. Glavni grad je [[Guatemala City]]. Po uređenju je parlamentarna demokratija. Od 1996. politička i ekonomska situacija u zemlji znatno se poboljšala te je u stalnom razvoju i ekonomskom oporavku. Njena posebnost, u biološkoj raznolikosti i u mnogočemu jedinstvenom [[ekosistem]]u, daje specifična obilježja Gvatemali, kao zemlji netaknute prirode i bujne vegetacije.<ref>{{Cite web |url=http://www.biodiversityhotspots.org/xp/Hotspots/mesoamerica/ |title=''Biodiversity Hotspots-Mesoamerica-Overview'', Conservation International |access-date=30. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080704190529/http://www.biodiversityhotspots.org/xp/hotspots/Mesoamerica |archive-date=4. 7. 2008 |url-status=dead }}</ref> == Historija == [[Datoteka:Tikal.jpg|mini|lijevo|Tikal, ruševine hrama Maja]] === Prije otkrića Amerike === Prvi dokazi ljudskih nastambi u Gvatemali sežu unazad gotovo 12.000 godina prije nove ere. Po nekim pronalascima, prilikom kojih su pronađeni prastari vrhovi strijela koje su koristili stanovnici ovog područja, smatra se da je ovo područje bilo naseljeno čak i ranije, do 18.000 godina p. n. e.<ref>[http://www.authenticmaya.com/ancient_guatemala.htm Ancient Guatemala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070523103423/http://www.authenticmaya.com/ancient_guatemala.htm |date=23. 5. 2007 }} Authentic Maya, Mary Esquivel de Villalobos</ref> Postoje arheološki dokazi da su rani naseljenici u današnjoj Gvatemali bili sakupljači i lovci, međutim, nedavno otkriveni [[polen]] pronađen u uzorcima u bazenu Petén i na obali Pacifika, ukazuje da se ovdje uzgajao i [[kukuruz]] u periodu oko 3500. p. n. e.<ref>[http://ess.geology.ufl.edu/hodell/ICDP/Leyden.pdf Pollen Evidence for Climatic Variability and Cultural Disturbance in the Maya Lowlands] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090206082017/http://ess.geology.ufl.edu/hodell/ICDP/Leyden.pdf |date=6. 2. 2009}} University of Florida, Barbara Leyden</ref> Poznata su brojna arheološka nalazišta u departmanu Quiché u gorju, te [[Sipacate]] i [[Escuintla]] u području srednjeg priobalnog dijela (iz perioda oko 6500. p. n. e.) Arheolozi dijele prahistoriju latinske Amerike u tri razdoblja: predklasično od 2000. p. n. e. do [[250]], klasično od 250 do [[900]] godine i postklasično od 900 do [[1500]].<ref>[http://weber.ucsd.edu/~dkjordan/arch/mexchron.html Chronological Table of Mesoamerican Archaeology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070406020436/http://weber.ucsd.edu/~dkjordan/arch/mexchron.html |date=6. 4. 2007 }} Regents of the University of California: Division of Social Sciences</ref> Donedavno, pretklasični period smatran je periodom u kojem su tek formirana naselja s poljoprivrednicima koji su živjeli u malim kolibama, sa veoma malo stalnih građevina. Međutim, nedavna otkrića monumentalnih građevina iz tog perioda poput oltara u blizini [[La Blanca]] koji potječe iz [[1000. p. n. e.]], zatim mjesta gdje su se održavale svečanosti kod današnjeg Miraflores i El Naranjo a datiraju iz [[801. p. n. e.]] Postoje još mnoge drevne građevine u gradovima [[Nakbé]], Xulnal, [[El Tintal]], Wakná i [[El Mirador]]. El Mirador je bio najnaseljeniji grad u Srednjoj Americi do dolaska Evropljana. Postojale su dvije ogromne piramide, El Tigre i Monos, koje su bile zapremine veće od 250 hiljada m<sup>3</sup>.<ref>Trigger, Bruce G., Washburn, Wilcomb E. i Adams, Richard E. W.: ''The Cambridge History of the Native Peoples of the Americas'', 2000, str. 212.</ref> Smatra se da je Mirador bila prva politički moderno uređena država u Americi, u drevnim zapisima nazvana ''Kraljevina Kan''. Postojalo je 26 gradova, svi povezani, tada naprednim, putevima (''Sacbeob''), koji su bili dugi i do nekoliko kilometara, široki do 40 metara, a izdizali su se 2 do 4 metra iznad okolnog terena. Ti putevi su bili posuti šljunkom, što je veoma lako vidjeti pogledom iz zraka, gdje ih je moguće primijetiti nasuprot gustom tropskom zelenilu. [[Datoteka:Nakbe str.JPG|mini|Nakbé, ostaci palače iz srednjeg predklasičnog perioda, u departmanu [[Petén (departman)|Petén]]]] Klasični period srednjoameričke civilizacije se poklapa sa vrhuncem civilizacije [[Maje|Maja]] a predstavljen je bezbrojnim nalazištima po cijeloj Gvatemali, iako se najveći broj nalazišta nalazi u bazenu Petén. Ovaj period je karakterističan po snažnom razvoju i izgradnji [[grad]]ova, osnivanjima nezavisnih gradova-država i čestim kontaktima sa drugim srednjoameričkim kulturama. Ovaj period je trajao sve do [[900]] godine, kada se polahko raspada klasična civilizacija Maja. Oni napuštaju brojne gradove u nizinama ili su pomrli od dugotrajne nestašice hrane uzrokovane sušom.<ref name="gill">Dr. Richardson Gill: ''The Great Maya Droughts'', University of New Mexico Press, 2000</ref> Danas mnogi naučnici raspravljaju o uzrocima nestanka klasičnih Maja, ali se sve više priklanjaju teoriji velike suše, koju su dokazali naučnici proučavajući korita rijeka i jezera, tragove polena i druge slične dokaze.<ref name="gill"/> Niz dugotrajnih sušnih sezona u krajevima gdje je samo povremeno bilo suho područje smanjio je broj Maja, čiji su život i proizvodnja hrane zavisili od stalnih padavina. Postklasični period karakteriziraju manje [[kralj]]evine poput Itzá i Ko'woj u područjima jezera u bazenu Petén, te kraljevine Mam, Ki'ch'es, Kack'chiquel, Tz'utuh'il, Pokom'chí, Kek'chi i Chortí u gorju. Ovi gradovi su uglavnom zadržali mnoge tekovine civilizacije Maja, ali nikad nisu ni izbliza došli do moći i napretka iz klasičnog perioda. === Kolonijalni period === [[Datoteka:Capuchinas.jpg|mini|lijevo|Samostan ''Capuchinas'' u Gvatemali]] Nakon dolaska u takozvani "''Novi svijet"'', [[Španci]] su pokrenuli nekoliko ekspedicija u današnjoj Gvatemali počevši od [[1518]]. Mnogo prije toga, u kontaktu sa Špancima, mnogobrojni stanovnici ovog područja su oboljeli od do tada nepoznatih [[bolest]]i, koje su Španci donijeli sa sobom. Veliki broj stanovništva je umro, a [[epidemija]] se širila po ogromnom području uzrokujući relativno brzo smanjenje broja stanovnika. [[Hernán Cortés]], kao vođa španskog osvajanja Meksika, dopušta kapetanima Gonzalu de Alvarado i njegovom bratu Pedru de Alvarado da osvoje Gvatemalu. Braća Alvarado najprije sklapaju savez s plemenom Cakchiquel protiv njihovih rivala plemena Quiché. Nakon pobjede nad njima, Alvarado se okreće protiv saveznika plemena Cakchiquel te zatim osvaja cijelo područje u ime španske krune. Tokom perioda kolonijalizma, Gvatemala je bila dio ''nove Španije'' zajedno sa Meksikom i okolnim zemljama (špan. ''Capitanía General de Guatemala''). Prostirala se i na današnje meksičke savezne pokrajine [[Tabasco]] i [[Chiapas]] (uključujući tada odvojenu administrativnu oblast Soconusco) pa sve do Kostarike. Ovo područje nije bilo toliko bogato sa [[mineral]]ima (naročito [[zlato]]m i [[srebro]]m) kao što su bili Meksiko i [[Peru]], te mu Španci nisu pridavali veliki značaj. Glavni proizvodi koje su Španci crpili iz Gvatemale bili su [[šećerna trska]], [[kakao]], indigo i kvalitetno drvo koje su Španci koristili pri gradnji crkava i dvoraca u [[Španija|Španiji]]. Prvi glavni grad zemlje bio je Tecpan Guatemala, osnovan [[25. juli|25. jula]] [[1524]] a nosio je ime ''Villa de Santiago de Guatemala'' u blizini [[Iximché]]a, glavnog grada pokrajine Cakchiquel. Kasnije je prijestolnica prebačena u Ciudad Vieja 22. novembra [[1527]], kada je grad napalo pleme Cakchiquel. Grad je teško oštećen u poplavama 11. septembra [[1541]] nakon što se izlilo jezero usred obilnih kiša i zemljotresa u krateru [[vulkan]]a [[Agua (vulkan)|Agua]]. Grad je kasnije izgrađen 4&nbsp;km dalje u dolini Panchoy, koja je danas na spisku svjetske baštine UNESCO-a. Uništen je u seriji zemljotresa [[1773]] i [[1774]], te španski kralj daje dozvolu da se prijestolnica premjesti u dolinu Ermita, nazvana po katoličkoj crkvi Djevice El Carmen, na današnjem mjestu, a proglašena je glavnim gradom [[27. septembar|27. septembra]] [[1775]] godine. === Nezavisnost i početak 20. stoljeća === [[Datoteka:José_Rafael_Carrera_y_Turcios.jpg|desno|mini|José Rafael Carrera]] Dana [[15. septembar|15. septembra]] [[1821]] Vlada kolonijalne Gvatemale (koja je obuhvatala i okolne zemlje: Salvador, [[Nikaragva|Nikaragvu]], [[Kostarika|Kostariku]] i [[Honduras]]) zvanično je proglasila nezavisnost od Španije i otcijepila se od Meksičkog carstva, koje se dvije godine kasnije raspalo. Iako je ovo područje formalno bilo dio takozvane ''Nove Španije'', iz praktičnih razloga, u njemu je bila zasebna administracija. Sve pokrajine koje su do tada bile u sastavu Meksika, osim [[Chiapas]]a, odvojile su se od njega, nakon što je Agustin I bio prisiljen da abdicira. Provincije Gvatemale su zatim stvorile jedinstvenu državu nazvanu ''Ujedinjene provincije srednje Amerike'' također poznate i kao Centralnoamerička federacija (''Federacion de Estados Centroamericanos''). Nedugo poslije, Federacija se raspala nakon [[građanski rat|građanskog rata]] koji je trajao od [[1838]] do [[1840]]. Vođa pobune u Gvatemali bio je Rafael Carrera, koji je predvodio pobunu protiv federalne vlade, što je naposljetku dovelo do raspada zajednice. Za vrijeme ovog perioda, područje gorja, Los Altosa, proglasilo je nezavisnost od Gvatemale, ali ga je Carrera osvojio i anektirao. Carrera je bio dominantna figura u politici Gvatemale sve do [[1865]], a snažno su ga podržavali konzervativci, veliki zemljoposjednici i Crkva. Takozvana ''liberalna revolucija'' u Gvatemali započela je [[1871]] pod vodstvom [[Justo Rufino Barrios]]a koji se zalagao za moderniziranje države, poboljšanja trgovine i uvođenje novih poljoprivrednih kulura i proizvodnje. U ovom vrijeme, [[kahva]] postaje veoma važna u privredi Gvatemale. Barrios je imao želje i ambicije za ponovno ujedinjenje Srednje Amerike i poveo je zemlju u [[rat]] koji je završio neuspjehom. Poginuo je [[1885]] godine, a pobjedu u tom ratu odnio je susjedni Salvador. === Od 1944 do danas === Zbog vala protesta i štrajkova, dotadašnji diktator [[Jorge Ubico Castañeda]] je prisiljen da podnese ostavku [[4. juli|4. jula]] [[1944]], a na njegovo mjesto dolazi general [[Juan Federico Ponce Vaides]]. Ni Vaides ne ostaje dugo na tom mjestu, nakon što je izvršen vojni udar [[20. oktobar|20. oktobra]] 1944 na čelu sa majorom [[Francisco Javier Arana]]om i kapetanom [[Jacobo Arbenz Guzmán]]om. U vojnom udaru poginulo je oko 100 ljudi. Nakon udara vlast preuzima vojna hunta koju čine Arana, Guzmán i [[Jorge Toriello Garrido]]. Nedugo zatim hunta organizuje i prve slobodne izbore. Njih ubjedljivo osvaja poznati pisac i učitelj [[Juan José Arévalo Bermejo]], sa preko 85% osvojenih glasova, postavši tako prvi demokratski izbrani predsjednik Gvatemale.<ref>[http://rulers.org/indexa4.html rulers.org]</ref> Bermejo je do tada živio u progonstvu u [[Argentina|Argentini]] gotovo 14 godina. Njegova kršćansko-socijalistička politika, vidno inspirisana po uzoru na američki ''New Deal'', dosta je kritikovana od strane zemljoposjednika i gornjih slojeva društva kao ''komunistička''. Ovaj period je bio i vrijeme početka [[Hladni rat|Hladnog rata]] između [[SSSR]]a i [[Sjedinjene Američke Države|SADa]], koji je imao veoma snažan uticaj i na historiju Gvatemale. Do [[1950te|1950tih]] pa sve do [[1990te|1990tih]] američka vlada je direktno podržavala vojsku Gvatemale, obučavala je, dopremala oružje i novac. Nasljednik Bermejoa, demokratski izabrani [[Jacobo Arbenz Guzmán]] je zbačen s vlasti u vojnom udaru [[1954]] kojeg je organizirala američka [[CIA]]. Na vlast je postavljen general [[Carlos Castillo Armas]], a vladao je samo do [[1957]] kada ga je ubio član njegove lične straže. Ponovo su se organizirali izbori, a na vlast dolazi general [[Miguel Ydígoras Fuentes]]. Fuenetes je postao poznat po izazovu koji je uputio meksičkom predsjedniku na mostu na granici između dvije zemlje, zbog spora u vezi meksičkih ribarskih brodova koji su lovili u vodama Gvatemale. Pored toga Fuentes je dozvolio obuku 5.000 Kubanaca koji su se trebali suprotstaviti [[Fidel Castro|Fidelu Castru]]. Također je odobrio upotrebu [[aerodrom]]a u departmanu Petén, koje su SAD koristile u neuspješnoj invaziji na Kubu [[1961]]. Kao i njegov prethodnik, i Fuentes odlazi s vlasti nakon vojnog udara kojeg je poveo njegov ministar odbrane, pukovnik [[Enrique Peralta Azurdia]]. Na izborima [[1966]] pobjeđuje [[Julio César Méndez Montenegro]], koji je nastojao sprovesti demokratske reforme u zemlji. Montenegro je bio kandidat Revolucionarne stranke, stranke lijevog centra koja je imala svoje korjene još iz ere nakon Castañeda. Za vrijeme njegove vlasti, formiraju se paravojne organizacije poput desničarske ''Bijele ruke'' (''Mano Blanca'') i Protivkomunističke tajne armije (''Ejército Secreto Anticomunista''). Ove organizacije su bile prethodnice poznatih ''Odreda smrti''. Američka tajna služba šalje u Gvatemalu vojne stručnjake koji su imali za cilj obučiti vojne snage Gvatemale i od njih načiniti moderne snage, što je bilo u interesu SAD-a. Godine [[1970]] na izborima za predsjednika zemlje pobjeđuje pukovnik [[Carlos Manuel Arana Osorio]]. Dvije godine kasnije, [[1972]] na zapadu zemlje javlja se gerilski pokret koji zauzima gorje na zapadu Gvatemale. Na sljedećim izborima [[1974]], koji su u mnogo čemu bili kontroverzni, general [[Kjell Lauguerud García]] pobjeđuje kadidata Kršćansko-demokratske stranke generala Efraín Ríosa Montta, koji je tvrdio da je García varao na izborima i lažirao izborne rezultate. [[4. februar]]a [[1976]] Gvatemalu pogađa snažan potres odnijevši preko 25 hiljada žrtava a mnogi gradovi su bili teško oštećeni i uništeni. Na izborima održanim [[1978]], koji su ponovno okarakterisani kao sumnjivi, general [[Romeo Lucas García]] dolazi na vlast. Taj period 1970tih je bilo vrijeme osnivanja dvije nove gerilske grupe: Gerilska armija siromašnih (EGP) i Organizacija naroda pod oružjem (ORPA), koje su krajem 1970tih pojačale gerilske napade na gradove i sela u cijeloj zemlji, posebno protiv vladine vojske i civila koji su podržavali zvaničnu vlast. Godine [[1977]] američki predsjednik [[Jimmy Carter]] naređuje obustavljanje svih vrsta vojne pomoći vojsci Gvatemale zbog sistematskog i upornog kršenja ljudskih prava. Godine [[1980]] grupa ljudi iz indijanskog plemena Quiché zauzima špansku ambasadu u znak protesta zbog brojih zločina koji su počinile vladine snage u ruralnim područjima zemlje. Vlada Gvatemale naređuje vojsci da zauzme zgradu ambasade, koju su zatim spalili do temelja, likvidirajući gotovo sve koji su se nalazili u ambasadi. Gvatemalska vlada se pravdala da su požar izazvali pobunjenici<ref>{{Cite web |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,950248,00.html |title=Magazin ''Time'': Outright Murder |access-date=3. 1. 2009 |archive-date=11. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100811194151/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,950248,00.html |url-status=dead }}</ref>, međutim španski ambasador, koji je preživio napad, posvjedočio je da vlada odgovorna za napad i ubistva, te je namjerno izazvala požar da uništi sve tragove zločina. Kao rezultat ovog incidenta, Španija prekida diplomatske odnose sa Gvatemalom. Ubrzo poslije, [[1982]] ponovno se izvršava vojni udar i general [[Efraín Ríos Montt]] postaje predsjednik vojne hunte, nastavljajući krvavu kampanju, državni teror i politiku ''spržene zemlje''. Ponovno se dešava vojni udar a za predsjednika dolazi general [[Óscar Humberto Mejía Victores]], koji je nastojao da održi demokratske izbore i donese novi ustav zemlje kako bi stabilizirao zemlju. Slobodni izbori se održavaju [[1986]] a pobjedu odnosi kandidat Kršćansko-demokratske stranke [[Vinicio Cerezo Arévalo]]. U periodu 1982-1986 zbog stalnog nasilja u zemlji i građanskog rata, preko 45 hiljada Gvatemalaca je izbjeglo u [[Meksiko]], gdje je meksička vlada organizovala izbjegličke centre u [[Chiapas]]u i [[Tabasco]]u. Nasuprot vladine vojske, borile su se četiri gerilske grupe: EGP, ORPA, FAR i PGT, a njih su podržavale slične gerilske organizacije iz Salvadora (FMLN) i Nikaragve (FSLN), dok im je pomoć slala i [[kuba]]nska Vlada. [[Građanski rat u Gvatemali]] završava [[1996]] sklapanjem mirovnog sporazuma između gerilaca i vlade, posredstvom [[UN]]-a, posebno zalaganjem zemalja poput [[Norveška|Norveške]] i Španije. Obje zaračene strane su prihvatile određene ustupke, gerilski borci su razoružani a dodijeljena im je zemlja. Prema podacima Komisije UN-a koja je bila zadužena za istragu o zločinima počinjenim za vrijeme građanskog rata (''Komisija za historijsku istinu''), smatra se da su vladine snage i paravojne jedinice koje je vlada podržavala, odgovorne za preko 93% zločina i kršenja ljudskih prava i sloboda.<ref name="shr">{{Cite web |url=http://shr.aaas.org/guatemala/ceh/report/english/conc2.html |title=Conclusions: Human rights violations, acts of violence and assignment of responsibility, Guatemalan Commission for Historical Clarification |access-date=3. 1. 2009 |archive-date=29. 12. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061229191511/http://shr.aaas.org/guatemala/ceh/report/english/conc2.html |url-status=dead }}</ref> U prvih deset godina rata, žrtve državnog terora su bili najvećim dijelom studenti, radnici, intelektualci i istaknuti ljudi koji su podržavali opoziciju. Međutim, u kasnijoj fazi rata, žrtve su bili i hiljade poljoprivrednika u seoskim područjima, naročito potomci Maja i civili. Smatra se da je preko 450 majanskih sela uništeno, a preko milion ljudi raseljeno i izbjeglo. U nekim područjima, poput [[Baja Verapaz]], Komisija je došla do zaključka da je vlada sprovodila plansku politiku [[genocid]]a prema određenim etničkim grupama.<ref name="shr"/> Američki predsjednik [[Bill Clinton|Clinton]] izjavio je [[1999]] da je politika SAD-a prema Gvatemali bila pogrešna i da nije trebala podržavati vladinu vojsku, koja je brutalno činila zločine nad stanovništvom.<ref>Babington, Charles: ''Clinton: Support for Guatemala Was Wrong'', Washington Post, 11. mart 1999</ref> Nakon zaključenja mirovnog sporazuma, u Gvatemali su se održalo nekoliko uspješnih demokratskih izbora, posljednji [[2007]] godine. Sklopila je trgovinske sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om, Meksikom i drugim zemljama regiona, a uključena je i u [[CAFTA]]. Na posljednjim izborima 2007, stranka ''El Partido Nacional de la Esperanza'' je osvojila najveći broj mandata, a njen kandidat Álvaro Colom je postao predsjednik. == Vlada == Gvatemala je, po uređenju, predsjednička parlamentarna demokratija, na čelu sa predsjednikom države, koji je ujedno i premijer Vlade. Uređen je višestranački sistem. Izvršnu vlast ima Vlada. Zakonodavnu vlast dijele Vlada i Kongres Republike kao parlament. Postoji i nezavisna sudska vlast. Od [[14. januar]]a [[2008]], na mjestu predsjednika Gvatemale nalazi se [[Álvaro Colom]]. U međunarodnim odnosima, Gvatemala ima stalnog predstavnika pri Ujedinjenim narodima, u vidu stalne misije, a predsjedava i Karipskom i srednjeameričkom grupom.<ref>{{Cite web |url=http://www.un.int/guatemala/ |title=''Mision Permanente de Guatemala ante las Naciones Unidas'' |access-date=3. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081225054908/http://www.un.int/guatemala/ |archive-date=25. 12. 2008 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.unelections.org/files/IGP_PGASelectionLetter_18Jan07.pdf |title=unelections.org |access-date=3. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216230536/http://www.unelections.org/files/IGP_PGASelectionLetter_18Jan07.pdf |archive-date=16. 12. 2008 |url-status=dead }}</ref> == Političke podjele == [[Datoteka:GuatemalaProvs.PNG|mini|350px|Departmani u Gvatemali]] Gvatemala je podijeljena na 22 [[departman]]a (''departamentos'') i na ukupno 332 općine (''municipios''). [[Departmani u Gvatemali]] su: <table><td><ol> <li>[[Alta Verapaz]] <li>[[Baja Verapaz]] <li>[[Chimaltenango (departman)|Chimaltenango]] <li>[[Chiquimula (departman)|Chiquimula]] <li>[[Petén (departman)|Petén]] <li>[[El Progreso (departman)|El Progreso]] <li>[[Quiché (departman)|El Quiché]] <li>[[Escuintla (departman)|Escuintla]] <li>[[Guatemala (departman)|Guatemala]] <li>[[Huehuetenango (departman)|Huehuetenango]] <li>[[Izabal (departman)|Izabal]] </td></ol><td><ol start=12> <li>[[Jalapa (departman)|Jalapa]] <li>[[Jutiapa (departman)|Jutiapa]] <li>[[Quetzaltenango (departman)|Quetzaltenango]] <li>[[Retalhuleu (departman)|Retalhuleu]] <li>[[Sacatepéquez (departman)|Sacatepéquez]] <li>[[San Marcos (departman)|San Marcos]] <li>[[Santa Rosa (departman)|Santa Rosa]] <li>[[Sololá (departman)|Sololá]] <li>[[Suchitepéquez (departman)|Suchitepéquez]] <li>[[Totonicapán (departman)|Totonicapán]] <li>[[Zacapa (departman)|Zacapa]] </td></ol></table> Državna vlast u Gvatemali je veoma centralizovana. Većina saobraćaja, komunikacija, privrede, politike i mnogih kulturnih aktivnosti koncentrisana je u glavnom gradu [[Guatemala City]]ju. Postoji samo jedan autoput koji povezuje veće gradove u zemlji. Neka naselja na obali su povezana samo morskim putem s ostatkom zemlje. == Geografija == [[Datoteka:Guatemala-CIA WFB Map.png|mini|Karta Gvatemale]] [[Datoteka:Guatamala Highlands 2006 08.JPG|lijevo|200px|mini|Gorje Gvatemale]] [[Datoteka:Usumacinta.jpg|desno|200px|mini|Rijeka Usumacinta, granica između Meksika i Gvatemale]] Ukupna površina zemlje je 108.890&nbsp;km<sup>2</sup>. Gvatemala je pretežno planinska zemlja, osim u južnom priobalnom području i krajnjem sjeveru zemlje gdje se nalazi ravničarski departman Petén. Dva planinska lanca koji se pružaju od zapada ka istoku dijele zemlju na tri glavna područja: gorje, priobalno područje Tihog okeana južno od gorja i područje Peténa sjeverno od planina. Najveći gradovi u Gvatemali se nalaze pretežno u priobalnim krajevima i u gorju, dok je Petén relativno slabo naseljen. Ova tri područja imaju dosta različitu klimu, nadmorsku visinu i pejsaž, s velikim kontrastima između toplih i vlažnih nizija i hladnijih i sušnijih planina. Najviša tačka u zemlji je 4.211 metara visok ''Volcán Tajumulco''. Sve rijeke pacifičkog sliva su dosta kratke i plitke, dok su rijeka koje pripadaju karipskom slivu i slivu Meksičkog zaljeva dosta duže i dublje, ukljujući rijeke Polochic i Dulce, koje se ulijevaju u jezero Izabal. Osim njih, rijeke Monagua i Sarstún čine granicu prema Belizu, dok rijeka Usumacinta čini granicu između Peténa i meksičke pokrajine Chiapas. Dugo vremena Gvatemala je imala pretenzije na dio teritorije susjednog [[Beliz]]a, ranije kao španske kolonije, danas kao nezavisne države u sastavu [[Kraljevstva Commonwealtha|Commonwealtha]], koji priznaje kraljicu [[Elizabeta II od Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabetu II]] kao poglavara države. Gvatemala je priznala nezavisnost Beliza tek [[1990]] međutim do danas nisu precizno usaglašene granice između ovih zemalja, a trenutno se vode pregovori uz posredovanje Commonwealtha i Organizacije američkih država (''Organization of American States'').<ref>http://www.asil.org/insights/insigh59.htm OAS Mediates in Belize-Guatemala Border Dispute, American Society of International Law, ASIL Insights</ref><ref>''Historia General de Guatemala'', {{ISBN|84-88622-07-4}}</ref> === Klima === Klima u departmanu Petén je vlažna tropska klima bez sušnih perioda, sa prosječnom godišnjom temperaturom od 28&nbsp;°C. U visokom području dolazi do sušnih perioda koji mogu trajati do šest mjeseci. Sa porastom nadmorske visine, temperatura pada, tako da na nadmorskoj visini od 1.500 m prosječna tempetarura je samo 13&nbsp;°C. {|class=wikitable |-align="center" bgcolor="#FF6A6A" !colspan="13"| Podaci o klimi u Guatemala Cityju <ref name="Harenberg">'''Harenberg Länderlexikon''', ''Harenberg Lexikon Verlag Dortmund 1998.'', {{ISBN|3-611-00681-5}} {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> |- align=center !width=190px| !!width=40px| Jan. !!width=40px|Feb. !!width=40px| Mar. !!width=40px| Apr. !!width=40px| Maj !!width=40px| Jun.!!width=40px| Jul. !!width=40px|Aug. !!width=40px| Sep. !!width=40px| Okt. !!width=40px| Nov. !!width=40px| Dec. |- bgcolor=#FFD39B align=center | align=left| Prosječna temperatura '''°C''' || 17,3 ||18,5 ||20,5 || 21,3|| 22,3 ||21,5|| 20,5 ||20,8 ||20,8 ||20,0|| 18,5||17,5 |- bgcolor=#FFD39B align=center | align=left| Količina padavina '''mm''' || 8 ||3||13||31||152||274||203||198||231||173||23||8 |- bgcolor=#FFD39B align=center | align=left| Broj sunčanih sati '''h/danu''' ||5,1||5,2||4,9||3,5||2,7||1,4||1,5||1,4||1,8||1,8||3,0 ||4,9 |} === Prirodne katastrofe === [[Datoteka:GuateQuake1976Ciudad50.jpg|desno|mini|Ruševine u Gvatemala Cityju nakon potresa 4. februara 1976]] Položaj Gvatemale između [[Karipsko more|Karipskog mora]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]] je česta meta [[uragan]]a poput uragana Mitch 1998 i uragana Stan u oktobru 2005, koji su odnijeli više od 1500 žrtava. Pri uraganu, mnogo veća šteta nastaje od poplava i odrona, nego od samog vjetra. Uzduž planinskog lanca koji prolazi kroz Gvatemalu, nalazi se granica između Karipske i Sjevernoameričke tektonske ploče. Ovaj rasjed između ploča je odgovoran za mnoge razorne potrese u historiji Gvatemale, uključujući i potres od 7,5 stepeni koji se desio [[4. februar]]a [[1976]] sa više od 25 hiljada poginulih. Pored toga, nedaleko od obale Tihog okeana, nalazi se srednjoamerička brazda, gdje takozvana ''Kokosova ploča'' (''Cocos Plate'') tone ispod Karipske ploče, proizvodeći snažnu [[vulkan]]sku aktivnost. Na području Gvatemale nalazi se ukupno 37 vulkana, od kojih su četiri aktivna: [[Pacaya]], [[Santiaguito]], [[Fuego]] i [[Tacaná]]. === Biološka raznolikost === Zemlja ima 14 ekoregije, počev od [[šuma mangrova]], do različitih okeanskih ekosistema. Po procjenama, Gvatemala ima 252 močvare, uključujući pet jezera, 61 lagunu i 100 rijeka.<ref>{{Cite web |url=http://www.iucn.org/en/news/archive/2001_2005/press/guatemalahumedales.pdf |title=www.iucn.org |access-date=5. 1. 2009 |archive-date=6. 4. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060406233434/http://www.iucn.org/en/news/archive/2001_2005/press/guatemalahumedales.pdf |url-status=dead }}</ref> Nacionalni park [[Tikal]] je prvi takve vrste na [[UNESCO]]-ovom [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Americi|spisku svjetske baštine]]. Također, Gvatemala ima izrazito boganu faunu. Poznato je 1246 različitih vrsta u zemlji, od kojih su 6,7% endemske vrste dok ih se 8.1% smatra ugorženim. Od biljnih vrsta, nađena je 8681 različita vrsta biljaka, od kojih su 13,5% endemske. Velike površine Gvatemale spadaju u zaštićena područja od prve do pete kategorije po IUCN klasifikaciji. == Stanovništvo == [[Datoteka:Chichicastenango-004.jpg|170px|mini|desno|Djevojčice iz Gvatemale u Chichicastenango-u]] Po procjenama [[CIA]], Gvatemala ima 13.002.206 stanovnika (juli 2008). Većina stanovništa su mestici (lokalni španski naziv ''Ladino''), mješavina španskih doseljenika i ameroindijanaca. Mestici i bijeli doseljenici iz Evrope (uglavnom Španci, ali i Nijemci, Englezi, Italijani) čine 59,4% ukupnog stanovništva. Ameroindijansku populaciju čine brojna starosjedilačka plemena [[K'iche]] 9.1%, [[Kaqchikel]] 8.4%, [[Mam]] 7.9% i [[Q'eqchi]] 6.3%. Ostalih plemena, od kojih su mnogi potomci Maja, ima 8,6% stanovništva, dok je 0,3% ostalih.<ref name="cia">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html |title=Guatemala, World Factbook, CIA |access-date=5. 1. 2009 |archive-date=2. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151002082023/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html |url-status=dead }}</ref> Postoje i mnogobrojne male zajednice, poput Garífuna, potomaka afričkih robova koji žive u Livingstonu i Puerto Barriosu, kao i drugih crnaca i mulata. Ovdje žive i potomci Arapa, uglavnom porijeklom iz [[Liban]]a i [[Sirija|Sirije]], te brojni [[Kinezi]]. U glavnom gradu, živi i značajna [[Koreja|korejska]] zajednica od oko 50.000 Korejanaca.<ref>[http://www.prensalibre.com/pl/2004/agosto/29/96392.html prensalibre.com]</ref> Po podacima iz [[1900]] godine, Gvatemala je imala samo 885.000 stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.populstat.info/Americas/guatemac.htm |title=Statistike stanovništva |access-date=5. 1. 2009 |archive-date=22. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100522101502/http://www.populstat.info/Americas/guatemac.htm |url-status=dead }}</ref> Tokom 20. vijeka, broj stanovništva je brzo rastao, najbrže od svih zemalja Novog svijeta. Stalna emigracija stanovništva, naročito u [[SAD]], dovela je do brojne dijaspore naročito u Kaliforniji, Floridi, Illiniosu, Teksasu i drugim državama, pogotovo od 1970tih i izbijanja građanskog rata.<ref>[http://www.migrationinformation.org/USfocus/display.cfm?ID=385 Statistički podaci o imigraciji]</ref> === Dijaspora === Građanski rat je prisilio mnoge Gvatemalce da napuste svoju zemlju. Najveća dijaspora se nalazi u SAD-u, a procjene se kreću od 480.000<ref>Popis stanovništva 2000, (''2000 U.S. Census'')</ref> do 1 miliona.<ref>{{Cite web |url=http://www.migrationdrc.org/research/typesofmigration/global_migrant_origin_database.html |title=Smith, James: ''DRC Migration, Globalisation and Poverty'', Global Labour Mobility, 2006 |access-date=5. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161227000102/http://www.migrationdrc.org/research/typesofmigration/global_migrant_origin_database.html |archive-date=27. 12. 2016 |url-status=dead }}</ref> Teškoće pri procjeni gvatemalske dijaspore su zbog činjenice da je veliki broj izbjeglica uzeo državljanstva zemalja u kojima žive ili očekuju svoj status u zemlji domaćinu.<ref>{{Cite web |url=http://www.multiculturalcanada.ca/ecp/content/guatemalans.html |title=Multicultural Canada |access-date=5. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080420083039/http://www.multiculturalcanada.ca/ecp/content/guatemalans.html |archive-date=20. 4. 2008 |url-status=dead }}</ref> Procjene broja izbjeglih Gvatemalaca po zemljama prikazane su u tabeli: {| class="wikitable sortable" align="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.4em;" |- !Država !Broj |- |border = "1"|{{ZID|SAD}} |align="desno"|od 489.426 do 1.102.090 |- |border = "1"|{{ZID|Meksiko}} |align="desno"|od 23.529 do 190.000 |- |border = "1"|{{ZID|Beliz}} |align="desno"|14.693 |- |border = "1"|{{ZID|Kanada}} |align="desno"|34.665<ref>[http://www.yorku.ca/cohesion/LARG/PDF/Guatemala-WWD-2002.pdf www.yorku.ca]</ref> |- |border = "1"|{{ZID|Njemačka}} |align="desno"|5.989 |- |border = "1"|{{ZID|Holandija}} |align="desno"|5.172 |- |border = "1"|{{ZID|El Salvador}} |align="desno"|4.209 |- |border = "1"|{{ZID|Španija}} |align="desno"|5.000<ref>{{Cite web |url=http://www.embajadaguatemala.es/ |title=Gvatemalska ambasada u Španiji |access-date=5. 1. 2009 |archive-date=25. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190425195418/https://embajadaguatemala.es/ |url-status=dead }}</ref> |} == Privreda == [[Datoteka:Guatemala market.jpg|mini|Tržnica u Gvatemali]] Prema podacima CIA, Gvatemala ima BDP po glavi stanovnika od 5.000 [[američki dolar|američkih dolara]]. Međutim, ova zemlja u razvoju još uvijek ima mnoge socijalne probleme i smatra se jednom od deset najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike.<ref name="cia"/> Raspodjela [[prihod]]a je veoma neujednačena sa oko 29% ukupnog stanovništva ispod granice siromaštva<ref>{{Cite web |url=http://www.eclac.org/cgi-bin/getProd.asp?xml=%2Fpublicaciones%2Fxml%2F1%2F21981%2FP21981.xml&xsl=%2Fdds%2Ftpl-i%2Fp9f.xsl&base=%2Ftpl%2Ftop-bottom.xslt |title=Poverty, hunger and food security in Central America and Panama |access-date=15. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728184732/http://www.eclac.org/cgi-bin/getProd.asp?xml=%2Fpublicaciones%2Fxml%2F1%2F21981%2FP21981.xml&xsl=%2Fdds%2Ftpl-i%2Fp9f.xsl&base=%2Ftpl%2Ftop-bottom.xslt |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> sa oko 400.000 nezaposlenih odnosno 3,2%. Donacije iz dijaspore naročito Gvatemalaca koji žive u SAD, čine najveći izvor stranih prihoda, čak više nego prihodi od izvoza i turizma zajedno.<ref name="cia"/> U posljednjih nekoliko godina veoma mnogo je porastao izvoz netradicionalnih proizvoda, na ukupno 53% cjelokupnog izvoza. Međutim, glavni izvozni proizvodi je [[kafa]] čiji je Gvatemala najveći izvoznik Centralne Amerike <ref name="Harenberg"/> . Osim toga izvosi se tropsko [[voće]], [[pamuk]], [[šećerna trska]], [[povrće]], cvijeće, odjeća i slično. [[Bruto domaći proizvod]] (BDP) usklađen po kupovnoj moći u 2006. godini se procjenjuje na oko 61,38 milijardi US$. Najviše BDP se odnosi na sektor usluga (58,7%), dok [[poljoprivreda]] učestvuje sa 22,1%. Industija učestvuje u ukupnom BDP Gvatemale sa samo 19,1%. Najviše zaposlenih je u poljoprivredi, oko 50%,<ref name="cia"/> a sektor poljoprivrede učestvuje u ukupnom izvozu oko 40%. U 2006 godini [[inflacija|stopa inflacije]] je bila 5,7%. Nakon završetka građanskog rata, ponovno su počele strane investicije u privredu Gvatemale, a turizam je počeo donositi sve više prihoda. U [[mart]]u [[2005]] Kongres Gvatemale je prihvatio članstvo zemlje u CAFTA (Centralno američka zona slobodne trgovine).<ref>[https://web.archive.org/web/20070208022731/http://web.amnesty.org/report2006/gtm-summary-eng "Guatemala Report 2006: Summary Review"] ''Amnesty International'', 2006.</ref> Pored toga, Gvatemala ima sporazume o slobodnoj trgovini sa [[Tajvan]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]]. == Saobraćaj == Gvatemala ima oko 17.000&nbsp;km izgrađenih puteva, od kojih su oko 3.000 asfaltirani. Najvažnija saobraćajnica ide od granice sa Meksikom, preko glavnog grada i u pravcu Salvadora. Željenički saobraćaj odvija se u južnom dijelu zemlje sa trasom od ukupno 953&nbsp;km. Najvažnije luke su Puerto Barios na obali Karipskog mora i San José na obali Tihog okeana. U blizini glavnog grada nalazi se aerodrom La Aurora.<ref name="Harenberg"/> == Kultura == [[Datoteka:GuatemalaWeavings79.jpg|mini|250p|Tradicionalni tkani tepisi]] U Guatemala Cityju nalaze se brojne nacionalne biblioteke i [[muzej]]i, kao što su Državna arhiva Gvatemale, Nacionalna biblioteka i Muzej arheologije i etnologije, koji sadrži brojne eksponate iz doba Maja. Također, postoje brojni privatni muzeji, poput Ixchela, koji se orjentisao na tekstil i Popol Vuh, koji čuva mnoge majanske pronalaske. Oba ova muzeja smještena su u kampusu [[univerzitet]]a ''Universidad Francisco Marroquín''. Gotovo svaka od 329 općine u zemlji ima neki manji muzej. === Književnost === Književnost Gvatemale postaje poznata već početkom 19-og stoljeća. Osnivač se smatra pjesnik i [[lirika|liričar]] [[José Batres Montúfar]]. Historijskim romanima postaje poznat Enrique Gómez Carillo, pripadnik [[modernizam|modernizma]] sa kraja 19-og stoljeća. Magični i fantazijski elementi u naraciji tipični za književnost Južne Amerike, predstavljani su u romanima [[Rafaelo Arévalo Maritenaz|Rafaela Arévalo Maritenaza]], sa početka 20-og stoljeća.. Gvatemalska nacionalna nagrada za književnost je jedna od najviših nagrada koje se dodjeljuju nekom piscu. Dodjeljuje je Ministarstvo za kulturu i sport svake godine počev od [[1988]]. Gvatemalski pisac [[Miguel Ángel Asturias]] je dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1967]]. Između ostalih, napisao je čuvenu knjigu ''El Señor Presidente'' (bosanski: ''Gospodin Predsjednik''), novelu koja je zasnovana na vladavini Manuela Estrada Cabrera. === Muzika === [[Datoteka:AntiguaGuatemala.jpg|mini|desno|200px|Muzičari u [[Antigua Guatemala|Antigua Guatemali]].]] Muzika Gvatemale je spoj mnogih muzičkih stilova i izraza. U [[ikonografija|ikonografiji]] je mnogo dokumentovano da je Majanska civilizacija imala dosta bogatu muzičku tradiciju. Gvatemala je bilo jedno od prvih područja Novog Svijeta u koji je prodrla evropska muzika, počev od [[1524]]. Nacionalni instrument, [[marimba]], utkan je u bogati repertoar mnogih izvođača a popularan je već više od jednog vijeka. Aktivne su mnoge muzičke grupe koje sviraju razne žanrove muzike, od karipske muzike, [[salsa|salse]], punte, latino-popa do mariačija. Postoji i pravac [[rock]] muzike poznat kao ''rock en Español'' (Španski rock) === Jezik === Iako je španski jezik zvanični jezik zemlje, njim ne govori svo starosjedilačko stanovništvo, niti je najčešće u upotrebi kao drugi jezik. Postoji priznati 21 različiti majanski jezik, naročito u seoskim područjima kao i nekoliko nemajanskih ameroindijanskih jezika, poput starosjedilačkih Xincal i Garifuna jezika, jezika iz porodice Arawakan jezika, kojima se govori u području karipske obale. Dekretom 19-2003, zvaničnim zakonskim aktom, 23 jezika su priznata kao državni jezici.<ref>{{Cite web |url=http://www.oj.gob.gt/es/QueEsOJ/EstructuraOJ/UnidadesAdministrativas/CentroAnalisisDocumentacionJudicial/cds/CDs%20leyes/2003/Leyes%20en%20PDF/Decretos%202003/Decreto%2019-2003.pdf |title=Zakon o državnim jezicima, dekret 19-2003, Kongres Republike Gvatemale, 2003 |access-date=6. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927235237/http://www.oj.gob.gt/es/QueEsOJ/EstructuraOJ/UnidadesAdministrativas/CentroAnalisisDocumentacionJudicial/cds/CDs%20leyes/2003/Leyes%20en%20PDF/Decretos%202003/Decreto%2019-2003.pdf |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref> {| class="prettytable sortable" |- ! Jezik ! Ime ! Porodica jezika ! align="right"| Broj govornika <br /> u Gvatemali ! Govorno područje |- | [[Acateco]] | &nbsp; | Maya:&nbsp;Kanjobal-Chuj | align="right"| 39.826 | San Miguel Acatán |- | [[Aguacateco]] | Awakateko | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 34.476 | Zapadni Huehuetenango |- | [[Cakchiquel]] | Kaqchikel | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 1.002.790 | Lago de Atitlán i Sololá |- | [[Chortí]] | Ch'orti' | Maya: Chol-Tzeltal | align="right"| 74.600 | u južnom ravničarskom dijelu Gvatemale (Copán) |- | [[Chuj]] | Chuj | Maya: Kanjobal-Chuj | align="right"| 85.002 | Huehuetenango |- | [[Itzá]] | Itzá | Maya: Yucatán | align="right"| 1.783 | oko jezera Petén |- | [[Ixil]] | Ixil | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 130.773 | El Quiché |- | [[Jacalteco]] | Popti' (Abxubal) | Maya: Kanjobal-Chuj | align="right"| 83.814 | Jacaltenango |- | [[Kanjobal]] | Q'anjob'al | Maya: Kanjobal-Chuj | align="right"| 205.670 | Huehuetenango |- | [[Kekchí]] | Q'eqchi' | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 711.523 | Alta Verapaz do Lago Izabal |- | [[Mam]] | Mam (Qyool) | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 1.094.926 | Huehuetenango |- | [[Mopan]] | Mopan | Maya: Yucatán | align="right"| 13.077 | južni Petén |- | [[Pocomam]] | Poqomam | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 127.206 | oko Guatemala-Cityja i Jalapa |- | [[Pocomchí]] | Poqomchi' | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 259.168 | oko Guatemala-Cityja i Jalapa |- | [[Quiché-Sprache|Quiché]] | K'iche' | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 1.842.115 | El Quiché, Totonicapán, Sololá i Quetzaltenango |- | [[Sacapulteco]] | &nbsp; | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 42.204 | El Quiché |- | [[Sipacapense]] | &nbsp; | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 5.944 | San Marcos |- | [[Tacaneco]] | &nbsp; | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 20.000 | Tacaná (San Marcos) |- | [[Tectiteco]] | &nbsp; | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 4.755 | Tectitán |- | [[Tzutuhil]] | Tz'utujil | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 156.333 | Santiago Atitlán |- | [[Uspanteco]] | &nbsp; | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 21.399 | El Quiché |- | [[Garífuna]] | &nbsp; | Arawak | align="right"| 6.539 | Izabal |- | [[Xinca]] | &nbsp; | Xinca | align="right"| 297 | Jutiapa |- | [[Quinco]] | &nbsp; | Quinco | align="right"| 123 | Izabal |} (Podaci iz: Tzian, Leopoldo (1994.): ''Mayas y ladinos en cifras. El caso de Guatemala''<ref>[http://siris-libraries.si.edu/ipac20/ipac.jsp?uri=full=3100001~!483925!0 Tzian, Leopoldo (1994.): ''Mayas y ladinos en cifras. El caso de Guatemala''] {{ISBN|84-89451-02-8}}</ref>) [[Datoteka:Idiomasmap Guatemala.svg|desno|mini|400px|Jezična karta Gvatemale]] Mirovni sporazum potpisan u decembru 1996. godine omogućio je prevođenje nekih zvaničnih dokumenata i glasačkog materijala na nekoliko starosjedilačkih jezika i omogućio da se u sudskim i administrativnim poslovima pruži mogućnosti nešpanskim govornicima prijevod na maternje jezike. Danas je zastupljeno obrazovanje na dva do čak pet jezika za svo starosjedilačko stanovništvo koje to želi, uključujući i španski jezik. === Vjera === Po vjerskoj pripadnosti, 50-60% stanovništva su [[Katoličanstvo|katolici]]. Oko 40% su protestanti, a 1% stanovništva slijedi drevna majanska vjerovanja.<ref>[http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2006/71462.htm www.state.gov, 2006]</ref> U vrijeme kolonijalizma, jedina zvanična religija bilo je katoličanstvo. Međutim, u proteklim desetljećima sve više se širi protestantizam, većinom evangelizam i pentekostalizam. Često se tradicionalna majanska vjerovanja i običaji miješaju sa katoličkim, što je fenomen poznat kao [[sinkretizam]]. Običaji i praktikovanje tradicionalne majanske religije je u porastu, što je rezultat kulturološke i vjerske zaštite koja je postignuta potpisivanjem mirovnog sporazuma. Vlada je pokrenula politiku omogućavanja izgradnje oltara na svim ruševinama majanskih hramova u zemlji, tako da se tamo održavati tradicionalne ceremonije. Postoji i mala [[Judaizam|jevrejska]] zajednica, koja broji između 1.200 i 2.000 jevreja.<ref>[http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90255.htm www.state.gov, 2007]</ref> Također, ima i manji broj [[Islam|muslimana]] (1.200) i [[Budizam|budista]] (9.000-12.000)<ref>{{Cite web |url=http://www.religiousintelligence.co.uk/country/?CountryID=64 |title=www.religiousintelligence.co.uk |access-date=6. 1. 2009 |archive-date=23. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091023130901/http://www.religiousintelligence.co.uk/country/?CountryID=64 |url-status=dead }}</ref>, te pripadnika drugih religija i ateista. === Obrazovanje === Država finansira brojne javne osnovne i srednje [[škola|škole]], koje su besplatne, iako određene troškove odjeće, [[knjiga]], obrazovnog materijala i prijevoza učenika snose učenici, što smanjuje dostupnost školovanja siromašnijim slojevima stanovništva. Mnoga djeca sa srednjem i višim životnim standardom pohađaju privatne škole. Zemlja ima jedan javni univerzitet (''Universidad de San Carlos de Guatemala'' ili ''USAC'') te devet privatnih. USAC je jedan od prvih univerziteta u Americi. Zvanično je proglašen univerzitetom [[31. januar]]a [[1676]] kraljevskim dekretom španskog kralja [[Karlo II Španski|Karla II]]. Samo 69,1% stanovništva starijeg od 15 godina je pismeno, što je najniža [[stopa pismenosti]] u Srednjoj Americi, ali se smatra da će se ovo značajno poboljšati u narednih deset godina.<ref>{{Cite web |url=http://www.uis.unesco.org/ev.php?ID=6705_201&ID2=DO_TOPIC |title=LA Literacy Rates, septembar 2006, UNESCO Institut za statistiku |access-date=6. 1. 2009 |archive-date=6. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080506060812/http://www.uis.unesco.org/ev.php?ID=6705_201&ID2=DO_TOPIC |url-status=dead }}</ref> == Filatelija == [[Datoteka:Gvatemala postanska marka.jpg|mini|desno|Marka Gvatemale iz 1990. godine izdata povodom Centralnoameričkih studentskih sportskih igara]] Prva poštanska marka Gvatemale izašla je 1. marta 1871. godine. Serija od četiri marke prikazuje stari grb Gvatemale. [[Nominalna vrijednost|Nominalne vrijednosti]] su 1, 5, 10 i 20 centavosa. Prva marka je žutosmeđe boje i štampana je u [[Pariz]]u. Gvatemala je od 1. augusta 1881. godine članica Svjetskog poštanskog saveza.<ref>'''MICHEL''' Übersee-katalog, Nord- und Mittelamerika 2000, ''Schwanberger Verlag GmbH, München'' {{ISBN|3-87858-753-8}} {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> == Novac == Valuta u Gvatemali je od 1927. godine [[quetzal]] GTQ koje se sastoji od 100 centavosa. * od 1927. godine 1 quetzal '''GTQ''' = 100 centavosa * do 1927. godine 1 peso = 8 reales = 100 centavosa == Sport == === Nogomet === Nogometna reprezentacija Gvatemale učestvuje od 1958. godine u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958|Kvalifikacijama]] za svjetsko prvenstvo u nogometu. Do sada se nisu uspjeli kvalificirati na završni turnir. U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - Sjeverna i Srednja Amerika|kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], reprezentacija Gvatemale ispala je u trećoj rundi. Najznačajniji uspjeh je osvojeno četvrto mjesto 1996. godine na Nogometnom prvenstvu Srednje i Sjeverne Amerike (CONCACAF) === Olimpijske igre === Gvatemala je učestvovala, sa prekidima na [[Ljetne olimpijske igre|ljetnim olimpijskim igrama]] 12 puta od 1956. godine. Do 2008. godine, sportisti iz Gvatemale nisu osvojili ni jednu medalju na olimpijskim takmičenjima. Na [[Zimske olimpijske igre|zimskim olimpijskim igrama]] Gvatemala je nastupila samo jedanput i to [[Zimske olimpijske igre 1988.|1988]] godine. Skraćenica medunarodnog olimpijskog komiteta za Gvatemalu je '''GUA'''. == Praznici u Gvatemali == * [[Nova godina]] – 1. januar * [[Sveta tri kralja]] – 6. januar * [[Veliki petak]] * [[Uskrs]] * [[Praznik rada]] – 1. maj * Praznik revolucije – 30. juni * [[Velika Gospa]] – 15. august * Dan nezavisnosti – 15. septembar * Dan revolucije – 20. oktobar * [[Svi sveti]] – 1. novembar * [[Božić]] – 24. i 25. decembar * [[Silvestar]] – 31 decembar == Također pogledajte == * [[Srednja Amerika]] * [[Latinska Amerika]] == Reference == {{reference|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Guatemala}} {{wikiatlas|Guatemala}} * {{službeni website|http://www.guatemala.gob.gt}} Vlade Gvatemale {{Simboli jezika|es|španski}} * [https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-g/guatemala.html Predsjednik i članovi vlade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210073759/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-g/guatemala.html |date=10. 12. 2008 }} * [http://www.hbw.com/lynx/en/lynx-edicions/novedades/CHK0005-lista-comentada-aves-guatemala-annotated-checklist-birds.html Eisermann, Knut and Avendaño, Claudia, ''Annotated Checklist of the Birds of Guatemala''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230308094011/https://birdsoftheworld.org/bow/home |date=8. 3. 2023 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [https://web.archive.org/web/20081202155955/http://www.guate4travel.com/index.html Karte Gvatemale] * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html Gvatemala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151002082023/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html |date=2. 10. 2015 }} na CIA World Factbook {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Organizacija američkih država}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gvatemala|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1821.]] kk80e9t3enasd5292388am0utck7xtf 3837504 3837503 2026-04-26T21:47:50Z ~2026-25582-09 180745 /* Privreda */ 3837504 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = República de Guatemala | zvanično_ime = Gvatemala | ime_genitiv = Gvatemale | zastava = Flag of Guatemala.svg | grb = Coat of arms of Guatemala.svg | mapa = LocationGuatemala.svg | himna = "[[Himno Nacional de Guatemala]]"<br />"(Nacionalna himna Gvatemale)"<br /> | uzrečica = "Libre Crezca Fecundo" | glavni_grad = [[Guatemala City]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|14|38|N|90|30|W|region:GUA_type:city|title=Guatemala_City}} | najveći_grad = [[Guatemala City]] | službeni_jezik = [[Španski jezik|španski]] | državno_uređenje = Predsjednička republika | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak Predsjednika Gvatemale|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Bernardo Arévalo]] | vrsta_druge_vlasti = Potpredsjednica | vladar_druga_vlast = [[Karin Herrera]] | nezavisnost = od [[Španija|Španije]] | nezavisnost_priznato = [[15. septembar]] [[1821]]. | po_površini_na_svijetu = 106. na svijetu | površina = 108 890 | procenat_vode = 0,4% | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 68. na svijetu | stanovnika = 18 917 714<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/|title=The World Factbook|autor=Agencia Central de Inteligencia|year=2023|jezik=Engleski|access-date=15. 1. 2024|archive-date=4. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210104183935/https://www.cia.gov/the-world-factbook/|url-status=dead}}</ref> | stanovnika_godina = 2023 | gustoća = 173,7 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 69. na svijetu | bdp_ukupno = 67,007 milijardi $ | bdp_godina = 2008 | po_broju_bdp_na_svijetu = 138. na svijetu | bdp_per_capita = $4.899 | hdi = 0,574 | hdi_godina = 2011 | hdi_nivo = srednji | po_broju_hdi_na_svijetu = 131. na svijetu | gini = 55,1 | gini_godina = 2007 | po_broju_gini_na_svijetu = - | najveća_tačka_ime = vulkan [[Tajumulco]] | najveća_tačka_metara = 4220 | najveće_jezero_ime = jezero Izabal | najveće_jezero_površina = 589,6 | najveća_rijeka_ime = rijeka Motagua | najveća_rijeka_dužina = 486 | nacionalni_dan = [[15. septembar]] | komentar = | valuta = [[Gvatemalski quetzal]] (GTQ) | vremenska_zona = [[UTC]]-6 | internetski_nastavak= [[.gt]] | pozivni_broj = +502 |}} '''Gvatemala''' ({{es|República de Guatemala}}) država je u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]].<ref>{{Cite web|url=https://www.australialatam.com/country-spotlight/guatemala-country-spotlight|title=Guatemala|website=Australia Latam Emerging Leaders Dialogue|language=en-AU|access-date=11. 1. 2026}}</ref> Na sjeveru i zapadu graniči s [[Meksiko]]m, na jugozapadu izlazi na [[Tihi okean]], dok su joj na sjeveroistoku [[Beliz]], a na jugoistoku [[Honduras]] i [[Salvador]]. Glavni grad je [[Guatemala City]]. Po uređenju je parlamentarna demokratija. Od 1996. politička i ekonomska situacija u zemlji znatno se poboljšala te je u stalnom razvoju i ekonomskom oporavku. Njena posebnost, u biološkoj raznolikosti i u mnogočemu jedinstvenom [[ekosistem]]u, daje specifična obilježja Gvatemali, kao zemlji netaknute prirode i bujne vegetacije.<ref>{{Cite web |url=http://www.biodiversityhotspots.org/xp/Hotspots/mesoamerica/ |title=''Biodiversity Hotspots-Mesoamerica-Overview'', Conservation International |access-date=30. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080704190529/http://www.biodiversityhotspots.org/xp/hotspots/Mesoamerica |archive-date=4. 7. 2008 |url-status=dead }}</ref> == Historija == [[Datoteka:Tikal.jpg|mini|lijevo|Tikal, ruševine hrama Maja]] === Prije otkrića Amerike === Prvi dokazi ljudskih nastambi u Gvatemali sežu unazad gotovo 12.000 godina prije nove ere. Po nekim pronalascima, prilikom kojih su pronađeni prastari vrhovi strijela koje su koristili stanovnici ovog područja, smatra se da je ovo područje bilo naseljeno čak i ranije, do 18.000 godina p. n. e.<ref>[http://www.authenticmaya.com/ancient_guatemala.htm Ancient Guatemala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070523103423/http://www.authenticmaya.com/ancient_guatemala.htm |date=23. 5. 2007 }} Authentic Maya, Mary Esquivel de Villalobos</ref> Postoje arheološki dokazi da su rani naseljenici u današnjoj Gvatemali bili sakupljači i lovci, međutim, nedavno otkriveni [[polen]] pronađen u uzorcima u bazenu Petén i na obali Pacifika, ukazuje da se ovdje uzgajao i [[kukuruz]] u periodu oko 3500. p. n. e.<ref>[http://ess.geology.ufl.edu/hodell/ICDP/Leyden.pdf Pollen Evidence for Climatic Variability and Cultural Disturbance in the Maya Lowlands] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090206082017/http://ess.geology.ufl.edu/hodell/ICDP/Leyden.pdf |date=6. 2. 2009}} University of Florida, Barbara Leyden</ref> Poznata su brojna arheološka nalazišta u departmanu Quiché u gorju, te [[Sipacate]] i [[Escuintla]] u području srednjeg priobalnog dijela (iz perioda oko 6500. p. n. e.) Arheolozi dijele prahistoriju latinske Amerike u tri razdoblja: predklasično od 2000. p. n. e. do [[250]], klasično od 250 do [[900]] godine i postklasično od 900 do [[1500]].<ref>[http://weber.ucsd.edu/~dkjordan/arch/mexchron.html Chronological Table of Mesoamerican Archaeology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070406020436/http://weber.ucsd.edu/~dkjordan/arch/mexchron.html |date=6. 4. 2007 }} Regents of the University of California: Division of Social Sciences</ref> Donedavno, pretklasični period smatran je periodom u kojem su tek formirana naselja s poljoprivrednicima koji su živjeli u malim kolibama, sa veoma malo stalnih građevina. Međutim, nedavna otkrića monumentalnih građevina iz tog perioda poput oltara u blizini [[La Blanca]] koji potječe iz [[1000. p. n. e.]], zatim mjesta gdje su se održavale svečanosti kod današnjeg Miraflores i El Naranjo a datiraju iz [[801. p. n. e.]] Postoje još mnoge drevne građevine u gradovima [[Nakbé]], Xulnal, [[El Tintal]], Wakná i [[El Mirador]]. El Mirador je bio najnaseljeniji grad u Srednjoj Americi do dolaska Evropljana. Postojale su dvije ogromne piramide, El Tigre i Monos, koje su bile zapremine veće od 250 hiljada m<sup>3</sup>.<ref>Trigger, Bruce G., Washburn, Wilcomb E. i Adams, Richard E. W.: ''The Cambridge History of the Native Peoples of the Americas'', 2000, str. 212.</ref> Smatra se da je Mirador bila prva politički moderno uređena država u Americi, u drevnim zapisima nazvana ''Kraljevina Kan''. Postojalo je 26 gradova, svi povezani, tada naprednim, putevima (''Sacbeob''), koji su bili dugi i do nekoliko kilometara, široki do 40 metara, a izdizali su se 2 do 4 metra iznad okolnog terena. Ti putevi su bili posuti šljunkom, što je veoma lako vidjeti pogledom iz zraka, gdje ih je moguće primijetiti nasuprot gustom tropskom zelenilu. [[Datoteka:Nakbe str.JPG|mini|Nakbé, ostaci palače iz srednjeg predklasičnog perioda, u departmanu [[Petén (departman)|Petén]]]] Klasični period srednjoameričke civilizacije se poklapa sa vrhuncem civilizacije [[Maje|Maja]] a predstavljen je bezbrojnim nalazištima po cijeloj Gvatemali, iako se najveći broj nalazišta nalazi u bazenu Petén. Ovaj period je karakterističan po snažnom razvoju i izgradnji [[grad]]ova, osnivanjima nezavisnih gradova-država i čestim kontaktima sa drugim srednjoameričkim kulturama. Ovaj period je trajao sve do [[900]] godine, kada se polahko raspada klasična civilizacija Maja. Oni napuštaju brojne gradove u nizinama ili su pomrli od dugotrajne nestašice hrane uzrokovane sušom.<ref name="gill">Dr. Richardson Gill: ''The Great Maya Droughts'', University of New Mexico Press, 2000</ref> Danas mnogi naučnici raspravljaju o uzrocima nestanka klasičnih Maja, ali se sve više priklanjaju teoriji velike suše, koju su dokazali naučnici proučavajući korita rijeka i jezera, tragove polena i druge slične dokaze.<ref name="gill"/> Niz dugotrajnih sušnih sezona u krajevima gdje je samo povremeno bilo suho područje smanjio je broj Maja, čiji su život i proizvodnja hrane zavisili od stalnih padavina. Postklasični period karakteriziraju manje [[kralj]]evine poput Itzá i Ko'woj u područjima jezera u bazenu Petén, te kraljevine Mam, Ki'ch'es, Kack'chiquel, Tz'utuh'il, Pokom'chí, Kek'chi i Chortí u gorju. Ovi gradovi su uglavnom zadržali mnoge tekovine civilizacije Maja, ali nikad nisu ni izbliza došli do moći i napretka iz klasičnog perioda. === Kolonijalni period === [[Datoteka:Capuchinas.jpg|mini|lijevo|Samostan ''Capuchinas'' u Gvatemali]] Nakon dolaska u takozvani "''Novi svijet"'', [[Španci]] su pokrenuli nekoliko ekspedicija u današnjoj Gvatemali počevši od [[1518]]. Mnogo prije toga, u kontaktu sa Špancima, mnogobrojni stanovnici ovog područja su oboljeli od do tada nepoznatih [[bolest]]i, koje su Španci donijeli sa sobom. Veliki broj stanovništva je umro, a [[epidemija]] se širila po ogromnom području uzrokujući relativno brzo smanjenje broja stanovnika. [[Hernán Cortés]], kao vođa španskog osvajanja Meksika, dopušta kapetanima Gonzalu de Alvarado i njegovom bratu Pedru de Alvarado da osvoje Gvatemalu. Braća Alvarado najprije sklapaju savez s plemenom Cakchiquel protiv njihovih rivala plemena Quiché. Nakon pobjede nad njima, Alvarado se okreće protiv saveznika plemena Cakchiquel te zatim osvaja cijelo područje u ime španske krune. Tokom perioda kolonijalizma, Gvatemala je bila dio ''nove Španije'' zajedno sa Meksikom i okolnim zemljama (špan. ''Capitanía General de Guatemala''). Prostirala se i na današnje meksičke savezne pokrajine [[Tabasco]] i [[Chiapas]] (uključujući tada odvojenu administrativnu oblast Soconusco) pa sve do Kostarike. Ovo područje nije bilo toliko bogato sa [[mineral]]ima (naročito [[zlato]]m i [[srebro]]m) kao što su bili Meksiko i [[Peru]], te mu Španci nisu pridavali veliki značaj. Glavni proizvodi koje su Španci crpili iz Gvatemale bili su [[šećerna trska]], [[kakao]], indigo i kvalitetno drvo koje su Španci koristili pri gradnji crkava i dvoraca u [[Španija|Španiji]]. Prvi glavni grad zemlje bio je Tecpan Guatemala, osnovan [[25. juli|25. jula]] [[1524]] a nosio je ime ''Villa de Santiago de Guatemala'' u blizini [[Iximché]]a, glavnog grada pokrajine Cakchiquel. Kasnije je prijestolnica prebačena u Ciudad Vieja 22. novembra [[1527]], kada je grad napalo pleme Cakchiquel. Grad je teško oštećen u poplavama 11. septembra [[1541]] nakon što se izlilo jezero usred obilnih kiša i zemljotresa u krateru [[vulkan]]a [[Agua (vulkan)|Agua]]. Grad je kasnije izgrađen 4&nbsp;km dalje u dolini Panchoy, koja je danas na spisku svjetske baštine UNESCO-a. Uništen je u seriji zemljotresa [[1773]] i [[1774]], te španski kralj daje dozvolu da se prijestolnica premjesti u dolinu Ermita, nazvana po katoličkoj crkvi Djevice El Carmen, na današnjem mjestu, a proglašena je glavnim gradom [[27. septembar|27. septembra]] [[1775]] godine. === Nezavisnost i početak 20. stoljeća === [[Datoteka:José_Rafael_Carrera_y_Turcios.jpg|desno|mini|José Rafael Carrera]] Dana [[15. septembar|15. septembra]] [[1821]] Vlada kolonijalne Gvatemale (koja je obuhvatala i okolne zemlje: Salvador, [[Nikaragva|Nikaragvu]], [[Kostarika|Kostariku]] i [[Honduras]]) zvanično je proglasila nezavisnost od Španije i otcijepila se od Meksičkog carstva, koje se dvije godine kasnije raspalo. Iako je ovo područje formalno bilo dio takozvane ''Nove Španije'', iz praktičnih razloga, u njemu je bila zasebna administracija. Sve pokrajine koje su do tada bile u sastavu Meksika, osim [[Chiapas]]a, odvojile su se od njega, nakon što je Agustin I bio prisiljen da abdicira. Provincije Gvatemale su zatim stvorile jedinstvenu državu nazvanu ''Ujedinjene provincije srednje Amerike'' također poznate i kao Centralnoamerička federacija (''Federacion de Estados Centroamericanos''). Nedugo poslije, Federacija se raspala nakon [[građanski rat|građanskog rata]] koji je trajao od [[1838]] do [[1840]]. Vođa pobune u Gvatemali bio je Rafael Carrera, koji je predvodio pobunu protiv federalne vlade, što je naposljetku dovelo do raspada zajednice. Za vrijeme ovog perioda, područje gorja, Los Altosa, proglasilo je nezavisnost od Gvatemale, ali ga je Carrera osvojio i anektirao. Carrera je bio dominantna figura u politici Gvatemale sve do [[1865]], a snažno su ga podržavali konzervativci, veliki zemljoposjednici i Crkva. Takozvana ''liberalna revolucija'' u Gvatemali započela je [[1871]] pod vodstvom [[Justo Rufino Barrios]]a koji se zalagao za moderniziranje države, poboljšanja trgovine i uvođenje novih poljoprivrednih kulura i proizvodnje. U ovom vrijeme, [[kahva]] postaje veoma važna u privredi Gvatemale. Barrios je imao želje i ambicije za ponovno ujedinjenje Srednje Amerike i poveo je zemlju u [[rat]] koji je završio neuspjehom. Poginuo je [[1885]] godine, a pobjedu u tom ratu odnio je susjedni Salvador. === Od 1944 do danas === Zbog vala protesta i štrajkova, dotadašnji diktator [[Jorge Ubico Castañeda]] je prisiljen da podnese ostavku [[4. juli|4. jula]] [[1944]], a na njegovo mjesto dolazi general [[Juan Federico Ponce Vaides]]. Ni Vaides ne ostaje dugo na tom mjestu, nakon što je izvršen vojni udar [[20. oktobar|20. oktobra]] 1944 na čelu sa majorom [[Francisco Javier Arana]]om i kapetanom [[Jacobo Arbenz Guzmán]]om. U vojnom udaru poginulo je oko 100 ljudi. Nakon udara vlast preuzima vojna hunta koju čine Arana, Guzmán i [[Jorge Toriello Garrido]]. Nedugo zatim hunta organizuje i prve slobodne izbore. Njih ubjedljivo osvaja poznati pisac i učitelj [[Juan José Arévalo Bermejo]], sa preko 85% osvojenih glasova, postavši tako prvi demokratski izbrani predsjednik Gvatemale.<ref>[http://rulers.org/indexa4.html rulers.org]</ref> Bermejo je do tada živio u progonstvu u [[Argentina|Argentini]] gotovo 14 godina. Njegova kršćansko-socijalistička politika, vidno inspirisana po uzoru na američki ''New Deal'', dosta je kritikovana od strane zemljoposjednika i gornjih slojeva društva kao ''komunistička''. Ovaj period je bio i vrijeme početka [[Hladni rat|Hladnog rata]] između [[SSSR]]a i [[Sjedinjene Američke Države|SADa]], koji je imao veoma snažan uticaj i na historiju Gvatemale. Do [[1950te|1950tih]] pa sve do [[1990te|1990tih]] američka vlada je direktno podržavala vojsku Gvatemale, obučavala je, dopremala oružje i novac. Nasljednik Bermejoa, demokratski izabrani [[Jacobo Arbenz Guzmán]] je zbačen s vlasti u vojnom udaru [[1954]] kojeg je organizirala američka [[CIA]]. Na vlast je postavljen general [[Carlos Castillo Armas]], a vladao je samo do [[1957]] kada ga je ubio član njegove lične straže. Ponovo su se organizirali izbori, a na vlast dolazi general [[Miguel Ydígoras Fuentes]]. Fuenetes je postao poznat po izazovu koji je uputio meksičkom predsjedniku na mostu na granici između dvije zemlje, zbog spora u vezi meksičkih ribarskih brodova koji su lovili u vodama Gvatemale. Pored toga Fuentes je dozvolio obuku 5.000 Kubanaca koji su se trebali suprotstaviti [[Fidel Castro|Fidelu Castru]]. Također je odobrio upotrebu [[aerodrom]]a u departmanu Petén, koje su SAD koristile u neuspješnoj invaziji na Kubu [[1961]]. Kao i njegov prethodnik, i Fuentes odlazi s vlasti nakon vojnog udara kojeg je poveo njegov ministar odbrane, pukovnik [[Enrique Peralta Azurdia]]. Na izborima [[1966]] pobjeđuje [[Julio César Méndez Montenegro]], koji je nastojao sprovesti demokratske reforme u zemlji. Montenegro je bio kandidat Revolucionarne stranke, stranke lijevog centra koja je imala svoje korjene još iz ere nakon Castañeda. Za vrijeme njegove vlasti, formiraju se paravojne organizacije poput desničarske ''Bijele ruke'' (''Mano Blanca'') i Protivkomunističke tajne armije (''Ejército Secreto Anticomunista''). Ove organizacije su bile prethodnice poznatih ''Odreda smrti''. Američka tajna služba šalje u Gvatemalu vojne stručnjake koji su imali za cilj obučiti vojne snage Gvatemale i od njih načiniti moderne snage, što je bilo u interesu SAD-a. Godine [[1970]] na izborima za predsjednika zemlje pobjeđuje pukovnik [[Carlos Manuel Arana Osorio]]. Dvije godine kasnije, [[1972]] na zapadu zemlje javlja se gerilski pokret koji zauzima gorje na zapadu Gvatemale. Na sljedećim izborima [[1974]], koji su u mnogo čemu bili kontroverzni, general [[Kjell Lauguerud García]] pobjeđuje kadidata Kršćansko-demokratske stranke generala Efraín Ríosa Montta, koji je tvrdio da je García varao na izborima i lažirao izborne rezultate. [[4. februar]]a [[1976]] Gvatemalu pogađa snažan potres odnijevši preko 25 hiljada žrtava a mnogi gradovi su bili teško oštećeni i uništeni. Na izborima održanim [[1978]], koji su ponovno okarakterisani kao sumnjivi, general [[Romeo Lucas García]] dolazi na vlast. Taj period 1970tih je bilo vrijeme osnivanja dvije nove gerilske grupe: Gerilska armija siromašnih (EGP) i Organizacija naroda pod oružjem (ORPA), koje su krajem 1970tih pojačale gerilske napade na gradove i sela u cijeloj zemlji, posebno protiv vladine vojske i civila koji su podržavali zvaničnu vlast. Godine [[1977]] američki predsjednik [[Jimmy Carter]] naređuje obustavljanje svih vrsta vojne pomoći vojsci Gvatemale zbog sistematskog i upornog kršenja ljudskih prava. Godine [[1980]] grupa ljudi iz indijanskog plemena Quiché zauzima špansku ambasadu u znak protesta zbog brojih zločina koji su počinile vladine snage u ruralnim područjima zemlje. Vlada Gvatemale naređuje vojsci da zauzme zgradu ambasade, koju su zatim spalili do temelja, likvidirajući gotovo sve koji su se nalazili u ambasadi. Gvatemalska vlada se pravdala da su požar izazvali pobunjenici<ref>{{Cite web |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,950248,00.html |title=Magazin ''Time'': Outright Murder |access-date=3. 1. 2009 |archive-date=11. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100811194151/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,950248,00.html |url-status=dead }}</ref>, međutim španski ambasador, koji je preživio napad, posvjedočio je da vlada odgovorna za napad i ubistva, te je namjerno izazvala požar da uništi sve tragove zločina. Kao rezultat ovog incidenta, Španija prekida diplomatske odnose sa Gvatemalom. Ubrzo poslije, [[1982]] ponovno se izvršava vojni udar i general [[Efraín Ríos Montt]] postaje predsjednik vojne hunte, nastavljajući krvavu kampanju, državni teror i politiku ''spržene zemlje''. Ponovno se dešava vojni udar a za predsjednika dolazi general [[Óscar Humberto Mejía Victores]], koji je nastojao da održi demokratske izbore i donese novi ustav zemlje kako bi stabilizirao zemlju. Slobodni izbori se održavaju [[1986]] a pobjedu odnosi kandidat Kršćansko-demokratske stranke [[Vinicio Cerezo Arévalo]]. U periodu 1982-1986 zbog stalnog nasilja u zemlji i građanskog rata, preko 45 hiljada Gvatemalaca je izbjeglo u [[Meksiko]], gdje je meksička vlada organizovala izbjegličke centre u [[Chiapas]]u i [[Tabasco]]u. Nasuprot vladine vojske, borile su se četiri gerilske grupe: EGP, ORPA, FAR i PGT, a njih su podržavale slične gerilske organizacije iz Salvadora (FMLN) i Nikaragve (FSLN), dok im je pomoć slala i [[kuba]]nska Vlada. [[Građanski rat u Gvatemali]] završava [[1996]] sklapanjem mirovnog sporazuma između gerilaca i vlade, posredstvom [[UN]]-a, posebno zalaganjem zemalja poput [[Norveška|Norveške]] i Španije. Obje zaračene strane su prihvatile određene ustupke, gerilski borci su razoružani a dodijeljena im je zemlja. Prema podacima Komisije UN-a koja je bila zadužena za istragu o zločinima počinjenim za vrijeme građanskog rata (''Komisija za historijsku istinu''), smatra se da su vladine snage i paravojne jedinice koje je vlada podržavala, odgovorne za preko 93% zločina i kršenja ljudskih prava i sloboda.<ref name="shr">{{Cite web |url=http://shr.aaas.org/guatemala/ceh/report/english/conc2.html |title=Conclusions: Human rights violations, acts of violence and assignment of responsibility, Guatemalan Commission for Historical Clarification |access-date=3. 1. 2009 |archive-date=29. 12. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061229191511/http://shr.aaas.org/guatemala/ceh/report/english/conc2.html |url-status=dead }}</ref> U prvih deset godina rata, žrtve državnog terora su bili najvećim dijelom studenti, radnici, intelektualci i istaknuti ljudi koji su podržavali opoziciju. Međutim, u kasnijoj fazi rata, žrtve su bili i hiljade poljoprivrednika u seoskim područjima, naročito potomci Maja i civili. Smatra se da je preko 450 majanskih sela uništeno, a preko milion ljudi raseljeno i izbjeglo. U nekim područjima, poput [[Baja Verapaz]], Komisija je došla do zaključka da je vlada sprovodila plansku politiku [[genocid]]a prema određenim etničkim grupama.<ref name="shr"/> Američki predsjednik [[Bill Clinton|Clinton]] izjavio je [[1999]] da je politika SAD-a prema Gvatemali bila pogrešna i da nije trebala podržavati vladinu vojsku, koja je brutalno činila zločine nad stanovništvom.<ref>Babington, Charles: ''Clinton: Support for Guatemala Was Wrong'', Washington Post, 11. mart 1999</ref> Nakon zaključenja mirovnog sporazuma, u Gvatemali su se održalo nekoliko uspješnih demokratskih izbora, posljednji [[2007]] godine. Sklopila je trgovinske sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om, Meksikom i drugim zemljama regiona, a uključena je i u [[CAFTA]]. Na posljednjim izborima 2007, stranka ''El Partido Nacional de la Esperanza'' je osvojila najveći broj mandata, a njen kandidat Álvaro Colom je postao predsjednik. == Vlada == Gvatemala je, po uređenju, predsjednička parlamentarna demokratija, na čelu sa predsjednikom države, koji je ujedno i premijer Vlade. Uređen je višestranački sistem. Izvršnu vlast ima Vlada. Zakonodavnu vlast dijele Vlada i Kongres Republike kao parlament. Postoji i nezavisna sudska vlast. Od [[14. januar]]a [[2008]], na mjestu predsjednika Gvatemale nalazi se [[Álvaro Colom]]. U međunarodnim odnosima, Gvatemala ima stalnog predstavnika pri Ujedinjenim narodima, u vidu stalne misije, a predsjedava i Karipskom i srednjeameričkom grupom.<ref>{{Cite web |url=http://www.un.int/guatemala/ |title=''Mision Permanente de Guatemala ante las Naciones Unidas'' |access-date=3. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081225054908/http://www.un.int/guatemala/ |archive-date=25. 12. 2008 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.unelections.org/files/IGP_PGASelectionLetter_18Jan07.pdf |title=unelections.org |access-date=3. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216230536/http://www.unelections.org/files/IGP_PGASelectionLetter_18Jan07.pdf |archive-date=16. 12. 2008 |url-status=dead }}</ref> == Političke podjele == [[Datoteka:GuatemalaProvs.PNG|mini|350px|Departmani u Gvatemali]] Gvatemala je podijeljena na 22 [[departman]]a (''departamentos'') i na ukupno 332 općine (''municipios''). [[Departmani u Gvatemali]] su: <table><td><ol> <li>[[Alta Verapaz]] <li>[[Baja Verapaz]] <li>[[Chimaltenango (departman)|Chimaltenango]] <li>[[Chiquimula (departman)|Chiquimula]] <li>[[Petén (departman)|Petén]] <li>[[El Progreso (departman)|El Progreso]] <li>[[Quiché (departman)|El Quiché]] <li>[[Escuintla (departman)|Escuintla]] <li>[[Guatemala (departman)|Guatemala]] <li>[[Huehuetenango (departman)|Huehuetenango]] <li>[[Izabal (departman)|Izabal]] </td></ol><td><ol start=12> <li>[[Jalapa (departman)|Jalapa]] <li>[[Jutiapa (departman)|Jutiapa]] <li>[[Quetzaltenango (departman)|Quetzaltenango]] <li>[[Retalhuleu (departman)|Retalhuleu]] <li>[[Sacatepéquez (departman)|Sacatepéquez]] <li>[[San Marcos (departman)|San Marcos]] <li>[[Santa Rosa (departman)|Santa Rosa]] <li>[[Sololá (departman)|Sololá]] <li>[[Suchitepéquez (departman)|Suchitepéquez]] <li>[[Totonicapán (departman)|Totonicapán]] <li>[[Zacapa (departman)|Zacapa]] </td></ol></table> Državna vlast u Gvatemali je veoma centralizovana. Većina saobraćaja, komunikacija, privrede, politike i mnogih kulturnih aktivnosti koncentrisana je u glavnom gradu [[Guatemala City]]ju. Postoji samo jedan autoput koji povezuje veće gradove u zemlji. Neka naselja na obali su povezana samo morskim putem s ostatkom zemlje. == Geografija == [[Datoteka:Guatemala-CIA WFB Map.png|mini|Karta Gvatemale]] [[Datoteka:Guatamala Highlands 2006 08.JPG|lijevo|200px|mini|Gorje Gvatemale]] [[Datoteka:Usumacinta.jpg|desno|200px|mini|Rijeka Usumacinta, granica između Meksika i Gvatemale]] Ukupna površina zemlje je 108.890&nbsp;km<sup>2</sup>. Gvatemala je pretežno planinska zemlja, osim u južnom priobalnom području i krajnjem sjeveru zemlje gdje se nalazi ravničarski departman Petén. Dva planinska lanca koji se pružaju od zapada ka istoku dijele zemlju na tri glavna područja: gorje, priobalno područje Tihog okeana južno od gorja i područje Peténa sjeverno od planina. Najveći gradovi u Gvatemali se nalaze pretežno u priobalnim krajevima i u gorju, dok je Petén relativno slabo naseljen. Ova tri područja imaju dosta različitu klimu, nadmorsku visinu i pejsaž, s velikim kontrastima između toplih i vlažnih nizija i hladnijih i sušnijih planina. Najviša tačka u zemlji je 4.211 metara visok ''Volcán Tajumulco''. Sve rijeke pacifičkog sliva su dosta kratke i plitke, dok su rijeka koje pripadaju karipskom slivu i slivu Meksičkog zaljeva dosta duže i dublje, ukljujući rijeke Polochic i Dulce, koje se ulijevaju u jezero Izabal. Osim njih, rijeke Monagua i Sarstún čine granicu prema Belizu, dok rijeka Usumacinta čini granicu između Peténa i meksičke pokrajine Chiapas. Dugo vremena Gvatemala je imala pretenzije na dio teritorije susjednog [[Beliz]]a, ranije kao španske kolonije, danas kao nezavisne države u sastavu [[Kraljevstva Commonwealtha|Commonwealtha]], koji priznaje kraljicu [[Elizabeta II od Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabetu II]] kao poglavara države. Gvatemala je priznala nezavisnost Beliza tek [[1990]] međutim do danas nisu precizno usaglašene granice između ovih zemalja, a trenutno se vode pregovori uz posredovanje Commonwealtha i Organizacije američkih država (''Organization of American States'').<ref>http://www.asil.org/insights/insigh59.htm OAS Mediates in Belize-Guatemala Border Dispute, American Society of International Law, ASIL Insights</ref><ref>''Historia General de Guatemala'', {{ISBN|84-88622-07-4}}</ref> === Klima === Klima u departmanu Petén je vlažna tropska klima bez sušnih perioda, sa prosječnom godišnjom temperaturom od 28&nbsp;°C. U visokom području dolazi do sušnih perioda koji mogu trajati do šest mjeseci. Sa porastom nadmorske visine, temperatura pada, tako da na nadmorskoj visini od 1.500 m prosječna tempetarura je samo 13&nbsp;°C. {|class=wikitable |-align="center" bgcolor="#FF6A6A" !colspan="13"| Podaci o klimi u Guatemala Cityju <ref name="Harenberg">'''Harenberg Länderlexikon''', ''Harenberg Lexikon Verlag Dortmund 1998.'', {{ISBN|3-611-00681-5}} {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> |- align=center !width=190px| !!width=40px| Jan. !!width=40px|Feb. !!width=40px| Mar. !!width=40px| Apr. !!width=40px| Maj !!width=40px| Jun.!!width=40px| Jul. !!width=40px|Aug. !!width=40px| Sep. !!width=40px| Okt. !!width=40px| Nov. !!width=40px| Dec. |- bgcolor=#FFD39B align=center | align=left| Prosječna temperatura '''°C''' || 17,3 ||18,5 ||20,5 || 21,3|| 22,3 ||21,5|| 20,5 ||20,8 ||20,8 ||20,0|| 18,5||17,5 |- bgcolor=#FFD39B align=center | align=left| Količina padavina '''mm''' || 8 ||3||13||31||152||274||203||198||231||173||23||8 |- bgcolor=#FFD39B align=center | align=left| Broj sunčanih sati '''h/danu''' ||5,1||5,2||4,9||3,5||2,7||1,4||1,5||1,4||1,8||1,8||3,0 ||4,9 |} === Prirodne katastrofe === [[Datoteka:GuateQuake1976Ciudad50.jpg|desno|mini|Ruševine u Gvatemala Cityju nakon potresa 4. februara 1976]] Položaj Gvatemale između [[Karipsko more|Karipskog mora]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]] je česta meta [[uragan]]a poput uragana Mitch 1998 i uragana Stan u oktobru 2005, koji su odnijeli više od 1500 žrtava. Pri uraganu, mnogo veća šteta nastaje od poplava i odrona, nego od samog vjetra. Uzduž planinskog lanca koji prolazi kroz Gvatemalu, nalazi se granica između Karipske i Sjevernoameričke tektonske ploče. Ovaj rasjed između ploča je odgovoran za mnoge razorne potrese u historiji Gvatemale, uključujući i potres od 7,5 stepeni koji se desio [[4. februar]]a [[1976]] sa više od 25 hiljada poginulih. Pored toga, nedaleko od obale Tihog okeana, nalazi se srednjoamerička brazda, gdje takozvana ''Kokosova ploča'' (''Cocos Plate'') tone ispod Karipske ploče, proizvodeći snažnu [[vulkan]]sku aktivnost. Na području Gvatemale nalazi se ukupno 37 vulkana, od kojih su četiri aktivna: [[Pacaya]], [[Santiaguito]], [[Fuego]] i [[Tacaná]]. === Biološka raznolikost === Zemlja ima 14 ekoregije, počev od [[šuma mangrova]], do različitih okeanskih ekosistema. Po procjenama, Gvatemala ima 252 močvare, uključujući pet jezera, 61 lagunu i 100 rijeka.<ref>{{Cite web |url=http://www.iucn.org/en/news/archive/2001_2005/press/guatemalahumedales.pdf |title=www.iucn.org |access-date=5. 1. 2009 |archive-date=6. 4. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060406233434/http://www.iucn.org/en/news/archive/2001_2005/press/guatemalahumedales.pdf |url-status=dead }}</ref> Nacionalni park [[Tikal]] je prvi takve vrste na [[UNESCO]]-ovom [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Americi|spisku svjetske baštine]]. Također, Gvatemala ima izrazito boganu faunu. Poznato je 1246 različitih vrsta u zemlji, od kojih su 6,7% endemske vrste dok ih se 8.1% smatra ugorženim. Od biljnih vrsta, nađena je 8681 različita vrsta biljaka, od kojih su 13,5% endemske. Velike površine Gvatemale spadaju u zaštićena područja od prve do pete kategorije po IUCN klasifikaciji. == Stanovništvo == [[Datoteka:Chichicastenango-004.jpg|170px|mini|desno|Djevojčice iz Gvatemale u Chichicastenango-u]] Po procjenama [[CIA]], Gvatemala ima 13.002.206 stanovnika (juli 2008). Većina stanovništa su mestici (lokalni španski naziv ''Ladino''), mješavina španskih doseljenika i ameroindijanaca. Mestici i bijeli doseljenici iz Evrope (uglavnom Španci, ali i Nijemci, Englezi, Italijani) čine 59,4% ukupnog stanovništva. Ameroindijansku populaciju čine brojna starosjedilačka plemena [[K'iche]] 9.1%, [[Kaqchikel]] 8.4%, [[Mam]] 7.9% i [[Q'eqchi]] 6.3%. Ostalih plemena, od kojih su mnogi potomci Maja, ima 8,6% stanovništva, dok je 0,3% ostalih.<ref name="cia">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html |title=Guatemala, World Factbook, CIA |access-date=5. 1. 2009 |archive-date=2. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151002082023/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html |url-status=dead }}</ref> Postoje i mnogobrojne male zajednice, poput Garífuna, potomaka afričkih robova koji žive u Livingstonu i Puerto Barriosu, kao i drugih crnaca i mulata. Ovdje žive i potomci Arapa, uglavnom porijeklom iz [[Liban]]a i [[Sirija|Sirije]], te brojni [[Kinezi]]. U glavnom gradu, živi i značajna [[Koreja|korejska]] zajednica od oko 50.000 Korejanaca.<ref>[http://www.prensalibre.com/pl/2004/agosto/29/96392.html prensalibre.com]</ref> Po podacima iz [[1900]] godine, Gvatemala je imala samo 885.000 stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.populstat.info/Americas/guatemac.htm |title=Statistike stanovništva |access-date=5. 1. 2009 |archive-date=22. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100522101502/http://www.populstat.info/Americas/guatemac.htm |url-status=dead }}</ref> Tokom 20. vijeka, broj stanovništva je brzo rastao, najbrže od svih zemalja Novog svijeta. Stalna emigracija stanovništva, naročito u [[SAD]], dovela je do brojne dijaspore naročito u Kaliforniji, Floridi, Illiniosu, Teksasu i drugim državama, pogotovo od 1970tih i izbijanja građanskog rata.<ref>[http://www.migrationinformation.org/USfocus/display.cfm?ID=385 Statistički podaci o imigraciji]</ref> === Dijaspora === Građanski rat je prisilio mnoge Gvatemalce da napuste svoju zemlju. Najveća dijaspora se nalazi u SAD-u, a procjene se kreću od 480.000<ref>Popis stanovništva 2000, (''2000 U.S. Census'')</ref> do 1 miliona.<ref>{{Cite web |url=http://www.migrationdrc.org/research/typesofmigration/global_migrant_origin_database.html |title=Smith, James: ''DRC Migration, Globalisation and Poverty'', Global Labour Mobility, 2006 |access-date=5. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161227000102/http://www.migrationdrc.org/research/typesofmigration/global_migrant_origin_database.html |archive-date=27. 12. 2016 |url-status=dead }}</ref> Teškoće pri procjeni gvatemalske dijaspore su zbog činjenice da je veliki broj izbjeglica uzeo državljanstva zemalja u kojima žive ili očekuju svoj status u zemlji domaćinu.<ref>{{Cite web |url=http://www.multiculturalcanada.ca/ecp/content/guatemalans.html |title=Multicultural Canada |access-date=5. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080420083039/http://www.multiculturalcanada.ca/ecp/content/guatemalans.html |archive-date=20. 4. 2008 |url-status=dead }}</ref> Procjene broja izbjeglih Gvatemalaca po zemljama prikazane su u tabeli: {| class="wikitable sortable" align="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.4em;" |- !Država !Broj |- |border = "1"|{{ZID|SAD}} |align="desno"|od 489.426 do 1.102.090 |- |border = "1"|{{ZID|Meksiko}} |align="desno"|od 23.529 do 190.000 |- |border = "1"|{{ZID|Beliz}} |align="desno"|14.693 |- |border = "1"|{{ZID|Kanada}} |align="desno"|34.665<ref>[http://www.yorku.ca/cohesion/LARG/PDF/Guatemala-WWD-2002.pdf www.yorku.ca]</ref> |- |border = "1"|{{ZID|Njemačka}} |align="desno"|5.989 |- |border = "1"|{{ZID|Holandija}} |align="desno"|5.172 |- |border = "1"|{{ZID|El Salvador}} |align="desno"|4.209 |- |border = "1"|{{ZID|Španija}} |align="desno"|5.000<ref>{{Cite web |url=http://www.embajadaguatemala.es/ |title=Gvatemalska ambasada u Španiji |access-date=5. 1. 2009 |archive-date=25. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190425195418/https://embajadaguatemala.es/ |url-status=dead }}</ref> |} == Privreda == [[Datoteka:Guatemala market.jpg|mini|Tržnica u Gvatemali]] Prema podacima CIA, Gvatemala ima BDP po glavi stanovnika od 5.000 [[američki dolar|američkih dolara]]. Međutim, ova zemlja u razvoju još uvijek ima mnoge socijalne probleme i smatra se jednom od deset najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike.<ref name="cia"/> Raspodjela [[prihod]]a je veoma neujednačena sa oko 29% ukupnog stanovništva ispod granice siromaštva<ref>{{Cite web |url=http://www.eclac.org/cgi-bin/getProd.asp?xml=%2Fpublicaciones%2Fxml%2F1%2F21981%2FP21981.xml&xsl=%2Fdds%2Ftpl-i%2Fp9f.xsl&base=%2Ftpl%2Ftop-bottom.xslt |title=Poverty, hunger and food security in Central America and Panama |access-date=15. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728184732/http://www.eclac.org/cgi-bin/getProd.asp?xml=%2Fpublicaciones%2Fxml%2F1%2F21981%2FP21981.xml&xsl=%2Fdds%2Ftpl-i%2Fp9f.xsl&base=%2Ftpl%2Ftop-bottom.xslt |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> sa oko 400.000 nezaposlenih odnosno 3,2%. Donacije iz dijaspore naročito Gvatemalaca koji žive u SAD, čine najveći izvor stranih prihoda, čak više nego prihodi od izvoza i turizma zajedno.<ref name="cia"/> U posljednjih nekoliko godina veoma mnogo je porastao izvoz netradicionalnih proizvoda, na ukupno 53% cjelokupnog izvoza. Međutim, glavni izvozni proizvodi je [[kahva]] čiji je Gvatemala najveći izvoznik Centralne Amerike <ref name="Harenberg"/> . Osim toga izvosi se tropsko [[voće]], [[pamuk]], [[šećerna trska]], [[kakao]]vac [[povrće]], cvijeće, odjeća i slično. [[Bruto domaći proizvod]] (BDP) usklađen po kupovnoj moći u 2006. godini se procjenjuje na oko 61,38 milijardi US$. Najviše BDP se odnosi na sektor usluga (58,7%), dok [[poljoprivreda]] učestvuje sa 22,1%. Industija učestvuje u ukupnom BDP Gvatemale sa samo 19,1%. Najviše zaposlenih je u poljoprivredi, oko 50%,<ref name="cia"/> a sektor poljoprivrede učestvuje u ukupnom izvozu oko 40%. U 2006 godini [[inflacija|stopa inflacije]] je bila 5,7%. Nakon završetka građanskog rata, ponovno su počele strane investicije u privredu Gvatemale, a turizam je počeo donositi sve više prihoda. U [[mart]]u [[2005]] Kongres Gvatemale je prihvatio članstvo zemlje u CAFTA (Centralno američka zona slobodne trgovine).<ref>[https://web.archive.org/web/20070208022731/http://web.amnesty.org/report2006/gtm-summary-eng "Guatemala Report 2006: Summary Review"] ''Amnesty International'', 2006.</ref> Pored toga, Gvatemala ima sporazume o slobodnoj trgovini sa [[Tajvan]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]]. == Saobraćaj == Gvatemala ima oko 17.000&nbsp;km izgrađenih puteva, od kojih su oko 3.000 asfaltirani. Najvažnija saobraćajnica ide od granice sa Meksikom, preko glavnog grada i u pravcu Salvadora. Željenički saobraćaj odvija se u južnom dijelu zemlje sa trasom od ukupno 953&nbsp;km. Najvažnije luke su Puerto Barios na obali Karipskog mora i San José na obali Tihog okeana. U blizini glavnog grada nalazi se aerodrom La Aurora.<ref name="Harenberg"/> == Kultura == [[Datoteka:GuatemalaWeavings79.jpg|mini|250p|Tradicionalni tkani tepisi]] U Guatemala Cityju nalaze se brojne nacionalne biblioteke i [[muzej]]i, kao što su Državna arhiva Gvatemale, Nacionalna biblioteka i Muzej arheologije i etnologije, koji sadrži brojne eksponate iz doba Maja. Također, postoje brojni privatni muzeji, poput Ixchela, koji se orjentisao na tekstil i Popol Vuh, koji čuva mnoge majanske pronalaske. Oba ova muzeja smještena su u kampusu [[univerzitet]]a ''Universidad Francisco Marroquín''. Gotovo svaka od 329 općine u zemlji ima neki manji muzej. === Književnost === Književnost Gvatemale postaje poznata već početkom 19-og stoljeća. Osnivač se smatra pjesnik i [[lirika|liričar]] [[José Batres Montúfar]]. Historijskim romanima postaje poznat Enrique Gómez Carillo, pripadnik [[modernizam|modernizma]] sa kraja 19-og stoljeća. Magični i fantazijski elementi u naraciji tipični za književnost Južne Amerike, predstavljani su u romanima [[Rafaelo Arévalo Maritenaz|Rafaela Arévalo Maritenaza]], sa početka 20-og stoljeća.. Gvatemalska nacionalna nagrada za književnost je jedna od najviših nagrada koje se dodjeljuju nekom piscu. Dodjeljuje je Ministarstvo za kulturu i sport svake godine počev od [[1988]]. Gvatemalski pisac [[Miguel Ángel Asturias]] je dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1967]]. Između ostalih, napisao je čuvenu knjigu ''El Señor Presidente'' (bosanski: ''Gospodin Predsjednik''), novelu koja je zasnovana na vladavini Manuela Estrada Cabrera. === Muzika === [[Datoteka:AntiguaGuatemala.jpg|mini|desno|200px|Muzičari u [[Antigua Guatemala|Antigua Guatemali]].]] Muzika Gvatemale je spoj mnogih muzičkih stilova i izraza. U [[ikonografija|ikonografiji]] je mnogo dokumentovano da je Majanska civilizacija imala dosta bogatu muzičku tradiciju. Gvatemala je bilo jedno od prvih područja Novog Svijeta u koji je prodrla evropska muzika, počev od [[1524]]. Nacionalni instrument, [[marimba]], utkan je u bogati repertoar mnogih izvođača a popularan je već više od jednog vijeka. Aktivne su mnoge muzičke grupe koje sviraju razne žanrove muzike, od karipske muzike, [[salsa|salse]], punte, latino-popa do mariačija. Postoji i pravac [[rock]] muzike poznat kao ''rock en Español'' (Španski rock) === Jezik === Iako je španski jezik zvanični jezik zemlje, njim ne govori svo starosjedilačko stanovništvo, niti je najčešće u upotrebi kao drugi jezik. Postoji priznati 21 različiti majanski jezik, naročito u seoskim područjima kao i nekoliko nemajanskih ameroindijanskih jezika, poput starosjedilačkih Xincal i Garifuna jezika, jezika iz porodice Arawakan jezika, kojima se govori u području karipske obale. Dekretom 19-2003, zvaničnim zakonskim aktom, 23 jezika su priznata kao državni jezici.<ref>{{Cite web |url=http://www.oj.gob.gt/es/QueEsOJ/EstructuraOJ/UnidadesAdministrativas/CentroAnalisisDocumentacionJudicial/cds/CDs%20leyes/2003/Leyes%20en%20PDF/Decretos%202003/Decreto%2019-2003.pdf |title=Zakon o državnim jezicima, dekret 19-2003, Kongres Republike Gvatemale, 2003 |access-date=6. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927235237/http://www.oj.gob.gt/es/QueEsOJ/EstructuraOJ/UnidadesAdministrativas/CentroAnalisisDocumentacionJudicial/cds/CDs%20leyes/2003/Leyes%20en%20PDF/Decretos%202003/Decreto%2019-2003.pdf |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref> {| class="prettytable sortable" |- ! Jezik ! Ime ! Porodica jezika ! align="right"| Broj govornika <br /> u Gvatemali ! Govorno područje |- | [[Acateco]] | &nbsp; | Maya:&nbsp;Kanjobal-Chuj | align="right"| 39.826 | San Miguel Acatán |- | [[Aguacateco]] | Awakateko | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 34.476 | Zapadni Huehuetenango |- | [[Cakchiquel]] | Kaqchikel | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 1.002.790 | Lago de Atitlán i Sololá |- | [[Chortí]] | Ch'orti' | Maya: Chol-Tzeltal | align="right"| 74.600 | u južnom ravničarskom dijelu Gvatemale (Copán) |- | [[Chuj]] | Chuj | Maya: Kanjobal-Chuj | align="right"| 85.002 | Huehuetenango |- | [[Itzá]] | Itzá | Maya: Yucatán | align="right"| 1.783 | oko jezera Petén |- | [[Ixil]] | Ixil | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 130.773 | El Quiché |- | [[Jacalteco]] | Popti' (Abxubal) | Maya: Kanjobal-Chuj | align="right"| 83.814 | Jacaltenango |- | [[Kanjobal]] | Q'anjob'al | Maya: Kanjobal-Chuj | align="right"| 205.670 | Huehuetenango |- | [[Kekchí]] | Q'eqchi' | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 711.523 | Alta Verapaz do Lago Izabal |- | [[Mam]] | Mam (Qyool) | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 1.094.926 | Huehuetenango |- | [[Mopan]] | Mopan | Maya: Yucatán | align="right"| 13.077 | južni Petén |- | [[Pocomam]] | Poqomam | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 127.206 | oko Guatemala-Cityja i Jalapa |- | [[Pocomchí]] | Poqomchi' | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 259.168 | oko Guatemala-Cityja i Jalapa |- | [[Quiché-Sprache|Quiché]] | K'iche' | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 1.842.115 | El Quiché, Totonicapán, Sololá i Quetzaltenango |- | [[Sacapulteco]] | &nbsp; | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 42.204 | El Quiché |- | [[Sipacapense]] | &nbsp; | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 5.944 | San Marcos |- | [[Tacaneco]] | &nbsp; | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 20.000 | Tacaná (San Marcos) |- | [[Tectiteco]] | &nbsp; | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 4.755 | Tectitán |- | [[Tzutuhil]] | Tz'utujil | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 156.333 | Santiago Atitlán |- | [[Uspanteco]] | &nbsp; | Maya: Quiché-Mam | align="right"| 21.399 | El Quiché |- | [[Garífuna]] | &nbsp; | Arawak | align="right"| 6.539 | Izabal |- | [[Xinca]] | &nbsp; | Xinca | align="right"| 297 | Jutiapa |- | [[Quinco]] | &nbsp; | Quinco | align="right"| 123 | Izabal |} (Podaci iz: Tzian, Leopoldo (1994.): ''Mayas y ladinos en cifras. El caso de Guatemala''<ref>[http://siris-libraries.si.edu/ipac20/ipac.jsp?uri=full=3100001~!483925!0 Tzian, Leopoldo (1994.): ''Mayas y ladinos en cifras. El caso de Guatemala''] {{ISBN|84-89451-02-8}}</ref>) [[Datoteka:Idiomasmap Guatemala.svg|desno|mini|400px|Jezična karta Gvatemale]] Mirovni sporazum potpisan u decembru 1996. godine omogućio je prevođenje nekih zvaničnih dokumenata i glasačkog materijala na nekoliko starosjedilačkih jezika i omogućio da se u sudskim i administrativnim poslovima pruži mogućnosti nešpanskim govornicima prijevod na maternje jezike. Danas je zastupljeno obrazovanje na dva do čak pet jezika za svo starosjedilačko stanovništvo koje to želi, uključujući i španski jezik. === Vjera === Po vjerskoj pripadnosti, 50-60% stanovništva su [[Katoličanstvo|katolici]]. Oko 40% su protestanti, a 1% stanovništva slijedi drevna majanska vjerovanja.<ref>[http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2006/71462.htm www.state.gov, 2006]</ref> U vrijeme kolonijalizma, jedina zvanična religija bilo je katoličanstvo. Međutim, u proteklim desetljećima sve više se širi protestantizam, većinom evangelizam i pentekostalizam. Često se tradicionalna majanska vjerovanja i običaji miješaju sa katoličkim, što je fenomen poznat kao [[sinkretizam]]. Običaji i praktikovanje tradicionalne majanske religije je u porastu, što je rezultat kulturološke i vjerske zaštite koja je postignuta potpisivanjem mirovnog sporazuma. Vlada je pokrenula politiku omogućavanja izgradnje oltara na svim ruševinama majanskih hramova u zemlji, tako da se tamo održavati tradicionalne ceremonije. Postoji i mala [[Judaizam|jevrejska]] zajednica, koja broji između 1.200 i 2.000 jevreja.<ref>[http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90255.htm www.state.gov, 2007]</ref> Također, ima i manji broj [[Islam|muslimana]] (1.200) i [[Budizam|budista]] (9.000-12.000)<ref>{{Cite web |url=http://www.religiousintelligence.co.uk/country/?CountryID=64 |title=www.religiousintelligence.co.uk |access-date=6. 1. 2009 |archive-date=23. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091023130901/http://www.religiousintelligence.co.uk/country/?CountryID=64 |url-status=dead }}</ref>, te pripadnika drugih religija i ateista. === Obrazovanje === Država finansira brojne javne osnovne i srednje [[škola|škole]], koje su besplatne, iako određene troškove odjeće, [[knjiga]], obrazovnog materijala i prijevoza učenika snose učenici, što smanjuje dostupnost školovanja siromašnijim slojevima stanovništva. Mnoga djeca sa srednjem i višim životnim standardom pohađaju privatne škole. Zemlja ima jedan javni univerzitet (''Universidad de San Carlos de Guatemala'' ili ''USAC'') te devet privatnih. USAC je jedan od prvih univerziteta u Americi. Zvanično je proglašen univerzitetom [[31. januar]]a [[1676]] kraljevskim dekretom španskog kralja [[Karlo II Španski|Karla II]]. Samo 69,1% stanovništva starijeg od 15 godina je pismeno, što je najniža [[stopa pismenosti]] u Srednjoj Americi, ali se smatra da će se ovo značajno poboljšati u narednih deset godina.<ref>{{Cite web |url=http://www.uis.unesco.org/ev.php?ID=6705_201&ID2=DO_TOPIC |title=LA Literacy Rates, septembar 2006, UNESCO Institut za statistiku |access-date=6. 1. 2009 |archive-date=6. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080506060812/http://www.uis.unesco.org/ev.php?ID=6705_201&ID2=DO_TOPIC |url-status=dead }}</ref> == Filatelija == [[Datoteka:Gvatemala postanska marka.jpg|mini|desno|Marka Gvatemale iz 1990. godine izdata povodom Centralnoameričkih studentskih sportskih igara]] Prva poštanska marka Gvatemale izašla je 1. marta 1871. godine. Serija od četiri marke prikazuje stari grb Gvatemale. [[Nominalna vrijednost|Nominalne vrijednosti]] su 1, 5, 10 i 20 centavosa. Prva marka je žutosmeđe boje i štampana je u [[Pariz]]u. Gvatemala je od 1. augusta 1881. godine članica Svjetskog poštanskog saveza.<ref>'''MICHEL''' Übersee-katalog, Nord- und Mittelamerika 2000, ''Schwanberger Verlag GmbH, München'' {{ISBN|3-87858-753-8}} {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> == Novac == Valuta u Gvatemali je od 1927. godine [[quetzal]] GTQ koje se sastoji od 100 centavosa. * od 1927. godine 1 quetzal '''GTQ''' = 100 centavosa * do 1927. godine 1 peso = 8 reales = 100 centavosa == Sport == === Nogomet === Nogometna reprezentacija Gvatemale učestvuje od 1958. godine u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958|Kvalifikacijama]] za svjetsko prvenstvo u nogometu. Do sada se nisu uspjeli kvalificirati na završni turnir. U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - Sjeverna i Srednja Amerika|kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], reprezentacija Gvatemale ispala je u trećoj rundi. Najznačajniji uspjeh je osvojeno četvrto mjesto 1996. godine na Nogometnom prvenstvu Srednje i Sjeverne Amerike (CONCACAF) === Olimpijske igre === Gvatemala je učestvovala, sa prekidima na [[Ljetne olimpijske igre|ljetnim olimpijskim igrama]] 12 puta od 1956. godine. Do 2008. godine, sportisti iz Gvatemale nisu osvojili ni jednu medalju na olimpijskim takmičenjima. Na [[Zimske olimpijske igre|zimskim olimpijskim igrama]] Gvatemala je nastupila samo jedanput i to [[Zimske olimpijske igre 1988.|1988]] godine. Skraćenica medunarodnog olimpijskog komiteta za Gvatemalu je '''GUA'''. == Praznici u Gvatemali == * [[Nova godina]] – 1. januar * [[Sveta tri kralja]] – 6. januar * [[Veliki petak]] * [[Uskrs]] * [[Praznik rada]] – 1. maj * Praznik revolucije – 30. juni * [[Velika Gospa]] – 15. august * Dan nezavisnosti – 15. septembar * Dan revolucije – 20. oktobar * [[Svi sveti]] – 1. novembar * [[Božić]] – 24. i 25. decembar * [[Silvestar]] – 31 decembar == Također pogledajte == * [[Srednja Amerika]] * [[Latinska Amerika]] == Reference == {{reference|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Guatemala}} {{wikiatlas|Guatemala}} * {{službeni website|http://www.guatemala.gob.gt}} Vlade Gvatemale {{Simboli jezika|es|španski}} * [https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-g/guatemala.html Predsjednik i članovi vlade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210073759/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-g/guatemala.html |date=10. 12. 2008 }} * [http://www.hbw.com/lynx/en/lynx-edicions/novedades/CHK0005-lista-comentada-aves-guatemala-annotated-checklist-birds.html Eisermann, Knut and Avendaño, Claudia, ''Annotated Checklist of the Birds of Guatemala''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230308094011/https://birdsoftheworld.org/bow/home |date=8. 3. 2023 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [https://web.archive.org/web/20081202155955/http://www.guate4travel.com/index.html Karte Gvatemale] * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html Gvatemala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151002082023/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html |date=2. 10. 2015 }} na CIA World Factbook {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Organizacija američkih država}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gvatemala|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1821.]] n4llpivpe3m7l932fmvewatvrhvo6vf Kategorija:Bosanskohercegovački glumci 14 16549 3837550 3794320 2026-04-27T10:17:06Z ~2026-25699-82 180754 Dodao bh. glumca koji je izostavljen 3837550 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Bosanskohercegovački glumci}} {{BiHPortal}} {{Glumci po državama|Bosni i Hercegovini|Bosanskohercegovački}}Dragan Jovičić [[Kategorija:Bosanskohercegovački ljudi po zanimanju]] 2gfv8hahx2z4ecmtb75jc4y7p9fltta 3837553 3837550 2026-04-27T10:41:05Z KWiki 9400 Pogrešan način. Kategorija se ubacuje u članak (ako on postoji), ne obratno. 3837553 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Bosanskohercegovački glumci}} {{BiHPortal}} {{Glumci po državama|Bosni i Hercegovini|Bosanskohercegovački}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački ljudi po zanimanju]] i5zlywnng1zddpkmkiuevgx9g9k4zt1 Giuseppe Mazzini 0 35139 3837492 3393037 2026-04-26T19:50:01Z Silverije 11028 3837492 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Giuseppe Mazzini | slika =Giuseppemazzini.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1805|6|22}} | mjesto_rođenja = [[Genova]], [[Gênes]], [[Prvo francusko carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1872|03|10|1805|6|22}} | mjesto_smrti = [[Pisa]], [[Kraljevina Italija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Giuseppe Mazzini''' (22. juni 1805 – 10. mart 1872) bio je [[Italija|italijanski]] političar, novinar, aktivista za [[ujedinjenje Italije]] i predvodnik italijanskog revolucionarnog pokreta. Njegovi napori su doveli do uspostavljanja nezavisne i ujedinjene Italije umjesto nekoliko manjih država kojima su dominirale strane sile. Kao [[Italijanski nacionalizam|italijanski nacionalista]] i zagovornik [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskog]] [[Republikanizam|republikanizma]], Mazzini je uspio definirati moderni europski pokret za [[Popularna demokratija|popularnu demokratiju]] u [[Republika|republikanskoj]] državi. Njegove misli su imale vrlo značajan utjecaj na italijanske i europske republikanske pokrete, [[ustav Italije]], [[europeizam]] i mnoge kasnije političare poput [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]], [[David Lloyd George|Davida Lloyda Georgea]], [[Mahatma Gandhi|Mahatme Gandhi]], [[Vinayak Damodar Savarkar|Vinayaka Damodara Savarkara]], [[Golda Meir|Golde Meir]], [[David Ben-Gurion|Davida Ben-Guriona]], [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumaha]], [[Jawaharlal Nehru|Jawaharlala Nehrua]] i [[Sun Yat-sen|Sun Yat-sena]].{{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Mazzini, Giuseppe}} [[Kategorija:Biografije, Genova]] [[Kategorija:Rođeni 1805.]] [[Kategorija:Umrli 1872.]] 55efqgs2rbo52xe64hdrb7vcntjh3xt Kamberovića polje 0 65237 3837437 3674228 2026-04-26T13:12:20Z AnToni 2325 3837437 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zenica 72000, Bosnia and Herzegovina - panoramio (2).jpg|mini|Kamberovića polje pored ZCC.]] '''Kamberovića polje''' je jedna od [[Zenica|zeničkih]] centralnih urbanih cjelina smještena na [[Bosna (rijeka)|rijeci Bosni]] između naselja Crkvice, Jalija, Stara čaršija, [[Bilino polje]] i Blatuša. Predstavlja najveći gradski park u Zenici sa tri dječija igrališta, sportskim sadržajem za rekreaciju i šetalištima. Kamberovića polje je sigurno najpoznatije po sajmištu na kojem se redovito održavaju: ZEPS (Generalni BH sajam), ZEPS Intermetal (Međunarodni sajam metala), AGROZOO (Sajam poljoprivrede i sitnih životinja) i ZEPS BAZAR (Novogodišnji prodajni sajam). Navedeni sajmovi održavaju se na području sportskog parka. [[Datoteka:ZEPS Zenica.jpg|lijevo|mini|227x227piksel|ZEPS koji se održava dugi niz godina na Kamberovića polju.]] Lokacija sportskog parka također ugošćuje cirkuse i luna-parkove. Hiljade Zeničana se okupljaju zorom svakog 21. marta na Kamberovića polju da proslave prvi dan proljeća uz manifestaciju pod nazivom [[Čimburijada]]. Kroz raznovrsne sportske i rekreativne sadržaje je Kamberovića polje veoma omiljeno kod zeničana i njihovih gostiju. Osim šetališta, dječijih igrališta tu su i teniski, šahovski, aero-modelarski, odbojkaški, rukometni, košarkaški, nogometni, ragbi i atletski sadržaji. Evropski B-Kup u atletici 2007. održan je na Atletskom stadionu na Kamberovića polju koji je arhitektonski najljepša i najfunkcionalnija građevina ove prirode u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Зеница 20230203 105614.jpg|mini|Turska česma pored Sahat-kule u Zenici.]] Kamberovića park krase namjenske čelične skulpture urađene tokom Zeničke umjetničke kolonije osamdesetih godina prošlog vijeka, a Turski park je poznat po Turskoj česmi izgrađenoj u donaciji turske vlade krajem prošloga vijeka. Kamberovića park je svojevremeno bio mjesto velikih skupova i manifestacija na kojima se okupljalo i do 100 hiljada sudionika. Tu je u prošlosti također bilo moguće opustiti se uz vožnju fijakerom ili jahanje unajmljenog konja sa obližnje gradske ergele na Kamberovića ravni. Na Kamberovića ravan su ponekad davno slijetali manji avioni. No ta se malo uzvišena ravnica veličine 900 x 150 metara nikada nije uspjela afirmisati u sportskom ili namjenskom zrakoplovstvu, a tamošnja ergela je nepovratna žrtva proteklog rata. Na Kamberovića ravni se nalazi najveća zenička Osnovna škola "Mak Dizdar", a ovaj prostor uskoro će obogatiti i Nogometni sportski centar [[FIFA|FIFA-e]] i [[UEFA|UEFA-e]] sa svim pratećim sadržajima. [[Datoteka:Zenica 72000, Bosnia and Herzegovina - panoramio (1).jpg|mini|Sahat-kula u blizini šetališta Ušće.<ref>{{Cite web|url=https://zenica.ba/nova-pjesacka-staza-u-parku-kamberovica-polje/|title=Nova pješačka staza u parku Kamberovića polje|last=Zenica|first=Zenica|date=2019-07-23|website=Grad Zenica|publisher=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=2024-12-18}}</ref>]] [[Datoteka:Зеница 20230104 125923.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Šetalište na Kamberovića polju.]] Jedino naselje na Kamberovića polju su Kamberovići. Ovo naselje uz Kamberovića čikmu, ul. Ivana Gundulića, Aleju šehida i Trg Žrtava fašizma obilježava individualna stambena gradnja. Kroz Kamberovića polje prolazi magistralni put [[Magistralni put M17|M-17]] i željeznička pruga relacije [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac-Sarajevo]], a Kamberovića polje sa drugim zeničkim urbanim sredinama spajaju Crkvički vijadukt te Željeznički most, Bilinopoljski most, Kamberovički most i Jalijski most. U sklopu Poslovno-sportskog Centra Kamberovića-polje nalaze se Hotel Zenica, [[Gradska arena Zenica|Sportska dvorana "Husejin Smajlović"]] i Trgovački centar sa pratećim sadržajima. Kamberovića polja čine: Turski park, Kamberovića park, Sportski park Kamberovića polje, Poslovno-sportski Centar Kamberovića-polje, Sajmište, Plandilo, Kamberovića ravan (Crkvičko brdo). Kamberovića polje je također poznato kao "pluća grada Zenice" == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * [http://v360.zenica.ba/360/kamberovicapolje2/kamberovicapolje2.html Panorama Kamberovića polja (360 stepeni) - Grad Zenica] * [https://www.youtube.com/watch?v=T2vTl5FsweM Kamberovića polje iz zraka] [[Kategorija:Zenica|Kamberovića Polje]] 44z776so6zpyqy0xpxz6f5sw5df0vvi 3837438 3837437 2026-04-26T13:14:20Z AnToni 2325 3837438 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zenica 72000, Bosnia and Herzegovina - panoramio (2).jpg|mini|Kamberovića polje pored ZCC.]] '''Kamberovića polje''' je jedna od [[Zenica|zeničkih]] centralnih urbanih cjelina smještena na [[Bosna (rijeka)|rijeci Bosni]] između naselja Crkvice, Jalija, Stara čaršija, [[Bilino polje]] i Blatuša. Predstavlja najveći gradski park u Zenici sa tri dječija igrališta, sportskim sadržajem za rekreaciju i šetalištima. Kamberovića polje je sigurno najpoznatije po sajmištu na kojem se redovito održavaju: ZEPS (Generalni BH sajam), ZEPS Intermetal (Međunarodni sajam metala), AGROZOO (Sajam poljoprivrede i sitnih životinja) i ZEPS BAZAR (Novogodišnji prodajni sajam). Navedeni sajmovi održavaju se na području sportskog parka. [[Datoteka:ZEPS Zenica.jpg|lijevo|mini|227x227piksel|ZEPS koji se održava dugi niz godina na Kamberovića polju.]] Lokacija sportskog parka također ugošćuje cirkuse i luna-parkove. Hiljade Zeničana se okupljaju zorom svakog 21. marta na Kamberovića polju da proslave prvi dan proljeća uz manifestaciju pod nazivom [[Čimburijada]]. Kroz raznovrsne sportske i rekreativne sadržaje je Kamberovića polje veoma omiljeno kod Zeničana i njihovih gostiju. Osim šetališta, dječijih igrališta tu su i teniski, šahovski, aero-modelarski, odbojkaški, rukometni, košarkaški, nogometni, ragbi i atletski sadržaji. Evropski B-Kup u atletici 2007. održan je na Atletskom stadionu na Kamberovića polju. [[Datoteka:Зеница 20230203 105614.jpg|mini|Turska česma pored Sahat-kule u Zenici.]] Kamberovića park krase namjenske čelične skulpture urađene tokom Zeničke umjetničke kolonije osamdesetih godina prošlog vijeka, a Turski park je poznat po Turskoj česmi izgrađenoj u donaciji turske vlade krajem prošloga vijeka. Kamberovića park je svojevremeno bio mjesto velikih skupova i manifestacija na kojima se okupljalo i do 100 hiljada sudionika. Tu je u prošlosti također bilo moguće opustiti se uz vožnju fijakerom ili jahanje unajmljenog konja sa obližnje gradske ergele na Kamberovića ravni. Na Kamberovića ravan su ponekad davno slijetali manji avioni. No ta se malo uzvišena ravnica veličine 900 x 150 metara nikada nije uspjela afirmisati u sportskom ili namjenskom zrakoplovstvu, a tamošnja ergela je nepovratna žrtva proteklog rata. Na Kamberovića ravni se nalazi najveća zenička Osnovna škola "Mak Dizdar", a ovaj prostor uskoro će obogatiti i Nogometni sportski centar [[FIFA|FIFA-e]] i [[UEFA|UEFA-e]] sa svim pratećim sadržajima. [[Datoteka:Zenica 72000, Bosnia and Herzegovina - panoramio (1).jpg|mini|Sahat-kula u blizini šetališta Ušće.<ref>{{Cite web|url=https://zenica.ba/nova-pjesacka-staza-u-parku-kamberovica-polje/|title=Nova pješačka staza u parku Kamberovića polje|last=Zenica|first=Zenica|date=2019-07-23|website=Grad Zenica|publisher=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=2024-12-18}}</ref>]] [[Datoteka:Зеница 20230104 125923.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Šetalište na Kamberovića polju.]] Jedino naselje na Kamberovića polju su Kamberovići. Ovo naselje uz Kamberovića čikmu, ul. Ivana Gundulića, Aleju šehida i Trg Žrtava fašizma obilježava individualna stambena gradnja. Kroz Kamberovića polje prolazi magistralni put [[Magistralni put M17|M-17]] i željeznička pruga relacije [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac-Sarajevo]], a Kamberovića polje sa drugim zeničkim urbanim sredinama spajaju Crkvički vijadukt te Željeznički most, Bilinopoljski most, Kamberovički most i Jalijski most. U sklopu Poslovno-sportskog Centra Kamberovića-polje nalaze se Hotel Zenica, [[Gradska arena Zenica|Sportska dvorana "Husejin Smajlović"]] i Trgovački centar sa pratećim sadržajima. Kamberovića polja čine: Turski park, Kamberovića park, Sportski park Kamberovića polje, Poslovno-sportski Centar Kamberovića-polje, Sajmište, Plandilo, Kamberovića ravan (Crkvičko brdo). Kamberovića polje je također poznato kao "pluća grada Zenice" == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * [http://v360.zenica.ba/360/kamberovicapolje2/kamberovicapolje2.html Panorama Kamberovića polja (360 stepeni) - Grad Zenica] * [https://www.youtube.com/watch?v=T2vTl5FsweM Kamberovića polje iz zraka] [[Kategorija:Zenica|Kamberovića Polje]] 0yq7y3tq574o3oj67d36figuyjdxifj Jupiter (mitologija) 0 80337 3837490 3822883 2026-04-26T19:30:14Z ~2026-25580-12 180738 /* Etimologija */ 3837490 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:James Barry 001.jpg|mini|217 px|James Barry: Jupiter i Junona,<small> ''hieros gamos''</small>]] U [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]], '''Jupiter'''<ref>{{Cite web|url=https://mythopedia.com/topics/jupiter/|title=Jupiter|website=Mythopedia|language=en|access-date=22. 3. 2026}}</ref> je kralj [[bog]]ova, bog [[nebo|neba]], [[munja]], [[oluje]] i [[grom|grmljavine]]. Njegov je [[grčka|grčki]] pandan [[Zeus]], [[egipat]]ski [[Amon]], [[nordijska mitologija|nordijski]] [[Odin]], a [[Etruščani|etruščanski]] [[Tinia]]. Jupiter je vladar nad zakonima. Jupiter se i danas štuje, u [[neopaganizam|neopaganizmu]]. == Etimologija == [[Datoteka:Jupiter-and-olympia-1178.jpg|mini|215 px|Giulio Romano: Jupiter i Olimpija, <small>njegova nimfa ljubavnica</small>]] Jupiterovo i Zeusovo ime potječu od imena indoeuropskog super boga [[Dyeus]]a, a [[etimologija|etimološki]] se povezuju. Jupiterovo i Zeusovo ime se prevode kao "svijetlo nebo", "onaj koji sve vidi" ili "božanski otac". Jupiter ima mnoge [[epitet]]e. Jupiter se na [[latinski jezik|latinskom]] kaže ''Iuppiter''. === Epiteti === * ''Jupiter Amon'' (Jupiter i [[egipatska mitologija|egipatski bog]] Amon) * ''Jupiter Caelestis'' ("nebeski") * ''Jupiter Fulgurator'' ("od munja") * ''Jupiter Lucetius'' ("od svjetlosti") * ''Jupiter Pluvius'' ("pošiljalac [[kiša|kiše]]") * ''Jupiter Stator'' * ''Jupiter Terminus'' ili ''Jupiter Terminalus'' * ''Jupiter Tonans'' ("gromovnik") * ''Jupiter Victor'' ("pobjednik") [[Datoteka:Jupiter Stator Evreux1.jpg|mini|201x201px|''Jupiter Stator'',<small> bronzana statua</small>]] * ''Jupiter Summanus'' * ''Jupiter Feretrius'' * ''Jupiter Optimus Maximus'' (kao vrhovni i najpoštovaniji bog) * ''Jupiter Ladicus'' * ''Jupiter Partinus'' * ''Jupiter Poeninus'' * ''Jupiter Solutorius'' * ''Jupiter Taranis'' * ''Jupiter Uxellinus'' (Jupiter kao bog [[planina]]) == Opis Jupitera i njegovo pojavljivanje u mitologiji == [[Datoteka:Carracci Jupiter et Junoncrop.jpg|mini|lijevo|190 px|Agostino Carracci: Jupiter i Junona, <small>''hieros gamos''</small>]] Jupiter je sin [[Saturn (mitologija)|Saturna]] i [[Ops]], vladara [[zlato|zlatnog]] doba. Saturn je kastrirao svog oca [[Cel]]a i oženio se Ops. Ona mu je rodila [[Vesta (mitologija)|Vestu]], [[Cerera|Cereru]] i [[junona|Junonu]], te [[Pluton (mitologija)|Plutona]] i [[Neptun (mitologija)|Neptuna]], a on ih je sve progutao, jer se bojao da će ga djeca svrgnuti. Ops je sakrila Jupitera kao bebu, a njegova baka [[Terra]], Celova žena i Saturnova i Opsina majka, ga je odgojila. Kad je odrastao, Jupiter je svrgnuo svog oca i kastrirao ga kako bi osvetio djeda. Oženio se Cererom, koja je rodila [[Prozerpina|Prozerpinu]], i Junonom, koja mu je rodila [[Mars (mitologija)|Marsa]], [[Vulkan (mitologija)|Vulkana]], [[Juventas]] i [[Diskordija|Diskordiju]]. Jupiter je našao Junonu na [[ostrvo|ostrvu]] [[Sam]]osu. Neptunu je dao [[more]], a Plutonu [[Had (podzemni svijet)|podzemlje]], dok je sebi uzeo nebo. Jupiter je dobri bog koji šalje kišu, ali i zao, kada bjesni oluja. Jupiter ima mnogo ljubavnica, većina ih je preuzeta ih grčke [[mitologija|mitologije]]. Jupiter je djed [[Romul]]a i [[Rem]]a, osnivača grada [[Rim]]a. Iz Jupiterove glave je rođena božica mudrosti [[Minerva]]. [[Seks]]ualno sjedinjenje između Jupitera i Junone nazvano je ''[[hieros gamos]]'' – "sveti brak". Kad je Junona rodila Vulkana, bio je ružan, pa su ga Jupiter i Junona bacili u more. Poslije je Jupiter ponovno vratio Vulkana jer je koristan zbog svog [[kovač]]kog umijeća. Jupiter je vladar [[Olimp]]a u rimskoj mitologiji. Jupiter sa [[Stimula|Stimulom]] ima [[Bakus (mitologija)|Bakusa]]. [[Datoteka:Sbeitla capitole.jpg|mini|190 px|Hramovi na Kapitoliju]] == Kult == Najveći [[hram]] u Rimu je Jupiterov. Diljem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su mu posvećivani hramovi. Na Kapitoliju je hram posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi. Hramovi su građeni i u kolonijama. Veliki trg ispred hrama pun je brojnih manjih hramova posvećenih manjim božanstvima, pored drugih vjerskih objekata, statua i trofeja. == Umjetnost == U [[umjetnost]]i se Jupiter prikazuje sa Junonom, svojim ljubavnicama, sa svojom životinjom [[orao|orlom]] (koji je preuzet kao Zeusova životinja). Vrlo česti su prikazi Zeusa zapravo prikazi Jupitera, a oni se prikazuju obično vrlo slično. Jupiter se prikazuje kao zreli, bradati muškarac sa štapom. == Astrološka vjerovanja == U [[astrologija|astrologiji]] je [[planeta]] Jupiter, koja predstavlja istoimenog boga, dobar znak i "dobra planeta". Jupiter potiče ljude da budu veseli te predstavlja sretnog boga, potiče fizičku snagu i [[banka|materijalne uspjehe]]. Jupiterov je epitet i ''jovijalan''. Suprotnost mu je [[Saturn]]. == Kultura == Po Jupiteru je ime dobila [[Jupiter|planeta Jupiter]]. Jupiter se pojavljuje na slikama, statuama, [[Reljef (umjetnost)|reljefima]], te je najpoznatiji rimski bog. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.ebsco.com/research-starters/social-sciences-and-humanities/jupiter-deity * https://historycooperative.org/jupiter-god/ {{Commons|Category:Iupiter|Bog Jupiter}} {{Rimska mitologija}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rimski bogovi]] d1gylc2hnts5507r3tgn466ecxkag6q 3837495 3837490 2026-04-26T19:58:04Z Panasko 146730 Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-25580-12|~2026-25580-12]] i vraćeno na izmjenu 3822883 korisnika WumpusBot 3837495 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:James Barry 001.jpg|mini|217 px|James Barry: Jupiter i Junona,<small> ''hieros gamos''</small>]] U [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]], '''Jupiter'''<ref>{{Cite web|url=https://mythopedia.com/topics/jupiter/|title=Jupiter|website=Mythopedia|language=en|access-date=22. 3. 2026}}</ref> je kralj [[bog]]ova, bog [[nebo|neba]], [[munja]], [[oluje]] i [[grom|grmljavine]]. Njegov je [[grčka|grčki]] pandan [[Zeus]], [[egipat]]ski [[Amon]], [[nordijska mitologija|nordijski]] [[Odin]], a [[Etruščani|etruščanski]] [[Tinia]]. Jupiter je vladar nad zakonima. Jupiter se i danas štuje, u [[neopaganizam|neopaganizmu]]. == Etimologija == [[Datoteka:Jupiter-and-olympia-1178.jpg|mini|215 px|Giulio Romano: Jupiter i Olimpija, <small>njegova nimfa ljubavnica</small>]] Jupiterovo i Zeusovo ime potječu od imena indoeuropskog boga [[Dyeus]]a, a [[etimologija|etimološki]] se povezuju. Jupiterovo i Zeusovo ime se prevode kao "svijetlo nebo", "onaj koji sve vidi" ili "božanski otac". Jupiter ima mnoge [[epitet]]e. Jupiter se na [[latinski jezik|latinskom]] kaže ''Iuppiter''. === Epiteti === * ''Jupiter Amon'' (Jupiter i [[egipatska mitologija|egipatski bog]] Amon) * ''Jupiter Caelestis'' ("nebeski") * ''Jupiter Fulgurator'' ("od munja") * ''Jupiter Lucetius'' ("od svjetlosti") * ''Jupiter Pluvius'' ("pošiljalac [[kiša|kiše]]") * ''Jupiter Stator'' * ''Jupiter Terminus'' ili ''Jupiter Terminalus'' * ''Jupiter Tonans'' ("gromovnik") * ''Jupiter Victor'' ("pobjednik") [[Datoteka:Jupiter Stator Evreux1.jpg|mini|201x201px|''Jupiter Stator'',<small> bronzana statua</small>]] * ''Jupiter Summanus'' * ''Jupiter Feretrius'' * ''Jupiter Optimus Maximus'' (kao vrhovni i najpoštovaniji bog) * ''Jupiter Ladicus'' * ''Jupiter Partinus'' * ''Jupiter Poeninus'' * ''Jupiter Solutorius'' * ''Jupiter Taranis'' * ''Jupiter Uxellinus'' (Jupiter kao bog [[planina]]) == Opis Jupitera i njegovo pojavljivanje u mitologiji == [[Datoteka:Carracci Jupiter et Junoncrop.jpg|mini|lijevo|190 px|Agostino Carracci: Jupiter i Junona, <small>''hieros gamos''</small>]] Jupiter je sin [[Saturn (mitologija)|Saturna]] i [[Ops]], vladara [[zlato|zlatnog]] doba. Saturn je kastrirao svog oca [[Cel]]a i oženio se Ops. Ona mu je rodila [[Vesta (mitologija)|Vestu]], [[Cerera|Cereru]] i [[junona|Junonu]], te [[Pluton (mitologija)|Plutona]] i [[Neptun (mitologija)|Neptuna]], a on ih je sve progutao, jer se bojao da će ga djeca svrgnuti. Ops je sakrila Jupitera kao bebu, a njegova baka [[Terra]], Celova žena i Saturnova i Opsina majka, ga je odgojila. Kad je odrastao, Jupiter je svrgnuo svog oca i kastrirao ga kako bi osvetio djeda. Oženio se Cererom, koja je rodila [[Prozerpina|Prozerpinu]], i Junonom, koja mu je rodila [[Mars (mitologija)|Marsa]], [[Vulkan (mitologija)|Vulkana]], [[Juventas]] i [[Diskordija|Diskordiju]]. Jupiter je našao Junonu na [[ostrvo|ostrvu]] [[Sam]]osu. Neptunu je dao [[more]], a Plutonu [[Had (podzemni svijet)|podzemlje]], dok je sebi uzeo nebo. Jupiter je dobri bog koji šalje kišu, ali i zao, kada bjesni oluja. Jupiter ima mnogo ljubavnica, većina ih je preuzeta ih grčke [[mitologija|mitologije]]. Jupiter je djed [[Romul]]a i [[Rem]]a, osnivača grada [[Rim]]a. Iz Jupiterove glave je rođena božica mudrosti [[Minerva]]. [[Seks]]ualno sjedinjenje između Jupitera i Junone nazvano je ''[[hieros gamos]]'' – "sveti brak". Kad je Junona rodila Vulkana, bio je ružan, pa su ga Jupiter i Junona bacili u more. Poslije je Jupiter ponovno vratio Vulkana jer je koristan zbog svog [[kovač]]kog umijeća. Jupiter je vladar [[Olimp]]a u rimskoj mitologiji. Jupiter sa [[Stimula|Stimulom]] ima [[Bakus (mitologija)|Bakusa]]. [[Datoteka:Sbeitla capitole.jpg|mini|190 px|Hramovi na Kapitoliju]] == Kult == Najveći [[hram]] u Rimu je Jupiterov. Diljem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su mu posvećivani hramovi. Na Kapitoliju je hram posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi. Hramovi su građeni i u kolonijama. Veliki trg ispred hrama pun je brojnih manjih hramova posvećenih manjim božanstvima, pored drugih vjerskih objekata, statua i trofeja. == Umjetnost == U [[umjetnost]]i se Jupiter prikazuje sa Junonom, svojim ljubavnicama, sa svojom životinjom [[orao|orlom]] (koji je preuzet kao Zeusova životinja). Vrlo česti su prikazi Zeusa zapravo prikazi Jupitera, a oni se prikazuju obično vrlo slično. Jupiter se prikazuje kao zreli, bradati muškarac sa štapom. == Astrološka vjerovanja == U [[astrologija|astrologiji]] je [[planeta]] Jupiter, koja predstavlja istoimenog boga, dobar znak i "dobra planeta". Jupiter potiče ljude da budu veseli te predstavlja sretnog boga, potiče fizičku snagu i [[banka|materijalne uspjehe]]. Jupiterov je epitet i ''jovijalan''. Suprotnost mu je [[Saturn]]. == Kultura == Po Jupiteru je ime dobila [[Jupiter|planeta Jupiter]]. Jupiter se pojavljuje na slikama, statuama, [[Reljef (umjetnost)|reljefima]], te je najpoznatiji rimski bog. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.ebsco.com/research-starters/social-sciences-and-humanities/jupiter-deity * https://historycooperative.org/jupiter-god/ {{Commons|Category:Iupiter|Bog Jupiter}} {{Rimska mitologija}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rimski bogovi]] k7f3mt9wz6u1aoa08bv2h4jorywhc0o Andrej Talalajev 0 96381 3837518 3530936 2026-04-26T23:32:40Z Dostojewskij 70546 Datoteka:Andrei Talalayev 2022.jpg 3837518 wikitext text/x-wiki {{Greške}} {{Nogometaš | imenogometaša = Andrej Talalaev | slika = Andrei Talalayev 2022.jpg | datumrođenja = 5. oktobra 1972. | rodnigrad = [[Moskva]] | rodnadržava = SSSR | visina = 184 cm | pozicija = Napad | godine = 1991-1994<br />1994<br />1995<br />1996-1997<br />1997<br />1997-1998<br />1999<br />1999 | klubovi = [[Torpedo Moskva]]<br />[[FK KAMAZ]]<br />[[Torpedo Moskva]]<br />[[FC Tjumenj]]<br />[[FK Tom]]<br />[[A.S.D. Treviso 2009|Treviso]]<br />[[Lokomtiva Nižnji Novgorod]]<br />[[FK Tom]] | nastupi(golovi) = 56 (8)<br>6 (0)<br>8 (1)<br>37 (13)<br>22 (7)<br>18 (1)<br>1 (0)<br>10 (1) | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine =1999-2023 | zadnjeuređivanje = }} '''Andrej Talalaev''' ([[ruski]]: Андре́й Ви́кторович Талала́ев), (rođen [[5. oktobar|5. oktobra]] [[1972]]. godine u [[Moskva|Moskvi]])<ref>{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.com/andrey-talalaev/profil/spieler/338664|title=Andrey Talalaev - Player profile|website=www.transfermarkt.com|language=en|access-date=6. 7. 2023}}</ref> je [[Rusija|ruski]] [[nogomet]]aš. Talalaev je započeo karijeru [[1991]] u [[Torpedo Moskva|Torpedu]] iz [[Moskva|Moskve]].<ref>{{Cite web|url=https://footballfacts.ru/person/16486|title=Талалаев Андрей Викторович, 05.10.1972, футболист|website=footballfacts.ru|access-date=6. 7. 2023}}</ref> U prvenstvu SSSR odigrao je 5 utakmica, te osvojio je bronzanu medalju. [[1992]] nakon odlaska iz kluba iskusnih igrača postao je standardni nogometaš Torpeda. [[1993]] osvojio je Kup Rusije. Tokom [[1994]] godine prešao je u [[FK KAMAZ|KAMAZ]]. [[1995]] vratio se u Torpedo. [[1996]] postao je igrač prvoligaša [[FK Tjumenj|Dinamo-Gazovika]] iz [[Tjumenj|Tjumeni]]. Odigrao je 34 utakmice i postigao 13 golova. Tokom [[1997]] prešao je u redove drugoligaša [[FK Tom|Tomi]] iz [[Tomsk]]a. Plasirao je u prvu ligu. [[1998]] postao je igrač talijanskog [[A.S.D. Treviso 2009|Trevisa]]. [[1999]] vratio se u [[Rusija|Rusiju]], te prešao u [[Lokomotiva Nižnji Novgorod|Lokomotivu]] iz [[Nižnji Novgorod|Nižnjeg Novgoroda]]. Tokom iste godine još jednom postao igrač Tomi. Nakon toga je završio karijeru. Postao je trener. Pod njegovim vodstvom reprezentacija Rusije U-19 postala je pobjednik turnira Granatkina u [[Sankt Peterburg]]u. == Reference == {{Refspisak}} {{stub-sport}} [[Kategorija:Rođeni 1972.|Talalajev, Andrej]] [[Kategorija:Ruski nogometaši|Talalajev, Andrej]] jbxeb4nw1sdgzewaha7ln73umkd1yx5 3837519 3837518 2026-04-26T23:33:40Z Dostojewskij 70546 Kategorija:Biografije, Moskva 3837519 wikitext text/x-wiki {{Greške}} {{Nogometaš | imenogometaša = Andrej Talalaev | slika = Andrei Talalayev 2022.jpg | datumrođenja = 5. oktobra 1972. | rodnigrad = [[Moskva]] | rodnadržava = SSSR | visina = 184 cm | pozicija = Napad | godine = 1991-1994<br />1994<br />1995<br />1996-1997<br />1997<br />1997-1998<br />1999<br />1999 | klubovi = [[Torpedo Moskva]]<br />[[FK KAMAZ]]<br />[[Torpedo Moskva]]<br />[[FC Tjumenj]]<br />[[FK Tom]]<br />[[A.S.D. Treviso 2009|Treviso]]<br />[[Lokomtiva Nižnji Novgorod]]<br />[[FK Tom]] | nastupi(golovi) = 56 (8)<br>6 (0)<br>8 (1)<br>37 (13)<br>22 (7)<br>18 (1)<br>1 (0)<br>10 (1) | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine =1999-2023 | zadnjeuređivanje = }} '''Andrej Talalaev''' ([[ruski]]: Андре́й Ви́кторович Талала́ев), (rođen [[5. oktobar|5. oktobra]] [[1972]]. godine u [[Moskva|Moskvi]])<ref>{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.com/andrey-talalaev/profil/spieler/338664|title=Andrey Talalaev - Player profile|website=www.transfermarkt.com|language=en|access-date=6. 7. 2023}}</ref> je [[Rusija|ruski]] [[nogomet]]aš. Talalaev je započeo karijeru [[1991]] u [[Torpedo Moskva|Torpedu]] iz [[Moskva|Moskve]].<ref>{{Cite web|url=https://footballfacts.ru/person/16486|title=Талалаев Андрей Викторович, 05.10.1972, футболист|website=footballfacts.ru|access-date=6. 7. 2023}}</ref> U prvenstvu SSSR odigrao je 5 utakmica, te osvojio je bronzanu medalju. [[1992]] nakon odlaska iz kluba iskusnih igrača postao je standardni nogometaš Torpeda. [[1993]] osvojio je Kup Rusije. Tokom [[1994]] godine prešao je u [[FK KAMAZ|KAMAZ]]. [[1995]] vratio se u Torpedo. [[1996]] postao je igrač prvoligaša [[FK Tjumenj|Dinamo-Gazovika]] iz [[Tjumenj|Tjumeni]]. Odigrao je 34 utakmice i postigao 13 golova. Tokom [[1997]] prešao je u redove drugoligaša [[FK Tom|Tomi]] iz [[Tomsk]]a. Plasirao je u prvu ligu. [[1998]] postao je igrač talijanskog [[A.S.D. Treviso 2009|Trevisa]]. [[1999]] vratio se u [[Rusija|Rusiju]], te prešao u [[Lokomotiva Nižnji Novgorod|Lokomotivu]] iz [[Nižnji Novgorod|Nižnjeg Novgoroda]]. Tokom iste godine još jednom postao igrač Tomi. Nakon toga je završio karijeru. Postao je trener. Pod njegovim vodstvom reprezentacija Rusije U-19 postala je pobjednik turnira Granatkina u [[Sankt Peterburg]]u. == Reference == {{Refspisak}} {{stub-sport}} [[Kategorija:Rođeni 1972.|Talalajev, Andrej]] [[Kategorija:Ruski nogometaši|Talalajev, Andrej]] [[Kategorija:Biografije, Moskva|Talalajev, Andrej]] 5phpr8lw7lsi9fe8blgl003nxk7yokg 3837539 3837519 2026-04-27T07:10:20Z Panasko 146730 3837539 wikitext text/x-wiki {{Greške}} {{Nogometaš | imenogometaša = Andrej Talalaev | slika = Andrei Talalayev 2022.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|10|5}} | rodnigrad = [[Moskva]] | rodnadržava = [[Sovjetski Savez]] | visina = 184 cm | pozicija = Napad | godine = 1991-1994<br />1994<br />1995<br />1996-1997<br />1997<br />1997-1998<br />1999<br />1999 | klubovi = [[Torpedo Moskva]]<br />[[FK KAMAZ]]<br />[[Torpedo Moskva]]<br />[[FC Tjumenj]]<br />[[FK Tom]]<br />[[A.S.D. Treviso 2009|Treviso]]<br />[[Lokomtiva Nižnji Novgorod]]<br />[[FK Tom]] | nastupi(golovi) = 56 (8)<br>6 (0)<br>8 (1)<br>37 (13)<br>22 (7)<br>18 (1)<br>1 (0)<br>10 (1) | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine =1999-2023. | zadnjeuređivanje = }} '''Andrej Talalaev''' ({{Jez-ru|Андре́й Ви́кторович Талала́ев}}), (rođen 5. oktobra 1972. u [[Moskva|Moskvi]])<ref>{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.com/andrey-talalaev/profil/spieler/338664|title=Andrey Talalaev - Player profile|website=www.transfermarkt.com|language=en|access-date=6. 7. 2023}}</ref> je [[Rusija|ruski]] [[nogomet]]aš. Talalaev je započeo karijeru [[1991]] u [[Torpedo Moskva|Torpedu]] iz [[Moskva|Moskve]].<ref>{{Cite web|url=https://footballfacts.ru/person/16486|title=Талалаев Андрей Викторович,|website=footballfacts.ru|access-date=6. 7. 2023}}</ref> U prvenstvu SSSR odigrao je 5 utakmica, te osvojio je bronzanu medalju. Godine 1992. nakon odlaska iz kluba iskusnih igrača postao je standardni nogometaš Torpeda. Godinu kasnije osvojio je Kup Rusije, da bi naredne godine prešao je u [[FK KAMAZ|KAMAZ]]. Godine 1995. vratio se u Torpedo. Prvoligašu [[FK Tjumenj|Dinamo-Gazovika]] iz [[Tjumenj|Tjumeni]] pridržio se 1996. Odigrao je 34 utakmice i postigao 13 golova. Tokom naredne godine prešao je u redove drugoligaša [[FK Tom|Tomi]] iz [[Tomsk]]a. Plasirao je u prvu ligu. Godine 1998. postao je igrač talijanskog [[A.S.D. Treviso 2009|Trevisa]], da bibse slijedeće godine vratio se u [[Rusija|Rusiju]], te prešao u [[Lokomotiva Nižnji Novgorod|Lokomotivu]] iz [[Nižnji Novgorod|Nižnjeg Novgoroda]]. Tokom iste godine još jednom postao igrač Tomi. Nakon toga je završio karijeru. Postao je trener. Pod njegovim vodstvom reprezentacija Rusije U-19 postala je pobjednik turnira Granatkina u [[Sankt Peterburg]]u. == Reference == {{Refspisak}} {{stub-sport}} {{DEFAULTSORT:Tatalajev, Andrej}} [[Kategorija:Rođeni 1972. [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Ruski nogometaši]] [[Kategorija:Biografije, Moskva [[Kategorija:Ruski treneri]]]] t4m70hwziqre8ord08lred0sdaxlovu 3837540 3837539 2026-04-27T07:11:04Z Panasko 146730 3837540 wikitext text/x-wiki {{Greške}} {{Nogometaš | imenogometaša = Andrej Talalaev | slika = Andrei Talalayev 2022.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|10|5}} | rodnigrad = [[Moskva]] | rodnadržava = [[Sovjetski Savez]] | visina = 184 cm | pozicija = Napad | godine = 1991-1994<br />1994<br />1995<br />1996-1997<br />1997<br />1997-1998<br />1999<br />1999 | klubovi = [[Torpedo Moskva]]<br />[[FK KAMAZ]]<br />[[Torpedo Moskva]]<br />[[FC Tjumenj]]<br />[[FK Tom]]<br />[[A.S.D. Treviso 2009|Treviso]]<br />[[Lokomtiva Nižnji Novgorod]]<br />[[FK Tom]] | nastupi(golovi) = 56 (8)<br>6 (0)<br>8 (1)<br>37 (13)<br>22 (7)<br>18 (1)<br>1 (0)<br>10 (1) | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine =1999-2023. | zadnjeuređivanje = }} '''Andrej Talalaev''' ({{Jez-ru|Андре́й Ви́кторович Талала́ев}}), (rođen 5. oktobra 1972. u [[Moskva|Moskvi]])<ref>{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.com/andrey-talalaev/profil/spieler/338664|title=Andrey Talalaev - Player profile|website=www.transfermarkt.com|language=en|access-date=6. 7. 2023}}</ref> je [[Rusija|ruski]] [[nogomet]]aš. Talalaev je započeo karijeru 1991. u [[Torpedo Moskva|Torpedu]] iz [[Moskva|Moskve]].<ref>{{Cite web|url=https://footballfacts.ru/person/16486|title=Талалаев Андрей Викторович,|website=footballfacts.ru|access-date=6. 7. 2023}}</ref> U prvenstvu SSSR odigrao je 5 utakmica, te osvojio je bronzanu medalju. Godine 1992. nakon odlaska iz kluba iskusnih igrača postao je standardni nogometaš Torpeda. Godinu kasnije osvojio je Kup Rusije, da bi naredne godine prešao je u [[FK KAMAZ|KAMAZ]]. Godine 1995. vratio se u Torpedo. Prvoligašu [[FK Tjumenj|Dinamo-Gazovika]] iz [[Tjumenj|Tjumeni]] pridržio se 1996. Odigrao je 34 utakmice i postigao 13 golova. Tokom naredne godine prešao je u redove drugoligaša [[FK Tom|Tomi]] iz [[Tomsk]]a. Plasirao je u prvu ligu. Godine 1998. postao je igrač talijanskog [[A.S.D. Treviso 2009|Trevisa]], da bibse slijedeće godine vratio se u [[Rusija|Rusiju]], te prešao u [[Lokomotiva Nižnji Novgorod|Lokomotivu]] iz [[Nižnji Novgorod|Nižnjeg Novgoroda]]. Tokom iste godine još jednom postao igrač Tomi. Nakon toga je završio karijeru. Postao je trener. Pod njegovim vodstvom reprezentacija Rusije U-19 postala je pobjednik turnira Granatkina u [[Sankt Peterburg]]u. == Reference == {{Refspisak}} {{stub-sport}} {{DEFAULTSORT:Tatalajev, Andrej}} [[Kategorija:Rođeni 1972. [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Ruski nogometaši]] [[Kategorija:Biografije, Moskva [[Kategorija:Ruski treneri]]]] kuuuwy8pmphybsrlyg4pbgtiid92jqu Lana Del Rey 0 152587 3837475 3836639 2026-04-26T17:35:12Z Niegodzisie 108450 /* Studijski albumi */ 3837475 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Lana Del Rey |žanr = [[Indie pop]], [[psihodelični rock]], [[trip hop]], [[dream pop]] |bgcolour = solo_izvođač |slika = Lana Del Rey at the Echo Awards 2013.jpg |država = {{SAD}} |karijera = 2005 - danas |rođenje = [[21. juni]] [[1985]] <br>[[New York City]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |smrt = |instrument = Vokal, gitara |izdavač = Stranger Records, Interscope |zanimanje = pjevačica, model, kantautorica |angažman = Asap Rocky,Marilyn Manson,Countrey Love,Black Keyes |URL = [http://lanadelrey.com/ lanadelrey] |najnoviji_album = ''Lust For Life'' |godina3 = 2017 |album2 = ''Honeymoon'' |godina2 = 2015 |album1 = ''Ultraviolence'' |godina1 = 2014 }} '''Elizabeth Woolridge Grant''' (rođena 21. juna 1985), poznatija pod scenskim imenom '''Lana Del Rey''', američka je pjevačica i [[kantautor]]ica. Njeno umjetničko ime spoj je imena američke glumice Lane Turner i [[Ford Motor Company|Fordovog]] tipa automobila ''Del Rey'', samu sebe naziva "gangsta [[Nancy Sinatra]]". Kao muzičke uzore navodi [[Bruce Springsteen|Brucea Springsteena]], [[Thomas Newman|Thomasa Newmana]] i [[Kurt Cobain|Kurta Cobaina]].<ref name="ref1"/> Lanina muzika je poznata po filmskom zvuku i njegovim referencama s različitim aspektima pop kulture, naročito iz 1950-ih i 1960-ih godina.<ref name="ref2"/> Najpoznatiji singlovi su ''Video Games'', ''Blue Jeans'', ''Born to Die''. == Biografija == Lana Del Rey rođena je u [[New York]]u. Kćerka je Rob Granta, milionera i investitora. Američka je [[pjevač]]ica, [[kantautorica]], [[Model (osoba)|model]] i režiserka videospotova iz Lake Placida, [[New York (savezna država)|New York]]. Rođena je u mjestu Lake Placid gdje je i odrasla. Kad je napunila osamnaest godina preselila se u svoje rodno mjesto gdje je završila metafiziku (granu filozofije) na Univerzitetu Fordham. Tada je počela pisati tekstove i pjesme koje je izvodila u noćnim klubovima New Yorka. Godine 2008. je izdala prvi [[Extended Play|EP]] pod nazivom ''Kill Kill''. Godine 2010. izdaje prvi studijski album ''Lana Del Ray'' za nezavisnu izdavačku kuću. Album je nakon kratkog perioda iz nerazjašnjenih razloga povučen iz prodaje.<ref name="ref3"/> 2011. godine potpisuje ugovor za Stranger Records i objavljuje debi singl ''Video Games''. U oktobru 2011. potpisuje sa Interscope Records i najavljuje za januar 2012. godine album ''Born to Die''. U junu 2014. treći album ''Ultraviolence'' koji se nakon puštanja u prodaju popeo na prvo mjesto iTunes ljestvica najprodavanijih albuma u preko 50 zemalja u svijetu, a u SAD-u je album u prvoj sedmicu prodaje popeo na prvo mjesto Billboardove Top 200 ljestvice najprodavanijih albuma sa 182.000 prodanih primjeraka. U januaru 2015. je u intervjuu izjavila da već ima 10 pjesama za novi studijski album ''Honeymoon'' koji je izašao u augustu 2015. godine. == Privatni život == Lana Del Rey je za magazin [[GQ]] izjavila da je bila ovisnik o alkoholu, sa 14 je prvi put bila na odvikavanju od alkohola.<ref name="ref4" /> Del Rey na lijevoj ruci ima tetovažu slova "M", kao uspomenu na nanu Madeleine,<ref name="ref5" /> kao i riječ "raj". Na desnoj ruci ima istetoviran tekst "ne vjeruj nikom". Na prstu desne ruke ima istetovirane riječi "umrijeti mlad". == Studijski albumi == *''Sirens" (2005.) (pod pseudonimom 'May Jailer) * ''Lana Del Ray A.K.A. Lizzy Grant'' (2010.) * ''Born to Die'' (2012.) * ''Paradise'' (2013.) * ''Ultraviolence'' (2014.) * ''Honeymoon'' (2015.) * ''Lust For Life'' (2017.) * ''Norman Fucking Rockwell!'' (2019.) * ''Violet Bent Backwards Over the Grass'' (2020.) * ''Chemtrails over the Country Club'' (2021.) * ''Blue Banisters'' (2021.) * ''Did You Know That There's a Tunnel Under Ocean Blvd'' (2023.) * ''Stove'' (2026.) == Reference == <references> <ref name="ref1">{{Cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a355105/lana-del-rey-nirvanas-kurt-cobain-inspired-me.html |title=Lana Del Rey: 'Nirvana's Kurt Cobain inspired me' |access-date=1. 5. 2013 |archive-date=2. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140102191801/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a355105/lana-del-rey-nirvanas-kurt-cobain-inspired-me.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="ref2">[http://www.newyorker.com/arts/critics/musical/2012/02/06/120206crmu_music_frerejones?currentPage=all The New Yorker - Lana Del Rey’s fixed image]</ref> <ref name="ref3">[http://www.guardian.co.uk/music/2011/sep/04/one-to-watch-lana-del-rey One to watch Lana Del Rey]</ref> <ref name="ref4">[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2200512/Lana-Del-Rey-comfortable-skin-strips-nude-GQ-shoot.html?ito=feeds-newsxml No clothing needed! Lana Del Rey is more than comfortable in her own skin as she strips off for nude GQ shoot]</ref> <ref name="ref5">[http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-16729651 Love, the law, and Lana Del Rey] </references> == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Lana Del Rey}} * [http://lanadelrey.com/ lanadelrey ''Official Website''] * [http://www.lanadelreyfan.com/ Lana Del Rey Fan] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rey, Lana Del}} [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Brit"]] lq4gorea4p1y6saduaz6etugcs6ofme Aktivno galaksijsko jezgro 0 358833 3837482 3742597 2026-04-26T17:56:20Z Palapa 383 3837482 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:M87_jet.jpg|desno|225x225px|mini|Aktivno jezgro u galaksiji [[Messier 78|M 78]]]] '''Aktivno galaksijsko jezgro '''([[Engleski jezik|eng.]] ''Active Galactic Nucleus, AGN'') je područje s veoma visokom aktivnošću, koje se nalazi [[Mliječni put|izvan naše galaksije]]. Jezgro obično postoji kod [[kvazar]]a, [[radiogalaksija]] i [[Seyfertova galaksija|Seyfertovih galaksija]]. Promjenljivost je veoma brza. Veličina jednog aktivnog jezgra iznosi u prosjeku jedan [[Svjetlosna godina|svjetlosni dan]] (oko 26 milijardi km). Gustina jezgra je visoka, pa se pretpotstavlja da se tu nalaze crne rupe. [[Elektromagnetno zračenje]] proizvodi se iz materije, koja se nalazi u akrecionom disku. Disk okružuje jezgro. Poznati predstavnik se nalazi u galaksiji [[Messier 78|M 78]].<ref name="Brockhaus">Der Brockhaus ASTRONOMIE, 2006 Brockhaus GmbH Leipzig, Mannheim {{ISBN|3-7653-1231-2}} {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> [[Datoteka:Circinus.galaxy.750pix.jpg|mini|120x120piksel|[[Galaksija Šestar]] [[ESO 97-G13]] ubraja se u Seyfertove (aktivne) galaksije]] '''Aktivna galaksija''' je ekstragalaktički sistem u čijem [[Aktivno galaksijsko jezgro|jezgru]] se odvija aktivan energetski proces. U aktivne galaksije ubrajaju se [[Seyfertova galaksija|Seyfertove galaksije]], [[Blazar|blazari]], [[Kvazar|kvazari]], [[BL Lacertae]] objekti, te [[Radiogalaksija|radiogalaksije]]. Zapažena je visoka promjena sjaja. Njihova jezgra imaju relativno mali volumen, čiji prečnik iznosi približno 1 svjetlosni dan (30 milijardi km). Posmatranja okoline aktivnih galaksija pokazuju veliku masu, čija visoka koncentracija može biti indikacija [[Crna rupa|crnih rupa]] u njihovoj blizini. Jako zračenje aktivnih galaksija nastaje od materije iz akrecionog diska koja se zagrijava na nekoliko milijardi [[Kelvin|stepeni]].<ref>{{cite book|title=Astronomie - Planeten, Sterne, Galaxien|date=|publisher=Der Brockhaus|isbn=3-7653-1231-2|location=Mannheim|page=17}}</ref> Elektromagnetni spektar zračenja kreće se od [[Radiotalas|radio]] pa od [[Rendgensko zračenje|rendgenskih talasa]].<ref>{{cite web|url=http://www.spektrum.de/lexikon/physik/aktive-galaxien/301|title=aktive Galaxien|website=Spektrum der Wissenschaft|language=de|access-date=31. 10. 2017}}</ref> == Podjela == * Seyfetove galaksije otkrio je 1934 [[Carl K. Seyfert]]. Slične su kvazarima, imaju jezgro prečnika oko 0,3 [[parsek]]<nowiki/>a (pc). Razlikuju se tipovi 1 i 2. Seyfertove tipa 1 imaju jaku vidljivu dok tipa 2 slabiju svjetlost. Postoje i prelazni tipovi kao tip 1,5 koje imaju spektralne linije oba tipa. Poznati predstavnik tipa 2 je [[NGC 7742]].<ref>{{cite web|url=http://www.spektrum.de/lexikon/physik/seyfert-galaxien/13243|title=Seyfert Galaxien|website=Spektrum der Wissenschaft|language=de|access-date=7. 11. 2017}}</ref> * BL-Lacertae objekti ili lacertidi imaju jaku aktivnost jezgra. Odlikuje je ih jaka promjena sjaja. Trenutno ima 50 poznatih objekata.<ref>{{cite web|url=http://www.spektrum.de/lexikon/physik/bl-lacertae-objekte/1760|title=BL Lacertae objekte|website=Spektrum der Wissenschaft|language=de|access-date=7. 11. 2017}}</ref> * Radiogalaksije odlikuje emisija radiotalasa. Imaju veoma slabu vidljivost, koja je ispod -24 [[Magnituda (astronomija)|mag]]. Prva radiogalaksija otkrivena je 1949. s oznakom [[Messier 87]]. Razlikuju se tri tipa radiogalaksija: sa širokim emisijskim linijama (en. Broad Line Radio Galaxies, BLRGs), uskim emisijske linije (en. Narrow Line Radio Galaxies, BLRGs) i [[Crveni pomak|crvenim pomakom]] (en. ''High-z Radio Galaxies'', ''HZRGs'').<ref>{{cite web|url=http://www.spektrum.de/lexikon/astronomie/radiogalaxie/389|title=Radiogalaxie|website=Spektrum der Wissenschaft|language=de|access-date=7. 11. 2017}}</ref> * Kvazari su najpoznatiji zastupnici, prije svega jer se i najčešće spominju u [[Medij|medijima]]. Zrače svjetlost visoke energije koja je kod jačih zastupnika nekoliko biliona puta snažnija od našeg [[Sunce|Sunca]]. Kvazari su aktivni u cijelom [[Elektromagnetni spektar|elektromagnetnom spektru]]. Smatraju se veoma starim, jer su udaljeni nekoliko milijardi [[Svjetlosna godina|sg]] i predstavljaju izazov za [[Kosmolog|kosmologe]] prilikom modeliranja [[Kosmologija|nastanka galaksija]].<ref>{{cite web|url=http://www.spektrum.de/lexikon/astronomie/quasar/382|title=Quasar|website=Spektrum der Wissenschaft|language=de|access-date=7. 11. 2017}}</ref> == Također pogledajte == * [[Neutronska zvijezda]] * [[Praznina (astronomija)|Praznina]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www3.mpifr-bonn.mpg.de/staff/sbritzen/galaxien/ Aktive galaktische Kerne] {{Simboli jezika|de|Njemački}} * {{de simbol}}[https://www.mpifr-bonn.mpg.de/606266/aktive-galaxien Aktivne galaksije] na Max-Planckovom institutu u [[Bonn|Bonnu]] {{Zvijezda}} {{Galaksija}} [[Kategorija:Astronomski objekti]] [[Kategorija:Aktivne galaksije]] [[Kategorija:Crne rupe]] [[Kategorija:Galaksije]] [[Kategorija:Koncepti u astronomiji]] [[Kategorija:Astronomski klasifikacijski sistemi]] mow9sarcx1pjxruhmew9yme3n25ocy7 Leucin 0 373090 3837547 3781229 2026-04-27T09:44:54Z Д.Ильин 72958 3837547 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = CC(C)C[C@@H](C(=O)O)N | Hemijski spoj =Leucin | Druga imena =2-Amino-4-metilpentanoinska kiselina | Sumarna formula = C=6 H=13 N=1 O=2 ili (C6H13NO2) | CAS registarski broj =61-90-5 | Kratki opis = | Molarna masa =131.17 g mol− | Agregatno stanje = | Gustoća = | Tačka topljenja= | Tačka ključanja = | Pritisak pare = | Rastvorljivost =Rastvorljiv | Dipolni moment = }} [[Datoteka:L-leucine-skeletal.svg|mini|200px|Skelet molekule L-Leucina]] [[Datoteka:L-leucine-3D-balls.png|mini|300px|3D prikaz molekule L-Leucina]] '''Leucin''' (skraćenica '''Leu''' ili '''L''') je [[aminokiselina]] razgranatog lanca, α-aminokiselina, klasificirana kao hidrofobna zbog [[izobutil]]nog bočnog lanca. Njena [[hemijska formula]] je HO<sub>2</sub>CCH(NH<sub>2</sub>)CH<sub>2</sub>CH(CH<sub>3</sub>)<sub>2</sub>. L-Leucin je [[genetički kod]]iran putem šest [[kodon]]a: UUA, UUG, CUU, CUC, CUA i CUG, a glavna komponenta su mu podjedinice [[feritin]], [[astacin]] i ostali buferski [[protein]]i. L-Leucin je [[esencijalna aminokiselina]], što znači da ga ljudski organizam ne može sintetizirati i da se mora unositi u hrani.<ref>Kornberg A. (1989): ''For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist''. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,{{ISBN|0-674-30775-5}}, {{ISBN|0-674-30776-3}}.</ref><ref>Graeme K. Hunter G. K. (2000): ''Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life''. Academic Press, London 2000, {{ISBN|0-12-361811-8}}.</ref><ref>Nelson D. L., Michael M. Cox M. M. (2013): Lehninger ''Biochemie''. Springer, {{ISBN|978-3-540-68637-8}}.</ref><ref>Nelson D. L., Michael M. Cox M. M. (2013): ''Lehninger Principles of Biochemistry''. W. H. Freeman, 2013.{{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.</ref> == Biosinteza== Kao esencijalna aminokiselina, leucin ne može biti sintetiziran u organizmima [[životinja]]. Prema tome, mora se unijeti u organizam, obično kao sastavni dio [[protein]]a. U [[biljka]]ma i [[mikrobiologija|mikroorganizmima]], leucin se sintetizira od [[piruvatna kiselina|piruvatne kiseline]], pomoću niza [[enzim]]a: * [[Acetolaktat sintaza]] * Acetohidroksi kiselinska izomero [[reduktaza]] * Dihidroksi kiselinska [[dehidrataza]] * Α-Isopropilmalat [[sintaza]] * Α-Isopropilmalat [[izomeraza]] * Leucin [[aminotransferaza]] Sinteza male, hidrofobne aminokiseline [[valin]] uključuje i početni dio ovog puta. ==Leucin u hrani== {|class="wikitable sortable" |+ Prehrambeni izvori leucina<ref>{{Cite book | title = National Nutrient Database for Standard Reference | url = http://www.nal.usda.gov/fnic/foodcomp/search/ | publisher = U.S. Department of Agriculture | access-date = 16. 9. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150303184216/http://www.nal.usda.gov/fnic/foodcomp/search/ | archive-date=3. 3. 2015 | url-status = dead }}</ref> |- ! Hrana ! g/100g |- |[[Soja]], zrele sirove sjemenke || 2,97 |- |[[Govedo|Govedina]], sirova, suha, narezana, masna || 1,76 |- |[[Kikiriki]] || 1,672 |- |[[Salama]], svinjska || 1,63 |- |[[Riba]], sirove salmonide|| 1,62 |- |[[Pšenica|Pšenične klice]] || 1,571 |- |[[Badem]] || 1,488 |- |[[Perad]], sirovo ili pečeno meso || 1,48 |- |[[Kokoš|Kokošija jaja]], sirovo, svježe žumance || 1,40 |- | [[Zob]] || 1,284 |- | [[Grah]], kuhani || 0,765 |- |[[Leća (biljka)|Leća]], kuhana || 0,654 |- |[[Leblebija]], kuhana || 0,631 |- | [[Kukuruz]], žuti || 0,348 |- | [[Mlijeko|Kravlje mlijeko]], cijelo, 3,25% mliječne masti || 0,27 |- |[[Riža]], smeđa, srednjezrnasta, kuhana || 0,191 |- |[[Mlijeko]], ljudsko, zrelo, lečno || 0,10 |} ==Dvopolnost i hemijska svojstva== [[Datoteka:Betain-Leucin.png|thumb|right|400px|('' S '') - leucin (ili L-leucin), lijevo ('' R '') - leucin (ili D-leucin), desno, u dvopolnom obliku u [[pH]] neutralnoj sredini.]] Leucin je [[aminokiselina]] razgranatog lanca aminokiselina (BCAA), jer posjeduje alifatsku kariku bočnog lanca koji je nelinearan. Razgranati leucin je bio podvrgnut kružno polariziranom [[sinhrotron zračenje|sinhrotronom zračenju]] kako bi se bolje razumjelo porijeklo biomolekularnih asimetrija. Izazvano je povećanje jednog enantiomera za 2,6%, što ukazuje na moguće fotohemijsko porijeklo biomolekula "homohiraliteta". == Aditivi == Kao [[prehrambeni aditiv]], L-leucine ima [[E broj]] '''E641''' i klasificiran je kao [[pojačivač okusa]].<ref>{{cite book|last1=Winter|first1=Ruth|title=A consumer's dictionary of food additives|date=2009|publisher=Three Rivers Press|location=New York|isbn=0307408922|edition=7th|url=https://archive.org/details/isbn_9780307408921}}</ref> ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == *[http://www.chem.qmul.ac.uk/iubmb/enzyme/reaction/AminoAcid/Leu.html Leucine biosynthesis] *[http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/4502862.stm Leucine prevents muscle loss in rats] *[http://www.newscientist.com/article/dn9147-why-highprotein-meat-may-curb-appetite.html Leucine helps regulate appetite in rats] *[http://ajpendo.physiology.org/cgi/content/full/288/4/E645 Combined ingestion of protein and free leucine with carbohydrate increases postexercise muscle protein synthesis in vivo in male subjects] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100417153319/http://ajpendo.physiology.org/cgi/content/full/288/4/E645 |date=17. 4. 2010 }} *[https://web.archive.org/web/20110712221823/http://jp.physoc.org/content/569/2/489.full A leucine-supplemented diet restores the defective postprandial inhibition of proteasome-dependent proteolysis in aged rat skeletal muscle] [[Kategorija:Proteinogene aminokiseline]] [[Kategorija:Ketogene aminokiseline]] [[Kategorija:Aminokiseline razgranatog lanca]] [[Kategorija:Esencijalne aminokiseline]] [[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]] [[Kategorija:Alfa-aminokiseline]] 1s679w86oxmqng0b4cy2n0mxtb9zc1x Svjetsko prvenstvo u biatlonu 0 390526 3837471 3678410 2026-04-26T17:33:03Z AnToni 2325 /* Mjesta održavanja */ 3837471 wikitext text/x-wiki '''Svjetsko prvenstvo u [[biatlon]]u''' je sportsko takmičenje u organizaciji [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU) u svim disciplinama biatlona u muškoj, ženskoj i juniorskoj konkurenciji. Prvenstva se održavaju svake godine, osim u olimpijskim godinama, da bi se izbjeglo poklapanje dvaju takmičenja. Prvo Svjetsko prvenstvo je održano [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958]], samo u muškoj konkurenciji. Žene se dobile svoje Svjetsko prvenstvo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|1984]], da bi od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]]. Svjetsko prvenstvo bilo jedinstveno za muškarce i žene. Četiri puta ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]]) nije bilo moguće provesti pun program na odabranoj lokaciji zbog lošeg vremena ili nedovoljnog snijega, pa su se dijelovi takmičenja održali na drugoj lokaciji. U historiji svjetskih prvenstava u biatlonu natjecanja su održavana i u olimpijskoj godini, za one discipline koje nisu bile na olimpijskom programu. == Historija == Prvo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.]] za muškarce, održano je u gradu [[Saalfelden am Steinernen Meer|Saalfelden]]u u pokrajini [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]] u [[Austrija|Austriji]] na kojem je službeno održana samo pojedinačna utrka na 20&nbsp;km i nezvanična utrka štafeta 4 x 7,5&nbsp;km. Prvi svjetski prvak postao je [[Švedska|švedski]] biatlonac [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]. Štafeta je zvanično uključena u program [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|Svjetskog prvenstva 1966.]]{{Napomena|Prije uključenja štafeta u program na prvenstvima od 1958. do 1965. bio je nezvanično izračunat ekipni plasman. Plasman je izrađen na temelju rezultata prve trojice (1958 – četvorice) biatlonaca nacionalne federacije u pojedinačnoj utrci na 20 kilometara.}} Ostale discipline pojavile su se na sljedećim prvenstvima: * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]] – sprint za muškarce, * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|1984]] – pojedinačno, sprint i štafeta za žene, * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]] – ekipne utrke, * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]] – potjera, * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]] – masovni start, * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]] – mješovita štafeta. === Mjesta održavanja === {| border="0" width="100%" |- valign="top" | {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" |- ! style="width:30px" | Godina ! style="width:220px" | Mjesto održavanja |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958.]]|| {{ZD|AUT}} [[Saalfelden]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]]|| {{ZD|ITA}} [[Courmayeur]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|1961.]]|| {{ZD|ŠVE}} [[Umeå]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962.]]|| {{ZD|FIN}} [[Hämeenlinna]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]|| {{ZD|AUT}} [[Seefeld in Tirol]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965.]]|| {{ZD|NOR}} [[Elverum]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]]|| {{ZD|Z NJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]]|| {{ZD|DRNJ}} [[Altenberg (Erzgebirge)|Altenberg]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]]|| {{ZD|POL}} [[Zakopane]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970.]]|| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971.]]|| {{ZD|FIN}} [[Hämeenlinna]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973.]]|| {{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974.]]|| {{ZD|SSSR|1955}} [[Minsk]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977.]]|| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer|Lillehammer (Vingrom)]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]|| {{ZD|AUT}} [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]|| {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981.]]|| {{ZD|FIN}} [[Lahti]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982.]]|| {{ZD|SSSR|1980}} [[Minsk]] |} | {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" |- ! style="width:30px" | Godina ! style="width:220px" | Mjesto održavanja |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|1984.]]|| {{ZD|FRA}} [[Chamonix]] {{ž}} |- | rowspan="2" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985.]]|| {{ZD|ŠVI}} [[Egg am Etzel]] {{ž}} |- | {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]] {{m}} |- | rowspan="2" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986.]]|| {{ZD|ŠVE}} [[Falun]] {{ž}} |- | {{ZD|NOR}} [[Oslo]] {{m}} |- | rowspan="2" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]]|| {{ZD|FIN}} [[Lahti]] {{ž}} |- | {{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] {{m}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|1988.]]|| {{ZD|FRA}} [[Chamonix]] {{ž}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]] | {{ZD|AUT}} [[Feistritz an der Drau]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]] | {{ZD|SSSR|1980}} [[Minsk]] <br> {{ZD|NOR}} [[Oslo]] <br> {{ZD|FIN}} [[Kontiolahti]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991.]]|| {{ZD|FIN}} [[Lahti]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]]|| {{ZD|RUS|1991}} [[Novosibirsk]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]]|| {{ZD|BUG}} [[Borovec]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]|| {{ZD|KAN}} [[Canmore (Alberta)|Canmore]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]|| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]|| {{ZD|SLK}} [[Osrblie]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998.]]|| {{ZD|SVN}} [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] <br> {{ZD|AUT}} [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999.]]|| {{ZD|FIN}} [[Kontiolahti]] <br> {{ZD|NOR}} [[Oslo]] |} | {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" |- ! style="width:30px" | Godina ! style="width:220px" | Mjesto održavanja |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000.]]|| {{ZD|NOR}} [[Oslo]] <br> {{ZD|FIN}} [[Lahti]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001.]]|| {{ZD|SLO}} [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002.]]|| {{ZD|NOR}} [[Oslo]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]|| {{ZD|RUS}} [[Hanti-Mansijsk]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]]|| {{ZD|NJE}} [[Oberhof]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005.]]|| {{ZD|AUT}} [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]]|| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]|| {{ZD|JKO}} [[Pyeongchang]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011.]]|| {{ZD|RUS}} [[Hanti-Mansijsk]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012.]]|| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]|| {{ZD|ČEŠ}} [[Nové Město na Moravě]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015.]]|| {{ZD|FIN}} [[Kontiolahti]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016.]]|| {{ZD|NOR}} [[Oslo]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]]|| {{ZD|AUT}} [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019.]]|| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]|| {{ZD|SLO}} [[Biatlonski stadion Pokljuka!a|Pokljuka]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]|| {{ZD|NJE}} [[Oberhof]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024.]]|| {{ZD|ČEŠ}} [[Nové Město na Moravě]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]|| {{ZD|ŠVI}} [[Lenzerheide]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2027.|2027.]]|| {{ZD|EST}} [[Otepää]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2028.|2028.]]|| {{ZD|AUT}} [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2029.|2029.]]|| {{ZD|NOR}} [[Oslo]] |} |} == Svjetski prvaci == {{Glavni|Spisak svjetskih prvaka u biatlonu}} == Napomena == {{Napspisak}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|*]] [[Kategorija:Takmičenja u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva|Biatlon]] r07glz4x8nrkkepoxfpk4s6qzwpc0sk 3837473 3837471 2026-04-26T17:33:37Z AnToni 2325 /* Mjesta održavanja */ 3837473 wikitext text/x-wiki '''Svjetsko prvenstvo u [[biatlon]]u''' je sportsko takmičenje u organizaciji [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU) u svim disciplinama biatlona u muškoj, ženskoj i juniorskoj konkurenciji. Prvenstva se održavaju svake godine, osim u olimpijskim godinama, da bi se izbjeglo poklapanje dvaju takmičenja. Prvo Svjetsko prvenstvo je održano [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958]], samo u muškoj konkurenciji. Žene se dobile svoje Svjetsko prvenstvo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|1984]], da bi od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]]. Svjetsko prvenstvo bilo jedinstveno za muškarce i žene. Četiri puta ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]]) nije bilo moguće provesti pun program na odabranoj lokaciji zbog lošeg vremena ili nedovoljnog snijega, pa su se dijelovi takmičenja održali na drugoj lokaciji. U historiji svjetskih prvenstava u biatlonu natjecanja su održavana i u olimpijskoj godini, za one discipline koje nisu bile na olimpijskom programu. == Historija == Prvo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.]] za muškarce, održano je u gradu [[Saalfelden am Steinernen Meer|Saalfelden]]u u pokrajini [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]] u [[Austrija|Austriji]] na kojem je službeno održana samo pojedinačna utrka na 20&nbsp;km i nezvanična utrka štafeta 4 x 7,5&nbsp;km. Prvi svjetski prvak postao je [[Švedska|švedski]] biatlonac [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]. Štafeta je zvanično uključena u program [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|Svjetskog prvenstva 1966.]]{{Napomena|Prije uključenja štafeta u program na prvenstvima od 1958. do 1965. bio je nezvanično izračunat ekipni plasman. Plasman je izrađen na temelju rezultata prve trojice (1958 – četvorice) biatlonaca nacionalne federacije u pojedinačnoj utrci na 20 kilometara.}} Ostale discipline pojavile su se na sljedećim prvenstvima: * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]] – sprint za muškarce, * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|1984]] – pojedinačno, sprint i štafeta za žene, * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]] – ekipne utrke, * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]] – potjera, * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]] – masovni start, * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]] – mješovita štafeta. === Mjesta održavanja === {| border="0" width="100%" |- valign="top" | {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" |- ! style="width:30px" | Godina ! style="width:220px" | Mjesto održavanja |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958.]]|| {{ZD|AUT}} [[Saalfelden]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]]|| {{ZD|ITA}} [[Courmayeur]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|1961.]]|| {{ZD|ŠVE}} [[Umeå]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962.]]|| {{ZD|FIN}} [[Hämeenlinna]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]|| {{ZD|AUT}} [[Seefeld in Tirol]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965.]]|| {{ZD|NOR}} [[Elverum]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]]|| {{ZD|Z NJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]]|| {{ZD|DRNJ}} [[Altenberg (Erzgebirge)|Altenberg]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]]|| {{ZD|POL}} [[Zakopane]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970.]]|| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971.]]|| {{ZD|FIN}} [[Hämeenlinna]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973.]]|| {{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974.]]|| {{ZD|SSSR|1955}} [[Minsk]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977.]]|| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer|Lillehammer (Vingrom)]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]|| {{ZD|AUT}} [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]|| {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981.]]|| {{ZD|FIN}} [[Lahti]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982.]]|| {{ZD|SSSR|1980}} [[Minsk]] |} | {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" |- ! style="width:30px" | Godina ! style="width:220px" | Mjesto održavanja |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|1984.]]|| {{ZD|FRA}} [[Chamonix]] {{ž}} |- | rowspan="2" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985.]]|| {{ZD|ŠVI}} [[Egg am Etzel]] {{ž}} |- | {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]] {{m}} |- | rowspan="2" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986.]]|| {{ZD|ŠVE}} [[Falun]] {{ž}} |- | {{ZD|NOR}} [[Oslo]] {{m}} |- | rowspan="2" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]]|| {{ZD|FIN}} [[Lahti]] {{ž}} |- | {{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] {{m}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|1988.]]|| {{ZD|FRA}} [[Chamonix]] {{ž}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]] | {{ZD|AUT}} [[Feistritz an der Drau]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]] | {{ZD|SSSR|1980}} [[Minsk]] <br> {{ZD|NOR}} [[Oslo]] <br> {{ZD|FIN}} [[Kontiolahti]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991.]]|| {{ZD|FIN}} [[Lahti]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]]|| {{ZD|RUS|1991}} [[Novosibirsk]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]]|| {{ZD|BUG}} [[Borovec]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]|| {{ZD|KAN}} [[Canmore (Alberta)|Canmore]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]|| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]|| {{ZD|SLK}} [[Osrblie]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998.]]|| {{ZD|SVN}} [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] <br> {{ZD|AUT}} [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999.]]|| {{ZD|FIN}} [[Kontiolahti]] <br> {{ZD|NOR}} [[Oslo]] |} | {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" |- ! style="width:30px" | Godina ! style="width:220px" | Mjesto održavanja |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000.]]|| {{ZD|NOR}} [[Oslo]] <br> {{ZD|FIN}} [[Lahti]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001.]]|| {{ZD|SLO}} [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002.]]|| {{ZD|NOR}} [[Oslo]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]|| {{ZD|RUS}} [[Hanti-Mansijsk]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]]|| {{ZD|NJE}} [[Oberhof]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005.]]|| {{ZD|AUT}} [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]]|| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]|| {{ZD|JKO}} [[Pyeongchang]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011.]]|| {{ZD|RUS}} [[Hanti-Mansijsk]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012.]]|| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]|| {{ZD|ČEŠ}} [[Nové Město na Moravě]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015.]]|| {{ZD|FIN}} [[Kontiolahti]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016.]]|| {{ZD|NOR}} [[Oslo]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]]|| {{ZD|AUT}} [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019.]]|| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]|| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]|| {{ZD|SLO}} [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]|| {{ZD|NJE}} [[Oberhof]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024.]]|| {{ZD|ČEŠ}} [[Nové Město na Moravě]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]|| {{ZD|ŠVI}} [[Lenzerheide]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2027.|2027.]]|| {{ZD|EST}} [[Otepää]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2028.|2028.]]|| {{ZD|AUT}} [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2029.|2029.]]|| {{ZD|NOR}} [[Oslo]] |} |} == Svjetski prvaci == {{Glavni|Spisak svjetskih prvaka u biatlonu}} == Napomena == {{Napspisak}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|*]] [[Kategorija:Takmičenja u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva|Biatlon]] dic5y70r3ml0zxexntz33zvc18fbis6 Proteinogena aminokiselina 0 397552 3837548 3832314 2026-04-27T09:45:03Z Д.Ильин 72958 3837548 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nonproteinogenic AAs.svg|thumbnail|400 px|Proteinogene aminokiseline su male frakcije svih aminokiselina]] '''Proteinogene aminokiseline''' su [[aminokiseline]] koje su prekursori [[protein]]a i koje su u proteine uklučene [[translacija|kontranslacijski]] – to jest, za vrijeme prevođenja [[genetički kod|genetičkog koda]].<ref>Ambrogelly A., Palioura S., Söll D. (2007): Natural expansion of the genetic code. Nat. Chem. Biol., 3 (1): 29–35, pmid=17173027.</ref><ref>http://www.nature.com/nchembio/journal/v3/n1/abs/nchembio847.html |doi=10.1038/nchembio847.</ref> Kod [[prokarioti|prokariota]] postoje 22 proteinogene aminokiseline, ali je kod [[eukarioti|eukariota]] samo 21 kodirana iz [[jedro|jedarnih]] [[gen]]a. Od 22, [[pirolizin]] (O/Pyl) je uključen u proteine različitih [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskih modifikacija]] biosintetičkih mehanizama; preostala 21 su direktno kodirane izvornim genetičkim kodom, uključujući i [[selenocistein]] (U/Sek), koji koristi poseban oblik ubacivanja u translacijskoj inkorporaciji, ali to se ne smatra posttranslacijskom modifikacijom. Od svih preostalih (20), ljudi mogu sintetizirati 11, koje nastaju od drugih ili iz drugih [[molekula]], posrednika metabolizma. Ostalih devet mora biti konzumirano (obično kao njihovi derivati u proteinima), pa se nazivaju [[esencijalne aminokiseline]]. Esencijalne aminokiseline su [[histidin]], [[izoleucin]], [[leucin]], [[lizin]], [[metionin]], [[fenilalanin]], [[treonin]], [[triptofan]] i [[valin]] (tj. skraćeno: H I L K M F T). Riječ "proteinogene" znači "protein gradeće". Proteinogene aminokiseline mogu se kondenzirati u [[polipeptid]] (podjedinice proteina) u procesu koji se zove [[translacija]] (druga faza biosinteze proteina, dio ukupnog procesa [[ekspresija gena|ekspresije gena]]).<ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,{{ISBN|0-674-30775-5}}, {{ISBN|0-674-30776-3}}.</ref><ref>Graeme K. Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN|0-12-361811-8}}.</ref><ref>Nelson D. L., Michael M. Cox M. M. (2013): Lehninger Biochemie. Springer, {{ISBN|978-3-540-68637-8}}.</ref><ref>Nelson D. L., Michael M. Cox M. M. (2013): Lehninger Principles of Biochemistry. W. H. Freeman, 2013.{{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.</ref> Nasuprot tome, neonproteinogene amino kiseline ili nisu uključene u proteine (poput [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]], [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA]], ili [[trijodtironin]]a) ili se ne proizvode izravno u izolaciji i standardnim ćelijskim procesima (poput [[hidroksiprolin]]a i [[selenometionin]]a). Potonji često nastaje iz [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijske modofikacije]] proteina. Za proteinogene aminokiseline je tvrđeno je da su se u vezi sa [[aminokiselina]]ma koje se mogu prepoznati po [[ribozim]]ima autoaminoacilacijskog sistema. Stoga, nonproteinogene aminokiseline bi bili isključeni iz kontingenta evolucijski uspješnih [[nukleotid]]a, na bazi postojećih oblika [[život]]a. Drugi razlozi koji mogu objasniti zašto neke specifične nonproteinogene aminokiseline nisu generalno uključene u proteine su naprimjer, za [[ornitin]] i [[homoserin]] da cikliziraju protiv okosnice peptida i fragmentiranja proteina s relativno kratkim [[Biološki poluživot|poluraspadom]], a drugi su [[otrov]]ni jer oni mogu biti pogrešno ugrađeni u proteine, kao što je [[arginin]]u analogni [[kanavanin]]. Neproteinogene aminokiseline su uključene u [[ribosom|neribosomni peptid]]i, koji se ne proizvode u ribozomima tokom translacije. == Struktura == Slijede ilustruje struktura i skraćenice 21 aminokiseline koje su direktno kodirane za sintezu proteina u genetičkom kodu [[eukarioti|eukariota]]. Strukture koje su date u nastavku su standardne hemijske strukture, a ne tipični [[polarnost|bipolni]] oblici koji postoje u vodenim otopinama. [[Datoteka:Molecular structures of the 21 proteinogenic amino acids.svg|thumb|upright=3.5 |left|alt=Table of amino acids| Grupirana tabla 21 aminostrukture, nomenklatura i pKa vrijednosti njihovih bočnih grupa]] <gallery> image:L-alanine-skeletal.png|[[Alanin|<small>L</small>-Alanin]]<br>(Ala&nbsp;/&nbsp;A) image:L-arginine-skeletal-(tall).png|[[Arginin|<small>L</small>-Arginin]]<br>(Arg&nbsp;/&nbsp;R) image:L-asparagine-skeletal.png|[[Asparagin|<small>L</small>-Asparagin]]<br>(Asn&nbsp;/&nbsp;N) image:L-aspartic-acid-skeletal.png|[[Asparaginska kiselina|<small>L</small>-Asparaginska kiselina]]<br>(Asp&nbsp;/&nbsp;D) image:L-cysteine-skeletal.png|[[Cistein|<small>L</small>-Cistein]]<br>(Cys&nbsp;/&nbsp;C) image:Kwas glutaminowy.svg|[[Glutaminska kiselina|<small>L</small>-Glutamic acid]]<br>(Glu&nbsp;/&nbsp;E) image:L-glutamine-skeletal.png|[[Glutamin|<small>L</small>-Glutamin]]<br>(Gln&nbsp;/&nbsp;Q) image:Glycine-skeletal.png|[[Glicin]]<br>(Gly&nbsp;/&nbsp;G) image:L-histidine-skeletal.png|[[Histidin|<small>L</small>-Histidin]]<br>(His&nbsp;/&nbsp;H) image:L-isoleucine-skeletal.svg|[[Izoleucin|<small>L</small>-Izoleucin]]<br>(Ile&nbsp;/&nbsp;I) image:L-leucine-skeletal.svg|[[Leucin|<small>L</small>-Leucin]]<br>(Leu&nbsp;/&nbsp;L) image:L-lysine-skeletal.svg|[[Lizin|<small>L</small>-Lizin]]<br>(Lys&nbsp;/&nbsp;K) image:L-methionine-skeletal.png|[[Metionin|<small>L</small>-Metionin]]<br>(Met&nbsp;/&nbsp;M) image:L-phenylalanine-skeletal.png|[[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]]<br>(Phe&nbsp;/&nbsp;F) image:Amminoacido prolina formula.svg|[[Prolin|<small>L</small>-Prolin]]<br>(Pro&nbsp;/&nbsp;P) image:L-serine-skeletal.svg|[[Serin|<small>L</small>-Serin]]<br>(Ser&nbsp;/&nbsp;S) image:L-threonine-skeletal.png|[[Treonin|<small>L</small>-Treonin]]<br>(Thr&nbsp;/&nbsp;T) image:L-tryptophan-skeletal.png|[[Triptofan|<small>L</small>-Triptofan]]<br>(Trp&nbsp;/&nbsp;W) image:L-tyrosine-skeletal.png|[[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]]<br>(Tyr&nbsp;/&nbsp;Y) image:L-valine-skeletal.png|[[Valin|<small>L</small>-Valin]]<br>(Val&nbsp;/&nbsp;V) </gallery> [[IUPAC]]/IUBMB sada također preporučuju standardne skraćenice za sljedeće dvije aminokiseline: <gallery> image:L-selenocysteine-2D-skeletal.png|[[Selenocistein|<small>L</small>-Selenocistein]]<br>(Sec&nbsp;/&nbsp;U) image:Pyrrolysine.svg|[[Pirolizin|<small>L</small>-Pirolizin]]<br>(Pyl&nbsp;/&nbsp;O) </gallery> == Nespecifične skraćenice == Ponekad se specifičnost identiteta aminokiseline ne može odrediti jednoznačno. Određene tehnike proteinskog sekvenciranja ne prave razliku među pojedinim parovima. Zato se koriste ovi kodovi: * Asx (B) je "[[asparagin]] ili [[asparaginska kiselina]]" * Glx (Z) je "[[glutaminska kiselina]] ili [[glutamin]]" * Xle (J) je "[[leucin]] ili [[izoleucin]]" Dodatno, simbol X je upotrebljen za oznaku aminokiseline koja je kompletno neidentificirana. == Hemijske osobenosti== U nastavku je tabela sa jednoslovnim i troslovnim simbolima i hemijskim svojstvima bočnih lanaca standardnih aminokiselina. Navedene mase su bazirane na ponderiranom prosjeku elementarnih [[izotop]]a njihovie prirodne abundancije. Formiranje [[peptidna veza|peptidne veze]] rezultira u eliminaciji molekula [[voda|vode]], tako da je jedinice mase aminokiselina u proteinskim lancima smanjena za 18,01524 Da. '''Opće hemijske osobenosti''' {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- ! Aminokiselina ! Kratko ! Skraćenica ! [[Atomska masa]] (Da) ! [[Izoelektrična tačka]] (pI) ! [[pK|Disocijacijska konstanta]] pK<sub>1</sub><br>(α-COOH) ! pK<sub>2</sub><br>(α-<sup>+</sup>NH<sub>3</sub>) |- ! [[Alanin]] | A | Ala | 89.09404 | 6.01 | 2.35 | 9.87 |- ! [[Cistein]] | C | Cys | 121.15404 | 5.05 | 1.92 | 10.70 |- ! [[Asparaginska kiselina]] | D | Asp | 133.10384 | 2.85 | 1.99 | 9.90 |- ! [[Glutaminska kiselina]] | E | Glu | 147.13074 | 3.15 | 2.10 | 9.47 |- ! [[Fenilalanin]] | F | Phe | 165.19184 | 5.49 | 2.20 | 9.31 |- ! [[Glicin]] | G | Gly | 75.06714 | 6.06 | 2.35 | 9.78 |- ! [[Histidin]] | H | His | 155.15634 | 7.60 | 1.80 | 9.33 |- ! [[Izoleucin]] | I | Ile | 131.17464 | 6.05 | 2.32 | 9.76 |- ! [[Lizin]] | K | Lys | 146.18934 | 9.60 | 2.16 | 9.06 |- ! [[Leucin]] | L | Leu | 131.17464 | 6.01 | 2.33 | 9.74 |- ! [[Metionin]] | M | Met | 149.20784 | 5.74 | 2.13 | 9.28 |- ! [[Asparagin]] | N | Asn | 132.11904 | 5.41 | 2.14 | 8.72 |- ! [[Pirolizin]] | O | Pyl | 255.31 | | | |- ! [[Prolin]] | P | Pro | 115.13194 | 6.30 | 1.95 | 10.64 |- ! [[Glutamin]] | Q | Gln | 146.14594 | 5.65 | 2.17 | 9.13 |- ! [[Arginin]] | R | Arg | 174.20274 | 10.76 | 1.82 | 8.99 |- ! [[Serin]] | S | Ser | 105.09344 | 5.68 | 2.19 | 9.21 |- ! [[Treonin]] | T | Thr | 119.12034 | 5.60 | 2.09 | 9.10 |- ! [[Selenocistein]] | U | Sec | 168.053 | 5.47 | | |- ! [[Valin]] | V | Val | 117.14784 | 6.00 | 2.39 | 9.74 |- ! [[Triptofan]] | W | Trp | 204.22844 | 5.89 | 2.46 | 9.41 |- ! [[Tirozin]] | Y | Tyr | 181.19124 | 5.64 | 2.20 | 9.21 |} ===Osobenosti bočnog lanca=== {| class="wikitable sortable" |- ! [[Aminokiselina]] ! Kratko ! Skraćenica ! Bočni lanac ! [[Hidrofobnost|Hidro-<br>fobna]] ![[pK|Disocijacijska konstanta]] (pK) ! [[Polarnost]] ! [[Kiselost|pH]] ! Mala ! Sitna ! [[Aromatičnost|Aromatični ili [[alifatski]] ! [[Van der Waals volumen]] |- ! [[Alanin]] | A | Ala | -CH<sub>3</sub> | X | - | - | - | X | X | - | 67 |- ! [[Cistein]] | C | Cys | -CH<sub>2</sub>[[Tiol]] (SH) | X | 8.18 | - | Kisela | X | X | - | 86 |- ! [[Asparaginska kiselina]] | D | Asp | -CH<sub>2</sub>COOH | - | 3.90 | X |Kisela | X | - | - | 91 |- ! [[Glutaminska kiselina]] | E | Glu | -CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>COOH | - | 4.07 | X | Kisela | - | - | - | 109 |- ! [[Fenilalanin]] | F | Phe | -CH<sub>2</sub>C<sub>6</sub>H<sub>5</sub> | X | - | - | - | - | - | Aromatska | 135 |- ! [[Glicin]] | G | Gly | -H | X | - | - | - | X | X | - | 48 |- ! [[Histidin]] | H | His | -CH<sub>2</sub>-[[imidazol|C<sub>3</sub>H<sub>3</sub>N<sub>2</sub>]] | - | 6.04 | X | Blago bazna | - | - | Aromatska | 118 |- ! [[Izoleucin]] | I | Ile | -CH(CH<sub>3</sub>)CH<sub>2</sub>CH<sub>3</sub> | X | - | - | - | - | - | Alifatska | 124 |- ! [[Lizin]] | K | Lys | -(CH<sub>2</sub>)<sub>4</sub>NH<sub>2</sub> | - | 10.54 | X |Bazna | - | - | - | 135 |- ! [[Leucin]] | L | Leu | -CH<sub>2</sub>CH(CH<sub>3</sub>)<sub>2</sub> | X | - | - | - | - | - | Alifatska | 124 |- ! [[Metionin]] | M | Met | -CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>[[Sulfur|S]]CH<sub>3</sub> | X | - | - | - | - | - | - | 124 |- ! [[Asparagin]] | N | Asn | -CH<sub>2</sub>CONH<sub>2</sub> | - | - | X | - | X | - | - | 96 |- ! [[Pirolizin]] | O | Pyl | -(CH<sub>2</sub>)<sub>4</sub>NHCO[[Pyrroline|C<sub>4</sub>H<sub>5</sub>N]]CH<sub>3</sub> | - | - | X | Blago bazna | - | - | - | |- ! [[Prolin]] | P | Pro | -CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>- | X | - | - | - | X | - | - | 90 |- ! [[Glutamin]] | Q | Gln | -CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CONH<sub>2</sub> | - | - | X | Blago bazna | - | - | - | 114 |- ! [[Arginin]] | R | Arg | -(CH<sub>2</sub>)<sub>3</sub>NH-C(NH)NH<sub>2</sub> | - | 12.48 | X | Jako bazna | - | - | - | 148 |- ! [[Serin]] | S | Ser | -CH<sub>2</sub>OH | - | 5.68 | X | Blago kisela | X | X | - | 73 |- ! [[Treonin]] | T | Thr | -CH(OH)CH<sub>3</sub> | - | 5.53 | X | Blago kisela | X | - | - | 93 |- ! [[Selenocistein]] | U | Sec | -CH<sub>2</sub>[[Selenol|SeH]] | - | 5.73 | - | Kisela | X | X | - | |- ! [[Valin]] | V | Val | -CH(CH<sub>3</sub>)<sub>2</sub> | X | - | - | - | X | - | Aliphatska | 105 |- ! [[Triptofan]] | W | Trp | -CH<sub>2</sub>[[indole|C<sub>8</sub>H<sub>6</sub>N]] | - | 5.885 | X | Blago bazna | - | - | Aromatska | 163 |- ! [[Tirozin]] | Y | Tyr | -CH<sub>2</sub>-C<sub>6</sub>H<sub>4</sub>OH | - | 10.46 | X | Blago kisela | - | - | Aromatska | 141 |} Napomena: pKa vrijednosti [[aminokiselina]] su obično malo drugačije kada su unutar proteina. U ovoj situaciji, proteinski pKa proračuni se ponekad koriste za izračunavanje promjena u pKa vrijednosti aminokiselina. ===Genska ekspresija i biohemija=== {| class="wikitable sortable" |- align="center" ! Aminokiselina ! Kratko ! Skraćenica ! [[Kodon]](i) ! Pojava<br>u ljudskim proteinima<br>(%) ! Esencijalne[[#essentialnote|‡]] kod ljudi |- ! [[Alanin]] | A | Ala | GCU, GCC, GCA, GCG | 7.8 | No |- ! [[Cistein]] | C | Cys | UGU, UGC | 1.9 | Uvjetno |- ! [[Asparaginska kiselina]] | D | Asp | GAU, GAC | 5.3 | Ne |- ! [[Glutaminska kiselina]] | E | Glu | GAA, GAG | 6.3 | Uvjetno |- ! [[Fenilalanin]] | F | Phe | UUU, UUC | 3.9 | Da |- ! [[Glicin]] | G | Gly | GGU, GGC, GGA, GGG | 7.2 | Uvjetno |- ! [[Histidin]] | H | His | CAU, CAC | 2.3 | Da |- ! [[Izoleucin]] | I | Ile | AUU, AUC, AUA | 5.3 | Da |- ! [[Lizin]] | K | Lys | AAA, AAG | 5.9 | Da |- ! [[Leucin]] | L | Leu | UUA, UUG, CUU, CUC, CUA, CUG | 9.1 | Da |- ! [[Metionin]] | M | Met | AUG | 2.3 | Da |- ! [[Asparagin]] | N | Asn | AAU, AAC | 4.3 | Ne |- ! [[Pirolizin]] | O | Pyl | UAG[[#pironote|*]] | 0 | Ne |- ! [[Prolin]] | P | Pro | CCU, CCC, CCA, CCG | 5.2 | Ne |- ! [[Glutamin]] | Q | Gln | CAA, CAG | 4.2 | Ne |- ! [[Arginin]] | R | Arg | CGU, CGC, CGA, CGG, AGA, AGG | 5.1 | Uvjetno |- ! [[Serin]] | S | Ser | UCU, UCC, UCA, UCG, AGU, AGC | 6.8 | Ne |- ! [[Treonin]] | T | Thr | ACU, ACC, ACA, ACG | 5.9 | Da |- ! [[Selenocistein]] | U | Sec | UGA[[#selenonote|**]] | >0 | Ne |- ! [[Valin]] | V | Val | GUU, GUC, GUA, GUG | 6.6 | Da |- ! [[Triptofan]] | W | Trp | UGG | 1.4 | Yes |- ! [[Tirozin]] | Y | Tyr | UAU, UAC | 3.2 | Uvjetno |- ! Stop kodon[[#stopnote|†]] | - | Term | UAA, UAG, UGA[[#stopcodonnote|††]] | - | - |} <span id="pyrronote">*</span> UAG je normalno [[stop kodon|amber stop kodon]], ali i kodiranje pirrolizina ako je prisutan PYLIS element].<br/> <span id="selenonote">**</span> UGA je normalno opal (ili amber) stop kodon, ali kodira i selenocistein, je prisutan [[SECIS element]].<br /> <span id="stopnote">†</span>[[Stop kodon]] nije aminokiselina, ali je uključen za kompletiranje šifre.<br /> <span id="stopcodonnote">††</span> UAG i UGA ne djeluju uvijek kao stop kodoni (vidi gore).<br /> <span id="essentialnote">‡</span> Esencijalna aminokiselina se ne miže sintetizirati kod ljudi, pa se mora konzumirati. Uvjetne esencijalne aminokisaeline se obično ne zahtijevaju u ishrani, ali moraju biti [[egzogeno]] dodvane u specifičnim skpinama koje ne sintetiziraju u dovoljne količine. ===Masena spektofotometrija=== U [[masena spektrometrija|masenoj spektrofotometriji]] peptida i proteina, korisno je poznavanje mase ostataka . Masa peptida ili proteina je zbir mase ostatka plus masa vode.<ref>http://education.expasy.org/student_projects/isotopident/htdocs/aa-list.html |title=The amino acid masses |access-date=2009-01-06, publisher: ExPASy.</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" |- ! [[Aminokiselina]] ! Kratko ! Skraćenica ! Formula ![[Atomska masa]] (Da) ![[Atomska masa]] (Da) |- ! [[Alanin]] | A | Ala | C<sub>3</sub>H<sub>5</sub>NO | 71.03711 | 71.0788 |- ! [[Cistein]] | C | Cys | C<sub>3</sub>H<sub>5</sub>NOS | 103.00919 | 103.1388 |- ! [[Asparaginska kiselina]] | D | Asp | C<sub>4</sub>H<sub>5</sub>NO<sub>3</sub> | 115.02694 | 115.0886 |- ! [[Glutaminska kiselina]] | E | Glu | C<sub>5</sub>H<sub>7</sub>NO<sub>3</sub> | 129.04259 | 129.1155 |- ! [[Fenilalanin]] | F | Phe | C<sub>9</sub>H<sub>9</sub>NO | 147.06841 |147.1766 |- ! [[Glicin]] | G | Gly | C<sub>2</sub>H<sub>3</sub>NO | 57.02146 | 57.0519 |- ! [[Histidin]] | H | His | C<sub>6</sub>H<sub>7</sub>N<sub>3</sub>O | 137.05891 | 137.1411 |- ! [[Izoleucin]] | I | Ile | C<sub>6</sub>H<sub>11</sub>NO | 113.08406 | 113.1594 |- ! [[Lizin]] | K | Lys | C<sub>6</sub>H<sub>12</sub>N<sub>2</sub>O | 128.09496 | 128.1741 |- ! [[Leucin]] | L | Leu | C<sub>6</sub>H<sub>11</sub>NO | 113.08406 | 113.1594 |- ! [[Metionin]] | M | Met | C<sub>5</sub>H<sub>9</sub>NOS | 131.04049 | 131.1986 |- ! [[Asparagin]] | N | Asn | C<sub>4</sub>H<sub>6</sub>N<sub>2</sub>O<sub>2</sub> | 114.04293 | 114.1039 |- ! [[Pirolizin]] | O | Pyl | C<sub>12</sub>H<sub>21</sub>N<sub>3</sub>O<sub>3</sub> | 255.15829 | 255.3172 |- ! [[Prolin]] | P | Pro | C<sub>5</sub>H<sub>7</sub>NO | 97.05276 | 97.1167 |- ! [[Glutamin]] | Q | Gln | C<sub>5</sub>H<sub>8</sub>N<sub>2</sub>O<sub>2</sub> | 128.05858 | 128.1307 |- ! [[Arginin]] | R | Arg | C<sub>6</sub>H<sub>12</sub>N<sub>4</sub>O | 156.10111 | 156.1875 |- ! [[Serin]] | S | Ser | C<sub>3</sub>H<sub>5</sub>NO<sub>2</sub> | 87.03203 | 87.0782 |- ! [[Treonin]] | T | Thr | C<sub>4</sub>H<sub>7</sub>NO<sub>2</sub> | 101.04768 | 101.1051 |- ! [[Selenocistein]] | U | Sec | C<sub>3</sub>H<sub>5</sub>NOSe | 150.95364 | 150.0388 |- ! [[Valin]] | V | Val | C<sub>5</sub>H<sub>9</sub>NO | 99.06841 | 99.1326 |- ! [[Triptofan]] | W | Trp | C<sub>11</sub>H<sub>10</sub>N<sub>2</sub>O | 186.07931 | 186.2132 |- ! [[Tirozin]] | Y | Tyr | C<sub>9</sub>H<sub>9</sub>NO<sub>2</sub> | 163.06333 | 163.1760 |} === Stehiometrija i metabolička potrošnja u ćeliji === Naredna tabela navodi obilje aminokiselina u ćeliji ''[[Escherichia coli]]'' i metabolički utrošak [[ATP]] za sintezu aminokiselina. Negativni brojevi ukazuju na metaboličke procese koji su energetski povoljni i ne troše neto ATP ćelije. Skup raspoloživih aminokiselina sadrži one u obliku i u polimeriziranom obliku ([[protein]]i). {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- ! Aminokiselina ! Abundancija <br>(molekula×10<sup>8</sup>)<br>po ćeliji ''[[Escherichia coli|E. coli]]'') ! Utrošak ATP u sintezi <br>u aerobnim<br>uvjetima ! Utrošak ATP u sintezi<br>u anaerobnim<br>uvjetima |- ! [[Alanin]] | 2.9 | -1 | 1 |- ! [[Cistein]] | 0.52 | 11 | 15 |- ! [[Asparaginska kiselina]] | 1.4 | 0 | 2 |- ! [[Glutaminska kiselina]] | 1.5 | -7 | -1 |- ! [[Fenilalanin]] | 1.1 | -6 | 2 |- ! [[Glicin]] | 3.5 | -2 | 2 |- ! [[Histidin]] | 0.54 | 1 | 7 |- ! [[Izoleucin]] | 1.7 | 7 | 11 |- ! [[Lizin]] | 2.0 | 5 | 9 |- ! [[Leucin]] | 2.6 | -9 | 1 |- ! [[Metionin]] | 0.88 | 21 | 23 |- ! [[Asparagin]] | 1.4 | 3 | 5 |- ! [[Prolin]] | 1.3 | -2 | 4 |- ! [[Glutamin]] | 1.5 | -6 | 0 |- ! [[Arginin]] | 1.7 | 5 | 13 |- ! [[Serin]] | 1.2 | -2 | 2 |- ! [[Treonin]] | 1.5 | 6 | 8 |- ! [[Triptofan]] | 0.33 | -7 | 7 |- ! [[Tirozin]] | 0.79 | -8 | 2 |- ! [[Valin]] | 2.4 | -2 | 2 |} ===Napomene=== {| class="wikitable" |- align="left" ! Aminokiselina ! colspan="2" | Skraćenica ! Napomena |- ! [[Alanin]] | A | Ala | Vrlo bogat i vrlo svestran, više nego krut glicin, ali dovoljno mali da predstavlja samo mala prostorna ograničenja za proteinske konformacije. Ponaša se prilično neutralno, a može se nalaziti u obje hidrofilne regije na proteinu, izvan i unutar hidrofobnih područja. |- ! [[Asparagin]] ili [[asparaginska kiselina]] | B | Asx |Drži mjesto kada bilo koja aminokiselina može zauzeti tu poziciju |- ! [[Cistein]] | C | Cys | Atom sumpora se lako veže za [[ion]]e [[teški metal|teških metala]]. Pod oksidirajućim uvjetima, dva cisteina mogu udružiti u disulfid i formirati aminokiselinu [[cistin]]. Kada su cistini dio proteina, [[insulin]]a naprimjer, u [[tercijarna struktura]] je stabilizirana, što čini protein otpornijim na [[denaturacija|denaturacije]]. Zato su disulfidne veze česte u proteinima koji moraju biti u funkciji u teškim uvjetima, uključujući probavne [[enzim]]e (npr. [[pepsin]] i [[himotripsin]]) i strukturne proteine (npr. [[keratin]]). Disulfidne veze se također nalaze u peptidima koji su premali da sami održe stabilan oblik sami (npr. [[insulin]]). |- ! [[Asparaginska kiselina]] | D | Asp | Asp se ponaša slično glutaminskoj kiselini, a nosi hidrofilnu kiselu grupu sa jakim negativnim nabojem. Obično se nalazi na vanjskoj površini proteina, koji je topiv u vodi. Veže se za molekule i ione pozitivnog naboja, a često se koristi u [[enzim]]ima za fiksiranje metalnih iona. Kada se nalaze unutar proteina, aspartat i glutamat su obično upareni sa [[arginin]]om i [[lizin]]om. |- ! [[Glutaminska kiselina]] | E | Glu | Glu se ponaša slično asparaginskoj kiselini, a ima duže, nešto fleksibilnije bočne lance. |- ! [[Fenilalanin]] | F | Phe | Esencijalni za ljude, [[fenilalanin]], [[tirozin]] i [[triptofan]] sadrže velike, krute aromatične grupe u bočnom lancu. To su najvećie aminokiseline. Hidrofobni su kao i [[izoleucin]], [[leucin]], [[valin]] i imaju tendenciju da se orijentiraju prema unutrašnjosti proteinskih molekula. Fenilalanin se može pretvoriti u tirozin. |- ! [[Glicin]] | G | Gly |Zbog dva atoma vodika na α ugljiku, glicina nije optički aktivan. To je najmanja aminokiselina, rotira lako i daje fleksibilnost proteinskom lancu. Može da se uklopi u uskim mestima, npr. trostruki heliks [[kolagen]]a. Pošto previše fleksibilnosti obično nije poželjno, kao strukturna komponenta, manje je uobičajen od alanina. |- ! [[Histidin]] | H | His | Od suštinskog je značaja za ljude. Čak i u blago kiselim uvjetima, dogodi se [[protonacija]] dušika, što mijenjaju svojstva histidina i polipeptida u cjelini. Nalazi se u mnogim proteinima kao regulatorni mehanizam, promjenom konformacije i ponašanje polipeptida u kiselim područjima, kao što su kasni [[endosom]]i ili [[lizosom]]i, provođenje promjena konformacija u enzimima. Međutim, za to je potrebno samo nekoliko histidina, tako da je relativno oskudan. |- ! [[Izoleucin]] | I | Ile | Od esencijalnog značaja je za ljude. Izoleucin, leucin i valin i imaju velike alifatskiehidrofobne bočne lance. Njihove molekule su krute, a međusobne hidrofobne interakcije su važni za pravilno sklapanje proteina, jer ovi lanci imaju tendenciju da se nalaze unutar molekula proteina. |- ! [[Leucin]] ili [[izoleucin]] | J | Xle |Čuva mjesto kada bilo koja aminokiselina može zauzeti tu poziciju |- ! [[Lizin]] | K | Lys | Lizin je od suštinskog značaja za ljude, a ponaša se slično argininu. Sadrži dug, fleksibilan bočni lanac s pozitivnim nabojem na kraju. Fleksibilnost lanca čini lizin i arginin pogodnim za vezivanje molekula s mnogim negativnim nabojima na svojoj površini. Npr. [[DNK]] - vezujući proteini imaju aktivnu regiju bogatu argininom i lizinom. Snažan naboj čini ove dvije aminokiseline sklonim za vanjske hidrofilne površine proteina. Kada se nalaze unutra, obično su upareni s odgovarajućim negativno nabijenih aminokiselinama, npr. aspartatom ili glutamatom. |- ! [[Leucin]] | L | Leu | Leu je esencijalan za ljude, a ponaša se slično izoleucinu i valinu. |- ! [[Metionin]] | M | Met | Met je od esencijalnog og značaja za ljude. Uvijek je prva aminokiselina koja biti uključena u protein, a ponekad je uklonjen nakon translacije. Kao i cistein, sadrži sumpor, ali sa [[metil]] grupom, umjesto vodika. Ova metil grupa se može aktivirati, a koristi se u mnogim reakcijama u kojima se dodaju novi atomi ugljika na drugu molekulu. |- ! [[Asparagin]] | N | Asn | Slično asparaginskoj kiselini, Asn sadrži [[amid]]nu grupu, gdje Asp ima [[karboksil]]. |- ! [[Pirolizin]] | O | Pyl | Sličan [[lizin]]u, ali ima priključen [[prolin]]ski prsten. |- ! [[Prolin]] | P | Pro | Prolin sadrži neobičan prsten s amino grupom N-kraja, koji prisiljava CO-NH amidnu sekvencu na fiksnu konformaciju. To može poremetiti sklopove proteinske strukture, poput [[alfa Heliks|α heliks]]a ili β lista. Uobičajen je u [[kolagen]]u, često prolazi kroz [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijske modifikacije]] u [[hidroksiprolin]]u. |- ! [[Glutamin]] | Q | Gln | Slično glutaminskoj kiselini, Gln sadrži [[amid]]nu grupu, u kojoj Glu ima karboksilnu. Nalazi se u proteinima i kao spremište za [[amonijak]]; najobilnija je aminokiselina u organizmu. |- ! [[Arginin]] | R | Arg | Funkcionalno sličan [[lizin]]u |- ! [[Serin]] | S | Ser | Serin i treonin imaju kratke molekule koje završavaju hidroksilnom grupom. Njegov vodik je lako ukloniti, tako da serin i treonin često ponašaju kao donatorai vodika u [[enzim]]ima. Oba su vrlo hidrofilna, tako da vanjskie regije topivih proteina bogate ovim aminokiselinama. |- ! [[Treonin]] | T | Thr |Esencijalan za ljude, Thr se ponaša slično serinu. |- ! [[Selenocistein]] | U | Sec | [[Selen]]iran iz cisteina, gdje selen hzamjenjuje [[sumpor]]. |- ! [[Valin]] | V | Val | Esencijalan za ljude, Val se ponaša slično [[izoleucin]]u i [[leucin]]u. |- ![[Triptofan]] |W |Trp |Esencijalan za ljude,Trp se ponaša slično [[fenilalanin]]u i [[tirozin]]u. Prekursor je serotonina i prirodno je fluorescentan. |- ! Nepoznati | X |Xaa |„Čuvar mjesta“ kada je nepoznata aminokiselina beznačajna. |- ![[Tirozin]] | Y |Tyr |Tyr se ponaša slično fenilalaninu (prethodnik tirozina) i triptofanu, a preteča je [[melanin]]a, [[epinefrin]]a i [[hormon]]a štitnjače. Njegova fluorescencija se obično javlja kao posljedica energetskog transfera u triptofan. |- ! [[Glutaminska kiselina]] ili [[glutamin]] | Z | Glx | Čuvar mjesta kada bilo koja aminokiselina može zauzeti datu poziciju. |- |} ===Katabolizam=== [[File:Amino acid catabolism revised.png|thumb|600px|center|Aminokiseline mogu biti klasificirane prema osobenostima glavnog produkta svake od njih.]] *Glucogene, sa produktima koji imaju sposobnost formiranja glukoze putem glukogeneze. *Ketogene, sa produktima koji nemaju sposobnost formiranja glukoze: ovi produkti se mogu upotrebiti za ketogenezu ili sintezu lipida. *Aminokiseline katabolizirane i glukogenim i and ketogenim produktima. ==Život na bazi alternativnih proteinogenih garnitura == Prema dosadašnjim saznanjima, čini se da su proteinogene garniture koje koriste poznati oblici života na Zemlji, proizvoljno odabrane evolucijom , od više stotina mogućih alfa-tipova aminokiselina. [[Ksenobiologija|Ksenobiološke]] studije hipotetskih oblika života koji bi mogli biti izgrađeni korištenjem alternativnih skupova proširivanjem genetičkoih kodova. [[Stanley Miller]]ov tip eksperimenta na umjetnom samozačeću pokazuje da alfa-tipovi aminokiselina dominiraju u osnovnoj vodi 'primordijalne supe', ali beta-tip aminokiselina dominira kada je prisutno manje vode. Oba, i alfa- i beta-bazirani setovi mogli su biti osnova za alternativne konstrukcije proteina i oblike života. ==Također pogledajte== *[[Aminokiseline]] *[[Esencijalna aminokiselina]] ==Reference== {{reference}} [[Kategorija:Alfa-aminokiseline]] [[Kategorija:Proteinogene aminokiseline]] [[Kategorija:Hrana]] [[Kategorija:Ishrana]] 5zf0jx5y1wg56xxk8e9l0detfxn5pak Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001. 0 401121 3837468 3687709 2026-04-26T17:30:33Z AnToni 2325 3837468 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]], {{ZID|Slovenija}} | datumi = 3–11. februar 2001. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[3. februar|3.]] do [[11. februar]]a [[2001.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] kod [[Bohinj]]a.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998]], ovo je drugo svjetsko prvenstvo održano na [[Pokljuka|Pokljuki]]. U muškoj konkurenciji ovo je bilo 36. po redu, a u ženskoj 18. prvenstvo. Ukupno je održano pet utrka za koju se dodjeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije,<ref name="IBU"> [http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> [[Biatlon#Discipline|sprint]],<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj<ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji,<ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrke u [[Biatlon#Discipline|potjeri]] u muškoj konkurenciji na 12,5&nbsp;km,<ref name="IBU8">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMPU Rezultati potjere u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i u ženskoj na 10&nbsp;km,<ref name="IBU9">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWPU Rezultati potjere u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrka u [[Biatlon#Discipline|masovnom startu]] na 15&nbsp;km za muškarce<ref name="IBU10">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 12,5&nbsp;km za žene.<ref name="IBU11">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} || <small>24:40,3<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} || <small>25:26,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || <small>25:28,2<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|12,5 km}}<ref name="IBU8"/> | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} || <small>34:21,3<br><small>(3)</small> | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} || <small>34:27,2<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || <small>35:06,9<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|15 km}}<ref name="IBU10"/> | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} || <small>39:28,2<br><small>(2)</small | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || <small>39:32,0<br><small>(4)</small> | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || <small>39:46,6<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Paavo Puurunen]]|FIN}} || <small>55:05,6<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} || <small>55:33,8<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Ilmārs Bricis]]|LAT}} || <small>55:35,1<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Francuska}}<br><small>[[Gilles Marguet]]<br />[[Vincent Defrasne]]<br />[[Julien Robert]]<br />[[Raphaël Poirée]] ||<small>1:12:56,7<br>(0+6)</small> | {{ZID|Bjelorusija}}<br><small>[[Aleksej Ajdarov]]<br />[[Aleksander Siman]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Vadim Sašurin]]||<small>1:13:28,6<br>(0+6)</small> | {{ZID|Norveška}}<br><small>[[Egil Gjelland]]<br />[[Frode Andresen]]<br />[[Halvard Hanevold]]<br />[[Ole Einar Bjørndalen]] ||<small> 1:13:29,7 <br>(3+13)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|1|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|2|0|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Finska|1|0|0|1}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|2|0|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|2|3}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|2|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Kati Wilhelm]]|NJE}} || <small>21:56,2<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} || <small>22:23,1<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>22:37,6<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|10 km}}<ref name="IBU9"/> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>32:13,5<br><small>(5)</small> | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}}|| <small>32:38,5<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>32:48,5<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (žene)|12,5 km}}<ref name="IBU11"/> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>38:38,6<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Martina Glagow]]|NJE}} || <small>39:43,0<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>39:47,4<br><small>(4)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>45:13,0<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>45:50,3<br><small>(3)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>46:22,2<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Olga Piljova]]<br />[[Ana Bogali-Titovec]]<br />[[Galina Kukljeva]]<br />[[Svjetlana Išmuratova]] ||<small> 1:29:02,8<br>(1+13)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Uschi Disl]]<br />[[Katrin Apel]]<br />[[Andrea Henkel]]<br />[[Kati Wilhelm]] ||<small> 1:29:28,30<br>(2+7)</small> | {{ZID|Ukrajina}} <br><small>[[Olena Zubrilova]]<br />[[Olena Petrova]]<br />[[Nina Lemeš]]<br />[[Tetjana Vodopjanova]] ||<small>1:29:55,2<br>(0+5)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|0|1|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|3|0|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|1|2|4}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|0|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|2|2}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Raphaël Poirée ]]|FRA}}|| 2 || 1 || 0 ||3 |- | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || 2 || 0 || 1 || 3 |- | 3. || align=left| {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}}|| 2 || 0 || 0 || 2 |- | 4. || align=left| {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}}|| 1 || 1 || 2 || 4 |- | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Kati Wilhelm]]|NJE}}|| 1 || 1 || 0 || 2 |- | rowspan=8 | 6. ||align=left| {{flagathlete|[[Paavo Puurunen]]|FIN}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gilles Marguet]]|FRA}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Vincent Defrasne]]|FRA}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Julien Robert]]|FRA}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Piljova]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ana Bogali-Titovec]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Svetlana Išmuratova]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | rowspan=2 | 14. ||align=left| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | 16. || align=left| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=7 | 17. ||align=left| {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Ajdarov]]|BJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksander Siman]]|BJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Martina Glagow]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Katrin Apel]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Andrea Henkel]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | rowspan=3 | 24. ||align=left| {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|BJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=6 | 27. ||align=left| {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|BJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nina Lemeš]]|BJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|BJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Egil Gjelland]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ilmārs Bricis ]]|LAT}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|0|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|2|0|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|0|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|3|2|6}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|2|4|7}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Finska|1|0|0|1}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|2|0|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|2|2}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|10|10|10|30}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 18 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|22|14|11|47{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|12|10|6|28{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|11|17|10|38}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|7|4|8|19}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|5|6|7|18}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|3|5|7|15}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | rowspan=2| 11. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Kina|0|1|0|1}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|4|4}} | rowspan=3| 14. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|63|63|63|189}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 36 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|35|22|24|81{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|33|32|18|83{{efn|name=sssr|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|11|22|20|53}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|8|6|7|21}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|7|16}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Francuska|4|3|6|13}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|3|6|12}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|2|3|6}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|1|3{{efn|name=češ|}}}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | rowspan=2| 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|100|100|100|300}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 36 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|55|46|29|130{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|47|32|30|109{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|22|39|30|91}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|9|9|13|29}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Finska|8|7|10|24}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|8|5|11|24}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|7|16}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|4|4|7|15}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|3|5|7|15}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|4|8}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|2|4|7}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|2|3|6{{efn|name=češ|}}}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 15. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | rowspan=3|16. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Kina|0|1|0|1}} | rowspan=2| 19. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|163|163|163|489}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|2001]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|*]] [[Kategorija:2001. u Sloveniji]] [[Kategorija:2001. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sloveniji]] [[Kategorija:Sport u Bohinju]] [[Kategorija:Biatlon u Sloveniji]] q2pidcs0vxkeoae4ljwqsbo0r2w092o 3837469 3837468 2026-04-26T17:31:06Z AnToni 2325 3837469 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]], {{ZID|Slovenija}} | datumi = 3–11. februar 2001. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[3. februar|3.]] do [[11. februar]]a [[2001.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] kod [[Bohinj]]a.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998]], ovo je drugo svjetsko prvenstvo održano na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]. U muškoj konkurenciji ovo je bilo 36. po redu, a u ženskoj 18. prvenstvo. Ukupno je održano pet utrka za koju se dodjeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije,<ref name="IBU"> [http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> [[Biatlon#Discipline|sprint]],<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj<ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji,<ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrke u [[Biatlon#Discipline|potjeri]] u muškoj konkurenciji na 12,5&nbsp;km,<ref name="IBU8">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMPU Rezultati potjere u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i u ženskoj na 10&nbsp;km,<ref name="IBU9">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWPU Rezultati potjere u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrka u [[Biatlon#Discipline|masovnom startu]] na 15&nbsp;km za muškarce<ref name="IBU10">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 12,5&nbsp;km za žene.<ref name="IBU11">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} || <small>24:40,3<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} || <small>25:26,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || <small>25:28,2<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|12,5 km}}<ref name="IBU8"/> | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} || <small>34:21,3<br><small>(3)</small> | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} || <small>34:27,2<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || <small>35:06,9<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|15 km}}<ref name="IBU10"/> | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} || <small>39:28,2<br><small>(2)</small | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || <small>39:32,0<br><small>(4)</small> | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || <small>39:46,6<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Paavo Puurunen]]|FIN}} || <small>55:05,6<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} || <small>55:33,8<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Ilmārs Bricis]]|LAT}} || <small>55:35,1<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Francuska}}<br><small>[[Gilles Marguet]]<br />[[Vincent Defrasne]]<br />[[Julien Robert]]<br />[[Raphaël Poirée]] ||<small>1:12:56,7<br>(0+6)</small> | {{ZID|Bjelorusija}}<br><small>[[Aleksej Ajdarov]]<br />[[Aleksander Siman]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Vadim Sašurin]]||<small>1:13:28,6<br>(0+6)</small> | {{ZID|Norveška}}<br><small>[[Egil Gjelland]]<br />[[Frode Andresen]]<br />[[Halvard Hanevold]]<br />[[Ole Einar Bjørndalen]] ||<small> 1:13:29,7 <br>(3+13)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|1|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|2|0|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Finska|1|0|0|1}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|2|0|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|2|3}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|2|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Kati Wilhelm]]|NJE}} || <small>21:56,2<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} || <small>22:23,1<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>22:37,6<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|10 km}}<ref name="IBU9"/> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>32:13,5<br><small>(5)</small> | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}}|| <small>32:38,5<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>32:48,5<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (žene)|12,5 km}}<ref name="IBU11"/> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>38:38,6<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Martina Glagow]]|NJE}} || <small>39:43,0<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>39:47,4<br><small>(4)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>45:13,0<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>45:50,3<br><small>(3)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>46:22,2<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Olga Piljova]]<br />[[Ana Bogali-Titovec]]<br />[[Galina Kukljeva]]<br />[[Svjetlana Išmuratova]] ||<small> 1:29:02,8<br>(1+13)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Uschi Disl]]<br />[[Katrin Apel]]<br />[[Andrea Henkel]]<br />[[Kati Wilhelm]] ||<small> 1:29:28,30<br>(2+7)</small> | {{ZID|Ukrajina}} <br><small>[[Olena Zubrilova]]<br />[[Olena Petrova]]<br />[[Nina Lemeš]]<br />[[Tetjana Vodopjanova]] ||<small>1:29:55,2<br>(0+5)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|0|1|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|3|0|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|1|2|4}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|0|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|2|2}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Raphaël Poirée ]]|FRA}}|| 2 || 1 || 0 ||3 |- | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || 2 || 0 || 1 || 3 |- | 3. || align=left| {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}}|| 2 || 0 || 0 || 2 |- | 4. || align=left| {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}}|| 1 || 1 || 2 || 4 |- | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Kati Wilhelm]]|NJE}}|| 1 || 1 || 0 || 2 |- | rowspan=8 | 6. ||align=left| {{flagathlete|[[Paavo Puurunen]]|FIN}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gilles Marguet]]|FRA}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Vincent Defrasne]]|FRA}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Julien Robert]]|FRA}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Piljova]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ana Bogali-Titovec]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Svetlana Išmuratova]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | rowspan=2 | 14. ||align=left| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | 16. || align=left| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=7 | 17. ||align=left| {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Ajdarov]]|BJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksander Siman]]|BJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Martina Glagow]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Katrin Apel]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Andrea Henkel]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | rowspan=3 | 24. ||align=left| {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|BJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=6 | 27. ||align=left| {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|BJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nina Lemeš]]|BJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|BJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Egil Gjelland]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ilmārs Bricis ]]|LAT}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|0|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|2|0|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|0|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|3|2|6}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|2|4|7}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Finska|1|0|0|1}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|2|0|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|2|2}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|10|10|10|30}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 18 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|22|14|11|47{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|12|10|6|28{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|11|17|10|38}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|7|4|8|19}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|5|6|7|18}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|3|5|7|15}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | rowspan=2| 11. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Kina|0|1|0|1}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|4|4}} | rowspan=3| 14. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|63|63|63|189}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 36 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|35|22|24|81{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|33|32|18|83{{efn|name=sssr|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|11|22|20|53}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|8|6|7|21}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|7|16}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Francuska|4|3|6|13}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|3|6|12}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|2|3|6}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|1|3{{efn|name=češ|}}}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | rowspan=2| 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|100|100|100|300}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 36 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|55|46|29|130{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|47|32|30|109{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|22|39|30|91}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|9|9|13|29}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Finska|8|7|10|24}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|8|5|11|24}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|7|16}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|4|4|7|15}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|3|5|7|15}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|4|8}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|2|4|7}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|2|3|6{{efn|name=češ|}}}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 15. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | rowspan=3|16. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Kina|0|1|0|1}} | rowspan=2| 19. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|163|163|163|489}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|2001]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|*]] [[Kategorija:2001. u Sloveniji]] [[Kategorija:2001. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sloveniji]] [[Kategorija:Sport u Bohinju]] [[Kategorija:Biatlon u Sloveniji]] kn1opgw3dyphtw4ojukeozlr0buskvu Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Nevesinju 0 408598 3837551 3437955 2026-04-27T10:31:18Z KWiki 9400 3837551 wikitext text/x-wiki '''Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Nevesinju''' jest popis [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]] na području općine [[Nevesinje]]. * [[Careva džamija (Nevesinje)|Careva (džamija Sultan Bajazid Velije)]] (mjesto i ostaci graditeljske cjeline) * [[Crkva svetog Vaznesenja Hristovog u Nevesinju]] (historijska građevina) * [[Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija|Dugalića džamija (džamija hadži Velijjudina Bakrača ili Velagina džamija)]] sa historijskom građevinom sahat-kule (mjesto i ostaci graditeljske cjeline) * [[Ljubovića džamija u Odžaku (Nevesinje)|Džamija hadži Hane hanume Ljubović (Ljubovića džamija]]) u [[Odžak (Nevesinje)|Odžaku]] (mjesto i ostaci graditeljske cjeline) * [[Čaršijska džamija u Nevesinju|Čaršijska džamija (Sinan-kadi efendijina ili Čučkova džamija)]] (graditeljska cjelina) * [[Čelebića džamija u Donjoj Bijenji|Čelebića (Džaferovića ili Šurkovića) džamija u Donjoj Bijenji]] (historijska građevina) * [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju]] (mjesto i ostaci historijske građevine) * [[Ovčiji brod |Ovčiji brod - Most u selu Bratač]] (historijska građevina) * [[Nekropola Kalufi|Nekropola sa stećcima Kalufi u Krekovima]] (historijsko područje) * [[Nekropola sa stećcima Rajkov kamen]] u Mijatovcima ([[Krekovi]]) (historijsko područje).<ref>{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-lista |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Nevesinje) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=25. 2. 2016 |archive-date=23. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190423102036/http://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20150504022327/http://kons.gov.ba/ Zvanična stranica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Spisak nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini po općinama}} [[Kategorija:Spiskovi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine po gradovima|Nevesinje]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Nevesinju|*]] er5tm1pzod5tg1qnyzphiorvoflt8z3 Spisak bolnica u Bosni i Hercegovini 0 413720 3837532 3821752 2026-04-27T03:47:26Z Bosancica by MK 173186 3837532 wikitext text/x-wiki == Kliničke ustanove – tercijarni nivo zdravstvene zaštite == * [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu]] * [[Univerzitetski klinički centar Republike Srpske]] (Banja Luka) * [[Univerzitetski klinički centar Tuzla]] * [[Sveučilišna klinička bolnica Mostar]] * [[Kantonalna bolnica Zenica]] * [[Univerzitetska bolnica Foča]] == Opće i kantonalne bolnice – sekundarni nivo zdravstvene zaštite == * Hrvatska bolnica "Dr Fra Mato Nikolić" Nova Bila * [[Kantonalna bolnica Bihać|Kantonalna bolnica "Dr Irfan Ljubijankić" Bihać]] * Opća bolnica Sanski Most * Kantonalna bolnica "Dr Fra Mihovil Sučić" Livno * Kantonalna bolnica Travnik * Kantonalna bolnica Goražde * Opća bolnica Bugojno * Opća bolnica Jajce * [[Opća bolnica Tešanj]] * [[Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš"]] * [[Kantonalna bolnica "Dr. Safet Mujić" Mostar]] * Opća bolnica Konjic * Opća bolnica "Dr Mustafa Beganović" Gračanica * Kantonalna bolnica Orašje * Bolnica "Sveti apostol Luka" Doboj * Opća bolnica Gradiška * Bolnica Kasindo Istočno Sarajevo * Opća bolnica "Sveti vračevi" Bijeljina * Opća bolnica Trebinje * Opća bolnica Prijedor * Opća bolnica Zdravstveni centar Brčko == Specijalne bolnice == * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]] (Jagomir) * Psihijatrijska bolnica Sokolac * Bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča * Specijalna bolnica "Centar za srce BH" Tuzla * Bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu Travnik == Banje == * "Aqua Reumal" Fojnica * "Aquaterm" (Olovo) * Guber (Srebrenica) * "Gata" (Bihać) * Vrućica (Teslić) [[Kategorija:Bolnice u Bosni i Hercegovini| ]] [[Kategorija:Zdravstvene ustanove]] ks2nlo4yx7hgk5ajujad7i8vdysn7je Opća bolnica Tešanj 0 413944 3837535 3201302 2026-04-27T04:32:34Z Bosancica by MK 173186 Malo revidiran tekst i dodate reference 3837535 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolnica | naziv = Opća bolnica Tešanj | logo = | logo_veličina = | slika = | slika_veličina = 225 | opis = | koordinate = {{coord|44.609624|17.989081|type:landmark|display=inline, title}} | lokacija = Braće Pobrić 17, [[Tešanj]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | zdravstveni_sistem = Javni | finansiranje = | vrsta = | povezani_univerzitet = | standardi = | hitna_pomoć = | kreveti = | specijalnost = | izgradnja = | otvorena = 1992. | zatvorena = | srušena = | veb-sajt = {{URL|http://www.bolnicatesanj.ba}} }} '''Opća bolnica Tešanj''' je javna zdravstvena ustanova sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], smještena u [[Tešanj|Tešnju]]. Ustanova pruža specijalističko-konsultativne i bolničke zdravstvene usluge stanovništvu općine [[Tešanj]] i gravitacionog područja koje uključuje općine [[Doboj Jug]], [[Usora]] i [[Maglaj]]. Gravitira joj 90.000 stanovnika sjevernog dijela [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] i stanovnika dobojske regije u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] koji zdravstvenu zaštitu ostvaruju u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Služi kao nastavna baza za učenike Srednje medicinske škole Tešanj. == Historijat zdravstva u Tešnju == === Rani period === Počeci organizovanog zdravstvenog djelovanja na području Tešnja vezuju se za ''Tešanjsku ljekarušu'' iz 1835., koja se smatra prvim dokumentom o načinu liječenja i zdravstvenoj kulturi na ovom području.<ref name="Hadziomeragic_1982">{{cite journal |last=Hadžiomeragić |first=Maid |year=1982 |title=Stomatologija u jednoj ljekaruši iz Dalmacije |journal=Acta historica medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae veterinariae |volume=22 |issue=1-2 |pages=125–128 |url=http://actahistorica.com/wp-content/uploads/2022/06/11.-Maid-Had%C5%BEiomeragi%C4%87-Stomatologija-u-jednoj-ljekaru%C5%A1i-iz-Dalmacije.pdf |access-date=27. april 2026 |language=sh}}</ref> Kao prvi poznati narodni ljekar navodi se Hadži Aljo Mešić (1864), koji je djelovao u okviru tzv. [[Narodna medicina|narodne medicine]]. Prva apoteka u Tešnju osnovana je 1884., a njen prvi apotekar bio je Petar Misitas. Godine 1885. otvorena je prva ambulanta klasične medicine, a kao prvi ljekar navodi se dr. Jaroslav Wertheimer. U kasnijem periodu službovali su dr. Bela Eszelowski (od 1893), dr. Josip Romazekan, te dr. Ferdinand Engel (od 1900). Pored njih, 1899. godine djelovao je i narodni ljekar Muho Berberović.<ref name="OB_Tesanj_Historija">{{cite web |url=https://www.bolnicatesanj.ba/?l=vgM98h+VC9wDbCJikM7HaAyIUcWsFNA/ACfFcc8F2t75PxSKCxAjiRRTZToR44qjcqP47h5n37a9LVxl6A8Jy1 |title=Historijat ustanove |publisher=Opća bolnica Tešanj |access-date=27. april 2026 |language=bs}}</ref> === Period između dva svjetska rata === U periodu između Prvog i Drugog svjetskog rata stalna ambulanta nalazila se u zgradi poznatoj kao Špitalj, u mahali Tepe. Nakon Drugog svjetskog rata ovaj objekat je korišten kao odjel za liječenje tuberkuloznih bolesnika. U ovom periodu Tešanj nije imao stacionarnu bolnicu, te su pacijenti upućivani na liječenje u veće medicinske centre, uključujući [[Tuzla|Tuzlu]] i [[Sarajevo]]. === Razvoj nakon Drugog svjetskog rata === Nakon 1944. godine u Tešnju je radio stalni ljekar dr. Nikola Ljahov, koji je službovao do početka 1970-ih godina. Godine 1954. započela je izgradnja Doma zdravlja, koji je 1958. godine zapošljavao oko 40 radnika. Ovaj period označava početak razvoja mreže terenskih ambulanti i jačanja zdravstvenog kadra. Neposredno prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] u tešanjskom zdravstvu bilo je zaposleno oko 230 radnika.<ref name="OB_Tesanj_Historija" /> == Osnivanje Opće bolnice Tešanj == Godine 1992. područja općina [[Tešanj]] i [[Maglaj]] padaju pod okupaciju koja traje i dobar dio 1993. Početkom maja 1992. godine, spajanjem Doma zdravlja Tešanj i dijelova Regionalnog medicinskog centra Doboj, odlukom komande [[Armija RBiH|Armije RBiH]] osnovana je Ratna bolnica Tešanj. Za upravnika je imenovan prof. dr. sci. Ekrem Ajanović. U njoj su radili kadrovi Doma zdravlja Tešanj i izbjegli kadrovi iz RMC Doboj i Doma zdravlja Teslić. Zbog ozbiljnosti situacije u kojoj se bolnica našla, odmah se počelo sa pružanjem vrhunske zdravstvene usluge, koja je ponekad, zbog nemogućnosti transporta u veći centar, dosezala i do tercijarnog nivoa.<ref name="OB_Tesanj_Historija" /> Rješenjem Ministarstva zdravstva Republike Bosne i Hercegovine od 26. maja 1994. godine utvrđeno je da su ispunjeni uslovi za obavljanje sekundarne zdravstvene zaštite. Općinsko vijeće Tešanj je 7. septembra 1994. godine donijelo odluku o osnivanju Opće bolnice Tešanj.<ref name="Sl_List_ZE-DO">{{cite journal |title=Odluka o osnivanju Opće bolnice Tešanj |journal=Službene novine Zeničko-dobojskog kantona |year=1994 |issue=4}}</ref> == Organizacija == Organizacija rada bolnice odvija se preko 17 medicinskih odjela i službi: * Odjel za unutrašnje bolesti * Odjel za hirurgiju * Odjel za anesteziju i reanimaciju * Odjel za dječije bolesti * Odjel za ginekologiju i akušerstvo * Kantonalni odjel za plućne bolesti * Odjel za očne bolesti * Odjel za otorinolaringologiju * Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju * Odjel za dijalizu * Služba centralnog urgentnog bloka * Služba za patologiju * Služba za transfuziologiju * Služba za labaratorijsku dijagnostiku * Služba za mikrobiologiju * Služba za radiologiju * Služba bolničke apoteke == Rukovodstvo == Direktori Opće bolnice Tešanj od osnivanja: * prof. dr. sci. Ekrem Ajanović (1994–1996) * prim. dr. Alija Smajlović (1996–1997, v.d.) * prof. dr. Besim Prnjavorac (1997–2005) * prim. dr. Hajrudin Đogić (2005–2009) * doc. dr. sci. Rifat Sejdinović (2009–2017) * prim. doc. dr. sci. Hasan Škiljo (2017–2021) * mr. sc. med. Omer Bedak (od 2021) == Razvoj medicinskih usluga == Značajni datumi u uvođenju novih procedura: * '''1993.''' – prva dijaliza * '''1999.''' – prva gastroskopija * '''2000.''' – prva bronhoskopija i otvaranje plućnog odjela * '''2001.''' – prva ehokardiografija i prva laparoskopska operacija * '''2003.''' – prva ugradnja pacemakera == Organizacija i kapaciteti == Ustanova zapošljava 249 radnika i raspolaže sa 221 bolesničkim krevetom raspoređenim na 10 odjeljenja. Struktura zaposlenih obuhvata 48 doktora medicine (od čega 34 specijalista) i 108 medicinskih tehničara. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Bolnice u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bolnice u Tešnju]] tuuzhgla1tq4bagg2bgazuwf26vkh5g Kruplivnik 0 429246 3837487 3612088 2026-04-26T18:11:45Z DoncseczII 71019 3837487 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Kruplivnik |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Vaško gasilski dom Kruplivnik.jpg |opis_slike = Kruplivnik, vatrogasni dom |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Grad (Slovenija)|Grad]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 28| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 02| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 273 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 3.757 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 208 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9264 Grad |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Bejli kriz, Kruplivnik3.JPG|mini|280px|Kruplivnik, znamenje]] '''Kruplivnik''' ({{jez-hu|Vaskorpád}}) je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Grad (Slovenija)|Grad]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazio se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Kruplivnik je imao 208 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=14. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 257 || 199 || 208 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Grad (Slovenija)}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] jzwl4zbm9006tq477ff00nmzv8nwi4t 3837499 3837487 2026-04-26T20:00:28Z Panasko 146730 Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/DoncseczII|DoncseczII]] i vraćeno na izmjenu 3612088 korisnika WumpusBot: Losija slika od postojece 3837499 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Kruplivnik |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Vaško gasilski dom Kruplivnik.jpg |opis_slike = Kruplivnik, vatrogasni dom |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Grad (Slovenija)|Grad]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 28| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 02| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 273 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 3.757 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 208 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9264 Grad |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Znamenje_Beli_križ.jpg|mini|280px|Kruplivnik, znamenje]] '''Kruplivnik''' ({{jez-hu|Vaskorpád}}) je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Grad (Slovenija)|Grad]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazio se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Kruplivnik je imao 208 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=14. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 257 || 199 || 208 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Grad (Slovenija)}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] fxvdyezgklz0epq3mc19c5ihw9yvvxe 3837501 3837499 2026-04-26T20:11:57Z DoncseczII 71019 to jest bijeli križ u Kruplivniku, na drugoj slici je opet drugo znamenje, koje je u Večeslavcima 3837501 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Kruplivnik |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Vaško gasilski dom Kruplivnik.jpg |opis_slike = Kruplivnik, vatrogasni dom |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Grad (Slovenija)|Grad]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 28| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 02| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 273 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 3.757 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 208 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9264 Grad |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Bejli kriz, Kruplivnik3.JPG|mini|280px|Kruplivnik, znamenje]] '''Kruplivnik''' ({{jez-hu|Vaskorpád}}) je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Grad (Slovenija)|Grad]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazio se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Kruplivnik je imao 208 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=14. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 257 || 199 || 208 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Grad (Slovenija)}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] jzwl4zbm9006tq477ff00nmzv8nwi4t Armijska ratna komanda ARK/D-0 u Konjicu 0 433223 3837488 3751443 2026-04-26T19:28:27Z GoodBosnian 170315 3837488 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Schematic view of ARK in Konjic.jpg|mini|desno|Šematski izgled ARK]] '''Armijska Ratna Komanda D-0''' (puni naziv: '''Vojni objekat Armijska Ratna Komanda ARK D-0'''), također poznata kao '''Ark''', '''ARK/D-0''', '''Atomska Ratna Komanda''', te pod nadimkom '''Titov bunker''',<ref name="visitmycountry1">{{cite web|url=http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/160-turisticke-atrakcije/nase-preporuke/360-titov-bunker-ark-d0-konjic|title=Titov bunker ARK D0 - Konjic|date=|publisher=Visitmycountry.net|accessdate=2015-10-21}}</ref> jeste nuklearni bunker iz doba [[Hladni rat|Hladnog rata]] i vojni komandni centar u blizini grada Konjica, Bosna i Hercegovina.<ref name="radiosarajevo">{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/zanimljivosti/reportaza-iz-titovog-bunkera-bio-je-najvece-atomsko-skloniste-u-bivsoj-drzavi/340755|title=Reportaža iz Titovog bunkera: Bio je najveće atomsko sklonište u bivšoj državi|date=2019-06-16|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=2025-08-31}}</ref><ref name="biennialfoundation1">{{cite web|url=https://www.biennialfoundation.org/biennials/d-0-ark-biennial-bosnia-and-herzegovina/|title=D-0 ARK Biennial (Bosnia and Herzegovina)|date=|publisher=Biennial Foundation|accessdate=2015-10-21}}</ref> Napravljen je da zaštiti jugoslavenskog predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i do 350 članova njegovog najbližeg kruga<ref name="visitmycountry12">{{cite web|url=http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/160-turisticke-atrakcije/nase-preporuke/360-titov-bunker-ark-d0-konjic|title=Titov bunker ARK D0 - Konjic|date=|publisher=Visitmycountry.net|accessdate=2015-10-21}}</ref> u slučaju nuklearnog konflikta. Struktura je napravljena od stambenih jedinica, konferencijskih sala, ureda, soba za strateško planiranje i ostalih područja.<ref name="biennialfoundation12">{{cite web|url=https://www.biennialfoundation.org/biennials/d-0-ark-biennial-bosnia-and-herzegovina/|title=D-0 ARK Biennial (Bosnia and Herzegovina)|date=|publisher=Biennial Foundation|accessdate=2015-10-21}}</ref> Bunker je ostao državna tajna do [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] 1990ih.<ref name="wondersofnaturewith.blogspot.co.uk">{{Cite web|url=http://wondersofnaturewith.blogspot.co.uk/2011/01/objekat-d0-konjic.html|title=Wonders of Nature with: Do Konjic Bosnia and Herzegovina}}</ref> Proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="ARK/D-0">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Konjic_Vojni%20objekat%20ARK%20kompl%20BOS.pdf |title=Armijska ratna komanda |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=12. 9. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Lokacija == Izgrađen je u unutrašnjosti brda [[Zlatar (planina)|Zlatar]], na desnoj obali rijeke [[Neretva|Neretve]] na udaljenosti od oko 3,9&nbsp;km jugoistočno od Konjica. Na udaljenosti od oko 750&nbsp;metara jugoistočno od objekta ARK-a, u unutrašnjosti brda Zlatar smještena je i tvornica municije i eksplozivnih naprava – namjenska vojna industrija [[Igman Konjic|″Igman″]]. == Historija == Zbog promjena na nivou globalnih hladnoratovskih odnosa SFR Jugoslavija pristupila je monumentalnim odbrambenim vojnim pripremama. Izgrađen je niz podzemnih vojnih objekata: *[[split]]ska mornarička vojna baza [[Lora]], čija izgradnja koštala je 5 milijardi američkih dolara, *podzemni vojni aerodromi i baza [[Željava]] kod [[Bihać]]a, vrijedan 8,5 milijardi američkih dolara *armijska ratna komanda (ARK), šifriranog naziva "D-0“, i kodnog naziva "Istanbul“, koji se nalazi u blizini Konjica, čija izgradnja koštala je 4,6 milijardi američkih dolara (26 milijardi iz 2017. godine), ARK je trebao biti prateći objekat namjenske vojne industrija ″Igman″. Sam naziv A.R.K. je zapravo skraćenica od Alatnica-Remont-Kalionica i u njemu su se trebali proizvoditi alati za fabriku namjenske industrije. Zbog promjena na nivou globalnih hladnoratovskih odnosa, objektu je data namjena glavnog vojnog operativnog središta za smještaj i boravak [[Tito|Maršala Josipa Broza Tita]] kao predsjednika države i vrhovnog komandanta, Štaba Vrhovne komande [[JNA]], užeg sastava Predsjedništva i Vlade [[SFRJ]] u kriznim situacijama i u slučaju eventualnog nuklearnog napada na Jugoslaviju i dat novi šifrirani naziv "D-0“. Kapacitet objekta je 350 ljudi. Objekat "ARK“ građen je punih 26 godina, od 1953. do 1979. godine. == Opis == U građevinskom smislu, sastoji se iz tri dijela: *Vanjski (nadzemnog) dio čine tri manja zidana objekta (zgrada 1, 2 i 3), koji služe da kamufliraju tri ulaza u objekat. *Tunel povezuje vanjski dio objekta sa podzemnim, od nuklearnog udara zaštićenog dijela i ujedno ima funkciju da amortiziraju nuklearni udar. *Podzemni (od nuklearnog udara zaštićenog) dio, potkovičastog oblika površine 6.584 &nbsp;m<sup>2</sup>, koji je sastavljen od međusobno spojenih tunelskih konstrukcija širine oko 8 metara, a svijetle visine oko 8,70 metara, unutar kojeg se nalazi 12 funkcionalno povezanih blokova i instaliran i ugrađen 21 infrastrukturni sistem neophodan za funkcioniranje objekta. == Objekat danas == Objekat ARK se građevinski nalazi u izvrsnom stanju i pristupačan je javnosti. Neprekidno se održavaju sistemi za grijanje, klimatizaciju, protupožarnu zaštitu i svi drugi sistemi u objeki su pod stručnim nadzorom. Prostor objekta se danas koristi za realizaciju projekta ''Bijenale savremene umjetnosti d-0 ark underground'', koji je promotor regionalnih kulturnih vrijednosti. Projekat roglašen je kulturnim događajem Evrope za 2011. godinu od [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]. U 2013. godini Projekat je organiziran pod pokroviteljstvom [[UNESCO]]-a. Iza dva ciklusa projekta "Bijenale" u Atomskoj ratnoj komandi trajno je postavljeno 80 umjetničkih radova, a zastupljeno je 68 umjetnika iz 28 zemalja svijeta. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Atomska Ratna Komanda}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Turisticki_vodic_Konjica_web.pdf Turistički vodič Konjic]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{coord|43|38|03|N|17|59|42|E|display=intitle}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Konjicu]] [[Kategorija:Građevine u Konjicu]] [[Kategorija:Nuklearni bunkeri u Evropi]] [[Kategorija:Bunkeri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jugoslavenska vojna postrojenja]] r6b4ctaydu83amwgxx1cnqaet41ciyd Aktivna galaksija 0 436014 3837483 3832590 2026-04-26T17:56:31Z Palapa 383 Preusmjereno na [[Aktivno galaksijsko jezgro]] 3837483 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri:[[Aktivno galaksijsko jezgro]] 67g053wnmy7q99hm7w2lkyd9a6j5h69 Koševo (Sarajevo) 0 449451 3837484 3664851 2026-04-26T17:57:13Z J budissin 3046 3837484 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Koševo | vrsta = Naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Sarajevo – Stadion Asim Ferhatović Hase (2012).jpg | opis_slike = Pogled na Koševo i Stadion Asim Ferhatović Hase | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = | dužina_stepeni = | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površinajedinica = | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | osnovano = | poštanski broj = 71000 | pozivni broj = | karta_lokacija = | opis_karte = | web stranice = [http://www.centar.ba/stranica/didikovac-koevo-i MZ Džidikovac - Koševo I]<br>[http://www.centar.ba/stranica/koevo-ii MZ Koševo II]<br>[http://www.centar.ba/stranica/koevsko-brdo MZ Koševsko brdo] | bilješka = }} '''Koševo''' je [[Sarajevo|sarajevsko]] naselje u sastavu općine [[Centar (Sarajevo)|Centar]]. Sastoji se od mjesnih zajednica Džidikovac - Koševo I sa sjedištem u ulici Hasana Kikića, Koševa II sa sjedištem nalazi u ulici Marcela Schneidera i i Koševskog brda, čije se sjedište nalazi u ulici Braće Begić.<ref>{{Cite web|url=http://www.centar.ba/stranica/didikovac-koevo-i|title=Općina Centar|last=|first=|date=|website=centar.ba|publisher=Općina Centar|access-date=27. 10. 2018|archive-date=5. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105200114/http://www.centar.ba/stranica/didikovac-koevo-i|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.centar.ba/stranica/koevo-ii|title=Općina Centar|last=|first=|date=|website=centar.ba|publisher=Općina Centar|access-date=27. 10. 2018|archive-date=5. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105204516/http://www.centar.ba/stranica/koevo-ii|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.centar.ba/stranica/koevsko-brdo|title=Općina Centar|last=|first=|date=|website=centar.ba|publisher=Općina Centar|access-date=27. 10. 2018|archive-date=5. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105195607/http://www.centar.ba/stranica/koevsko-brdo|url-status=dead}}</ref> == Položaj i geografija == Naselje se nalazi na jugu općine, a sastoji se od mjesnih zajednica Džidikovac - Koševo I i Koševo II, između kojih se nalazi naselje [[Park (naselje)|Park]] - [[Višnjik (Sarajevo)|Višnjik]]. Dok je većina Koševa I na ravnoj nizini, naselje Koševo II čini veoma brdovito područje. Naselje na jugu izlazi na ulici Maršala Tita te [[Centar (sarajevsko naselje)|Centar]] i [[Marijin Dvor]], dok na zapadu graniči sa [[Mejtaš]]em - [[Bjelave|Bjelavama]] i [[Hrastovi (naselje)|Hrastovima]] - [[Mrkovići]]ma, na sjeveru sa [[Pionirska Dolina (naselje)|Pionirskom dolinom]] - [[Nahorevo]]m, a na istoku sa [[Betanija|Betanijom]] - [[Šip (naselje)|Šipom]] i [[Ciglane|Ciglanama]] - [[Gorica (Sarajevo)|Goricom]].<ref>{{Cite web|url=http://www.centar.ba/upload/documents/MapeMZ/MZ%20Kosevsko%20brdo.pdf|title=MZ Kosevsko brdo - MZ Kosevsko brdo|last=|first=|date=|website=centar.ba|publisher=Općina Centar|access-date=27. 10. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.centar.ba/upload/documents/MapeMZ/Mz%20Dzidzikovac%20-%20Kosevo%20I.pdf|title=Mz Dzidikovac - Kosevo I - Mz Dzidikovac - Kosevo I|last=|first=|date=|website=centar.ba|publisher=Općina Centar|access-date=27. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180219141206/http://www.centar.ba/upload/documents/MapeMZ/Mz%20Dzidzikovac%20-%20Kosevo%20I.pdf|archive-date=19. 2. 2018|url-status=dead}}</ref> Kroz naselja prolaze Alipašina ulica (magistralni put [[Magistralni put M18|M18]]), ulica Maršala Tita i tramvajska pruga [[Ilidža]] - [[Baščaršija]]. == Sport i priroda == Na Koševu se nalazi veliki broj zelenih površina, parkova, nogometnih i drugih sportskih terena, a najpoznatniji među njima su ''Park Koševo'', ''Mali Park'' i Olimpijski stadion ''Asim Ferhatović Hase'', najveći stadion u Bosni i Hercegovini. S obzirom na njegov veliki broj sportskih terena, Koševo je sjedište velikog broja sportskih klubova raznih vrsta, kao što su npr. atletika (Atletski klub Sarajevo), tenis (Teniski klub ''Bosna''), a pogotovo nogomet: Koševo je sjedište [[FK Sarajevo]], jednog od najvećih nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini i višestruskog prvaka domaće [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Lige]]. == Saobraćaj == Do Koševa se može doći sljedećim linijama javnog prijevoza:<ref>{{Cite web|url=https://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|title=Mreža linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo|last=Kukan|first=Muamer|date=mart 2014|website=ms.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo|access-date=27. 10. 2018|archive-date=1. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210501050624/http://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|url-status=dead}}</ref> autobusima: * linija 1a [[Dom Armije]] - Breka II * linija 3a [[Drvenija]] - [[Gornji Velešići]] * linija 14 Dom Armije - [[Podhrastovi]] * linija 16 Dom Armije - [[Bare]] * linija 16b Dom Armije - Koševsko brdo * linija 17 Dom Armije - Breka * linija 17b Dom Armije - Breka II * linija 20 [[Park (naselje)|Park]] - [[Jagomir]] * linija 107 [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] - [[Jezero (Sarajevo)|Jezero]] * linija 68 [[Sutjeska (naselje)|Sutjeska]] - [[Poljine]] * linija 69 Sutjeska - [[Nahorevo]] * linija 102 [[Otoka (Sarajevo)|Otoka]] - Jezero * linija 107 Dobrinja - Jezero tramvajima: * linija 1 [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu|Željeznička stanica]] - [[Baščaršija]] * linja 2 [[Čengić Vila]] - Baščaršija * linija 3 Ilidža - Baščaršija * linija 5 [[Nedžarići]] - Baščaršija == Objekti u naselju == Na Koševu se nalaze sljedeći objekti: * Zavod za zaštitu žena i materinstva * II Gimnazija * CDA * Kafana Koševo * Ansambl Džidikovac * Kafe "Kučica" * Kinoteka BiH * Kuća Isaka Samokovlije *[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Stadion Asim Ferhatović Hase]] (neformalno Stadion Koševo) *[[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijska dvorana Juan Antonio Samaranch]] (neformalno dvorana Zetra) *[[Univerzitetski klinički centar Sarajevo]] * Mezarje Stadion * Groblje Sveti Marko * Groblje Sveti Josip * Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo * Groblje Sveti Mihovil *[[Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine]] * Osnovna škola "Musa Ćazim Ćatić" * Osnovna škola "Nafija Sarajlić" * Džamija Jezero * Džamija Pačadži hadži Mustafe Nesuha *[[Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu]] * Srednja medicinska škola == Galerija == <gallery> Datoteka:Koševo Park, Sarajevo.JPG|Park Koševo Datoteka:Sarajevo Hum View 5.jpg|Olimpijska dvorana Zetra Datoteka:Stadion Koševo - panoramio (1).jpg|Olimpijski stadion Asim Ferhatović Hase </gallery> == Reference == {{refspisak}} {{Naselja Sarajeva}} [[Kategorija:Naselja u Sarajevu]] m6k7muv77atvmwqtma87ku9i9ezoehl Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene) 0 452652 3837446 3824098 2026-04-26T13:53:05Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3837446 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = štafeta | godina = 2019 | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | mjesto = [[Östersund]], {{ZID|Švedska}} | datum = 16. marta 2019. | broj_učesnika = 92 | broj_zemalja = 23 | broj_ekipa = 23 | zlato = Synnøve Solemdal | zlato_2 = Ingrid Landmark Tandrevold | zlato_3 = Tiril Eckhoff | zlato_4 = Marte Olsbu Røiseland | zlato_NOK = NOR | srebro = Linn Persson | srebro_2 = Mona Brorsson | srebro_3 = Anna Magnusson | srebro_4 = Hanna Öberg | srebro_NOK = ŠVE | bronza = Anastasija Merkušina | bronza_2 = Vita Semerenko | bronza_3 = Julija Džima | bronza_4 = Valentina Semerenko | bronza_NOK = UKR | godina_p = 2017 | spol = žene | godina_s = 2020 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|ženskoj štafeti]]''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2019]], održala se se [[16. mart]]a 2019. u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Östersund]]u.<ref>{{Cite web |url=http://www.2019ostersund.se/en/program/ |title=Program |access-date=17. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412034604/https://www.2019ostersund.se/en/program/ |archive-date=12. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref><ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1819/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C51B2_1.1.pdf Startna lista]</ref> ==Rezultati== Početak utrke je bio u 13:15 po lokalnom vremenu ([[CET]]).<ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1819/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C73C_1.0.pdf Zvanični rezultati]</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Startni<br>broj!! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} || 3 || align=left|{{flagcountry|NOR}}<br><small>[[Synnøve Solemdal]]<br>[[Ingrid Landmark Tandrevold]]<br>[[Tiril Eckhoff]]<br>[[Marte Olsbu Røiseland]]</small> || '''1:12:00.1'''<br>17:46.8<br>17:46.8<br>18:31.9<br>17:48.8 || '''0+5 1+3'''<br>0+2 0+0<br>0+0 0+0<br>0+2 1+3<br>0+1 0+0 || |- | {{silver2}} || 5 || align=left|{{flagcountry|SWE}}<br><small>[[Linn Persson]]<br>[[Mona Brorsson]]<br>[[Anna Magnusson]]<br>[[Hanna Öberg]]</small> || '''1:12:24.4'''<br>17:27.0<br>18:08.4<br>17:52.8<br>18:56.2 || '''0+2 0+4'''<br>0+0 0+0<br>0+0 0+1<br>0+0 0+0<br>0+2 0+3 || {{sort|+0:24.3|+24.3}} |- | {{bronze3}} || 10 || align=left|{{flagcountry|UKR}}<br><small>[[Anastasija Merkušina]]<br>[[Vita Semerenko]]<br>[[Julija Džima]]<br>[[Valentina Semerenko]]</small> || '''1:12:35.2'''<br>17:18.7<br>18:10.1<br>18:39.3<br>18:27.1 || '''0+2 0+3'''<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0<br>0+0 0+2<br>0+1 0+1 || {{sort|+0:35.1|+35.1}} |- | 4 || 1 || align=left|{{flagcountry|GER}}<br><small>[[Vanessa Hinz]]<br>[[Franziska Hildebrand]]<br>[[Denise Herrmann]]<br>[[Laura Dahlmeier]]</small> || '''1:12:35.7'''<br>18:02.8<br>18:47.6<br>17:41.3<br>18:04.0 || '''0+8 1+6'''<br>0+1 1+3<br>0+3 0+1<br>0+2 0+2<br>0+2 0+0 || {{sort|+0:35.6|+35.6}} |- | 5 || 4 || align=left|{{flagcountry|RUS}}<br><small>[[Jevgenija Pavlova]]<br>[[Svjetlana Mironova (biatlonka)|Svjetlana Mironova]]<br>[[Uljana Kajiševa]]<br>[[Jekaterina Jurlova-Percht]]</small> || '''1:12:43.7'''<br>17:37.2<br>18:46.1<br>18:04.6<br>18:15.8 || '''0+4 0+8'''<br>0+0 0+2<br>0+3 0+3<br>0+1 0+0<br>0+0 0+3 || {{sort|+0:43.6|+43.6}} |- | 6 || 15 || align=left|{{flagcountry|SVK}}<br><small>[[Ivona Fialková]]<br>[[Terézia Poliaková]]<br>[[Anastasija Kuzmina]]<br>[[Paulína Fialková]]</small> || '''1:12:53.2'''<br>17:43.2<br>19:20.8<br>17:42.1<br>18:07.1 || '''0+5 0+4'''<br>0+0 0+2<br>0+1 0+1<br>0+2 0+1<br>0+2 0+0 || {{sort|+0:53.1|+53.1}} |- | 7 || 19 || align=left|{{flagcountry|POL}}<br><small>[[Kinga Zbylut]]<br>[[Monika Hojnisz]]<br>[[Magdalena Gwizdoń]]<br>[[Kamila Żuk]]</small> || '''1:13:47.2'''<br>18:17.4<br>18:18.8<br>18:45.8<br>18:25.2 || '''0+4 0+5'''<br>0+2 0+3<br>0+1 0+0<br>0+0 0+2<br>0+1 0+0 || +1:47.1 |- | 8 || 2 || align=left|{{flagcountry|FRA}}<br><small>[[Anaïs Chevalier]]<br>[[Célia Aymonier]]<br>[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]<br>[[Justine Braisaz]]</small> || '''1:13:57.5'''<br>18:06.6<br>19:40.0<br>17:54.4<br>18:16.5 || '''0+1 3+5'''<br>0+0 0+2<br>0+0 3+3<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0 || +1:57.4 |- | 9 || 11 || align=left|{{flagcountry|USA}}<br><small>[[Susan Dunklee]]<br>[[Clare Egan]]<br>[[Joanne Reid]]<br>[[Emily Dreissigacker]]</small> || '''1:14:22.4'''<br>17:23.4<br>17:48.8<br>18:33.2<br>20:37.0 || '''0+0 2+5'''<br>0+0 0+1<br>0+0 0+0<br>0+0 0+1<br>0+0 2+3 || +2:22.3 |- | 10 || 6 || align=left|{{flagcountry|ITA}}<br><small>[[Lisa Vittozzi]]<br>[[Nicole Gontier]]<br>[[Alexia Runggaldier]]<br>[[Federica Sanfilippo]]</small> || '''1:14:33.0'''<br>17:13.3<br>17:59.4<br>20:20.7<br>18:59.6 || '''0+4 1+5'''<br>0+1 0+2<br>0+0 0+0<br>0+0 1+3<br>0+3 0+0 || +2:32.9 |- | 11 || 8 || align=left|{{flagcountry|BLR}}<br><small>[[Dinara Alimbekava]]<br>[[Irina Kručinkina]]<br>[[Jelena Kručinkina]]<br>[[Irina Krjuko]]</small> || '''1:14:33.2'''<br>18:43.1<br>18:48.5<br>18:26.4<br>18:35.2 || '''1+5 0+4'''<br>1+3 0+1<br>0+1 0+0<br>0+0 0+2<br>0+1 0+1 || +2:33.1 |- | 12 || 12 || align=left|{{flagcountry|EST}}<br><small>[[Regina Oja]]<br>[[Tuuli Tomingas]]<br>[[Johanna Talihärm]]<br>[[Meril Beilmann]]</small> || '''1:15:04.7'''<br>17:49.2<br>18:30.8<br>19:12.8<br>19:31.9 || '''0+6 0+5'''<br>0+1 0+0<br>0+1 0+2<br>0+2 0+3<br>0+2 0+0 || +3:04.6 |- | 13 || 9 || align=left|{{flagcountry|SUI}}<br><small>[[Aita Gasparin]]<br>[[Elisa Gasparin]]<br>[[Lena Häcki]]<br>[[Selina Gasparin]]</small> || '''1:15:25.4'''<br>18:29.1<br>18:17.0<br>19:19.1<br>19:20.2 || '''0+6 2+6'''<br>0+2 0+0<br>0+0 0+1<br>0+2 2+3<br>0+2 0+2 || +3:25.3 |- | 14 || 14 || align=left|{{flagcountry|CAN}}<br><small>[[Sarah Beaudry]]<br>[[Emma Lunder]]<br>[[Megan Bankes]]<br>[[Rosanna Crawford]]</small> || '''1:15:40.0'''<br>17:50.5<br>19:22.8<br>19:19.3<br>19:07.4 || '''1+6 0+3'''<br>0+1 0+1<br>1+3 0+0<br>0+2 0+1<br>0+0 0+1 || +3:39.9 |- | 15 || 7 || align=left|{{flagcountry|CZE}}<br><small>[[Eva Puskarčíková]]<br>[[Jessica Jislová]]<br>[[Markéta Davidová]]<br>[[Veronika Vítková]]</small> || '''1:15:52.0'''<br>19:45.1<br>18:19.7<br>19:14.5<br>18:32.7 || '''4+6 0+3'''<br>3+3 0+2<br>0+0 0+0<br>1+3 0+1<br>0+0 0+0 || +3:51.9 |- | 16 || 13 || align=left|{{flagcountry|AUT}}<br><small>[[Lisa Hauser]]<br>[[Julia Schwaiger]]<br>[[Christina Rieder]]<br>[[Katharina Innerhofer]]</small> || '''1:16:17.2'''<br>17:50.8<br>19:53.0<br>19:30.9<br>19:02.5 || '''0+5 1+7'''<br>0+0 0+2<br>0+1 1+3<br>0+2 0+0<br>0+2 0+2 || +4:17.1 |- | 17 || 16 || align=left|{{flagcountry|CHN}}<br><small>[[Tang Jialin]]<br>[[Chu Yuanmeng]]<br>[[Meng Fanqi]]<br>[[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]]</small> || '''1:16:31.7'''<br>17:53.2<br>20:02.0<br>19:14.6<br>19:21.9 || '''1+4 0+3'''<br>0+0 0+0<br>1+3 0+1<br>0+0 0+0<br>0+1 0+2 || +4:31.6 |- | 18 || 23 || align=left|{{flagcountry|KAZ}}<br><small>[[Galina Višnjevska-Šeporenko]]<br>[[Jelisaveta Belčenko]]<br>[[Ljudmila Ahatova]]<br>[[Anastasija Kondratjeva]]</small> || '''1:17:35.8'''<br>17:55.2<br>19:16.8<br>19:54.0<br>20:29.8 || '''0+5 0+3'''<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0<br>0+1 0+2<br>0+3 0+1 || +5:35.7 |- | 19 || 18 || align=left|{{flagcountry|JPN}}<br><small>[[Fuyuko Tachizaki]]<br>[[Sari Furuya|Sari Maeda]]<br>[[Yurie Tanaka]]<br>[[Asuka Hachisuka]]</small> || '''1:17:43.3'''<br>18:10.2<br>19:04.4<br>19:59.8<br>20:28.9 || '''0+5 0+6'''<br>0+1 0+2<br>0+0 0+2<br>0+3 0+1<br>0+1 0+1 || +5:43.2 |- | 20 || 17 || align=left|{{flagcountry|BUL}}<br><small>[[Daniela Kadeva]]<br>[[Desislava Stojanova]]<br>[[Milena Todorova]]<br>[[Emilija Jordanova]]</small> || valign=top|'''{{sort|2|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>18:20.3<br>20:14.8<br>20:19.9 || valign=top|'''2+7 0+5'''<br>0+1 0+2<br>2+3 0+0<br>0+3 0+3 || rowspan=4|{{hs|+9:59.9}} |- | 21 || 20 || align=left|{{flagcountry|KOR}}<br><small>[[Ana Frolina]]<br>[[Kim Seon-su]]<br>[[Ko Eun-jung]]<br>[[Park Ji-ae]]</small> || valign=top|'''{{sort|3|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>17:54.0<br>20:46.1 || valign=top|'''0+4 0+1'''<br>0+0 0+0<br>0+2 0+1<br>0+2 0+0 |- | 22 || 21 || align=left|{{flagcountry|FIN}}<br><small>[[Suvi Minkkinen]]<br>[[Venla Lehtonen]]<br>[[Sanna Markkanen]]<br>[[Laura Toivanen]]</small> || valign=top|'''{{sort|4|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>18:35.3<br>20:13.2 || valign=top|'''0+5 2+9'''<br>0+0 0+3<br>0+3 1+3<br>0+2 1+3 |- | 23 || 22 || align=left|{{flagcountry|SVN}}<br><small>[[Urška Poje]]<br>[[Polona Klemenčič]]<br>[[Lea Einfalt]]<br>[[Nina Zadravec]]</small> || valign=top|'''{{sort|5|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>18:28.2<br>20:37.9 || valign=top|'''3+8 1+6'''<br>0+2 0+0<br>2+3 0+3<br>1+3 1+3 |} == Napomene== <references group="N"/> <references group="lower-alpha"/> ==Reference== {{reference}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.]] kqkca63pxwdu1qt1k0lmsliq40sbs2o Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km 0 460219 3837445 3829140 2026-04-26T13:47:19Z AnToni 2325 3837445 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = sprint | godina = 2020 | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = [[Antholz]], {{ZID|Italija}} | datum = 14. februara 2020. | broj_učesnika = 101 | broj_zemalja = 33 | broj_ekipa = | zlato = Marte Olsbu Røiseland | zlato_NOK = NOR | srebro = Susan Dunklee | srebro_NOK = USA | bronza = Lucie Charvátová | bronza_NOK = CZE | godina_p = 2019 | spol = žene | godina_s = 2021 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|sprintu]] na 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2020.]] u ženskoj konkurenciji održala se [[14. februar]]a 2020. u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u.<ref>[https://www.biathlon-antholz.it/files/content/118703_12198_1_0/wettkampfprogramm2020.pdf Program]</ref><ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1920/BT/SWRL/CH__/SWSP/BT_C51A_1.1.pdf Startna lista]</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 14:45.<ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1920/BT/SWRL/CH__/SWSP/BT_C73B_1.0.pdf Final results]</ref> Prvih 60 takmičarki kvalifikovali su se za utrku u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|potjeri]] 16. marta 2020.<BR>(<small>Sva vremena početka utrka su po lokalnom vremenu ([[UTC]]+1)</small>) {|class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} || 16 || align=left| {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} || 21:13.1 || 1 (0+1) || |- | {{silver2}} || 34 || align=left| {{flagathlete|[[Susan Dunklee]]|SAD}} || 21:19.9 || 0 (0+0) || {{sort|+0:06.8|+6.8}} |- | {{bronze3}} || 80 || align=left| {{flagathlete|[[Lucie Charvátová]]|ČEŠ}} || 21:34.4 || 1 (1+0) || {{sort|+0:21.3|+21.3}} |- | 4 || 79 || align=left| {{flagathlete|[[Olena Pidhrušna]]|UKR}} || 21:38.7 || 1 (1+0) || {{sort|+0:25.6|+25.6}} |- | 5 || 40 || align=left| {{flagathlete|[[Denise Herrmann]]|NJE}} || 21:43.6 || 3 (2+1) || {{sort|+0:30.5|+30.5}} |- | 6 || 20 || align=left| {{flagathlete|[[Lisa Vittozzi]]|ITA}} || 21:50.7 || 2 (2+0) || {{sort|+0:37.6|+37.6}} |- | 7 || 15 || align=left| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}} || 21:52.1 || 2 (1+1) || {{sort|+0:39.0|+39.0}} |- | 8 || 29 || align=left| {{flagathlete|[[Franziska Preuß]]|NJE}} || 21:53.9 || 2 (1+1) || {{sort|+0:40.8|+40.8}} |- | 9 || 10 || align=left| {{flagathlete|[[Ivona Fialková]]|SLK}} || 21:57.3 || 1 (0+1) || {{sort|+0:44.2|+44.2}} |- | 10 || 12 || align=left| {{flagathlete|[[Aita Gasparin]]|ŠVI}} || 21:57.5 || 0 (0+0) || {{sort|+0:44.4|+44.4}} |- | 11 || 97 || align=left| {{flagathlete|[[Vita Semerenko]]|UKR}} || 21:59.5 || 0 (0+0) || {{sort|+0:46.4|+46.4}} |- | 12 || 44 || align=left| {{flagathlete|[[Baiba Bendika]]|LAT}} || 22:00.0 || 1 (1+0) || {{sort|+0:46.9|+46.9}} |- | 13 || 67 || align=left| {{flagathlete|[[Elvira Öberg]]|ŠVE}} || 22:00.5 || 1 (1+0) || {{sort|+0:47.4|+47.4}} |- | 14 || 62 || align=left| {{flagathlete|[[Vanessa Hinz]]|NJE}} || 22:02.6 || 2 (1+1) || {{sort|+0:49.5|+49.5}} |- | 15 || 82 || align=left| {{flagathlete|[[Célia Aymonier]]|FRA}} || 22:03.3 || 2 (2+0) || {{sort|+0:50.2|+50.2}} |- | 16 || 21 || align=left| {{flagathlete|[[Paulína Fialková]]|SLK}} || 22:08.4 || 2 (0+2) || {{sort|+0:55.3|+55.3}} |- | 17 || 52 || align=left| {{flagathlete|[[Lisa Hauser]]|AUT}} || 22:09.4 || 1 (0+1) || {{sort|+0:56.3|+56.3}} |- | 18 || 55 || align=left| {{flagathlete|[[Hanna Öberg]]|ŠVE}} || 22:10.3 || 3 (0+3) || {{sort|+0:57.2|+57.2}} |- | 19 || 68 || align=left| {{flagathlete|[[Katharina Innerhofer]]|AUT}} || 22:11.4 || 2 (0+2) || {{sort|+0:58.3|+58.3}} |- | 20 || 58 || align=left| {{flagathlete|[[Anaïs Bescond]]|FRA}} || 22:13.5 || 2 (1+1) || +1:00.4 |- | 21 || 19 || align=left| {{flagathlete|[[Jekaterina Jurlova-Percht]]|RUS}} || 22:16.7 || 3 (1+2) || +1:03.6 |- | 22 || 5 || align=left| {{flagathlete|[[Julija Džima]]|UKR}} || 22:18.5 || 2 (2+0) || +1:05.4 |- | 23 || 78 || align=left| {{flagathlete|[[Karolin Horchler]]|NJE}} || 22:24.3 || 1 (1+0) || +1:11.2 |- | 24 || 9 || align=left| {{flagathlete|[[Eva Puskarčíková]]|ČEŠ}} || 22:24.6 || 2 (1+1) || +1:11.5 |- | 25 || 46 || align=left| {{flagathlete|[[Selina Gasparin]]|ŠVI}} || 22:25.6 || 3 (1+2) || +1:12.5 |- | 26 || 17 || align=left| {{flagathlete|[[Clare Egan]]|SAD}} || 22:25.7 || 2 (0+2) || +1:12.6 |- | 27 || 53 || align=left| {{flagathlete|[[Milena Todorova]]|BUG}} || 22:30.4 || 1 (0+1) || +1:17.3 |- | 28 || 1 || align=left| {{flagathlete|[[Monika Hojnisz]]|POL}} || 22:32.9 || 2 (0+2) || +1:19.8 |- | 29 || 28 || align=left| {{flagathlete|[[Lea Einfalt]]|SLO}} || 22:33.8 || 1 (1+0) || +1:20.7 |- | 30 || 45 || align=left| {{flagathlete|[[Regina Oja]]|EST}} || 22:34.9 || 1 (1+0) || +1:21.8 |- | 31 || 4 || align=left| {{flagathlete|[[Johanna Talihärm]]|EST}} || 22:35.1 || 1 (0+1) || +1:22.0 |- | 32 || 48 || align=left| {{flagathlete|[[Justine Braisaz]]|FRA}} || 22:35.2 || 4 (2+2) || +1:22.1 |- | 33 || 23 || align=left| {{flagathlete|[[Mona Brorsson]]|ŠVE}} || 22:36.3 || 2 (1+1) || +1:23.2 |- | 34 || 64 || align=left| {{flagathlete|[[Natalija Kočergina]]|LIT}} || 22:39.7 || 2 (0+2) || +1:26.6 |- | 35 || 51 || align=left| {{flagathlete|[[Emma Lunder]]|KAN}} || 22:42.4 || 3 (2+1) || +1:29.3 |- | 36 || 32 || align=left| {{flagathlete|[[Valentina Semerenko]]|UKR}} || 22:44.4 || 2 (0+2) || +1:31.3 |- | 37 || 27 || align=left| {{flagathlete|[[Markéta Davidová]]|ČEŠ}} || 22:45.2 || 3 (1+2) || +1:32.1 |- | 38 || 43 || align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Mironova (biatlonka)|Svjetlana Mironova]]|RUS}} || 22:47.2 || 2 (1+1) || +1:34.1 |- | 39 || 87 || align=left| {{flagathlete|[[Meng Fanqi]]|KIN}} || 22:47.8 || 0 (0+0) || +1:34.7 |- | 40 || 60 || align=left| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}} || 22:48.0 || 4 (2+2) || +1:34.9 |- | 41 || 37 || align=left| {{flagathlete|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]|FRA}} || 22:48.8 || 4 (3+1) || +1:35.7 |- | 42 || 73 || align=left| {{flagathlete|[[Jelisaveta Belčenko]]|KAZ}} || 22:51.9 || 1 (1+0) || +1:38.8 |- | 43 || 69 || align=left| {{flagathlete|[[Nadia Moser]]|KAN}} || 22:52.5 || 2 (2+0) || +1:39.4 |- | 44 || 42 || align=left| {{flagathlete|[[Linn Persson]]|ŠVE}} || 22:53.6 || 3 (0+3) || +1:40.5 |- | 45 || 22 || align=left| {{flagathlete|[[Federica Sanfilippo]]|ITA}} || 22:56.7 || 3 (1+2) || +1:43.6 |- | 46 || 98 || align=left| {{flagathlete|[[Nika Vindišar]]|SLO}} || 22:59.7 || 2 (0+2) || +1:46.6 |- | 47 || 74 || align=left| {{flagathlete|[[Kinga Zbylut]]|POL}} || 23:00.9 || 2 (0+2) || +1:47.8 |- | 48 || 70 || align=left| {{flagathlete|[[Larisa Kuklina]]|RUS}} || 23:02.7 || 4 (1+3) || +1:49.6 |- | 49 || 38 || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Kručinkina]]|BJE}} || 23:03.2 || 3 (2+1) || +1:50.1 |- | 50 || 72 || align=left| {{flagathlete|[[Elisa Gasparin]]|ŠVI}} || 23:04.0 || 3 (0+3) || +1:50.9 |- | 51 || 88 || align=left| {{flagathlete|[[Christina Rieder]]|AUT}} || 23:09.0 || 2 (1+1) || +1:55.9 |- | 52 || 7 || align=left| {{flagathlete|[[Irina Krjuko]]|BJE}} || 23:09.5 || 2 (1+1) || +1:56.4 |- | 53 || 91 || align=left| {{flagathlete|[[Irina Starih]]|RUS}} || 23:10.2 || 4 (2+2) || +1:57.1 |- | 54 || 101 || align=left| {{flagathlete|[[Magdalena Gwizdoń]]|POL}} || 23:10.8 || 1 (1+0) || +1:57.7 |- | 55 || 61 || align=left| {{flagathlete|[[Sari Maeda (biatlonka)|Sari Maeda]]|JAP}} || 23:11.6 || 1 (1+0) || +1:58.5 |- | 56 || 90 || align=left| {{flagathlete|[[Emily Dickson]]|KAN}} || 23:13.9 || 2 (1+1) || +2:00.8 |- | 57 || 18 || align=left| {{flagathlete|[[Ingrid Landmark Tandrevold]]|NOR}} || 23:14.2 || 4 (0+4) || +2:01.1 |- | 58 || 25 || align=left| {{flagathlete|[[Kamila Żuk]]|POL}} || 23:19.7 || 4 (4+0) || +2:06.6 |- | 59 || 11 || align=left| {{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}} || 23:21.1 || 6 (2+4) || +2:08.0 |- | 60 || 47 || align=left| {{flagathlete|[[Lotte Lie]]|BEL}} || 23:22.0 || 1 (0+1) || +2:08.9 |- | 61 || 13 || align=left| {{flagathlete|[[Megan Bankes]]|KAN}} || 23:24.6 || 2 (0+2) || +2:11.5 |- | 62 || 76 || align=left| {{flagathlete|[[Joanne Reid]]|SAD}} || 23:26.3 || 2 (1+1) || +2:13.2 |- | 63 || 8 || align=left| {{flagathlete|[[Lena Häcki]]|ŠVI}} || 23:28.1 || 5 (3+2) || +2:15.0 |- | 64 || 6 || align=left| {{flagathlete|[[Dunja Zdouc]]|AUT}} || 23:33.1 || 3 (1+2) || +2:20.0 |- | 65 || 92 || align=left| {{flagathlete|[[Janina Hettich]]|NJE}} || 23:36.5 || 5 (1+4) || +2:23.4 |- | 66 || 54 || align=left| {{flagathlete|[[Galina Višnjevska-Šeporenko]]|KAZ}} || 23:38.4 || 2 (0+2) || +2:25.3 |- | 67 || 30 || align=left| {{flagathlete|[[Michela Carrara]]|ITA}} || 23:43.8 || 3 (2+1) || +2:30.7 |- | 68 || 33 || align=left| {{flagathlete|[[Mari Eder]]|FIN}} || 23:44.5 || 5 (1+4) || +2:31.4 |- | 69 || 31 || align=left| {{flagathlete|[[Gabrielė Leščinskaitė]]|LIT}} || 23:46.3 || 2 (1+1) || +2:33.2 |- | 70 || 95 || align=left| {{flagathlete|[[Jessica Jislová]]|ČEŠ}} || 23:48.6 || 4 (2+2) || +2:35.5 |- | 71 || 14 || align=left| {{flagathlete|[[Tang Jialin]]|KIN}} || 24:00.6 || 2 (1+1) || +2:47.5 |- | 72 || 89 || align=left| {{flagathlete|[[Dinara Alimbekava]]|BJE}} || 24:02.9 || 3 (2+1) || +2:49.8 |- | 73 || 96 || align=left| {{flagathlete|[[Emily Dreissigacker]]|SAD}} || 24:05.9 || 2 (1+1) || +2:52.8 |- | 74 || 99 || align=left| {{flagathlete|[[Anastasija Kondratjeva]]|KAZ}} || 24:10.1 || 2 (0+2) || +2:57.0 |- | rowspan=2|75 || 41 || align=left| {{flagathlete|[[Karoline Offigstad Knotten]]|NOR}} || 24:14.4 || 3 (2+1) || +3:01.3 |- | 66 || align=left| {{flagathlete|[[Tuuli Tomingas]]|EST}} || 24:14.4 || 4 (2+2) || +3:01.3 |- | 77 || 3 || align=left| {{flagathlete|[[Fuyuko Tachizaki]]|JAP}} || 24:15.1 || 3 (1+2) || +3:02.0 |- | 78 || 71 || align=left| {{flagathlete|[[Nina Zadravec]]|SLO}} || 24:20.7 || 3 (1+2) || +3:07.6 |- | 79 || 86 || align=left| {{flagathlete|[[Yurie Tanaka]]|JAP}} || 24:38.7 || 4 (2+2) || +3:25.6 |- | 80 || 2 || align=left| {{flagathlete|[[Suvi Minkkinen]]|FIN}} || 24:53.4 || 3 (1+2) || +3:40.3 |- | 81 || 94 || align=left| {{flagathlete|[[Danijela Kadeva]]|BUG}} || 24:53.6 || 3 (1+2) || +3:40.5 |- | 82 || 85 || align=left| {{flagathlete|[[Terézia Poliaková]]|SLK}} || 24:55.8 || 2 (1+1) || +3:42.7 |- | 83 || 36 || align=left| {{flagathlete|[[Ana Frolina]]|JKO}} || 24:58.2 || 6 (4+2) || +3:45.1 |- | 84 || 65 || align=left| {{flagathlete|[[Hana Sola]]|BJE}} || 25:12.1 || 7 (3+4) || +3:59.0 |- | 85 || 63 || align=left| {{flagathlete|[[Marija Zdravkova]]|BUG}} || 25:13.7 || 3 (3+0) || +4:00.6 |- | 86 || 49 || align=left| {{flagathlete|[[Ala Hiljenko]]|MOL}} || 25:33.3 || 4 (3+1) || +4:20.2 |- | 87 || 50 || align=left| {{flagathlete|[[Chu Yuanmeng]]|KIN}} || 25:34.6 || 6 (4+2) || +4:21.5 |- | 88 || 75 || align=left| {{flagathlete|[[Jūlija Matvijenko]]|LAT}} || 25:39.0 || 2 (1+1) || +4:25.9 |- | 89 || 84 || align=left| {{flagathlete|[[Ko Eun-jung]]|JKO}} || 25:49.9 || 2 (2+0) || +4:36.8 |- | 90 || 35 || align=left| {{flagathlete|[[Amanda Lightfoot]]|UK}} || 25:51.2 || 5 (3+2) || +4:38.1 |- | 91 || 39 || align=left| {{flagathlete|[[Enikö Marton]]|RUM}} || 26:05.0 || 3 (1+2) || +4:51.9 |- | 92 || 24 || align=left| {{flagathlete|[[Veronika Machyniaková]]|SLK}} || 26:13.4 || 6 (3+3) || +5:00.3 |- | 93 || 59 || align=left| {{flagathlete|[[Jillian Colebourn]]|AUS}} || 26:28.1 || 5 (2+3) || +5:15.0 |- | 94 || 57 || align=left| {{flagathlete|[[Nika Blaženić]]|HRV}} || 26:29.2 || 5 (3+2) || +5:16.1 |- | 95 || 100 || align=left| {{flagathlete|[[Mariya Abe]]|JKO}} || 26:36.1 || 2 (1+1) || +5:23.0 |- | 96 || 83 || align=left| {{flagathlete|[[Ana Larisa Cotrus]]|RUM}} || 26:36.3 || 6 (4+2) || +5:23.2 |- | 97 || 102 || align=left| {{flagathlete|[[Ana Jesipionok]]|LIT}} || 26:38.9 || 1 (1+0) || +5:25.8 |- | 98 || 93 || align=left| {{flagathlete|[[Sanita Buliņa]]|LAT}} || 26:56.2 || 3 (3+0) || +5:43.1 |- | 99 || 26 || align=left| {{flagathlete|[[Sára Pónya]]|MAĐ}} || 27:39.8 || 4 (1+3) || +6:26.7 |- | 100 || 77 || align=left| {{flagathlete|[[Anika Kožica]]|HRV}} || 27:51.6 || 5 (2+3) || +6:38.5 |- | 101 || 56 || align=left| {{flagathlete|[[Enkhbayar Ariuntungalag]]|MNG}} || 28:08.3 || 7 (4+3) || +6:55.2 |- | {{hs|102}} || 81 || align=left| {{flagathlete|[[Rieke De Maeyer]]|BEL}} |||| colspan=3|{{sort|99|Did not start}} |} ==Reference== {{reference}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.]] 46141xivv0j9susue5i16pzhflevfof Careva džamija (Nevesinje) 0 465043 3837554 3636984 2026-04-27T10:59:57Z KWiki 9400 3837554 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Careva džamija}} {{Infokutija vjerski objekt | ime = Careva džamija u Nevesinju | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 240px | reljef_karte = 1 | opis_karte = Položaj Careva džamije u Bosni i Hercegovini | lokacija = {{ZD|BIH}} [[Nevesinje]] | geografska_širina = | geografska_dužina = | religijska_pripadnost = [[Islam]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura|Klasični osmanlijski]] | osnivač = | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = 19,00 m | širina = 13,00 m | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = 20,,00 m | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = [[Kamen]] | nrhp = | dodano = | refbroj = | označen = | oznaka1_službenoime = | oznaka1_tip = | oznaka1_kriterij = | oznaka1_datum = | uklonjeno1_datum = }} '''Careva džamija u Nevesinju''' (džamija [[Bajazid II|sultan Bajazid Velije]]) je smještena na zapadnoj periferiji [[Nevesinje|Nevesinja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2579 |title=Careva džamija u Nevesinju |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=4. 5. 2019 |archive-date=4. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200604125656/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2579 |url-status=dead }}</ref> Ovu odluku komisija je donijela na sjednici održanoj 30. avgusta do 5. septembra 2005, u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća) i Tina Wik. Nacionalni spomenik čine mjesto i ostaci [[Džamija|džamije]] i hadžijske sofe u okviru haremskog zida, haremski zid i objekt mekteba uz haremski zid. == Historija == Džamija je sagrađena između 1481. i 1512. i smatra se jednom od najstarijih džamija na prostoru Bosne i Hercegovine. Uz džamiju su sagrađeni [[mekteb]], [[medresa]] i šadrvan. Za izdržavanje zadužbine uvakufljen je han s imaretom koji je bio smješten uz Pazar, vezan uz čaršiju. Legator je zavještao i izvjesnu sumu novca. Veličina [[vakuf]]a nije poznata obzirom da nije sačuvana vakufnama niti bilo kakav dokument koji bi svjedočio o tome. Nije poznato kada je medresa prestala sa radom i kada su medresa i šadrvan srušeni. Mekteb je bio smješten u posebnoj zgradi kraj džamije i radio je sve do 1992. Objekat hana sa imaretom je nacionalizovan nakon [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]]. O veličini vakufa Careve džamije govori i činjenica da je cijela jedna mahala u Nevesinju nosila naziv Vakuf. Džamija je tokom svoje historije više puta obnavljana. Velike intervencije na džamiji, u smislu proširivanja molitvenog prostora, su rađene 1578. i krajem 17. vijeka. Obnavljana i krajem 18. i 19. vijeka, kao i 1989/91, kada je izvršena restauracija džamije. Tarih o gradnji džamije nije sačuvan. Jedini sačuvani natpis jeste natpis o jednoj od obnova džamije. Tokom zadnjeg [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] džamija je srušena miniranjem. [[Kamen]] s porušene džamije, ali i katoličke [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju|crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije]], koja je također porušena, pomiješan i dislociran na zajedničku lokaciju udaljenu 6&nbsp;km. Uz pomoć Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine određeno je kojem je od objekata pripadao, te je vraćen i ugrađen u obnovu Careve džamije u obimu u kojem je to bilo moguće. Obnovljena je na izvornoj lokaciji, u izvornom obliku, uz primjenu izvornih ili istovrsnih materijala i izvornih metoda građenja u najvećoj mogućoj mjeri, a na temelju dokumentacije o ranijem izgledu. Dio sredstava, pored [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Medžlisa IZ-e]] Mostar osiguralo je federalno Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica a drugu fazu njene obnove finansirali su dobrotvori iz [[Kuvajt]]a. == Opis == Prema konceptu prostorne organizacije Careva džamija u Nevesinju pripada jednoprostornim džamijama sa otvorenim trijemom i kamenom munarom. Natkrivena je četverovodnim krovom. S obzirom na veliki nagib terena, džamija je sagrađena na podzidu. Podzid je, kao i temelji džamije napravljen od velikih blokova kamena. Dimenzije džamije iznose oko 19,0 x 13,0 m (dimenzije mjerene sa trijemom; stranice objekta džamije iznose oko 13,0 m). Džamija ima kamene zidove od pravilno tesanih kamenih blokova, debljine oko 70&nbsp;cm iznutra krečene, dok je struktura zida vidljiva sa vanjske strane. == Također pogledajte == * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Nevesinju]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * [[Hivzija Hasandedić]], ''Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini'', "El-Kalem", Sarajevo, 1990. * [[Evlija Čelebija]], ''[[Putopis (Čelebija)|Putopis]]'', "Sarajevo Publishing", Sarajevo, 1996. * [[Mehmed Mujezinović]], ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine'', knjiga III, treće izdanje, Biblioteka "Kulturno naslijeđe", "Sarajevo Publishing", 1998. == Vanjski linkovi == * [http://www.medzlis-nevesinje.com/dzamije/item/308-sultan-bajazid-velina-careva-dzamija-1481-1512.html Sultan Bajazid Velina (careva) džamija (1481-1512)] * [https://www.aa.com.tr/ba/balkan/otvaranje-druge-d%C5%BEamije-u-nevesinju-24-aprila-careva-d%C5%BEamija-nacionalni-spomenik-bih-u-prijeratnom-izdanju-/556095 Obnovljena Careva džamija u Nevesinju, nacionalni spomenik BiH] * [https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ Zvanična stranica komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Nevesinju]] [[Kategorija:Džamije u Nevesinju]] nuflahuyl1fxus0etqzoo6wif2xpv4b 3837556 3837554 2026-04-27T11:29:35Z KWiki 9400 3837556 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Careva džamija}} {{Infokutija vjerski objekt | ime = Careva džamija u Nevesinju | slika = Careva džamija, mjesto i ostaci graditeljske cjeline 3.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 240px | reljef_karte = 1 | opis_karte = Položaj Careva džamije u Bosni i Hercegovini | lokacija = {{ZD|BIH}} [[Nevesinje]] | geografska_širina = | geografska_dužina = | religijska_pripadnost = [[Islam]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura|Klasični osmanlijski]] | osnivač = | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = 19,00 m | širina = 13,00 m | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = 20,,00 m | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = [[Kamen]] | nrhp = | dodano = | refbroj = | označen = | oznaka1_službenoime = | oznaka1_tip = | oznaka1_kriterij = | oznaka1_datum = | uklonjeno1_datum = }} '''Careva džamija u Nevesinju''' (džamija [[Bajazid II|sultan Bajazid Velije]]) je smještena na zapadnoj periferiji [[Nevesinje|Nevesinja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2579 |title=Careva džamija u Nevesinju |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=4. 5. 2019 |archive-date=4. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200604125656/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2579 |url-status=dead }}</ref> Ovu odluku komisija je donijela na sjednici održanoj 30. avgusta do 5. septembra 2005, u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća) i Tina Wik. Nacionalni spomenik čine mjesto i ostaci [[Džamija|džamije]] i hadžijske sofe u okviru haremskog zida, haremski zid i objekt mekteba uz haremski zid. == Historija == Džamija je sagrađena između 1481. i 1512. i smatra se jednom od najstarijih džamija na prostoru Bosne i Hercegovine. Uz džamiju su sagrađeni [[mekteb]], [[medresa]] i šadrvan. Za izdržavanje zadužbine uvakufljen je han s imaretom koji je bio smješten uz Pazar, vezan uz čaršiju. Legator je zavještao i izvjesnu sumu novca. Veličina [[vakuf]]a nije poznata obzirom da nije sačuvana vakufnama niti bilo kakav dokument koji bi svjedočio o tome. Nije poznato kada je medresa prestala sa radom i kada su medresa i šadrvan srušeni. Mekteb je bio smješten u posebnoj zgradi kraj džamije i radio je sve do 1992. Objekat hana sa imaretom je nacionalizovan nakon [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]]. O veličini vakufa Careve džamije govori i činjenica da je cijela jedna mahala u Nevesinju nosila naziv Vakuf. Džamija je tokom svoje historije više puta obnavljana. Velike intervencije na džamiji, u smislu proširivanja molitvenog prostora, su rađene 1578. i krajem 17. vijeka. Obnavljana i krajem 18. i 19. vijeka, kao i 1989/91, kada je izvršena restauracija džamije. Tarih o gradnji džamije nije sačuvan. Jedini sačuvani natpis jeste natpis o jednoj od obnova džamije. Tokom zadnjeg [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] džamija je srušena miniranjem. [[Kamen]] s porušene džamije, ali i katoličke [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju|crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije]], koja je također porušena, pomiješan i dislociran na zajedničku lokaciju udaljenu 6&nbsp;km. Uz pomoć Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine određeno je kojem je od objekata pripadao, te je vraćen i ugrađen u obnovu Careve džamije u obimu u kojem je to bilo moguće. Obnovljena je na izvornoj lokaciji, u izvornom obliku, uz primjenu izvornih ili istovrsnih materijala i izvornih metoda građenja u najvećoj mogućoj mjeri, a na temelju dokumentacije o ranijem izgledu. Dio sredstava, pored [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Medžlisa IZ-e]] Mostar osiguralo je federalno Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica a drugu fazu njene obnove finansirali su dobrotvori iz [[Kuvajt]]a. == Opis == Prema konceptu prostorne organizacije Careva džamija u Nevesinju pripada jednoprostornim džamijama sa otvorenim trijemom i kamenom munarom. Natkrivena je četverovodnim krovom. S obzirom na veliki nagib terena, džamija je sagrađena na podzidu. Podzid je, kao i temelji džamije napravljen od velikih blokova kamena. Dimenzije džamije iznose oko 19,0 x 13,0 m (dimenzije mjerene sa trijemom; stranice objekta džamije iznose oko 13,0 m). Džamija ima kamene zidove od pravilno tesanih kamenih blokova, debljine oko 70&nbsp;cm iznutra krečene, dok je struktura zida vidljiva sa vanjske strane. == Također pogledajte == * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Nevesinju]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * [[Hivzija Hasandedić]], ''Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini'', "El-Kalem", Sarajevo, 1990. * [[Evlija Čelebija]], ''[[Putopis (Čelebija)|Putopis]]'', "Sarajevo Publishing", Sarajevo, 1996. * [[Mehmed Mujezinović]], ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine'', knjiga III, treće izdanje, Biblioteka "Kulturno naslijeđe", "Sarajevo Publishing", 1998. == Vanjski linkovi == * [http://www.medzlis-nevesinje.com/dzamije/item/308-sultan-bajazid-velina-careva-dzamija-1481-1512.html Sultan Bajazid Velina (careva) džamija (1481-1512)] * [https://www.aa.com.tr/ba/balkan/otvaranje-druge-d%C5%BEamije-u-nevesinju-24-aprila-careva-d%C5%BEamija-nacionalni-spomenik-bih-u-prijeratnom-izdanju-/556095 Obnovljena Careva džamija u Nevesinju, nacionalni spomenik BiH] * [https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ Zvanična stranica komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Nevesinju]] [[Kategorija:Džamije u Nevesinju]] ok5dqw4nnjl1meyr6knbf9k6zuh584n Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021. 0 470348 3837466 3553336 2026-04-26T17:28:43Z AnToni 2325 3837466 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]], {{ZID|Slovenija}} | datumi = 10–21. februara 2021. | sportisti = | države = | ekipe = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021}} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u, koje se održava od [[10. februar|10]]-[[21. februar]]a [[2021]]. u [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]. Ovo je treći put da je Pokljuka domaćin prvenstva nakon [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001]]. godine. U muškoj konkurenciji ovo je 52. po redu, a u ženskoj 34. prvenstvo. Ukupno će se održati dvanaest utrka ([[Biatlon#Discipline|sprint]], [[Biatlon#Discipline|potjera]], [[Biatlon#Discipline|pojedinačno]], [[Biatlon#Discipline|masovni start]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta]]) za koje du se dodijelile medalje. Osim utrka u muškoj i ženskoj konkurenciji održane su i utrke u [[Biatlon#Discipline|mješovitoj štafeti]] (2 × 6&nbsp;km + 2 × 7,5&nbsp;km), te po treći put [[Biatlon#Discipline|pojedinačna mješovita štafeta]] (4 × 3&nbsp;km + 1,5&nbsp;km).<ref name="PRO">{{Cite web |url=https://www.pokljuka2021.si/en/world-championships-2021/programme/ |title=Program |access-date=12. 2. 2021 |archive-date=12. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212223413/https://www.pokljuka2021.si/en/world-championships-2021/programme/ |url-status=dead }}</ref> Sve utrke će se bodovati za plasman u aktuelnoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|Svjetskog kupa u biatlonu]]. == Države učesnice == {{sekcija}} == Termini == {{sekcija}} == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 10 km|10 km}} |{{flagathlete|[[Martin Ponsiluoma]]|ŠVE}} || 24:41.1<br>(0+0) |{{flagathlete|[[Simon Desthieux]]|FRA}} || 24:52.3<br>(0+0) |{{flagathlete|[[Émilien Jacquelin]]|FRA}} || 24:54.0<br>(1+0) |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (muškarci)|12,5 km}} |{{flagathlete|[[Émilien Jacquelin]]|FRA}} || 31:22.1<br>(0+0+0+0) |{{flagathlete|[[Sebastian Samuelsson]]|ŠVE}} || 31:29.4<br>(0+0+0+0) |{{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} || 31:30.2<br>(0+1+1+0) |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (muškarci)|15 km}} |{{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} || 36:27.2<br>(0+0+0+1) |{{flagathlete|[[Johannes Dale]]|NOR}} || 36:37.4<br>(0+1+1+0) |{{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} || 36:40.0<br>(1+1+0+0) |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 20 km|20 km}} |{{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} || 49:27.6<br>(0+0+0+0) |{{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|NJE}} || 49:44.5<br>(0+0+0+0) |{{flagathlete|[[Johannes Dale]]|NOR}} || 50:08.5<br>(0+1+0+0) |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 4 × 7,5 km|štafeta}} |{{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]<br>[[Tarjei Bø]]<br>[[Johannes Thingnes Bø]]<br>[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} || 1:12:27.4<br><small>(0+1) (0+1)<br>(0+0) (0+3)<br>(0+1) (0+0)<br>(0+0) (0+2)</small> |{{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Peppe Femling]]<br>[[Jesper Nelin]]<br>[[Martin Ponsiluoma]]<br>[[Sebastian Samuelsson]]}} || 1:13:00.5<br><small>(0+3) (0+0)<br>(0+1) (0+0)<br>(0+2) (0+1)<br>(0+0) (0+0)</small> | {{Štafeta| [[Rusija|Ruski biatlonski savez]]{{efn|name=DOP|}}|[[Said Karimulla Halili]]<br>[[Matve Elisejev]]<br>[[Aleksandar Loginov (biatlonac)|Aleksandar Loginov]]<br>[[Eduard Latipov]]}} || 1:13:18.3<br><small>(0+2) (0+0)<br>(0+0) (0+1)<br>(0+0) (0+1)<br>(0+0) (0+1)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Norveška|3|1|2|7}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|2|0|3}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|2|4}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|0|1|1{{efn|name=DOP|}}}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|7,5 km}} |{{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}} || 21:18.7<br>(0+0) |{{flagathlete|[[Anaïs Chevalier|Anaïs Chevalier-Bouchet]]|FRA}} || 21:30.7<br>(0+1) |{{flagathlete|[[Hana Sola]]|BJE}} || 21:33.1<br>(0+0) |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|10 km}} |{{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}} || 30:38.1<br>(1+0+1+0) |{{flagathlete|[[Lisa Hauser|Lisa Theresa Hauser]]|AUT}} || 30:55.4<br>(1+0+0+0) |{{flagathlete|[[Anaïs Chevalier|Anaïs Chevalier-Bouchet]]|FRA}} || 31:08.1<br>(0+1+0+1) |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|12,5 km}} |{{flagathlete|[[Lisa Hauser|Lisa Theresa Hauser]]|AUT}} || 36:05.7<br>(0+0+0+0) |{{flagathlete|[[Ingrid Landmark Tandrevold]]|NOR}} || 36:27.4<br>(0+0+1+0) |{{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}} || 36:28.7<br>(1+0+1+1) |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|15 km}} |{{flagathlete|[[Markéta Davidová]]|ČEŠ}} || 42:27.7<br>(0+0+0+0) |{{flagathlete|[[Hanna Öberg]]|ŠVE}} || 42:55.6<br>(0+0+1+0) |{{flagathlete|[[Ingrid Landmark Tandrevold]]|NOR}} || 43:31.7<br>(0+1+0+0) |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeta}} |{{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Ingrid Landmark Tandrevold]]<br>[[Tiril Eckhoff]]<br>[[Ida Lien]]<br>[[Marte Olsbu Røiseland]]}} || 1:10:39.0<br><small>(0+0) (0+1)<br>(0+2) (0+1)<br>(0+1) (0+2)<br>(0+3) (0+1)</small> |{{Štafeta|{{flagcountry|NJE}}|[[Vanessa Hinz]]<br>[[Janina Hettich]]<br>[[Denise Herrmann]]<br>[[Franziska Preuß]]}} || 1:10:47.8<br><small>(0+0) (0+0)<br>(0+2) (0+0)<br>(0+3) (0+0)<br>(0+0) (0+0)</small> |{{Štafeta|{{flagcountry|UKR}}|[[Anastasija Merkušina]]<br>[[Julija Džima]]<br>[[Darija Blaško]]<br>[[Olena Pidrušna]]}} || 1:10:48.2<br><small>(0+1) (0+0)<br>(0+1) (0+2)<br>(0+1) (0+0)<br>(0+0) (0+2)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Norveška|3|1|2|5}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|1|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|1|2}} | rowspan="2" | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|0|1}} | rowspan="2" | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}} |} ==Mješovito== === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|štafeta}}<ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2021/BT/SWRL/CH__/MXRL/C51B2_v1.pdf Startna lista]</ref> | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Marte Olsbu Røiseland]]}} || 1:20:19.3 | {{Štafeta|{{flagcountry|AUT}}|[[David Komatz]]|[[Simon Eder]]|[[Dunja Zdouc]]|[[Lisa Hauser|Lisa Theresa Hauser]]}} || 1:20:46.3 | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Sebastian Samuelsson]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Linn Persson]]|[[Hanna Öberg]]}} || 1:20:49.9 |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačna štafeta}} | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Antonin Guigonnat]]|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]}} || 36:42.4<br><small>(0+2) (0+1)<br>(0+0) (0+0)<br>(0+0) (0+0)<br>(0+1) (0+1)</small> | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tiril Eckhoff]]}} || 36:45.2<br><small>(0+1) (0+2)<br>(0+1) (0+1)<br>(0+3) (0+1)<br>(0+0) (0+0)</small> | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Sebastian Samuelsson]]|[[Hanna Öberg]]}} || 37:15.4<br><small>(0+2) (0+1)<br>(0+0) (0+1)<br>(0+0) (0+1)<br>(0+2) (0+1)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 2 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|1|0|2}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|0|0|1}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|0|1}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|0|0|2|2}} |} == Pojedinačne medalje == {{col-begin}} {{col-break}} {|{{Bilans medaljaT |Sport = Bilans medalja po sportistima |Broj = 12 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/RedT|Tiril Eckhoff|NOR|4|1|1|7}} | 2. {{Bilans medalja/RedT|Sturla Holm Lægreid|NOR|4|0|0|4}} | 3. {{Bilans medalja/RedT|Marte Olsbu Røiseland|NOR|2|0|0|2}} | 4. {{Bilans medalja/RedT|Johannes Thingnes Bø|NOR|2|1|1|4}} | 5. {{Bilans medalja/RedT|Lisa Hauser|AUT|1|2|0|3}} | 6. {{Bilans medalja/RedT|Ingrid Landmark Tandrevold|NOR|1|1|1|3}} | 7. {{Bilans medalja/RedT|Émilien Jacquelin|FRA|1|0|1|2}} | rowspan="6" | 8. {{Bilans medalja/RedT|Antonin Guigonnat|FRA|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Julia Simon|FRA|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Tarjei Bø|NOR|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Vetle Sjåstad Christiansen|NOR|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Ida Lien|NOR|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Markéta Davidová|ČEŠ|1|0|0|1}} | 14. {{Bilans medalja/RedT|Sebastian Samuelsson|ŠVE|0|2|2|4}} | 15. {{Bilans medalja/RedT|Hanna Öberg|ŠVE|0|1|2|3}} | rowspan="3" | 16. {{Bilans medalja/RedT|Anaïs Chevalier-Bouchet|FRA|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/RedT|Martin Ponsiluoma|ŠVE|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/RedT|Johannes Dale|NOR|0|1|1|2}} | rowspan="11" | 19. {{Bilans medalja/RedT|David Komatz|AUT|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Simon Eder|AUT|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Dunja Zdouc|AUT|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Simon Desthieux|FRA|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Arnd Peiffer|NJE|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Vanessa Hinz|NJE|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Janina Hettich|NJE|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Denise Herrmann|NJE|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Franziska Preuß|NJE|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Peppe Femling|ŠVE|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Jesper Nelin|ŠVE|0|1|0|1}} | rowspan="11" | 30. {{Bilans medalja/RedT|Linn Persson|ŠVE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Hana Sola|BJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Said Karimula Halili|RUS|0|0|1|1{{efn|name=DOP|}}}} {{Bilans medalja/RedT|Matvej Elisejev|RUS|0|0|1|1{{efn|name=DOP|}}}} {{Bilans medalja/RedT|Aleksandar Loginov|RUS|0|0|1|1{{efn|name=DOP|}}}} {{Bilans medalja/RedT|Eduard Latipov|RUS|0|0|1|1{{efn|name=DOP|}}}} {{Bilans medalja/RedT|Anastasija Merkušina|UKR|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Julija Džima|UKR|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Darija Blaško|UKR|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Olena Pidrušna|UKR|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Quentin Fillon Maillet|FRA|0|0|1|1}} |} {{col-break}} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 12 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Norveška|7|3|4|14}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|2|3|7}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|2|6}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|2|0|3}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|2|0|2}} | rowspan="3" | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|0|1|1}}{{efn|name=DOP|}} {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}} |} {{col-end}} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 33 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|38|30|17|85{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|31|24|20|75}} | 3. {{Bilans medalja/Red|RUS|30|23|22|75{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} |- {{PCT|6}} |- | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|11|17|15|43}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|10|8|13|31}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|5|9|16|30}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Češka|4|3|4|11{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|5|7|15}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Italija|3|3|4|10}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|2|3|6}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Finska|1|1|8|10}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|1|1|3}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 15. {{Bilans medalja/Red|Kina|0|3|0|3}} | rowspan=2| 16. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|2|1|3}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|2|1|3}} | 18. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|148{{efn|name=SP2003|<small> Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u disciplini ženske potjere dodijeljene su dvije zlatne medalje</small>}}|146|148{{efn|name=SP2004|<small> Na Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2004. u disciplini ženskog sprinta dodijeljene su dvije bronzane medalje</small>}} |421}} |} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 52 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|46|35|34|115{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|44|46|39|129}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Rusija|39|44|27|110{{efn|name=sssr|}}{{efn|name=DOP|Zbog kazne [[Svjetska antidoping agencija|Svjetske antidoping agencije]] (WADA), ruski biatlonci su na Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2021. nastupali kao Ruski biatlonski savez}}}} |- {{PCT|6}} |- | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|22|16|20|58}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Finska|8|7|8|23}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|7|3|8|18}} | rowspan=2| 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|3|7|13}} {{Bilans medalja/Red|Švedska|3|3|7|13}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|2|5|10|17}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|2|0|1|3}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|5|5|11{{efn|name=češ|}}}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|4|3|8}} | 13. {{Bilans medalja/Red|SAD|1|2|0|3}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|1|0|3|4}} | rowspan=2| 15. {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Kanada|0|1|1|2}} | rowspan=2| 17. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|1|0|1}} | rowspan=2| 19. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Hrvatska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|166|166|166|498}} |} |} {{col-break}} ; Mješovito {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (mj) |Broj = 15 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|3|3|14}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|3|4|3|10}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|3|4|10}} |- {{PCT|6}} |- | 4. {{Bilans medalja/Red|Rusija|2|1|2|5}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|2|3|6}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|2|1|3}} | rowspan=3| 8. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovenija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|18|18|18|54}} |} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (u) |Broj = 52 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Norveška|92|73|61|216}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|87|70|53|212{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|RUS|70|68|50|188{{efn|name=sssr|}}{{efn|name=DOP|}}}} |- {{PCT|6}} |- | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|37|36|41|114}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|14|13|23|50}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|10|8|13|31}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Finska|9|9|15|33}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|7|10|22|39}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|6|9|14|29}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|6|7|12|25{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|3|7|11|21}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|2|2|1|5}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|6|6|13}} | 14. {{Bilans medalja/Red|SAD|1|4|1|6}} | 15. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|1|2|1|4}} | 16. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|1|3}} | 18. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|4|4|8}} | 19. {{Bilans medalja/Red|Kina|0|3|0|3}} | rowspan=2| 20. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Kanada|0|1|0|1}} | 22. {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|2|2}} | rowspan=2| 23. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Hrvatska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|309{{efn|name=SP2003|}}|309|309{{efn|name=SP2004|}}|927}} |} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.pokljuka2021.si Službena stranica Svjetskog prvenstva {{Simboli jezika|it|italijanski jezik}} {{Simboli jezika|de|njemački jezik}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191019233321/https://www.pokljuka2021.si/ |date=19. 10. 2019 }} {{Biatlon portal}} {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|2021]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|*]] [[Kategorija:2021. u Sloveniji]] [[Kategorija:2021. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sloveniji]] [[Kategorija:Biatlon u Sloveniji]] ilz4irqvo8tn7f02iamd2msb4br3j5r Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija 0 492047 3837537 3638070 2026-04-27T05:51:28Z ~2026-25706-39 180749 /* Historija */ Dodani su svježi podaci o obnovi i ponovnom otvaranju džamije. 3837537 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | geografska_dužina = | geografska_širina = | vrsta_karte = | veličina_karte = | opis_karte = | reljef_karte = | lokacija = Nevesinje, [[Bosna i Hercegovina]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | obred = | festivali = | sektor = | općina = | okrug = | teritorija = | prefektura = | savezna_država = | provincija = | regija = | država = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = | vodstvo = | zaštitnik = | veb-sajt = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]] | osnivač = hadži Velijjudin ef. Bakrač | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1515. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = }} '''Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija''' nalazi se u [[Nevesinje|Nevesinju]] i ona je druga najstarija džamija u Hercegovini poslije [[Careva džamija u Nevesinju|Careve džamije u Nevesinju]]. Građena je od tesanog kamena i po svojoj vanjskoj formi je neobična i jedinstven primjer u Hercegovini.<ref>Hasandedić, Hivzija, (1990), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 135</ref> Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na sjedinici održanoj 2005. godine donijela odluku kojom se mjesto i ostaci graditeljske cjeline Dugalića džamije (Džamija hadži Velijjudina Bakrača ili Velagina džamija) sa historijskom građevinom sahat-kule u Nevesinju proglašavaju se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="old.kons.gov.ba">{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2571|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=29. 6. 2022|archive-date=6. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171206143012/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2571|url-status=dead}}</ref> == Historija == Džamiju je sagradio ugledni i bogati građanin Nevesinja hadži Velijjudin ef. Bakrač 1515. godine. Pored ove džamiju sagradio je i [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]]. Mekteb je radio sve do [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarske okupacije 1878. godine]], a nije poznato kada je medresa srušena. Za održavanje ove džamije Veli-aga je uvakufio nekretnine i novac. Veliaga je imao nekoliko sinova. Prvi sin nepoznatog imena je u Nevesinju sagradio [[hamam]] i [[han]] i uvakufio tri dućana i kafanu, a drugi sin Šaban ef. (-1659.) je 1616. godine otišao u Istanbul gdje se obrazovao i bio [[muderris]] u [[medresa]]ma, a kasnije i [[kadija]].<ref>Hasandedić, Hivzija, (1990), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 135-137</ref> Džamija pripada jednoprostornim džamijama sa otvorenim [[trijem]]om i kamenom [[Munara|munarom]]. U džamiji se nalazi drveni [[mahfil]] i [[mihrab]] sa dekoracijama.<ref name="old.kons.gov.ba"/> Osmanski putopisac [[Evlija Čelebija]] prolazeći ovim krajevima 1664. godine navodi podatak da se u Nevesinju nalazi 11 islamskih bogomolja, a da je Velagina džamija "''jednostavna starinska džamija pokrivena običnim olovom; na jugoistočnoj kapiji ima ovaj natpis: Kad dobrotvor i asketa Veli-aga podiže ovu džamiju, Oni koji su to čuli odlučiše da joj slože hronostih: Visok je ovaj hram, dom poklonika Bogu. 921. godine''" (1515.).<ref>Evlija Čelebija, (2012), ''Putopis'', preveo Hazim Šabanović, str. 139, Sarajevo</ref> Džamija je više puta obnavljanja. Tokom [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]], u augustu 1875. godine, [[Crnogorci]] su napali Nevesinje i tom prilikom porušili ovu džamiju i ubili nekoliko muslimana. [[Mutevelija]] [[vakuf]]a Velagine džamije Mula Hadžo Dugalić je oko 1880. godine obnovio ovu džamiju. Tada je ostala bez šerefe. Poslije ove obnove džamija je po njemu ostala poznata kao Dugalića džamija. Obnovljena je ponovo 1934. godine, a zatvorena je neposredno pred početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Uz džamiju se nalazi manje groblje od kojih su većina nišana uništena. Nakon Drugog svjetskog rata džamija je služila kao skladište raznim firmama.<ref>Hasandedić, Hivzija, (1990), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 136-137</ref> Džamija je potpuno uništena 1992. godine u toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="old.kons.gov.ba"/> Kamen temeljac za obnovu džamije postavljen je 31. maja 2022. godine, a zvanični radovi na njenoj rekonstrukciji započeli su 7. aprila 2023. godine. Svečano otvaranje obnovljenog kompleksa džamije sa sahat kulom upriličeno je u aprilu 2026. godine. == Reference == [[Kategorija:Džamije u Nevesinju]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Nevesinju]] kcgx9b2q948pdoijx8a0eum796nd6rl 3837538 3837537 2026-04-27T06:51:08Z Panasko 146730 3837538 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | geografska_dužina = | geografska_širina = | vrsta_karte = | veličina_karte = | opis_karte = | reljef_karte = | lokacija = Nevesinje, [[Bosna i Hercegovina]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | obred = | festivali = | sektor = | općina = | okrug = | teritorija = | prefektura = | savezna_država = | provincija = | regija = | država = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = | vodstvo = | zaštitnik = | veb-sajt = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]] | osnivač = hadži Velijjudin ef. Bakrač | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1515. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = }} '''Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija''' nalazi se u [[Nevesinje|Nevesinju]] i ona je druga najstarija džamija u Hercegovini poslije [[Careva džamija (Nevesinje)|Careve džamije u Nevesinju]]. Građena je od tesanog kamena i po svojoj vanjskoj formi je neobična i jedinstven primjer u Hercegovini.<ref>Hasandedić, Hivzija, (1990), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 135</ref> Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na sjedinici održanoj 2005. donijela odluku kojom se mjesto i ostaci graditeljske cjeline Dugalića džamije (Džamija hadži Velijjudina Bakrača ili Velagina džamija) sa historijskom građevinom sahat-kule u Nevesinju proglašavaju se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="old.kons.gov.ba">{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2571|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=29. 6. 2022|archive-date=6. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171206143012/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2571|url-status=dead}}</ref> == Historija == Džamiju je sagradio ugledni i bogati građanin Nevesinja hadži Velijjudin ef. Bakrač 1515. godine. Pored ove džamiju sagradio je i [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]]. Mekteb je radio sve do [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarske okupacije 1878]], a nije poznato kada je medresa srušena. Za održavanje ove džamije Veli-aga je uvakufio nekretnine i novac. Veliaga je imao nekoliko sinova. Prvi sin nepoznatog imena je u Nevesinju sagradio [[hamam]] i [[han]] i uvakufio tri dućana i kafanu, a drugi sin Šaban ef. (-1659.) je 1616. otišao u Istanbul gdje se obrazovao i bio [[muderris]] u [[medresa]]ma, a kasnije i [[kadija]].<ref>Hasandedić, Hivzija, (1990), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 135-137</ref> Džamija pripada jednoprostornim džamijama sa otvorenim [[trijem]]om i kamenom [[Munara|munarom]]. U džamiji se nalazi drveni [[mahfil]] i [[mihrab]] sa dekoracijama.<ref name="old.kons.gov.ba"/> Osmanski putopisac [[Evlija Čelebija]] prolazeći ovim krajevima 1664. navodi podatak da se u Nevesinju nalazi 11 islamskih bogomolja, a da je Velagina džamija "''jednostavna starinska džamija pokrivena običnim olovom; na jugoistočnoj kapiji ima ovaj natpis: Kad dobrotvor i asketa Veli-aga podiže ovu džamiju, Oni koji su to čuli odlučiše da joj slože hronostih: Visok je ovaj hram, dom poklonika Bogu. 921.''" (1515.).<ref>Evlija Čelebija, (2012), ''Putopis'', preveo Hazim Šabanović, str. 139, Sarajevo</ref> Džamija je više puta obnavljanja. Tokom [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]], u augustu 1875. godine, [[Crnogorci]] su napali Nevesinje i tom prilikom porušili ovu džamiju i ubili nekoliko muslimana. [[Mutevelija]] [[vakuf]]a Velagine džamije Mula Hadžo Dugalić je oko 1880. obnovio ovu džamiju. Tada je ostala bez šerefe. Poslije ove obnove džamija je po njemu ostala poznata kao Dugalića džamija. Obnovljena je ponovo 1934, a zatvorena je neposredno pred početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Uz džamiju se nalazi manje groblje od kojih su većina nišana uništena. Nakon Drugog svjetskog rata džamija je služila kao skladište raznim firmama.<ref>Hasandedić, Hivzija, (1990), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 136-137</ref> Džamija je potpuno uništena 1992. u toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="old.kons.gov.ba"/> Kamen temeljac za obnovu džamije postavljen je 31. maja 2022, a zvanični radovi na njenoj rekonstrukciji započeli su 7. aprila 2023. Svečano otvaranje obnovljenog kompleksa džamije sa sahat kulom upriličeno je u aprilu 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/otvoren-obnovljeni-kompleks-dugali%C4%87a-d%C5%BEamija-u-nevesinju-simbol-povratka-identiteta-i-su%C5%BEivota/3918656|title=Otvoren obnovljeni kompleks Dugalića džamija u Nevesinju: Simbol povratka identiteta i suživota|date=2026-04-26|website=Anadolu|language=tr|access-date=2026-04-27}}</ref> == Reference == [[Kategorija:Džamije u Nevesinju]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Nevesinju]] 04sirom0xjoxtic61jp3u5vgtj9xblf 3837543 3837538 2026-04-27T09:19:34Z KWiki 9400 3837543 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | geografska_dužina = | geografska_širina = | vrsta_karte = | veličina_karte = | opis_karte = | reljef_karte = | lokacija = Nevesinje, [[Bosna i Hercegovina]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | obred = | festivali = | sektor = | općina = | okrug = | teritorija = | prefektura = | savezna_država = | provincija = | regija = | država = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = | vodstvo = | zaštitnik = | veb-sajt = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanska arhitektura|Osmanski]] | osnivač = Velijjudin Bakrač | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1515. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = }} '''Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija''' u [[Nevesinje|Nevesinju]] druga je [[džamija]] u [[Hercegovina|Hercegovini]] po starosti poslije [[Careva džamija (Nevesinje)|Careve džamije]] u istom gradu. Građena je od tesanog kamena i po vanjskoj formi jedinstven je primjer u Hercegovini.<ref>[[Hivzija Hasandedić]], ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', 1990, str. 135.</ref> Godine 2005. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]] donijela je odluku kojom se mjesto i ostaci graditeljske cjeline Dugalića džamije sa historijskom građevinom sahat-kule u Nevesinju proglašavaju [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="old.kons.gov.ba">{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2571|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=29. 6. 2022|archive-date=6. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171206143012/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2571|url-status=dead}}</ref> == Historija == Džamiju je dao sagraditi ugledni i bogati građanin Nevesinja hadži Velijjudin Bakrač 1515. Također je dao sagraditi [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]]. Mekteb je radio sve do [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije 1878]], a nije poznato kada je medresa srušena. Džamija pripada jednoprostornim džamijama s otvorenim [[trijem]]om i kamenom [[Munara|munarom]]. Ima drveni [[mahfil]] i [[mihrab]] sa dekoracijama.<ref name="old.kons.gov.ba"/> [[Osmansko Carstvo|Osmanski]] [[putopis]]ac [[Evlija Čelebija]], prolazeći ovim krajevima 1664, navodi podatak da u Nevesinju postoji 11 islamskih bogomolja, a da je Velagina džamija "jednostavna starinska džamija pokrivena običnim olovom; na jugoistočnoj kapiji ima ovaj natpis: 'Kad dobrotvor i asketa Veli-aga podiže ovu džamiju, oni koji su to čuli odlučiše da joj slože hronostih: Visok je ovaj hram, dom poklonika Bogu. 921. (1515)".<ref>Evlija Čelebija, ''Putopis'', preveo [[Hazim Šabanović]], [[Sarajevo]], 2012, str. 139.</ref> Džamija je više puta obnavljana. Tokom [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]], u augustu 1875, [[Crnogorci]] su napali Nevesinje, porušili ovu džamiju i ubili nekoliko muslimana. [[Mutevelija]] [[vakuf]]a Velagine džamije Hadžo Dugalić oko 1880. obnovio je ovu džamiju. Tada je ostala bez šerefeta. Poslije ove obnove džamija je po njemu ostala poznata kao Dugalića džamija. Ponovo je obnovljena 1934, a zatvorena je neposredno pred početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Uz džamiju je manje mezarje, u kojem je većina nišana uništena. Nakon Drugog svjetskog rata džamija je služila kao skladište raznim firmama.<ref>Hivzija Hasandedić, navedeno djelo, str. 136-137.</ref> Potpuno je uništena 1992. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="old.kons.gov.ba"/> Kamen temeljac za njenu obnovu postavljen je 31. maja 2022, a zvanični radovi na rekonstrukciji počeli su 7. aprila 2023. Svečano otvaranje obnovljenog kompleksa džamije sa sahat-kulom upriličeno je 26. aprila 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/otvoren-obnovljeni-kompleks-dugali%C4%87a-d%C5%BEamija-u-nevesinju-simbol-povratka-identiteta-i-su%C5%BEivota/3918656|title=Otvoren obnovljeni kompleks Dugalića džamija u Nevesinju: Simbol povratka identiteta i suživota |date=26. 4. 2026 |publisher= Agencija Anadolija |access-date= 27. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Džamije u Nevesinju]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Nevesinju]] mx9xtuchrri0poclruf5ly89hwtyal3 3837552 3837543 2026-04-27T10:32:01Z KWiki 9400 3837552 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija | slika = Dugalića džamija.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = Obnovljena Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija sa sahat-kulom | geografska_dužina = | geografska_širina = | vrsta_karte = | veličina_karte = | opis_karte = | reljef_karte = | lokacija = Nevesinje, [[Bosna i Hercegovina]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | obred = | festivali = | sektor = | općina = | okrug = | teritorija = | prefektura = | savezna_država = | provincija = | regija = | država = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = | vodstvo = | zaštitnik = | veb-sajt = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanska arhitektura|Osmanski]] | osnivač = Velijjudin Bakrač | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1515. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = }} '''Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija''' u [[Nevesinje|Nevesinju]] druga je [[džamija]] u [[Hercegovina|Hercegovini]] po starosti poslije [[Careva džamija (Nevesinje)|Careve džamije]] u istom gradu. Građena je od tesanog kamena i po vanjskoj formi jedinstven je primjer u Hercegovini.<ref>[[Hivzija Hasandedić]], ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', 1990, str. 135.</ref> Godine 2005. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]] donijela je odluku kojom se mjesto i ostaci graditeljske cjeline Dugalića džamije sa historijskom građevinom sahat-kule u Nevesinju proglašavaju [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="old.kons.gov.ba">{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2571|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=29. 6. 2022|archive-date=6. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171206143012/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2571|url-status=dead}}</ref> == Historija == Džamiju je dao sagraditi ugledni i bogati građanin Nevesinja hadži Velijjudin Bakrač 1515. Također je dao sagraditi [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]]. Mekteb je radio sve do [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije 1878]], a nije poznato kada je medresa srušena. Džamija pripada jednoprostornim džamijama s otvorenim [[trijem]]om i kamenom [[Munara|munarom]]. Ima drveni [[mahfil]] i [[mihrab]] sa dekoracijama.<ref name="old.kons.gov.ba"/> [[Osmansko Carstvo|Osmanski]] [[putopis]]ac [[Evlija Čelebija]], prolazeći ovim krajevima 1664, navodi podatak da u Nevesinju postoji 11 islamskih bogomolja, a da je Velagina džamija "jednostavna starinska džamija pokrivena običnim olovom; na jugoistočnoj kapiji ima ovaj natpis: 'Kad dobrotvor i asketa Veli-aga podiže ovu džamiju, oni koji su to čuli odlučiše da joj slože hronostih: Visok je ovaj hram, dom poklonika Bogu. 921. (1515)".<ref>Evlija Čelebija, ''Putopis'', preveo [[Hazim Šabanović]], [[Sarajevo]], 2012, str. 139.</ref> Džamija je više puta obnavljana. Tokom [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]], u augustu 1875, [[Crnogorci]] su napali Nevesinje, porušili ovu džamiju i ubili nekoliko muslimana. [[Mutevelija]] [[vakuf]]a Velagine džamije Hadžo Dugalić oko 1880. obnovio je ovu džamiju. Tada je ostala bez šerefeta. Poslije ove obnove džamija je po njemu ostala poznata kao Dugalića džamija. Ponovo je obnovljena 1934, a zatvorena je neposredno pred početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Uz džamiju je manje mezarje, u kojem je većina nišana uništena. Nakon Drugog svjetskog rata džamija je služila kao skladište raznim firmama.<ref>Hivzija Hasandedić, navedeno djelo, str. 136-137.</ref> Potpuno je uništena 1992. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="old.kons.gov.ba"/> Kamen temeljac za njenu obnovu postavljen je 31. maja 2022, a zvanični radovi na rekonstrukciji počeli su 7. aprila 2023. Svečano otvaranje obnovljenog kompleksa džamije sa sahat-kulom upriličeno je 26. aprila 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/otvoren-obnovljeni-kompleks-dugali%C4%87a-d%C5%BEamija-u-nevesinju-simbol-povratka-identiteta-i-su%C5%BEivota/3918656|title=Otvoren obnovljeni kompleks Dugalića džamija u Nevesinju: Simbol povratka identiteta i suživota |date=26. 4. 2026 |publisher= Agencija Anadolija |access-date= 27. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Nevesinju]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Džamije u Nevesinju]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Nevesinju]] trca2dh3fig10tyhc7lhzo59bwgt2ji Šablon:Najkorisniji igrač Eurolige 10 492339 3837560 3703491 2026-04-27T11:40:15Z KWiki 9400 3837560 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najkorisniji igrač Eurolige | naslov = [[Najkorisniji igrač Eurolige|<span style="color:white;">Najkorisniji igrač</span>]] [[Euroliga|<span style="color:white;">Eurolige</span>]] | naslovstil = background:#FA5500; color:white; | podaciklasa = hlist | nowrapitems = yes | podaci1 = * 2005–2006:&nbsp;[[Anthony Parker|Parker]] * 2007:&nbsp;[[Theo Papaloukas|Papaloukas]] * 2008:&nbsp;[[Ramūnas Šiškauskas|Šiškauskas]] * 2009:&nbsp;[[Juan Carlos Navarro (košarkaš)|Navarro]] * 2010:&nbsp;[[Miloš Teodosić|Teodosić]] * 2011:&nbsp;[[Dimitris Diamantidis|Diamantidis]] * 2012:&nbsp;[[Andrej Kiriljenko|Kiriljenko]] * 2013:&nbsp;[[Vassilis Spanoulis|Spanoulis]] * 2014:&nbsp;[[Sergio Rodríguez|Rodríguez]] * 2015:&nbsp;[[Nemanja Bjelica|Bjelica]] * 2016:&nbsp;[[Nando de Colo|De Colo]] * 2017:&nbsp;[[Sergio Llull|Llull]] * 2018:&nbsp;[[Luka Dončić|Dončić]] * 2019:&nbsp;[[Jan Veselý|Veselý]] * 2020:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2021:&nbsp;[[Vasilije Micić|Micić]] * 2022:&nbsp;[[Nikola Mirotić|Mirotić]] * 2023:&nbsp;[[Aleksandar Vezenkov|Vezenkov]] * 2024:&nbsp;[[Mike James (košarkaš, 1990)|James]] * 2025:&nbsp;[[Kendrick Nunn|Nunn]] * 2026:&nbsp;[[Aleksandar Vezenkov|Vezenkov]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Euroligu]] </noinclude> 54sk8wkxtfzdiddqse5kdagdbfc94h5 Šablon:Zvijezda u usponu u Euroligi 10 492341 3837563 3703493 2026-04-27T11:44:10Z KWiki 9400 3837563 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Zvijezda u usponu u Euroligi | naslov = [[Zvijezda u usponu u Euroligi|<span style="color:white;">Zvijezda u usponu</span>]] [[Euroliga|<span style="color:white;">u Euroligi</span>]] | podaciklasa = hlist | nowrapitems = yes | naslovstil = background:#FA5500; color:white; | podaci1 = * 2005:&nbsp;[[Erazem Lorbek|Lorbek]] * 2006:&nbsp;[[Andrea Bargnani|Bargnani]] * 2007:&nbsp;[[Rudy Fernández (košarkaš)|Fernández]] * 2008:&nbsp;[[Danilo Gallinari|Gallinari]] * 2009:&nbsp;[[Novica Veličković|Veličković]] * 2010:&nbsp;[[Ricky Rubio|Rubio]] * 2011–2012:&nbsp;[[Nikola Mirotić|Mirotić]] * 2013:&nbsp;[[Kostas Papanikolaou|Papanikolaou]] * 2014–2015:&nbsp;[[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdanović]] * 2016:&nbsp;[[Álex Abrines|Abrines]] * 2017–2018:&nbsp;[[Luka Dončić|Dončić]] * 2019:&nbsp;[[Goga Bitadze|Bitadze]] * 2020:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2021:&nbsp;[[Usman Garuba|Garuba]] * 2022:&nbsp;[[Rokas Jokubaitis|Jokubaitis]] * 2023:&nbsp;[[Yam Madar|Madar]] * 2024:&nbsp;[[Gabriele Procida|Procida]] * 2025:&nbsp;[[Nadir Hifi|Hifi]] * 2026:&nbsp;[[Jean Montero|Montero]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Euroligu]] </noinclude> 87xavojxktuucw5itqfe11mdj7ytbbm Šablon:Euroliga 10 493355 3837557 3710308 2026-04-27T11:34:19Z KWiki 9400 3837557 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | stil = {{{style|}}} | ime = Euroliga | osnovastil = background:#FA5500; color:white; | naslov = [[Euroliga|<span style="color:white;">FIBA Kup evropskih šampiona i Euroliga</span>]] | tijeloklasa = hlist | podaci1 = {{Navkutija|dijete | iznad = '''FIBA Kup evropskih šampiona, 1958–2001.''' | osnovastil = background:#FA5500; color:white; | grupa1 = Sezone | podaci1 = * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1958.|1958]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1958/1959.|1958/59]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1959/1960.|1959/60]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1960/1961.|1960/61]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1961/1962.|1961/62]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1962/1963.|1962/63]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1963/1964.|1963/64]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1964/1965.|1964/65]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1965/1966.|1965/66]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1966/1967.|1966/67]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1967/1968.|1967/68]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1968/1969.|1968/69]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1969/1970.|1969/70]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1970/1971.|1970/71]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1971/1972.|1971/72]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972/73]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1973/1974.|1973/74]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1974/1975.|1974/75]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1975/1976.|1975/76]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1976/1977.|1976/77]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1977/1978.|1977/78]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1978/1979.|1978/79]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1979/1980.|1979/80]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1980/1981.|1980/81]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1981/1982.|1981/82]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1982/1983.|1982/83]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1983/1984.|1983/84]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1984/1985.|1984/85]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1985/1986.|1985/86]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1986/1987.|1986/87]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1987/1988.|1987/88]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1988/1989.|1988/89]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1989/1990.|1989/90]] * [[FIBA Kup evropskih šampiona 1990/1991.|1990/91]] * [[FIBA Evropska liga 1991/1992.|1991/92]] * [[FIBA Evropska liga 1992/1993.|1992/93]] * [[FIBA Evropska liga 1993/1994.|1993/94]] * [[FIBA Evropska liga 1994/1995.|1994/95]] * [[FIBA Evropska liga 1995/1996.|1995/96]] * [[FIBA Euroliga 1996/1997.|1996/97]] * [[FIBA Euroliga 1997/1998.|1997/98]] * [[FIBA Euroliga 1998/1999.|1998/99]] * [[FIBA Euroliga 1999/2000.|1999/2000]] * [[FIBA Suproliga 2000/2001.|2000/01.]] | grupa2 = Finala | podaci2 = * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1958.|1958]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1959.|1959]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1960.|1960]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1961.|1961]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1962.|1962]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1963.|1963]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1964.|1964]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1965.|1965]] * [[Finalni turnir FIBA Kupa evropskih šampiona 1966.|1966]] * [[Finalni turnir FIBA Kupa evropskih šampiona 1967.|1967]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1968.|1968]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1969.|1969]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1970.|1970]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1971.|1971]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1972.|1972]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1973.|1973]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1974.|1974]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1975.|1975]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1976.|1976]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1977.|1977]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1978.|1978]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1979.|1979]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1980.|1980]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1981.|1981]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1982.|1982]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1983.|1983]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1984.|1984]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1985.|1985]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1986.|1986]] * [[Finale FIBA Kupa evropskih šampiona 1987.|1987]] * [[Finalni turnir FIBA Kupa evropskih šampiona 1988.|1988]] * [[Finalni turnir FIBA Kupa evropskih šampiona 1989.|1989]] * [[Finalni turnir FIBA Kupa evropskih šampiona 1990.|1990]] * [[Finalni turnir FIBA Kupa evropskih šampiona 1991.|1991]] * [[Finalni turnir FIBA Evropske lige 1992.|1992]] * [[Finalni turnir FIBA Evropske lige 1993.|1993]] * [[Finalni turnir FIBA Evropske lige 1994.|1994]] * [[Finalni turnir FIBA Evropske lige 1995.|1995]] * [[Finalni turnir FIBA Evropske lige 1996.|1996]] * [[Finalni turnir FIBA Eurolige 1997.|1997]] * [[Finalni turnir FIBA Eurolige 1998.|1998]] * [[Finalni turnir FIBA Eurolige 1999.|1999]] * [[Finalni turnir FIBA Eurolige 2000.|2000]] * [[Finalni turnir FIBA Suprolige 2001.|2001.]] }} | podaci2 = {{Navkutija|dijete | iznad = '''Euroliga, 2000–trenutno''' | osnovastil = background:#FA5500; color:white; | grupa1 = Sezone | podaci1 = * [[Euroliga 2000/2001.|2000/01]] * [[Euroliga 2001/2002.|2001/02]] * [[Euroliga 2002/2003.|2002/03]] * [[Euroliga 2003/2004.|2003/04]] * [[Euroliga 2004/2005.|2004/05]] * [[Euroliga 2005/2006.|2005/06]] * [[Euroliga 2006/2007.|2006/07]] * [[Euroliga 2007/2008.|2007/08]] * [[Euroliga 2008/2009.|2008/09]] * [[Euroliga 2009/2010.|2009/10]] * [[Euroliga 2010/2011.|2010/11]] * [[Euroliga 2011/2012.|2011/12]] * [[Euroliga 2012/2013.|2012/13]] * [[Euroliga 2013/2014.|2013/14]] * [[Euroliga 2014/2015.|2014/15]] * [[Euroliga 2015/2016.|2015/16]] * [[Euroliga 2016/2017.|2016/17]] * [[Euroliga 2017/2018.|2017/18]] * [[Euroliga 2018/2019.|2018/19]] * [[Euroliga 2019/2020.|2019/20]] * [[Euroliga 2020/2021.|2020/21]] * [[Euroliga 2021/2022.|2021/22]] * [[Euroliga 2022/2023.|2022/23]] * [[Euroliga 2023/2024.|2023/24]] * [[Euroliga 2024/2025.|2024/25]] * [[Euroliga 2025/2026.|2025/26]] * ''[[Euroliga 2026/2027.|2026/27.]]'' | grupa2 = Finala | podaci2 = * [[Finale Eurolige 2001.|2001]] * [[Finalni turnir Eurolige 2002.|2002]] * [[Finalni turnir Eurolige 2003.|2003]] * [[Finalni turnir Eurolige 2004.|2004]] * [[Finalni turnir Eurolige 2005.|2005]] * [[Finalni turnir Eurolige 2006.|2006]] * [[Finalni turnir Eurolige 2007.|2007]] * [[Finalni turnir Eurolige 2008.|2008]] * [[Finalni turnir Eurolige 2009.|2009]] * [[Finalni turnir Eurolige 2010.|2010]] * [[Finalni turnir Eurolige 2011.|2011]] * [[Finalni turnir Eurolige 2012.|2012]] * [[Finalni turnir Eurolige 2013.|2013]] * [[Finalni turnir Eurolige 2014.|2014]] * [[Finalni turnir Eurolige 2015.|2015]] * [[Finalni turnir Eurolige 2016.|2016]] * [[Finalni turnir Eurolige 2017.|2017]] * [[Finalni turnir Eurolige 2018.|2018]] * [[Finalni turnir Eurolige 2019.|2019]] * <s>2020</s> * [[Finalni turnir Eurolige 2021.|2021]] * [[Finalni turnir Eurolige 2022.|2022]] * [[Finalni turnir Eurolige 2023.|2023]] * [[Finalni turnir Eurolige 2024.|2024]] * [[Finalni turnir Eurolige 2025.|2025]] * [[Finalni turnir Eurolige 2026.|2026]] * ''[[Finalni turnir Eurolige 2027.|2027.]]'' }} | podaci3 = {{Navkutija|dijete | iznad = '''Opće informacije''' | osnovastil = background:#FA5500; color:white; | grupa1 = Historija | podaci1 = * [[Euroleague Basketball]] * [[Historija FIBA Kupa evropskih šampiona i Eurolige|Historija]] ** [[Formati Eurolige kroz histori|Formati]] * [[Američka turneja Eurolige]] * [[EuroLeague TV]] ** [[Spisak emitera Eurolige|Emiteri]] * [[Utakmice NBA protiv Eurolige|NBA protiv Eurolige]] * [[Juniorski turnir Eurolige|Juniorski turnir]] * [[Spisak najmlađih igrača u Euroligi od sezone 2000/2001.|Najmlađi igrači]] * [[Spisak trenera osvajača Eurolige|Treneri osvajači]] | grupa2 = Nagrade | podaci2 = * [[Nagrade Eurolige]] * [[Nagrade FIBA Suprolige]] * [[FIBA All-Star utakmice]] * [[FIBA EuroStars]] * [[Najbolje petorke finalnih turnira Eurolige|Najbolje petorke finalnih turnira]] * [[Najkorisniji igrač Eurolige]] ** [[Najkorisniji igrač finalnog turnira Eurolige|Najkorisniji igrač finalnog turnira]] * [[Najbolji odbrambeni igrač Eurolige|Najbolji odbrambeni igrač]] * [[Nagrada EuroLeague Basketballa za legendu|Legende Eurolige]] * [[50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi]] * [[Idealni tim Eurolige – decenija 2000–2010.|Idealni tim – decenija 2000–2010.]] * [[Idealni tim Eurolige – decenija 2010–2020.|Idealni tim – decenija 2010–2020]] * [[Ekipa povodom 25. godišnjice Eurolige]] | grupa3 = Statistike | podaci3 = * [[Finala FIBA Kupa evropskih šampiona i Eurolige|Finala]] * [[Finalni turnir Eurolige|Finalni turnir]] * [[Spisak dvorana u Euroligi|Dvorane]] * [[Rekordi i statistike FIBA Kupa evropskih šampiona i Eurolige|Timski rekordi i statistike]] * [[Rekordi Eurolige]] * [[Rekordi finalnih turnira Eurolige|Rekordi finalnih turnira]] * [[Statistički lideri sezone u Euroligi|Statistički lideri sezone]] * [[Najbolja pojedinačna postignuća u Euroligi|Najbolja pojedinačna postignuća]] * [[Indeks korisnosti u košarci|Indeks korisnosti]] * [[Karijerni statistički lideri u Euroligi|Karijerni statistički lideri]] * [[Sastavi pobjednika i finalista Eurolige|Sastavi finalista]] * [[Evropski sistem profesionalne klupske košarke|Piramida evropskih klubova]] * [[Rang-lista evropskih profesionalnih košarkaških klubova|Rang-lista evropskih klubova]] }} | ispod = * '''{{Ikona|Kategorija}} [[:Kategorija:Euroliga|<span style="color:white;">Kategorija</span>]]''' * '''{{Ikona|Commons}} [[Commons:Category:Euroleague|<span style="color:white;">Multimedija</span>]]''' }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Euroligu]] </noinclude> 6ivw6k87t8848pa1jf4krjux848kjbr Šablon:Najbolji odbrambeni igrač Eurolige 10 493431 3837558 3703490 2026-04-27T11:37:43Z KWiki 9400 3837558 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najbolji odbrambeni igrač Eurolige | naslov = [[Najbolji odbrambeni igrač Eurolige|<span style="color:white>Najbolji odbrambeni igrač</span>]] [[Euroliga|<span style="color:white;">Eurolige</span>]] | podaciklasa = hlist | nowrapitems = yes | naslovstil = background:#FA5500; color:white; | podaci1 = * 2005–2009:&nbsp;[[Dimitris Diamantidis|Diamantidis]] * 2010:&nbsp;[[Viktor Hrjapa|Hrjapa]] * 2011:&nbsp;[[Dimitris Diamantidis|Diamantidis]] * 2012:&nbsp;[[Andrej Kiriljenko|Kiriljenko]] * 2013:&nbsp;[[Stéphane Lasme|Lasme]] * 2014–2015:&nbsp;[[Bryant Dunston|Dunston]] * 2016:&nbsp;[[Kyle Hines|Hines]] * 2017:&nbsp;[[Ádám Hanga|Hanga]] * 2018:&nbsp;[[Kyle Hines|Hines]] * 2019:&nbsp;[[Walter Tavares|Tavares]] * 2020:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2021:&nbsp;[[Walter Tavares|Tavares]] * 2022:&nbsp;[[Kyle Hines|Hines]] * 2023:&nbsp;[[Walter Tavares|Tavares]] * 2024:&nbsp;[[Thomas Walkup|Walkup]] * 2025:&nbsp;[[Nick Weiler-Babb|Weiler-Babb]] * 2026:&nbsp;[[Alpha Diallo (košarkaš, 1997)|Diallo]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Euroligu]] </noinclude> jrofx8wyngill4ba5sl99xu0i3phtzc Razgovor s korisnikom:Panasko 3 493805 3837502 3810421 2026-04-26T20:14:18Z DoncseczII 71019 /* To nije u Kruplivniku */ novi odlomak 3837502 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == "Prikaži izgled" == {|cellspacing="4" cellpadding="0" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme "'''{{int:showpreview}}'''".<br />Učestalim korištenjem dugmeta "{{int:publishchanges}}" opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}} | [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]] |} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST) == Arthur C. Clarke == Zdravo Panassko. Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST) ::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST) Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P :Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST) ::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET) Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST) == "Ponovorođeni" == Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST) :vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link: :https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST) ::Ovo je greška jer se "ponovo" u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST) :::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu, uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST) == Discord == Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET) :Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET) == Infokutije... == ...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET) :[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET) ::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET) == Pozdrav == Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET) Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim. Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET) :Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]]. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET) ::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET) :::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje "preko bare" ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. :::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET) Tooo majstoreeee!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET) ::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET) :::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET) Zdravo Panassko. Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora. Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom "sjekirom o panj" i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. Lijep pozdrav i idemo dalje. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET) :Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET) == Infokutija TV-serija == Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET) :Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET) == The Animals == Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti "tvoj" (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET) Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET) :Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to "legne" s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET) ::Hvala ti, sad si me "uvalio" da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET) :::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&diff=3471034&oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET) Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET) Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET) :Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju "premjesti bez ostavljanja preusmjerenja"; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET) Nemam, samo je premjesti opcija. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET) Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za "osobu" se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET) :Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET) Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET) :Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET) Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET) :One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET) :::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET) ::::kako stavljamo kada je |date=March 2023, je li ide |date= Mart 2023 ili |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET) :::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023" (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET) @KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET) :Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET) Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti. [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET) == Prijedlog == Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET) :na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET) ::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET) Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET) :evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET) :::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET) ::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET) @KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET) == Stavke na WikiData == Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim. Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET) :U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET) Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET) :To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET) Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET) :Klikneš na "Uredi" sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET) ::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET) == Dvojnik == Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom<nowiki>{{Dvojnik|ime članka}}</nowiki> --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 30 januar 2023 (CET) To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET) ...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET) == Feminizam... == Članke možeš "ubaciti" na "fountain"...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:39, 2 februar 2023 (CET) :Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET) @AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET) : Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:27, 7 februar 2023 (CET) 😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET) :Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:56, 7 februar 2023 (CET) Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET) == Diskografije == Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET) :Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET) ::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET) == Wikidata - singlovi == Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema "entity" na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata. Pozdrav, Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET) :Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET) ::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene "statements" kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET) :::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET) ::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&oldid=24686739 --> == CEE proljeće 2023. == Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:39, 25 mart 2023 (CET) :Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST) == Pravopisna napomena == Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST) :Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST) ::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu "Diplomatija Velikih sila" na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju "od strane"; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST) 104 [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) Trebalo bi "...Copa Améri'''k'''e" jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST) :ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST) :ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST) == Nimfe == Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:52, 17 april 2023 (CEST) : a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:05, 17 april 2023 (CEST) ::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST) :::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST) ::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:28, 17 april 2023 (CEST) :::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST) :::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:34, 18 april 2023 (CEST) == Hall of Fame == Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:45, 3 juni 2023 (CEST) :Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji "as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST) == Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments. If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&oldid=25134473 --> == Translation request == Hello. Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST) :I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST) == Selektivno prevođenje == Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku "Etymology"), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano. Npr. u člancima "muškarac" i "žena" u izvorniku piše "[[en:man|adult male human]]" i "[[en:woman|adult female human]]" te u referencama na koje se članak poziva ne navode se "spolni organi" kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o "rodnoj ideologiji" i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš. Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a. u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome. :Pozdrav, :Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST) == Feminism and Folklore 2023 - International prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration! We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable. To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here].. Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need. Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&oldid=25231197 --> == Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]] {{int:please-translate}} Dear Wikimedian, We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor. As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023. Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity. Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia. With warm regards, '''Feminism and Folklore International Team'''. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&oldid=25345565 --> == ''Seoske strahote'' == Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: '''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. '''Opis''' Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. (Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST) :Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST) ::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći, ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST) ::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST) :::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST) ::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST) :::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST) ::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST) :::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST) ::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST) :::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST) ::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST) :::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST) ::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST) == Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.'' [[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]] <big>Dear all,</big> <big>The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !</big> <big>The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same! </big>'''<big>Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|"Here"]] to Organize/Join a WAM Event.</big>''' '''1. Propose "Focus Theme" related to Asia !''' If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your "Focus Theme" by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2]. '''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.''' Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs & Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023. '''3. More flexible campaign time''' The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community. '''Timetable''' * October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year * October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023. * Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia. * November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.) * January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia. * March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team * April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event. For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4]. <big> We look forward to your participation. Cheers!!! WAM 2023 International Team</big> [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023 [2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event [4] info@asianmonth.wiki </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&oldid=25753309 --> == Paralele i meridijani == Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET) :Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET) ::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET) :::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET) :::: Da. Koje god je nazvano po "zapadnjacima" (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET) ::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s "okruglima" i ovima na "5", da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET) ::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET) {{izvuci}} Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET) == Kategorije Astronomski objekti == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim. Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET) :može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET) ::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET) == Pitanje o izvorima == Poštovanje! Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji. Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale? Hvala :) Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET) :Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET) :pozdrav, :Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET) == Slike == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka. Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET) :A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|"glumac"]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|"osoba"]], ne "pisac"). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET) ::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2023 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James <span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&oldid=26173705 --> == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272594 --> == Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! == Dear Winner, We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions. As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project. Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future. Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative! Warm regards, '''The Feminism and Folklore Team''' <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&oldid=26890688 --> == Pitanje == Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST) :Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST) ::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST) ::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST) :::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST) == Feminism and Folklore 2024 - International prize winners == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' [[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]] Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration! We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable. To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here]. Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need. Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&oldid=27147899 --> == Ostrvske države / teritorije == "'''Na''' Kipru", ali "'''u''' Sjevernom Kipru" jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST) :[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST) ::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST) A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) :Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) == Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) == Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Šablon(čina) == Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|"Nimfe"]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET) :uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET) :::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;"> <!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --> <div style="font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;"> Golden Award <br>Wikipedia Asian Month 2024 </div> <!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --> <div style="display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;"> <!-- Reduced the gap between image and text --> <!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --> <div style="font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;"> <p>Dear {{ROOTPAGENAME}},</p> <p>Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia. Sincerely, Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Image Section (on the right side) --> <div style="max-width: 300px;"> [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]] </div> </div> </div> </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=28586040 --> == Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May == Dear Panasko, Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities! This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''. Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]''' Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]''' If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out. Thank you for your continued dedication and support! For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 --> == Rezolucija VS UN-a == Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar <code>|Odsutni =</code>, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST) :Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST) ::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST) :::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST) ::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST) == Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD == Dear Panasko, This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD. Please ensure you complete the following as soon as possible: * Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]''' * Add a brief summary of your local event under the "Results" column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]''' Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration. If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team. Thank you once again for your dedication and hard work! ''Warm regards,''<br/> '''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 --> == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear Panasko Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 == Dear Panasko, Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team! Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities. As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns: 📋 Feedback Form: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form: 📄 Certificate Request Form: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out. Warm regards,<br/> Wiki Loves Ramadan International Team <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&oldid=28893397 --> == Panaskobot == Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST) :Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST) ::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST) ::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST) ::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST) ::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST) Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST) :Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST) Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je "-ijski"; "-ioni" je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST) :Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST) Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji "Defaultsort".) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST) Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i "Normativnu kontrolu", pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST) :Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije "Biografije," da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST) ::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST) :::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST) ::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST) :::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST) Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem "Spočina" :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST) == Bol == ''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST) :kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST) == Šablon Kalcijska signalizacija == obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST) :Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST) ::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST) :::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST) : Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST) ::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST) ::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET) :::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET) == Zdravo panasko == sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST) == Update request == Hello, Panasko. Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. Here is the official statement from Buckingham Palace: https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-30815-81|&#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET) :Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET) == Halo, admine, može pomoć? :) == Dobro došao među "velike"! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET) :Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET) :Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET) :: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET) ::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET) :::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET) :::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje ("m. b.")]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET) :::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET) :::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET) ::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET) ::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET) :::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :). P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2025 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET) </div> (This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&oldid=30070084 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == To nije u Kruplivniku == [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST) f2lki4ejzjd60nm2pnmaq0rs8gc5mpa Encefalopatija 0 495619 3837486 3744356 2026-04-26T18:08:35Z ~2026-25488-77 180734 /* Također pogledajte */ 3837486 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Anencefalija}} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Encefalopatija | synonyms = | slika =Practneurol-2016-001571f02.jpg | opis_slike =Manifestacije encefalopatije | pronounce = | oblast = [[Neurologija]] | symptoms = | complications = | onset = | duration = | types = | causes = | risks = | diagnosis = | differential = | prevention = | treatment = | medication = | prognosis = | frequency = | deaths = |alt=}} '''Encefalopatija''' (od [[starogrčki jezik|grč.]] ἐνκέφαλος - ''encefalos'' = "mozak" + πάθος - ''patos'' = patnja) znači bilo koji poremećaj ili [[bolest]] [[mozak|mozga]], posebno hronična [[Neurodegenerativna bolest|degenerativna]] stanja.<ref name="BMA">{{cite book |author=The British Medical Association (BMA) |date=2002 |title=Illustrated Medical Dictionary |url=https://archive.org/details/britishmedicalas0000brit |publisher=A Dorling Kindersley Book |page=[https://archive.org/details/britishmedicalas0000brit/page/199 199] |isbn=978-0-75-133383-1}}</ref> U modernoj upotrebi, encefalopatija se ne odnosi na jednu bolest, već na [[sindrom]] ukupne moždane disfunkcije; ovaj sindrom ima mnogo mogućih organskih i neorganskih uzroka. ==Znakovi i simptomi== Obilježje encefalopatije je [[Promijenjeno stanje svijesti|izmijenjeno mentalno stanje]] ili [[delirij]]. Karakteristika promijenjenog mentalnog stanja je oštećenje kognicije, pažnje, [[Orijentacija (mentalna)|orijentacija]], [[Cirkadijski ritam|ciklus spavanje-budnost]] i [[svijest]]i.<ref name="OehmichenNeuropathology"/> Promijenjeno stanje svijesti može varirati od neuspjeha selektivne pažnje do pospanosti.<ref name="Larner2016"/> [[Hipervigilancija]] može biti prisutna; sa ili bez: kognitivni deficiti, [[glavobolja]], [[epilepsijski napad]]si [[mioklonus]] (nehotično trzanje mišića ili grupe mišića) ili [[asteriksis]] ("treperenje" ruka kada je [[zglob]] ispružen).<ref name="Larner2016">{{cite book|author=A.J. Larner|title=A Dictionary of Neurological Signs|url=https://books.google.com/books?id=yUoWDAAAQBAJ&pg=PA112|date=2016|publisher=Springer|isbn=978-3-319-29821-4|pages=112}}</ref> Ovisno o tipu i težini encefalopatije, uobičajeni neurološki simptomi su gubitak kognitivnih funkcija, suptilne promjene ličnosti i nemogućnost koncentracije. Ostali neurološki znaci mogu uključivati [[disartrija|disarteiju]], [[hipomija|hipomiju]], probleme s pokretima (mogu biti nespretni ili spori), [[ataksija|ataksiju]], [[tremor]].<ref name="OehmichenNeuropathology">{{cite book|author1=Manfred Oehmichen|author2=Roland N. Auer|author3=Hans Günter König|title=Forensic Neuropathology and Associated Neurology|url=https://books.google.com/books?id=aU-xIHy53j4C&pg=PA611|date=2006|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-3-540-28995-1|pages=611}}</ref> Ostali neurološki znakovi mogu uključivati nevoljne pokrete hvatanja i sisanja, [[nistagmus]] (brzo, nevoljno pomicanje oka), [[jaktacija (medicina)|jaktaciju]] (nemir dok ste u krevetu) i respiratorne abnormalnosti kao što su [[Cheyne-Stokesovo disanje]] (ciklično povećanje i smanjenje plimnog volumena), [[apneustično disanje]] i [[hiperkapnija|posthiperkapniju]] [[apneja|apneje]]. Fokusni neurološki deficiti su rjeđi.<ref name="Larner2016"/> [[Wernickeova encefalopatija]] se može [[Wernicke-Korsakoffov sindrom|pojaviti zajedno s Korsakoffovim alkoholnim sindromom]], karakteriziranim amnestičko-konfabulatornim sindromom: [[amnezija|retrogradna amnezija]], [[anterogradna amnezija]], [[konfabulacija]] s (izmišljenim sjećanjoma), slabo [[pamćenje]] i dezorijentacija..<ref name="Association2006">{{cite book|author=American Psychiatric Association|title=American Psychiatric Association Practice Guidelines for the Treatment of Psychiatric Disorders: Compendium 2006|url=https://books.google.com/books?id=zql0AqtRSrYC&pg=PA210|year=2006|publisher=American Psychiatric Pub|isbn=978-0-89042-385-1|pages=210}}</ref> [[Anti-NMDA encefalitisnio receptor]] je najčešći autoimunski encefalitis. Može uzrokovati paranoične i [[grandiozna deluzija|grandiozne deluzije]], uznemirenost, [[halucinacije]] (vizualne i slušne), bizarno [[ponašanje]], strah, kratkoročni [[amnezija|gubitak pamćenja]] i konfuziju.<ref name="AutoimmuneEnc">{{cite journal | vauthors = Bost C, Pascual O, Honnorat J | title = Autoimmune encephalitis in psychiatric institutions: current perspectives | journal = Neuropsychiatr Dis Treat | volume = 12 | pages = 2775–2787 | date = 2016 | pmid = 27822050 | pmc = 5089825 | doi = 10.2147/NDT.S82380 }}</ref> [[Neurokognitivni poremećaj]] povezan sa [[HIV]]-om, tj HIV encefalopatija može dovesti do [[demencija|demencije]]. ==Također pogledajte== * [[Oštećenja mozga]] * [[neurologija|Neuroznanost]] * [[Nervni poremećaj]] * [[Psihoorganski sindrom]] ==Reference== {{reflist}} * Adapted from: {{cite web |url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/encephalopathy/encephalopathy.htm |title=NINDS Encephalopathy Information Page |author=Office of Communications and Public Liaison |date=9. 11. 2010 |publisher=National Institute of Neurological Disorders and Stroke, National Institutes of Health |access-date=1. 9. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090323180350/http://www.ninds.nih.gov/disorders/encephalopathy/encephalopathy.htm |archive-date=23. 3. 2009 |url-status=dead }} == Dopunska literatura == * ''The Diagnosis of Stupor and Coma'' by Plum and Posner, {{ISBN|0-19-513898-8}}, remains one of the best detailed observational references to the condition. ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = | ICD10 ={{ICD10|G|93|4|g|93}} | ICD9 = 348.30 | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D001927 }} {{CNS bolesti nervnog sistema}} {{Otkazivanje organa}} [[Kategorija:Mozak]] [[Kategorija:Moždani poremećaji]] d27lkkxvn6uz0elr5vcjkw03310cxxz Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito) 0 496839 3837448 3823678 2026-04-26T13:55:17Z AnToni 2325 3837448 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = štafeta | godina = 2023 | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | mjesto = [[Oberhof]], {{ZID|Njemačka}} | datum = 9. marta 2017 | broj_učesnika = 104 | broj_zemalja = 26 | broj_ekipa = 26 | zlato = Ingrid Landmark Tandrevold | zlato_2 = Marte Olsbu Røiseland | zlato_3 = Sturla Holm Lægreid | zlato_4 = Johannes Thingnes Bø | zlato_NOK = NOR | srebro = Lisa Vittozzi | srebro_2 = Dorothea Wierer | srebro_3 = Didier Bionaz | srebro_4 = Tommaso Giacomel | srebro_NOK = ITA | bronza = Julia Simon (biatlonka){{!}}Julia Simon | bronza_2 = Anaïs Chevalier-Bouchet | bronza_3 = Émilien Jacquelin | bronza_4 = Quentin Fillon Maillet | bronza_NOK = FRA | godina_p = 2021 | spol = mješovito | godina_s = 2024 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|mješovitoj štafeti]]''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2023]], održala se se 8. marta 2023. u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Oberhof]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.biathlonworld.com/calendar?CupLevel=1&SeasonId=2223&EventId=BT2223SWRLCH__|title=Programme|access-date=4. 2. 2023|work=biathlonworld.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2223/BT/SWRL/CH__/MXRL/C51B2_v1.pdf|title=Start list|access-date=7. 2. 2023|work=ibu.blob.core.windows.net}}</ref> ==Rezultati== Početak utrke je bio u 14:45 po lokalnom vremenu ([[CET]]).<ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2223/BT/SWRL/CH__/MXRL/C73C_v1.pdf|title=Final results|access-date=8. 2 2023|work=ibu.blob.core.windows.net}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Startni<br>broj!! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{Gold1}} || 6 || align=left|{{flagcountry|NOR}}<br>[[Ingrid Landmark Tandrevold]]<br>[[Marte Olsbu Røiseland]]<br>[[Sturla Holm Lægreid]]<br>[[Johannes Thingnes Bø]] || '''1:04:41.9'''<br>17:23.1<br>17:35.2<br>14:45.7<br>14:57.9 || '''0+3 1+6'''<br>0+0 1+3<br>0+0 0+2<br>0+0 0+0<br>0+3 0+1 || |- | {{Silver2}} || 2 || align=left|{{flagcountry|ITA}}<br>[[Lisa Vittozzi]]<br>[[Dorothea Wierer]]<br>[[Didier Bionaz]]<br>[[Tommaso Giacomel]] || '''1:04:53.5'''<br>16:37.5<br>17:30.8<br>15:43.8<br>15:01.4 || '''0+1 0+5'''<br>0+0 0+1<br>0+0 0+1<br>0+1 0+2<br>0+0 0+1 || +11.6 |- | {{Bronze3}} || 1 || align=left|{{flagcountry|FRA}}<br>[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]<br>[[Anaïs Chevalier-Bouchet]]<br>[[Émilien Jacquelin]]<br>[[Quentin Fillon Maillet]] || '''1:05:37.8'''<br>16:27.8<br>17:46.8<br>15:30.1<br>15:53.1 || '''0+7 0+2'''<br>0+1 0+0<br>0+1 0+0<br>0+2 0+2<br>0+3 0+0 || +55.9 |- | 4 || 9 || align=left|{{flagcountry|AUT}}<br>[[Dunja Zdouc]]<br>[[Lisa Theresa Hauser]]<br>[[David Komatz]]<br>[[Simon Eder]] || '''1:05:41.1'''<br>17:31.3<br>17:27.3<br>15:12.3<br>15:30.2 || '''0+2 0+1'''<br>0+1 0+0<br>0+1 0+0<br>0+0 0+1<br>0+0 0+0 || +59.2 |- | 5 || 7 || align=left|{{flagcountry|ČEŠ}}<br>[[Tereza Voborníková]]<br>[[Markéta Davidová]]<br>[[Michal Krčmář]]<br>[[Tomáš Mikyska]] || '''1:05:51.3'''<br>17:16.0<br>17:47.4<br>15:07.4<br>15:40.5 || '''0+4 0+3'''<br>0+2 0+1<br>0+1 0+1<br>0+1 0+0<br>0+0 0+1 || +1:09.4 |- | 6 || 5 || align=left|{{flagcountry|NJE}}<br>[[Vanessa Voigt]]<br>[[Denise Herrmann-Wick]]<br>[[Benedikt Doll]]<br>[[Roman Rees]] || '''1:06:08.4'''<br>17:28.5<br>17:06.7<br>16:04.2<br>15:29.0 || '''1+6 0+3'''<br>0+1 0+1<br>0+0 0+1<br>1+3 0+1<br>0+2 0+0 || +1:26.5 |- | 7 || 4 || align=left|{{flagcountry|ŠVI}}<br>[[Elisa Gasparin]]<br>[[Lena Häcki-Groß]]<br>[[Sebastian Stalder]]<br>[[Niklas Hartweg]] || '''1:06:31.4'''<br>17:33.1<br>17:29.2<br>15:42.5<br>15:46.6 || '''0+1 0+4'''<br>0+0 0+2<br>0+0 0+2<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0 || +1:49.5 |- | 8 || 21 || align=left|{{flagcountry|KAN}}<br>[[Emma Lunder]]<br>[[Nadia Moser]]<br>[[Adam Runnalls]]<br>[[Christian Gow]] || '''1:07:04.7'''<br>16:43.8<br>18:36.6<br>15:56.7<br>15:47.6 || '''0+5 0+4'''<br>0+0 0+0<br>0+3 0+2<br>0+0 0+2<br>0+2 0+0 || +2:22.8 |- | 9 || 3 || align=left|{{flagcountry|ŠVE}}<br>[[Hanna Öberg]]<br>[[Elvira Öberg]]<br>[[Martin Ponsiluoma]]<br>[[Sebastian Samuelsson]] || '''1:07:15.7'''<br>16:53.6<br>17:42.2<br>15:22.9<br>17:17.0 || '''3+9 0+6'''<br>0+2 0+0<br>0+1 0+2<br>0+3 0+1<br>3+3 0+3 || +2:33.8 |- | 10 || 11 || align=left|{{flagcountry|UKR}}<br>[[Anastasija Merkušina]]<br>[[Julija Džima]]<br>[[Dmitro Pidrušnji]]<br>[[Anton Dudčenko]] || '''1:07:27.2'''<br>17:33.2<br>18:00.3<br>16:01.1<br>15:52.6 || '''0+2 0+5'''<br>0+0 0+0<br>0+0 0+1<br>0+1 0+3<br>0+1 0+1 || +2:45.3 |- | 11 || 15 || align=left|{{flagcountry|FIN}}<br>[[Suvi Minkkinen]]<br>[[Mari Eder]]<br>[[Tuomas Harjula]]<br>[[Olli Hiidensalo]] || '''1:07:34.1'''<br>17:35.7<br>18:22.4<br>15:41.1<br>15:54.9 || '''0+5 0+3'''<br>0+1 0+0<br>0+2 0+2<br>0+0 0+1<br>0+2 0+0 || +2:52.2 |- | 12 || 12 || align=left|{{flagcountry|SLO}}<br>[[Lena Repinc]]<br>[[Polona Klemenčič]]<br>[[Miha Dovžan]]<br>[[Rok Tršan]] || '''1:07:51.5'''<br>17:26.8<br>18:16.1<br>16:11.4<br>15:57.2 || '''0+4 0+3'''<br>0+0 0+0<br>0+2 0+0<br>0+1 0+3<br>0+1 0+0 || +3:09.6 |- | 13 || 13 || align=left|{{flagcountry|SAD}}<br>[[Deedra Irwin]]<br>[[Joanne Reid]]<br>[[Paul Schommer]]<br>[[Sean Doherty (biatlonka)|Sean Doherty]] || '''1:07:51.9'''<br>17:24.2<br>19:00.1<br>15:47.0<br>15:40.6 || '''0+1 1+5'''<br>0+0 0+0<br>0+0 1+3<br>0+0 0+2<br>0+1 0+0 || +3:10.0 |- | 14 || 10 || align=left|{{flagcountry|BEL}}<br>[[Lotte Lie]]<br>[[Maya Cloetens]]<br>[[Thierry Langer]]<br>[[Florent Claude]] || '''1:08:42.9'''<br>17:30.7<br>18:52.5<br>16:07.1<br>16:12.6 || '''0+3 0+3'''<br>0+0 0+0<br>0+1 0+2<br>0+1 0+0<br>0+1 0+1 || +4:01.0 |- | 15 || 17 || align=left|{{flagcountry|EST}}<br>[[Susan Külm]]<br>[[Tuuli Tomingas]]<br>[[Kristo Siimer]]<br>[[Rene Zahkna]] || '''1:09:00.6'''<br>18:21.4<br>18:29.0<br>15:49.0<br>16:21.2 || '''0+3 0+3'''<br>0+2 0+1<br>0+1 0+0<br>0+0 0+1<br>0+0 0+1 || +4:01.0 |- | 16 || 14 || align=left|{{flagcountry|SVK}}<br>[[Paulína Fialková|Paulína Bátovská Fialková]]<br>[[Mária Remeňová]]<br>[[Michal Šíma]]<br>[[Matej Kazár]] || '''1:09:00.9'''<br>16:42.6<br>19:22.0<br>16:09.9<br>16:46.4 || '''0+2 0+3'''<br>0+2 0+3<br>0+1 0+2<br>0+0 0+1<br>0+1 0+0 || +4:19.0 |- | 17 || 16 || align=left|{{flagcountry|BUL}}<br>[[Milena Todorova]]<br>[[Valentina Dimitrova (biatlonka)|Valentina Dimitrova]]<br>[[Vladimir Ilijev]]<br>[[Blagoj Todev]] || '''1:09:16.0'''<br>18:11.0<br>18:42.6<br>15:44.1<br>16:38.3 || '''0+4 1+7'''<br>0+0 1+3<br>0+2 0+0<br>0+1 0+1<br>0+1 0+3 || +4:34.1 |- | 18 || 20 || align=left|{{flagcountry|LTU}}<br>[[Natalija Kočergina]]<br>[[Gabrielė Leščinskaitė]]<br>[[Karol Dombrovski]]<br>[[Vytautas Strolia]] || '''1:09:34.5'''<br>18:16.0<br>19:05.3<br>16:18.5<br>15:54.7 || '''0+4 0+2'''<br>0+1 0+0<br>0+2 0+1<br>0+1 0+1<br>0+0 0+0 || +4:52.6 |- | 19 || 25 || align=left|{{flagcountry|JAP}}<br>[[Fuyuko Tachizaki]]<br>[[Aoi Sato]]<br>[[Mikito Tachizaki]]<br>[[Kiyomasa Ojima]] || '''1:10:39.1'''<br>17:05.2<br>19:23.0<br>16:29.9<br>17:41.0 || '''0+8 1+5'''<br>0+1 0+0<br>0+1 0+2<br>0+3 0+0<br>0+3 1+3 || +5:57.2 |- | 20 || 22 || align=left|{{flagcountry|RUM}}<br>[[Jelena Čirkova]]<br>[[Anastasija Tolmačeva]]<br>[[George Buta]]<br>[[Raul Flore]] || '''1:10:40.4'''<br>18:44.8<br>19:03.5<br>16:05.5<br>16:46.6 || '''0+3 1+7'''<br>0+0 1+3<br>0+1 0+2<br>0+0 0+0<br>0+2 0+2 || +5:58.5 |- | 21 || 19 || align=left|{{flagcountry|KOR}}<br>[[Ko Eun-jung]]<br>[[Jekaterina Avakumova]]<br>[[Timofej Lapšin]]<br>[[Choi Du-jin]] || valign=top|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} <br>19:40.1<br>18:17.4<br>15:35.5 || '''0+2 1+5'''<br>0+0 1+3<br>0+1 0+1<br>0+1 0+1<br> || |- | 22 || 8 || align=left|{{flagcountry|POL}}<br>[[Joanna Jakieła]]<br>[[Kamila Żuk]]<br>[[Andrzej Nędza-Kubiniec]]<br>[[Marcin Zawół]] || valign=top|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} <br>18:18.5<br>18:47.1 || '''0+3 0+3'''<br>0+0 0+1<br>0+1 0+1<br>0+2 0+1<br> || |- | 23 || 18 || align=left|{{flagcountry|MDA}}<br>[[Ala Hiljenko]]<br>[[Alina Stremous]]<br>[[Mihail Usov]]<br>[[Pavel Magazeev]] || valign=top|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} <br>19:08.6<br>18:28.6 || '''2+7 0+3'''<br>0+1 0+0<br>0+3 0+0<br>2+3 0+3<br> || |- | 24 || 26 || align=left|{{flagcountry|KIN}}<br>[[Wen Ying]]<br>[[Chu Yuanmeng]]<br>[[Yan Xingyuan]]<br>[[Zhang Chunyu]] || valign=top|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} <br>18:50.4 || '''0+1 0+1'''<br>0+1 0+0<br>0+0 0+1<br><br> || |- | 25 || 23 || align=left|{{flagcountry|LAT}}<br>[[Annija Sabule]]<br>[[Baiba Bendika]]<br>[[Aleksandrs Patrijuks]]<br>[[Edgars Mise]] || valign=top|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} <br>20:18.5 || '''0+5 0+2'''<br>0+3 0+1<br>0+2 0+1<br><br> || |- | 26 || 24 || align=left|{{flagcountry|KAZ}}<br>[[Anastasija Kondratjeva]]<br>[[Ljudmila Ahatova]]<br>[[Aleksandar Muhin (biatlonac)|Aleksandar Muhin]]<br>[[Vladislav Kirejev]] || valign=top|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} <br>20:15.1 || '''0+5 0+4'''<br>0+3 0+2<br>0+2 0+2<br><br> || |} == Napomene== <references group="N"/> <references group="lower-alpha"/> ==Reference== {{reference}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.]] dr5cwf8n5sh4ziodyvfw2marizzpcr8 Korisnik:Tulum387/Igralište 2 500884 3837527 3831145 2026-04-27T01:03:30Z Tulum387 155909 Prevedeno sa en i de.wiki. 3837527 wikitext text/x-wiki '''Margit Slachta''' (ili '''Schlachta'''; 18. septembar 1884 – 6. januar 1974) bila je mađarska [[Katoličanstvo|katolička]] redovnica, [[Političar|političarka]] i [[Društvo|društvena]] aktivistica koja je kao prva žena izabrana u ugarski parlament. Osnovala je red Sestara socijalne službe i tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] učestvovala u spašavanju [[Jevreji|Jevreja]] od progona. == Rani život i obrazovanje == Slachta je rođena u Kassi (Abaúj-Torna, Mađarska) u porodici plemićkog porijekla. Njen otac Kálmán Slachta (1857–1936) poticao je od poljskog plemstva, dok je majka Borbála Saárossy od Sárosa (1855–1936) bila kćerka zemljoposjednika. Bila je drugo od šestero djece. Otac je od 1907. vodio štedionicu u Kassi, ali je zbog [[Stečaj|bankrota]] 1908. emigrirao u [[Sjedinjene Američke Države]] sa porodicom. Margit je u mladosti kratko boravila u SAD-u, a po povratku u Mađarsku školovala se u katoličkoj školi u [[Budimpešta|Budimpešti]], gdje je učila za nastavnicu [[Francuski jezik|francuskog]] i [[Njemački jezik|njemačkog jezika]]. == Društveno-vjerski rad == Godine 1908. pridružila se redovničkoj zajednici, Društvu socijalne misije. U početku je radila s mladima i u [[Zatvor|zatvorskoj]] službi, a istovremeno se bavila [[Publicistika|publicistikom]] u katoličkim i socijalnim časopisima. Od 1915. do 1920. uređivala je časopis ''A Keresztény Nő'', kasnije ''Magyar Nő'', koji je dobio i politički karakter. U tom periodu razvijala je programe obuke za socijalne radnice. '''Politička karijera i osnivanje reda''' Nakon Prvog svjetskog rata i uvođenja [[Žensko pravo glasa u Mađarskoj|ženskog prava glasa u Mađarskoj]] uključila se u [[Politika|politiku]]. Vodila je ''Keresztény Női Tábor'' (Ligu kršćanskih žena), žensku sekciju Kršćansko-demokratske stranke. Godine 1920. postala je prva žena izabrana u ugarski parlament, gdje je djelovala do 1922, fokusirajući se na socijalna pitanja i prava žena. Zbog neslaganja unutar redovničke zajednice 1923. napustila je Društvo socijalne misije. Iste godine osnovala je svoj red – [[Sestre socijalne službe]] (''Szociális Testvérek Társasága''), koji se bavio njegom bolesnih, radom u sirotištima i socijalnim radom. Zajednica je otvorila škole za socijalni rad u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Cluj (okrug)|Cluju]], a dio članica djelovao je i kroz laičku organizaciju povezanu s redom. == Drugi svjetski rat == Tokom 1930-ih Slachta se jasno suprotstavila [[Fašizam|fašizmu]] i [[Antisemitizam|antisemitizmu]]. Od 1938. javno je kritikovala antijevrejske zakone u Mađarskoj kroz časopis ''Glas duha'', koji je 1943. postao zabranjen, ali je Slachta nastavila njegovo izdavanje ilegalno. Nakon što se Mađarska 1940. pridružila [[Sile Osovine|Silama]] [[Sile Osovine|Osovine]], reagovala je na deportacije [[Jevreji|Jevreja]] i pokušavala intervenisati kod crkvenih i državnih vlasti. Tokom rata smatrala je da kršćanska vjera zahtijeva zaštitu [[Prisilno raseljavanje|progonjenih]], pa i samih Jevreja. Protestovala je protiv prisilnog rada Jevreja 1941. Nakon njemačke okupacije 1944. godine, sestre njenog reda skrivale su Jevreje, pribavljale lažne dokumente, organizovale krštenja i slale pomoć stanovnicima [[Geto|geta]]. Procjenjuje se da su spasile više od 2000 ljudi. Jedna od sestara, [[Sára Salkaházi]], pogubljena je 1944, dok je Slachta pretučena i sama jedva izbjegla smrt. Godine 1985. [[Yad Vashem]] ju je proglasio [[Pravednik među narodima|Pravednicom među narodima]]. '''Poslijeratni period''' Nakon rata 1945. ponovo je izabrana u parlament kao nezavisna zastupnica. Godine 1946. bila je jedini poslanik koji je glasao protiv proglašenja republike, braneći [[Monarhija|monarhiju]] i [[Habsburgovci|Habsburgovce]]. Kršćanska ženska liga je 1947. osvojila nekoliko mandata, ali je politički prostor ubrzo sužen. Do 1949. godine nije joj bilo dozvoljeno da se kandiduje. == Smrt == Nakon zabrane političkog djelovanja napustila je Mađarsku preselivši se u Sjedinjene Američke Države. U egzilu je povremeno radila za [[Radio Slobodna Evropa]] pod pseudonimom. Umrla je 6. januara 1974. u Buffalu, a kasnije su njeni posmrtni ostaci preneseni u Budimpeštu. '''Bosanska knjiga mrtvih''' finalno je istraživanje Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu, koje se odnosi na civilne i vojne žrtve rata u Bosni i Hercegovini. Rad je objavljen u januaru 2013. == Pregled == Istraživanje je sažeto u bazu podataka koja sadrži 97.207 potvrđenih imena građana Bosne i Hercegovine, koji su poginuli tokom rata 1992–1995. godine, uz dodatnih 5.100 nepotvrđenih imena. Međunarodni tim stručnjaka procijenio je nalaze prije nego što su bili objavljeni. Ewa Tabeu, šefica Demografske jedinice MKSJ, nazvala je ovo "najvećom postojećom bazom podataka o žrtvama rata u Bosni". '''Potvrđene žrtve''' Od 97.207 žrtava dokumentiranih do 2013. godine: * 60% su bili vojnici, 40% civili * 90% su bili muškarci * 62% su bili Bošnjaci, 25% bosanski Srbi, a nešto više od 8% Hrvati * Od civilnih žrtava, 82% su bili Bošnjaci, 10% bosanski Srbi, a 6,5% bosanski Hrvati, uz mali broj Jevreja, Roma i drugih. Procjena je da bi postotak civilnih žrtava vjerovatno bio veći da preživjeli nisu prijavili svoje voljene kao "vojnike" kako bi ostvarili socijalne usluge i druge posthumne beneficije. Paretov princip, FIFA Fudbalske sudije (2000-2026) '''Victoria Aleksanyan''' (rođena 1987. u Erevanu, Armenija) armenska je filmska režiserka i suosnivačica IFCA – Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. Aleksanyan je napisala, režirala i producirala niz kratkih filmova. == Obrazovanje == Aleksanyan ima zvanje magistre likovnih umjetnosti iz filma sa Univerziteta Columbia, te diplomu iz ekonomske novinarske struke sa Rusko-armenskog univerziteta. Dobila je postprodukcijsku stipendiju na Baden-Württemberg Filmskoj akademiji. == Karijera == Aleksanyan je započela svoju karijeru kao novinarka, radeći u nekoliko kulturnih časopisa u Armeniji. Nakon što je diplomirala na Rusko-armenskom univerzitetu i stekla magistarsku diplomu iz novinarstva, njen profesionalni put dobio je umjetnički smjer. Pridružila se jednom projektu pozorišta na otvorenom u Norveškoj kao blogerka i izvođačica, a ubrzo zatim se preselila u New York kako bi studirala film na Univerzitetu Columbia. U novembru 2018. Aleksanyan je realizovala Filmmaking Learning Lab za Tumo Centar za kreativne tehnologije u Gyumriju i održala jednomjesečnu intenzivnu edukativnu filmsku radionicu, koja je rezultovala produkcijom zajedničkog kratkog filma pod nazivom "Gyumri, my love", koji su kreirali Tumo studenti. Također je bila članica Nezavisnog filmskog odbora pri Nacionalnom centru za kinematografiju, gdje je pregledala i ocjenjivala filmske projekte i scenarije za Državni konkurs za finansiranje 2018. godine. Sada je Aleksanyan suosnivačica, prikupljačica sredstava i članica Upravnog odbora IFCA-e, Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. '''Tina Trstenjak''' (rođena 24. avgusta 1990. u Celju) je bivša slovenska džudistkinja koja se takmičila u kategoriji do 63 kg. Trenirala je u klubu Judo Klub Z'Dezele Celje. Nakon Olimpijskih igara 2020. završila je takmičarsku karijeru i kasnije postala sudija. == Uspjesi == === Svjetsko prvenstvo === * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Bakuu 2017. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu u Astani 2015. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Chelyabusku 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Parizu 2009. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Bangkoku 2008. === Evropsko prvenstvo === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Lisabonu 2021. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Varšavi 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Kazanju 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Bakuu 2015. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Timska bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2013. === Državno prvenstvo Slovenije === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2019. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2017 . * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2014. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2013. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2012. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2011. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2010. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2009. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2007. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2006. === Ostala takmičenja === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Budapest Grand Slamu 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Düsseldorf Grand Slam 2020. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slamu 2020. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2019. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Paris Grand Slamu 2019. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2018. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slam 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2015 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2017 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Tokyo Grand Slamu 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Tokyo Grand Slamu 2014 . {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Remifentanil | Druga_imena = metil 1-(2-metoksikarboniletil)-4-(fenil-propanoil-amino)-piperidin-4-karboksilat | Grupa = Opioid | Trgovačka imena = Ultiva | ATC kodovi = N01AH06 ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]) | CAS_registarski_broj = 132875-61-7 | Dostupnost bez recepta = ne | Strukturna formula = [[Datoteka:Remifentanil-2D-skeletal.svg|170px]] | IUPAC ime = | Sumarna formula = C<sub>20</sub>H<sub>28</sub>N<sub>2</sub>O<sub>5</sub> | Tačka topljenja = 5&nbsp;°C | Tačka ključanja = | Molarna masa = 376,447 g/mol | Biološka raspoloživost = 100% (IV/IM) | Metabolizam = razgrađen od strane nespecifičnih esteraza u plazmi i tkivima | Poluvrijeme eliminacije = 1-20 min | Izlučivanje = }} '''Remifentanil''', koji se prodaje pod trgovačkim imenom '''Ultiva''', je snažni, kratkodjelujući sintetički [[Opioid|opioidni]] [[analgetik]]. Daje se pacijentima tokom operacije kako bi se ublažila bol, te kao dodatak [[Anestezija|anestetiku]]. Remifentanil se koristi za [[Sedacija|sedaciju]], kao i u kombinaciji s drugim lijekovima za primjenu u [[Opća anestezija|općoj anesteziji]]. Upotreba remifentanila omogućila je primjenu anestezije s visokim dozama opioida i niskim dozama [[Hipnotik|hipnotika]], zbog sinergijskog djelovanja između remifentanila i različitih hipnotičkih lijekova, te isparljivih anestetika. == Medicinska primjena == Remifentanil se koristi kao opioidni analgetik koji ima i brzo djelovanje i brzo povlačenje (vrijeme oporavka). Efikasno se primjenjuje tokom [[kraniotomija]], spinalne hirurgije, [[Kardiohirurgija|kardiohirurgije]] i zahvata gastričnog bypassa. Iako opioidi općenito djeluju slično u smislu ublažavanja [[Bol|bola]], farmakokinetika remifentanila omogućuje brži postoperativni oporavak. Remifentanil se može primjenjivati kao dio anestetičke tehnike TIVA ([[totalna intravenska anestezija]]) pomoću [[Kompjuter|kompjuterski]] kontrolisanih infuzijskih pumpi u postupku nazvanom TCI ([[ciljano kontrolirana infuzija]]). Ciljana koncentracija u plazmi unosi se u pumpu u jedinicama ng/mL, koja zatim izračunava stopu infuzije prema faktorima pacijenta, poput dobi i težine. Za indukciju se obično koriste nivoi od 40 ng/mL, ali općenito variraju između 3–8 ng/mL. Za određene hirurške procedure koje stvaraju posebno jake podražaje može biti potrebna razina do 15 ng/mL. Relativno kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme eliminacije remifentanila omogućuje brzo postizanje željenog nivoa u [[Krv|krvi]], a iz istog razloga oporavak također nastupa brzo. To omogućava upotrebu remifentanila u posebnim okolnostima, poput [[Carski rez|carskog reza]]. Kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme remifentanila čini ga idealnim za intenzivnu bol kratkog trajanja. Kao takav, uspješno se koristi za ublažavanje bola tokom poroda; međutim, nije toliko učinkovit kao epiduralna analgezija. U kombinaciji s [[Propofol|propofolom]], remifentanil se koristi za anesteziju pacijenata koji prolaze [[Elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnu terapiju]]. === Dostupni oblici === Primjenjuje se u obliku remifentanil hidrohlorida, a kod odraslih se daje kao [[intravenska infuzija]] u dozama koje se kreću od 0,1 mikrogram po kilogramu tjelesne mase u minuti (μg/kg/min) do 0,5 μg/kg/min. Djeca mogu zahtijevati veće infuzijske stope (do 1,0 μg/kg/min). Klinički korisne infuzijske stope za sedaciju su 0,025–0,1 μg/kg/min (stope se prilagođavaju prema starosti pacijenta, težini bolesti i invazivnosti hirurškog zahvata). Male količine drugih sedativnih lijekova obično se istovremeno primjenjuju sa remifentanilom kako bi se postigla sedacija. Klinički korisne infuzijske stope u općoj anesteziji variraju, ali obično su 0,1–1 μg/kg/min. == Farmakologija == === Farmakokinetika === Remifentanil se smatra metabolički "mekim" lijekom, što znači da se vrlo brzo razlaže u neaktivni oblik. Za razliku od drugih sintetičkih opioida koji se razgrađuju u jetri, remifentanil ima estersku vezu koja se brzo hidrolizira pomoću nespecifičnih enzima u tkivima i plazmi. Zbog toga se ne nakuplja u organizmu, a njegovo poluvrijeme eliminacije ostaje oko 4 minute, čak i nakon infuzije koja traje 4 sata. Remifentanil se razlaže u remifentanil kiselinu, koja je praktično neaktivna – samo 1/4600 jačine originalnog lijeka. Zbog brzog metabolizma i kratkog trajanja djelovanja, remifentanil je omogućio fleksibilnije i preciznije primjene u anesteziji. Kada se koristi zajedno sa hipnotikom, može se davati u relativno visokim dozama, jer se lijek brzo eliminiše iz krvi nakon prekida infuzije. Efekti nestaju brzo, čak i nakon dugih infuzija. Zbog sinergijskog djelovanja remifentanila i hipnotika (npr. propofola), doza hipnotika se može značajno smanjiti. To često vodi ka stabilnijem krvnom pritisku i srčanoj funkciji tokom operacije, kao i bržem postoperativnom oporavku. === Farmakodinamika === Kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji, remifentanil može biti efikasniji od morfina u kontroli bola i sedaciji, ali ne i od fentanila. == Neželjeni efekti == Remifentanil je specifični agonist μ-receptora, što znači da smanjuje tonus simpatičkog nervnog sistema, izaziva respiratornu depresiju i analgeziju. Efekti lijeka uključuju smanjenje frekvencije srca, arterijskog pritiska, frekvencije disanja i plućnog volumena u zavisnosti od doze. Ponekad se javlja i rigidnost mišića. Najčešći neželjeni efekti koje pacijenti prijavljuju su vrtoglavica – često kratkotrajna, uobičajena kod drugih brzodelujućih sintetičkih fenilpiperdinskih opioida poput fentanila i alfentanila, jak svrab (pruritus) – uglavnom po licu. Ovi efekti se obično kontrolišu promjenom doze (smanjivanjem ili, u nekim slučajevima, povećanjem) ili davanjem drugih sedativa koji pomažu pacijentu da lakše podnese ili ne osjeti neželjena dejstva. Budući da je svrab djelimično uzrokovan povišenim nivoom histamina u krvi, nerijetko se daju antihistaminici poput difenhidramina (Benadryl). Međutim, ovo se radi pažljivo, jer može izazvati prekomjernu sedaciju. Mučnina se takođe može pojaviti, ali je obično kratkotrajna, jer remifentanil brzo napušta krvotok nakon prekida infuzije. === Potencijal za zloupotrebu === Kao i drugi μ-receptor agonisti (npr. morfin i kodein), remifentanil može izazvati euforiju i ima potencijal za zloupotrebu. Međutim, zbog brzog metabolizma i kratkog poluvremena djelovanja, rizik od zloupotrebe je prilično nizak. Ipak, postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe remifentanila. == Društvo i kultura == === Razvoj i plasman na tržište === Prije nego što je razvijen remifentanil, većina kratkodjelujućih hipnotika i amnestika imala je problem s dugotrajnom upotrebom – lijekovi bi se nakupljali u organizmu i izazivali nepoželjne dugotrajne efekte nakon operacije. Remifentanil je dizajniran da bude snažan anestetik s ultra-kratkim i predvidljivim trajanjem djelovanja, bez problema nakupljanja. Remifentanil je patentirala kompanija Glaxo Wellcome Inc, a FDA je odobrila njegovu upotrebu 12. jula 1996. Patent je istekao 10. septembra 2017. === Pravni status === U [[Hong Kong|Hong Kongu]], remifentanil je regulisan prema Rasporedu 1 Zakona o opasnim drogama (Poglavlje 134). Mogu ga koristiti samo zdravstveni radnici, a smije se koristiti i u univerzitetske istraživačke svrhe. Supstancu mogu izdavati farmaceuti, ali samo na odgovarajući propisani recept. Svako ko distribuira supstancu bez recepta može biti kažnjen sa 10.000 hongkonških dolara. Kazna za trgovinu ili proizvodnju supstance iznosi 5,000,000 HK$ i doživotnu kaznu zatvora. Posjedovanje supstance za ličnu upotrebu bez dozvole Departmana zdravlja ilegalno je i kažnjava se sa 1,000,000 HK$ i/ili 7 godina zatvora. U Sjedinjenim Američkim Državama, remifentanil je narkotik iz Rasporeda II (''Schedule II'') pod kontrolom DEA, sa brojem ACSCN 9739, a godišnja proizvodna kvota za 2013. iznosila je 3,750 grama, što je ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. == Tert-butil remifentanil == Zamjena metil-[[Ester|estera]] na dugom lancu sa tert-butil-esterom čini ovaj remifentanilni analog 150.000 puta jačim od morfina i 210 puta jačim od samog remifentanila, što ga svrstava među najjače poznate fentanil analoge. Tert-butil grupa takođe čini lijek otpornijim na hidrolizu i produžava njegovo poluvrijeme u tijelu. == Primjena u veterini == Poluvrijeme remifentanila kod pasa je 6 minuta. Ovo poluvrijeme se ne povećava ni sa većom dozom ni sa dugotrajnom upotrebom, pa je oporavak nakon primjene vrlo brz. Remifentanil je efikasniji kod pasa nego kod mačaka, mada se povećanjem doze kod mačaka može postići analgezija i smanjenje čula bola (anti-nocicepcija). [[Hiperalgezija]] i tolerancija su primijećene kod glodara i kunića, ali ne kod pasa i mačaka. Kod konja, remifentanil može pružiti dugotrajnu sedaciju kada se kombinuje sa [[Ksilazin|ksilazinom]] i koristi kao kontinuirana infuzija. == Reference == == Ubistva u šumi u Klanovicáma == Dana 15. decembra 2023. godine, u šumi Klánovice na istočnom obodu Praga, oko 25 kilometara od Karlovog Univerziteta, ubijeni su 32-godišnji muškarac i njegova dvomjesečna kćerka dok se nalazila u dječijim kolicima. Naknadnom istragom utvrđeno je da je počinilac, David Kozák, prije izvršenja ubistava samo jednom posjetio šumu Klánovice. Na dan pucnjave na Karlovom Univerzitetu, na svom računaru je napisao oproštajnu poruku u kojoj je detaljno opisao ubistva u Klánovicama, a oružje kojim su počinjena ubistva prethodno je sakrio u porodičnom dvorištu. Prema istrazi, Kozák je na dan zločina koristio javni prevoz, pri čemu je tokom presjedanja na drugom dijelu Praga isključio mobilni telefon. Sa sobom je nosio bež ruksak i bio naoružan s dva pištolja, Glock 45 i Berettu 71. Nakon ulaska u šumu, prvobitno je namjeravao napasti ženu s dvoje djece koju je vidio na igralištu uz glavnu šumsku stazu, ali je potom uočio muškarca s kolicima i procijenio da je on lakša meta. Pratio ga je kraće vrijeme, nakon čega je ispalio više hitaca iz pištolja Glock 45, opremljenog prigušivačem, usmrtivši muškarca, a potom je ispalio dva hica u kolica, pri čemu je ubijena njegova dvomjesečna kćerka. Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja. Tokom bijega, Kozák se kretao pješke prema gradu Úvaly, zatim je autobusom otišao do željezničke stanice Klánovice, odakle je vozom napustio područje između 16:00 i 16:45 po srednjoevropskom vremenu. U jednom trenutku tokom bijega prošao je pored para s kolicima i razmatrao mogućnost napada, ali je odustao nakon što je u daljini čuo sirene. Policija je nakon zločina sprovela opsežnu potragu u šumi angažujući stotine službenika, dok je formirana i posebna operativna grupa za pronalazak počinioca. Kako nije bilo direktnih tragova, istraga je prvo usmjerena na vlasnike registrovanog vatrenog oružja koje je odgovaralo balističkim nalazima, čime je obuhvaćeno oko 30.000 osoba, a potom je krug sužen na približno 4.000 potencijalnih osumnjičenih, od kojih je oko 40 živjelo u blizini šume Klánovice. Dana 20. decembra policija je saopćila da i dalje nema konkretnih tragova, ali da se istraga nastavlja. U kasnijoj fazi, kada je isključen lični ili profesionalni motiv, istraga je razmatrala mogućnost nasumičnog napada. Prema navodima stručnih izvora, slučaj je upoređivan s ranijim ubistvima poznatim kao "šumska ubica“ iz 2005. godine, kada je bivši policajac ubio tri nasumične žrtve u šumskim područjima u okviru priprema za planirani napad u praškom metrou, koji je kasnije spriječen njegovim hapšenjem. Glavni istražitelj Jedinice za teške zločine u Pragu izjavio je da je, zbog činjenice da je Kozák živio u Srednjočeškoj regiji, koja ima odvojenu policijsku upravu od Praga, istraga bila za nekoliko dana prekasna da bi se potencijalno spriječio napad na Karlovom univerzitetu. '''Mircea Lucescu''' (29. juli 1945. – 7. april 2026) bio je bivši profesionalni rumunski fudbaler i trener. Lucescu je bio jedan od najuspješnijih igrača rumunskog ligaškog prvenstva, osvojivši sedam titula sa Dinamom iz Bukurešta. Također je nastupao za Științu iz Bukurešta i Corvinul Henedoaru, a upisao je i 64 nastupa za rumunsku fudbalsku reprezentaciju. Bio je kapiten te selekcije na FIFA SP 1970. Trenirao je razne timove u Rumuniji, Italiji, Turskoj, Ukrajini i Rusiji. Dobro je poznat po dvanestogodišnjem mandatu u Šahtjoru iz Donjecka, gdje je postao najuspješnii trener osvojivši sa klubom 8 titula u ukrajinskom prvenstvu, 6 kupova, 7 superkupova i UEFA kup 2008/09. Također je osvajao trofeje sa Šahtjorovim rivalom, Dinamom iz Kijeva, te titule A divizije sa klubovima iz Bukurešta, Dinamom i Rapidom. Sa Galatasarayem i Beşiktaşom osvojio je i tursko nacionalno prvenstvo. Proglašavan je za rumunskog trenera godine 2004, 2010, 2012, 2014 i 2021, a za trenera godine u Ukrajini 2006, kao i u periodu između 2008. i 2014. Primio je i nagradu u Rumuniji za trenera decenije 2013, a 2015. godine postao je peti čovjek koji je vodio klubove u 100 utakmica Lige prvaka, pridruživši se tako Alexu Fergusonu, Carlu Ancelottiju, Arsènu Wengeru i Josèu Mourinhu. Također je treći trener po osvojenom broju službenih trofeja (38). == Klupska karijera == Lucescu je rođen 29. jula 1945. u rumunskom glavnom gradu, Bukureštu. Počeo je igrati juniorski fudbal 1961. godine u Școala Sportivă 2 u Bukureštu. U Dinamo Bukurešt doveo ga je trener Traian Ionescu, gdje je debitovao u Diviziji A 21. juna 1964. u pobjedi 5–2 protiv Rapida iz Bukurešta. U svoje prve dvije sezone u Dinamu, Lucescu je osvojio prvenstvo u obje, odigravši ukupno tri utakmice u Diviziji A. Sljedeće dvije sezone bio je posuđen klubu Štiința Bukurešt u Diviziju B. Nakon završetka posudbe, vratio se među Crvene pse, s kojima je osvojio Kup Rumunije 1967/68, postigavši dva pogotka u pobjedi 3:1 u finalu protiv Rapida iz Bukurešta, nakon što ga je trener Bazil Marin uveo u igru u 77. minuti umjesto Nicolaea Nagyja. U naredna tri izdanja Kupa Rumunije klub je svaki put stigao do finala, a Lucescu je u finalu 1971. postigao dva gola. Ipak, u sva tri navrata njegova ekipa poražena je od rivala Steaue iz Bukurešta. Tokom boravka u klubu, Lucescu je osvojio i četiri ligaške titule. U sezoni prvog naslova, pod vodstvom trenera Nicolaea Dumitrua i Ionescua, upisao je 23 nastupa i postigao tri gola. U narednoj šampionskoj sezoni trener Ion Nunweiller koristio ga je u 28 utakmica, u kojima je postigao lični rekord od 12 golova. U trećoj sezoni osvajanja titule zabilježio je četiri pogotka u 31 nastupu, ponovo radeći s Dumitruom, dok je u posljednjoj šampionskoj sezoni odigrao 19 utakmica i postigao sedam golova pod vodstvom Nunweilera. Lucescu je ukupno proveo 12 sezona u Dinamu, u kojima je odigrao 250 utakmica u Diviziji A i postigao 57 golova, uključujući devet u derbijima protiv Steaue. Tokom tih godina odigrao je i 15 utakmica u evropskim takmičenjima, u kojima je postigao tri gola (uključujući tri nastupa u Kupu velesajamskih gradova). Postigao je gol protiv oba madridska velikana, Reala i Atlética, u Evropskom kupu, ali u oba slučaja Dinamo nije uspio proći dalje protiv Španaca. Zbog svojih nastupa u 1971, Lucescu je zauzeo četvrto mjesto u izboru za rumunskog fudbalera godine, a 1974. bio je drugi. U julu 1977. godine Lucescu je prešao u Corvinul Hunedoara, gdje je u januaru 1979. preuzeo i ulogu trenera, istovremeno ostajući aktivan igrač. Na kraju te sezone klub je ispao u Diviziju B, ali je Lucescu ostao vjeran ekipi i već nakon jedne godine izborio povratak u najviši rang. Imao je ključnu ulogu i u sezoni 1981/82, kada je Corvinul završio na trećem mjestu Divizije A, nakon čega je okončao igračku karijeru kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu. Tokom trenerskog mandata u Dinamu nakratko se vratio na teren, jer je veliki broj igrača bio pozvan u kamp reprezentacije Rumunije uoči Svjetskog prvenstva 1990. godine. Zbog toga se ponovo registrovao kao igrač i 16. maja 1990. ušao u igru u 76. minuti, zamijenivši Ionela Fulgu u remiju 1:1 protiv Sportula Studențesca iz Bukurešta. Te sezone osvojio je titulu i kao igrač i kao trener. Sa 44 godine, 9 mjeseci i 17 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u Diviziji A, takmičenju u kojem je ukupno upisao 362 nastupa i postigao 78 golova. Lucescu je tokom karijere imao i ponude iz inostranstva. Tokom 1970-ih često se povezivao s prelascima u strane klubove, ali ga je u tome sprječavao rumunski komunistički režim. U februaru 1970, tokom turneje reprezentacije po Brazilu na turniru u Rio de Janeiru, predsjednik Fluminensea poslao je zvaničan zahtjev rumunskim vlastima da ga dovede na posudbu. Ponuda je odbijena, jer je režim sportiste smatrao nacionalnim resursima i političkim simbolima, rijetko im dopuštajući odlazak u inostranstvo. Fudbaleri su tada viđeni kao ambasadori socijalističkog uspjeha, s očekivanjem da predstavljaju Rumuniju u svijetu, ali pod strogom kontrolom države i bez mogućnosti nastupa za strane klubove. Kasnije se njegovo ime dovodilo u vezu i s turskim Fenerbahçeom u dva navrata. U julu 1971. nastupio je na revijalnoj utakmici povodom oproštaja klupske legende Ogüna Altıparmaka, što je bio prvi znak interesa istanbulskog kluba. U augustu 1976. nosio je dres Fenerbahçea u prijateljskoj utakmici protiv Dnipropetrovska; navodno je transfer bio dogovoren, ali su vlasti ponovo spriječile njegov odlazak. == Reprezentativna karijera == Lucescu je za reprezentaciju Rumunije odigrao ukupno 64 utakmice, od čega je u 23 navrata bio kapiten, te je postigao devet golova. Debi je upisao pod vodstvom selektora Iliea Oană 2. novembra 1966. godine, u pobjedi 4:2 protiv Švicarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1968. U tim kvalifikacijama zabilježio je šest nastupa i postigao dva gola, oba u pobjedama protiv Kipra. Prvih deset nastupa za reprezentaciju ostvario je dok je još igrao u drugom rangu, za Științu iz Bukurešta. U uspješnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1970. nastupio je u šest utakmica. Na završnom turniru selektor Angelo Niculescu koristio ga je kao kapitena u sve tri utakmice grupne faze – pobjedi protiv Čehoslovačke te porazima od branitelja naslova Engleske i kasnijeg prvaka Brazila, nakon čega Rumunija nije uspjela proći dalje. Uoči posljednje utakmice protiv Brazila, Lucescu je vlastitim novcem kupio plavu opremu za ekipu, jer je Fudbalski savez Rumunije obezbijedio samo jedan komplet dresova, žute boje, iste kao i brazilski. Tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1972. odigrao je sedam utakmica i postigao dva gola, a Rumunija je stigla do četvrtfinala, gdje je eliminisana od Mađarske, koja je kasnije izborila plasman na završni turnir. U narednim godinama upisao je dva nastupa u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1974, tri utakmice uz jedan gol u pobjedi 3:1 protiv Grčke u Balkanskom kupu 1973–76, te šest nastupa i jedan pogodak u uvjerljivoj pobjedi 6:1 protiv Danske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1976. Posljednji nastup za reprezentaciju zabilježio je 4. aprila 1979. godine u remiju 2:2 protiv Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1980. Za doprinos reprezentaciji, posebno učešće na Svjetskom prvenstvu 1970, odlikovan je 25. marta 2008. godine, kada mu je tadašnji predsjednik Traian Băsescu dodijelio Orden „Meritul Sportiv“ III klase. == Trenerska karijera == === Corvinul Hunedoara === Lucescu je mnogo toga o trenerskom poslu naučio od Viorela Mateianua, čijim je metodama rada bio posebno impresioniran. Redovno je odlazio na treninge njegovog kluba Baia Mare, često ga moleći da ih produži kako bi mogao što više naučiti. Posjećivao ga je i kod kuće, gdje su znali provoditi noći razgovarajući o fudbalu i zajedno crtajući taktičke zamisli. Trenersku karijeru započeo je u januaru 1979. u Corvinulu, gdje je zamijenio Iliea Savua, istovremeno ostajući aktivan igrač. Debitovao je 28. februara iste godine u Kupu Rumunije, porazom 3:1 nakon produžetaka. Samo tri dana kasnije upisao je i prvi meč u prvenstvu, uz pobjedu 2:0 i postignut gol. Ipak, ekipa je na kraju sezone ispala u niži rang, ali je već naredne godine izborila povratak. Vrhunac tog perioda bio je treće mjesto u sezoni 1981/82, nakon čega se Lucescu posvetio radu s reprezentacijom, koju je vodio paralelno. U tom razdoblju pokazao je izuzetan dar za rad s mladima, afirmišući igrače poput Ioana Andonea, Mircee Rednica, Michaela Kleina i Dorina Mateuța. === Rumunija === Na klupi reprezentacije debitovao je 11. novembra 1981. remijem bez golova protiv Švicarske. Uspio je odvesti selekciju na Evropsko prvenstvo 1984, osvojivši tešku kvalifikacionu grupu ispred Italije, Čehoslovačke i Švedske. Na završnom turniru Rumunija je osvojila samo bod i nije prošla grupu. Bio je nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo 1986, ali je njegova ekipa ostala kratka za jedan bod. Reprezentaciju je napustio 1986. godine. Posebno se pamti da je upravo on dao debi Gheorgheu Hagiju sa 18 godina, a kasnije mu povjerio i kapitensku traku. === Dinamo București === Godine 1985. preuzeo je Dinamo, paralelno vodeći reprezentaciju. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup Rumunije pobjedom nad velikim rivalom Steauom. Tokom gotovo pet godina stvorio je snažan tim kombinujući mlade igrače iz omladinskog pogona s već formiranim fudbalerima. Dinamo je pod njegovim vodstvom stigao do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, a potom osvojio i duplu krunu 1990. godine. === Pisa === Nakon revolucije 1989. odlazi u Italiju, gdje preuzima Pisu. Iako je dobro započeo sezonu, problemi s upravom i loši rezultati doveli su do otkaza 1991. godine. U tom periodu radio je s mladim Diegom Simeoneom i započeo saradnju na analitičkom pristupu fudbalu, uključujući razvoj jednog od prvih softvera za statistiku u sportu. === Brescia === U Bresci je brzo ostvario uspjeh, izborivši plasman u Seriju A. Klub je kasnije nekoliko puta ispadao i vraćao se u ligu, a osvojio je i Anglo-italijanski kup 1994. Posebno je zanimljivo da je tim bio poznat kao “rumunska Brescia”, jer je doveo više igrača iz svoje domovine. U tom periodu dao je priliku mladom Andrei Pirlu da trenira s prvim timom. === Reggiana === Kratko je vodio Reggianu 1996. godine, ali je zbog loših rezultata brzo smijenjen. === Rapid București === Povratkom u Rumuniju 1997. preuzeo je Rapid, s kojim je osvojio Kup, a zatim i prvenstvo 1999. – prvo nakon 32 godine čekanja. Dodao je i Superkup, potvrdivši dominaciju nad Steauom. === Inter Milan === Krajem 1998. preuzeo je Inter, radeći s velikim zvijezdama poput Ronalda i Roberta Baggia. Ekipa je stigla do četvrtfinala Lige prvaka, ali je eliminisana od Manchester Uniteda. Klub je napustio već 1999, između ostalog i zbog nesuglasica s Ronaldom. === Galatasaray === Godine 2000. dolazi u Galatasaray i odmah osvaja UEFA Superkup pobjedom nad Real Madridom. U narednim sezonama bilježi dobre evropske rezultate i osvaja tursko prvenstvo, ali uprkos tome biva smijenjen. === Beşiktaş === U Beşiktaşu ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši titulu 2003. uz rekordni broj bodova. Ipak, nakon kontroverzi i pada forme naredne sezone, napušta klub. === Shakhtar Donetsk === Najveći trag ostavio je u Shakhtaru, koji je vodio čak 12 godina. Osvojio je brojne domaće trofeje i 2009. godine UEFA Kup, prvi evropski trofej u historiji kluba. Posebno uspješna bila je sezona 2010/11, kada je osvojio trostruku krunu i stigao do četvrtfinala Lige prvaka. Bio je poznat po radu s mladim Brazilcima, koje je razvijao u vrhunske igrače. Više puta proglašavan je trenerom godine u Ukrajini. === Zenit, Turska i Dynamo Kyiv === Godine 2016. preuzima Zenit i osvaja Superkup Rusije, ali ubrzo dobija otkaz. Kao selektor Turske nije uspio izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo. Godine 2020. preuzima Dynamo Kyiv, što izaziva negodovanje navijača zbog njegove prošlosti u Shakhtaru. Ipak, već u prvoj sezoni osvaja prvenstvo i Kup. Tokom rata u Ukrajini 2022. napušta zemlju radi sigurnosti. Klub napušta 2023. godine. === Povratak u Rumuniju === Na klupu reprezentacije Rumunije vraća se 2024. godine. U Ligi nacija ostvaruje odlične rezultate i plasman u viši rang, ali ne uspijeva izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo 2026. Nakon eliminacije u baražu protiv Turske, te zdravstvenih problema, podnosi ostavku u aprilu 2026. == Privatni život i smrt == Lucescu je fudbal smatrao centrom svog života, često naglašavajući da želi ostati u sportu do kraja. Govorio je više jezika i poticao igrače na obrazovanje i kulturno uzdizanje. Njegov sin Răzvan također je postao trener. Tokom života imao je i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i tešku saobraćajnu nesreću. Početkom aprila 2026. hospitalizovan je zbog teških srčanih komplikacija. Preminuo je 7. aprila 2026. u Bukureštu, u 80. godini života. == Djela == Autor je i knjiga o fudbalu: * ''Miraj travnjaka'' (1981) * ''Rudarski život'' (2011) Arina Sabaljenka (rođena 5. maja 1998.) bjeloruska je profesionalna teniserka. Trenutno je broj 1 u pojedinačnoj konkurenciji na WTA rang listi, te prijašnja najbolje rangirana igračica u dublu. Sabaljenka je osvojila24 TWA singl ttule, među kojima su 4 Grand Slam turnira – po dvije na Australian Openu i US Openu – kao i 11 WTA 1000 turnira. Također je ovojila 6 titula u dublu, uključujući US Open 2019. i Australian Open 2021, oba puta s Elise Mertens. Sabaljenka je veću prepoznatljivost stekla 2017. kada je, zajedno s Aleksandrom Sasnovič, dovela reprezentaciju Bjelorusije do finala Fed Cupa, iako obje tada nisu bile među top 75 na rang listi. Sezone 2018. i 2019. završila je kao svjetski broj 11 u singlu. Nakon dva polufinala na Grand Slam turnirima 2021. godine, popela se na drugo mjesto, ali je 2022. imala problema s održavanjem tog nivoa igre. Godine 2023. osvojila je svoj prvi Grand Slam naslov na Australian Openu, bila finalistkinja US Opena i prvi put postala svjetski broj 1. Godine 2024. Sabaljenka je odbranila svoju Australian Open titulu i osvojila treći Grand Slam naslov na US Openu, završivši prvi put godinu kao prvorangirana igračica. Godine 2025. odbranila je titulu na US Openu i bila finalistkinja Astralian Opena i Roland Garrosa, zadržavši prvo mjesto tokom čitave sezone. U 2026. stigla je do osmog Grand Slam finala na Australian Openu i osvojila tzv. Sunshine Double (Indian Wells i Miami). Sabaljenka je redovno počela igrati dublove 2019. Sa Mertens kao partnerkom odmah je ostvarila uspjeh osvojvši Sunshine double iste godine. Kasnije su zajedno osvojile US Open, a Sabaljenka se prvi put plasirana na WTA Finals. Nakon što su Mertens i ona osvojile drugi Grand Slam na Australian Openu 2021, Sabaljenka je postala broj 1 u dublu, nakon čega se isključivo fokusirala na singl. Počeci Sabaljenka je rođena u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njen otac, Sergej (preminuo 2019.), bio je hokejaš na ledu. Sabaljenka je počela igrati tenis sasvim slučajno. Izjavila je: "Jednog dana moj tata me je vozio negdje autom i usput je vidio teniske terene. Tako me je odveo tamo. Svidjelo mi se i uživala sam u tome — i tako je sve počelo." Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku kada je otvorena 2014. godine. Godine 2015. Bjeloruski teniski savez uvjerio je Sabaljenku i njen tim da se fokusiraju na igranje profesionalnih turnira nižeg nivoa umjesto juniorskih takmičenja, iako je još uvijek imala pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji. Karijera Juniorska karijera Sabaljenka je kasno počela igrati na ITF juniorskim turnirima jer je u mlađim kategorijama nastupala na U14 i U16 Tennis Europe takmičenjima. Nije igrala u glavnom žrijebu nijednog ITF turnira sve do 2013, kada je sa 15 godina igrala n nižerangiranom Grade-4 Tallink kupu u Estoniji. Nikada nije igrala na juniorskim Grand Slam turnirima niti na drugim visokim Grade-A i Grade-1 takmičenja. Zbog nedostatka većeg broja bodova s tih većih turnira, najbolji plasman u karijeri bio joj je tek 225. mjesto. Sabaljenka je svoju prvu ITF titulu osvojila u dublu na najnižem nivou, Grade-5 Alatan Tour Cupu u Bjelorusiji krajem 2013, zajedno sa sunarodnjakinjom Verom Lapko. Tokom 2014. istakla se na Grade-4 turnirima, gdje je u junu stigla do svog prvog finala u singlu na Estonian Junior Openu, a u oktobru je osvojila svoju prvu singl titulu na MTV Total Junior Cupu u Finskoj. Na kraju sezone odbranila je titulu u dublu na Alatan Tour Cupu, ovog puta sa sunarodnjakinjom Nikom Šitkouskajom, a osvojila je i titulu u singlu. Godine 2015. igrala je samo na jednom turniru, Evropskom juniorskom prvenstvu. Kao turnir kategorije B1, to je bio najviši nivo juniorskog takmičenja na kojem je učestvovala. Izgubilaje u drugom kolu od prve nositeljice Markete Vondrušove. Period 2012–2016: Profesionalni i Fed Cup debi Sabaljenka je počela igrati na ITF Women's Circuitu 2014, čak i prije nego što je nastupala na ITF juniorskim turnirima. U dvije godine odigrala je svojih prvih 5 turnira u rodnom Minsku, ali ni na jednom nije osvojila pobjedu u glavnom žrijebu. Svoju prvu profesionalnu pobjedu zabilježila je krajem 2014. u Istanbulu. U narednoj sezoni, u oktobru, osvojila je prve dvije titule u uzastopnim sedmicama u Antaliji, obje na turnirima ranga 10.000 dolara. Također je osvojila i turnir sa glavnom nagradom od 25.000 dolara posljednje sedmice te godin. Ta titula ju je početkom 2016. prvi put uvela među najboljih 300 na WTA listi. Iste godine u aprilu debitovala je u Fed Cupu, gdje je poražena u svom jedinom meču. Također je osvojila i tada najveće titule, obje sa nagradom od 50.000 dolara (prva u Tianjinu uvela ju je među 200 najboljih u maju, dok joj je druga u Toyoti u novembru pomogla da sezonu završi kao 137. igračica svijeta). Godina 2017: Titula na WTA 125 i probijanje među 100 najboljih Uprkos određenom uspjehu početkom sezone u Fed Cupu, Sabaljenka je imala miran start godine. U februaru je prvi put igrala u glavnom žrijebu WTA Toura kao kvalifikantkinja na Dubai Openu; međutim, svoju prvu pobjedu na WTA Touru ostvarila je tek u julu na Wimbledonu. Na svom Grand Slam debiju ponovo je kroz kvalifikacije izborila glavni žrijeb i u prvom kolu pobijedila Irinu Hromačevu. Sabaljenka je ovaj uspjeh nastavila još jednom pobjedom na Washington Openu protiv 34. igračice svijeta, Lauren Davis, finalistkinje iz 2016. i tada najviše rangirane protivnice koju je pobijedila. Nakon poraza u kvalifikacijama US Opena, Sabaljenka je stigla do svog prvog WTA polufinala na Taškent Openu, gdje je između ostalih pobijedila treću nositeljicu i 53. igračicu svijeta, Tatjanu Mariju. Nekoliko sedmica kasnije nastupila je na Tianjin Openu kao 119. igračica svijeta, ali je uspjela doći do svog prvog WTA finala. Tamo se susrela sa svojim idolom iz djetinjstva, Marijom Šarapovom, ali je na kraju izgubila u dva tijesna seta. Zahvaljujući tom rezultatu, napredovala je na 76. mjesto i prvi put ušla među 100 najboljih na svijetu. Nakon tijesnog poraza u finalu Fed Cupa protiv Sjedinjenih Američkih Država, Sabaljenka je sezonu završila osvajanjem tada najveće titule u karijeri na Mumbai Openu, turniru iz serije WTA 125. Ova titula joj je osigurala 78. mjesto na kraju godine. '''Steam''' je [[Digitalna distribucija|digitalna platforma za distribuciju]] i prodaju [[Videoigra|videoigara]] koju je razvija [[Valve (korporacija)|korporacija Valve]]. Pokrenut je kao softverski klijent u septembru 2003. kako bi automatski obezbijedio ažuriranja za Valveove video-igre, a krajem 2005. proširen je na distribuciju igara drugih proizvođača. Nudi različite funkcije, kao što su [[Matchmaking|povezivanje igrača na serveru]] uz [[Valve Anti-Cheat]] (VAC) zaštitu, [[Servis društvenog umrežavanja|društvene mreže]] i usluge [[Streamovanje igara|streamovanja igara]]. Funkcije Steam klijenta uključuju održavanje ažuriranja, cloud skladištenje i opcije popu direktnih poruka, prikaza unutar igre (ovelay), foruma za diskusiju i virtuelnog tržišta [[Kolekcionarski predmet|kolekcionarskih predmeta]]. Prodavnica također nudi [[softver za produktivnost]], [[Muzika u videoigrama|muzički sadržaj iz igara]], videozapise, kao i prodaju hardvera kojeg Valve proizvodi ([[Valve Index]], [[Steam Deck]]). [[Aplikativni programski interfejs|Programski interfejs (API)]], Steamworks, objavljen je 2008, a programeri ga koriste kako bi u svoje proizvode integrisali Steam funkcije, poput [[Upravljanje digitalnim pravima|zaštite digitalnih prava (DRM)]]. Nekoliko izdavača igara počelo je distribuisati svoje proizvode na Steamu iste godine. Steam je prvobitno razvijen za [[Microsoft Windows|Windows]], ali je 2010. i 2013. prilagođen za [[macOS]] i [[Linux]]. Mobilna verzija Steama, koja omogućava korištenje njegovih online funkcije, objavljena je za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] 2012. Steam je najveća digitalna platforma za distribuciju [[Računarska igra|računarskih igara]], sa udjelom na tržištu koji se 2013. prema ''[[IHS Screen Digest|IHS Screen Digestu]]'' procjenjivao na 75%. Do 2017, kupovine igara preko Steama dostigle su oko 4,3 milijarde američkih dolara, odnosno najmanje 18% globalne prodaje računarskih igara prema [[Steam Spy|''Steam Spyju'']]. Do 2021, usluga je imala više od 34.000 igara i preko 132 miliona [[Aktivni korisnik|aktivnih mjesečnih korisnika]]. Uspjeh Steama doveo je do razvoja [[Steam Machine]] gaming računara 2015, uključujući [[SteamOS]] (za Linux OS) i [[Steam Controller|Steam Controllera]]; zatim [[Steam Link]] uređaja za lokalni streaming igara; i 2022. prenosivog [[Steam Deck|Steam Decka]], prilagođenog za pokretanje Steam igara. '''Mioklonus''' je brzi kratki nevoljni nepravilni trzaj [[Mišić|mišića]], grupe mišića ili [[Zglob|zgloba]] (bez ritma) za razliku od [[Klonus|klonusa]] koji je ritmičan i pravilan. Javlja se kao prateći simptom kod velikog broja [[Neurološki poremećaj|neuroloških oboljenja]]. Sam termin mioklonus (myo - "mišić", clonus "grč") opisuje [[medicinski znak]] i, uopšteno, ne predstavlja [[Dijagnoza|dijagnozu]] [[Bolest|bolesti]]. Nastaju u [[Moždana kora|moždanoj kori]] (kortikalno), u drugim dijelovima mozga (subkortikalno) ili u [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] (spinalno). Ubrajaju se u ekstrapiramidalne [[Hiperkinezija|hiperkinezije]], odnosno spadaju u hiperkinetičke poremećaje pokreta, zajedno sa [[Tremor|tremorom]] i [[Horeja|horejom]]. Ovi miokloni trzaji ili grčevi obično su uzrokovani naglim [[Mišićna kontrakcija|kontrakcijama mišića]] (pozitivni mioklonus) ili kratkotrajnim prekidima kontrakcije (negativni mioklonus). Najčešće se javljaju prilikom uspavljivanja ([[hipnički trzaj]]). Miokloni trzaji mogu se javiti i kod zdravih osoba i povremeno ih doživljava gotovo svako. Međutim, ako postanu učestaliji i rašireniji, mogu biti znak različitih neuroloških poremećaja. [[Štucanje]] je vrsta mioklonog trzaja koji posebno zahvata [[Dijafragma|dijafragmu]]. Kada je grč izazvan od strane druge osobe naziva se ''isprovocirani grč''. Napadi [[Drhtanje|drhtanja]] kod [[beba]] spadaju u ovu kategoriju. Miokloni trzaji mogu se javiti pojedinačno ili u nizu, u određenom obrascu ili bez obrasca. Pojavljivati se mogu rijetko ili više puta u jednoj minuti. Najčešće je mioklonus jedan od više znakova u širokom spektru poremećaja [[Nervni sistem|nervnog sistema]], kao što su [[multipla skleroza]], [[Parkinsonova bolest]], [[distonija]], [[cerebralna paraliza]], [[Alzheimerova bolest]], [[Gaucherova bolest]], [[subakutni sklerozirajući panencefalitis]], [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobova bolest]], [[serotoninska toksičnost]], neki slučajevi [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]], kao i pojedini oblici [[Epilepsija|epilepsije]], te povremeno kod [[Intrakranijalna hipotenzija|intrakranijalne hipotenzije]]. U gotovo svim slučajevima u kojim je mioklonus uzrokovan oboljenjem [[Centralni nervni sistem|CNS-a,]] prethode mu drugi simptomi, kao npr. kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti on je obično kasna klinička manifestacija koja se javlja nakon što pacijent već počne pokazivati izražene neurološke deficite. Anatomski, mioklonus može poticati iz lezija korteksa, subkorteksa ili kičmene moždine. Prisustvo mioklonusa iznad foramen magnuma praktično isključuje spinalni mioklonus; dalja lokalizacija zahtijeva dodatne pretrage, poput [[Elektromiografija|elektromiografije (EMG)]] i [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije (EEG)]]. == Tipovi == Među najčešćim tipovima mioklonusa su akcijski, kortikalni refleksni, esencijalni, palatalni mioklonus, kao i oni koji se javljaju u progresivnim miokonim epilepsijama, retikuralni refleksni, spavački, te stimulusno-osjetljivi mioklonus. === Oblici epilepsije === '''Kortikalno refleksni mioklonus''' smatra se oblikom epilepsije koja potiče iz moždane kore – vanjskog sloja, ili "[[Siva masa|sive mase]]" mozga, odgovorne za veliki dio obrade informacija u mozgu. U ovom tipu mioklonusa trzaji obično zahvataju samo nekoliko mišića u jednom dijelu tijela, ali se mogu javiti i trzaji koji uključuju mnoge mišiće. Kortikalni refleksni mioklonus može se pojačati kada pacijenti pokušavaju izvesti određeni pokret ili kada dožive određeni podražaj. '''Esencijalni mioklonus''' javlja se bez prisustva epilepsije ili drugih očitih abnormalnosti u mozgu ili [[Živac|živcima]]. Može se pojaviti nasumično kod osoba bez porodične historije ili kod članova u jednoj [[Porodica|porodici]], što ukazuje da ponekad može biti nasljedni poremećaj. Esencijalni mioklonus obično je stabilan i ne pogoršava se s vremenom. Neki naučnici spekulišu da neki oblici esencijalnog mioklonusa mogu biti oblik epilepsije bez poznatog uzroka. '''Mioklonu epilepsiju kod adolescenata''' obično čine trzanje, prije svega mišića gornjih ekstremiteta. Ovo uključuje trzanje [[Ruka|ruku]], [[Rame|ramena]], [[Lakat|laktova]] i veoma rijetko [[Noga|nogu]]. '''[[Juvenilna mioklona epilepsija]]''' je među najčešćim tipovima epilepsije i može zahvatiti jednu od 14 osoba sa ovom bolešću. Napadi se obično javljaju nakon buđenja, a pojava ovog tipa epilepsije kod većine pacijenata da se uočiti oko [[Pubertet|puberteta]]. Primjena lijekova koji liječe više tipova napada obično je najefikasniji oblik tretmana. [[Lennox–Gastautov sindrom|'''Lennox–Gastautov sindrom (LGS)''']], ili dječja epileptička encefalopatija, rijedak je epileptički poremećaj koji čini 1–4% dječjih epilepsija. Sindrom se očituje mnogo težim simptomima, uključujući višestruke napade dnevno, [[poteškoće u učenju]] i abnormalne nalaze na elektroencefalogramu (EEG). Rani početak napada povezan je sa većim rizikom od kognitivnog oštećenja. '''[[Progresivna mioklonična epilepsija (PME)]]''' je grupa bolesti koje se karakterišu mioklonusom, epileptičkim napadima, [[Toničko-klonički napadi|toničko-kloničkim napadima]] i drugim ozbiljnim simptomima kao što su poteškoće s hodanjem ili govorom. Ovi rijetki poremećaji često se pogoršavaju s vremenom i mogu biti fatalni. Studije su identificirale barem tri oblika PME. Bolest Lafora nasljeđuje se kao [[Dominacija (genetika)|autosomno-recesivni poremećaj]], što znači da se bolest javlja samo kada dijete naslijedi dvije kopije defektnog gena, po jednu od svakog roditelja. [[Lafora bolest]] karakterišu mioklonus, epileptički napadi i [[demencija]] (progresivni gubitak pamćenja i drugih intelektualnih funkcija). Druga grupa PME bolesti, koja pripada klasi cerebralnih skladišnih bolesti, obično uključuje mioklonus, probleme sa vidom, demenciju i [[Distonija|distoniju]] (stalne kontrakcije mišića koje uzrokuju uvijanje ili abnormalne položaje tijela). Još jedna grupa PME poremećaja u klasi sistemskih degeneracija često je praćena akcijskim mioklonusom, napadima, te problemima s ravnotežom i hodanjem. Mnoge od ovih PME bolesti počinju u djetinjstvu ili adolescenciji, a liječenje obično nije dugoročno uspješno. '''Retikularni refleksni mioklonus''' smatra se oblikom generalizovane epilepsije koja potiče iz [[Moždano stablo|moždanog stabla]], dijela mozga koji se povezuje s kičmenom moždinom i kontroliše vitalne funkcije poput [[Disanje|disanja]] i rada srca. Miokloni trzaji obično zahvataju cijelo tijelo, pri čemu su mišići s obje strane tijela istovremeno pogođeni. Kod nekih osoba trzaji se javljaju samo u dijelu tijela, npr. nogama, pri čemu su svi mišići u tom dijelu uključeni u svaki trzaj. Retikularni refleksni mioklonus može biti izazvan ili voljnim pokretom ili vanjskim podražajem. === Dijafragmalni trzaj === Vrlo rijedan oblik uključuje [[Dijafragma|dijafragmalni]] trzaj, poznat i kao Sindrom plesača trbuha ili Van Leeuwenhoekova bolest. Prvi ga je opisao [[Antoni van Leeuwenhoek]] 1723. godine, koji je i sam imao ovo stanje. Ovu bolest karakteriše govori koji zvuči kao [[štucanje]] sa kratkim dahom. Spazmi mišića mogu se ponavljati na desetine puta dnevno. Brzina kontrakcija dijafragme kreće se između 35 i 480 kontrakcija u minuti, sa prosječnom brzinom od oko 150. Studije pokazuju da mogući uzroci mogu biti poremećaji u CNS-u i PNS-u, [[anksioznost]], nutritivni poremećaji i upotreba određenih medikamenata. Nijedan tretman nije se pokazao univerzalno učinkovitim, iako blokada ili presjecanje [[Frenični živac|freničnog živca]] može pružiti instantnu olakšicu kada farmakološko liječenje nije efektivno. Samo oko 50 ljudi širom svijeta ima dijagnozu dijafragmalnog trzaja. === Ostali oblici === * '''Akcioni mioklonus''' karakterišu trzaji mišića koji se javljaju ili pojačavaju pri voljnim pokretima ili čak namjeri za pokretom. Pokušaju preciznih i koordiniranih pokreta mogu pogoršati stanje. Akcioni mioklonus je najonesposobljavajući oblik mioklonusa i može zahvatiti ruke, noge, lice, pa čak i glas. Često se povezuje sa toničko-kloničkim napadima i difuznim neuronskim oboljenjima poput posthipoksične [[Encefalopatija|encefalopatije]], [[Uremija|uremije]] i različitih oblika PME, iako se u slučaju fokalnog moždanog deficita, ovo oboljenje može biti ograničeno na jedan ekstremitet. Ovaj tip mioklonusa često je uzrokovan oštećenjem mozga nastalim zbog nedostatka kisika i protoka krvi u mozak kada je disanje ili rad srca privremeno zaustavljeno. Prekomjerna eksitacija [[Senzomotorni korteks|senzomotornog korteksa]] (kortikalni refleksni mioklonus) ili [[Mrežasta formacija srednjeg mozga|mrežaste formacije]] (retikularni refleksni mioklonus) također može uzrokovati akcioni mioklonus. Smatra se da neurotransmiteri [[Serotonin|serotonina]] i [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] uzrokuju ovaj nedostatak inhibicije, što može objasniti poboljšanja kod primjene prekursora serotonina. U proces su uključeni sistemi: cerebelodentatorubralni, piramidalni, ekstrapiramidalni, optički, auditivni, zadnje kolone i nuclei gracilis i cuneatus, [[kičmeno-moždani putevi]], motorički neuroni moždanih nerava i prednjih rogova kičmene moždine, kao i mišićna vlakna. * Palatalni mioklonus je regularna, ritmička kontrakcija jedne ili obje strane [[Mehko nepce|mekog nepca]]. Ove kontrakcije mogu biti praćene mioklonusom u drugim mišićima, uključujući [[Lice (anatomija)|lice]], [[Jezik (anatomija)|jezik]], [[grlo]] i dijafragmu. Kontrakcije su vrlo brze, javljaju se i do 150 puta u minuti i mogu trajati tokom sna. Obično se pojavljuje kod odraslih i može trajati neograničeno. Osobe sa palatalnim mioklonusom obično ga smatraju manjim problemom, iako se neki žale na povremeni zvuk kliktanja koji nastaje kontrakcijom mišića mekog nepca. * [[Mioklonus srednjeg uha]] javlja se u mišićima [[Srednje uho|srednjeg uha]], uključujući [[Mišić zatezač bubne opne|mišić zatezače bubne opne]] i [[mišić uzengije]]. Može zahvatiti i mišiće oko [[Eustachijeva cijev|Eustahijeve tube]], uključujući [[mišić zatezača mekog nepca]] i [[mišić podizača mekog nepca]], kao i [[trubno-ždrijelni mišić]]. Oboljeli ga opisuju kao kucajući zvuk/osjećaj u [[Uho|uhu]]. * Spinalni mioklonus je mioklonus koji potiče iz kičmene moždine, uključujući segmentalni i propriospinalni mioklonus. Propriospinalni mioklonus obično je uzrokovan torakalnim generatorom koji izaziva trzaj fleksije trupa. Često je izazvan [[Stimulus (fiziologija)|stimulusom]], s kašnjenjem zbog sporog provođenja kroz propriospinalna [[Nervno vlakno|nervna vlakna]]. * Mioklonus osjetljiv na podražaje izazvan je raznim vanjskim stimulusima poput [[Buka|buke]], [[Pokret|pokreta]] i [[Svjetlost|svjetla]]. Iznenađenje može povećati osjetljivost pacijenta. * Mioklonus u snu javlja se u početnim fazama [[San|sna]], naročito prilikom uspavljivanja, uključujući poznate primjere poput hipničkog trzaja. Neki oblici su osjetljivi na podražaje. Većina osoba rijetko osjeća smetnje, pa liječenje često nije potrebno. Ako je simptom kompleksnijeg i ometajućeg poremećaja, poput [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]], može biti potrebno medicinsko liječenje. Mioklonus se također može povezati sa osobama sa [[Touretteov sindrom|Tourettovim sindromom]]. == Znakovi i simptomi == Mioklonički napad opisuje se kao trzaji koji se javljaju u jednom ekstremitetu ili čak u cijelom tijelu. Osoba koja doživljava napad opisuje osjećaj kao nekontrolisane pokrete, slične blagom [[Električni udar|električnom udaru]]. Iznenadni trzaji ponekad mogu biti toliko snažni da malo [[dijete]] zbog njih može pasti. Mioklonički napad je nagla nevoljna kontrakcija grupe mišića. Trzaji mišića obično su simetrični, najčešće generalizovani, a mogu biti lokalizovani u rukama i ramenima, često istovremeno sa klimanjem glave; obje ruke mogu se odjednom ispružiti dok se istovremeno javlja klimanje glave. Simptomi mogu varirati među pacijentima. Ponekad se cijelo tijelo može trzati, slično [[Refleks iznenađenja|refleksu iznenađenja]]. Kao što je slučaj sa svim generalizovanim napadima, pacijent [[Svijest i poremećaji svijesti|nije svjestan]] tokom događaja, ali napad je toliko kratak osoba izgleda potpuno [[Svijest|svjesno]]. Kod refleksnih epilepsija, miokloničke napade mogu izazvati trepereća svjetla ili drugi spoljašnji podražaji (vidi [[fotosenzitivna epilepsija]]). Slični primjeri normalnog mioklonusa su podrigivanje i hipnički trzaji koje neki ljudi osjećaju prilikom uspavljivanja. Teški slučajevi patološkog mioklonusa mogu poremetiti kretanje i znatno ograničiti sposobnost osobe da spava, jede, govori ili hoda. Mioklonički trzaji se često javljaju kod osoba s [[Epilepsija|epilepsijom]]. == Uzroci == Mioklonus kod zdravih osoba ne ukazuje na ništa drugo osim na nasumičnu kontrakciju mišića (nije opasan). Mioklonus se također može razviti kao odgovor na infekciju, hiperosmolarnu hiperglikemijsku krizu, povredu glave ili kičmene moždine, moždani udar, stres, tumore mozga, zatajenje bubrega ili jetre, bolesti nakupljanja lipida, trovanje hemikalijama ili lijekovima, kao nuspojava određenih lijekova (poput tramadola, kinolona, benzodiazepina, gabapentina, sertralina, lamotrigina i opioida), ili uslijed drugih poremećaja. Mioklonus može biti simptom velikog broja neuroloških oboljenja i stanja, poput: * [[Multipla skleroza|multiple skleroze]] * [[Epilepsija|epilepsije]] * [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovog oboljenja]] * [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]] * [[Demencija Lewyjevih tijela|demencije Lewyjevih tijela]] * [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] * [[Frontotemporalna demencija|frontotemporalne demencije]] * [[Kortikobazna degeneracija|kortikobazne degeneracije]] * [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]] * [[Lajmska bolest|Lajmske bolesti]] * [[Opsoclonus mioklonus sindrom|opsoclonus mioklonus sindroma]] * [[lupus]] i * [[MERRF sindrom|MERRF-a]] (miokloničke epilepsije s neurednim crvenim vlaknima) – rijetka [[mitohondrijska encefalomiopatija]] Noćni mioklonus može biti prisutan kod osoba s [[Fibromialgija|fibromialgijom]]. Benigne miokloničke pokrete često je moguće uočiti tokom indukcije opće anestezije intravenskim lijekovima, poput [[Etomidat|etomidata]] i [[Propofol|propofola]]. Pretpostavlja se da nastaju zbog smanjenog inhibicijskog signalizovanja od strane kranijalnih neurona. Dugotrajni nedostatak kisika u mozgu, odnosno [[hipoksija]], može rezultirati posthipoksičnim mioklonusom. Osobe s [[Benigni fascikularni sindrom|benignim fascikularnim sindromom]] često mogu doživjeti miokloničke trzaje udova, prstiju i palčeva. Trzaji mišićnih grupa, većine tijela ili niz trzaja u brzom nizu, zbog kojih osoba naglo uspravlja tijelo iz opuštenog sjedećeg položaja, ponekad se javljaju kod ambulantnih pacijenata liječenih visokim dozama [[Morfin|morfina]], [[Hidromorfin|hidromorfina]] i sličnih lijekova, a mogu biti znak visokih i/ili brzo rastućih nivoa ovih lijekova u serumu. Mioklonički trzaji izazvani drugim opioidima, poput [[Tramal|tramadola]] i [[Petidin|petidina]], mogu biti manje benigni. Lijekovi nevezani za opioide, poput [[Antiholinergici|antiholinergika]], također su poznati po tome da izazivaju miokloničke trzaje. == Liječenje == Primjenjuje se simptomatsko liječenje. Za kontrolu mioklonusa mogu se koristiti kombinacije lijekova. Kod ozbiljnijih stanja, s obzirom na kompleksne uzroke mioklonusa, liječenje može uključivati više lijekova koji pojedinačno imaju ograničen učinak, ali u kombinaciji djeluju snažnije jer utiču na različite moždane puteve ili mehanizme. Liječenje je najefikasnije kada je poznat osnovni uzrok i kada se može ciljano tretirati. Neki od lijekova koji se proučavaju u različitim kombinacijama uključuju klonazepam, natrijum-valproat, piracetam i primidon. Hormonska terapija može poboljšati odgovor na antimiokloničke lijekove kod nekih osoba. Neke studije su pokazale da doze 5-hidroksitriptofana (5-HTP) mogu dovesti do poboljšanja kod pacijenata s određenim tipovima akcionog mioklonusa i progresivne miokloničke epilepsije (PME). Razlike u učinku 5-HTP-a kod pacijenata s mioklonom još uvijek nisu objašnjene. Mnogi lijekovi koji se koriste za mioklonus, poput barbiturata, fenitoina i primidona, također se koriste za liječenje epilepsije. Barbiturati usporavaju centralni nervni sistem i imaju sedativni ili antikonvulzivni učinak. Fenitoin i primidon su učinkoviti antiepileptici, iako fenitoin može izazvati zatajenje jetre ili druge dugotrajne štetne efekte kod pacijenata s PME. Natrijum-valproat je alternativna terapija za mioklonus i može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s klonazepamom. Neki pacijenti mogu imati neželjene reakcije na klonazepam i/ili natrijum-valproat. Kada pacijenti uzimaju više lijekova, prestanak primjene onih koji se sumnja da izazivaju mioklonus i tretman metaboličkih poremećaja može riješiti neke slučajeve mioklonusa. Kada je indicirano farmakološko liječenje, antikonvulzivi su primarna linija liječenja. Paradoksalne reakcije na terapiju su zabilježene – lijekovi na koje većina pacijenata reagira pozitivno kod drugih mogu pogoršati simptome. Ponekad to dovodi do greške povećavanja doza, umjesto smanjenja ili prekida lijeka. Liječenje mioklonusa fokusira se na lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma. Koriste se natrijum-valproat, klonazepam, antikonvulziv levetiracetam i piracetam. Doze klonazepama obično se postepeno povećavaju dok pacijent ne pokaže poboljšanje ili dok nuspojave ne postanu štetne. Pospanost i gubitak koordinacije su česte nuspojave. Korisni efekti klonazepama mogu vremenom slabiti ako pacijent razvije toleranciju na lijek. U oblicima mioklonusa gdje je zahvaćeno samo jedno područje, pa čak i kod nekoliko drugih oblika, botox injekcije (OnabotulinumtoxinA) mogu biti od pomoći. Hemijski transmiter odgovoran za izazivanje nevoljnih kontrakcija mišića blokiran je toksinima Botulinuma iz Botoxa. Hirurški zahvat također je opcija liječenja ako simptome izaziva tumor ili lezija u mozgu ili kičmenoj moždini. Operacija može korigovati simptome kod pacijenata kod kojih mioklonus zahvata dijelove lica ili uha. Dok se duboka moždana stimulacija (DBS) još proučava u vezi s mioklonusom, ona je već isprobana kod osoba s ovim i drugim poremećajima pokreta. == Epidemiologija == Mioklonus se može javiti kod osoba bez porodične historije, ali i među članovima iste porodice. Neki ljudi sa mioklonusom imaju članove porodice koji pate od esencijalnog tremora ili distonije (mioklonus-distonija). == Prognoza == Efekti mioklonusa kod pojedinca mogu varirati u zavisnosti od oblika bolesti i opšteg zdravstvenog stanja. U težim slučajevima, posebno onima koji ukazuju na osnovni poremećaj u mozgu ili nervima, pokreti mogu biti izrazito izobličeni i ograničiti sposobnost normalnog funkcionisanja, kao što su jedenje, govor i hodanje. U takvim slučajevima, terapija koja je inače efikasna, poput klonazepama i natrijum valproata, može izazvati neželjene reakcije na lijek, uključujući povećanu toleranciju i potrebu za većim dozama. Međutim, prognoza za jednostavnije oblike mioklonusa kod inače zdravih osoba može biti neutralna, jer bolest može uzrokovati malo ili nimalo poteškoća. U nekim slučajevima bolest počinje jednostavno, u jednom dijelu tijela, a zatim se širi. == Istraživanje == Istraživanja o mioklonusu podržava Nacionalni institut neuroloških oboljenja i moždanog udara. Glavni fokus istraživanja je na ulozi neurotransmitera i receptora uključenih u ovu bolest. Utvrđivanje da li abnormalnosti u tim putovima uzrokuju mioklonus može pomoći u razvoju terapije lijekovima i dijagnostičkih testova. Određivanje u kojoj mjeri genetika igra ulogu u tim abnormalnostima može dovesti do potencijalnih terapija za njihovo preokretanje, što bi moglo ispraviti gubitak inhibicije i istovremeno unaprijediti mehanizme u tijelu koji bi kompenzovali njihove efekte. == Etimologija == Riječ mioklonus nastala je kombinovanjem riječi myo- i clonus, što ukazuje na poremećaj kontrakcije mišića. Izgovara se /ˌmaɪˈɒklənəs/ ili /ˌmaɪəˈkloʊnəs, ˌmaɪoʊ-/. Zastupljenost ovih varijanti pokazuje razliku između američkog i britanskog engleskog. Varijanta sa naglaskom na slog -oc- jedini je izgovor koji se navodi u nekoliko glavnih američkih rječnika (medicinskih i opštih). Varijanta sa naglaskom na slog -clo- navodi se u britanskoj verziji Oxford Dictionaries online, ali ne i u američkoj verziji. == Također pogledajte == * Sindrom prekida uzimanja antidepresiva – simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja antidepresivnih lijekova * Sindrom benignih fascikulacija – nevoljno trzanje mišića u voljnim mišićima * Klonus – niz nevoljnih i ritmičnih kontrakcija i opuštanja mišića * Sindrom eksplodirajuće glave – abnormalna senzorna percepcija tokom sna * Fahr-ov sindrom – genetski poremećaj koji uključuje kalcifikaciju bazalnih ganglija * Fascikulacija – spontano, nevoljno trzanje mišića * Hipnagogija – stanje svijesti pri uspavljivanju * Hipnički trzaj – nevoljno trzanje prilikom uspavljivanja * Poremećaj periodičnih pokreta udova – poremećaj spavanja * Sindrom nemirnih nogu == Reference == '''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio). Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].<ref>Anchel, Robert (1911). "Convention, The National". In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.</ref> Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]]. == Izbori == Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.<ref>"[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]". [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')</ref> Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref><sup>[</sup><ref>Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi "narodni" kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u "narodnom" smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ "narodni" shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju "narodnu" fazu.</ref><sup>]</sup> iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.<ref>Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN <bdi>978-0-226-41037-1</bdi>.</ref> U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za "republiku", iako je samo Pariz koristio tu riječ.<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref> Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u "Sali sto Švicaraca"; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili "razbacani". Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.<ref>{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije. Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti. == Politička podjela == Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika. Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima. == Žirondinski konvent == === Žirondinci i Montanjari === Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu. Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao. === Ravnica === Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu. === Suđenje kralju i pogubljenje === Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu. Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom. === Kriza i pad Žirondinaca === Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa. Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista. == Montanjarski Konvent == === Revoluciona(rna) vlada === Parižani su 5. septembra pokušali ponoviti pobunu od 2. juna. Naoružane sekcije ponovo su opkolile Konvent kako bi zahtijevale formiranje unutrašnje revolucionarne vojske, hapšenje osumnjičenih i čistku u odborima. To je vjerovatno ključni dan o formiranju revolucionarne vlade: Konvent je popustio, ali je zadržao kontrolu nad događajima. Istog dana je na agendu stavljen "teror", a već sutradan u Komitet javne bezbjednosti izabrani su Collot d'Herbois i Billaud-Varenne. Dana 9. septembra formirana je revoluciona vojska, a 11. je donešen maksimum za žito i stočnu hranu, što je značilo opštu kontrolu cijena, ali i plata. Dana 14. septembra reorganizovan je Revolucioni tribunal, a 17. je usvojen zakon o osumnjičenima, a 20. septembra lokalnim revolucionarnim komitetima povjeren je zadatak sastavljanja njihovih spiskova. === Raspad frakcija === Još u septembru 1793. među revolucionarima postojala su dva jasno različita krila. Prvo krilo predstavljali su tzv. hebertisti, iako sam Jacques Hébert nikada nije bio zvanični vođa stranke koja je zagovarala rat do istrebljenja i usvojila program enragésa, navodno zato što su ga sans-culotti podržavali. Hebertisti su ranije stajali uz Montanjare dok god su mogli da se nadaju da će preko njih kontrolisati Konvent. Dominirali su u Klubu kordeljera, popunjavali Bouchotteove kancelarije i uglavnom su mogli voditi Komunu sa sobom. Drugo krilo činili su dantonisti, koji su nastali kao odgovor na sve veću centralizaciju revolucionarne vlade i diktaturu odbora. Dantoniste su uglavnom predvodili poslanici Konventa (a ne sans-culotti), uključujući Georgesa Dantona, Charlesa Delacroixa i Camillea Desmoulinsa. Na kraju, Komitet je potkopao sopstvenu podršku uklanjanjem i dantonista i hebertista, iako su obje grupe ranije podržavale Komitet. Primoravajući Konvent da dozvoli hapšenje žirondinaca i dantonista, Komitet je vjerovao da je uništio svoju glavnu opoziciju. Međutim, suđenja su pokazala nepoštovanje Komiteta prema članovima Konventa, od kojih su neki bili pogubljeni. Mnogi članovi Konventa koji su do sredine 1794. podržavali Komitet više ga nisu podržavali. Komitet je djelovao kao posrednik između Konventa i sans-culottesa iz kojih su obje strane crpile moć. Pogubljenjem hebertista i otuđivanjem sans-culottea, Komitet je postao nepotreban Skupštini. - - - Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine n2ex85wqj0ugr2bx4kkylq9nc5vcv9j Šablon:Filmski žanrovi 10 505326 3837467 3837313 2026-04-26T17:29:58Z Palapa 383 3837467 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Filmski žanrovi | naslov = [[Film]]ski [[Filmski žanrovi|žanrovi]] | tijeloklasa = hlist | stanje = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | grupa1 = Po stilu | podaci1 = * [[Akcioni film|Akcija]] ** [[Arthouse akcijski film|Arthouse]] ** [[Herojsko krvoproliće]] ** [[Hong Kong akcijski kino|Hong Kong akcija]] * [[Avanturistički film|Avantura]] ** [[Filmovi opstanka|Opstanak]] * [[Umjetnički film|Umjetnost]] * [[Biografski film|Biografski]] * [[Kršćanska filmska industrija|Kršćanski]] * [[Komedija (film)|Komedija]] ** [[Akciona komedija|Akcija]] ** [[Crna komedija|Crna]] ** [[Commedia all'italiana|Italijanska komedija]] *** [[Commedia sexy all'italiana|Sexy]] ** [[Bromantična komedija|Bromantik]] ** [[Komedija drama|Dramedija]] ** [[Gross out]] ** [[Komični horor|Horor]] ** [[Parody film|Parodija]] ** [[Mo lei tau]] ** [[Triler (žanr)|Triler]] ** [[Comedy of remarriage|Remarriage]] ** [[Romantična komedija|Romantični]] ** [[Seks komedija|Seks]] ** [[Screwball comedy|Screwball]] ** [[Nijema komedija|Nijemi]] ** [[Slapstick film|Slapstick]] * [[Cyberpunk]] ** [[Japanski cyberpunk|Japanski]] * [[Dokumentarni film|Dokumentarni]] ** [[animirani dokumentarni film|Animirani]] ** [[Dokudrama]] ** [[Mockumentarni]] ** [[mondo film|Mondo]] ** [[pseudo-documentarni|Pseudo]] ** [[Semidokumentarni|Semi]] ** [[Travel documentary|Travel]] * [[Drama (film i televizija)|Drama]] ** [[Calligrafismo]] ** [[Komedija drama|Dramedija]] ** [[Historijska drama|Historijski]] ** [[Pravna drama|Pravni]] ** [[Melodrama]] *** [[Korejska melodrama|Korejski]] * [[Sex in film|Erotski]] ** [[Commedia sexy all'italiana]] ** [[Pink film|Pink]] ** [[Sexploitation film|Sexploitation]] ** [[Erotic thriller|Thriller]] * [[Obrazovni film|Obrazovni]] * [[Social guidance film|Social guidance]] * [[Epski film|Epski]] ** [[Mač i sandala]] * [[Eksperimentalni film|Eksperimentalni]] * [[Exploitation film|Exploitation]] ** [[Šablon:Exploitation film|see ''Exploitation film template'']] * [[Fantasy film|Fantasy]] ** [[Fantastična komedija|Comedy]] ** [[Contemporary fantasy|Contemporary]] ** [[Fantastique]] ** [[High fantasy|High]] ** [[Historijska fantazija|Historijski]] ** [[Magic realism]] ** [[Naučna fantazija|Science]] * [[Film noir]] ** [[Neo-noir]] ** [[Pulp noir]] ** [[Tech noir]] * [[Gothic film|Gothic]] ** [[Gothic romance film|Romance]] ** [[Southern Gothic|Southern]] ** [[Gothic science fiction|Space]] ** [[Suburban Gothic|Suburban]] ** [[Urbani Gotik|Urban]] * [[Horror film|Horror]] ** [[Art horror|Arthouse]] ** [[List of body horror media|Body]] ** [[Cannibal film|Cannibal]] ** [[Chinese horror film|Chinese horror]] ** [[Christmas horror]] ** [[Komični horror|Comedy]] ** [[List of eco-horror films|Eco]] ** [[Fantastique]] ** [[Found footage (film technique)|Found footage]] ** [[German underground horror|German underground]] ** [[List of ghost films|Ghost]] ** [[Giallo]] ** [[List of holiday horror films|Holiday]] ** [[Japanski horror]] ** [[Korejski horror]] ** [[Lovecraftian horror|Lovecraftian]] ** [[List of natural horror films|Natural]] ** [[New Extremity|New French Extremity]] ** [[Gender in horror films|Psycho-biddy]] ** [[Psychological horror|Psychological]] ** [[:Category:Religious horror films|Religious]] ** [[List of science fiction horror films|Science fiction]] ** [[Slasher film|Slasher]] ** [[Splatter film|Splatter]] ** [[Satanic film|Satanic]] * [[Maximalist film]] * [[Minimalist film]] * [[Mumblecore]] * [[Musical film|Musical]] ** [[Arthouse musical|Arthouse]] ** [[Backstage musical|Backstage]] ** [[Jukebox musical|Jukebox]] ** [[Musicarello]] ** [[Operetta film|Operetta]] ** [[Sceneggiata]] * [[Mystery film|Mystery]] ** [[Detective fiction|Detective]] *** [[Occult detective fiction|Occult detective]] *** [[Whodunit]] ** [[Giallo]] * [[Pop culture fiction]] **[[Crossover fiction|Crossover]] * [[Pornographic film|Pornographic]] ** [[Hardcore pornography]] ** [[Softcore pornography]] ** ([[Malayalam softcore pornography|Malayalam]]) * [[Propaganda film|Propaganda]] * [[Reality film|Reality]] * [[Romantični film|Romantični]] ** [[Romantic comedy|Comedy]] *** [[Bromantic comedy|Bromantic]] ** [[Romantic fantasy|Fantasy]] ** [[Gothic romance film|Gothic]] ** [[Paranormal romance|Paranormal]] ** [[romantic thriller|Thriller]] * [[Science fiction film|Science fiction]] ** [[Arthouse science fiction film|Art]] ** [[Science fiction comedy|Comedy]] ** [[Fantastique]] ** [[Science fantasy|Fantasy]] ** [[Gothic science fiction|Gothic]] ** [[List of science fiction horror films|Horror]] ** [[Military science fiction|Military]] ** [[New Wave science fiction|New Wave]] ** [[Planetary romance]] ** [[Svemirska opera]] ** [[Steampunk]] ** [[Tokusatsu]] ** [[Svemirski vestern|Western]] * [[Slice of life]] * [[Slow cinema]] * [[Thriller film|Thriller]] ** [[Comedy thriller|Comedy]] ** [[Erotic thriller|Erotic]] ** [[Financial thriller|Financial]] ** [[Giallo]] ** [[Legal thriller|Legal]] ** [[New Extremity|New French Extremity]] ** [[Politički triler|Political]] ** [[Psihološki triler|Psychological]] ** [[Romantični triler|Romantični]] ** [[Tehno-triler|Tehno]] * [[Transgressive art|Transgressive]] ** [[Cinema of Transgression]] ** [[Extreme cinema]] ** [[New Extremity|New French Extremity]] * [[Trick film|Trick]] | grupa2 = Po temama | podaci2 = * [[List of films about animals|Animals]] * [[Beach party film|Beach party]] * [[Zamjena tijela]] * [[Buddy film|Buddy]] ** [[Buddy cop]] ** [[Female buddy film|Female]] * [[Cannibal film|Cannibal]] * [[List of Chicano films|Chicano]] * [[Colonial cinema|Colonial]] * [[Coming-of-age story|Coming-of-age]] * [[Concert film|Concert]] * [[Crime film|Crime]] ** [[Detective fiction|Detective]] ** [[Gangster film|Gangster]] ** [[Gentleman thief]] ** [[Gokudō]] ** [[Gong'an fiction|Gong'an]] ** [[Heist film|Heist]] ** [[Heroic bloodshed]] ** [[Hood film|Hood]] ** [[Mafia film|Mafia]] ** [[Mafia comedy film|Mafia comedy]] ** [[Mumbai underworld film|Mumbai underworld]] ** [[Poliziotteschi]] ** [[Yakuza film|Yakuza]] * [[Dance in film|Dance]] * [[Disaster film|Disaster]] ** [[List of apocalyptic films|Apocalyptic]] * [[List of drug films|Drug]] ** [[Psychedelic film|Psychedelic]] ** [[Stoner film|Stoner]] * [[List of dystopian films|Dystopian]] * [[Ecchi]] * [[Ekonomski film|Economic]] * [[Ethnographic film|Ethnographic]] * [[Exploitation film|Exploitation]] ** [[Blaxploitation]] ** [[Mexploitation]] ** [[Turksploitation]] * [[List of films featuring extraterrestrials|Extraterrestrial]] * [[List of films about food and drink|Food and drink]] * [[Gendai-geki]] * [[List of ghost films|Ghost]] * [[Goona-goona epic]] * [[Gothic film|Gothic]] ** [[Gothic romance film|Romance]] ** [[Gothic science fiction|Space]] ** [[Suburban Gothic|Suburban]] * [[Girls with guns]] * [[Harem (genre)|Harem]] * [[Hentai]] ** [[Lolicon]] ** [[Shotacon]] ** [[Tentacle erotica]] * [[Heimatfilm|Homeland]] * [[Isekai]] * [[Jidaigeki]] ** [[Samurai cinema|Samurai]] * [[Gentleman thief|Kaitō]] * [[List of LGBT-related films|LGBT]] ** [[Yaoi]] ** [[Yuri (genre)|Yuri]] * [[Luchador films|Luchador]] * [[Magical girl]] * [[Martial arts film|Martial arts]] ** [[Bruceploitation]] ** [[Chopsocky]] ** [[Gun fu]] ** [[Kung fu film|Kung fu]] ** [[List of ninja films|Ninja]] ** [[Wuxia]] * [[Mecha]] ** [[Mecha anime and manga|Anime]] * [[Monster movie|Monster]] ** [[List of films featuring giant monsters|Giant monster]] ** [[Kaiju]] ** [[List of mummy films|Mummy]] ** [[Vampire film|Vampire]] ** [[List of zombie films|Zombie]] *** [[Zombie comedy]] * [[Mountain film|Mountain]] * [[Cinema da Boca do Lixo|Mouth of Garbage]] * [[Muslim social]] * [[Nature documentary|Nature]] ** [[List of environmental films|Environmental issues]] * [[Opera film|Opera]] * [[Outlaw biker film|Outlaw biker]] * [[Ozploitation]] * [[Partisan film]] * [[Prison film|Prison]] ** [[Women in prison film|Women]] * [[Race film|Race]] * [[Rape and revenge film|Rape and revenge]] * [[Road movie|Road]] * [[Trümmerfilm|Rubble]] * [[Rumberas film|Rumberas]] * [[Sexploitation film|Sexploitation]] ** [[Bavarian porn]] ** [[Commedia sexy all'italiana]] ** [[Mexican sex comedy]] ** [[Nazi exploitation]] ** [[Pornochanchada]] ** [[Nunsploitation]] ** [[Sex report film|Sex report]] * [[Shoshimin-eiga]] * [[List of films featuring slavery|Slavery]] * [[Slice of life]] * [[Snuff film|Snuff]] * [[South Seas genre|South Seas]] * [[Sports film|Sports]] * [[Spy film|Spy]] ** [[Eurospy film|Eurospy]] * [[Superhero film|Superhero]] * [[Surf film|Surfing]] * [[Swashbuckler film|Swashbuckler]] * [[Sword-and-sandal]] * [[Sword and sorcery]] * [[Travel documentary|Travel]] * [[Trial film|Trial]] * [[Vigilante film|Vigilante]] * [[War film|War]] ** [[List of anti-war films|Anti-war]] ** [[Euro War]] ** [[Submarine films|Submarine]] * [[Western film|Western]] ** [[Acid Western|Acid]] ** [[Contemporary Western]] ** [[Dacoit Western]] ** [[Fantasy Western|Fantasy]] ** [[Florida Western|Florida]] ** [[Horror Western|Horror]] ** [[Australian Western|Meat pie]] ** [[Northern (genre)|Northern]] ** [[Ostern]] ** [[Revisionist Western|Revisionist]] ** [[Science fiction Western|Science fiction]] ** [[Singing cowboy]] ** [[Space Western|Space]] ** [[Spaghetti Western|Spaghetti]] ** [[Weird West|Weird Western]] ** [[Zapata Western]] | grupa3 = Po pokretima <br> ili periodima | podaci3 = * [[Absolute film|Absolute]] * [[American eccentric cinema]] * [[New Objectivity (filmmaking)|New Objectivity]] * [[Australijski novi talas]] * [[Auteur|Auteur films]] * [[Berlin School (filmmaking)|Berlin School]] * [[Bourekas film|Bourekas]] * [[Brighton School (filmmaking)|Brighton School]] * [[Britanski novi talas]] ** [[Kitchen sink realism]] * [[Budapest school]] * [[Calligrafismo]] * [[Cannibal film|Cannibal boom]] * [[Cinéma du look]] * [[Cinema Novo]] * [[Cinema of Transgression]] * [[Cinéma pur]] * [[Commedia all'italiana]] * [[Czechoslovak New Wave]] * [[Documentary Film Movement]] * [[Dogme 95]] * [[Erra Cinema]] * [[European art cinema]] * [[Film d'art]] * [[Film gris]] * [[Free Cinema]] * [[French New Wave]] * [[German Expressionism|German Expressionist]] * [[German underground horror]] * [[Golden Age of Nigerian Cinema|Nigerian Golden Age]] * [[Grupo Cine Liberación]] * [[Heimatfilm]] * [[Hollywood on the Tiber]] * [[Hong Kong New Wave]] * [[Indiewood]] * [[Iranian New Wave]] * [[Italian futurism in cinema|Italian futurist]] * [[Italian neorealism|Italian neorealist]] * [[Japanese New Wave]] * [[Kammerspielfilm]] * [[L.A. Rebellion]] * [[Lettrism|Lettrist]] * [[Modernist film]] * [[Mumblecore]] * [[Neorealism (art)|Neorealist]] * [[New Extremity|New French Extremity]] * [[New German Cinema|New German]] * [[New generation (Malayalam film movement)|New generation]] * [[New Hollywood]] * [[New Nigerian Cinema|New Nollywood]] * [[New Queer Cinema|New Queer]] * [[No Wave Cinema|No wave]] * [[Nuevo Cine Mexicano]] * [[Pan-Indian film]] * [[Parallel cinema]] * [[Filmfarsi|Persian Film]] * [[Poetic realism|Poetic realist]] * [[Poljska filmska škola]] * [[Poliziotteschi]] * [[Praška škola|Praška filmska škola]] * [[Pruski film]] * [[Pure Film Movement]] * [[Remodernistički film|Remodernist]] * [[Rumunski novi talas]] * [[Slow cinema]] * [[Spaghetti Western]] * [[Socialist realism|Socialist realist]] * [[Social realism|Social realist]] ** [[Kitchen sink realism]] * [[Soviet parallel cinema|Soviet parallel]] * [[Structural film|Structural]] * [[Surrealist cinema|Surrealist]] * [[Sword-and-sandal]] * [[Telefoni Bianchi]] * [[Third Cinema]] * [[Toronto New Wave]] * [[Vulgar auteurism]] * [[Yugoslav Black Wave]] | grupa4 = Po demografiji | podaci4 = * [[Pornographic film|Adult]] * [[Black film|Black]] * [[Children's film|Children and family]] ** [[Children's anime and manga|Anime]] * Men ** [[Seinen manga|Seinen]] ** [[Stag film|Stag]] * [[Teen film|Teen]] ** [[Shōnen manga|Shōnen]] ** [[Shōjo manga|Shōjo]] * [[Woman's film|Women]] ** [[Chick flick]] ** [[Josei manga|Josei]] | grupa5 = Po formatu,<br> tehnici,<br> pristupu,<br> ili produkciji | podaci5 = * [[3D film|3D]] * [[Actuality film|Actuality]] * [[Animation]] ** [[Anime]] ** [[Arthouse animation|Art]] ** [[Animated cartoon|Cartoon]] ** [[Computer animation|Computer]] ** [[Stop motion|Stop-motion]] ** [[Traditional animation|Traditional]] * [[Anthology film|Anthology]] * [[Art film|Art]] * [[B movie]] * [[Behind-the-scenes]] * [[Black-and-white]] * [[Blockbuster (entertainment)|Blockbuster]] * [[Cinéma vérité]] * [[Classical Hollywood cinema]] * [[Collage film|Collage]] * [[Color motion picture film|Color]] * [[Compilation film|Compilation]] * [[Composite film|Composite]] * [[Screenlife|Computer screen]] * [[Cult film|Cult]] ** [[midnight movie]] * [[Database cinema]] * [[Dokufikcija]] * [[Etnofikcija]] * [[Eksperimentalni film|Experimental]] ** [[Abstract animation|Abstract]] * [[Feature film|Feature]] * [[Featurette]] * [[Film à clef]] * [[Film-poem]] * [[Found footage (film technique)|Found footage]] * [[Grindhouse]] * [[Hyperlink cinema]] * [[Independent film|Independent]] ** [[Guerrilla filmmaking]] ** [[List of American independent films]] * [[Interstitial art]] * [[Live action]] ** [[List of films with live action and animation|animacija]] * [[Low-budget film|Low-budget]] * [[Major film studios]] * [[Masala film|Masala]] * [[Maximalist film]] * [[Message picture]] * [[Metacinema|Meta-film]] * [[Minimalist film]] * [[Mockbuster]] * [[Modernist film]] * [[Musical short]] * [[Mythopoeia]] * [[Neorealism (art)|Neorealist]] * [[No-budget film|No-budget]] * [[One-shot film|One-shot]] * [[Paracinema]] * [[Participatory cinema|Participatory]] * [[Poetry film|Poetry]] * [[Postmodernist film|Postmodernist]] * [[Reverse motion]] * [[Satire (film and television)|Satire]] * [[Sceneggiata]] * [[Semidocumentarni]] * [[Serijski film|Serijal]] * [[Shinpa]] * [[Kratki film|Kratki]] * [[Nijemi film|Nijemi]] * [[Sporo kino]] * [[Socialist realism|Socialist realist]] * [[Zvučni film|Zvučni]] * [[Underground film|Underground]] * [[Video nasty]] * [[Vulgar auteurism]] * [[Z movie]] | ispod = * {{icon|cat}} [[:Category:Film genres|Category]] * {{icon|portal}} [[Portal:Film|Portal]] }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> pqcof04krp7c2xjsn56oww9vyd9pi76 Šablon:Trener godine u Euroligi 10 506386 3837561 3703492 2026-04-27T11:42:14Z KWiki 9400 3837561 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najbolji strijelci finala Eurolige | naslov = [[Trener godine u Euroligi|<span style="color:white;">Trener godine</span>]] [[Euroliga|<span style="color:white;">u Euroligi</span>]] | osnovastil = background:#FA5500; color:white; | tijeloklasa = hlist | podaci1= * 2005:&nbsp;[[Pini Gershon|Gershon]] * 2006:&nbsp;[[Ettore Messina|Messina]] * 2007:&nbsp;[[Željko Obradović|Obradović]] * 2008:&nbsp;[[Ettore Messina|Messina]] * 2009:&nbsp;[[Duško Vujošević|Vujošević]] * 2010:&nbsp;[[Xavi Pascual (košarka)|Pascual]] * 2011:&nbsp;[[Željko Obradović|Obradović]] * 2012:&nbsp;[[Dušan Ivković|Ivković]] * 2013:&nbsp;[[Georgios Bartzokas|Bartzokas]] * 2014:&nbsp;[[David Blatt|Blatt]] * 2015:&nbsp;[[Pablo Laso|Laso]] * 2016:&nbsp;[[Dimitrios Itoudis|Itoudis]] * 2017:&nbsp;[[Željko Obradović|Obradović]] * 2018:&nbsp;[[Pablo Laso|Laso]] * 2019:&nbsp;[[Dimitrios Itoudis|Itoudis]] * 2020:&nbsp;''[[Pandemija COVID-a 19|Nije dodijeljeno]]'' * 2021:&nbsp;[[Ergin Ataman|Ataman]] * 2022–2023:&nbsp;[[Georgios Bartzokas|Bartzokas]] * 2024:&nbsp;[[Chus Mateo|Mateo]] * 2025:&nbsp;[[Šarūnas Jasikevičius|Jasikevičius]] * 2026:&nbsp;[[Pedro Martínez (košarka)|Martínez]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Euroligu]] </noinclude> 3b2uwkgp4cffvr4jrhotttbpm0pu9z9 Korisnik:Tulum387/To-do lista 2 513388 3837528 3831514 2026-04-27T01:09:30Z Tulum387 155909 3837528 wikitext text/x-wiki To-do listom predviđeni su članci kojima treba djelimična ili potpuna dorada ili koji trebaju biti kreirani na Wikipediji na bosanskom jeziku. {| class="wikitable" |+Imaš malo vremena? Iskoristi ga pametno :) !<5 minuta !>5 minuta !>30 minuta !>1 sata |- |[[Posebno:Nedavne izmjene]] |[[:Kategorija:Održavanje Wikipedije]] |Sređivanje početka članka, wikilinkovi, izvori, infokutije, kategorizacija |Započinjanje članka i finaliziranje istog nakon objavljivanja skice |- |[[Posebno:Nasumična stranica]] (proofreading) |Referenciranje postojećih članaka |Sistematsko sređivanje jedne kategorije (npr. politički pojmovi, zastave država) |Sve navedeno sa lijeve strane |- |Dodavanje barem jedne reference |Proofreading osnovnih pojmova i proširivanje |Kategorija:Posebno:A-Z |Planiranje WikiProjekata po temi |- |"Uvoz bookmarksa" na TDL |Linkovanje pojmova sa stranicama na dužim člancima |Samostalni projekat trčkaranja po započetim člancima i dokumentacija crvenih poveznica u TDL | |} [[Pucnjava u Pragu 2023.]] - doraditi '''Politika i država''': aktuelni i bivši predsjednici/e država, sve države svijeta (aktuelne, bivše, nepotvrđene i nepriznate zemlje i entiteti, zavisne teritorije i oblasti, samoproglašene, upitne teritorije), monarsi, kraljevi, kraljice, carevi, carice, premijeri i kancelari vlade, kolektivna vlast, izvršni odbori, vijeća, vršitelji dužnosti, guverneri anglofonskih država, politička teorija i sistemi, osnovni pojmovi države, država, suverenost, ustav, vladavina prava, sekularizam, legitimitet, oblici vlasti i režimi, republika, monarhija, unitarna država, federacija, demokratija, autoritarizam, totalitarizam, oligarhija, teokratija, hibridni režimi, podjela vlasti, izvršna vlast, premijer/predsjednik vlade, sudska vlast, vrhovni sud, niži sudovi, zakonodavna vlast, parlament, kongres, skupština, sistem međusobne kontrole vlasti (checks and balances), principi organizacije države, nezavisnost sudstva, transparentnost, odgovornost vlasti, de(centralizacija), javne institucije, birokratija, pravo glasa: kriterij, dob, izuzeci, ostvarivanje, podjela, izborni sistemi i tehnologije, većinsko (first past the post), proporcionalno, mješoviti, referendum: lokalni, državni, savjetodavni, mandat, trajanje funkcije, limit mandata, političke ideologije: liberalizam, konzervatizam, socijalizam, nacionalizam, populizam, fašizam, komunizam, anarhizam, socijalni liberalizam, politički sistemi najvećih država svijeta, vlasti najvećih država svijeta, opozicija najvećih država svijeta, zatvori najvećih država svijeta, mafija i organizovani kriminal u državama, politički akteri i praksa, nezavisni kandidat, ljevica, desnica, politički kompas, koalicije i savezi, lobiranje i interesne grupe, korupcija i transparentnost, propaganda, cenzura, aktivizam i građansko društvo, međunarodna politika i odnosi sa drugim državama, sa fokusom na ambasade BiH, diplomatija, ambasade i konzulati, ambasadori i konzuli, međunarodni ugovori i sporazumi, bilateralni ugovori vrijedni enciklopedije, zanimljivi slučajevi čije rješavanje je uključivalo saradnju 2 ili više država ili međunarodnu intervenciju, sankcije, embargo, soft power, hard power, ljudska prava i slobode, deklaracije, dekreti, UN (UNHCR, UNPROFOR, IFOR, SFOR), građanske slobode, individualne slobode, sloboda govora, sloboda medija, organizacije medija u BiH, pravo na protest, manjinska prava, diskriminacija i zaštita manjina, krize i vanredna stanja, državni udar, revolucija, građanski rat, ratno pravo, humanitarne intervencije, državni simboli, zastave država, grbovi, himne, glavni gradovi, nacionalni motoi, nacionalni praznici, nacionalne boje, nacionalni običaji, nacionalna kuhinja, granice jedne države sa drugom, premijeri Velike Britanije, Mihajlo Gruševski, Baaba Maal, Kulturna revolucija, Napad sarinom u tokijskom metrou, [[Netflix, Inc.|Netflix, Inc]]; Terapija imunoglobulinima, Istrazivacko dokumentacioni centar Sarajevo, Vlade država, [[:en:Islamic_honorifics|Islamic honorifics - Wikipedia]], Kognitivna disonanca (proširiti), Univerzitet u Prištini, Javno dobro, kulturna baština Simptomi: štucanje Opći izbori u Danskoj 2026. *Regencije u Indoneziji *Direktna akcija (direct action) *Nyam-Osoryn Uchral == Medicina i zdravlje == === Osnove medicine === * Apoteka * Dom zdravlja * Vitalni znaci * Simptomi i znakovi * Anatomija i fiziologija * Homeostaza * Septikemija * Bakterijemija === Anatomija i neuroznanost === * Nervni sistem * Neurofiziologija * Neuroimaging * Neurokognicija === Neurologija (posebna velika kategorija) === * Neurološka oboljenja * Neuroimunologija * Epilepsija i napadi * Kognitivni poremećaji === Dijagnostika i testovi === * Neuropsihološki testovi * MRI sekvence * Skale i score sistemi === Bolesti i sindromi (A–Z) === * Autoimune bolesti * Infekcije * Tumori * Genetski sindromi === Terapija i lijekovi === * Lijekovi * Vakcine * Hirurški zahvati * Farmakologija * Lamotrigin lacosamid levetiracetam antiepileptici david berkowitz spisak serijskih ubica norovirus rotavirus bakterioloske pretrage clostridium difficile zaboravnost izolacija (medicinski) pantoprazol kaliumbromid escitalopram mirtazapin rosuvastatin carbamazepin gabapentin ondansetron ibuprofen paracetamol lorazepam dimetinden malet - fenistil perampanel kalium verla bisohexal brivaracetam candesartan aspiirn pregabalin qutiapin memantin vit b12 dekristol ltyhroxin hydromorphon metamizol frisium fampridin cetirizin prednisolon cotrimazol losartan vancomycin, ciklofosfamid == Biografije, kultura i umjetnost == Kulturna baština === Biografije (A–Z) === * Političari * Umjetnici * Sportisti i stari sportski kolektivi (ugašeni) * Naučnici === Film i književnost === * Filmski festivali * Pisci i pjesnici * Pjesme i manifesti == Geografija, priroda i okolina == === Geografija svijeta === * Jezera (podjela prema veličini, dubini, vodi i po svemu ostalom što je moguće) * Rijeke (po veličini, ušću, top 100 po dužini, slivu, hidrologiji, njihovi bazeni itd) * Planine (podjela po kontinentima, top 100 po visini, najpoznatiji vrhovi, podjela po turizmu) === Priroda i biologija === * Vrste riba * Domorodački narodi * Nacionalni parkovi == Društvo, sociologija i svakodnevni život == === Društveni pojmovi === * Kusur [en: Change (money)] * Zavist, mržnja, ljubav * Grijeh, moral i etika === Stanovanje i infrastruktura === * Kuća, koliba, zgrada * Kredit * Državne institucije * Pošta === Sport i rekreacija === * Pogledati listu sportova na en.wiki * Reprezentacije država * Sportisti * Stadioni (fudbal, ragbi, američki fudbal) * Dvorane (košarka, rukomet, hokej) * Tereni (tenis, golf) == Referentni spiskovi i meta kategorije == * Spiskovi (A–Z) * Godine p.n.e / n.e * Latinski pravni termini * Saobraćajni znakovi Glumci i glumice, režiseri, scenaristi, Sabrina Ferilli, Mljeveno meso, Old School (film iz 2003.), Kritička teorija (Critical theory), Herbert Marcuse, Kolektivna tužba (Class action), Nekontaktirani narodi (Uncontacted peoples), Ishi, Opći izbori u BiH (sve godine preći), Željeznička stanica Santiago de Compostela, August Dillmann, Glamorgan, Morganucodon'','' Besançon'','' Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu, Bataljon lovaca Ardena, Andrzej Małkowski, Le Mourillon, Berducedo, Eddie Vedder, Karl Mannheim, Alain Bosquet, Francuski, italijanski, ruski i drugi evropski mislioci, pjesnici, sociolozi, filozofi, psiholozi, kritičari društva, profesori i ugledne ličnosti svog vremena, Odnosi između države A i države B Hrana i kuhinja, majonez, senf, kečap, povrće u ishrani, vegani, vegetarijanci, kulinarstvo, piskavica, zeleni začini, arapska, perzijska kuhinja, Pjesma o Sidu, pesto, riža, tjestenina, fast food, restorani, doner, bosanskohercegovačka kuhinja i kulinarstvo, Veb-kamera, kalendar, tastatura, miš, podloga za miš, Ciudad de la Paz, Zastava Ekvadora, Sudije, fudbaleri, golmani i treneri liga petica od 2000. do 2025., Luksuzni brendovi (Arc'teryx - Zegna), Geografija jedne države, Ekonomija jedne države, godine od 0-3000, Sreća, General Motors i drugi proizvođači motornih vozila, avioni, kamioni, Paradoks svemoći, opklade ateista, ateizam, agnosticizam, Gore Tex i slični materijali tipa Vibram, Christopher Isherwood, zimski sportovi i rezultati slaloma, neurološka oboljenja od mijastenije gravis pa nadalje, igrice. SKOKOVI!!!, Legislative districts of..., Ajdin Hrustić, Sportisti bosanskohercegovačkih korijena u dijaspori, Ortovox, Mammut, Marmot, Mermer i drugi materijali, Palliative care, palliative therapy (de), 1001 Books You Must Read Before You Die, filmovi i serije, Zulfikar Ali Bhutto, Hans-Joachim Marseille, Historija američkih domorodaca i proširivanje članaka od Bika Koji Sjedi, pa do Buffalo Billa, Svjetska sportska društa, Kviz, Transjugularni intrahepatični portosistemski šant, Nogometna reprezentacija Nizozemske, Islam u Bosni i Hercegovini - spisak džamija BiH, Squadrismo, Dorada članaka o seriji Supernatural skladno pravopisnim standardima u bosanskom jeziku. Najpoznatije zgrade od Bosne i Hercegovine, pa nadalje. Projekat 10 izmjena dnevno (deset dnevnih)? Projekat 100 izmjena dnevno (Stotka do 100 k)? kw6leahinzzsdufj97bc3w323b6t275 Šablon:Najbolji strijelci Eurolige 10 519978 3837559 3703495 2026-04-27T11:39:33Z KWiki 9400 3837559 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najbolji strijelci Eurolige | naslov = [[Trofej "Alphonso Ford"|<span style="color:white;">Trofej "Alphonso Ford"</span>]] (najbolji strijelac [[Euroliga|<span style="color:white;">Eurolige</span>]]) | osnovastil = background:#FA5500; color:white; | tijeloklasa = hlist | grupa1 = FIBA Euroliga | podaci1 = * 1992: [[Nikos Galis|Galis]] * 1993: [[Zdravko Radulović|Radulović]] * 1994: [[Nikos Galis|Galis]] * 1995: [[Predrag Danilović|Danilović]] * 1996: [[Joe Arlauckas|Arlauckas]] * 1997: [[Carlton Myers|Myers]] * 1998: [[Peđa Stojaković|Stojaković]] * 1999: [[İbrahim Kutluay|Kutluay]] * 2000: [[Miljan Goljović|Goljović]] | grupa2 = FIBA Suproliga | podaci2 = * 2001: [[Miroslav Berić|Berić]] | grupa3 = Euroliga | podaci3 = * 2001–2002: [[Alphonso Ford|Ford]] * 2003: [[Miloš Vujanić|Vujanić]] * 2004: [[Lynn Greer|Greer]] * 2007: [[Juan Carlos Navarro (košarkaš)|Navarro]] * 2020: [[Shane Larkin|Larkin]] | grupa4 = Trofej<br/>"Alphonso Ford" | podaci4 = * 2005:&nbsp;[[Charles Smith (košarkaš, august 1975)|Smith]] * 2006:&nbsp;[[Drew Nicholas|Nicholas]] * 2007:&nbsp;[[Igor Rakočević|Rakočević]] * 2008:&nbsp;[[Marc Salyers|Salyers]] * 2009:&nbsp;[[Igor Rakočević|Rakočević]] * 2010:&nbsp;[[Linas Kleiza|Kleiza]] * 2011:&nbsp;[[Igor Rakočević|Rakočević]] * 2012:&nbsp;[[Bo McCalebb|McCalebb]] * 2013:&nbsp;[[Bobby Brown (košarkaš)|Brown]] * 2014:&nbsp;[[Keith Langford|Langford]] * 2015:&nbsp;[[Taylor Rochestie|Rochestie]] * 2016:&nbsp;[[Nando de Colo|De Colo]] * 2017:&nbsp;[[Keith Langford|Langford]] * 2018:&nbsp;[[Aleksej Šved|Šved]] * 2019:&nbsp;[[Mike James (košarkaš, 1990)|James]] * 2020:&nbsp;''[[Pandemija COVID-a 19|Nije dodijeljeno]]'' * 2021:&nbsp;[[Aleksej Šved|Šved]] * 2022:&nbsp;[[Vasilije Micić|Micić]] * 2023:&nbsp;[[Aleksandar Vezenkov|Vezenkov]] * 2024:&nbsp;[[Markus Howard|Howard]] * 2025:&nbsp;[[Kendrick Nunn|Nunn]] * 2026:&nbsp;[[Aleksandar Vezenkov|Vezenkov]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Euroligu]] </noinclude> j4p4p89rzygs33rec9wgxwq8nggve59 Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine 0 525319 3837493 3836345 2026-04-26T19:52:34Z Z1KA 87045 Ažuriranje 3837493 wikitext text/x-wiki {{Infokutija identifikacioni dokument | naziv = Vozačka dozvola<br>Bosne i Hercegovine | slika = BH Driver's licence front.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Prednja strana vozačke dozvole. | slika2 = BH Driver's licence back.jpg | veličina_slike2 = 200px | opis_slike2 = Zadnja strana vozačke dozvole. | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | vrsta = [[Identifikacioni dokument]] | izdaje = *[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]: kantonalni MUP-ovi *[[Republika Srpska]]: [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|MUP RS]] *[[Brčko distrikt]]: [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]] | datum_prvog_izdavanja = | u_opticaju = {{Početni datum|2006|1|31}}<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/qhskgmL2WPg=|title=Službeni list BiH broj 6/06|date=31. 1. 2006|website=www.sluzbenilist.ba|access-date=21. 8. 2025}}</ref> | svrha = Identifikacija, dokaz o pravu upravljanja određenim kategorijama ili vrstama vozila | prazna_oznaka1 = Nadležna agencija | prazni_podaci1 = [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|IDDEEA]] | vrijedi_u = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>Priznaje se u: ''[[Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine#Priznavanje u svijetu|Vidi spisak]]'' | uslovi = *Fizička i psihička sposobnost upravljanja motornim vozilom<ref name="zakon">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/law/LawDetails?lawId=1204|title=Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini|date=1. 7. 2023|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=21. 8. 2025}}</ref> *Navršene neophodne godine starosti *Položeni vozački ispit *Da nema zabranu nadležnog organa | datum_isteka = *10 godina za osobe do 55 godina<ref name="zakon"/> *3 godine za osobe starije od 65 godina<ref name="zakon"/> *Za osobe starije od 55 godina, do navršavanja 65 godine starosti<ref name="zakon"/> | cijena = 60 [[Konvertibilna marka|KM]]<ref name="cijena">{{Cite web|url=https://ap.ks.gov.ba/administrativni-postupak/izdavanje-vozacke-dozvole|title=Vozačka dozvola {{!}} Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo|website=ap.ks.gov.ba|access-date=21. 8. 2025}}</ref> | prava = | veličina = 86 × 54 [[milimetar|mm]] | veb-sajt = [https://www.iddeea.gov.ba/bs/vozacke-dozvole/ iddeea.gov.ba] }} '''Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine''' jest [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje pravo vlasnika da upravlja određenim kategorijama ili vrstama vozila. Vozačka dozvola se izdaje u skladu sa odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (“Službeni glasnik BiH”, broj. 6/06).<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/vozacke-dozvole/|title=Vozačke dozvole – IDDEEA|website=iddeea.gov.ba|publisher=[[IDDEEA]]|language=bs-BA|access-date=21. 8. 2025}}</ref> == O dokumentu == Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji ispunjavaju sljedeće uslove:<ref name="cijena" /> * Da je osoba fizički i psihički sposobna upravljati motornim vozilom, * Da je osoba navršila godine starosti neophodne za kategoriju ili potkategoriju, * Da osoba ima položen vozački ispit i * Da nema zabranu upravljanja motornim vozilom od strane nadležnog organa. Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za osobe do 55 godina, te 3 godine za osobe starije od 65 godina. Osobama starijim od 55 godina izdaje se do navršavanja 65 godine starosti, s tim da rok trajanja ne može biti kraći od 3 godine.<ref name="cijena" /> Izdavanje, poništavanje i zamjenu vozačkih dozvola, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|ministarstva unutarnjih poslova]], u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]].<ref name=":0" /> === Izgled === Izrađena je od plastike i pravougaonog je oblika, nalik na kreditnu karticu, dimenzija 86 × 54 [[milimetar]]a. Na lijevoj strani nalazi se fotografija nosioca, dok se na suprotnoj strani nalazi [[ISO 3166-1]] kod za državu, ''BIH''. Na gornjoj ivici kartice, odnosno "zaglavlju", stoji naziv dokumenta na pet jezika ([[Bosanski jezik|bosanski]]/[[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Engleski jezik|engleski]]) i dva pisma ([[latinica]] i [[ćirilica]]): (''VOZAČKA DOZVOLA / ВОЗАЧКА ДОЗВОЛА / PERMIS DE CONDUIRE / DRIVING LICENCE''); a na njenoj poleđini ispisan je naziv države na istim jezicima i pismima: (''BOSNA I HERCEGOVINA / БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА / BOSNIE-HERZEGOVINE / BOSNIA AND HERZEGOVINA''). == Podaci == Opisi polja u kojima su vidljivi podaci o osobi prikazani su na tri jezika i dva pisma službena u državi. Prednja strana: * 1. [[Prezime]]; * 2. [[Ime]](na); * 3. Datum i mjesto rođenja; * 4a. Datum izdavanja; * 4b. Datum isteka; * 4c. Nadležni organ; * 5. Serijski broj; * 7. Potpis; * 8. Općina prebivališta; * 9. Kategorija. Zadnja strana: * 4d. Jedinstveni matični broj (JMB), linearni [[barkod]]; * 9. Kategorija; * 10. Važi od (kategorija); * 11. Važi do (kategorija); * 12. Zabrane; * 13. Napomena. == Priznavanje u svijetu == [[Bosna i Hercegovina]] je potpisnica, odnosno nasljednica potpisa [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], [[Konvencija o cestovnom saobraćaju|Bečke konvencije o cestovnom saobraćaju]] iz 1968. što znači da je vozačka dozvola BiH međunarodno priznata u zemljama potpisnicama za privremenu vožnju, te da građani mogu koristiti [[Međunarodna vozačka dozvola|Međunarodnu vozačku dozvolu]] (IDP) kao dopunski dokument prilikom vožnje u inozemstvu. === Priznavanje u Evropi === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Evropa|Evrope]]: * {{ZID|Austrija}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.072info.com/koje-drzave-priznaju-vozacku-dozvolu-iz-bih-koje-su-odbile/|title=Koje države priznaju vozačku dozvolu iz BiH, a koje su to odbile|last=072INFO|date=31. 1. 2018|website=Portal 072info|language=hr|access-date=21. 8. 2025}}</ref> * {{ZID|Danska}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1" /> * {{ZID|Francuska}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1" /> * {{ZID|Italija}} - potpisan bilateralni sporazum o uzajamnom priznanju u oblasti zamjene vozačkih dozvola;<ref>{{Cite web|url=https://www.mkt.gov.ba/publication/read/nakon-16-godina-bit-ce-priznate-bh-vozacke-dozvole-u-italiji?pageId=0|title=Nakon 16 godina bit će priznate BH vozačke dozvole u Italiji|date=7. 5. 2024|website=mkt.gov.ba|publisher=Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|access-date=21. 8. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> * {{ZID|Njemačka}} - uzajamno priznanje i omogućena zamjena A1, A i B kategorije bez polaganja vozačkog ispita. Trenutno su radi na proširenju na sve kategorije;<ref name=":1" /> * {{ZID|Sjeverna Makedonija}} - sporazum o priznavanju i zamijeni dozvola na snazi je od 2017.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/skoplje-bih-i-makedonija-potpisale-sporazum-o-me%C4%91usobnom-priznavanju-i-zamjeni-voza%C4%8Dkih-dozvola/909310|title=BiH i Makedonija potpisale Sporazum o vozačkim dozvolama|date=13. 9. 2017|website=aa.com.tr|publisher=[[Agencija Anadolija]]|language=ba|access-date=26. 4. 2026}}</ref> * {{ZID|Slovenija}} - državljani BiH mogu u roku od godinu dana nakon prijave prebivališta podnijeti zahtjev za zamjenu vozačke dozvole bez polaganja praktičnog dijela ispita.<ref>{{Cite web|url=https://www.bhrt.ba/slovenija-priznala-voza%C4%8Dke-dozvole-iz-zemalja-regiona|title=Slovenija priznala vozačke dozvole iz zemalja regiona|date=26. 11. 2025|website=bhrt.ba|publisher=[[BHRT]]|access-date=26. 4. 2026}}</ref> Vozačka dozvola Bosne i Hecegovine nije priznata u sljedećim državama [[Evropa|Evrope]]: * {{ZID|Albanija}} - inicijativa za potpisivanje sporazuma s Albanijom pokrenuta je još 2013. Međutim, uoči početka pregovora Albanija ih je otkazala. Proces je ponovo pokrenut 2022. i za sada se očekuje odgovor albanske strane. * {{ZID|Grčka}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/u-ovim-zemljama-nisu-priznate-vozacke-dozvole-iz-bih/3155058/|title=U ovim zemljama nisu priznate vozačke dozvole iz BiH|last=Fokus.ba|date=8. 5. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=21. 8. 2025}}</ref> * {{ZID|Kipar}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Malta}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Moldavija}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Nizozemska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez konkretnog odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Norveška}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Irska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Švedska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim Švedska je odbila potpisati sporazum.<ref name=":1" /> * {{ZID|Španija}} - [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] usvojilo sporazum, čeka se na vladu Španije da uradi isto.<ref name=":2" /> * {{ZID|Švicarska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> === Priznavanje u Aziji === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Azija|Azije]]: * {{ZID|Katar}}<ref name=":1" /> * {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/vijece-ministara-bih-usvojilo-sporazum-bh-vozacke-dozvole-uskoro-priznate-i-u-uae/619868|title=Vijeće ministara BiH usvojilo sporazum: Bh. vozačke dozvole uskoro priznate i u UAE|date=29. 12. 2025|website=radiosarajevo.ba|publisher=[[Radio Sarajevo]]|access-date=29. 12. 2025}}</ref> === Priznavanje u Australiji i Okeaniji === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Australija (kontinent)|Australije]] i [[Okeanija|Okeanije]]: * {{ZID|Australija}}<ref name=":1" /> == Također pogledajte == * [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine]] * [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] * [[Lična karta Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vozačke dozvole po državama|Bosna i Hercegovina]] f77h2m2kojoyq80nebf30k6i01hl26o Herta Haas 0 531492 3837529 3837178 2026-04-27T01:12:11Z Tulum387 155909 /* Kasniji život */ 3837529 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Herta_Haas_in_Jajce_1943_(cropped).jpg|mini|Haas 1943.]] '''Herta Haas''' (29. mart 1914 – 5. mart 2010) bila je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenska partizanka]] njemačkog porijekla tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i treća supruga [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], vođe [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]] i [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika Jugoslavije]].<ref name="mandc">{{Cite news|title=Tito's ex wife Hertha Hass dies|url=http://www.monstersandcritics.com/news/europe/news/article_1539668.php/Tito-s-ex-wife-Hertha-Hass-dies|archive-url=https://archive.today/20130128231725/http://www.monstersandcritics.com/news/europe/news/article_1539668.php/Tito-s-ex-wife-Hertha-Hass-dies|archive-date=28. 1. 2013|work=Monsters and Critics|date=9. 3. 2010|access-date=24. 3. 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://govorise.metropolitan.si/zanimivosti/herta-haas-je-bila-veliko-vec-ko-le-titova-zena/|title=Herta Haas je bila veliko več ko le Titova žena|date=12. 1. 2017|website=Govori.se|language=sl-SI|access-date=2. 3. 2026}}</ref> == Rani život i porodica == Haas je rođena 1914. u [[Slovenska Bistrica|Slovenskoj Bistrici]], koja je u to vrijeme bila dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].<ref name="xinhua">{{Cite news|title=Tito's second wife dies at 96|url=http://news.xinhuanet.com/english2010/world/2010-03/10/c_13204089.htm|work=Xinhua|date=10. 3. 2010|access-date=24. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110609223202/http://news.xinhuanet.com/english2010/world/2010-03/10/c_13204089.htm|archive-date=9. 6. 2011}}</ref> Prvobitno je u knjigu rođenih upisana kao Herta Gabriele Schindler<ref name="Taufbuch">{{Cite book|url=https://data.matricula-online.eu/sl/slovenia/maribor/slovenska-bistrica/04843/?pg=243|title=Geburts- und Taufbuch|date=1902–1917|location=Slovenska Bistrica|page=227|access-date=3. 2. 2024}}</ref>. Bila je vanbračna kćerka Prisce Schindler (1888–1975) i advokata Heinricha Haasa (1864–1925). Nakon što se njen otac razveo od svoje supruge Else Demel Haas (1868–1951), oženio se Hertinom majkom 1924.<ref name="Taufbuch" /><ref name="Tomažič">{{Cite journal|last=Tomažič|first=Dušan|date=2017|title=Herta Gabrijele Schindler (Haas, Krstev) 'Vera Savić'. Predniki in potomci (1914–2010)|url=https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S5C60728/517810c8-5344-4095-98bb-428bed3fa53e/PDF|journal=Časopis za zgodovino in narodopisje|volume=88|issue=4|pages=88–122|access-date=3. 2. 2024}}</ref> Njeno prezime je službeno promijenjeno u Haas 1925.<ref name="Taufbuch" /><ref name="Tomažič" /> Pridružila se revolucionarnom radničkom pokretu u srednjoj školi i radila je kao kurir između grupa u Jugoslaviji i Francuskoj.<ref name="xinhua"/><ref>{{Cite web|url=https://www.metropolitan.si/novice/svet/edina-ki-je-rekla-ne-tito-herta-haas-jugoslavija-26/|title=Ženska, ki jo je Tito prosil, naj se vrne: z dvema stavkoma ga je ponižala bolj kot s klofuto|date=3. 2. 2026|website=Metropolitan.si|language=sl-SI|access-date=2. 3. 2026}}</ref> == Kasniji život == Haas je upoznala Tita u [[Pariz]]u 1937,<ref name="xinhua"/> godinu dana nakon što se razveo od svoje prve supruge, Pelagije "Polke" Belousove. Godine 1940. Haas je otputovala u [[Istanbul]] kako bi uručila pasoš Titu, koji se vraćao s putovanja iz [[Moskva|Moskve]].<ref name="xinhua" /> Njihova veza ubrzo je postala ljubavne prirode, prema Titovoj autorizovanoj biografiji, ''Ljubavi Josipa Broza Tita.''<ref name="xinhua" /> Par se vjenčao 1940.<ref name="mandc"/> i vratio se u Jugoslaviju koristeći lažna imena.<ref name="xinhua" /> Živjeli su u [[Zagreb]]u do [[Aprilski rat|invazije na Jugoslaviju]], kada se Tito preselio u Beograd, dok je Haas, koja je bila trudna s njihovim jedinim djetetom, ostala u Zagrebu.<ref name="xinhua" /> U maju 1941, Haas je rodila njihovog sina, Mišu Broza, koji je bio hrvatski ambasador u Indoneziji od 2004. do 2009.<ref name="mandc" /> Pristalice partizana su skrivale Haas i njenog sina od nacističkih njemačkih vlasti i njihovih saveznika, ali je na kraju ipak uhvaćena i uhapšena.<ref name="xinhua" /> Zamijenjena je za njemačkog oficira u razmjeni zarobljenika između Nijemaca i partizana 1943.<ref name="xinhua" /><ref>{{Cite web|url=https://mariborinfo.com/novica/lokalno/kdo-je-bila-mariborcanka-ki-je-osvojila-srce-tita/18763|title=Kdo je bila Mariborčanka, ki je osvojila srce Tita? {{!}} Mariborinfo.com|date=2. 1. 2017|website=mariborinfo.com|language=sl|access-date=2. 3. 2026}}</ref> Do trenutka kada je Haas puštena na slobodu i ponovo se pridružila partizanima 1943., Tito je imao aferu sa svojom ličnom sekretaricom Davorjankom Paunović, koja je imala kodno ime "Zdenka".<ref name="xinhua" /> Haas i Tito su se rastali 1943. u [[Jajce|Jajcu]] tokom drugog zasjedanja [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ-a]] nakon što je ona navodno naišla na njega i Davorjanku Paunović.<ref>{{Cite web|url=http://www.blic.rs/drustvo.php?id=72155|title=Titova udovica daleko od očiju javnosti|date=28. 12. 2008|website=Blic.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20091214122230/http://www.blic.rs/drustvo.php?id=72155|archive-date=14. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 3. 2010}}</ref> Haas je veći dio ostatka Drugog svjetskog rata provela u Sloveniji, daleko od Tita.<ref name="xinhua" /> Poslije završetka rata, Haas je radila u nekoliko jugoslavenskih vladinih institucija.<ref name="mandc" /> Ponovo se udala i rodila dvije kćerke;<ref name="xinhua" /> jedna od njih je istraživačica [[Cvetana Krstev]]. Veći dio svog kasnijeg života provela je u relativnoj anonimnosti. Umrla je u [[Beograd]]u, 5. marta 2010, u 95. godini života.<ref name="xinhua" /><ref>{{Cite web|url=https://vreme.com/projekat/in-memoriam-herta-haas/|title=In memoriam: Herta Haas - Vreme|last=|first=|website=Vreme|language=|access-date=2. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * "[http://www.nacional.hr/clanak/79255/odlazak-druge-titove-supruge-u-beogradu-preminula-herta-haas U 96. godini preminula druga Titova supruga Herta Haas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120712144834/http://www.nacional.hr/clanak/79255/odlazak-druge-titove-supruge-u-beogradu-preminula-herta-haas |date=12. 7. 2012 }}". Nacional. 9. mart 2010. Original [http://www.nacional.hr/clanak/79255/odlazak-druge-titove-supruge-u-beogradu-preminula-herta-haas arhiviran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120712144834/http://www.nacional.hr/clanak/79255/odlazak-druge-titove-supruge-u-beogradu-preminula-herta-haas |date=12. 7. 2012 }} 12. jula 2012. Pristupljeno 2. 3. 2026. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Haas, Herta}} [[Kategorija:Josip Broz Tito]] [[Kategorija:Umrli 2010.]] [[Kategorija:Rođeni 1914.]] hv8j3jhezjb1bnycp4u2vt0d7904ca2 Wikipedia:CEE Proljeće 2026./CEE žene 4 531580 3837450 3837404 2026-04-26T13:56:16Z AnToni 2325 /* Članci */ idemo na 400! 3837450 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]] '''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih. == Doprinosi == == Nagrade == === Međunarodne nagrade === Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima: * 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 € * 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 € * 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 € * 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 € * 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 € Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade. == Lokalni projekat == U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena. === Pravila === Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: * Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova * Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika * Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026. * Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci * Članak treba da bude u okviru teme * Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. * Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. === Organizatori === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] * urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]] === Žiri === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] === Nagrade === * 1. nagrada * 2. nagrada * 3. nagrada ... === Članci === <div style="text-align:center;"> {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}} </div> Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon: <nowiki>{{Šablon:CEE žene 2026.}}</nowiki> na SZR o novom članku. {{Stubičasti dijagram | naslov = CEE žene 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 150 |ime_stuba1= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=124 |ime_stuba2= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba2=silver|cifra_stuba2=98 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=52 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=1 |ime_stuba6= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]|boja_stuba6=#a8e6c4|cifra_stuba6=11 |ime_stuba7= Potrebno <br><small><small>(300)</small></small> |boja_stuba7=red|cifra_stuba7=13 }} t5qhjyoqss147kktndqvxbd3qunhne1 3837480 3837450 2026-04-26T17:39:37Z AnToni 2325 /* Članci */ 3837480 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]] '''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih. == Doprinosi == == Nagrade == === Međunarodne nagrade === Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima: * 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 € * 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 € * 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 € * 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 € * 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 € Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade. == Lokalni projekat == U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena. === Pravila === Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: * Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova * Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika * Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026. * Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci * Članak treba da bude u okviru teme * Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. * Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. === Organizatori === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] * urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]] === Žiri === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] === Nagrade === * 1. nagrada * 2. nagrada * 3. nagrada ... === Članci === <div style="text-align:center;"> {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}} </div> Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon: <nowiki>{{Šablon:CEE žene 2026.}}</nowiki> na SZR o novom članku. {{Stubičasti dijagram | naslov = CEE žene 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 150 |ime_stuba1= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=126 |ime_stuba2= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba2=silver|cifra_stuba2=98 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=52 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=2 |ime_stuba6= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]|boja_stuba6=#a8e6c4|cifra_stuba6=11 |ime_stuba7= Potrebno <br><small><small>(300)</small></small> |boja_stuba7=red|cifra_stuba7=13 }} 3yh7pwisdo8yvi7grz3jklmb6h1wrxn 3837481 3837480 2026-04-26T17:39:59Z AnToni 2325 /* Članci */ 3837481 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]] '''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih. == Doprinosi == == Nagrade == === Međunarodne nagrade === Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima: * 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 € * 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 € * 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 € * 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 € * 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 € Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade. == Lokalni projekat == U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena. === Pravila === Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: * Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova * Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika * Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026. * Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci * Članak treba da bude u okviru teme * Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. * Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. === Organizatori === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] * urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]] === Žiri === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] === Nagrade === * 1. nagrada * 2. nagrada * 3. nagrada ... === Članci === <div style="text-align:center;"> {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}} </div> Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon: <nowiki>{{Šablon:CEE žene 2026.}}</nowiki> na SZR o novom članku. {{Stubičasti dijagram | naslov = CEE žene 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 150 |ime_stuba1= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=126 |ime_stuba2= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba2=silver|cifra_stuba2=98 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=52 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=2 |ime_stuba6= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]|boja_stuba6=#a8e6c4|cifra_stuba6=11 |ime_stuba7= Potrebno <br><small><small>(300)</small></small> |boja_stuba7=red|cifra_stuba7=13 0 }} lqf91l0jx0kkcfmkm4g9qxln347s4fr Natalia Sidorowicz 0 532062 3837435 3837393 2026-04-26T13:09:08Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3837435 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Natalia Sidorowicz | slika = Sidorowicz_N._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_9465.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Poljska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|09|09}} | mjesto_rođenja = [[Zakopane]] | država_rođenja = Poljska | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = vojnik | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | veb-sajt = | sport = | klub = [[KS AZS-AWF Katowice]] | trener = [[Tobias Torgersen]] | skije = | puška = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | prazna_oznaka3 = | prazni_podaci3 = | status = aktivna | kraj_karijere = | prvi_OI = | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]]) | medalje_OI = 0 | zlato_OI = | prvi_SP = | nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | prvi_SK = | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) | pobjede_SK = 0 | pobjede SK štafeta = 0 | plasman_SK = {{plainlist| * '''29.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''35.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''33.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) }} | pobjede_u_dis = | prvi_EK = | nastup_EK = | pobjede_EK_štafeta = | pobjede_EK = | plasman_EK = | pobjede_u_dis_EK = | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 22. 3. 2026 }} '''Natalia Sidorowicz''', rođena 9. septembra 1998. u [[Zakopane|Zakopanu]] kao Natalia Tomaszewska je [[poljska]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/24451 | title = Natalia Sidorowicz| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =22. 3. 2026 | language = en}}</ref> == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|41]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|9]] |} Sidorowicz je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvojila ni jednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 13-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|utrci potjere na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:45.0&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Italija na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|italijanske biatlonke]] [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama je šesto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anna Mąka (biatlonka)|Annom Mąkom]], [[Joanna Jakieła|Joannom Jakiełom]] i [[Kamila Żuk|Kamilom Żuk]], kada su sa zaostatkom od 2:14.8&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. Dobar rezultat u štafetnim utrkama je deveto mjesto na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Konrad Badacz|Konradom Badaom]], [[Jan Guńka (biatlonac)|Janom Guńkom]] i [[Kamila Żuk|Kamilom Żuk]], kada su sa zaostatkom od 2:37&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Éric Perrot]], [[Quentin Fillon Maillet]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|9]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – masovni start (žene)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – masovni start (žene)|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|14]] | |} Natalia Sidorowicz je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 13-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 56.5&nbsp;s zaostatka bila sporija od pobjednice [[Justine Braisaz-Bouchet]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anna Mąka (biatlonka)|Annom Mąkom]], [[Kamila Cichoń|Kamilom Cichoń]] i [[Joanna Jakieła|Joannom Jakiełom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="4" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- | ||50||29|| |} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Sidorowicz je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|SK 2022/23.]] u [[Kontiolahti]]ju 30. novembra 2022, kada je u utrci na 15&nbsp;km osvojila 78-o mjesto, s pet promašaja i zaostatkom od 9:04.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice švedske biatlonke [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je četvrto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 4. decembra 2026. u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju u utrci na 12,5&nbsp;km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:08.2&nbsp;min bila iza pobjednice [[Lou Jeanmonnot]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat šesto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 1. decembra 2025. s [[Kamila Żuk|Kamilom Żuk]], [[Anna Mąka (biatlonka)|Annom Mąkom]] i [[Joanna Jakieła|Joannom Jakiełom]]. == Privatni život == Natalia Tomaszewska je od jula 2022. udata za poljskog biatlona [[Łukasz Sidorowicz|Łukasza Sidorowicza]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Natalia Sidorowicz}} * {{Sport365|2951}} {{DEFAULTSORT:Sidorowicz, Natalia}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Biografije, Zakopane]] [[Kategorija:Poljski biatlonci]] [[Kategorija:Poljski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] c8dbkzdemlz2bg0gkcc38cxbfevvx61 3837436 3837435 2026-04-26T13:10:59Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3837436 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Natalia Sidorowicz | slika = Sidorowicz_N._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_9465.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Poljska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|09|09}} | mjesto_rođenja = [[Zakopane]] | država_rođenja = Poljska | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = vojnik | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | veb-sajt = | sport = | klub = [[KS AZS-AWF Katowice]] | trener = [[Tobias Torgersen]] | skije = | puška = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | prazna_oznaka3 = | prazni_podaci3 = | status = aktivna | kraj_karijere = | prvi_OI = | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]]) | medalje_OI = 0 | zlato_OI = | prvi_SP = | nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | prvi_SK = | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) | pobjede_SK = 0 | pobjede SK štafeta = 0 | plasman_SK = {{plainlist| * '''29.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''35.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''33.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) }} | pobjede_u_dis = | prvi_EK = | nastup_EK = | pobjede_EK_štafeta = | pobjede_EK = | plasman_EK = | pobjede_u_dis_EK = | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 22. 3. 2026 }} '''Natalia Sidorowicz''', rođena 9. septembra 1998. u [[Zakopane|Zakopanu]] kao Natalia Tomaszewska je [[poljska]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/24451 | title = Natalia Sidorowicz| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =22. 3. 2026 | language = en}}</ref> == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|41]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|9]] |} Sidorowicz je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvojila ni jednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 13-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|utrci potjere na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:45.0&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Italija na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|italijanske biatlonke]] [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama je šesto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anna Mąka (biatlonka)|Annom Mąkom]], [[Joanna Jakieła|Joannom Jakiełom]] i [[Kamila Żuk|Kamilom Żuk]], kada su sa zaostatkom od 2:14.8&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. Dobar rezultat u štafetnim utrkama je deveto mjesto na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Konrad Badacz|Konradom Badaczom]], [[Jan Guńka (biatlonac)|Janom Guńkom]] i [[Kamila Żuk|Kamilom Żuk]], kada su sa zaostatkom od 2:37&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Éric Perrot]], [[Quentin Fillon Maillet]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|9]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – masovni start (žene)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – masovni start (žene)|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|14]] | |} Natalia Sidorowicz je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 13-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 56.5&nbsp;s zaostatka bila sporija od pobjednice [[Justine Braisaz-Bouchet]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anna Mąka (biatlonka)|Annom Mąkom]], [[Kamila Cichoń|Kamilom Cichoń]] i [[Joanna Jakieła|Joannom Jakiełom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="4" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- | ||50||29|| |} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Sidorowicz je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|SK 2022/23.]] u [[Kontiolahti]]ju 30. novembra 2022, kada je u utrci na 15&nbsp;km osvojila 78-o mjesto, s pet promašaja i zaostatkom od 9:04.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice švedske biatlonke [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je četvrto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 4. decembra 2026. u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju u utrci na 12,5&nbsp;km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:08.2&nbsp;min bila iza pobjednice [[Lou Jeanmonnot]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat šesto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 1. decembra 2025. s [[Kamila Żuk|Kamilom Żuk]], [[Anna Mąka (biatlonka)|Annom Mąkom]] i [[Joanna Jakieła|Joannom Jakiełom]]. == Privatni život == Natalia Tomaszewska je od jula 2022. udata za poljskog biatlona [[Łukasz Sidorowicz|Łukasza Sidorowicza]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Natalia Sidorowicz}} * {{Sport365|2951}} {{DEFAULTSORT:Sidorowicz, Natalia}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Biografije, Zakopane]] [[Kategorija:Poljski biatlonci]] [[Kategorija:Poljski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] 5xeser0havqdlfpbierj590hrrxa5x1 Duško Vujošević 0 533031 3837562 3828997 2026-04-27T11:43:04Z KWiki 9400 /* Reference */ 3837562 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Duško Vujošević | slika = Duško Vujošević (cropped).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Vujošević 2011. <!-- Lični podaci --> | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1959|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Titograd]], [[NR Crna Gora]], [[FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|4|8|1959|3|3}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | nacionalnost = | državljanstvo = Srbija | visina = | težina = | nadimak = | pozicija = | početak_karijere = | kraj_karijere = }} '''Duško Vujošević''' (3. mart 1959 – 8. april 2026) bio je crnogorski košarkaški trener.<ref>[https://www.okkbeograd.org.rs/wp-content/uploads/biografije/Dusko-Vujosevic-biografija.pdf Duško Vujošević - Dule] (PDF fajl). Biografija na web-stranici OKK Beograd. Pristupljeno 8. 4. 2026.</ref> == Karijera == Rođen je 3. marta 1959. u [[Titograd]]u. Kao tinejdžer trenirao je mlađe timove u beogradskom [[KK Partizan|Partizanu]]. Ovu ulogu obavljao je do 1982, a zatim je godinu dana proveo u [[OKK Beograd]], gdje je predvodio omladinski tim do pobjede na Omladinskom prvenstvu Jugoslavije. Istovremeno je bio dio trenerskog štaba seniorskog tima. Tokom sezone 1986/87, u dobi od 26 godina, imenovan je za glavnog trenera seniorskog tima KK Partizan. U svojoj prvoj godini, predvodio je tim do titule na Omladinskom prvenstvu Jugoslavije, a 1988. doveo ih je do polufinala Evropskog kupa. Njegov tim, koji je eliminisan u polufinalu od [[Maccabi Tel Aviv (košarka)|Maccabija iz Tel Aviva]], činili su igrači poput [[Vlade Divac|Vladeta Divca]], [[Žarko Paspalj|Žarka Paspalja]], [[Željko Obradović|Željka Obradovića]] i [[Aleksandar Đorđević|Aleksandra Đorđevića]].<ref>{{Cite news|title=Duško Vujošević najbolji u Evropi!|url=https://partizan.basketball/vesti/aktuelno/244|newspaper=|access-date=8. 4. 2026|language=|first=|last=}}</ref> Na ljeto 1988, predvodio je jugoslavensku reprezentaciju do 18 godina, za koju su tada igrali [[Predrag Danilović]], [[Arijan Komazec]] i [[Žan Tabak]], do prvog mjesta na Evropskom prvenstvu za tu generaciju.<ref>"[https://kosmagazin.com/dule-vujosevic-na-rukama-igraca-1988/ Dule Vujošević na rukama igrača 1988]". Aleksandar Ostojić, KOŠ magazin. 22. 9. 2020. Pristupljeno 8. 4. 2026.</ref><ref>{{Cite web|url=https://sportklub.n1info.rs/kosarka/euroleague/dusko-vujosevic-umro-preminuo-kk-partizan-odlazak-ucitelja-i-najtrofejnijeg-trenera/|title=Partizan o Duletu: Odlazak učitelja i najtrofejnijeg trenera|last=Mijailović|first=Filip|date=8. 4. 2026|website=Sportklub|language=|access-date=}}</ref> Godine 1989, Partizan je pod njegovim vodstvom osvojio [[Kup Radivoja Koraća]].<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/sport/umro-dusko-vujosevic/|title=Preminuo Duško Vujošević - Sport - Dnevni list Danas|date=8. 4. 2026|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Zatim se preselio u Španiju i vodio CD Oximesu u Ligi ACB u sezoni 1989/90.<ref>{{Cite web|url=https://acb.com/es/liga/noticias/dusko-vujosevic-nombrado-nuevo-seleccionador-bosnio-de-baloncesto-113689|title=Dusko Vujosevic, nombrado nuevo seleccionador bosnio de baloncesto|last=|date=27. 3. 2017|website=acb.com|language=es|access-date=8. 4. 2026}}</ref> U sezoni 1990/91, ponovo je bio na čelu beogradskog Partizana, a 1991/92. trenirao je njihovog gradskog rivala, [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/articles/c70nppgx829o/lat|title=Preminuo košarkaški trener Duško Vujošević: Odlazak Partizanovog 'generala'|date=8. 4. 2026|website=BBC News na srpskom|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Od 1992. do 1995. radio je u [[Italija|Italiji]] kao trener kluba [[Basket Brescia]].<ref>{{Cite web|url=https://www.gazzetta.it/Eurolega/08-04-2026/vujosevic-morto.shtml|title=Basket in lutto: morto Vujosevic, storico coach del Partizan. Ha allenato anche Pistoia, Brescia e Pesaro|website=La Gazzetta dello Sport|language=it|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Od 1995. do 1997. vodio je [[Olimpia Pistoia|Olimpiu Pistoia]], dok je u sezoni 1997/98. bio trener ekipe [[Scavolini Pesaro]]. Nakon toga, u sezoni 1998/99, preuzeo je [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost iz Podgorice]], a potom se vratio u Beograd, gdje je od 1999. do 2001. trenirao [[KK Radnički Beograd|Radnički]]. Godine 2001. ponovo je imenovan za glavnog trenera Partizana iz Beograda. Tokom svog drugog mandata, koji je trajao do 2010, ostvario je izuzetne rezultate: osvojio je prvenstvo Jugoslavije 2002, zatim titule prvaka Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006, kao i prvenstva Srbije od 2007. do 2010. Pored toga, s Partizanom je četiri puta uzastopno osvajao [[ABA liga|Jadransku ligu]] (2007–2010). Za svoje uspjehe, 2009. proglašen je za trenera godine u Evroligi, dok je 2010. sa Partizanom stigao do polufinala tog takmičenja.<ref>{{Cite web|url=https://www.tvarenasport.com/kosarka/vesti-iz-kosarke/66131/dusko-vujosevic-smrt-kosarkaski-trener-partizan-crvena-zvezda-reprezentacija-srbije-i-crne-gore/news|title=TUGA: Preminuo Duško Vujošević, srpska košarka izgubila trenera stvaraoca, Partizan ostao bez ikone|last=sport|first=Arena Sport|website=|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Paralelno sa klupskim angažmanom, 2003. bio je selektor reprezentacije Srbije i Crne Gore, a od 2007. do 2010. obavljao je funkciju selektora reprezentacije Crne Gore, nakon čega je radio kao stručni savjetnik crnogorske selekcije.<ref>{{Cite web|url=https://rtcg.me/sport/kosarka/832656/preminuo-dusko-vujosevic-doktor-balkanske-i-evropske-kosarke-.html|title=Preminuo Duško Vujošević, doktor balkanske i evropske košarke|website=RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Sredinom 2010. prihvatio je ponudu [[CSKA Moskva (košarka)|CSKA iz Moskve]],<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/sportske/dusko-vujosevic-nakon-devet-godina-napusta-partizan-i-odlazi-u-cska-4385205|title=Sportske novosti - Duško Vujošević nakon devet godina napušta Partizan i odlazi u CSKA|date=24. 6. 2010|website=www.jutarnji.hr|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> ali je saradnja prekinuta već krajem novembra iste godine, nakon slabih rezultata u [[Euroliga|Evroligi]] (jedna pobjeda u šest utakmica).<ref>{{Cite web|url=https://cskabasket.ru/en/news/n/dushko-vuyoshevich-otpravlen-v-otstavku-9129/|title=Dusko Vujosevic left head coaching position|website=cskabasket.ru|language=en|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Treći mandat na klupi Partizana započeo je 2012. Već 2013. predvodio je tim do titule prvaka Srbije i osvajanja Jadranske lige. Klub je napustio 2015. Tokom tog perioda, u oktobru 2014. dospio je u žižu javnosti nakon incidenta sa igračem [[Bogdan Bogdanović|Bogdanom Bogdanovićem]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/otisao-je-dule-trener-za-kojeg-je-kosarka-bila-vise-od-igre-i-vizionar-koji-je-djecake-pretvarao-u-svjetske-asove/260408077|title=Otišao je Dule, trener za kojeg je košarka bila više od igre i vizionar koji je dječake pretvarao u svjetske asove|website=Klix.ba|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Sredinom januara 2016. imenovan je za trenera francuskog prvoligaša [[Limoges CSP,]] gdje je radio do kraja sezone 2016/17. Nakon toga, 2017. i 2018. obavljao je funkciju selektora [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/sport/kosarka/umrl-kosarkarski-trener-dusko-vujosevic/778777|title=Umrl košarkarski trener Duško Vujošević|last=|first=|website=rtvslo.si|language=sl|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Godine 2018. podvrgnut je [[Transplantacija bubrega|transplantaciji bubrega]].<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/magazin/dusko-vujosevic-bubreg-upala-pluca-zdravlje-lose-vijesti/518139|title=Iz beogradske bolnice stižu srceparajuće informacije za Duška Vujoševića|date=15. 3. 2026|website=SPORTSPORT|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Na ljeto 2019. preuzeo je rumunski klub U-BT Cluj-Napoca. U sezoni 2019/20. njegova ekipa bila je na je prvom mjestu na tabeli u trenutku prekida prvenstva u martu 2020. zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]. Specijalizovani portal Eurobasket proglasio ga je za najboljeg trenera rumunske lige te sezone. U sezoni 2020/21. predvodio je Cluj-Napocu do titule prvaka Rumunije,<ref>{{Cite web|url=https://www.gsp.ro/sporturi/baschet/a-murit-dusko-vujosevic-fost-antrenor-u-bt-cluj-napoca-925857.html|title=A murit Dusko Vujosevic, fostul antrenor al lui U-BT Cluj-Napoca|last=Stanciu|first=Alexandru|date=8. 4. 2026|website=GSP.ro|language=ro|access-date=8. 4. 2026}}</ref> nakon čega je napustio klub zbog neslaganja o novom ugovoru. Tokom svoje trenerske karijere, Vujošević je razvio i afirmisao veliki broj igrača koji su kasnije ostvarili zapažene karijere u svjetskoj košarci, kako na klupskom tako i na reprezentativnom nivou. Među njima se izdvajaju Vlade Divac, Žarko Paspalj, Aleksandar Đorđević, [[Predrag Danilović]], [[Predrag Drobnjak]], [[Nikola Peković]], Bogdan Bogdanović, [[Jan Vesely]] i [[Joffrey Lauvergne]]. Duško Vujošević je četiri godine obavljao funkciju predsjednika JSD Partizan. Na mjesto sportskog društva stigao je 4. oktobra 2011. i na njemu se zadržao do isteka mandata 27. oktobra 2015.<ref>{{Cite web|url=https://www.tvarenasport.com/kosarka/vesti-iz-kosarke/66136/dusko-vujosevic-smrt-preminuo-bolest-partizan-sahrana/news|title=Otišao je Dule: Partizan je izgubio učitelja, srpska košarka velikana|last=Sukdolak|first=Vladimir|website=Arena Sport|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Bio je poznat je tome što je u radu sa igračima primjenjivao specifične, ponekad i nekonvencionalne metode treninga, sa ciljem njihovog dugoročnog razvoja. Za sebe je često isticao da je, prije svega, "učitelj košarke". Umro je 8. aprila 2026. u [[Beograd]]u. == Reference == {{Refspisak}} {{Trener godine u Euroligi}} {{Selektori košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vujošević, Duško}} [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica]] [[Kategorija:Crnogorski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Srbijanski košarkaški treneri]] 89xs7y16oorasdkisbpy8g1j1kxvu51 Šablon:Infokutija božanstvo 10 533610 3837439 3837359 2026-04-26T13:16:53Z Mhare 481 3837439 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | iznad = {{{ime|<includeonly>{{PAGENAMEBASE}}</includeonly>}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{širina_slike|{{{veličina_slike|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{{upright|1.13}}}|alt={{{alt_slike|{{{alt|}}}}}}}} | tekst = {{{opis_slike|}}} | tijeloklasa = vcard | iznadklasa = fn org | zaglavlje1 = {{#if:{{{druga_imena|}}}{{{mitologija|}}}{{{tip|}}}{{{božanstvo_za|}}}{{{simboli|}}}{{{atributi|}}}{{{štovan_u|}}}{{{kultno_središte|}}}|Osnovni podaci}} | zaglavljestil = background-color: #efefef;color:inherit; | oznaka2 = Druga imena | podaci2 = {{{druga_imena|}}} | oznaka3 = Mitologija | podaci3 = {{{mitologija|}}} | oznaka4 = Tip | podaci4 = {{{tip|}}} | oznaka5 = Božanstvo za | podaci5 = {{{božanstvo_za|}}} | oznaka6 = Simboli | podaci6 = {{{simboli|}}} | oznaka7 = Atributi | podaci7 = {{{atributi|}}} | oznaka8 = Štovan u | podaci8 = {{{štovan_u|}}} | oznaka9 = Kultno središte | podaci9 = {{{kultno_središte|}}} | zaglavlje10 = {{#if:{{{prebivalište|}}}{{{oružje|}}}{{{životinje|}}}{{{planeta|}}}{{{dan|}}}{{{broj|}}}{{{boja|}}}{{{jahalica|}}}{{{tekstovi|}}}|Obilježja}} | oznaka11 = Prebivalište | podaci11 = {{{prebivalište|}}} | oznaka12 = Oružje | podaci12 = {{{oružje|}}} | oznaka13 = Životinje | podaci13 = {{{životinje|}}} | oznaka14 = Planeta | podaci14 = {{{planeta|}}} | oznaka15 = Dan | podaci15 = {{{dan|}}} | oznaka16 = Broj | podaci16 = {{{broj|}}} | oznaka17 = Boja | podaci17 = {{{boja|}}} | oznaka18 = Jahalica | podaci18 = {{{jahalica|}}} | oznaka19 = Tekstovi | podaci19 = {{{tekstovi|}}} | zaglavlje20 = {{#if:{{{otac|}}}{{{majka|}}}{{{roditelji|}}}{{{braća_sestre|}}}{{{supružnik|}}}{{{djeca|}}}|Genealogija}} | oznaka21 = Otac | podaci21 = {{{otac|}}} | oznaka22 = Majka | podaci22 = {{{majka|}}} | oznaka23 = Roditelji | podaci23 = {{{roditelji|}}} | oznaka24 = Braća i sestre | podaci24 = {{{braća_sestre|}}} | oznaka25 = Supružnik/-ca | podaci25 = {{{supružnik|}}} | oznaka26 = Djeca | podaci26 = {{{djeca|}}} | zaglavlje27 = {{#if:{{{grčki_ekvivalent|}}}{{{rimski_ekvivalent|}}}{{{nordijski_ekvivalent|}}}{{{slavenski_ekvivalent|}}}{{{hinduistički_ekvivalent|}}}{{{egipatski_ekvivalent|}}}{{{drugi_ekvivalenti|}}}|Ekvivalenti}} | oznaka28 = Grčki ekvivalent | podaci28 = {{{grčki_ekvivalent|}}} | oznaka29 = Rimski ekvivalent | podaci29 = {{{rimski_ekvivalent|}}} | oznaka30 = Nordijski ekvivalent | podaci30 = {{{nordijski_ekvivalent|}}} | oznaka31 = Slavenski ekvivalent | podaci31 = {{{slavenski_ekvivalent|}}} | oznaka32 = Hinduistički ekvivalent | podaci32 = {{{hinduistički_ekvivalent|}}} | oznaka33 = Egipatski ekvivalent | podaci33 = {{{egipatski_ekvivalent|}}} | oznaka34 = Drugi ekvivalenti | podaci34 = {{{drugi_ekvivalenti|}}} | zaglavlje35 = {{#if:{{{reference|}}}|Napomene}} | oznaka36 = Reference | podaci36 = {{{reference|}}} }}{{#invoke:Check for unknown parameters|check |unknown={{main other|[[Kategorija:Stranice koje koriste šablon Infokutija božanstvo s nepoznatim parametrima|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}} |preview=Stranica koristi [[Šablon:Infokutija božanstvo]] s nepoznatim parametrom "_VALUE_" |ignoreblank=y | ime | slika | veličina_slike | slika_alt | alt_slike | alt | opis | opis_slike | druga_imena | kultura | mitologija | pripadnost | tip | božanstvo_za | simboli | atributi | štovan_u | kultno_središte | prebivalište | oružje | životinje | planeta | dan | broj | boja | jahalica | tekstovi | otac | majka | roditelji | braća_sestre | supružnik | djeca | grčki_ekvivalent | rimski_ekvivalent | nordijski_ekvivalent | slavenski_ekvivalent | hinduistički_ekvivalent | egipatski_ekvivalent | drugi_ekvivalenti | reference }}<noinclude> {{Dokumentacija}} [[Kategorija:Infokutije|Božanstvo]] </noinclude> 8yzu27tcei233hte7m2k4pcrv1ye7nx Covinar 0 533621 3837462 3837395 2026-04-26T15:26:44Z Mhare 481 3837462 wikitext text/x-wiki {{Infokutija božanstvo | ime = Covinar | druga_imena = Tzovinar; Nar | kultura = [[armenska mitologija]] | tip = [[boginja]] | božanstvo_za = voda, more, kiša | štovan_u = stara [[Armenija]] | djeca = [[Sanasar i Bagdasar]] | drugi_ekvivalenti = [[Anahita]] {{small|(u pojedinim tumačenjima)}} |slika=Tsovinar statue Hrazdan.jpg|opis_slike=Kip Covinara u Hrazdanu}} '''Covinar''' ({{jez-hy|Ծովինար}}), u literaturi i '''Tzovinar''' ili '''Nar''', bila je boginja vode, mora i kiše u [[armenska mitologija|armenskoj mitologiji]].<ref name="Shalian-xxvi">{{cite book |last=Shalian |first=Artin K. |title=David of Sassoun: The Armenian Folk Epic in Four Cycles |publisher=Ohio University Press |location=Athens, Ohio |year=1964 |page=xxvi}}</ref><ref name="Yeganyan">{{cite journal |last=Yeganyan |first=Larisa |title=Du foyer domestique à la naissance du monde: Un pot à sel du XIIIe siècle découvert près d'Ani |journal=Revue des Études Arméniennes |volume=32 |year=2010 |pages=222–223 |doi=10.2143/REA.32.0.2050521}}</ref> U armenskoj epskoj tradiciji posebno je poznata kao majka [[Sanasar i Bagdasar|Sanasara i Bagdasara]], rodonačelnika herojske loze u epu ''[[Sasunski junaci]]''.<ref name="Shalian-xxvi" /><ref name="Petrosyan2002">{{cite book |last=Petrosyan |first=Armen |title=The Indo-European and Ancient Near Eastern Sources of the Armenian Epic |publisher=Institute for the Study of Man |location=Washington, D.C. |year=2002 |page=9 |isbn=9780941694810}}</ref> == Ime i osobine == Ime Covinar obično se povezuje s armenskom riječi ''cov'' ili ''tzov'', u značenju "more" ili "velika vodena površina".<ref name="Yeganyan" /><ref name="Russell-1122">{{cite book |last=Russell |first=James R. |title=Armenian and Iranian Studies |publisher=Armenian Heritage Press |location=Belmont, Massachusetts |year=2004 |page=1122}}</ref> [[James R. Russell]] njeno ime prevodi kao "gospa jezera", dok [[Larisa Yeganyan]] navodi značenja poput "morska" ili "nimfa mora".<ref name="Russell-1122" /><ref name="Yeganyan" /> U naučnoj literaturi opisuje se kao vodena i [[Kiša|kišna]] boginja, a u pojedinim [[Folklor|folklorističkim]] tumačenjima i kao [[Oluja|olujna]] boginja povezana s gromom i nebeskim nevremenom.<ref name="Yeganyan" /><ref name="Petrosyan2017">{{cite journal |last=Petrosyan |first=Armen |title=Armeno-Indian Epic Parallels |journal=Journal of Indo-European Studies |volume=45 |issue=1–2 |year=2017 |page=172}}</ref> == Covinar u epu == U armenskom narodnom epu ''Sasunski junaci'' Covinar je pramajka junaka i jedna od najstarijih ženskih figura cijelog ciklusa.<ref name="Petrosyan2002" /> Prema najpoznatijoj verziji predaje, ona nakon što popije vodu sa svetog izvora ili čudesnu tečnost ostaje trudna i rađa blizance Sanasara i Bagdasara.<ref name="Petrosyan2017" /> Taj motiv povezuje njen lik s vodom kao izvorom života, plodnosti i natprirodne snage.<ref name="Petrosyan2017" /> U pojedinim tumačenjima epska Covinar ili Dzovinar predstavlja nastavak starijeg mitološkog sloja unutar armenske tradicije, pa se njen lik nalazi na granici između božanstva i epske pramajke.<ref name="Petrosyan2002" /><ref name="Russell-1122" /> == Paralele i tumačenja == U uporednim mitološkim tumačenjima dovođena je u vezu s drugim [[Arijanstvo|indoiranskim]] i [[Kavkaz (regija)|kavkaskim]] ženskim likovima povezanim s vodom i čudesnim začećem.<ref name="Petrosyan2017" /><ref name="Russell-1122" /> Russell uočava paralelu između priče o njenom začeću junaka i srodnih motiva u nartskim (mitske junake iz predaja naroda sjevernog Kavkaza) predajama, naročito uz lik [[Satanaya|Satanaye]].<ref name="Russell-97">{{cite journal |last=Russell |first=James R. |title=Scythians and Avesta in an Armenian Vernacular Paternoster and a Zok Paternoster |journal=Le Muséon |volume=110 |issue=1–2 |year=1997 |page=102 |doi=10.2143/MUS.110.1.525802}}</ref> U dijelu literature sugerirana je i dalja veza s [[Skiti|skitskim]] vodenim i majčinskim božanstvima, ali takva poređenja ostaju na nivou interpretacije.<ref name="Russell-97" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tsovinar}} [[Kategorija:Armenska mitologija]] 8c41wdu6x6fboc9vyyfcjrlf8amvqjf Arina Krjukova 0 533632 3837440 3837412 2026-04-26T13:26:21Z AnToni 2325 3837440 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Arina Krjukova | slika = | puno ime = Arina Krjukova | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2002|09|04}} | mjesto rođenja = <!-- [[Rider|Lenjinogorsk]] --> | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2022/2023.|2022/23.]] | pobjede EK = | plasman EK = | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 26. 4. 2026. }} '''Arina Krjukova''', <!-- ({{jez-kk|Ольга Михайловна Полтаранина}}) --> rođena 4. septembra 2002. <!-- u [[Rider|Lenjinogorsk]]u (danas Rider), [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]), kao Arina Dudčenko, ({{jez-kk|Ольга Михайловна Дудченко}}) --> je [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Arina Krjukova nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Krjukova je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. U pojedinačnim utrkama nije nastupala. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo zadnje 22-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)| štafeti]], koje je osvojila s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Ajša Rakiševa|Ajšom Rakiševom]] i [[Polina Jegorova|Polinom Jegorovom]], ali su pretečeni za jedan krug. === Svjetski kup === Prvi nastup Skripine u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] Na prvom nastupu u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 25. novembra 2023. u pojedinačnoj štafeti s [[Aleksandar Muhin|Aleksandrom Muhinom]] osvojila je zadnje 24-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 60-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni SK 2024/25.]] u [[Soldier Hollow (Utah)|Soldier Hollow]]u 8. marta 2025. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 3:33.0&nbsp;min sporija od pobjednice francuske biatlonke [[Justine Braisaz-Bouchet]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2023/24.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 9. marta 20245. u [[Soldier Hollow (Utah)|Soldier Hollow]]u osvojivši trinaesto mjesto s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Polina Jegorova|Polinom Jegorovom]] i [[Alina Skripkina|Alinom Skripkinom]]. <!-- === Azijske igre === --> <!-- == Prestanak karijere == {{sekcija}} --> == Privatni život == == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|2622}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Krjukova, Arina}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 2002.]] <!-- [[Kategorija:Biografije, Rider]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] f9ajpktbi1x2zhxtpuwyc0kt31aef7u Policijska psihologija 0 533634 3837434 3837431 2026-04-26T12:32:56Z AnToni 2325 Zašto na engleskom? 3837434 wikitext text/x-wiki '''Policijska psihologija''', poznata i kao psihologija policije i javne sigurnosti, specijalizirana je oblast profesionalne [[Psihologija|psihologije]] koja obuhvata primjenu psiholoških principa, [[Naučna metoda|naučnih istraživanja]] i kliničke prakse u radu policijskih i drugih službi javne sigurnosti.<ref name="APA_Police_Public_Safety">{{cite web |url=https://www.apa.org/ed/graduate/specialize/police |title=Police and Public Safety Psychology |publisher=American Psychological Association |date=2024 |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Navarro_2025">{{cite web |last=Navarro |first=Julian |date=2025 |title=How to Become a Police Psychologist: Career Guide 2026 |url=https://careersinpsychology.org/police-psychology-careers/ |work=CareersinPsychology.org |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref> Formalno je 2013. priznata od strane [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] kao posebna specijalnost u okviru profesionalne psihologije.<ref name="APA_Recognized_Specialties">{{cite web |url=https://www.apa.org/ed/graduate/specialize/recognized |title=Recognized Specialties and Subspecialties in Professional Psychology |publisher=American Psychological Association |date=2024 |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref> Policijska psihologija usmjerena je na unapređenje sigurnosti, profesionalne efikasnosti, [[Mentalno zdravlje|psihološkog zdravlja]] i etičkog djelovanja policijskih i drugih službi javne sigurnosti.<ref name="APA_Police_Public_Safety" /> == Historijski razvoj policijske psihologije == Razvoj policijske psihologije kao specijalizirane [[Primijenjena psihologija|primijenjene oblasti psihologije]] povezan je s postepenim uključivanjem psiholoških metoda u rad policijskih i sigurnosnih agencija tokom 20. vijeka. Iako se tačan početak saradnje između [[Psihologija|psihologije]] i [[policija|policije]] ne može precizno odrediti, rani oblici saradnje ogledali su se u konsultantskim uslugama psihologa, posebno u oblasti selekcije i procjene kandidata za policijske poslove. [[Datoteka:Lewis Madison Terman.jpg|mini|desno|Lewis Terman, američki psiholog]] Korijeni ove saradnje povezuju se s radom [[Lewis Terman|Lewisa Termana]], koji je 1916. koristio Stanfordovu reviziju Binet–Simonove skale, kasnije poznatu kao [[Stanford–Binet skala inteligencije|Stanford–Binet skalu inteligencije]], za mjerenje [[Inteligencija|inteligencije]] kod djece. Ubrzo nakon toga, Terman je primijenio skraćenu verziju istog testa u Policijskoj upravi San Josea u Kaliforniji, gdje je ispitivao policijske službenike s ciljem procjene njihovih kognitivnih sposobnosti u okviru razvoja kriterija za selekciju policijskog osoblja. Rezultate ovog istraživanja objavio je 1917., pri čemu je zaključio da testiranje inteligencije može imati potencijalnu vrijednost kao instrument u procesu odabira kandidata za policijsku službu.<ref name="Weiss_Inwald_2018">{{cite journal |last1=Weiss |first1=Peter A. |last2=Inwald |first2=Robin |date=2018 |title=A Brief History of Personality Assessment in Police Psychology: 1916–2008 |journal=Journal of Police and Criminal Psychology |volume=33 |pages=189–201 |doi=10.1007/s11896-018-9272-2 |url=https://www.researchgate.net/publication/325386104_A_Brief_History_of_Personality_Assessment_in_Police_Psychology_1916-2008 |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Trompetter_History">{{cite web |last=Trompetter |first=Philip |title=A History of Police Psychology |url=https://www.academia.edu/65681010/A_History_of_Police_Psychology |work=Academia.edu |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Kao početak institucionalnog razvoja policijske psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] najčešće se navodi 1968., kada je Martin Reiser zaposlen kao prvi stalno angažovani psiholog u Policijskoj upravi Los Angelesa ([[Engleski jezik|eng.]] ''Los Angeles Police Department'').<ref name="Reiser_1982">{{cite book |last=Reiser |first=Martin |date=1982 |title=Police Psychology: Collected Papers |publisher=LEHI Publishing Company |location=Los Angeles, CA |url=https://archive.org/details/policepsychology0000reis/page/n3/mode/2up |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Njegovo imenovanje često se navodi kao prekretnica u institucionalnom razvoju policijske psihologije. Reiser je tokom 1970-ih godina dao značajan doprinos razvoju literature iz oblasti policijske psihologije i uspostavio prvi program stručne prakse u saradnji s Kalifornijskom školom profesionalne psihologije. Do kraja 1970-ih, sve veći broj policijskih agencija u SAD-u počinje zapošljavati psihologe na stalnim pozicijama.<ref name="Bartol_2019">{{cite book |last1=Bartol |first1=Curt R. |last2=Bartol |first2=Anne M. |date=2019 |title=Introduction to Forensic Psychology: Research and Application |edition=5. |publisher=SAGE Publications |isbn=9781506387246 |url=https://cssplatformbytha.com/wp-content/uploads/2024/10/Introduction-to-Forensic-Psychology-Bartol-C.-R.pdf |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom kasnog 20. i početka 21. vijeka dolazi do značajnog proširenja naučne i stručne literature iz ove oblasti. Istraživanja i publikacije obuhvataju teme kao što su selekcija policijskog osoblja, profesionalni stres, policijska kultura, etika i upotreba sile, [[mentalno zdravlje]] policijskih službenika, kao i uloga rodnih i organizacijskih faktora u policijskom radu.<ref name="Kitaeff_2019">{{cite book |editor-last=Kitaeff |editor-first=Jack |date=2019 |title=Handbook of Police Psychology |edition=2. |publisher=Routledge |location=New York, NY |isbn=978-0-367-20907-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429554667_A37766480/preview-9780429554667_A37766480.pdf |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Scrivner_1994">{{cite report |last=Scrivner |first=Ellen M. |date=1994 |title=The Role of Police Psychology in Controlling Excessive Force |publisher=National Institute of Justice |url=https://www.ojp.gov/pdffiles1/Digitization/146206NCJRS.pdf |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Daljnji institucionalni razvoj uslijedio je kada je Američko psihološko udruženje (APA) priznalo policijsku psihologiju kao specijaliziranu oblast profesionalne psihologije, čime je dodatno formaliziran status discipline i podstaknut razvoj obrazovnih i stručnih programa.<ref name="APA_Recognized_Specialties" /> Ovo priznanje je doprinijelo razvoju specijalizacija, postdiplomskih studija i profesionalnih standarda u ovoj oblasti.<ref name="Bartol_2019" /> U Sjedinjenim Američkim Državama djeluje više nacionalnih organizacija koje okupljaju stručnjake iz policijske psihologije, uključujući sekcije unutar Američkog psihološkog udruženja i međunarodnih policijskih asocijacija, kao i profesionalna tijela za certifikaciju psihologa u ovoj oblasti.<ref name="Bartol_2019" /> Sličan razvoj prisutan je i u [[Kanada|Kanadi]], gdje je kroz [[Kanadsko psihološko udruženje]] razvijena struktura koja uključuje psihologiju u pravosudnim organima i policijsku psihologiju kao posebne oblasti.<ref name="CPA_Criminal">{{cite web |url=https://cpa.ca/aboutcpa/cpasections/criminaljusticepsychology/ |title=Criminal Justice Psychology Section |publisher=Canadian Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Međunarodne smjernice za psihološke usluge u policiji razvijene su u okviru Međunarodne asocijacije šefova policije ([[Engleski jezik|eng.]] ''International Association of Chiefs of Police''), a obuhvataju oblasti kao što su psihološka selekcija kandidata, procjene sposobnosti za rad, intervencije nakon kritičnih incidenata i organizacijska podrška.<ref name="IACP_PPS_Section">{{cite web |url=https://www.theiacp.org/working-group/section/psychological-services-section |title=Police Psychological Services Section |publisher=International Association of Chiefs of Police |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Kurke_1995">{{cite book |editor-last1=Kurke |editor-first1=Lance B. |editor-last2=Scrivner |editor-first2=Ellen M. |date=1995 |title=Police Psychology Into the 21st Century |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0805814576 |url=https://books.google.com.et/books?id=iY8WcgvTUkIC&printsec=frontcover |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Slične smjernice usvojene su i u Kanadi za potrebe procjene policijskih kandidata. Daljnji razvoj profesionalnih standarda obilježen je osnivanjem Američkog odbora za policijsku i javnosigurnosnu psihologiju ([[Engleski jezik|engl.]] ''American Board of Police and Public Safety Psychology'', ABPPSP) u okviru Američkog odbora za profesionalnu psihologiju (ABPP), čime je uspostavljen formalni sistem profesionalne certifikacije stručnjaka u ovoj oblasti.<ref name="ABPP_Police_Board">{{cite web |url=https://abpp.org/application-information/learn-about-specialty-boards/police-public-safety/ |title=Police & Public Safety Psychology |publisher=American Board of Professional Psychology |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> == Područja djelovanja == Policijska psihologija obuhvata primjenu psiholoških znanja i stručnih postupaka u radu policijskih i drugih službi javne sigurnosti, s ciljem unapređenja profesionalne efikasnosti, psihološke stabilnosti osoblja i organizacijskog funkcionisanja. Savremena policijska psihologija razvijena je kao specijalizirana oblast profesionalne psihologije, čije djelovanje obuhvata više međusobno povezanih područja prakse.<ref name="Aumiller_2007">{{cite journal |last1=Aumiller |first1=Gary |last2=Corey |first2=Dave |last3=Allen |first3=Scott |last4=Brewster |first4=JoAnne |last5=Cuttler |first5=Michael |last6=Gupton |first6=Herbert |last7=Honig |first7=Audrey |date=2007 |title=Defining the Field of Police Psychology: Core Domains & Proficiencies |journal=Journal of Police and Criminal Psychology |volume=22 |pages=65–76 |doi=10.1007/s11896-008-9020-0 |url=https://www.researchgate.net/publication/257763435_Defining_the_Field_of_Police_Psychology_Core_Domains_Proficiencies |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> U stručnoj literaturi najčešće se razlikuju četiri osnovna područja djelovanja policijskih psihologa: psihološka procjena, klinička intervencija, operativna podrška i organizacijsko savjetovanje.<ref name="APA_Police_Public_Safety" /> Ova područja obuhvataju širok spektar aktivnosti, uključujući selekciju i procjenu kandidata za policijsku službu, procjene sposobnosti za obavljanje dužnosti, psihološku podršku policijskim službenicima i njihovim porodicama, pregovaranje u kriznim situacijama, kriminalističku analizu, savjetodavni rad u pitanjima organizacijske kulture, profesionalnog stresa i upravljanja ljudskim resursima, kao i razvoj, planiranje i izvođenje stručnih obuka iz oblasti psihološke otpornosti, upravljanja stresom, krizne komunikacije i drugih psiholoških vještina značajnih za policijski rad.<ref name="Aumiller_2007" /> Veće policijske organizacije najčešće angažuju stalno zaposlene psihologe, dok manje agencije koriste usluge vanjskih stručnih saradnika. Zbog sadržajnog preklapanja s [[forenzička psihologija|forenzičkom psihologijom]], policijska psihologija se u pojedinim stručnim okvirima posmatra kao njen specijalizirani dio, iako je kao posebna profesionalna specijalnost stekla samostalan institucionalni razvoj.<ref name="APA_Recognized_Specialties" /> == Razlika između policijske i forenzičke psihologije == Iako između policijske psihologije i forenzičke psihologije postoje određene sličnosti, riječ je o različitim specijaliziranim područjima primijenjene psihologije.<ref name="Bartol_2019">{{cite book |last1=Bartol |first1=Curt R. |last2=Bartol |first2=Anne M. |date=2019 |title=Introduction to Forensic Psychology: Research and Application |edition=5. |publisher=SAGE Publications |isbn=9781506387246 |url=https://cssplatformbytha.com/wp-content/uploads/2024/10/Introduction-to-Forensic-Psychology-Bartol-C.-R.pdf |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref> Policijska psihologija (često pod širim nazivom psihologija policije i javne sigurnosti) primarno djeluje unutar sistema javne sigurnosti. Njihov rad usmjeren je na pružanje podrške policijskim službenicima i obuhvata psihološku procjenu kandidata za službu, procjenu radne sposobnosti, intervencije nakon traumatskih događaja, savjetovanje, upravljanje stresom, jačanje otpornosti i organizacijsko savjetovanje unutar policijskih institucija.<ref name="Kitaeff_2019" /><ref name="AMU_Police_Psychologist">{{cite web |url=https://www.amu.apus.edu/area-of-study/arts-and-humanities/resources/the-police-psychologist/ |title=The Police Psychologist |work=American Military University |date=2024 |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, forenzička psihologija djeluje na presjeku psihologije i pravosuđa, fokusirajući se na primjenu psiholoških znanja u kontekstu pravnih pitanja i sudskih postupaka. To uključuje procjene uračunljivosti, kompetentnosti za suđenje, procjene rizika od nasilja ili recidivizma, te analizu svjedočenja.<ref name="Bartol_2019" /> Osnovna razlika ogleda se u predmetu djelovanja: policijska psihologija je primarno usmjerena na policijske službenike i njihove organizacije, dok je forenzička psihologija usmjerena na učesnike u pravnom postupku — počinioce, žrtve i svjedoke. Dok policijski psiholozi imaju preventivnu i organizacijsku ulogu, forenzički psiholozi imaju evaluacijsku i ekspertno-pravnu ulogu. Iako se ove discipline mogu preklapati u specifičnim oblastima poput kriznog pregovaranja i procjene prijetnji, njihovi profesionalni ciljevi i institucionalni okviri ostaju jasno diferencirani.<ref name="Bartol_2019" /><ref name="Kitaeff_2019" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Psihologija}} {{Društvene nauke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihologija| ]] [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] 823znq2wiprpnrk2z9fvn4i1dhm1lvp Anastasija Kondratjeva 0 533635 3837441 2026-04-26T13:43:11Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Anastasija Kondratjeva | slika = Kondratyeva_A._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8753.jpg | puno ime = Anastasija Kondratjeva | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|01|17}} | mjesto rođenja = [[Ščučinsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub... 3837441 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Anastasija Kondratjeva | slika = Kondratyeva_A._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8753.jpg | puno ime = Anastasija Kondratjeva | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|01|17}} | mjesto rođenja = [[Ščučinsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 161 | težina = 54 | trener = [[Nikolaj Vidrin]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''90.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''60.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''116''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 26. 4. 2026. }} '''Anastasija Kondratjeva''', ({{jez-kk|Анастасия Кондратьева}}) rođena 17. januara 1994. u [[Ščučinsk]]u je [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Anastasija Kondratjeva nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|dns]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|92]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|18]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|85]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|94]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|76]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Kondratjeva je nastupila na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:31.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|štafeti]], koje je osvojila s [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]], [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup KondratjevE u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 9. decembra 2011. osvojila je 83-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 3:39.4&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni SK 2016/17.]] u [[Ruhpolding]]ju 14. januara 2017. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 1:20.3&nbsp;min sporija od pobjednice finske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 24. januara 2016. u [[Antholz]]u osvojivši osmo mjesto s [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] --> == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1223}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kimina, Anastasija}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Ščučinsk]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] n99xp7rf0nlxx1ji8lh1ift4ymtg9m3 3837444 3837441 2026-04-26T13:45:34Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3837444 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Anastasija Kondratjeva | slika = Kondratyeva_A._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8753.jpg | puno ime = Anastasija Kondratjeva | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|01|17}} | mjesto rođenja = [[Ščučinsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 161 | težina = 54 | trener = [[Nikolaj Vidrin]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''90.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''60.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''116''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 26. 4. 2026. }} '''Anastasija Kondratjeva''', ({{jez-kk|Анастасия Кондратьева}}) rođena 17. januara 1994. u [[Ščučinsk]]u je [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Anastasija Kondratjeva nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|92]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|18]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|85]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|94]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|76]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Kondratjeva je nastupila na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:31.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|štafeti]], koje je osvojila s [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]], [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup KondratjevE u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 9. decembra 2011. osvojila je 83-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 3:39.4&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni SK 2016/17.]] u [[Ruhpolding]]ju 14. januara 2017. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 1:20.3&nbsp;min sporija od pobjednice finske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 24. januara 2016. u [[Antholz]]u osvojivši osmo mjesto s [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] --> == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1223}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kimina, Anastasija}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Ščučinsk]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] eupzh3w8f8dfx4gf6tklnz7y76dgwli 3837447 3837444 2026-04-26T13:53:28Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3837447 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Anastasija Kondratjeva | slika = Kondratyeva_A._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8753.jpg | puno ime = Anastasija Kondratjeva | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|01|17}} | mjesto rođenja = [[Ščučinsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 161 | težina = 54 | trener = [[Nikolaj Vidrin]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''90.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''60.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''116''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 26. 4. 2026. }} '''Anastasija Kondratjeva''', ({{jez-kk|Анастасия Кондратьева}}) rođena 17. januara 1994. u [[Ščučinsk]]u je [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Anastasija Kondratjeva nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|92]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|85]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|94]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|76]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Kondratjeva je nastupila na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 66-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 9:12.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Ljudmila Ahatova|Ljudmilom Ahatovom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijec]]: === Svjetski kup === Prvi nastup KondratjevE u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 9. decembra 2011. osvojila je 83-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 3:39.4&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni SK 2016/17.]] u [[Ruhpolding]]ju 14. januara 2017. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 1:20.3&nbsp;min sporija od pobjednice finske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 24. januara 2016. u [[Antholz]]u osvojivši osmo mjesto s [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] --> == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1223}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kimina, Anastasija}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Ščučinsk]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] 6b0sjldsecvqj7edw5pr06l9myvowwg 3837449 3837447 2026-04-26T13:55:29Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3837449 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Anastasija Kondratjeva | slika = Kondratyeva_A._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8753.jpg | puno ime = Anastasija Kondratjeva | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|01|17}} | mjesto rođenja = [[Ščučinsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 161 | težina = 54 | trener = [[Nikolaj Vidrin]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''90.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''60.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''116''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 26. 4. 2026. }} '''Anastasija Kondratjeva''', ({{jez-kk|Анастасия Кондратьева}}) rođena 17. januara 1994. u [[Ščučinsk]]u je [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Anastasija Kondratjeva nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|92]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|85]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|94]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|76]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Kondratjeva je nastupila na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 66-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 9:12.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Ljudmila Ahatova|Ljudmilom Ahatovom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijec]]: === Svjetski kup === Prvi nastup KondratjevE u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 9. decembra 2011. osvojila je 83-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 3:39.4&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni SK 2016/17.]] u [[Ruhpolding]]ju 14. januara 2017. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 1:20.3&nbsp;min sporija od pobjednice finske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 24. januara 2016. u [[Antholz]]u osvojivši osmo mjesto s [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] --> == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1223}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kimina, Anastasija}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Ščučinsk]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] 87ur37gc4z1oiut8feqm4ozrxl5d2ku 3837452 3837449 2026-04-26T14:02:47Z AnToni 2325 3837452 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Anastasija Kondratjeva | slika = Kondratyeva_A._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8753.jpg | puno ime = Anastasija Kondratjeva | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|01|17}} | mjesto rođenja = [[Ščučinsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 161 | težina = 54 | trener = [[Nikolaj Vidrin]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''90.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''60.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''116''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2025. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 26. 4. 2026. }} '''Anastasija Kondratjeva''', ({{jez-kk|Анастасия Кондратьева}}) rođena 17. januara 1994. u [[Ščučinsk]]u je [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Anastasija Kondratjeva nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|92]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|85]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|94]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|76]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Kondratjeva je nastupila na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 66-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 9:12.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Ljudmila Ahatova|Ljudmilom Ahatovom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijec]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Kondratjeve u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 9. decembra 2011. osvojila je 83-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 3:39.4&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni SK 2016/17.]] u [[Ruhpolding]]ju 14. januara 2017. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 1:20.3&nbsp;min sporija od pobjednice finske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 24. januara 2016. u [[Antholz]]u osvojivši osmo mjesto s [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] --> == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1223}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kimina, Anastasija}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Ščučinsk]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] 0eoe0q3fkfcfco5049tx0m0gpppbqsg Razgovor:Anastasija Kondratjeva 1 533636 3837442 2026-04-26T13:43:54Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3837442 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3837443 3837442 2026-04-26T13:44:46Z AnToni 2325 3837443 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = | država = Kazahstan | država2 = | država3 = }} irgvf41lpprb0n7rnvhiqu0y309by6o Kategorija:Biografije, Ščučinsk 14 533637 3837451 2026-04-26T14:00:26Z AnToni 2325 Nova stranica: [[Kategorija:Ščučinsk]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Kazahstan|Ščučinsk]] 3837451 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Ščučinsk]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Kazahstan|Ščučinsk]] 7cf7m5ctpyaxs14w4zvs2eb7ny78ysf Lea Ypi 0 533638 3837454 2026-04-26T15:07:18Z Mhare 481 + 3837454 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filozof | ime = Lea Ypi | era = [[Savremena filozofija]] | regija = [[Zapadna filozofija]] | ime_po_rođenju = Lea Leman Ypi | datum_rođenja = 1979. | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Socijalistička Narodna Republika Albanija]] | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | obrazovanje = [[Filozofija]] i [[književnost]] | alma_mater = [[Univerzitet La Sapienza u Rimu]]; [[Evropski univerzitetski institut]] | zanimanje = [[politička teorija|politička teoretičarka]], [[filozof]]kinja, spisateljica | škola_tradicija = [[kritička teorija]], [[marksizam]], [[politička filozofija]] | interesovanja = [[demokratska teorija]], teorije pravde, [[migracije]], [[Immanuel Kant|Kant]], [[marksizam]], intelektualna historija [[Balkan]]a | glavna_djela = ''[https://cadmus.eui.eu/bitstream/handle/1814/10458/Ypi_2008.pdf?sequence=1&isAllowed=y Statist cosmopolitanism]'' | nagrade = [[British Academy]] Brian Barry Prize<br>Philip Leverhulme Prize<br>[[Ridenhour Book Prize]]<br>[[Ondaatje Prize]] |slika=Lea Ypi at the British Library.jpg}} '''Lea Ypi''' albanska je [[politička teorija|politička teoretičarka]], [[filozof]]kinja i spisateljica, poznata po radovima iz normativne političke teorije, kritičke teorije, [[marksizam|marksizma]] i proučavanja [[Immanuel Kant|Kanta]].<ref name="LSE">{{cite web |title=Professor Lea Ypi |url=https://www.lse.ac.uk/people/lea-ypi |website=London School of Economics and Political Science |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="BA">{{cite web |title=Professor Lea Ypi FBA |url=https://www.thebritishacademy.ac.uk/fellows/profiles/lea-ypi-fba/ |website=The British Academy |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Profesorica je politike i filozofije na [[London School of Economics|Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka]], počasna profesorica filozofije na [[Australski nacionalni univerzitet|Australskom nacionalnom univerzitetu]] te stalna članica [[Wissenschaftskolleg zu Berlin|Wissenschaftskollega u Berlinu]].<ref name="LSE" /><ref name="College">{{cite web |title=Biography and publications |url=https://www.college-de-france.fr/en/chair/lea-ypi-the-invention-of-europe-through-languages-and-cultures-annual-chair/biography |website=Collège de France |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Široj publici postala je naročito poznata memoarskom knjigom ''Free: Coming of Age at the End of History'' ({{jez-bs|Slobodna: odrastanje na kraju historije}}), u kojoj je opisala odrastanje u [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|kasnosocijalističkoj]] i postsocijalističkoj Albaniji.<ref name="PenguinFree">{{cite web |title=Free |url=https://www.penguin.co.uk/books/320869/free-by-ypi-lea/9780141995106 |website=Penguin Books UK |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Ypi je rođena u [[Tirana|Tirani]].<ref name="LSE" /> Studirala je filozofiju i književnost na [[Univerzitet La Sapienza u Rimu|Univerzitetu La Sapienza u Rimu]], a doktorirala je na [[Evropski univerzitetski institut|Evropskom univerzitetskom institutu]].<ref name="LSE" /><ref name="College" /> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica na koledžu [[Nuffield College, Oxford|Nuffield]] na univerzitetu u [[Univerzitet u Oxfordu|Oxfordu]].<ref name="LSE" /><ref name="AE">{{cite web |title=Academy of Europe: Ypi Lea |url=https://www.ae-info.org/ae/User/Ypi_Lea |website=Academia Europaea |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Na Londonskoj školi ekonomije djeluje kao profesorica političke teorije, odnosno kao nositeljica katedre Ralph Miliband u politici i filozofiji.<ref name="LSE" /> Njen istraživački rad obuhvata normativnu političku teoriju, demokratsku teoriju, pravdu, migracije i teritorijalna prava, kao i filozofiju prosvjetiteljstva, posebno Kantovu misao, te marksizam i kritičku teoriju.<ref name="BA" /><ref name="College" /> == Djelo == Među njenim važnijim akademskim knjigama ističu se ''Global Justice and Avant-Garde Political Agency'' ({{jez-bs|Globalna pravda i avangardno političko djelovanje}}), ''The Meaning of Partisanship'' ({{jez-bs|Značenje partijnosti}}), u koautorstvu s [[Jonathan White|Jonathanom Whiteom]], i ''The Architectonic of Reason'' ({{jez-bs|Arhitektonika uma}}).<ref name="SiteBooks">{{cite web |title=Books |url=https://leaypi.com/books/ |website=Lea Ypi |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="LSE" /> U tim radovima bavila se odnosom između globalne pravde i političkog djelovanja, pitanjem partijnosti u demokratskom životu te sistematskim jedinstvom [[Immanuel Kant|Kantove]] [[Kritička filozofija|kritičke filozofije]].<ref name="SiteBooks" /> Njena knjiga ''Free: Coming of Age at the End of History'' ({{jez-bs|Slobodna: odrastanje na kraju historije}}), prvi put objavljena 2021, spoj je memoara, političke refleksije i društvene historije Albanije krajem 20. vijeka.<ref name="PenguinFree" /><ref name="Awards">{{cite web |title=Prizes & Awards |url=https://leaypi.com/prizes-awards/ |website=Lea Ypi |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="Ridenhour">{{cite web |title=Lea Ypi |url=https://www.ridenhour.org/recipients/lea-ypi |website=The Nation Institute / Ridenhour Prizes |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Godine 2025 objavila je knjigu ''Indignity: A Life Reimagined'' ({{jez-bs|Nedostojanstvo: iznova osmišljen život}}), porodično-historijsko djelo posvećeno životu njene [[Dedo i nana|bake]] i širim pitanjima dostojanstva, historijske nepravde i pamćenja u jugoistočnoj Evropi.<ref name="Indignity">{{cite web |title=Indignity |url=https://www.penguin.co.uk/books/458930/indignity-by-ypi-lea/9780241661925 |website=Penguin Books UK |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Priznanja i javni rad == Za akademski rad dobila je Brian Barry Prize Britanske akademije i nagradu Philip Leverhulme.<ref name="College" /><ref name="Ridenhour" /> Izabrana je u [[Academia Europaea|Academiju Europaeu]] 2020, a za članicu [[British Academy|Britanske akademije]] 2024.<ref name="AE" /><ref name="BA" /> Časopis ''Prospect'' uvrstio ju je 2022. među vodeće svjetske mislioce, a list ''[[El País]]'' 2023. među istaknute savremene mislioce godine.<ref>{{cite web |title=The World's Top Thinkers 2022 |url=https://www.prospectmagazine.co.uk/politics/38766/the-worlds-top-thinkers-2022 |website=Prospect |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Seis pensadores que marcaron el año 2023 |url=https://elpais.com/ideas/2023-12-31/seis-pensadores-que-marcaron-el-ano-2023.html |website=El País |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Pored akademskog rada, Ypi objavljuje eseje i komentare u široj javnoj sferi te učestvuje u raspravama o demokratiji, slobodi, migracijama i savremenoj evropskoj politici.<ref name="SiteHome">{{cite web |title=Lea Ypi |url=https://leaypi.com/ |website=Lea Ypi |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Bibliografija == * ''Global Justice and Avant-Garde Political Agency'' ({{jez-bs|Globalna pravda i avangardno političko djelovanje}}) (2012)<ref name="SiteBooks" /> * ''Kant and Colonialism: Historical and Critical Perspectives'' ({{jez-bs|Kant i kolonijalizam: historijske i kritičke perspektive}}) (suurednica, s Katrin Flikschuh, 2014)<ref name="SiteBooks" /> * ''The Meaning of Partisanship'' ({{jez-bs|Značenje partijnosti}}) (s Jonathanom Whiteom, 2016)<ref name="SiteBooks" /> * ''Migration in Political Theory: The Ethics of Movement and Membership'' ({{jez-bs|Migracija u političkoj teoriji: etika kretanja i pripadanja}}) (suurednica, sa Sarah Fine, 2016)<ref name="SiteBooks" /> * ''The Architectonic of Reason: Purposiveness and Systematic Unity in Kant's Critique of Pure Reason'' ({{jez-bs|Arhitektonika uma: svrhovitost i sistematsko jedinstvo u Kantovoj "Kritici čistog uma"}}) (2021)<ref name="SiteBooks" /> * ''Free: Coming of Age at the End of History'' ({{jez-bs|Slobodna: odrastanje na kraju historije}}) (2021)<ref name="PenguinFree" /> * ''Indignity: A Life Reimagined'' ({{jez-bs|Nedostojanstvo: iznova osmišljen život}}) (2025)<ref name="Indignity" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ypi, Lea}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Albanski filozofi]] te65t66nqc9tnkc0khvv5swkmh70lwh 3837455 3837454 2026-04-26T15:08:59Z Mhare 481 3837455 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filozof | ime = Lea Ypi | era = [[Savremena filozofija]] | regija = [[Zapadna filozofija]] | ime_po_rođenju = Lea Leman Ypi | datum_rođenja = 1979. | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Socijalistička Narodna Republika Albanija]] | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | obrazovanje = [[Filozofija]] i [[književnost]] | alma_mater = [[Univerzitet La Sapienza u Rimu]]; [[Evropski univerzitetski institut]] | zanimanje = [[politička teorija|politička teoretičarka]], [[filozof]]kinja, spisateljica | škola_tradicija = [[kritička teorija]], [[marksizam]], [[politička filozofija]] | interesovanja = [[demokratska teorija]], teorije pravde, [[migracije]], [[Immanuel Kant|Kant]], [[marksizam]], intelektualna historija [[Balkan]]a | glavna_djela = ''[https://cadmus.eui.eu/bitstream/handle/1814/10458/Ypi_2008.pdf?sequence=1&isAllowed=y Statist cosmopolitanism]'' | nagrade = [[British Academy]] Brian Barry Prize<br>Philip Leverhulme Prize<br>[[Ridenhour Book Prize]]<br>[[Ondaatje Prize]] |slika=Lea Ypi at the British Library.jpg}} '''Lea Ypi''' albanska je [[politička teorija|politička teoretičarka]], [[filozof]]kinja i spisateljica, poznata po radovima iz normativne političke teorije, kritičke teorije, [[marksizam|marksizma]] i proučavanja [[Immanuel Kant|Kanta]].<ref name="LSE">{{cite web |title=Professor Lea Ypi |url=https://www.lse.ac.uk/people/lea-ypi |website=London School of Economics and Political Science |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="BA">{{cite web |title=Professor Lea Ypi FBA |url=https://www.thebritishacademy.ac.uk/fellows/profiles/lea-ypi-fba/ |website=The British Academy |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Profesorica je politike i filozofije na [[London School of Economics|Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka]], počasna profesorica filozofije na [[Australski nacionalni univerzitet|Australskom nacionalnom univerzitetu]] te stalna članica [[Wissenschaftskolleg zu Berlin|Naučnog fakulteta u Berlinu]].<ref name="LSE" /><ref name="College">{{cite web |title=Biography and publications |url=https://www.college-de-france.fr/en/chair/lea-ypi-the-invention-of-europe-through-languages-and-cultures-annual-chair/biography |website=Collège de France |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Široj publici postala je naročito poznata memoarskom knjigom ''Free: Coming of Age at the End of History'' ({{jez-bs|Slobodna: odrastanje na kraju historije}}), u kojoj je opisala odrastanje u [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|kasnosocijalističkoj]] i postsocijalističkoj Albaniji.<ref name="PenguinFree">{{cite web |title=Free |url=https://www.penguin.co.uk/books/320869/free-by-ypi-lea/9780141995106 |website=Penguin Books UK |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Ypi je rođena u [[Tirana|Tirani]].<ref name="LSE" /> Studirala je filozofiju i književnost na [[Univerzitet La Sapienza u Rimu|Univerzitetu La Sapienza u Rimu]], a doktorirala je na [[Evropski univerzitetski institut|Evropskom univerzitetskom institutu]].<ref name="LSE" /><ref name="College" /> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica na koledžu [[Nuffield College, Oxford|Nuffield]] na univerzitetu u [[Univerzitet u Oxfordu|Oxfordu]].<ref name="LSE" /><ref name="AE">{{cite web |title=Academy of Europe: Ypi Lea |url=https://www.ae-info.org/ae/User/Ypi_Lea |website=Academia Europaea |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Na Londonskoj školi ekonomije djeluje kao profesorica političke teorije, odnosno kao nositeljica katedre Ralph Miliband u politici i filozofiji.<ref name="LSE" /> Njen istraživački rad obuhvata normativnu političku teoriju, demokratsku teoriju, pravdu, migracije i teritorijalna prava, kao i filozofiju prosvjetiteljstva, posebno Kantovu misao, te marksizam i kritičku teoriju.<ref name="BA" /><ref name="College" /> == Djelo == Među njenim važnijim akademskim knjigama ističu se ''Global Justice and Avant-Garde Political Agency'' ({{jez-bs|Globalna pravda i avangardno političko djelovanje}}), ''The Meaning of Partisanship'' ({{jez-bs|Značenje partijnosti}}), u koautorstvu s [[Jonathan White|Jonathanom Whiteom]], i ''The Architectonic of Reason'' ({{jez-bs|Arhitektonika uma}}).<ref name="SiteBooks">{{cite web |title=Books |url=https://leaypi.com/books/ |website=Lea Ypi |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="LSE" /> U tim radovima bavila se odnosom između globalne pravde i političkog djelovanja, pitanjem partijnosti u demokratskom životu te sistematskim jedinstvom [[Immanuel Kant|Kantove]] [[Kritička filozofija|kritičke filozofije]].<ref name="SiteBooks" /> Njena knjiga ''Free: Coming of Age at the End of History'' ({{jez-bs|Slobodna: odrastanje na kraju historije}}), prvi put objavljena 2021, spoj je memoara, političke refleksije i društvene historije Albanije krajem 20. vijeka.<ref name="PenguinFree" /><ref name="Awards">{{cite web |title=Prizes & Awards |url=https://leaypi.com/prizes-awards/ |website=Lea Ypi |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="Ridenhour">{{cite web |title=Lea Ypi |url=https://www.ridenhour.org/recipients/lea-ypi |website=The Nation Institute / Ridenhour Prizes |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Godine 2025 objavila je knjigu ''Indignity: A Life Reimagined'' ({{jez-bs|Nedostojanstvo: iznova osmišljen život}}), porodično-historijsko djelo posvećeno životu njene [[Dedo i nana|bake]] i širim pitanjima dostojanstva, historijske nepravde i pamćenja u jugoistočnoj Evropi.<ref name="Indignity">{{cite web |title=Indignity |url=https://www.penguin.co.uk/books/458930/indignity-by-ypi-lea/9780241661925 |website=Penguin Books UK |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Priznanja i javni rad == Za akademski rad dobila je Brian Barry Prize Britanske akademije i nagradu Philip Leverhulme.<ref name="College" /><ref name="Ridenhour" /> Izabrana je u [[Academia Europaea|Academiju Europaeu]] 2020, a za članicu [[British Academy|Britanske akademije]] 2024.<ref name="AE" /><ref name="BA" /> Časopis ''Prospect'' uvrstio ju je 2022. među vodeće svjetske mislioce, a list ''[[El País]]'' 2023. među istaknute savremene mislioce godine.<ref>{{cite web |title=The World's Top Thinkers 2022 |url=https://www.prospectmagazine.co.uk/politics/38766/the-worlds-top-thinkers-2022 |website=Prospect |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Seis pensadores que marcaron el año 2023 |url=https://elpais.com/ideas/2023-12-31/seis-pensadores-que-marcaron-el-ano-2023.html |website=El País |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Pored akademskog rada, Ypi objavljuje eseje i komentare u široj javnoj sferi te učestvuje u raspravama o demokratiji, slobodi, migracijama i savremenoj evropskoj politici.<ref name="SiteHome">{{cite web |title=Lea Ypi |url=https://leaypi.com/ |website=Lea Ypi |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Bibliografija == * ''Global Justice and Avant-Garde Political Agency'' ({{jez-bs|Globalna pravda i avangardno političko djelovanje}}) (2012)<ref name="SiteBooks" /> * ''Kant and Colonialism: Historical and Critical Perspectives'' ({{jez-bs|Kant i kolonijalizam: historijske i kritičke perspektive}}) (suurednica, s Katrin Flikschuh, 2014)<ref name="SiteBooks" /> * ''The Meaning of Partisanship'' ({{jez-bs|Značenje partijnosti}}) (s Jonathanom Whiteom, 2016)<ref name="SiteBooks" /> * ''Migration in Political Theory: The Ethics of Movement and Membership'' ({{jez-bs|Migracija u političkoj teoriji: etika kretanja i pripadanja}}) (suurednica, sa Sarah Fine, 2016)<ref name="SiteBooks" /> * ''The Architectonic of Reason: Purposiveness and Systematic Unity in Kant's Critique of Pure Reason'' ({{jez-bs|Arhitektonika uma: svrhovitost i sistematsko jedinstvo u Kantovoj "Kritici čistog uma"}}) (2021)<ref name="SiteBooks" /> * ''Free: Coming of Age at the End of History'' ({{jez-bs|Slobodna: odrastanje na kraju historije}}) (2021)<ref name="PenguinFree" /> * ''Indignity: A Life Reimagined'' ({{jez-bs|Nedostojanstvo: iznova osmišljen život}}) (2025)<ref name="Indignity" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ypi, Lea}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Albanski filozofi]] 4drtgwdgj4ley257bkgue2i8wtl0ljq 3837457 3837455 2026-04-26T15:10:12Z Mhare 481 [[Kategorija:Biografije, Tirana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837457 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filozof | ime = Lea Ypi | era = [[Savremena filozofija]] | regija = [[Zapadna filozofija]] | ime_po_rođenju = Lea Leman Ypi | datum_rođenja = 1979. | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Socijalistička Narodna Republika Albanija]] | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | obrazovanje = [[Filozofija]] i [[književnost]] | alma_mater = [[Univerzitet La Sapienza u Rimu]]; [[Evropski univerzitetski institut]] | zanimanje = [[politička teorija|politička teoretičarka]], [[filozof]]kinja, spisateljica | škola_tradicija = [[kritička teorija]], [[marksizam]], [[politička filozofija]] | interesovanja = [[demokratska teorija]], teorije pravde, [[migracije]], [[Immanuel Kant|Kant]], [[marksizam]], intelektualna historija [[Balkan]]a | glavna_djela = ''[https://cadmus.eui.eu/bitstream/handle/1814/10458/Ypi_2008.pdf?sequence=1&isAllowed=y Statist cosmopolitanism]'' | nagrade = [[British Academy]] Brian Barry Prize<br>Philip Leverhulme Prize<br>[[Ridenhour Book Prize]]<br>[[Ondaatje Prize]] |slika=Lea Ypi at the British Library.jpg}} '''Lea Ypi''' albanska je [[politička teorija|politička teoretičarka]], [[filozof]]kinja i spisateljica, poznata po radovima iz normativne političke teorije, kritičke teorije, [[marksizam|marksizma]] i proučavanja [[Immanuel Kant|Kanta]].<ref name="LSE">{{cite web |title=Professor Lea Ypi |url=https://www.lse.ac.uk/people/lea-ypi |website=London School of Economics and Political Science |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="BA">{{cite web |title=Professor Lea Ypi FBA |url=https://www.thebritishacademy.ac.uk/fellows/profiles/lea-ypi-fba/ |website=The British Academy |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Profesorica je politike i filozofije na [[London School of Economics|Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka]], počasna profesorica filozofije na [[Australski nacionalni univerzitet|Australskom nacionalnom univerzitetu]] te stalna članica [[Wissenschaftskolleg zu Berlin|Naučnog fakulteta u Berlinu]].<ref name="LSE" /><ref name="College">{{cite web |title=Biography and publications |url=https://www.college-de-france.fr/en/chair/lea-ypi-the-invention-of-europe-through-languages-and-cultures-annual-chair/biography |website=Collège de France |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Široj publici postala je naročito poznata memoarskom knjigom ''Free: Coming of Age at the End of History'' ({{jez-bs|Slobodna: odrastanje na kraju historije}}), u kojoj je opisala odrastanje u [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|kasnosocijalističkoj]] i postsocijalističkoj Albaniji.<ref name="PenguinFree">{{cite web |title=Free |url=https://www.penguin.co.uk/books/320869/free-by-ypi-lea/9780141995106 |website=Penguin Books UK |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Ypi je rođena u [[Tirana|Tirani]].<ref name="LSE" /> Studirala je filozofiju i književnost na [[Univerzitet La Sapienza u Rimu|Univerzitetu La Sapienza u Rimu]], a doktorirala je na [[Evropski univerzitetski institut|Evropskom univerzitetskom institutu]].<ref name="LSE" /><ref name="College" /> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica na koledžu [[Nuffield College, Oxford|Nuffield]] na univerzitetu u [[Univerzitet u Oxfordu|Oxfordu]].<ref name="LSE" /><ref name="AE">{{cite web |title=Academy of Europe: Ypi Lea |url=https://www.ae-info.org/ae/User/Ypi_Lea |website=Academia Europaea |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Na Londonskoj školi ekonomije djeluje kao profesorica političke teorije, odnosno kao nositeljica katedre Ralph Miliband u politici i filozofiji.<ref name="LSE" /> Njen istraživački rad obuhvata normativnu političku teoriju, demokratsku teoriju, pravdu, migracije i teritorijalna prava, kao i filozofiju prosvjetiteljstva, posebno Kantovu misao, te marksizam i kritičku teoriju.<ref name="BA" /><ref name="College" /> == Djelo == Među njenim važnijim akademskim knjigama ističu se ''Global Justice and Avant-Garde Political Agency'' ({{jez-bs|Globalna pravda i avangardno političko djelovanje}}), ''The Meaning of Partisanship'' ({{jez-bs|Značenje partijnosti}}), u koautorstvu s [[Jonathan White|Jonathanom Whiteom]], i ''The Architectonic of Reason'' ({{jez-bs|Arhitektonika uma}}).<ref name="SiteBooks">{{cite web |title=Books |url=https://leaypi.com/books/ |website=Lea Ypi |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="LSE" /> U tim radovima bavila se odnosom između globalne pravde i političkog djelovanja, pitanjem partijnosti u demokratskom životu te sistematskim jedinstvom [[Immanuel Kant|Kantove]] [[Kritička filozofija|kritičke filozofije]].<ref name="SiteBooks" /> Njena knjiga ''Free: Coming of Age at the End of History'' ({{jez-bs|Slobodna: odrastanje na kraju historije}}), prvi put objavljena 2021, spoj je memoara, političke refleksije i društvene historije Albanije krajem 20. vijeka.<ref name="PenguinFree" /><ref name="Awards">{{cite web |title=Prizes & Awards |url=https://leaypi.com/prizes-awards/ |website=Lea Ypi |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="Ridenhour">{{cite web |title=Lea Ypi |url=https://www.ridenhour.org/recipients/lea-ypi |website=The Nation Institute / Ridenhour Prizes |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Godine 2025 objavila je knjigu ''Indignity: A Life Reimagined'' ({{jez-bs|Nedostojanstvo: iznova osmišljen život}}), porodično-historijsko djelo posvećeno životu njene [[Dedo i nana|bake]] i širim pitanjima dostojanstva, historijske nepravde i pamćenja u jugoistočnoj Evropi.<ref name="Indignity">{{cite web |title=Indignity |url=https://www.penguin.co.uk/books/458930/indignity-by-ypi-lea/9780241661925 |website=Penguin Books UK |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Priznanja i javni rad == Za akademski rad dobila je Brian Barry Prize Britanske akademije i nagradu Philip Leverhulme.<ref name="College" /><ref name="Ridenhour" /> Izabrana je u [[Academia Europaea|Academiju Europaeu]] 2020, a za članicu [[British Academy|Britanske akademije]] 2024.<ref name="AE" /><ref name="BA" /> Časopis ''Prospect'' uvrstio ju je 2022. među vodeće svjetske mislioce, a list ''[[El País]]'' 2023. među istaknute savremene mislioce godine.<ref>{{cite web |title=The World's Top Thinkers 2022 |url=https://www.prospectmagazine.co.uk/politics/38766/the-worlds-top-thinkers-2022 |website=Prospect |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Seis pensadores que marcaron el año 2023 |url=https://elpais.com/ideas/2023-12-31/seis-pensadores-que-marcaron-el-ano-2023.html |website=El País |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Pored akademskog rada, Ypi objavljuje eseje i komentare u široj javnoj sferi te učestvuje u raspravama o demokratiji, slobodi, migracijama i savremenoj evropskoj politici.<ref name="SiteHome">{{cite web |title=Lea Ypi |url=https://leaypi.com/ |website=Lea Ypi |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Bibliografija == * ''Global Justice and Avant-Garde Political Agency'' ({{jez-bs|Globalna pravda i avangardno političko djelovanje}}) (2012)<ref name="SiteBooks" /> * ''Kant and Colonialism: Historical and Critical Perspectives'' ({{jez-bs|Kant i kolonijalizam: historijske i kritičke perspektive}}) (suurednica, s Katrin Flikschuh, 2014)<ref name="SiteBooks" /> * ''The Meaning of Partisanship'' ({{jez-bs|Značenje partijnosti}}) (s Jonathanom Whiteom, 2016)<ref name="SiteBooks" /> * ''Migration in Political Theory: The Ethics of Movement and Membership'' ({{jez-bs|Migracija u političkoj teoriji: etika kretanja i pripadanja}}) (suurednica, sa Sarah Fine, 2016)<ref name="SiteBooks" /> * ''The Architectonic of Reason: Purposiveness and Systematic Unity in Kant's Critique of Pure Reason'' ({{jez-bs|Arhitektonika uma: svrhovitost i sistematsko jedinstvo u Kantovoj "Kritici čistog uma"}}) (2021)<ref name="SiteBooks" /> * ''Free: Coming of Age at the End of History'' ({{jez-bs|Slobodna: odrastanje na kraju historije}}) (2021)<ref name="PenguinFree" /> * ''Indignity: A Life Reimagined'' ({{jez-bs|Nedostojanstvo: iznova osmišljen život}}) (2025)<ref name="Indignity" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ypi, Lea}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Albanski filozofi]] [[Kategorija:Biografije, Tirana]] cx2iunzxh5th0xpyz1fjwojgjhhmm7d Razgovor:Lea Ypi 1 533639 3837456 2026-04-26T15:09:39Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3837456 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3837459 3837456 2026-04-26T15:12:42Z Mhare 481 3837459 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = nauka | tema3 = | država = Albanija | država2 = | država3 = }} reutuwrergkls897g5wbfdltn0p1vc9 Kategorija:Biografije, Tirana 14 533640 3837458 2026-04-26T15:11:00Z Mhare 481 + 3837458 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Biografije po gradovima, Albanija]] pfrg0bb3clmgspusfnop0eo0b0o8tz5 Laura Mersini-Houghton 0 533641 3837460 2026-04-26T15:24:24Z Mhare 481 + 3837460 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Laura Mersini-Houghton | naslov = [[kosmologija|Kosmologinja]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Albanija]] | državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države|američko]] | nacionalnost = [[Albanci|albansko]]-američka | polje = [[kosmologija]], [[teorijska fizika]] | radna_ustanova = [[Univerzitet Sjeverne Karoline u Chapel Hillu]] | alma_mater = [[Univerzitet u Tirani]]<br>[[Univerzitet Maryland u College Parku]]<br>[[Univerzitet Wisconsin u Milwaukeeju]] | doktorski_savjetnik = [[Leonard Parker]] | poznat_po = radovima o [[multiverzum]]u, ranom svemiru, [[tamna energija|tamnoj energiji]] i kvantnoj fizici [[crna rupa|crnih rupa]] | slika = Laura Mersini-Houghton.jpg }} '''Laura Mersini-Houghton''' albansko-američka je [[kosmologija|kosmologinja]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] koja se bavi pitanjima porijekla [[Svemir|svemira]], strukture [[prostor-vrijeme|prostor-vremena]], [[tamna energija|tamne energije]] i [[Kvantna mehanika|kvantne]] fizike [[Crna rupa|crnih rupa]].<ref name="UNCprofil">{{cite web |title=Mersini-Houghton, Laura |url=https://physics.unc.edu/people/mersini-houghton-laura/ |website=Department of Physics and Astronomy, University of North Carolina at Chapel Hill |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="UNCtheory">{{cite web |title=Laura Mersini-Houghton |url=https://physicstheory.web.unc.edu/ |website=University of North Carolina at Chapel Hill |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Profesorica je teorijske fizike i kosmologije na [[Univerzitet Sjeverne Karoline u Chapel Hillu|Univerzitetu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu]], a u svom naučnom radu naročito je poznata po hipotezi da je svemir nastao unutar šireg [[Multiverzum|multiverzuma]] i da takav okvir može ostaviti posmatračke tragove u velikim strukturama svemira.<ref name="UNCtheory" /><ref name="Birth">{{cite web |title=Birth of the Universe from the Multiverse |url=https://arxiv.org/abs/0809.3623 |website=arXiv |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Mersini-Houghton rođena je u [[Tirana|Tirani]].<ref name="CTT">{{cite web |title=Laura Mersini-Houghton |url=https://closertotruth.com/contributor/laura-mersini-houghton/ |website=Closer To Truth |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Diplomirala je na [[Univerzitet u Tirani|Univerzitetu u Tirani]], 1994. bila je [[Fulbrightov program|Fulbrightova]] stipendistica na [[Univerzitet Maryland u College Parku|Univerzitetu Maryland u College Parku]], gdje je 1997. stekla zvanje magistra nauka, a doktorirala je 2000. na [[Univerzitet Wisconsin u Milwaukeeju|Univerzitetu Wisconsin u Milwaukeeju]] pod mentorstvom [[Leonard Parker|Leonarda Parkera]].<ref name="UNCprofil" /><ref name="AKD">{{cite web |title=Laura Mersini-Houghton |url=https://akd.gov.al/en/laura-mersini-houghton/ |website=Academy of Sciences of Albania |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica na [[Scuola Normale Superiore di Pisa|Scuoli Normale Superiore u Pisi]], a potom na [[Univerzitet Syracuse|Univerzitetu Syracuse]].<ref name="AKD" /> Od 2004. predaje na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, gdje je razvila istraživački program iz teorijske kosmologije.<ref name="UNCprofil" /><ref name="UNCtheory" /> Prema univerzitetskoj biografiji, djelovala je i kao gostujuća profesorica na [[Univerzitet Cambridge|Univerzitetu Cambridge]] i [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]].<ref name="UNCtheory" /> == Naučni rad == Istraživački rad Laure Mersini-Houghton usmjeren je na tri glavne oblasti: porijeklo svemira i temeljnu prirodu prostora i vremena, tamnu energiju te kvantnu fiziku crnih rupa.<ref name="UNCprofil" /> U nizu radova razvila je model nastanka svemira iz "pejzaža" multiverzuma, pri čemu je tvrdila da kvantna dinamika i isprepletenost sa drugim mogućim svemirima mogu proizvesti opažljive posljedice u svemiru.<ref name="Birth" /> Ove ideje iznijela je i u [[Popularna nauka|popularnonaučnim]] nastupima i knjigama, čime je postala jedna od prepoznatljivijih savremenih javnih kosmologinja.<ref name="Guardian">{{cite web |title=Cosmologist Laura Mersini-Houghton: "Our universe is one tiny grain of dust in a beautiful cosmos" |url=https://www.theguardian.com/science/2022/aug/27/cosmologist-laura-mersini-houghton-before-the-big-bang-interview |website=The Guardian |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="CTT" /> Godine 2014. objavila je rad u kojem je razmatrala mogućnost da povratno djelovanje [[Hawkingovo zračenje|Hawkingovog zračenja]] može spriječiti formiranje crne rupe u klasičnom smislu.<ref name="BHpaper">{{cite journal |last=Mersini-Houghton |first=Laura |title=Backreaction of Hawking radiation on a gravitationally collapsing star I: Black holes? |journal=Physics Letters B |volume=738 |pages=61–67 |year=2014 |doi=10.1016/j.physletb.2014.09.018}}</ref> Taj rad izazvao je veliku pažnju i raspravu u naučnoj i široj javnosti, iako nije doveo do promjene općeg konsenzusa u fizici crnih rupa.<ref name="UNCbh">{{cite web |title=Carolina's Laura Mersini-Houghton shows that black holes do not exist |url=https://uncnews.unc.edu/2014/09/23/carolinas-laura-mersini-houghton-shows-black-holes-do-not-exist/ |website=UNC News |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="BHpaper" /> U kasnijim radovima nastavila je istraživanja o ranom svemiru, multiverzumu i tamnoj energiji.<ref name="UNCtheory" /><ref>{{cite web |title=The Nature of Phantom Dark Energy and its Relation to Time Crystals |url=https://arxiv.org/abs/2502.08894 |website=arXiv |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Bibliografija == Mersini-Houghton autorica je i urednica više naučnih i popularnonaučnih knjiga. Na službenim univerzitetskim i autorskim stranicama među njenim značajnijim knjigama navode se sljedeće:<ref name="UNCprofil" /><ref name="BBBunc">{{cite web |title=Before The Big Bang: The Origin of Our Universe and What Lies Beyond |url=https://physicstheory.web.unc.edu/before-the-big-bang-by-laura-mersini-houghton/ |website=University of North Carolina at Chapel Hill |access-date=26. 4. 2026}}</ref> * ''Arrows of Time: A Debate in Cosmology'' ({{jez-bs|Strijele vremena: rasprava u kosmologiji}}) (2012)<ref name="UNCprofil" /> * ''Cosmic Update: Dark Puzzles, Arrow of Time, Future History (Multiversal Journeys)'' ({{jez-bs|Kozmičko ažuriranje: tamne zagonetke, strijela vremena, buduća historija}}) (2024)<ref name="UNCprofil" /> * ''Before the Big Bang: The Origin of Our Universe and What Lies Beyond'' ({{jez-bs|Prije Velikog praska: porijeklo našeg svemira i ono što leži iza njega}}) (2022; američko izdanje 2023)<ref name="BBBhc">{{cite web |title=Before the Big Bang |url=https://www.harpercollins.com/products/before-the-big-bang-laura-mersini-houghton |website=HarperCollins |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="BBBpeng">{{cite web |title=Before the Big Bang |url=https://www.penguin.co.uk/books/438439/before-the-big-bang-by-mersini-houghton-laura/9781784709341 |website=Penguin Books |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Knjiga ''Before the Big Bang'' ({{jez-bs|Prije Velikog praska}}) namijenjena je široj publici i izlaže njen pogled na nastanak svemira iz multiverzuma te mogućnost empirijskog testiranja takvih hipoteza.<ref name="BBBhc" /><ref name="Guardian" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mersini-Houghton, Laura}} [[Kategorija:Albanski naučnici]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Američki teorijski fizičari]] [[Kategorija:Teorijski fizičari]] [[Kategorija:Biografije, Tirana]] [[Kategorija:Živi ljudi]] och1nargdixq60f7p2nvlymsb7pflwa 3837463 3837460 2026-04-26T15:27:49Z Mhare 481 3837463 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Laura Mersini-Houghton | naslov = [[kosmologija|Kosmologinja]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Albanija]] | državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države|američko]] | nacionalnost = [[Albanci|albansko]]-američka | polje = [[kosmologija]], [[teorijska fizika]] | radna_ustanova = [[Univerzitet Sjeverne Karoline u Chapel Hillu]] | alma_mater = [[Univerzitet u Tirani]]<br>[[Univerzitet Maryland u College Parku]]<br>[[Univerzitet Wisconsin u Milwaukeeju]] | doktorski_savjetnik = [[Leonard Parker]] | poznat_po = radovima o [[multiverzum]]u, ranom svemiru, [[tamna energija|tamnoj energiji]] i kvantnoj fizici [[crna rupa|crnih rupa]] | slika = Laura Mersini-Houghton.jpg }} '''Laura Mersini-Houghton''' albansko-američka je [[kosmologija|kosmologinja]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] koja se bavi pitanjima porijekla [[Svemir|svemira]], strukture [[prostor-vrijeme|prostor-vremena]], [[tamna energija|tamne energije]] i [[Kvantna mehanika|kvantne]] fizike [[Crna rupa|crnih rupa]].<ref name="UNCprofil">{{cite web |title=Mersini-Houghton, Laura |url=https://physics.unc.edu/people/mersini-houghton-laura/ |website=Department of Physics and Astronomy, University of North Carolina at Chapel Hill |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="UNCtheory">{{cite web |title=Laura Mersini-Houghton |url=https://physicstheory.web.unc.edu/ |website=University of North Carolina at Chapel Hill |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Profesorica je teorijske fizike i kosmologije na [[Univerzitet Sjeverne Karoline u Chapel Hillu|Univerzitetu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu]], a u svom naučnom radu naročito je poznata po hipotezi da je svemir nastao unutar šireg [[Multiverzum|multiverzuma]] i da takav okvir može ostaviti posmatračke tragove u velikim strukturama svemira.<ref name="UNCtheory" /><ref name="Birth">{{cite web |title=Birth of the Universe from the Multiverse |url=https://arxiv.org/abs/0809.3623 |website=arXiv |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Mersini-Houghton rođena je u [[Tirana|Tirani]].<ref name="CTT">{{cite web |title=Laura Mersini-Houghton |url=https://closertotruth.com/contributor/laura-mersini-houghton/ |website=Closer To Truth |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Diplomirala je na [[Univerzitet u Tirani|Univerzitetu u Tirani]], 1994. bila je [[Fulbrightov program|Fulbrightova]] stipendistica na [[Univerzitet Maryland u College Parku|Univerzitetu Maryland u College Parku]], gdje je 1997. stekla zvanje magistra nauka, a doktorirala je 2000. na [[Univerzitet Wisconsin u Milwaukeeju|Univerzitetu Wisconsin u Milwaukeeju]] pod mentorstvom [[Leonard Parker|Leonarda Parkera]].<ref name="UNCprofil" /><ref name="AKD">{{cite web |title=Laura Mersini-Houghton |url=https://akd.gov.al/en/laura-mersini-houghton/ |website=Academy of Sciences of Albania |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica na [[Scuola Normale Superiore di Pisa|Scuoli Normale Superiore u Pisi]], a potom na [[Univerzitet Syracuse|Univerzitetu Syracuse]].<ref name="AKD" /> Od 2004. predaje na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, gdje je razvila istraživački program iz teorijske kosmologije.<ref name="UNCprofil" /><ref name="UNCtheory" /> Prema univerzitetskoj biografiji, djelovala je i kao gostujuća profesorica na [[Univerzitet Cambridge|Univerzitetu Cambridge]] i [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]].<ref name="UNCtheory" /> == Naučni rad == Istraživački rad Laure Mersini-Houghton usmjeren je na tri glavne oblasti: porijeklo svemira i temeljnu prirodu prostora i vremena, tamnu energiju te kvantnu fiziku crnih rupa.<ref name="UNCprofil" /> U nizu radova razvila je model nastanka svemira iz "pejzaža" multiverzuma, pri čemu je tvrdila da kvantna dinamika i isprepletenost sa drugim mogućim svemirima mogu proizvesti opažljive posljedice u svemiru.<ref name="Birth" /> Ove ideje iznijela je i u [[Popularna nauka|popularnonaučnim]] nastupima i knjigama, čime je postala jedna od prepoznatljivijih savremenih javnih kosmologinja.<ref name="Guardian">{{cite web |title=Cosmologist Laura Mersini-Houghton: "Our universe is one tiny grain of dust in a beautiful cosmos" |url=https://www.theguardian.com/science/2022/aug/27/cosmologist-laura-mersini-houghton-before-the-big-bang-interview |website=The Guardian |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="CTT" /> Godine 2014. objavila je rad u kojem je razmatrala mogućnost da povratno djelovanje [[Hawkingovo zračenje|Hawkingovog zračenja]] može spriječiti formiranje crne rupe u klasičnom smislu.<ref name="BHpaper">{{cite journal |last=Mersini-Houghton |first=Laura |title=Backreaction of Hawking radiation on a gravitationally collapsing star I: Black holes? |journal=Physics Letters B |volume=738 |pages=61–67 |year=2014 |doi=10.1016/j.physletb.2014.09.018}}</ref> Taj rad izazvao je veliku pažnju i raspravu u naučnoj i široj javnosti, iako nije doveo do promjene općeg konsenzusa u fizici crnih rupa.<ref name="UNCbh">{{cite web |title=Carolina's Laura Mersini-Houghton shows that black holes do not exist |url=https://uncnews.unc.edu/2014/09/23/carolinas-laura-mersini-houghton-shows-black-holes-do-not-exist/ |website=UNC News |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="BHpaper" /> U kasnijim radovima nastavila je istraživanja o ranom svemiru, multiverzumu i tamnoj energiji.<ref name="UNCtheory" /><ref>{{cite web |title=The Nature of Phantom Dark Energy and its Relation to Time Crystals |url=https://arxiv.org/abs/2502.08894 |website=arXiv |access-date=26. 4. 2026}}</ref> == Bibliografija == Mersini-Houghton autorica je i urednica više naučnih i popularnonaučnih knjiga. Na službenim univerzitetskim i autorskim stranicama među njenim značajnijim knjigama navode se sljedeće:<ref name="UNCprofil" /><ref name="BBBunc">{{cite web |title=Before The Big Bang: The Origin of Our Universe and What Lies Beyond |url=https://physicstheory.web.unc.edu/before-the-big-bang-by-laura-mersini-houghton/ |website=University of North Carolina at Chapel Hill |access-date=26. 4. 2026}}</ref> * ''Arrows of Time: A Debate in Cosmology'' ({{jez-bs|Strijele vremena: rasprava u kosmologiji}}) (2012)<ref name="UNCprofil" /> * ''Cosmic Update: Dark Puzzles, Arrow of Time, Future History (Multiversal Journeys)'' ({{jez-bs|Kozmičko ažuriranje: tamne zagonetke, strijela vremena, buduća historija}}) (2024)<ref name="UNCprofil" /> * ''Before the Big Bang: The Origin of Our Universe and What Lies Beyond'' ({{jez-bs|Prije Velikog praska: porijeklo našeg svemira i ono što leži iza njega}}) (2022; američko izdanje 2023)<ref name="BBBhc">{{cite web |title=Before the Big Bang |url=https://www.harpercollins.com/products/before-the-big-bang-laura-mersini-houghton |website=HarperCollins |access-date=26. 4. 2026}}</ref><ref name="BBBpeng">{{cite web |title=Before the Big Bang |url=https://www.penguin.co.uk/books/438439/before-the-big-bang-by-mersini-houghton-laura/9781784709341 |website=Penguin Books |access-date=26. 4. 2026}}</ref> Knjiga ''Before the Big Bang'' ({{jez-bs|Prije Velikog praska}}) namijenjena je široj publici i izlaže njen pogled na [[Veliki prasak|nastanak svemira]] iz multiverzuma te mogućnost empirijskog testiranja takvih hipoteza.<ref name="BBBhc" /><ref name="Guardian" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mersini-Houghton, Laura}} [[Kategorija:Albanski naučnici]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Američki teorijski fizičari]] [[Kategorija:Teorijski fizičari]] [[Kategorija:Biografije, Tirana]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lazf86wkrqf12021t4eclo1fasz4cep Razgovor:Laura Mersini-Houghton 1 533642 3837461 2026-04-26T15:25:11Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3837461 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3837464 3837461 2026-04-26T15:28:46Z Mhare 481 3837464 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = nauka | tema3 = | država = Albanija | država2 = | država3 = }} reutuwrergkls897g5wbfdltn0p1vc9 Barbara Matejčić 0 533644 3837470 2026-04-26T17:32:37Z Zblace 120887 Nova stranica: {{Infokutija biografija | ime = Barbara Matejčić | slika = Barbara Matejćič 2017.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Split]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | zanimanje = Novinarka, spisateljica, urednica | poznat_po = Istraživačko novinarstvo, ljudska prava }} '''Barbara Matejčić''' je nagrađivana [[hrvatska]] novinarka, urednica i spisateljica, poznata i... 3837470 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Barbara Matejčić | slika = Barbara Matejćič 2017.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Split]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | zanimanje = Novinarka, spisateljica, urednica | poznat_po = Istraživačko novinarstvo, ljudska prava }} '''Barbara Matejčić''' je nagrađivana [[hrvatska]] novinarka, urednica i spisateljica, poznata i nagrađivana za rad na temama [[Ljudska prava|ljudskih prava]], socijalnih pitanja i istraživačkog novinarstva. == Biografija == Rođena je u Splitu. Diplomirala je [[hrvatski jezik]] i književnost na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb|Zagrebu]]. Kao slobodna novinarka sarađuje sa brojnim domaćim, regionalnim i stranim medijima. Objavljuje dubinske reportaže i istraživačke serijale za Tjednik i portal ''Novosti''. Piše analitičke tekstove i reportaže o društvenim fenomenima za Telegram i Jutarnji list.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/barbara-matejcic-ratne-fotografije-brcko-nagrada-srdjan-aleksic-15652612|title=Jutarnji list - 'Prolazila sam medijske i sudske arhive i trajalo je to nekoliko godina. Trebalo mi je više od godinu dana da dođem do ubojice'|date=2025-12-14|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/autor/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|last=Telegram.hr|website=Telegram.hr|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Dugogodišnja je suradnica Trećeg programa [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]<nowiki/>a , gdje radi autorske radijske dokumentarce.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/dokumentarcu-hrvatskog-radija-nagrada-hnd-a-12134375|title=Dokumentarcu Hrvatskog radija nagrada HND-a|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Piše eseje i analize na sjecištu politike, društva i kulture za Ideje.hr. Surađuje na regionalnim istraživačkim projektima vezanim uz Balkan kroz Balkan Insight (BIRN). Povremeno je pisala i za ''[[Lupiga]]'', ''[[H-Alter]], Kulturpunkt.hr.''<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.h-alter.org/stranice/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić|website=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Njen rad se fokusira na marginalizovane grupe, diskriminaciju i društvenu pravdu, te je često stipendirana/podržavana za stručni istraživački rad.<ref>{{Cite web|url=https://earthjournalism.net/fellows/barbara-matej%C4%8Di%C4%87|title=Barbara Matejčić {{!}} Earth Journalism Network|website=earthjournalism.net|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Surađuje s Dokumentarnim programom 3. programa Hrvatskog radija, s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama i pojedincima. Internationalno su je objavljivali: [[BBC]], [[ARTE|Arte]], L’Espresso (Italija), Profil (Austrija), De Groene Amsterdammer (Nizozemska) Svenska Dagbladet (Švedska), NewLines Mag.<ref>{{Cite web|url=https://newlinesmag.com/writers/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|date=2026-04-14|website=New Lines Magazine|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Izdala je zbirku narativno-novinarskih eseja pod nazivom ''Kako ste?'' (2015). Knjiga sadrži potresne priče o ljudima koji žive na marginama društva, poput osoba s invaliditetom, pripadnika romske manjine i žrtava rata, te je dobila visoke ocjene kritike zbog empatičnog i dubinskog pristupa.<ref>{{Cite web|url=http://barbaramatejcic.com/2016/04/04/kako-ste-o-knjizi-mogucnost-prelistavanja-i-narudzbe-2/|title=„Kako ste?“ - o knjizi, mogućnost prelistavanja i narudžbe|date=2016-04-04|website=Barbara Matejčić|language=en-US|access-date=2026-04-26}}</ref> Predaje na studiju Novinarstva Sveučilišta VERN u Zagrebu.<ref>{{Cite web|url=https://vern.hr/en/novosti/cestitamo-predavacica-na-vernovom-studiju-novinarstva-barbara-matejcic-dobitnica-hnd-ove-nagrade-marija-juric-zagorka/|title=Congratulations – lecturer at VERN's journalism studio Barbara Matejčić, winner of the HND's "Marija Jurić-Zagorka" award|last=d.o.o|first=Magićmarinac|last2=vanjakoljan|date=2025-05-06|website=VERN&#039; University|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> == Nagrade == Finalistica je i dobitnica nekoliko prestižnih priznanja i nagrada, uključujući: * Priznanje za najbolje praćenje LGBT tematike u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. (Zagreb Pride, 2011.) * Nagradu [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]] "Marija Jurić Zagorka" za pisano novinarstvo (2013.) te za najbolji radijski dokumentarac (2025.) <ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/nagrade/dobitnici-nagrada-hrvatskog-novinarskog-drustva-od-1954-godine-do-danas/|title=Dobitnici nagrada Hrvatskog novinarskog društva od 1954. godine do danas|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref name=":0" /> * Priznanje "Krunoslav Sukić" za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava (Centar za mir, 2013.). * Nagradu za najbolji tekst o ljudskim pravima na Zapadnom Balkanu. * European Press Prize (2024.) <ref>{{Cite web|url=https://www.europeanpressprize.com/laureate/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|website=European Press Prize|access-date=2026-04-26}}</ref> * Investigative Journalism for Europe (2024.) * Dobitnica je Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ * Svjetionik za izvještavanje o sirmaštvu i društvenoj nejednakosti (2021. i 2025.). * Finalistica je Europske nagrade za novinarstvo u 2026.<ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/barbara-matejcic-u-uzem-izboru-za-europsku-novinarsku-nagradu/|title=Barbara Matejčić u užem izboru za Europsku novinarsku nagradu|last=Buljan|first=Ivica|date=2026-04-16|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://barbaramatejcic.com/ http://BarbaraNatejcic.com] 7e2daglupwtd6yo2f19f7ialteazak4 3837472 3837470 2026-04-26T17:33:07Z Zblace 120887 /* Vanjski linkovi */ 3837472 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Barbara Matejčić | slika = Barbara Matejćič 2017.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Split]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | zanimanje = Novinarka, spisateljica, urednica | poznat_po = Istraživačko novinarstvo, ljudska prava }} '''Barbara Matejčić''' je nagrađivana [[hrvatska]] novinarka, urednica i spisateljica, poznata i nagrađivana za rad na temama [[Ljudska prava|ljudskih prava]], socijalnih pitanja i istraživačkog novinarstva. == Biografija == Rođena je u Splitu. Diplomirala je [[hrvatski jezik]] i književnost na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb|Zagrebu]]. Kao slobodna novinarka sarađuje sa brojnim domaćim, regionalnim i stranim medijima. Objavljuje dubinske reportaže i istraživačke serijale za Tjednik i portal ''Novosti''. Piše analitičke tekstove i reportaže o društvenim fenomenima za Telegram i Jutarnji list.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/barbara-matejcic-ratne-fotografije-brcko-nagrada-srdjan-aleksic-15652612|title=Jutarnji list - 'Prolazila sam medijske i sudske arhive i trajalo je to nekoliko godina. Trebalo mi je više od godinu dana da dođem do ubojice'|date=2025-12-14|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/autor/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|last=Telegram.hr|website=Telegram.hr|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Dugogodišnja je suradnica Trećeg programa [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]<nowiki/>a , gdje radi autorske radijske dokumentarce.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/dokumentarcu-hrvatskog-radija-nagrada-hnd-a-12134375|title=Dokumentarcu Hrvatskog radija nagrada HND-a|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Piše eseje i analize na sjecištu politike, društva i kulture za Ideje.hr. Surađuje na regionalnim istraživačkim projektima vezanim uz Balkan kroz Balkan Insight (BIRN). Povremeno je pisala i za ''[[Lupiga]]'', ''[[H-Alter]], Kulturpunkt.hr.''<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.h-alter.org/stranice/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić|website=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Njen rad se fokusira na marginalizovane grupe, diskriminaciju i društvenu pravdu, te je često stipendirana/podržavana za stručni istraživački rad.<ref>{{Cite web|url=https://earthjournalism.net/fellows/barbara-matej%C4%8Di%C4%87|title=Barbara Matejčić {{!}} Earth Journalism Network|website=earthjournalism.net|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Surađuje s Dokumentarnim programom 3. programa Hrvatskog radija, s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama i pojedincima. Internationalno su je objavljivali: [[BBC]], [[ARTE|Arte]], L’Espresso (Italija), Profil (Austrija), De Groene Amsterdammer (Nizozemska) Svenska Dagbladet (Švedska), NewLines Mag.<ref>{{Cite web|url=https://newlinesmag.com/writers/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|date=2026-04-14|website=New Lines Magazine|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Izdala je zbirku narativno-novinarskih eseja pod nazivom ''Kako ste?'' (2015). Knjiga sadrži potresne priče o ljudima koji žive na marginama društva, poput osoba s invaliditetom, pripadnika romske manjine i žrtava rata, te je dobila visoke ocjene kritike zbog empatičnog i dubinskog pristupa.<ref>{{Cite web|url=http://barbaramatejcic.com/2016/04/04/kako-ste-o-knjizi-mogucnost-prelistavanja-i-narudzbe-2/|title=„Kako ste?“ - o knjizi, mogućnost prelistavanja i narudžbe|date=2016-04-04|website=Barbara Matejčić|language=en-US|access-date=2026-04-26}}</ref> Predaje na studiju Novinarstva Sveučilišta VERN u Zagrebu.<ref>{{Cite web|url=https://vern.hr/en/novosti/cestitamo-predavacica-na-vernovom-studiju-novinarstva-barbara-matejcic-dobitnica-hnd-ove-nagrade-marija-juric-zagorka/|title=Congratulations – lecturer at VERN's journalism studio Barbara Matejčić, winner of the HND's "Marija Jurić-Zagorka" award|last=d.o.o|first=Magićmarinac|last2=vanjakoljan|date=2025-05-06|website=VERN&#039; University|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> == Nagrade == Finalistica je i dobitnica nekoliko prestižnih priznanja i nagrada, uključujući: * Priznanje za najbolje praćenje LGBT tematike u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. (Zagreb Pride, 2011.) * Nagradu [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]] "Marija Jurić Zagorka" za pisano novinarstvo (2013.) te za najbolji radijski dokumentarac (2025.) <ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/nagrade/dobitnici-nagrada-hrvatskog-novinarskog-drustva-od-1954-godine-do-danas/|title=Dobitnici nagrada Hrvatskog novinarskog društva od 1954. godine do danas|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref name=":0" /> * Priznanje "Krunoslav Sukić" za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava (Centar za mir, 2013.). * Nagradu za najbolji tekst o ljudskim pravima na Zapadnom Balkanu. * European Press Prize (2024.) <ref>{{Cite web|url=https://www.europeanpressprize.com/laureate/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|website=European Press Prize|access-date=2026-04-26}}</ref> * Investigative Journalism for Europe (2024.) * Dobitnica je Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ * Svjetionik za izvještavanje o sirmaštvu i društvenoj nejednakosti (2021. i 2025.). * Finalistica je Europske nagrade za novinarstvo u 2026.<ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/barbara-matejcic-u-uzem-izboru-za-europsku-novinarsku-nagradu/|title=Barbara Matejčić u užem izboru za Europsku novinarsku nagradu|last=Buljan|first=Ivica|date=2026-04-16|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://barbaramatejcic.com/ http://BarbaraNatejcic.com] == Reference == 3uo8an5yh2041ytunm6kin5mxbnk7tm 3837474 3837472 2026-04-26T17:34:00Z Zblace 120887 3837474 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Barbara Matejčić | slika = Barbara Matejćič 2017.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Split]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | zanimanje = Novinarka, spisateljica, urednica | poznat_po = Istraživačko novinarstvo, ljudska prava }} '''Barbara Matejčić''' je nagrađivana [[hrvatska]] novinarka, urednica i spisateljica, poznata i nagrađivana za rad na temama [[Ljudska prava|ljudskih prava]], socijalnih pitanja i istraživačkog novinarstva. == Biografija == Rođena je u Splitu. Diplomirala je [[hrvatski jezik]] i književnost na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb|Zagrebu]]. Kao slobodna novinarka sarađuje sa brojnim domaćim, regionalnim i stranim medijima. Objavljuje dubinske reportaže i istraživačke serijale za Tjednik i portal ''Novosti''. Piše analitičke tekstove i reportaže o društvenim fenomenima za Telegram i Jutarnji list.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/barbara-matejcic-ratne-fotografije-brcko-nagrada-srdjan-aleksic-15652612|title=Jutarnji list - 'Prolazila sam medijske i sudske arhive i trajalo je to nekoliko godina. Trebalo mi je više od godinu dana da dođem do ubojice'|date=2025-12-14|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/autor/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|last=Telegram.hr|website=Telegram.hr|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Dugogodišnja je suradnica Trećeg programa [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]<nowiki/>a , gdje radi autorske radijske dokumentarce.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/dokumentarcu-hrvatskog-radija-nagrada-hnd-a-12134375|title=Dokumentarcu Hrvatskog radija nagrada HND-a|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Piše eseje i analize na sjecištu politike, društva i kulture za Ideje.hr. Surađuje na regionalnim istraživačkim projektima vezanim uz Balkan kroz Balkan Insight (BIRN). Povremeno je pisala i za ''[[Lupiga]]'', ''[[H-Alter]], Kulturpunkt.hr.''<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.h-alter.org/stranice/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić|website=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Njen rad se fokusira na marginalizovane grupe, diskriminaciju i društvenu pravdu, te je često stipendirana/podržavana za stručni istraživački rad.<ref>{{Cite web|url=https://earthjournalism.net/fellows/barbara-matej%C4%8Di%C4%87|title=Barbara Matejčić {{!}} Earth Journalism Network|website=earthjournalism.net|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Surađuje s Dokumentarnim programom 3. programa Hrvatskog radija, s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama i pojedincima. Internationalno su je objavljivali: [[BBC]], [[ARTE|Arte]], L’Espresso (Italija), Profil (Austrija), De Groene Amsterdammer (Nizozemska) Svenska Dagbladet (Švedska), NewLines Mag.<ref>{{Cite web|url=https://newlinesmag.com/writers/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|date=2026-04-14|website=New Lines Magazine|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Izdala je zbirku narativno-novinarskih eseja pod nazivom ''Kako ste?'' (2015). Knjiga sadrži potresne priče o ljudima koji žive na marginama društva, poput osoba s invaliditetom, pripadnika romske manjine i žrtava rata, te je dobila visoke ocjene kritike zbog empatičnog i dubinskog pristupa.<ref>{{Cite web|url=http://barbaramatejcic.com/2016/04/04/kako-ste-o-knjizi-mogucnost-prelistavanja-i-narudzbe-2/|title=„Kako ste?“ - o knjizi, mogućnost prelistavanja i narudžbe|date=2016-04-04|website=Barbara Matejčić|language=en-US|access-date=2026-04-26}}</ref> Predaje na studiju Novinarstva Sveučilišta VERN u Zagrebu.<ref>{{Cite web|url=https://vern.hr/en/novosti/cestitamo-predavacica-na-vernovom-studiju-novinarstva-barbara-matejcic-dobitnica-hnd-ove-nagrade-marija-juric-zagorka/|title=Congratulations – lecturer at VERN's journalism studio Barbara Matejčić, winner of the HND's "Marija Jurić-Zagorka" award|last=d.o.o|first=Magićmarinac|last2=vanjakoljan|date=2025-05-06|website=VERN&#039; University|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> == Nagrade == Finalistica je i dobitnica nekoliko prestižnih priznanja i nagrada, uključujući: * Priznanje za najbolje praćenje LGBT tematike u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. (Zagreb Pride, 2011.) * Nagradu [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]] "Marija Jurić Zagorka" za pisano novinarstvo (2013.) te za najbolji radijski dokumentarac (2025.) <ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/nagrade/dobitnici-nagrada-hrvatskog-novinarskog-drustva-od-1954-godine-do-danas/|title=Dobitnici nagrada Hrvatskog novinarskog društva od 1954. godine do danas|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref name=":0" /> * Priznanje "Krunoslav Sukić" za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava (Centar za mir, 2013.). * Nagradu za najbolji tekst o ljudskim pravima na Zapadnom Balkanu. * European Press Prize (2024.) <ref>{{Cite web|url=https://www.europeanpressprize.com/laureate/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|website=European Press Prize|access-date=2026-04-26}}</ref> * Investigative Journalism for Europe (2024.) * Dobitnica je Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ * Svjetionik za izvještavanje o sirmaštvu i društvenoj nejednakosti (2021. i 2025.). * Finalistica je Europske nagrade za novinarstvo u 2026.<ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/barbara-matejcic-u-uzem-izboru-za-europsku-novinarsku-nagradu/|title=Barbara Matejčić u užem izboru za Europsku novinarsku nagradu|last=Buljan|first=Ivica|date=2026-04-16|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://barbaramatejcic.com/ http://BarbaraNatejcic.com] == Reference == <references /> [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Biografije, Split]] hah9yy8l7r8iqay6aqvu8y3qcbiud4n 3837477 3837474 2026-04-26T17:35:50Z Zblace 120887 3837477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Barbara Matejčić | slika = Barbara Matejćič 2017.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Split]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | zanimanje = Novinarka, spisateljica, urednica | poznat_po = Istraživačko novinarstvo, ljudska prava }} '''Barbara Matejčić''' je nagrađivana [[hrvatska]] novinarka, urednica i spisateljica, poznata i nagrađivana za rad na temama [[Ljudska prava|ljudskih prava]], socijalnih pitanja i istraživačkog novinarstva. == Biografija == Rođena je u Splitu. Diplomirala je [[hrvatski jezik]] i književnost na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb|Zagrebu]]. Kao slobodna novinarka sarađuje sa brojnim domaćim, regionalnim i stranim medijima. Objavljuje dubinske reportaže i istraživačke serijale za Tjednik i portal ''Novosti''. Piše analitičke tekstove i reportaže o društvenim fenomenima za Telegram i Jutarnji list.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/barbara-matejcic-ratne-fotografije-brcko-nagrada-srdjan-aleksic-15652612|title=Jutarnji list - 'Prolazila sam medijske i sudske arhive i trajalo je to nekoliko godina. Trebalo mi je više od godinu dana da dođem do ubojice'|date=2025-12-14|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/autor/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|last=Telegram.hr|website=Telegram.hr|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Dugogodišnja je suradnica Trećeg programa [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]<nowiki/>a , gdje radi autorske radijske dokumentarce.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/dokumentarcu-hrvatskog-radija-nagrada-hnd-a-12134375|title=Dokumentarcu Hrvatskog radija nagrada HND-a|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Piše eseje i analize na sjecištu politike, društva i kulture za Ideje.hr. Surađuje na regionalnim istraživačkim projektima vezanim uz Balkan kroz Balkan Insight (BIRN). Povremeno je pisala i za ''[[Lupiga]]'', ''[[H-Alter]], Kulturpunkt.hr.''<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.h-alter.org/stranice/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić|website=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Njen rad se fokusira na marginalizovane grupe, diskriminaciju i društvenu pravdu, te je često stipendirana/podržavana za stručni istraživački rad.<ref>{{Cite web|url=https://earthjournalism.net/fellows/barbara-matej%C4%8Di%C4%87|title=Barbara Matejčić {{!}} Earth Journalism Network|website=earthjournalism.net|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.journalismfund.eu/journalists/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić {{!}} Journalismfund Europe|website=www.journalismfund.eu|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Surađuje s Dokumentarnim programom 3. programa Hrvatskog radija, s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama i pojedincima. Internationalno su je objavljivali: [[BBC]], [[ARTE|Arte]], L’Espresso (Italija), Profil (Austrija), De Groene Amsterdammer (Nizozemska) Svenska Dagbladet (Švedska), NewLines Mag.<ref>{{Cite web|url=https://newlinesmag.com/writers/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|date=2026-04-14|website=New Lines Magazine|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Izdala je zbirku narativno-novinarskih eseja pod nazivom ''Kako ste?'' (2015). Knjiga sadrži potresne priče o ljudima koji žive na marginama društva, poput osoba s invaliditetom, pripadnika romske manjine i žrtava rata, te je dobila visoke ocjene kritike zbog empatičnog i dubinskog pristupa.<ref>{{Cite web|url=http://barbaramatejcic.com/2016/04/04/kako-ste-o-knjizi-mogucnost-prelistavanja-i-narudzbe-2/|title=„Kako ste?“ - o knjizi, mogućnost prelistavanja i narudžbe|date=2016-04-04|website=Barbara Matejčić|language=en-US|access-date=2026-04-26}}</ref> Predaje na studiju Novinarstva Sveučilišta VERN u Zagrebu.<ref>{{Cite web|url=https://vern.hr/en/novosti/cestitamo-predavacica-na-vernovom-studiju-novinarstva-barbara-matejcic-dobitnica-hnd-ove-nagrade-marija-juric-zagorka/|title=Congratulations – lecturer at VERN's journalism studio Barbara Matejčić, winner of the HND's "Marija Jurić-Zagorka" award|last=d.o.o|first=Magićmarinac|last2=vanjakoljan|date=2025-05-06|website=VERN&#039; University|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> == Nagrade == Finalistica je i dobitnica nekoliko prestižnih priznanja i nagrada, uključujući: * Priznanje za najbolje praćenje LGBT tematike u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. (Zagreb Pride, 2011.) * Nagradu [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]] "Marija Jurić Zagorka" za pisano novinarstvo (2013.) te za najbolji radijski dokumentarac (2025.) <ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/nagrade/dobitnici-nagrada-hrvatskog-novinarskog-drustva-od-1954-godine-do-danas/|title=Dobitnici nagrada Hrvatskog novinarskog društva od 1954. godine do danas|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref name=":0" /> * Priznanje "Krunoslav Sukić" za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava (Centar za mir, 2013.). * Nagradu za najbolji tekst o ljudskim pravima na Zapadnom Balkanu. * European Press Prize (2024.) <ref>{{Cite web|url=https://www.europeanpressprize.com/laureate/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|website=European Press Prize|access-date=2026-04-26}}</ref> * Investigative Journalism for Europe (2024.) * Dobitnica je Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ * Svjetionik za izvještavanje o sirmaštvu i društvenoj nejednakosti (2021. i 2025.). * Finalistica je Europske nagrade za novinarstvo u 2026.<ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/barbara-matejcic-u-uzem-izboru-za-europsku-novinarsku-nagradu/|title=Barbara Matejčić u užem izboru za Europsku novinarsku nagradu|last=Buljan|first=Ivica|date=2026-04-16|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://barbaramatejcic.com/ http://BarbaraNatejcic.com] == Reference == <references /> [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Biografije, Split]] p06tbya2iz42305gfrkbyjxj1fgo3ev 3837533 3837477 2026-04-27T04:26:45Z Zblace 120887 ispravke ponavljanja i redosljeda informacija 3837533 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Barbara Matejčić | slika = Barbara Matejćič 2017.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Split]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | zanimanje = Novinarka, spisateljica, urednica | poznat_po = Istraživačko novinarstvo, ljudska prava }} '''Barbara Matejčić''' je nagrađivana [[hrvatska]] novinarka, urednica i spisateljica, poznata i nagrađivana za rad na temama [[Ljudska prava|ljudskih prava]], socijalnih pitanja i istraživačkog novinarstva. == Biografija == Rođena je u Splitu,a diplomirala je [[hrvatski jezik]] i književnost na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb|Zagrebu]] gdje živi i radi. Kao slobodna novinarka sarađuje sa brojnim domaćim, regionalnim i stranim medijima. Surađuje s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama i pojedincima. Njen rad se fokusira na marginalizovane grupe, diskriminaciju i društvenu pravdu, te je često stipendirana/podržavana za stručni istraživački rad.<ref>{{Cite web|url=https://earthjournalism.net/fellows/barbara-matej%C4%8Di%C4%87|title=Barbara Matejčić {{!}} Earth Journalism Network|website=earthjournalism.net|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.journalismfund.eu/journalists/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić {{!}} Journalismfund Europe|website=www.journalismfund.eu|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Objavljuje dubinske reportaže i istraživačke serijale za tjednik i portal ''Novosti''. Piše analitičke tekstove i reportaže o društvenim fenomenima za Telegram i Jutarnji list.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/barbara-matejcic-ratne-fotografije-brcko-nagrada-srdjan-aleksic-15652612|title=Jutarnji list - 'Prolazila sam medijske i sudske arhive i trajalo je to nekoliko godina. Trebalo mi je više od godinu dana da dođem do ubojice'|date=2025-12-14|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/autor/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|last=Telegram.hr|website=Telegram.hr|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Piše eseje i analize na sjecištu politike, društva i kulture za Ideje.hr. Surađuje na regionalnim istraživačkim projektima vezanim uz Balkan kroz Balkan Insight (BIRN). Povremeno je pisala i za ''[[Lupiga]]'', ''[[H-Alter]], Kulturpunkt.hr.''<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.h-alter.org/stranice/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić|website=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Dugogodišnja je suradnica 3. programa [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a, gdje radi autorske radijske dokumentarce.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/dokumentarcu-hrvatskog-radija-nagrada-hnd-a-12134375|title=Dokumentarcu Hrvatskog radija nagrada HND-a|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Internationalno je objavljivala za: [[BBC]], [[ARTE|Arte]], L’Espresso (Italija), Profil (Austrija), De Groene Amsterdammer (Nizozemska) Svenska Dagbladet (Švedska), NewLines Mag.<ref>{{Cite web|url=https://newlinesmag.com/writers/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|date=2026-04-14|website=New Lines Magazine|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Izdala je zbirku narativno-novinarskih eseja pod nazivom ''Kako ste?'' (2015.). Knjiga sadrži potresne priče o ljudima koji žive na marginama društva, poput osoba s invaliditetom, pripadnika romske manjine i žrtava rata, te je dobila visoke ocjene kritike zbog empatičnog i dubinskog pristupa.<ref>{{Cite web|url=http://barbaramatejcic.com/2016/04/04/kako-ste-o-knjizi-mogucnost-prelistavanja-i-narudzbe-2/|title=„Kako ste?“ - o knjizi, mogućnost prelistavanja i narudžbe|date=2016-04-04|website=Barbara Matejčić|language=en-US|access-date=2026-04-26}}</ref> Predaje na studiju Novinarstva Sveučilišta VERN u Zagrebu.<ref>{{Cite web|url=https://vern.hr/en/novosti/cestitamo-predavacica-na-vernovom-studiju-novinarstva-barbara-matejcic-dobitnica-hnd-ove-nagrade-marija-juric-zagorka/|title=Congratulations – lecturer at VERN's journalism studio Barbara Matejčić, winner of the HND's "Marija Jurić-Zagorka" award|last=d.o.o|first=Magićmarinac|last2=vanjakoljan|date=2025-05-06|website=VERN&#039; University|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> == Nagrade == Finalistica je i dobitnica nekoliko prestižnih priznanja i nagrada, uključujući: * Priznanje za najbolje praćenje LGBT tematike u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. (Zagreb Pride, 2011.) * Nagradu [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]] "Marija Jurić Zagorka" za pisano novinarstvo (2013.) te za najbolji radijski dokumentarac (2025.) <ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/nagrade/dobitnici-nagrada-hrvatskog-novinarskog-drustva-od-1954-godine-do-danas/|title=Dobitnici nagrada Hrvatskog novinarskog društva od 1954. godine do danas|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref name=":0" /> * Priznanje "Krunoslav Sukić" za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava (Centar za mir, 2013.). * Nagradu za najbolji tekst o ljudskim pravima na Zapadnom Balkanu. * European Press Prize (2024.) <ref>{{Cite web|url=https://www.europeanpressprize.com/laureate/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|website=European Press Prize|access-date=2026-04-26}}</ref> * Investigative Journalism for Europe (2024.) * Dobitnica je Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ * Svjetionik za izvještavanje o sirmaštvu i društvenoj nejednakosti (2021. i 2025.). * Finalistica je Europske nagrade za novinarstvo u 2026.<ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/barbara-matejcic-u-uzem-izboru-za-europsku-novinarsku-nagradu/|title=Barbara Matejčić u užem izboru za Europsku novinarsku nagradu|last=Buljan|first=Ivica|date=2026-04-16|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://barbaramatejcic.com/ http://BarbaraNatejcic.com] == Reference == <references /> [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Biografije, Split]] 6szhi897yacf405l8iuk42qe8xdysab 3837534 3837533 2026-04-27T04:27:28Z Zblace 120887 /* Biografija */ 3837534 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Barbara Matejčić | slika = Barbara Matejćič 2017.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Split]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | zanimanje = Novinarka, spisateljica, urednica | poznat_po = Istraživačko novinarstvo, ljudska prava }} '''Barbara Matejčić''' je nagrađivana [[hrvatska]] novinarka, urednica i spisateljica, poznata i nagrađivana za rad na temama [[Ljudska prava|ljudskih prava]], socijalnih pitanja i istraživačkog novinarstva. == Biografija == Rođena je u Splitu, a diplomirala je [[hrvatski jezik]] i književnost na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb|Zagrebu]] gdje živi i radi kao slobodna novinarka. Sarađuje sa brojnim domaćim, regionalnim i stranim medijima. Surađuje s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama i pojedincima. Njen rad se fokusira na marginalizovane grupe, diskriminaciju i društvenu pravdu, te je često stipendirana/podržavana za stručni istraživački rad.<ref>{{Cite web|url=https://earthjournalism.net/fellows/barbara-matej%C4%8Di%C4%87|title=Barbara Matejčić {{!}} Earth Journalism Network|website=earthjournalism.net|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.journalismfund.eu/journalists/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić {{!}} Journalismfund Europe|website=www.journalismfund.eu|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Objavljuje dubinske reportaže i istraživačke serijale za tjednik i portal ''Novosti''. Piše analitičke tekstove i reportaže o društvenim fenomenima za Telegram i Jutarnji list.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/barbara-matejcic-ratne-fotografije-brcko-nagrada-srdjan-aleksic-15652612|title=Jutarnji list - 'Prolazila sam medijske i sudske arhive i trajalo je to nekoliko godina. Trebalo mi je više od godinu dana da dođem do ubojice'|date=2025-12-14|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/autor/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|last=Telegram.hr|website=Telegram.hr|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Piše eseje i analize na sjecištu politike, društva i kulture za Ideje.hr. Surađuje na regionalnim istraživačkim projektima vezanim uz Balkan kroz Balkan Insight (BIRN). Povremeno je pisala i za ''[[Lupiga]]'', ''[[H-Alter]], Kulturpunkt.hr.''<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.h-alter.org/stranice/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić|website=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Dugogodišnja je suradnica 3. programa [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a, gdje radi autorske radijske dokumentarce.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/dokumentarcu-hrvatskog-radija-nagrada-hnd-a-12134375|title=Dokumentarcu Hrvatskog radija nagrada HND-a|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Internationalno je objavljivala za: [[BBC]], [[ARTE|Arte]], L’Espresso (Italija), Profil (Austrija), De Groene Amsterdammer (Nizozemska) Svenska Dagbladet (Švedska), NewLines Mag.<ref>{{Cite web|url=https://newlinesmag.com/writers/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|date=2026-04-14|website=New Lines Magazine|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Izdala je zbirku narativno-novinarskih eseja pod nazivom ''Kako ste?'' (2015.). Knjiga sadrži potresne priče o ljudima koji žive na marginama društva, poput osoba s invaliditetom, pripadnika romske manjine i žrtava rata, te je dobila visoke ocjene kritike zbog empatičnog i dubinskog pristupa.<ref>{{Cite web|url=http://barbaramatejcic.com/2016/04/04/kako-ste-o-knjizi-mogucnost-prelistavanja-i-narudzbe-2/|title=„Kako ste?“ - o knjizi, mogućnost prelistavanja i narudžbe|date=2016-04-04|website=Barbara Matejčić|language=en-US|access-date=2026-04-26}}</ref> Predaje na studiju Novinarstva Sveučilišta VERN u Zagrebu.<ref>{{Cite web|url=https://vern.hr/en/novosti/cestitamo-predavacica-na-vernovom-studiju-novinarstva-barbara-matejcic-dobitnica-hnd-ove-nagrade-marija-juric-zagorka/|title=Congratulations – lecturer at VERN's journalism studio Barbara Matejčić, winner of the HND's "Marija Jurić-Zagorka" award|last=d.o.o|first=Magićmarinac|last2=vanjakoljan|date=2025-05-06|website=VERN&#039; University|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> == Nagrade == Finalistica je i dobitnica nekoliko prestižnih priznanja i nagrada, uključujući: * Priznanje za najbolje praćenje LGBT tematike u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. (Zagreb Pride, 2011.) * Nagradu [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]] "Marija Jurić Zagorka" za pisano novinarstvo (2013.) te za najbolji radijski dokumentarac (2025.) <ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/nagrade/dobitnici-nagrada-hrvatskog-novinarskog-drustva-od-1954-godine-do-danas/|title=Dobitnici nagrada Hrvatskog novinarskog društva od 1954. godine do danas|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref name=":0" /> * Priznanje "Krunoslav Sukić" za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava (Centar za mir, 2013.). * Nagradu za najbolji tekst o ljudskim pravima na Zapadnom Balkanu. * European Press Prize (2024.) <ref>{{Cite web|url=https://www.europeanpressprize.com/laureate/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|website=European Press Prize|access-date=2026-04-26}}</ref> * Investigative Journalism for Europe (2024.) * Dobitnica je Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ * Svjetionik za izvještavanje o sirmaštvu i društvenoj nejednakosti (2021. i 2025.). * Finalistica je Europske nagrade za novinarstvo u 2026.<ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/barbara-matejcic-u-uzem-izboru-za-europsku-novinarsku-nagradu/|title=Barbara Matejčić u užem izboru za Europsku novinarsku nagradu|last=Buljan|first=Ivica|date=2026-04-16|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://barbaramatejcic.com/ http://BarbaraNatejcic.com] == Reference == <references /> [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Biografije, Split]] e98010e18wistpbp3pcaqcer1xednr9 3837536 3837534 2026-04-27T04:38:17Z Zblace 120887 3837536 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Barbara Matejčić | slika = Barbara Matejćič 2017.jpg | opis_slike = | mjesto_rođenja = [[Split]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | zanimanje = Novinarka, spisateljica, urednica | poznat_po = Istraživačko novinarstvo, ljudska prava }} '''Barbara Matejčić''' je nagrađivana [[hrvatska]] novinarka, urednica i spisateljica, poznata i nagrađivana za rad na temama [[Ljudska prava|ljudskih prava]], socijalnih pitanja i istraživačkog novinarstva. == Biografija == Rođena je u Splitu, a diplomirala je [[hrvatski jezik]] i književnost na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb|Zagrebu]] gdje živi i radi kao slobodna novinarka. Sarađuje sa brojnim domaćim, regionalnim i stranim medijima. Surađuje s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama i pojedincima. Njen rad se fokusira na marginalizovane grupe, diskriminaciju i društvenu pravdu, te je često stipendirana/podržavana za stručni istraživački rad od međunarodnih organizacija kao: UNHCR i UNICEF (za teme izbjeglica i dječjih prava), European Stability Initiative (ESI) i Reuters Institute.<ref>{{Cite web|url=https://earthjournalism.net/fellows/barbara-matej%C4%8Di%C4%87|title=Barbara Matejčić {{!}} Earth Journalism Network|website=earthjournalism.net|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.journalismfund.eu/journalists/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić {{!}} Journalismfund Europe|website=www.journalismfund.eu|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Objavljuje dubinske reportaže i istraživačke serijale za tjednik i portal ''Novosti''. Piše analitičke tekstove i reportaže o društvenim fenomenima za Telegram i Jutarnji list.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/barbara-matejcic-ratne-fotografije-brcko-nagrada-srdjan-aleksic-15652612|title=Jutarnji list - 'Prolazila sam medijske i sudske arhive i trajalo je to nekoliko godina. Trebalo mi je više od godinu dana da dođem do ubojice'|date=2025-12-14|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/autor/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|last=Telegram.hr|website=Telegram.hr|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Piše eseje i analize na sjecištu politike, društva i kulture za Ideje.hr. Surađuje na regionalnim istraživačkim projektima vezanim uz Balkan kroz Balkan Insight (BIRN). Povremeno je pisala i za ''[[Lupiga]]'', ''[[H-Alter]], Kulturpunkt.hr.''<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.h-alter.org/stranice/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić|website=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Dugogodišnja je suradnica 3. programa [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a, gdje radi autorske radijske dokumentarce.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/dokumentarcu-hrvatskog-radija-nagrada-hnd-a-12134375|title=Dokumentarcu Hrvatskog radija nagrada HND-a|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Internationalno je objavljivala za: [[BBC]], [[ARTE|Arte]], L’Espresso (Italija), Profil (Austrija), De Groene Amsterdammer (Nizozemska) Svenska Dagbladet (Švedska), NewLines Mag.<ref>{{Cite web|url=https://newlinesmag.com/writers/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|date=2026-04-14|website=New Lines Magazine|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Izdala je zbirku narativno-novinarskih eseja pod nazivom ''Kako ste?'' u izdanju Fundacije [[Heinrich Böll]], 2015. godine. Knjiga sadrži potresne priče o ljudima koji žive na marginama društva, poput osoba s invaliditetom, pripadnika romske manjine i žrtava rata, te je dobila visoke ocjene kritike zbog empatičnog i dubinskog pristupa.<ref>{{Cite web|url=http://barbaramatejcic.com/2016/04/04/kako-ste-o-knjizi-mogucnost-prelistavanja-i-narudzbe-2/|title=„Kako ste?“ - o knjizi, mogućnost prelistavanja i narudžbe|date=2016-04-04|website=Barbara Matejčić|language=en-US|access-date=2026-04-26}}</ref> Predaje na studiju Novinarstva Sveučilišta VERN u Zagrebu.<ref>{{Cite web|url=https://vern.hr/en/novosti/cestitamo-predavacica-na-vernovom-studiju-novinarstva-barbara-matejcic-dobitnica-hnd-ove-nagrade-marija-juric-zagorka/|title=Congratulations – lecturer at VERN's journalism studio Barbara Matejčić, winner of the HND's "Marija Jurić-Zagorka" award|last=d.o.o|first=Magićmarinac|last2=vanjakoljan|date=2025-05-06|website=VERN&#039; University|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> == Nagrade == Finalistica je i dobitnica nekoliko prestižnih priznanja i nagrada, uključujući: * Priznanje za najbolje praćenje LGBT tematike u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. (Zagreb Pride, 2011.) * Nagradu [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]] "Marija Jurić Zagorka" za pisano novinarstvo (2013.) te za najbolji radijski dokumentarac (2025.) <ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/nagrade/dobitnici-nagrada-hrvatskog-novinarskog-drustva-od-1954-godine-do-danas/|title=Dobitnici nagrada Hrvatskog novinarskog društva od 1954. godine do danas|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref name=":0" /> * Priznanje "Krunoslav Sukić" za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava (Centar za mir, 2013.). * Nagradu za najbolji tekst o ljudskim pravima na Zapadnom Balkanu. * European Press Prize (2024.) <ref>{{Cite web|url=https://www.europeanpressprize.com/laureate/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|website=European Press Prize|access-date=2026-04-26}}</ref> * Investigative Journalism for Europe (2024.) * Dobitnica je Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ * Svjetionik za izvještavanje o sirmaštvu i društvenoj nejednakosti (2021. i 2025.). * Finalistica je Europske nagrade za novinarstvo u 2026.<ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/barbara-matejcic-u-uzem-izboru-za-europsku-novinarsku-nagradu/|title=Barbara Matejčić u užem izboru za Europsku novinarsku nagradu|last=Buljan|first=Ivica|date=2026-04-16|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://barbaramatejcic.com/ http://BarbaraNatejcic.com] == Reference == <references /> [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Biografije, Split]] 6fc26rvshyj814ppetvxchizfu2umuh Razgovor:Barbara Matejčić 1 533645 3837476 2026-04-26T17:35:48Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3837476 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3837478 3837476 2026-04-26T17:37:37Z AnToni 2325 3837478 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = 96c8641pw6yhszu01teef4qba7gac17 3837479 3837478 2026-04-26T17:38:13Z AnToni 2325 3837479 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Zblace | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} cpxh6t11joa9s4miz8qcj134ekudw0f Razgovor:Armijska ratna komanda ARK/D-0 u Konjicu 1 533646 3837489 2026-04-26T19:29:14Z GoodBosnian 170315 /* WP COMMONNAME */ novi odlomak 3837489 wikitext text/x-wiki == WP COMMONNAME == Mozda prema commonname premjestiti na "Titov bunker" [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:29, 26 april 2026 (CEST) 1f91qte2ewfs6rpoi26o4o86s61rqwo Kategorija:Politika Republike Genove 14 533647 3837491 2026-04-26T19:46:23Z Silverije 11028 Nova stranica: {{Politika po državama|Republika Genova|Republike Genove|Republika Genova}} 3837491 wikitext text/x-wiki {{Politika po državama|Republika Genova|Republike Genove|Republika Genova}} ljfcgmj3m79b44a7hr6kermgzijoj38 Suzan Kahramaner 0 533648 3837494 2026-04-26T19:53:17Z Mhare 481 + 3837494 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Suzan Kahramaner | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1913|5|21}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2006|2|22|1913|5|21}} | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Turska]] | polje = [[Matematika]] | institucija = [[Istanbulski univerzitet]] | alma_mater = [[Istanbulski univerzitet]] | slika = SZ1.jpg }} '''Fatma Suzan Kahramaner''' bila je [[Turska|turska]] [[matematika|matematičarka]] i univerzitetska profesorica, ubrajana među prve [[Žena|žene]] u turskoj akademskoj matematici.<ref name="TurkMathBio">{{cite web |title=Suzan Kahramaner Vefat Etti |url=https://www.turkmath.org/beta/turkmattarihiarsivi.php?slug=suzan+kahramaner+vefat+etti |website=Türk Matematik Tarihi Arşivi |access-date=2026-04-26}}</ref><ref name="GFTA2013">{{cite web |title=GFTA 2013 |url=https://www.melikeaydogan.com/ |website=melikeaydogan.com |access-date=2026-04-26}}</ref> Rođena je 21. maja 1913. u [[Istanbul]]u, a umrla 22. februara 2006. u istom gradu.<ref name="TurkMathBio" /> Veći dio akademske karijere provela je na [[Istanbulski univerzitet|Istanbulskom univerzitetu]], gdje je predavala i istraživala u oblasti [[kompleksna analiza|teorije kompleksnih funkcija]].<ref name="TurkMathBio" /><ref name="Publimath">{{cite web |title=Kahramaner Suzan |url=https://publimath.fr/ka015/ |website=Publimath |access-date=2026-04-26}}</ref> == Život i obrazovanje == Kahramaner je osnovno obrazovanje stekla u školi Moda Numune İnas, a potom je pohađala privatnu francusku školu u Istanbulu [[Notre Dame de Sion]], gdje je završila [[Srednja škola|srednje obrazovanje]] 1934.<ref name="TurkMathBio" /> Iste godine upisala je Matematičko-astronomski odsjek Istanbulskog univerziteta, reformiranog nakon preustroja nekadašnjeg [[Darülfünun|Darülfünuna]], visokošloske institucije osnovane 1863.<ref name="TurkMathBio" /> Tokom studija slušala je nastavu kod matematičara kao što su [[Richard von Mises]], [[Hilda Geiringer]] i [[William Prager]].<ref name="TurkMathBio" /> Diplomirala je 1939. na odsjeku za matematiku i astronomiju, nakon čega je kratko radila na istraživanjima iz fizike i kao nastavnica matematike u djevojačkoj gimnaziji Çamlıca.<ref name="TurkMathBio" /> Doktorski studij započela je 1943. pod mentorstvom [[Kerim Erim|Kerima Erima]].<ref name="TurkMathBio" /> == Akademska karijera == Nakon odbrane doktorata nastavila je rad na Istanbulskom univerzitetu, gdje je predavala analizu i razvijala istraživanja iz teorije kompleksnih funkcija.<ref name="TurkMathBio" /><ref name="DergiArgument">{{cite journal |last=Kahramaner |first=Suzan |title=SUR L' ARGUMENT DES FONCTIONS UNIVALENTES |journal=İstanbul University Science Faculty the Journal of Mathematics Physics and Astronomy |volume=32 |pages=1–22 |year=2012 |url=https://dergipark.org.tr/en/pub/iusfjm/article/118515 |access-date=2026-04-26}}</ref> Usavršavala se na [[Univerzitet u Helsinkiju|Univerzitetu u Helsinkiju]] i [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], gdje je sarađivala s [[Rolf Nevanlinna|Rolfom Nevanlinnom]], a učestvovala je i na više međunarodnih kongresa matematičara, uključujući skupove u [[Edinburgh]]u, [[Stockholm]]u, [[Moskva|Moskvi]], [[Nica|Nici]] i [[Helsinki]]ju. Profesorsko zvanje stekla je 1968.<ref name="Publimath" /> Učestvovala je u osnivanju Balkanske unije matematičara i bila je predstojnica Matematičkog odsjeka Istanbulskog univerziteta 1978–1979.<ref name="Publimath" /> U penziju je otišla 1983, ali je nastavila pratiti i podržavati matematička istraživanja. Povodom njenog stotog rođendana 2013. međunarodni simpozij ''Geometric Function Theory and Applications'' ({{Jez-bs|Teorija geometrijskih funkcija i primjene}}) bio je posvećen njenom radu i naslijeđu.<ref name="GFTA2013" /><ref name="Yenisafak">{{cite web |title=İlk Kadın Matematikçimize, 100. yaş kutlaması |url=https://www.yenisafak.com/kultur-sanat/ilk-kadin-matematikcimize-100yas-kutlamasi-550334 |website=Yeni Şafak |date=2013-08-05 |access-date=2026-04-26}}</ref> == Naučni rad == Glavno područje njenog rada bila je teorija analitičkih i univalentnih funkcija.<ref name="Publimath" /><ref name="DergiArgument" /> Objavljivala je radove na [[Francuski jezik|francuskom]] i [[Njemački jezik|njemačkom]] jeziku.<ref name="DergiArgument" /> Bila je i mentorica više doktorskih kandidata, među njima Ahmeta Derneka, Rifkija Kahramanera i Yaşara Polatoğlua. Suzan Kahramaner zauzima istaknuto mjesto u historiji matematike u Turskoj kao jedna od pionirki ženskog akademskog rada u toj disciplini.<ref name="GFTA2013" /><ref name="Yenisafak" /> Njen rad ostao je vezan uz razvoj kompleksne analize na Istanbulskom univerzitetu i uz međunarodne veze turske matematičke zajednice u drugoj polovini 20. stoljeća.<ref name="Publimath" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kahramaner, Suzan}} [[Kategorija:Rođeni 1913.]] [[Kategorija:Umrli 2006.]] [[Kategorija:Turski matematičari]] [[Kategorija:Turski naučnici]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] a6f4osti1hne1ul106sfblp7d62xsso 3837496 3837494 2026-04-26T19:58:41Z Mhare 481 3837496 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Suzan Kahramaner | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1913|5|21}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2006|2|22|1913|5|21}} | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Turska]] | polje = [[Matematika]] | institucija = [[Istanbulski univerzitet]] | alma_mater = [[Istanbulski univerzitet]] | slika = SZ1.jpg }} '''Fatma Suzan Kahramaner''' bila je [[Turska|turska]] [[matematika|matematičarka]] i univerzitetska profesorica, ubrajana među prve [[Žena|žene]] u turskoj akademskoj matematici.<ref name="TurkMathBio">{{cite web |title=Suzan Kahramaner Vefat Etti |url=https://www.turkmath.org/beta/turkmattarihiarsivi.php?slug=suzan+kahramaner+vefat+etti |website=Türk Matematik Tarihi Arşivi |access-date=2026-04-26}}</ref><ref name="GFTA2013">{{cite web |title=GFTA 2013 |url=https://www.melikeaydogan.com/ |website=melikeaydogan.com |access-date=2026-04-26}}</ref> Rođena je 21. maja 1913. u [[Istanbul]]u, a umrla 22. februara 2006. u istom gradu.<ref name="TurkMathBio" /> Veći dio akademske karijere provela je na [[Istanbulski univerzitet|Istanbulskom univerzitetu]], gdje je predavala i istraživala u oblasti [[kompleksna analiza|teorije kompleksnih funkcija]].<ref name="TurkMathBio" /><ref name="Publimath">{{cite web |title=Kahramaner Suzan |url=https://publimath.fr/ka015/ |website=Publimath |access-date=2026-04-26}}</ref> == Život i obrazovanje == Kahramaner je osnovno obrazovanje stekla u školi Moda Numune İnas, a potom je pohađala privatnu francusku školu u Istanbulu [[Notre Dame de Sion]], gdje je završila [[Srednja škola|srednje obrazovanje]] 1934.<ref name="TurkMathBio" /> Iste godine upisala je Matematičko-astronomski odsjek Istanbulskog univerziteta, reformiranog nakon preustroja nekadašnjeg [[Darülfünun|Darülfünuna]], visokošloske institucije osnovane 1863.<ref name="TurkMathBio" /> Tokom studija slušala je nastavu kod njemačkih matematičara koji su kao što su [[Richard von Mises]], [[Hilda Geiringer]] i [[William Prager]].<ref name="TurkMathBio" /> Brojni njemački akademici koji su pobjegli iz [[Nacistička Njemačka|Njemačke]] prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nalazili su se na Istanbulskom univerzitetu. Diplomirala je 1939. na odsjeku za matematiku i astronomiju, nakon čega je kratko radila na istraživanjima iz fizike i kao nastavnica matematike u djevojačkoj gimnaziji Çamlıca.<ref name="TurkMathBio" /> Doktorski studij započela je 1943. pod mentorstvom [[Kerim Erim|Kerima Erima]].<ref name="TurkMathBio" /> == Akademska karijera == Nakon odbrane doktorata nastavila je rad na Istanbulskom univerzitetu, gdje je predavala analizu i razvijala istraživanja iz teorije kompleksnih funkcija.<ref name="TurkMathBio" /><ref name="DergiArgument">{{cite journal |last=Kahramaner |first=Suzan |title=SUR L' ARGUMENT DES FONCTIONS UNIVALENTES |journal=İstanbul University Science Faculty the Journal of Mathematics Physics and Astronomy |volume=32 |pages=1–22 |year=2012 |url=https://dergipark.org.tr/en/pub/iusfjm/article/118515 |access-date=2026-04-26}}</ref> Usavršavala se na [[Univerzitet u Helsinkiju|Univerzitetu u Helsinkiju]] i [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], gdje je sarađivala s [[Rolf Nevanlinna|Rolfom Nevanlinnom]], a učestvovala je i na više međunarodnih kongresa matematičara, uključujući skupove u [[Edinburgh]]u, [[Stockholm]]u, [[Moskva|Moskvi]], [[Nica|Nici]] i [[Helsinki]]ju. Profesorsko zvanje stekla je 1968.<ref name="Publimath" /> Učestvovala je u osnivanju Balkanske unije matematičara i bila je predstojnica Matematičkog odsjeka Istanbulskog univerziteta 1978–1979.<ref name="Publimath" /> U penziju je otišla 1983, ali je nastavila pratiti i podržavati matematička istraživanja. Povodom njenog stotog rođendana 2013. međunarodni simpozij ''Geometric Function Theory and Applications'' ({{Jez-bs|Teorija geometrijskih funkcija i primjene}}) bio je posvećen njenom radu i naslijeđu.<ref name="GFTA2013" /><ref name="Yenisafak">{{cite web |title=İlk Kadın Matematikçimize, 100. yaş kutlaması |url=https://www.yenisafak.com/kultur-sanat/ilk-kadin-matematikcimize-100yas-kutlamasi-550334 |website=Yeni Şafak |date=2013-08-05 |access-date=2026-04-26}}</ref> == Naučni rad == Glavno područje njenog rada bila je teorija analitičkih i univalentnih funkcija.<ref name="Publimath" /><ref name="DergiArgument" /> Objavljivala je radove na [[Francuski jezik|francuskom]] i [[Njemački jezik|njemačkom]] jeziku.<ref name="DergiArgument" /> Bila je i mentorica više doktorskih kandidata, među njima Ahmeta Derneka, Rifkija Kahramanera i Yaşara Polatoğlua. Suzan Kahramaner zauzima istaknuto mjesto u historiji matematike u Turskoj kao jedna od pionirki ženskog akademskog rada u toj disciplini.<ref name="GFTA2013" /><ref name="Yenisafak" /> Njen rad ostao je vezan uz razvoj kompleksne analize na Istanbulskom univerzitetu i uz međunarodne veze turske matematičke zajednice u drugoj polovini 20. stoljeća.<ref name="Publimath" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kahramaner, Suzan}} [[Kategorija:Rođeni 1913.]] [[Kategorija:Umrli 2006.]] [[Kategorija:Turski matematičari]] [[Kategorija:Turski naučnici]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] du3jy5azhb0yjymv3r003w9s1zye4qc Razgovor:Suzan Kahramaner 1 533649 3837497 2026-04-26T19:58:53Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3837497 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3837498 3837497 2026-04-26T19:59:40Z Mhare 481 3837498 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = nauka | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} mlt3wt2m3d09fdnkq77u7m0q1e4zk50 Titov bunker 0 533650 3837500 2026-04-26T20:00:38Z Mhare 481 Preusmjereno na [[Armijska ratna komanda ARK/D-0 u Konjicu]] 3837500 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI[[Armijska ratna komanda ARK/D-0 u Konjicu]] 3okkzn31wj0fceho1x4e8nxevp5wsgh Türkan Akyol 0 533651 3837505 2026-04-26T21:54:20Z Mhare 481 + 3837505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Türkan Akyol | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Peyman Türkan Akyol | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Turska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2017|9|7|1928|10|12}} | mjesto_smrti = [[Ankara]], [[Turska]] | zanimanje = [[ljekar]]ica, [[pulmologija|pulmologinja]], univerzitetska profesorica, političarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = prva žena ministar u vladi Turske; prva žena rektor univerziteta u Turskoj | supružnik = Turhan Akyol | djeca = 2 | alma_mater = [[Univerzitet u Ankari]] }} '''Türkan Akyol''' ({{jez-tr|Peyman Türkan Akyol}}; [[Istanbul]], 12. oktobar 1928 – [[Ankara]], 7. septembar 2017) bila je [[Turska|turska]] [[ljekar]]ica, univerzitetska profesorica i političarka. Bila je specijalistica za [[pulmologija|plućne bolesti]], profesorica Medicinskog fakulteta [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]], prva žena ministar u [[Vlada Turske|vladi Turske]] i prva žena rektor univerziteta u toj zemlji.<ref name="bianet">{{cite web |title=First Woman MP and University President Türkan Akyol Passes Away |url=https://bianet.org/haber/first-woman-mp-and-university-president-turkan-akyol-passes-away-189631 |website=Bianet |date=7. 9. 2017 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}</ref><ref name="hurriyet">{{cite web |title=Turkey’s first female minister Türkan Akyol dies aged 89 |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkeys-first-female-minister-turkan-akyol-dies-aged-89-117724 |website=Hürriyet Daily News |date=8. 9. 2017 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}</ref> U turskoj javnosti najčešće je povezana s političkim prekretnicama u zastupljenosti [[žena]] u [[izvršna vlast|izvršnoj vlasti]] i visokom obrazovanju, ali je istovremeno imala dugu akademsku karijeru u oblasti [[pulmologija|plućnih bolesti]], [[tuberkuloza|tuberkuloze]], [[respiratorna fiziologija|respiratornih funkcija]] i [[hronična respiratorna bolest|hroničnih bolesti disajnog sistema]].<ref name="sezgin">{{cite journal |last1=Sezgin |first1=Ahmet |last2=Şahinoğlu |first2=Serap |title=Siyaseti Bilimle Harmanlayan Hekimin Çalışmaları Üzerine Bir Araştırma: Prof. Dr. Türkan Akyol |journal=Ankara Üniversitesi Tıp Fakültesi Mecmuası |volume=77 |issue=2 |pages=174–187 |year=2024 |doi=10.4274/atfm.galenos.2024.69772 |language=tr}}</ref> == Biografija == Rođena je u [[Istanbul]]u 1928. Osnovno obrazovanje pohađala je u više mjesta u [[Turska|Turskoj]], jer joj je otac bio [[oficir]] i često je mijenjao službu. Srednju školu završila je 1947. u Erenköy djevojačkoj gimnaziji, a Medicinski fakultet [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]] završila je 1953.<ref name="bianet"/><ref name="sezgin"/> Na istom fakultetu zaposlila se 1954. kao asistentica. Specijalizirala se za [[pulmologija|plućne bolesti]], a akademsko usavršavanje nastavila je i u inostranstvu; prema izvorima o njenoj karijeri, radila je ili se usavršavala u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Holandija|Holandiji]]. Postala je docentica 1965, a redovna profesorica 1970.<ref name="bianet"/><ref name="hurriyet"/> Akyol je veći dio profesionalnog rada provela na Medicinskom fakultetu [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]], gdje se bavila [[pulmologija|plućnim bolestima]], [[tuberkuloza|tuberkulozom]], [[respiratorna fiziologija|respiratornim funkcijama]], [[bronhitis]]om i srodnim temama iz [[medicina|medicine]] i [[javno zdravstvo|javnog zdravstva]]. Prema istraživanju objavljenom 2024. u časopisu ''Ankara Üniversitesi Tıp Fakültesi Mecmuası'', do 1980. navodila je približno 80 naučnih radova, a sačuvani i dostupni dio njenog opusa pokazuje da je najviše objavljivala u oblasti [[pulmologija|plućne medicine]] i [[tuberkuloza|tuberkuloze]].<ref name="sezgin"/> Godine 1980. izabrana je za rektoricu [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]]. Time je postala prva žena rektor univerziteta u [[Turska|Turskoj]]. Na toj dužnosti ostala je do 1982, kada je napustila položaj zbog neslaganja s Vijećem za visoko obrazovanje.<ref name="ankara">{{cite web |title=Rektörlerimiz |url=https://www.ankara.edu.tr/kurumsal/tanitim/rektorlerimiz |website=Ankara Üniversitesi |access-date=26. 4. 2026 |language=tr}}</ref><ref name="bianet"/> == Politička karijera == U vladu [[Nihat Erim|Nihata Erima]] imenovana je 25. marta 1971. kao ministrica zdravstva i socijalne pomoći. Tim imenovanjem postala je prva žena članica vlade u historiji [[Republika Turska|Republike Turske]]. S dužnosti je otišla 13. decembra 1971. i vratila se univerzitetskom radu.<ref name="bianet"/><ref name="hurriyet"/> U politiku se ponovo uključila tokom 1980-ih. Bila je među osnivačima Socijaldemokratske partije (SODEP), a poslije općih izbora 1987. izabrana je u [[Velika narodna skupština Turske|Veliku narodnu skupštinu Turske]] kao zastupnica iz [[Izmir]]a. Godine 1992. imenovana je za državnu ministricu zaduženu za pitanja [[žena]] i [[porodica|porodice]] u vladi [[Süleyman Demirel|Süleymana Demirela]], a 1993. nastavila je ministarsku dužnost u vladi [[Tansu Çiller]].<ref name="bianet"/> == Smrt i naslijeđe == Umrla je 7. septembra 2017. u bolnici [[Univerzitet Hacettepe|Univerziteta Hacettepe]] u [[Ankara|Ankari]]. Sahranjena je 8. septembra 2017. na groblju Karşıyaka u Ankari, nakon vjerskog obreda u džamiji Maltepe.<ref name="hurriyet"/><ref name="bianet"/> Akyol se u turskoj [[historiografija|historiografiji]] i javnim prikazima najčešće navodi kao pionirka političkog i akademskog učešća žena u [[Turska|Turskoj]]. Njena karijera spaja tri područja u kojima je bila javno vidljiva: [[medicina|medicinu]], [[univerzitet]]sku upravu i državnu politiku. Posebno mjesto zauzima zbog činjenice da je i kao ministrica i kao rektorica bila prva žena na tim položajima u Turskoj.<ref name="ankara"/><ref name="sezgin"/> U [[Bursa|Bursi]] je po njoj nazvana bolnica za [[pulmologija|plućne bolesti]].<ref name="hurriyet"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Akyol, Turkan}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 2017.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turski političari]] [[Kategorija:Turski ministri]] [[Kategorija:Turski ljekari]] [[Kategorija:Turski profesori]] [[Kategorija:Pulmolozi]] [[Kategorija:Rektori univerziteta]] 4iv4aqy2u7owdmlbdrhver7nblh003l 3837506 3837505 2026-04-26T21:54:44Z Mhare 481 [[Kategorija:Pulmolozi]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837506 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Türkan Akyol | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Peyman Türkan Akyol | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Turska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2017|9|7|1928|10|12}} | mjesto_smrti = [[Ankara]], [[Turska]] | zanimanje = [[ljekar]]ica, [[pulmologija|pulmologinja]], univerzitetska profesorica, političarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = prva žena ministar u vladi Turske; prva žena rektor univerziteta u Turskoj | supružnik = Turhan Akyol | djeca = 2 | alma_mater = [[Univerzitet u Ankari]] }} '''Türkan Akyol''' ({{jez-tr|Peyman Türkan Akyol}}; [[Istanbul]], 12. oktobar 1928 – [[Ankara]], 7. septembar 2017) bila je [[Turska|turska]] [[ljekar]]ica, univerzitetska profesorica i političarka. Bila je specijalistica za [[pulmologija|plućne bolesti]], profesorica Medicinskog fakulteta [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]], prva žena ministar u [[Vlada Turske|vladi Turske]] i prva žena rektor univerziteta u toj zemlji.<ref name="bianet">{{cite web |title=First Woman MP and University President Türkan Akyol Passes Away |url=https://bianet.org/haber/first-woman-mp-and-university-president-turkan-akyol-passes-away-189631 |website=Bianet |date=7. 9. 2017 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}</ref><ref name="hurriyet">{{cite web |title=Turkey’s first female minister Türkan Akyol dies aged 89 |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkeys-first-female-minister-turkan-akyol-dies-aged-89-117724 |website=Hürriyet Daily News |date=8. 9. 2017 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}</ref> U turskoj javnosti najčešće je povezana s političkim prekretnicama u zastupljenosti [[žena]] u [[izvršna vlast|izvršnoj vlasti]] i visokom obrazovanju, ali je istovremeno imala dugu akademsku karijeru u oblasti [[pulmologija|plućnih bolesti]], [[tuberkuloza|tuberkuloze]], [[respiratorna fiziologija|respiratornih funkcija]] i [[hronična respiratorna bolest|hroničnih bolesti disajnog sistema]].<ref name="sezgin">{{cite journal |last1=Sezgin |first1=Ahmet |last2=Şahinoğlu |first2=Serap |title=Siyaseti Bilimle Harmanlayan Hekimin Çalışmaları Üzerine Bir Araştırma: Prof. Dr. Türkan Akyol |journal=Ankara Üniversitesi Tıp Fakültesi Mecmuası |volume=77 |issue=2 |pages=174–187 |year=2024 |doi=10.4274/atfm.galenos.2024.69772 |language=tr}}</ref> == Biografija == Rođena je u [[Istanbul]]u 1928. Osnovno obrazovanje pohađala je u više mjesta u [[Turska|Turskoj]], jer joj je otac bio [[oficir]] i često je mijenjao službu. Srednju školu završila je 1947. u Erenköy djevojačkoj gimnaziji, a Medicinski fakultet [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]] završila je 1953.<ref name="bianet"/><ref name="sezgin"/> Na istom fakultetu zaposlila se 1954. kao asistentica. Specijalizirala se za [[pulmologija|plućne bolesti]], a akademsko usavršavanje nastavila je i u inostranstvu; prema izvorima o njenoj karijeri, radila je ili se usavršavala u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Holandija|Holandiji]]. Postala je docentica 1965, a redovna profesorica 1970.<ref name="bianet"/><ref name="hurriyet"/> Akyol je veći dio profesionalnog rada provela na Medicinskom fakultetu [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]], gdje se bavila [[pulmologija|plućnim bolestima]], [[tuberkuloza|tuberkulozom]], [[respiratorna fiziologija|respiratornim funkcijama]], [[bronhitis]]om i srodnim temama iz [[medicina|medicine]] i [[javno zdravstvo|javnog zdravstva]]. Prema istraživanju objavljenom 2024. u časopisu ''Ankara Üniversitesi Tıp Fakültesi Mecmuası'', do 1980. navodila je približno 80 naučnih radova, a sačuvani i dostupni dio njenog opusa pokazuje da je najviše objavljivala u oblasti [[pulmologija|plućne medicine]] i [[tuberkuloza|tuberkuloze]].<ref name="sezgin"/> Godine 1980. izabrana je za rektoricu [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]]. Time je postala prva žena rektor univerziteta u [[Turska|Turskoj]]. Na toj dužnosti ostala je do 1982, kada je napustila položaj zbog neslaganja s Vijećem za visoko obrazovanje.<ref name="ankara">{{cite web |title=Rektörlerimiz |url=https://www.ankara.edu.tr/kurumsal/tanitim/rektorlerimiz |website=Ankara Üniversitesi |access-date=26. 4. 2026 |language=tr}}</ref><ref name="bianet"/> == Politička karijera == U vladu [[Nihat Erim|Nihata Erima]] imenovana je 25. marta 1971. kao ministrica zdravstva i socijalne pomoći. Tim imenovanjem postala je prva žena članica vlade u historiji [[Republika Turska|Republike Turske]]. S dužnosti je otišla 13. decembra 1971. i vratila se univerzitetskom radu.<ref name="bianet"/><ref name="hurriyet"/> U politiku se ponovo uključila tokom 1980-ih. Bila je među osnivačima Socijaldemokratske partije (SODEP), a poslije općih izbora 1987. izabrana je u [[Velika narodna skupština Turske|Veliku narodnu skupštinu Turske]] kao zastupnica iz [[Izmir]]a. Godine 1992. imenovana je za državnu ministricu zaduženu za pitanja [[žena]] i [[porodica|porodice]] u vladi [[Süleyman Demirel|Süleymana Demirela]], a 1993. nastavila je ministarsku dužnost u vladi [[Tansu Çiller]].<ref name="bianet"/> == Smrt i naslijeđe == Umrla je 7. septembra 2017. u bolnici [[Univerzitet Hacettepe|Univerziteta Hacettepe]] u [[Ankara|Ankari]]. Sahranjena je 8. septembra 2017. na groblju Karşıyaka u Ankari, nakon vjerskog obreda u džamiji Maltepe.<ref name="hurriyet"/><ref name="bianet"/> Akyol se u turskoj [[historiografija|historiografiji]] i javnim prikazima najčešće navodi kao pionirka političkog i akademskog učešća žena u [[Turska|Turskoj]]. Njena karijera spaja tri područja u kojima je bila javno vidljiva: [[medicina|medicinu]], [[univerzitet]]sku upravu i državnu politiku. Posebno mjesto zauzima zbog činjenice da je i kao ministrica i kao rektorica bila prva žena na tim položajima u Turskoj.<ref name="ankara"/><ref name="sezgin"/> U [[Bursa|Bursi]] je po njoj nazvana bolnica za [[pulmologija|plućne bolesti]].<ref name="hurriyet"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Akyol, Turkan}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 2017.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turski političari]] [[Kategorija:Turski ministri]] [[Kategorija:Turski ljekari]] [[Kategorija:Turski profesori]] [[Kategorija:Rektori univerziteta]] 9yapg5qww2hd0roud7offtswwspxj5q 3837507 3837506 2026-04-26T21:54:49Z Mhare 481 [[Kategorija:Turski profesori]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837507 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Türkan Akyol | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Peyman Türkan Akyol | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Turska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2017|9|7|1928|10|12}} | mjesto_smrti = [[Ankara]], [[Turska]] | zanimanje = [[ljekar]]ica, [[pulmologija|pulmologinja]], univerzitetska profesorica, političarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = prva žena ministar u vladi Turske; prva žena rektor univerziteta u Turskoj | supružnik = Turhan Akyol | djeca = 2 | alma_mater = [[Univerzitet u Ankari]] }} '''Türkan Akyol''' ({{jez-tr|Peyman Türkan Akyol}}; [[Istanbul]], 12. oktobar 1928 – [[Ankara]], 7. septembar 2017) bila je [[Turska|turska]] [[ljekar]]ica, univerzitetska profesorica i političarka. Bila je specijalistica za [[pulmologija|plućne bolesti]], profesorica Medicinskog fakulteta [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]], prva žena ministar u [[Vlada Turske|vladi Turske]] i prva žena rektor univerziteta u toj zemlji.<ref name="bianet">{{cite web |title=First Woman MP and University President Türkan Akyol Passes Away |url=https://bianet.org/haber/first-woman-mp-and-university-president-turkan-akyol-passes-away-189631 |website=Bianet |date=7. 9. 2017 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}</ref><ref name="hurriyet">{{cite web |title=Turkey’s first female minister Türkan Akyol dies aged 89 |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkeys-first-female-minister-turkan-akyol-dies-aged-89-117724 |website=Hürriyet Daily News |date=8. 9. 2017 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}</ref> U turskoj javnosti najčešće je povezana s političkim prekretnicama u zastupljenosti [[žena]] u [[izvršna vlast|izvršnoj vlasti]] i visokom obrazovanju, ali je istovremeno imala dugu akademsku karijeru u oblasti [[pulmologija|plućnih bolesti]], [[tuberkuloza|tuberkuloze]], [[respiratorna fiziologija|respiratornih funkcija]] i [[hronična respiratorna bolest|hroničnih bolesti disajnog sistema]].<ref name="sezgin">{{cite journal |last1=Sezgin |first1=Ahmet |last2=Şahinoğlu |first2=Serap |title=Siyaseti Bilimle Harmanlayan Hekimin Çalışmaları Üzerine Bir Araştırma: Prof. Dr. Türkan Akyol |journal=Ankara Üniversitesi Tıp Fakültesi Mecmuası |volume=77 |issue=2 |pages=174–187 |year=2024 |doi=10.4274/atfm.galenos.2024.69772 |language=tr}}</ref> == Biografija == Rođena je u [[Istanbul]]u 1928. Osnovno obrazovanje pohađala je u više mjesta u [[Turska|Turskoj]], jer joj je otac bio [[oficir]] i često je mijenjao službu. Srednju školu završila je 1947. u Erenköy djevojačkoj gimnaziji, a Medicinski fakultet [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]] završila je 1953.<ref name="bianet"/><ref name="sezgin"/> Na istom fakultetu zaposlila se 1954. kao asistentica. Specijalizirala se za [[pulmologija|plućne bolesti]], a akademsko usavršavanje nastavila je i u inostranstvu; prema izvorima o njenoj karijeri, radila je ili se usavršavala u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Holandija|Holandiji]]. Postala je docentica 1965, a redovna profesorica 1970.<ref name="bianet"/><ref name="hurriyet"/> Akyol je veći dio profesionalnog rada provela na Medicinskom fakultetu [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]], gdje se bavila [[pulmologija|plućnim bolestima]], [[tuberkuloza|tuberkulozom]], [[respiratorna fiziologija|respiratornim funkcijama]], [[bronhitis]]om i srodnim temama iz [[medicina|medicine]] i [[javno zdravstvo|javnog zdravstva]]. Prema istraživanju objavljenom 2024. u časopisu ''Ankara Üniversitesi Tıp Fakültesi Mecmuası'', do 1980. navodila je približno 80 naučnih radova, a sačuvani i dostupni dio njenog opusa pokazuje da je najviše objavljivala u oblasti [[pulmologija|plućne medicine]] i [[tuberkuloza|tuberkuloze]].<ref name="sezgin"/> Godine 1980. izabrana je za rektoricu [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]]. Time je postala prva žena rektor univerziteta u [[Turska|Turskoj]]. Na toj dužnosti ostala je do 1982, kada je napustila položaj zbog neslaganja s Vijećem za visoko obrazovanje.<ref name="ankara">{{cite web |title=Rektörlerimiz |url=https://www.ankara.edu.tr/kurumsal/tanitim/rektorlerimiz |website=Ankara Üniversitesi |access-date=26. 4. 2026 |language=tr}}</ref><ref name="bianet"/> == Politička karijera == U vladu [[Nihat Erim|Nihata Erima]] imenovana je 25. marta 1971. kao ministrica zdravstva i socijalne pomoći. Tim imenovanjem postala je prva žena članica vlade u historiji [[Republika Turska|Republike Turske]]. S dužnosti je otišla 13. decembra 1971. i vratila se univerzitetskom radu.<ref name="bianet"/><ref name="hurriyet"/> U politiku se ponovo uključila tokom 1980-ih. Bila je među osnivačima Socijaldemokratske partije (SODEP), a poslije općih izbora 1987. izabrana je u [[Velika narodna skupština Turske|Veliku narodnu skupštinu Turske]] kao zastupnica iz [[Izmir]]a. Godine 1992. imenovana je za državnu ministricu zaduženu za pitanja [[žena]] i [[porodica|porodice]] u vladi [[Süleyman Demirel|Süleymana Demirela]], a 1993. nastavila je ministarsku dužnost u vladi [[Tansu Çiller]].<ref name="bianet"/> == Smrt i naslijeđe == Umrla je 7. septembra 2017. u bolnici [[Univerzitet Hacettepe|Univerziteta Hacettepe]] u [[Ankara|Ankari]]. Sahranjena je 8. septembra 2017. na groblju Karşıyaka u Ankari, nakon vjerskog obreda u džamiji Maltepe.<ref name="hurriyet"/><ref name="bianet"/> Akyol se u turskoj [[historiografija|historiografiji]] i javnim prikazima najčešće navodi kao pionirka političkog i akademskog učešća žena u [[Turska|Turskoj]]. Njena karijera spaja tri područja u kojima je bila javno vidljiva: [[medicina|medicinu]], [[univerzitet]]sku upravu i državnu politiku. Posebno mjesto zauzima zbog činjenice da je i kao ministrica i kao rektorica bila prva žena na tim položajima u Turskoj.<ref name="ankara"/><ref name="sezgin"/> U [[Bursa|Bursi]] je po njoj nazvana bolnica za [[pulmologija|plućne bolesti]].<ref name="hurriyet"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Akyol, Turkan}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 2017.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turski političari]] [[Kategorija:Turski ministri]] [[Kategorija:Turski ljekari]] [[Kategorija:Rektori univerziteta]] 5hf62k0o7fo9hlp5yxw6riq3ouhx1oz 3837508 3837507 2026-04-26T21:55:14Z Mhare 481 [[Kategorija:Rektori univerziteta]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837508 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Türkan Akyol | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Peyman Türkan Akyol | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Turska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2017|9|7|1928|10|12}} | mjesto_smrti = [[Ankara]], [[Turska]] | zanimanje = [[ljekar]]ica, [[pulmologija|pulmologinja]], univerzitetska profesorica, političarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = prva žena ministar u vladi Turske; prva žena rektor univerziteta u Turskoj | supružnik = Turhan Akyol | djeca = 2 | alma_mater = [[Univerzitet u Ankari]] }} '''Türkan Akyol''' ({{jez-tr|Peyman Türkan Akyol}}; [[Istanbul]], 12. oktobar 1928 – [[Ankara]], 7. septembar 2017) bila je [[Turska|turska]] [[ljekar]]ica, univerzitetska profesorica i političarka. Bila je specijalistica za [[pulmologija|plućne bolesti]], profesorica Medicinskog fakulteta [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]], prva žena ministar u [[Vlada Turske|vladi Turske]] i prva žena rektor univerziteta u toj zemlji.<ref name="bianet">{{cite web |title=First Woman MP and University President Türkan Akyol Passes Away |url=https://bianet.org/haber/first-woman-mp-and-university-president-turkan-akyol-passes-away-189631 |website=Bianet |date=7. 9. 2017 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}</ref><ref name="hurriyet">{{cite web |title=Turkey’s first female minister Türkan Akyol dies aged 89 |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkeys-first-female-minister-turkan-akyol-dies-aged-89-117724 |website=Hürriyet Daily News |date=8. 9. 2017 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}</ref> U turskoj javnosti najčešće je povezana s političkim prekretnicama u zastupljenosti [[žena]] u [[izvršna vlast|izvršnoj vlasti]] i visokom obrazovanju, ali je istovremeno imala dugu akademsku karijeru u oblasti [[pulmologija|plućnih bolesti]], [[tuberkuloza|tuberkuloze]], [[respiratorna fiziologija|respiratornih funkcija]] i [[hronična respiratorna bolest|hroničnih bolesti disajnog sistema]].<ref name="sezgin">{{cite journal |last1=Sezgin |first1=Ahmet |last2=Şahinoğlu |first2=Serap |title=Siyaseti Bilimle Harmanlayan Hekimin Çalışmaları Üzerine Bir Araştırma: Prof. Dr. Türkan Akyol |journal=Ankara Üniversitesi Tıp Fakültesi Mecmuası |volume=77 |issue=2 |pages=174–187 |year=2024 |doi=10.4274/atfm.galenos.2024.69772 |language=tr}}</ref> == Biografija == Rođena je u [[Istanbul]]u 1928. Osnovno obrazovanje pohađala je u više mjesta u [[Turska|Turskoj]], jer joj je otac bio [[oficir]] i često je mijenjao službu. Srednju školu završila je 1947. u Erenköy djevojačkoj gimnaziji, a Medicinski fakultet [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]] završila je 1953.<ref name="bianet"/><ref name="sezgin"/> Na istom fakultetu zaposlila se 1954. kao asistentica. Specijalizirala se za [[pulmologija|plućne bolesti]], a akademsko usavršavanje nastavila je i u inostranstvu; prema izvorima o njenoj karijeri, radila je ili se usavršavala u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Holandija|Holandiji]]. Postala je docentica 1965, a redovna profesorica 1970.<ref name="bianet"/><ref name="hurriyet"/> Akyol je veći dio profesionalnog rada provela na Medicinskom fakultetu [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]], gdje se bavila [[pulmologija|plućnim bolestima]], [[tuberkuloza|tuberkulozom]], [[respiratorna fiziologija|respiratornim funkcijama]], [[bronhitis]]om i srodnim temama iz [[medicina|medicine]] i [[javno zdravstvo|javnog zdravstva]]. Prema istraživanju objavljenom 2024. u časopisu ''Ankara Üniversitesi Tıp Fakültesi Mecmuası'', do 1980. navodila je približno 80 naučnih radova, a sačuvani i dostupni dio njenog opusa pokazuje da je najviše objavljivala u oblasti [[pulmologija|plućne medicine]] i [[tuberkuloza|tuberkuloze]].<ref name="sezgin"/> Godine 1980. izabrana je za rektoricu [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]]. Time je postala prva žena rektor univerziteta u [[Turska|Turskoj]]. Na toj dužnosti ostala je do 1982, kada je napustila položaj zbog neslaganja s Vijećem za visoko obrazovanje.<ref name="ankara">{{cite web |title=Rektörlerimiz |url=https://www.ankara.edu.tr/kurumsal/tanitim/rektorlerimiz |website=Ankara Üniversitesi |access-date=26. 4. 2026 |language=tr}}</ref><ref name="bianet"/> == Politička karijera == U vladu [[Nihat Erim|Nihata Erima]] imenovana je 25. marta 1971. kao ministrica zdravstva i socijalne pomoći. Tim imenovanjem postala je prva žena članica vlade u historiji [[Republika Turska|Republike Turske]]. S dužnosti je otišla 13. decembra 1971. i vratila se univerzitetskom radu.<ref name="bianet"/><ref name="hurriyet"/> U politiku se ponovo uključila tokom 1980-ih. Bila je među osnivačima Socijaldemokratske partije (SODEP), a poslije općih izbora 1987. izabrana je u [[Velika narodna skupština Turske|Veliku narodnu skupštinu Turske]] kao zastupnica iz [[Izmir]]a. Godine 1992. imenovana je za državnu ministricu zaduženu za pitanja [[žena]] i [[porodica|porodice]] u vladi [[Süleyman Demirel|Süleymana Demirela]], a 1993. nastavila je ministarsku dužnost u vladi [[Tansu Çiller]].<ref name="bianet"/> == Smrt i naslijeđe == Umrla je 7. septembra 2017. u bolnici [[Univerzitet Hacettepe|Univerziteta Hacettepe]] u [[Ankara|Ankari]]. Sahranjena je 8. septembra 2017. na groblju Karşıyaka u Ankari, nakon vjerskog obreda u džamiji Maltepe.<ref name="hurriyet"/><ref name="bianet"/> Akyol se u turskoj [[historiografija|historiografiji]] i javnim prikazima najčešće navodi kao pionirka političkog i akademskog učešća žena u [[Turska|Turskoj]]. Njena karijera spaja tri područja u kojima je bila javno vidljiva: [[medicina|medicinu]], [[univerzitet]]sku upravu i državnu politiku. Posebno mjesto zauzima zbog činjenice da je i kao ministrica i kao rektorica bila prva žena na tim položajima u Turskoj.<ref name="ankara"/><ref name="sezgin"/> U [[Bursa|Bursi]] je po njoj nazvana bolnica za [[pulmologija|plućne bolesti]].<ref name="hurriyet"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Akyol, Turkan}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 2017.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turski političari]] [[Kategorija:Turski ministri]] [[Kategorija:Turski ljekari]] 28mhrxl9rfrotao7d7i0eqja59rf5fs Razgovor:Türkan Akyol 1 533652 3837509 2026-04-26T21:57:21Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3837509 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3837510 3837509 2026-04-26T21:57:55Z Mhare 481 3837510 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = nauka | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} mlt3wt2m3d09fdnkq77u7m0q1e4zk50 Edi Shukriu 0 533653 3837511 2026-04-26T22:45:41Z Mhare 481 + 3837511 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edi Shukriu | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Edi M. Shukriu | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1950|10|22}} | mjesto_rođenja = [[Prizren]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|1|17|1950|10|22}} | mjesto_smrti = [[Priština]], [[Kosovo]] | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | zanimanje = [[arheologija|arheologinja]], historičarka, univerzitetska profesorica, književnica, političarka | alma_mater = [[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Univerzitet u Prištini]] | poznat_po = istraživanjima [[Dardanija|Dardanije]], radu u oblasti [[kulturna baština|kulturne baštine]] i političkom angažmanu na Kosovu }} '''Edi Shukriu''' ({{jez-sq|Edi Shukriu}}; [[Prizren]], 22. oktobar 1950 – [[Priština]], 17. januar 2023) bila je [[Kosovo|kosovska]] [[Albanci|albanska]] [[arheologija|arheologinja]], [[Historija|historičarka]], univerzitetska profesorica, [[Književnost|književnica]] i [[Političar|političarka]]. Bila je profesorica [[arheologija|arheologije]] i [[stara historija|stare historije]] na [[Univerzitet u Prištini|Univerzitetu u Prištini]], članica [[Akademija nauka i umjetnosti Kosova|Akademije nauka i umjetnosti Kosova]] i jedna od istaknutih istraživačica [[Dardanija|Dardanije]] i kulturne baštine Kosova.<ref name="ashak">{{cite web |title=Edi Shukriu |url=https://ashak.org/anetaret/edi-shukriu/ |website=Akademia e Shkencave dhe e Arteve e Kosovës |access-date=27. 4. 2026 |language=sq}}</ref><ref name="koha-biografija">{{cite web |last=Maxharraj |first=Shaban |title=Edi Shukriu – arkeologia prijëse, intelektualja e zellshme |url=https://www.koha.net/kulture/edi-shukriu-ndash-arkeologia-prijese-intelektualja-e-zellshme |website=Koha.net |date=18. 1. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=sq}}</ref> Pored naučnog rada, bila je aktivna u političkom i institucionalnom životu Kosova tokom 1990-ih i poslije rata na Kosovu. Bila je zastupnica u kosovskim skupštinskim tijelima, suosnivačica Ženskog foruma Demokratskog saveza Kosova, predsjednica Vijeća Kosova za kulturnu baštinu i potpredsjednica Kosovskog PEN centra.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt">{{cite web |title=Academician Edi Shukriu died |url=https://www.koha.net/en/arberi/vdiq-akademikja-edi-shukriu |website=Koha.net |date=17. 1. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == Shukriu je rođena u [[Prizren]]u, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. [[Arheologija|Arheologiju]] je studirala na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], gdje je diplomirala 1972. i magistrirala 1979. Doktorirala je 1990. na [[Univerzitet u Prištini|Univerzitetu u Prištini]].<ref name="ashak"/><ref name="koha-biografija"/> Od 1974. do 1979. radila je u [[Muzej Kosova|Muzeju Kosova]], a od 1979. na Univerzitetu u Prištini. Na Odsjeku za historiju predavala je [[arheologija|arheologiju]], historiju Starog Istoka, historiju [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Stari Rim|Rima]], a na master-studiju predmet iz upravljanja kulturnom baštinom.<ref name="ashak"/> === Naučni i univerzitetski rad === Njen naučni rad bio je usmjeren na [[arheologija|arheološka istraživanja]], [[stara historija|staru historiju]], zaštitu i predstavljanje [[kulturna baština|kulturne baštine]] te upravljanje baštinskim resursima. Osnovala je Grupu mladih arheologa "Shtjefën Gjeçovi" na Univerzitetu u Prištini, koja je između 1986. i 1990. organizirala arheološke ekspedicije i tematske izložbe.<ref name="ashak"/> Shukriu je bila jedna od osnivačica Arheološkog muzeja u Prizrenu 1973. i inicijatorica osnivanja Instituta za arheologiju Kosova 2000. U akademskom radu učestvovala je i u razvoju antropoloških i arheoloških studija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini, gdje je pokrenula smjerove kulturne antropologije i arheologije.<ref name="ashak" /><ref name="kwn">{{cite web |title=Edi Shukriu, an Emblematic Figure, Who Paved the Way for Knowledge and Education for Girls and Women in Kosovo |url=https://womensnetwork.org/edi-shukriu-an-emblematic-figure-who-paved-the-way-for-knowledge-and-education-for-girls-and-women-in-kosovo/ |website=Kosovo Women's Network |date=11. 4. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2012. izabrana je za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Kosova, a 2020. za redovnu članicu. Od 2014. bila je članica Evropske akademije nauka i umjetnosti u Salzburgu.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt"/> Shukriu je bila i književnica, naročito poznata kao jedna od prvih kosovskih žena koje su objavile poeziju na [[albanski jezik|albanskom jeziku]]. Učestvovala je u Međunarodnom programu pisaca Univerziteta u Iowi 2005.<ref name="iowa">{{cite web |title=Edi SHUKRIU |url=https://iwp.uiowa.edu/writers/2005-resident/edi-shukriu |website=The International Writing Program, University of Iowa |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> === Politički i javni angažman === Tokom 1990-ih bila je uključena u političke procese povezane s kosovskim albanskim paralelnim institucijama, demokratizacijom i učešćem žena u javnom životu. Radila je u Ministarstvu vanjskih poslova paralelnih institucija Kosova od 1991. do 1998. i bila zastupnica u Skupštini Republike Kosovo od 1992. do 1998.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt"/> Bila je suosnivačica Ženskog foruma [[Demokratski savez Kosova|Demokratskog saveza Kosova]] 1990. i njegova predsjednica od 1995. do 2000. Učestvovala je u organiziranju ženskih demonstracija protiv srbijanskog režima na Kosovu, uključujući marš "S hljebom u ruci" prema [[Drenica|Drenici]] 1998.<ref name="ashak"/><ref name="kwn"/> Nakon rata bila je suvoditeljica Odjela za kulturu pri [[UNMIK]]-u od 2000. do 2001. i zastupnica u [[Skupština Kosova|Skupštini Kosova]] od 2002. do 2004, gdje je predsjedavala komisijom za kulturu. Suosnovala je Demokratsku alternativu Kosova, bila predsjednica Vijeća Kosova za kulturnu baštinu od 2009. do 2012. te članica i potom potpredsjednica Kosovskog PEN centra.<ref name="ashak"/><ref name="koha-biografija"/> == Priznanja == Za životno djelo u oblasti [[kulturna baština|kulturne baštine]] dobila je nagradu "Dea Dardanciae" Ministarstva kulture, omladine i sporta Kosova 2017. Dobila je i nagradu Udruženja književnika Kosova za pjesničku knjigu ''Nënqielli'' 1990, nagradu za naučnu knjigu godine za ''Dardania paraurbane'' 1996. i književnu nagradu "Beqir Musliu" 2019.<ref name="koha-biografija"/> == Smrt == Umrla je 17. januara 2023. u [[Priština|Prištini]]. Sahranjena je 18. januara 2023. na katoličkom groblju u [[Prizren]]u.<ref name="koha-smrt"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Shukriu, Edi}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Prizren]] [[Kategorija:Kosovski arheolozi]] [[Kategorija:Kosovski historičari]] [[Kategorija:Kosovski književnici]] [[Kategorija:Kosovski političari]] [[Kategorija:Članovi akademija nauka i umjetnosti]] 5m9vlboiysaoqlz84s95he2rlc6du68 3837512 3837511 2026-04-26T22:46:07Z Mhare 481 3837512 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edi Shukriu | slika = Dr. Edi Shukriu.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Edi M. Shukriu | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1950|10|22}} | mjesto_rođenja = [[Prizren]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|1|17|1950|10|22}} | mjesto_smrti = [[Priština]], [[Kosovo]] | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | zanimanje = [[arheologija|arheologinja]], historičarka, univerzitetska profesorica, književnica, političarka | alma_mater = [[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Univerzitet u Prištini]] | poznat_po = istraživanjima [[Dardanija|Dardanije]], radu u oblasti [[kulturna baština|kulturne baštine]] i političkom angažmanu na Kosovu }} '''Edi Shukriu''' ({{jez-sq|Edi Shukriu}}; [[Prizren]], 22. oktobar 1950 – [[Priština]], 17. januar 2023) bila je [[Kosovo|kosovska]] [[Albanci|albanska]] [[arheologija|arheologinja]], [[Historija|historičarka]], univerzitetska profesorica, [[Književnost|književnica]] i [[Političar|političarka]]. Bila je profesorica [[arheologija|arheologije]] i [[stara historija|stare historije]] na [[Univerzitet u Prištini|Univerzitetu u Prištini]], članica [[Akademija nauka i umjetnosti Kosova|Akademije nauka i umjetnosti Kosova]] i jedna od istaknutih istraživačica [[Dardanija|Dardanije]] i kulturne baštine Kosova.<ref name="ashak">{{cite web |title=Edi Shukriu |url=https://ashak.org/anetaret/edi-shukriu/ |website=Akademia e Shkencave dhe e Arteve e Kosovës |access-date=27. 4. 2026 |language=sq}}</ref><ref name="koha-biografija">{{cite web |last=Maxharraj |first=Shaban |title=Edi Shukriu – arkeologia prijëse, intelektualja e zellshme |url=https://www.koha.net/kulture/edi-shukriu-ndash-arkeologia-prijese-intelektualja-e-zellshme |website=Koha.net |date=18. 1. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=sq}}</ref> Pored naučnog rada, bila je aktivna u političkom i institucionalnom životu Kosova tokom 1990-ih i poslije rata na Kosovu. Bila je zastupnica u kosovskim skupštinskim tijelima, suosnivačica Ženskog foruma Demokratskog saveza Kosova, predsjednica Vijeća Kosova za kulturnu baštinu i potpredsjednica Kosovskog PEN centra.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt">{{cite web |title=Academician Edi Shukriu died |url=https://www.koha.net/en/arberi/vdiq-akademikja-edi-shukriu |website=Koha.net |date=17. 1. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == Shukriu je rođena u [[Prizren]]u, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. [[Arheologija|Arheologiju]] je studirala na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], gdje je diplomirala 1972. i magistrirala 1979. Doktorirala je 1990. na [[Univerzitet u Prištini|Univerzitetu u Prištini]].<ref name="ashak"/><ref name="koha-biografija"/> Od 1974. do 1979. radila je u [[Muzej Kosova|Muzeju Kosova]], a od 1979. na Univerzitetu u Prištini. Na Odsjeku za historiju predavala je [[arheologija|arheologiju]], historiju Starog Istoka, historiju [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Stari Rim|Rima]], a na master-studiju predmet iz upravljanja kulturnom baštinom.<ref name="ashak"/> === Naučni i univerzitetski rad === Njen naučni rad bio je usmjeren na [[arheologija|arheološka istraživanja]], [[stara historija|staru historiju]], zaštitu i predstavljanje [[kulturna baština|kulturne baštine]] te upravljanje baštinskim resursima. Osnovala je Grupu mladih arheologa "Shtjefën Gjeçovi" na Univerzitetu u Prištini, koja je između 1986. i 1990. organizirala arheološke ekspedicije i tematske izložbe.<ref name="ashak"/> Shukriu je bila jedna od osnivačica Arheološkog muzeja u Prizrenu 1973. i inicijatorica osnivanja Instituta za arheologiju Kosova 2000. U akademskom radu učestvovala je i u razvoju antropoloških i arheoloških studija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini, gdje je pokrenula smjerove kulturne antropologije i arheologije.<ref name="ashak" /><ref name="kwn">{{cite web |title=Edi Shukriu, an Emblematic Figure, Who Paved the Way for Knowledge and Education for Girls and Women in Kosovo |url=https://womensnetwork.org/edi-shukriu-an-emblematic-figure-who-paved-the-way-for-knowledge-and-education-for-girls-and-women-in-kosovo/ |website=Kosovo Women's Network |date=11. 4. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2012. izabrana je za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Kosova, a 2020. za redovnu članicu. Od 2014. bila je članica Evropske akademije nauka i umjetnosti u Salzburgu.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt"/> Shukriu je bila i književnica, naročito poznata kao jedna od prvih kosovskih žena koje su objavile poeziju na [[albanski jezik|albanskom jeziku]]. Učestvovala je u Međunarodnom programu pisaca Univerziteta u Iowi 2005.<ref name="iowa">{{cite web |title=Edi SHUKRIU |url=https://iwp.uiowa.edu/writers/2005-resident/edi-shukriu |website=The International Writing Program, University of Iowa |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> === Politički i javni angažman === Tokom 1990-ih bila je uključena u političke procese povezane s kosovskim albanskim paralelnim institucijama, demokratizacijom i učešćem žena u javnom životu. Radila je u Ministarstvu vanjskih poslova paralelnih institucija Kosova od 1991. do 1998. i bila zastupnica u Skupštini Republike Kosovo od 1992. do 1998.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt"/> Bila je suosnivačica Ženskog foruma [[Demokratski savez Kosova|Demokratskog saveza Kosova]] 1990. i njegova predsjednica od 1995. do 2000. Učestvovala je u organiziranju ženskih demonstracija protiv srbijanskog režima na Kosovu, uključujući marš "S hljebom u ruci" prema [[Drenica|Drenici]] 1998.<ref name="ashak"/><ref name="kwn"/> Nakon rata bila je suvoditeljica Odjela za kulturu pri [[UNMIK]]-u od 2000. do 2001. i zastupnica u [[Skupština Kosova|Skupštini Kosova]] od 2002. do 2004, gdje je predsjedavala komisijom za kulturu. Suosnovala je Demokratsku alternativu Kosova, bila predsjednica Vijeća Kosova za kulturnu baštinu od 2009. do 2012. te članica i potom potpredsjednica Kosovskog PEN centra.<ref name="ashak"/><ref name="koha-biografija"/> == Priznanja == Za životno djelo u oblasti [[kulturna baština|kulturne baštine]] dobila je nagradu "Dea Dardanciae" Ministarstva kulture, omladine i sporta Kosova 2017. Dobila je i nagradu Udruženja književnika Kosova za pjesničku knjigu ''Nënqielli'' 1990, nagradu za naučnu knjigu godine za ''Dardania paraurbane'' 1996. i književnu nagradu "Beqir Musliu" 2019.<ref name="koha-biografija"/> == Smrt == Umrla je 17. januara 2023. u [[Priština|Prištini]]. Sahranjena je 18. januara 2023. na katoličkom groblju u [[Prizren]]u.<ref name="koha-smrt"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Shukriu, Edi}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Prizren]] [[Kategorija:Kosovski arheolozi]] [[Kategorija:Kosovski historičari]] [[Kategorija:Kosovski književnici]] [[Kategorija:Kosovski političari]] [[Kategorija:Članovi akademija nauka i umjetnosti]] r8rocvp13z6ex04ew2nlgsp9c9fsux2 3837513 3837512 2026-04-26T22:47:36Z Mhare 481 3837513 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edi Shukriu | slika = Dr. Edi Shukriu.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Edi M. Shukriu | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1950|10|22}} | mjesto_rođenja = [[Prizren]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|1|17|1950|10|22}} | mjesto_smrti = [[Priština]], [[Kosovo]] | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | zanimanje = [[arheologija|arheologinja]], historičarka, univerzitetska profesorica, književnica, političarka | alma_mater = [[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Univerzitet u Prištini]] | poznat_po = istraživanjima [[Dardanija|Dardanije]], radu u oblasti [[kulturna baština|kulturne baštine]] i političkom angažmanu na Kosovu }} '''Edi Shukriu''' ({{jez-sq|Edi Shukriu}}; [[Prizren]], 22. oktobar 1950 – [[Priština]], 17. januar 2023) bila je [[Kosovo|kosovska]] [[Albanci|albanska]] [[arheologija|arheologinja]], [[Historija|historičarka]], univerzitetska profesorica, [[Književnost|književnica]] i [[Političar|političarka]]. Bila je profesorica [[arheologija|arheologije]] i [[Stari vijek|stare historije]] na [[Univerzitet u Prištini|Univerzitetu u Prištini]], članica [[Akademija nauka i umjetnosti Kosova|Akademije nauka i umjetnosti Kosova]] i jedna od istaknutih istraživačica [[Dardanija|Dardanije]] i kulturne baštine Kosova.<ref name="ashak">{{cite web |title=Edi Shukriu |url=https://ashak.org/anetaret/edi-shukriu/ |website=Akademia e Shkencave dhe e Arteve e Kosovës |access-date=27. 4. 2026 |language=sq}}</ref><ref name="koha-biografija">{{cite web |last=Maxharraj |first=Shaban |title=Edi Shukriu – arkeologia prijëse, intelektualja e zellshme |url=https://www.koha.net/kulture/edi-shukriu-ndash-arkeologia-prijese-intelektualja-e-zellshme |website=Koha.net |date=18. 1. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=sq}}</ref> Pored naučnog rada, bila je aktivna u političkom i institucionalnom životu Kosova tokom 1990-ih i poslije rata na Kosovu. Bila je zastupnica u kosovskim skupštinskim tijelima, suosnivačica Ženskog foruma Demokratskog saveza Kosova, predsjednica Vijeća Kosova za kulturnu baštinu i potpredsjednica Kosovskog PEN centra.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt">{{cite web |title=Academician Edi Shukriu died |url=https://www.koha.net/en/arberi/vdiq-akademikja-edi-shukriu |website=Koha.net |date=17. 1. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == Shukriu je rođena u [[Prizren]]u, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. [[Arheologija|Arheologiju]] je studirala na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], gdje je diplomirala 1972. i magistrirala 1979. Doktorirala je 1990. na [[Univerzitet u Prištini|Univerzitetu u Prištini]].<ref name="ashak"/><ref name="koha-biografija"/> Od 1974. do 1979. radila je u [[Muzej Kosova|Muzeju Kosova]], a od 1979. na Univerzitetu u Prištini. Na Odsjeku za historiju predavala je [[arheologija|arheologiju]], historiju Starog Istoka, historiju [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Stari Rim|Rima]], a na master-studiju predmet iz upravljanja kulturnom baštinom.<ref name="ashak"/> === Naučni i univerzitetski rad === Njen naučni rad bio je usmjeren na [[arheologija|arheološka istraživanja]], stari vijek, zaštitu i predstavljanje [[kulturna baština|kulturne baštine]] te upravljanje baštinskim resursima. Osnovala je Grupu mladih arheologa "Shtjefën Gjeçovi" na Univerzitetu u Prištini, koja je između 1986. i 1990. organizirala arheološke ekspedicije i tematske izložbe.<ref name="ashak"/> Shukriu je bila jedna od osnivačica Arheološkog muzeja u Prizrenu 1973. i inicijatorica osnivanja Instituta za arheologiju Kosova 2000. U akademskom radu učestvovala je i u razvoju antropoloških i arheoloških studija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini, gdje je pokrenula smjerove kulturne antropologije i arheologije.<ref name="ashak" /><ref name="kwn">{{cite web |title=Edi Shukriu, an Emblematic Figure, Who Paved the Way for Knowledge and Education for Girls and Women in Kosovo |url=https://womensnetwork.org/edi-shukriu-an-emblematic-figure-who-paved-the-way-for-knowledge-and-education-for-girls-and-women-in-kosovo/ |website=Kosovo Women's Network |date=11. 4. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2012. izabrana je za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Kosova, a 2020. za redovnu članicu. Od 2014. bila je članica Evropske akademije nauka i umjetnosti u Salzburgu.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt"/> Shukriu je bila i književnica, naročito poznata kao jedna od prvih kosovskih žena koje su objavile poeziju na [[albanski jezik|albanskom jeziku]]. Učestvovala je u Međunarodnom programu pisaca Univerziteta u Iowi 2005.<ref name="iowa">{{cite web |title=Edi SHUKRIU |url=https://iwp.uiowa.edu/writers/2005-resident/edi-shukriu |website=The International Writing Program, University of Iowa |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> === Politički i javni angažman === Tokom 1990-ih bila je uključena u političke procese povezane s kosovskim albanskim paralelnim institucijama, demokratizacijom i učešćem žena u javnom životu. Radila je u Ministarstvu vanjskih poslova paralelnih institucija Kosova od 1991. do 1998. i bila zastupnica u Skupštini Republike Kosovo od 1992. do 1998.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt"/> Bila je suosnivačica Ženskog foruma [[Demokratski savez Kosova|Demokratskog saveza Kosova]] 1990. i njegova predsjednica od 1995. do 2000. Učestvovala je u organiziranju ženskih demonstracija protiv srbijanskog režima na Kosovu, uključujući marš "S hljebom u ruci" prema [[Drenica|Drenici]] 1998.<ref name="ashak"/><ref name="kwn"/> Nakon rata bila je suvoditeljica Odjela za kulturu pri [[UNMIK]]-u od 2000. do 2001. i zastupnica u [[Skupština Kosova|Skupštini Kosova]] od 2002. do 2004, gdje je predsjedavala komisijom za kulturu. Suosnovala je Demokratsku alternativu Kosova, bila predsjednica Vijeća Kosova za kulturnu baštinu od 2009. do 2012. te članica i potom potpredsjednica Kosovskog PEN centra.<ref name="ashak"/><ref name="koha-biografija"/> == Priznanja == Za životno djelo u oblasti [[kulturna baština|kulturne baštine]] dobila je nagradu "Dea Dardanciae" Ministarstva kulture, omladine i sporta Kosova 2017. Dobila je i nagradu Udruženja književnika Kosova za pjesničku knjigu ''Nënqielli'' 1990, nagradu za naučnu knjigu godine za ''Dardania paraurbane'' 1996. i književnu nagradu "Beqir Musliu" 2019.<ref name="koha-biografija"/> == Smrt == Umrla je 17. januara 2023. u [[Priština|Prištini]]. Sahranjena je 18. januara 2023. na katoličkom groblju u [[Prizren]]u.<ref name="koha-smrt"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Shukriu, Edi}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Prizren]] [[Kategorija:Kosovski arheolozi]] [[Kategorija:Kosovski historičari]] [[Kategorija:Kosovski književnici]] [[Kategorija:Kosovski političari]] [[Kategorija:Članovi akademija nauka i umjetnosti]] rv7qdwi7peg0uapbsjkhshblyg31axz 3837514 3837513 2026-04-26T22:48:29Z Mhare 481 3837514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edi Shukriu | slika = Dr. Edi Shukriu.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Edi M. Shukriu | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1950|10|22}} | mjesto_rođenja = [[Prizren]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|1|17|1950|10|22}} | mjesto_smrti = [[Priština]], [[Kosovo]] | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | zanimanje = [[arheologija|arheologinja]], historičarka, univerzitetska profesorica, književnica, političarka | alma_mater = [[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Univerzitet u Prištini]] | poznat_po = istraživanjima [[Dardanija|Dardanije]], radu u oblasti [[kulturna baština|kulturne baštine]] i političkom angažmanu na Kosovu }} '''Edi Shukriu''' ([[Prizren]], 22. oktobar 1950 – [[Priština]], 17. januar 2023) bila je [[Kosovo|kosovska]] [[Albanci|albanska]] [[arheologija|arheologinja]], [[Historija|historičarka]], univerzitetska profesorica, [[Književnost|književnica]] i [[Političar|političarka]]. Bila je profesorica [[arheologija|arheologije]] i [[Stari vijek|stare historije]] na [[Univerzitet u Prištini|Univerzitetu u Prištini]], članica [[Akademija nauka i umjetnosti Kosova|Akademije nauka i umjetnosti Kosova]] i jedna od istaknutih istraživačica [[Dardanija|Dardanije]] i kulturne baštine Kosova.<ref name="ashak">{{cite web |title=Edi Shukriu |url=https://ashak.org/anetaret/edi-shukriu/ |website=Akademia e Shkencave dhe e Arteve e Kosovës |access-date=27. 4. 2026 |language=sq}}</ref><ref name="koha-biografija">{{cite web |last=Maxharraj |first=Shaban |title=Edi Shukriu – arkeologia prijëse, intelektualja e zellshme |url=https://www.koha.net/kulture/edi-shukriu-ndash-arkeologia-prijese-intelektualja-e-zellshme |website=Koha.net |date=18. 1. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=sq}}</ref> Pored naučnog rada, bila je aktivna u političkom i institucionalnom životu Kosova tokom 1990-ih i poslije rata na Kosovu. Bila je zastupnica u kosovskim skupštinskim tijelima, suosnivačica Ženskog foruma Demokratskog saveza Kosova, predsjednica Vijeća Kosova za kulturnu baštinu i potpredsjednica Kosovskog PEN centra.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt">{{cite web |title=Academician Edi Shukriu died |url=https://www.koha.net/en/arberi/vdiq-akademikja-edi-shukriu |website=Koha.net |date=17. 1. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == Shukriu je rođena u [[Prizren]]u, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. [[Arheologija|Arheologiju]] je studirala na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], gdje je diplomirala 1972. i magistrirala 1979. Doktorirala je 1990. na [[Univerzitet u Prištini|Univerzitetu u Prištini]].<ref name="ashak"/><ref name="koha-biografija"/> Od 1974. do 1979. radila je u [[Muzej Kosova|Muzeju Kosova]], a od 1979. na Univerzitetu u Prištini. Na Odsjeku za historiju predavala je [[arheologija|arheologiju]], historiju Starog Istoka, historiju [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Stari Rim|Rima]], a na master-studiju predmet iz upravljanja kulturnom baštinom.<ref name="ashak"/> === Naučni i univerzitetski rad === Njen naučni rad bio je usmjeren na [[arheologija|arheološka istraživanja]], stari vijek, zaštitu i predstavljanje [[kulturna baština|kulturne baštine]] te upravljanje baštinskim resursima. Osnovala je Grupu mladih arheologa "Shtjefën Gjeçovi" na Univerzitetu u Prištini, koja je između 1986. i 1990. organizirala arheološke ekspedicije i tematske izložbe.<ref name="ashak"/> Shukriu je bila jedna od osnivačica Arheološkog muzeja u Prizrenu 1973. i inicijatorica osnivanja Instituta za arheologiju Kosova 2000. U akademskom radu učestvovala je i u razvoju antropoloških i arheoloških studija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini, gdje je pokrenula smjerove kulturne antropologije i arheologije.<ref name="ashak" /><ref name="kwn">{{cite web |title=Edi Shukriu, an Emblematic Figure, Who Paved the Way for Knowledge and Education for Girls and Women in Kosovo |url=https://womensnetwork.org/edi-shukriu-an-emblematic-figure-who-paved-the-way-for-knowledge-and-education-for-girls-and-women-in-kosovo/ |website=Kosovo Women's Network |date=11. 4. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2012. izabrana je za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Kosova, a 2020. za redovnu članicu. Od 2014. bila je članica Evropske akademije nauka i umjetnosti u Salzburgu.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt"/> Shukriu je bila i književnica, naročito poznata kao jedna od prvih kosovskih žena koje su objavile poeziju na [[albanski jezik|albanskom jeziku]]. Učestvovala je u Međunarodnom programu pisaca Univerziteta u Iowi 2005.<ref name="iowa">{{cite web |title=Edi SHUKRIU |url=https://iwp.uiowa.edu/writers/2005-resident/edi-shukriu |website=The International Writing Program, University of Iowa |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> === Politički i javni angažman === Tokom 1990-ih bila je uključena u političke procese povezane s kosovskim albanskim paralelnim institucijama, demokratizacijom i učešćem žena u javnom životu. Radila je u Ministarstvu vanjskih poslova paralelnih institucija Kosova od 1991. do 1998. i bila zastupnica u Skupštini Republike Kosovo od 1992. do 1998.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt"/> Bila je suosnivačica Ženskog foruma [[Demokratski savez Kosova|Demokratskog saveza Kosova]] 1990. i njegova predsjednica od 1995. do 2000. Učestvovala je u organiziranju ženskih demonstracija protiv srbijanskog režima na Kosovu, uključujući marš "S hljebom u ruci" prema [[Drenica|Drenici]] 1998.<ref name="ashak"/><ref name="kwn"/> Nakon rata bila je suvoditeljica Odjela za kulturu pri [[UNMIK]]-u od 2000. do 2001. i zastupnica u [[Skupština Kosova|Skupštini Kosova]] od 2002. do 2004, gdje je predsjedavala komisijom za kulturu. Suosnovala je Demokratsku alternativu Kosova, bila predsjednica Vijeća Kosova za kulturnu baštinu od 2009. do 2012. te članica i potom potpredsjednica Kosovskog PEN centra.<ref name="ashak"/><ref name="koha-biografija"/> == Priznanja == Za životno djelo u oblasti [[kulturna baština|kulturne baštine]] dobila je nagradu "Dea Dardanciae" Ministarstva kulture, omladine i sporta Kosova 2017. Dobila je i nagradu Udruženja književnika Kosova za pjesničku knjigu ''Nënqielli'' 1990, nagradu za naučnu knjigu godine za ''Dardania paraurbane'' 1996. i književnu nagradu "Beqir Musliu" 2019.<ref name="koha-biografija"/> == Smrt == Umrla je 17. januara 2023. u [[Priština|Prištini]]. Sahranjena je 18. januara 2023. na katoličkom groblju u [[Prizren]]u.<ref name="koha-smrt"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Shukriu, Edi}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Prizren]] [[Kategorija:Kosovski arheolozi]] [[Kategorija:Kosovski historičari]] [[Kategorija:Kosovski književnici]] [[Kategorija:Kosovski političari]] [[Kategorija:Članovi akademija nauka i umjetnosti]] kykucgica4lg2p711mgwsp53w7jcf3x 3837517 3837514 2026-04-26T22:49:47Z Mhare 481 [[Kategorija:Članovi akademija nauka i umjetnosti]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edi Shukriu | slika = Dr. Edi Shukriu.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Edi M. Shukriu | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1950|10|22}} | mjesto_rođenja = [[Prizren]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|1|17|1950|10|22}} | mjesto_smrti = [[Priština]], [[Kosovo]] | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | zanimanje = [[arheologija|arheologinja]], historičarka, univerzitetska profesorica, književnica, političarka | alma_mater = [[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Univerzitet u Prištini]] | poznat_po = istraživanjima [[Dardanija|Dardanije]], radu u oblasti [[kulturna baština|kulturne baštine]] i političkom angažmanu na Kosovu }} '''Edi Shukriu''' ([[Prizren]], 22. oktobar 1950 – [[Priština]], 17. januar 2023) bila je [[Kosovo|kosovska]] [[Albanci|albanska]] [[arheologija|arheologinja]], [[Historija|historičarka]], univerzitetska profesorica, [[Književnost|književnica]] i [[Političar|političarka]]. Bila je profesorica [[arheologija|arheologije]] i [[Stari vijek|stare historije]] na [[Univerzitet u Prištini|Univerzitetu u Prištini]], članica [[Akademija nauka i umjetnosti Kosova|Akademije nauka i umjetnosti Kosova]] i jedna od istaknutih istraživačica [[Dardanija|Dardanije]] i kulturne baštine Kosova.<ref name="ashak">{{cite web |title=Edi Shukriu |url=https://ashak.org/anetaret/edi-shukriu/ |website=Akademia e Shkencave dhe e Arteve e Kosovës |access-date=27. 4. 2026 |language=sq}}</ref><ref name="koha-biografija">{{cite web |last=Maxharraj |first=Shaban |title=Edi Shukriu – arkeologia prijëse, intelektualja e zellshme |url=https://www.koha.net/kulture/edi-shukriu-ndash-arkeologia-prijese-intelektualja-e-zellshme |website=Koha.net |date=18. 1. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=sq}}</ref> Pored naučnog rada, bila je aktivna u političkom i institucionalnom životu Kosova tokom 1990-ih i poslije rata na Kosovu. Bila je zastupnica u kosovskim skupštinskim tijelima, suosnivačica Ženskog foruma Demokratskog saveza Kosova, predsjednica Vijeća Kosova za kulturnu baštinu i potpredsjednica Kosovskog PEN centra.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt">{{cite web |title=Academician Edi Shukriu died |url=https://www.koha.net/en/arberi/vdiq-akademikja-edi-shukriu |website=Koha.net |date=17. 1. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == Shukriu je rođena u [[Prizren]]u, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. [[Arheologija|Arheologiju]] je studirala na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], gdje je diplomirala 1972. i magistrirala 1979. Doktorirala je 1990. na [[Univerzitet u Prištini|Univerzitetu u Prištini]].<ref name="ashak"/><ref name="koha-biografija"/> Od 1974. do 1979. radila je u [[Muzej Kosova|Muzeju Kosova]], a od 1979. na Univerzitetu u Prištini. Na Odsjeku za historiju predavala je [[arheologija|arheologiju]], historiju Starog Istoka, historiju [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Stari Rim|Rima]], a na master-studiju predmet iz upravljanja kulturnom baštinom.<ref name="ashak"/> === Naučni i univerzitetski rad === Njen naučni rad bio je usmjeren na [[arheologija|arheološka istraživanja]], stari vijek, zaštitu i predstavljanje [[kulturna baština|kulturne baštine]] te upravljanje baštinskim resursima. Osnovala je Grupu mladih arheologa "Shtjefën Gjeçovi" na Univerzitetu u Prištini, koja je između 1986. i 1990. organizirala arheološke ekspedicije i tematske izložbe.<ref name="ashak"/> Shukriu je bila jedna od osnivačica Arheološkog muzeja u Prizrenu 1973. i inicijatorica osnivanja Instituta za arheologiju Kosova 2000. U akademskom radu učestvovala je i u razvoju antropoloških i arheoloških studija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini, gdje je pokrenula smjerove kulturne antropologije i arheologije.<ref name="ashak" /><ref name="kwn">{{cite web |title=Edi Shukriu, an Emblematic Figure, Who Paved the Way for Knowledge and Education for Girls and Women in Kosovo |url=https://womensnetwork.org/edi-shukriu-an-emblematic-figure-who-paved-the-way-for-knowledge-and-education-for-girls-and-women-in-kosovo/ |website=Kosovo Women's Network |date=11. 4. 2023 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2012. izabrana je za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Kosova, a 2020. za redovnu članicu. Od 2014. bila je članica Evropske akademije nauka i umjetnosti u Salzburgu.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt"/> Shukriu je bila i književnica, naročito poznata kao jedna od prvih kosovskih žena koje su objavile poeziju na [[albanski jezik|albanskom jeziku]]. Učestvovala je u Međunarodnom programu pisaca Univerziteta u Iowi 2005.<ref name="iowa">{{cite web |title=Edi SHUKRIU |url=https://iwp.uiowa.edu/writers/2005-resident/edi-shukriu |website=The International Writing Program, University of Iowa |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> === Politički i javni angažman === Tokom 1990-ih bila je uključena u političke procese povezane s kosovskim albanskim paralelnim institucijama, demokratizacijom i učešćem žena u javnom životu. Radila je u Ministarstvu vanjskih poslova paralelnih institucija Kosova od 1991. do 1998. i bila zastupnica u Skupštini Republike Kosovo od 1992. do 1998.<ref name="ashak"/><ref name="koha-smrt"/> Bila je suosnivačica Ženskog foruma [[Demokratski savez Kosova|Demokratskog saveza Kosova]] 1990. i njegova predsjednica od 1995. do 2000. Učestvovala je u organiziranju ženskih demonstracija protiv srbijanskog režima na Kosovu, uključujući marš "S hljebom u ruci" prema [[Drenica|Drenici]] 1998.<ref name="ashak"/><ref name="kwn"/> Nakon rata bila je suvoditeljica Odjela za kulturu pri [[UNMIK]]-u od 2000. do 2001. i zastupnica u [[Skupština Kosova|Skupštini Kosova]] od 2002. do 2004, gdje je predsjedavala komisijom za kulturu. Suosnovala je Demokratsku alternativu Kosova, bila predsjednica Vijeća Kosova za kulturnu baštinu od 2009. do 2012. te članica i potom potpredsjednica Kosovskog PEN centra.<ref name="ashak"/><ref name="koha-biografija"/> == Priznanja == Za životno djelo u oblasti [[kulturna baština|kulturne baštine]] dobila je nagradu "Dea Dardanciae" Ministarstva kulture, omladine i sporta Kosova 2017. Dobila je i nagradu Udruženja književnika Kosova za pjesničku knjigu ''Nënqielli'' 1990, nagradu za naučnu knjigu godine za ''Dardania paraurbane'' 1996. i književnu nagradu "Beqir Musliu" 2019.<ref name="koha-biografija"/> == Smrt == Umrla je 17. januara 2023. u [[Priština|Prištini]]. Sahranjena je 18. januara 2023. na katoličkom groblju u [[Prizren]]u.<ref name="koha-smrt"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Shukriu, Edi}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Prizren]] [[Kategorija:Kosovski arheolozi]] [[Kategorija:Kosovski historičari]] [[Kategorija:Kosovski književnici]] [[Kategorija:Kosovski političari]] dc9mhmsmyz1b0irhgmpfzzffk9cd2lx Razgovor:Edi Shukriu 1 533654 3837515 2026-04-26T22:48:46Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3837515 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3837516 3837515 2026-04-26T22:49:13Z Mhare 481 3837516 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = historija | tema2 = žene | tema3 = | država = Kosovo | država2 = | država3 = }} 8xfb8mgi45k0yqawdbnc6laexsmeofh Astlik 0 533655 3837520 2026-04-26T23:43:05Z Mhare 481 + 3837520 wikitext text/x-wiki {{Infokutija božanstvo | ime = Astlik | slika =Dtatue of godness Astgik.jpg | opis_slike =Kip iz Artaksate | druga_imena = Astłik, Astghik | mitologija = [[Armenska mitologija]] | tip = [[boginja]] | božanstvo_za = [[ljubav]], [[ljepota]], [[plodnost]], [[voda]] | simboli = [[ruža]], [[golub]] | kultno_središte = [[Aštišat]] | supružnik = [[Vahagn]] | grčki_ekvivalent = [[Afrodita]] | drugi_ekvivalenti = [[Ištar]] }} '''Astlik''' ({{jez-hy|Աստղիկ|Astłik}}, također ''Astghik'') jest boginja [[ljubav]]i, [[ljepota|ljepote]], [[plodnost]]i i [[voda|vode]] u [[armenska mitologija|armenskoj mitologiji]]. U pretkršćanskoj armenskoj religiji bila je povezana s [[Vahagn]]om, bogom [[vatra|vatre]], [[rat]]a i [[munja|munje]], a u [[Helenizam|helenističkom]] i kasnijem tumačenju izjednačavana je s [[Afrodita|Afroditom]] i, šire, s [[Bliski istok|bliskoistočnim]] boginjama ljubavi kao što je [[Ištar]].<ref name="worldhistory">{{cite web |last=Cartwright |first=Mark |title=Armenian Mythology |url=https://www.worldhistory.org/Armenian_Mythology/ |website=World History Encyclopedia |date=9. 3. 2018 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref><ref name="kurkjian">{{cite web |last=Kurkjian |first=Vahan M. |title=History of Armenia: Chapter 34 |url=https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Asia/Armenia/_Texts/KURARM/34*.html |website=LacusCurtius |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> Njeno ime izvedeno je iz [[armenski jezik|armenske]] riječi za [[zvijezda|zvijezdu]] i obično se tumači kao "mala zvijezda".<ref name="sariyildiz">{{cite journal |last=Sarıyıldız |first=Güney |title=Armenian Pantheon and Syncretism in Late Antiquity |journal=Cedrus |year=2025 |pages=126–145 |url=https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/4371055 |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Mitološki položaj == Astlik pripada krugu glavnih božanstava pretkršćanske armenske religije. U starijim prikazima navodi se kao božica ljubavi i ljepote, a u narodnim predajama kao pratilja, ljubavnica ili supruga [[Vahagn]]a. Njeno glavno kultno središte nalazilo se u [[Aštišat]]u u oblasti [[Taron]], gdje su se štovala i druga važna armenska božanstva.<ref name="kurkjian"/><ref name="sariyildiz"/> U armenskoj religiji helenističkog doba Astlik je tumačena kroz [[Helenističko-rimsko razdoblje|grčko-rimske]] i bliskoistočne paralele. U tom kontekstu najčešće je poistovjećivana s [[Afrodita|Afroditom]], božicom ljubavi i ljepote, dok se u širem komparativnom okviru povezuje i s [[Ištar]] te sirijskom božicom Beldi. Takva izjednačavanja ne znače da je riječ o istom božanstvu, nego pokazuju način na koji su antički autori i kasniji tumači uklapali armenski [[panteon]] u poznatije religijske sisteme istočnog [[Sredozemlje|Mediterana]].<ref name="kurkjian"/><ref name="sariyildiz"/> S Astlik se najčešće povezuju [[ruža]] i [[golub]]. Vahan Kurkjian navodi da je ruža bila njen cvijet, a golub njena ptica, što odgovara njenoj ulozi božice ljubavi, ljepote i plodnosti.<ref name="kurkjian"/> Jedna poznata predaja govori da se Astlik noću kupala u potoku. Mladići su, prema toj priči, zapalili vatru na obližnjem brdu da bi je mogli vidjeti, ali je ona prekrila područje gustom maglom. Predaja tako objašnjava ime ravnice Muš, povezujući ga s armenskom riječi za maglu.<ref name="kurkjian"/> == Vardavar == Festival posvećen Astlik zvao se [[Vardavar]]. U pretkršćanskom obliku bio je povezan s početkom [[ljeto|ljeta]], ružama, vodom i obredima plodnosti. Nakon [[pokrštavanje Armenije|pokrštavanja Armenije]] praznik je uklopljen u [[kršćanstvo|kršćanski]] kalendar i povezan s [[Preobraženje Isusovo|Preobraženjem Isusovim]], ali su se u narodnoj praksi zadržali stariji običaji prskanja i polijevanja vodom.<ref name="sariyildiz"/> Vardavar se i danas u [[Armenija|Armeniji]] prepoznaje kao praznik u kojem se ljudi međusobno polijevaju vodom. U savremenom tumačenju taj običaj često se objašnjava kao ostatak starijih obreda povezanih s Astlik, vodom, obnovom i plodnošću.<ref name="worldhistory"/> == Također pogledajte == * [[Armenska mitologija]] * [[Anahit]] * [[Vahagn]] * [[Afrodita]] * [[Ištar]] * [[Vardavar]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Astlik}} [[Kategorija:Armenska mitologija]] [[Kategorija:Boginje ljubavi]] [[Kategorija:Boginje plodnosti]] [[Kategorija:Boginje vode]] [[Kategorija:Boginje ljepote]] trmrhg5bm9ajormevy4bzi85zi3c2or Razgovor:Astlik 1 533656 3837521 2026-04-26T23:43:58Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3837521 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3837522 3837521 2026-04-26T23:44:23Z Mhare 481 3837522 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = historija | tema3 = | država = Armenija | država2 = | država3 = }} o0gqltpvk57o2sb0xyajrj2ehe4x9t4 Parandžem 0 533657 3837523 2026-04-26T23:59:57Z Mhare 481 + 3837523 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Paranjem | slika = Last Battle of Queen Pharandzem.jpg | alt_slike = | opis = "Posljednja bitka kraljice Paranjem", ulje na platnu (2013.) | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = 369/370. | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Armenci|Armenka]] | druga_imena = Parandzem, P'arandzem, Pharandzem | zanimanje = kraljica [[Armenija|Armenije]] | poznat_po = odbrani tvrđave Artagers od [[Sasanidsko Carstvo|Sasanida]] | supružnik = [[Gnel]]<br>[[Aršak II]] | djeca = [[Pap (kralj Armenije)|Pap]] | roditelji = Andovk Siuni }} '''Paranjem''' ({{jez-hy|Փառանձեմ|P'aṙanjem}}; također ''Parandzem'', ''P'arandzem'' i ''Pharandzem''; umrla 369/370) bila je [[Armenci|armenska]] kraljica iz 4. vijeka, supruga kralja [[Aršak II|Aršaka II]] iz dinastije [[Aršakuni]] i majka kralja [[Pap (kralj Armenije)|Papa]]. Potjecala je iz velikaške kuće [[Siuni]], a u armenskoj historijskoj tradiciji najpoznatija je po odbrani tvrđave Artagers od vojske [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskog]] kralja [[Šapur II|Šapura II]].<ref name="garsoian">{{cite book |last=Garsoïan |first=Nina G. |title=The Epic Histories Attributed to P'awstos Buzand (Buzandaran Patmutʻiwnkʻ) |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |year=1989 |pages=348, 398 |language=en}}</ref><ref name="lenski">{{cite book |last=Lenski |first=Noel Emmanuel |title=Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D. |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2002 |pages=170–172 |isbn=9780520233324 |language=en}}</ref> U izvorima se pojavljuje u složenom spoju dvorske politike, dinastičkih sukoba, [[Armensko-perzijski ratovi|armensko-perzijskih ratova]] i kasnijeg nacionalnog pamćenja. Stariji armenski tekstovi prikazuju je i kroz motive ljepote, osvete i mučeništva, dok moderna historiografija opreznije razdvaja epske i hagiografske elemente od vjerovatne političke uloge armenske kraljice u vrijeme sasanidske invazije.<ref name="garsoian"/><ref name="faustus">{{cite web |title=P'awstos Buzand's History of the Armenians, Book IV–V |url=https://www.attalus.org/armenian/pb7.htm |website=Attalus |translator-last=Bedrosian |translator-first=Robert |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Porijeklo == Paranjem je bila kći Andovka Siunija, naharara (armensko plemstvo) i starješine kuće Siuni, jedne od najvažnijih velikaških porodica u historijskoj [[Armenija|Armeniji]]. Siuniji su vladali oblašću [[Sjunik]], a kroz brakove i političke saveze bili su povezani s drugim moćnim armenskim kućama, uključujući [[Mamikonijani|Mamikonijane]].<ref name="garsoian"/> Takvo porijeklo smještalo je Paranjem u sam vrh armenskog plemstva. U 4. vijeku armenski kraljevi iz dinastije Aršakuni morali su održavati ravnotežu između velikih nahararskih porodica, [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]], pa su brakovi s članicama velikaških kuća imali važnu političku funkciju.<ref name="lenski"/> == Brakovi i dvorski sukobi == Prema armenskoj tradiciji, Paranjem je najprije bila udata za princa [[Gnel]]a, člana aršakunidske kraljevske porodice. U ''Historiji Armenaca'' navodi se da je Gnel ubijen nakon intriga princa Tirita, koji je želio Paranjem za sebe i optužio Gnela da ugrožava kralja Aršaka II. Nakon Gnelove smrti Aršak je dao pogubiti i Tirita, a Paranjem je postala njegova supruga.<ref name="faustus"/> Nina Garsoïan upozorava da je priča o ljubavi, ljubomori i osveti vjerovatno oblikovana epskom predajom i da može prikrivati stvarni politički problem: Gnel i Tirit, kao aršakunidski prinčevi, mogli su predstavljati središta pobune ili alternativne dinastičke legitimnosti protiv Aršaka II.<ref name="garsoian"/> Paranjem se u armenskoj tradiciji povezuje i sa smrću Olimpije, druge Aršakove žene. Taj motiv treba posmatrati oprezno, jer su kasnoantički izvori o armenskom dvoru često moralizatorski, dinastički pristrani i obilježeni naknadnim crkvenim tumačenjima.<ref name="garsoian"/> == Odbrana Artagersa == Nakon smrti rimskog cara [[Julijan (rimski car)|Julijana]] i mira koji je car [[Jovijan]] sklopio sa Sasanidima 363, Armenija je ostala bez čvrste rimske zaštite. Šapur II obnovio je pritisak na armensko kraljevstvo, a Aršak II je tokom pregovora s Perzijancima zarobljen i odveden u zatočeništvo. U tom političkom vakuumu Paranjem je preuzela odbranu kraljevskog uporišta Artagers.<ref name="lenski"/><ref name="ammianus">{{cite book |last=Ammianus Marcellinus |title=Res Gestae |chapter=27.12 |language=la}}</ref> Prema rimskom historičaru [[Ammianus Marcellinus|Ammianu Marcellinu]], Paranjemin sin Pap sklonio se pod [[Rimsko Carstvo|rimsku]] zaštitu, dok su armenske snage i dio plemstva nastavili otpor Sasanidima. U armenskoj tradiciji Paranjem je prikazana kao vladarica koja u tvrđavi čeka povratak sina s rimskom pomoći i održava otpor uprkos opsadi, gladi i bolesti.<ref name="faustus"/><ref name="lenski"/> Artagers je na kraju pao. Paranjem je zarobljena i odvedena pred Šapura II, a armenska predaja opisuje njenu smrt kao naročito ponižavajuću i nasilnu. Detalji tog prikaza pripadaju moralno i politički oblikovanom narativu kasnoantičke historiografije, ali osnovni tok događaja potvrđuje se u širem kontekstu [[Rimsko-Sasanidski ratovi|rimsko-sasanidskog sukoba]].<ref name="faustus"/><ref name="lenski"/> == Naslijeđe == Paranjem je u armenskom kulturnom pamćenju ostala zapamćena kao tragična kraljica i braniteljica zemlje. Njena slika oblikovana je kroz srednjovjekovne armenske izvore, kasniju nacionalnu historiografiju, književnost i umjetnost, pri čemu se naglašavaju odanost, hrabrost i otpor sasanidskoj vlasti.<ref name="garsoian"/> == Reference == {{Refspisak}} == Bibliografija == * {{Cite book |title=Haykakan sovetakan hanragitaran |publisher=Haykakan hanragitarani glkhavor khmbagrutʻyun |year=1986 |editor-last=Arzumanian |editor-first=Makich |location=Erevan |page=[https://hy.wikisource.org/wiki/Էջ:Հայկական_Սովետական_Հանրագիտարան_(Soviet_Armenian_Encyclopedia)_12.djvu/309 309] |language=hy |script-title=hy:Հայկական սովետական հանրագիտարան |chapter=Paranjem |script-chapter=hy:Փառանձեմ}} * {{Cite book |last=Garsoïan |first=Nina |author-link=Nina Garsoïan |title=The Armenian People from Ancient to Modern Times |publisher=St. Martin's Press |year=1997 |isbn=0-312-10169-4 |editor-last=Hovannisian |editor-first=Richard G. |editor-link=Richard Hovannisian |volume=1 |location=New York |chapter=The Aršakuni Dynasty}} * {{Cite book |last=Garsoïan |first=Nina G. |author-link=Nina Garsoïan |title=The Epic Histories Attributed to Pʻawstos Buzand (Buzandaran Patmutʻiwnkʻ) |publisher=Harvard University Press |year=1989 |isbn=0-674-25865-7 |location=Cambridge, Massachusetts}} * {{Cite journal |last=Garsoïan |first=Nina |author-link=Nina Garsoïan |date=2013 |title=The Problematic Marriages of the Armenian King Aršak II: An Iranian Hypothesis |journal=[[Studia Iranica]] |volume=42 |issue=1 |pages=57–70 |doi=10.2143/SI.42.1.2988862}} * {{Cite book |last=Gyodakyan |first=Gevorg |url=https://arar.sci.am/dlibra/publication/335748/edition/307694/content |title=Tigran Chʻukhajyaně ev nra "Arshak erkrord" ōperan |publisher=Hayastan hratarakchʻutʻyun |year=1971 |location=Erevan |language=hy |script-title=hy:Տիգրան Չուխաջյանը և նրա «Արշակ երկրորդ» օպերան |trans-title=Tigran Chukajian and his opera "Arshak II"}} * {{Cite book |last=Kurkjian |first=Vahan M. |title=A History of Armenia |date=2008 |publisher=Indo-European Publishing |orig-date=Originally published in 1958 |author-link=Vahan Kurkjian}} * {{Cite book |last=Lenski |first=Noel |url=https://books.google.com/books?id=paowDwAAQBAJ |title=Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D. |publisher=University of California Press |year=2002 |isbn=978-0-520-28389-3}} * {{Cite book |author=Moses Khorenatsʻi |author1-link=Movses Khorenatsi |title=History of the Armenians |publisher=Caravan Books |others=Translation and commentary by [[Robert W. Thomson]] |year=2006 |isbn=978-0-88206-111-5 |edition=Revised |location=Ann Arbor |page=108, n. 1 |orig-date=Originally published in 1978}} * {{Cite book |last=Manandian |first=Hakob |author-link=Hakob Manandian |url=http://serials.flib.sci.am/Founders/H.%20Manandyan,%20QnTes-%20h.B%20masn%20A/book/index.html#page/204/mode/2up |title=Kʻnnakan tesutʻyun hay zhoghovrdi patmutʻyan, hator B, masn A |publisher=Haypethrat |year=1957 |location=Erevan |language=hy |script-title=hy:Քննական տեսություն հայ ժողովրդի պատմության, հատոր Բ, մասն Ա |trans-title=Critical theory of the history of the Armenian people, volume II, part I}} * {{Cite book |last=Stepanyan |first=Albert A. |url=http://publishing.ysu.am/files/Stepanyan%20_Khorenica-1626178859-.pdf |title=Khorenica: Studies in Movses Khorenatsi |publisher=YSU Press |year=2021 |isbn=978-5-8084-2514-9 |location=Erevan}} * {{Cite book |last=Toumanoff |first=Cyrille |author-link=Cyril Toumanoff |title=Manuel de généalogie et de chronologie pour l'histoire de la Caucasie chrétien (Arménie - Géorgie - Albanie) |publisher=Edizioni Aquila |year=1976 |location=Rim |language=fr}} {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Paranjem}} [[Kategorija:Umrli 370.]] [[Kategorija:Armenske kraljice]] [[Kategorija:Armenska historija]] kol9mvxnc0us5n3hjupmtbynbwlcxac 3837524 3837523 2026-04-27T00:02:50Z Mhare 481 /* Brakovi i dvorski sukobi */ 3837524 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Paranjem | slika = Last Battle of Queen Pharandzem.jpg | alt_slike = | opis = "Posljednja bitka kraljice Paranjem", ulje na platnu (2013.) | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = 369/370. | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Armenci|Armenka]] | druga_imena = Parandzem, P'arandzem, Pharandzem | zanimanje = kraljica [[Armenija|Armenije]] | poznat_po = odbrani tvrđave Artagers od [[Sasanidsko Carstvo|Sasanida]] | supružnik = [[Gnel]]<br>[[Aršak II]] | djeca = [[Pap (kralj Armenije)|Pap]] | roditelji = Andovk Siuni }} '''Paranjem''' ({{jez-hy|Փառանձեմ|P'aṙanjem}}; također ''Parandzem'', ''P'arandzem'' i ''Pharandzem''; umrla 369/370) bila je [[Armenci|armenska]] kraljica iz 4. vijeka, supruga kralja [[Aršak II|Aršaka II]] iz dinastije [[Aršakuni]] i majka kralja [[Pap (kralj Armenije)|Papa]]. Potjecala je iz velikaške kuće [[Siuni]], a u armenskoj historijskoj tradiciji najpoznatija je po odbrani tvrđave Artagers od vojske [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskog]] kralja [[Šapur II|Šapura II]].<ref name="garsoian">{{cite book |last=Garsoïan |first=Nina G. |title=The Epic Histories Attributed to P'awstos Buzand (Buzandaran Patmutʻiwnkʻ) |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |year=1989 |pages=348, 398 |language=en}}</ref><ref name="lenski">{{cite book |last=Lenski |first=Noel Emmanuel |title=Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D. |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2002 |pages=170–172 |isbn=9780520233324 |language=en}}</ref> U izvorima se pojavljuje u složenom spoju dvorske politike, dinastičkih sukoba, [[Armensko-perzijski ratovi|armensko-perzijskih ratova]] i kasnijeg nacionalnog pamćenja. Stariji armenski tekstovi prikazuju je i kroz motive ljepote, osvete i mučeništva, dok moderna historiografija opreznije razdvaja epske i hagiografske elemente od vjerovatne političke uloge armenske kraljice u vrijeme sasanidske invazije.<ref name="garsoian"/><ref name="faustus">{{cite web |title=P'awstos Buzand's History of the Armenians, Book IV–V |url=https://www.attalus.org/armenian/pb7.htm |website=Attalus |translator-last=Bedrosian |translator-first=Robert |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Porijeklo == Paranjem je bila kći Andovka Siunija, naharara (armensko plemstvo) i starješine kuće Siuni, jedne od najvažnijih velikaških porodica u historijskoj [[Armenija|Armeniji]]. Siuniji su vladali oblašću [[Sjunik]], a kroz brakove i političke saveze bili su povezani s drugim moćnim armenskim kućama, uključujući [[Mamikonijani|Mamikonijane]].<ref name="garsoian"/> Takvo porijeklo smještalo je Paranjem u sam vrh armenskog plemstva. U 4. vijeku armenski kraljevi iz dinastije Aršakuni morali su održavati ravnotežu između velikih nahararskih porodica, [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]], pa su brakovi s članicama velikaških kuća imali važnu političku funkciju.<ref name="lenski"/> == Brakovi i dvorski sukobi == Prema armenskoj tradiciji, Paranjem je najprije bila udata za princa [[Gnel]]a, člana aršakunidske kraljevske porodice. U ''Historiji Armenaca'' navodi se da je Gnel ubijen nakon intriga princa Tirita, koji je želio Paranjem za sebe i optužio Gnela da ugrožava kralja Aršaka II. Nakon Gnelove smrti Aršak je dao pogubiti i Tirita, a Paranjem je postala njegova supruga.<ref name="faustus"/> Nina Garsoïan upozorava da je priča o ljubavi, ljubomori i osveti vjerovatno oblikovana epskom predajom i da može prikrivati stvarni politički problem: Gnel i Tirit, kao aršakunidski prinčevi, mogli su predstavljati središta pobune ili alternativne dinastičke legitimnosti protiv Aršaka II.<ref name="garsoian"/> == Odbrana Artagersa == Nakon smrti rimskog cara [[Julijan (rimski car)|Julijana]] i mira koji je car [[Jovijan]] sklopio sa Sasanidima 363, Armenija je ostala bez čvrste rimske zaštite. Šapur II obnovio je pritisak na armensko kraljevstvo, a Aršak II je tokom pregovora s Perzijancima zarobljen i odveden u zatočeništvo. U tom političkom vakuumu Paranjem je preuzela odbranu kraljevskog uporišta Artagers.<ref name="lenski"/><ref name="ammianus">{{cite book |last=Ammianus Marcellinus |title=Res Gestae |chapter=27.12 |language=la}}</ref> Prema rimskom historičaru [[Ammianus Marcellinus|Ammianu Marcellinu]], Paranjemin sin Pap sklonio se pod [[Rimsko Carstvo|rimsku]] zaštitu, dok su armenske snage i dio plemstva nastavili otpor Sasanidima. U armenskoj tradiciji Paranjem je prikazana kao vladarica koja u tvrđavi čeka povratak sina s rimskom pomoći i održava otpor uprkos opsadi, gladi i bolesti.<ref name="faustus"/><ref name="lenski"/> Artagers je na kraju pao. Paranjem je zarobljena i odvedena pred Šapura II, a armenska predaja opisuje njenu smrt kao naročito ponižavajuću i nasilnu. Detalji tog prikaza pripadaju moralno i politički oblikovanom narativu kasnoantičke historiografije, ali osnovni tok događaja potvrđuje se u širem kontekstu [[Rimsko-Sasanidski ratovi|rimsko-sasanidskog sukoba]].<ref name="faustus"/><ref name="lenski"/> == Naslijeđe == Paranjem je u armenskom kulturnom pamćenju ostala zapamćena kao tragična kraljica i braniteljica zemlje. Njena slika oblikovana je kroz srednjovjekovne armenske izvore, kasniju nacionalnu historiografiju, književnost i umjetnost, pri čemu se naglašavaju odanost, hrabrost i otpor sasanidskoj vlasti.<ref name="garsoian"/> == Reference == {{Refspisak}} == Bibliografija == * {{Cite book |title=Haykakan sovetakan hanragitaran |publisher=Haykakan hanragitarani glkhavor khmbagrutʻyun |year=1986 |editor-last=Arzumanian |editor-first=Makich |location=Erevan |page=[https://hy.wikisource.org/wiki/Էջ:Հայկական_Սովետական_Հանրագիտարան_(Soviet_Armenian_Encyclopedia)_12.djvu/309 309] |language=hy |script-title=hy:Հայկական սովետական հանրագիտարան |chapter=Paranjem |script-chapter=hy:Փառանձեմ}} * {{Cite book |last=Garsoïan |first=Nina |author-link=Nina Garsoïan |title=The Armenian People from Ancient to Modern Times |publisher=St. Martin's Press |year=1997 |isbn=0-312-10169-4 |editor-last=Hovannisian |editor-first=Richard G. |editor-link=Richard Hovannisian |volume=1 |location=New York |chapter=The Aršakuni Dynasty}} * {{Cite book |last=Garsoïan |first=Nina G. |author-link=Nina Garsoïan |title=The Epic Histories Attributed to Pʻawstos Buzand (Buzandaran Patmutʻiwnkʻ) |publisher=Harvard University Press |year=1989 |isbn=0-674-25865-7 |location=Cambridge, Massachusetts}} * {{Cite journal |last=Garsoïan |first=Nina |author-link=Nina Garsoïan |date=2013 |title=The Problematic Marriages of the Armenian King Aršak II: An Iranian Hypothesis |journal=[[Studia Iranica]] |volume=42 |issue=1 |pages=57–70 |doi=10.2143/SI.42.1.2988862}} * {{Cite book |last=Gyodakyan |first=Gevorg |url=https://arar.sci.am/dlibra/publication/335748/edition/307694/content |title=Tigran Chʻukhajyaně ev nra "Arshak erkrord" ōperan |publisher=Hayastan hratarakchʻutʻyun |year=1971 |location=Erevan |language=hy |script-title=hy:Տիգրան Չուխաջյանը և նրա «Արշակ երկրորդ» օպերան |trans-title=Tigran Chukajian and his opera "Arshak II"}} * {{Cite book |last=Kurkjian |first=Vahan M. |title=A History of Armenia |date=2008 |publisher=Indo-European Publishing |orig-date=Originally published in 1958 |author-link=Vahan Kurkjian}} * {{Cite book |last=Lenski |first=Noel |url=https://books.google.com/books?id=paowDwAAQBAJ |title=Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D. |publisher=University of California Press |year=2002 |isbn=978-0-520-28389-3}} * {{Cite book |author=Moses Khorenatsʻi |author1-link=Movses Khorenatsi |title=History of the Armenians |publisher=Caravan Books |others=Translation and commentary by [[Robert W. Thomson]] |year=2006 |isbn=978-0-88206-111-5 |edition=Revised |location=Ann Arbor |page=108, n. 1 |orig-date=Originally published in 1978}} * {{Cite book |last=Manandian |first=Hakob |author-link=Hakob Manandian |url=http://serials.flib.sci.am/Founders/H.%20Manandyan,%20QnTes-%20h.B%20masn%20A/book/index.html#page/204/mode/2up |title=Kʻnnakan tesutʻyun hay zhoghovrdi patmutʻyan, hator B, masn A |publisher=Haypethrat |year=1957 |location=Erevan |language=hy |script-title=hy:Քննական տեսություն հայ ժողովրդի պատմության, հատոր Բ, մասն Ա |trans-title=Critical theory of the history of the Armenian people, volume II, part I}} * {{Cite book |last=Stepanyan |first=Albert A. |url=http://publishing.ysu.am/files/Stepanyan%20_Khorenica-1626178859-.pdf |title=Khorenica: Studies in Movses Khorenatsi |publisher=YSU Press |year=2021 |isbn=978-5-8084-2514-9 |location=Erevan}} * {{Cite book |last=Toumanoff |first=Cyrille |author-link=Cyril Toumanoff |title=Manuel de généalogie et de chronologie pour l'histoire de la Caucasie chrétien (Arménie - Géorgie - Albanie) |publisher=Edizioni Aquila |year=1976 |location=Rim |language=fr}} {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Paranjem}} [[Kategorija:Umrli 370.]] [[Kategorija:Armenske kraljice]] [[Kategorija:Armenska historija]] pit2aewcokhnz3vl58dbjkczcqwvvnj 3837541 3837524 2026-04-27T09:00:12Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Paranjem]] na [[Parandžem]] bez ostavljanja preusmjerenja 3837524 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Paranjem | slika = Last Battle of Queen Pharandzem.jpg | alt_slike = | opis = "Posljednja bitka kraljice Paranjem", ulje na platnu (2013.) | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = 369/370. | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Armenci|Armenka]] | druga_imena = Parandzem, P'arandzem, Pharandzem | zanimanje = kraljica [[Armenija|Armenije]] | poznat_po = odbrani tvrđave Artagers od [[Sasanidsko Carstvo|Sasanida]] | supružnik = [[Gnel]]<br>[[Aršak II]] | djeca = [[Pap (kralj Armenije)|Pap]] | roditelji = Andovk Siuni }} '''Paranjem''' ({{jez-hy|Փառանձեմ|P'aṙanjem}}; također ''Parandzem'', ''P'arandzem'' i ''Pharandzem''; umrla 369/370) bila je [[Armenci|armenska]] kraljica iz 4. vijeka, supruga kralja [[Aršak II|Aršaka II]] iz dinastije [[Aršakuni]] i majka kralja [[Pap (kralj Armenije)|Papa]]. Potjecala je iz velikaške kuće [[Siuni]], a u armenskoj historijskoj tradiciji najpoznatija je po odbrani tvrđave Artagers od vojske [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskog]] kralja [[Šapur II|Šapura II]].<ref name="garsoian">{{cite book |last=Garsoïan |first=Nina G. |title=The Epic Histories Attributed to P'awstos Buzand (Buzandaran Patmutʻiwnkʻ) |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |year=1989 |pages=348, 398 |language=en}}</ref><ref name="lenski">{{cite book |last=Lenski |first=Noel Emmanuel |title=Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D. |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2002 |pages=170–172 |isbn=9780520233324 |language=en}}</ref> U izvorima se pojavljuje u složenom spoju dvorske politike, dinastičkih sukoba, [[Armensko-perzijski ratovi|armensko-perzijskih ratova]] i kasnijeg nacionalnog pamćenja. Stariji armenski tekstovi prikazuju je i kroz motive ljepote, osvete i mučeništva, dok moderna historiografija opreznije razdvaja epske i hagiografske elemente od vjerovatne političke uloge armenske kraljice u vrijeme sasanidske invazije.<ref name="garsoian"/><ref name="faustus">{{cite web |title=P'awstos Buzand's History of the Armenians, Book IV–V |url=https://www.attalus.org/armenian/pb7.htm |website=Attalus |translator-last=Bedrosian |translator-first=Robert |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Porijeklo == Paranjem je bila kći Andovka Siunija, naharara (armensko plemstvo) i starješine kuće Siuni, jedne od najvažnijih velikaških porodica u historijskoj [[Armenija|Armeniji]]. Siuniji su vladali oblašću [[Sjunik]], a kroz brakove i političke saveze bili su povezani s drugim moćnim armenskim kućama, uključujući [[Mamikonijani|Mamikonijane]].<ref name="garsoian"/> Takvo porijeklo smještalo je Paranjem u sam vrh armenskog plemstva. U 4. vijeku armenski kraljevi iz dinastije Aršakuni morali su održavati ravnotežu između velikih nahararskih porodica, [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]], pa su brakovi s članicama velikaških kuća imali važnu političku funkciju.<ref name="lenski"/> == Brakovi i dvorski sukobi == Prema armenskoj tradiciji, Paranjem je najprije bila udata za princa [[Gnel]]a, člana aršakunidske kraljevske porodice. U ''Historiji Armenaca'' navodi se da je Gnel ubijen nakon intriga princa Tirita, koji je želio Paranjem za sebe i optužio Gnela da ugrožava kralja Aršaka II. Nakon Gnelove smrti Aršak je dao pogubiti i Tirita, a Paranjem je postala njegova supruga.<ref name="faustus"/> Nina Garsoïan upozorava da je priča o ljubavi, ljubomori i osveti vjerovatno oblikovana epskom predajom i da može prikrivati stvarni politički problem: Gnel i Tirit, kao aršakunidski prinčevi, mogli su predstavljati središta pobune ili alternativne dinastičke legitimnosti protiv Aršaka II.<ref name="garsoian"/> == Odbrana Artagersa == Nakon smrti rimskog cara [[Julijan (rimski car)|Julijana]] i mira koji je car [[Jovijan]] sklopio sa Sasanidima 363, Armenija je ostala bez čvrste rimske zaštite. Šapur II obnovio je pritisak na armensko kraljevstvo, a Aršak II je tokom pregovora s Perzijancima zarobljen i odveden u zatočeništvo. U tom političkom vakuumu Paranjem je preuzela odbranu kraljevskog uporišta Artagers.<ref name="lenski"/><ref name="ammianus">{{cite book |last=Ammianus Marcellinus |title=Res Gestae |chapter=27.12 |language=la}}</ref> Prema rimskom historičaru [[Ammianus Marcellinus|Ammianu Marcellinu]], Paranjemin sin Pap sklonio se pod [[Rimsko Carstvo|rimsku]] zaštitu, dok su armenske snage i dio plemstva nastavili otpor Sasanidima. U armenskoj tradiciji Paranjem je prikazana kao vladarica koja u tvrđavi čeka povratak sina s rimskom pomoći i održava otpor uprkos opsadi, gladi i bolesti.<ref name="faustus"/><ref name="lenski"/> Artagers je na kraju pao. Paranjem je zarobljena i odvedena pred Šapura II, a armenska predaja opisuje njenu smrt kao naročito ponižavajuću i nasilnu. Detalji tog prikaza pripadaju moralno i politički oblikovanom narativu kasnoantičke historiografije, ali osnovni tok događaja potvrđuje se u širem kontekstu [[Rimsko-Sasanidski ratovi|rimsko-sasanidskog sukoba]].<ref name="faustus"/><ref name="lenski"/> == Naslijeđe == Paranjem je u armenskom kulturnom pamćenju ostala zapamćena kao tragična kraljica i braniteljica zemlje. Njena slika oblikovana je kroz srednjovjekovne armenske izvore, kasniju nacionalnu historiografiju, književnost i umjetnost, pri čemu se naglašavaju odanost, hrabrost i otpor sasanidskoj vlasti.<ref name="garsoian"/> == Reference == {{Refspisak}} == Bibliografija == * {{Cite book |title=Haykakan sovetakan hanragitaran |publisher=Haykakan hanragitarani glkhavor khmbagrutʻyun |year=1986 |editor-last=Arzumanian |editor-first=Makich |location=Erevan |page=[https://hy.wikisource.org/wiki/Էջ:Հայկական_Սովետական_Հանրագիտարան_(Soviet_Armenian_Encyclopedia)_12.djvu/309 309] |language=hy |script-title=hy:Հայկական սովետական հանրագիտարան |chapter=Paranjem |script-chapter=hy:Փառանձեմ}} * {{Cite book |last=Garsoïan |first=Nina |author-link=Nina Garsoïan |title=The Armenian People from Ancient to Modern Times |publisher=St. Martin's Press |year=1997 |isbn=0-312-10169-4 |editor-last=Hovannisian |editor-first=Richard G. |editor-link=Richard Hovannisian |volume=1 |location=New York |chapter=The Aršakuni Dynasty}} * {{Cite book |last=Garsoïan |first=Nina G. |author-link=Nina Garsoïan |title=The Epic Histories Attributed to Pʻawstos Buzand (Buzandaran Patmutʻiwnkʻ) |publisher=Harvard University Press |year=1989 |isbn=0-674-25865-7 |location=Cambridge, Massachusetts}} * {{Cite journal |last=Garsoïan |first=Nina |author-link=Nina Garsoïan |date=2013 |title=The Problematic Marriages of the Armenian King Aršak II: An Iranian Hypothesis |journal=[[Studia Iranica]] |volume=42 |issue=1 |pages=57–70 |doi=10.2143/SI.42.1.2988862}} * {{Cite book |last=Gyodakyan |first=Gevorg |url=https://arar.sci.am/dlibra/publication/335748/edition/307694/content |title=Tigran Chʻukhajyaně ev nra "Arshak erkrord" ōperan |publisher=Hayastan hratarakchʻutʻyun |year=1971 |location=Erevan |language=hy |script-title=hy:Տիգրան Չուխաջյանը և նրա «Արշակ երկրորդ» օպերան |trans-title=Tigran Chukajian and his opera "Arshak II"}} * {{Cite book |last=Kurkjian |first=Vahan M. |title=A History of Armenia |date=2008 |publisher=Indo-European Publishing |orig-date=Originally published in 1958 |author-link=Vahan Kurkjian}} * {{Cite book |last=Lenski |first=Noel |url=https://books.google.com/books?id=paowDwAAQBAJ |title=Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D. |publisher=University of California Press |year=2002 |isbn=978-0-520-28389-3}} * {{Cite book |author=Moses Khorenatsʻi |author1-link=Movses Khorenatsi |title=History of the Armenians |publisher=Caravan Books |others=Translation and commentary by [[Robert W. Thomson]] |year=2006 |isbn=978-0-88206-111-5 |edition=Revised |location=Ann Arbor |page=108, n. 1 |orig-date=Originally published in 1978}} * {{Cite book |last=Manandian |first=Hakob |author-link=Hakob Manandian |url=http://serials.flib.sci.am/Founders/H.%20Manandyan,%20QnTes-%20h.B%20masn%20A/book/index.html#page/204/mode/2up |title=Kʻnnakan tesutʻyun hay zhoghovrdi patmutʻyan, hator B, masn A |publisher=Haypethrat |year=1957 |location=Erevan |language=hy |script-title=hy:Քննական տեսություն հայ ժողովրդի պատմության, հատոր Բ, մասն Ա |trans-title=Critical theory of the history of the Armenian people, volume II, part I}} * {{Cite book |last=Stepanyan |first=Albert A. |url=http://publishing.ysu.am/files/Stepanyan%20_Khorenica-1626178859-.pdf |title=Khorenica: Studies in Movses Khorenatsi |publisher=YSU Press |year=2021 |isbn=978-5-8084-2514-9 |location=Erevan}} * {{Cite book |last=Toumanoff |first=Cyrille |author-link=Cyril Toumanoff |title=Manuel de généalogie et de chronologie pour l'histoire de la Caucasie chrétien (Arménie - Géorgie - Albanie) |publisher=Edizioni Aquila |year=1976 |location=Rim |language=fr}} {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Paranjem}} [[Kategorija:Umrli 370.]] [[Kategorija:Armenske kraljice]] [[Kategorija:Armenska historija]] pit2aewcokhnz3vl58dbjkczcqwvvnj 3837544 3837541 2026-04-27T09:24:37Z KWiki 9400 3837544 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Parandžem | slika = Last Battle of Queen Pharandzem.jpg | alt_slike = | opis = ''Posljednja bitka kraljice Parandžem'', ulje na platnu (2013) | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = 369/370. | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Armenci|Armenka]] | druga_imena = Parandzem, P'arandzem, Pharandzem | zanimanje = kraljica [[Armenija|Armenije]] | poznat_po = odbrani tvrđave Artagers od [[Sasanidsko Carstvo|Sasanida]] | supružnik = [[Gnel]]<br/>[[Aršak II]] | djeca = [[Pap (kralj Armenije)|Pap]] | roditelji = Andovk Siuni }} '''Parandžem''' ({{jez-hy|Փառանձեմ|P'aṙanjem}}; također ''Parandzem'', ''P'arandzem'' i ''Pharandzem''; umrla 369/370) bila je [[Armenci|armenska]] kraljica iz 4. vijeka, supruga kralja [[Aršak II|Aršaka II]] iz dinastije [[Aršakuni]] i majka kralja [[Pap (kralj Armenije)|Papa]]. Potjecala je iz velikaške kuće [[Siuni]], a u armenskoj historijskoj tradiciji najpoznatija je po odbrani tvrđave Artagers od vojske [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskog]] kralja [[Šapur II|Šapura II]].<ref name="garsoian">{{cite book |last=Garsoïan |first=Nina G. |title=The Epic Histories Attributed to P'awstos Buzand (Buzandaran Patmutʻiwnkʻ) |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |year=1989 |pages=348, 398 |language=en}}</ref><ref name="lenski">{{cite book |last=Lenski |first=Noel Emmanuel |title=Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D. |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2002 |pages=170–172 |isbn=9780520233324 |language=en}}</ref> U izvorima se pojavljuje u složenom spoju dvorske politike, dinastičkih sukoba, [[Armensko-perzijski ratovi|armensko-perzijskih ratova]] i kasnijeg nacionalnog pamćenja. Stariji armenski tekstovi prikazuju je i kroz motive ljepote, osvete i mučeništva, dok moderna historiografija opreznije razdvaja epske i hagiografske elemente od vjerovatne političke uloge armenske kraljice u vrijeme sasanidske invazije.<ref name="garsoian"/><ref name="faustus">{{cite web |title=P'awstos Buzand's History of the Armenians, Book IV–V |url=https://www.attalus.org/armenian/pb7.htm |website=Attalus |translator-last=Bedrosian |translator-first=Robert |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Porijeklo == Bila je kći Andovka Sjunija, naharara (armensko plemstvo) i starješine kuće Siuni, jedne od najvažnijih velikaških porodica u historijskoj [[Armenija|Armeniji]]. Sjuniji su vladali oblašću [[Sjunik]], a kroz brakove i političke saveze bili su povezani s drugim moćnim armenskim kućama, uključujući [[Mamikonjani|Mamikonjane]].<ref name="garsoian"/> Takvo porijeklo smještalo je Parandžem u sam vrh armenskog plemstva. U 4. vijeku armenski kraljevi iz dinastije Aršakuni morali su održavati ravnotežu između velikih nahararskih porodica, [[Rimsko Carstvo|Rimskog]] i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]], pa su brakovi sa članicama velikaških kuća imali važnu političku funkciju.<ref name="lenski"/> == Brakovi i dvorski sukobi == Prema armenskoj tradiciji, najprije je bila udana za princa [[Gnel]]a, člana aršakunidske kraljevske porodice. U ''Historiji Armenaca'' navodi se da je Gnel ubijen nakon intriga princa Tirita, koji je želio Parandžem za sebe i optužio Gnela da ugrožava kralja Aršaka II. Nakon Gnelove smrti Aršak je dao pogubiti i Tirita, a Parandžem je postala njegova supruga.<ref name="faustus"/> Nina Garsojan upozorava da je priča o ljubavi, ljubomori i osveti vjerovatno oblikovana epskom predajom i da može prikrivati stvarni politički problem: Gnel i Tirit, kao aršakunidski prinčevi, mogli su predstavljati središta pobune ili alternativne dinastičke legitimnosti protiv Aršaka II.<ref name="garsoian"/> == Odbrana Artagersa == Nakon smrti rimskog cara [[Julijan (rimski car)|Julijana]] i mira koji je car [[Jovijan]] sklopio sa Sasanidima 363, Armenija je ostala bez čvrste rimske zaštite. Šapur II obnovio je pritisak na armensko kraljevstvo, a Aršak II je tokom pregovora s Perzijancima zarobljen i odveden u zatočeništvo. U tom političkom vakuumu Parandžem je preuzela odbranu kraljevskog uporišta Artagers.<ref name="lenski"/><ref name="ammianus">{{cite book |last=Ammianus Marcellinus |title=Res Gestae |chapter=27.12 |language=la}}</ref> Prema rimskom historičaru [[Amijan Marcelin|Amijanu Marcelinu]], Parandžemin sin Pap sklonio se pod rimsku zaštitu, dok su armenske snage i dio plemstva nastavili otpor Sasanidima. U armenskoj tradiciji Parandžem je prikazana kao vladarica koja u tvrđavi čeka povratak sina s rimskom pomoći i održava otpor uprkos opsadi, gladi i bolesti.<ref name="faustus"/><ref name="lenski"/> Artagers je na kraju pao. Parandžem je zarobljena i odvedena pred Šapura II, a armenska predaja opisuje njenu smrt kao naročito ponižavajuću i nasilnu. Detalji tog prikaza pripadaju moralno i politički oblikovanom narativu kasnoantičke historiografije, ali osnovni tok događaja potvrđuje se u širem kontekstu [[Rimsko-Sasanidski ratovi|rimsko-sasanidskog sukoba]].<ref name="faustus"/><ref name="lenski"/> == Naslijeđe == Parandžem je u armenskom kulturnom pamćenju ostala zapamćena kao tragična kraljica i braniteljica zemlje. Njena slika oblikovana je kroz srednjovjekovne armenske izvore, kasniju nacionalnu historiografiju, književnost i umjetnost, pri čemu se naglašavaju odanost, hrabrost i otpor sasanidskoj vlasti.<ref name="garsoian"/> == Reference == {{Refspisak}} == Bibliografija == * {{Cite book |title=Haykakan sovetakan hanragitaran |publisher=Haykakan hanragitarani glkhavor khmbagrutʻyun |year=1986 |editor-last=Arzumanian |editor-first=Makich |location=Erevan |page=[https://hy.wikisource.org/wiki/Էջ:Հայկական_Սովետական_Հանրագիտարան_(Soviet_Armenian_Encyclopedia)_12.djvu/309 309] |language=hy |script-title=hy:Հայկական սովետական հանրագիտարան |chapter=Paranjem |script-chapter=hy:Փառանձեմ}} * {{Cite book |last=Garsoïan |first=Nina |author-link=Nina Garsoïan |title=The Armenian People from Ancient to Modern Times |publisher=St. Martin's Press |year=1997 |isbn=0-312-10169-4 |editor-last=Hovannisian |editor-first=Richard G. |editor-link=Richard Hovannisian |volume=1 |location=New York |chapter=The Aršakuni Dynasty}} * {{Cite book |last=Garsoïan |first=Nina G. |author-link=Nina Garsoïan |title=The Epic Histories Attributed to Pʻawstos Buzand (Buzandaran Patmutʻiwnkʻ) |publisher=Harvard University Press |year=1989 |isbn=0-674-25865-7 |location=Cambridge, Massachusetts}} * {{Cite journal |last=Garsoïan |first=Nina |author-link=Nina Garsoïan |date=2013 |title=The Problematic Marriages of the Armenian King Aršak II: An Iranian Hypothesis |journal=[[Studia Iranica]] |volume=42 |issue=1 |pages=57–70 |doi=10.2143/SI.42.1.2988862}} * {{Cite book |last=Gyodakyan |first=Gevorg |url=https://arar.sci.am/dlibra/publication/335748/edition/307694/content |title=Tigran Chʻukhajyaně ev nra "Arshak erkrord" ōperan |publisher=Hayastan hratarakchʻutʻyun |year=1971 |location=Erevan |language=hy |script-title=hy:Տիգրան Չուխաջյանը և նրա «Արշակ երկրորդ» օպերան |trans-title=Tigran Chukajian and his opera "Arshak II"}} * {{Cite book |last=Kurkjian |first=Vahan M. |title=A History of Armenia |date=2008 |publisher=Indo-European Publishing |orig-date=Originally published in 1958 |author-link=Vahan Kurkjian}} * {{Cite book |last=Lenski |first=Noel |url=https://books.google.com/books?id=paowDwAAQBAJ |title=Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D. |publisher=University of California Press |year=2002 |isbn=978-0-520-28389-3}} * {{Cite book |author=Moses Khorenatsʻi |author1-link=Movses Khorenatsi |title=History of the Armenians |publisher=Caravan Books |others=Translation and commentary by [[Robert W. Thomson]] |year=2006 |isbn=978-0-88206-111-5 |edition=Revised |location=Ann Arbor |page=108, n. 1 |orig-date=Originally published in 1978}} * {{Cite book |last=Manandian |first=Hakob |author-link=Hakob Manandian |url=http://serials.flib.sci.am/Founders/H.%20Manandyan,%20QnTes-%20h.B%20masn%20A/book/index.html#page/204/mode/2up |title=Kʻnnakan tesutʻyun hay zhoghovrdi patmutʻyan, hator B, masn A |publisher=Haypethrat |year=1957 |location=Erevan |language=hy |script-title=hy:Քննական տեսություն հայ ժողովրդի պատմության, հատոր Բ, մասն Ա |trans-title=Critical theory of the history of the Armenian people, volume II, part I}} * {{Cite book |last=Stepanyan |first=Albert A. |url=http://publishing.ysu.am/files/Stepanyan%20_Khorenica-1626178859-.pdf |title=Khorenica: Studies in Movses Khorenatsi |publisher=YSU Press |year=2021 |isbn=978-5-8084-2514-9 |location=Erevan}} * {{Cite book |last=Toumanoff |first=Cyrille |author-link=Cyril Toumanoff |title=Manuel de généalogie et de chronologie pour l'histoire de la Caucasie chrétien (Arménie - Géorgie - Albanie) |publisher=Edizioni Aquila |year=1976 |location=Rim |language=fr}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 370.]] [[Kategorija:Armenske kraljice]] [[Kategorija:Historija Armenije]] 3ok2btket0do1j9xfz0ul1h6dblbx6d 3837545 3837544 2026-04-27T09:25:12Z KWiki 9400 3837545 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Parandžem | slika = Last Battle of Queen Pharandzem.jpg | alt_slike = | opis = ''Posljednja bitka kraljice Parandžem'', ulje na platnu (2013) | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = 369/370. | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Armenci|Armenka]] | druga_imena = Parandzem, P'arandzem, Pharandzem | zanimanje = kraljica [[Armenija|Armenije]] | poznat_po = odbrani tvrđave Artagers od [[Sasanidsko Carstvo|Sasanida]] | supružnik = [[Gnel]]<br/>[[Aršak II]] | djeca = [[Pap (kralj Armenije)|Pap]] | roditelji = Andovk Sjuni }} '''Parandžem''' ({{jez-hy|Փառանձեմ|P'aṙanjem}}; također ''Parandzem'', ''P'arandzem'' i ''Pharandzem''; umrla 369/370) bila je [[Armenci|armenska]] kraljica iz 4. vijeka, supruga kralja [[Aršak II|Aršaka II]] iz dinastije [[Aršakuni]] i majka kralja [[Pap (kralj Armenije)|Papa]]. Potjecala je iz velikaške kuće [[Siuni]], a u armenskoj historijskoj tradiciji najpoznatija je po odbrani tvrđave Artagers od vojske [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskog]] kralja [[Šapur II|Šapura II]].<ref name="garsoian">{{cite book |last=Garsoïan |first=Nina G. |title=The Epic Histories Attributed to P'awstos Buzand (Buzandaran Patmutʻiwnkʻ) |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |year=1989 |pages=348, 398 |language=en}}</ref><ref name="lenski">{{cite book |last=Lenski |first=Noel Emmanuel |title=Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D. |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2002 |pages=170–172 |isbn=9780520233324 |language=en}}</ref> U izvorima se pojavljuje u složenom spoju dvorske politike, dinastičkih sukoba, [[Armensko-perzijski ratovi|armensko-perzijskih ratova]] i kasnijeg nacionalnog pamćenja. Stariji armenski tekstovi prikazuju je i kroz motive ljepote, osvete i mučeništva, dok moderna historiografija opreznije razdvaja epske i hagiografske elemente od vjerovatne političke uloge armenske kraljice u vrijeme sasanidske invazije.<ref name="garsoian"/><ref name="faustus">{{cite web |title=P'awstos Buzand's History of the Armenians, Book IV–V |url=https://www.attalus.org/armenian/pb7.htm |website=Attalus |translator-last=Bedrosian |translator-first=Robert |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Porijeklo == Bila je kći Andovka Sjunija, naharara (armensko plemstvo) i starješine kuće Siuni, jedne od najvažnijih velikaških porodica u historijskoj [[Armenija|Armeniji]]. Sjuniji su vladali oblašću [[Sjunik]], a kroz brakove i političke saveze bili su povezani s drugim moćnim armenskim kućama, uključujući [[Mamikonjani|Mamikonjane]].<ref name="garsoian"/> Takvo porijeklo smještalo je Parandžem u sam vrh armenskog plemstva. U 4. vijeku armenski kraljevi iz dinastije Aršakuni morali su održavati ravnotežu između velikih nahararskih porodica, [[Rimsko Carstvo|Rimskog]] i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]], pa su brakovi sa članicama velikaških kuća imali važnu političku funkciju.<ref name="lenski"/> == Brakovi i dvorski sukobi == Prema armenskoj tradiciji, najprije je bila udana za princa [[Gnel]]a, člana aršakunidske kraljevske porodice. U ''Historiji Armenaca'' navodi se da je Gnel ubijen nakon intriga princa Tirita, koji je želio Parandžem za sebe i optužio Gnela da ugrožava kralja Aršaka II. Nakon Gnelove smrti Aršak je dao pogubiti i Tirita, a Parandžem je postala njegova supruga.<ref name="faustus"/> Nina Garsojan upozorava da je priča o ljubavi, ljubomori i osveti vjerovatno oblikovana epskom predajom i da može prikrivati stvarni politički problem: Gnel i Tirit, kao aršakunidski prinčevi, mogli su predstavljati središta pobune ili alternativne dinastičke legitimnosti protiv Aršaka II.<ref name="garsoian"/> == Odbrana Artagersa == Nakon smrti rimskog cara [[Julijan (rimski car)|Julijana]] i mira koji je car [[Jovijan]] sklopio sa Sasanidima 363, Armenija je ostala bez čvrste rimske zaštite. Šapur II obnovio je pritisak na armensko kraljevstvo, a Aršak II je tokom pregovora s Perzijancima zarobljen i odveden u zatočeništvo. U tom političkom vakuumu Parandžem je preuzela odbranu kraljevskog uporišta Artagers.<ref name="lenski"/><ref name="ammianus">{{cite book |last=Ammianus Marcellinus |title=Res Gestae |chapter=27.12 |language=la}}</ref> Prema rimskom historičaru [[Amijan Marcelin|Amijanu Marcelinu]], Parandžemin sin Pap sklonio se pod rimsku zaštitu, dok su armenske snage i dio plemstva nastavili otpor Sasanidima. U armenskoj tradiciji Parandžem je prikazana kao vladarica koja u tvrđavi čeka povratak sina s rimskom pomoći i održava otpor uprkos opsadi, gladi i bolesti.<ref name="faustus"/><ref name="lenski"/> Artagers je na kraju pao. Parandžem je zarobljena i odvedena pred Šapura II, a armenska predaja opisuje njenu smrt kao naročito ponižavajuću i nasilnu. Detalji tog prikaza pripadaju moralno i politički oblikovanom narativu kasnoantičke historiografije, ali osnovni tok događaja potvrđuje se u širem kontekstu [[Rimsko-Sasanidski ratovi|rimsko-sasanidskog sukoba]].<ref name="faustus"/><ref name="lenski"/> == Naslijeđe == Parandžem je u armenskom kulturnom pamćenju ostala zapamćena kao tragična kraljica i braniteljica zemlje. Njena slika oblikovana je kroz srednjovjekovne armenske izvore, kasniju nacionalnu historiografiju, književnost i umjetnost, pri čemu se naglašavaju odanost, hrabrost i otpor sasanidskoj vlasti.<ref name="garsoian"/> == Reference == {{Refspisak}} == Bibliografija == * {{Cite book |title=Haykakan sovetakan hanragitaran |publisher=Haykakan hanragitarani glkhavor khmbagrutʻyun |year=1986 |editor-last=Arzumanian |editor-first=Makich |location=Erevan |page=[https://hy.wikisource.org/wiki/Էջ:Հայկական_Սովետական_Հանրագիտարան_(Soviet_Armenian_Encyclopedia)_12.djvu/309 309] |language=hy |script-title=hy:Հայկական սովետական հանրագիտարան |chapter=Paranjem |script-chapter=hy:Փառանձեմ}} * {{Cite book |last=Garsoïan |first=Nina |author-link=Nina Garsoïan |title=The Armenian People from Ancient to Modern Times |publisher=St. Martin's Press |year=1997 |isbn=0-312-10169-4 |editor-last=Hovannisian |editor-first=Richard G. |editor-link=Richard Hovannisian |volume=1 |location=New York |chapter=The Aršakuni Dynasty}} * {{Cite book |last=Garsoïan |first=Nina G. |author-link=Nina Garsoïan |title=The Epic Histories Attributed to Pʻawstos Buzand (Buzandaran Patmutʻiwnkʻ) |publisher=Harvard University Press |year=1989 |isbn=0-674-25865-7 |location=Cambridge, Massachusetts}} * {{Cite journal |last=Garsoïan |first=Nina |author-link=Nina Garsoïan |date=2013 |title=The Problematic Marriages of the Armenian King Aršak II: An Iranian Hypothesis |journal=[[Studia Iranica]] |volume=42 |issue=1 |pages=57–70 |doi=10.2143/SI.42.1.2988862}} * {{Cite book |last=Gyodakyan |first=Gevorg |url=https://arar.sci.am/dlibra/publication/335748/edition/307694/content |title=Tigran Chʻukhajyaně ev nra "Arshak erkrord" ōperan |publisher=Hayastan hratarakchʻutʻyun |year=1971 |location=Erevan |language=hy |script-title=hy:Տիգրան Չուխաջյանը և նրա «Արշակ երկրորդ» օպերան |trans-title=Tigran Chukajian and his opera "Arshak II"}} * {{Cite book |last=Kurkjian |first=Vahan M. |title=A History of Armenia |date=2008 |publisher=Indo-European Publishing |orig-date=Originally published in 1958 |author-link=Vahan Kurkjian}} * {{Cite book |last=Lenski |first=Noel |url=https://books.google.com/books?id=paowDwAAQBAJ |title=Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D. |publisher=University of California Press |year=2002 |isbn=978-0-520-28389-3}} * {{Cite book |author=Moses Khorenatsʻi |author1-link=Movses Khorenatsi |title=History of the Armenians |publisher=Caravan Books |others=Translation and commentary by [[Robert W. Thomson]] |year=2006 |isbn=978-0-88206-111-5 |edition=Revised |location=Ann Arbor |page=108, n. 1 |orig-date=Originally published in 1978}} * {{Cite book |last=Manandian |first=Hakob |author-link=Hakob Manandian |url=http://serials.flib.sci.am/Founders/H.%20Manandyan,%20QnTes-%20h.B%20masn%20A/book/index.html#page/204/mode/2up |title=Kʻnnakan tesutʻyun hay zhoghovrdi patmutʻyan, hator B, masn A |publisher=Haypethrat |year=1957 |location=Erevan |language=hy |script-title=hy:Քննական տեսություն հայ ժողովրդի պատմության, հատոր Բ, մասն Ա |trans-title=Critical theory of the history of the Armenian people, volume II, part I}} * {{Cite book |last=Stepanyan |first=Albert A. |url=http://publishing.ysu.am/files/Stepanyan%20_Khorenica-1626178859-.pdf |title=Khorenica: Studies in Movses Khorenatsi |publisher=YSU Press |year=2021 |isbn=978-5-8084-2514-9 |location=Erevan}} * {{Cite book |last=Toumanoff |first=Cyrille |author-link=Cyril Toumanoff |title=Manuel de généalogie et de chronologie pour l'histoire de la Caucasie chrétien (Arménie - Géorgie - Albanie) |publisher=Edizioni Aquila |year=1976 |location=Rim |language=fr}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 370.]] [[Kategorija:Armenske kraljice]] [[Kategorija:Historija Armenije]] jtdkgsd7lacbqg5oxmk58u3r97g2iub Razgovor:Parandžem 1 533658 3837525 2026-04-27T00:03:15Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3837525 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3837526 3837525 2026-04-27T00:03:44Z Mhare 481 3837526 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = historija | tema3 = | država = Armenija | država2 = | država3 = }} o0gqltpvk57o2sb0xyajrj2ehe4x9t4 3837542 3837526 2026-04-27T09:00:12Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Razgovor:Paranjem]] na [[Razgovor:Parandžem]] bez ostavljanja preusmjerenja 3837526 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = historija | tema3 = | država = Armenija | država2 = | država3 = }} o0gqltpvk57o2sb0xyajrj2ehe4x9t4 Američko psihološko udruženje 0 533659 3837530 2026-04-27T01:23:34Z Bosancica by MK 173186 Veći dio članka preveden sa wikipedia en 3837530 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svjetska organizacija | zvanično_ime = Američko psihološko udruženje (APA) | izvorno_ime = American Psychological Association | ime_genitiv = | zastava = | zastava_širina = | grb = APA.png | grb_širina = 280px | vrsta_simbola = Logo | uzrečica = | himna = | karta = | glavno_sjedište = [[Washington, D.C.]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | službeni_jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | broj zemalja članica = Više od 190.000 (članova) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik | vladar_prva_vlast = Wendi Williams | vrsta_druge_vlasti = Izvršni direktor | vladar_druga_vlast = Arthur C. Evans, Jr. | vrsta_treće_vlasti = Glavno tijelo | vladar_treća_vlast = Vijeće predstavnika | vrsta_četvrti_vlasti = | vladar_četvrti_vlast = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1892|07}} | web_stranica = [https://www.apa.org www.apa.org] | komentar = Najveće naučno i profesionalno udruženje psihologa u SAD-u i svijetu. }} [[Datoteka:The American Psychological Association headquarters in Washington, D.C.jpg|mini|desno|300px|Sjedište Američkog psihološkog udruženja u [[Washington, D.C.]]]] '''Američko psihološko udruženje''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''American Psychological Association'', APA) najveće je profesionalno udruženje [[psiholog]]a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i jedno od najvećih psiholoških udruženja u svijetu.<ref name="Britannica_APA">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/American-Psychological-Association |title=American Psychological Association |publisher=Encyclopedia Britannica |author=Willis, D. |date=2023 |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Udruženje ima više od 190.000 članova, uključujući istraživače, nastavnike, kliničare, savjetnike i studente.<ref name="About">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/ |title=About APA |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Američko psihološko udruženje je organizovana kroz 54 stručne sekcije, koje predstavljaju različite specijalizirane oblasti i tematska područja unutar [[psihologija|psihologije]].<ref name="APA_Divisions">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/division/ |title=Divisions of the APA |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Sjedište udruženja nalazi se u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]]. Djelovanje APA-e obuhvata razvoj naučnih standarda, profesionalne etike, [[Obrazovanje|obrazovanja]] i stručne prakse u psihologiji. Američko psihološko udruženje ne treba miješati s [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkim psihijatrijskim udruženjem]] (engl. ''American Psychiatric Association''), koje također koristi skraćenicu APA. == Historija == [[Datoteka:G. Stanley Hall.jpg|mini|desno|300px|Granville Stanley Hall, prvi predsjednik Američkog psihološkog udruženja (1892)]] Američko psihološko udruženje (APA) osnovano je u julu 1892. kao profesionalna organizacija posvećena razvoju psihološke nauke i stručne prakse u oblasti psihologije. Osnovala ga je manja grupa stručnjaka zainteresovanih za ono što se u to vrijeme nazivalo ″novom psihologijom″, a među prvim 31 članom izabran je i prvi predsjednik udruženja, [[Granville Stanley Hall]].<ref name="About" /><ref name="Fernberger_1932">{{cite journal |last=Fernberger |first=Samuel W. |date=1932 |title=The American Psychological Association: A Historical Summary, 1892–1930 |journal=Psychological Bulletin |volume=29 |pages=1–89 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Fernberger/1932/history.htm |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Prvi sastanak udruženja održan je u decembru 1892. na [[University of Pennsylvania|Univerzitetu u Pennsylvaniji]]. U početnom periodu organizacijska struktura Američkog psihološkog udruženja zasnivala se na vijeću i izvršnom odboru, što je predstavljalo osnovu kasnijeg sistema upravljanja koji se održao i u savremenom obliku kroz Vijeće predstavnika i Upravni odbor.<ref name="Fernberger_1932" /> Tokom prvih decenija članstvo je raslo postepeno. Krajem 19. vijeka Američko psihološko udruženje je imalo 125 članova, dok je do 1940. broj redovnih članova porastao na 664. Dodatno proširenje članstva omogućeno je uvođenjem kategorije pridruženih članova 1926., što je doprinijelo većem uključivanju stručnjaka iz primijenjenih područja psihologije.<ref name="Fernberger_1932" /> Značajna reorganizacija udruženja provedena je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je Američko psihološko udruženje proširilo svoje djelovanje spajanjem s drugim psihološkim organizacijama i uključivanjem profesionalne prakse i unapređenja ljudske dobrobiti u svoje institucionalne ciljeve. Ova reorganizacija doprinijela je transformaciji Američkog psihološkog udruženja iz pretežno akademskog udruženja u širu naučnu i profesionalnu organizaciju.<ref name="Evans_1992">{{cite book |editor-last1=Evans |editor-first1=Richard B. |editor-last2=Sexton |editor-first2=Virginia S. |editor-last3=Cadwallader |editor-first3=Thomas C. |title=The American Psychological Association: A Historical Perspective |publisher=American Psychological Association |location=Washington, D.C. |year=1992 |url=https://archive.org/details/americanpsycholo0000unse |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka Drugog svjetskog rata psihologija bilježi snažan institucionalni i profesionalni razvoj, posebno u oblastima [[Klinička psihologija|kliničke]] i [[Primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]]. Ovaj rast bio je povezan s povećanom potrebom za psihološkim uslugama, razvojem programa stručnog osposobljavanja i širenjem istraživačke infrastrukture, uključujući osnivanje [[Nacionalni institut za mentalno zdravlje|Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje]].<ref name="Pickren_2005">{{cite book |editor-last1=Pickren |editor-first1=Wade E. |editor-last2=Schneider |editor-first2=Stanley F. |date=2005 |title=Psychology and the National Institute of Mental Health: A Historical Analysis of Science, Practice, and Policy |publisher=APA Books |location=Washington, D.C. |url=https://psycnet.apa.org/fulltext/2004-21193-000-FRM.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Organizacijska struktura Američkog psihološkog udruženja dodatno je razvijena kroz sistem stručnih sekcija ([[Engleski jezik|eng.]] ''divisions''), uveden u okviru reorganizacije tokom 1940-ih. Prvobitno je formirano 19 sekcija, dok ih danas postoji 54, koje obuhvataju različite specijalizirane oblasti psihologije, uključujući [[Klinička psihologija|kliničku psihologiju]], [[Edukacijska psihologija|edukacijsku psihologiju]], psihologiju ovisnosti, psihologiju žena i historiju psihologije.<ref name="Dewsbury_1997">{{cite journal |last=Dewsbury |first=Donald A. |date=1997 |title=On the Evolution of Divisions |journal=American Psychologist |volume=52 |pages=733–741 |url=https://www.researchgate.net/publication/232459801_On_the_evolution_of_divisions |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> === Predsjednici === Tokom historije Američkog psihološkog udruženja funkciju predsjednika obavljali su brojni istaknuti psiholozi i naučnici koji su dali značajan doprinos razvoju savremene psihologije. Među ranijim predsjednicima bili su [[Granville Stanley Hall]] (1892), [[William James]] (1894, 1904), [[James McKeen Cattell]] (1895), [[John Dewey]] (1899), [[Mary Whiton Calkins]] (1905) i [[Edward Thorndike]] (1912). U drugoj polovini 20. stoljeća predsjedničku funkciju obavljali su, između ostalih, [[Carl Rogers]] (1947), [[Abraham Maslow]] (1968), [[Albert Bandura]] (1974) i [[Martin Seligman]] (1998). U savremenom periodu među predsjednicima udruženja bili su [[Philip Zimbardo]] (2002), [[Robert Sternberg]] (2003), [[Thema Bryant]] (2023) i [[Cynthia de las Fuentes]] (2024).<ref name="APA_Presidents">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/president/former-presidents |title=Former APA Presidents |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Djelovanje == Američko psihološko udruženje formira stručne radne grupe i odbore koji izrađuju smjernice i zauzimaju stavove o društveno značajnim pitanjima, uključujući [[abortus]], [[ljudska prava]], dobrobit pritvorenih ili osuđenih osoba, [[trgovina ljudima|trgovinu ljudima]], prava osoba s [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]], [[kvocijent inteligencije|testiranje inteligencije]], postupke promjene [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]] i [[rodna ravnopravnost|rodnu ravnopravnost]].<ref name="APA_Policy_Manual">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/policy/ |title=Council Policy Manual |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> === Organizacijska struktura i upravljanje === Američko psihološko udruženje je korporacija registrovana u [[Washington|Washington, D.C.]]. Njena organizacijska struktura zasniva se na sistemu upravljanja koji uključuje podjelu nadležnosti između više tijela.<ref name="APA_Gov">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance |title=APA Governance |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Osnovna upravljačka tijela Američkog psihološkog udruženja čine predsjednik, Upravni odbor, Vijeće predstavnika i mreža odbora i komisija. Predsjednik se bira iz reda članova organizacije i predsjedava Vijećem predstavnika i Upravnim odborom, uz nadležnosti definisane statutom organizacije.<ref name="APA_Gov" /> Upravni odbor odgovoran je za administrativno i finansijsko upravljanje, uključujući usvajanje budžeta i nadzor nad radom organizacije. Čine ga predsjednik, izabrani predsjednik, bivši predsjednik, blagajnik, zapisničar, predstavnici Vijeća i izvršni direktor.<ref name="APA_Gov" /> Vijeće predstavnika je najviše tijelo za donošenje politika i strateških odluka, a sastavljeno je od predstavnika regionalnih udruženja, stručnih sekcija i drugih organizacijskih jedinica APA-e.<ref name="APA_Gov" /> Većina operativnih aktivnosti odvija se kroz odbore i komisije koji rade na dobrovoljnoj osnovi i nadziru oblasti kao što su istraživanje, obrazovanje, izdavaštvo i međunarodna saradnja.<ref name="APA_Gov" /> === Inicijative u oblasti jednakosti, raznolikosti i inkluzije === Američko psihološko udruženje provodi politike usmjerene na unapređenje jednakosti, raznolikosti i inkluzije ([[Engleski jezik|engl.]] ''Equity, diversity and inclusion'' – EDI), koje su integrisane u strateške i organizacijske aktivnosti udruženja. Ove politike uključuju programe usmjerene na smanjenje nejednakosti i unapređenje profesionalne inkluzije u psihologiji i društvu u cjelini.<ref name="APA_EDI">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/apa/equity-diversity-inclusion/ |title=Equity, Diversity and Inclusion Framework |publisher=American Psychological Association |date=2021 |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Udruženje također, naglašava posvećenost zaštiti ljudskih prava, što je sastavni dio njegovih etičkih i profesionalnih standarda. === Projekt dobrog upravljanja === Projekt dobrog upravljanja ([[Engleski jezik|engl.]] ''Good Governance Project'', GGP) pokrenut je 2011. s ciljem unapređenja upravljačkih struktura i procesa Američkog psihološkog udruženja.<ref name="APA_GGP">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/good-governance/ |title=Good Governance Project |publisher=American Psychological Association |date=2013 |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Projekt je uključivao analizu postojećeg sistema upravljanja, prikupljanje povratnih informacija i izradu prijedloga za organizacijske promjene. U završnoj fazi predložena je reorganizacija upravljačkog modela, uz jačanje korporativne strukture. Prijedlozi su razmatrani i stavljeni na glasanje tokom 2013.<ref name="GGP_July_2013">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/good-governance/final-report.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.apa.org/about/governance/good-governance/final-report.pdf |archive-date=2022 |url-status=live |title=Good Governance Project Recommended Changes to Maximize Organizational Effectiveness of APA Governance |publisher=American Psychological Association |date=2013 |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> === Organizacijska struktura === Američko psihološko udruženje (APA) sastoji se od izvršnog ureda, izdavačke djelatnosti i ureda koji pokrivaju administrativne, poslovne, informatičke i operativne funkcije, kao i pet osnovnih direktorata. * ''Direktorat za obrazovanje'' bavi se akreditacijom doktorskih studijskih programa iz psihologije i pitanjima psihološkog obrazovanja na svim nivoima, od srednjeg do postdiplomskog obrazovanja.<ref name="APA_Education">{{cite web |url=https://www.apa.org/ed/ |title=Education Directorate of the American Psychological Association |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> * ''Direktorat za rad u praksi'' zastupa interese psihologa iz prakse i korisnika psiholoških usluga u zdravstvenom sistemu i široj zajednici.<ref name="APA_Practice">{{cite web |url=https://www.apa.org/practice/ |title=APA Practice Directorate |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> * ''Direktorat za javni interes'' promoviše primjenu psihologije u rješavanju društvenih problema i unapređenju dobrobiti ljudi, kao i ravnopravnog i pravednog tretmana svih društvenih grupa.<ref name="APA_Public_Interest">{{cite web |url=https://www.apa.org/pi/ |title=Public Interest Directorate |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> * ''Direktorat za komunikacije s javnošću i članovima'' odgovoran je za komunikaciju Američko psihološkog udruženja sa članovima, pridruženim organizacijama i širom javnošću.<ref name="APA_Communications">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/offices/directorates/communications |title=Public and Member Communications |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> * ''Direktorat za nauku'' djeluje na unapređenju, promociji i primjeni psihološke nauke u istraživačkom, obrazovnom i profesionalnom kontekstu.<ref name="APA_Science">{{cite web |url=https://www.apa.org/science/ |title=Science Directorate |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> === Članstvo i profesionalni naziv ″psiholog″ === Politika Američkog psihološkog udruženja (APA) u vezi s korištenjem profesionalnog naziva [[psiholog]] zasniva se na Modelskom zakonu za državnu licencu psihologa ([[Engleski jezik|eng.]] ''Model Act for State Licensure of Psychologists''), kojim se definišu osnovni profesionalni standardi za obavljanje psihološke djelatnosti u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="APA_Model_Act">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/policy/model-act-licensure.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930090937/http://www.apapracticecentral.org/ce/state/model-act.aspx |archive-date=2018 |url-status=dead |title=Model Act for State Licensure of Psychologists |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Prema ovim standardima, profesionalni naziv ″psiholog″ u pravilu mogu koristiti osobe koje su završile doktorski studij iz psihologije i koje posjeduju odgovarajuću državnu licencu za pružanje psiholoških usluga javnosti, osim u slučajevima kada su zakonski izuzete od obaveze licenciranja. Zakoni o licenciranju razlikuju se među saveznim državama i propisuju posebne obrazovne, stručne i profesionalne uslove za stjecanje licence. Od obaveze licenciranja mogu biti izuzeti istraživači, univerzitetski nastavnici i drugi stručnjaci iz primijenjene psihologije koji djeluju izvan oblasti zdravstvene zaštite. Puno članstvo u Američkom psihološkom udruženju u Sjedinjenim Američkim Državama i [[Kanada|Kanadi]] u pravilu zahtijeva završeno doktorsko obrazovanje iz psihologije, dok pridruženo članstvo zahtijeva najmanje dvije godine postdiplomskog studija iz psihologije ili srodne discipline odobrene od strane Udruženja. U posebnim slučajevima, zahtjev za doktorskom disertacijom kao uslov za puno članstvo može biti izuzet, ukoliko kandidat posjeduje značajne stručne, naučne ili profesionalne doprinose u oblasti psihologije.<ref name="APA_Division_Handbook">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/division/officers/handbook/ |title=Division Officers Handbook |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> === Publikacije === Američko psihološko udruženje jedan je od najvećih izdavača stručne i naučne literature iz oblasti psihologije. Njegova izdavačka djelatnost obuhvata naučne časopise, stručne knjige, rječnike, enciklopedije, priručnike i digitalne baze podataka.<ref name="APA_Publications">{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs |title=APA Publishing |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Službeni i vodeći naučni časopis udruženja je ''American Psychologist'', recenzirani časopis koji objavljuje radove iz različitih oblasti psihologije i prati razvoj discipline na naučnom i profesionalnom nivou.<ref name="APA_Publications" /> Američko psihološko udruženje izdaje više od 70 stručnih i naučnih časopisa koji pokrivaju različite oblasti psihologije, uključujući [[Klinička psihologija|kliničku]], [[Razvojna psihologija|razvojnu]], [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu]], [[Socijalna psihologija|socijalnu]], [[Zdravstvena psihologija|zdravstvenu]] i [[Edukacijska psihologija|edukacijsku psihologiju]]. Među značajnijim publikacijama nalaze se ''Psychological Bulletin'', ''Psychological Review'', ''Journal of Applied Psychology'', ''Developmental Psychology'', ''Health Psychology'' i ''Journal of Personality and Social Psychology''.<ref name="APA_Journals">{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/journals/ |title=APA Publishing Journals |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Udruženje objavljuje i stručne knjige, među kojima se posebno izdvajaju Priručnik APA stila ([[Engleski jezik|eng.]] ''Publication Manual of the American Psychological Association''), koji predstavlja standard za naučno pisanje i citiranje u društvenim i bihevioralnim naukama i Rječnik psihologije APA ([[Engleski jezik|engl.]] ''APA Dictionary of Psychology''). Pored naučnih publikacija, Američko psihološko udruženje objavljuje stručne izvještaje, obrazovne materijale, priručnike za praksu i publikacije namijenjene široj javnosti, uključujući izdanja za djecu kroz izdavački ogranak ''Magination Press''.<ref name="APA_Publications" /> === APA stil citiranja === Američko psihološko udruženje razvilo je standard za naučno pisanje i citiranje, poznat kao APA stil ([[Engleski jezik|engl.]] ''APA style''), koji je definisan u publikaciji ''Publication Manual of the American Psychological Association''.<ref name="APA_Manual_7th">{{cite book |last=American Psychological Association |title=Publication Manual of the American Psychological Association |url=https://catocom.cba.ucb.edu.bo/wp-content/uploads/2020/09/APA-2020-7th-Ed.pdf|edition=7. |publisher=American Psychological Association |year=2020 |language=en}}</ref> APA stil predstavlja jedan od najrasprostranjenijih standarda za pisanje naučnih i stručnih radova u oblastima [[psihologija|psihologije]], [[obrazovanje|obrazovanja]], [[sociologija|sociologije]], [[komunikologija|komunikologije]] i drugih društvenih i bihevioralnih nauka. Standard obuhvata pravila za strukturiranje naučnih radova, etičke smjernice u istraživanju, način prezentacije rezultata, stil pisanja, kao i pravila za citiranje i navođenje literature.<ref name="Eckstein_2017">{{cite book |last=Eckstein |first=Jessica J. |title=The SAGE Encyclopedia of Communication Research Methods |publisher=SAGE Publications |year=2017 |editor=Allen, Mike |pages=27–28 |doi=10.4135/9781483381411.n11 |url=https://www.researchgate.net/publication/289980267_American_Psychological_Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Primjena APA stila posebno je zastupljena u kvantitativnim i kvalitativnim istraživanjima u društvenim naukama, gdje služi kao standardizirani okvir za akademsko i istraživačko izvještavanje. Tokom vremena APA stil proširen je i izvan oblasti psihologije, te je postao jedan od vodećih međunarodnih standarda za akademsko citiranje i naučnu komunikaciju. === Baze podataka === Američko psihološko udruženje razvija i održava više specijaliziranih bibliografskih i digitalnih baza podataka namijenjenih istraživanju, obrazovanju i profesionalnoj praksi u oblasti psihologije.<ref name="APA_Databases">{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/databases |title=APA Databases and Electronic Resources |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Među najpoznatijim bazama podataka koje održava Američko psihološko udruženje nalaze se ''PsycINFO'', ''PsycARTICLES'', ''PsycBOOKS'', ''PsycEXTRA'', ''PsycTESTS'' i ''PsycTHERAPY'', dok platforma ''PsycNET'' omogućava objedinjeno pretraživanje više APA-inih digitalnih izvora.<ref name="APA_Databases" /> ''PsycINFO'' predstavlja jednu od najopsežnijih bibliografskih baza podataka iz oblasti psihologije i srodnih disciplina. Sadrži bibliografske zapise i sažetke naučnih članaka, knjiga, poglavlja u knjigama, tehničkih izvještaja i disertacija, s obuhvatom literature koja datira još od 19. vijeka. Ova baza podataka koristi se kao jedan od osnovnih istraživačkih izvora u psihološkim i društvenim naukama.<ref>{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/databases/psycinfo |title=APA PsycInfo |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{official website|https://www.apa.org/}} * [https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/06/APA-Dictionary-of-Psychology-by-American-Psychological-Association-z-lib.org_-2.pdf APA Rječnik psihologije (PDF)] [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1892.]] [[Kategorija:Psihologija]] 54xphgovlylibcp4p9nr4jwef3zdoxb Cynthia de las Fuentes 0 533660 3837531 2026-04-27T03:37:12Z Bosancica by MK 173186 Tekst preveden sa wikipedia en 3837531 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Cynthia de las Fuentes | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = 1964. | mjesto_rođenja = Chula Vista, [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = Latinoamerikanka | polje = [[Savjetodavna psihologija]], [[etika]], [[feministička terapija]] | radna_institucija = Univerzitet Our Lady of the Lake (1993–2007) | alma_mater = Univerzitet Texas u Austinu (PhD, 1994) | doktorski_mentor = Lucia Albino Gilbert<br />Melba J. T. Vasquez | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = Predsjednica [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (2024); zagovaranje prava latinoameričkih i migrantskih zajednica | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Cynthia de las Fuentes''' (rođena 1964.) je američka savjetodavna psihologinja. Tokom 2024. obnašala je dužnost predsjednice Američkog psihološkog udruženja (APA).<ref name="APA_Former_Presidents">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/president/former-presidents |title=Former APA Presidents |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njena akademska karijera vezana je za Univerzitet ''Our Lady of the Lake'', gdje je od 1993. do 2007. radila u zvanju vanredne profesorice. Nakon akademskog angažmana djelovala je u okviru privatne prakse i profesionalnih udruženja, s fokusom na etiku u psihologiji, feminističku i multikulturalnu psihološku praksu, kao i na zagovaranje prava latinoameričkih i migrantskih zajednica. == Rani život i obrazovanje == Cynthia de las Fuentes rođena je 1964. u Chula Visti, [[Kalifornija]], i odrasla u porodici meksičko-američkog porijekla. Bila je najstarije dijete u porodici i prva osoba s obje strane porodice koja je nastavila postdiplomsko obrazovanje.<ref name="DeLasFuentes_Bio">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/president/cynthia-de-las-fuentes |title=Cynthia de las Fuentes, PhD: 2024 APA President |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="UT_Austin_2025">{{cite web |last=University of Texas at Austin |date=2025 |title=Shaping a Career Through Counseling, Advocacy and Speaking Up |url=https://education.utexas.edu/news/2025/05/08/shaping-a-career/ |publisher=College of Education, University of Texas at Austin |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Interes za [[Psihologija|psihologiju]] razvila je tokom srednjoškolskog kursa iz ''AP Psychology'', a dodatno ga je oblikovao utjecaj njenog djeda s majčine strane, koji je imao pozitivan odnos prema psihologiji uprkos ograničenom formalnom obrazovanju. Djed je interes za psihološku praksu razvio tokom služenja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], kada je bio izložen vojnim psihijatrijskim procjenama.<ref name="APA_Monitor_2024">{{cite web |last=American Psychological Association |date=2024 |title=Get to know APA’s 2024 President: Cynthia de las Fuentes, PhD |url=https://www.apa.org/monitor/2024/01/cynthia-de-las-fuentes-apa-president |publisher=Monitor on Psychology |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> De las Fuentes je 1984. završila dodiplomski studij iz psihologije na Univerzitetu Teksas u Austinu u roku od dvije godine.<ref name="UT_Austin_2025" /> Tokom studija razvila je interes za [[Savjetodavna psihologija|savjetodavnu psihologiju]] i dvojezično savjetovanje, što je kasnije postalo jedan od njenih profesionalnih fokusa. Postdiplomski studij nastavila je na ''College of Education'' istog univerziteta, gdje je 1994. stekla doktorat nauka iz savjetodavne psihologije.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> Njen doktorski rad nosio je naslov ″Etičko donošenje odluka u višestrukim odnosima između nastavnika i studenata″ ([[Engleski jezik|eng.]] ''Ethical Decision-Making in Faculty-Student Multiple Relationships''), a mentorice su bile Lucia Albino Gilbert i Melba J. T. Vasquez. Tokom obrazovanja bila je kongresna stipendistica ''Women’s Research and Education Institutea'' (1989–1990), kao i stipendistica ''Public Interest Directorate'' pri Američkom psihološkom udruženju (APA) 1990. Preddoktorski staž obavila je na Univerzitetu Kalifornije u Irvineu u periodu 1992–1993.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> == Karijera == De las Fuentes započela je akademsku karijeru na Univerzitetu ''Our Lady of the Lake'' 1993., gdje je 2002. dobila je status stalnog univerzitetskog nastavnika i do 2007. radila kao vanredna profesorica psihologije. Tokom tog perioda obavljala je više nastavnih i administrativnih funkcija, uključujući koordinaciju praktične nastave i stručne prakse, funkciju vršioca dužnosti koordinatora programa za magistarski studij iz školske i savjetodavne psihologije, kao i funkciju direktorice obuke u okviru doktorskog programa. Njeno stručno djelovanje u ovom periodu bilo je usmjereno na etiku u psihologiji, feminističku terapiju i multikulturalnu psihologiju, s posebnim fokusom na latinoameričku populaciju.<ref name="APA_Monitor_2024" /> Bila je aktivna u radu Nacionalne latinoameričke psihološke asocijacije (eng. ''National Latinx Psychological Association''), čija je i jedna od osnivačica. Predavala je postdiplomske kolegije iz latino psihologije, multikulturalne psihologije i primijenjene etike, u skladu sa svojim istraživačkim interesima i profesionalnim djelovanjem. Objavljivala je radove iz oblasti multikulturalne kompetencije, feminističke etike i kulturološki informisanih forenzičkih procjena. Među njima se izdvaja publikacija iz 2005. o obuci iz etike u profesionalnoj psihologiji, kao i rad iz 2007. o primjeni smjernica multikulturalne kompetencije u radu s latinoameričkim populacijama. De las Fuentes je učestvovala na stručnim konferencijama, uključujući APA samit o imigraciji 2006., koji je koorganizirala, a koji je bio posvećen psihološkim aspektima migracija.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> U okviru Američkog psihološkog udruženja (APA) obnašala je više funkcija. Bila je predsjednica Sekcije 35 ([[Engleski jezik|eng.]] ''Society for the Psychology of Women'') u periodu 2005–2006., a u periodu 2017–2018. predstavljala je Sekciju 45 ([[Engleski jezik|eng.]] ''Society for the Psychological Study of Culture, Ethnicity and Race'') u Vijeću predstavnika Američkog psihološkog udruženja.<ref name="DeLasFuentes_PsychologyToday">{{cite web |last=De las Fuentes |first=Cynthia |title=Biography |url=https://www.psychologytoday.com/us/therapists/cynthia-de-las-fuentes-austin-tx/57554 |website=Psychology Today |access-date=27. april 2026 |language=en-us}}</ref> Također je obavljala uredničke funkcije u stručnim časopisima Psychology of Women Quarterly i Professional Psychology: Research and Practice. Od 1997. do 2015. de las Fuentes je učestvovala u projektu ''Austin Women’s Psychotherapy Project''. Od 2007. vodi samostalnu psihološku praksu u [[Austin (Teksas)|Austinu]], [[Teksas]], gdje se bavi feminističkom i multikulturalnom terapijom, kao i forenzičkim procjenama i savjetovanjem za migrantske zajednice. Njena praksa obuhvata pitanja rasnog identiteta, roda i seksualne orijentacije, u skladu s njenim istraživačkim interesima i zagovaranjem kulturološki kompetentne terapije.<ref name="DeLasFuentes_PsychologyToday" /> Godine 2023. izabrana je za predsjednicu [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA), a mandat joj je započeo 2024.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> U okviru APA obavljala je više rukovodećih funkcija, uključujući predsjedavanje Komitetom za žene u psihologiji 2012., kao i članstvo u Vijeću predstavnika Američkog psihološkog udruženja. Tokom 2024. javno se zalagala za zabranu primjene disciplinske izolacije nad maloljetnicima u sistemu maloljetničkog pravosuđa. <ref name="APA_Isolation_2024">{{cite web |last=American Psychological Association |date=2024 |title=APA calls for prohibiting punitive isolation of youths in juvenile justice settings |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2024/03/punitive-isolation-juvenile-justice |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Privatni život == De las Fuentes je usvojila dvije kćerke. Od ranog djetinjstva bavi se vokalnom izvedbom, a ovom se području posvećivala i tokom studija, pri čemu je u prvoj [[Opera|operi]] nastupila u dobi od 14 godina.<ref name="APA_Monitor_2024" /> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] ehkwi2abdhyi31fu8h7hyb5uzpgiva5 Mediteransko more 0 533661 3837546 2026-04-27T09:27:04Z Srđan 73336 Preusmjereno na [[Sredozemno more]] 3837546 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sredozemno more]] 1o9zrooti46bwbyatvqnq31c64hvqj8 Urie Bronfenbrenner 0 533662 3837549 2026-04-27T09:46:16Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno sa wikipedia en 3837549 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Urie Bronfenbrenner | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1917|4|29}} | mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Ruska Imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti|2005|9|25|1917|4|29}} | mjesto_smrti = [[Ithaca (New York)|Ithaca]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Razvojna psihologija]] | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]] | alma_mater = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Univerzitet Harvard]]<br />[[Univerzitet u Michiganu]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = [[Lev Vygotsky]]<br />Kurt Lewin | poznat_po = [[Teorija ekoloških sistema]]; suosnivač programa [[Head Start (program)|Head Start]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Anisfield-Wolfova književna nagrada za publicistiku<br />Nagrada James McKeen Cattell | religija = | fusnote = Supruga: Liese Price; Djeca: 6 (uključujući [[Kate Bronfenbrenner]]) }} '''Urie Bronfenbrenner''' (29. april 1917 – 25. septembar 2005) bio je američki psiholog ruskog porijekla, najpoznatiji po razvoju kontekstualnog pristupa razumijevanju ljudskog razvoja.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006">{{cite journal |last=Ceci |first=Stephen J. |date=2006 |title=Urie Bronfenbrenner (1917–2005) |url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |journal=American Psychologist |volume=61 |issue=2 |pages=173–174 |doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov teorijski okvir, poznat kao [[teorija ekoloških sistema]], prvi put je sistematski predstavljen u članku objavljenom 1977. u časopisu ''American Psychologist'',<ref name="Bronfenbrenner_1977">{{cite journal |last=Bronfenbrenner |first=Urie |date=1977 |title=Toward an experimental ecology of human development |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=7 |pages=513–531 |doi=10.1037/0003-066X.32.7.513 |url=https://files.commons.gc.cuny.edu/wp-content/blogs.dir/17937/files/2021/08/Bronfenbrenner-1977.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> a potom detaljno razrađen u njegovom najpoznatijem djelu ''The Ecology of Human Development'' (1979).<ref name="ecology1979">{{cite book |last=Bronfenbrenner |first=Urie |year=1979 |title=The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |url=https://archive.org/details/ecologyofhumande00urie |access-date=27. april 2026 |isbn=978-0674224513 |language=en}}</ref> Kasnije je ovaj pristup dodatno proširen kroz [[bioekološki model ljudskog razvoja]], razvijen u saradnji sa Pamelom A. Morris i objavljen u okviru djela ''Handbook of Child Psychology''.<ref name="Bronfenbrenner_Morris_2006">{{cite book |last1=Bronfenbrenner |first1=Urie |last2=Morris |first2=Pamela A. |year=2006 |title=The Bioecological Model of Human Development |work=Handbook of Child Psychology |publisher=John Wiley & Sons |doi=10.1002/9780470147658.chpsy0114 |url=http://childhelp.org/wp-content/uploads/2015/07/Bronfenbrenner-U.-and-P.-Morris-2006-The-Bioecological-Model-of-Human-Development.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Bronfenbrenner je zastupao stav da prirodni eksperimenti i primijenjene razvojne intervencije predstavljaju važan izvor naučnih saznanja o ljudskom razvoju.<ref name="Bronfenbrenner_1977" /> Ovaj pristup bio je vidljiv i u njegovom učešću u razvoju američkog programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965., jednog od najznačajnijih programa ranog obrazovanja i podrške djeci i porodicama u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005">{{cite web |last=Los Angeles Times |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88; Co-founder of Head Start Urged Closer Family Ties |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-sep-27-me-bronfen27-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegovi radovi, posebno oni koji ukazuju na ograničenja laboratorijskih istraživanja u proučavanju dječijeg razvoja i važnost društvenog i kulturnog konteksta za razvojne procese, značajno su utjecali na promjenu teorijskog usmjerenja razvojne psihologije u drugoj polovini 20. vijeka.<ref name="ecology1979" /><ref name="Bronfenbrenner_2005">{{cite book |editor-last=Bronfenbrenner |editor-first=Urie |title=Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development |date=2005 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks |isbn=978-0-7619-2711-2 |url=https://archive.org/details/makinghumanbeing0000unse |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Urie Bronfenbrenner rođen je 29. aprila 1917. u [[Moskva|Moskvi]], u porodici ruskih [[Jevreji|Jevreja]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005">{{cite news |last=Fox |first=Margalit |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88, an Authority on Child Development |url=https://faculty.weber.edu/eamsel/Classes/Applying%20Psychology/Adolescence%203140/Readings/Bronfenbrenner%20obit.doc |newspaper=The New York Times |access-date=27. april 2026 |language=en }}</ref> Njegovi roditelji bili su [[Patologija|patolog]] Alexander Bronfenbrenner i Eugenie Kamenetski.<ref name="Panken_2005">{{cite journal |last=Panken |first=Jaffa |year=2005 |title=Behind the Mirror Image: Urie Bronfenbrenner in the Soviet Union |url=https://www.academia.edu/860712/Behind_the_Mirror_Image_Urie_Bronfenbrenner_in_the_Soviet_Union |journal=Academia.edu |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Kada je imao šest godina, njegova porodica emigrirala je u [[Sjedinjene Američke Države]], najprije u [[Pittsburgh]], a godinu kasnije u ruralni dio savezne države [[New York (savezna država)|New York]].<ref name="NWE_Bronfenbrenner">{{cite web |url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Urie_Bronfenbrenner |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=New World Encyclopedia |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov otac radio je kao neuropatolog u ustanovi Letchworth Village u okrugu Rockland, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], specijaliziranoj za brigu o osobama s intelektualnim i razvojnim teškoćama. Bronfenbrenner je 1938. diplomirao [[Psihologija|psihologiju]] i [[Muzika|muziku]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Magistrirao je obrazovanje na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1940., a doktorat iz razvojne psihologije stekao je 1942. na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> == Karijera == Neposredno nakon stjecanja doktorata, Bronfenbrenner je pristupio vojsci Sjedinjenih Američkih Država, gdje je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovao kao psiholog u različitim vojnim strukturama.<ref name="APS_Observer_2005">{{cite journal |url=http://www.psychologicalscience.org/index.php/uncategorized/in-appreciation-urie-bronfenbrenner.html |title=In Appreciation: Urie Bronfenbrenner |journal=APS Observer |date=2005 |volume=18 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka rata kratko je radio kao pomoćnik glavnog [[Klinička psihologija|kliničkog psihologa]] u Programu obuke kliničkih psihologa pri novoosnovanom Ministarstvu za pitanja veterana Sjedinjenih Američkih Država u [[Washington|Washington, D.C.]]<ref name="APS_Observer_2005" /> Poslije dvogodišnjeg rada kao docent na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]], 1948. prelazi na [[Univerzitet Cornell|Univerzitet Cornell]], gdje je imenovan za docenta na Odsjeku za razvoj djeteta i porodične odnose (danas Odsjek za humani razvoj).<ref name="APS_Observer_2005" /> Ovaj odsjek bio je dio Koledž za porodične studije i imao je izraženu primijenjenu i interdisciplinarnu orijentaciju, okupljajući stručnjake iz oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Historija|historije]].<ref name="Cornell_HomeEc_2000">{{cite web |last=Lang |first=Susan S. |date=2000 |title=Home economics was historical gateway for women into higher education, science and professional careers |url=https://news.cornell.edu/stories/2000/10/home-economics-was-historical-gateway-women |website=Cornell Chronicle |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom rada na Cornellu njegovo istraživanje bilo je usmjereno na dječiji razvoj i utjecaj društvenih i okolinskih faktora na razvojne procese, što je ostalo središte njegovog naučnog rada tokom cijele karijere.<ref name="Cornell_BCTR">{{cite web |url=https://www.bctr.cornell.edu/about-us/urie-bronfenbrenner/ |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=Bronfenbrenner Center for Translational Research, Cornell University |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom 1964. i 1965. godine bio je član Federalne komisije za istraživanje razvoja djece iz siromašnih porodica, čiji je rad doprinio osnivanju programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965. godine.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Bronfenbrenner je objavio više od 300 naučnih radova i 14 knjiga,<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> a na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] stekao je zvanje profesora [[Emeritus|emeritusa]] humanog razvoja (Jacob Gould Schurman Professor Emeritus).<ref name="APS_Observer_2005" /> == Privatni život == Bronfenbrenner je bio u braku s Liese Price, s kojom je imao šestero djece.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Prema publikaciji Univerziteta Cornell povodom 150. godišnjice osnivanja Studija humane ekologije, Bronfenbrenner je još od djetinjstva s ocem Alexanderom provodio vrijeme u prirodi, pješačeći i istražujući okolinu, najprije u okolini [[Moskva|Moskve]], a nakon preseljenja porodice u Sjedinjene Američke Države u Pittsburghu i sjevernom dijelu savezne države New York. Ova rana iskustva u interakciji s prirodnim i društvenim okruženjem kasnije su utjecala na oblikovanje njegovih teorijskih pogleda na ljudski razvoj. == Smrt == Bronfenbrenner je preminuo u svom domu u Ithaca, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], 25. septembra 2005. u 88. godini života, od komplikacija izazvanih dijabetesom.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> == Pogledi na ljudski razvoj i teorija ekoloških sistema == Bronfenbrenner je ljudski razvoj posmatrao kao proces koji nastaje kroz stalnu interakciju između pojedinca i njegovog okruženja.<ref name="ecology1979" /> Smatrao je da na razvojni put pojedinca utječu različiti aspekti okoline, uključujući porodicu, vršnjake, školu, radno okruženje, kulturu i šire društvene uslove.<ref name="ecology1979" /> Kritikovao je tadašnju razvojnu psihologiju zbog toga što je, prema njegovom mišljenju, proučavala razvoj u umjetnim i ograničenim uslovima, često zanemarujući stvarni kontekst u kojem dijete živi. U tom smislu je naveo da je razvojna psihologija ″nauka o čudnom ponašanju djece u čudnim situacijama s čudnim odraslima u najkraćim mogućim vremenskim intervalima″.<ref name="ecology1979" /> Na osnovu takvog pristupa razvio je svoju teoriju ljudskog razvoja, poznatu kao [[teorija ekoloških sistema]]. Ova teorija polazi od pretpostavke da na razvoj djeteta djeluje više nivoa okruženja — od neposrednih odnosa s porodicom i institucijama, do šireg kulturnog i društvenog konteksta.<ref name="ecology1979" /> Kasnije je u teoriju uključio i vremensku dimenziju, odnosno utjecaj životnih događaja i društvenih promjena kroz vrijeme, što je označeno pojmom hronosistem.<ref name="Berger_2015">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=2015 |title=The Developing Person Through Childhood and Adolescence |edition=10. |publisher=Worth Publishers |location=New York |isbn=978-1-4641-7595-4 |language=en}}</ref> U završnoj fazi razvoja svog teorijskog modela Bronfenbrenner je pristup proširio u pravcu [[bioekološki model ljudkog razvoja|bioekološkog modela ljudskog razvoja]], kako bi naglasio važnost bioloških procesa u razvoju.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> Međutim, biološke faktore je posmatrao kao potencijal koji se ostvaruje ili ne ostvaruje u zavisnosti od uticaja okoline i društvenih faktora.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> == Head Start program == Godine 1964. Bronfenbrenner je svjedočio pred kongresnim odborom tokom rasprave o zakonu za borbu protiv siromaštva, ističući da se mjere trebaju usmjeriti na djecu kako bi se smanjili negativni efekti siromaštva na njihov razvoj.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Ovakav stav bio je suprotan tada dominantnom shvatanju da je dječiji razvoj isključivo biološki uslovljen, bez značajnog utjecaja iskustva i okoline.<ref name="APA_HeadStart">{{cite web |url=https://www.apa.org/research/action/early |title=The man who gave Head Start a start |publisher=American Psychological Association |date=2008 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Zbog njegovog svjedočenja, pozvan je u [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] na razgovor s [[Claudijom Altom ″Lady Bird″ Johnson]], s kojom je razmatrao programe brige o djeci u drugim državama.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Također je bio član Federalne komisije zadužene za razvoj mjera za ublažavanje posljedica dječijeg siromaštva i izjednačavanje obrazovnih mogućnosti djece iz siromašnijih i bogatijih porodica.<ref name="APA_HeadStart" /> U radu Komisije učestvovalo je 13 stručnjaka iz različitih oblasti, uključujući [[Mentalno zdravlje|mentalno]] i fizičko zdravlje, [[obrazovanje]], socijalni rad i [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]]. Bronfenbrenner je zagovarao pristup koji uključuje porodicu i zajednicu u intervencije, kao i šire poboljšanje uslova u kojima se dijete razvija.<ref name="APA_HeadStart" /> Preporuke ove komisije dovele su do osnivanja programa Head Start 1965.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegov doprinos vjerovatno je utjecao na razvoj programskih komponenti usmjerenih na okruženje djeteta, uključujući podršku porodici, kućne posjete i edukaciju roditelja.<ref name="APA_HeadStart" /> == Naslijeđe == Prema sociologu Melvinu L. Kohnu sa Univerziteta Johns Hopkins, Bronfenbrenner je imao značajnu ulogu u tome da društveni naučnici prepoznaju kako ″međuljudski odnosi, čak i na najnižem nivou odnosa roditelj–dijete, ne postoje u društvenom vakuumu, već su ugrađeni u šire društvene strukture zajednice, društva, ekonomije i politike″.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegova teorija doprinijela je usmjeravanju razvojnih istraživanja ka sistematskom posmatranju i eksperimentalnom proučavanju utjecaja različitih okolinskih faktora na ljudski razvoj.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> Također je imao značajan utjecaj na oblikovanje i razvoj programa Head Start (vidjeti odjeljak iznad).<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Tokom akademskog rada na Univerzitetu Cornell, Bronfenbrenner je obrazovao veliki broj istraživača iz oblasti razvojne psihologije, od kojih su mnogi, prema navodima Univerziteta, postali vodeći stručnjaci u toj oblasti.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> == Nagrade i priznanja == * Djelo Ekologija ljudskog razvoja ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Ecology of Human Development'') dobilo je 1980. Anisfield-Wolfovu književnu nagradu za publicistiku.<ref name="Anisfield_Wolf_1980">{{cite web |url=https://www.anisfield-wolf.org/winners/the-ecology-of-human-development/ |title=The Ecology of Human Development: Urie Bronfenbrenner |publisher=Anisfield-Wolf Book Awards |year=1980 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * Dobitnik je nagrade James McKeen Cattell od Američkog psihološkog društva.<ref name="APS_Cattell_Award">{{cite web |url=https://www.psychologicalscience.org/members/awards-and-honors/cattell-award/past-award-winners/bronfenbrenner |title=James McKeen Cattell Fellow Award: Urie Bronfenbrenner |publisher=Association for Psychological Science |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * [[Američko psihološko udruženje]] je svoju nagradu ″Nagrada za životno djelo u razvoju psihologije u službi nauke i društva" preimenovala u "Bronfenbrenner Award" u njegovu čast.<ref name="APS_Observer_2005" /> * Bio je predsjedavajući Konferencije Bijele kuće o djeci 1970.<ref name="TIME_Family_1970">{{cite magazine |url=https://time.com/archive/6877363/behavior-the-american-family-future-uncertain/ |title=Behavior: The American Family: Future Uncertain |magazine=TIME |date=1970 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Publikacije == * Dva svijeta djetinjstva: SAD i SSSR ([[Engleski jezik|eng.]] ''Two Worlds of Childhood: US and USSR''). New York: Simon & Schuster, 1970. * Utjecanje na ljudski razvoj ([[Engleski jezik|eng.]] ''Influencing Human Development''). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1973. * Utjecaji na ljudski razvoj ([[Engleski jezik|eng.]] ''Influences on Human Development''). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1975. * Ekologija ljudskog razvoja: eksperimenti prirode i dizajna ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design''). Cambridge, MA: Harvard University Press, 1979. * Stanje Amerikanaca: ova generacija i sljedeća (eng. ''The State of Americans: This Generation and the Next''). New York: Free Press, 1996. * Činiti ljude ljudima: bioekološke perspektive ljudskog razvoja ([[Engleski jezik|eng.]] ''Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development''). Thousand Oaks, CA: Sage Publications, 2005. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Umrli 2005.]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] ehux6m1r49ie8rvbk4z2sywo86gzj5j Dugalića džamija 0 533663 3837555 2026-04-27T11:27:54Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija]] 3837555 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija]] p58mbzo8yoi8ljir1a0cjk2z9j39t7l